ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. plesa. laudator bečke moderne. On je proricao poentiranom metaforikom . bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. ekspresionizmu. suprematizmu. purizmu. aktivizmu. I zastupnici likovnih umjetnosti. čiji tempo. a uskoro i filma. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. nadrealizmu ili srodnim orijentacijama. prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. Londonu. Dijagnostika bečkog pisca. dinamičkog velegrada. književnosti. zenitizmu.zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. Berlinu. Sankt Peterburgu.) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama. Parizu. Fenomen umjetničkog pluralizma. Imao je razloga za tu tvrdnju. New Yorku. koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju. koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . radilo se o kubizmu. glazbe. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891. dadaizmu. prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga. prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. talijanskom i ruskom futurizmu. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela. Hermann Bahr. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču. Uostalom. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. Hillerov suvremenik. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”.

suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. Za definiranje pojedinih smjerova. S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. tvore filmske projekcije. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista. u nekima (art déco. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). nepovratno prošla. Budući da se art déco. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. Četvrt stoljeća kasnije. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. taj je termin čak nužno potreban. gutača vatre i noževa”. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao. kiparstvu. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije. neviđeno i teško. čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. štoviše. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. konstruktivizam. oko sredine dvadesetih godina. u nekim bitnim. kao primjerice kod Piscatora. Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. nego i osebujnim korelacijama. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima. drami. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. . suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. pri čemu treću dimenziju. Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. pjesništvu. pa i naše teme: art décoa. glazbi i plesu. pripovjednoj i esejističkoj prozi. ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom. Za razliku od modeliranja epoha. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. U inovacijsko kolo pridošli su art déco.

sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. teško je zamisliva bez secesijskog modela. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. već bilo zatečeno. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. i teorija relativnosti. koje su nastale slučajno ili naknadno. odijevanju. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. filma. novih mogućnosti na području kazališta. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. danas sama po sebi razumljiva. i psihoanaliza. poput pokretne 15 . Nova dekorativnost. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije.Takav je sinkretistički stil i art déco. Razlika je. granica je između modernog i tradicijskog načina života. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija. godine. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. i Röntgenov izum. sve je to 1918. sportu. reprodukcije glazbe. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa. nastala istih godina kad i nova objektivnost. U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. konvencije. Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. ipak. Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. osobito na području klasnih hijerarhija.

jazza i modnih revija. Art déco. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. u opremi tiskovina poput modnih časopisa. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati. međutim. Uzme li se to sve u obzir. Međutim. pročeljima zgrada. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. u dvadesetom stoljeću. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. modernih plesnih dvorana. na ulici ∑ na plakatima. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija. možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. napose stream-lined oblikovane mašine. Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. dakle problem koji nije specifičan za art déco. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . primijenjeno oblikovanje. Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. filmskih i fotografskih publikacija. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća. pojava zatvorenih prostora. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. Svoj puni zamah orijentacija je stekla. samo je jednim dijelom. metonimijski rečeno. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925. s obzirom na udio tehnike. bicikla. Igora Stravinskoga. pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. Među primjerima iz glazbe. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji. automobila. već manje u arhitekturi.

nego o upadljivosti u smislu osjetilne.Zeitgeist. mladog Kandinskoga. poput Hoffmanna i van der Veldea. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. Vogelera. Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila. opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter. svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. Ako je primjer Beč. mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. i s olakšavajućim okolnostima. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. Gaudija. Tooropa. Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. našli su mjesto u secesijskom kontekstu. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. Ornament i zločin. Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. prije svega vizualne. Baksta. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. u ranijoj. izvornom značenju. kao u pojedinim središtima secesije. Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata. njemačkoj 17 . pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. lutajući skalom od arija do objave rata. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. Rickettsa. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. Klimta. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata. Toulouse-Lautreca. stilizacije. iako je riječ o posve različitim tvorevinama. od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga. od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže.

bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima. jasna i točna”. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. a svakako će biti simbol razdoblja. koja je “čvrsta. Svjetski rat. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti.. bilo ljudi. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa.. mrtvim prirodama. za oblinama. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina. art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. Léger.) Umjetnici se trude. kao što već spomenuto. koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. tvrdi francuski slikar. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka. dakle zbiljnost artfakta. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. samo što ne teži. poput secesije. bilo strojevi. nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost. dugačke kose. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. . razlika je u punom smislu očita. Iako je Pariška izložba. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću. a ne mimetički pristup krajolicima. godine. Svaki artefakt ima svoju posebnu. Umjetnost se svakako ne može izolirati. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom. sna. uzburkanog života. godine. do 1931. gitara i gondola. mandolina. André Lhote i Fernand Léger. Kad se radi o teoretskim razmatranjima. Svi motivi postaju “stvari”.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. licima. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima. godine. bižuterije. koja prati oblikovne tendencije od 1907. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925.18 verziji Vom neuen Stil. svakako ne u cijelom stvaralaštvu. najčešće se spominju dva Francuza. međutim. funkcionalističkih zgrada. opisa i oponašanja zbilje. piše on 1925. automobila.) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija. neovisnu vrijednost. S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog.

Međutim. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. konstruktivističkom. (Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926. upravo asketskom. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. Geslo je bilo “uporabna lirika”. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925. Umjesto krizantema. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. u kabaretima. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe. mostovi. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. Modni. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću. filmski. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti. gradska bohema. to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. sportski časopisi. Brecht. školama. neboderi. “Duh vremena”.To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. svakako je pretjerano. u usporedbi sa secesijom. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. 19 . gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. prije nego što bi ih dali nakladniku. Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug. gubeći se u prilagodbi. koji je upisan u art déco. život predgrađa. Kästner. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. godine.) Za razliku od revija. izloženi pred gledateljima. velikim zabavama. kao što to čine neki današnji kritičari. koje iskazuju šarenilo art décoa. on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja.

gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. Kozarčanina. Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište. Paralela s glazbom očita je. Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina. violinu i sedam puhača) iz 1929. Cipre. Majera. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo. Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta. Baranovića. u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. operi. Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). od konstruktivizma. koji se oslanja na . Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok). koji se temelji. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti.20 Jedan od najranijih uzoraka. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija. objavljeno početkom tridesetih godina. Vlaisavljevića. godine. Međutim. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). domaćeg (primjerice u Odaka. S. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. baletu. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. pogotovo u hrvatskoj sredini.

Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva. on je izgubio svoj identitet. 21 . Pojavio se u sretnom trenutku. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. može se kao važno svjedočanstvo. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. Drugi svjetski rat nije preživio. koja su podupirala i političku revoluciju. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime. uz novu objektivnost. navesti art déco. osobito u vrlo maštovitim figurinama. Da je inscenacija ostvarena. tako reći neutralan. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968. ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila. Nimalo slučajno. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. eklekticizmom i teatralizacijom medija. jazza i swinga. Time prevladava interes za hibridnost. citatnošću.” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. odnosno nedostatak progresivne ideologije. i art déco je (re)konstrukcija. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. nebodera ili “ludih dvadesetih. Međutim. od pop arta do arhitekture. obilježene pluralizmom.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret. . Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966. iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom. cik-caka. godine. heterogenost. prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. simptom ukusa i potrebe za uživanjem.

// Architectural Record 4(1928). drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije. pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco. str.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. 1925. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 . Herbert Read odlazi još korak dalje. . Spenglerova Propast Zapada. kojima daje nedvosmislenu prednost. Međutim. nasuprot rodonačelnicima modernizma. Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera. nastala su prije 1914. Wrighta. godine. Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. 337-349. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju. 25 Robert Bonfils. Jr.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003. 1 Hitchcock. Modern Architecture. Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925. Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. Istovremeno. Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. L. Međutim.proturječnost i kompleksnost. Joyceov Uliks. Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925.. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda. Henry-Russell. koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa.

. bakelit. od afričke i asirske do srednjoameričke. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. 1934. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. Radioprijamnik. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. Massachusetts : The MIT Press. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. vizualnog jezika i ikonografije. hegemonističke kulture početkom 20. stolnih lampi. Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. usisavač.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa.” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama. stoljeća percipiraju kao “Drugost. zmijske kože. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. aluminij te niklanje ili kromiranje. kubizma. Paris. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. gramofon. Stoga. ali i bez masovnog tržišta.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931. figurina i drugih dekorativnih predmeta. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. satova. poprima razmjere prave “egiptomanije”. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi. fovizma. fotoaparat. One se unutar zapadne. 2000. Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. London : Faber and Faber. toster.. str. Herbert. De Stijla. 3 Morton. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. Cambridge. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju. 7. futurizma. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. eklekticizam kao naslijeđe 19. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička. nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker.2 Međutim. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. Patricia A. a time i novu estetiku. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima. od interijera kino dvorana do nakita. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910.

Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. Primjerice. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore. . Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim. Les Echos des Industries d'Art.Košarica. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. Art et Décoration. Biti informiran. u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. automobila. s lokomotivama. posebno oni specijalizirani za pojedine medije. a drugima očaravajuće.svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. lokomotiva. svijeta putovanja. jednima zastrašujuće. jednom riječju živjeti moderno. vodeći francuski dizajneri Desny. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. umjetničkim i fiziološkim aspektima. 1930-ih potovim plakatima. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć. stići na vrijeme. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma. od izloga do teniskih terena. sudjelovati u društvenim događajima.Francuska. Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou. brodova i cepelina. Damon.

znanstveni pristup oblikovanju. rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama. s težištem na indirektnom. u art décou pojavljuje se inženjerski. Također. stoljeća. Francuska.28 Servis za kavu. difuznom osvjetljenju. U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte. Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier. . Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike. Christofle (Orfévrerie Gallia).

Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke. Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea). od tostera ili paravana do šalice za čaj. No iako su na prvi pogled slični.sat i dva svijećnjaka. . sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika. Istovremeno. Annelies. savršeno precizno proračunatih proporcija.4 4 Krekel-Aalberse. Poput suvremenika na Bauhausu. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta. Francuska. Primjerice. kao što su stilizirane ruže. oko 1925. geometrijski. girlande i fontane. Abrams Publishers. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici.29 Kaminska garnitura . New York : Harry N. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. 1989. i Puiforcat. košarice s cvijećem. inovativne pristupe oblikovanju. dekorativni i moderni. autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. Art Nouveau and Art Deco Silver.

bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika. Pierrea Chareaua. Osim toga. u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray. i 19. Ipak. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. poslije 1927. stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera. Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije. Jean Dunand i Eugène Printz. Charlotte Perriand. koja je ujedno i najraznolikija. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. koji također barataju citatima prošlosti. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože.30 Naslonjač. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa.

Francuska. 31 .Toaletni ormarić. oko 1930.

1935. oblikovanje: Paolo Buffa . .1940. Italija.32 Buffet.

uspostavljena 5 Gloag. London : Thames & Hudson. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. Alastair. Beč.). Figura djevojke zarobljena ptica. keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma. Vally Wieselthier. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. No. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu. Vol. poput pâtede-verre. uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama. Tragom reformatorskih pokreta. Wood or Metal? // The Studio. koji zastupaju industrijsku estetiku. Colombine. plesačice. oko 1923. 97. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. 49-50. oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma. oko 1928. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika.6 Nimalo slučajno. pâte-d'email ili pâte-decristal. maske. John. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi. koje je također u znaku francuske dominacije. Glava djevojke. ali i u industrijskoj produkciji. str. 430 (January 1929. Beč. 6 Duncan.”5 Keramika također u art décou doživljava procvat.Josef Lorenzl. Pierroti. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja. . 2009.

1983.8 7Pazaurek. čisti i udobni. Gustav E. Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu. . // Vogue. str. Glas des 20. Le Décor de la vie moderne. Tanjur Marienthal. Ekstravagantni. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju. 29-37./28. 1925. München : Klinkhardt & Biermann. oblikovanje: René Lalique . Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. 1927. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni. Walter Spiegl. luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života.Servis. 1 August 1925. Henri. Pojedine tematske cjeline. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije. Italija. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. 34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7.. 8 Bidou. -1935. Francuska.

ne zadovoljavaju se više samo prodajom. Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja. Maurice Dufrène. Čehoslovačka. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. poslije 1930. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot.. Galeries LaFayette. Prvobitno najavljena za 1914. Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života. nakon nekoliko odgoda izložba .Vaza.

No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma.36 Servis za kavu i čaj. predstavnici umjetničkog oblikovanja. Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica. skulpturu. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. simbolizirajući njihovo jedinstvo. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca. modu. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije. paradigma Le Corbusierovog . Međutim. Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. primjerice René Lalique. Naime. Zagreb. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice. arhitekturu. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije. kao što su tvornica porculana Sèvres. Fauguez i Baccarat. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju. Nijemci nisu bili pozvani. 1925. izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. keramiku. knjigu.

kolovoz 1925. br. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. str. Poput Le Corbusiera i Mel'nikova. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži. . Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs. i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. br. 10 George.. Potpuno različitih formalnih obilježja. svibanj 1925. 1632. 1632. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. Waldemar. 283-291. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. // L'Amour de l'Art. Thonetovim stolcima. // L'Amour de l'Art. str. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. Marie. 174.. Međutim.10 9 Dormoy.koncepta kuće kao stroja za stanovanje.

London : V&A Publications. politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka. Zagreb : Ex libris. pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. Katalog izložbe. 2006. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. / [ur.12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima. .11 Ipak. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici. 45-57. Željka. 12 Čorak. Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. u Muzeju V&A. str.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. 2004. Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. 36-41. Predložak ovitka za časopis Svijet. str. 2003. Zagreb : Muzej grada Zagreba. 13 Avangardni teatar Sergija Glumca. 1928. // Život umjetnosti 29/30 (1980). Željka. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). Tim Benton i Ghislaine Wood. Poljska i Mađarska.] Charlotte Benton. Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. 14 Kolveshi.

gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja. 16 Lakatoš. str. Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma. 7. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. Joso. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan.modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada.” osobito u drvnoj industriji.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda. 17. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj. tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere. br. avijatičke izložbe. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. časopisima i plakatima. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. a ne konzistentna stilska formacija. donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu. Gone Tomorrow. 3 (2004). Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. Journal of Design History. Simptomatično je. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. 283-293.15 Štoviše. Vol. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today. kao i reklamnim oglasima. kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike. Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. tada se slika mijenja.. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja. 39 . Osim glamurozne površine. str. medalja i nakita. Industrija Hrvatske i Slavonije. 1924.

U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926. Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije. Plakat izložbe "Djela".Tomislav Krizman. 1927. zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem . Međutim. 40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju. Zagreb. a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma. neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste.) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka.

R. trokuti i šestari. 1926. 15. // Nova epoha. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta.Otti Berger. Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti). u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita. Zagreb. Vaza. 17 S. a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice. filmska vrpca. filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu. Zagreb. oko 1925. Predložak za ćilim. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. 1(1926). maska. 1920. str. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac. . Zagreb.

Umetni obrt. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou.42 Hinko Juhn. snagu i autentičnost. str. Katalog izložbe. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. 2009. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti. 19 Benton. Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. // Obzor. str. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. 229. Naime. Zagreb. / [ur. zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti. U tom kontekstu srednjoeuropske. 1932. Mato.. Charlotte. godine. Jasna. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto. 152. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. Navedeno prema: Vučetić. Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. Plaketa. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod. 8. Tim Benton and Ghislaine Wood. The International Exhibition. Zagreb. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti.” Navedeno prema: Grgašević. 27. br. Hrvata i Slovenaca. 2003. 1925. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. London : V&A Publications.19 S druge strane. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. Zagreb : Horetzky. 1926. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari. Jaša.21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. // Art Deco 1910-1939. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca.] Charlotte Benton. Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. . 8. odnosno o konstruiranju identiteta.

ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe. Zagreb. Nimalo slučajno. Vitraj Inženjer. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka. Marijan Trepše. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. Muzeja za umjetnost i obrt. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija. slikari Milo Milunović. Maksimilijan Vanka. Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu. Etnografskog muzeja i 43 . nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje.Marijan Trepše. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. 1928. sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. Antun Augustinčić za reljefe. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman.

. dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike. Osim nacionalnog paviljona. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. Stelle Skopal. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa. 1935.Svijećnjak. Nimalo slučajno. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini. nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali. Zagreb. zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara. Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu.

Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju. kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora. 25 Saunier. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. str. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz. Procjena Koste Strajnića. a ne samo pučke tradicionalne kulture. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides. 1926. navodeći impresivan broj nagrada. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta.24 Zanimljivo je. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta.. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. Novembre 1925. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča. 24 Grgašević. La Section Yougoslave. str. 45 . te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. str. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta. Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije. 26 Millet. Gabriel. Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta. potpuno je suprotna.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine. Umetni obrt.. 188-192. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. III. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. 27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. Charles. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije. još uvijek u Hrvatskoj nema. Nešto blaži je Jaša Grgašević. 38. reforme i promoviranja umjetničkog obrta. // Art et Décoration. koji je “un véritable foyer d’art décoratif. Jaša.

primjerice Ive Kerdića. Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. 11-37. u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo. // Bulletin JAZU 2(1982). 1930. primjerima češkog.28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. str. .46 Božidar Kocmut. Plakat za Zagrebački zbor. a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau. Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu. Zagreb. Plakat za Citroen. Pariz. 1925. Charles Loupot.

47 .

48 .

preuzet će uređaje bogatih salona. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925.d. što je potrebno i u najskromnijoj kući. dječje igračke kao i ostaloga. osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. predmete su prozvodili. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. arhitekturu i umjetnički obrt. u Umjetničkom paviljonu. Zagreb : Tipografija d. str. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici. stakla i predmeta od metala. koje dnevno i svuda susrećemo. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji . Plakat Odjeća Friedmann. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. čipke. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927. dekorativne keramike.. Prema predlošcima članova Djela. Po uzoru na Werkbund. modnog pribora i uveza. 1927. Sergije Glumac. jednog od omiljenih motiva art décoa. od opreme interijera (zidno slikarstvo. 49 .. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. vitraji. nakita. Studija za naslovnicu časopisa The Dance. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici.. 1929.Vilko Gecan. Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika.. Zagreb. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći. mozaici). 1928. arhitekti i obrtnici. što je prepoznala i suvremena kritika. 4. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. Neukusne strane proizvode. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. Tvornica peći Pilot. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh. uz iznimku etnografskog pristupa.” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo. bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora. a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide.

a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. Vizualni identitet izložbe Djela. imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger. gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu. namještaja Bothe i Ehrmann. tvornica stakla u Paraćinu. Nakon zagrebačke. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. Zagreb. Plakat Pomozite studentima.50 Josip Seissel. Državni čipkarski zavod. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge. 1924. ženske udruge.

Bojan Baletić]. Osim poticanja trgovine i potrošnje. str. Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe. trgovinu i promet.. Zagrebački zbor i paviljoni. Aleksander. 178-181. godine. Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. Ivan Velikonja. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. 51 . // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Bogoslav K. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama. Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. i New Yorku 1939. kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog. Josip Šauli. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju. Osim Djela. a osim toga da podigne promet stranaca” 31. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. koji evocira brod. Ipak. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. kolovoza 1929. Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva. 14..30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. i Jošt. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. Bruno Bauer i Vladimir Šterk. keramičkog. grafičkog. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. ćilimarskog i tekstilnog. str. // Grafička revija 5(1929). u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt.hijerarhiziranom odnosu. Utemeljen 1909.. 31 Citirano prema: Laslo. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. 141-153. 17. Svjetska izložba u Barceloni. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932. // Svijet. bačve. pretvarajući se u središte društvenog života. strojobravarskog. 2007.

52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. propagandnog plakata Bernda Steinera. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. Istovremeno. pulsirala ritmovima urbane kulture. Već 1922. Godine 1926. Sudeći po odjecima u medijima. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina. do 28. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. . Ernest Tomašević. 336-347.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). ožujka 1926. odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. Emil Vičić. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata. Jasna. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. kolaža i montaže. 33 Galjer. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. Plakati za Zagrebački zbor 1926. obraćajući se najrazličitijoj publici. U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe. od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. Zastupljene su sve namjene. Ivan Tabaković. a od 1924. str. Istovremeno. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma. plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata. Otto Antonini. čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Pavao Gavranić. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. koja je. Ljubo Babić. Andrija Maurović.

kubizma i konstruktivizma. studije zenitističke arhitekture. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino. Sergije Glumac. 1923.). ekspresivne kompozicije i tipografiju. agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike. ∑ 1961. Beču. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. sport.) nastaje između Berlina. Istovremeno. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije. ∑ 1964. Reklame. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago..). Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. neuobičajene. koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik. upoznaje Friedricha Kieslera.) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922. od 1922. Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903. Zagreba i Pariza. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu. Njima se 1928. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela. u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku. gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu. ∑ 1924. U Parizu 1925. Njegov teatarski opus (1923. do 1925.komunikacija u Hrvatskoj. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d. s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela. koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. Centroreklam. nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla. upijajući utjecaje ekspresionizma. ∑ 1925. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 . Anka Krizmanić. futurizma.). u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam.). Igrom slučaja. politička propaganda i reklamni sadržaji. Pragu.d. Njegov osnivač Miroslav Feller (1901. a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost.

Kulisa. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list. . kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. označava prekretnicu. što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača.54 Zavoda (1928. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine. U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene. str. zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. Primjerice. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. pozitivno-negativno. Reklama). godine. stoljeće./1929. One više nisu samo racionalne domaćice. Naime. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća. u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. 99-118. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima.34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko.) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. ranije je zarađivao samo muškarac. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba. brižne majke i dokone dame. među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. ruralne sredine u modernu. racionalno-iracionalno. // Peristil 51(2008). Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja. koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929. ali i ambijent moderne urbane kulture. Primjerice. i časopis Reklama. kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. u 20.

a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma. ženi u budućnosti. Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904. fotografija. književni i likovni kritičar. i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80. 36 Detoni Dujmić.-1968.55 Adela Milčinović (1879. prostituciji.). Zagreb. dramaturg. zaštiti djece. nastao je 1925. objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste. 1921. spisateljica i novinarka svestranih interesa. Jagoda Truhelka : Izabrana djela. 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica.]. ženskom pravu glasa. trgovini bijelim robljem. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. Salon vile Ilić. oblikovanje: Aladar Baranyai . Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac. Zagreb : Matica hrvatska. 1997.) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. Dunja [prir. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Sudeći prema posveti. autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. Adela Milčinović : Izabrana djela.). rođendana.

u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović. Zagreb 1937. nego prije svega samosvjesni čin.39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. izražajnih svojstava. a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924. 220-221. oblikovanje: Srećko Sabljak.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. 39 Đurinović. Maja. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. kći Andrije i Adele Milčinović. str. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju. Ples. Zagreb : Klovićevi dvori. 2007. da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje.38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924.. predstavio glasoviti Rudolf Laban. .56 Naslonjač. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica.

br. 17. J. II. IX. Marijan Trepše. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva. 1951.. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet. . Tereza Paulić. knjiga IV. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca.). ni obrt u Zagrebu 1907..41 Simptomatično je. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946.44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima.U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske. Pjer Križanić. prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu.. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928. do 1941. Vladimir Kirin. 44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga. god. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta. prvenstveno na razini edukacije. 1927. Tomislav Krizman. 65-283-865. Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu. Arthur Schneider. Naime.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. Zagreb : Ex libris. Anka Martinić. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”. (Jugosl. 12. Svijet. godine. 2003. godine. “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. Ernest Tomašević. Zdenka Sertić. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr. godine. A. 249. Olga Höcker. među izlagačima su bili Olga Höcker. 1930.Blanka Dužanec.) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. Zagreb.43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma. a od 1919. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege. str.

u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. Marija Baranyai. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929. Boško Tokin 1920. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela. 1930. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. Ivana Tomljenović. Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina.. . a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju.58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. gdje je studirala fotografiju. Predložak za plakat Meinl. opremi knjiga. ∑ 1930. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. paradoksalno. fotografija. Ivana Tomljenović Meller. Otti Berger. od književnika i slikara do arhitekata. fotomontažama. Časopis Comoedia u prvom broju 1923. profilira u multimedijsku umjetnicu. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta.

nastanivši se 1927. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. u Zagrebu. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. koji je bio okosnica čitave izložbe. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja. kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. Istovremeno.U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona. katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. Koncept sinteze arhitekture. koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. riječ je o povratku tradiciji. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi. skulpture i slikarstva. odnosno tradicije i kulture. Da nije riječ o izoliranom slučaju. 59 . toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

22. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta. Šminka i frizura definiraju ju kao novu. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno.Oto Antonini. ilustriranih časopisa i dnevnih novina. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. sa Svijet u svibnju 1926. prikazuje pomno našminkano naslovnica. taj je način života ionako trebao brzo nestati. No. lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk. Svijet. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. 5. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća. Napretkom novog industrijskog doba. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu. naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . 1926. pomodnu frizuru. a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma.62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi.

Hrvata i Slovenaca. teniskim turnirima. Stvarne ekonomske promjene. Ipak. mobilnost. 1935. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. ali je 1921. 63 Reklama za Nivea kremu. Na predodžbenoj razini. 21. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. automobilskim utrkama. brzom i uzbudljivom svijetu. noćne klubove. Zagreb je brzo rastao.500. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini.haljine. dvadesetih su bile tek u začetku. u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije. koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. sunčanju. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. 12.000 stanovnika. U stvarnosti. sportove. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima. dotičući tek površinu društva. frizuru s kratkom kosom. . imao svega oko 110. balovima. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. modernom baletu. jazz-orkestrima i plesovima. Stilom prezentacije. Svijet. egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. nastalog raspadom austrougarskog carstva. natječajima ljepote. S druge strane. Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo. upravo zbog njihova nedostatka.

Hrvatska. -1928. oko 1925. Haljina.64 Večernja haljina. kreacija: Jean Patou. . Pariz. 1927.

stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. parfeme. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925. pudere i kreme marki Coty. Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. Elida i Nivea. Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. Hollywood je. Bourjois. . sa stilom koji je poslije nazvan art déco. Moda Dama i art déco moda. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. oko 1926.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. godine. pak. Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine. L'Oreal. no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina. Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. Worth. Pariz. Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu.

66 Kornelija Geiger. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926. Zagreb. Otta Antoninija. U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće. Zagreb. vozi automobil.-1925. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. 1933. premda je samo dama mogla sebi . predložak za haljinu. u rasponu od starog Egipta. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. Poput svojih secesijskih prethodnica. i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama. 1920. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu. što je art déco haljine učinilo modernima. Časopis Svijet. koji se pojavio 1926. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima. modele vodećih pariških dizajnera.. Ipak.. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta.Večernja haljina./34. Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama. jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice. smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta.

Pariška visoka moda. uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka. koja se u to vrijeme. Moda je postala konzervativna. Paula Poireta. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile. izgubila je svoju mladalačku zaigranost. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. Prema kraju dvadesetih godina. divne čarape i poetične šešire”. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. prava Svijetova modna junakinja. Časopis Kulisa je u rujnu 1929. suknje su se postupno produžile.Torbica. poimence Wortha. Ženskog lista i Kulise. koliko imamo sposobnosti i smisla. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. dnevnik Večer je 1937. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. Istodobno se razvijala i domaća moda. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa. Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. dok se s druge strane možemo 67 . održala se na Zagrebačkom zboru 1924. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva . postolare i frizere. šeširima. uključujući krojače. pa i u Grazu. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri. Beč. modne salone. dragocjena krzna. godine. U svom blago senzacionalističkom stilu. ali je djelovala mladenački i moderno. postižući dojam dužine asimetričnim umecima.priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. jasno. Wiener jenim večernjim haljinama. Ona je. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. Luciena Lelonga i Molyneuxa. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII.dugu kosu”. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. napustio prijestolje. modistice. Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima. lake cipelice. uz časopise poput Svijeta. 1922.

da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45. 6.68 Oto Antonini. danomice uvjeriti. travnja 1924.. U izvještaju iz 1935. najmodernijih modela”. 4. Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. već i same kreacije i zamisli novih. Svijet. str. toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima. 8. 31. naslovnica.. 45 Jutarnji list. Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. 1929. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade. .

Vidrić i drug. 10. 27. 2. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. smješten u Dugoj ulici 8. godine. Salon V. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. 27. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz. Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. 1928. dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. . Svijet. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. godine. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. dok su modistice Dragica Šmid. Svijet. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi.Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina. U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. 1926. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću.

70 Haljina. . oko 1925. Budimpešta.

Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom. ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima. 11. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. Načelno. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. U potrazi za egzotičnim i neobičnim. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba. Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. Svijet. geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. 1926. Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila. pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. apstrakcije. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika. 20. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom.Art déco i moda kao umjetnički projekt. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco.

kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. 27. te spomenula. “Jugoslavija je predstavila originalne. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”. Svijet. . Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola.72 Smoking Senzacija današnje mode. 1926. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu. godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice. ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. među nekoliko drugih eksponata. 3. Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925. Štoviše. svilenog izvezenog pojasa. poput drugog večernjeg kaputa. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa.

estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima.Haljina. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine. Dok su proizvodi petrinjske Udruge. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. Antonini je 1926. godine. Osnovana 1913. koja je 1908. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. Austrija ili Hrvatska. godine. Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928. doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. 73 . oko 1925. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke.

8. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj. 24.74 Naši Missovi. ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor. ali je istaknuo da bi . On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925. 1929. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. Svijet.. Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju.

te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. uvijanje. 47 Ibid. U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević. kolje od srebra sa filigranskom izradom. Umjesto toga. Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936. sa suzicama. str. odevene po poslednoj francuskoj modi. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . Jaša. kako si zaostao u kulturi!” 46.. 38. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. nego ono savijanje.. str. etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame.Franjo Mosinger. 75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici. Tijekom tridesetih godina. 37. Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića. 1926... Umetni obrt. . godine. u garderobi poneki šal”47. rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste. Ruke tipkačice. pozlaćen. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta. 1929. prevladale su konzervativne tendencije. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje.

koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac). a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. Bila je mlada. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale. Dirndl. kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika. Svijet je 1928. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. ali se prodao u 600. no Garçonne je bila znatno smjelija. nova je frizura bila svakome dostupna. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. izgledom i ponašanjem.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. njezino je tijelo bilo dječačke građe. tradicionalna austrijska ženska nošnja. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima. Ipak. No. Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost. ona je bila novi društveni fenomen. praćenje mode. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima. no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. u čast istoimenog romana koji je 1922. nosila je kratku kosu. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. Garçonne. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. novina Hrvatski dnevnik.000 primjeraka. I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. Nasuprot tom trendu. Nasuprot nekoj skupoj haljini. . noćne izlaske i ples. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916. brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. Garçonne nije samo promicala novu modu. godine. protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa.

već razmišlja o novoj zabavi. Pokazuje mladu ženu u snu. 1929. Ipak. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. Svijet. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu. kod kuće kad su primale goste ili. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. postavši. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile. objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene. u najhrabrijoj verziji.. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim. na ulicama svjetskih prijestolnica.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. 4. kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu. dok u snu grli jastuk. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). kako je Svijet ustvrdio. Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. primjerice. a žene su ih nosile na plaži. Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. stvarnog ili imaginarnog. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. 20. Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. razotkrivajući žensko tijelo. ta je kratka haljina. . Crtež Epidemija Charlestona. objavljen u Svijetu 1926. poput. pidžame.

Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. 28. 1928. u nadi da će biti . 1. Svijet. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote. Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. No. u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. Ludo se zabavljajući u Zagrebu.Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom. Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. već i tradicionalne društvene norme.

Stizale su iz Splita. Ozlja. . Crikvenice. Ivana Zeline. Karlovca. Voćina. Šibenika. 16. 1933.Oto Antonini. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. Varaždina. Suhopolja. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. Dugog Sela. Virovitice. Sv. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. Ivanić-Grada. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. Garešnice. Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928. Lepoglave. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. Lipika. Vrboske. Svijet. Pakraca. Križevaca. Novog Marofa. Susedgrada. Paga. Osijeka. Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. Omiša. naslovnica. 7. Krapine. Slatine. 79 objavljene.

80 .

Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. 81 . ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje. Josip Horvat.. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. dadilju. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. Zagreb. kondukterku. slikaricu i frizerku. plesa. gotovo nepoznat do 1914. 1962. Štoviše. Elitni je Svijet 1928. blagajnicu. u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze. telefonisticu. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. spisateljicu. mlada žena s modernim bubikopfom. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje. Beč. od manije bubikopfa do kratkih haljina. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu. Doista. proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi. tvrdi da 48 Horvat. od mode do kuhinjskih recepata”48./34. Pariške mode i Hrvatice.Večernja haljina. prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. spominjujući poimence tajnicu. 1933. Večernja haljina. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale. makar deklarativno. str. Demokratizacija mode. Josip. sunčanja i američkih filmova. 409. profesoricu. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. Zagreb : Stvarnost. oko 1927. tipkačicu. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935.. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne. Razni elementi zapadnog moderniteta. To su žene. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. kuharicu. Kulisa je 1929. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju.

Svijet. Svijet je . Poput mnogih među njima. ali nije niti klasno obilježena. Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje. radila je kao prodavačica u modnom dućanu. naslovnica. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. simbolično nazvana Gospođica X. 10. je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod.82 Oto Antonini. Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. i djevojka s reklame. neudanim zaposlenim ženama. taj je oglas bio namijenjen mladim. 1926. 4.

čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla. . pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”. na Zagrebačkom zboru. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford. Modna revija tvornice cipela Bata. oko 1930. optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. mode i kozmetičke industrije. Na samom početku tridesetih. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove. Zagreb. održana 1927. masovno proizvedene ljepote. objavljen u Obzoru 1929. Američki film je osvojio svijet. 83 Šešir. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda. Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. No. oko 1925. Rukavice. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva. pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu..1928. Tako je Kulisa 1929. Članak. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela. žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”. Austrija. glasi zaključak Obzorova članka.

84 Filmske zvijezde poput Clare Bow. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. Jutarnji list se 1937. temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film.. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. 1926. a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. znatno slobodniji moral. Pole Negri. 4. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. Joan Crawford. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce. Holivudski modni dizajneri. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. postali su slavni poput svojih pariških kolega. Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. Myrne Loy. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda.. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931. Svijet. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. Svijet je 1926. Grete Garbo i Marlene Dietrich. Lily Damite. . U kratkoj priči Karakter kokote. 10. primjerice Gilbert Adrian. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda. Kulisa je 1931. Jutarnji list je 1929. Iz ženskoga sporta. Katharine Hepburn i brojnih drugih. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford. naprotiv. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”.

Kupališna haljina hlače. 85 . oko 1930. Zagreb (?).

86 Foto Reputin. koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. sporta. Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. masovni su mediji izumili celebrity kult. sunčanja. samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima. Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih. 1927. ali ga nisu sebi mogli priuštiti. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva. mode i plesa do zore. Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . Štefica Vidačić Miss "Europa".

Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. Društveni se status novinara dramatično promijenio. Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal.hrvatskih medija. sagrađen 1925. Svojom ogromnom plesnom dvoranom. godine. Prvi Novinarski bal. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba. 182. 87 . Novinari su postali posrednici između umjetničkih. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi. Četiri desetljeća kasnije. Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941.. šišamo. Josip. Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”.. uvodeći nove zvukove poput jazza. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. Jutarnji list 1929. 1984. charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. poput balova profesionalnih udruga. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit. političkih. Kako je Svijet 49 Horvat. str. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo.charleston. privukao je gradsku elitu. opremljenom američkim tehničkim spravama. financijskih i poslovnih segmenata nove elite. seksualno provokativne plesove poput tanga. nego je bio pravi spektakl. Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927. Balovi i plesovi. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. bili su znatno elitniji od češljaonice. situacija je bila radikalno drukčija. održan u Esplanadi 1928. godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express. Drugi rituali. a neki su bili odvažni. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. Zagreb : SNL. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu. najveća zvijezda pariškog noćnog života. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. Josephine Baker.

Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance. zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. 237. Bio je to. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca. uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. nego i novi društveni sloj. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute. a da nitko nije slutio. gospodin Tucić. koji se također prepustio plesu. otvorio je svoju plesnu školu 1920. Obično je gologlav. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama. Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50.. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života.. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. primjerice. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. Održavala su se i plesna natjecanja. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. Kako su novi plesovi redom bili erotizirani. Putovanja. pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926. luksuza i moderniteta. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. brzine. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi. No. . od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala. putovanjima. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope. Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove.. “Tangu 1927”. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita. str. gdje su 50 Tucić je 1927. godine. … Brucoški Dandy. Nošnja to je Amerike. Učitelj plesa. 51 Horvat 1984.88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa.

se automobili natjecali svojim izgledom. bacanjem koplja i diska. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. plivanjem. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. Rab. hazenom. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . Svijet u članku iz 1929. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. golfom. Novi Vinodolski. pa čak i nogometom. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. veslanjem. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina. i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. Nogomet je postao izuzetno popularan. Crikvenicu. Poput većine modernističkih rituala. ali i hazena. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931. Sport. Hvar. U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. lakom atletikom. pokrivajući Split. Dubrovnik. Usput. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije. kriketom. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom. mačevanjem. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. poput kožnih modnih dodataka za glavu. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. godine. od lokalne do nacionalne razine. jahanjem. Na crtežu u Svijetu.

uljepšale savsku plažu.).90 se prostirale uz rijeke u Osijeku. te da je na horizontu “Amerika. Beč i Berlin. koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje. a do mnogih je došlo nepredviđeno. foxtrot ili tango”. Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda. ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje. Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. Vitezovi noći (1928. Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. Natječaji ljepote. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini. kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston.). obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. Tajne Orijenta (1928.) i Evine kćeri (1928. medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale.). ostali autobusom i vlakom. najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera. jedna je od natjecateljica. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima. skladanog posebno za tu prigodu. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima. Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. Uistinu. filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade. Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. Svijet je u svibnju 1929. sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927. Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena. ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život. rijetki vlastitim automobilom. a naši seljaci čudom se čude. naglašavajući kako su ljepotice.). U prosincu 1926. skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10. godine. Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”. Od tog trena. zemlja filma i dolara”. Brodu i Sisku. bila je prva. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu. Ljubav u snijegu (1929. Vidačićka. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. koja se šepurila u sredini dvorane. Ali. u organizaciji vatrogasnog . Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale. Drugi su se društveni rituali.

Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama. gospojinske udruge. Svijet je 1927. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. pjevačkog društva. 91 . organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”. koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. građanske čitaonice i studentskih klubova. program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze. Godinu dana kasnije. Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima.društva. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava.

i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno.. 1929. Let(imo) nad Panonijom. a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama..92 . . Miroslav Krleža.

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

primjerice u Brodu ili Kninu. krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom. nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas. nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu. U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. vremenskom rasponu . ∑ 1962. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome. poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda. Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929.)..koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977. radnje smještene između Vinkovaca i Broda. U prvom. kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu. 1945. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala. gdje će 1934. zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta.94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. ∑ 1939. u pauzi putovanja za Istanbul. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. (dakako i kasnije. dakle. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“).. a posve dostatno za produkciju suvremenih. radilo se tek o novim tranzitnim svratištima. . čini se. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi.

Pritom. No.O. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i.S. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova). nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama. na vrhu Gundulićeve ulice. ovisno o O. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor. usprkos svem komoditetu zamornog putovanja. Hotel Esplanade. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade. 1922. dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55. međutim. ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana.95 Dionis Sunko.. Zagreb.  1925./S. Drugih je. Mihanovićeva 1. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati. odnosno 3:25. .

96 .

nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče. a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje. Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske.Dionis Sunko.) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem.. istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. Hotel Esplanade. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. 1919.). razglednica 97 . tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove. Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim). Zagreb. Mihanovićeva 1. tad je nova zajednica. pa Gradišće sve Ivo Tijardović. ali napetu alijansu. prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti. Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija. Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906. zahvaća Korušku. SHS. pojednostavljeno rečeno. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde. ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i. caru carevo.

. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći. Usto. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja. od brojnih spomen-obilježja (i skromnih.. razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920. no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke. općim i specijalističkim spomen-edicijama. dijela Kvarnera. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur.). ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna. Beograd. krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu. godine rođenom. baš te déco-godine 1925. 1939. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“). ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. S.K.i dvadesetgodišnjici postojanja. Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim.. objavljivanim o deset. in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze. dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu. u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. Ipak. Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. bila zaustavila.). Zadra i Lastova. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . (konverzijom K. Konačno.u. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. duboki pojas preko Drave itd. npr. a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba. u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba. Đurđević. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. 1928. inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države.98 do pod Beč i Bratislavu. itd. slijede državni udar. Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. „Šestojanuarska diktatura“. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave.

Pariz. fotografija .. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu. 1937.. Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi. fotografija 99 Josip Seissel.1925.Drago Ibler.

konačno. Veles). Heilbrun. Taksativno. bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse. ptičja perspektiva. a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila. Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu. Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja. . Prag  izd./1939. Šumsku industriju. gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR). zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji).. odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije. napokon Naša kupališta. imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja). vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije. Promet. Sokolstvo. Hidrotehniku . Zadrugarstvo. Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu. industrijskom centru države. Elektrifikaciju. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola. uvrštenje. eto.. pa su predmet.100 Nacrt Zagreba 1926. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja. Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku). štoviše.). Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima. raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični. u Zagrebu). Studio L. Rudarstvo i topioništvo.. te.

jedino je. fotografija interijera lječilišta itd. Vila Spitzer. Rajko Kušević. 1930. materiju donosi racionalno. disciplinirano i konzistentno.1932. V. Zagreb. pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država. Kralja . Jugoslavija na tehničkom polju 1919. duha. Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova.. (ur. Novakova 15. ljubitelja arhitekture.). umetnosti i tehnike uopšte“. s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima.101 Gomboš & Kauzlarić. 1931. primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . u ovim mutnim prilikama (sic!). Nj... Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. te drugom naslovljenom Gradovi. u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. Zagreb. ∑ 1929. uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina. (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). izd.

102 .

na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom. Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta. [s. sva tri svoja poglavlja (Kulturni.] /oko 1933. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta. 1921. razglednica .a. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. Ipak.Benedik & Baranyai. država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni. te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe. Josipa Seissela.. s primjerima Karlovca i Splita. u Barceloni gdje je. 1928. S druge strane. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925. Vila Zimdin  Šeherezada. 103 Alfred Keller. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda.. tek Jugoslavenski nacionalni album. Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929. Dubrovnik.. Zagreb. postiranim uz Palais de Chaillot. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari. dok priloge o razvitku Zagreba i Splita.). ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. Paunovac 7. naročito u dometima umijeća građenja. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature. Vila Ilić. ponajprije na svjetskim izložbama.

 1929. Kuća Glück. Boninovo  Dubrovnik. 1928. Vila Pallavicini  Rusalka. perspektivni prikaz 104 . Kapucinska 29. 1937. Tomašićeva 10... 1924.Nikola Dobrović. Zagreb. kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini. Gradska štedionica. nacrt Pollak & Bornstein.. Osijek.  1938.

1932. reklamni letak . Gajeva 5.. fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. Dolac. 1926.  1930.. 1932. Uprava komunalnih poduzeća. Zagreb. Zakladni blok. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. Zagreb. 1934. Zgrada Shell. Gundulićeva 32... Zagreb. Zagreb. Gradska tržnica. natječajni projekt.Juraj Denzler.

Seissel i. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. Unatoč osvojenom Grand prixu. ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. Zagreb. taktilne kvalitete prostornog okvira. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama. Željeznički nadvožnjak. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925. u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima).. klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije. sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića. osobito uz poratnu. Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. gotovo Denzler & Kauzlarić. 1929. Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa. Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica. posebno. fotografija . ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas. Gotovo platonski solid. eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu). Savska cesta..

Zagreb.. Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924. fotografija .. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera. Zagreb. 1931. nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice..107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta. Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati.) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. Mihanovićeva 3. i Albert Esch. Hansom Reichowom i drugima. s Paulom Bonatzom. Središnji ured za osiguranje radnika. i Werner Schürmann te Alfred Keller. Split 1924. 1925. Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski. Osijek 1925.  1928.

gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno./1937. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl.). 1921. posebice. jednako kao i Bauhaus dizajn. gdje su spomenute kuće 1936. a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj. 1928. Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein. objektom presizanja déco historiografije). Ladany (Gomboš & Kauzlarić. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta.. ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. 1928. Deutsch (Benedik & Baranyai.) ili rekonstruiranoj kući A. 1924. s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji.. . osnovane). ali i vile Botteri (Frane Cota.. vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann. o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić. Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih. 1933. 1924. Kod alternativnog stanovanja.. 1926.) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. Crikvenici i na Sušaku.. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija. prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata. na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. 1940. 1931. a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. boravka na ladanju. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa. 1928. kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja. feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai.).108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor). 1928. Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora..) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota. na Korčuli te. rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“). naglašenih streamline detalja). u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer. u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma). kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor). orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat.. Zlatko Neumann u Crikvenici).). s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora). sporadično u raskošnim. Wohlmuth (Pollak & Bornstein. 1937. dakako. 1934. 1921.).). Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai. 1937. pa ipak.

Karlovcu. pa i Zadra. 1930. a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. S druge strane. nadalje u Šibeniku. Osijeku.. na Sušaku (Bulevard). isto se može reći i za stanogradnju u Splitu. bila i solidna. Gimnazija. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. fotografija . Zagreb.. 1932. Križanićeva 4-4A. Egon Steinmann.109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B.. lijepa i ukusna. Konačno. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan). izvorno prugastoga pročelja). naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. Brodu. maestralne stanogradnje 1930-ih.. gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma. Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize). Zlatko Neumann. pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila.

Gradska kavana. 1923. Dubrovnik. Šetalište dr.. 1933. Gradska kavana.. fotografija Petar Senjanović. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić. Račića  Marjanske stube.1931. Split. Zagreb.Ignjat Fischer. fotografija .

∑ 1940. radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata. Hugo Ehrlich. poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima. tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. 1932.1925. 1927. s bravurozno riješenim stubištem). poslovnim i upravnim zgradama.).) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović. 1930. S dodatnom. gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej)...) s prikazima cepelina.). Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić. déco estetika po prirodi stvari nije dotakla. 1933. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom.). također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene. 1933.). Ebenspanger (Vladimir Šterk. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer. Job (Hribar i Velicogna. Kod brojnih gradnji mješovite namjene. koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih). kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl.).).). također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj.. ∑ 1931. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini. 1926.).  1936. na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk.). 1937. 1934..Rubno pak područje socijalne stanogradnje.). Lopud. tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. U prostorima rada. 1932. na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski. déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa.1923. ∑ 1930. napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider. 1929. 1923. karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar. 1931. Hotel Grand. reklamni letak . zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler. obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji.. 1934. ∑ 1927.

∑ 1928.). trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler). Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike. Potonji pristup gotovo da je opće pravilo. 1932. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl. 1922. Milinov (Dionis Sunko. karamela i Bronhi bombona. perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. javnih toaleta.) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac. nadalje.) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale..). ∑ 1925.) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann. Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski.. 1929.. Karlovac. purimskih balova Židovske zajednice itd. 1930. žilavke i klekovače. 1925. 1920. 1931. Denzler i Kauzlarić.). no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró. natruhama tzv. Kino Edison.. Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio. 1932. u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. 1926. flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji. prostora renoviranih zagrebačkih kavana . streamline moderne. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina. 1932. izbora za Miss Jugoslavije. 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom. 1932. a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch. s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi). konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak.Edvard Schön i Bruno Bauer. kao raskošna scena novinarskih balova.). na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. 1933. ∑ 1936. ali. s ponudom točenoga Ožujskog piva.

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme. Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890. napetost tijela. kao tradicionalnija.120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. plošnosti. Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco. čistoća plohe. između akademskog stila i nadolazeće avangarde. mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva. je završilo. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. uglačane površine. Kiparska umjetnost. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret. s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa. dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. Sjajne. do 1918. U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti. poglavito u . Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama.

već je prije iznimna pojava. 1918. 121 . ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva. te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković. ković i Ivan Meštrović.Pobjeda slobode. Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. Branislav Deš. Pariz. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti.domeni keramoplastike.

Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. Pariz.) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918. Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev.. Branislav Dešković [monografija].) nastalim oko 1915. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela.Ivan Meštrović. odlučno je zakoraknula prema naprijed. dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći.52 Pobjeda. što nije realizirano. 1977. nagašena kubična geometričnost. Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883. Pariz. . ∑1962. Duško. 1920. ∑ 1939. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet.).) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac. 1919. Supetar : Brački zbornik. s opširnim navodima literature i izvora. godine i to na skulpturama malog formata. Palais des beaux arts. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju. i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves. personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. Cavtat Branislav Dešković (1883.

Karađorđevića izrađen je 1922. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I.. Miss St. 1917. Cannes. Meštrović 53 Npr. Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925. među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920.56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika.. i kip sv. 2009. Paris 1925. i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. Tate Gallery. 1917.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen. Gospa s Djetetom.) 123 . Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva. Vlaha u niši ponad njega. 1915. drveni reljef Polaganje u grob.reljefima sakralnih motiva53. London./1917.. uklonjen je 1941.) 56 Viđen. II-10-2001. Irena. prosinca 1924. 2001. str.. Zagreb. 1920-1922.. (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes.55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika.: Ruža Meštrović. Cavtat. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. London. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture.. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. George. listopad ∑ studeni 2008.. Cavtat 1920. Visoki izduženi formati reljefa. 130-141. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad.. // Oris. Gliptoteka HAZU.). 1915. Kraševac. br. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus. jasna linearnost. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb. ∑ 1922.1923. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina. London.-1922. do kojega je došlo 1922. 2008. Svjetlo se razlilo prostorom.-1924. Zagreb. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru. Nancy Cunard. Katalog izložbe. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1915.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti.. tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi. (Meštrovićev reljef kralja Petra I. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922. London. 89-94.. Ženevi i Cannesu 1916. Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića. Izložba povodom 125. Ivan. Mauzolej obitelji Račić. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv. Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine. str. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić). od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta.

124 .

“.) 60 Duncan.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante. većinom iz srednje Europe. Isto tako. 208. Figuru zbija u blok. artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije.58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929. dok je odljev iz 1994. Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita. 2010.. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp. American Art Déco. 1929. 59 Exposición internacional Barcelona.. (Osim Kontemplacije. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat. SAD (Institute of Art). Tradicija i moderna.Ivan Meštrović. Alastair. br. Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924. koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60. Croatas y Eslovenos. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. . 2009. Vera. kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja. 100 djela Ivana Meštrovića. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920.: Horvat Pintarić. Zagreb : HAZU. 681. . u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. 1924. godine. Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture. 2005. Ova antiherojska. i Marulića. poglavlje IV. Usp. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja. London : Thames & Hudson. Madonu s Djetetom i Plesačicu.: Galerija Ivana Meštrovića. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića.: Paradigma Ivan Meštrović. Seccion del Reino de los Serbio. str. str. 2003. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926. Kontemplacija. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu. Split : Fundacija Ivana Meštrovića. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. poglavito na području kiparstva. Katalog izložbe. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti. omekšana. o skulpturi Kontemplacija v. 585-689. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. 1924. str. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine. te izraženom linearnošću i simetričnošću. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU. lirska skulptura pokazuje drugačijeg. Katalog stalnog postava.

Godine 1924. Baltimoreu. Chicagu. izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. Indijanac s kopljem. do 1928. Bostonu i . Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. St. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost.Ivan Meštrović. Louisu. 1928. Philadelphiji. u Buffalu. Denveru. Detroitu. a sljedeće. 1925. tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba. Rochesteru.

Prilog monografiji Ivana Meštrovića. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije. 61).-46. // Art Déco 1910-1939.. str.-1932. 2003. vidi i izvore citirane u knjizi D. naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka. Tim Benton i Ghislaine Wood. str. reduciranje detalja 61 Kečkemet. 127 Antun Augustinčić. 19. Zagreb. br. The American Magazine of Art.Clevelandu61. Premda su realistični detalji. br. Drugo putovanje u Ameriku. 1928. str. Aveniji Michigan. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. Chicago i ostale izložbe. Duško. 1978. New York. 64 Barbić. luk i koplje izostavljeni. 1928.) . svezak (1883. godine. 632. Zagreb : Školska knjiga. // Bulletin HAZU.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. Vesna. Treće putovanje u Ameriku.. 13. Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group.] Charlotte Benton. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. Boston. str. nav. Ritam. New York. linearnost. sv. (bilj. Indijanci u Chicagu. F. a na temelju legata od milijun dolara. 1927. napetost tijela. 62 Curtis. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura. str. (bilj.. Kečkemeta. Nov. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji.. iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor.. 76-103. 45.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. i nav.). 51-55.. Spomenici Indijancima u Chicagu. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja. ritmička harmonija. Život Ivana Meštrovića (1883./26. Tako je na Manhattanu 1925.). Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928. 3. The Studio. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. 1925. dj. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima. Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. I. Deco Sculpture and Archaism. 52.62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD.-1962. 76. Simetričnost postava. 541-576.. dj. siječanj-lipanj 1935. 26. Penelope. 63 Art and Decoration. 60). a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici.-2002. 2009. str. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti. (Repro: Svijet. London : [izd.

Marjanovića. Povratak u Split 1920. Antun Augustinić. Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. 64). no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. 102. American Art Déco. u tome poglavlje: Sculpture. Dujam Penić. u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu.). U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. 2003. Iz te newyorške kratke. nav. Penić 1914. Londonu i Madridu. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh. ali nadasve žive i poticajne faze. Zagreb : DPUH. (bilj. 208-233. odlazi u New York. ovaj su Harlekin. Münchenu. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. Vesna. str. 67 Barbić. . i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. Muza sjećanja). Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. 66 Duncan. Parizu. okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. 1979. str. Alaistar. do 1932. a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca. ovoga puta u Pariz. učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza. London : Thames & Hudson.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija. godine. ljubitelja umjetnosti i umjetnika. spomenik. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. Izložba u Kingore Galleries 1919. 68 Kečkemet.128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika. gdje boravi i stvara od 1924. ∑ 1946. 1927. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. Duško. Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. Saloma.. te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen. dj. 1927.66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća.

na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru.. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti./1938.Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini.69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama. Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara. . koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937.

130 .

Maja Iveković.B. 1929. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. Godine 1925. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini. 8-27. Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. Antun Augustinčić u Splitu 1927. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću. [katalog izložbe]. i 1927. godine. 1925. 9-10. gdje su već su bili prepoznati Dešković. 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932. GA-311 (odljev iz 1992. br. II. Penić i Augustinčić. i 1927. kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925. 9-10. god. oba iz 1928. 131 . str. 3. str. svibnja 1995. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje. 1989-1990. //Anali Galerije Antuna Augustinčića... Frano Kršinić.72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija. 1927. 124 cm. ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja. B.-27. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. Tonko.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom). // Svijet. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije. i 1926. Zagreb. Klanjec. 1989-1990. 124 cm. virtuozitet i osobnu stilistiku. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926. 1925. sadra: Gliptoteka HAZU. ∑ 1922.: Maroević. Injalberta. a 1925. 4. ∑ 1979.. bronca. ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. 71 Usp. 3-7. Milan. 26. do 1926. Zagreb. 259. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National). 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin. U Parizu. 1925. Ivanišević.. A. recepcija art décoa. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921.. vl. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. Galerija Ulrich. u Bourdelleovu atelijeru. Meštrović.). (uvodni tekst: Snježana Pintarić). Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića.70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. Proljetna pjesma.Frano Kršinić. Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. bronca: Galerija Antuna Augustinčića.. Nemimetičkom stoljeću usprkos. 1927. vis. pa tako i Hrvatske.). koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni. Klanjec. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu. str. u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants). // Anali Galerije Antuna Augustinčića. godine. te Harlekin (Mladić s gitarom). MZP-613. Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900. vis. 13. nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil.

Paris. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić.132 Hinko Juhn. . Frano Kršinić. godine. 1925.) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. 7.) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti. ∑ 1982. 1968. (sic!) Kršinić (Zagreb). Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue). Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes. Zagreb.74 Slobodni reljef Proljetna pjesma. 1998. str. Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo. uključen je više kao dekorater prostora.). Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. i Kličinović. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse. a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73. 1926. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa. Zagreb. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925. Akt mlade djevojke uzdignute ruke. Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925. Božena. najznačajnijeg kipara češke moderne. i Barceloni 1929. upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme. 1925. međutim. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva... s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu.

U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka. Vojta Braniš i Davorin Hotko.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj. Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku. karakteristični su za art déco. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja. uglavnom ženskim aktovima i portretima.). i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak. a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović. i Djevojka plete kosu. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. 41. 2009. dekorativna figura motivski.). Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923.). Hinko Juhn (1891. kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. Razvedena obrisna linija. Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji. Ivan Mirković (1893. Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji. 1928. zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba. prisutan 1920-ih godina. U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. Hinko Juhn. odnosno Umjetnička akademija (1922. a Braniš drvorezbarstva. Hinko Juhn. 1926. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie. Dresdenu i Beču.. Analizirajući ovu figurinu. str. 133 . Davorin. značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907. Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva. ∑ 1940. Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična. ∑ 1988. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić. Zagreb : ArTresor naklada.“ 75 Prema istom izvoru. i drugih. slikar i kipar. akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara.. dinamična kompozicija i morfološki detalji.

] Igor Fisković.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja. sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama. Zagreb : MGC. oko 1930. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta. koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta. Hrvatska skulptura građanskog perioda. str. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. i 20. Vojta Braniš. Robert Jean-Ivanović. 77 Maroević. Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. stabilnosti i redu.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića. Od kipara članovi su bili Augustinčić. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. do 1928. uz Hinka Juhna. Aladar Baranyai) je izgubljen. str.. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto. Kršinić i Radauš. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. Kiparstvo 19. Frane Cota. 1975. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja. koji je bio među osnivačima Salona. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi. . Beograd. Stella Skopal. 40.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925. još su Joza Turkalj. Božidar. djelovale su kao univerzalno pokriće. u: Gagro. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla.” Cit. 78 „Tih dvadesetih godina. Katalog izložbe. 291. stoljeća.76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Plesačice. Tonko. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959. te zatvaranje u intimnu. 1997. str. mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926. 86-88.

79 Alujević. Đuro Tiljak.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. Zlatko Šulentić. Nevenka Đorđević i drugi. Marta Plazzeriano. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme. i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja). Nekolicina kipara (Kršinić. Malvina Borelli. obljetnicu rođenja. ∑ 1979. stoljeća. U razdoblju od 1927. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. do 1930.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882. Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta. Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti. te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. 135 . 2008. Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927. Lujo Bezeredi. Oton Postružnik. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. Braniš. primjerice svijećnjaka. Ivana Jelačić. Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. 29-38..trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi.. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19. osnovano 1926. Zagrebačke godine Luje Bezeredija.. vaza ili stalka za kišobrane. ravnotežu pokreta i statičnosti. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević. Vlasta Baranyai. Na krilima te dobre tradicije. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. Darija. slikarstvo i keramiku. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv. Jelena Babić. godine. str. U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. do 1926. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. Stella Skopal.

taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom.. dj. st. 75). nav. str. s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića. Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20.136 Hinko Juhn.). ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa. (bilj. ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte. oko 1926. 69. Žena s klasjem i Žena s voćem. „Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (.“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete.. .

sirene i dupine.. Rijeka. Robert Jean-Ivanović (1889. 137 . // Anali galerije Antuna Augustinčića. Željka.. i art déco. str. cit. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova. 22-23. 1990.. 37-41. 83 Glavočić. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. 75).82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. Miami. Dekorativnu arhitektonsku plastiku. // Čovjek i prostor. gole dječačiće. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou.. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. str. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925. Romolo Venucci (1903. 1929. 84 Čorak. Lav Kalda. 3-4. str. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh. i Barceloni 1929.) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu. 2002. Pariška izložba 1925. Forza della volontà (Snaga volje) . dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela. dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom..). nimfe i tritone. (bilj. Galjer. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925. na str. (bilj. Jasna. 1938. 88-90. Izradio je više gipsanih modela za skulpture. The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. 2010.81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove. nereide. ∑ 1929. Galerija Antuna Augustinčića.. ∑ 1968. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija.). 28-29 : Original u skulpturi. Zbornik radova. Daina. ∑ 1976. talijanski novečento.. Hinko Juhn u keramici izvodi 1926.Kloniranje skulpture.84 81 Davorin Vujčić. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. 75).30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici. nav. 1991. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv. 17. Yugoslavian Theme Issue. lepršavim velovima. od izbora boje. 101-104. Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. nav. Daina. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. a nerijetko je susrećemo i na grobljima. uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. 82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. dj. 99-100. dj. Međunarodna moderna. Glavočić. Florida. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. str.

26. i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. 2010. 74. Vue générale et détails. „Stari majstori“. katalog izložbe.. dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I.86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87.85 Uz to. nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev. Meštrović (Zagreb). kat. 51/2008. Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. koja je bila na pariškoj izložbi. br.) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. (bilj. Rosandić. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie). međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena. Po završetku izložbe. Seccion der Reino de los Serbios. 88 V. 86 Nav. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo. 90 Koprčina. 1925. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. str. br. Hrvata i Slovenaca. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd. i bilj. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. ∑ Bouclier. Gliptoteka HAZU. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra. Vesna. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. tada već renomirani umjetnik europske reputacije. Pallavicini. 12. kat.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. // Peristil.. br.90 Postav izložbe u Barceloni 1929. . Arte Yugoeslavo. dj. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama. str. hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. I. Paris.. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. I. s dubrovačkih vrata od Pila. 73. Meštrović. str. Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. 89-98. Hrvata i Slovenaca. str. dj. 16. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. 144. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman. 1929. 15. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike.. za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´. bilj.91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes. Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije. 91 Exposicion International Barcelona. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. Arijana. kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. 84). Croatas y Slovenos.89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna.

Stilski dorađenija djela u dosluhu . u Parizu 139 s pariške izložbe.statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru. Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno. reljef s dubrovačkih zidina. oko 1925. a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena.. Akt djevojke (Plesačica). Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I.. 1920.Joza Turkalj. . apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku. slično kao na pariškoj izložbi 1925. Beč. Djevojački akt (koji raspliće kosu). dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića. Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin. Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke.

140 .

141 92 Vujčić. Florida. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija. 1926.Ivan Meštrović. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts. str. str.. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. 75). poglavlje Svjetska izložba u Barceloni. 1990. Plesačica i granitna Madona s Djetetom.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna. Studija za Ženu kraj mora. Davorin. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. . dj. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka. 93 Stipančić. a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925. Miami. nav.“. a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco.93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina. Yugoslavian Theme Issue. 55-59. (bilj. 17. Branka. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. 104-107.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

u potpunosti mimoišli. ili ako jest. Afrike i Sovjetskog Saveza. sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima. Kine (Shanghai). Međutim. Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića. . Ivanke Reberski. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94. Tonka Maroevića i Frane Dulibića. jer. Jasne Galjer. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća. vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti. razumijevanje. gotovo bi se moglo reći. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. inače prvog globalnog stila. Istovremeno. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima. Prepoznavanje. od Australije i Novog Zelanda. a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje.

Koliko god točni bili. već i u svakodnevni život. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. klasičnih stilova. razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu. a ponekad i suprotstavljene tendencije95.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. kompleksnost i pojavne oblike ovog stila. . 1968.. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih.. 8. U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada. Edward. 1990. 97 Hillier. 95 Lucie-Smith.. do afričke umjetnosti. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. 99 Prijelazno razdoblje od 1910. London : V&A Publications. Jazz moderna. masovna proizvodnja automobila. pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost. godine96. 145 . ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. antike. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910. Vidi : Art Deco 1910. kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. Azteca i Maya. umjetnosti drevnih kultura. godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003. str. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. postavši tako i prvim stilom masovne kulture. Art Deco 20s and 30s. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925. Bevis. London. 2003. Streamlining Modern.)”97. ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. London : Phaidon Press. Art Deco Painting. do 1920. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa. posebno Egipta. godini. u današnjem smislu tog pojma.1939. Stil 1925. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. Charleston era. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. Na pariškoj izložbi 1925.

Defining Art Deco. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila. plošnost i inovativnost. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. Katalog izložbe. str. gotovo da se i ne spominje. . na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom. konstruktivizma. nadrealizma.146 Orijenta. bio pokrenut određenim programom. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. poriv. idejom. magičnog realizma. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100. // Art Deco 1910 ∑ 1939. futurizma.” Vidi: Greif. Martin. nove objektivnosti. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. kao što je to bio slučaj sa secesijom. dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. veze i utjecaji traju i dalje. manifestom ili jasno formiranom estetikom. str. 101 Benton. u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme. ili futurizmom.. Charlotte and Tim. dekorativnost. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. Art déco nije. Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran. 2. fotografija i film. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije.) može biti odvojen od drugih. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. 16. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti. oglasi. On je u punom smislu te riječi organički. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog.. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme. // Art Déco Society of New York News 1(1982). novinske ilustracije. na primjer. oslonaca. 2003. pa stoga može biti moderan. izvorišta. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. The style and the age. od kojih svaki (. ali nije modernistički. London : V&A Publications. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. purizma.

umjetnika. imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović. osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898../1924. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini..Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja. Razdoblje koje je prethodilo. 1903. 1923. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe. a zaključno s djelovanjem grupe Medulić. 1907. . otvoren je Umjetnički paviljon. Varijacija na antičku temu.

bez idejnih ili ideoloških odrednica. Piknik. 1922. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. Veneciji i Rimu. različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . Münchenu. Već i prije Prvog svjetskog rata. Parizu. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. Bosne i Hercegovine. izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije. na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. Pragu. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja.148 Milivoj Uzelac. Srbije. a osobito po njegovu završetku. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju.

povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”. Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović./27.. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje. i 1928. Sonja Kovačević Tajčević (1926. da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. André Lhote. među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. Kao i art déco općenito.). Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja. do 1914. mogli 103 Lucie-Smith. Jean Marchand i Francis Picabia. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. str. Art Deco Painting. u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921. Njemačka ili Italija. Koliko god točne bile. U tom razdoblju paralelizma. Edward. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103. Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama. 1990. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti. Članovi su bili Albert Glezies. Fernand Léger. London : Phaidon Press.105 Specifični lhoteovski postkubizam. usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa. ∑ 1931.. no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo. Archipenko. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta. Juan Gris. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja./1921. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete. koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva. 105 Sava Šumanović (1920. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira. Sergije Glumac (1925. pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska. 104 Grupa Section d'Or. da je oštrih rubova i dosta nemiran. U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea. ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni./1926. Roger de La Fresnaye. Šumanović predstavlja slike specifične. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević.). 7-8. 149 .. djelovala je u Parizu od 1912.). grafički dizajn i ilustraciju. Jean Metzinger. nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma.

post-postkubističke stilizacije. Vilka Gecana. 1930. postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv. Uz ocean.150 Vilko Gecan. izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. “praške četvorice”. oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak. bismo reći. Povratak iz Praga Milivoja Uzelca. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII.

Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. odnosno 1923. do 1921. od 1919. Zagreb : Umjetnički paviljon. 7. 151 sceni. str. Zvonko.Marijan Trepše. . Milivoj Uzelac. kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića. prvom. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića..” Vidi : Maković. Most. ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu. 2008. 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. 1931. Katalog izložbe. kada prvi put odlazi u Pariz. Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. kada ondje definitivno ostaje.

dinamičnog urbanog života.152 Jozo Kljaković. Upravo u njegovim 107 Isto. oko 1935. Dva akta (Ljeto). slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. postupkom montaže. Iako se koristi rječnikom kubizma. str. Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa. 13. koristeći stilizirani kubistički rječnik. da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”. Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure. Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način. koja nosi sve odlike ekspresionizma. moglo bi se reći. kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete. “mimetičkog predstavljanja. Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. mrtve prirode i pejzaže. gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. . kao na primjer u Sfingi velegrada. električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada. i drugog plana.

Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji. Slikarski razvoj Vilka Gecana. Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. Marka u Zagrebu. no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića. nakon njih Režek. bitno je različit. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. dijelom i Trepše i Gecan. u Pragu. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv. no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem.. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919. Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. Na slici U krčmi iz 1922. Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. bili izloženi na pariškoj izložbi. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac.radovima. 153 . Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921.

154 .

. 155 . ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega. Katalog izložbe.) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim. str. 2003. za razliku od europskih uzora. Marino Tartaglia. 20. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom. Zagreb : Klovićevi dvori.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. Tonko. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. Realizmi dvadesetih godina : magično. str. 112 Reberski.Marino Tartaglia. već njihove asimilacije i interpretacije. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika. i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. ∑ 1914. likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. Ivanka. 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. 109 Konačno. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje. Češljanje. 1924. klasično.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. ∑ 1921. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja. primitivnim svojstvima izraza”110. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama.) i kasnije grupacije Novecento (1922. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina. kao jedini netalijanski umjetnik. 1997. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. artdécoovsku fazu. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu. objektivno. objavio Prvi Manifest futurizma. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. 30. 110 Maroević. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji.

156 .

1932. Becića. Varlaja. 1930. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma. Mišea. Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. Autoportret s crvenim rupcem. 157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. Mujadžića. Ženski portret (slikarica Marija Arnold). Cata Dujšin Ribar. modelirane. a ne slikane. gotovo skulptorske u načinu mišljenja. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka .Ladislao de Gauss. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza.

Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija.158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću. izvan svog slikarskog. ali ne zato manje važno. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa. Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva. . Poze su pomalo izvještačene. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam. ∑ 1936. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji.). Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. magični realizam. Vera Nikolić. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. koji je. Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. Primjereno duhu vremena. kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti. Cata Dujšin Ribar. Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice. forme stilizirane.

. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe. Lovran. Katalog izložbe. niti po generaciji. Portret Olge Antonini. niti društvenog 113 Maroević. svakog na svoj način. ne po ideji. Tonko. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima. Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky. 1925. 1993. Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma. već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović. Bogumil Car.Otto Antonini. Sve njih. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”. 159 Zasebnu grupu umjetnika.

160 .

Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. No. Molitva cvijetu mladosti. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića. 161 . nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj. niti umjetničkog. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni.Jerko Fabković. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano. nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco. naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. 1927. mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. Zanimljivo je da je Leović oko 1920.

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

problem je i bazne naravi jer o građi. Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost. scenografiji i kostimografiji. režija. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19. artizma. pa do 1940. praizvedbom Krležine Agonije 1928.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. No. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti. Kazališna. pojmu i tendencijama stila art . dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave.). što govori u prilog dominacije nekoga stila. no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20. Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje.. da bi se krajem dvadesetih. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne. arhitekturi. svodi na tu jedinu teatarsku scenu. i prvih desetljeća 20. podjednako i gornja i donja granica (od 1915. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo. scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma. gluma. kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. stoljeća. kad je o art décou riječ.

kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. Zanimljivo je. kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. Pariška izložba 1925. 23. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. i Art déco. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera. primjerice. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas. art déco odredit će. Nacrt kostima za operu Vilin veo. XXXVIII. Osim toga. 1991. međutim. 22. 3-4. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925. secesija je u Hrvatskoj. Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. str. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa.décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja. Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. Za razliku od art décoa.. A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . godine. Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila. dakle. povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. iako ne tako davno. 165 Tomislav Krizman. odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila.. s druge strane. . str. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. 115 Ibid. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. međutim. Jasna. // Čovjek i prostor. 1917. Ponajprije. vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina. Pokazalo se.

Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. kao stalni. točnije. geometrizam).166 Ljubo Babić. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama. njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja. 1923. nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. do 1922. Nacrt scenografije za dramu Richard III.. a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus . ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912.

. Svakako. s pariške izložbe. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921. Schneider 1916. prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. godine. u Raićevoj režiji. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta.167 Ljubo Babić. Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave). kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917. važan u definiranju stilova (primjerice. te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. 1924. no. a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata. čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A. možda su najizrazitiji artdécoovski radovi. Secesijske po likovnim obilježjima. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa.

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Sergije Glumac. Nacrti kostima 173 Sergije Glumac. Nacrt scenografije za dramu Rotonda .

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

. 1936. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi. a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. „vruću“ dimenziju. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva. Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. agencija. Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju.176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. Na jednoj strani dio je grafičke industrije. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost. tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila. W. rezimirajući prethodnike. što je photografiable“). prožimanja. u filozofiji umjetnosti. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. T . fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva. ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja.) ili A. Warburg. Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. Ona urasta u tisak. Razvojem fotografske tehnike. problematizira ih. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa. 1923. 1931. daje mu novu. postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom).

prema: Ukrainčik. V. Savremena francuska umjetnost. 11. 2000. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi. XII. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. IV. (produljeno do 30. Njemačka savremena umjetnost i arhitektura. I. 121 No prisjetimo se da je upravo tada. 4.. 1. V. Zagreb : Umjetnički paviljon. aprile 1930.120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije. Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona. što je za našu temu najvažnije. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih. Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci. Izložba savremene francuske umjetnosti.. 1929. adoptirajući ga tek 1930. 1931. Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. Lea.. 1930. upriličena 1930.. dakle. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. Kolektivna izložba Georga Grosza. 1932. I. Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća. 177 . godine u okviru Zagrebačkog zbora. od Heimatkunsta do proletkulta. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja.121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“). njemačke umjetnosti . ∑ 31. 3. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija. Manifesto della fotografia futurista. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost. V. ∑ 20. Umjetnički paviljon 1898-1998. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost.). recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju. V. posebno slikarskih tendencija dvadesetih. 1931. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. Tato (Guglielmo Sansoni). širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji. 10. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah. 16. Filippo Tommaso. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma. V. 19. 15. ∑ 31. IV ∑ 30. ∑ 16. Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. 1928. Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto.. I.

koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama. a s američke strane Edward Weston. München : Kurt Wolff Verlag. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. 125 Babić. laska i aplaudira fotografiji. London : Arts Council of Great Britain. Germany. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih. 1978.[Šafranek-Kavić]. str. 124 Mellor. već i Nizozemca Pieta Zwarta. 13. str. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta. III. Babić. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. Albert.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. . op. 20. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham. 29. Povučen upravo održanom izložbom. Komentari u tisku. 123 Fotografski efekt. 1930. Ljubo. 1928. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti. Die Welt ist schön. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. 1978. fotografija napreduje pobjedno sve više. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'. a. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. David. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti..” Danas nam se možda čini malo naivnim. Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička. još uvijek rađene mekocrtačem. // Jutarnji list. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina.) mogla ući u domenu umjetnosti. London: Arts Council of Great Britain. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. David. // Jutarnji list. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor. 6. 4. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. čiji je rezultat fotografija manje oštrine. Fotografija vizija svijeta. 19. Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života. The New Photography 1927 ∑ 1933.. 126 ep.126 122 Renger-Patzsch.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). namjeran ili nenamjeran. 1930. 1930. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu. Moderna umjetnička fotografija.

SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933. politike ili identiteta. Zagreb.). 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926. te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju.).Pred oluju / Otok.).179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na. 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva. kon vrlo plodnog predratnog vremena. kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi. (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg. Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930. 1926. ur. Der Große Sprung = Veliki skok (1927. već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora. 1919. S.). utekli se planinama. U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju. memorije.Milan Dvoržak.). u novim i još neprofiliranim politič. povijesti.). ∑ 1927.127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128.Neue Wunder des Schneeschuhs (1931. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm.). ali ne kao izolirana estetska činjenica. Varićak. Der Weiße Rausch . Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929. .

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

31. oko 1934.185 socijalnom smislu. // Kulisa. br. pa najslavnija Josephine Baker. 9. pozdravlja Kulisu. postale su i ostale ikonama.. flapper girls. Dama sa psom. Zagreb. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925. str. i druge. Ossi Oswalda. iz mode i sa scene. .): Ita Rina. Louise Brooks. 1. 1929. Jedna od najslavnijih tzv.138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi. 11. Đuro Đuka Janeković. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje. smatrana čak sukreatoricom art décoa. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike.

str. 10. Ples u prirodi. I. 20. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija. II. piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija. // Kulisa. U Kulisi objavljuje ženske aktove. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute. br. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G.. upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. Martina Munkacsyja. Christiana Schada. 19. 7. (August Frajtić. 1934. nagrada Imre Weiner. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija. 1933.Đuro Đuka Janeković. Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba. upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. Zagreb. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala. III.) . nagrada August Frajtić.. Hoyniges Huenea. Zagrebačke škole. pokazujući zadivljujući. nagrada Andjela Frajtić.

Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma. Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije. Mosinger je prvi u Hrvatskoj.140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. Albert. Riječ je o portretima iz svijeta kulture. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. 141 Renger-Patzsch. da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa. London : Arts Council of Great Britain. // Danica : ilustrovani tjednik. br. str. neposredno nakon Mana Raya. 63. nego je i njezin glavni promotor. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada. 1932. Zagreb. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije. godine.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Mosingera ∑ Zagreb. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva. 1. 187 . održana 1932. David. iduća. Taj repertoar. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. umjetnosti i politike.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom.” Citirano prema: Mellor. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8. proširuje utilitarnim. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. Dolac br. 12. 11. pozitiv i negativ. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. 9. 1978.. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. primjenjujući isti princip.

jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči. Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života. Intelektualka. koji je revolucionirao sportsku fotografiju. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije. Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema. preferira pogled „iza kulisa“. u osvrtu na Mosingerovu izložbu. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat. Preferirao je scene svakodnevnog života. dokumentarni film. 1934. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića.“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih. uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao.Tošo Dabac. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven. a osobito Rudolfa Labana. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK. simultano apsorbirajući avangardne ideje. Kao i Martin Munkacsy. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac. . Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti. nje etablirati istovremeno s izložbama. Film nije sačuvan.. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima. primjerice na Đuru Janekovića. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja. dovršen 1935. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan.. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta. Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu. Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture.188 je Josip Horvat. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici.

189 .

190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika. pariških i londonskih novinskih agencija. Stup dalekovoda.143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom. Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena. posebice u scenama s tržnica i sajmova. „damica i kumica“. postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike. Tošo Dabac. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri). a što je još važnije. . na revijalnoj. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. oko 1935.

Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. 1936. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice. Ciklus Bijeda (Misery). već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće. Milan Pavić. Pazi na vlak. Henryjem Cartier-Bressonom. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice. Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich. učinio ga je slavnim. pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac. ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade.Margaret Bourke White. . 191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja.

sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. otvoren pred Prvi svjetski rat. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18. Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. Trg kralja Tomislava 18. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad. govor dijelova tijela. oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju. . Tango.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. Antonija Kulčar (Foto Tonka). 1924. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije. uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića. Trg I. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. po prvi put samostalno izlaže. tada još fotoamatera. Godina 1937. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. Uz Mosingerov. to ne znači da se selila. ali i postulati Marinettijeva manifesta. poznat kao Fra Ma Fu. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. te osniva daruvarski Fotoklub. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. 18. Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. za razliku od dominantne note narodnih. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. koji djeluje do danas. etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja. već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti.

15. 8. 14. 2. Nickolas.1932. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix. Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. iz 1921. vrlo često pod krinkom.147 Modele tretira na pomodan način. Greta Garbo. 1. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju. III. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa. Prvi. vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji. br. . 1931. 146 Muray. // Photoplay... br. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. 4. Robert . 1930. Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. 2002. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. Berkeley : University of California Press. god. 4. zbog isključivog prava na snimanje predstava. str. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM. 1930. god. godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8.. The Amateur Movie Producer. 7. 1930. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. str.. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji.. god. 51-52.. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. godišnjici djelovanja. 147 Dance. III. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije. str. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite. Zagreb. 11. 17. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. poglavito svijeta kazališta. br. 15. 4. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater. posvećen 20.145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu. str.. III. Bruce Robertson. Godine 1925. Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima. travanj 1927..

maskenbalovi. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. zamalo filmsku rasvjetu. oko 1930. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. . Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK. Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem. do 1938. Akt s lubanjom. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem. te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. Antonija Kulčar (Foto Tonka). rabi mekocrtače i kazališnu. Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta. energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. popularne tete Tonke. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise. uključivo i “cronique scandaleuse”. začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska. kupališni život na Savi. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. balova. Filmska umjetnost. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom.194 kao mondeni elitizam. Slijedit će ga natječaj za Miss. prva natjecanja ljepotica. Ostali su označavani samo suhim žigom. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. sekundarno podupirući avangardne pokrete. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost. Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. godine. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. sportskih priredbi i sl.

Sve je više žena među autorima. u jesen 1929. fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene.und Versuchsanstalt. Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova. 1934. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga. što je oduvijek bilo vječno žensko”. Plesačica. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. Jedan od njezinih najpo. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga.Nikola Szege. nastavlja svoj studij na Bauhausu. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. 195 149 Nehajev. Milutin. Zagreb. potječe upravo iz tog razdoblja. pa zato i zalazi u domenu onoga. 1924. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe. .149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. znatijih radova. domaće. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno. koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji.

počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). Studio Tri. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta. 153 Foto Kaufmann. Ivana Tomljenović. 1936. pa Traveleri. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. grad.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. Zagreb. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena. a samostalni atelijer otvorio 1933. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova. 18. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. Portrete 150 Košćević. Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. 151 Tonković. rat.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije. . Želimir. 152 Flaker. pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I. koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji. Nije joj strana ni fotografija pokreta. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. str. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege. ali i muškog akta. Marija. Zagreb : Durieux. Aleksandar.. itd. također ponovno uvodi temu ženskog. U Dubrovnik se vraća 1932. u izdanju knjižnice „Selo govori“. slika. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. Riječ. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost. 2007. 2009. godine.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. Szege. 1983..

Arthur Bendz). Ernst Sandau i dr. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu. // Cinema. 156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba.156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. a montirane snimke. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. Francuskoj. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. ponajviše u Austriji. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. 2005. 155 Karl Schrecker. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. Igračica golfa na Brijunima. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics). 2. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. . pa čak i Latviji. 1927. kako europske tako i američke. Adéle. Karl Schenker. kao i one većeg formata. 1927. drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. posebice njemačkog filma. Manuel Frères. Zvijezde različitog sjaja. Zagreb.glumaca snima iz blizine. Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. uglavnom iz svijeta filma. D'Ora (Dora Kallmus. Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. J. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. Švedskoj. koje naziva foto-fantazijama. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. br. G. do 1941. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. 14. knjižarama i kinima. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder. L. koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. Velikoj Britaniji. Ernst Schneinder. Becker & Maas. prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. Osim časopisa poput Svijeta. 155 Izlazi od 1927. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. br.

bilo nogometne GOŠK-a . međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija. održana 1933. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. konopaca. oko 1925. škarama i češljem. Hrvatskoj i Italiji. Anita Antoniazzo. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. od proslava Sv. po obrazovanju slikarica. jer snimkama prati utakmice. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu. Oduševljeni futurizmom. U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci. Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. a Francesco Drenig. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. po zanimanju liječnik. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava. Giovanni Balbi i Hinko Emili. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. brodova. Anita Antoniazzo. godine u Rijeci. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. Tashamira. Hinko Emili.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže.

Đuro Griesbach. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. Dubrovnik. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije. Zadar. iz Leipziga. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. Ivan & Pavao Tomašić. Dresden. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur. Dr. filoginije i emancipacije. Abbazia. gdje je 1915. Zagreb itd. fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. filozofija života. G. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. arheološke ostatke. tu snima prirodu. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. Dubrovnik. koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag.ili pak vaterpola na kojima igra Jug. Wien. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli. poznatom mondenom ljetovalištu. Ljubo Tošović. Uz portrete. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. Wien. osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. prekinuta Prvim svjetskim ratom. poput Krizmanovog. 159 Npr. Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. David Karoly. Abbazia. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi. Tomaso Burato. Abbazia. Oko 1927. Ledermayer.159 Sumirajući sve navedeno. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. Budpest. i njen konačni kraj. Dietrich. te izvještava s izložbi. C. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine. Atelier Betty. Josip Kulušić. izražajnost i način postojanja. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. Stengel & Co. Trenkler Co. Foto Berner. U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. 199 . A. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru. Rüger & Co. završetak njenog hilijalizma i hedonizma. Dubrovnik.

promatranih u punoći njihovih konteksta. u Zagrebu. Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere. „ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života. to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924.200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. kritika i evazija životne realnosti. Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti. civilizacijskoj i medijskoj platformi. . Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija.

.

Waldemar. Marie. br. // Art et Décoration. Gloag. str. Adela Milčinović : Izabrana djela. Lakatoš. Detoni Dujmić. 220-221. sv. // Obzor. Joso... Patricia A. Tim Benton . London : Faber and Faber. Saunier. str. Dormoy. 2009. Laslo. Željka. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. str. Zagreb : Matica hrvatska. Paris. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. Zagreb: Jugoslavenski Lloyd. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Charles. Here Today. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). 2007. str. 1924. Čorak. 337-349. Jr. str. 1632. Morton. John. 11-37. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Kolveshi. Katalog izložbe. Walter Spiegl. London: V&A Publications. La Section Yougoslave. 283-291. Herbert. // Vogue. Krekel-Aalberse. 2003. 29-37. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. 45-57.]. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. 174. br. 2006. str. Modern Architecture. . Zagreb : Horetzky. 283-293. str. 1925. // Architectural Record 4(1928). Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. Katalog izložbe. br. 99-118. Jagoda Truhelka : Izabrana djela .LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih. Bojan Baletić]. str. 430 (January 1929). Zagreb : Tipografija d. Čorak. br. 1 August 1925. 2009. Grgašević. Zagreb : Klovićevi dvori. 1632. London : Thames & Hudson. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. Jošt. Zagreb: Ex libris. Gone Tomorrow. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. Mato. Jasna. Đurinović. . 1926. Jasna.]. 3 (2004). Art Nouveau and Art Deco Silver. Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. Millet. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. 1927. Dunja [prir. Lovorka. str.. Linda. Le Décor de la vie moderne. Gabriel. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Ghislaine Wood [ur. 2000. 188-192. Magaš. George. Charlotte . str. Cambridge. Jaša. 1934. Željka. 2007. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Plakati za Zagrebački zbor 1926. // Život umjetnosti 29/30 (1980). 97. Pazaurek. svibanj 1925.. Henri.. Olga. Read. Henry-Russell. Abrams Publishers. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Benton. 36-41. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. Bogoslav K. Željka. 27. Ples. Maruševski. Zagreb : Muzej grada Zagreba. // L'Amour de l'Art. br. Duncan. 17. Hitchcock. "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. sv. Industrija Hrvatske i Slavonije. Svjetska izložba u Barceloni. Massachusetts : The MIT Press. Novembre 1925. Zagreb. // Journal of Design History. Glas des 20. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Wood or Metal? // The Studio. Alastair. str. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). str. 229. Vučetić. 336-347. str. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène. Gustav E. Zagrebački zbor i paviljoni. Aleksander. 49-50. kolovoz 1925. Annelies. // Grafička revija 5(1929). Galjer. 1997. Umetni obrt. // Peristil 51(2008). 8. // L’Amour de l’Art. München : Klinkhardt & Biermann. 141-153. // Bulletin JAZU 2(1982). Sandino. 1989. Bidou.d. str. Maja. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Art Deco 1910-1939. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. The Yugoslav Pavilion in Paris. 2003. New York : Harry N. Galjer. 1983.

-1945. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Josip. Karlovački leksikon. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Kisić. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. Arhiv arhitekta.]. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. Martinčić. 2003. 43. Marković. Kovačić. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga.]. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Heritage and Cultures of the Seaside. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Kašanin. Konzervatorska dokumentacija. Tim Benton . Grand hotel Lopud. 1930. Muraj. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture. do 1948. Zagreb : Jugoslovenska štampa. God. Catalogue général officiel. Industrija Hrvatske i Slavonije. S. 1925. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934.]. a. Kolveshi. 2009. lječilišta i oporavilišta. 19. Jasna. 2004. Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album.2 (2006). Čorak. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. Galjer. Maj 1939. Antun Ulrich. Joško. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti . Livaković. Ivan [ur. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur. 2008. Království Jihoslavie slovem i obrazem. 1924. Suzana. Zagreb : Školska knjiga. Joso. Josip. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. 2009. Beograd : Musée du Prince Paul. Naša kupališta. Jaša. 2007.-1945. Hrvoje P. Krešimir [ur. Židovi fotografi. Ljubljana : Narodna galerija. Zagreb : SNL. Karlovac : Naklada Leksikon . Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“.]. Aleksandra. Novinarski kongres. izd. Jaša. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. Grubišić. Raša sa starih razglednica. Zagreb : Naklada SUZOR. Tonković. Zlatko. Katalog izložbe. Josip. 7-40. Katalog izložbe. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta. ∑ 1997. Walter. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. 1924. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Dubravka Hackenberger [ur. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku.. Sokolski slet. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti. Azienda autonoma di soggiorno Brioni. [s. 2006. Đurđević. Section serbe-croate-slovene (catalogue). Danić [et al. Kraljevina Srba. 1926.]. Arhiv Tošo Dabac. Rajko [ur.]. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. 1932. Milan. Ivo. Lakatoš. Tihana (ur. 1927. Ivo.] (1935?).]. 2009. Hrvata i Slovenaca.. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Milan Glaser [ur. Brioni. 1998. Split : Državni arhiv u Splitu. a. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. Dubrovnik. Marko. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. Željka. Paris. Milevoj. Grgašević. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. Bata-ville/Borovo. Josip [ur. Marijan. Jagoda. / Jasna Rotim Malvić [et al. 1962. Rijeka : Moderna galerija Rijeka.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. Hrvatih in Srbih.]. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. Tisućljetni Šibenik.]. Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast. Zagreb : Nakladni zavod Globus. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. 1926. Charlotte . 2006. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. // Resorting to the Coast: Tourism. Grgašević. 1928. 2. Marina Oreb. 1940. Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag. Osječka arhitektura 1918. L'Art yougoslave des origines a nos jours. Art Deco 1910-1939. [ur. Zagreb ∑ Split. 203 . 1996. 1939. Alfredo [ur. Kovačić. Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University. Umetni obrt. 2008. 2002. Mal.]. Dubravka [ur. [s. 1938. Benažić. Živjeti u Hrvatskoj 19001941. Joso. 2003. str. 2004. Paris. Südost-Europa. 2003. Aladar Vladimir Baranyai. Šibenik u doba modernizacije. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda. // Narodna umjetnost . Ein Querschnitt durch Politik. Željka.]. Lakatoš. Raša moje mladosti. Ivan. 1999. Labin : Mathias Flacius. svezak 9. Kušević. London : V& Publications. Ott. Zagreb : Jugoslovenska štampa. godine. Kultur und Wirtschaft. Paris. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. Marina. vol. 1934. Ghislaine Wood [ur. Macanović. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. Julijo. Zagreb : Stvarnost.] (1933).MODA I STIL ŽIVOTA Benton. Škrabalo. 2005.) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa. 1984. ∑ 1926. 1929. Leček. Karač. 1937. 1934. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. Marija. XIII.]. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Mattei. Horvat.]. Beograd : Štamparija „Minerva“. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien. 1939. / Danilo D. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922. Horvat. 1925. Jugoslavenski nacionalni album. // Petrović. Chorvát. Umetni obrt. Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937. Hoffmann.

1961. Duncan.] (1926?). str. London : Thames and Hudson. Petrić. Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. str. Hela. 1925. Boža [ur. Pavlović. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. Knjiga 10). Zagreb : Naprijed. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. 2008. Martin. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. Čorak. AOL Time Warner Book Group. Wendel.]. Vesna. Marina. Fažana : JU NP Brijuni. Zagreb : Školska knjiga. Petar Senjanović. Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. 1929. / Robert Plejić [et al.]. Tonković. Frano. Katalog izložbe. Stanko. 1987. Zagreb 1934. 2007. Violić. 37-41. 1938. Svijet Marije Lenz. Baričević. 1994. 2003. 1934. Zagreb : Izdanja Antibarbarus . [ur. Zagreb : Izdavački zavod JAZU. Ljeti i zimi u Jugoslaviji. 76-103.]. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Duncan. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. The Decorative Thirties. Darovan. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. Šale. Zagreb : Štamparija „Gaj“. Paintings and Photography Art Deco. London : Thames & Hudson. Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. Zagreb : Prometej. Battersby. Art Deco. Gamulin. Barbić. 1997. 2003. i XX. 1925. 1933. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. 2009. 1986. 11-15. London : Studio Vista. Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split. Milano : Fratelli Treves Editori. La Jugoslavia e gli Jugoslavi. Uskoković. Mirko [ur. Miroslav Pavlović. Frankfurt a. Boston .). 1925. Paris. 2009. 1971. 100 godina turizma u Baški. Splitski almanah i adresar za godinu 1925. 1933. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. 1991. Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Marko [ur. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj. Zagreb : Društvo Zagrepčana.) Beograd : Štamparija Drag. Ghislaine Wood [ur. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti. The Decorative Twenties. (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . 2009. Povijest hrvatskog turizma. Piplović. Timet. Hermann. Alastair. stoljeća. Izgubljeni raj Brijuni. Tomislav. 2007. 2001. 1925. Benton. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). Zürich . 2005. New York. Baška : Turistička zajednica općine Baška. splitski planer i graditelj. : Frankfurter Societäts-Druckerei. 2004. Visconti-Prasca. // Bulletin JAZU 45-46 (1978). Beč. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes.]. Hrvatsko kiparstvo XIX. Paris. New York. Rad kongresa gradova 1939. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925. Curtis. Split : Društvo arhitekata Split.]. 1990. Maria. // Ivan Meštrović : Skulpturen. KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Majda. Librarie Larousse. Vukonić. [s. Split : Općinski statističko-anagrafski ured. Ferdinand Preiss : Sculpture. 2003. Charlotte . Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika.204 Pavletić. Alastair. / Katarina Horvat [et al. 2003. Battersby. Ivan [ur. Almanah grada Karlovca. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. 1939. London : Studio Vista. Vukadin-Doronjga. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Berlin . Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. 1971. 2007. Katalog izložbe. Marinko. Sandra. godine : Ekonomskohistorijska analiza. Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja. The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris. Zagreb : Muzej grada Zagreba./1922. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. Viđen.]. Boris. Knjiga prva. 1921. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. Grgo. Željka. Art Deco 1910-1939. Tušek. Penelope. Sablić. Tim Benton . Sebastiano. 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. . London : Bulfinch Press. 17 (Fall). Gregorića. / Vjekoslav Klaić [et al. New York . M. Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana. 1999. 2007. Deco Sculpture and Archaism. 1931. a. Fla. Marija. Zagreb : Izdanja Antibarbarus. Vimer. Die Macht des Decorums. Paris : Édité par L´art vivant. Martin. // Art Deco 1910-1939. // Lenz Guttenberg. Zagreb : Jugoslavenska štampa. Horvat Pintarić. Mira.]. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split.-1925. Toni Bognolo I. American Art Deco. Zagreb godine 1919-1925.].]. Vera.

Ivo Režek 1898 ∑ 1979. Maković. Realizmi dvadesetih godina : magično. Katalog izložbe. Josip. Irena Kraševac. London.]. Zagreb : Art studio Azinović. Prelog. Roje-Depolo. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba. Vojta Braniš : retrospektiva. 2007. 1995. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. Hrvata i Slovenaca. Katalog izložbe. Reberski. Robert Auer (1873. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. Gamulin. Zagreb : Muzej grada Zagreba. 54-59. Vujčić. 1998. Defining Art Deco.] Igor Fisković.S. Katalog izložbe. objektivno. Paris. Ivanka. 2008. Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. Zagreb : Klovićevi dvori. 2009. Maković. Arijana. Istre i Hrvatskog primorja. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. ekspresionizam. Mercedes [et al. Zagreb : Umjetnički paviljon. Lucie-Smith. 1999. Vesna. New York . Dujam Penić. ∑ 1977. 1989. Maroević. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1972. Art Deco 1910. 2003. Katalog izložbe. Edward. stoljeća. 291. Mažuran-Subotić. 2009. Katalog izložbe. 2006. 1990. Milano : Vangelista Editori. Tim Benton . Editorial : The Paradoxical Twenties. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889. klasično. obljetnicu rođenja. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. Tonko. Paris : Éditions E. Kolveshi. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S. Reberski. Ian [ed. umetnost NOR-a. Zagreb : Naprijed. Davorin. : retrospektiva. Katalog izložbe. . Wood. : Paradigma Ivan Meštrović. 1969. Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Marino Tartaglia. postnadrealizam. Katalog izložbe. Hinko Juhn. Kečkemet. 2-9. 2010. Kečkemet. Maroević. 89-98. Marijan Trepše : retrospektiva. Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. str. 1987.. Katalog izložbe. Garberi. Lida. Reberski. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Jenkins. Zvonko. Katalog izložbe. : retrospektivna izložba. Zagreb : Umjetnički paviljon. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Fla. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Roje-Depolo. 1979. 2009. ∑ 1952. 2001. Zagreb : HAZU. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Norwich.. Boston . 2002. minhenski krug. Hrvatsko slikarstvo XX. Art Deco. Bath : Paragon Book. Depolo. Cata Dujšin Ribar. Zaczek. 2010. Katalog izložbe. 585-689. Branka. Grgo. Alan. Aida. Zagreb : Školska knjiga. Andre Vite. Frane Cota : retrospektivna izložba. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier. Zagreb : Umjetnički paviljon. Kiparstvo 19. Petar.]. ∑ 1991. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Zagreb : ArTresor naklada. Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. Greif. Tonko. Mažuran-Subotić.). secesija. ∑ 1928. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. Katalog izložbe. Zagreb : Gliptoteka HAZU. socijalna umetnost. Katalog izložbe. socijalistički realizam. Proljetni salon 1916. London : V&A Publications. : retrospektiva. Petra . Poglavlje IV. Vladimir. str. 2003.]. Katalog izložbe. 1967. Mihicic.. klasično. 2010. Bevis. Lida . Katalog izložbe. stoljeća. 1968. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Vilko Gecan 1894. Rauter Plančić. 2005. Maleković. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1990.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Milivoj Uzelac 1897. Zvonko. Senjanović. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka. Stipančić. stoljeća. Katalog izložbe. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. objektivno i hrvatsko slikarstvo. 1999. Ladislao de Gauss. Dujam Penic Sculpteur. Koprčina. Vera. Glavočić.1939. 2008. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. str. Essential Art Deco. Martin. 2010. Zagreb : Gliptoteka HAZU. 1925. Biserka. 1988. Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). Katalog izložbe. Duško. Art Deco 20s and 30s. Zagreb : Umjetnički paviljon. Zagreb : MGC. 205 . Omer Mujadžić 1903. 1974. 1997. ∑ 1973. Katalog izložbe. Ivanka. De Boccard. Svezak prvi. Zvonko. 2003. Aleksander Laslo. 17 (Fall). 1930. Maković. // Peristil 51(2008). // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Daina. Katalog izložbe. 2008. Tradicija i moderna. 1997. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Ivanka. simbolizam.H. Zagreb : Gliptoteka JAZU. Realizmi dvadesetih godina : magično. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. str. Vesna. // Apollo 2(1966). impresionizam. Katalog izložbe. Ghislaine Wood [ur. 1996. ∑ 1969. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Benton. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. Zagreb : DPUH. London : Bulfinch Press. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. Željka. Čakovec : Muzej Međimurja. London : Phaidon Press.Horvat Pintarić. 1989. 1994. The Twenties. Duško. Ghislaine. Charlotte . i 20. Art Deco Painting. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio.

The Amateur Movie Producer. 2004. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. br. Albert. Obrisi velegradskog Zagreba. Katalog izložbe. br. Smjernice u godini 1933. 1987. Koščević. 51-52. Katalog izložbe. 1975. travanj 1927. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. Split : Književni krug. Zagreb. pedesete. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. 3-4. Đurđa. Riječ. Reberski. god. München : Kurt Wolff Verlag. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. 1. Ana. Milutin. August. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. Monika. slika. Schneider. 11. Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. Zagreb. Nehajev. Oprema opere. 2003. 259-268. Zagreb : Moderna galerija. br. Hrvatska književnost. 6. 2004. 29. Filippo Tommaso. Petranović. Ivana Tomljenović. / priredio Branko Hećimović. Hochreiter. 2007. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . // Fotogeschichte. Marinetti. Muray. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. // Dani hvarskog kazališta XXX. Lederer. 5.. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 1962. god. Ljubo Babić. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt. str. Tato (Guglielmo Sansoni).1969. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). aprile 1930. 198-213. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. // Novosti. 1928. Lea. Zagreb. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Kovačić. Zagreb.. 2001. La Fotografia Futurista i Il Futurismo.. Zagreb : HAZU . Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. Pariška izložba 1925. Umjetnički paviljon 18981998. str. 1991. i Art déco. stoljeća. kazališta i glazbe HAZU. Horvat. Aleksandar. 16. Frajtić. 326. 45-54. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe. David. Faber. 2007. str. 1991. Ukrainčik. // Photoplay. Fotografija vizija svijeta. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. 1. 302-310. Ljubo Babić. London : Arts Council of Great Britain. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Katalog izložbe. Secesija u Hrvatskoj. 1930. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. knj. Konjović. rat. Die Welt ist schön. Zagreb : JAZU. 2000. Arthur. Galjer. Zagreb : Durieux. Jasna . 1983. Zagreb : Institut za povijesne znanosti. str. Galjer. D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. Mellor. XXXVIII. Marinetti. Nastajanje. Doktorska disertacija [rukopis]. Uskoković. Dance.. Tonković. grad. 19. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). Ljubo. Josip. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. // Jutarnji list. 167. Renger-Patzsch. stoljeća. 1931. 1931. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. // Dani hvarskog kazališta XXX. Miroslav Gašparović. Želimir. Bruce Robertson. Ana.206 KAZALIŠTE Batušić. Jelena. Zagreb : HAZU . Realizmi dvadesetih godina. 2002. I/1933. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Berkeley : University of California Press. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu. str. // Čovjek i prostor. Flaker. FOTOGRAFIJA Babić. Ivanka. Nikola. 1997. Filippo Tommaso. 6. br. 1924. 2009. Nickolas. Marija. Manifesto della fotografia futurista. 2004. Split : Književni krug. Jasna. str. Jovan. // Krležini dani u Osijeku 2002. Zagreb : Umjetnički paviljon. Martina. 2 (1982). 197-211. sedamdesete. Tato (Guglielmo Sansoni). // Foto Revija. Katalog izložbe. 1916. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. 2010. // Rad JAZU. 1978. Robert . Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Retrospektiva 1905 . . Lederer. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. Otto. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti.

) Vesna Vrabec.) Kristina Bonjeković-Stojković.) Lana Skuljan. Zagreb (L.) Vera Grujić.J.K. Dubravka Osrečki Jakelić (D. Muzej grada Zagreba (V.A.) . Filozofski fakultet.S.N.) Radmila Biondić.N.) Koraljka Vlajo (K.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr. Muzej suvremene umjetnosti.B. Zagreb (J.K. sc.) Jasna Galjer. Muzej suvremene umjetnosti. Narodni muzej u Beogradu (G.Kl.) Leila Topić.P. sc. Osijek (R.V. Muzej grada Rijeke (N. Zagreb (S. sc. Muzej Slavonije.) Vanja Brdar Mustapić (V.G.) Snježana Pintarić.) Antonia Došen (A. Vesna Lovrić Plantić (V.V.D. Kabinet grafike HAZU.) mr.K. Opatija (M. Opatija (M.K.) Daina Glavočić.) Maja Karić.B.K.K. Zagreb (I.K. Pula (L. Muzej suvremene umjetnosti.T.) Vesna Kedmenec Križić.T.G.) Željka Kolveshi.G.) Irena Kraševac. Muzej moderne i suvremene umjetnosti.K. Zagreb (K.S.) Arijana Koprčina (A. Zagreb (J.) Mirjana Kos-Nalis. Muzej grada Zagreba (Ž. sc.L. Muzej primenjene umetnosti. Marija Tonković (M. Povijesni muzej Istre.) Gordana Stanišić.) Sandra Kandučar Trojan (S.) Maja Arčabić. Marina Bagarić (M.G.S. Beograd (B.) Dunja Nekić (D.) Ivana Kancir. Zagreb (V.T.P.) Miroslav Gašparović (M.M.) Bojana Popović.B. Narodni muzej u Beogradu (V.P.) Jasna Jakšić. Zagreb (I.J. Muzej suvremene umjetnosti.B.K.) mr. Muzej grada Zagreba (M. Muzej suvremene umjetnosti.O. Rijeka (D.) Andrea Klobučar (A. Institut za povijest umjetnosti.) dr.) Nada Sabljić-Butorac. Hrvatski muzej turizma.S.B. Hrvatski muzej turizma.

208 .

KATALOG .

1934. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt.namješt aj 210 1.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. neki signirani i datirani 1934. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb.5 cm vl. 6. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. Vera Lambert. furnirano. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. 1937. kolorirani tuš na papiru 34.G. STOL ZA KARTANJE Zagreb. Zagreb. oko 1920. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937.M. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba. NASLONJAČ Zagreb. Zagreb.B. V. KAUČ Maribor ili Zagreb. Zagreb. lužena.M. NASLONJAČ Zagreb. jedna signirana i datirana 1934. Zagreb. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak. Vera Lambert. Zagreb. . V. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3. Zagreb.5 x 39.B. 8. 4.6 x 35. V. Zagreb J. olovka na papiru 25.B. 7. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb. V. tokareno. 3. 1934.M. tokarena jasenovina. nova presvlaka 50 x 39. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt. 2. Zagreb J. 1929. 1934. STOLCI Zagreb.G. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača.M. 5.B.B. javorovina. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929. godinom. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir. Zagreb.M. crno obojeno. V. oko 1920. intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl. godinom. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina. magareća koža 70 x 88 x 85.B. NASLONJAČ oko 1939.M. V.

tkanina sign. STOLCI . 1930. obojani.M. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P. Zagreb. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva. staklo. promjer 40 cm privatno vlasništvo. oko 1930. 19. Zagreb. . 70 cm. 78 cm.B. 13. kasnih 1930-ih bukovina.9. 17. 15. (?) obojeni furnir ptičjeg javora. dva naslonjača. MUO 14634 V. STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska. baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac. 1930-ih izrada: stolar P.KAUČI / PREDLOŽAK BR.B. oko 1930. brušeno.M. 211 10. buffeta. orahov furnir. .B. dijelom kolorirano 21. kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža. Diefenbach g. Srdelić furnir makassar ebanovine. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo. NOĆNI ORMARIĆ Beč (?).1920.Žagrović.B. Patačić. Zagreb V. VITRINA Beč. bezbojno. TOALETNI ORMARIĆ Francuska. te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku. dijelovi tokareni.M.M. 16. crno politirani. NASLONJAČ srednja Europa. 14. XIV.M. Zagreb.5 x 50 cm privatno vlasništvo.Z. pisaćeg stola i police.M.B. oko 1930.B.NASLONJAČI . Innenausbau / WIEN.4 Garnitura se sastoji od stola. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela .M. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt. furnir ptičjeg javora. ogledalo. . crno politirano drvo. Zagreb V. stolac: 80 x 40 x 48 cm. staklo (novo) vis. staklo (novo) vis. iskucana sign. STOLIĆ Francuska. NASLONJAČ Zagreb. V. mjed. STOLAC I NASLONJAČ .1935. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils.M. trešnjevina. 11.8 x 30. .B. Zagreb V. V. dva stolca. / Lj. tapetar Lj. NASLONJAČ Hrvatska (?). V. promjer 52 cm Zbirka Vela . Zagreb V. MUO 44461 V. 21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73.B. BUFFET Francuska.M. Patačić / za Z. Zagreb V. 1930-ih orahov furnir.M. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor. kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl.B. Zagreb V. 12. 18.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1910. oba iz 1928.1930. poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac. dijelovi rezbareni. naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt.B.Žagrović. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?). STOL. mjed.M. MUO 44558/1. 10 katalog namještaja Zagreb.3. Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac. crno politirano drvo. 1920. palisandrov i javorov furnir. lijevana. brušeno.B.

NASLONJAČ 1932. obojene čelične cijevi. 1930-ih kromirane čelične cijevi. poniklani metal 182 x 99. ogledalo. Zagreb. staklo. . Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana. . novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt. poslije 1932. palisandrov i mahagonijev furnir. brušeno.B. mramor.). šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301. NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?).B. NASLONJAČ Čehoslovačka (?).B. .B. Zagreb. oko 1928. BUFFET Italija. V. novija presvlaka 83 x 59. 1930. Jurjevska 27a. mahagonijev furnir.-1935. V. kromirane čelične cijevi.5 cm privatno vlasništvo. BUFFET Francuska. 25. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt.20.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt. Dio opreme terase Gradske kavane. Zagreb.B. Zagreb V.B. kromirane čelične cijevi. Golubovac 11. staklo 212 21. bezbojno.Žagrović. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela .M. koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković. obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51. Zagreb.1940. 22.M. MUO 12724 V. 1935.1935. bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb V.M.5 x 44.M. MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea.M. 24. Zagreb. oblikovanje: Le Corbusier. bukovina. 23. NASLONJAČ poslije 1927. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić. Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret.M. staklo. V. Zagreb.Schwartz (1933. Iz vile Hirtzler . Zagreb Iz vile Pfeffermann.

16. VAZA Zagreb. Haida. izvedba: staklana L. VAZA Čehoslovačka. Hermanova Hut. obojeno vis. brušeno vis.: 13 cm. 29. Moser & Söhne staklo. VAZA Čehoslovačka. brušeno vis. VAZA Čehoslovačka.15 cm Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno staklo.T. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt. 39. VAZE Čehoslovačka. 1925. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B. brušeno boca vis. bezbojno i obojeno. 15 cm. obojeno vis.: Schutzmarke.5 cm.: Moser. Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo. brušeno boca vis.K. čašica vis. 21 cm sign. VAZA Čehoslovačka. bezbojno. MUO 803 S. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. Moser & Söhne staklo.K. 12 cm . vazica vis. Zagreb S. MUO 18876/4.6 S.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. obojeno.26. 14. 25 cm privatno vlasništvo. 213 27. . 38.T. MUO 17151/1. otvor 14.2 S. HH.1927. 29. 21. Nov Bor (?). obojeno vis. 26.K. brušeno. Karlovy Vary.6 x 8. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920. jetkano vis.2 cm sign. WW. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo. MUO 13418 S. obojeno.K. Zagreb. bezbojno. 25 cm.T. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo.K. 32. brušeno vis. Söhne Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. Zagreb. vis.T. 1920. obojeno. izvedba: staklana L.1920. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo.1 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb S.K. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor. promjer: 11.T.K.K.2 cm sign. srebro vis.K. SERVIS ZA PIĆE Zagreb.5 cm.7 cm privatno vlasništvo. Zagreb S.K. oko 1920. promjer: 15.5 cm. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo. brušeno vis. .T. oko 1925. DOZA S POKLOPCEM Češka.T. 1939. Karlovy Vary.5 cm sign. staklo.T. ZDJELA Čehoslovačka. Zagreb S. staklo. MUO 13096/1. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo.T. 37. brušeno.K. pozlaćeno vis. 1915. vrč vis. Zagreb. Dvory kod Karlovyih Vary. bezbojno. 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo. oko 1920.: 5. Karlovy Vary. oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno.T.K.3 S. 28 cm.9 cm sign.7 cm. Zagreb.K. . oko 1925. DOZA ZA ČAJ Beč. VAZA Češka. obojeno vis. Zagreb.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. izvedba: Oertel Johann & Co. 28. Karlovy Vary. Zagreb S. 31. jetkano. promjer otvora: 5.5 cm privatno vlasništvo. Zagreb. Moser & Söhne staklo.K.2.10. 6. Zagreb.: Moser Karlsbad. MUO 11967/1-7 S. 1925.: Moser. pozlaćeno vaza vis. MUO 29525 S. čaša vis. brušeno. 36. Zagreb. jetkano. 25.T. oko 1926. MUO 19141 S. staklo.T.1925. 34.T 33.T. oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L. 30.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. 10. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo. Zagreb. 35. u. obojeno. . MUO 18875 S.

44. Lalique. oblikovanje: Karl Palda staklo. brušeno. 42. . S. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. 8. 48.: Sabino Paris privatno vlasništvo. čašice vis. 28.T.K. TANJUR MARIENTHAL Francuska. Zagreb S. bezbojno.: Verart. oblikovanje: Karl Palda staklo. obojeno. 43. 49.7 cm. bezbojno. obojeno.1928. VAZA Francuska. obojeno emajlnim bojama vis.4 cm sign. VAZA Čehoslovačka. 13 cm sign. Paris privatno vlasništvo. 1925. opalno. 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo. Epinay-sur-Seine. Nov Bor. matirano vis. obojeno. 50. . 45. prešano promjer 34. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo. prevučeno.: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt. 6.1 cm.T. Zagreb S. 19 cm. izvedba: staklana Schneider staklo.K. bezbojno. 214 41. Lalique.5 cm sign. jetkano vis. 25 cm. promjer 23.T. Wingen-sur-Moder.4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb.1 cm.K. Zagreb S. poslije 1930. obojeno.8 x 19.5 cm sign. France.T. Zagreb. 1927. VAZA Francuska.K. Zagreb S. 6. TANJUR Francuska.: R. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23. Zagreb S. obojeno. lijevano vis. puhano u kalup boca vis. obojeno. oko 1926.5 cm sign. VAZA POISSONS Francuska.T. oko 1930. Nov Bor(?).K. MUO 19137 S. prešano u kalup vis. promjer 17.K.: Daum Nancy France privatno vlasništvo. Zagreb S. Zagreb. 26. prevučeno boca s čepom vis. vis. promjer 12. čašice vis. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt.K.1927.T. staklo. opalno. Zagreb. 6. VAZA Francuska.4 cm Muzej za umjetnost i obrt.T. prevučeno. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. 47 cm sign. poslije 1930.K. brušeno. brušeno. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo.K. Nov Bor (?).40. bezbojno. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. Epinay-sur-Seine. Zagreb S. oko 1925.7 cm.K.7 cm Zbirka Jura Gašparac. MUO 46883/1-7 S.: Davesn France privatno vlasništvo. VAZA Francuska.T. Wingen-sur-Moder. . 22. izvedba: staklana Schneider staklo. France.T. brušeno. 47.5 cm sign.T.T.3 cm sign. brušeno. obojeno vis. 46.: Le Verre Français France privatno vlasništvo. jetkano vis. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. 26.K.: R. France privatno vlasništvo. VAZA LAGAMAR Francuska. matirano. MUO 14629 S.

mjed vis. 1925.1930. 19.d. bezbojno i obojeno. 1923. 1928. MUO 15047/3 S.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oslikano. 1930-ih staklo. . Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.8 cm. oko 1930. Zagreb. olovo 134 x 84 cm sign. Zagreb. oslikano.T.K. VITRAJ DRVOSJEČA.3 cm sign.d. MUO 19457/5 S.K. Zagreb. 1923. 62. 1925. 17. 54. SERVIS Italija. bezbojno. No 522 privatno vlasništvo.K. ZDJELA Švedska. oslikano emajlnim bojama zdjela vis. 8 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 8460/1 S.. brušeno. Wingen-sur-Moder. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign.5 cm privatno vlasništvo. akvarel. 1930-ih staklo.. matirano vis. tuš. FLAKON Čehoslovačka (?). Zagreb. -1935. Zagreb S.2 cm privatno vlasništvo. akvarel.K. 1930. R.d. 12.T. Zagreb.T. matirano. obojeno. pozlata vis. oko 1928. 215 63.K. Zagreb MUO 37784/3a. Orrefors. tuš. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. 64.T.T. Zagreb. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.d.T. bezbojno.T . Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA. FLAKON Čehoslovačka (?). -1935.K. promjer 14. Milano (?). FLAKON Čehoslovačka (?).2 cm. 9. staklo. bezbojno.T.K. promjer 11.K. MUO 19457/1 S. 59. obojeno. oslikano. staklo. Zagreb S. staklo. oslikano. 6.). 1930-ih staklo. Zagreb S. olovo 134 x 84 cm sign. 60.K. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 57.T. Lalique. Zagreb. promjer 15. obojeno i bezbojno.K. 53. FLAKON Francuska. 1923.K.6 cm zdjelica vis. MUO 15047/4 S. brušeno vis. bezbojno i obojeno.: V.3 cm privatno vlasništvo. Zagreb S.d.K. 58.d. VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. matirano vis. promjer 24.: M.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt. VITRAJ INŽENJER Zagreb. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. France.: V. ( nečitko. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. 8. bezbojno. mjed vis. brušeno. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. VAZA Češka. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. bezbojno. MUO 44341 S. Zagreb S.51.d.T. 61. NI396 privatno vlasništvo.T. FLAKON Čehoslovačka (?). olovo 184 x 74 cm sign. MUO 44343 S.T. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.: V.: V. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?). brušeno.2 cm.3 cm sign.b S.6 cm. 56. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. 52.. d. mjed vis. 1923.5 cm.T. bezbojno i obojeno. 5. MUO 44342 S. 12. promjer 6.T. poslije 1915.: Orrefors. 55.K.K. prešano vis. bezbojno. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. staklo.

Zagreb.K.T.1 Muzej za umjetnost i obrt. šalice 7 cm. Zagreb.B. M. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. VAZA Zagreb.2 cm. vrča za mlijeko 12. vrten.B. MUO 49760 S. Marinković staklo. 1928. 1925. MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. vis. gipsana masa. prozirna ocaklina. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt. M. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb. crna: TK. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt. vis. obojeno. M. 69. VITRAJ TVORNICA Zagreb. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1925. šalice 7 cm. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. višebojni slikani ukras.4 Muzej za umjetnost i obrt. 67. smeđa: TK.216 65. vis.5 cm. modeliran. 66. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep. bezbojno i obojeno. 70. Zagreb. ker amik a 68. prozirna ocaklina. 1925. željezo 36. prozirna ocaklina visina 35 cm sign.: urezana: 12/a. 1927.T. MUO 8460/2 S. MOZAIK Zagreb. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. MOZAIK Zagreb. promjer tanjurića 13 cm sign.5 x 45. Marinković staklo. Zagreb. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt.K. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. Zagreb.T. oslikano.B. . višebojni slikani ukras. vrten. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb. pozlata vis. obojeno. vrten. promjer tanjurića 13 cm sign.K. MUO 49761 S. šećernice 11 cm. pozlata visina vrča 18. višebojni slikani ukras. 1927.

B.B. MUO 9232 M. Beograd.oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm. ili 1957. 81. modri ukras. modeliran. MUO 9719 M. u krugu: Jelena Babić 28. B. oko 1925.1925. višebojne ocakline visina 22 cm. modeliran. modeliran. ocaklina vis. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb. 1923. 217 75. 17. VAZA Zagreb. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. modeliran. promjer 20 cm sign.1930. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb. VRČ Zagreb. Zagreb.1925. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt. visina bez poklopca 14.1925 Nem.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.2. 80.5 cm. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove. Zagreb. 72. 5138 Na osnovi inicijala autora. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb.71.B. Zagreb. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. ocaklina vis. .B. oko 1925. vrten. crna ocaklina vis. 78. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. višebojne ocakline visina 31 cm. inv. 1925. ŠEĆERNICA Zagreb . ZDJELA Zagreb. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb. dol sr. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. MUO 9617/1. godine. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. modeliran. oko 1927. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. M. 67 cm Muzej za umjetnost i obrt. inv. 9 cm. . MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962.8 cm Muzej primenjene umetnosti. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt. 1925. kustosica Ruža Drecun je 1963. danas se samo naziru tragovi potpisa.B. godine.B. višebojne ocakline vis. Zagreb. Celju Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. 36 cm. modeliran. vrten. MUO 2128 M. Nažalost. MUO 16212 M.: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J. Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956. širina 12 cm.Nemški Dol. Zagreb. bijeli keramički crijep. oko 1926. Zagreb. . 74. 77. 76. . ŠKROPIONICA Zagreb. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. Beograd. M. MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. modeliran. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. 73.: HJ u ligaturi. vrten. 21 cm sign. 79.B. ocaklina vis. B.P. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. Zagreb.B.5 cm sign. ili 1963. 1924. br. VAZA Zagreb. obojen vis. modeliran.2 M. br. 1925. bijeli keramički crijep.P. Zagreb. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm. bijeli keramički crijep.B. 1924. promjer 17. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb. visina (s drškom) 20. 10 cm. MUO 2125 M. oko 1920. promjer 9 cm sign. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana. prozirna ocaklina vis. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. MUO 2118 M.

BOCA Poljska. 1935. višebojne ocakline vis. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. lijevan u kalup. 36 cm. modeliran.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 90.B. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. lisica u profilu. vrten. urezana d. višebojne ocakline vis. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. promjeri 6. 1932. MUO 14492 M. Zagreb.B. Zagreb. Stella Skopal PLESAČICE Zagreb.B. -1930.d. 1936.4 cm.2 / 11 cm sign. F MUO 14493 87. 88. crveni keramički crijep. vrten.B. otisnut u kalupu. Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. MUO 10302 M. 14. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt.B. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo. 83. crna: bd u ligaturi.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL. modeliran. MUO 24331 M. crveni keramički crijep. MUO 5596 M. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. 34 cm. VAZICA Zagreb. modeliran. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. višebojne ocakline vis. modeliran. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb. oko 1927. 034. oko 1925. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst.B. višebojne ocakline vis. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. MUO 2156 M. oko 1932. MUO 2151 M. oko 1930. 85. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep.2 cm. višebojne ocakline vis. 1925. bijeli keramički crijep. crvenkasti keramički crijep. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep. Varšava. 92. MUO 14853 M. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.B. Zagreb. 84. 32 cm sign. 290 Muzej za umjetnost i obrt. 86. kositrena ocaklina visina 17 cm. oko 1920. 23. U. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep. 218 89. SVIJEĆNJAK Zagreb. duljina 35.5 cm sign. višebojne ocakline visina 21 cm.B. lijevan. Zagreb. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb. ocaklina visina 20. 42 cm. Zagreb. ocaklina vis. SVIJEĆNJAK Zagreb. MUO 6099 M.B. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb. promjer baze 11. Tvornica porculana Schwarzburg . 38. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb M. Zagreb. 91. MUO 5189 M. Zagreb.B. crveni keramički crijep.82. . 1930. Zagreb. crveni keramički crijep.5 cm sign. promjer 12 cm sign. višebojne ocakline vis.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. širina 23.Rudolstadt porculan.

Made in Austria. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris.5 cm. višebojne ocakline visina 46. Beč. višebojne ocakline visina 28. lijevan u kalup i modeliran. Zagreb M. utisnut polukrug. MSO-157211-1-2 R. oko 1932.5 cm. Beč. 6 privatno vlasništvo. Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE . oko 1923.5 cm sign. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije.1 cm. M. Zagreb. 101. bijeli keramički crijep. širina 21 cm sign. MUO 25193 M. / AS u ligaturi: urezano: 5230. MUO 15242 M.93. preslikač. lijevan u kalupu. promjer 30 cm. s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. 1931. prema modelu Mable C. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS. 95. zelena: ukrštene ružine grančice. 98.3 cm sign. Zagreb M.Selb .1930. FIGURA DJEVOJKE Austrija.5 cm. MUO 15971 M.B. natpis Rosenthal / Bavaria.B. MUO 46262 M.5 cm. vrten. oko 1925. Tvornica porculana Rosenthal porculan. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?). širina lopatice 6 cm sign.7.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt. crno A. 1930. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt. promjer tanjurića 10. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal . crveno R s krunom (na tanjuriću) vl.D. višebojni ukras visina posudice 8. širina 41. Selb. duljina lopatice 23.5 cm sign. 100. višebojne ocakline vis. F. 25 cm. ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM. prozirna ocaklina sign. Zagreb M. promjer 11 cm.T.B. 5115. promjer tanjurića 19. Krasno n. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA . 104. Vitomir Andrija Bulaić. 97. oko 1928.. P.B. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C.B. Perry visina 25. Perry porculan. DESERTNI TANJUR Njemačka. kruna. 1246. utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo.Bavaria. Mable C. N. pozlata promjer šalice 10. Selb.3 cm sign. promjer 19. modelirana vis. 65 privatno vlasništvo. Zagreb. 36. oko 1930. PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. duljina 28. nečitak (pladanj). (Schönfeld) bijeli keramički crijep. 103. promjer tanjurića 11. Zagreb. 102. XII.. Tvornica porculana Rosenthal.B.B. Zagreb. Beč. Perry ANTILOPA Njemačka. prozirna ocaklina visina 26. Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija.7 cm. 1925. kruna.B.B. zelena: ukrštene ružine grančice. Beč. MUO 23659/1-3 M. u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo.B.: crveni pečat tvornice.ZAROBLJENA PTICA Austrija. tamnozelena. . utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep.7 cm sign. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt. ocaklina. 1930-ih bijeli keramički crijep. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. R X. oko 1933. 96.5 cm. Osijek. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka. višebojne ocakline visina 16.B. oko 1925. urezana: ABouraine. ocaklina visina pladnja 3. Tvornica Rosenthal porculan.3 cm sign. Zagreb M. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. širina 20 cm. razmrljana: Goldscheider. Beč. Rudolf Knörlein MASKA Austrija. oko 1925. utisnuta: WW. Pariz. Zagreb M.B. smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. 513 (broj modela).5 cm. Zagreb. Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. prozirna i crna ocaklina visina 16. crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. 20 cm sign. višebojne ocakline visina 51 cm.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated. UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. natpis Rosenthal .5 cm sign. Zagreb M. duljina 90 cm sign. terakota. Selb. . 99. 219 94. Karlovy Vary.KRALJICA AMAZONKI Francuska. utisnut trokutni pečat tvornice. lijevan u kalupu.B.

iskucana.: HJ Muzej za umjetnost i obrt. KUTIJA Kraljevina SHS. 106.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. bronca. A. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar. mjed. PEHAR Zagreb.K. MUO 45390 A. MUO 40048 A. Zagreb. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb. 1924. A. 111. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. izvedba: Griesbach i Knaus mjed. u Parizu. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign. obojena 7. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt.K. 1924. pozlaćena.K. lijevana vis. MUO 48141/1.K.K. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb. mjed. A.K. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska. 1931. kovana 4 x 5. tajnik izložbe. 1925./24.5 x 25 x 18. lijevana vis. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. 1923. kovana promjer 6 cm sign.: P. kovana 4 x 5. 108. prije 1926. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. . 35 cm. 32. MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927.K. Zagreb. 110. posrebrena. do 1952. 1926. u Parizu. A. Zagreb. bronca. Zagreb.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Zagreb. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.ME AL T 220 105.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 109. 107. ili 1926. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu.

K.5 x 33.K. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. Zagreb.112. uređene 1926. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. mramor vis. Hinko Juhn PLAKETA I. ŠEĆERNICA Njemačka.: H. Bruno Zach FIGURA Austrija. 1935. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca./24.3 A. 119. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.5 cm. MUO 25150 A.: H.K.5 cm sign. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. mramor vis. 35 cm. LUSTER Zagreb.5 x 9. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb. MUO 41162 A. iskucano vis. 800 privatno vlasništvo. MUO 31627/2. lijevana. . 221 124.3 cm sign. A. 11 cm. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz. 1923. lakirana. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1928. Zagreb. 120. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. mramor vis. Zagreb. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. oko 1930. Zagreb A. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb. 123. baza 10. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. 118. 37. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb. Zagreb. Zagreb A. 26 x 7 cm sign. lijevana. lijevana 39. MUO 25596 A.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. 1925.K. 1934. FIGURA PLESAČICE Austrija.8 cm žigovi: njemački žig za srebro.K.2 x 6.K. MUO 45388 A. bronca.K. 113. 1932.K. bronca. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik.8 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. Zagreb. 122. mramor vis. Zagreb A. 114. 1930-ih bronca. kovana 7. oko 1930. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb. 121.K. KAMINSKA REŠETKA Zagreb. 1934. 117.K.1932. Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb.2 cm sign. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca.K. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.5 x 7. bronca. MUO 14884 A. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. lijevana vis. 115. 1926. lijevana vis. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920-ih bronca.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. kovana promjer 6.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. . lijevana.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. 180 cm. lijevana. bronca. kovana promjer 6 cm sign. 116. bronca. 1932. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija. MUO 41161 A.K. kovana promjer 6 cm sign. MUO 16761 A. Zagreb. 125. 1920-ih srebro.JUN Muzej za umjetnost i obrt. MUO 45387 A. lakirana. kovana 4 x 5. MUO 45389 A. 12.

5 x 18 x 10 cm. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč. 7. A.1 cm. 132.8 cm.5 cm. palisander vis. promjer baze 12. palisander pladanj širina 52 cm.4 cm. posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis. strojno kovana. žlica za serviranje kreme 21.222 126. čajnik 10 x 16 x 8. prije 1931. Vladimir Šarić. brušeno kantica za kavu 24. 14 cm.3 cm. bezbojno staklo. vilica za jelo 21 cm. ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro. 130. godine večerali Edward VIII.5 cm. iskucana. inicijali Luke Šarića. promjer 4. 134.3 cm.5 cm.5 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka. širina 22. 135.1 cm. promjer 11. tiješteno. širina 12. 7.3 cm. STOLNO POSUĐE I PRIBOR .5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo. . 129.3 cm.. stalak za sol. brušeno sosijera 7 x 16. vilica za puževe 15. SERVIS ZA KAVU Austrija. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed. kantica vis. ZDJELA Beč. 13.5 cm žigovi: HACKER vl. alpaka.dio opreme Restorana Luke Šarića. štipaljka vis.5 cm. 7.3 cm. Dubrovnik A. prije 1925. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934. 1. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A.7 cm. promjer 8.2 cm. nož 25 cm. 128.5 cm. lopatica za sir 19.K. promjer 5. vilica za ribu 18. Dubrovnik Njemačka. posrebrena kantica vis. kutlača za juhu 31. Dubrovnik Češka. šećernica 9. lopatica za maslac 20 cm. 11 cm.7 x 3 cm.5 x 7.dio opreme Restorana Luke Šarića. 131. bezbojno staklo. 30. posudica za šećer u kocki vis. A. promjer 44 cm. Dubrovnik A.dio opreme Restorana Luke Šarića.8 cm. hvataljka za serviranje 19. Vladimir Šarić. vrčić za mlijeko vis. 6. nož za ribu 21 cm. vilica za serviranje 26. žlice za serviranje 26 cm. KALEŽI Zagreb.5 cm.K.5 x 12 x 10 cm. posrebrena. izvedba: Aleksander Sturm. papar i čačkalice 11. vilica 21. Zagreb A. vilica za desert 13. šibičnjak vis.K. 2. 127. promjer otvora 12. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl. žlica 21. Zagreb. 1920.3 cm. Cvijetni korso 11. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih. i proizvođački žig privatno vlasništvo. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933.7 cm.4 cm. Dubrovnik A.K. stalak za čačkalice 2.4 cm.3 cm. i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom. C. tvornica za izradu srebrnine srebro. hvataljka za šećer 11. gravirano vis. širina 22. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed.3 cm.8 cm. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela.K.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo. bezbojno staklo mlinčić vis. 6.1930. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis. Vladimir Šarić. štipaljka za cijeđenje limuna 2.K.7 x 3.K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 23. žličica za kavu 14. vilica za predjelo 18.4 cm žigovi: BERNDORF vl. vrčić za mlijeko vis. šećernica vis. nož za predjelo 21. lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo.7 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka. promjer 11.8 cm.5 cm. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA .K.8 cm. Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova. MUO 16471/1.5 cm. pladnjić 25. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922.3 x 15 x 8. A.K. S.4 cm x 9. SERVIS ZA KAVU Francuska. promjer 11. / VI 1925 u Maksimiru.5 cm.5 cm. Zagreb A.8 cm.7 cm.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl. 1930-ih izvedba: V. Dubrovnik Austrija.5 cm. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija.3 x 6. Zagreb. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . pribor za serviranje salate 24. K. stalak za čačkalice 6.5 x 21 cm. Dubrovnik Austrija. stalak za ulje i ocat 21. vilica za voće 15. 17. STALAK ZA JAJE .5 cm. oko 1920.2 A. šećernica vis.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt. promjer baze 11 cm.K. .5 x 9. / FRAN KOŠĆAK / 1932. U restoranu su 28. kantica vis. kutlača za umak 19.3 cm. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H. oko 1930.3 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića. promjer baze 3. 7.5 cm x promjer 5 cm. 133. i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm. Vladimir Šarić. kolovoza 1936. 14.. posuda za juhu 8 x 14 cm. gravirana vis.8 cm. širina 17 cm. lopatica za kolače 27 cm. Dub srebro. vilica za serviranje ribe 22. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka. 15 cm. tučeno. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931. nož za jelo 26.5 cm.

celuloid (?). i proizvođački žig privatno vlasništvo.5 cm. Zagreb A. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt.K. poniklana mjed. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo.K. izvedba prije 1940. strojna izrada 2. promjer 10. Zagreb.K. 43 cm.8 cm.5 cm. Zagreb. SVJETILJKA Zagreb (?). obojeno.1933. Zagreb A. 37 cm. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922. emajl 8 x 4. oblikovanje: Stjepan Planić bakar.5 x 23.8 cm sign. .4 cm.K. 139.. A. 1930-ih mjed i bakar.K. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca. 1935.. kovano. lijevana vis.. SVIJEĆNJAK Zagreb. iskucano vis.K.1941. promjer baze 17. 1922. izvedba: Sigmund Guttmann srebro. 1923.K. 143.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922. Zagreb. MUO 14916 A. investitora Guština i Prestina. oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922. 146. . širina 24. drvo 11. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22.5 cm vl. Vitomir Andrija Bulaić. 142. 1933. . nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac. promjer baze 23.. emajl 1 x 10. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac. srebro.3 x 7.2 cm. LUSTER Zagreb. mjed poniklana vis. 144.K.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo. orahovina vis. željezo 8. poniklano. 223 137. oko 1925. Zagreb A. promjer gornje polukugle 22 cm.K.4 x 5. godine. A. MUO 43610 A. oko 1930. MUO 5573 A. 58. Zagreb A.1933. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro. 138. 141. Zagreb. . MUO 16909 A. Zagreb iz 1931/32. . 1933.K. 145.4 x 7. 1932. promjer sjenila 30.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 140. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. 88 cm. porculan vis.K. poniklano. PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka. promjer baze 6. TABAKERA Njemačka. promjer baze 10.136. SVIJEĆNJAK Beč. STOLNA SVJETILJKA Njemačka. POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska. privatno vlasništvo. drvo.1937. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt.4 x 2. Zagreb A.9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933. TABAKERA Beč. SVIJEĆNJAK Zagreb. 13 cm.5 x 38 cm privatno vlasništvo.

151. MUO 25142 A.BROŠ (?). MUO 44786 A. dijamanti pločica 1. pletena.K. smaragd pločica 1. 149. platina. S ATOVI 224 148. oko 1930. 153.K. bakelit 17. briljanti dulj.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo. platina. OGRLICA Austrija (?).8 x 1.5 x 10. IGLA .1930. zlato. A. OGRLICA Zagreb (?).K. .2 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.K. platina. srebro. Zagreb.3 x 1.K. 1925. Dubrovnik A. mjed. Zagreb. bakelit (?) 13 x 10. zlato.6 x 1. Dubrovnik A. TORBICA Francuska. oko 1935. 1925. posrebrena legura. MUO 49333 A.K. biseri. oko 1920. .147. briljanti pločica 1. 154. mjed. . stakleni kamenčići privjesak 6. 1930-ih platina. 152. PRSTEN (?). oko 1930. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. poniklana. Zagreb. PRSTEN (?). MUO 34911 A.K. dijamanti. pletena. obojena. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. TORBICA Francuska. oko 1930.1930. 150.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.7 x 3.5 cm žigova nema privatno vlasništvo. PRSTEN Zagreb (?). Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku. MUO 25143 A. Zagreb.

zlato. MUO 26625 V. Švicarska. mehanizam: Japy frères. staklo sat: 34 x 37. lijevana. koža promjer 4 cm sign.L. 157. staklo 21. broj kućišta 857750.: Japy Freres.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.-1934. poniklana. non magnetic Swiss made .P. mjed.8 x 24. bakelit. mjed. MUO 28193 V. Zagreb V. Švicarska. oko 1925.L. do 1934.L.P.8 x 2.na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt. Beaucourt mramorni oniks. oko 1930.na brojčaniku.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. Zagreb. MUO 29736 V. tvornica: International Watch Company. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović. lijevana. pozlaćeno srebro. 156.: Nivram (Marvin obrnuto). staklo. MUO 18123 V. metalna legura. oko 1930. poniklana. oko 1930.7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880. Švicarska.: Japy frères & Cie Gde med. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?). duljina lanca 12. oko 1925. oko 1925. 30 cm. oko 1930.P. oko 1930. 163.L. svijećnjaci: 13 x 10 x 7. Francuska.5 cm sign.5 x 19.P.: Sabina . mramorni oniks. žig za švicarski rad od 1880. bakrena legura. oko 1925. tekstil 1.2 cm sign. posrebrena. za 14 karata. 165.L.3 cm sign.L.P. International Watch Co Schaffhausen .na mehanizmu (švicarski mehanizam. mjed. staklo promjer: 4. 160.. mjed. emajl 5 x 8. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. briljanti. STOLNI SAT kućište: Beč. Švicarska.P.7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt. 159. d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt. SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska. kromirana 15. jantar promjer 5 cm.5 x 37 x 9. srebro. .L. MUO 41083 V.P.P. 167.: Roamer Swiss made . 162. koža 2 x 3.5 cm sign. oko 1920. oko 1930. promjer baze 12. kromirana. kromirana 13. metalna legura. RUČNI SAT . zlato. Swiss made fifteen 15 jewels . RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt.na brojčaniku. oko 1930.L. Zagreb. MUO 26626 V. Francuska. Zagreb. KAMINSKA GARNITURA . SAT SA STUPOVIMA Francuska. poniklana. za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt.P.P.3 x 40 x 14.1 x 7 cm sign. staklo vis. metalna legura.SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska. MUO 30503 V.L.P. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen. metalna legura.L. Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt. MUO 25169 V.P. oko 1930. Zagreb. kromirana 11 x 10 x 2.: Mofém . mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks. 166.L. gijoširano. Zagreb. tvornica: Mofém mjed.: TR (u štitu) AS 624 . STOLNI SAT S BUDILICOM vj. Zagreb. emajl. MUO 22759 V. 225 161. djelomično posrebrena.L. staklo. staklo 48.P. aluminij.5 cm sign.. mjed. legura cinka. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn. MUO 49208 V.7 x 12 cm.L. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds. metalna legura. SAT S FIGUROM PSA vj. 164. lijevana bronca. Zagreb.KRONOGRAF SABINA Švicarska. metalna legura.155. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka. mehanizam: Švicarska. lanac: zlato. MUO 42757 V. Zagreb. mramor. kromirana.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922. 158. Zagreb. ostaci žuto toniranog laka.. mramorni oniks.7 x 6 cm privatno vlasništvo. Zagreb V.

MUO 20625/1 K. KAVANA. inv. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt. Beograd.d. GZP 49/1999 173. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK. Zagreb.S. MUO 27030 K. litografija tisak: Rožankovski i drug d. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. MSU 3019 K. oko 1920. 170. Zagreb. 169. 174. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti.dizajn 226 168. Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. inv. Zagreb. Otto Antonini PLAKAT KLUB. zem. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU. tisak: Vaugirard. Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz.V. Zagreb. 1925. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb. MUO 28859 K. 176. GZP 46/1999 . 1924. akvarel.K. KABARET Zagreb.S. br.K. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. 1924. 175.V. Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. tisak: Crété.. 171. 2892 G. 1170 .III V. br. Zagreb. 1925. Zagreb. MUO 20626 /1 K.V.B. 1920. tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK.V. Zagreb. tuš. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb. 172. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. litografija tisak: Litografija Kr. 1925.

GZP 44/2009 183.1935. V.d. 178. inv. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb.V. Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb. inv.. Zagreb. MUO 23348 K. Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. Zagreb.d. V. 1113 . 1924.K. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. 1935. 1926. 1117 . Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb.V. 180.IV V. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. 1927. Božidar Kocmut PLAKAT XIV.IV V. Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb. 187. 1930. Kenneth D. 227 182. 184. 1929. Zagreb. . br. Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb. br. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt. . Zagreb. Zagreb. 179. MUO 7710 K. offset tisak: Tipografija d. Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. 185. 1121 .V. 1930.1929. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb. litografija tisak: Lit. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. inv. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo. MGZ 51119 Ž. 186. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija.K. Zagreb. Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Ljubo Babić PLAKAT I. MUO 7711 K. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 19952 K.K . 181.K. Zagreb. 1927. MUO 23346 K. br. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt.K . 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.177. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d.IV V. litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. oko 1930. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK. MUO 23353 K.V. V. 188. 1930.K. Zagreb. Zaklade tiskare Narodnih novina.K.d. Zagreb K. litografija tisak: Tipografija d.

1940.: TIPOGRAFIJA D. br. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. 1930. 196.K. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt.k. 1136 . 1115 . 193. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb. offset tisak: Tipografija d. Z. V.K.II V. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora.1935. MUO 23360 K. MUO 8310/13 K. MUO 23361 K.D. z/t Narodnih novina. litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 197. 1930. 1931. 195. Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. V. 194. 1930. ispod teksta d. . Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb. br. V. Zagreb. Narodnih novina.: s. Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb. Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb.k. na prikazu g. Zagreb. 1935. t. inv.V. 191.IV V.K.g.l. Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb. .K. 190. 198.V.d.I V. 1930. 1936. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb.V. Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb. Zagreb.1940. Zagreb. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. br. MUO 23345 K. MUO 8310/10 K. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. offset tisak: Lit. Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. inv. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 192.K. 88 . MUO 23359 K. . . MUO 28978 K. 1929. 1930.1940.228 189.V. Zagreb. 1935. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Lit. . inv. Zagreb.K.d. .1940.d. Zagreb 952 x 635 mm sign.

1935. 1929. 229 207.V. 1926. tuš. inv. br. akvarel. akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. 228-II V.1940. 1937. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt. 29-II V. olovka. br. 210. V. 204. V. 1926. litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d. MUO 23351 K.d. inv. 1931. 1597 V. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU. 205. offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. 1926. litografija tisak: Tipografija d. Atelijer Fortuna LETAK 6. 202. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.1940. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb. K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt. tuš. 1926. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. olovka.D. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. Zagreb. K. MUO 8310/15 K. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb. Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. K. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt.1940. Sergije Glumac PLAKAT XII. MUO 23362 K. olovka. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb.d. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. 1930. 1938. br.1940. 203. Zagreb. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. inv. MUO 35174 K. K. Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. V. K.V. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. 1926.V. K. Zagreb.199. 208. MUO 23349 K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 209. V. 201. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. . Zagreb. . 1930.V. Zagreb. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb. . . ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. tuš. Sergije Glumac PLAKAT 29. . MUO 23352 K.V. 206. 200.

tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb.T. Zagreb K. tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1929. Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž. Zagreb. MGZ 8887 Ž. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. . tuš. 1926. Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” . .V. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. akvarel. 230 212. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 39656 Ž. 219. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb. 218. 1930.V. MUO 29526-1 K. 216. akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić .V.1935.V.K.K. Zagreb. 217. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928. Zdravko Savić Gecan. olovka. V. akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. 1928. 220. suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti.Mihočinec. MUO 49758 K. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb.K. 214. MGZ 8891 Ž.211. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb. 213. akvarel. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb..K. akvarel. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb K. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba. MGZ 8890 Ž. 1930..V. 222. 223. 215. Zagreb. Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. tuš. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb. MGZ 8896 Ž.K. Zagreb. MSU 2467-doc L. Zdravko Savić Gecan. . akvarel. 221. MUO 35175 K. MUO 29526-2 K. tuš. 1926. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl. Zagreb K. 1928. 1930.V. 1928. 1926.1935.

MGZ 9389 Ž.1940. Zagreb.V.  25. 231. .Z. kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24. 1935. olovka. 227. 1929. 124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1930.K. BORONGAJ Zagreb.K. 1930. tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt. X  XIII. 230. 1931. 231 225. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. V. 1931. 232.1940. 226.224. MUO 8307/33 K. 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14. MUO 8306/09 K. olovka. MGZ 9414 Ž.K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb. MGZ 51118 Ž. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. V. Zagreb. . 1929. 1929. Zagreb. MUO 8306/10 K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. Zagreb. 228. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb.1940. V.V. MGZ 8897 Ž. Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb. . MUO 8305/17 K.  25. V.K. MUO 8307/32 K. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt. 229. V. Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Z. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. crtež. . X 1930 Zagreb. 1935.V.

4 Zagreb. Br. 1937. 241. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM. MUO 49754 K. 243. 4 Zagreb. Zagreb offset. K. MUO 49759 K. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split. bakrotisak tisak: Tipografija d. knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. Br. 1935. K. 244. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. 2 Zagreb. Br. Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb offset. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1. Zagreb offset. izdavač: “Tipografija” d.V. Zagreb. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA.NA TERASI GRADSKE KAVANE. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 235. TENNIS. 1927. 1937. 1932. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž. knjigotisak tisak: Stab. 12 Zagreb. 19 Zagreb. V. 1931. Zagreb offset. 1931. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž.1940. 1928. izdavač: “Tipografija” d. Br. 1932. K. . . 1929. 10 Zagreb. AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931.725 . Zagreb. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . Zagreb offset. Zagreb offset.25. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . izdavač: “Tipografija” d. BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb.1940. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž. 1929. Br. K.233.d. izdavač: “Tipografija” d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž. 240. Grafico F. 245. K. knjigotisak tisak: Tipografija d.d.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU. 237. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž. Br.d. izdavač: “Tipografija” d. izdavač: “Tipografija” d. Zagreb. 12 Zagreb. 232 234. Zagreb. KONJIČKE UTRKE.SKOKOVI U VODU. 90. Zagreb. V. 238.d.1940. 1929. br. K. MUO 49755 K. GODIŠNJICA I. Zagreb offset. V. Zatvoreno spremište. 236. izdavač: “Tipografija” d. Br. 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. 10 Zagreb. Zagreb offset.d. K. . sign. Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET .d.d. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt. 242. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .d.d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. 239. . litografija. HRV. 17 Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. Br. MUO 49753 K. K.INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž. 1937. ČASOPIS REKLAMA.d.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU. knjigotisak. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . BROŠURA BRIONI Rim.1940.

86. Zbirka tiskane građe. inv.246. 1923. 2618. 1922. Zagreb. 1 Zagreb. K. Zagreb K.V. . 252. ČASOPIS KRITIKA Zagreb. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb.V. MSU 1012/17-18 J. Zagreb.d. sign. N. sign.A. Zagreb. Zatvoreno spremište. knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. 1936. S. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. br. 1921. 1919. MSU 2395 K. br. . 253. Knjižnica K. ČASOPIS ILLUSTRATION. 257. Knjižnica. MUO 43487/1 K. Zagreb. 1920. J. Zagreb. 255. knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti.I.N.V. 1922. 4917. 1932. Zagreb.1930.V. Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L.G. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb.V. K. MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. ČASOPIS SIGNALI. knjigotisak tisak: S. ČASOPIS ZENIT Beograd. . zlatotisak. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt. 249. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt.1929. 1935. KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. 233 251. 1922. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac. N. 250.A. MONOGRAFIJA BRIONI Genova. Zatvoreno spremište.V. 254. 256. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica.848 248. già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma. 1 -17/18. V.232 247. Zagreb. HMT 1011 M. 4918 Pariz. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig. MUO 8308/25 K. Zagreb. Zagreb. litografija. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d. 90. B. 1937. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. 1940. Zagreb. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. knjigotisak. MUO 20853/1 K.

17 K.V. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign. Wien VI naklada: Edition Slave. Zagreb. sign. 268.V. 262. Wien VI naklada: Edition Slave. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. Zagreb. Wien VI naklada: Edition Slave. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. Zagreb. 1921. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. 15 K. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč. 1921. Ivo Tijardović B.V. Knjižnica. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. Wien VI naklada: Edition Slave. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. 1921. Wien VI naklada: Mozarthaus. Knjižnica. Zagreb. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zbirka arhivske građe K. Ivo Tijardović STEVAN ST. 29 K. sign. sign. 23 K. Zagreb. 18 K. 1922. Zagreb. Wien VI naklada: Edition Slave. Knjižnica. 1925. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč. Knjižnica. 266. . Knjižnica. 267.V. sign. 35 K. 1921. sign. Zagreb. 261. sign.V. Zagreb. 1921. Zagreb. 260.V. Wien VI naklada: Edition Slave. sign.V. Wien VI naklada: Edition Slave. Zagreb. sign. 48 K. 20 K. 13 K. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod. 265. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1922. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč.V. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. Zagreb. 1921. 1921. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Edition Slave. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.234 258. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. Knjižnica. sign. 259. 24a K. 263. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. 264. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. Wien VI naklada: Mozarthaus. Wien VI naklada: Mozarthaus.V. 32 K. Knjižnica.V. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 269.

tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K. . Zagreb. L. V. Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb. 279. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma. UZORAK TAPETE Austrija. 1925. tisak. Imp. UZORAK TAPETE Austrija. UZORAK TAPETE Austrija. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica.1925. MUO 7718 K. 277. 276. litografija tisak: Lapina. G. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću.Abbazia. UZORAK TAPETE Austrija. 281. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. MUO 23311 K. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. Opatija / Cesare Capello. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt. Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. K. K. Zagreb 140 x 91 mm vl. MUO 23312 K. V. V. Zagreb K. 1925. V. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K. 235 271. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. V. tisak: Tomasic & C. 1925. Anđeo Nazlić. bakrorez tisak: Imp. Zbirka razglednica. tisak: Grafiche Chiesa. Zagreb. MUO 23314 K. HMT 129 M. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović. 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. 275. 1920. V. V. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. Split 274. 280. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. 283. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. V. 273. inv. HMT 159 M. K. 1925. br. 282. . Zagreb.K.V. V.. UZORAK TAPETE Austrija. V. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. Zagreb. 278.Stan arhitekta Viktora Kovačića. 1927. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zbirka razglednica. V. Ljubo Babić DIPLOMA I. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. Zagreb. MUO 23313 K.270. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. Zbirka . Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti.

SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.1 x 24. V. 25. Zagreb. poniklano. 1927. tisak 4. V. pluto. V.284. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb. akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt. BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb.9 cm Muzej grada Rijeke K. V. NACRT ČAŠA Zagreb.5 x 1. K.3 x 18.d. Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. crtež. mliječno staklo.6 x 3. K.7 x 4. papir. olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt. Elza Höcker NACRT ČAŠA. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano. 293. . R-897 Boca likera tvrtke Pokorny.1929. MUO 23610-01 288.5 x 0. 236 296. 1920.1929. B. tisak 4. 285.5 cm Muzej Slavonije Osijek. tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. KUTIJA 1920-ih karton.5 cm Muzej Slavonije Osijek. B. oko 1935. 294. Zagreb.5 x 10. olovka. olovka.2 cm Muzej grada Rijeke K.5 x 15. . 289. 290. V. MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. Zagreb. Zagreb. BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?). . . MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. V. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K. 295. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. 292.2 x 3. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.4 cm Muzej Slavonije Osijek.1929. MSO-172666 R. 1920-1940. 1920-ih željezni lim. MUO 23612-05 sign. Zagreb. Zagreb. 3. oko 1930. tisak 4. V. .4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. prozirno lijevano staklo. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim. papir 3.1929. V.2 x 3. 1927. MUO 18480/1 K. Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. tisak vis. olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. K.1929.5 cm Muzej grada Zagreba. . KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). 1927. B. 291. NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb. željezo. papir. papir. UZORAK TAPETE Austrija. V. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. 286. Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. 1927. 287. . Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb.9 x 2. tisak 10. MSO-172683 R. K. 1927.1925. karton. 297. MSO-164135 R.

proizvođač: M. V.G. MGR-12516 N. MSO-T-183 R. Zagreb. V. staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth. . 304.B. 9 x 18 x 18 cm vl. Vitomir Andrija Bulaić. 1920-ih bukva. 62 cm Muzej Slavonije Osijek. bakelit promjer 245 mm. MGR -G-12 N. Zagreb K.B 307. STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser. V. MGR -G-24 N. 16. bakelit 11. br. 1930. 305.B. platno. Zagreb. MGR-G-11 N. Vitomir Andrija Bulaić.5 x 4. br.5 cm Muzej grada Rijeke. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . bojana crno. čelik 23 x 23 x 10. RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka. MUO 18477/7 K.1925. V.A. MUO 18477/8 K. čelik.298. visina 280 mm vl. metal. 310.1925.3 x 9 x 9 cm. 1929. 302. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb.C. 9 x 9 x 9 cm.B.-1928. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb. USISAVAČ V 20 AEG . 1920. 1920. MSO-159324/1. š.3 x 9 x 9 cm. 1920. MUO 18477/4 K. inv. furnir oraha. Zagreb. lim.S. uslojena furnirska ploča. oko 1928. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska. TINTARNICA PENKALA Zagreb. 301. V. 17 cm Muzej Slavonije Osijek. 303.2 R. Italija.S. poniklano kantica: v.br. bojana crveno. 1938. inv. .B.br.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. MGR-G-20 N.S.B. 306.S. 1930-ih mjed.MGR-G-27 N. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. br. Zagreb K. . oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5. bukva. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan. inv. . inv.E. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt.7 cm Muzej grada Rijeke.A Cotechini mjed. . Berlin. staklo. koža 29 x 35. Australija. 1920. 309. metal. tisak na limu 27. inv. -1935. 1930-ih metal.1925.B. 237 299. 5 x 18 x 18 cm.R.5 x 21 cm promjer zvučnika 45. 1920-ih masiv bukve. ČAJNIK S KUHALOM Njemačka.S. 300. inv.5 cm Muzej grada Rijeke. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke. 8 x 9 x 9 cm. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?).1931. čelik.B. d. 5 x 18 x 9 cm.br.S. 1926. 19 cm. 1930-ih čelik. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary.5 x 55 x 22 cm vl. MUO 47185 K. 308. nikl v. V. Vitomir Andrija Bulaić K. bakelit 18 x 33.Deutsche Werke A. KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara. kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt. Njemačka. Zagreb. 25 cm. V. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. 312. 311.

akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt.238 313. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb.  1929. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb V. K. Zagreb. oko 1925. olovka. 1936.1929. . 1930-ih makassar ebanovina. kolorirani crtež. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb. 1927. 326. V. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 18477-060 K. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. tuš. MUO 26482 K. 1927. izvedba: Peugeot. olovka.5 x 20. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo. 1920. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt.8 x 45.Žagrović. kromirana mjed 12. . V. Francuska 1. Zagreb.M. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. 1920. 1920. V. Zagreb. 302 CABRIOLET Soscaux. V. olovka. Zagreb. 1920.52 x 4. Zagreb. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. 325. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. . MUO 23598 K. V. škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 26483/2 K. Tomislav Krizman. olovka. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. 327. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt.B. Francuska. V. MUO 18477-062 K. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. tuš.1929. 319.1926. 316. Zagreb. Francuska K. 322. 323. Zagreb. V. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. V. Zagreb. 317. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo.1926. Zagreb. MUO 23599 K. AUTOMOBIL PEUGEOT. MUO 18477-061 K. Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. 1927. Zagreb. K. 324. 314. oko 1925. oko 1925. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. MUO 18477-154 K. 1925. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. MUO 21325 K.53 x 1.57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. . Zagreb.5 cm Zbirka Vela .V. oko 1925. . K. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1927. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb. 321. akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. olovka. Soscaux. KOŠARICA Francuska. olovka. 1927. K. Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb.  1929. 320. 318. 315. tuš. V. K.V. V. V. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. 328.

Kl.Kl. svila.Kl. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1930. . .1934. 332. HALJINA Hrvatska (?). markizet. . HALJINA Hrvatska. titranke dulj. A.1935. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. vezivo pamučnim koncem dulj. 1930. oko 1920. 1933. HALJINA Karlsbad. VEČERNJA HALJINA Beč. Zagreb.Kl. biserne perlice dulj. 335. titranke dulj. MUO 28883 A. Zagreb. 333. til. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. muslin dulj. VEČERNJA HALJINA Pariz. MUO 49129 A. HALJINA Hrvatska. MUO 49576 A. 119 Muzej za umjetnost i obrt.Kl. MUO 23762 A. Zagreb.Kl. lan. 130 cm Muzej za umjetnost i obrt. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. muslin dulj. 239 336. oko 1925. 337.moda 329. Zagreb. . 128 cm Muzej za umjetnost i obrt.1932. 334. oko 1925.Kl. lame. . HALJINA Hrvatska. 338. baršun dulj.1921. Zagreb. 330. VEČERNJA HALJINA Pariz. MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl. MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl. Zagreb. Zagreb. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. A. Zagreb. MUO 12674 A.Kl. 117 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileni žoržet dulj. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. 134 cm Muzej za umjetnost i obrt. svila dulj. HALJINA Hrvatska. MUO 11591 A.Kl. Zagreb. 1920. Zagreb. OGRTAČ Pariz. strojna čipka dulj. oko 1927. oko 1926. 92 cm Muzej za umjetnost i obrt. muslin.Kl. MUO 12673 A. kreacija: Jean Patou svileni voile. MUO 24011 A. 331.

VEČERNJA HALJINA Beč. 1920. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. Zagreb. oko 1924. svila. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak. Zagreb. A. svilena strojna čipka. oko 1927. kombine dulj. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 93 cm. VEČERNJA HALJINA Zagreb. oko 1925. 343. . svileni baršun.Kl. Zagreb. kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. staklene perlice dulj. vezivo dulj. Zagreb. 347. Hodovsky (1896. 344. . supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. titranke dulj.Kl. 342. .Kl. staklene perlice. titranke dulj. perlice dulj. umjetni koralji dulj. svileni til. VEČERNJA HALJINA Venecija. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. titranke. HALJINA Pariz. oko 1927. . staklene perlice. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska (?). MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ. svileni til. 346.1921. Zagreb. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. svila. oko 1925. Zagreb. strojna čipka od zlatnih niti dulj. svileni krep žoržet. MUO 12113 A. A. Zagreb. Zagreb. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl. HALJINA Austrija ili Hrvatska.Kl.Kl. svileni žoržet.Kl. 132 cm. A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. svileni krep žoržet.Kl. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl. A. HALJINA Beč. A. 107 cm Muzej za umjetnost i obrt. bolero dulj. 43. svila. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 240 340. VEČERNJA HALJINA Beč. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt.339. HALJINA Budimpešta. oko 1930. Mesaroš rođ. MUO 42365 A. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. hermelinsko krzno haljina dulj. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. 341. til.) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. . oko 1925. svila. 1927. MUO 35551 A. svila. 345. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl.1928.1929.Kl. vezivo pozlaćenim nitima dulj.1969. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl.Kl.

svilena čipka haljina dulj. staklene perlice. žoržet haljina dulj. M. 355. MUO 44293 A. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt.A. til haljina dulj. MUO 16758/1. godine. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska. 351. MGZ inv.Kl. 357. HALJINA Hrvatska. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. svileni krep žoržet. 354.Kl. perlice.A.Kl. titranke.1934. RAČUN SALONA VOGUE Zagreb. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. papir.Kl. 60 cm Muzej grada Zagreba. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt.A. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklene perlice dulj. 1933. VJENČANICA Beč. CIPELE Zagreb. 45 cm.Kl.348. A. pelerinica dulj. Zagreb. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. Zagreb. svileni žoržet dulj. M. bolero dulj. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. 1932. pliš. oko 1930. koža dulj. 135 cm. Zagreb. Zagreb. 12 cm Muzej grada Zagreba. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb. 1930. 358. bolero dulj. M. oko 1927. 352. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi. torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. 57 cm. PLESNA HALJINA Zagreb. til. svilena strojna čipka. 130 cm. . c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba. svila dulj. VEČERNJA HALJINA Zagreb. oko 1930. titranke. 147 cm. maroken.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. . oko 1925. HALJINA Hrvatska. . 23 cm. MGZ 16054 M. čipka haljina dulj. Zagreb. svilena strojna čipka na tilu dulj. 1932. Zagreb. PLESNA HALJINA Zagreb. 1933. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba. kombine dulj. organdij. godine. 28. 155. MUO 11644 A. 1932.A. vis. MUO 19834 A. M. tisak. 241 349. 353. MUO 28881 A. 356. 1. VEČERNJA HALJINA Zagreb. 143 cm.2 A. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba. 1932.1934.A. 350. haljetak dulj.

A. oko 1923. oko 1930. oko 1930. laneno platno tunika dulj. 56 cm sign.Kl. MUO 14672/1. KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). KOMBINE (“BODI”) Hrvatska.2 A. 75. oko 1925. gaćice dulj.Kl. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. CIPELE Zagreb.2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.Kl.Kl. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt. 130 cm Muzej grada Zagreba.A. 363. MGZ 51603 M. Zagreb. MUO 43540 A. 78 cm. . svila haljinica dulj. oko 1935. MGZ 51601 M.5 cm Muzej grada Koprivnice A.1960. 362. MUO 22240 A. 1925. oko 1925.Kl. pamučno platno. 242 360. 372. 102. oko 1930.A.A. JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija. oko 1930. 90 cm. KORZET Zagreb. Zagreb.Kl. 365. godine. KOMBINE Hrvatska (?). KOMBINE (“BODI”) Trst. . MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić. Zagreb.Kl. DONJE RUBLJE Zagreb. 63 cm Muzej grada Zagreba. hlače dulj. 361. 364. svileni krep žoržet. svila dulj. MUO 15888 A. oko 1928. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska. pozamenterija dulj. 370. 40 cm. A. Zagreb. 82 cm Muzej grada Zagreba. pamučna čipka hlače dulj. titranke 14 x 20. s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. A.Kl. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska. šir. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt. vuneni triko dulj. 367. M. MUO 15887/2 A.A. MUO 15886 A. svileno vezivo dulj.359. . čipka dulj. grudnjak dulj.). SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. SPAVAĆICA Hrvatska. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. 369. pamučna strojna čipka dulj. Zagreb. laneno platno.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. Zagreb. M. 1925. MUO 17757/1. koža. 371. laneni batist dulj. svileni atlas. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza.1930.Kl. 130 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1925. Zagreb. strojna čipka. CIPELE Hrvatska. 20 cm Muzej grada Zagreba. MUO 24018/1. 1925.1930. Zagreb pozlaćena koža. . džersej dulj. Zagreb. oko 1930. 366. čipka dulj. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt. 373. postolarska radionica Oto Braun. svileni rips. 40 cm.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba. MUO 22242 A. oko 1935. vuneni konac dulj. 368. M. JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb. Ilica 21. svila.

ŠEŠIR Zagreb. teleća koža 12. Zagreb koža guštera.2 A. svileni rips. 243 375. MSO-U 1887 R.2 A. 24 cm. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih koža. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb. MSO U-946 R. 17 cm. MUO 12588/1. Zagreb. postolarska radionica Otto Braun. oko 1930. 24 cm. oko 1925. 1b) R. CIPELE Beč. 24. RUKAVICE Austrija (?). ŠEŠIR Zagreb.B. perlice.1930. oko 1925. 376. CIPELE Beč (?). brokat. 377.2 A. zlatnih i višebojnih svilenih niti. Zagreb. . antilop koža dulj. Odjel umjetničkog obrta. MUO 14356/1.Kl. TOKICA Zagreb. 387. MUO 22226/1. Odjel umjetničkog obrta. Zagreb.374. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.Kl. pozamanterija. 1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža. štras.A. 379. vis. MUO 20072 A.Kl.Kl. Odjel umjetničkog obrta. . svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. oko 1925. Ilica 21.B. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija.Kl. Beč brokat . MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini.A. 27. koža. RUKAVICE Pariz ili Beč. écru antilop dulj. M.5 cm. 11 cm. Ilica 5.Kl. 384.5 cm Muzej Slavonije Osijek. 383. Zagreb. vis. platno 10 x 25. koža dulj. antilop koža. obojeno perje vis. Beč koža. Zagreb. Odjel umjetničkog obrta. M. oko 1925. vis. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek.Kl. koža. oko 1925. ŠEŠIR Zagreb. 1920-ih postolarska radionica B. CIPELE ZA TENIS Beč. 41 cm Muzej za umjetnost i obrt. 385. kozja koža dulj. MSO U-944 R.5 x 20.2 cm Muzej Slavonije Osijek. 381. CIPELE Zagreb. Reshovsky. potpetice 4. CIPELE Beč.tkanje srebrnih. MUO 20078 A. Zagreb. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba. MSO-157089 (k.u. 18465 br. CIPELE Njemačka ili Slovenija. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija.2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. MSO-165627 R. Odjel umjetničkog obrta. 382.B. izrada: Dragica Šmid. MUO 20079 A. RUKAVICE Pariz ili Beč. 1920-ih postolarska radionica Wittenberg.B.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. vez koncem dulj. 386. 380.B. 1925. 378. MUO 12658/1. oko 1920. Zagreb baršun. posrebreno dulj. oko 1925. laneno platno vis. Zagreb.

KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. oko 1920. koža. oko 1920. 1925. svila. antilop koža. papir. .9 cm. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj.Kl.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 39. Pariz karton. staklo 26. 1935. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. PUDRIJERA Austrija ili Italija. bakelit. oko 1925. . 1930-ih tvrtka Coty. umjetna masa. Beč.8 cm. PUTNI KOVČEG Austrija. koža. metalna galanterija. metal 16 x 10. Zagreb A. TORBICA Beč.B. 402.B. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1923. Odjel umjetničkog obrta. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?). 391. Zagreb. MSO-168185 R. tisak u boji visina 3 cm. MUO 47711 A. oko 1930.1939. promjer 6. promjer 7. MGZ 41371 M. . . Odjel umjetničkog obrta.Kl.8 cm Muzej Slavonije Osijek.1925.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. svila. 400. 392.Kl. MUO 17964 A. metal. MSO-170410 R. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). bakelit. papirne naljepnice 15.Kl. TORBICA Beč (?). A. 394. MUO 28528 A.Karlsbad tvrtka: M. MUO 25903 A. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?).B. TORBICA Francuska. 397. Würzl & Söhne. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba.5 x 45 x 11. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Zbirka Jura Gašparac. oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14. Zagreb. Zagreb. Wien-Carlsbad koža. Odjel umjetničkog obrta. MSO-170522 (k.5 cm Muzej Slavonije Osijek. celluloid. slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. godine. 398. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). A. 1923. papir. 1930-ih tvrtka Coty. MSO-170527 R. 390. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 396. KUTIJICA ZA PUDER Pariz. 122. 115) R. metal. preplitanje dulj. TORBICA Hrvatska.1925. Zagreb. 51 cm Muzej Slavonije Osijek. . tisak u boji visina 3. promjer 7. 1922.B. MUO 23761/1-10 A. papir. 244 389.Kl. Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. 395. tisak u boji. MUO 23717 A. Odjel umjetničkog obrta.1930. papir.Kl. staklene perlice. 1937. Zagreb. platno. karton. tisak promjer 6. 401. staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. oslikana. Pariz karton. emajl.u. godine.388. 15918 br.1 cm Muzej Slavonije Osijek. Zagreb. 399.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek.Kl. 393. Zagreb.Kl. Zagreb.1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton.Kl. Odjel umjetničkog obrta. MSO-170526 R.A. staklo 25 x 34. metal. tkanina visina 3.

Kl. tvrtka Salamander lak koža. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1938. Zagreb. Zagreb. vuneni triko.5 cm.Kl. 411.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. obojena vis. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. V. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.B. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb. umjetna masa. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. A.B. 5 Pariz. 410. 1927. staklo sign.Kl. M. 8. obojena vis. uz donji vanjski rub: R. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. metalna dugmad vis. 406. Lalique vis.5 cm. Zagreb. košulje.403.5 x 5.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 407. MUŠKO ODIJELO Zagreb.¸prom. oko 1930. 15.Kl. 405. Odjel umjetničkog obrta R. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža. oko 1920./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. pamučni konac. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. 4. godine i nagrađena je srebrnom medaljom. 414. . oko 1930. 1918. umjetna masa.a Muzej za umjetnost i obrt. V. PLESNI RED Zagreb. fraka.Kl. MUO 39415/1. Zagreb.M. A. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis. 1935. MUO 47981/1. vuneni triko dulj. rezbarena. papir. MUO 43540 A.8 cm sign. prsluka. 1921. 8.2 A. MUO 11262 A.Kl. prom. Zagreb. MUO 39413 A. poč. bočice 7. kutija 9 x 8.8 cm sign. tisak 11 x 7. 4. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz. na dnu: R. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt./13. ovratnika i leptir mašne. MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“.5 cm. 408. Zagreb.A. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt. 413. uz donji vanjski rub: R. svileni rips.5 x 2. 1929. 404. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. Risto Stijović KUTIJICA 1925.M. rezbarena. pozamanterija. 245 412.izl. Zagreb Muzej grada Zagreba.Kl.izl. CIPELE Njemačka (?). svileni atlas dulj.5 cm sign. Zagreb Odijelo se satoji od hlača. CILINDAR Pariz. vuna. Risto Stijović KUTIJICA 1925.: na reversu otisnuto: Tipografija D.3 x 6. 1920-ih zečja dlaka vis. Zagreb.2 A.b Muzej za umjetnost i obrt.D.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No. 409. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. MUO 47834 A.

Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. Zagreb. Zagreb 421. razglednica. 1930.arhitektura 246 I. nacrt. privatna zbirka. kopije crteža): Benedik & Baranyai. a) Projekt Kovačić. Split.. Uprava za zaštitu kulturne baštine 418.-1928. Novi Vinodolski Viktor Kovačić. Vila Zimdin Šeherezada. Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba. Stjepan Hribar. Prag (izd. Vila Ilić. 416.izbor originalnih izložaka (fotografije. Državni arhiv u Zagrebu 420. 1925. ptičja perspektiva. Heilbrun.. Okružni ured za osiguranje radnika. Muzej za umjetnost i obrt. ptičja perspektiva. Alfred Keller. fotografije. M. kuća Standard Oil d. vila Plavšić. presjek. Zagreb.. Benedik & Baranyai. Muzej za umjetnost i obrt. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Zagreb Drago Ibler. Dubrovački muzeji. Dubrovnik. Studio L. Zagreb Bruno Bauer. Nacrt Splita iz 1926. Osijek. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. repro: Grimme. Zagreb II. Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . Kovačić /Pollak & Bornstein. Jakov. presjek. Novakova 15. Gärten von Albert Esch. Put Vlaha Bukovca. fotografije. Rekonstrukcija Iličke fronte (studija). Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.K. Bonatz /moto Filo/. Balkan Mentor). Studio L. Zagreb fotografije. natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. Zagreb Drago Ibler. Zagreb Hugo Ehrlich. vila Kell. privatna zbirka. tlocrt. projekt P. perspektivni prikaz. Vila Horvatić. Prag (izd. 1931. Heilbrun. Gomboš & Kauzlarić. 419. fotografije. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Epidemiološki zavod. razglednice.d. Dubrovnik . 1926. Sv.-1932. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice... Muzej grada Splita Alfred Keller.. tlocrti. Zagreb. Vila Spitzer. Kulturno-povijesni muzej.-1924. 1921. privatna zbirka. perspektivni prikaz.. perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale. 1930. nacrt pročelja. kuća Slaveks d. Albert Esch. nacrt pročelja. Zagreb 422.d. Vončinina 14. 1921. Zagreb. Muzej grada Splita Drago Ibler. Zagreb tlocrt. 415. 1931. Zagreb 417. Nacrt Zagreba iz 1926. Arhiv Toše Dabca. Wien-Leipzig. kuće na Rivi. Paunovac 7. Balkan Mentor). Muzej za umjetnost i obrt.. regulacija splitske obale. Muzej za umjetnost i obrt.

.-1934. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije.-1931. 433. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. perspektivni prikaz. Osijek. Boninovo. fotografija. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. fotografija Đure Janekovića. privatna zbirka. Zagreb. Zagreb. Kuća Glück. Zagreb. Vila Kirin.-1935. Zagreb. Vila Pallavicini Rusalka. nacrti. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. privatna zbirka.-1930. nacrt pročelja. Juraj Denzler. Lungomare ispod Venerande. Matijaševića 2. 1930. Zagreb fotografije detalja interijera. Uprava komunalnih poduzeća. Zagreb. 15. Nikola Dobrović. Zagreb 424. Zagreb. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. Kapucinska 29. Državni arhiv u Dubrovniku 425. 1929. Muzej grada Zagreba. 1929. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. Burza. fotografija. 1924. 15. fotografije eksterijera i interijera. Ignjat Fischer. 1936. Perkovčeva 2. Zagreb 434. nacrti i fotografije. razglednice. 1926. Vila Ladanyi. perspektivni presjek. Gradska štedionica. Gundulićeva 32. Zgrada Shell. nacrti. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. 1934.. Croatia. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor. Palmotićeva 64a. Zagreb i Arhitektonski fakultet. 2010. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. nacrti. Zagreb.-1931. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića. Peter Behrens. privatna zbirka. 1934. Zagreb. 1927. Muzej za umjetnost i obrt. Rudolf Lubynski. 1927. Jelačićev trg 9-10. Pollak & Bornstein. Kuća Kohn Adler. 1923. Tomašićeva 10. privatna zbirka.-1928. 5. Gradska štedionica i Gradska kavana. Hvar. Hrvatski muzej arhitekture. Kuća Leon. Trg hrvatskih velikana 3. Alfred Albini. Zagreb 247 429. perspektivni prikaz. privatna zbirka. Gajeva 5. Novinarski dom.1930. 1927. zgrade Rione del Littorio. Dubrovnik. Bruno Bauer. Rijeka. Muzej za umjetnost i obrt. 1931. 1923. Zagreb. Benedik & Baranyai. Gomboš & Kauzlarić. Muzej za umjetnost i obrt. revija Svijet. privatna zbirka. privatna zbirka. Zagreb. Hvar. Zagreb 430.-1938. Zagreb 431. Zagreb 426. Muzej grada Zagreba . 1933. Bornina 12.-1932. Zagreb 427. Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. br. . 1920 -1921. Muzej grada Zagreba 432. Split. spomenica Croatia. Kuća Stern. Zagreb i MNO. Zagreb 428. Zagreb. 1928.423. Zagreb. razglednica. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Klaićeva poljana. 1937. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich). Majerovica.-1929. Gomboš & Kauzlarić. Jurišićeva 1. Arhiv Toše Dabca. kolorirani perspektivni prikaz. perspektivni prikaz. Zagreb 435. Put I.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

Zagreb.7 x 109. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930.l. ulje na platnu 74.: Uzelac privatno vlasništvo.P. ulje na platnu 162. Zagreb.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti.d. Rijeka. br.: OTTO ANTONINI vl. MUO 14461 M. Zagreb. d.d. MMSU 49 D.5 x 100 cm sign. Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922.d.: Uzelac Moderna galerija. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922.G.d. .l.d. d. Zagreb.P. ulje na platnu 208. inv. Mario Antonini.d.5 x 118 cm sign. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921.G. ulje na platnu 198 x 156 cm sign.d. d. d. Zagreb M. Zagreb M. Zagreb M.G. 509. 253 508. 504. Vilko Gecan AMAZONKE 1923. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936. d.P. 511. ulje na platnu 99 x 79 cm sign. 505. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932.7 cm sign. d. Maro Grbić. Vilko Gecan GITARA 1930. Zagreb. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925. MG 1015 506. l. Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935. ulje na platnu 163 x 115 cm sign. MSU 7 S. Kljaković vl.: Gecan Muzej suvremene umjetnosti.slikarstvo 502. 1814 S. d. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign. ulje na platnu 92. MSU 1917 S.5 x 73.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt. ulje na platnu 155 x 145. 503. Zagreb.G.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti.5 cm sign. Uzelac Moderna galerija. akvarel na papiru 42 x 33 cm sign. MG 973 510.: J.G.d. 507.

d. GMV GS 173 518. UGD 375 522. 515.GS 110 521.d. d. d. Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927.5 x 90. Zagreb 519. GU 728 513. ulje na platnu 255 x 180 cm sign. Galerija umjetnina. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926. Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926. d. ulje na platnu 136 x 78 cm sign. Split./27.: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin. MG 879 523. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija. MUO 47959 M. Atelijer Meštrović . GU 726 520. Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925. Split. l.k. Zagreb. d. 67.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci.5 x 67. GM 3336 514.: Vladimir Becić Moderna galerija.Mihočinec.5 x 55 cm ulje na platnu sign.d.: JF 1927 Zbirka Kovačić .d. Zagreb. : Vlad. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin.Mihočinec. ulje na platnu 100 x 76 cm sign. Ivo Režek KUPAČICE 1926. Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935.: F. ulje na platnu 100 x 120 cm sign.d. d. ulje na platnu 120. MG 4011 516. Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929.g. ulje na platnu 90 x 68 cm sign. d. tempera. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina.l. Zagreb.: tartaglia 24.J Zbirka Kovačić .d. kreda na papiru 130 x 113 cm sign. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924.k.5 cm sign. Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928.d.: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt.: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik.l. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića. ulje na platnu 81 x 65 cm sign. ulje na platnu 55. d. d.d.254 512. GMV .G. Zagreb 517.5 cm sign.

ulje na platnu 65 x 54 cm sign. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930. 534. ugljen na kartonu 121. Zagreb. br. 529.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. d. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930. 533. pastel na papiru 101 x 83 cm sign.d.: A. Zagreb. d. Zagreb. 1922 Muzej za umjetnost i obrt.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. Krizmanić / 1929. l. Auer 1930. Muzej za umjetnost i obrt. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929. Zagreb. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. Split. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930. d.d. Marijan Trepše MOST 1931. Osijek. .: Leović Galerija likovnih umjetnosti.d. MMSU 1021 D. GLUO S 979 . inv. 535.G. Strosmayerova galerija HAZU. ulje na platnu 79.5 x 58 cm sign.d.: J.G.d. Zagreb. ulje na platnu 116 x 110.: S. Osijek.524. Bol. MUO 25228 M.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti.G. akvarel. d. ulje na platnu 60 x 75 cm sign. akvarel. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922.l. ulje na platnu 97 x 83 cm sign.d.G. d. SG 695 526. ulje na platnu 65 x 68 cm sign.5 cm sign.: C.5 x 57 cm sign. d. MUO 29870 M. MUO 17425 M. Trepše Muzej za umjetnost i obrt.d.1932.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt. 527.: M. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923. 532.: . ulje na platnu 127 x 104 cm sign. 525 : BOL 206 528. ulje na platnu 77. Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927.d.5 x 41 cm sign. Dujšin Galerija umjetnina. br. Bol.: R. GU 310 525. inv. Zagreb. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. MUO 48451 M.7 x 181. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933.D. GLUO S 808 531. 525 : BOL 1 255 530. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. tuš na papiru 30. d.G. l. Rijeka.X. ulje na platnu 110 x 89 cm sign.G. MUO 16732 M.

Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921. MMSU 306 D. ulje na platnu 92 x 73 cm sign. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. d.3 cm sign.G.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.8 cm sign. B.d.5 cm sign. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti. 542. ulje na platnu 100 x 73 cm sign.: S.d. Zagreb.8 x 22. ulje na platnu 54 x 68. litografija u boji 35 x 31. MUO 33121/3 M.: S.5 x 77.d. MMSU 2848 D. Zagreb. ulje na platnu 80. Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924.G.1cm sign. Zagreb M. Split. ulje na platnu 93. . Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.: d. litografija 70 x 50.G. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928.5 cm sign.536.k. Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930. 539. Choumanovitch Galerija umjetnina. Zagreb. MUO 33383/2 M.: Miše Galerija umjetnina. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.d. Zagreb. akvarel na papiru 41. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923. l. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918.5 / 33 x 29. na svitku: George Barbier 1918. GU 216 540.d.5 cm sign. 545. 546.d. Split.d.5 / 33 x 29. l. MG 1967 538.G.8 x 22.d. d. d. ulje na platnu sign.G. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926.l.G. l. Choumanovitch 1923/24.k.5 x 99. MG 1050 256 537. Zagreb. l.8 x 29. Moderna galerija. MUO 49762 M. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. Rijeka. d.7 cm sign. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. gravura u drvu 27. gravura u drvu 27. 543. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo. Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928. d. Rijeka. MG 2467 541.G./1924.: Vladimir Varlaj Moderna galerija. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926. GU 265 544. MUO 033121/7 M. Zagreb. Zagreb. 547.: S.d.1 cm sign: d.k.d. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt.: Tiljak / 928 Moderna galerija.

: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.D. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz. 30. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz. d.d.293 A. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz. . inv.295 A. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz. 30. kolorirana litografija 42 x 31. 550. 554. Zagreb.D. MUO 33383/6 M. 257 549. l. Zagreb. 1932.D. Zagreb.8 cm sign.d. kolorirana litografija 42 x 31. 30. d. br. 1932. 30. kolorirana litografija 42 x 31.295 A.G.295 A.d.5 cm sign. br. 1932. Zagreb.D. litografija 70 x 50. Knjižnica. Knjižnica. kolorirana litografija 42. inv. inv.D. d.D. Zagreb. 552. d.d. br. d.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.295 A. 30. 553.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. d. kolorirana litografija 42 x 31.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.D. inv. Knjižnica. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz. 556.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.7 cm sign.7 cm sign.d. br.295 A.d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 1932. 555. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz.d. 30. Knjižnica. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz. br. 1932. inv.5 cm sign. 551. d. br.6 cm sign.d. Zagreb. br.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. d. kolorirana litografija 42 x 31. inv. kolorirana litografija 42 x 31. kolorirana litografija 42 x 31. Knjižnica.d.7 cm sign.5 cm sign. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz. 1932. 1932. 1932.292 A. 30. 30.548.5 cm sign.D. inv. Knjižnica. inv. br. Zagreb.1 x 31. Zagreb. Zagreb. Knjižnica.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Knjižnica.295 A.

kolaž 445 x 315 mm sign.d. Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917.d.K. nacrt scenografije za balet Striženo . Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. d. u Parizu.d.košeno (Krešimir Baranović) 1932. na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. 559. Zagreb. kombinirana tehnika HAZU. A. u Parizu.D. akvarelirani crtež.D.D. Zagreb. A. HNK 279 A. 558. d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb. Tomislav Krizman STRIŽENO III. kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU. HNK 279 A.: PLUTO / (Theatre de gignol) d. Zagreb. Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. u Parizu. Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920.kazalište 258 557.: Faust (XVII. Zagreb. . 562.d. Muzej za umjetnost i obrt. u Parizu.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T. Zagreb. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. Muzej za umjetnost i obrt.košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932. A. 561. 560. kolaž 435 x 310 mm sign.D. siecle) Les marionettes d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. A. Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo . tuš 480 x 310 mm d. na podlozi: LJBabić 920. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt.D.

d. 565..k. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. 1000 x 500 mm sign. akvarelirani crtež cca.D. ČIN. Zagreb. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 569. l. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. d. l. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 570. / SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2.563. A. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. III.Širola / LES OMBRES / Ballet.k.d. na podlozi: Babić .D. (William Shakespeare) 1924. 566.l. Zagreb. MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.k. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.d.D. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. l. .d. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.: Žene l.d. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.d. ČIN. HAZU.d. d. na podlozi: Babić . / BOSWORT HAZU. A.l. tempera na papiru 390 x 290 mm s. tempera na papiru 165 x 206 mm sign. 259 564.d. V. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d.: DJECA sign. SC. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.: W. Ljubo Babić RICHARD III. u Parizu. akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign. u Parizu. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.Širola / LES OMBRES / Ballet d. HAZU.D. Zagreb. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. (William Shakespeare) 1924. IV. HNK 6 i 7 A. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.Širola / LES OMBRES / Ballet d. 567. Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.: W. Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. na podlozi: Babić .Širola / LES OMBRES / Ballet d. SC. II. A. MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.D.: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. u Parizu. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3.d.d. dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929.D. Zagreb. A. u Parizu. tempera na drvu 600 x 800 mm sign..d. Zagreb A. na podlozi: Babić .D. 568.d. Ljubo Babić RICHARD III.d. A. u Parizu. Zagreb A. Zagreb.: LE DUC DE PARMA d. s. d. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. tempera na papiru 390 x 290 mm sign.d.

580. HNK 227 A. HNK 16 A.D.D.D. Zagreb.D.: Šeheresaga / P.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU. akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign.(?) papir. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925. 575. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928. I. pastel na papiru 230 x 145 mm vl. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. Zagreb A. Sergije Glumac STUDIERZIMMER. 576.d. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir.D. kombinirana tehnika HAZU.d. akvarel 243 x 330 mm vl. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. B. 1930 HAZU. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. I.: SADKO IV. Zagreb. Zagreb A. akvarel 243 x 330 mm sign. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.D. d. Vodopija.d. 581.D. HNK 227 A. B. d. HNK 227 A. I.D. Zagreb. B. I. Froman HAZU. Vodopija.: Sergius Glumac / 42. Vodopija.d. Stravinski: Žar ptica / g. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. I.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU. pastel na papiru 230 x 150 mm vl. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign.D. 573.d.D. g. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. B. Zagreb. Zagreb. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Zagreb A. 582. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930. HNK 19 A.: Rimski . akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 577.D. Zagreb. 574.260 571. B. I. HNK 227 A.d. 578. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.d. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930. AKT. g. Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. Vodopija.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. Rue des Bernardius / Paris 5e vl. HNK 16 A. slika / P. / PARIS 1930.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb. akvarel 246 x 320 mm vl. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. HNK 227 A. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. papir. Zagreb. Zagreb A. FROMAN. HAZU. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Vodopija. 579.: PFROMAN. g. Zagreb A. . Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. g. 1928 HAZU.D. 583. 572. I. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.

I. Vodopija. Vodopija.D. B. 588. Zagreb A. Vodopija. B. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. B. Vodopija. I. 587. Vodopija. B. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. akvarel 322 x 250 mm vl. 261 585. akvarel 223 x 158 mm vl.D. 592. Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir. 594. Vodopija. Vodopija. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 223 x 158 mm vl. I. akvarel 322 x 250 mm vl. I. Zagreb A. Zagreb A. HNK 200 A. B. akvarel 322 x 250 mm vl. B. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU.D. . I. I. 590. akvarel 322 x 250 mm vl. B.D. I. akvarel 322 x 250 mm vl. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Zagreb A. I. 586. Zagreb A. Zagreb A. B. Zagreb A.D. B. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 246 x 323 mm vl.D. 593. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Zagreb A. Vodopija. akvarel 322 x 250 mm vl. Vodopija.584. Vodopija.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 589. 591. Zagreb A.

MSU .: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA.3 cm sign. 597.2 cm sign.u.3 cm sign: Berner vl. 599. MUO 24043 M. MSU. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. Vladimir Šarić.d.ATD 8 262 D. Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929.N.: d.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. 601. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.d.: d. Dubrovnik D.5 x 19 cm M.T.u. MUO 24572 D.u. Zagreb. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .N.5 cm M.N.T. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937. 596. oko 1930 c / b fotografija 17. . oko 1930 c / b fotografija 16.ATD 277 D. c / b fotografija 40 x 30 cm sign. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. MSU .fotografija 595. klor-brom-srebrna fotografija 35.2 x 25. 1936. klor-brom-srebrna fotografija 32.8 x 13. 602.5 cm D. 13.d. Zagreb.N. 604. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17. 1934.T. Zagreb.4 x 27.3 x 22.N. NJEN PONOS Zagreb. Tošo Dabac NJENE OČI. Josip Berner DUBROVNIK vl. Dubrovnik D. Tošo Dabac NAT 1936. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign. 600. Zagreb.2 x 22. Zagreb. Vladimir Šarić. Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934. 598. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940. vl. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac. MSU. presnimka iz kataloga I. MUO 24042 M.: d. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .N. 603.

T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T.8 x 29. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41536 M. MUO 41668 M. prije 1937. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb.T. MUO 15735 M. 1934. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. 607. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb.T. srebrobromidna fotografija 22 x 11. 608. 613. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MUO 41327 M.d.N. 615. klor-brom-srebrna fotografija 39.T.T.3 cm vl.9 x 35. Milan Žegarac Peharnik. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek. Zagreb. . 619. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. 25. 1934.N. 1922. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. MUO 41503 M. c / b fotografija 42.2 x 20.T.T. 609. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1934. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41537 M. 616. 263 617. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925. 612. klor-brom-srebrna fotografija 32. Zagreb. 1919.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 618. Zagreb D. 1934. 1939. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb. MUO 15736 M. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok.u. oko 1936.N.T. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. Zagreb.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24051 M. MUO 15737 M.: d.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.1 x 29.T. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb. Zagreb. Samobor D. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. Zagreb. oko 1934. Milan Žegrac Peharnik. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb. Zagreb.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. Samobor D.605. Zagreb. MUO 41446 M. oko 1934. Zagreb. 614. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb. Milan Fizi PARALELE oko 1937. MUO 41528 M. 1934. 611. MUO 24696 M.T. 606. Maja Đurinović.6 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 610. Zagreb. Zagreb.

T. 630.5 (21. 1930. 1929. 264 625.N. d. d. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16. Zagreb. 628. MUO 24356 M. Zagreb. . klor-brom-srebrna fotografija 27.4) cm sign.d. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 633. d. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb. Zagreb D. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T. 1924.T.5 (22 x 16. 1934. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. klor-brom-srebrna fotografija 38. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb.u. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925.8 x 28.5) cm sign. Zagreb.T. 1934. MUO 41937 D.d.4 x 15. MUO 49229 D. klor-brom-srebrna fotografija 32. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. 1929. Zagreb. MUO 49231 D. Branko Kojić IZLAZAK Zagreb. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt.mosinger M. M. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb.8 x 24. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb.8 x 16. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 626. 624.N. Zagreb.u. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb.5 x 16. TONKA vl. klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb.: d. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T.d.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24632 M. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb. br. MUO 44074 M. Zagreb.N.d. 627. d.u. oko 1930. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21. 1934.T. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb. oko 1928. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije 21. MUO 49423 D. d.d.T. 1932. oko 1926. 14. 629.5 x 16 cm M.5 cm sign d.T.: f.u. 1934. MUO 42035 M. MUO 41737 M.u.u.8 cm sign. Zagreb. na poleđini: Dr.3 x 22. Zagreb. oko 1926.d. sign.d. 623. 632. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. 1934. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb. 621.1 cm sign.N. 631.620.T. 622. 1930.N.u. Petar Dabac. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb. Zagreb. MUO 41663 M.

Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb. 640.u. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb. MSO 157074 D. MUO 24701 M. 1934.d.2 cm) sign. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb. 1933.d.u. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije 23. 265 635.8 (29.N.7) cm Povijesni muzej Istre . 643. MUO 41159 D. 644. 1933. Zagreb M. Zagreb.S.1932. . Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931.3 cm sign.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre . suha ploča 51. Zagreb. Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936.N.d. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni. J. kontaktni. negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek. Slavka Pavić. . 1927.N. Nikola Szege PLESAČICA Osijek. Osijek.3 x 47. kontaktni. Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927. 645. Zagreb.d. Szege Muzej Slavonije.7 cm sign.634.u. Zagreb D. bromsrebrna fotografija 38 x 26.T. MSO . Zbirka fotografija.: d. d.2 x 38 cm sign. Zbirka fotografija.N.4 x 15. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.N. Nikola Szege AKT 1934.d. 646. bromsrebrna fotografija 56. c/b fotografija 27 x 18. 1927.8 x 41. Aleksandar Reputin.T.: g. papir.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M. MUO 49420 D. papir. Nikola Szege GLUMAC 1940.Museo storico dell‘ Istria.9 x 51. suha ploča 41. 636.Museo storico dell‘ Istria.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek.1 x 16.T. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb.u. 642. dvostruka ekspozicija vl. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni. d. oko 1925. 638. G. Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21. Osijek. negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L. d. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa.9 x 38.S.8 cm sign. Zagreb D.N. MUO 24631 M. Zagreb. MSO 161120 D.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.d. bromsrebrna fotografija 28.: d. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt.9 (38.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt. 639. srebrobromidna fotografija 16. d.N.161119 D.u. 637.u.T. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10.6 cm sign. 641. Osijek.l.

J. Zagreb.u. Njemačka.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo (leća) 10 x 7. metal. godine. Zagreb. .d. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit. 1925. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. bromsrebrna fotografija 28.d. Muzej za umjetnost i obrt. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb. 1934. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16.N.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Solomon Weinrich. 266 650. . MUO 42951 D. 648.N. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. prije 1925.u. MUO 24554 M. 652.1 x 30. 649. c/b fotografija 24.N.8 cm sign.3 x 31.7) cm sign. 1925. MUO 39393 D. D.3 x 31. 1928.O. Zagreb.O. Zagreb. na kartonu Varnai / Osijek I. D. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.1935.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt.647. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.1922.N. MUO 44519 D. 651.: d. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek.J. fotografski aparat za rol film. FOTOAPARAT ZEISS IKON. s dva refleksna tražila.6 x 24. c/b fotografije 24. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb.d. koža. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb. navoj za film industrijska proizvodnja bakelit. Zagreb. MUO 42739 D.1934. d.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.8 cm sign.N. 654.T. . fotografski aparat za film. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar. metal. 1928. MUO 42755 D. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb. 1925. koža. Zagreb.u. klor-brom-srebrna fotografija 39. 653. Velika Britanija. klor-srebrna fotografija 37.5 x 13.: d.

.

Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica. FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX. Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba. Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH. Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko .

Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU.. Zagreb Dubrovački muzeji.d. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu. Fototeka Moderna galerija. Zagreb Muhiba Levan. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Zagreb 269 . Zagreb Vlado Borošić. Rijeka Muzej Slavonije. Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske. Zagreb Vera Lambert. Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Osijek Muzej suvremene umjetnosti. Opatija Institut za povijest umjetnosti. Atelijer Meštrović. Šibenik Muzej grada Zagreba. Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH. Labin Ministarstvo kulture RH. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Zagreb Marijan Milevoj. Zagreb Milan Žegarac Peharnik. Zagreb Zlatko Karač. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. Zagreb Muzej grada Šibenika. Zagreb Hrvatski muzej turizma. kazališta i glazbe HAZU. Zagreb Muzej hvarske baštine.

Zagreb Kerschoffset. Zaprešić Štimac. Metalni artikli Team . Nerežišća Zaklada Karlo Grenc. Zagreb Interior & product design. Zagreb Moderna galerija. Zagreb Potomac. Strmec-Samoborski Andrea. Zagreb .o. Gradska knjižnica. Zagreb KGZ. Zagreb Jor. Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por.o. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod. kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej. Dubrovnik Centar za kulturu Brač. Rijeka Miroslava Margetić.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. izrada ukrasa Mario. Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. Osijek Dubrovački muzeji. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter.obrt. Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel. Zlatarsko-trgovački obrt Fajn. Ortoforma d. Produkcija suvenira Anarta. Kulturno-povijesni muzej.

hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 . Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić. Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo.hr www.NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt.muo. Sva prava pridržana. suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful