ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

radilo se o kubizmu. plesa. koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela. Fenomen umjetničkog pluralizma. Imao je razloga za tu tvrdnju. bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. aktivizmu. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. purizmu. Londonu. New Yorku. Dijagnostika bečkog pisca. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”. I zastupnici likovnih umjetnosti.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama. ekspresionizmu. nadrealizmu ili srodnim orijentacijama. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891.) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”. koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . Parizu. Hillerov suvremenik. čiji tempo. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. zenitizmu. a uskoro i filma. laudator bečke moderne. Berlinu. talijanskom i ruskom futurizmu. Uostalom. dadaizmu. nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912. Sankt Peterburgu. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču. književnosti. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. glazbe. suprematizmu. dinamičkog velegrada. On je proricao poentiranom metaforikom .zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. Hermann Bahr. prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga.

nego i osebujnim korelacijama. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu. U inovacijsko kolo pridošli su art déco. Četvrt stoljeća kasnije. tvore filmske projekcije. nepovratno prošla. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. gutača vatre i noževa”. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. u nekima (art déco. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. u nekim bitnim. koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. pripovjednoj i esejističkoj prozi. . ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. taj je termin čak nužno potreban. suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. štoviše. glazbi i plesu. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. Za definiranje pojedinih smjerova. Za razliku od modeliranja epoha. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. konstruktivizam. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. drami. suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. kao primjerice kod Piscatora. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. pri čemu treću dimenziju. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. pa i naše teme: art décoa. kiparstvu. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. Budući da se art déco. Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. pjesništvu. oko sredine dvadesetih godina. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan. neviđeno i teško. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije.

sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. koje su nastale slučajno ili naknadno. Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva. sve je to 1918. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa. osobito na području klasnih hijerarhija. teško je zamisliva bez secesijskog modela. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata. granica je između modernog i tradicijskog načina života. odijevanju. konvencije. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. Nova dekorativnost. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. već bilo zatečeno. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. danas sama po sebi razumljiva. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. filma. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. novih mogućnosti na području kazališta. U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja. godine. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. Razlika je. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. i Röntgenov izum.Takav je sinkretistički stil i art déco. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. reprodukcije glazbe. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. i teorija relativnosti. poput pokretne 15 . sportu. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije. nastala istih godina kad i nova objektivnost. i psihoanaliza. ipak.

Svoj puni zamah orijentacija je stekla. pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). primijenjeno oblikovanje. napose stream-lined oblikovane mašine. Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. automobila. filmskih i fotografskih publikacija. dakle problem koji nije specifičan za art déco.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći. bicikla. Međutim. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. jazza i modnih revija. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. samo je jednim dijelom. Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. već manje u arhitekturi. metonimijski rečeno. s obzirom na udio tehnike. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. u dvadesetom stoljeću. Među primjerima iz glazbe. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. međutim. Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . pročeljima zgrada. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. Igora Stravinskoga. možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija. na ulici ∑ na plakatima. modernih plesnih dvorana. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. Art déco. Uzme li se to sve u obzir. u opremi tiskovina poput modnih časopisa. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. pojava zatvorenih prostora. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925.

mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. Toulouse-Lautreca. Gaudija. prije svega vizualne. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. mladog Kandinskoga. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. iako je riječ o posve različitim tvorevinama. Ornament i zločin. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. nego o upadljivosti u smislu osjetilne. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata. u ranijoj. stilizacije. opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter.Zeitgeist. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. Ako je primjer Beč. Tooropa. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. Klimta. kao u pojedinim središtima secesije. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. Vogelera. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. Rickettsa. poput Hoffmanna i van der Veldea. našli su mjesto u secesijskom kontekstu. Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. njemačkoj 17 . izvornom značenju. i s olakšavajućim okolnostima. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. Baksta. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu. lutajući skalom od arija do objave rata. Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila. od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi. od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga.

svakako ne u cijelom stvaralaštvu. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog. dugačke kose. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost. za oblinama. opisa i oponašanja zbilje. gitara i gondola. sna. koja prati oblikovne tendencije od 1907. godine. samo što ne teži.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. do 1931. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima. jasna i točna”. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. Svjetski rat.) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija. razlika je u punom smislu očita. licima. funkcionalističkih zgrada. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja.) Umjetnici se trude. dakle zbiljnost artfakta. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju. mrtvim prirodama. art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije. međutim. bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima. uzburkanog života.18 verziji Vom neuen Stil. automobila. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. kao što već spomenuto. nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka. Léger. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina. godine. mandolina. neovisnu vrijednost. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. bilo strojevi. koja je “čvrsta. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom. Svi motivi postaju “stvari”. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. . godine.. a ne mimetički pristup krajolicima. Iako je Pariška izložba. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. bižuterije. piše on 1925. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. André Lhote i Fernand Léger. Svaki artefakt ima svoju posebnu. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925. Kad se radi o teoretskim razmatranjima. a svakako će biti simbol razdoblja. najčešće se spominju dva Francuza. koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa.. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. poput secesije. Umjetnost se svakako ne može izolirati. tvrdi francuski slikar. bilo ljudi.

To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. Međutim. neboderi. u usporedbi sa secesijom. gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice. upravo asketskom. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. Kästner. Modni. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja. velikim zabavama. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. u kabaretima. život predgrađa. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću. dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. sportski časopisi. godine. mostovi. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti.) Za razliku od revija. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. gubeći se u prilagodbi. Umjesto krizantema. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. (Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926. gradska bohema. konstruktivističkom. a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. koje iskazuju šarenilo art décoa. Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug. kao što to čine neki današnji kritičari. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti. školama. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. 19 . izloženi pred gledateljima. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. filmski. koji je upisan u art déco. to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe. “Duh vremena”. prije nego što bi ih dali nakladniku. Geslo je bilo “uporabna lirika”. svakako je pretjerano. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. Brecht. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti.

objavljeno početkom tridesetih godina. baletu. domaćeg (primjerice u Odaka.20 Jedan od najranijih uzoraka. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija. Paralela s glazbom očita je. U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. koji se oslanja na . Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. Međutim. Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište. Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. Majera. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. godine. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami. pogotovo u hrvatskoj sredini. U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa. operi. Baranovića. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. Vlaisavljevića. U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. violinu i sedam puhača) iz 1929. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina. Cipre. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. S. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta. U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok). od konstruktivizma. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. Kozarčanina. koji se temelji. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo.

Pojavio se u sretnom trenutku. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. može se kao važno svjedočanstvo.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja. Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo. koja su podupirala i političku revoluciju. art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva. Drugi svjetski rat nije preživio. 21 . Da je inscenacija ostvarena. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje. tako reći neutralan. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu. on je izgubio svoj identitet. osobito u vrlo maštovitim figurinama. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. uz novu objektivnost. navesti art déco.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

cik-caka. Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966. godine. nebodera ili “ludih dvadesetih. heterogenost.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom. i art déco je (re)konstrukcija. od pop arta do arhitekture.” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. . iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne. prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina. odnosno nedostatak progresivne ideologije. eklekticizmom i teatralizacijom medija. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. Time prevladava interes za hibridnost. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968. Međutim. citatnošću. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila. jazza i swinga. simptom ukusa i potrebe za uživanjem. obilježene pluralizmom. Nimalo slučajno. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret.

Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925. Spenglerova Propast Zapada. Međutim. godine. 1925. kojima daje nedvosmislenu prednost. nastala su prije 1914. Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera. drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije. Wrighta. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima. Međutim. Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. Modern Architecture. 25 Robert Bonfils. Joyceov Uliks. Istovremeno. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 . Jr. Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925. nasuprot rodonačelnicima modernizma.. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju. Herbert Read odlazi još korak dalje. . pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco. str.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. 337-349.proturječnost i kompleksnost. Henry-Russell. 1 Hitchcock. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda. L. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. // Architectural Record 4(1928).

De Stijla. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. ali i bez masovnog tržišta. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti. gramofon. Stoga. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. 7. kubizma. vizualnog jezika i ikonografije. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička. poprima razmjere prave “egiptomanije”. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. eklekticizam kao naslijeđe 19. do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker. zmijske kože. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910.2 Međutim. od interijera kino dvorana do nakita.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. toster. nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. bakelit. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931. Radioprijamnik. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. 1934. str. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih. a time i novu estetiku. aluminij te niklanje ili kromiranje. Patricia A. Cambridge. fotoaparat. fovizma. . Art and Industry : The Principles of Industrial Design. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. One se unutar zapadne. Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa. usisavač. od afričke i asirske do srednjoameričke. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. 3 Morton. stolnih lampi.. satova. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija. Herbert. stoljeća percipiraju kao “Drugost. futurizma. Paris. 2000. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa. Massachusetts : The MIT Press. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. figurina i drugih dekorativnih predmeta. London : Faber and Faber. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. hegemonističke kulture početkom 20.” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama.

lokomotiva. Art et Décoration. posebno oni specijalizirani za pojedine medije. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. . u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. a drugima očaravajuće. s lokomotivama. jednom riječju živjeti moderno. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć. Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. automobila. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. od izloga do teniskih terena.Francuska. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma. umjetničkim i fiziološkim aspektima. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou. Biti informiran. stići na vrijeme. Damon. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. 1930-ih potovim plakatima. Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim.Košarica. jednima zastrašujuće. vodeći francuski dizajneri Desny. sudjelovati u društvenim događajima. brodova i cepelina. Primjerice. Les Echos des Industries d'Art.svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. svijeta putovanja.

Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. . U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte. znanstveni pristup oblikovanju. Također. sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier. Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike. rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama.28 Servis za kavu. Francuska. stoljeća. Christofle (Orfévrerie Gallia). u art décou pojavljuje se inženjerski. s težištem na indirektnom. difuznom osvjetljenju.

Annelies. Abrams Publishers. oko 1925. Art Nouveau and Art Deco Silver. dekorativni i moderni. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici. Primjerice. sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika.29 Kaminska garnitura . New York : Harry N. košarice s cvijećem. Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke. i Puiforcat. autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta. kao što su stilizirane ruže.sat i dva svijećnjaka. inovativne pristupe oblikovanju. 1989. geometrijski. Poput suvremenika na Bauhausu. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea). Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. No iako su na prvi pogled slični. Francuska. od tostera ili paravana do šalice za čaj. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera.4 4 Krekel-Aalberse. Istovremeno. . girlande i fontane. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. savršeno precizno proračunatih proporcija.

Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. Osim toga. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa. nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože. koja je ujedno i najraznolikija. Charlotte Perriand. poslije 1927. Ipak. bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray.30 Naslonjač. i 19. Jean Dunand i Eugène Printz. koji također barataju citatima prošlosti. stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. Pierrea Chareaua.

Toaletni ormarić. oko 1930. 31 . Francuska.

1935. .32 Buffet. Italija. oblikovanje: Paolo Buffa .1940.

pâte-d'email ili pâte-decristal. koji zastupaju industrijsku estetiku. 49-50. oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma.6 Nimalo slučajno. uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama. London : Thames & Hudson. maske. uspostavljena 5 Gloag. keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa. oko 1923. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. Glava djevojke. Figura djevojke zarobljena ptica. Alastair. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Pierroti. No. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu.”5 Keramika također u art décou doživljava procvat. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. poput pâtede-verre. Vally Wieselthier.Josef Lorenzl. ali i u industrijskoj produkciji. . oko 1928. Beč. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja. Tragom reformatorskih pokreta. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. 6 Duncan. 430 (January 1929.). str. plesačice. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma. Wood or Metal? // The Studio. koje je također u znaku francuske dominacije. 97. John. Colombine. 2009. Beč. Vol.

luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline.Servis. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije. Henri. 1983. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života. // Vogue. 1 August 1925. Walter Spiegl. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života. Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu. Pojedine tematske cjeline. 29-37. -1935. čisti i udobni. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni. Italija. str. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju.8 7Pazaurek. 34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola. 1925.. 1927. Gustav E. 8 Bidou. Tanjur Marienthal. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji. Ekstravagantni. Francuska. München : Klinkhardt & Biermann. Le Décor de la vie moderne. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. oblikovanje: René Lalique . ./28. Glas des 20.

Maurice Dufrène. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja. Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života. Čehoslovačka. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima.Vaza. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot. nakon nekoliko odgoda izložba .. Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa. ne zadovoljavaju se više samo prodajom. Prvobitno najavljena za 1914. Galeries LaFayette. poslije 1930.

Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca. keramiku. No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije. Fauguez i Baccarat.36 Servis za kavu i čaj. Nijemci nisu bili pozvani. izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa. paradigma Le Corbusierovog . skulpturu. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. simbolizirajući njihovo jedinstvo. 1925. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. arhitekturu. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. Naime. Međutim. Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju. primjerice René Lalique. modu. predstavnici umjetničkog oblikovanja. kao što su tvornica porculana Sèvres. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. knjigu. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. Zagreb. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije.

Marie. Thonetovim stolcima. 1632. Potpuno različitih formalnih obilježja. svibanj 1925. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs. 174. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. 283-291. // L'Amour de l'Art. 1632. // L'Amour de l'Art. 10 George. str. Poput Le Corbusiera i Mel'nikova. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. str.koncepta kuće kao stroja za stanovanje. kolovoz 1925. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. .. i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. Međutim. metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima.10 9 Dormoy.. Waldemar. br. br.

Zagreb : Muzej grada Zagreba. 1928. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova. / [ur. // Život umjetnosti 29/30 (1980). Željka. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. London : V&A Publications. Katalog izložbe. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). Zagreb : Ex libris. Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama. Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi.] Charlotte Benton. Predložak ovitka za časopis Svijet. Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici. 2004. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. 36-41. . pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma.12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima. politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. 2003. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. 13 Avangardni teatar Sergija Glumca. 14 Kolveshi. 45-57. str. 12 Čorak. u Muzeju V&A.11 Ipak. Poljska i Mađarska. 2006. Željka. kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. Tim Benton i Ghislaine Wood. str. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa.

medalja i nakita.15 Štoviše. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada. gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja. časopisima i plakatima. 39 . Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere. Journal of Design History. avijatičke izložbe. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. a ne konzistentna stilska formacija. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja. 3 (2004). kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac.modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan. kao i reklamnim oglasima. Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. 283-293. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu.” osobito u drvnoj industriji. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava. 17. Simptomatično je. Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. 16 Lakatoš. 1924. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. Gone Tomorrow. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. str. 7. tada se slika mijenja. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf. Joso. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala. Industrija Hrvatske i Slavonije. br. Osim glamurozne površine. str. da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj. Vol..

neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste.) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka. Plakat izložbe "Djela". 1927. zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života. Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem . a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma. 40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju.Tomislav Krizman. Zagreb. Međutim. U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926.

17 S. Zagreb. Zagreb. str. 1(1926). 1926. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta. Zagreb. a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice. u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac. 15. R. . maska. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti). Vaza. // Nova epoha. filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu. filmska vrpca. Predložak za ćilim. oko 1925.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita.Otti Berger. trokuti i šestari. 1920.

27. 1925. Mato.] Charlotte Benton. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti. Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom. Zagreb. br. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. 229. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. // Art Deco 1910-1939. Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. 2003. 19 Benton. Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd. Zagreb : Horetzky. London : V&A Publications. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti. 1932. / [ur. Hrvata i Slovenaca. 8. Umetni obrt. Charlotte. // Obzor. 1926. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba.21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. str. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. Jasna. Tim Benton and Ghislaine Wood. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto. 2009. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari.. zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. str.42 Hinko Juhn.19 S druge strane. godine. U tom kontekstu srednjoeuropske. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti.” Navedeno prema: Grgašević. Zagreb. . odnosno o konstruiranju identiteta. Navedeno prema: Vučetić. 8. Jaša. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. snagu i autentičnost. The International Exhibition. 152. Plaketa. Katalog izložbe. Naime.

svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman.Marijan Trepše. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje. a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. Nimalo slučajno. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. 1928. Vitraj Inženjer. Etnografskog muzeja i 43 . sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. Muzeja za umjetnost i obrt. Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu. nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. Zagreb. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Antun Augustinčić za reljefe. ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe. slikari Milo Milunović. Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. Marijan Trepše. Maksimilijan Vanka.

Nimalo slučajno. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice. Stelle Skopal. Osim nacionalnog paviljona. . dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike.Svijećnjak. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. Zagreb. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu. Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921. 1935. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara. zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini. nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa.

navodeći impresivan broj nagrada. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. Umetni obrt. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta. potpuno je suprotna. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru. te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. Charles. 1926. 26 Millet. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. str. kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije. Jaša. str. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine. Nešto blaži je Jaša Grgašević. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene. 38.. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. reforme i promoviranja umjetničkog obrta. Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije.24 Zanimljivo je. 27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. str. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz. Novembre 1925. 24 Grgašević. 45 . // Art et Décoration. Procjena Koste Strajnića. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora. Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti.. III. 188-192. 25 Saunier. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta. koji je “un véritable foyer d’art décoratif. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. a ne samo pučke tradicionalne kulture. Gabriel. još uvijek u Hrvatskoj nema. La Section Yougoslave. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta.

primjerice Ive Kerdića. Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu. Charles Loupot. Zagreb.46 Božidar Kocmut. // Bulletin JAZU 2(1982).28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. 11-37. u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. 1925. . a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika. Plakat za Zagrebački zbor. Plakat za Citroen. primjerima češkog. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau. 1930. Pariz. str.

47 .

48 .

1927. od opreme interijera (zidno slikarstvo. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo. str. što je prepoznala i suvremena kritika. Zagreb. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji .. Tvornica peći Pilot. dekorativne keramike.. Sergije Glumac. uz iznimku etnografskog pristupa..d.. arhitekturu i umjetnički obrt. 4. između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925. bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora. arhitekti i obrtnici. što je potrebno i u najskromnijoj kući. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927. Neukusne strane proizvode. dječje igračke kao i ostaloga. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh. Prema predlošcima članova Djela. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. 1928. Plakat Odjeća Friedmann.” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete. 1929. koje dnevno i svuda susrećemo. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. Studija za naslovnicu časopisa The Dance. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide. nakita. vitraji. 49 . Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici. predmete su prozvodili. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. u Umjetničkom paviljonu. jednog od omiljenih motiva art décoa. stakla i predmeta od metala. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. mozaici). a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. Po uzoru na Werkbund. čipke. Zagreb : Tipografija d. preuzet će uređaje bogatih salona.Vilko Gecan. modnog pribora i uveza.

školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge. a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu. ženske udruge. jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. Vizualni identitet izložbe Djela. Zagreb. gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . namještaja Bothe i Ehrmann. 1924. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. Plakat Pomozite studentima. Državni čipkarski zavod. tvornica stakla u Paraćinu.50 Josip Seissel. Nakon zagrebačke.

Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. 2007. Utemeljen 1909. // Grafička revija 5(1929). 51 . 178-181. 17. kolovoza 1929. kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog.. Ivan Velikonja. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932. 141-153. Bojan Baletić].hijerarhiziranom odnosu. ćilimarskog i tekstilnog. // Svijet. Bogoslav K. i New Yorku 1939. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. Bruno Bauer i Vladimir Šterk.. bačve. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. Josip Šauli. Osim Djela. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. str. Zagrebački zbor i paviljoni. Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt.. grafičkog. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar. Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi. keramičkog. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Ipak. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. str. samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani. 14. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. godine. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe. Aleksander. 31 Citirano prema: Laslo. Osim poticanja trgovine i potrošnje. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju. pretvarajući se u središte društvenog života. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. Svjetska izložba u Barceloni.30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. trgovinu i promet. i Jošt. koji evocira brod. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. strojobravarskog. a osim toga da podigne promet stranaca” 31. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama.

Emil Vičić.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”. U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). Sudeći po odjecima u medijima. Istovremeno. koja je. plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata. a od 1924. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. Zastupljene su sve namjene. 336-347. Godine 1926.52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. 33 Galjer. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. . Pavao Gavranić. Istovremeno. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. do 28. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. obraćajući se najrazličitijoj publici. ožujka 1926. pulsirala ritmovima urbane kulture. Ljubo Babić. str. čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. Andrija Maurović. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma. od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine. odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. Otto Antonini. kolaža i montaže. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. propagandnog plakata Bernda Steinera. Ernest Tomašević. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Već 1922. Jasna. Ivan Tabaković.

d. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi. ekspresivne kompozicije i tipografiju. s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja.) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922.komunikacija u Hrvatskoj.) nastaje između Berlina. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela. upijajući utjecaje ekspresionizma. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago. ∑ 1961. do 1925. sport. Igrom slučaja. ∑ 1925. u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku. gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja. U Parizu 1925. nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla. Beču. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino. Istovremeno. Njegov osnivač Miroslav Feller (1901. Zagreba i Pariza. upoznaje Friedricha Kieslera. agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike.). 1923. politička propaganda i reklamni sadržaji. a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja. Njegov teatarski opus (1923. od 1922. kubizma i konstruktivizma. Reklame. studije zenitističke arhitekture. ∑ 1924.). neuobičajene. Sergije Glumac.. Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam. Pragu. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 . koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije. futurizma. Njima se 1928. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu. ∑ 1964.). koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu. Centroreklam. Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela. Anka Krizmanić.).

99-118./1929. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene. prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja. i časopis Reklama. U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se.) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. .34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene. u 20. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća. str. ali i ambijent moderne urbane kulture. ruralne sredine u modernu. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. Primjerice. godine. Primjerice. Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. // Peristil 51(2008). što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine.54 Zavoda (1928. ranije je zarađivao samo muškarac. označava prekretnicu. Kulisa. kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929. među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926. brižne majke i dokone dame. racionalno-iracionalno. pozitivno-negativno. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. Naime. zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. stoljeće. Reklama). One više nisu samo racionalne domaćice.

i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80. autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. Adela Milčinović : Izabrana djela. Salon vile Ilić. 36 Detoni Dujmić. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. Sudeći prema posveti. oblikovanje: Aladar Baranyai . trgovini bijelim robljem. a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma. prostituciji. književni i likovni kritičar. nastao je 1925. 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica. fotografija. ženskom pravu glasa. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.). spisateljica i novinarka svestranih interesa. Zagreb : Matica hrvatska. 1997. Jagoda Truhelka : Izabrana djela. ženi u budućnosti.-1968. Dunja [prir. Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac.) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. 1921.55 Adela Milčinović (1879.). Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904. zaštiti djece. rođendana. objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste. Zagreb.]. dramaturg.

56 Naslonjač. u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović. . izražajnih svojstava..38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924. kći Andrije i Adele Milčinović. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica. Ples.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. Zagreb : Klovićevi dvori. 2007. predstavio glasoviti Rudolf Laban. str. 220-221. oblikovanje: Srećko Sabljak. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. 39 Đurinović. Zagreb 1937. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju.39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu. da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924. nego prije svega samosvjesni čin. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje. Maja. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti.

br. Tomislav Krizman. Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu. Zagreb : Ex libris.41 Simptomatično je. prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu.Blanka Dužanec. . II. 17. godine. god. Ernest Tomašević. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja.44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. 12. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928. knjiga IV. IX.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. Tereza Paulić. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. 65-283-865.. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta. Naime.). Arthur Schneider. Zagreb. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910. J. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića. ni obrt u Zagrebu 1907. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege. godine. do 1941. Zdenka Sertić. prvenstveno na razini edukacije. A. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946. str. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva. Olga Höcker. Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca. (Jugosl. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem. godine. Vladimir Kirin. a od 1919. 1927. Pjer Križanić. među izlagačima su bili Olga Höcker. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet..U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”. 44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga. Anka Martinić. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. 1930.43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma. “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. Marijan Trepše.) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. 249. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr. Svijet. 2003. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima. 1951..

Ivana Tomljenović. gdje je studirala fotografiju. profilira u multimedijsku umjetnicu. Predložak za plakat Meinl. usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste.58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika. 1930. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta. ∑ 1930. paradoksalno. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. fotografija. u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique.. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. Boško Tokin 1920. Marija Baranyai. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina. a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini. Časopis Comoedia u prvom broju 1923. od književnika i slikara do arhitekata. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. Ivana Tomljenović Meller. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. opremi knjiga. fotomontažama. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. Otti Berger. .

Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela. riječ je o povratku tradiciji. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi. Koncept sinteze arhitekture. skulpture i slikarstva. Da nije riječ o izoliranom slučaju. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru.U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. nastanivši se 1927. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. koji je bio okosnica čitave izložbe. u Zagrebu. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta. I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. odnosno tradicije i kulture. koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. Istovremeno. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona. 59 . ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama. kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

pomodnu frizuru. ilustriranih časopisa i dnevnih novina. Šminka i frizura definiraju ju kao novu. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . Napretkom novog industrijskog doba. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća. 1926.Oto Antonini. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno. prikazuje pomno našminkano naslovnica. No. sa Svijet u svibnju 1926. naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta. lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk. 22. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja. a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma.62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu. taj je način života ionako trebao brzo nestati. 5. Svijet.

haljine. imao svega oko 110. Na predodžbenoj razini. ali je 1921. balovima. U stvarnosti. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. 21. teniskim turnirima. mobilnost. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva. 1935. dotičući tek površinu društva.000 stanovnika. 63 Reklama za Nivea kremu. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. modernom baletu. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. Ipak. noćne klubove. Zagreb je brzo rastao. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima.500. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. Hrvata i Slovenaca. Stilom prezentacije. upravo zbog njihova nedostatka. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. sportove. S druge strane. egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185. natječajima ljepote. frizuru s kratkom kosom. brzom i uzbudljivom svijetu. automobilskim utrkama. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. nastalog raspadom austrougarskog carstva. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim. Svijet. 12. . Stvarne ekonomske promjene. dvadesetih su bile tek u začetku. jazz-orkestrima i plesovima. sunčanju. Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo. u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije.

64 Večernja haljina. Haljina. Pariz. -1928. kreacija: Jean Patou. Hrvatska. 1927. . oko 1925.

poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln. Pariz. no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu. stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. godine. Bourjois. Hollywood je. Moda Dama i art déco moda. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. parfeme. oko 1926. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. pudere i kreme marki Coty. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. sa stilom koji je poslije nazvan art déco. Worth. Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. . Elida i Nivea. Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. pak. L'Oreal. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine.

njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće. Otta Antoninija. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. Zagreb. Zagreb.. koji se pojavio 1926. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice. jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza. Poput svojih secesijskih prethodnica.-1925. Časopis Svijet. 66 Kornelija Geiger. U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. predložak za haljinu. i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama./34.Večernja haljina. Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926. Ipak.. smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta. modele vodećih pariških dizajnera. u rasponu od starog Egipta. 1920. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. premda je samo dama mogla sebi . 1933. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. vozi automobil. što je art déco haljine učinilo modernima.

sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal. Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. Paula Poireta. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. Pariška visoka moda. poimence Wortha. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile. Ženskog lista i Kulise. prava Svijetova modna junakinja. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa. pa i u Grazu.priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. modne salone. Moda je postala konzervativna. koja se u to vrijeme. uključujući krojače. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. dragocjena krzna. Beč. izgubila je svoju mladalačku zaigranost. ali je djelovala mladenački i moderno. Luciena Lelonga i Molyneuxa. koliko imamo sposobnosti i smisla. modistice. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima. Prema kraju dvadesetih godina.dugu kosu”. Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. U svom blago senzacionalističkom stilu. Istodobno se razvijala i domaća moda. napustio prijestolje. Časopis Kulisa je u rujnu 1929. postolare i frizere. suknje su se postupno produžile. Wiener jenim večernjim haljinama. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII. 1922. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. uz časopise poput Svijeta. dok se s druge strane možemo 67 . lake cipelice. jasno. šeširima. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva . godine. dnevnik Večer je 1937. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. Ona je. uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka. postižući dojam dužine asimetričnim umecima. koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri. divne čarape i poetične šešire”.Torbica. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. održala se na Zagrebačkom zboru 1924.

Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. 6. naslovnica. str. toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima. danomice uvjeriti. . 45 Jutarnji list. da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45.. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade.. 1929. U izvještaju iz 1935. travnja 1924. Svijet. Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. već i same kreacije i zamisli novih. 4. 31. najmodernijih modela”.68 Oto Antonini. 8.

smješten u Dugoj ulici 8. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću. Svijet. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. 27. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. 1926. 10. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Salon V. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. dok su modistice Dragica Šmid. godine. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine. dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi. 27. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. .Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina. godine. Vidrić i drug. U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća. Svijet. 1928. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. 2.

70 Haljina. oko 1925. Budimpešta. .

U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. apstrakcije. etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Svijet. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. Načelno. 20. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa.Art déco i moda kao umjetnički projekt. 1926. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom. pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom. ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila. 11. Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika. U potrazi za egzotičnim i neobičnim. Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama.

te spomenula. kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola. ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. poput drugog večernjeg kaputa. 3. Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. među nekoliko drugih eksponata. Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu. 1926. godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. . Svijet. bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa. “Jugoslavija je predstavila originalne. Štoviše. svilenog izvezenog pojasa. 27.72 Smoking Senzacija današnje mode. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”.

godine. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. koja je 1908. estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva.Haljina. Austrija ili Hrvatska. Dok su proizvodi petrinjske Udruge. 73 . Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928. ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”. Antonini je 1926. oko 1925. doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. godine. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva. te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke. Osnovana 1913. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima.

1929. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj.. On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925. ali je istaknuo da bi . 24. Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. 8.74 Naši Missovi. Svijet. ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor.

38. pozlaćen. te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. odevene po poslednoj francuskoj modi. etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame. rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste. 75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici. Ruke tipkačice. str. kolje od srebra sa filigranskom izradom. . Umjesto toga. prevladale su konzervativne tendencije. Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića... 37. u garderobi poneki šal”47. Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936.Franjo Mosinger. 1926.. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. str. uvijanje. sa suzicama. kako si zaostao u kulturi!” 46. Tijekom tridesetih godina. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . Jaša. 47 Ibid. 1929. U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević. godine. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje. Umetni obrt.. nego ono savijanje.

I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte. Nasuprot tom trendu. nova je frizura bila svakome dostupna. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima.000 primjeraka. napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. nosila je kratku kosu. kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika. Dirndl. izgledom i ponašanjem. koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac). ali se prodao u 600. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. praćenje mode. Svijet je 1928. u čast istoimenog romana koji je 1922. Garçonne nije samo promicala novu modu. a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. novina Hrvatski dnevnik. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. Nasuprot nekoj skupoj haljini. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. njezino je tijelo bilo dječačke građe. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. No. tradicionalna austrijska ženska nošnja. noćne izlaske i ples. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. . ona je bila novi društveni fenomen. no Garçonne je bila znatno smjelija. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport. godine. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. Ipak. Bila je mlada. Garçonne. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916.

Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata. stvarnog ili imaginarnog. Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. u najhrabrijoj verziji. pidžame. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim. Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. 1929. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. a žene su ih nosile na plaži. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. Crtež Epidemija Charlestona. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile. 4. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. na ulicama svjetskih prijestolnica. Pokazuje mladu ženu u snu. razotkrivajući žensko tijelo. Svijet. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. poput. Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. objavljen u Svijetu 1926. kako je Svijet ustvrdio. 20. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu. kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. kod kuće kad su primale goste ili.. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu. već razmišlja o novoj zabavi. postavši. dok u snu grli jastuk. primjerice. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). ta je kratka haljina. objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. . Ipak.

u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su. 1. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. već i tradicionalne društvene norme. u nadi da će biti . Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama.Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”. 1928. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. 28. No. Svijet. Ludo se zabavljajući u Zagrebu.

Dugog Sela.Oto Antonini. Voćina. 79 objavljene. Crikvenice. Križevaca. Ivana Zeline. Virovitice. 1933. Sv. Osijeka. Svijet. Omiša. Garešnice. 7. Lepoglave. Paga. Stizale su iz Splita. Ivanić-Grada. Novog Marofa. . Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. Šibenika. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. Vrboske. Slatine. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. 16. Karlovca. Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. Ozlja. Varaždina. Lipika. Krapine. naslovnica. Pakraca. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. Susedgrada. Suhopolja. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu.

80 .

prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. spominjujući poimence tajnicu. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. plesa. Pariške mode i Hrvatice. Elitni je Svijet 1928. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka. Demokratizacija mode. To su žene. blagajnicu. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. mlada žena s modernim bubikopfom. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze. tipkačicu. od manije bubikopfa do kratkih haljina. Večernja haljina. profesoricu.. proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom. Josip. makar deklarativno. Doista. Štoviše. od mode do kuhinjskih recepata”48.Večernja haljina. Zagreb. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. Razni elementi zapadnog moderniteta. 1933. Josip Horvat. Zagreb : Stvarnost. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu. ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje. slikaricu i frizerku. gotovo nepoznat do 1914. Beč. spisateljicu. 81 . sunčanja i američkih filmova. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale.. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi. 1962. Kulisa je 1929. oko 1927. kuharicu./34. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. 409. dadilju. u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca. kondukterku. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. telefonisticu. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. tvrdi da 48 Horvat. str.

je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod. i djevojka s reklame.82 Oto Antonini. simbolično nazvana Gospođica X. ali nije niti klasno obilježena. neudanim zaposlenim ženama. taj je oglas bio namijenjen mladim. naslovnica. 4. Svijet. 1926. Poput mnogih među njima. Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. 10. Svijet je . Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. radila je kao prodavačica u modnom dućanu.

žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”. Američki film je osvojio svijet. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. Na samom početku tridesetih. održana 1927.. optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. 83 Šešir. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda.1928. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu. na Zagrebačkom zboru. No. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. . Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford. Modna revija tvornice cipela Bata. što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela. oko 1930. pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. Članak. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. objavljen u Obzoru 1929. mode i kozmetičke industrije. glasi zaključak Obzorova članka. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. masovno proizvedene ljepote. Zagreb. oko 1925. Tako je Kulisa 1929. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove. Austrija. čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla. Rukavice. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa.

. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”. Holivudski modni dizajneri. . Svijet je 1926. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. Jutarnji list je 1929. Joan Crawford. Katharine Hepburn i brojnih drugih. primjerice Gilbert Adrian. U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. znatno slobodniji moral. Myrne Loy. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford. Grete Garbo i Marlene Dietrich.. Lily Damite. 10. temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film. Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. naprotiv. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima. Svijet. U kratkoj priči Karakter kokote. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. postali su slavni poput svojih pariških kolega. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931. 4. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije. Kulisa je 1931.84 Filmske zvijezde poput Clare Bow. a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. Iz ženskoga sporta. Pole Negri. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda. donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. 1926. Jutarnji list se 1937.

Kupališna haljina hlače. Zagreb (?). oko 1930. 85 .

masovni su mediji izumili celebrity kult. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva. Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih.86 Foto Reputin. sunčanja. samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima. ali ga nisu sebi mogli priuštiti. koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . 1927. mode i plesa do zore. sporta. Štefica Vidačić Miss "Europa".

nego je bio pravi spektakl. 87 . Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. uvodeći nove zvukove poput jazza. najveća zvijezda pariškog noćnog života. Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. 1984. godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express. 182. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. održan u Esplanadi 1928. šišamo. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. Josip. Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva. Prvi Novinarski bal. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . Društveni se status novinara dramatično promijenio. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba. Svojom ogromnom plesnom dvoranom. Josephine Baker. str. charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. Jutarnji list 1929. Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. poput balova profesionalnih udruga. Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu. Kako je Svijet 49 Horvat. pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. Četiri desetljeća kasnije. situacija je bila radikalno drukčija. bili su znatno elitniji od češljaonice. političkih.. seksualno provokativne plesove poput tanga. Novinari su postali posrednici između umjetničkih.charleston. a neki su bili odvažni. financijskih i poslovnih segmenata nove elite. Zagreb : SNL. godine. Drugi rituali. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. Balovi i plesovi.. opremljenom američkim tehničkim spravama. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo.hrvatskih medija. sagrađen 1925. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49. privukao je gradsku elitu.

Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove. putovanjima. uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. godine. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. gospodin Tucić. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. brzine. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. “Tangu 1927”. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca. a da nitko nije slutio. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke. 51 Horvat 1984. … Brucoški Dandy. primjerice. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu. Bio je to. Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. Obično je gologlav. koji se također prepustio plesu. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. str. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. Učitelj plesa. od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama.. gdje su 50 Tucić je 1927. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu.88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance. Održavala su se i plesna natjecanja. otvorio je svoju plesnu školu 1920. Nošnja to je Amerike. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita.. No. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926.. Putovanja. luksuza i moderniteta. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. nego i novi društveni sloj. 237. . Kako su novi plesovi redom bili erotizirani. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute.

godine. i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. jahanjem. Nogomet je postao izuzetno popularan. Rab. Novi Vinodolski. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931. Usput. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. mačevanjem. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. veslanjem. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. pokrivajući Split. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. pa čak i nogometom. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. poput kožnih modnih dodataka za glavu. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina. Dubrovnik. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. plivanjem. ali i hazena. ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom. kriketom. I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. golfom. Hvar. U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl. Svijet u članku iz 1929. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. od lokalne do nacionalne razine. Na crtežu u Svijetu. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije. Crikvenicu. lakom atletikom. hazenom. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. Poput većine modernističkih rituala.se automobili natjecali svojim izgledom. Sport. bacanjem koplja i diska. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom.

Brodu i Sisku. sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927. Vidačićka. U prosincu 1926. Uistinu. a do mnogih je došlo nepredviđeno. ostali autobusom i vlakom. bila je prva. Ljubav u snijegu (1929. Tajne Orijenta (1928. rijetki vlastitim automobilom. a naši seljaci čudom se čude. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima.) i Evine kćeri (1928. zemlja filma i dolara”. Natječaji ljepote. filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade.). medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu.). ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje. skladanog posebno za tu prigodu. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život. godine. Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”. Vitezovi noći (1928. naglašavajući kako su ljepotice. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. uljepšale savsku plažu. jedna je od natjecateljica. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena.). te da je na horizontu “Amerika.90 se prostirale uz rijeke u Osijeku. koja se šepurila u sredini dvorane. Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini. ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda. foxtrot ili tango”. Drugi su se društveni rituali. u organizaciji vatrogasnog . skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10. Svijet je u svibnju 1929. Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. Od tog trena. Ali.). najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera. Beč i Berlin. Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale.

Svijet je 1927. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava. organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”. pjevačkog društva. 91 . Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. Godinu dana kasnije. Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. gospojinske udruge. program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama. unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima. pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze.društva. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije. građanske čitaonice i studentskih klubova.

Miroslav Krleža. Let(imo) nad Panonijom. . 1929. i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno.92 ... a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama.

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

∑ 1962. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala. . nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. U prvom. primjerice u Brodu ili Kninu. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977.. Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas. zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta. vremenskom rasponu . nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu. poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda. u pauzi putovanja za Istanbul.).94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. a posve dostatno za produkciju suvremenih. (dakako i kasnije. gdje će 1934. ∑ 1939. u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929.. kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome. U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. čini se. krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom. dakle. radilo se tek o novim tranzitnim svratištima. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu.koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja. radnje smještene između Vinkovaca i Broda. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“). 1945.

ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana. na vrhu Gundulićeve ulice. odnosno 3:25. ovisno o O./S. . Hotel Esplanade. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova).. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i.  1925.95 Dionis Sunko. Pritom. 1922. Zagreb. Mihanovićeva 1. međutim. usprkos svem komoditetu zamornog putovanja.O. Drugih je. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade. dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55. nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama.S. No.

96 .

istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. tad je nova zajednica. Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje. tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format. nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče. Zagreb. zahvaća Korušku. Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. 1919. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta. SHS. napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske. Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim). razglednica 97 . ali napetu alijansu. Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906. ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde.) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti.). caru carevo.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove. Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija.. ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. pojednostavljeno rečeno. Hotel Esplanade.Dionis Sunko. a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i. Mihanovićeva 1. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. pa Gradišće sve Ivo Tijardović.

Beograd. itd. razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. Konačno. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja. Đurđević. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave. dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe. Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. 1939. općim i specijalističkim spomen-edicijama. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. slijede državni udar. duboki pojas preko Drave itd. u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . od brojnih spomen-obilježja (i skromnih. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. npr. i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja. ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur.u..). krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu. (konverzijom K. a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba.K. bila zaustavila. no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke. ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna. objavljivanim o deset. baš te déco-godine 1925. Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim. inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države. Ipak. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“). godine rođenom. dijela Kvarnera. in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze.i dvadesetgodišnjici postojanja.98 do pod Beč i Bratislavu. Usto. S.). „Šestojanuarska diktatura“. 1928... Zadra i Lastova. u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre.

Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi.1925. fotografija . Pariz. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu..Drago Ibler.. 1937. fotografija 99 Josip Seissel.

uvrštenje. Hidrotehniku . Zadrugarstvo. u Zagrebu). vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije. raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični. Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku). Veles). Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu. konačno. Promet. a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila. Heilbrun. Rudarstvo i topioništvo. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola.. gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR). Taksativno. napokon Naša kupališta. imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja)./1939.). industrijskom centru države. zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji). Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. ptičja perspektiva. eto. Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja. Prag  izd. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja. . bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse. pa su predmet. štoviše. Studio L. Elektrifikaciju..100 Nacrt Zagreba 1926. Sokolstvo. odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije. te.. Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima. Šumsku industriju.

Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. materiju donosi racionalno.. jedino je.1932. uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina. disciplinirano i konzistentno. Jugoslavija na tehničkom polju 1919. Zagreb. pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država. Nj.. izd. (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). 1931. ljubitelja arhitekture.101 Gomboš & Kauzlarić.. Novakova 15. Zagreb. 1930. Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda. u ovim mutnim prilikama (sic!). primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. ∑ 1929. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova. Kralja . V. s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima. Vila Spitzer.). fotografija interijera lječilišta itd. duha. te drugom naslovljenom Gradovi. umetnosti i tehnike uopšte“. (ur. Rajko Kušević.

102 .

te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. Vila Zimdin  Šeherezada.. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom. Paunovac 7. Dubrovnik. u Barceloni gdje je. ponajprije na svjetskim izložbama. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature. Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari. Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937.). dok priloge o razvitku Zagreba i Splita.a. Zagreb. postiranim uz Palais de Chaillot. 1928.. S druge strane. Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929. 1921. tek Jugoslavenski nacionalni album. sva tri svoja poglavlja (Kulturni. 103 Alfred Keller. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe. razglednica . Ipak. Josipa Seissela. Vila Ilić.. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda. s primjerima Karlovca i Splita. ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta. naročito u dometima umijeća građenja. [s. na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja.] /oko 1933. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925.Benedik & Baranyai. država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni.

Nikola Dobrović.  1938.  1929. Zagreb. Tomašićeva 10. 1937. Kuća Glück.. 1924. Kapucinska 29. Vila Pallavicini  Rusalka. Osijek... nacrt Pollak & Bornstein. 1928. Boninovo  Dubrovnik. kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini. perspektivni prikaz 104 . Gradska štedionica.

Gradska tržnica.. Zagreb.  1930. Zagreb. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. 1926. Zagreb. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. natječajni projekt. Zakladni blok. Uprava komunalnih poduzeća. Zagreb. fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel. Gajeva 5. Gundulićeva 32. 1934... 1932. 1932. Dolac.Juraj Denzler. Zgrada Shell. reklamni letak ..

u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima). Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa.. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. gotovo Denzler & Kauzlarić. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu). izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića. Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama. Unatoč osvojenom Grand prixu. ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas. Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički. ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. fotografija . eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro. posebno. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. osobito uz poratnu. no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica.. Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. Željeznički nadvožnjak. taktilne kvalitete prostornog okvira. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. Zagreb. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. 1929. Seissel i. U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. Gotovo platonski solid. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925. Savska cesta. klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije.

1931... 1925.. nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice. Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati.  1928. s Paulom Bonatzom. Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924. Središnji ured za osiguranje radnika.107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta. Zagreb. Split 1924. Hansom Reichowom i drugima. i Werner Schürmann te Alfred Keller. Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski. i Albert Esch. Zagreb. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera.) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. fotografija . Mihanovićeva 3. Osijek 1925.

u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer. feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai.. Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa. Deutsch (Benedik & Baranyai. ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. Crikvenici i na Sušaku. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta. Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai.) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota. 1928. orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat. objektom presizanja déco historiografije). sporadično u raskošnim.. Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih.). o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić. gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno. rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“). gdje su spomenute kuće 1936.) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. ali i vile Botteri (Frane Cota. primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein. dakako. Zlatko Neumann u Crikvenici). 1940. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller. prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata. jednako kao i Bauhaus dizajn. kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor). 1928. . pa ipak. 1924... Wohlmuth (Pollak & Bornstein. 1924. Ladany (Gomboš & Kauzlarić.). Kod alternativnog stanovanja. osnovane)./1937. Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora. 1934. s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora). 1926. boravka na ladanju. a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. 1937. naglašenih streamline detalja)...) ili rekonstruiranoj kući A. na Korčuli te. u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma). kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja.).108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor). 1921. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl. 1921.). 1928.). posebice. s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji. 1928.. 1937. 1931. a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj. vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann. 1933.

109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B. bila i solidna. Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize). a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. Križanićeva 4-4A. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). na Sušaku (Bulevard). Gimnazija. Egon Steinmann. gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma.. Karlovcu. isto se može reći i za stanogradnju u Splitu. Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić.. S druge strane. Brodu. 1930. pa i Zadra. izvorno prugastoga pročelja). nadalje u Šibeniku. tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. Zagreb. Konačno. pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila. Zlatko Neumann. fotografija . maestralne stanogradnje 1930-ih.. lijepa i ukusna.. Osijeku. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan). 1932.

fotografija . Gradska kavana. Gradska kavana. Dubrovnik. fotografija Petar Senjanović. Račića  Marjanske stube.Ignjat Fischer. 1923. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić.1931. Zagreb. 1933. Šetalište dr... Split.

).).. déco estetika po prirodi stvari nije dotakla. Hotel Grand. tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk.).1923. 1930.. zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler. ∑ 1930.). napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider.). 1932.). 1932. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer. karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar. gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej). ∑ 1927. Ebenspanger (Vladimir Šterk. 1926. Kod brojnih gradnji mješovite namjene. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini.1925. 1934. ∑ 1940. tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. 1929.  1936. također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene. 1931. Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić. U prostorima rada. obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji. također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj. 1933. 1927. Hugo Ehrlich. reklamni letak .).. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom.) s prikazima cepelina. Lopud. kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl. déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa. S dodatnom. poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima.).). 1923.) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović. na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski. s bravurozno riješenim stubištem). 1937. koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih).)..Rubno pak područje socijalne stanogradnje. 1933. poslovnim i upravnim zgradama. ∑ 1931. radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata. Job (Hribar i Velicogna. 1934..

a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). 1930. konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak.. 1920. Denzler i Kauzlarić. 1922. nadalje. ∑ 1936. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler). prostora renoviranih zagrebačkih kavana . javnih toaleta. 1932. s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi).). 1933. perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. purimskih balova Židovske zajednice itd.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. ∑ 1928. ali. Potonji pristup gotovo da je opće pravilo.). u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko.. Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski. ∑ 1925. no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró. 1931. karamela i Bronhi bombona. na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. 1932. Milinov (Dionis Sunko. Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio. žilavke i klekovače. 1926. 1929.) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale. izbora za Miss Jugoslavije. 1932.).) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann. trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch..Edvard Schön i Bruno Bauer. Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl. natruhama tzv. flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti.) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac. Kino Edison.).. s ponudom točenoga Ožujskog piva. Karlovac. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina. 1925. 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom. 1932. streamline moderne.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji. kao raskošna scena novinarskih balova.

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta.120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila. plošnosti. je završilo. Sjajne. uglačane površine. između akademskog stila i nadolazeće avangarde. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890. do 1918. s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva. Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. poglavito u . Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme. kao tradicionalnija. Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret. čistoća plohe. Kiparska umjetnost. U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. napetost tijela. Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco.

te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta.Pobjeda slobode. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. 121 . već je prije iznimna pojava. Pariz. Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. 1918. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković. Branislav Deš.domeni keramoplastike. ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva. ković i Ivan Meštrović.

dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći. odlučno je zakoraknula prema naprijed.) nastalim oko 1915. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju. 1919.). ∑ 1939. . s opširnim navodima literature i izvora.. Cavtat Branislav Dešković (1883.52 Pobjeda. nagašena kubična geometričnost. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu. Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac. godine i to na skulpturama malog formata.Ivan Meštrović. Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883. 1977. Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev. Duško. Supetar : Brački zbornik. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet.) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. Branislav Dešković [monografija]. ∑1962. Palais des beaux arts. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela. Pariz.) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918. Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. 1920. što nije realizirano. Pariz. personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves.

tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi. do kojega je došlo 1922. London. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I. str. 1915. Zagreb./1917. Karađorđevića izrađen je 1922. Paris 1925. London. br. Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb. II-10-2001..: Ruža Meštrović. jasna linearnost. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. listopad ∑ studeni 2008. Svjetlo se razlilo prostorom.. Vlaha u niši ponad njega. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen. Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva... Miss St... 2001. str. 1915. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cavtat. Zagreb. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad. Meštrović 53 Npr. George. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. London. uklonjen je 1941. London. (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. 89-94. 2008. Ivan.. Cannes. prosinca 1924. Katalog izložbe. i kip sv. Visoki izduženi formati reljefa.1923. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. ∑ 1922. drveni reljef Polaganje u grob. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića. Mauzolej obitelji Račić. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture. Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu. 1915. i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1.56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić). Irena. Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes. Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922. Nancy Cunard. 130-141.) 123 . (Meštrovićev reljef kralja Petra I. 1917.-1922. 2009. Cavtat 1920..) 56 Viđen. godine. Tate Gallery. // Oris. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti. 1920-1922. među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila.55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika. Ženevi i Cannesu 1916. od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus.. Kraševac.). Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925. 1917. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. Izložba povodom 125. Gliptoteka HAZU.-1924.reljefima sakralnih motiva53. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru. Gospa s Djetetom.

124 .

2003. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. omekšana. 1929. 2005. Isto tako. br. (Osim Kontemplacije.) 60 Duncan. American Art Déco. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu. kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja.: Horvat Pintarić. . Split : Fundacija Ivana Meštrovića. Madonu s Djetetom i Plesačicu. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. 2010. o skulpturi Kontemplacija v. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu..58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926. London : Thames & Hudson. Ova antiherojska. Usp. lirska skulptura pokazuje drugačijeg. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu. 208. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp.Ivan Meštrović. Katalog stalnog postava. 100 djela Ivana Meštrovića. 2009. str. 1924. Seccion del Reino de los Serbio. dok je odljev iz 1994.“. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU. str. koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat. Kontemplacija. Tradicija i moderna. poglavlje IV. Zagreb : HAZU. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja.: Galerija Ivana Meštrovića. Alastair. 1924. SAD (Institute of Art). 585-689. str. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja. Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924. 59 Exposición internacional Barcelona. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti. Katalog izložbe. te izraženom linearnošću i simetričnošću.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine. i Marulića. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića. većinom iz srednje Europe. . Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. 681. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu. Croatas y Eslovenos. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije. Figuru zbija u blok. godine. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine.: Paradigma Ivan Meštrović.. poglavito na području kiparstva. Vera.

Chicagu. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost. tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba. Bostonu i . izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. St. 1928. Indijanac s kopljem. 1925.Ivan Meštrović. Baltimoreu. u Buffalu. Denveru. Rochesteru. a sljedeće. Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. Philadelphiji. Detroitu. Louisu. do 1928. Godine 1924.

str. str. i nav. New York. Penelope. br. nav. F. Zagreb. 26..62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD. 1978. Tim Benton i Ghislaine Wood. 2003. Simetričnost postava. sv.-1962. godine. 64 Barbić. ritmička harmonija. naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu. London : [izd. str. Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928. 632. Zagreb : Školska knjiga. iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship. vidi i izvore citirane u knjizi D. 62 Curtis.] Charlotte Benton. Drugo putovanje u Ameriku.. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima. (Repro: Svijet. Vesna. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. str. luk i koplje izostavljeni. Tako je na Manhattanu 1925.-1932. Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura. (bilj. a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici. reduciranje detalja 61 Kečkemet. 19.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji. 13. str.). // Bulletin HAZU. // Art Déco 1910-1939.) .. dj. 1925. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. 76. Boston. Nov. 2009.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor. 51-55. Deco Sculpture and Archaism. 1928. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. 3. a na temelju legata od milijun dolara. 45. siječanj-lipanj 1935.-2002. Ritam. The American Magazine of Art. 1928. svezak (1883. br. Chicago i ostale izložbe. Spomenici Indijancima u Chicagu. linearnost. (bilj.. Premda su realistični detalji. Život Ivana Meštrovića (1883./26. I. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja. Treće putovanje u Ameriku. Duško. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. napetost tijela. Aveniji Michigan. 541-576.Clevelandu61. str.). 63 Art and Decoration. 76-103. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije.. Indijanci u Chicagu. 61).. 60). Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group. New York. dj. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti. 127 Antun Augustinčić. 1927.-46. Kečkemeta.. 52. The Studio.

Saloma.128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika. a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh.. ovoga puta u Pariz. i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. 1979.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. (bilj. do 1932. spomenik. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. Penić 1914. London : Thames & Hudson. 102. dj. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. Alaistar. Zagreb : DPUH. ljubitelja umjetnosti i umjetnika. 208-233. Iz te newyorške kratke. Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. 2003. ovaj su Harlekin. Povratak u Split 1920.66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća.). godine. no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. 64). ∑ 1946. str. u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice. Muza sjećanja). gdje boravi i stvara od 1924. 66 Duncan. Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. Antun Augustinić. ali nadasve žive i poticajne faze. U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. odlazi u New York. 67 Barbić. American Art Déco. Duško. . okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života. učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza. Dujam Penić. nav. Münchenu. Izložba u Kingore Galleries 1919. 68 Kečkemet. Vesna. Parizu. 1927. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. u tome poglavlje: Sculpture. Marjanovića.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija. 1927. Londonu i Madridu. str. te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen.

69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama../1938. Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru. koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu.Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti. Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara. na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem. .

130 .

Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. 1927. 259. Klanjec. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. 3-7. god. 4.Frano Kršinić.. Ivanišević. pa tako i Hrvatske. Galerija Ulrich. 26. oba iz 1928. br. nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil.70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. svibnja 1995. i 1926. Injalberta. a 1925. 71 Usp. 8-27. 9-10. 9-10. //Anali Galerije Antuna Augustinčića. // Anali Galerije Antuna Augustinčića.72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija. Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića. Klanjec. 1927. GA-311 (odljev iz 1992. Maja Iveković. koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni. 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932. 3. str. i 1927. Proljetna pjesma. 131 . B. Antun Augustinčić u Splitu 1927. i 1927. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National). godine.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom). kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925.: Maroević. Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900.-27.). ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja. ∑ 1922. vl. te Harlekin (Mladić s gitarom). virtuozitet i osobnu stilistiku. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje. 1929.. A. Nemimetičkom stoljeću usprkos. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini. godine. 1925. u Bourdelleovu atelijeru. bronca. vis. Zagreb. 13.). 1989-1990. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924.. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. Penić i Augustinčić. Tonko. 1925. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću. Frano Kršinić. 1925. 124 cm. MZP-613. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. // Svijet. str. U Parizu. Zagreb.. 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin.B. sadra: Gliptoteka HAZU. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. Meštrović. 124 cm. (uvodni tekst: Snježana Pintarić). do 1926. bronca: Galerija Antuna Augustinčića. Godine 1925. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu. II. [katalog izložbe]. Milan. vis. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921. str. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije. gdje su već su bili prepoznati Dešković. ∑ 1979.. recepcija art décoa. u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants). ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. 1989-1990..

1998.) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925. . 7. 1926.) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti. Akt mlade djevojke uzdignute ruke. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva. međutim. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes.132 Hinko Juhn. (sic!) Kršinić (Zagreb). Frano Kršinić. ∑ 1982. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. Zagreb. Paris. upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme. uključen je više kao dekorater prostora. str. i Barceloni 1929. Božena. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija. najznačajnijeg kipara češke moderne. 1925. Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. godine. Zagreb. a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa. neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse. Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue).. 1925. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo.).74 Slobodni reljef Proljetna pjesma. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić. s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu. Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929.. 1968. i Kličinović. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925.

kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja. i Djevojka plete kosu. prisutan 1920-ih godina. značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882. Davorin.. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. dekorativna figura motivski. Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji. u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak.“ 75 Prema istom izvoru. ∑ 1988. zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba. Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična. Analizirajući ovu figurinu. 133 . 2009. a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. karakteristični su za art déco. Hinko Juhn (1891. Ivan Mirković (1893.).). 1926. Hinko Juhn. ∑ 1940. Vojta Braniš i Davorin Hotko. Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi. Razvedena obrisna linija. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović. Hinko Juhn.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907. slikar i kipar. Dresdenu i Beču. U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie. uglavnom ženskim aktovima i portretima. str. U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929.. akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara.). dinamična kompozicija i morfološki detalji. i drugih. Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku. 1928. odnosno Umjetnička akademija (1922. 41. a Braniš drvorezbarstva. Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923. Zagreb : ArTresor naklada. Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović.

Plesačice. stabilnosti i redu. Frane Cota. još su Joza Turkalj. Od kipara članovi su bili Augustinčić. koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta.. oko 1930.” Cit. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta. 1975. Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. Zagreb : MGC. do 1928. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla. te zatvaranje u intimnu. u: Gagro. 40. . sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama. Vojta Braniš. Kršinić i Radauš.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. 78 „Tih dvadesetih godina.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti.76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto. 291. str. str. 86-88. str. 1997.] Igor Fisković.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja. Hrvatska skulptura građanskog perioda. Beograd. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića. Aladar Baranyai) je izgubljen. Robert Jean-Ivanović. koji je bio među osnivačima Salona. Stella Skopal. i 20. Katalog izložbe. 77 Maroević. Kiparstvo 19. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959. stoljeća. Tonko. djelovale su kao univerzalno pokriće. uz Hinka Juhna. Božidar.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925.

Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. do 1930.. Zagrebačke godine Luje Bezeredija. Lujo Bezeredi.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882... Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec. Zlatko Šulentić. i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo. 79 Alujević. Ivana Jelačić. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević. Braniš. vaza ili stalka za kišobrane. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. primjerice svijećnjaka. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec. 2008. 135 . te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. Oton Postružnik. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. godine. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. stoljeća. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. Darija. ∑ 1979. slikarstvo i keramiku. te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. Nekolicina kipara (Kršinić. U razdoblju od 1927. Malvina Borelli. Stella Skopal. do 1926. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. 29-38. Jelena Babić. Nevenka Đorđević i drugi. Marta Plazzeriano. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi. Na krilima te dobre tradicije. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja). Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927. Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv. Đuro Tiljak. ravnotežu pokreta i statičnosti. osnovano 1926. obljetnicu rođenja. str. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110.trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti. Vlasta Baranyai.

. ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte. „Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (. s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića. Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20.“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić. dj. Žena s klasjem i Žena s voćem. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete. taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom. ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa. oko 1926. 69.136 Hinko Juhn. nav. . str.). (bilj. st. 75)..

str. Željka. Daina. nereide. Hinko Juhn u keramici izvodi 1926. 88-90. Dekorativnu arhitektonsku plastiku.82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou. str.) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. 2002. 1938. (bilj. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. nav. Izradio je više gipsanih modela za skulpture. i Barceloni 1929. a nerijetko je susrećemo i na grobljima.. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv. talijanski novečento.30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici. 1929. 2010. Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934. Romolo Venucci (1903. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. Jasna. dj... ∑ 1929. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. str. dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom. od izbora boje. The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. Rijeka.. 84 Čorak. Yugoslavian Theme Issue. 1991. ∑ 1976. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. 99-100. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova. 37-41. nimfe i tritone.). // Čovjek i prostor. Glavočić. cit. dj. uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. 3-4. Galerija Antuna Augustinčića. gole dječačiće.. 28-29 : Original u skulpturi. Florida. Pariška izložba 1925. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. nav. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. lepršavim velovima. Lav Kalda. na str. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. 17. Forza della volontà (Snaga volje) . i art déco. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru. Miami.).84 81 Davorin Vujčić. 75). str. // Anali galerije Antuna Augustinčića. Robert Jean-Ivanović (1889. 1990. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta.. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh. 137 . sirene i dupine. Međunarodna moderna. 75). Galjer.Kloniranje skulpture.81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove. 82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. 83 Glavočić. ∑ 1968. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela.. 22-23. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija. 101-104. Daina. (bilj. Zbornik radova.

koja je bila na pariškoj izložbi.) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. katalog izložbe. Meštrović (Zagreb). br. Vesna. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie). za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.90 Postav izložbe u Barceloni 1929. str. te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. Hrvata i Slovenaca. hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. 1929. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). Hrvata i Slovenaca. i bilj. 26. 86 Nav. Rosandić. Croatas y Slovenos. dj. Arte Yugoeslavo.86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87.. str. . 91 Exposicion International Barcelona. nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev. Arijana. bilj. kat. s dubrovačkih vrata od Pila. 84).91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes. Pallavicini. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama. 2010. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. I.. Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. str. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. Paris. 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. br. Meštrović. I. kat. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. 51/2008. dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman. Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. 73..85 Uz to. 12. 15. 89-98. dj. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra. dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. ∑ Bouclier.. 1925. međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena. (bilj. 16. str. 88 V. 74. tada već renomirani umjetnik europske reputacije. Gliptoteka HAZU.89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna. „Stari majstori“. Po završetku izložbe. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. Vue générale et détails. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. 90 Koprčina. // Peristil. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. Seccion der Reino de los Serbios. s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije. br. Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. 144.

a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru. Djevojački akt (koji raspliće kosu). Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I. u Parizu 139 s pariške izložbe. dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića. apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku. Akt djevojke (Plesačica).. a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena. 1920. Stilski dorađenija djela u dosluhu .. reljef s dubrovačkih zidina. Beč. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke. Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno.statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini.Joza Turkalj. oko 1925. slično kao na pariškoj izložbi 1925. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin. Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam. .

140 .

Studija za Ženu kraj mora. 141 92 Vujčić. Florida. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna.. str. str.Ivan Meštrović. Davorin.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts. a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. poglavlje Svjetska izložba u Barceloni.93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. Yugoslavian Theme Issue. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka.“. 1990. Plesačica i granitna Madona s Djetetom. 104-107. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija. dj. nav. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. 55-59. 17. (bilj. 75). . Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925. Branka. 93 Stipančić. 1926. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. Miami.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. inače prvog globalnog stila. . Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. Kine (Shanghai). 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića. Afrike i Sovjetskog Saveza. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima. prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore. razumijevanje. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima. u potpunosti mimoišli. Jasne Galjer. Tonka Maroevića i Frane Dulibića. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. Prepoznavanje. a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti. Ivanke Reberski. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. Istovremeno. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje. gotovo bi se moglo reći. ili ako jest. od Australije i Novog Zelanda. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94. Međutim. jer.

1990. do 1920. 1968. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910. Streamlining Modern.. . kompleksnost i pojavne oblike ovog stila. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910. Koliko god točni bili. klasičnih stilova. razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. Jazz moderna. 8. u današnjem smislu tog pojma. Art Deco Painting. Na pariškoj izložbi 1925. Vidi : Art Deco 1910. Art Deco 20s and 30s. ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. 145 . pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost.. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. 99 Prijelazno razdoblje od 1910. masovna proizvodnja automobila. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (. 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu.)”97. postavši tako i prvim stilom masovne kulture. već i u svakodnevni život. Bevis. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. do afričke umjetnosti. str. godini. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. Charleston era. 97 Hillier. London. ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. Azteca i Maya. umjetnosti drevnih kultura. London : Phaidon Press. antike.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. 2003. Stil 1925. London : V&A Publications. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih.1939. U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada. a ponekad i suprotstavljene tendencije95. Edward. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. 95 Lucie-Smith. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. posebno Egipta. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003. godine96..

u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme. pa stoga može biti moderan. izvorišta. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme.” Vidi: Greif.. od kojih svaki (. 101 Benton. str. ili futurizmom. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena. . Charlotte and Tim. bio pokrenut određenim programom. oslonaca. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. gotovo da se i ne spominje. 16. 2003. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. fotografija i film. ali nije modernistički. nove objektivnosti. // Art Deco 1910 ∑ 1939. London : V&A Publications. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. magičnog realizma. novinske ilustracije. Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije. konstruktivizma. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom. Art déco nije. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma.. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100. veze i utjecaji traju i dalje. On je u punom smislu te riječi organički.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran.) može biti odvojen od drugih. str. kao što je to bio slučaj sa secesijom. Martin. na primjer. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje. nadrealizma. The style and the age. idejom. // Art Déco Society of New York News 1(1982). dekorativnost. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim. purizma. na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. oglasi. futurizma. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. Defining Art Deco. u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'. manifestom ili jasno formiranom estetikom. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. plošnost i inovativnost. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog. poriv.146 Orijenta. 2. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. Katalog izložbe.

imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović. 1923. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe. osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe.Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja.. 1907. Varijacija na antičku temu./1924. Razdoblje koje je prethodilo. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini. . a zaključno s djelovanjem grupe Medulić. umjetnika.. 1903.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti. otvoren je Umjetnički paviljon.

Münchenu. izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. Piknik. različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . Parizu. a osobito po njegovu završetku. Srbije. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja. 1922. Veneciji i Rimu. Bosne i Hercegovine. bez idejnih ili ideoloških odrednica. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju. Pragu.148 Milivoj Uzelac. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. Već i prije Prvog svjetskog rata. na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču.

no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo.. Sergije Glumac (1925. 104 Grupa Section d'Or.. Juan Gris.105 Specifični lhoteovski postkubizam. Njemačka ili Italija. Archipenko. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta./1921. Sonja Kovačević Tajčević (1926. Jean Metzinger./1926. str. 1990. ∑ 1931.). među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. i 1928. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz. Članovi su bili Albert Glezies. Edward. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama. nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma. grafički dizajn i ilustraciju. Art Deco Painting. Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. mogli 103 Lucie-Smith. u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921. 7-8. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. Fernand Léger. London : Phaidon Press.povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”. djelovala je u Parizu od 1912.. U tom razdoblju paralelizma. 105 Sava Šumanović (1920. Jean Marchand i Francis Picabia./27. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103. do 1914. ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni. Kao i art déco općenito. Koliko god točne bile.). Roger de La Fresnaye. Šumanović predstavlja slike specifične. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje. Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti. koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete.). pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska. da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. da je oštrih rubova i dosta nemiran. U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja. usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa. André Lhote. Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović. 149 .

oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak.150 Vilko Gecan. izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. “praške četvorice”. post-postkubističke stilizacije. Vilka Gecana. postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . 1930. Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII. Povratak iz Praga Milivoja Uzelca. bismo reći. Uz ocean.

Zvonko. 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. str. Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. Zagreb : Umjetnički paviljon. prvom. 2008. 1931. odnosno 1923.. Katalog izložbe. 151 sceni. . kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića. kada ondje definitivno ostaje. od 1919. 7. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića. kada prvi put odlazi u Pariz. Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912.” Vidi : Maković. ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu.Marijan Trepše. do 1921. Most. Milivoj Uzelac.

koristeći stilizirani kubistički rječnik. Iako se koristi rječnikom kubizma. . i drugog plana.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete. gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje. kao na primjer u Sfingi velegrada. Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure. mrtve prirode i pejzaže. Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa. slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada. koja nosi sve odlike ekspresionizma. oko 1935. Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način. Upravo u njegovim 107 Isto.152 Jozo Kljaković. moglo bi se reći. da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”. str. 13. postupkom montaže. Dva akta (Ljeto). dinamičnog urbanog života. “mimetičkog predstavljanja.

nakon njih Režek. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića. Na slici U krčmi iz 1922. no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji. Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921. Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. 153 .. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. Marka u Zagrebu. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata. bitno je različit. Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. dijelom i Trepše i Gecan. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. Slikarski razvoj Vilka Gecana. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović. bili izloženi na pariškoj izložbi. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena.radovima. no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. u Pragu. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919.

154 .

Ivanka.) i kasnije grupacije Novecento (1922. artdécoovsku fazu. 110 Maroević. 2003.Marino Tartaglia. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom.. 155 . Zagreb : Klovićevi dvori. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. Marino Tartaglia.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. 1924. za razliku od europskih uzora. kao jedini netalijanski umjetnik. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. 30. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji. objektivno. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna. primitivnim svojstvima izraza”110. objavio Prvi Manifest futurizma.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. Katalog izložbe. i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. 20. ∑ 1914. klasično. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. Tonko. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja. str. ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega.) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. ∑ 1921. 1997. str. 109 Konačno. likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. Češljanje. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano. Realizmi dvadesetih godina : magično. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. 112 Reberski. već njihove asimilacije i interpretacije. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji.

156 .

Ženski portret (slikarica Marija Arnold). Autoportret s crvenim rupcem. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija. Cata Dujšin Ribar. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza. 157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. Mišea. Mujadžića. 1930. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma. modelirane.Ladislao de Gauss. Varlaja. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka . Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. gotovo skulptorske u načinu mišljenja. 1932. Becića. a ne slikane.

Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva. Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću. izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija. Vera Nikolić. već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. ali ne zato manje važno. magični realizam. gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. Primjereno duhu vremena. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. ∑ 1936.158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. izvan svog slikarskog. . Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva. Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova.). kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. koji je. Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. forme stilizirane. Cata Dujšin Ribar. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti. ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. Poze su pomalo izvještačene. Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam.

već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka. . Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma. Bogumil Car. Lovran. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima.Otto Antonini. Portret Olge Antonini. ne po ideji. niti po generaciji. Sve njih. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”. Tonko. Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky. Katalog izložbe. 1993. 1925. niti društvenog 113 Maroević. 159 Zasebnu grupu umjetnika. svakog na svoj način.

160 .

niti umjetničkog. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva. koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva. nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran. No. mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. 1927.Jerko Fabković. Molitva cvijetu mladosti. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. 161 . a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića. Zanimljivo je da je Leović oko 1920. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa. Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni. Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj.

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

svodi na tu jedinu teatarsku scenu. praizvedbom Krležine Agonije 1928. režija. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti. pa do 1940.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave. da bi se krajem dvadesetih. dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20. gluma. Kazališna. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne. potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma. i prvih desetljeća 20.). Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu. kad je o art décou riječ. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. podjednako i gornja i donja granica (od 1915. scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. arhitekturi. Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost. stoljeća. kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. scenografiji i kostimografiji. pojmu i tendencijama stila art . No. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19.. ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. artizma. što govori u prilog dominacije nekoga stila. no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo. problem je i bazne naravi jer o građi. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma.

Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. i Art déco. Pokazalo se. str. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. dakle. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa. 165 Tomislav Krizman. 23. Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. međutim. Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. godine. povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. Ponajprije. secesija je u Hrvatskoj.décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja. Nacrt kostima za operu Vilin veo. 3-4. Osim toga. art déco odredit će. Pariška izložba 1925. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. primjerice. XXXVIII. Zanimljivo je. kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. 115 Ibid. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas.. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925.. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. s druge strane. Jasna. 1917. . vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina. iako ne tako davno. 22. A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti. str. odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila. // Čovjek i prostor. 1991. Za razliku od art décoa. međutim.

166 Ljubo Babić. njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. geometrizam). do 1922. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama. 1923. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus . kao stalni.. ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912. a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru. Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. Nacrt scenografije za dramu Richard III. nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. točnije.

Secesijske po likovnim obilježjima. godine. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta. kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921.. a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa. važan u definiranju stilova (primjerice. u Raićevoj režiji. 1924. možda su najizrazitiji artdécoovski radovi. no. u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave). s pariške izložbe. čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . Svakako. Schneider 1916. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja.167 Ljubo Babić. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915. prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta.

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Sergije Glumac. Nacrti kostima 173 Sergije Glumac. Nacrt scenografije za dramu Rotonda .

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

T .176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. agencija.) ili A. Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju. Ona urasta u tisak. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. W. Na jednoj strani dio je grafičke industrije. problematizira ih. „vruću“ dimenziju. taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja. 1936. u filozofiji umjetnosti. 1923. 1931. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa. fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva. Warburg. postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom). ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati. rezimirajući prethodnike. daje mu novu. Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja.. Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. prožimanja. Razvojem fotografske tehnike. što je photografiable“). tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva.

Filippo Tommaso. XII. 1932. ∑ 20. V.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci. 1929. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost. 11. V. 16. 1928. Tato (Guglielmo Sansoni). Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije. 1931. 2000. ∑ 31. ∑ 31. aprile 1930.. 15. 1931. Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. 121 No prisjetimo se da je upravo tada. V. Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola.. upriličena 1930. Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. Umjetnički paviljon 1898-1998. u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah.120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj. posebno slikarskih tendencija dvadesetih.. dakle. širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji.121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“). fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona.. Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto. Zagreb : Umjetnički paviljon.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija. I. V. od Heimatkunsta do proletkulta. IV ∑ 30. Lea. I. IV. Izložba savremene francuske umjetnosti. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. godine u okviru Zagrebačkog zbora. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi.). ∑ 16. Manifesto della fotografia futurista. 1. 19. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa. V. Savremena francuska umjetnost. I. 3. 10.. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih. 177 . što je za našu temu najvažnije. 1930. Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. Kolektivna izložba Georga Grosza. recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju. Njemačka savremena umjetnost i arhitektura. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. 4. prema: Ukrainčik. njemačke umjetnosti . (produljeno do 30. adoptirajući ga tek 1930.

Povučen upravo održanom izložbom. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. // Jutarnji list. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije. 20. a s američke strane Edward Weston. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. David. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. op. 125 Babić. čiji je rezultat fotografija manje oštrine. 6.) mogla ući u domenu umjetnosti. The New Photography 1927 ∑ 1933. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti. 1930. Albert. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu. 19. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti. 29. koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. Die Welt ist schön.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. Moderna umjetnička fotografija. . Fotografija vizija svijeta. 1978. fotografija napreduje pobjedno sve više. Babić. 126 ep. Germany. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”. Ljubo. namjeran ili nenamjeran. III. Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933. str. Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. laska i aplaudira fotografiji. London: Arts Council of Great Britain. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji. 123 Fotografski efekt. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama. a. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života.. // Jutarnji list. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. 1930. još uvijek rađene mekocrtačem. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'.[Šafranek-Kavić].. David. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti. London : Arts Council of Great Britain. 1928. 13. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih.126 122 Renger-Patzsch. 124 Mellor. str.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente.” Danas nam se možda čini malo naivnim. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125. 4. već i Nizozemca Pieta Zwarta. Komentari u tisku. 1930. München : Kurt Wolff Verlag. 1978.

. utekli se planinama.).Neue Wunder des Schneeschuhs (1931.).). Zagreb. Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju. u novim i još neprofiliranim politič. 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926. SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933. Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930. ∑ 1927.179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na. memorije. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm. 1919.Milan Dvoržak. ur. 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva. kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi.).127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128. ali ne kao izolirana estetska činjenica. kon vrlo plodnog predratnog vremena. te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju. povijesti. U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. Der Weiße Rausch . već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora. (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg.). Varićak. Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929.Pred oluju / Otok. Der Große Sprung = Veliki skok (1927.). 1926. S.). politike ili identiteta.

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

Dama sa psom. . 11. flapper girls. iz mode i sa scene. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. 1929. 1. Zagreb.185 socijalnom smislu. br.138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi. 9.): Ita Rina. pa najslavnija Josephine Baker. oko 1934. Jedna od najslavnijih tzv. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života. postale su i ostale ikonama. Ossi Oswalda. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike. Đuro Đuka Janeković. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje. i druge. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925.. 31. str. pozdravlja Kulisu. smatrana čak sukreatoricom art décoa. Louise Brooks. // Kulisa.

Zagrebačke škole. upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba. 1934. piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske. nagrada August Frajtić. str. Christiana Schada. U Kulisi objavljuje ženske aktove. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G. Hoyniges Huenea. nagrada Andjela Frajtić. Martina Munkacsyja. 20. br. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija. I. III.) . upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. Zagreb.. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. 19. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija. 1933. pokazujući zadivljujući. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv. (August Frajtić. Ples u prirodi.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada. Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. 10. nagrada Imre Weiner. // Kulisa.. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala.Đuro Đuka Janeković. 7. II. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija.

održana 1932. 9. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. 1932. proširuje utilitarnim. 187 . // Danica : ilustrovani tjednik. 1. Taj repertoar. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet. iduća. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. Mosinger je prvi u Hrvatskoj.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933. 141 Renger-Patzsch. pozitiv i negativ. David. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8. Zagreb.” Citirano prema: Mellor. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa. Riječ je o portretima iz svijeta kulture. godine. 1978. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”. Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije. Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada. str.140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. 63. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. br.. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. primjenjujući isti princip. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada. neposredno nakon Mana Raya. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. Mosingera ∑ Zagreb. Albert. umjetnosti i politike. 11. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije. nego je i njezin glavni promotor. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline. 12. London : Arts Council of Great Britain. Dolac br. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva.

Preferirao je scene svakodnevnog života. nje etablirati istovremeno s izložbama. Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života.. dovršen 1935. uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat. koji je revolucionirao sportsku fotografiju. a osobito Rudolfa Labana. preferira pogled „iza kulisa“. Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima. Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK. iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima.“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih. jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. Film nije sačuvan. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije.. Intelektualka. Kao i Martin Munkacsy. Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture. Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti. Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu.Tošo Dabac.188 je Josip Horvat. dokumentarni film. u osvrtu na Mosingerovu izložbu. 1934. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. simultano apsorbirajući avangardne ideje. primjerice na Đuru Janekovića. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven. . Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja.

189 .

oko 1935. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. .143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. a što je još važnije. posebice u scenama s tržnica i sajmova. na revijalnoj. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri). Stup dalekovoda. „damica i kumica“. pariških i londonskih novinskih agencija. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig. Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti.190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena. Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji. Tošo Dabac. postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom.

Ciklus Bijeda (Misery). . Henryjem Cartier-Bressonom. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice. i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice. 1936. učinio ga je slavnim. ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. Milan Pavić. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. 191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall.Margaret Bourke White. pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac. već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće. Pazi na vlak. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade. Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich. Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja.

uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. te osniva daruvarski Fotoklub. Godina 1937. tada još fotoamatera. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. Trg I. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. koji djeluje do danas. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. 18. otvoren pred Prvi svjetski rat. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića. Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje. već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime. Uz Mosingerov. Antonija Kulčar (Foto Tonka). sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. Trg kralja Tomislava 18. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije. poznat kao Fra Ma Fu. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. . Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. to ne znači da se selila. ali i postulati Marinettijeva manifesta. Tango. za razliku od dominantne note narodnih. 1924. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. po prvi put samostalno izlaže. govor dijelova tijela. Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad. oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju.

godišnjici djelovanja. str. Robert .1932. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. Godine 1925. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi. Prvi.147 Modele tretira na pomodan način. 1930. 1931.. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa. Berkeley : University of California Press. iz 1921. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. 4. str. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix. 4. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. 15. god.. // Photoplay... 4.. Nickolas. 1. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM. Bruce Robertson. III.. travanj 1927. Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. Greta Garbo. 1930. III. 1930. Zagreb. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. zbog isključivog prava na snimanje predstava. br. br. 8. Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. 7. III. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije. The Amateur Movie Producer. 15. 147 Dance.. vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji. poglavito svijeta kazališta. 17.. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju. 51-52. str. god.145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. 2. posvećen 20. str. god. 11. 2002. vrlo često pod krinkom. br. 14. godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite. 146 Muray. . Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima.

Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. do 1938. rabi mekocrtače i kazališnu. maskenbalovi. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem. Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem. Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. sportskih priredbi i sl. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. balova. Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta. Ostali su označavani samo suhim žigom. Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. oko 1930. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. godine. uključivo i “cronique scandaleuse”. prva natjecanja ljepotica. Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. . začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska. Slijedit će ga natječaj za Miss. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom. energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. Filmska umjetnost. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. popularne tete Tonke. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise.194 kao mondeni elitizam. zamalo filmsku rasvjetu. Akt s lubanjom. sekundarno podupirući avangardne pokrete. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. Antonija Kulčar (Foto Tonka). kupališni život na Savi.

195 149 Nehajev. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga. Jedan od njezinih najpo. Zagreb. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe.Nikola Szege. znatijih radova. u jesen 1929. 1934.149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti. domaće. nastavlja svoj studij na Bauhausu. pa zato i zalazi u domenu onoga. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno. fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji. potječe upravo iz tog razdoblja. što je oduvijek bilo vječno žensko”.und Versuchsanstalt. Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova. Milutin. Plesačica. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. 1924. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. . koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji. Sve je više žena među autorima.

a samostalni atelijer otvorio 1933. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. Marija. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. 153 Foto Kaufmann. Želimir. u izdanju knjižnice „Selo govori“. . pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I. Studio Tri. 1936. 18. ali i muškog akta. 2009. itd. Portrete 150 Košćević. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena. godine. 152 Flaker. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926. Zagreb. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova. str. Nije joj strana ni fotografija pokreta. počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). 151 Tonković. Aleksandar. Szege. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor. koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. U Dubrovnik se vraća 1932.. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta. pa Traveleri. također ponovno uvodi temu ženskog. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege. slika. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 1983. Riječ. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti. Zagreb : Durieux. Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. grad. 2007. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata.. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. rat.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije. Ivana Tomljenović.

156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. pa čak i Latviji. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. Karl Schenker. Zvijezde različitog sjaja. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. Ernst Schneinder. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. Švedskoj. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. Arthur Bendz). D'Ora (Dora Kallmus. G. posebice njemačkog filma. Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. L. Francuskoj. kako europske tako i američke. . Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. // Cinema. 1927. J. 155 Karl Schrecker. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. Adéle. Zagreb. 1927. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu. Manuel Frères. Igračica golfa na Brijunima. 2005. Becker & Maas. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder. br. do 1941. kao i one većeg formata. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“.156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. Osim časopisa poput Svijeta. prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. ponajviše u Austriji. 2. Ernst Sandau i dr. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. 155 Izlazi od 1927. uglavnom iz svijeta filma. br. a montirane snimke.glumaca snima iz blizine. Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba. Velikoj Britaniji. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. knjižarama i kinima. 14. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics). koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. koje naziva foto-fantazijama.

bilo nogometne GOŠK-a . U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. po obrazovanju slikarica. a Francesco Drenig. Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. po zanimanju liječnik. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije. Tashamira. međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. Anita Antoniazzo. održana 1933. brodova. Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže. jer snimkama prati utakmice. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije. škarama i češljem. oko 1925. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. Oduševljeni futurizmom. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. Hrvatskoj i Italiji. Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. godine u Rijeci. Hinko Emili.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. konopaca. Giovanni Balbi i Hinko Emili. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. Anita Antoniazzo. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. od proslava Sv. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu.

tu snima prirodu. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur. Wien. Rüger & Co. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. G. filozofija života. prekinuta Prvim svjetskim ratom. Đuro Griesbach. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. David Karoly. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli. Dr. Atelier Betty. Zadar. iz Leipziga. Tomaso Burato. Foto Berner. Abbazia. Wien. Josip Kulušić. Abbazia. Stengel & Co. Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. A. Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. Dubrovnik. arheološke ostatke. Budpest. Dresden. C.159 Sumirajući sve navedeno. izražajnost i način postojanja. Ledermayer. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag. filoginije i emancipacije. osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. poput Krizmanovog. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine. Oko 1927. Ivan & Pavao Tomašić. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila. fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. Dubrovnik. završetak njenog hilijalizma i hedonizma. Dubrovnik. Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. Ljubo Tošović. gdje je 1915. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi. i njen konačni kraj. Abbazia. te izvještava s izložbi. Uz portrete. Trenkler Co. 199 . Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. poznatom mondenom ljetovalištu. Dietrich. 159 Npr. Zagreb itd. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru.ili pak vaterpola na kojima igra Jug.

Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija. Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere.200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. u Zagrebu. civilizacijskoj i medijskoj platformi. kritika i evazija životne realnosti. promatranih u punoći njihovih konteksta. to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924. funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti. „ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života. .

.

99-118. Saunier. str. Zagreb. Read. br. Gone Tomorrow. Zagreb : Klovićevi dvori. Katalog izložbe. Marie. 2000. Jasna. Dormoy. Umetni obrt. 141-153. Alastair. Novembre 1925. 1925. Svjetska izložba u Barceloni.. Zagrebački zbor i paviljoni. Hitchcock. Gloag. 1934. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. // Život umjetnosti 29/30 (1980). // Grafička revija 5(1929). str. 2009. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. Waldemar. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. str. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Morton. Zagreb : Horetzky. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Kolveshi. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). str. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Benton. 1632. Joso. La Section Yougoslave. // Art et Décoration. str. 1926. Vučetić.. // Journal of Design History. 188-192. str. Katalog izložbe. Henri. Jr. Charlotte . 336-347. // L'Amour de l'Art. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Art Nouveau and Art Deco Silver. 1983. Galjer. Industrija Hrvatske i Slavonije. Zagreb : Tipografija d. str. Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. 283-291. 97. 11-37. Millet. Walter Spiegl. Gabriel. Zagreb: Ex libris. George. Annelies.. Duncan. str. str. svibanj 1925. str. Art Deco 1910-1939. // L’Amour de l’Art. Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih. 1989. Đurinović. br. Aleksander. Herbert. Detoni Dujmić. The Yugoslav Pavilion in Paris. str. // Obzor. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. Zagreb : Matica hrvatska. Ples. Ghislaine Wood [ur. str. 283-293. Modern Architecture. München : Klinkhardt & Biermann.]. // Bulletin JAZU 2(1982). 27. 29-37. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Bogoslav K. John. sv. Zagreb: Jugoslavenski Lloyd. Grgašević. Wood or Metal? // The Studio. Krekel-Aalberse. Dunja [prir. 430 (January 1929). London : Thames & Hudson.]. br. 174. 1924. Laslo. Paris. Charles. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). str. Bojan Baletić]. Maruševski. Galjer. 36-41. 8. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. // Architectural Record 4(1928). Mato. br. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. Patricia A. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. 2003. 17. Magaš. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. 2006. Jasna. Željka. Henry-Russell. 1 August 1925. Cambridge. . // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène. London: V&A Publications.d. Tim Benton . "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta.. Lakatoš. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. 2003.. Čorak. // Peristil 51(2008). 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. 1927. Čorak. 337-349. 2007. Pazaurek. . 3 (2004). // Vogue. 2007. Maja. 1632. Here Today. Abrams Publishers. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. br. str. London : Faber and Faber. 2009. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. 1997. 45-57. Adela Milčinović : Izabrana djela. Olga. Željka. Jošt. New York : Harry N. Jagoda Truhelka : Izabrana djela . Glas des 20.LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Massachusetts : The MIT Press. Gustav E. Sandino. Lovorka. 220-221. Jaša. 49-50. Linda. Le Décor de la vie moderne. kolovoz 1925. Bidou. 229. Željka. sv.

∑ 1926. Jasna. Martinčić. 2005. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939. Labin : Mathias Flacius. Kultur und Wirtschaft. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. Arhiv arhitekta. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939.]. Marija. // Narodna umjetnost . Zagreb : Školska knjiga. Mattei. 2006. Charlotte . XIII. S. Brioni. Maj 1939. 1962. Beograd : Štamparija „Minerva“. Danić [et al. Marijan. Beograd : Musée du Prince Paul. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. Lakatoš.]. Rajko [ur. Kolveshi. Kovačić. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. 1930. Željka. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. 2009. Milan Glaser [ur. Livaković. 1937. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda. Joško. 1938. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 1929. Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album. Zagreb : Muzej grada Zagreba.]. 1924. Bata-ville/Borovo. Paris. [s. Jugoslavenski nacionalni album. Aladar Vladimir Baranyai. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti. Kovačić. Jaša. 2006. Muraj. Umetni obrt. Ivan [ur. svezak 9. Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937. Zagreb : Jugoslovenska štampa. // Resorting to the Coast: Tourism. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Konzervatorska dokumentacija. 7-40. Zagreb : Naklada SUZOR. Marković. vol. Suzana. Hrvoje P. God. / Danilo D. Horvat. Šibenik u doba modernizacije. 2007. Paris. Jagoda.]. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. Horvat. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture. 2004. Raša moje mladosti. Krešimir [ur. 2008. Azienda autonoma di soggiorno Brioni. 1999. 1996. Arhiv Tošo Dabac. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934. Alfredo [ur. Zagreb : Nakladni zavod Globus. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. Živjeti u Hrvatskoj 19001941. izd. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. 1932. Karač. 19. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina.. Raša sa starih razglednica. Milevoj. Marina.2 (2006). 1925. 1924. Osječka arhitektura 1918. Josip [ur. 1927. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. Julijo. Umetni obrt. Josip. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Tihana (ur. 2003.MODA I STIL ŽIVOTA Benton. // Petrović. Hrvatih in Srbih. 2003. Antun Ulrich. Galjer. ∑ 1997. 2002. [s. str. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti . Židovi fotografi. 1939. 1940. Ivo.]. Josip. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. London : V& Publications. Ein Querschnitt durch Politik. Catalogue général officiel. Art Deco 1910-1939. Ivo. Südost-Europa. Dubrovnik. [ur. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. L'Art yougoslave des origines a nos jours. Leček. 2. Kraljevina Srba. Čorak. Marina Oreb. Joso. Kušević. do 1948.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. 1928. Grgašević. 1939. Království Jihoslavie slovem i obrazem. Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast. 1934. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. 2003. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti. Sokolski slet. 1926. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. 1984. 203 . Željka. Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University.-1945. Milan. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Zagreb : Jugoslovenska štampa. / Jasna Rotim Malvić [et al.]. Katalog izložbe. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. Ljubljana : Narodna galerija. Naša kupališta. Grgašević.] (1933).].) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa. 2009. Lakatoš.]. Zagreb : SNL. Hrvata i Slovenaca. 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. Jaša. godine. Mal. Karlovac : Naklada Leksikon . a. 1998. Zagreb : Gliptoteka HAZU.-1945.]. Katalog izložbe. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. a. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922. Split : Državni arhiv u Splitu. Karlovački leksikon. Ott. Walter. 1926. Ghislaine Wood [ur.]. Grand hotel Lopud.]. Dubravka Hackenberger [ur. 1925. Rijeka : Moderna galerija Rijeka.]. Josip. Dubravka [ur. Kašanin. Macanović. Hoffmann. Heritage and Cultures of the Seaside. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta.. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. Zagreb : Stvarnost. 43.]. Paris. Joso. Ivan. Tonković. Tisućljetni Šibenik. Marko. Tim Benton . Aleksandra. Benažić. 2004. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. 2009. 1934. Industrija Hrvatske i Slavonije. 2008. lječilišta i oporavilišta. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag. Đurđević. Grubišić. Zagreb ∑ Split. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. Section serbe-croate-slovene (catalogue). Škrabalo. Chorvát.] (1935?). Kisić. Zlatko. Novinarski kongres.

Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana.]. London : Studio Vista. 1931.]. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. AOL Time Warner Book Group. 2003. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. Ferdinand Preiss : Sculpture. Zagreb : Štamparija „Gaj“. / Vjekoslav Klaić [et al. Marko [ur. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. Knjiga 10). Curtis. 1986. M. Vimer. Duncan. Split : Općinski statističko-anagrafski ured. Čorak. Grgo. Almanah grada Karlovca. stoljeća. Marija. Pavlović. Fažana : JU NP Brijuni. Baška : Turistička zajednica općine Baška. Ljeti i zimi u Jugoslaviji. Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split. // Ivan Meštrović : Skulpturen. [ur. Berlin . i XX. KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Gregorića. Petar Senjanović. 1999. Izgubljeni raj Brijuni. 1933.]. Duncan. Toni Bognolo I. La Jugoslavia e gli Jugoslavi. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. Paris. 1921. 1925. 1994. The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris.-1925. 1938. Boža [ur. Viđen. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. Željka. Paris : Édité par L´art vivant. 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. Visconti-Prasca. splitski planer i graditelj.]. Sablić. 17 (Fall). Zürich . Mira. Uskoković. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Martin.]. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. 2009. London : Studio Vista. Ivan [ur.). Ghislaine Wood [ur. London : Bulfinch Press. Frankfurt a. Stanko. Frano. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . Art Deco 1910-1939./1922. Martin. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti. Milano : Fratelli Treves Editori. American Art Deco. 1925. . Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Petrić. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes. London : Thames and Hudson. 1925. Zagreb : Naprijed. godine : Ekonomskohistorijska analiza. 2007. Darovan. 1925. 1997. Alastair. Charlotte . New York . Šale. Battersby. 37-41. 2009. 1933. Vukadin-Doronjga. Zagreb : Društvo Zagrepčana. 2003. Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. 2007. Timet. Boris. 2001. Splitski almanah i adresar za godinu 1925. Alastair. 1991. Paintings and Photography Art Deco. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925. Horvat Pintarić. Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. Zagreb : Jugoslavenska štampa. 2009. // Lenz Guttenberg. Boston . Hela. (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu. Hermann. Zagreb godine 1919-1925. 2007. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. Beč. Mirko [ur. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. Miroslav Pavlović. Benton. Vesna. 1934. Barbić. Hrvatsko kiparstvo XIX. // Bulletin JAZU 45-46 (1978).) Beograd : Štamparija Drag.]. Zagreb : Školska knjiga. Wendel. Marinko. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj. str. Tonković. Zagreb : Muzej grada Zagreba. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. Katalog izložbe. Violić. Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. Die Macht des Decorums. 1990. Povijest hrvatskog turizma.]. Sandra. a. 76-103. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). Zagreb : Izdavački zavod JAZU. str. 11-15. // Art Deco 1910-1939. New York.]. 1987. Vukonić. Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. 1929. Knjiga prva. Gamulin. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. Zagreb : Izdanja Antibarbarus. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Zagreb 1934. Split : Društvo arhitekata Split. New York. 2008. Zagreb : Izdanja Antibarbarus . 1961. 1971. The Decorative Twenties. Tomislav. / Robert Plejić [et al. Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. Penelope. Battersby.204 Pavletić. 100 godina turizma u Baški. Rad kongresa gradova 1939. / Katarina Horvat [et al. Deco Sculpture and Archaism. Paris. 2003. 1971. 2007. Vera. Baričević. Fla. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split. Maria. [s. Zagreb : Prometej. 2003. Art Deco. Svijet Marije Lenz. Piplović. London : Thames & Hudson. 1939. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. : Frankfurter Societäts-Druckerei. Librarie Larousse. 2004. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Katalog izložbe. Tušek. 2005. Tim Benton . Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja.]. Sebastiano.] (1926?). Marina. Majda. The Decorative Thirties. Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika. Prilog monografiji Ivana Meštrovića.

Mercedes [et al. str. Jenkins. 1990. 2003. Branka. Poglavlje IV. London. 291.1939. Tim Benton . Zagreb : HAZU. Maroević. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Roje-Depolo. Dujam Penic Sculpteur. Kiparstvo 19. The Twenties. Aida. 1925. 1994. 1999. Greif. ∑ 1969. 1989. Boston .S. Charlotte . str. Prelog. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Biserka. Zaczek. Zagreb : Gliptoteka JAZU. ekspresionizam. Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. Arijana. Realizmi dvadesetih godina : magično. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. Željka. Katalog izložbe. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier. Irena Kraševac. Katalog izložbe. De Boccard. i 20. 1990. Frane Cota : retrospektivna izložba. Art Deco 1910.Horvat Pintarić. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. Zagreb : Umjetnički paviljon. ∑ 1952. 2003. ∑ 1973. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. Edward. Tonko. Duško.H. 1969. 2-9. Maroević. 1997. : retrospektiva. Zagreb : Umjetnički paviljon. Paris : Éditions E. Daina. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. Svezak prvi. Maković. Ian [ed. Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. Katalog izložbe. 1972. Hinko Juhn. Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). 205 . New York . 2008. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 2008. 1988. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. impresionizam. Glavočić. 2002. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Gamulin. postnadrealizam. 17 (Fall). Vladimir. 1996. Zagreb : Naprijed. Kečkemet. 1995. klasično. Cata Dujšin Ribar. Čakovec : Muzej Međimurja. Katalog izložbe. Art Deco 20s and 30s. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka. ∑ 1977. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S. objektivno. Tonko. Norwich. Vujčić. Omer Mujadžić 1903. : retrospektivna izložba. Fla. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba. Vesna. 2009. 1998. : retrospektiva. 2010. Senjanović. 2006. simbolizam. Maleković. str. Petra . Zagreb : Klovićevi dvori. 1997. Stipančić. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Milano : Vangelista Editori. Vesna. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. Mihicic. Koprčina. 1987.]. secesija. Josip. Ghislaine Wood [ur. Zagreb : MGC. Beograd : Muzej savremene umetnosti.. Grgo. Proljetni salon 1916. Zagreb : Art studio Azinović. 2005.] Igor Fisković. Mažuran-Subotić. 2010. Wood. Depolo. Dujam Penić. Beograd : Muzej savremene umetnosti. London : Phaidon Press. 2009. Roje-Depolo. Hrvata i Slovenaca. Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. London : V&A Publications. umetnost NOR-a.). Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. . ∑ 1928. Mažuran-Subotić. Essential Art Deco. Reberski. Lida. socijalna umetnost. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. Andre Vite. 1967. Ladislao de Gauss. Garberi. Bevis. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Katalog izložbe. Marijan Trepše : retrospektiva. Zvonko. Katalog izložbe. Bath : Paragon Book. Zagreb : Školska knjiga. str. Ivanka. Katalog izložbe. Ghislaine. 54-59. Reberski. Paris. Zagreb : Umjetnički paviljon..]. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. Zvonko. klasično. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Ivanka. Robert Auer (1873. Ivanka. Zagreb : Umjetnički paviljon. // Peristil 51(2008). // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Zagreb : Umjetnički paviljon. minhenski krug. Katalog izložbe. Zvonko. Katalog izložbe. socijalistički realizam. 1989. obljetnicu rođenja. Editorial : The Paradoxical Twenties. Rauter Plančić. Ivo Režek 1898 ∑ 1979. Art Deco Painting. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. // Apollo 2(1966). Maković. 1999. Petar. Art Deco. Katalog izložbe. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Lucie-Smith. Kolveshi.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Vojta Braniš : retrospektiva. : Paradigma Ivan Meštrović. Reberski. Aleksander Laslo. Realizmi dvadesetih godina : magično. Katalog izložbe. Vilko Gecan 1894. stoljeća. stoljeća. Istre i Hrvatskog primorja.. 1968. 2008. Zagreb : Gliptoteka HAZU. objektivno i hrvatsko slikarstvo. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 89-98. 2009. Katalog izložbe. Lida . Benton.]. Hrvatsko slikarstvo XX. Vera. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. 2010. Duško. ∑ 1991. Martin. Katalog izložbe. Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. 2007. 585-689. Kečkemet. Zagreb : Umjetnički paviljon. Alan. 2010. stoljeća. Maković. Tradicija i moderna. 2001. 1930. 2003. Milivoj Uzelac 1897. 1979. Zagreb : DPUH. 1974. Davorin. Defining Art Deco. Marino Tartaglia. London : Bulfinch Press. Zagreb : ArTresor naklada.

Split : Književni krug. str. 29. // Novosti. 1991. 1930. Schneider. 1928. str. Katalog izložbe. 1983. stoljeća. Smjernice u godini 1933. Nastajanje. 1962. Frajtić. 2007. Jasna. Bruce Robertson. Die Welt ist schön. Lederer. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus.. Arthur. Tato (Guglielmo Sansoni). Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. David.206 KAZALIŠTE Batušić. London : Arts Council of Great Britain. Miroslav Gašparović. Flaker. Nickolas. // Dani hvarskog kazališta XXX. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. Zagreb : Institut za povijesne znanosti. str. travanj 1927. pedesete. 2003. Martina. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. 302-310. // Rad JAZU. // Krležini dani u Osijeku 2002. br. 45-54. 1987. Hrvatska književnost. 2002. Albert. 1997. Tato (Guglielmo Sansoni). Ana. kazališta i glazbe HAZU. Koščević. Galjer. Josip. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Lea. stoljeća. 1. München : Kurt Wolff Verlag. Đurđa. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. 1991. 6. // Foto Revija. br. Marinetti. Monika. slika. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. god. Zagreb. 2001. Katalog izložbe. 2000. str. knj. 2 (1982). Hochreiter. Ljubo Babić. Nehajev. Split : Književni krug. 2010. aprile 1930. 2009. Zagreb. grad. Dance. Aleksandar. Jasna . 1916. 326. Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt. 1931. I/1933. Galjer. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. Marija. Doktorska disertacija [rukopis]. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. XXXVIII. FOTOGRAFIJA Babić. Zagreb : JAZU. Faber. // Čovjek i prostor. 1924. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe. / priredio Branko Hećimović. Zagreb. Ana. 259-268. Fotografija vizija svijeta. Muray. 2004.. Retrospektiva 1905 . Oprema opere. 6. Zagreb. br. Ljubo. 3-4. str. 197-211. str. Ivana Tomljenović. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. 2004. August. Jovan. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. Zagreb : HAZU . rat. br. Zagreb : Umjetnički paviljon. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Želimir. Berkeley : University of California Press. 1931. 2007.1969. Pariška izložba 1925. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Milutin. 16.. Lederer. Horvat. 51-52. The Amateur Movie Producer. Petranović. Ljubo Babić. Marinetti. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. 167. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. Filippo Tommaso. i Art déco. Kovačić. Ukrainčik. Ivanka. Reberski. // Jutarnji list. Zagreb : HAZU . // Photoplay. Konjović. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. Nikola. Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. 1. god.. Katalog izložbe. Tonković. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. 19. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . 5. sedamdesete. // Dani hvarskog kazališta XXX. Filippo Tommaso. Obrisi velegradskog Zagreba. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu. Manifesto della fotografia futurista. // Fotogeschichte. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Otto. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. Umjetnički paviljon 18981998. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. 11. Riječ. Zagreb : Durieux. Mellor. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Robert . Katalog izložbe. Secesija u Hrvatskoj. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. Renger-Patzsch. Uskoković. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). 1978. Zagreb : Moderna galerija. 1975. Jelena. 198-213. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). 2004. .

) Bojana Popović. Marina Bagarić (M.N.B. Zagreb (J.K.) Antonia Došen (A.) Miroslav Gašparović (M.N.G. sc.P.V.) Vesna Kedmenec Križić. Hrvatski muzej turizma.K. Osijek (R.K.) Ivana Kancir.) Koraljka Vlajo (K.K.Kl. Zagreb (L. Muzej grada Rijeke (N.) mr.M. Muzej suvremene umjetnosti.S. sc. Muzej suvremene umjetnosti.J.K.S.) Arijana Koprčina (A. Zagreb (K.) dr. Zagreb (I.) Maja Karić.K.V. Beograd (B.) Jasna Jakšić.) Lana Skuljan. Kabinet grafike HAZU. sc.G. Pula (L. sc.L.) .) Sandra Kandučar Trojan (S. Muzej moderne i suvremene umjetnosti.D. Muzej suvremene umjetnosti.) Kristina Bonjeković-Stojković. Marija Tonković (M.) Leila Topić.) Radmila Biondić.) Vanja Brdar Mustapić (V. Zagreb (J. Rijeka (D. Muzej grada Zagreba (M. Institut za povijest umjetnosti. Muzej grada Zagreba (Ž. Dubravka Osrečki Jakelić (D. Vesna Lovrić Plantić (V.T. Filozofski fakultet.P. Muzej suvremene umjetnosti. Muzej primenjene umetnosti.) Gordana Stanišić.B.) Maja Arčabić.) Jasna Galjer.) Daina Glavočić.K.) mr.) Andrea Klobučar (A. Opatija (M.J.G. Muzej grada Zagreba (V. Povijesni muzej Istre. Hrvatski muzej turizma.P.K.G.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr. Zagreb (I.T.B.S. Zagreb (V.A. Narodni muzej u Beogradu (G.O.T. Narodni muzej u Beogradu (V. Zagreb (S.) Nada Sabljić-Butorac. Muzej Slavonije.) Mirjana Kos-Nalis.K.B.) Vesna Vrabec.) Irena Kraševac.) Dunja Nekić (D. Muzej suvremene umjetnosti. Opatija (M.) Željka Kolveshi.) Vera Grujić.S.) Snježana Pintarić.B.

208 .

KATALOG .

STOLCI Zagreb.5 x 39. furnirano. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1934. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt. V. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti. Zagreb. Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo.B. KAUČ Maribor ili Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. tokarena jasenovina. NASLONJAČ Zagreb.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. nova presvlaka 50 x 39. V.namješt aj 210 1. . neki signirani i datirani 1934. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. Vera Lambert. nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. crno obojeno.M. 1934. 3. oko 1920. 6. Zagreb. intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl.M. V. V. Zagreb.M.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. lužena. godinom. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. 1937.G. STOL ZA KARTANJE Zagreb. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3. Zagreb J. 1934. 7. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina.B. olovka na papiru 25. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. 5. 4. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb. V. oko 1920. Zagreb J. 1929. Vera Lambert. 2.M. tokareno. Zagreb.B. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir.5 cm vl. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929. jedna signirana i datirana 1934. javorovina. Zagreb.M.B. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak.M. NASLONJAČ Zagreb. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. 8. Zagreb. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. magareća koža 70 x 88 x 85.6 x 35. V.G.B. kolorirani tuš na papiru 34. NASLONJAČ oko 1939. godinom.B. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba.

Diefenbach g.9.Z. Zagreb. Zagreb. kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo.M. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils. dijelom kolorirano 21.1935. furnir ptičjeg javora. Srdelić furnir makassar ebanovine. Zagreb V. dva stolca. 19. tapetar Lj. Patačić / za Z.M. crno politirano drvo. STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska.5 x 50 cm privatno vlasništvo. te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku. / Lj.B. NASLONJAČ Hrvatska (?).B. Zagreb V. brušeno. oko 1930.KAUČI / PREDLOŽAK BR.B. bezbojno. baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac. mjed.Žagrović. ogledalo. Zagreb V. (?) obojeni furnir ptičjeg javora.B. STOLCI .M. orahov furnir.4 Garnitura se sastoji od stola. . pisaćeg stola i police.M. STOLAC I NASLONJAČ .8 x 30. staklo. brušeno. buffeta. oko 1930. oko 1930.M. BUFFET Francuska. 10 katalog namještaja Zagreb. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm. XIV. 17.M. 70 cm.M. tkanina sign. 12. . kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža.B. 1910. Zagreb. 1930-ih orahov furnir. NOĆNI ORMARIĆ Beč (?).1920. lijevana.B. dva naslonjača. . Patačić.B. 13.Žagrović.3.1930.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor. staklo (novo) vis.B. 11. trešnjevina.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. dijelovi rezbareni. V.B. NASLONJAČ Zagreb.B.M. TOALETNI ORMARIĆ Francuska. promjer 52 cm Zbirka Vela . 14. Innenausbau / WIEN. iskucana sign. kasnih 1930-ih bukovina. MUO 44558/1. 1930. MUO 44461 V.NASLONJAČI . 18. dijelovi tokareni. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela . obojani.B. 78 cm. . naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. 16. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P. staklo (novo) vis. Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac.M. STOL. Zagreb V. stolac: 80 x 40 x 48 cm. STOLIĆ Francuska. promjer 40 cm privatno vlasništvo. oba iz 1928. MUO 14634 V.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?). palisandrov i javorov furnir. Zagreb V. 15. V. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo. NASLONJAČ srednja Europa.M. 1920. V. Zagreb V. 211 10. crno politirani. crno politirano drvo. VITRINA Beč.M. 21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73. poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac. mjed. 1930-ih izrada: stolar P. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva.

1940. 22.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt. ogledalo. Zagreb.Žagrović. mramor. 1930. NASLONJAČ Čehoslovačka (?). kromirane čelične cijevi.M.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt. novija presvlaka 83 x 59. V. mahagonijev furnir. brušeno. Zagreb Iz vile Pfeffermann. staklo. BUFFET Francuska. Iz vile Hirtzler . obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51.-1935. 24.Schwartz (1933. staklo.1935. . Zagreb. MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić. Zagreb V. 25. Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana.5 x 44. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela . Dio opreme terase Gradske kavane. Zagreb. Zagreb.M. kromirane čelične cijevi.20. poniklani metal 182 x 99.B.). . NASLONJAČ poslije 1927. bukovina. oko 1928.B. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo. MUO 12724 V. obojene čelične cijevi. 1930-ih kromirane čelične cijevi. poslije 1932. Zagreb. Zagreb. koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković. staklo 212 21. . BUFFET Italija. šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha.B.B. palisandrov i mahagonijev furnir. oblikovanje: Le Corbusier. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301.M. bezbojno. NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?).M.M. NASLONJAČ 1932. Golubovac 11. V. V. Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret. 1935.B.5 cm privatno vlasništvo. Zagreb V. novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt. Jurjevska 27a. 23.B. bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac.M.

brušeno vis. oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno.T.: Moser.T. 25 cm privatno vlasništvo.1925. 28 cm. 32. MUO 19141 S. VAZE Čehoslovačka. DOZA S POKLOPCEM Češka. .K. brušeno boca vis.6 S.9 cm sign. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt.K. pozlaćeno vis. brušeno. Nov Bor (?).26.7 cm. Zagreb S. Zagreb S. Karlovy Vary. MUO 13096/1.7 cm Muzej za umjetnost i obrt.1927. Zagreb S. Zagreb.T. izvedba: staklana L. oko 1926. Zagreb S. Zagreb. oko 1920. Söhne Muzej za umjetnost i obrt.T.7 cm privatno vlasništvo. MUO 803 S. 34.K. Haida. 6. Zagreb.T. 25. 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo. 14. 1920. 29. vrč vis. oko 1925. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo. MUO 11967/1-7 S. 28. Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo.7 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm.1 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 cm sign. promjer otvora: 5. staklo.K. Zagreb.K. MUO 18875 S.T. 31.K. promjer: 11.T. DOZA ZA ČAJ Beč.K.16.2 S. staklo. 15 cm.: Moser. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo. bezbojno. brušeno. MUO 13418 S. Karlovy Vary. MUO 18876/4. . MUO 17151/1. čaša vis. 1925.T. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo.5 cm.2.5 cm privatno vlasništvo. bezbojno i obojeno. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. 30. 36. brušeno. Karlovy Vary. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo. jetkano. VAZA Čehoslovačka. Moser & Söhne staklo. VAZA Zagreb. brušeno vis. obojeno. izvedba: Oertel Johann & Co.K. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo.3 S.5 cm.6 x 8. 12 cm . u. WW. čašica vis. 10. obojeno. VAZA Češka. Zagreb. Zagreb. promjer: 15. Zagreb S. oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L.T 33. vazica vis. ZDJELA Čehoslovačka.5 cm sign. Moser & Söhne staklo. oko 1925. VAZA Čehoslovačka. pozlaćeno vaza vis. izvedba: staklana L. otvor 14.K. brušeno boca vis.T. 1939.K.K.1920. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B.T. bezbojno staklo. 35. Dvory kod Karlovyih Vary. . bezbojno.15 cm Muzej za umjetnost i obrt. obojeno. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo. brušeno vis. Moser & Söhne staklo. 39.K. brušeno vis. VAZA Čehoslovačka. obojeno vis.T. 29. obojeno vis.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno. . Zagreb. Hermanova Hut. 38. oko 1925.: 13 cm.K.2 cm sign. oko 1920. VAZA Čehoslovačka. vis. 26.: Schutzmarke. Zagreb. oko 1920. HH. 21. obojeno vis. SERVIS ZA PIĆE Zagreb.: Moser Karlsbad. 1915. obojeno. jetkano vis. 37. Zagreb. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.K. 25 cm. obojeno vis. srebro vis.: 5.T.T. jetkano. 21 cm sign. 213 27. staklo. Karlovy Vary.10. 1925. MUO 29525 S.

promjer 23.4 cm sign. 50. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. čašice vis. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23.5 cm sign. prešano promjer 34. Nov Bor(?).T.K. VAZA Francuska.: Le Verre Français France privatno vlasništvo. Zagreb. MUO 46883/1-7 S. France. oko 1930. prevučeno.T.K. MUO 19137 S. izvedba: staklana Schneider staklo.T. vis.K. 25 cm. obojeno. Zagreb. Zagreb S. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.T. puhano u kalup boca vis. VAZA LAGAMAR Francuska.4 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. VAZA Francuska.T. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. MUO 14629 S. poslije 1930. promjer 12. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. lijevano vis. 22. brušeno. Zagreb S. Lalique.K.T.7 cm. obojeno. 13 cm sign.T. 46. brušeno. Wingen-sur-Moder. obojeno emajlnim bojama vis. oblikovanje: Karl Palda staklo. jetkano vis.: Daum Nancy France privatno vlasništvo. Zagreb S.: R. 44. VAZA Čehoslovačka. VAZA POISSONS Francuska. čašice vis. Lalique. 1925. 19 cm. prevučeno boca s čepom vis. 214 41.: Verart.: Sabino Paris privatno vlasništvo. Zagreb S. France privatno vlasništvo. matirano vis. 1927. 26. prešano u kalup vis.K. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt. prevučeno. jetkano vis. izvedba: staklana Schneider staklo. Paris privatno vlasništvo. 45. oko 1925.7 cm. opalno. 42. 48. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo. 8. staklo. Zagreb.T. matirano.K. promjer 17.1927.T. Nov Bor (?).: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt. Wingen-sur-Moder. 6. bezbojno.1 cm. brušeno. 6. Epinay-sur-Seine. bezbojno. oko 1926. Zagreb S. brušeno. 47.5 cm sign. 6. .40. opalno.K. bezbojno. 43. Zagreb S. obojeno. Zagreb.: R. obojeno.K. oblikovanje: Karl Palda staklo. obojeno.K. obojeno vis. poslije 1930.8 x 19.K. . S.1 cm. 49.4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. Epinay-sur-Seine. VAZA Francuska. Nov Bor. obojeno.7 cm Zbirka Jura Gašparac.3 cm sign.T. VAZA Francuska. Zagreb S.5 cm sign. TANJUR Francuska. 26. .: Davesn France privatno vlasništvo. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.1928. 28. brušeno.T. 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo.5 cm sign. TANJUR MARIENTHAL Francuska. France. bezbojno. 47 cm sign.

olovo 134 x 84 cm sign. prešano vis. bezbojno. Zagreb.T. 1923. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb S. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.. 1925. promjer 24. brušeno. 1930. 1923. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA. FLAKON Francuska. MUO 15047/3 S. MUO 19457/1 S.K. obojeno i bezbojno.T.T.2 cm. 17. 1930-ih staklo.2 cm.. Zagreb. 55. 61. MUO 19457/5 S. Zagreb. oslikano.d. 58. promjer 11. Zagreb.3 cm privatno vlasništvo. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo.: V. akvarel. MUO 44342 S. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. 1930-ih staklo. matirano vis. Orrefors. mjed vis.T. ( nečitko. 8 cm Muzej za umjetnost i obrt. oslikano. FLAKON Čehoslovačka (?). promjer 6.K.51. Zagreb MUO 37784/3a. 1925. SERVIS Italija. obojeno. 1923.K. 1928. bezbojno i obojeno.T.: V. obojeno. bezbojno.T.3 cm sign. Zagreb. FLAKON Čehoslovačka (?). No 522 privatno vlasništvo. matirano vis. VAZA Češka. mjed vis. oslikano. brušeno vis. VITRAJ DRVOSJEČA.: M. 12. olovo 184 x 74 cm sign.T. Wingen-sur-Moder.T.K. 57.6 cm zdjelica vis. 64.K.K. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. MUO 44341 S. Zagreb. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. 9. tuš. Milano (?). Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih staklo. matirano. bezbojno i obojeno. Zagreb. promjer 15.6 cm. 8. VITRAJ INŽENJER Zagreb. NI396 privatno vlasništvo.d.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 53. bezbojno. 5. oslikano emajlnim bojama zdjela vis.T. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt.. 1923.K. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo.1930. MUO 44343 S.d. ZDJELA Švedska. staklo.2 cm privatno vlasništvo. oko 1928. Zagreb S. .K. R. FLAKON Čehoslovačka (?).d. bezbojno i obojeno. -1935. -1935.K.5 cm.T.K. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. 56. bezbojno. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. 60. brušeno. d. Zagreb S. Lalique. FLAKON Čehoslovačka (?). France. MUO 8460/1 S. oslikano. staklo.3 cm sign. 19.K. 54.: V.b S. 52. pozlata vis. poslije 1915. 62. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. bezbojno. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?). MUO 15047/4 S. oko 1930.K.T.d. promjer 14. staklo.T. 59. staklo.).T.K.: Orrefors. 12.T . VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.d.8 cm. Zagreb. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign.d. olovo 134 x 84 cm sign. tuš. 6.K. mjed vis.: V.5 cm privatno vlasništvo. akvarel. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. 215 63. brušeno. Zagreb S.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb S.

MOZAIK Zagreb. oslikano. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. VAZA Zagreb.1 Muzej za umjetnost i obrt. šećernice 11 cm. 1927.2 cm. prozirna ocaklina. MUO 8460/2 S. obojeno.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. prozirna ocaklina. Zagreb.T. vrten. MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. vis. šalice 7 cm. 66.B. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. višebojni slikani ukras. obojeno. promjer tanjurića 13 cm sign. modeliran. ker amik a 68.K. vis. 1927. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. gipsana masa. 70. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. MUO 49761 S.K. prozirna ocaklina visina 35 cm sign. 1925.: urezana: 12/a.T.K. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. . Zagreb. Marinković staklo. VITRAJ TVORNICA Zagreb. M. crna: TK. Zagreb. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1928. promjer tanjurića 13 cm sign. smeđa: TK. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb.T. vrča za mlijeko 12. 67.216 65. M. vrten. višebojni slikani ukras.5 x 45. višebojni slikani ukras.4 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MOZAIK Zagreb. vis. MUO 49760 S. šalice 7 cm. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. 1925. M. pozlata vis.5 cm.B. bezbojno i obojeno. Marinković staklo. željezo 36. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. Zagreb. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt. 69. 1925. pozlata visina vrča 18. vrten.

modeliran. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt. br. 1925. promjer 20 cm sign.5 cm sign. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. oko 1927. crna ocaklina vis. vrten.8 cm Muzej primenjene umetnosti. 10 cm. vrten. ZDJELA Zagreb. inv. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm. Zagreb.B. 217 75. M. ocaklina vis. 77.1925. Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956. Nažalost.1925 Nem.B. godine. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb. B. oko 1920. modeliran.Nemški Dol.B.B. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.1925. ŠKROPIONICA Zagreb. M. bijeli keramički crijep.B. 9 cm. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb. modeliran.2 M. višebojne ocakline visina 31 cm. oko 1925. modeliran. promjer 9 cm sign. MUO 2118 M. . oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. bijeli keramički crijep. B. 5138 Na osnovi inicijala autora. MUO 16212 M. Zagreb. širina 12 cm. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb. ŠEĆERNICA Zagreb . MUO 2125 M. MUO 2128 M. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju. Beograd. MUO 9232 M. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. 1925. višebojne ocakline vis. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 21 cm sign. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. 1923.1930. Zagreb. danas se samo naziru tragovi potpisa. obojen vis.5 cm. Zagreb. modeliran. kustosica Ruža Drecun je 1963. 74. VRČ Zagreb. oko 1926. Celju Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. 67 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. ocaklina vis. modri ukras. promjer 17.: HJ u ligaturi. 36 cm.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.2. 72. VAZA Zagreb. višebojne ocakline visina 22 cm. ocaklina vis. 17. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. .: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J. ili 1957. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove. bijeli keramički crijep. Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962. godine. modeliran. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb. 73. 78.oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm. visina (s drškom) 20. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb. inv.B. ili 1963. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. modeliran.P. MUO 9719 M. Zagreb.B. VAZA Zagreb. 1924. 1925. 1924. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. br. u krugu: Jelena Babić 28.B. Beograd.P. . MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. visina bez poklopca 14. modeliran. Zagreb. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana.71. . 81. 76. prozirna ocaklina vis. 80. dol sr.B. MUO 9617/1. 79. vrten. oko 1925.

5 cm sign. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb. Zagreb. crveni keramički crijep. crveni keramički crijep. 38. 218 89. oko 1930. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb. 34 cm. bijeli keramički crijep. 23. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. Zagreb. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb. Zagreb. 1935. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt. višebojne ocakline vis.B. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt. lijevan. U. Zagreb M. 14.B. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo. MUO 10302 M. višebojne ocakline visina 21 cm. Zagreb. crveni keramički crijep. 88. 86. -1930.2 cm. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MUO 24331 M. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. promjer baze 11. . SVIJEĆNJAK Zagreb. višebojne ocakline vis. F MUO 14493 87. 42 cm. BOCA Poljska. 91. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep. crna: bd u ligaturi. VAZICA Zagreb. 32 cm sign. oko 1925. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. ocaklina visina 20.82. crveni keramički crijep. promjer 12 cm sign.Rudolstadt porculan. Varšava. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst.B. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep. modeliran. promjeri 6. MUO 14492 M. širina 23. 1930. Tvornica porculana Schwarzburg . 290 Muzej za umjetnost i obrt.B. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. MUO 14853 M. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt. 83.B. modeliran.d. ocaklina vis. modeliran. lisica u profilu. modeliran. MUO 2151 M.B. oko 1927. višebojne ocakline vis. 1932. MUO 6099 M. kositrena ocaklina visina 17 cm.5 cm sign. duljina 35.B. oko 1932. višebojne ocakline vis.B. crvenkasti keramički crijep. otisnut u kalupu. 36 cm. oko 1920. Zagreb. modeliran. 1936. MUO 5189 M. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. višebojne ocakline vis. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep. Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. vrten. lijevan u kalup. urezana d. 1925. 85.B. 90. MUO 2156 M. 92. Zagreb. višebojne ocakline vis.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL.4 cm.B. vrten. 034. MUO 5596 M. Zagreb. Stella Skopal PLESAČICE Zagreb. 84.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. SVIJEĆNJAK Zagreb.2 / 11 cm sign.

MUO 15242 M. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt. kruna.D. / AS u ligaturi: urezano: 5230. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal . (Schönfeld) bijeli keramički crijep.Bavaria. višebojne ocakline visina 46. natpis Rosenthal / Bavaria. Perry visina 25. . 20 cm sign. utisnut polukrug. 99. Selb.KRALJICA AMAZONKI Francuska. tamnozelena.B. N. Zagreb.93. 103. MUO 15971 M. oko 1925. višebojni ukras visina posudice 8. smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. prozirna i crna ocaklina visina 16. promjer 30 cm. zelena: ukrštene ružine grančice. Zagreb M. 102. promjer tanjurića 19. oko 1930. . Pariz. Rudolf Knörlein MASKA Austrija. višebojne ocakline visina 28. višebojne ocakline vis. MUO 25193 M. višebojne ocakline visina 16. oko 1925. crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated. širina 21 cm sign. utisnuta: WW. Tvornica porculana Rosenthal. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt. promjer 11 cm. Mable C.Selb . Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE . Zagreb M.B. 1246.1930. Made in Austria.ZAROBLJENA PTICA Austrija.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt. P. Tvornica porculana Rosenthal porculan. duljina lopatice 23. PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. 1930. Selb.T. 219 94. F. 36. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. ocaklina.3 cm sign.3 cm sign. širina lopatice 6 cm sign. Beč. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije. promjer 19. Tvornica Rosenthal porculan.B.3 cm sign. R X. crveno R s krunom (na tanjuriću) vl. duljina 90 cm sign. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS.B.B.. višebojne ocakline visina 51 cm. terakota. oko 1925. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C. s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. kruna. Zagreb. ocaklina visina pladnja 3. 1931. oko 1932. Zagreb M. DESERTNI TANJUR Njemačka. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. nečitak (pladanj).B. Zagreb.B. 5115.5 cm. duljina 28. 98. promjer tanjurića 10. M. Krasno n. XII.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija.: crveni pečat tvornice. utisnut trokutni pečat tvornice.5 cm. Beč. prozirna ocaklina sign. 100. Karlovy Vary.5 cm. 25 cm.1 cm. MUO 46262 M. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. Zagreb. modelirana vis. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. promjer tanjurića 11. 6 privatno vlasništvo.5 cm sign. prema modelu Mable C. natpis Rosenthal . ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM. 1925. MSO-157211-1-2 R. Zagreb M. u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo. lijevan u kalupu. Perry ANTILOPA Njemačka. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. Beč. bijeli keramički crijep. crno A. prozirna ocaklina visina 26.. urezana: ABouraine. FIGURA DJEVOJKE Austrija.5 cm sign.7. širina 20 cm. Beč. crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria.B. 65 privatno vlasništvo.B. 96. utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. razmrljana: Goldscheider. Zagreb M. Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA . oko 1923.5 cm. zelena: ukrštene ružine grančice. 97. 101. 95. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?).7 cm. Zagreb M. preslikač. Osijek. Beč. lijevan u kalupu. Zagreb.5 cm.B. lijevan u kalup i modeliran.5 cm sign.5 cm.B. širina 41. MUO 23659/1-3 M. pozlata promjer šalice 10.B. utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo. oko 1933.7 cm sign. Selb. UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. 513 (broj modela). oko 1928. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris. vrten.B. 1930-ih bijeli keramički crijep. 104. Vitomir Andrija Bulaić. Perry porculan. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka.

lijevana vis. 1923. PEHAR Zagreb. bronca.K.: P. Zagreb. 1925.K. a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. Zagreb. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. posrebrena. kovana promjer 6 cm sign. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb. izvedba: Griesbach i Knaus mjed.K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 32. obojena 7.K. 111. do 1952. 1924. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. A. 108.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. kovana 4 x 5. Zagreb. 106. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. iskucana. A. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. KUTIJA Kraljevina SHS. 110. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb. Zagreb.K. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. pozlaćena. kovana 4 x 5. 1931. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb. 1926. mjed. 35 cm. tajnik izložbe.ME AL T 220 105. . Zagreb. 107. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt. MUO 48141/1. MUO 45390 A. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. mjed.5 cm sign. prije 1926.5 x 25 x 18. u Parizu. lijevana vis. 1924./24. MUO 40048 A. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska.K. Zagreb. 109. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar.K. bronca. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.: HJ Muzej za umjetnost i obrt. MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927. A. u Parizu. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. ili 1926. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. A. A. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca.

izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb. 180 cm. Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb. Hinko Juhn PLAKETA I.1932. 11 cm. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt.K.K.8 cm žigovi: njemački žig za srebro.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. 1920-ih srebro. . 1926. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. 119. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik. 116. lijevana. oko 1930. A. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. 1925. MUO 14884 A. 121. oko 1930.5 cm sign. 1928.2 x 6. kovana 7.5 x 7. Zagreb. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb. lijevana vis. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. kovana promjer 6 cm sign. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb. Zagreb. 1935.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41161 A.: H.K.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. iskucano vis. Zagreb. 1923.3 A. MUO 25596 A.K.K. Zagreb A.K. bronca. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz. lakirana. lijevana vis. mramor vis. 123. 1920-ih bronca. 113. MUO 41162 A. MUO 16761 A. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt. 26 x 7 cm sign. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. bronca.K. MUO 25150 A. 120. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.112. baza 10. Zagreb. 125. 37. MUO 45389 A. lijevana 39. MUO 31627/2. 1934. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca.K. 117. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb. MUO 45387 A. kovana 4 x 5.3 cm sign. lijevana. kovana promjer 6. bronca. 221 124. 122.K. 1930-ih bronca. Bruno Zach FIGURA Austrija.K./24.5 x 9. LUSTER Zagreb. kovana promjer 6 cm sign. 12.2 cm sign. bronca. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. .K. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka. ŠEĆERNICA Njemačka. Zagreb.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.5 cm. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb. FIGURA PLESAČICE Austrija.K. 118. MUO 45388 A. 800 privatno vlasništvo. mramor vis.K.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. 35 cm. Zagreb A.: H. uređene 1926. Zagreb. 1932.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.JUN Muzej za umjetnost i obrt. lijevana. lijevana. 115.5 x 33. mramor vis. 114. KAMINSKA REŠETKA Zagreb. lakirana. 1932. mramor vis. 1934. bronca. Zagreb. Zagreb.K. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb A. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.

vilica za jelo 21 cm. hvataljka za serviranje 19. Vladimir Šarić. žlica za serviranje kreme 21. bezbojno staklo mlinčić vis. stalak za ulje i ocat 21. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A. U restoranu su 28.3 cm. vilica 21. promjer baze 12. tučeno. A.5 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića.5 x 18 x 10 cm.3 cm. Vladimir Šarić.8 cm. Vladimir Šarić.8 cm. širina 17 cm. Dubrovnik A. 2. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl.K. Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova. Dubrovnik Njemačka. posrebrena kantica vis. promjer 5. Dub srebro. 127.2 cm.8 cm. vilica za puževe 15. A. štipaljka za cijeđenje limuna 2. žličica za kavu 14.5 cm. nož za ribu 21 cm. žlica 21. tiješteno. lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo. STALAK ZA JAJE . 11 cm. Zagreb A. nož za jelo 26. lopatica za maslac 20 cm.8 cm.2 A. štipaljka vis. 17. čajnik 10 x 16 x 8. nož 25 cm. vilica za voće 15. K. posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis. strojno kovana. Zagreb. širina 12.K.3 cm.222 126. hvataljka za šećer 11.5 x 21 cm. stalak za sol.4 cm. papar i čačkalice 11.4 cm x 9. promjer 44 cm. MUO 16471/1. i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom. palisander pladanj širina 52 cm.3 x 15 x 8. kantica vis. 1. STOLNO POSUĐE I PRIBOR .1930.5 cm. .5 cm x promjer 5 cm.5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo.K. kantica vis. 129.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.8 cm. tvornica za izradu srebrnine srebro.5 cm. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč. S. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed. inicijali Luke Šarića.dio opreme Restorana Luke Šarića. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela. ZDJELA Beč. Dubrovnik A.5 x 12 x 10 cm.5 cm. širina 22.K. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA . 14. iskucana.5 cm.K. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka.3 cm. 135. promjer 8.K..7 cm. šećernica vis.K.5 cm žigovi: HACKER vl. oko 1920.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl. C.dio opreme Restorana Luke Šarića. 134. gravirana vis.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo.3 x 6. 1930-ih izvedba: V. posuda za juhu 8 x 14 cm. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. žlice za serviranje 26 cm.4 cm žigovi: BERNDORF vl. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis. 15 cm.3 cm. kutlača za umak 19. i proizvođački žig privatno vlasništvo. bezbojno staklo. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed. izvedba: Aleksander Sturm.7 cm. Dubrovnik Austrija. brušeno kantica za kavu 24. / VI 1925 u Maksimiru. vrčić za mlijeko vis. stalak za čačkalice 2. gravirano vis. 1920. 128.7 cm. šibičnjak vis.5 cm. pribor za serviranje salate 24. promjer 11. vrčić za mlijeko vis. vilica za desert 13. 7. lopatica za kolače 27 cm. Dubrovnik A. pladnjić 25. ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro.3 cm. Cvijetni korso 11. vilica za ribu 18. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934.7 x 3. SERVIS ZA KAVU Austrija. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka. 133. 23.5 cm. 6. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922. 130. brušeno sosijera 7 x 16. oko 1930.7 x 3 cm. Dubrovnik Češka. / FRAN KOŠĆAK / 1932. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka. 7. kutlača za juhu 31.5 cm.8 cm. promjer 4.5 cm. alpaka. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H.5 cm. promjer otvora 12.7 cm.5 cm. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm.5 x 7. posudica za šećer u kocki vis. godine večerali Edward VIII. prije 1925. kolovoza 1936. promjer baze 11 cm. 132.dio opreme Restorana Luke Šarića. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ.K.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt. stalak za čačkalice 6.K. 131. A. . posrebrena. širina 22. Zagreb. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija.5 x 9.5 cm.3 cm. promjer 11. šećernica vis. SERVIS ZA KAVU Francuska.4 cm.8 cm. Dubrovnik Austrija. promjer baze 3. nož za predjelo 21. prije 1931. 7. šećernica 9. 30.3 cm. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931.3 cm.1 cm.3 cm.1 cm. 7. promjer 11. 6. palisander vis. 14 cm. 13. vilica za serviranje ribe 22.5 cm. Vladimir Šarić. Zagreb A. bezbojno staklo..K. KALEŽI Zagreb.4 cm. vilica za serviranje 26. vilica za predjelo 18. lopatica za sir 19.

3 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. investitora Guština i Prestina. emajl 1 x 10.8 cm sign. 37 cm. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac.5 cm.5 x 38 cm privatno vlasništvo.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922. TABAKERA Beč. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb. poniklano. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt. drvo.K. SVIJEĆNJAK Beč. željezo 8. MUO 43610 A. .8 cm.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. poniklano. TABAKERA Njemačka. 1922. Zagreb.K..1933. oblikovanje: Stjepan Planić bakar. A.K.4 cm. izvedba prije 1940. . SVIJEĆNJAK Zagreb. godine. obojeno. POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska. 141. 140. oko 1925. 1932. Zagreb A. 1935. A. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922. Zagreb iz 1931/32. poniklana mjed.K. iskucano vis. orahovina vis.1937. drvo 11.4 x 2. srebro. MUO 16909 A.K. promjer baze 10. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo. 13 cm. Zagreb A.K. 143. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. promjer gornje polukugle 22 cm. izvedba: Sigmund Guttmann srebro.4 x 5.3 x 7. promjer baze 6. kovano.5 cm vl. strojna izrada 2. i proizvođački žig privatno vlasništvo. 142.136. 139. 1930-ih mjed i bakar.2 cm. Zagreb. porculan vis. 88 cm. oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22. promjer sjenila 30.K. 1933.1933. . PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka.5 x 23.K. Zagreb A. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo. SVIJEĆNJAK Zagreb. 223 137. oko 1930. Zagreb A. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922.. 1923.. emajl 8 x 4.1941. lijevana vis. celuloid (?). 145. LUSTER Zagreb. Zagreb. 146. Vitomir Andrija Bulaić. promjer baze 23.5 cm. 58. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 5573 A.K. .K. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro. privatno vlasništvo. promjer 10. SVJETILJKA Zagreb (?). 144..: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. MUO 14916 A.4 x 7.9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933. Zagreb A. mjed poniklana vis. 138. nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu. promjer baze 17. širina 24. STOLNA SVJETILJKA Njemačka. . 43 cm. 1933.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922.

PRSTEN (?).2 cm Muzej za umjetnost i obrt. .K.K. 1930-ih platina. bakelit 17. PRSTEN Zagreb (?). Dubrovnik A. zlato.K. briljanti dulj. oko 1930. obojena. oko 1930. mjed. 149. srebro.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo.K. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo. 1925. PRSTEN (?). dijamanti. Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku. 154. Zagreb. MUO 25142 A.8 x 1.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. OGRLICA Austrija (?).1930. TORBICA Francuska. .147. platina.6 x 1. . Zagreb. MUO 25143 A.1930. smaragd pločica 1. zlato. Zagreb. bakelit (?) 13 x 10. stakleni kamenčići privjesak 6. 153. 1925. TORBICA Francuska. IGLA . oko 1930. MUO 49333 A. MUO 34911 A. mjed. Dubrovnik A.3 x 1. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt.7 x 3.K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. MUO 44786 A.K. Zagreb.5 x 10. briljanti pločica 1. A. S ATOVI 224 148. OGRLICA Zagreb (?). oko 1920. 151. pletena. Zagreb. 150. biseri. poniklana. platina. dijamanti pločica 1.K.BROŠ (?). 152.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1935. pletena. platina. posrebrena legura.5 cm žigova nema privatno vlasništvo.

L.155. za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt. 162. mjed.L. kromirana 11 x 10 x 2. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt.na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović. MUO 42757 V. MUO 18123 V. staklo sat: 34 x 37.KRONOGRAF SABINA Švicarska.P. Zagreb. bakelit.P. mehanizam: Švicarska. srebro. djelomično posrebrena. broj kućišta 857750.. lanac: zlato. lijevana. . Švicarska. MUO 26625 V.P. 165. Zagreb. oko 1930. promjer baze 12. mjed.: Sabina . oko 1930.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. lijevana bronca. MUO 41083 V.: Nivram (Marvin obrnuto). tvornica: International Watch Company. staklo 21. zlato.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. jantar promjer 5 cm.SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska. bakrena legura. Zagreb.P. Švicarska. mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks. MUO 30503 V.L. kromirana. Zagreb V. lijevana.na mehanizmu (švicarski mehanizam. legura cinka. metalna legura.P. oko 1920.. mramorni oniks.L. emajl. oko 1930. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?). Francuska. oko 1930. Zagreb V.na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt. posrebrena.: Japy Freres. 156. kromirana. svijećnjaci: 13 x 10 x 7. kromirana 13.P.8 x 2. Zagreb. Zagreb. metalna legura. 163.3 x 40 x 14.: Roamer Swiss made . MUO 49208 V. Francuska. ostaci žuto toniranog laka.na brojčaniku.: Japy frères & Cie Gde med.L. 225 161. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn. mramorni oniks. oko 1930. STOLNI SAT S BUDILICOM vj.: Mofém . RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust. 30 cm. aluminij. 164. Beaucourt mramorni oniks. staklo vis. MUO 26626 V. metalna legura.7 x 12 cm. Švicarska. Zagreb. staklo. duljina lanca 12. Swiss made fifteen 15 jewels . Zagreb.na brojčaniku.L.L.2 cm sign. za 14 karata. Zagreb. RUČNI SAT .P.7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880.7 x 6 cm privatno vlasništvo. staklo. MUO 25169 V. Zagreb. zlato. MUO 29736 V. 167. tvornica: Mofém mjed. tekstil 1. SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska. do 1934. International Watch Co Schaffhausen . gijoširano.5 cm sign. mehanizam: Japy frères. metalna legura. 159. non magnetic Swiss made . oko 1930.. mjed. oko 1930. Muzej za umjetnost i obrt. d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt. KAMINSKA GARNITURA . poniklana. oko 1925. Švicarska.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka. poniklana. staklo 48. oko 1930. koža promjer 4 cm sign.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds. oko 1925.-1934. kromirana 15. žig za švicarski rad od 1880.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt.P.1 x 7 cm sign.L.P. staklo promjer: 4. Zagreb. oko 1925.8 x 24. mjed. mramor. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt. STOLNI SAT kućište: Beč.L.7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt.L.L. pozlaćeno srebro. SAT SA STUPOVIMA Francuska.P. 158. metalna legura.: TR (u štitu) AS 624 . Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen. 160.5 cm sign. koža 2 x 3. Zagreb. poniklana.P. MUO 22759 V.5 x 37 x 9.5 cm sign. metalna legura.3 cm sign. MUO 28193 V.P.P. emajl 5 x 8. mjed. briljanti.5 x 19. SAT S FIGUROM PSA vj. oko 1925. 166.L.L. 157.

Zagreb.S. inv. KAVANA.d. MSU 3019 K.K. litografija tisak: Litografija Kr. oko 1920.. Zagreb. MUO 28859 K. akvarel. Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. MUO 20626 /1 K. br. MUO 20625/1 K. 1924. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. Zagreb.V. GZP 49/1999 173. Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb. 2892 G. 170. Zagreb. 174. 1925. Zagreb. 175. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. 1924. litografija tisak: Rožankovski i drug d. 1920.dizajn 226 168. Beograd.V. 172. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK. MUO 27030 K. 1925. Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz. 1170 .S.III V. tisak: Vaugirard. oko 1925. KABARET Zagreb. 176. zem. tisak: Crété. Zagreb.V. 171. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. GZP 46/1999 . Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. br. tuš. 169.K. inv. Zagreb.B. Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. Otto Antonini PLAKAT KLUB. 1925. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti.

185. Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb.V. inv.d. 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo. Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK.1929. br.V. MGZ 51119 Ž. Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb. Zagreb.d. 1117 . . 1935. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt. 227 182. V.. 1927. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.d. Božidar Kocmut PLAKAT XIV. 1113 . MUO 23346 K.IV V. 1929. 1121 . Ljubo Babić PLAKAT I. br.IV V. 181.V. Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. Zagreb. 1930. MUO 23348 K. Zagreb. Zagreb. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb. litografija tisak: Tipografija d. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija. MUO 19952 K. 188. 1927. 187. MUO 23353 K. V. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. Zagreb K. br. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb.K. inv. Zagreb. 178. Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb. Zagreb. 1930. 1926. . MUO 7710 K. Zagreb. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. V. 179. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.K.K.K. Zagreb. Zaklade tiskare Narodnih novina. Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. 180. Kenneth D. MUO 7711 K. litografija tisak: Lit. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. inv. 1930. Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb. GZP 44/2009 183. 1924.177. Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d.K . litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt.1935. Zagreb. offset tisak: Tipografija d. 186. oko 1930.V.K . 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.IV V. 184.

V.K. MUO 28978 K. Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb. Narodnih novina. Zagreb. MUO 8310/10 K. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. offset tisak: Tipografija d.1940. . Zagreb 952 x 635 mm sign. 1930. . 197. V. br. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.d.K. z/t Narodnih novina. 1930. ispod teksta d. 192. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1136 . ZAGREB Kabinet grafike HAZU. Z.K. MUO 23360 K.1940. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb. 196. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt.II V. Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb.k. 190. MUO 23359 K. Zagreb. . Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora. 193. br. MUO 23361 K. t.1940. 88 .V.K. Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb.: TIPOGRAFIJA D. 1930. MUO 23345 K. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb. 1115 . br. .D. offset tisak: Lit. Zagreb. 191. inv. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1935. Zagreb. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU.IV V. inv. 1936.K. 195. . MUO 8310/13 K. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. 1930.228 189. Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb.d. Zagreb. 1931. 198.1940. Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb.I V.V. Zagreb. Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb.g.1935. litografija tisak: Lit. Zagreb. . 1930.V.d. 1935. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. na prikazu g. Zagreb. 194. V.K. inv.l.k.: s. 1929.

V. V. MUO 23362 K. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb. 203. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. K. MUO 35174 K. 1926. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb.V. olovka.V. K.1940. akvarel. 209. litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d. Zagreb. 206. 1931.V.d. K.1940. V. 210. 229 207. 1926. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. br. offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. MUO 23352 K. 204. Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. tuš. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Sergije Glumac PLAKAT XII. tuš. Zagreb. 29-II V. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K.1940. . ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. . 205. Atelijer Fortuna LETAK 6. . 1935. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. Zagreb. Zagreb. MUO 8310/15 K. 1597 V. 1930. 1929. MUO 23351 K. K. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926. inv. 1937. 1930. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. br. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 202. 200. inv. Zagreb. olovka. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb.199. Zagreb. 1926. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. V. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Tipografija d. V. olovka.d. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. . 228-II V. Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. 1926. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6.1940. Sergije Glumac PLAKAT 29. 1938. K. 201. tuš. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. . 208. Zagreb. br.V.D. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. inv. MUO 23349 K. K. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb.

222. MSU 2467-doc L. MGZ 8890 Ž.. 220.V. 219. . tuš.K. akvarel. MGZ 8891 Ž.. MGZ 8896 Ž.V. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 216.211.V. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 214.1935. 1928. 1930. akvarel. V. 217. olovka. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. MGZ 39656 Ž.K. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž. Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. Zagreb K. akvarel.K. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba. 1926. Zagreb K. 223. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. 230 212. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb. . akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić . 1928. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt.1935. MGZ 8887 Ž. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb.V. 1926. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. . tuš. akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb. 1929.Mihočinec. tuš. kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl. 213.V. MUO 29526-2 K. MUO 49758 K.K. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. Zagreb K. Zagreb. olovka. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” . suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti. 218.V. Zdravko Savić Gecan. 1930.T. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. Zdravko Savić Gecan. akvarel. Zagreb. Zagreb. MUO 35175 K. 215. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928. 1928. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. MUO 29526-1 K. 1926. 1930. 221. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb.

olovka. 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1931. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14.1940. Zagreb. Zagreb. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb. V. 1930. MGZ 9414 Ž. 1929. knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51118 Ž. kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. BORONGAJ Zagreb.K. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt. 231 225. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. . Z. V.  25.K. 1929. Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. MGZ 9389 Ž. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24. crtež. MUO 8305/17 K. 228. Zagreb.V.1940. MGZ 8897 Ž.V. . MUO 8307/33 K. . V. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. olovka.K. Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb.K. Zagreb. 1929. 229. V. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. 124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 8307/32 K. 1935. 227. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. V. 231. MUO 8306/09 K.224. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb. 1935. X  XIII.Z. X 1930 Zagreb. 230.1940. . Zagreb. 226.  25. 1930. 232.V. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 8306/10 K. 1931. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb.

Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET . 1937. 1935.SKOKOVI U VODU. V. Zagreb. Zagreb offset. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. 1937. Zatvoreno spremište. Br. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž. izdavač: “Tipografija” d. Zagreb.25.d. MUO 49759 K. Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. Zagreb offset. TENNIS. bakrotisak tisak: Tipografija d.4 Zagreb. 19 Zagreb.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU.d. BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 12 Zagreb.d. Zagreb offset. K. . Zagreb. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. K. knjigotisak. 17 Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. MUO 49755 K.NA TERASI GRADSKE KAVANE.233. Zagreb offset. 1932. Br. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž. Zagreb offset. izdavač: “Tipografija” d. Br. K. Grafico F. Br. knjigotisak tisak: Stab. sign.d. Zagreb offset. br. izdavač: “Tipografija” d. KONJIČKE UTRKE. Br. V. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1.d. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .1940. 239. BROŠURA BRIONI Rim. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž.d. 1928.INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. MUO 49753 K. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU. 242. K.d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž. 1931. 10 Zagreb. GODIŠNJICA I. . Br. 1931.V. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA. 1929. 237. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. 4 Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. K. 1929. izdavač: “Tipografija” d. Br.1940. 232 234. K. 243. K. Br. izdavač: “Tipografija” d. knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. 238.d. Zagreb. 1937. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž. knjigotisak tisak: Tipografija d. izdavač: “Tipografija” d. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .725 . MUO 49754 K. 12 Zagreb. 241. Zagreb. V. .d. Zagreb offset. 245. 244. HRV.1940. 235. 2 Zagreb. ČASOPIS REKLAMA. 90. 236. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931. 10 Zagreb. . 1932.d. 1929.MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM. Zagreb offset. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split.1940. 240. litografija.

Zagreb. knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1 Zagreb. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. ČASOPIS KRITIKA Zagreb.G. 1920. zlatotisak. . J. 1937.848 248. . 1923. 1936. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO. 1922. N. HMT 1011 M. Zagreb K. 250.A. 1935. Zagreb. Zatvoreno spremište. knjigotisak tisak: S. Zbirka tiskane građe. ČASOPIS ZENIT Beograd. B.V. 233 251.246. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 4918 Pariz.V. ČASOPIS ILLUSTRATION. Knjižnica. 2618. 1922. Zagreb.1930. Zagreb. MSU 2395 K. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig. sign. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d. Zagreb. MSU 1012/17-18 J. br. 255. knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti. 252.1929. N. 1922. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb. 249. knjigotisak. 257. Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb. 4917. 1919.A. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1940. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt.d. sign. 1921. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb. br. KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 20853/1 K. 90. S.V. Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L. Zagreb. Zatvoreno spremište. 1 -17/18. MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac. 254. Zagreb. inv. Knjižnica K. ČASOPIS SIGNALI.V.N. MUO 8308/25 K. 256. K. MONOGRAFIJA BRIONI Genova.V. Zagreb. K. litografija.K. MUO 43487/1 K. 1932. V. Zagreb. Zagreb.I. 86. già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma. .232 247. Zagreb.V. 253.

1921. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 261. Wien VI naklada: Edition Slave.V.V. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. Zagreb. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. sign. Zagreb. Knjižnica.V. Wien VI naklada: Edition Slave. Ivo Tijardović B. 1922.234 258.V. Wien VI naklada: Mozarthaus. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 268. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921. 48 K. 17 K.V. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. . 263. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč. Knjižnica. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 15 K. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Edition Slave. sign. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović STEVAN ST. Knjižnica. 1921. Knjižnica. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 264. 1925. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Mozarthaus.V. Zagreb. 24a K. 23 K. 266. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 265. Knjižnica. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. 269. Zagreb. 267. Wien VI naklada: Edition Slave. Zagreb. Zbirka arhivske građe K. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V.V.V. sign. 1921.V. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb. 260. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. 20 K. 1921. sign. Wien VI naklada: Edition Slave. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. Zagreb. Zagreb. sign.V. 13 K. Wien VI naklada: Mozarthaus. 262. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Edition Slave. 1921. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. sign. 1922. 259. sign. 35 K. Knjižnica. sign. 1921. Zagreb. Knjižnica. 1921. 29 K.V. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. 32 K. sign. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien VI naklada: Edition Slave. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb. Wien VI naklada: Edition Slave. 18 K. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.

L.K. MUO 23313 K. tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K. Zagreb. V. Ljubo Babić DIPLOMA I. 282. 283. 1925. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović. 235 271. Zagreb. Zagreb. Zagreb K. HMT 129 M. Zagreb. UZORAK TAPETE Austrija. 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. UZORAK TAPETE Austrija. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. 1925. tisak: Grafiche Chiesa. Anđeo Nazlić. V. 1927. Split 274. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. V. Zagreb 140 x 91 mm vl. 1925. V.Abbazia. Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti.V. 275.. MUO 23311 K. Zagreb. 276. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K. tisak. bakrorez tisak: Imp. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. UZORAK TAPETE Austrija. MUO 7718 K. Opatija / Cesare Capello.270. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zbirka razglednica. V. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. . MUO 23312 K. V. MUO 23314 K. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. 1920. litografija tisak: Lapina. G. V.1925. K. UZORAK TAPETE Austrija. Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. V. . 273. Zbirka . UZORAK TAPETE Austrija. Zbirka razglednica. HMT 159 M. Zagreb. inv. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. 277. V. Imp. tisak: Tomasic & C. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. 280. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. K. Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica. 281. V.Stan arhitekta Viktora Kovačića. 278. V. K. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb. 279. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. br.

1925.284. olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt. MSO-164135 R. tisak vis. BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb. BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?). . 297. K.1929.2 x 3.9 x 2.4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. 236 296. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. UZORAK TAPETE Austrija. 295. K.2 x 3. 290. 291.5 x 0. V. Zagreb.3 x 18.5 cm Muzej grada Zagreba.5 cm Muzej Slavonije Osijek. karton. olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. 292. . tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. MUO 23612-05 sign. 1927. KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). V.1929. R-897 Boca likera tvrtke Pokorny. B. 285. 1927. mliječno staklo. 286. MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. V. . tisak 4. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim. V. K. 1920-ih željezni lim. željezo. papir. oko 1935. . MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. 1920-1940. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb. papir 3.5 x 1. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. 3. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb.1929.5 x 10. prozirno lijevano staklo. Zagreb. poniklano. Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 1927. K. 1927. Zagreb. MUO 18480/1 K. olovka. Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb. Zagreb. Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb. NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb. tisak 10. pluto. V. KUTIJA 1920-ih karton. MUO 23610-01 288. V. V. 289. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K. olovka. 25.6 x 3. oko 1930. 1920. K.4 cm Muzej Slavonije Osijek. NACRT ČAŠA Zagreb. 287.1929. Zagreb. crtež.7 x 4.d. . Elza Höcker NACRT ČAŠA.5 x 15. MSO-172683 R. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. B. SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.2 cm Muzej grada Rijeke K. Zagreb.9 cm Muzej grada Rijeke K.1 x 24. papir. B.1929. tisak 4. tisak 4. V. 293. . 294. MSO-172666 R. . papir.5 cm Muzej Slavonije Osijek. akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt.

S. staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. 308. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska. 303.3 x 9 x 9 cm. poniklano kantica: v. V. 1929. MSO-159324/1.br. 301. 1920. 5 x 18 x 18 cm. MUO 18477/7 K. Zagreb.A Cotechini mjed. Vitomir Andrija Bulaić. . 237 299.1925. br. 8 x 9 x 9 cm. čelik. koža 29 x 35. Njemačka. inv. oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5. 300. Australija.1931. 1930-ih čelik. furnir oraha. 1938.5 cm Muzej grada Rijeke. Zagreb K.-1928. MUO 47185 K. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb. uslojena furnirska ploča. 304.B. 1920. metal. 302. kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt. 311. bakelit promjer 245 mm. Berlin. čelik 23 x 23 x 10. 1930. STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser. V. visina 280 mm vl. ČAJNIK S KUHALOM Njemačka. š. Vitomir Andrija Bulaić. oko 1928. Zagreb. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . 9 x 9 x 9 cm. 1920-ih masiv bukve. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke. 309. platno.B 307. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb.MGR-G-27 N.1925.B. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?). 1920-ih bukva. inv.B. . V. 312. 305.7 cm Muzej grada Rijeke. staklo. 1930-ih mjed. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. nikl v.S.5 cm Muzej grada Rijeke.298. inv.3 x 9 x 9 cm. br. . inv.Deutsche Werke A. V. Vitomir Andrija Bulaić K. proizvođač: M.A. 310. MUO 18477/8 K. MGR-G-11 N. MGR -G-12 N. inv. . RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka. 25 cm. 16.C. . Zagreb.E. USISAVAČ V 20 AEG . 17 cm Muzej Slavonije Osijek. -1935. inv.S.5 x 4. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt.B. 19 cm. Zagreb. 1920. KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara.2 R. bukva. MGR-12516 N. 62 cm Muzej Slavonije Osijek.br.S.G. br. 1920. 1930-ih metal. MGR -G-24 N. bakelit 18 x 33. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb.5 x 55 x 22 cm vl. 9 x 18 x 18 cm vl. MSO-T-183 R. 5 x 18 x 9 cm. V. V.5 x 21 cm promjer zvučnika 45. čelik. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. lim. 306.R.B. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan. metal.1925.br. 1926. d. TINTARNICA PENKALA Zagreb. MUO 18477/4 K. MGR-G-20 N.B. V. bojana crno. bojana crveno. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth.B. tisak na limu 27.S. bakelit 11.S. Zagreb K. Italija.

Zagreb.  1929. izvedba: Peugeot. Zagreb. AUTOMOBIL PEUGEOT. Zagreb.1929.V. 1920. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb. Zagreb.1926. olovka. Zagreb.  1929. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt.238 313. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. Zagreb. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo. K. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. 327. 322. Francuska. V. MUO 26482 K. 325. oko 1925.1929. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. oko 1925. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb.1926. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. V. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. K. V. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. Zagreb V. Zagreb. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. 320. olovka.52 x 4. Tomislav Krizman. Zagreb. 316. V. olovka. 1920. Zagreb. 1927. 302 CABRIOLET Soscaux. 323.V. Zagreb. . 1925. K. .53 x 1. Zagreb. 324. . V.V. Soscaux. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 20. 315. MUO 18477-154 K.B. MUO 23598 K. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt.57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. V. 1927. MUO 21325 K. V. 1920. olovka. Zagreb. škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb. Francuska 1.V. K. MUO 26483/2 K. 314. 1920. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. 1927. MUO 18477-060 K. 318. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt. 326. Zagreb. . Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. K. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. V. kromirana mjed 12. 328. tuš. olovka. tuš. 1927. MUO 23599 K. 1936. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Zbirka Vela . 1930-ih makassar ebanovina. KOŠARICA Francuska. kolorirani crtež. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb. . 1927. akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt. 319. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. 317. Zagreb. 321. oko 1925. MUO 18477-062 K. Francuska K. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. olovka. Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb. V. MUO 18477-061 K. tuš.8 x 45.Žagrović.M. V.

oko 1930. 1933. oko 1925. oko 1925. muslin. 92 cm Muzej za umjetnost i obrt. OGRTAČ Pariz. 331. Zagreb.Kl. lan. HALJINA Hrvatska. kreacija: Jean Patou svileni voile. til. A. Zagreb. lame. . 117 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. A. 134 cm Muzej za umjetnost i obrt. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. titranke dulj. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. muslin dulj. VEČERNJA HALJINA Pariz. svileni žoržet dulj. . 130 cm Muzej za umjetnost i obrt. 335.moda 329. 334. MUO 24011 A.Kl. HALJINA Hrvatska. . oko 1927. MUO 11591 A. oko 1920. Zagreb.1932. 332. Zagreb. Zagreb. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Karlsbad. HALJINA Hrvatska (?). MUO 23762 A.Kl. 239 336. HALJINA Hrvatska. Zagreb. muslin dulj. . Zagreb. 330.Kl. Zagreb. markizet. svila dulj. Zagreb. 333.1934. vezivo pamučnim koncem dulj.Kl.Kl. MUO 28883 A. 337. 1930.1921. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl.Kl. MUO 12674 A. strojna čipka dulj.1935. VEČERNJA HALJINA Beč. 1930. MUO 12673 A. MUO 49129 A. 119 Muzej za umjetnost i obrt.Kl. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. VEČERNJA HALJINA Pariz. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. baršun dulj. MUO 49576 A. HALJINA Hrvatska. 1920. MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl. svila. biserne perlice dulj. titranke dulj. . oko 1926. Zagreb. 338.

105 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl. svila. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. . A. titranke dulj. titranke. 346. 345. oko 1925. HALJINA Pariz. 132 cm. . 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileni til.Kl. 344. svila. staklene perlice. A. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt. 107 cm Muzej za umjetnost i obrt. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 240 340. Zagreb.Kl. . titranke dulj. A. oko 1925. VEČERNJA HALJINA Venecija. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.Kl. 1920. staklene perlice dulj. Zagreb.1969. MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. HALJINA Beč. Zagreb.Kl. Zagreb. svileni žoržet.339.Kl.1929.1928. HALJINA Budimpešta. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1927. MUO 42365 A. oko 1930. svila. 341. Mesaroš rođ. HALJINA Austrija ili Hrvatska.Kl. A. svileni krep žoržet. Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl. . VEČERNJA HALJINA Beč. svilena strojna čipka. svileni til. MUO 12113 A. strojna čipka od zlatnih niti dulj. 43.Kl. 342. Zagreb. bolero dulj. svileni baršun. oko 1925. vezivo pozlaćenim nitima dulj. til. kombine dulj. hermelinsko krzno haljina dulj. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. VEČERNJA HALJINA Beč. 343.Kl. Hodovsky (1896. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. vezivo dulj. svileni krep žoržet. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl. MUO 35551 A. perlice dulj. svila. oko 1927. HALJINA Hrvatska (?). staklene perlice. svila. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl. oko 1924. umjetni koralji dulj. VEČERNJA HALJINA Zagreb. 1927. Zagreb. Zagreb. 93 cm. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 347.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. A.1921.Kl. .

1932. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. svilena strojna čipka na tilu dulj. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. MUO 16758/1. PLESNA HALJINA Zagreb. oko 1930. .1934. 1932.A. godine. Zagreb. svileni žoržet dulj. Zagreb. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 241 349. 356. 147 cm.Kl. oko 1925. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi. 1933.348. 155. žoržet haljina dulj.Kl.1934. organdij. 357. koža dulj. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 16054 M. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba.Kl. 355. M. 45 cm. svila dulj. papir. čipka haljina dulj. MUO 19834 A. kombine dulj. A. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba. torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. 130 cm. HALJINA Hrvatska. 28. 1933. M. Zagreb. pliš. staklene perlice. 1930. tisak. 353. godine. 60 cm Muzej grada Zagreba.A. haljetak dulj. CIPELE Zagreb. 57 cm. oko 1927. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb. MUO 11644 A. 352. Zagreb. Zagreb. 1932. MUO 44293 A. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. HALJINA Hrvatska. titranke. 351. . 135 cm. pelerinica dulj. perlice. 12 cm Muzej grada Zagreba.A. M. bolero dulj. svilena strojna čipka. RAČUN SALONA VOGUE Zagreb. titranke. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 A.Kl. staklene perlice dulj. VJENČANICA Beč. VEČERNJA HALJINA Zagreb. 358. 23 cm.A. til. c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba. VEČERNJA HALJINA Zagreb.A. svileni krep žoržet. maroken. bolero dulj. Zagreb. PLESNA HALJINA Zagreb. HALJINA Hrvatska. 143 cm. svilena čipka haljina dulj. til haljina dulj. 350. vis.Kl.Kl. 354. 1932. MGZ inv. M. . MUO 28881 A. oko 1930.

SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. Ilica 21. JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb.Kl. 75. titranke 14 x 20. KORZET Zagreb. 361. svileno vezivo dulj. vuneni konac dulj. 1925. M.Kl. pamučna čipka hlače dulj. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt. 367. MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. MUO 15888 A. 82 cm Muzej grada Zagreba. oko 1930. M. Zagreb. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 15887/2 A. postolarska radionica Oto Braun. strojna čipka. Zagreb. 1925.Kl.5 cm Muzej grada Koprivnice A. oko 1935. MUO 22240 A.A. oko 1925.Kl. 102. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930.2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. SPAVAĆICA Hrvatska. pamučno platno. vuneni triko dulj. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.1930. Zagreb. 363.Kl. svila. čipka dulj. MUO 24018/1. godine. s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. 78 cm.Kl. Zagreb. JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija. koža. CIPELE Hrvatska.2 A. 368.1960. Zagreb. svila dulj. laneno platno.A. 56 cm sign. CIPELE Zagreb. šir. KOMBINE Hrvatska (?). laneni batist dulj. A. oko 1930. oko 1928. oko 1935. oko 1923. 242 360. M. Zagreb. 1925. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza. 130 cm Muzej grada Zagreba.Kl. pozamenterija dulj. 372. 373. Zagreb. . Zagreb.). 371. Zagreb. 40 cm. 63 cm Muzej grada Zagreba.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. KOMBINE (“BODI”) Hrvatska. . 365. 1925. hlače dulj. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska.A. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska. . KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). 90 cm. Zagreb pozlaćena koža.Kl.1930. svila haljinica dulj. 362. gaćice dulj. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba. MUO 14672/1. MUO 15886 A. svileni atlas.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić. A. MUO 43540 A. . KOMBINE (“BODI”) Trst. 130 Muzej za umjetnost i obrt. laneno platno tunika dulj. 40 cm. DONJE RUBLJE Zagreb.2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. MGZ 51601 M. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. čipka dulj.A. 370. svileni rips.Kl. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt. grudnjak dulj. oko 1930. džersej dulj. pamučna strojna čipka dulj.359. MGZ 51603 M.A. 364. MUO 22242 A. 20 cm Muzej grada Zagreba. oko 1930. MUO 17757/1. 366. svileni krep žoržet. 369.

2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. oko 1925. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža.u. laneno platno vis. svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. 27. 382. 386. 24 cm. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. MSO-U 1887 R. 378. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. 1925. MSO U-944 R.B. teleća koža 12. brokat. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. oko 1920. Odjel umjetničkog obrta. M.5 cm Muzej Slavonije Osijek. obojeno perje vis. Zagreb. CIPELE Zagreb.2 A. MUO 14356/1.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileni rips. CIPELE Beč (?). Odjel umjetničkog obrta. koža dulj.1930. Zagreb. MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini. Zagreb. potpetice 4. vis. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. CIPELE Njemačka ili Slovenija. 17 cm. CIPELE Beč. perlice. Beč brokat . 41 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 20079 A. . 1920-ih postolarska radionica Wittenberg.5 x 20. 1920-ih postolarska radionica B. 376. oko 1925.tkanje srebrnih. 1930-ih koža. platno 10 x 25.B. izrada: Dragica Šmid.Kl. MUO 20078 A.Kl. ŠEŠIR Zagreb.A. oko 1925. Zagreb. antilop koža. Zagreb.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb baršun.2 A. 24 cm. Ilica 5. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini. 385. 383.Kl. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek. 18465 br. vis. posrebreno dulj. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba. antilop koža dulj. CIPELE ZA TENIS Beč. 24. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb koža guštera. Odjel umjetničkog obrta.B. écru antilop dulj.B. oko 1925. kozja koža dulj. Zagreb. oko 1925. MSO-157089 (k. MUO 20072 A.Kl. RUKAVICE Pariz ili Beč. 11 cm.Kl.2 cm Muzej Slavonije Osijek. Beč koža. vez koncem dulj. RUKAVICE Pariz ili Beč. MSO U-946 R. M. štras. MUO 12588/1. Odjel umjetničkog obrta. koža. koža.A. 243 375. 377. Reshovsky.Kl. . MUO 22226/1. Odjel umjetničkog obrta. vis. pozamanterija.374. 387. MUO 12658/1.2 A. 381. oko 1925. postolarska radionica Otto Braun. 1b) R. A. 1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža. ŠEŠIR Zagreb. MSO-165627 R. 379. 384. ŠEŠIR Zagreb. CIPELE Beč. Ilica 21. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek.5 cm. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt. RUKAVICE Austrija (?). Zagreb. 380. oko 1930. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb.B. zlatnih i višebojnih svilenih niti. TOKICA Zagreb.

MUO 28528 A. 1925.B. tisak u boji. antilop koža. 1923.Kl. platno. papirne naljepnice 15. svila. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj. tisak promjer 6. svila. TORBICA Beč. 390. bakelit. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. MUO 25903 A. koža. 402. MSO-170522 (k. 1923. Odjel umjetničkog obrta.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. TORBICA Beč (?). promjer 7. metalna galanterija. oslikana. karton. tisak u boji visina 3 cm. 122. metal. 15918 br. MSO-170527 R. Odjel umjetničkog obrta. Würzl & Söhne.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.B.A.1925. TORBICA Hrvatska.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih tvrtka Coty.Kl.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek. PUTNI KOVČEG Austrija.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo 26. godine.1930. papir. 392.Kl. 244 389. preplitanje dulj. .388. metal. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?). staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt. 400.5 x 39.8 cm Muzej Slavonije Osijek.B. metal. Wien-Carlsbad koža. MGZ 41371 M. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. promjer 6. . Zagreb.Kl. Odjel umjetničkog obrta. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). . oko 1920. oko 1925. .1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton. 115) R.5 cm Muzej Slavonije Osijek. Odjel umjetničkog obrta. bakelit. Pariz karton. MUO 23717 A. . TOALETNI PRIBOR Austrija (?). Zagreb.Kl. Zagreb. MUO 47711 A. A.5 x 45 x 11. papir.u. Pariz karton. tkanina visina 3. MSO-168185 R.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1930-ih tvrtka Coty. Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska. oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14.1939.1 cm Muzej Slavonije Osijek. tisak u boji visina 3. staklene perlice. staklo 25 x 34. Odjel umjetničkog obrta. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?). papir. promjer 7.5 cm Zbirka Jura Gašparac. 51 cm Muzej Slavonije Osijek. 1922. MUO 17964 A. godine.8 cm. 399. oko 1930. 397. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. 401.Kl. KUTIJICA ZA PUDER Pariz. 394. 1937. slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt.1925. TORBICA Francuska. 391. Beč. papir. PUDRIJERA Austrija ili Italija.B. 393. Zagreb. 396. oko 1920.Kl. MUO 23761/1-10 A. 1935. 398. Zagreb A. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba. koža.Karlsbad tvrtka: M. celluloid. emajl. MSO-170526 R. Zagreb. A. metal 16 x 10.Kl. umjetna masa. MSO-170410 R. 395. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz.B.9 cm.

Lalique vis. Zagreb Muzej grada Zagreba. poč. MUŠKO ODIJELO Zagreb. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.izl. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt. uz donji vanjski rub: R. 408.M. rezbarena.M.5 cm sign.5 x 5.Kl.D. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija.5 cm.Kl. MUO 47981/1. 407. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1921. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.a Muzej za umjetnost i obrt.403./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74.8 cm sign. obojena vis. Zagreb. 245 412.Kl. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis. ovratnika i leptir mašne. vuneni triko dulj. 414. Zagreb. PLESNI RED Zagreb. Zagreb. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.8 cm sign. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. 1920-ih zečja dlaka vis. MUO 43540 A.A. bočice 7. M. staklo sign. prsluka. rezbarena.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. 15. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz. 1918. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. uz donji vanjski rub: R. 1927. Zagreb. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb. 1938. vuneni triko. A.¸prom. MUO 39413 A.Kl. Zagreb. prom. svileni atlas dulj. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No. V. oko 1930. 8.Kl. 4.Kl. umjetna masa.5 x 2.B. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz. V. 8.5 cm.B. pozamanterija. CIPELE Njemačka (?). MUO 11262 A. papir. tvrtka Salamander lak koža.5 cm. MUO 47834 A. 413./13. A. tisak 11 x 7.2 A. Zagreb. 409. 5 Pariz. 404. godine i nagrađena je srebrnom medaljom. 405. Risto Stijović KUTIJICA 1925. 410. Zagreb Odijelo se satoji od hlača. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 A.Kl. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9. . 4. Zagreb. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža. metalna dugmad vis. kutija 9 x 8. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.3 x 6. Odjel umjetničkog obrta R.b Muzej za umjetnost i obrt.Kl. pamučni konac. oko 1920. košulje. MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“. 411. umjetna masa. MUO 39415/1. na dnu: R.: na reversu otisnuto: Tipografija D. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. svileni rips. 1929.B.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 406.izl. CILINDAR Pariz. vuna. fraka. Risto Stijović KUTIJICA 1925. Zagreb. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. obojena vis. 1935. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P.

M. ptičja perspektiva. 1931. Zagreb Hugo Ehrlich. Nacrt Zagreba iz 1926. Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba. Put Vlaha Bukovca. Novakova 15. Vončinina 14. Kulturno-povijesni muzej.-1924. nacrt pročelja. Zagreb. vila Kell. Prag (izd. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice.. 1926. Osijek. Zagreb 422. 1930. privatna zbirka. kuće na Rivi. Vila Spitzer.izbor originalnih izložaka (fotografije.. Gomboš & Kauzlarić. Jakov. Balkan Mentor). presjek. razglednica. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Split.-1928. nacrt. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. 1921. Bonatz /moto Filo/. Zagreb 421. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. 416. 1931. presjek. Muzej za umjetnost i obrt. Novi Vinodolski Viktor Kovačić. kuća Slaveks d. Muzej grada Splita Drago Ibler.arhitektura 246 I. Stjepan Hribar. 1921.. Rekonstrukcija Iličke fronte (studija). fotografije. natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Zagreb II. privatna zbirka. projekt P. Studio L..d. tlocrti.. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. 419. Prag (izd. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Muzej za umjetnost i obrt. Alfred Keller. Državni arhiv u Zagrebu 420.d. 1925. Uprava za zaštitu kulturne baštine 418. Muzej za umjetnost i obrt..-1932. Balkan Mentor). perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale. Zagreb. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić. Zagreb. Zagreb Drago Ibler. a) Projekt Kovačić. razglednice. Nacrt Splita iz 1926.. Gärten von Albert Esch. Vila Ilić. nacrt pročelja.K. Paunovac 7. fotografije. privatna zbirka. Dubrovački muzeji.. Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . repro: Grimme. Zagreb Drago Ibler. Kovačić /Pollak & Bornstein. ptičja perspektiva. Benedik & Baranyai. Heilbrun. Sv. Okružni ured za osiguranje radnika. Muzej grada Splita Alfred Keller. Zagreb. tlocrt. Studio L. Dubrovnik. 415. Heilbrun. Vila Zimdin Šeherezada. fotografije. kopije crteža): Benedik & Baranyai. Zagreb fotografije. Zagreb Bruno Bauer. Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. 1930. Zagreb 417. Dubrovnik . Muzej za umjetnost i obrt. kuća Standard Oil d. Epidemiološki zavod. Zagreb tlocrt. perspektivni prikaz. perspektivni prikaz. regulacija splitske obale. Wien-Leipzig. vila Plavšić. Albert Esch. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Arhiv Toše Dabca. Vila Horvatić.

privatna zbirka. Zagreb.. Zagreb. Zagreb i Arhitektonski fakultet. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Alfred Albini. 1929. Uprava komunalnih poduzeća. Perkovčeva 2. Matijaševića 2.. Osijek. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich). Majerovica. fotografija. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca.-1930. 1934. Nikola Dobrović. spomenica Croatia. Gradska štedionica i Gradska kavana. 1936. zgrade Rione del Littorio. Kuća Kohn Adler. Peter Behrens. Zagreb. Ignjat Fischer. Zagreb. 1931. fotografija. Novinarski dom. Split. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. Bruno Bauer. 1937. Pollak & Bornstein. Put I. nacrti. 1923. Juraj Denzler. 15. Zagreb 426. Vila Pallavicini Rusalka.-1934. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. perspektivni presjek. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Zagreb 430. 1923. 1928. Zagreb. Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Gajeva 5. Zagreb. Rijeka. 1934. privatna zbirka. nacrti. 1933. fotografija Đure Janekovića. Zagreb 424. Palmotićeva 64a. Benedik & Baranyai.423. Zagreb 431. kolorirani perspektivni prikaz. 1927. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. Muzej za umjetnost i obrt. Hvar. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. privatna zbirka. 1926.-1928. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije. Zgrada Shell. 1927. Kuća Glück. privatna zbirka. 5. revija Svijet. Muzej za umjetnost i obrt. Lungomare ispod Venerande. Trg hrvatskih velikana 3. 1920 -1921.-1931. Rudolf Lubynski. perspektivni prikaz. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića. Zagreb. Kapucinska 29. Burza. Arhiv Toše Dabca. Kuća Leon. Zagreb i MNO. 433. Zagreb. Bornina 12. Hrvatski muzej arhitekture.-1938. . Zagreb 247 429. Klaićeva poljana. 1930. Croatia. Gomboš & Kauzlarić. Gradska štedionica.-1935. Zagreb. 1924. Zagreb fotografije detalja interijera. fotografije eksterijera i interijera. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Zagreb 435. perspektivni prikaz. Zagreb 434. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. Vila Ladanyi. privatna zbirka. Muzej grada Zagreba . Zagreb 428. perspektivni prikaz. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor.1930. Zagreb. Gomboš & Kauzlarić. nacrti. Tomašićeva 10.-1932. Državni arhiv u Dubrovniku 425. Dubrovnik. 1927. razglednica. Jurišićeva 1. Gundulićeva 32. Muzej za umjetnost i obrt. br.-1931. Jelačićev trg 9-10. Boninovo. Muzej za umjetnost i obrt. 1929. Kuća Stern. Muzej grada Zagreba. Hvar. Muzej grada Zagreba 432. nacrt pročelja. Zagreb. Vila Kirin.-1929. nacrti i fotografije. 2010. Zagreb 427. 15. privatna zbirka. razglednice. privatna zbirka.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

P.l. MSU 1917 S. d.d. . br. Zagreb. 253 508. Zagreb M.d. Vilko Gecan AMAZONKE 1923.G. 505. ulje na platnu 74.P.slikarstvo 502.d.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt.d. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936. 511. ulje na platnu 208. d. MMSU 49 D. d. Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935. MUO 14461 M. d.d.G. Mario Antonini.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921. MSU 7 S. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932. d.7 x 109. 503.d. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925. l.: Uzelac privatno vlasništvo.G. ulje na platnu 155 x 145. ulje na platnu 198 x 156 cm sign. ulje na platnu 99 x 79 cm sign. Zagreb. Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922. Rijeka.5 cm sign. ulje na platnu 162. Kljaković vl.d.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Vilko Gecan GITARA 1930.d. ulje na platnu 92. MG 973 510.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb M.: OTTO ANTONINI vl. 1814 S.5 x 73. Zagreb. ulje na platnu 163 x 115 cm sign. Maro Grbić. Zagreb. 504. 509. Zagreb.G.: Uzelac Moderna galerija. inv. d.: J.7 cm sign.P.5 x 118 cm sign. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922. 507. Uzelac Moderna galerija. MG 1015 506. Zagreb M.5 x 100 cm sign.: Gecan Muzej suvremene umjetnosti.G. d. akvarel na papiru 42 x 33 cm sign.l. Zagreb. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign.

d. l. ulje na platnu 255 x 180 cm sign. d.d. d.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin.: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin.: JF 1927 Zbirka Kovačić . Zagreb 519.Mihočinec. UGD 375 522. 515. GMV .5 cm sign. GU 726 520. ulje na platnu 100 x 76 cm sign. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija.k. 67.G. Split.: Vladimir Becić Moderna galerija.5 cm sign.l. Galerija umjetnina.Mihočinec.k.5 x 55 cm ulje na platnu sign. ulje na platnu 136 x 78 cm sign.d.d. d. kreda na papiru 130 x 113 cm sign. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci.5 x 90. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina. MUO 47959 M.d. GMV GS 173 518. ulje na platnu 55.: tartaglia 24. MG 4011 516. Ivo Režek KUPAČICE 1926.J Zbirka Kovačić . Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929. : Vlad.d. Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935.l.5 x 67. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926. GU 728 513. Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925.GS 110 521. Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928. ulje na platnu 81 x 65 cm sign. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929.d. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923. d. d. d. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića. ulje na platnu 90 x 68 cm sign.: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik.: F. d. GM 3336 514.d. Split. tempera. MG 879 523. Zagreb. Zagreb.d.254 512. ulje na platnu 120. Zagreb./27. Atelijer Meštrović . Zagreb 517.g. Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926. ulje na platnu 100 x 120 cm sign.: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt. Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927.

d. Zagreb.5 cm sign. d.D. Zagreb.X.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti. MUO 25228 M. Trepše Muzej za umjetnost i obrt. 1922 Muzej za umjetnost i obrt. d. GU 310 525. MMSU 1021 D. Zagreb. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935.524. Zagreb. pastel na papiru 101 x 83 cm sign.: A.: R. akvarel. ulje na platnu 116 x 110. Muzej za umjetnost i obrt. Split. Bol.G.d. tuš na papiru 30. Strosmayerova galerija HAZU. d. Marijan Trepše MOST 1931.G. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933. ulje na platnu 110 x 89 cm sign. br. 533. MUO 29870 M.5 x 41 cm sign. d.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt. Rijeka.7 x 181. ulje na platnu 77.G. ulje na platnu 127 x 104 cm sign. .: S. ulje na platnu 79. Bol. d. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929. ulje na platnu 65 x 68 cm sign.d. 527. 525 : BOL 1 255 530. d. 532. 529. MUO 17425 M. Zagreb.: J. Osijek. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. 535. br. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930.: Leović Galerija likovnih umjetnosti. Osijek.G.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. l. ulje na platnu 97 x 83 cm sign. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930.: . Dujšin Galerija umjetnina.d. ugljen na kartonu 121.l. akvarel.G. ulje na platnu 60 x 75 cm sign.G.5 x 58 cm sign. ulje na platnu 65 x 54 cm sign. MUO 48451 M.: C.d. GLUO S 979 . 525 : BOL 206 528. inv. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. SG 695 526. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927. inv.5 x 57 cm sign. MUO 16732 M.: M. Krizmanić / 1929. d. 534.d.1932. Auer 1930. Zagreb. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923. GLUO S 808 531.d. l.d. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922.

: S. l.d. 547./1924. MUO 33383/2 M. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. GU 265 544.l. MG 2467 541. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926.G.d.: d.G. ulje na platnu 92 x 73 cm sign. Rijeka. d.5 cm sign. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918.5 cm sign. B.G. Zagreb.k. Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921. Rijeka.5 x 99. Choumanovitch 1923/24. MMSU 2848 D. l. litografija u boji 35 x 31. MUO 033121/7 M. ulje na platnu sign. d. Zagreb.d. Zagreb. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928.G. Zagreb. . Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930. MUO 33121/3 M.8 cm sign.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.: Miše Galerija umjetnina.G. na svitku: George Barbier 1918.: S.: S. l. 545. ulje na platnu 80. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924. ulje na platnu 54 x 68.d. 546. gravura u drvu 27. MMSU 306 D.d.7 cm sign. Split. d.5 / 33 x 29. Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928.5 x 77. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. GU 216 540.k. gravura u drvu 27. d.8 x 22. 542. litografija 70 x 50.d. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. akvarel na papiru 41.d.k. Split. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti.: Vladimir Varlaj Moderna galerija.8 x 22. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. 543. Zagreb. ulje na platnu 100 x 73 cm sign. Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928.1 cm sign: d. Zagreb M.1cm sign. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923.5 / 33 x 29. Choumanovitch Galerija umjetnina.: Tiljak / 928 Moderna galerija.d. l.G.G.3 cm sign. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo. 539. Zagreb. ulje na platnu 93. Zagreb.d.8 x 29. MUO 49762 M. d.5 cm sign.d. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt.536. Moderna galerija. MG 1967 538. MG 1050 256 537.

Zagreb. inv. Knjižnica.D. 553.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br.292 A. 556. Knjižnica. 1932.1 x 31. d. 30.7 cm sign. d.G. 1932. d.d. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz.d.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. 555. br.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.D. br. inv. Knjižnica. 30. d. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica.5 cm sign. kolorirana litografija 42 x 31. 1932. kolorirana litografija 42 x 31.D. 1932.295 A.295 A. Zagreb.295 A. MUO 33383/6 M. l. 551.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 30.6 cm sign. kolorirana litografija 42 x 31. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. inv.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1932. 30. br.D. kolorirana litografija 42 x 31. d. litografija 70 x 50. inv. kolorirana litografija 42 x 31. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz. d.d.d. 554.d. 1932. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica. Zagreb.7 cm sign.5 cm sign. 552. 30.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br.D. br. Knjižnica. Zagreb. br. br.295 A.5 cm sign. Knjižnica. 30. Knjižnica. 257 549.5 cm sign. Zagreb.293 A.295 A. 30.d. kolorirana litografija 42. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz.d. kolorirana litografija 42 x 31. kolorirana litografija 42 x 31. 1932. Zagreb.d.D.D. Zagreb.8 cm sign. 1932. inv.7 cm sign.d. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz.548. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz.295 A. 550. Zagreb. . inv.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. inv. d.D. 30. inv.

u Parizu. Muzej za umjetnost i obrt. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. Muzej za umjetnost i obrt. akvarelirani crtež. 562. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T.: PLUTO / (Theatre de gignol) d. 559. 560. Tomislav Krizman STRIŽENO III.K. siecle) Les marionettes d. Zagreb. Zagreb. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. A. tuš 480 x 310 mm d. Zagreb.kazalište 258 557.d. nacrt scenografije za balet Striženo . HNK 279 A. A.košeno (Krešimir Baranović) 1932. u Parizu. kolaž 445 x 315 mm sign.D.D.D. na podlozi: LJBabić 920. kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D.: Faust (XVII.d.D.d. Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. A.d. HNK 279 A. u Parizu. 561. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo . Zagreb. akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt. kombinirana tehnika HAZU.košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932. kolaž 435 x 310 mm sign. d. d. Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. 558. u Parizu. Zagreb.D. Zagreb. .

dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. ČIN. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. l. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. d. HAZU. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. HNK 6 i 7 A. d.: LE DUC DE PARMA d.d.. / SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.l. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. tempera na papiru 165 x 206 mm sign. (William Shakespeare) 1924. Zagreb. na podlozi: Babić .D.d. Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D.563. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.k. Zagreb. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. A.: W. tempera na papiru 390 x 290 mm s.Širola / LES OMBRES / Ballet d. IV.d. Zagreb. / BOSWORT HAZU. A. 1000 x 500 mm sign. 259 564. 565.d. akvarelirani crtež cca. ČIN. na podlozi: Babić . Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. Zagreb A. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3.: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. u Parizu. l. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt.: DJECA sign. II. s.Širola / LES OMBRES / Ballet. Zagreb A. A. Zagreb. 567.d.D.Širola / LES OMBRES / Ballet d.D. d.d. 568. SC. d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign.: Žene l. Zagreb. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. u Parizu.d. 566. MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.D.d.k. u Parizu. Ljubo Babić RICHARD III.Širola / LES OMBRES / Ballet d. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. Zagreb.D.. na podlozi: Babić .d.d. . l. (William Shakespeare) 1924.D. Ljubo Babić RICHARD III. A. u Parizu.d. na podlozi: Babić . V. A. tempera na drvu 600 x 800 mm sign.: W. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. tempera na drvu 600 x 800 mm sign.d.l. 569.D. III. SC. 570. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929.d. u Parizu. HAZU.k. akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign.

D. HAZU. Zagreb.: SADKO IV. 583. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. B. 580. Stravinski: Žar ptica / g. Zagreb. HNK 227 A. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928. g. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU. 1930 HAZU. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. 577. HNK 16 A. 578. akvarel 243 x 330 mm sign. Vodopija. B. akvarel 246 x 320 mm vl.D. Zagreb A. B. HNK 227 A. 573. Zagreb. I.D. 582. Zagreb A. Zagreb A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. HNK 227 A. HNK 227 A. akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign. Vodopija.d. HNK 227 A. d. Zagreb. HNK 16 A. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. papir. B. 574. .d.D.D.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU.D. AKT. Zagreb A. I. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir.D. slika / P. 576. pastel na papiru 230 x 145 mm vl. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.D. I. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Vodopija. B. Vodopija. 581. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Zagreb.260 571.d.D. / PARIS 1930.: Rimski . Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Vodopija. Zagreb A. 572. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925. g. I. Froman HAZU. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign.(?) papir. Zagreb.d. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. akvarel 243 x 330 mm vl. 1928 HAZU. Sergije Glumac STUDIERZIMMER.: PFROMAN.D. pastel na papiru 230 x 150 mm vl. FROMAN. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign.d. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930. d. I.D.D. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930.d. I. Zagreb.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign. 579. kombinirana tehnika HAZU.d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. g. HNK 19 A. I. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Rue des Bernardius / Paris 5e vl. g. 575.: Šeheresaga / P. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924.: Sergius Glumac / 42. Zagreb.

D. Vodopija. Zagreb A. akvarel 223 x 158 mm vl. akvarel 223 x 158 mm vl. 591. Zagreb A. Vodopija. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.584. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. I. I. Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir. B. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU. Vodopija. B. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 246 x 323 mm vl. 594. B. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 590. Vodopija. 261 585. Zagreb A. 586. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Zagreb A.D. Vodopija.D. Zagreb A. 592. akvarel 322 x 250 mm vl. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. B. Zagreb A. I. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 322 x 250 mm vl. B. I. Zagreb A. I. Vodopija.D.D. I. HNK 200 A. B. I.D.D.D.D. B. Zagreb. I. 587. 593. . Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija. akvarel 322 x 250 mm vl. Zagreb A. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 588. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Zagreb A.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. B. 589. Vodopija. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 322 x 250 mm vl. Vodopija. Vodopija. B.

digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937. 1936. 599. Dubrovnik D. Tošo Dabac NJENE OČI. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .d. Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.u.: d. Tošo Dabac NAT 1936.u.5 cm M. oko 1930 c / b fotografija 17. 601. 596. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940.N. klor-brom-srebrna fotografija 35. 604.: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA. 598. Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929.2 x 22. Zagreb. vl.3 cm sign. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940.d.5 cm D.fotografija 595.5 x 19 cm M. Zagreb. oko 1930 c / b fotografija 16. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17. 1934. 13.: d. MUO 24043 M.u.4 x 27.2 x 25.3 cm sign: Berner vl. MUO 24572 D. Zagreb.d. Zagreb.ATD 277 D. 600. MSU.N.3 x 22. 603.N.2 cm sign.8 x 13. klor-brom-srebrna fotografija 32.N. MUO 24042 M. Dubrovnik D.N. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16.T. NJEN PONOS Zagreb.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik.ATD 8 262 D. Josip Berner DUBROVNIK vl.: d.T.N. Vladimir Šarić. MSU . Dabac Muzej za umjetnost i obrt. presnimka iz kataloga I. MSU.5 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940. 602. Vladimir Šarić. . Dabac Muzej za umjetnost i obrt.T. 597.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. c / b fotografija 40 x 30 cm sign.T. MSU .

klor-brom-srebrna fotografija 32.T. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb. Zagreb. 25. Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. Maja Đurinović.3 cm vl.6 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T. Zagreb.1 x 29. Milan Fizi PARALELE oko 1937. 1922. Zagreb.T. 1934. 612. 1919. MUO 41503 M. 616. . Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb.T. Milan Žegarac Peharnik. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 615. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb. Milan Žegrac Peharnik.T.u. Zagreb. 613. MUO 41528 M. 1934. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41537 M. MUO 15737 M.T.d.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1934.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 608. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. srebrobromidna fotografija 22 x 11. 1934. 263 617. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok. Zagreb.T. Samobor D.T. klor-brom-srebrna fotografija 39. MUO 41668 M. Zagreb.: d. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925. MUO 24051 M.T. prije 1937. oko 1934.605. MUO 24696 M. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. MUO 41446 M. Zagreb. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl.T. MUO 41327 M. Zagreb. 610.9 x 35. c / b fotografija 42. 607. Zagreb D.N.T. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb. Zagreb. 614. 1934. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb. Samobor D. oko 1934. 611. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.2 x 20. 618.T. oko 1936. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. MUO 15735 M. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 1939. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb.N.8 x 29. 606. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek.N. MUO 15736 M. Zagreb. 609. 619. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. MUO 41536 M.

632.T. klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb. 623.5 (21.N.T. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb.8 x 24. 628. Zagreb. 621. na poleđini: Dr. .5 cm sign d. klor-brom-srebrna fotografija 27. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa.5) cm sign.mosinger M.T.T. oko 1926.d. 1934. 14.8 x 28. 1934. 1930. Zagreb. 622. TONKA vl. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.: f. oko 1928. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt.T. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. MUO 49231 D. MUO 41937 D. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. 633. 629. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. 624. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.u. Zagreb D.T. MUO 41663 M. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb.8 x 16.T. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. Zagreb. Zagreb. 1932. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb. 1934.u. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. klor-brom-srebrna fotografija 32.T.d. 630. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. 1930.4 x 15.N.N. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925.5 (22 x 16. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb.: d.4) cm sign. MUO 24356 M.d. 627. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. d.3 x 22.5 x 16.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 264 625. 1934. MUO 24632 M.5 x 16 cm M.d.u. oko 1930.N.u. 1929. Zagreb. d. Zagreb. 1929. Petar Dabac. 1934.8 cm sign.620. 626. Zagreb. MUO 49423 D. MUO 42035 M. br. d.N. M.d. Branko Kojić IZLAZAK Zagreb. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb.T. digitalni ispis autorske fotografije 21. d. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21. d.d. klor-brom-srebrna fotografija 38.u. sign. MUO 41737 M.u. MUO 44074 M.1 cm sign. 1924. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16.u. MUO 49229 D.d. oko 1926. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb. 631.

MSO 161120 D.9 (38. G. Osijek. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek. bromsrebrna fotografija 56. MUO 24631 M. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zbirka fotografija. 638.T. suha ploča 51. d.d. 265 635.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. . MSO 157074 D.161119 D.8 cm sign.7 cm sign.S.7) cm Povijesni muzej Istre . Zagreb D.8 (29. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo. Zagreb D. 637.9 x 51. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb. Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936.N. kontaktni. Zagreb.T.3 cm sign. srebrobromidna fotografija 16. papir. kontaktni.6 cm sign. J. Zagreb. Slavka Pavić.u.T.Museo storico dell‘ Istria. 645. Zagreb M.3 x 47. 639. d.N. Zagreb. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni.: d. 1933.u. 641. Zagreb. bromsrebrna fotografija 38 x 26.N. digitalni ispis autorske fotografije 23.N.2 cm) sign.N. 642. 644.N.Museo storico dell‘ Istria.u. Osijek.2 x 38 cm sign. Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927. dvostruka ekspozicija vl.d.u. Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931.T.l. MUO 41159 D. Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21.d. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt. 1933. Nikola Szege AKT 1934. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni.S. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa. . papir.634. 646. suha ploča 41.: d. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb. 1927. 1934. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb.: g.u. d. Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb.d. oko 1925.u.9 x 38. MUO 24701 M. 636. 1927.1932. MSO . negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L.1 x 16.8 x 41.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.d.N. MUO 49420 D. bromsrebrna fotografija 28.4 x 15. d. Nikola Szege GLUMAC 1940. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt.d. 643. Nikola Szege PLESAČICA Osijek. Zbirka fotografija. negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L. 640. Osijek. c/b fotografija 27 x 18.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M. Aleksandar Reputin. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek. Szege Muzej Slavonije.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre .

N. staklo (leća) 10 x 7. s dva refleksna tražila. 652. MUO 44519 D.N. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek.d.O. prije 1925.1935. MUO 42739 D. 649.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.J. 651. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb. bromsrebrna fotografija 28. klor-brom-srebrna fotografija 39. 1925.d. Velika Britanija.1934.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. fotografski aparat za film. MUO 39393 D. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. metal. 654. 1925. koža.8 cm sign.6 x 24. 1928. Zagreb. Zagreb. navoj za film industrijska proizvodnja bakelit. c/b fotografije 24. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak.N. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.T. na kartonu Varnai / Osijek I. MUO 42951 D. Solomon Weinrich. Njemačka.5 x 13. d.1 x 30. 1928. MUO 42755 D.u.u. metal. koža. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb. D. 1925. godine.647. c/b fotografija 24. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb. Zagreb. fotografski aparat za rol film. MUO 24554 M.u. Zagreb. 648. 1934. .: d. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar. 653. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. .8 cm sign.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. . klor-srebrna fotografija 37.1922.7) cm sign.O. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.: d. Zagreb. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb.N. D.d. Muzej za umjetnost i obrt. 266 650. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit. FOTOAPARAT ZEISS IKON. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb.J.3 x 31.N.3 x 31.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.

.

Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića. Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH. Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko . FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba.

Zagreb Vlado Borošić. Zagreb Muhiba Levan. Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Zagreb Zlatko Karač. Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU. Atelijer Meštrović. Opatija Institut za povijest umjetnosti. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti. Zagreb Marijan Milevoj. Šibenik Muzej grada Zagreba. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu. Zagreb Dubrovački muzeji. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Osijek Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb Vera Lambert. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d. Zagreb Muzej grada Šibenika. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Zagreb Hrvatski muzej turizma. Zagreb Milan Žegarac Peharnik. kazališta i glazbe HAZU. Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH.. Zagreb Muzej hvarske baštine. Zagreb 269 . Rijeka Muzej Slavonije. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. Labin Ministarstvo kulture RH. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Fototeka Moderna galerija.d.

o. Gradska knjižnica. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb Interior & product design. Zagreb Kerschoffset. Metalni artikli Team . TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. Zagreb KGZ. Rijeka Miroslava Margetić. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por. Strmec-Samoborski Andrea. Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. Produkcija suvenira Anarta. Zagreb . Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb Potomac. izrada ukrasa Mario. Zagreb Moderna galerija. kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej. Nerežišća Zaklada Karlo Grenc. Zagreb Jor.obrt. Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. Dubrovnik Centar za kulturu Brač. Zaprešić Štimac. Zlatarsko-trgovački obrt Fajn. Osijek Dubrovački muzeji.o. Ortoforma d. Kulturno-povijesni muzej.

muo.hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 . Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić.NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt. suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011. Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo.hr www. Sva prava pridržana.