ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”. koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela. Sankt Peterburgu. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. On je proricao poentiranom metaforikom . zenitizmu. bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. Parizu. dadaizmu. Dijagnostika bečkog pisca. Londonu. prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga. Hillerov suvremenik. a uskoro i filma.zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. radilo se o kubizmu. talijanskom i ruskom futurizmu. purizmu. Fenomen umjetničkog pluralizma. nadrealizmu ili srodnim orijentacijama. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. suprematizmu. I zastupnici likovnih umjetnosti. čiji tempo. prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. Berlinu. ekspresionizmu. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. dinamičkog velegrada. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. Hermann Bahr. aktivizmu. New Yorku. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891. glazbe. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”. plesa. književnosti. koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču. laudator bečke moderne. Imao je razloga za tu tvrdnju. Uostalom.

Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom. Budući da se art déco. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. drami. suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima. ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. nepovratno prošla. . štoviše. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). u nekima (art déco. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. konstruktivizam. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije. gutača vatre i noževa”. taj je termin čak nužno potreban. neviđeno i teško. tvore filmske projekcije. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan. Četvrt stoljeća kasnije. nego i osebujnim korelacijama. pripovjednoj i esejističkoj prozi. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu. Za definiranje pojedinih smjerova. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. Za razliku od modeliranja epoha. suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. glazbi i plesu. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. pjesništvu. u nekim bitnim. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno. kiparstvu. kao primjerice kod Piscatora. oko sredine dvadesetih godina. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. pa i naše teme: art décoa. Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. U inovacijsko kolo pridošli su art déco. pri čemu treću dimenziju.

Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. novih mogućnosti na području kazališta. koje su nastale slučajno ili naknadno. poput pokretne 15 . Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. sportu. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. i Röntgenov izum. i teorija relativnosti. Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. već bilo zatečeno. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja. konvencije. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. i psihoanaliza. reprodukcije glazbe. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. odijevanju. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli. filma. ipak. danas sama po sebi razumljiva. sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. sve je to 1918. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. granica je između modernog i tradicijskog načina života. osobito na području klasnih hijerarhija. teško je zamisliva bez secesijskog modela. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. Razlika je. godine. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva.Takav je sinkretistički stil i art déco. nastala istih godina kad i nova objektivnost. Nova dekorativnost. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa. koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija.

u dvadesetom stoljeću. možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. s obzirom na udio tehnike. Među primjerima iz glazbe. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. pročeljima zgrada. jazza i modnih revija. modernih plesnih dvorana. napose stream-lined oblikovane mašine. Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati. primijenjeno oblikovanje. već manje u arhitekturi. Međutim. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. Svoj puni zamah orijentacija je stekla. Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . metonimijski rečeno. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. Igora Stravinskoga. u opremi tiskovina poput modnih časopisa. automobila. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. bicikla. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. na ulici ∑ na plakatima. Uzme li se to sve u obzir. filmskih i fotografskih publikacija. samo je jednim dijelom. pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji. međutim. Art déco. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. pojava zatvorenih prostora. Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. dakle problem koji nije specifičan za art déco. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija.

opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter.Zeitgeist. poput Hoffmanna i van der Veldea. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. njemačkoj 17 . od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. u ranijoj. Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. mladog Kandinskoga. Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. kao u pojedinim središtima secesije. Tooropa. i s olakšavajućim okolnostima. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. izvornom značenju. Ako je primjer Beč. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. lutajući skalom od arija do objave rata. nego o upadljivosti u smislu osjetilne. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. našli su mjesto u secesijskom kontekstu. Ornament i zločin. Vogelera. svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. Toulouse-Lautreca. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga. Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. iako je riječ o posve različitim tvorevinama. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. Baksta. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. Klimta. prije svega vizualne. stilizacije. Gaudija. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi. Rickettsa. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu.

mrtvim prirodama. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. međutim. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. bižuterije. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman. koja je “čvrsta. dakle zbiljnost artfakta. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću. gitara i gondola. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. najčešće se spominju dva Francuza. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja. samo što ne teži..) Umjetnici se trude. art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju. nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva. . mandolina. bilo strojevi.. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. sna. godine. licima. svakako ne u cijelom stvaralaštvu. funkcionalističkih zgrada. Kad se radi o teoretskim razmatranjima. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. Iako je Pariška izložba. piše on 1925. André Lhote i Fernand Léger. koja prati oblikovne tendencije od 1907. jasna i točna”. poput secesije. Umjetnost se svakako ne može izolirati. do 1931. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa. opisa i oponašanja zbilje. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina. kao što već spomenuto. uzburkanog života. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti. Léger.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. a svakako će biti simbol razdoblja. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. a ne mimetički pristup krajolicima. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost. Svi motivi postaju “stvari”. koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. dugačke kose. godine. godine. razlika je u punom smislu očita. neovisnu vrijednost. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima. tvrdi francuski slikar. automobila. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. Svaki artefakt ima svoju posebnu. za oblinama. bilo ljudi. Svjetski rat.) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija. bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima.18 verziji Vom neuen Stil.

Modni. upravo asketskom. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. Međutim.) Za razliku od revija.To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti. a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. Kästner. velikim zabavama. u kabaretima. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. filmski. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću. kao što to čine neki današnji kritičari. izloženi pred gledateljima. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. godine. sportski časopisi. u usporedbi sa secesijom. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. 19 . to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. Brecht. dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. mostovi. neboderi. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti. “Duh vremena”. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. svakako je pretjerano. konstruktivističkom. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. Umjesto krizantema. školama. on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. život predgrađa. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. gradska bohema. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. Geslo je bilo “uporabna lirika”. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. koji je upisan u art déco. prije nego što bi ih dali nakladniku. gubeći se u prilagodbi. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925. koje iskazuju šarenilo art décoa. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe. gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. (Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926.

Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo. Vlaisavljevića. Cipre. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. godine. pogotovo u hrvatskoj sredini. Baranovića. od konstruktivizma. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti. koji se temelji. Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok). Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište. violinu i sedam puhača) iz 1929. Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. operi. S.20 Jedan od najranijih uzoraka. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). Majera. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. domaćeg (primjerice u Odaka. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. Međutim. Kozarčanina. koji se oslanja na . baletu. Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija. koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina. Paralela s glazbom očita je. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami. objavljeno početkom tridesetih godina. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta.

navesti art déco. osobito u vrlo maštovitim figurinama. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. 21 . koja su podupirala i političku revoluciju. on je izgubio svoj identitet. može se kao važno svjedočanstvo. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime. Drugi svjetski rat nije preživio. Da je inscenacija ostvarena. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo. Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti. uz novu objektivnost. art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje. Pojavio se u sretnom trenutku. tako reći neutralan. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

citatnošću. godine. nebodera ili “ludih dvadesetih. Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966. ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. Time prevladava interes za hibridnost. heterogenost. eklekticizmom i teatralizacijom medija. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. jazza i swinga. i art déco je (re)konstrukcija. . prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina. simptom ukusa i potrebe za uživanjem. obilježene pluralizmom. ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne. Međutim.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret.” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. odnosno nedostatak progresivne ideologije. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom. cik-caka. od pop arta do arhitekture. Nimalo slučajno. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968.

Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda. Istovremeno. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 . Joyceov Uliks. Herbert Read odlazi još korak dalje. Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925. Spenglerova Propast Zapada.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003. Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera. drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije. Međutim. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. Jr. Modern Architecture. str. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. Wrighta. 1 Hitchcock. 1925. godine. Henry-Russell. 25 Robert Bonfils. Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa. // Architectural Record 4(1928). Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925. kojima daje nedvosmislenu prednost. pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco.. Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima. Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. Međutim.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. nasuprot rodonačelnicima modernizma. nastala su prije 1914. 337-349. L. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju.proturječnost i kompleksnost. .

do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker. Stoga.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi.” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama. od afričke i asirske do srednjoameričke. bakelit. poprima razmjere prave “egiptomanije”. str. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. London : Faber and Faber. a time i novu estetiku. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. ali i bez masovnog tržišta. Patricia A. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. stolnih lampi. 3 Morton. aluminij te niklanje ili kromiranje. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931. usisavač.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih. zmijske kože. stoljeća percipiraju kao “Drugost. fovizma. eklekticizam kao naslijeđe 19. One se unutar zapadne.. toster. 1934. 2000. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima. gramofon. Radioprijamnik. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. futurizma. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. . Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. Herbert. figurina i drugih dekorativnih predmeta. satova.2 Međutim. 7. Massachusetts : The MIT Press. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija. De Stijla. vizualnog jezika i ikonografije. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. od interijera kino dvorana do nakita. Cambridge. kubizma. Paris. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. fotoaparat. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. hegemonističke kulture početkom 20.

svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. Primjerice. 1930-ih potovim plakatima. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma.Francuska. svijeta putovanja. u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore. lokomotiva. s lokomotivama. umjetničkim i fiziološkim aspektima. brodova i cepelina. od izloga do teniskih terena. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou. jednom riječju živjeti moderno.Košarica. . stići na vrijeme. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. automobila. jednima zastrašujuće. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. sudjelovati u društvenim događajima. a drugima očaravajuće. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim. Art et Décoration. Damon. Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. Biti informiran. Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. posebno oni specijalizirani za pojedine medije. vodeći francuski dizajneri Desny. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. Les Echos des Industries d'Art.

difuznom osvjetljenju. Također. Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike. . Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. s težištem na indirektnom. Francuska. rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama. U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte.28 Servis za kavu. u art décou pojavljuje se inženjerski. stoljeća. Christofle (Orfévrerie Gallia). sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier. znanstveni pristup oblikovanju.

savršeno precizno proračunatih proporcija. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke. Art Nouveau and Art Deco Silver. . od tostera ili paravana do šalice za čaj. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera. geometrijski. New York : Harry N. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. Abrams Publishers. Francuska. Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. košarice s cvijećem. sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta. girlande i fontane. kao što su stilizirane ruže. dekorativni i moderni.29 Kaminska garnitura . i Puiforcat. Primjerice. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea). oko 1925. Poput suvremenika na Bauhausu.4 4 Krekel-Aalberse. Annelies. autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. 1989. Istovremeno. No iako su na prvi pogled slični.sat i dva svijećnjaka. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici. inovativne pristupe oblikovanju.

koja je ujedno i najraznolikija. koji također barataju citatima prošlosti. Jean Dunand i Eugène Printz. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika.30 Naslonjač. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray. i 19. Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije. Ipak. stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera. Osim toga. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. poslije 1927. Pierrea Chareaua. Charlotte Perriand. nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože.

31 .Toaletni ormarić. oko 1930. Francuska.

oblikovanje: Paolo Buffa . 1935.32 Buffet. .1940. Italija.

oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma. 6 Duncan. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. oko 1928. Figura djevojke zarobljena ptica. ali i u industrijskoj produkciji.”5 Keramika također u art décou doživljava procvat. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika. Wood or Metal? // The Studio. Tragom reformatorskih pokreta. Glava djevojke. No. koji zastupaju industrijsku estetiku. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma. Vally Wieselthier. 430 (January 1929. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Vol. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. Beč. 97. koje je također u znaku francuske dominacije.6 Nimalo slučajno. uspostavljena 5 Gloag. . uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama. Alastair. str.). Beč. maske. plesačice. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. London : Thames & Hudson. Colombine.Josef Lorenzl. keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa. poput pâtede-verre. 2009. 49-50. John. pâte-d'email ili pâte-decristal. Pierroti. oko 1923.

Ekstravagantni. 1925. Francuska. Gustav E. Pojedine tematske cjeline. 1 August 1925. 1983. Italija. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju. 8 Bidou. Walter Spiegl. Le Décor de la vie moderne. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes./28. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije. 29-37. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji. München : Klinkhardt & Biermann. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života. str. Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu.. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7. Henri. 1927. Tanjur Marienthal. čisti i udobni. Glas des 20. luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline. oblikovanje: René Lalique .8 7Pazaurek. -1935. .Servis. 34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola. // Vogue.

poslije 1930.Vaza. ne zadovoljavaju se više samo prodajom. Čehoslovačka. Galeries LaFayette. nakon nekoliko odgoda izložba . Maurice Dufrène.. Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja. Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. Prvobitno najavljena za 1914. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima.

Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. keramiku. Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije. skulpturu. Nijemci nisu bili pozvani. 1925. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. predstavnici umjetničkog oblikovanja. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica. Međutim. Zagreb. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca. primjerice René Lalique. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa.36 Servis za kavu i čaj. Fauguez i Baccarat. kao što su tvornica porculana Sèvres. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. Naime. No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju. arhitekturu. modu. simbolizirajući njihovo jedinstvo. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. knjigu. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. paradigma Le Corbusierovog .

Marie.. Waldemar.. 174. str. str. Thonetovim stolcima. Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs. svibanj 1925. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. 1632. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. br. // L'Amour de l'Art. br. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži. 10 George. i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima. 1632. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. kolovoz 1925. . metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. Potpuno različitih formalnih obilježja. // L'Amour de l'Art.10 9 Dormoy. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. 283-291. Međutim.koncepta kuće kao stroja za stanovanje. Poput Le Corbusiera i Mel'nikova.

Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. Katalog izložbe. Poljska i Mađarska. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. Zagreb : Ex libris. 14 Kolveshi. // Život umjetnosti 29/30 (1980). u Muzeju V&A. 12 Čorak.12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima. pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. 13 Avangardni teatar Sergija Glumca. str. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. Željka. . Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije.] Charlotte Benton. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. Tim Benton i Ghislaine Wood. kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. str. Predložak ovitka za časopis Svijet. 2003. Željka. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa. 1928. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. 2006.11 Ipak. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka. 2004. Zagreb : Muzej grada Zagreba. London : V&A Publications. 36-41. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). 45-57. / [ur. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova.

Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. Vol. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala. str. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava. tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. 283-293.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan. tada se slika mijenja. Osim glamurozne površine. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj. br. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu. 3 (2004). Journal of Design History. 17. 1924. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike.15 Štoviše. 39 . Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. 16 Lakatoš. Industrija Hrvatske i Slavonije. Simptomatično je. 7. str. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. Joso. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja. Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma. kao i reklamnim oglasima. gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja. kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe. medalja i nakita. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. a ne konzistentna stilska formacija. časopisima i plakatima.modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf. Gone Tomorrow. avijatičke izložbe..” osobito u drvnoj industriji.

Zagreb. Plakat izložbe "Djela". U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926. 1927. a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma. zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života.Tomislav Krizman. Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem . 40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju. neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste.) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka. Međutim.

// Nova epoha. Zagreb. str.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita. Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti). oko 1925. 1926. 1(1926). 1920. trokuti i šestari. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta. Zagreb. Predložak za ćilim.Otti Berger. u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac. Zagreb. 17 S. maska. filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu. Vaza. filmska vrpca. 15. a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice. R. .

Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. 8. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba. 2003.19 S druge strane. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. Zagreb. Jasna. str. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda.42 Hinko Juhn. odnosno o konstruiranju identiteta. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu.21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou. Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. 8. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. Hrvata i Slovenaca. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. Tim Benton and Ghislaine Wood. London : V&A Publications. Mato. 1925. Charlotte. // Art Deco 1910-1939. / [ur. // Obzor. . Umetni obrt.” Navedeno prema: Grgašević. godine.. 19 Benton. Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom. Zagreb. zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari. Naime. snagu i autentičnost. 152. Plaketa. U tom kontekstu srednjoeuropske. 1926. The International Exhibition. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. 2009. 27. 1932. Navedeno prema: Vučetić. Zagreb : Horetzky. str. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti. br. Jaša. Katalog izložbe. 229. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod.] Charlotte Benton. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto.

a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. Maksimilijan Vanka. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija. Nimalo slučajno. ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka. 1928. svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. Etnografskog muzeja i 43 . Muzeja za umjetnost i obrt. slikari Milo Milunović. Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu. sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman. Vitraj Inženjer. Zagreb. Marijan Trepše. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. Antun Augustinčić za reljefe.Marijan Trepše. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje.

Nimalo slučajno. Stelle Skopal. nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali.Svijećnjak. 1935. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano. Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini. dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. Osim nacionalnog paviljona. . oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice. Zagreb.

III. Novembre 1925. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta. str. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta. str. // Art et Décoration. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije. Nešto blaži je Jaša Grgašević. 45 . 188-192. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba. Gabriel. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”. 26 Millet. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum. 25 Saunier. Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju. kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije. str. Umetni obrt. još uvijek u Hrvatskoj nema. 38. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča. Charles. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. La Section Yougoslave. 24 Grgašević.24 Zanimljivo je. te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. navodeći impresivan broj nagrada. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti. potpuno je suprotna. reforme i promoviranja umjetničkog obrta. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru.. Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. 1926. Procjena Koste Strajnića.. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe. a ne samo pučke tradicionalne kulture. 27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. Jaša. koji je “un véritable foyer d’art décoratif.

28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. Zagreb. 11-37. 1930. . primjerima češkog. Pariz. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau. 1925. // Bulletin JAZU 2(1982). Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu. Charles Loupot. u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. primjerice Ive Kerdića. Plakat za Citroen. str. a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika.46 Božidar Kocmut. Plakat za Zagrebački zbor.

47 .

48 .

1929. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. koje dnevno i svuda susrećemo. Zagreb : Tipografija d. vitraji. Prema predlošcima članova Djela. jednog od omiljenih motiva art décoa. predmete su prozvodili.. u Umjetničkom paviljonu. modnog pribora i uveza. 1928. a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. Studija za naslovnicu časopisa The Dance. od opreme interijera (zidno slikarstvo.Vilko Gecan. Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. Po uzoru na Werkbund. str. arhitekti i obrtnici. između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći. arhitekturu i umjetnički obrt. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. 1927. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji . bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora. preuzet će uređaje bogatih salona.. Zagreb. 4. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. što je potrebno i u najskromnijoj kući. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika. dječje igračke kao i ostaloga. Tvornica peći Pilot. Sergije Glumac.” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete.. osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide.d. 49 . mozaici). što je prepoznala i suvremena kritika. čipke. stakla i predmeta od metala. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici. Plakat Odjeća Friedmann. dekorativne keramike. Neukusne strane proizvode. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. nakita.. uz iznimku etnografskog pristupa. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo.

školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger. a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. Državni čipkarski zavod. imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. 1924. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge. Nakon zagrebačke. ženske udruge. Vizualni identitet izložbe Djela. Plakat Pomozite studentima.50 Josip Seissel. jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. tvornica stakla u Paraćinu. gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . namještaja Bothe i Ehrmann. Zagreb. Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu.

14. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. Osim Djela. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt. kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog. Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. Osim poticanja trgovine i potrošnje.hijerarhiziranom odnosu. Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva. ćilimarskog i tekstilnog. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. // Svijet. keramičkog. 17. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe. 141-153. Ipak. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. bačve. Utemeljen 1909. koji evocira brod. str. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932. kolovoza 1929. a osim toga da podigne promet stranaca” 31. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu.30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. Josip Šauli. i New Yorku 1939. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju. strojobravarskog. godine. Bojan Baletić]. pretvarajući se u središte društvenog života. i Jošt. 2007. Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. Bruno Bauer i Vladimir Šterk. u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar.. // Grafička revija 5(1929). Zagrebački zbor i paviljoni. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama. str. trgovinu i promet. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. 178-181. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. Ivan Velikonja.. 31 Citirano prema: Laslo. Svjetska izložba u Barceloni.. Aleksander. grafičkog. Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi. Bogoslav K. Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. 51 .

plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. Već 1922. do 28. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. Sudeći po odjecima u medijima. Jasna. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. Andrija Maurović. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”. pulsirala ritmovima urbane kulture. Ivan Tabaković. kolaža i montaže. Pavao Gavranić. Ernest Tomašević. Otto Antonini.52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. Zastupljene su sve namjene. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). Istovremeno. 33 Galjer. 336-347. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. a od 1924. čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. str. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. Godine 1926. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. Istovremeno. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. . propagandnog plakata Bernda Steinera. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Ljubo Babić. koja je. na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe. ožujka 1926. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine. plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma. Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata. obraćajući se najrazličitijoj publici. Emil Vičić. odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama.

a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja. Reklame. studije zenitističke arhitekture. kubizma i konstruktivizma. ∑ 1924. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. do 1925. Njima se 1928. Centroreklam. u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku. Anka Krizmanić..) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922. neuobičajene. agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike. ∑ 1964. Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. od 1922. U Parizu 1925. sport. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago.). Njegov osnivač Miroslav Feller (1901. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. ∑ 1961. ekspresivne kompozicije i tipografiju. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 . Sergije Glumac.). gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja. Igrom slučaja. u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela. nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla. ∑ 1925. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu. Beču. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost.komunikacija u Hrvatskoj. politička propaganda i reklamni sadržaji. Zagreba i Pariza. Njegov teatarski opus (1923. Pragu. futurizma. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela.d. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité.). Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti. upijajući utjecaje ekspresionizma. koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik. 1923. koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d. s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja.). upoznaje Friedricha Kieslera. Istovremeno.) nastaje između Berlina.

ranije je zarađivao samo muškarac. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. stoljeće. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba. kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. Kulisa. zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa. str. U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. Primjerice. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća.34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926. Reklama). pozitivno-negativno. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. One više nisu samo racionalne domaćice. 99-118. ali i ambijent moderne urbane kulture. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima. . u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača. ruralne sredine u modernu./1929.) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene.54 Zavoda (1928. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko. prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. u 20. i časopis Reklama. racionalno-iracionalno. godine. Primjerice. kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. označava prekretnicu. Naime. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. // Peristil 51(2008). brižne majke i dokone dame. koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929.

dramaturg.). 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica. nastao je 1925. Adela Milčinović : Izabrana djela.]. prostituciji. fotografija. Sudeći prema posveti. 36 Detoni Dujmić. autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. ženi u budućnosti. 1921.55 Adela Milčinović (1879. Zagreb. Zagreb : Matica hrvatska. i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80. spisateljica i novinarka svestranih interesa. oblikovanje: Aladar Baranyai . Dunja [prir.). ženskom pravu glasa. Salon vile Ilić. Jagoda Truhelka : Izabrana djela. objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste. zaštiti djece. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. rođendana. književni i likovni kritičar. Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904.-1968. Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac. a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma. 1997. trgovini bijelim robljem.

izražajnih svojstava. 39 Đurinović. 2007. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju. a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924. da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. oblikovanje: Srećko Sabljak. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. Zagreb 1937. Zagreb : Klovićevi dvori. . u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. nego prije svega samosvjesni čin. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica. Maja.38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924. kći Andrije i Adele Milčinović. 220-221. predstavio glasoviti Rudolf Laban.39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu.. str.56 Naslonjač. Ples.

44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga. “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. Tereza Paulić. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr.43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma. J. Olga Höcker. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927.U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu. . Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu. knjiga IV. god. Arthur Schneider. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946. 2003. Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca. Zdenka Sertić.44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva.Blanka Dužanec. (Jugosl.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet. IX.41 Simptomatično je. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima. Vladimir Kirin. prvenstveno na razini edukacije. Zagreb : Ex libris. II. str. 1930. 1927.. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. a od 1919. Pjer Križanić. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića. 249. 17. Zagreb. Marijan Trepše. Svijet. godine. 1951. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem. br. Naime. ni obrt u Zagrebu 1907. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”. prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910. A. 65-283-865. 12. Anka Martinić.) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928. godine.. godine. Ernest Tomašević. do 1941.. među izlagačima su bili Olga Höcker.). Tomislav Krizman.

Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. ∑ 1930. u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. paradoksalno. 1930. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. Ivana Tomljenović Meller. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. od književnika i slikara do arhitekata. fotografija. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta. usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. Predložak za plakat Meinl. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929.. a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini. Časopis Comoedia u prvom broju 1923. fotomontažama. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. gdje je studirala fotografiju.58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. Ivana Tomljenović. Marija Baranyai. profilira u multimedijsku umjetnicu. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina. Boško Tokin 1920. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. Otti Berger. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. . opremi knjiga.

pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta. Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. Istovremeno. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja. 59 . gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi. koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. riječ je o povratku tradiciji. kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona. skulpture i slikarstva. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. odnosno tradicije i kulture. toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. koji je bio okosnica čitave izložbe. Da nije riječ o izoliranom slučaju. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. nastanivši se 1927. u Zagrebu. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927.U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru. katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. Koncept sinteze arhitekture.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi. Svijet. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma. naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno. prikazuje pomno našminkano naslovnica. 22. pomodnu frizuru. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja. sa Svijet u svibnju 1926. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta. ilustriranih časopisa i dnevnih novina. Šminka i frizura definiraju ju kao novu. taj je način života ionako trebao brzo nestati. 5. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . No. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu. lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala.Oto Antonini. Napretkom novog industrijskog doba. 1926.

Ipak. teniskim turnirima. 21. natječajima ljepote. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim.500. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. nastalog raspadom austrougarskog carstva. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185. 12. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. . koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. noćne klubove. 63 Reklama za Nivea kremu. frizuru s kratkom kosom. Stvarne ekonomske promjene. dotičući tek površinu društva. ali je 1921. modernom baletu. Hrvata i Slovenaca. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. upravo zbog njihova nedostatka. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. sportove. imao svega oko 110. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. Zagreb je brzo rastao. Na predodžbenoj razini. Svijet. 1935. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. brzom i uzbudljivom svijetu. dvadesetih su bile tek u začetku. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini.000 stanovnika. U stvarnosti. Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo.haljine. jazz-orkestrima i plesovima. sunčanju. Stilom prezentacije. egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. automobilskim utrkama. mobilnost. u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije. balovima. S druge strane.

Hrvatska. . 1927.64 Večernja haljina. oko 1925. Haljina. -1928. Pariz. kreacija: Jean Patou.

Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. parfeme. Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln. . Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. Moda Dama i art déco moda. pudere i kreme marki Coty. stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. Pariz. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. pak. Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. sa stilom koji je poslije nazvan art déco. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina. oko 1926. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. L'Oreal. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine. Bourjois. godine. Hollywood je. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. Worth. Elida i Nivea.

što je art déco haljine učinilo modernima. 66 Kornelija Geiger. vozi automobil. modele vodećih pariških dizajnera. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta. i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama.-1925./34. 1920. Otta Antoninija. Časopis Svijet. premda je samo dama mogla sebi . Poput svojih secesijskih prethodnica. smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta. koji se pojavio 1926.Večernja haljina.. predložak za haljinu. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima. njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice. 1933. U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. Zagreb. jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza. Zagreb. u rasponu od starog Egipta. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926.. Ipak. Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama.

koliko imamo sposobnosti i smisla. koja se u to vrijeme. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. Prema kraju dvadesetih godina. Ona je. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile. modne salone. Pariška visoka moda. dragocjena krzna. održala se na Zagrebačkom zboru 1924. poimence Wortha. dnevnik Večer je 1937. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva . Paula Poireta. napustio prijestolje. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. prava Svijetova modna junakinja. uz časopise poput Svijeta. Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. uključujući krojače. Istodobno se razvijala i domaća moda. U svom blago senzacionalističkom stilu. koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. Wiener jenim večernjim haljinama. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. Ženskog lista i Kulise. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. pa i u Grazu. Beč. Luciena Lelonga i Molyneuxa. izgubila je svoju mladalačku zaigranost. jasno. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. Moda je postala konzervativna. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. dok se s druge strane možemo 67 . Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. ali je djelovala mladenački i moderno. divne čarape i poetične šešire”. suknje su se postupno produžile. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII.dugu kosu”. postolare i frizere. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. godine.Torbica. modistice. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa. uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka. 1922.priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. postižući dojam dužine asimetričnim umecima. Časopis Kulisa je u rujnu 1929. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. lake cipelice. šeširima. sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal.

4. 1929. naslovnica. U izvještaju iz 1935. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade. str. travnja 1924. 45 Jutarnji list.. 8.68 Oto Antonini. danomice uvjeriti. Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. . toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima. da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45. 6.. najmodernijih modela”. već i same kreacije i zamisli novih. Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. 31. Svijet.

U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. Salon V. 1928. Svijet. Svijet. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina. 2. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. 10. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. godine. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. Vidrić i drug. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. dok su modistice Dragica Šmid.Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. 1926. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. . Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća. smješten u Dugoj ulici 8. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću. 27. 27. godine.

. oko 1925. Budimpešta.70 Haljina.

20. Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom. Načelno. Svijet. Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. 1926. Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima. ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. 11.Art déco i moda kao umjetnički projekt. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom. apstrakcije. U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. U potrazi za egzotičnim i neobičnim.

bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice.72 Smoking Senzacija današnje mode. Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola. 1926. “Jugoslavija je predstavila originalne. 3. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa. Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. poput drugog večernjeg kaputa. Svijet. Štoviše. ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. svilenog izvezenog pojasa. među nekoliko drugih eksponata. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”. . 27. kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. te spomenula.

Haljina. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. oko 1925. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva. te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. Antonini je 1926. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke. doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima. 73 . Osnovana 1913. godine. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. koja je 1908. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima. godine. Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928. ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”. Dok su proizvodi petrinjske Udruge. Austrija ili Hrvatska. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine.

Svijet. ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor. 24. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. 1929. On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925. ali je istaknuo da bi . Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju.. 8.74 Naši Missovi. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj.

prevladale su konzervativne tendencije. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. 1926. U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević. 75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici. 1929. nego ono savijanje. pozlaćen. Ruke tipkačice.. Umjesto toga. . 37. kako si zaostao u kulturi!” 46. etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . uvijanje. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta. Tijekom tridesetih godina.. te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. Jaša. u garderobi poneki šal”47. kolje od srebra sa filigranskom izradom..Franjo Mosinger. Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje. 38. str. Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića.. godine. str. Umetni obrt. rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste. 47 Ibid. odevene po poslednoj francuskoj modi. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. sa suzicama.

Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. godine. Ipak. Garçonne nije samo promicala novu modu. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. praćenje mode. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. Dirndl. novina Hrvatski dnevnik. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu. a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. nova je frizura bila svakome dostupna. Svijet je 1928. Nasuprot tom trendu. Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. ali se prodao u 600. tradicionalna austrijska ženska nošnja. Garçonne. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. noćne izlaske i ples. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. . kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika. njezino je tijelo bilo dječačke građe. istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima. Nasuprot nekoj skupoj haljini. koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac). napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. no Garçonne je bila znatno smjelija. nosila je kratku kosu. No. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale. izgledom i ponašanjem. u čast istoimenog romana koji je 1922.000 primjeraka. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916. brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa. Bila je mlada. ona je bila novi društveni fenomen.

razotkrivajući žensko tijelo. primjerice. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. kod kuće kad su primale goste ili. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. 4. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu. ta je kratka haljina. objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. Pokazuje mladu ženu u snu. na ulicama svjetskih prijestolnica. Svijet. kako je Svijet ustvrdio. poput. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). postavši. Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. pidžame. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. 1929. Crtež Epidemija Charlestona. već razmišlja o novoj zabavi. stvarnog ili imaginarnog. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. a žene su ih nosile na plaži. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile. 20. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. objavljen u Svijetu 1926. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim. .. dok u snu grli jastuk. Ipak. Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata. Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. u najhrabrijoj verziji. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu.

Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su. 28. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom. već i tradicionalne društvene norme. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote. Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. u nadi da će biti . Ludo se zabavljajući u Zagrebu. 1. Svijet. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama. 1928. No.Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”.

Slatine. Ivanić-Grada. Vrboske. Sv. 1933. Dugog Sela. Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. naslovnica. 79 objavljene. Ozlja. Virovitice. Stizale su iz Splita. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. Lipika. Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. Svijet. Suhopolja. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. Ivana Zeline. Osijeka. Voćina. Karlovca. Šibenika. Garešnice. Crikvenice. Paga. . Susedgrada. Omiša. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. Pakraca. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu. 7. Novog Marofa. Križevaca. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. 16. Lepoglave.Oto Antonini. Varaždina. Krapine.

80 .

plesa. Doista. tvrdi da 48 Horvat. Pariške mode i Hrvatice. oko 1927. tipkačicu. Elitni je Svijet 1928. telefonisticu. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. Demokratizacija mode. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale. Zagreb : Stvarnost. kuharicu. proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju. dadilju. prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. kondukterku. 1962. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje. Zagreb. sunčanja i američkih filmova. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935. Beč. Josip. gotovo nepoznat do 1914. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje.Večernja haljina. Kulisa je 1929. od mode do kuhinjskih recepata”48. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. 81 . makar deklarativno. Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. 1933.. slikaricu i frizerku. Josip Horvat. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. Razni elementi zapadnog moderniteta. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze.. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu. To su žene. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka./34. Štoviše. Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. Večernja haljina. od manije bubikopfa do kratkih haljina. spisateljicu. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. blagajnicu. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu. str. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne. 409. u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca. mlada žena s modernim bubikopfom. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. profesoricu. spominjujući poimence tajnicu.

82 Oto Antonini. je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod. ali nije niti klasno obilježena. Svijet je . Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje. neudanim zaposlenim ženama. naslovnica. i djevojka s reklame. simbolično nazvana Gospođica X. Svijet. Poput mnogih među njima. taj je oglas bio namijenjen mladim. radila je kao prodavačica u modnom dućanu. 1926. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. 10. 4.

optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford. oko 1930. održana 1927. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa. pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”. Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. Američki film je osvojio svijet. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. mode i kozmetičke industrije. Članak. Na samom početku tridesetih. Austrija. objavljen u Obzoru 1929. što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. 83 Šešir. žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela.. masovno proizvedene ljepote. Rukavice. pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla.1928. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva. Modna revija tvornice cipela Bata. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. glasi zaključak Obzorova članka. oko 1925. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice. No. na Zagrebačkom zboru. . Tako je Kulisa 1929. Zagreb. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove.

. Katharine Hepburn i brojnih drugih. Kulisa je 1931. znatno slobodniji moral. donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. Svijet. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. Iz ženskoga sporta. Holivudski modni dizajneri. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda. temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda. naprotiv. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford. a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. Pole Negri. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. Myrne Loy.. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce. 10. 1926. Joan Crawford. Jutarnji list se 1937. Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije. postali su slavni poput svojih pariških kolega. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. U kratkoj priči Karakter kokote.84 Filmske zvijezde poput Clare Bow. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima. 4. Svijet je 1926. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. Grete Garbo i Marlene Dietrich. . Jutarnji list je 1929. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931. Lily Damite. primjerice Gilbert Adrian.

Zagreb (?). oko 1930. 85 .Kupališna haljina hlače.

samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima. sunčanja.86 Foto Reputin. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva. Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. masovni su mediji izumili celebrity kult. Štefica Vidačić Miss "Europa". mode i plesa do zore. 1927. Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih. ali ga nisu sebi mogli priuštiti. koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. sporta.

najveća zvijezda pariškog noćnog života. 87 . Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo. šišamo.. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. Četiri desetljeća kasnije. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. Jutarnji list 1929. privukao je gradsku elitu. Josephine Baker. str. Svojom ogromnom plesnom dvoranom. Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. 182. bili su znatno elitniji od češljaonice. Novinari su postali posrednici između umjetničkih. političkih.. sagrađen 1925. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu.hrvatskih medija. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927. održan u Esplanadi 1928. opremljenom američkim tehničkim spravama. Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. uvodeći nove zvukove poput jazza. Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit. Drugi rituali. poput balova profesionalnih udruga. Josip. pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal. Društveni se status novinara dramatično promijenio. Balovi i plesovi. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu. 1984. nego je bio pravi spektakl. Zagreb : SNL. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba. financijskih i poslovnih segmenata nove elite. Prvi Novinarski bal. a neki su bili odvažni. Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. seksualno provokativne plesove poput tanga. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi. situacija je bila radikalno drukčija. Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . godine. Kako je Svijet 49 Horvat.charleston.

. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance. Održavala su se i plesna natjecanja. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca. zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. 51 Horvat 1984. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. Učitelj plesa. koji se također prepustio plesu. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa. Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. gospodin Tucić. Nošnja to je Amerike. Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove. godine. a da nitko nije slutio.. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50. luksuza i moderniteta. No. … Brucoški Dandy. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. Putovanja. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. brzine. Bio je to. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. str. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. primjerice. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu. pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926. putovanjima. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope. otvorio je svoju plesnu školu 1920. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom. nego i novi društveni sloj. Obično je gologlav. . 237. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. “Tangu 1927”.88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. gdje su 50 Tucić je 1927. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. Kako su novi plesovi redom bili erotizirani.. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi.

U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. Crikvenicu. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. kriketom. Nogomet je postao izuzetno popularan. veslanjem. Dubrovnik. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. lakom atletikom. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl. Usput. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije. pokrivajući Split. hazenom. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. bacanjem koplja i diska. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. Poput većine modernističkih rituala. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina. Rab. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. ali i hazena. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931. golfom. jahanjem. Novi Vinodolski. i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. poput kožnih modnih dodataka za glavu. godine. Sport. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom.se automobili natjecali svojim izgledom. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. Na crtežu u Svijetu. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. pa čak i nogometom. od lokalne do nacionalne razine. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. Svijet u članku iz 1929. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. Hvar. plivanjem. Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. mačevanjem.

).) i Evine kćeri (1928. a naši seljaci čudom se čude. foxtrot ili tango”. Uistinu. kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston. rijetki vlastitim automobilom. ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život. Od tog trena. skladanog posebno za tu prigodu. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini. Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. Ali. Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”. obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu. Svijet je u svibnju 1929.). medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale. te da je na horizontu “Amerika. naglašavajući kako su ljepotice. Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda. Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena. Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale. skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera. Vitezovi noći (1928. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima.). Beč i Berlin. u organizaciji vatrogasnog . koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje.). zemlja filma i dolara”. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. Ljubav u snijegu (1929. Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje.90 se prostirale uz rijeke u Osijeku. uljepšale savsku plažu. Tajne Orijenta (1928. U prosincu 1926. Brodu i Sisku. Drugi su se društveni rituali. ostali autobusom i vlakom. a do mnogih je došlo nepredviđeno. Natječaji ljepote. sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927. bila je prva. godine. jedna je od natjecateljica. koja se šepurila u sredini dvorane. Vidačićka. Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade.

91 . program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. gospojinske udruge. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije. pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze. Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”. pjevačkog društva. građanske čitaonice i studentskih klubova. Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. Godinu dana kasnije.društva. unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima. Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava. Svijet je 1927.

i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno. Miroslav Krleža. Let(imo) nad Panonijom. a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama.. 1929.. .92 .

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

∑ 1939. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi. Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas. u pauzi putovanja za Istanbul. 1945.94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. U prvom. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome. primjerice u Brodu ili Kninu. Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. a posve dostatno za produkciju suvremenih. zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja. U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“). čini se. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala. gdje će 1934. krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom. ∑ 1962. (dakako i kasnije. dakle.koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“. u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929. radnje smještene između Vinkovaca i Broda. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. vremenskom rasponu . . kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru..). nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu. nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. radilo se tek o novim tranzitnim svratištima..

Hotel Esplanade. 1922.95 Dionis Sunko. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i. Drugih je. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade. na vrhu Gundulićeve ulice. Zagreb. Pritom. dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55. ovisno o O. Mihanovićeva 1./S. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati.  1925. međutim.S. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova). nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama.. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor. ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana. No. .O. usprkos svem komoditetu zamornog putovanja. odnosno 3:25.

96 .

u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti.) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. caru carevo.. SHS. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem.). istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. 1919. tad je nova zajednica. pa Gradišće sve Ivo Tijardović. ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i. Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. ali napetu alijansu. Mihanovićeva 1. zahvaća Korušku. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. Hotel Esplanade. Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove. pojednostavljeno rečeno. Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje. a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske. razglednica 97 . tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format. prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta. Zagreb.Dionis Sunko. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim). nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče.

sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920. godine rođenom. Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim. Beograd.. Ipak. (konverzijom K. Zadra i Lastova.K. ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna.i dvadesetgodišnjici postojanja. npr. in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“). duboki pojas preko Drave itd. baš te déco-godine 1925.). u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja. 1939. od brojnih spomen-obilježja (i skromnih.u. inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države. slijede državni udar. itd. S.). no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke.98 do pod Beč i Bratislavu. Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba. ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939. objavljivanim o deset. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu. Usto. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. 1928. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći. u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu. „Šestojanuarska diktatura“.. Konačno. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur. i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba.. dijela Kvarnera. bila zaustavila. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja. Đurđević. općim i specijalističkim spomen-edicijama.

. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu. Pariz.1925.. fotografija . 1937. Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi.Drago Ibler. fotografija 99 Josip Seissel.

Šumsku industriju. Rudarstvo i topioništvo. pa su predmet.. ptičja perspektiva. imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja). Studio L. odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije. Hidrotehniku . napokon Naša kupališta. Elektrifikaciju. štoviše. Sokolstvo. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja. . Veles). konačno. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola. Prag  izd./1939. Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima. Heilbrun. zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji). Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja. a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila. raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični. Zadrugarstvo. Taksativno. Promet. eto. u Zagrebu). Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu. industrijskom centru države. Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku).). gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR).. bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse.100 Nacrt Zagreba 1926. Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. uvrštenje. te.. vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije.

disciplinirano i konzistentno. Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država. uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina. Zagreb. izd. duha. u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda. Zagreb. Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . fotografija interijera lječilišta itd. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova. umetnosti i tehnike uopšte“.1932. Nj. 1930. (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). Novakova 15. jedino je. Rajko Kušević. V. Jugoslavija na tehničkom polju 1919. Vila Spitzer... (ur. Kralja . ∑ 1929.). te drugom naslovljenom Gradovi..101 Gomboš & Kauzlarić. ljubitelja arhitekture. primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. u ovim mutnim prilikama (sic!). s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima. materiju donosi racionalno. 1931.

102 .

postiranim uz Palais de Chaillot. država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni. na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. [s. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom. 1921. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta. tek Jugoslavenski nacionalni album. ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova. ponajprije na svjetskim izložbama.] /oko 1933.Benedik & Baranyai. u Barceloni gdje je. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. Dubrovnik. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925. 1928. Ipak. 103 Alfred Keller. razglednica . Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike. Zagreb. naročito u dometima umijeća građenja. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda. dok priloge o razvitku Zagreba i Splita.. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature.. Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937. s primjerima Karlovca i Splita. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe. Josipa Seissela. Paunovac 7.). Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929.a.. S druge strane. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba. Vila Zimdin  Šeherezada. sva tri svoja poglavlja (Kulturni. Vila Ilić.

1924. Osijek. perspektivni prikaz 104 . Kapucinska 29. Zagreb. Boninovo  Dubrovnik. kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini. Kuća Glück. Tomašićeva 10. nacrt Pollak & Bornstein.Nikola Dobrović. 1928. Vila Pallavicini  Rusalka..  1929. Gradska štedionica.  1938... 1937.

Zagreb. Gundulićeva 32.. Zgrada Shell. 1926. 1932. Zagreb. Zagreb. 1932. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. Zagreb. 1934. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel..Juraj Denzler. Uprava komunalnih poduzeća. reklamni letak .. natječajni projekt. Zakladni blok.. Dolac. Gradska tržnica. Gajeva 5.  1930.

gotovo Denzler & Kauzlarić. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. Gotovo platonski solid. Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički. Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas. 1929. Željeznički nadvožnjak.. Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu. eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque.. posebno. klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije. Seissel i. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima). Savska cesta. Zagreb. U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. taktilne kvalitete prostornog okvira. osobito uz poratnu. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama. fotografija . Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica. Unatoč osvojenom Grand prixu. izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu).

nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice. i Werner Schürmann te Alfred Keller. Zagreb.. fotografija . Osijek 1925. 1931. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera. i Albert Esch. Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924. Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski. Mihanovićeva 3.. Split 1924. 1925. Središnji ured za osiguranje radnika.  1928. Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati. Zagreb. Hansom Reichowom i drugima.) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. s Paulom Bonatzom..107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta.

a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller. gdje su spomenute kuće 1936.) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota. kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor). Deutsch (Benedik & Baranyai. pa ipak. vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann. primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein. a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj. o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić. 1921. 1928. Wohlmuth (Pollak & Bornstein. Ladany (Gomboš & Kauzlarić.. 1933. 1926. boravka na ladanju. feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai. 1940. u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer. sporadično u raskošnim. 1928. osnovane). posebice. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl. . na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta./1937. 1937.108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor). s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji. 1928. Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora.. 1924. objektom presizanja déco historiografije). Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai. Zlatko Neumann u Crikvenici). Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. 1921.) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora).). prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata. naglašenih streamline detalja). 1924. dakako. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija. Kod alternativnog stanovanja..). 1928..). Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih. 1931. na Korčuli te. 1934. ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. ali i vile Botteri (Frane Cota. u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma).). Crikvenici i na Sušaku. rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“).. 1937.). jednako kao i Bauhaus dizajn.) ili rekonstruiranoj kući A. kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja. gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno... orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat.

lijepa i ukusna. nadalje u Šibeniku. Egon Steinmann. tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. izvorno prugastoga pročelja). Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize).109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B.. Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan). na Sušaku (Bulevard).. maestralne stanogradnje 1930-ih. Konačno. Zagreb. 1930. a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. Brodu. Križanićeva 4-4A. bila i solidna.. fotografija . isto se može reći i za stanogradnju u Splitu. Osijeku. 1932. naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma. S druge strane. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). Zlatko Neumann. pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila. pa i Zadra. Karlovcu. Gimnazija..

Dubrovnik.Ignjat Fischer. 1933. Split. Šetalište dr. Gradska kavana. 1923. fotografija .1931... fotografija Petar Senjanović. Račića  Marjanske stube. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić. Gradska kavana. Zagreb.

Hugo Ehrlich. napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider. reklamni letak . obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji. koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih).). 1929.). kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl.).  1936.1925. poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima. 1934. Lopud. 1932. ∑ 1940. 1930.) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović.. ∑ 1927. s bravurozno riješenim stubištem).Rubno pak područje socijalne stanogradnje. 1934. tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. 1931. 1927. karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar. tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. déco estetika po prirodi stvari nije dotakla. Job (Hribar i Velicogna. ∑ 1930.). Kod brojnih gradnji mješovite namjene.). 1937. 1923. 1933. radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata. također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj. 1933. Hotel Grand... déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa. Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer.). 1926. zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler. na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk. također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene. ∑ 1931.. na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski.).). 1932. gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej). U prostorima rada.).. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini. S dodatnom.1923.) s prikazima cepelina.). poslovnim i upravnim zgradama. Ebenspanger (Vladimir Šterk.

Denzler i Kauzlarić. prostora renoviranih zagrebačkih kavana . Potonji pristup gotovo da je opće pravilo. 1922. Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski..Edvard Schön i Bruno Bauer. 1932. ∑ 1925. 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom. 1932.). Kino Edison. ∑ 1936. s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch. ali. ∑ 1928. izbora za Miss Jugoslavije. natruhama tzv. flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti. perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. Karlovac.) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann. 1931. 1932. purimskih balova Židovske zajednice itd. žilavke i klekovače.. 1933. trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina. konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak. 1926.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji.) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale.. 1930. 1920..). a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). kao raskošna scena novinarskih balova. streamline moderne. s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi). Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio. karamela i Bronhi bombona. javnih toaleta. Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike. s ponudom točenoga Ožujskog piva. Milinov (Dionis Sunko.).). nadalje. 1932. na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl.) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler). 1925. no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. 1929. u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko.

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. kao tradicionalnija. je završilo. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva. a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti. plošnosti. Sjajne. Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa. do 1918. uglačane površine. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. Kiparska umjetnost. mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta. Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. poglavito u .120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. napetost tijela. Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco. tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila. s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama. čistoća plohe. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890. između akademskog stila i nadolazeće avangarde. dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme.

Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva.domeni keramoplastike. već je prije iznimna pojava. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. Pariz. Branislav Deš. ković i Ivan Meštrović. 121 . te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta. 1918.Pobjeda slobode.

) nastalim oko 1915. Duško. . i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves. Palais des beaux arts. Pariz. dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći. Branislav Dešković [monografija]. ∑1962. Supetar : Brački zbornik.).. personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. ∑ 1939.) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet. s opširnim navodima literature i izvora. Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. Pariz. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu. Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac. 1919. Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev. Cavtat Branislav Dešković (1883. 1977. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela. godine i to na skulpturama malog formata. odlučno je zakoraknula prema naprijed. 1920.) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918.Ivan Meštrović. što nije realizirano. Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju.52 Pobjeda. nagašena kubična geometričnost.

Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. drveni reljef Polaganje u grob. 1917. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture. Nancy Cunard. (Meštrovićev reljef kralja Petra I. listopad ∑ studeni 2008. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. Cavtat. ∑ 1922. Ženevi i Cannesu 1916.) 123 . Gliptoteka HAZU. Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes.56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika. do kojega je došlo 1922. br. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića. Katalog izložbe. godine.reljefima sakralnih motiva53. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv. Ivan.. 1915. Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva. 2009.. 1915. i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1. Izložba povodom 125.). Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu.-1922. od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta.. Gospa s Djetetom. Miss St. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb.: Ruža Meštrović.. tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi. 1920-1922. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus.55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika. Paris 1925.) 56 Viđen. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.1923. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. 1917.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti. George. Vlaha u niši ponad njega. Zagreb. Cavtat 1920. među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru.. // Oris. 130-141. 89-94.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen. prosinca 1924. 1915. uklonjen je 1941. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922.. Zagreb.. Svjetlo se razlilo prostorom. London. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad. London./1917. Tate Gallery. str. II-10-2001. Kraševac. 2008. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925. London. 2001. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić). (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Karađorđevića izrađen je 1922.-1924. i kip sv. Cannes. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. Irena. Mauzolej obitelji Račić. London. Visoki izduženi formati reljefa. Meštrović 53 Npr. str. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920.. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I. jasna linearnost...

124 .

Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture. 2009. poglavito na području kiparstva. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat. o skulpturi Kontemplacija v. Figuru zbija u blok. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja.“.. Zagreb : HAZU. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine. 208. omekšana. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. 1924. Katalog stalnog postava. artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije. Kontemplacija.Ivan Meštrović. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. London : Thames & Hudson. 100 djela Ivana Meštrovića. Isto tako. Katalog izložbe. Croatas y Eslovenos. 681. 585-689. Usp. te izraženom linearnošću i simetričnošću. str. br.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. (Osim Kontemplacije. Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita.58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929. koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60. i Marulića. 1929. Alastair. Tradicija i moderna. . Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924. 2005. Madonu s Djetetom i Plesačicu. većinom iz srednje Europe. 1924. dok je odljev iz 1994. lirska skulptura pokazuje drugačijeg.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante. poglavlje IV. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920. Split : Fundacija Ivana Meštrovića. SAD (Institute of Art). kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja.: Paradigma Ivan Meštrović. 59 Exposición internacional Barcelona.: Horvat Pintarić. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. 2003. Ova antiherojska. 2010. American Art Déco. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. str. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine. godine. str.. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti. Seccion del Reino de los Serbio. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. Vera.: Galerija Ivana Meštrovića.) 60 Duncan. .

Indijanac s kopljem. Denveru. Bostonu i . Philadelphiji. u Buffalu. do 1928. a sljedeće. izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost. Rochesteru. Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. 1925. Louisu. Detroitu.Ivan Meštrović. Chicagu. 1928. Godine 1924. Baltimoreu. St. tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba.

iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship. 1928. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka..Clevelandu61. (Repro: Svijet. 45. nav. 76-103. Zagreb : Školska knjiga. naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu. (bilj. Kečkemeta. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. Indijanci u Chicagu. a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici. 632. sv. (bilj. str.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. 1927. 1978. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja..-1962.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. // Art Déco 1910-1939. Život Ivana Meštrovića (1883.). Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije. 19. 2009. i nav. siječanj-lipanj 1935. I. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji.. Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928. 26. 52. F. 61). Zagreb. str. str.. Spomenici Indijancima u Chicagu.) . New York. Ritam. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura. reduciranje detalja 61 Kečkemet. str. br. luk i koplje izostavljeni. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. The Studio. Penelope. Duško. svezak (1883.-2002. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. dj. napetost tijela.. // Bulletin HAZU. 127 Antun Augustinčić. linearnost. 51-55. London : [izd. 1925. Premda su realistični detalji. 2003. a na temelju legata od milijun dolara. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. Nov. 60). New York. br. Tim Benton i Ghislaine Wood.-1932. ritmička harmonija. Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor. 64 Barbić. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti./26. vidi i izvore citirane u knjizi D.. 13.). Aveniji Michigan. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. dj. 63 Art and Decoration. Boston. Deco Sculpture and Archaism. 541-576.-46.. Treće putovanje u Ameriku. 1928. Drugo putovanje u Ameriku. Simetričnost postava. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima. Chicago i ostale izložbe. 62 Curtis. 76. Vesna. The American Magazine of Art. Tako je na Manhattanu 1925. str. str.] Charlotte Benton. godine. 3. Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group.62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD.

Izložba u Kingore Galleries 1919. i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. 1927. London : Thames & Hudson.128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. 67 Barbić. 2003. Duško. Penić 1914. u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu. 68 Kečkemet.. American Art Déco. Povratak u Split 1920. Muza sjećanja). u tome poglavlje: Sculpture. spomenik. . Alaistar.66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća. Münchenu.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. odlazi u New York. ovaj su Harlekin. str. Vesna. 66 Duncan. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice. Iz te newyorške kratke. 1979. Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. 102. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. ljubitelja umjetnosti i umjetnika.). dj. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh. Marjanovića. ∑ 1946. 1927. 208-233. nav.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija. a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca. U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. Zagreb : DPUH.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. gdje boravi i stvara od 1924. te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen. Parizu. no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. ali nadasve žive i poticajne faze. Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza. do 1932. (bilj. 64). Londonu i Madridu. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. str. godine. okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života. Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. Saloma. Dujam Penić. ovoga puta u Pariz. Antun Augustinić.

Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru.Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini.69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama.. koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. . Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti./1938. na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem.

130 .

Zagreb. 1927.. pa tako i Hrvatske. str. 9-10. br. 13. godine.. a 1925. te Harlekin (Mladić s gitarom). //Anali Galerije Antuna Augustinčića. virtuozitet i osobnu stilistiku. 1929. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću.. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. recepcija art décoa. Klanjec. u Bourdelleovu atelijeru. 1925.. nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil. 9-10. 124 cm. Antun Augustinčić u Splitu 1927. Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića. Galerija Ulrich. Maja Iveković. str. Klanjec. 4. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. 3. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926. vis. A. Milan.. koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni. 1989-1990. str. ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja. Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900. vl. 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932. // Svijet. sadra: Gliptoteka HAZU. 131 . ∑ 1922.Frano Kršinić.70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. svibnja 1995. Meštrović. i 1926. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje. Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini. Godine 1925. Proljetna pjesma.B. bronca. // Anali Galerije Antuna Augustinčića.: Maroević. godine. 1927. god. U Parizu. 259. Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. do 1926. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National). ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. 1925. gdje su već su bili prepoznati Dešković. 3-7. Penić i Augustinčić. ∑ 1979. kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu. 1925. vis.-27. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. Injalberta. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921. GA-311 (odljev iz 1992. [katalog izložbe]..).). 71 Usp. 8-27. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom). u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants).72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija. II. Frano Kršinić. bronca: Galerija Antuna Augustinčića. MZP-613. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924. B. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije. (uvodni tekst: Snježana Pintarić). Nemimetičkom stoljeću usprkos. Ivanišević. Zagreb. 124 cm. 1989-1990. 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin. i 1927. oba iz 1928. i 1927. Tonko. 26.

Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929. Akt mlade djevojke uzdignute ruke. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić. 1968. Zagreb. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. 1998. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo. s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes. i Barceloni 1929.). a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju.. 1925.74 Slobodni reljef Proljetna pjesma. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73. Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. godine.) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. str.132 Hinko Juhn. 1926. uključen je više kao dekorater prostora. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa. i Kličinović. Paris. najznačajnijeg kipara češke moderne. 7. neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse.. upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme. Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva. Frano Kršinić. Božena. međutim. Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. ∑ 1982. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925. Zagreb. Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue). 1925.) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti. (sic!) Kršinić (Zagreb). .

). Ivan Mirković (1893. a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. 1926.. značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882. i Djevojka plete kosu. kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura. Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična. Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja. i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović. u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak. U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka. ∑ 1988. dinamična kompozicija i morfološki detalji.. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić. Vojta Braniš i Davorin Hotko. 1928. odnosno Umjetnička akademija (1922. i drugih. ∑ 1940.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. Hinko Juhn. Hinko Juhn. karakteristični su za art déco. a Braniš drvorezbarstva.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. Dresdenu i Beču. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović. prisutan 1920-ih godina. Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie.). slikar i kipar. Analizirajući ovu figurinu. dekorativna figura motivski. Zagreb : ArTresor naklada. 41. uglavnom ženskim aktovima i portretima. 133 . zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba. 2009. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji. Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923. Davorin. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj.). U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku. Razvedena obrisna linija. str.“ 75 Prema istom izvoru. Hinko Juhn (1891. akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara. Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika.

Kršinić i Radauš.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja. stoljeća. u: Gagro.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926. Aladar Baranyai) je izgubljen. Robert Jean-Ivanović. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. 78 „Tih dvadesetih godina. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi.76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916. Hrvatska skulptura građanskog perioda. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Vojta Braniš. str. 77 Maroević.” Cit. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. te zatvaranje u intimnu.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925. str. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto. i 20.] Igor Fisković. 1997. uz Hinka Juhna. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta. Katalog izložbe. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića. oko 1930. do 1928. str. 1975. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja. 86-88. sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959. stabilnosti i redu. koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta. Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. Zagreb : MGC. Božidar. 40. djelovale su kao univerzalno pokriće. .. mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti. Stella Skopal. Frane Cota. Kiparstvo 19. koji je bio među osnivačima Salona. još su Joza Turkalj. Od kipara članovi su bili Augustinčić. Beograd. Plesačice. 291. Tonko.

godine. Vlasta Baranyai. slikarstvo i keramiku. Jelena Babić. Darija. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja).. 2008. U razdoblju od 1927. 79 Alujević. osnovano 1926. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme.. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. 135 . stoljeća. Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19.. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. Stella Skopal. U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. primjerice svijećnjaka. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec. do 1930. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv. ∑ 1979. vaza ili stalka za kišobrane. Na krilima te dobre tradicije. ravnotežu pokreta i statičnosti. Nevenka Đorđević i drugi. Braniš. Zlatko Šulentić. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. Malvina Borelli.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882. Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta. Ivana Jelačić. Zagrebačke godine Luje Bezeredija. Đuro Tiljak. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. Nekolicina kipara (Kršinić. i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. Marta Plazzeriano. Oton Postružnik.trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. Lujo Bezeredi. Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 29-38. obljetnicu rođenja. do 1926. str.

Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20.. Žena s klasjem i Žena s voćem. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete. st.. taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom. ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa.“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić. ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte. dj. . oko 1926. nav. 69.136 Hinko Juhn. „Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (.). str. s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića. 75). (bilj.

17. nav. Romolo Venucci (1903. (bilj.. Lav Kalda.. str. str. (bilj. Jasna. 75). // Čovjek i prostor. dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru.). Hinko Juhn u keramici izvodi 1926. The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. // Anali galerije Antuna Augustinčića.. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova. 82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv. nav. sirene i dupine. 28-29 : Original u skulpturi. ∑ 1929. 75). Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934. na str. 84 Čorak. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. 1991. 101-104. talijanski novečento. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. Međunarodna moderna. i art déco. 88-90. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925.. dj. 2002. Daina. str. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. Pariška izložba 1925. 3-4. Galerija Antuna Augustinčića. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925.). 137 . nereide.84 81 Davorin Vujčić. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. 1990. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta.) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu. Glavočić. od izbora boje. Izradio je više gipsanih modela za skulpture. 22-23. 1938. 1929. Zbornik radova. Daina. dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom. Florida. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. dj. cit. Željka. str. Galjer. a nerijetko je susrećemo i na grobljima.81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove.Kloniranje skulpture. Forza della volontà (Snaga volje) . Yugoslavian Theme Issue.82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. 99-100. Rijeka. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. 37-41. Dekorativnu arhitektonsku plastiku.. ∑ 1976. 2010. i Barceloni 1929. uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. Robert Jean-Ivanović (1889.. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija. lepršavim velovima. ∑ 1968.. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela. 83 Glavočić. gole dječačiće. Miami. nimfe i tritone.30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49.

Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. // Peristil. Seccion der Reino de los Serbios. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra. Rosandić. 1929. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie). te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. 12. 90 Koprčina. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd. dj. s dubrovačkih vrata od Pila. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo. Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana. Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. 89-98. Croatas y Slovenos. i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. br. s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije.85 Uz to. Meštrović (Zagreb). dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I. str.. dj.89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna. Gliptoteka HAZU. 74. 1925. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. 16.. bilj.. 51/2008. Arte Yugoeslavo.86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87. kat. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. 26. nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev. katalog izložbe. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. . Po završetku izložbe.) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. Pallavicini. i bilj. ∑ Bouclier. 84). 88 V. za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´.91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes. str. (bilj. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. 15. 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman. I. Vesna. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. „Stari majstori“. Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. 86 Nav. br. Paris.90 Postav izložbe u Barceloni 1929. 73. Hrvata i Slovenaca. Meštrović. I. koja je bila na pariškoj izložbi. br. hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. str. Hrvata i Slovenaca.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 144. kat. tada već renomirani umjetnik europske reputacije. 2010. 91 Exposicion International Barcelona. Vue générale et détails. str. Arijana.. međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena.

u Parizu 139 s pariške izložbe. dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića. Stilski dorađenija djela u dosluhu .. Akt djevojke (Plesačica). Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno. apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku. Beč.statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 1920. slično kao na pariškoj izložbi 1925. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin. . oko 1925. a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena. a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke.Joza Turkalj. Djevojački akt (koji raspliće kosu). reljef s dubrovačkih zidina. Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini. Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam.. Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I.

140 .

str. 141 92 Vujčić. Yugoslavian Theme Issue.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija. 104-107. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. 17. 75). a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. poglavlje Svjetska izložba u Barceloni. 1926. nav. Florida. Branka. 93 Stipančić. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. Studija za Ženu kraj mora. (bilj. dj. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. .. 55-59. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna. a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925. Miami.93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina.Ivan Meštrović. Davorin. 1990. str. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka.“. Plesačica i granitna Madona s Djetetom.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. Istovremeno. . Afrike i Sovjetskog Saveza. ili ako jest. inače prvog globalnog stila. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. od Australije i Novog Zelanda. 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića. prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94. sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima. Međutim. Ivanke Reberski. gotovo bi se moglo reći. Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. Jasne Galjer. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore. vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti. razumijevanje.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. Prepoznavanje. Tonka Maroevića i Frane Dulibića. u potpunosti mimoišli. Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. jer. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Kine (Shanghai).

str. Streamlining Modern.1939. Vidi : Art Deco 1910. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. . Art Deco 20s and 30s.. London : V&A Publications. Jazz moderna. 97 Hillier. London. već i u svakodnevni život. godini. Koliko god točni bili. U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada.. do 1920. ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost. umjetnosti drevnih kultura. 2003. ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. a ponekad i suprotstavljene tendencije95. razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. posebno Egipta. Azteca i Maya. godine96. Edward. 1968. Charleston era. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003. 1990. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. klasičnih stilova. London : Phaidon Press. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija. postavši tako i prvim stilom masovne kulture. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih. do afričke umjetnosti. antike. Na pariškoj izložbi 1925.. Art Deco Painting. godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (.)”97. 95 Lucie-Smith. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa. Stil 1925. u današnjem smislu tog pojma.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. 8. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. 145 . 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910. kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. 99 Prijelazno razdoblje od 1910. masovna proizvodnja automobila. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910. Bevis. kompleksnost i pojavne oblike ovog stila.

Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije. konstruktivizma. 2003. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila. izvorišta. .” Vidi: Greif. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. 101 Benton. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'.. oglasi. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti. veze i utjecaji traju i dalje. nove objektivnosti. magičnog realizma. u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme. dekorativnost. ali nije modernistički. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog. Art déco nije. pa stoga može biti moderan. gotovo da se i ne spominje. poriv. 16.) može biti odvojen od drugih. str. oslonaca. od kojih svaki (. 2. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100. On je u punom smislu te riječi organički. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. purizma. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. // Art Déco Society of New York News 1(1982). manifestom ili jasno formiranom estetikom. novinske ilustracije. Charlotte and Tim. ili futurizmom. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. na primjer. na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. bio pokrenut određenim programom. u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. nadrealizma. dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. Katalog izložbe. Martin. idejom. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. fotografija i film. London : V&A Publications.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran.. The style and the age. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme. plošnost i inovativnost. // Art Deco 1910 ∑ 1939. futurizma. str. kao što je to bio slučaj sa secesijom.146 Orijenta. Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. Defining Art Deco. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje.

/1924. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti. Razdoblje koje je prethodilo. 1907. umjetnika.Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja. . a zaključno s djelovanjem grupe Medulić. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini. 1923.. Varijacija na antičku temu. otvoren je Umjetnički paviljon. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe. 1903.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898. imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović.. osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe.

Već i prije Prvog svjetskog rata.148 Milivoj Uzelac. a osobito po njegovu završetku. izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije. Pragu. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. Parizu. na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču. bez idejnih ili ideoloških odrednica. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. Münchenu. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja. Srbije. Veneciji i Rimu. 1922. različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . Bosne i Hercegovine. Piknik.

Kao i art déco općenito. Sonja Kovačević Tajčević (1926. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea. nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma. Edward. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja. usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa. koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva. Šumanović predstavlja slike specifične. Roger de La Fresnaye. Jean Metzinger. Juan Gris. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103.). ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni. Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja. Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. Fernand Léger.povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti. U tom razdoblju paralelizma. Koliko god točne bile. Art Deco Painting. 104 Grupa Section d'Or. do 1914. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete./1926. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta. 105 Sava Šumanović (1920. Sergije Glumac (1925.. London : Phaidon Press. ∑ 1931. André Lhote. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz. pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska.. grafički dizajn i ilustraciju.105 Specifični lhoteovski postkubizam. 149 . no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo. u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921./1921. da je oštrih rubova i dosta nemiran./27. str. Njemačka ili Italija. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje.). Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović.). Članovi su bili Albert Glezies. Archipenko. među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. 7-8. djelovala je u Parizu od 1912. 1990.. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. i 1928. mogli 103 Lucie-Smith. Jean Marchand i Francis Picabia.

Vilka Gecana. bismo reći. “praške četvorice”. postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . Povratak iz Praga Milivoja Uzelca.150 Vilko Gecan. izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. 1930. Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv. oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak. post-postkubističke stilizacije. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. Uz ocean. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII.

1931. str. 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912. ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu. Most. odnosno 1923. Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. kada ondje definitivno ostaje. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića.Marijan Trepše. 2008. prvom. 7. .. Zvonko. kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića.” Vidi : Maković. Milivoj Uzelac. kada prvi put odlazi u Pariz. Zagreb : Umjetnički paviljon. do 1921. 151 sceni. od 1919. Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. Katalog izložbe.

koja nosi sve odlike ekspresionizma. postupkom montaže. Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način. mrtve prirode i pejzaže. Upravo u njegovim 107 Isto.152 Jozo Kljaković. slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. Iako se koristi rječnikom kubizma. “mimetičkog predstavljanja. koristeći stilizirani kubistički rječnik. oko 1935. str. električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada. Dva akta (Ljeto). kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje. i drugog plana. Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure. kao na primjer u Sfingi velegrada. dinamičnog urbanog života. da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”. moglo bi se reći. . 13. gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete.

no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu. no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. bitno je različit. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem. Na slici U krčmi iz 1922. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. Slikarski razvoj Vilka Gecana. Marka u Zagrebu. Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919. dijelom i Trepše i Gecan. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. u Pragu. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. nakon njih Režek. 153 . Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921. Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji. Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa.. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. bili izloženi na pariškoj izložbi. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac.radovima.

154 .

Marino Tartaglia. Zagreb : Klovićevi dvori. Tonko. artdécoovsku fazu.. 155 . 109 Konačno. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika. 20. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom. ∑ 1921. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. primitivnim svojstvima izraza”110. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji. i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. 110 Maroević. 112 Reberski. str. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna. Katalog izložbe. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. Češljanje. 1924. str.) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. za razliku od europskih uzora. Realizmi dvadesetih godina : magično. već njihove asimilacije i interpretacije. ∑ 1914. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim. ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. 1997. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. klasično. 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. objavio Prvi Manifest futurizma. Ivanka. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja.) i kasnije grupacije Novecento (1922. objektivno. 30. kao jedini netalijanski umjetnik. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. 2003.Marino Tartaglia. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina.

156 .

modelirane. Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma. 1932.Ladislao de Gauss. 1930. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka . Mišea. Autoportret s crvenim rupcem. Becića. Mujadžića. 157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija. Ženski portret (slikarica Marija Arnold). gotovo skulptorske u načinu mišljenja. a ne slikane. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza. Cata Dujšin Ribar. Varlaja.

Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova. izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva. Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova. Poze su pomalo izvještačene. Cata Dujšin Ribar. Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva.158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. magični realizam. što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. ali ne zato manje važno. Vera Nikolić. Primjereno duhu vremena. Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. ∑ 1936. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. forme stilizirane. Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice. gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa. izvan svog slikarskog. koji je. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. . ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji.). Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam.

Katalog izložbe. 1925. Sve njih. ne po ideji.Otto Antonini. Tonko. Portret Olge Antonini. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe. niti društvenog 113 Maroević. . 1993. Lovran. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima. Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma. svakog na svoj način. niti po generaciji. Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky. već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”. Bogumil Car. 159 Zasebnu grupu umjetnika.

160 .

Jerko Fabković. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa. No. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco. Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. Zanimljivo je da je Leović oko 1920. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva. a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. 1927. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano. nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj. koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva. naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. 161 . Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića. mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. niti umjetničkog. Molitva cvijetu mladosti.

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

i prvih desetljeća 20. što govori u prilog dominacije nekoga stila. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20. potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost.). podjednako i gornja i donja granica (od 1915. kad je o art décou riječ. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19. kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. svodi na tu jedinu teatarsku scenu. da bi se krajem dvadesetih. stoljeća. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo. dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. scenografiji i kostimografiji. No. problem je i bazne naravi jer o građi. artizma. ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. pojmu i tendencijama stila art . Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu. arhitekturi. praizvedbom Krležine Agonije 1928. gluma. scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje.. Kazališna. art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave. režija. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. pa do 1940.

. . Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. art déco odredit će. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas. godine. A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti. međutim. kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. Nacrt kostima za operu Vilin veo. Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . str. // Čovjek i prostor. kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. 165 Tomislav Krizman. povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina. međutim. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera. iako ne tako davno. Jasna. odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila. 23.. Pariška izložba 1925. secesija je u Hrvatskoj. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. Osim toga. 3-4. Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. s druge strane. XXXVIII. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. primjerice. Zanimljivo je. Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. 1991. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa. dakle. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. Ponajprije. Za razliku od art décoa. str. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925. 22. 1917. Pokazalo se. 115 Ibid. i Art déco.décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja.

njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja. ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912.166 Ljubo Babić. točnije. 1923. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus . geometrizam). do 1922. nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. Nacrt scenografije za dramu Richard III.. Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. kao stalni. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama.

čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A.. s pariške izložbe. Svakako.167 Ljubo Babić. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921. Schneider 1916. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta. u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave). a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata. možda su najizrazitiji artdécoovski radovi. kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917. godine. važan u definiranju stilova (primjerice. u Raićevoj režiji. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. 1924. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja. no. Secesijske po likovnim obilježjima. te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta.

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Nacrt scenografije za dramu Rotonda .Sergije Glumac. Nacrti kostima 173 Sergije Glumac.

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

u filozofiji umjetnosti. Na jednoj strani dio je grafičke industrije. tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila.176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom).) ili A. ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. W. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. problematizira ih. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. T . Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. što je photografiable“). taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike. Ona urasta u tisak. Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost. 1931. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. rezimirajući prethodnike. „vruću“ dimenziju.. fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva. 1923. Warburg. prožimanja. daje mu novu. agencija. Razvojem fotografske tehnike. a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja. 1936. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa.

Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. V. 19. prema: Ukrainčik. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija... ∑ 31. Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa. I.120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. 1. Lea. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma. 16. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. ∑ 31. I. I. 121 No prisjetimo se da je upravo tada. 1931. 1929. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja. adoptirajući ga tek 1930. Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto. V. širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji. u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah. posebno slikarskih tendencija dvadesetih. ∑ 16. 177 . Filippo Tommaso. XII.. 1928. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi. Savremena francuska umjetnost.. V. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona. 4.). Manifesto della fotografia futurista. 1930. od Heimatkunsta do proletkulta.. IV. Zagreb : Umjetnički paviljon. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. (produljeno do 30. Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost. njemačke umjetnosti . 1931. 3. što je za našu temu najvažnije. Izložba savremene francuske umjetnosti. 2000. 1932. aprile 1930. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. IV ∑ 30. Tato (Guglielmo Sansoni). Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola. 11. Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije. godine u okviru Zagrebačkog zbora. 15. ∑ 20. Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj. V. Kolektivna izložba Georga Grosza. 10.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća. dakle.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. upriličena 1930. Njemačka savremena umjetnost i arhitektura. Umjetnički paviljon 1898-1998. recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci. V.121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“).

Povučen upravo održanom izložbom. namjeran ili nenamjeran. III.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti. 29. a. Die Welt ist schön. Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933. Germany. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125. // Jutarnji list. 123 Fotografski efekt. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. Komentari u tisku. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti.” Danas nam se možda čini malo naivnim. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama. London: Arts Council of Great Britain. još uvijek rađene mekocrtačem. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina. Fotografija vizija svijeta. već i Nizozemca Pieta Zwarta. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji. 1978. München : Kurt Wolff Verlag. Albert. // Jutarnji list. David. 4.[Šafranek-Kavić]. Ljubo. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). op. . 13. 124 Mellor. Moderna umjetnička fotografija. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'. koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. The New Photography 1927 ∑ 1933. 19.) mogla ući u domenu umjetnosti. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”. 1930. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta. čiji je rezultat fotografija manje oštrine. 6. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham. 1930..126 122 Renger-Patzsch. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička. fotografija napreduje pobjedno sve više. David.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. 125 Babić. 126 ep. 1928. 20. Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. laska i aplaudira fotografiji. Babić.. str.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti. 1930. a s američke strane Edward Weston. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu. str. 1978. London : Arts Council of Great Britain. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor. za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih.

Pred oluju / Otok. memorije. Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929. te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju.). 1926. (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg.). kon vrlo plodnog predratnog vremena. Der Weiße Rausch . S. kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi. već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora. Der Große Sprung = Veliki skok (1927.). ∑ 1927.Neue Wunder des Schneeschuhs (1931.). utekli se planinama.Milan Dvoržak. povijesti.).127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128. Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju. Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930.). Varićak. SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933.179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na. ur. politike ili identiteta. . Zagreb. 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926. 1919. U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. u novim i još neprofiliranim politič. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm. ali ne kao izolirana estetska činjenica.). 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva.

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

Ossi Oswalda. Jedna od najslavnijih tzv. Đuro Đuka Janeković. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života. str.): Ita Rina. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike. Dama sa psom. flapper girls. postale su i ostale ikonama. . oko 1934. br. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. Zagreb. i druge. pa najslavnija Josephine Baker. 1. 9. pozdravlja Kulisu.138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi. iz mode i sa scene.. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje. 11.185 socijalnom smislu. 31. 1929. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925. Louise Brooks. // Kulisa. smatrana čak sukreatoricom art décoa.

) . br. U Kulisi objavljuje ženske aktove. nagrada August Frajtić. upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. Martina Munkacsyja. nagrada Imre Weiner. Zagreb. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba. pokazujući zadivljujući. piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske. nagrada Andjela Frajtić. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. (August Frajtić. 19. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija.Đuro Đuka Janeković... Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. 7. I. Hoyniges Huenea. // Kulisa. Zagrebačke škole. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada. III. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija. Christiana Schada. Ples u prirodi. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata. 1933. II. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija. 10. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise. upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. str. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G. 20. 1934. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute.

da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”. David. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933. nego je i njezin glavni promotor. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije. 1932.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8. 63. 11. održana 1932. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada. br. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. proširuje utilitarnim. 187 . Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije. iduća. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. Riječ je o portretima iz svijeta kulture. primjenjujući isti princip. Zagreb. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. godine. 1. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet.140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. Dolac br. pozitiv i negativ. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. Albert.. Mosingera ∑ Zagreb. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način. neposredno nakon Mana Raya. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada. umjetnosti i politike. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji. 9. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F. str.” Citirano prema: Mellor. London : Arts Council of Great Britain. Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. // Danica : ilustrovani tjednik. 141 Renger-Patzsch. Mosinger je prvi u Hrvatskoj. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. 12. 1978. Taj repertoar. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore.

Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života. Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića.. koji je revolucionirao sportsku fotografiju. Film nije sačuvan. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije. uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao. a osobito Rudolfa Labana. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven. simultano apsorbirajući avangardne ideje. 1934. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK. Intelektualka. Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima. nje etablirati istovremeno s izložbama. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici. primjerice na Đuru Janekovića. preferira pogled „iza kulisa“. dokumentarni film.188 je Josip Horvat. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima. jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči. Kao i Martin Munkacsy. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja..“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih. . iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi. u osvrtu na Mosingerovu izložbu.Tošo Dabac. Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema. Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan. Preferirao je scene svakodnevnog života. dovršen 1935.

189 .

„damica i kumica“. pariških i londonskih novinskih agencija. oko 1935. Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji. Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri). na revijalnoj. Stup dalekovoda. .190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika. Tošo Dabac. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. a što je još važnije. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom. postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike.143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. posebice u scenama s tržnica i sajmova.

Ciklus Bijeda (Misery).Margaret Bourke White. 1936. Milan Pavić. Henryjem Cartier-Bressonom. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. . Pazi na vlak. i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade. već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće. pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac. učinio ga je slavnim. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom. ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. 191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall. Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja. Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich.

18. koji djeluje do danas. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. ali i postulati Marinettijeva manifesta. 1924.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. Trg I. to ne znači da se selila. otvoren pred Prvi svjetski rat. . Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. Uz Mosingerov. Godina 1937. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. Tango. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića. govor dijelova tijela. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. Trg kralja Tomislava 18. poznat kao Fra Ma Fu. po prvi put samostalno izlaže. možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije. oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime. za razliku od dominantne note narodnih. tada još fotoamatera. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. te osniva daruvarski Fotoklub. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad. Antonija Kulčar (Foto Tonka). sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja.

posvećen 20. 11. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. 15. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM.. 4.147 Modele tretira na pomodan način. Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix. vrlo često pod krinkom. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju.. Greta Garbo. str. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater. 4. Robert . Berkeley : University of California Press. 1931. III. br. str. 7... Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. III. godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8. Bruce Robertson. vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji. str. 8. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa. 147 Dance. III. 1930. Prvi. iz 1921. travanj 1927. 15. god. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite.145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu.. Godine 1925. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. // Photoplay. 2002. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. br. 51-52..1932. poglavito svijeta kazališta. god. 1930. 17. Nickolas. 14. 1. 1930. The Amateur Movie Producer. 146 Muray. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. 4. god. br. str. zbog isključivog prava na snimanje predstava. godišnjici djelovanja. Zagreb.. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije.. . 2. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi.

prva natjecanja ljepotica. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost. uključivo i “cronique scandaleuse”. kupališni život na Savi. sekundarno podupirući avangardne pokrete. Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. Antonija Kulčar (Foto Tonka). Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta. godine. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK. . popularne tete Tonke. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. rabi mekocrtače i kazališnu. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise. maskenbalovi. Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem. zamalo filmsku rasvjetu. Filmska umjetnost. oko 1930. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. sportskih priredbi i sl. Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. Slijedit će ga natječaj za Miss. te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. balova. Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. Akt s lubanjom. Ostali su označavani samo suhim žigom. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. do 1938.194 kao mondeni elitizam.

u jesen 1929.und Versuchsanstalt. Plesačica. fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji. domaće. Milutin.Nikola Szege. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe. koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji. 195 149 Nehajev. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno. . Zagreb. Jedan od njezinih najpo. Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova. 1924. 1934. Sve je više žena među autorima. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. nastavlja svoj studij na Bauhausu. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga.149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. pa zato i zalazi u domenu onoga.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. što je oduvijek bilo vječno žensko”. potječe upravo iz tog razdoblja. znatijih radova. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer.

. koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike. U Dubrovnik se vraća 1932. 2007. Riječ. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. grad. Aleksandar. str. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. Zagreb.. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. Studio Tri. pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I. Nije joj strana ni fotografija pokreta. slika.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. 18. 1983. Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. također ponovno uvodi temu ženskog. počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). 151 Tonković. godine. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata. Marija. U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije.. itd. 1936. Zagreb : Durieux. ali i muškog akta. Želimir. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena. u izdanju knjižnice „Selo govori“. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Szege. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. Ivana Tomljenović.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti. 153 Foto Kaufmann.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932. 152 Flaker. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova. Portrete 150 Košćević. a samostalni atelijer otvorio 1933. pa Traveleri. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. rat. 2009. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost.

2005. J. Igračica golfa na Brijunima. Francuskoj. Zagreb. knjižarama i kinima. ponajviše u Austriji. a montirane snimke. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. Ernst Schneinder. L. // Cinema. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu. drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. Becker & Maas. kao i one većeg formata. Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba. kako europske tako i američke. Adéle. poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. 155 Karl Schrecker. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). Arthur Bendz).glumaca snima iz blizine. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder. 1927. prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. 1927. Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. 14. Ernst Sandau i dr. . Zvijezde različitog sjaja. G. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. uglavnom iz svijeta filma. Švedskoj. Karl Schenker. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. br. D'Ora (Dora Kallmus. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics).156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. 2. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“. koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. Velikoj Britaniji. posebice njemačkog filma. br. pa čak i Latviji. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. 156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. koje naziva foto-fantazijama. Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. do 1941. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. Manuel Frères. 155 Izlazi od 1927. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. Osim časopisa poput Svijeta.

po obrazovanju slikarica. brodova. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu. međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. Hinko Emili. a Francesco Drenig. Hrvatskoj i Italiji. Tashamira. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci. godine u Rijeci. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. bilo nogometne GOŠK-a . od proslava Sv. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije. oko 1925. Oduševljeni futurizmom. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. jer snimkama prati utakmice. održana 1933. Anita Antoniazzo. U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. konopaca. Giovanni Balbi i Hinko Emili. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže. škarama i češljem. po zanimanju liječnik. Anita Antoniazzo.

fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. i njen konačni kraj. izražajnost i način postojanja. Abbazia. tu snima prirodu. Zagreb itd. Dr. Wien. Ljubo Tošović.159 Sumirajući sve navedeno. Josip Kulušić. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru. poput Krizmanovog. Uz portrete. 199 . Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. G. Rüger & Co. 159 Npr. Dubrovnik. Budpest. A. Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. Stengel & Co. poznatom mondenom ljetovalištu. Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur. C. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije. Trenkler Co. U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. filoginije i emancipacije. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. Abbazia. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. Abbazia. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. Ivan & Pavao Tomašić. David Karoly.ili pak vaterpola na kojima igra Jug. Dubrovnik. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi. Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. Dresden. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. Đuro Griesbach. prekinuta Prvim svjetskim ratom. Foto Berner. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. te izvještava s izložbi. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. Dietrich. Atelier Betty. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. Zadar. gdje je 1915. Dubrovnik. Oko 1927. Tomaso Burato. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila. filozofija života. arheološke ostatke. iz Leipziga. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag. Wien. završetak njenog hilijalizma i hedonizma. Ledermayer.

200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. „ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života. u Zagrebu. Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija. Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. promatranih u punoći njihovih konteksta. funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti. kritika i evazija životne realnosti. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere. to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924. civilizacijskoj i medijskoj platformi. Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. .

.

Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. Saunier. Zagreb : Matica hrvatska. Dunja [prir. Ghislaine Wood [ur. str. Željka. Adela Milčinović : Izabrana djela. sv.. str. Zagrebački zbor i paviljoni. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). 17. Gustav E. Morton. Grgašević. Zagreb: Ex libris. Čorak. 8. 2000. London : Thames & Hudson. Novembre 1925.. Lovorka. Patricia A. // Art et Décoration. svibanj 1925. str. // Architectural Record 4(1928). Željka. Le Décor de la vie moderne. 174. Željka. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). str. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Joso. Here Today. Jošt. Katalog izložbe. 1925. Zagreb: Jugoslavenski Lloyd.LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. Charles. Čorak. 337-349. 1927. Zagreb. 2009. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt.d.. Benton. str. str. Henry-Russell.. Gone Tomorrow. Alastair. Zagreb : Klovićevi dvori. 1934. 1924. Read. Aleksander. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Millet. Gabriel. Detoni Dujmić. Galjer. Modern Architecture. 2009. // Peristil 51(2008). br. Walter Spiegl. str. 29-37. 220-221. Henri. 97. Jasna. 430 (January 1929). Jaša. 2003. 1632. Duncan. str. 49-50. 45-57. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. kolovoz 1925.]. Bojan Baletić]. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. 283-293. Pazaurek. Mato. New York : Harry N. Bogoslav K. Waldemar. Industrija Hrvatske i Slavonije. Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih. Bidou. Olga. Jr. Magaš. Zagreb : Horetzky. George. // Vogue. Plakati za Zagrebački zbor 1926. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. // Journal of Design History. Paris. 229. Maja. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 1989. br. br. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. Jasna. str. Lakatoš. Sandino. Annelies. Laslo. 283-291. str. Glas des 20. 2003. Marie. La Section Yougoslave. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène. // Bulletin JAZU 2(1982). Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. Galjer. str. br. str. 1983. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Svjetska izložba u Barceloni. 2007. Herbert. 36-41.. // Obzor. // Grafička revija 5(1929). // L’Amour de l’Art. // Život umjetnosti 29/30 (1980). Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. str. 99-118. 11-37. 1926. 2007. "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. br. 188-192. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. London: V&A Publications. Maruševski. Katalog izložbe. 1632. Gloag. // L'Amour de l'Art. 3 (2004). Wood or Metal? // The Studio. Krekel-Aalberse. Umetni obrt. Kolveshi. Jagoda Truhelka : Izabrana djela . Dormoy. Art Nouveau and Art Deco Silver. Zagreb : Tipografija d. Ples. 141-153. 336-347. . Art Deco 1910-1939. Đurinović.]. The Yugoslav Pavilion in Paris. . Zagreb : Muzej grada Zagreba. Vučetić. Hitchcock. Linda. 1997. 2006. 1 August 1925. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. 27. Tim Benton . Cambridge. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. sv. London : Faber and Faber. Abrams Publishers. München : Klinkhardt & Biermann. John. str. Massachusetts : The MIT Press. Charlotte .

L'Art yougoslave des origines a nos jours. Südost-Europa.]. Josip [ur. Milan Glaser [ur. Arhiv Tošo Dabac. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. 2007. Josip. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti. str. Ljubljana : Narodna galerija. Paris.MODA I STIL ŽIVOTA Benton. Ghislaine Wood [ur. Lakatoš. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. Grubišić. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti . 1926. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina. Zagreb : Stvarnost. Škrabalo. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. Kraljevina Srba. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. 1925.]. Grand hotel Lopud. [s. Hrvoje P. 2004. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. 2006. Marina Oreb.. 19. Labin : Mathias Flacius. / Jasna Rotim Malvić [et al. 1929. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. svezak 9. Horvat. London : V& Publications. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. Rijeka : Moderna galerija Rijeka. 1932. Ott.]. 1926. Antun Ulrich. Beograd : Musée du Prince Paul. Šibenik u doba modernizacije. Zagreb : Nakladni zavod Globus. Zlatko. Hrvatih in Srbih. 1924. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien.]. Martinčić. izd. Osječka arhitektura 1918.]. 1939. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. Raša moje mladosti. Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Beograd : Štamparija „Minerva“. Walter. Brioni. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934. Království Jihoslavie slovem i obrazem. Azienda autonoma di soggiorno Brioni. a. Livaković. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. 1962. Zagreb ∑ Split. Jasna. 1937. Grgašević. Josip. lječilišta i oporavilišta. 1924. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. Charlotte . Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag. Jaša. 1984. Kušević. Chorvát. Zagreb : Gliptoteka HAZU. 1999. Paris. 1938. 1998.].-1945. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga. 2004. Arhiv arhitekta. Čorak. Maj 1939. Aladar Vladimir Baranyai. Art Deco 1910-1939. 2003. [s. Kovačić. Tisućljetni Šibenik. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. Raša sa starih razglednica. Ivan [ur. 2. Paris. Tihana (ur. Karlovački leksikon. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Marko. Aleksandra. Sokolski slet. Krešimir [ur. Galjer.2 (2006).]. Heritage and Cultures of the Seaside. Lakatoš. [ur. Dubravka [ur. Jaša. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. 2008. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. Marijan. Kisić.. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. Tim Benton . Zagreb : Muzej grada Zagreba. Horvat. Kolveshi. Marković. Marija. Đurđević. 43. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. vol. 1939. Zagreb : Školska knjiga. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. // Resorting to the Coast: Tourism. Željka. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture. Hrvata i Slovenaca. 203 . Split : Državni arhiv u Splitu. Mattei. S.]. God. 1927. Karlovac : Naklada Leksikon . 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. 1930. 2003. Jagoda. Leček. Židovi fotografi. Zagreb : Naklada SUZOR. a.]. 1934. ∑ 1997. 1996. Umetni obrt. Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album. Suzana. 1934. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti. Živjeti u Hrvatskoj 19001941. Grgašević. Muraj.]. 2009. Joso. Milan. 1928. Ivo. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. godine. Josip. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. Zagreb : Jugoslovenska štampa. 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. Mal. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. Milevoj.) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa. 7-40. Bata-ville/Borovo. Ivo. Jugoslavenski nacionalni album. Kultur und Wirtschaft. Dubravka Hackenberger [ur. Kovačić. Section serbe-croate-slovene (catalogue). Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast.] (1933). Joško. Hoffmann. / Danilo D. 2002. Macanović. 2006. XIII. Benažić. ∑ 1926.]. do 1948. Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University. // Petrović. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. 1925. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda. 2008. 2009. Željka. Naša kupališta. Umetni obrt.-1945. Rajko [ur. Julijo. Dubrovnik. Zagreb : Jugoslovenska štampa. 2009. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. Katalog izložbe. Zagreb : SNL. 1940. Alfredo [ur. // Narodna umjetnost . Konzervatorska dokumentacija. Kašanin.]. 2005. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Marina. Ivan. Joso. Katalog izložbe.]. Tonković. Danić [et al. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Ein Querschnitt durch Politik. Novinarski kongres. 2003. Catalogue général officiel. Industrija Hrvatske i Slavonije.] (1935?). Karač.

Vimer.]. Marina.). 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. 1931. Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. Penelope. Alastair. 2007. M. Barbić. Wendel. Pavlović./1922. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Grgo. Vukadin-Doronjga. Zagreb : Izdanja Antibarbarus . KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Boris. 1987. Tonković. Petrić. Zagreb : Štamparija „Gaj“. Duncan. Tomislav. i XX. 2005. Toni Bognolo I. Zagreb : Jugoslavenska štampa. Piplović. Izgubljeni raj Brijuni. Gamulin. 37-41. Hermann. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. New York . Almanah grada Karlovca. Knjiga prva. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. 1925. New York. Vera. 2003. Ghislaine Wood [ur. str. Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. 2008. 1925. London : Thames & Hudson. 1939. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. Milano : Fratelli Treves Editori. 1925. Boža [ur. Mira. 1997. 2007. Boston . London : Studio Vista. Marko [ur.]. // Ivan Meštrović : Skulpturen. Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana. 1929.-1925. Zagreb : Izdanja Antibarbarus. Viđen. Majda. Horvat Pintarić. Paris : Édité par L´art vivant. Hela. Knjiga 10). Art Deco. Timet. London : Thames and Hudson. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. Duncan.]. Deco Sculpture and Archaism. Rad kongresa gradova 1939. 17 (Fall). 76-103. The Decorative Thirties. Miroslav Pavlović. 2007. 2003. Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split.]. Šale. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj. Zagreb : Prometej. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami.]. Hrvatsko kiparstvo XIX. 2001. // Bulletin JAZU 45-46 (1978). 2009. Povijest hrvatskog turizma. Sablić. [s. 1994. str. Split : Općinski statističko-anagrafski ured. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. Beč. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . Ivan [ur. 2009. 1933. Zürich . Mirko [ur. Tim Benton .]. a. Fla. . Alastair. Baška : Turistička zajednica općine Baška. Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja. Zagreb : Društvo Zagrepčana. Berlin . Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. Die Macht des Decorums. 2004. Fažana : JU NP Brijuni. Splitski almanah i adresar za godinu 1925. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925.204 Pavletić. Martin.]. Battersby. Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. 2007. 1971. Curtis. Petar Senjanović. Željka. Librarie Larousse. (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. Art Deco 1910-1939. Frano. Paintings and Photography Art Deco. 1934. [ur. Sebastiano. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split. Battersby. AOL Time Warner Book Group. Ljeti i zimi u Jugoslaviji. 2003. Zagreb : Izdavački zavod JAZU. 1999. : Frankfurter Societäts-Druckerei. Violić. Stanko. Gregorića. / Katarina Horvat [et al. Svijet Marije Lenz. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu.]. 1991. Sandra. 1986. 1938. / Vjekoslav Klaić [et al. The Decorative Twenties. Ferdinand Preiss : Sculpture. Marinko. Martin. 100 godina turizma u Baški. Paris. Zagreb : Školska knjiga. 1990. London : Bulfinch Press. Marija. Katalog izložbe. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes. Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika. Benton. Maria. Tušek. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. Čorak. stoljeća. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti. New York.] (1926?). American Art Deco. Zagreb 1934. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. Paris. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. Frankfurt a. 1971. Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. 1925. godine : Ekonomskohistorijska analiza. 11-15. Split : Društvo arhitekata Split. London : Studio Vista. 1921. 1961. Uskoković. 1933. Baričević. Charlotte . Zagreb godine 1919-1925. 2009. Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. // Lenz Guttenberg. // Art Deco 1910-1939. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. La Jugoslavia e gli Jugoslavi. Darovan. Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. / Robert Plejić [et al. 2003. Vukonić.) Beograd : Štamparija Drag. Prilog monografiji Ivana Meštrovića.]. Katalog izložbe. The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris. Vesna. Zagreb : Naprijed. splitski planer i graditelj. Visconti-Prasca.

Senjanović. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 205 . Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. Paris : Éditions E. Katalog izložbe. socijalna umetnost. 1972. Duško. 2010.). 54-59. Katalog izložbe. Josip. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S. 2008. Bath : Paragon Book. Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). ekspresionizam. Katalog izložbe. Lucie-Smith. 1987. Hrvatsko slikarstvo XX. Zagreb : Umjetnički paviljon. Tonko. Charlotte . Petra . Dujam Penic Sculpteur. 2001. Cata Dujšin Ribar. Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. Greif. 2009. Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. Grgo. ∑ 1969. Essential Art Deco. Davorin. Ladislao de Gauss. Ghislaine.] Igor Fisković. Ivo Režek 1898 ∑ 1979. ∑ 1952. ∑ 1973. 1990. socijalistički realizam. Zagreb : Gliptoteka JAZU. 1989. Fla. 2008. Roje-Depolo. Zagreb : HAZU. Editorial : The Paradoxical Twenties. Rauter Plančić. Zagreb : Školska knjiga. Tradicija i moderna. Art Deco Painting. 1968. str. Glavočić. Lida . Reberski. Prelog. De Boccard. 1994. 291. 2002. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Robert Auer (1873. Kečkemet. Biserka. stoljeća. New York . Vesna. Istre i Hrvatskog primorja. Katalog izložbe. // Apollo 2(1966). 17 (Fall). : retrospektivna izložba. Edward. 2009. 2003. Zaczek. Art Deco 1910. Hrvata i Slovenaca. Kolveshi. Koprčina. ∑ 1991. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Marino Tartaglia. Tonko. Dujam Penić. : retrospektiva. Martin. 2007. 1990. 2005. 2010. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier. Zvonko. 1995. Maković. Katalog izložbe.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. Lida. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. Andre Vite. Mažuran-Subotić. London. Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. Mažuran-Subotić. Benton. 2-9. secesija. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. 2003. 1969. postnadrealizam.]. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. 2008.S. . Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. Milano : Vangelista Editori. klasično. Katalog izložbe. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Ivanka. str. Arijana. Alan. Maković. Ian [ed. 1997. Katalog izložbe. Bevis. Irena Kraševac. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1979.H.Horvat Pintarić. 1999. Zagreb : MGC. 1989. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Zvonko. minhenski krug. 2009. objektivno i hrvatsko slikarstvo. ∑ 1928. Art Deco 20s and 30s. Garberi. ∑ 1977. Marijan Trepše : retrospektiva. str. Roje-Depolo. 2010. 89-98. Paris. Katalog izložbe. Stipančić. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Maković. Wood. impresionizam. 1967. 2006. The Twenties.. Poglavlje IV. Vera. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. 2003. Katalog izložbe. 2010. Katalog izložbe. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Zagreb : Naprijed. klasično. Željka. Maleković. Mercedes [et al. Hinko Juhn. Art Deco. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Svezak prvi. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. Realizmi dvadesetih godina : magično. Maroević. Čakovec : Muzej Međimurja. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba.]. simbolizam. // Peristil 51(2008). : retrospektiva. Petar. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. Maroević. London : Phaidon Press. obljetnicu rođenja. Ivanka. Boston . Branka. Jenkins. : Paradigma Ivan Meštrović.1939. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka. 1974. Katalog izložbe. Aleksander Laslo. Katalog izložbe. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. Gamulin. Defining Art Deco. Ghislaine Wood [ur. London : V&A Publications. Ivanka. Frane Cota : retrospektivna izložba. 1997. Katalog izložbe.. objektivno. 1996.]. Zagreb : DPUH. Kiparstvo 19. Reberski. Zagreb : Art studio Azinović. Katalog izložbe. 1930. Zagreb : Umjetnički paviljon. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Vojta Braniš : retrospektiva. London : Bulfinch Press. Mihicic. 1925. Depolo. Reberski. Milivoj Uzelac 1897. Aida. Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110.. Duško. Daina. str. Tim Benton . Beograd : Muzej savremene umetnosti. Zagreb : ArTresor naklada. Zagreb : Umjetnički paviljon. Omer Mujadžić 1903. Zvonko. Proljetni salon 1916. Zagreb : Umjetnički paviljon. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889. Norwich. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Vesna. 585-689. Kečkemet. umetnost NOR-a. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. Katalog izložbe. 1999. Katalog izložbe. stoljeća. 1988. Realizmi dvadesetih godina : magično. i 20. Vilko Gecan 1894. Vladimir. Zagreb : Klovićevi dvori. Vujčić. 1998. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. stoljeća.

Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. Miroslav Gašparović. 1. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. Pariška izložba 1925. Uskoković. Ljubo Babić. 1930. Doktorska disertacija [rukopis]. 29. Nikola. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. br. 2004. 19. Retrospektiva 1905 . Obrisi velegradskog Zagreba. Marija. pedesete. Nastajanje. FOTOGRAFIJA Babić. 3-4. Monika. str. Zagreb : JAZU. Muray. München : Kurt Wolff Verlag. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. 1928. . 167. // Photoplay. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. 6. Marinetti. str. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 1. Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt. Petranović. 1916. Reberski. Mellor. knj. 2004. Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. Nickolas. Jasna. Smjernice u godini 1933. str.206 KAZALIŠTE Batušić. // Rad JAZU. 2003. Ukrainčik. Ana. Katalog izložbe. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe. // Fotogeschichte. 1924. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. // Jutarnji list. Nehajev. Galjer. god. Oprema opere. str. 1991. Albert. 2001. // Dani hvarskog kazališta XXX. Otto. god. Zagreb : Umjetnički paviljon. stoljeća. // Foto Revija. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). Frajtić. // Dani hvarskog kazališta XXX. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. Zagreb. Die Welt ist schön. 197-211. Renger-Patzsch. Filippo Tommaso. 1975. slika. Arthur. Zagreb : Moderna galerija. The Amateur Movie Producer. Berkeley : University of California Press. Milutin. // Novosti.. Zagreb. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. Dance. Secesija u Hrvatskoj. aprile 1930. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. 2007.. Hochreiter. 11. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Lederer. Galjer.. Ana. Konjović. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Zagreb. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. Riječ. Ljubo Babić. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu. 16. 1983. 1962. London : Arts Council of Great Britain. Schneider. Split : Književni krug. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. i Art déco. Lea. Ljubo. 2004. Jovan. 2 (1982). Faber. br. 1931. Hrvatska književnost. Zagreb : HAZU . 6. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. Aleksandar. Katalog izložbe. Umjetnički paviljon 18981998. // Krležini dani u Osijeku 2002. Zagreb : Durieux. 302-310. br. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). // Čovjek i prostor. str. Jelena. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. Horvat. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. David. stoljeća. Bruce Robertson. Split : Književni krug. Đurđa. Katalog izložbe. 2007. Želimir. Katalog izložbe. Jasna .1969. br. 2000. Koščević. sedamdesete. 1978. Robert . Lederer. Tato (Guglielmo Sansoni). Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. Zagreb : Institut za povijesne znanosti. Marinetti. kazališta i glazbe HAZU. 326. Fotografija vizija svijeta. Martina. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie. I/1933. 2009. 1997. Manifesto della fotografia futurista. travanj 1927. Realizmi dvadesetih godina. 1991. Kovačić. 198-213. Flaker. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. grad. str. 51-52. 45-54. 259-268. Zagreb. Tato (Guglielmo Sansoni). / priredio Branko Hećimović. 1987. XXXVIII. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Josip. Filippo Tommaso. August. Ivanka. Zagreb : HAZU . 5. 2002. 2010. 1931. Ivana Tomljenović. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. Tonković. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. rat..

G. Zagreb (V.) Kristina Bonjeković-Stojković.K. Zagreb (J.M. sc. Narodni muzej u Beogradu (V.B. sc.) mr.P.K. Hrvatski muzej turizma. Filozofski fakultet.) Maja Karić.B.Kl. Zagreb (K.G.) Antonia Došen (A. Muzej suvremene umjetnosti.J. Vesna Lovrić Plantić (V. Muzej grada Zagreba (Ž. Beograd (B. Opatija (M. Muzej suvremene umjetnosti.N.) Andrea Klobučar (A.O.P. Dubravka Osrečki Jakelić (D.) Maja Arčabić.V.B. Zagreb (S.) Bojana Popović.) Irena Kraševac.) Radmila Biondić. Zagreb (J.) Dunja Nekić (D.) Daina Glavočić.K. Kabinet grafike HAZU. Muzej grada Zagreba (V. Muzej Slavonije. Muzej primenjene umetnosti.J.) Jasna Jakšić.N.) Vesna Kedmenec Križić.) dr.B. Povijesni muzej Istre.D. Muzej grada Rijeke (N.K.) mr.K. Marija Tonković (M. Zagreb (I.L. sc.) Željka Kolveshi. Zagreb (L.) Vera Grujić.) .) Miroslav Gašparović (M. Institut za povijest umjetnosti.) Leila Topić.S.) Snježana Pintarić.) Sandra Kandučar Trojan (S.K.T.V.K.) Ivana Kancir.) Koraljka Vlajo (K. Osijek (R.) Vesna Vrabec. Muzej suvremene umjetnosti. Opatija (M.) Arijana Koprčina (A. Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb (I.S.) Mirjana Kos-Nalis. Hrvatski muzej turizma.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr. Muzej moderne i suvremene umjetnosti.S.K.P.B. Muzej grada Zagreba (M. Rijeka (D.A. Marina Bagarić (M.K.G.) Gordana Stanišić. sc.) Nada Sabljić-Butorac.G.T.) Lana Skuljan.S. Pula (L. Muzej suvremene umjetnosti.) Vanja Brdar Mustapić (V. Narodni muzej u Beogradu (G.) Jasna Galjer.T.

208 .

KATALOG .

intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. NASLONJAČ Zagreb. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3. magareća koža 70 x 88 x 85.5 x 39. 5. Zagreb.G. kolorirani tuš na papiru 34. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina. lužena. neki signirani i datirani 1934. olovka na papiru 25. V. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. Zagreb. 7.6 x 35. Zagreb.M. 1934. oko 1920.B.B.M. V. Zagreb. 4. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak. godinom. STOL ZA KARTANJE Zagreb. tokareno.B. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. Zagreb. Zagreb.B. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb J. 2.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. javorovina.M.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. V.M.B. 8. Zagreb. 1934. Vera Lambert. jedna signirana i datirana 1934. STOLCI Zagreb. V.B. 6. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb. NASLONJAČ oko 1939. godinom. Zagreb J.namješt aj 210 1. Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb.M. NASLONJAČ Zagreb. KAUČ Maribor ili Zagreb. nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. . Vera Lambert. oko 1920. V. 3. V. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1937. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača. tokarena jasenovina. crno obojeno.M.5 cm vl. 1934. 1929.G. nova presvlaka 50 x 39. furnirano. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929.

/ Lj. V.NASLONJAČI . dijelovi rezbareni.M. brušeno. mjed. crno politirano drvo. te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku.M. STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska. VITRINA Beč. staklo (novo) vis. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva. poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?). ogledalo. STOLCI . 1930-ih izrada: stolar P.M. 10 katalog namještaja Zagreb. 211 10.M. brušeno. V. stolac: 80 x 40 x 48 cm. palisandrov i javorov furnir. . MUO 14634 V.M. kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža. Zagreb V. MUO 44558/1. crno politirano drvo. MUO 44461 V. iskucana sign.B.B. V.B. 16.B. Innenausbau / WIEN. dijelom kolorirano 21. NOĆNI ORMARIĆ Beč (?).B. crno politirani.M. staklo. NASLONJAČ Zagreb. Patačić. kasnih 1930-ih bukovina. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela . naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P. Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac. Zagreb. Zagreb V. 78 cm.B.KAUČI / PREDLOŽAK BR. promjer 52 cm Zbirka Vela . 19.Žagrović. Diefenbach g. tapetar Lj. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor.M.1935. staklo (novo) vis. STOL. oba iz 1928.B. promjer 40 cm privatno vlasništvo.1920. kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo. baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac. NASLONJAČ srednja Europa. Zagreb V. furnir ptičjeg javora. Zagreb.Žagrović. orahov furnir. 21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73. mjed. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils. buffeta. .5 x 50 cm privatno vlasništvo.B.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo.1930. (?) obojeni furnir ptičjeg javora. Zagreb V. pisaćeg stola i police.3.Z. BUFFET Francuska. 1910. 1930. 14. 1920. lijevana. 13. XIV. 12. Srdelić furnir makassar ebanovine. oko 1930. trešnjevina. oko 1930. NASLONJAČ Hrvatska (?). Zagreb. dva stolca. oko 1930. STOLAC I NASLONJAČ .M.9.M. tkanina sign. 1930-ih orahov furnir. 17. .4 Garnitura se sastoji od stola. 18.M. Patačić / za Z. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt. dijelovi tokareni. TOALETNI ORMARIĆ Francuska. . 15. obojani. Zagreb V. 11.8 x 30.B. 70 cm. dva naslonjača.M. bezbojno.B. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm. STOLIĆ Francuska.B. Zagreb V.

koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković.B. NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?). bukovina. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela .M.M.B. kromirane čelične cijevi. brušeno. . NASLONJAČ poslije 1927.B.Žagrović. 25. bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac.M. BUFFET Francuska.B. Zagreb V. oblikovanje: Le Corbusier.20. 23. 1930. palisandrov i mahagonijev furnir. Zagreb. mahagonijev furnir.M. novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.M. MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea. Zagreb. 24.1935. Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret. bezbojno.B.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo 212 21. 22. MUO 12724 V. šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt. obojene čelične cijevi. Zagreb. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301. oko 1928. staklo. Zagreb. V. . Iz vile Hirtzler . mramor.5 cm privatno vlasništvo.). ogledalo. Zagreb V.M.-1935. NASLONJAČ Čehoslovačka (?). Zagreb.Schwartz (1933. novija presvlaka 83 x 59. Jurjevska 27a. Golubovac 11.1940. NASLONJAČ 1932. obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51.5 x 44. . Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana. Dio opreme terase Gradske kavane. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo. poslije 1932. 1930-ih kromirane čelične cijevi. V. 1935. poniklani metal 182 x 99. BUFFET Italija. staklo. kromirane čelične cijevi. Zagreb Iz vile Pfeffermann.B. V.

T. Zagreb. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo.K. DOZA ZA ČAJ Beč. Söhne Muzej za umjetnost i obrt.7 cm privatno vlasništvo.K. . 25. WW. Moser & Söhne staklo. Zagreb S.K. čaša vis.T 33. .2 cm sign. 1925. Zagreb.K. izvedba: Oertel Johann & Co.K. obojeno. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo.T. 28 cm. čašica vis. MUO 18875 S. 39.: Moser.T.9 cm sign.T.K.K. obojeno. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B. 12 cm . bezbojno i obojeno. Zagreb. VAZE Čehoslovačka. bezbojno. 31.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. 25 cm privatno vlasništvo.K. 15 cm. MUO 13096/1.T. 35. MUO 17151/1. Zagreb S. obojeno vis. izvedba: staklana L. Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo.T.6 S. bezbojno. oko 1920. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt. brušeno boca vis. brušeno. oko 1925.: Moser. VAZA Čehoslovačka.K. vazica vis. VAZA Čehoslovačka.26. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor. promjer: 11. obojeno. vrč vis. u.: Moser Karlsbad. 29. 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo.5 cm sign. Karlovy Vary. 32. staklo. Zagreb. staklo. VAZA Zagreb.: Schutzmarke.: 13 cm. Zagreb S.K.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. brušeno. brušeno boca vis. MUO 803 S. srebro vis. Hermanova Hut. oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno. promjer: 15. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo. 213 27.T. 10. Zagreb. bezbojno. staklo. obojeno vis. . pozlaćeno vis.2. Nov Bor (?). 37. 26. 25 cm. VAZA Čehoslovačka. Moser & Söhne staklo.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920.T. jetkano. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. 30. DOZA S POKLOPCEM Češka. brušeno. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo. Zagreb S.1 cm Muzej za umjetnost i obrt. SERVIS ZA PIĆE Zagreb. 14. 36. .K. Karlovy Vary. jetkano vis.5 cm. brušeno vis. pozlaćeno vaza vis. bezbojno staklo. 21 cm sign. Moser & Söhne staklo. 1920. MUO 19141 S. 6. MUO 11967/1-7 S.6 x 8. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo.T.1925. Zagreb. oko 1920.7 cm. Dvory kod Karlovyih Vary. oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L.2 S. obojeno vis. MUO 13418 S.T. izvedba: staklana L. vis. Haida. oko 1925. Zagreb. 28. Karlovy Vary. Zagreb S. Karlovy Vary. ZDJELA Čehoslovačka.5 cm. 1915.2 cm sign. brušeno vis. VAZA Češka.5 cm privatno vlasništvo. 21. MUO 29525 S. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.: 5. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. obojeno. 29. 38.K.10. Zagreb.16. 1925.15 cm Muzej za umjetnost i obrt. otvor 14. promjer otvora: 5.1920. Zagreb.T. brušeno vis. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo.T.5 cm. VAZA Čehoslovačka.K. HH. oko 1926. jetkano. brušeno vis. 1939.1927.T.K. 34.3 S. obojeno vis. MUO 18876/4.

26. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt. Epinay-sur-Seine.T.K. 25 cm.K. bezbojno.4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. VAZA Francuska. 214 41.: R.40. 28.: R. bezbojno.T. Zagreb. 8.1928. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo. Zagreb. S. 50. obojeno. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. MUO 14629 S. France privatno vlasništvo.5 cm sign. brušeno. bezbojno.7 cm. 49. oko 1926. TANJUR MARIENTHAL Francuska. Zagreb S. 42. 22. promjer 23. Zagreb S. promjer 12. Zagreb S.: Verart.1 cm.8 x 19. Wingen-sur-Moder. Zagreb. VAZA LAGAMAR Francuska. opalno.K. čašice vis. 45.K.K. brušeno.T. izvedba: staklana Schneider staklo. čašice vis. 1927. Zagreb.T. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo.: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt.: Daum Nancy France privatno vlasništvo. Zagreb S.T. VAZA Čehoslovačka. 44. obojeno. poslije 1930.K. 48. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23. oko 1930.K. obojeno emajlnim bojama vis. France. brušeno.5 cm sign. vis.: Davesn France privatno vlasništvo.T. MUO 19137 S. 26. prešano promjer 34.: Sabino Paris privatno vlasništvo. jetkano vis. 13 cm sign. obojeno. obojeno. VAZA Francuska. bezbojno. oko 1925.7 cm. Zagreb S. matirano vis. izvedba: staklana Schneider staklo. jetkano vis. 47 cm sign.: Le Verre Français France privatno vlasništvo.T. 6.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. Nov Bor. prešano u kalup vis. staklo.5 cm sign. 6. puhano u kalup boca vis. prevučeno boca s čepom vis. . brušeno. 47.T.3 cm sign. 43. VAZA Francuska. obojeno vis. poslije 1930. VAZA POISSONS Francuska.7 cm Zbirka Jura Gašparac. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo.T. prevučeno. obojeno. prevučeno. Wingen-sur-Moder.5 cm sign.T. brušeno.T. France. obojeno. opalno. oblikovanje: Karl Palda staklo. Nov Bor(?). MUO 46883/1-7 S. .K. 1925. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. VAZA Francuska. matirano. oblikovanje: Karl Palda staklo. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo.K.K. Zagreb S.1927. lijevano vis.4 cm sign. . TANJUR Francuska. Lalique. Epinay-sur-Seine. promjer 17. Nov Bor (?). 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo.1 cm. 19 cm.K. Lalique. 6. Paris privatno vlasništvo. 46. Zagreb S.

promjer 14. 1923. Lalique. Zagreb S. 8.T. bezbojno i obojeno. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. matirano. d. bezbojno.). R.5 cm. ZDJELA Švedska.d.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 60. brušeno. 6. Zagreb. 59. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign.2 cm. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 215 63.K. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 1930. FLAKON Čehoslovačka (?).2 cm privatno vlasništvo.3 cm sign. bezbojno. MUO 8460/1 S. matirano vis.8 cm.K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.T.1930. 56. MUO 44343 S.T. Zagreb.K. 17. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. brušeno. oslikano.d.: V. 64. 1930-ih staklo.. 5. France. 55.d. MUO 15047/4 S. VITRAJ DRVOSJEČA. 9.K. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. oko 1928. poslije 1915. Milano (?). 62. 54. Zagreb MUO 37784/3a..3 cm sign. MUO 19457/1 S.2 cm. akvarel.K.T. -1935. MUO 19457/5 S.K.d. promjer 11. Zagreb. bezbojno i obojeno. Zagreb S. oslikano emajlnim bojama zdjela vis. 58. Zagreb.K. staklo.K.T. 1925. obojeno i bezbojno.K. olovo 184 x 74 cm sign.K.K. Wingen-sur-Moder.: V. 1923.d. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.5 cm privatno vlasništvo.b S. 19. oko 1930. promjer 6.T.K. olovo 134 x 84 cm sign. Orrefors.K. FLAKON Čehoslovačka (?). Zagreb S. 8 cm Muzej za umjetnost i obrt.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt. FLAKON Francuska. . mjed vis. 1923.: M. 1928. bezbojno i obojeno. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. No 522 privatno vlasništvo. 1925.3 cm privatno vlasništvo. mjed vis. obojeno.: Orrefors. Zagreb. oslikano. matirano vis. 61.T.d.: V. oslikano. 12. -1935. promjer 15. staklo. Zagreb S. 52. MUO 44341 S. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. obojeno. staklo. NI396 privatno vlasništvo. tuš.T. bezbojno. brušeno. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo.51. FLAKON Čehoslovačka (?). brušeno vis. bezbojno. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. mjed vis. Zagreb S. bezbojno.T. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.T.. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. MUO 44342 S. 57. 1930-ih staklo. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 12. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?). FLAKON Čehoslovačka (?). 1930-ih staklo.T. staklo. SERVIS Italija. akvarel. VAZA Češka. Zagreb.d. Zagreb. pozlata vis.6 cm. olovo 134 x 84 cm sign. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA. Zagreb. bezbojno.: V. MUO 15047/3 S. VITRAJ INŽENJER Zagreb.T. promjer 24.T.T . ( nečitko. 53. tuš.K.6 cm zdjelica vis. 1923. oslikano. prešano vis.

4 Muzej za umjetnost i obrt. oslikano. 69. VAZA Zagreb. željezo 36. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb. vrten.2 cm. VITRAJ TVORNICA Zagreb. Zagreb. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.B. 70. 1925. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep. promjer tanjurića 13 cm sign.K. šalice 7 cm. 1927. gipsana masa.T. Zagreb. MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.B. modeliran. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep.5 cm. M. Marinković staklo.T. vrten. višebojni slikani ukras. Zagreb.T. ker amik a 68. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt.1 Muzej za umjetnost i obrt. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. 1925. 1928. vrča za mlijeko 12. MUO 8460/2 S. prozirna ocaklina. 1927. prozirna ocaklina. MOZAIK Zagreb. Zagreb. smeđa: TK. promjer tanjurića 13 cm sign. prozirna ocaklina visina 35 cm sign. 67. vis. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 49761 S. šalice 7 cm. obojeno. pozlata visina vrča 18. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep.: urezana: 12/a. crna: TK. šećernice 11 cm. bezbojno i obojeno. vrten. pozlata vis. Marinković staklo. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt. vis.K. vis. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. višebojni slikani ukras. M. MUO 49760 S.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. Zagreb. M.5 x 45. MOZAIK Zagreb. obojeno. 66.K. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb.B. Zagreb.216 65. . 1925. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. višebojni slikani ukras.

modeliran. godine. danas se samo naziru tragovi potpisa. 36 cm. M. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. Zagreb. oko 1926. MUO 9617/1. 1925. 5138 Na osnovi inicijala autora. modeliran. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep.B. visina (s drškom) 20. prozirna ocaklina vis. Beograd. Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb. višebojne ocakline visina 22 cm. vrten. VAZA Zagreb. modeliran. crna ocaklina vis.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Beograd. promjer 17.5 cm. MUO 2128 M. B.B. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove. MUO 2125 M. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. inv.B. MUO 9719 M. modeliran. kustosica Ruža Drecun je 1963. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. . Nažalost. višebojne ocakline vis. modri ukras. 77.5 cm sign. Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962. promjer 20 cm sign. inv. 21 cm sign. ocaklina vis. 1925. širina 12 cm. ŠKROPIONICA Zagreb. bijeli keramički crijep. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana. 1924. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. br. u krugu: Jelena Babić 28.71.8 cm Muzej primenjene umetnosti. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. 76. godine. 17. Zagreb. oko 1920. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju.B. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb. 1924. 74. obojen vis. 79.P. 81.B. višebojne ocakline visina 31 cm. modeliran. Zagreb. 72. 217 75. 1925. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. ZDJELA Zagreb. 78. 73. ŠEĆERNICA Zagreb . modeliran.1925. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb.1930. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep.: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J. Zagreb.B. bijeli keramički crijep. ili 1957. Zagreb. MUO 2118 M.2 M. modeliran. modeliran. . br. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.B.P. VAZA Zagreb.B. promjer 9 cm sign. dol sr.Nemški Dol. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm. MUO 9232 M. Zagreb.2.: HJ u ligaturi. oko 1925. 67 cm Muzej za umjetnost i obrt.1925 Nem. MUO 16212 M. oko 1927. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. Celju Muzej za umjetnost i obrt. ocaklina vis. . 1923. . 80. B. M. VRČ Zagreb. Zagreb.1925.B. modeliran. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. vrten. vrten. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt. ili 1963. 10 cm. Zagreb. visina bez poklopca 14. 9 cm. ocaklina vis. oko 1925. bijeli keramički crijep.

84. MUO 6099 M.4 cm. SVIJEĆNJAK Zagreb. višebojne ocakline vis. urezana d. Tvornica porculana Schwarzburg . Stella Skopal PLESAČICE Zagreb.B.B. MUO 24331 M.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 / 11 cm sign. 42 cm. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt. 85. 1935. Zagreb. 32 cm sign. 92. crveni keramički crijep. 290 Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. MUO 5189 M. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep. višebojne ocakline vis. vrten. ocaklina visina 20. lijevan u kalup. otisnut u kalupu. MUO 14492 M. Zagreb. višebojne ocakline vis. bijeli keramički crijep. modeliran. promjeri 6. višebojne ocakline vis.Rudolstadt porculan. 14. MUO 14853 M. 88.82. višebojne ocakline vis. 36 cm. modeliran. vrten. Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep. VAZICA Zagreb. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb.B. MUO 2156 M. promjer 12 cm sign. BOCA Poljska. 1930.B. Zagreb. SVIJEĆNJAK Zagreb.B. 1932. modeliran. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst. .5 cm sign. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. lijevan. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. kositrena ocaklina visina 17 cm.B. 91. 86. oko 1925. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb. širina 23.5 cm sign. MUO 5596 M. 90. Zagreb. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep. Zagreb.d. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. crna: bd u ligaturi. MUO 2151 M. crveni keramički crijep. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo. oko 1930.2 cm.B. 218 89. Zagreb. -1930. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. 34 cm. 23. lisica u profilu. Zagreb M. duljina 35. 034. modeliran. crveni keramički crijep. oko 1932. F MUO 14493 87. crvenkasti keramički crijep. ocaklina vis. oko 1927. Zagreb. U. višebojne ocakline visina 21 cm. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. Varšava. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb.B. modeliran. promjer baze 11.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL. 83. MUO 10302 M. oko 1920. višebojne ocakline vis. 38.B. crveni keramički crijep.B. 1936.

Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE .5 cm. vrten.. Zagreb. DESERTNI TANJUR Njemačka. 1930-ih bijeli keramički crijep. utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. Zagreb M. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt. 97.B. R X. MUO 15971 M. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS. Tvornica Rosenthal porculan. Selb.1930. Beč. pozlata promjer šalice 10. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt. Made in Austria. .3 cm sign. utisnut polukrug. ocaklina visina pladnja 3. Osijek. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. 1246. (Schönfeld) bijeli keramički crijep.B.B. MUO 46262 M. MUO 15242 M. 102. Beč. 6 privatno vlasništvo. N.5 cm. . utisnuta: WW.B. oko 1923. širina 21 cm sign. kruna.B. Zagreb. oko 1925. crno A. natpis Rosenthal . 100.B.5 cm sign. oko 1933. prozirna ocaklina visina 26. natpis Rosenthal / Bavaria. oko 1928. zelena: ukrštene ružine grančice. Zagreb M.93.5 cm. crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated. Tvornica porculana Rosenthal. 65 privatno vlasništvo. M. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. višebojne ocakline visina 16.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt. Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. duljina 90 cm sign. višebojni ukras visina posudice 8. promjer 30 cm. 513 (broj modela). utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo.5 cm sign.Selb . smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. 1925.B. nečitak (pladanj). lijevan u kalup i modeliran.7 cm. XII. ocaklina. tamnozelena.B. crveno R s krunom (na tanjuriću) vl. višebojne ocakline visina 28.B. Zagreb M. Perry visina 25..3 cm sign. u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija. Zagreb. 99. Zagreb.5 cm sign. bijeli keramički crijep. crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria. modelirana vis.B. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije. Zagreb. lijevan u kalupu.5 cm. prema modelu Mable C. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C. prozirna ocaklina sign. promjer tanjurića 10. utisnut trokutni pečat tvornice. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal . promjer 19.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. urezana: ABouraine. duljina 28. Pariz.1 cm.5 cm. Perry ANTILOPA Njemačka. Zagreb M. Tvornica porculana Rosenthal porculan.B. s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka. F.B. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?). Selb. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris. Rudolf Knörlein MASKA Austrija. 103.KRALJICA AMAZONKI Francuska. prozirna i crna ocaklina visina 16. širina 41. 1930. preslikač. Karlovy Vary. 25 cm. 5115. promjer tanjurića 19.5 cm. Mable C. duljina lopatice 23. 219 94. oko 1932. razmrljana: Goldscheider. terakota. oko 1925.Bavaria. 96. MUO 23659/1-3 M.: crveni pečat tvornice.3 cm sign.T. ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM. P. 20 cm sign. višebojne ocakline visina 46.7. promjer 11 cm. MUO 25193 M. Vitomir Andrija Bulaić. 104. FIGURA DJEVOJKE Austrija. višebojne ocakline visina 51 cm.B. oko 1925. MSO-157211-1-2 R. zelena: ukrštene ružine grančice. kruna. Zagreb M.D. širina lopatice 6 cm sign. Beč. Zagreb M. 36. višebojne ocakline vis. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA . 98. lijevan u kalupu. Beč. 1931.7 cm sign. oko 1930. UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. 101.ZAROBLJENA PTICA Austrija. 95. širina 20 cm. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. Krasno n. promjer tanjurića 11. Beč. / AS u ligaturi: urezano: 5230. Selb. Perry porculan.

ili 1926. tajnik izložbe. 109.K. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. kovana promjer 6 cm sign. . 111. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1926. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.: HJ Muzej za umjetnost i obrt. 110. 106. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu. 1924. iskucana. A. lijevana vis. KUTIJA Kraljevina SHS. A. mjed. 1931. A. MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927. Zagreb. 1925. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. bronca. MUO 48141/1.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb.5 x 25 x 18. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. MUO 45390 A.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Zagreb.5 cm sign. u Parizu. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.ME AL T 220 105. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca.: P. 108. 32. pozlaćena. 35 cm.K./24. kovana 4 x 5. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska. obojena 7. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb. lijevana vis. 1923. posrebrena. A. PEHAR Zagreb. u Parizu. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb. Zagreb.K. mjed.K. kovana 4 x 5. izvedba: Griesbach i Knaus mjed. do 1952. bronca. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt.K.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Zagreb. prije 1926. 1924. 107.K.K. A. MUO 40048 A. Zagreb.

oko 1930. Zagreb.K. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. MUO 31627/2.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. lakirana. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb. kovana 4 x 5. MUO 16761 A. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. FIGURA PLESAČICE Austrija. lijevana vis. 1934. MUO 45387 A.K. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka.K. .K. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik. 119. mramor vis. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija.K.3 A. bronca. ŠEĆERNICA Njemačka. 1932. MUO 14884 A.K.3 cm sign.K. lakirana. LUSTER Zagreb.5 cm. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. lijevana 39.K.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb. lijevana. Zagreb.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 1932.K. uređene 1926. MUO 25596 A. lijevana. 123. baza 10. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb A. Zagreb. 117. kovana promjer 6 cm sign. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. mramor vis.5 x 7.2 x 6.K. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb. 120. mramor vis. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt.8 cm žigovi: njemački žig za srebro.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 26 x 7 cm sign. lijevana.K. 11 cm. Hinko Juhn PLAKETA I.5 x 33. 1926. Zagreb. Zagreb. kovana promjer 6 cm sign. Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb. Zagreb. 800 privatno vlasništvo. lijevana.2 cm sign. 118.K. Bruno Zach FIGURA Austrija.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. KAMINSKA REŠETKA Zagreb.5 cm sign. 1934.: H. kovana promjer 6. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 122. Zagreb A. 1925. bronca. kovana 7. 113. mramor vis. MUO 45389 A. 1923. 114. lijevana vis. MUO 25150 A. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb. 125. 221 124. MUO 45388 A. Zagreb.: H. . oko 1930.5 x 9. 180 cm. iskucano vis. A. 1930-ih bronca.112. bronca. 1920-ih bronca.JUN Muzej za umjetnost i obrt. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb. 1935. 35 cm.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo./24. Zagreb A. 116. Zagreb.K. Zagreb. 1928. bronca. 121. 12.1932. bronca. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920-ih srebro. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. MUO 41161 A. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. 37. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. MUO 41162 A. 115.

pribor za serviranje salate 24.K. 128.3 cm. promjer 4.8 cm. posrebrena kantica vis.4 cm.5 cm. Dubrovnik A.3 cm. 127.7 cm. kolovoza 1936. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka. 11 cm. žlica 21. Dubrovnik Austrija. 1930-ih izvedba: V. žlica za serviranje kreme 21. gravirana vis.3 cm.5 cm.5 cm.K. 1920.. i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela. A.5 cm. A. promjer 11.3 cm. 129. vrčić za mlijeko vis. promjer baze 3.3 cm. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H.5 cm..3 x 15 x 8. šećernica vis. izvedba: Aleksander Sturm.5 cm. promjer 5.8 cm. šećernica 9.K. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . 2. vilica za puževe 15. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed.1 cm. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922. prije 1925. Zagreb. Zagreb A.5 x 12 x 10 cm. nož za predjelo 21. K. promjer 11. 7. pladnjić 25. vilica za desert 13. ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro. ZDJELA Beč. KALEŽI Zagreb. kantica vis.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl.5 cm.3 cm. oko 1930.8 cm.7 x 3. promjer 8.3 x 6. Zagreb. 134. 1. žličica za kavu 14. i proizvođački žig privatno vlasništvo. 132.2 cm. 133. Dubrovnik Njemačka. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka. / FRAN KOŠĆAK / 1932. vilica za voće 15.5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo. vilica za serviranje 26. šibičnjak vis. 13. Dub srebro.5 cm žigovi: HACKER vl. Vladimir Šarić.dio opreme Restorana Luke Šarića. nož za ribu 21 cm. stalak za čačkalice 2. promjer otvora 12. U restoranu su 28. posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis. bezbojno staklo mlinčić vis.8 cm. 130. i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931. lopatica za sir 19.K. nož 25 cm.7 x 3 cm. Dubrovnik Češka. stalak za čačkalice 6. posuda za juhu 8 x 14 cm.5 x 9.7 cm.5 cm. žlice za serviranje 26 cm.8 cm. godine večerali Edward VIII.5 cm. Zagreb A. 30. 7. 6. stalak za ulje i ocat 21.8 cm.5 x 7. lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo.3 cm.5 x 18 x 10 cm. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A. 135.K.7 cm. Vladimir Šarić. širina 22. lopatica za maslac 20 cm. 7. prije 1931. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka.dio opreme Restorana Luke Šarića. vilica za jelo 21 cm. promjer baze 12. lopatica za kolače 27 cm. 14.5 cm. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA .5 cm. 23. 131.1 cm. bezbojno staklo.4 cm. širina 22.K. čajnik 10 x 16 x 8. Vladimir Šarić.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl.4 cm.4 cm žigovi: BERNDORF vl. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934. . posrebrena. iskucana. A. oko 1920. 17.dio opreme Restorana Luke Šarića. brušeno sosijera 7 x 16. Cvijetni korso 11. Dubrovnik Austrija.222 126. stalak za sol.1930.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Vladimir Šarić. brušeno kantica za kavu 24. štipaljka vis. palisander vis.5 cm. inicijali Luke Šarića. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed. promjer 11. kantica vis. promjer baze 11 cm. 7.K. šećernica vis. alpaka. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ. tiješteno.dio opreme Restorana Luke Šarića. promjer 44 cm. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. Dubrovnik A. S.K. kutlača za juhu 31. gravirano vis. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč.5 cm. MUO 16471/1. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt. vilica za predjelo 18. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . nož za jelo 26. posudica za šećer u kocki vis. SERVIS ZA KAVU Francuska. širina 17 cm. vilica 21.3 cm. tvornica za izradu srebrnine srebro.K. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933. tučeno. vrčić za mlijeko vis. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis.7 cm. hvataljka za šećer 11. / VI 1925 u Maksimiru. hvataljka za serviranje 19. STALAK ZA JAJE . strojno kovana.5 cm. SERVIS ZA KAVU Austrija.8 cm.3 cm. papar i čačkalice 11. 15 cm. Dubrovnik A. 6. palisander pladanj širina 52 cm. 14 cm.4 cm x 9. širina 12. Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova.3 cm. C.5 cm x promjer 5 cm. bezbojno staklo. vilica za ribu 18.2 A. štipaljka za cijeđenje limuna 2.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo. . kutlača za umak 19. vilica za serviranje ribe 22.K.5 x 21 cm.

MUO 43610 A. poniklano. promjer sjenila 30. 223 137. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac. SVIJEĆNJAK Zagreb.4 x 5.5 cm.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922. poniklano. drvo. 1933. 1922. TABAKERA Beč. 13 cm. investitora Guština i Prestina. 1930-ih mjed i bakar. 1933.5 cm. strojna izrada 2. porculan vis. oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij. emajl 1 x 10. Zagreb A. A. 138. obojeno. željezo 8. poniklana mjed.K. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933.K. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac. mjed poniklana vis. oko 1925. 43 cm. 146. drvo 11.: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo.3 x 7. celuloid (?).5 cm vl. MUO 5573 A. Zagreb A. 140. promjer baze 6. emajl 8 x 4. MUO 14916 A.5 x 23. 142.5 x 38 cm privatno vlasništvo. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt. promjer baze 23. iskucano vis. Vitomir Andrija Bulaić. privatno vlasništvo. 144.8 cm sign. 1923.4 cm. Zagreb iz 1931/32. 141. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922.2 cm.1933. izvedba prije 1940. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro.. MUO 16909 A. nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu. 58.9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922. 145.K. promjer baze 17. Zagreb. 143. Zagreb A.1933. . SVJETILJKA Zagreb (?). godine. srebro.K. . 88 cm.K.K. kovano. . Zagreb A. i proizvođački žig privatno vlasništvo. 37 cm..5 cm Muzej za umjetnost i obrt.K.1937.K. TABAKERA Njemačka. PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka. promjer 10. LUSTER Zagreb.. oblikovanje: Stjepan Planić bakar.4 x 7. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922. POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska. Zagreb.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. SVIJEĆNJAK Beč. STOLNA SVJETILJKA Njemačka. 139.K.4 x 2. . A.8 cm. izvedba: Sigmund Guttmann srebro. Zagreb. promjer baze 10. promjer gornje polukugle 22 cm. orahovina vis. Zagreb.K.136.1941. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca. Zagreb A.. oko 1930. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt. širina 24. . SVIJEĆNJAK Zagreb. 1935. 1932. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22.K. lijevana vis.

. PRSTEN Zagreb (?). . 153. dijamanti pločica 1.147. platina. zlato.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku. briljanti pločica 1.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. PRSTEN (?). oko 1935.8 x 1.K.K. zlato. MUO 44786 A. pletena. MUO 34911 A. Zagreb.K. smaragd pločica 1.BROŠ (?). oko 1920. posrebrena legura.K. Zagreb.K. poniklana.K. OGRLICA Austrija (?). MUO 49333 A.1930. biseri. 152.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. PRSTEN (?). Dubrovnik A. Zagreb. IGLA . S ATOVI 224 148. 150. dijamanti. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo. MUO 25143 A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 25142 A. 1925. Dubrovnik A. TORBICA Francuska. 154. bakelit 17.6 x 1. stakleni kamenčići privjesak 6. .5 x 10.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo. briljanti dulj.7 x 3.K. A. OGRLICA Zagreb (?). TORBICA Francuska. bakelit (?) 13 x 10. 149. platina. obojena. oko 1930. 1925. pletena. 1930-ih platina.5 cm žigova nema privatno vlasništvo.3 x 1.K. oko 1930. mjed. 151.1930. srebro. Zagreb. platina. Zagreb. mjed.

L. staklo promjer: 4. oko 1930.P. žig za švicarski rad od 1880. bakrena legura. 167. MUO 42757 V.L. STOLNI SAT S BUDILICOM vj. 225 161. RUČNI SAT . SAT SA STUPOVIMA Francuska.P.5 cm sign.na mehanizmu (švicarski mehanizam. koža promjer 4 cm sign. staklo sat: 34 x 37.L.SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska. bakelit. Zagreb. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka. mehanizam: Japy frères. oko 1925. Švicarska. Francuska. aluminij. Zagreb. lanac: zlato. 165. Švicarska. za 14 karata. Swiss made fifteen 15 jewels . Zagreb. legura cinka. oko 1930. emajl 5 x 8.5 x 19.8 x 2. poniklana.7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt. briljanti. Švicarska.7 x 6 cm privatno vlasništvo. lijevana. 156. pozlaćeno srebro. poniklana.: Roamer Swiss made . kromirana 15. mramorni oniks.L. 162. 166.P. kromirana. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen.na brojčaniku.: Nivram (Marvin obrnuto).L.-1934. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?). metalna legura. MUO 18123 V. Zagreb. gijoširano. MUO 49208 V. mjed.KRONOGRAF SABINA Švicarska.L. . MUO 28193 V. zlato. oko 1930.P. jantar promjer 5 cm.1 x 7 cm sign. oko 1925. zlato.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. srebro.L.2 cm sign. 164. broj kućišta 857750. mjed. metalna legura..7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880.P. 157. kromirana. kromirana 11 x 10 x 2. oko 1930.8 x 24. kromirana 13. Muzej za umjetnost i obrt. MUO 29736 V. mjed.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. Zagreb.7 x 12 cm.5 x 37 x 9. Zagreb V. SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska.P. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt. KAMINSKA GARNITURA .na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt. do 1934. MUO 26625 V. djelomično posrebrena. staklo 48. oko 1930.P.: Japy frères & Cie Gde med. oko 1930. MUO 26626 V. za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt. mramor. 159. MUO 30503 V. posrebrena. International Watch Co Schaffhausen . promjer baze 12. metalna legura. Zagreb V. mjed. lijevana. MUO 25169 V. ostaci žuto toniranog laka.: TR (u štitu) AS 624 . emajl. STOLNI SAT kućište: Beč. mramorni oniks. Beaucourt mramorni oniks.P. MUO 41083 V. Zagreb. metalna legura. oko 1925.: Japy Freres. tvornica: International Watch Company. Zagreb. tvornica: Mofém mjed. staklo. metalna legura.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930.na brojčaniku.P. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn.L. oko 1925. lijevana bronca. 158. Zagreb. duljina lanca 12. staklo 21. Zagreb. oko 1920. Francuska. poniklana. mjed.: Sabina . 30 cm. MUO 22759 V.: Mofém . koža 2 x 3. SAT S FIGUROM PSA vj.L. Švicarska. tekstil 1.3 x 40 x 14. mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks.na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović..P. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt.P. staklo. RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922.155. Zagreb. Zagreb. 160.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt.3 cm sign. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds. non magnetic Swiss made .P. mehanizam: Švicarska. d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt.L. svijećnjaci: 13 x 10 x 7. Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt. metalna legura. staklo vis.L.5 cm sign. oko 1930..P.L.5 cm sign.L. 163.

KAVANA. MUO 20625/1 K. MUO 28859 K. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti. 170. Zagreb.V. tisak: Vaugirard. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt. 2892 G.K. 1924. 171. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK.S. inv.dizajn 226 168. Zagreb. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. zem. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt.B.V. br. 1925.III V.. Otto Antonini PLAKAT KLUB.K. Zagreb. akvarel. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb.d. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb. 1924. inv. GZP 49/1999 173. 172. Zagreb. 1925. MSU 3019 K. MUO 20626 /1 K.S. Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. litografija tisak: Litografija Kr. 1920. Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. tisak: Crété. 176. 1170 . Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz. Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb. 169. Beograd. Zagreb.V. oko 1925. 174. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. Zagreb. br. GZP 46/1999 . Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. KABARET Zagreb. litografija tisak: Rožankovski i drug d. oko 1920. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1925.V. 175. tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK. tuš. MUO 27030 K.

1927.V. Zagreb. MUO 23353 K.K . Zagreb.K.K. Zagreb.d. 181. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt.IV V. 179. MUO 23348 K. 1113 . Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. 1935.K.d. . br. 187.V. Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb.1929. MUO 7711 K. Zagreb K. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d. MGZ 51119 Ž. 227 182.K. 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1930. Zagreb. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. MUO 19952 K. 180. MUO 23346 K. Ljubo Babić PLAKAT I.1935. MUO 7710 K. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.d.IV V. 185. br. 1927. Zagreb. 1930. V. Božidar Kocmut PLAKAT XIV. V. V. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Kenneth D. inv. Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb.V. inv. 184. oko 1930. 1924. Zaklade tiskare Narodnih novina. Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK. Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. Zagreb. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb. Zagreb. litografija tisak: Tipografija d. br. GZP 44/2009 183.177. Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt. 178.. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1117 . 188. inv. Zagreb. . 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. 1930.K. 186. 1121 .V. litografija tisak: Lit. Zagreb.K . 1926. offset tisak: Tipografija d.IV V. Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. 1929. Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija.

litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. 192.I V. Zagreb. Zagreb.k. 1930. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb. V. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora. Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. .V. MUO 28978 K. Zagreb. . Z. 195. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. offset tisak: Tipografija d. ispod teksta d. MUO 8310/13 K. Zagreb 952 x 635 mm sign.: TIPOGRAFIJA D. Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb. Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb.V. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. 198. . MUO 23345 K. 1930.1940. Zagreb. offset tisak: Lit. 1115 . br. 191. Zagreb. V. inv. 197. Narodnih novina.228 189. . 88 .: s.g.II V. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. .K.k.l.d.d.1940. Zagreb. Zagreb.K. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb.d. 1935. z/t Narodnih novina. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1930. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt. Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb. Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb.K. 1936. 193.IV V. V. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. . Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb.K. br. Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb.1935. litografija tisak: Lit. MUO 8310/10 K. 196.V. 194.1940. inv.K. 1931.1940. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt. 190. Zagreb. 1929.V. MUO 23359 K. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. 1930. 1136 . 1935. br. MUO 23361 K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. inv.D. MUO 23360 K. na prikazu g. t. 1930.

ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.V. 209. Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. 1929. 1935. V. 200. 229 207. litografija tisak: Tipografija d. MUO 35174 K. 1926. K.d. tuš. 1938. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. 205. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. K. 1930.V. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. 1926. 206. . Atelijer Fortuna LETAK 6. 1597 V. . V. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6.d. Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb. MUO 23349 K. 208. offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. Sergije Glumac PLAKAT 29. V. MUO 23362 K. K. . Zagreb. V. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. K. akvarel. olovka. 228-II V. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. 1926. 204. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. . Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. 203. inv. Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d. br. MUO 23352 K. 210. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb. 1937. Zagreb. Zagreb. 1931. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU.1940.199. K. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb. Zagreb. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. br. inv. 1930. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU. br. 202. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 8310/15 K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926. 29-II V. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926.D. Zagreb.V. Sergije Glumac PLAKAT XII. tuš. MUO 23351 K.1940. Zagreb. inv. tuš. akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K.1940. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. K.1940. 201. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. olovka. .V. Zagreb.

1926. akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb.V.V. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 35175 K. Zagreb. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. akvarel. 215. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl.K.V. 1928. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba. 219. kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl. 1930. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. 1929. Zagreb.211.1935.T. 214. Zagreb. . 217. 1926. MGZ 8890 Ž. Zagreb K..K.. . akvarel. 1928. MUO 29526-2 K. 220. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb.K. MGZ 39656 Ž. tuš. 216. 213. MUO 29526-1 K. tuš. 222. Zagreb K. Zdravko Savić Gecan. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba.V.K.1935. 230 212. 223. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb. 218. 1928. MGZ 8891 Ž. 1930. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928.Mihočinec. .K. MGZ 8896 Ž. suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb. Zagreb K. akvarel. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. Zdravko Savić Gecan. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” . tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb. MGZ 8887 Ž. V. 1926. akvarel. Zagreb. 221. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba.V. olovka. 1930. MUO 49758 K. Zagreb.V. akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić . MSU 2467-doc L. Zagreb. tuš.

tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. V. 1930. Zagreb.K. 1931. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb. V. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. 231.V. V. MGZ 9389 Ž. kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. 1935.1940. Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. .  25.Z. olovka. X  XIII. 232. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Z. MUO 8306/09 K. Zagreb. 1929. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb. Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb. MGZ 8897 Ž. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. Zagreb. Zagreb. V. 1929.K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb.1940. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24. V. MUO 8305/17 K. crtež. 1929.K. MUO 8306/10 K. MGZ 51118 Ž. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1931.V.1940. 229. 1930. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. 230.K. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. . knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt. 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt. . BORONGAJ Zagreb. X 1930 Zagreb.224. MGZ 9414 Ž. MUO 8307/32 K. MUO 8307/33 K.  25. 124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1935. . 231 225.V. 227. olovka. 228. 226.

Br. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. 10 Zagreb. 241.V. 243. K. 17 Zagreb.1940.725 . 239. 1932. K.1940. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica.d. Br. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž.d. Zagreb offset. knjigotisak tisak: Stab. MUO 49754 K. 2 Zagreb.MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM. .d. GODIŠNJICA I. litografija. 238.1940. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU. Zagreb. TENNIS. Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt. . 1928. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž. 232 234. Zagreb offset. MUO 49759 K. K. Br. BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1931. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 235. .4 Zagreb. V. izdavač: “Tipografija” d.d. 19 Zagreb. 1929. Zatvoreno spremište. 1929. Br. K. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA. 12 Zagreb. 245.d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž. 90. K. 244. Zagreb offset. knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. Grafico F. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1932. 1.NA TERASI GRADSKE KAVANE. knjigotisak.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU. V. 1935.1940.d. br. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. Zagreb. Br. 4 Zagreb. Zagreb. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž. izdavač: “Tipografija” d.25. sign.d. KONJIČKE UTRKE.INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET . Br. MUO 49755 K. Br. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . MUO 49753 K. 236. 1931. 1937.d.d. Zagreb.233. Zagreb offset. Zagreb offset. Zagreb. K. .SKOKOVI U VODU. V. 1937. izdavač: “Tipografija” d. K. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb offset. 10 Zagreb. AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931. bakrotisak tisak: Tipografija d.d. 1929. izdavač: “Tipografija” d. HRV. BROŠURA BRIONI Rim. izdavač: “Tipografija” d. izdavač: “Tipografija” d. 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. izdavač: “Tipografija” d. Zagreb offset. izdavač: “Tipografija” d. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split. ČASOPIS REKLAMA. 240. Zagreb offset. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1937. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1927. K. Br. 242. knjigotisak tisak: Tipografija d. 237. 12 Zagreb. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž.

1 -17/18.V. 1932.V. 1922. Zagreb. Knjižnica K. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt.246. Zagreb. 4917. MUO 8308/25 K. Zagreb. Zagreb. 1937.A. MUO 20853/1 K. V. Zagreb. 233 251. MSU 2395 K. knjigotisak. ČASOPIS ZENIT Beograd. J. ČASOPIS ILLUSTRATION. 249.1930.V. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 1922. sign. knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti.G. sign.V. 256. ČASOPIS SIGNALI. Zagreb. N. . HMT 1011 M. zlatotisak. 1936. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. 1940. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d. 1922. 1 Zagreb. 1919. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb. 1935. Zatvoreno spremište. 86. Zagreb. . . Zagreb K.K.V.848 248. Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L. MSU 1012/17-18 J. 254. B. 1923. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO. Zagreb. già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma. 90.N. 257. MUO 43487/1 K. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zatvoreno spremište. Zagreb. litografija. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 255. br. 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac. Knjižnica.V.d.1929. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb. 1921. Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb. K. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig.A.I. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. inv. 1920. br. 2618. 253. ČASOPIS KRITIKA Zagreb. 252. KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak tisak: S. Zbirka tiskane građe. S. Zagreb. 250. K. 4918 Pariz. MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.232 247. N. MONOGRAFIJA BRIONI Genova.

Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 17 K. Knjižnica.V.V. Zagreb. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 266. 35 K. Knjižnica. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. Knjižnica.V. 32 K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. Wien VI naklada: Mozarthaus.V.V. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Zagreb. sign. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 263.V. 262. Wien VI naklada: Edition Slave. 20 K. 260. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč.V. Zagreb. Zagreb. Ivo Tijardović STEVAN ST. 1921. Wien VI naklada: Edition Slave. 259. sign. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč. 265. Zagreb. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 13 K. Zbirka arhivske građe K. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. sign. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. 48 K. 18 K. sign. Knjižnica. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč. sign.V. 24a K. Wien VI naklada: Edition Slave. 1921.V. sign. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien VI naklada: Edition Slave. 261. Wien VI naklada: Mozarthaus. 23 K.V. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921. Wien VI naklada: Mozarthaus. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign. Zagreb. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Zagreb. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Edition Slave. 1921. Wien VI naklada: Edition Slave. 269. 1925. Knjižnica. 1921. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. sign. 1921. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1922. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. Ivo Tijardović B. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. 29 K. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb. 1922. sign. Knjižnica. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. Knjižnica. 1921.234 258.V. sign. 267. 15 K. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 1921. sign. . 264. Knjižnica. Zagreb. 268.V.

Zagreb. UZORAK TAPETE Austrija. litografija tisak: Lapina. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. 281. UZORAK TAPETE Austrija. V. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. inv. 277. Split 274. tisak. tisak: Tomasic & C. Zagreb. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. Imp. 235 271. UZORAK TAPETE Austrija. 280. UZORAK TAPETE Austrija. Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma. 283. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. 1925. 1920. 275. V.270. 273. . 279. K.K. Zagreb K. MUO 7718 K. Zbirka razglednica. V. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović.Abbazia. 278. br. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23314 K. Zagreb 140 x 91 mm vl. V. tisak: Grafiche Chiesa. 276. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti. V. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. V. tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K.Stan arhitekta Viktora Kovačića. Ljubo Babić DIPLOMA I.V. Zagreb. . HMT 129 M. bakrorez tisak: Imp. 1925. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. MUO 23313 K. L. MUO 23311 K. Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. V. K. 1925. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. G.1925. 1925. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. Zagreb. Anđeo Nazlić. Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. 282. V. MUO 23312 K. V. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. V. Zbirka . Opatija / Cesare Capello. Zagreb. UZORAK TAPETE Austrija. V. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. HMT 159 M. Zbirka razglednica.. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K.

1929. V. Zagreb. V. oko 1935. 285. prozirno lijevano staklo. V. 286. 289. . Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo.2 x 3.3 x 18.5 x 0.2 x 3. 1920. B. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. poniklano.5 x 10. 1927. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano.4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. olovka. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb. Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. 293.2 cm Muzej grada Rijeke K. BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb. MUO 18480/1 K. MSO-164135 R. 3. papir. 1927. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K. NACRT ČAŠA Zagreb. .7 x 4. SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. tisak 4. Zagreb. MUO 23610-01 288. MSO-172683 R. tisak 4. 1920-ih željezni lim. V. 295. 294. MSO-172666 R. 287.1929. 297. V.9 cm Muzej grada Rijeke K. tisak 10. V. . MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo.6 x 3. K.5 cm Muzej grada Zagreba.4 cm Muzej Slavonije Osijek. pluto. željezo. 1927. 1920-1940. 290.5 x 1.5 cm Muzej Slavonije Osijek.5 cm Muzej Slavonije Osijek. NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb. . MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. 25. KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. Zagreb. KUTIJA 1920-ih karton.1929. K.1929.284. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. tisak vis.1925. tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23612-05 sign.1929.d. . K. olovka. B. 1927. 292. papir. mliječno staklo. V. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.1 x 24. 291. Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb. crtež. UZORAK TAPETE Austrija. K. Zagreb. Zagreb. . olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt. R-897 Boca likera tvrtke Pokorny. B. Elza Höcker NACRT ČAŠA.5 x 15. karton. Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb. V. .9 x 2. 1927. papir 3. V. tisak 4. oko 1930. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?). 236 296. akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb. papir. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim.

kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 18477/8 K. RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka.G. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska. 1930. metal.S. . bojana crveno. 9 x 9 x 9 cm. Zagreb K. Vitomir Andrija Bulaić. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. d.3 x 9 x 9 cm. furnir oraha. .B. metal. V. 25 cm. tisak na limu 27. 1920. oko 1928. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. inv. staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke.5 cm Muzej grada Rijeke. poniklano kantica: v. -1935.-1928. 5 x 18 x 9 cm. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan.B. Zagreb. š. MGR-G-11 N. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb.5 x 4. Zagreb. 1920. 311.br. lim. 1920-ih bukva.2 R. V. bakelit promjer 245 mm. . MGR -G-24 N.5 cm Muzej grada Rijeke.7 cm Muzej grada Rijeke. 17 cm Muzej Slavonije Osijek. inv. uslojena furnirska ploča. bukva. inv. MUO 47185 K. 19 cm. bojana crno.1925. STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser. 1929. 302. 1920. V. V. TINTARNICA PENKALA Zagreb. . V. ČAJNIK S KUHALOM Njemačka. 9 x 18 x 18 cm vl. 304. 5 x 18 x 18 cm.R. inv. inv.br.5 x 21 cm promjer zvučnika 45. Zagreb.E.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. Njemačka. Zagreb.1925. MSO-T-183 R. 62 cm Muzej Slavonije Osijek.A. oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5.S. koža 29 x 35. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt.3 x 9 x 9 cm.B.B. proizvođač: M. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . . platno. 16. 8 x 9 x 9 cm.A Cotechini mjed. 1930-ih mjed. Vitomir Andrija Bulaić K. Berlin. br. 1920-ih masiv bukve. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb.B 307.1925. nikl v. br. inv. 303.S. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke. 300. MUO 18477/4 K. MUO 18477/7 K.C. USISAVAČ V 20 AEG . 308. MGR-12516 N. 1920. 310.br. KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara.1931. MGR -G-12 N.298. čelik 23 x 23 x 10. 306. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?). 1930-ih čelik.Deutsche Werke A. 305. Zagreb K. MSO-159324/1. bakelit 18 x 33. 237 299.B. 1930-ih metal. 312. V. staklo.B.S. 1938.5 x 55 x 22 cm vl. visina 280 mm vl.S.S.MGR-G-27 N. čelik. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. čelik. br. 301. V.B. bakelit 11. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth. MGR-G-20 N. Australija. Italija. 309. 1926. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Vitomir Andrija Bulaić.

V. akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. V. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. 321. Francuska 1. kolorirani crtež. Zagreb.1929. 316. Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb. 1920.238 313. olovka. 1925. MUO 18477-061 K.52 x 4. 328. Zagreb. V. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. 319. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt. 317.V. K. MUO 23599 K. . V. škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. 314. 1930-ih makassar ebanovina.B. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb. Zagreb. izvedba: Peugeot.  1929. olovka. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo. 315.V. Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. K. K. tuš. 325. Zagreb. 318. 1927. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. MUO 18477-060 K. Zagreb V. 323. 1927. 1920.V. Zagreb. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt.  1929. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. MUO 18477-062 K. olovka. olovka. 1927. olovka. olovka. V. . 1927. K. 1936. oko 1925. Francuska. Zagreb.57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. MUO 21325 K.8 x 45. . V. MUO 23598 K. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. Zagreb. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. 326. Soscaux. 1920. . oko 1925. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. K. akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt. 320.Žagrović. 322.5 x 20. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt.53 x 1. KOŠARICA Francuska. MUO 26483/2 K. oko 1925. Tomislav Krizman. 324. 327. Zagreb. 1920. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb. Zagreb.5 cm Zbirka Vela .1929.M. Zagreb. . Zagreb. V.1926. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. Zagreb. 1927. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo.V. oko 1925. MUO 18477-154 K. kromirana mjed 12. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. 302 CABRIOLET Soscaux. Francuska K. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. V. MUO 26482 K. tuš. V.1926. AUTOMOBIL PEUGEOT. Zagreb. V. tuš. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. olovka.

VEČERNJA HALJINA Beč. lame.Kl. .Kl. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920. VEČERNJA HALJINA Pariz. vezivo pamučnim koncem dulj. 334. 117 cm Muzej za umjetnost i obrt. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska. Zagreb. 332. titranke dulj.1921. svileni žoržet dulj. 119 Muzej za umjetnost i obrt. OGRTAČ Pariz. Zagreb.Kl. VEČERNJA HALJINA Pariz. HALJINA Hrvatska. A. Zagreb. .Kl. MUO 49129 A. Zagreb. lan. Zagreb.1934. baršun dulj. muslin dulj. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. svila. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Karlsbad. oko 1930. Zagreb. 1930. MUO 23762 A. 1930.1935. 239 336. titranke dulj. HALJINA Hrvatska. MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl. . supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. muslin dulj. strojna čipka dulj. A. 330. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska.Kl. muslin. kreacija: Jean Patou svileni voile. MUO 12674 A. MUO 28883 A. MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl. til. 1933. 335.Kl. 130 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. oko 1920. MUO 11591 A. svila dulj. Zagreb. Zagreb. oko 1927. HALJINA Hrvatska (?). biserne perlice dulj. 134 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24011 A. 92 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 338. 331. . supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. oko 1925.Kl. 333. oko 1926. . 337.Kl. oko 1925. MUO 12673 A. MUO 49576 A. markizet.Kl.moda 329.1932.Kl.

HALJINA Pariz. vezivo pozlaćenim nitima dulj. Zagreb. 107 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. A. Zagreb.Kl. HALJINA Hrvatska (?). strojna čipka od zlatnih niti dulj. staklene perlice dulj. svileni til. 343.Kl. Zagreb. svileni til. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. svila. oko 1927. svileni krep žoržet. VEČERNJA HALJINA Zagreb. Zagreb. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. A. 43. VEČERNJA HALJINA Venecija. oko 1925. kombine dulj. svilena strojna čipka. A. .) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. oko 1925. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl. 347. oko 1924. MUO 12113 A. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.339. svileni žoržet. Zagreb. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt. kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. til. 342. .Kl. svileni baršun. 344. Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. bolero dulj. Zagreb. oko 1927. . . MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ.Kl. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. Mesaroš rođ.Kl. 345. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak. Zagreb. MUO 35551 A.1929. . Zagreb. A. titranke dulj. MUO 42365 A. 1927. 341.1928. 240 340. svila.Kl. svila. VEČERNJA HALJINA Beč. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. titranke. Zagreb. HALJINA Austrija ili Hrvatska.1921. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl. 93 cm. 132 cm. HALJINA Beč. titranke dulj. A. 1920. Hodovsky (1896. svila. oko 1925. perlice dulj. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl. umjetni koralji dulj.Kl. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. hermelinsko krzno haljina dulj.1969. vezivo dulj. svila. svileni krep žoržet. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklene perlice. VEČERNJA HALJINA Beč. A. HALJINA Budimpešta. 346.Kl. staklene perlice.

PLESNA HALJINA Zagreb. 358. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. . Zagreb. VJENČANICA Beč. vis. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba. Zagreb. oko 1930. staklene perlice. pliš. PLESNA HALJINA Zagreb. bolero dulj.2 A. MUO 11644 A. HALJINA Hrvatska. žoržet haljina dulj. MUO 16758/1.A.A. MGZ 16054 M. 23 cm. 1930. svilena čipka haljina dulj. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. 1933. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. MUO 19834 A. HALJINA Hrvatska. 354. til haljina dulj. . maroken. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb. 45 cm. haljetak dulj. bolero dulj. oko 1930. VEČERNJA HALJINA Zagreb. oko 1927. svila dulj. CIPELE Zagreb. godine. Zagreb. c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba.Kl. godine. organdij. 1932.A. A. MUO 28881 A. kombine dulj. 355.Kl. staklene perlice dulj.348. M. RAČUN SALONA VOGUE Zagreb. Zagreb. 143 cm. 1932. Zagreb. papir. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt. M.Kl. HALJINA Hrvatska.A. 351. 147 cm. koža dulj. 352. M. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. 12 cm Muzej grada Zagreba.Kl. MUO 44293 A. 241 349. pelerinica dulj. til. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. Zagreb. 1. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba. svilena strojna čipka. svileni krep žoržet. torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. svilena strojna čipka na tilu dulj.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 28. . 357. 57 cm. svileni žoržet dulj.Kl. perlice. titranke. 356. 155. tisak. oko 1925. 1932.A.Kl. 130 cm. 60 cm Muzej grada Zagreba. 1932. 1933. M. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi. VEČERNJA HALJINA Zagreb. titranke. 135 cm. MGZ inv.1934. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. čipka haljina dulj.1934. 350. 353.

svileno vezivo dulj. Zagreb. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska. SPAVAĆICA Hrvatska. KOMBINE (“BODI”) Trst. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska.Kl. MUO 15888 A. oko 1925. 82 cm Muzej grada Zagreba. svila dulj. 363. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51601 M. DONJE RUBLJE Zagreb. 102. Zagreb. MUO 17757/1. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 A. 364. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba. M. 362. 372. s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. MUO 22240 A. KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). . 40 cm. MUO 15887/2 A. Ilica 21.1930. oko 1935. 371. M. CIPELE Zagreb. pamučno platno. oko 1930. svileni rips. 130 cm Muzej grada Zagreba. A.359.1930. CIPELE Hrvatska.2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 365. M. 367. laneno platno. 1925.A. pamučna čipka hlače dulj. 370. oko 1930.Kl. Zagreb. 1925.Kl.Kl. Zagreb. MGZ 51603 M. godine. . vuneni konac dulj. pozamenterija dulj.2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. džersej dulj.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. čipka dulj. JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb. oko 1930. MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić. KOMBINE Hrvatska (?). oko 1930. . Zagreb. MUO 24018/1. svileni atlas. KORZET Zagreb. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt. 40 cm.Kl. MUO 22242 A. strojna čipka.Kl. oko 1923. 373. grudnjak dulj. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt.). Zagreb pozlaćena koža.1960. MUO 15886 A. A.A. laneni batist dulj. svileni krep žoržet.Kl. šir.Kl. oko 1928. 130 Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. 78 cm. 242 360. MUO 14672/1. 1925. oko 1925.Kl.5 cm Muzej grada Koprivnice A.Kl. vuneni triko dulj. 361. 369. svila haljinica dulj. Zagreb. hlače dulj. SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. 56 cm sign.A. postolarska radionica Oto Braun. koža. MUO 43540 A. Zagreb. MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. 75. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. 368. titranke 14 x 20. pamučna strojna čipka dulj. oko 1935. JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija. Zagreb. . 366. 20 cm Muzej grada Zagreba. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija.A. svila. KOMBINE (“BODI”) Hrvatska. 1925.A. 90 cm. gaćice dulj. laneno platno tunika dulj. čipka dulj. 63 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.

2 A. Zagreb. MUO 12658/1.1930.tkanje srebrnih. svileni rips. 385. 1920-ih postolarska radionica B. Reshovsky. CIPELE Njemačka ili Slovenija. oko 1925. oko 1925. 377. 24 cm. Odjel umjetničkog obrta. Odjel umjetničkog obrta. MSO-157089 (k. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini.Kl. postolarska radionica Otto Braun. Beč brokat .2 cm Muzej Slavonije Osijek. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. Zagreb. oko 1925. kozja koža dulj. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb. 386. CIPELE Beč (?). svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. izrada: Dragica Šmid. teleća koža 12.Kl. 17 cm. MUO 22226/1. . M. koža.Kl. 383. Odjel umjetničkog obrta. Odjel umjetničkog obrta. antilop koža dulj. 1930-ih koža.5 x 20. Ilica 5. TOKICA Zagreb. oko 1925. koža. Zagreb.B. A. M. Zagreb. MSO U-944 R.Kl. Zagreb. écru antilop dulj. koža dulj. MUO 14356/1. platno 10 x 25.Kl.u. Ilica 21. 378. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. vis.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. vis. 1b) R. oko 1925. 376. CIPELE ZA TENIS Beč. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek. Zagreb.5 cm Muzej Slavonije Osijek. MUO 20078 A. RUKAVICE Pariz ili Beč. MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini. MUO 12588/1. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža.B. vez koncem dulj.B. 379.Kl.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža. 41 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 20072 A. MSO-U 1887 R. RUKAVICE Austrija (?). vis. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba.2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. Zagreb.374.2 A. 1925. . Beč koža. pozamanterija. 11 cm. zlatnih i višebojnih svilenih niti. 243 375. Zagreb koža guštera.B. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. 384. ŠEŠIR Zagreb. oko 1930. potpetice 4. 1920-ih postolarska radionica Wittenberg. obojeno perje vis. ŠEŠIR Zagreb. oko 1920. 24 cm.5 cm. 24.Kl. RUKAVICE Pariz ili Beč. Zagreb baršun. 27.2 A. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek. antilop koža. laneno platno vis. 380. oko 1925. 387.A. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt. 382. CIPELE Beč. brokat. Odjel umjetničkog obrta. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. perlice. posrebreno dulj. CIPELE Beč. MSO-165627 R. ŠEŠIR Zagreb.B. MUO 20079 A.A. CIPELE Zagreb. 381. 18465 br. štras. MSO U-946 R.

TORBICA Francuska. staklene perlice. MSO-170522 (k.B. papir.5 cm Muzej Slavonije Osijek. metal. MUO 23761/1-10 A. koža. Beč.388. . tkanina visina 3. oko 1920. metalna galanterija. 1923. Odjel umjetničkog obrta. Würzl & Söhne. promjer 7.8 cm. MUO 28528 A.B. 115) R. MUO 23717 A. MSO-168185 R. papir. metal.8 cm Muzej Slavonije Osijek.1 cm Muzej Slavonije Osijek. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz.Kl. 397. staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. 391. 1922. Zagreb. MUO 17964 A.B. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?). 1923. Zagreb. 1935.5 x 45 x 11. TORBICA Beč. tisak u boji visina 3. PUTNI KOVČEG Austrija. 395. 398. staklo 25 x 34. MSO-170527 R. Odjel umjetničkog obrta.1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton. papir.1925.5 x 39. MUO 25903 A. Pariz karton.Kl. promjer 7.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Zbirka Jura Gašparac.Kl. svila. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba. tisak u boji.A. A. 392. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). oko 1925. .9 cm. A. 1925. bakelit.Kl. Zagreb. 394.B. Zagreb. 400. TORBICA Beč (?).5 cm Muzej za umjetnost i obrt. metal. celluloid. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt. papirne naljepnice 15. 1930-ih tvrtka Coty. oko 1920. oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14. 122.B.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo 26. Odjel umjetničkog obrta. koža. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?).1930. metal 16 x 10. antilop koža. Odjel umjetničkog obrta. . 402. 399.1939. 393. Pariz karton. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj.Kl. .Kl.u. 51 cm Muzej Slavonije Osijek. . emajl.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. bakelit. 1930-ih tvrtka Coty. promjer 6. Zagreb. slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1937. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). 15918 br. papir. Odjel umjetničkog obrta. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska. 390. preplitanje dulj. KUTIJICA ZA PUDER Pariz.1925. PUDRIJERA Austrija ili Italija. MGZ 41371 M. MSO-170410 R.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek. 401. karton.Kl. MUO 47711 A. tisak promjer 6. Zagreb A. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 244 389.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. godine.Kl. platno. Zagreb. Wien-Carlsbad koža. svila. MSO-170526 R.Karlsbad tvrtka: M. Zagreb. 396.Kl. godine. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. umjetna masa. TORBICA Hrvatska. tisak u boji visina 3 cm. oslikana. Zagreb.

404. obojena vis. 405. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 A. 245 412. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz.8 cm sign. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. 413. papir. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis. CILINDAR Pariz. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. MUO 39413 A.A. oko 1920. Zagreb. V. obojena vis.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. godine i nagrađena je srebrnom medaljom. prsluka.2 A. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. poč.M. rezbarena. Zagreb Muzej grada Zagreba. 5 Pariz. 406. umjetna masa. MUO 11262 A.Kl. pamučni konac. Risto Stijović KUTIJICA 1925.5 cm sign. MUO 47981/1. Zagreb. tvrtka Salamander lak koža. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 409. oko 1930. uz donji vanjski rub: R. CIPELE Njemačka (?).B. MUO 47834 A. A. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt. na dnu: R.Kl. PLESNI RED Zagreb.5 cm. staklo sign.5 x 5.¸prom.5 cm.B. ovratnika i leptir mašne. 1920-ih zečja dlaka vis. 1921. MUO 43540 A. 407.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. tisak 11 x 7. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9. svileni rips. 1927.Kl. 4. vuna. uz donji vanjski rub: R. A. 1929.: na reversu otisnuto: Tipografija D. oko 1930. pozamanterija.Kl. 410. M.Kl./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74.a Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 15.403. Risto Stijović KUTIJICA 1925. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt.B.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. kutija 9 x 8. košulje.M.Kl. Odjel umjetničkog obrta R.3 x 6. 1938./13. Zagreb. Lalique vis. rezbarena. 1918. fraka. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz. prom. vuneni triko.Kl. MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“. umjetna masa. Zagreb. MUO 39415/1.izl. vuneni triko dulj.izl.D. 411. metalna dugmad vis. . MUŠKO ODIJELO Zagreb. svileni atlas dulj. Zagreb Odijelo se satoji od hlača. 1935. 4. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb. Zagreb. V. bočice 7. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.b Muzej za umjetnost i obrt. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 8.Kl. 408.8 cm sign. 414. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P.5 x 2. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. 8. Zagreb.5 cm. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt.

Novi Vinodolski Viktor Kovačić. fotografije. Studio L. Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. privatna zbirka. natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. Uprava za zaštitu kulturne baštine 418. Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . Rekonstrukcija Iličke fronte (studija). Muzej za umjetnost i obrt. privatna zbirka. fotografije. kuće na Rivi. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Zagreb 421. 416. Osijek. M. Vila Horvatić.arhitektura 246 I. kuća Slaveks d. Dubrovnik . Muzej grada Splita Alfred Keller. Gärten von Albert Esch. Zagreb tlocrt. 415. Wien-Leipzig.. Zagreb Hugo Ehrlich. nacrt. Kulturno-povijesni muzej. Heilbrun. Zagreb fotografije. 1925. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 1930. Nacrt Zagreba iz 1926. Državni arhiv u Zagrebu 420.-1928. Zagreb. Muzej za umjetnost i obrt. 1931. Epidemiološki zavod. Vila Ilić. perspektivni prikaz. Gomboš & Kauzlarić.. Zagreb II. Zagreb Drago Ibler. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. regulacija splitske obale.d. fotografije. Zagreb 422. Okružni ured za osiguranje radnika. Put Vlaha Bukovca. Balkan Mentor). 1921. Muzej za umjetnost i obrt. Vila Zimdin Šeherezada. Nacrt Splita iz 1926. ptičja perspektiva. tlocrti. 1930. perspektivni prikaz.-1924. Vila Spitzer. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić.. perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale. Vončinina 14.-1932. a) Projekt Kovačić. Albert Esch. Prag (izd. Alfred Keller. Paunovac 7. Benedik & Baranyai. 1921. Studio L. 1926. projekt P. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. razglednice.. repro: Grimme. Zagreb Bruno Bauer. Arhiv Toše Dabca. nacrt pročelja. Jakov. tlocrt. Zagreb 417. 419. presjek.izbor originalnih izložaka (fotografije. kuća Standard Oil d.K. Heilbrun. Dubrovnik. Split. Bonatz /moto Filo/.. razglednica. Prag (izd. Zagreb. Zagreb. vila Kell. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. privatna zbirka.. vila Plavšić. Kovačić /Pollak & Bornstein. Novakova 15. ptičja perspektiva. Balkan Mentor). Zagreb Drago Ibler. nacrt pročelja. Dubrovački muzeji. Muzej grada Splita Drago Ibler. Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba. kopije crteža): Benedik & Baranyai. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice.. presjek.d.. Sv. Stjepan Hribar. 1931.

Zagreb i MNO. Jelačićev trg 9-10. Kapucinska 29.-1931. Kuća Stern. privatna zbirka. Zagreb. 1927. privatna zbirka. Zagreb 424. kolorirani perspektivni prikaz. Zagreb. 1926. Državni arhiv u Dubrovniku 425. 1929. Rudolf Lubynski. spomenica Croatia. razglednice. Zagreb. Hvar. perspektivni prikaz. Kuća Kohn Adler. br. Dubrovnik. Zagreb i Arhitektonski fakultet. fotografije eksterijera i interijera. Muzej za umjetnost i obrt.-1935. revija Svijet. Put I. privatna zbirka. Zagreb. Gomboš & Kauzlarić.-1931. privatna zbirka. 1928. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. Vila Kirin. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. Zagreb.-1930. perspektivni prikaz.-1934. fotografija Đure Janekovića. Zagreb. Matijaševića 2. privatna zbirka. Bornina 12. Tomašićeva 10. Zagreb. Pollak & Bornstein. Zagreb.. Zagreb. Zagreb 247 429. razglednica. Gradska štedionica. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor. 1923. Croatia. Uprava komunalnih poduzeća. Juraj Denzler. Vila Ladanyi. Hrvatski muzej arhitekture. Kuća Glück. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 5. 1927. Majerovica. Bruno Bauer. Gundulićeva 32. Gradska štedionica i Gradska kavana. 1924.. zgrade Rione del Littorio. privatna zbirka. Perkovčeva 2. Zagreb 426. nacrt pročelja.-1932. Muzej za umjetnost i obrt. Gomboš & Kauzlarić.-1938.423. nacrti. Osijek. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca. Muzej grada Zagreba . Gajeva 5. nacrti i fotografije. Lungomare ispod Venerande. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. 1923. Boninovo. 1934.-1928. Zagreb fotografije detalja interijera. 1920 -1921. Muzej za umjetnost i obrt. Rijeka. Jurišićeva 1. 1927.-1929. 2010. Vila Pallavicini Rusalka. perspektivni presjek. Muzej grada Zagreba. Zagreb 430. Arhiv Toše Dabca. 15. 1933. Muzej grada Zagreba 432. Zgrada Shell. Klaićeva poljana.1930. nacrti. Nikola Dobrović. Zagreb 435. Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. fotografija. . Burza. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Alfred Albini. Peter Behrens. Zagreb 431. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich). Benedik & Baranyai. Zagreb. Zagreb 427. 1930. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije. 15. 1929. Hvar. Trg hrvatskih velikana 3. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. Muzej za umjetnost i obrt. Novinarski dom. privatna zbirka. 433. perspektivni prikaz. nacrti. Split. Ignjat Fischer. Kuća Leon. 1931. fotografija. Zagreb 428. Palmotićeva 64a. 1937. Zagreb. Zagreb 434. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. 1936. 1934.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

: Uzelac Moderna galerija.7 x 109.P. MMSU 49 D. d. 509.d. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930. 511. ulje na platnu 162. akvarel na papiru 42 x 33 cm sign. Uzelac Moderna galerija. ulje na platnu 155 x 145. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936.5 cm sign. Zagreb M. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921. d.P. Vilko Gecan GITARA 1930.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti.5 x 118 cm sign. Vilko Gecan AMAZONKE 1923. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922. 504. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925. ulje na platnu 74.d. d. Rijeka. Zagreb.5 x 73. Zagreb.7 cm sign.: Uzelac privatno vlasništvo.d. MG 973 510.slikarstvo 502.5 x 100 cm sign.l.P. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932. Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935. . br. Zagreb.G. Zagreb. l.d.: OTTO ANTONINI vl.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti. 1814 S. MUO 14461 M.G.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb. ulje na platnu 208. ulje na platnu 163 x 115 cm sign. d.d.: Gecan Muzej suvremene umjetnosti. 507.d.G. 505. MG 1015 506. Zagreb.G. 503. ulje na platnu 99 x 79 cm sign. d.: J. d.G. Zagreb M. MSU 7 S. ulje na platnu 92. d. Maro Grbić. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign.d. ulje na platnu 198 x 156 cm sign. 253 508. Zagreb M.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt.l. Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922. MSU 1917 S. Mario Antonini. inv. Kljaković vl.d.

d. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929.k.5 cm sign.5 x 67.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci. ulje na platnu 90 x 68 cm sign.: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin.: F. GMV GS 173 518.J Zbirka Kovačić . Zagreb 517. Zagreb.254 512.GS 110 521. 67. ulje na platnu 120. GM 3336 514. GU 726 520. kreda na papiru 130 x 113 cm sign. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924. : Vlad. ulje na platnu 81 x 65 cm sign.l. Zagreb. tempera. ulje na platnu 55. ulje na platnu 100 x 120 cm sign.d. GMV . Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935. Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927.d. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina. Split.k. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926. GU 728 513./27. MG 879 523.: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt. d. d.l.d. Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926. Zagreb 519. Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925. Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928.d. d.5 x 55 cm ulje na platnu sign.g.d. Galerija umjetnina.G. MG 4011 516. d. Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929.Mihočinec.5 x 90.5 cm sign.d. Atelijer Meštrović . ulje na platnu 255 x 180 cm sign.: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik. l.: Vladimir Becić Moderna galerija. ulje na platnu 100 x 76 cm sign. 515.: JF 1927 Zbirka Kovačić . Split.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923.Mihočinec. UGD 375 522. d. d. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića. d. Ivo Režek KUPAČICE 1926. Zagreb. ulje na platnu 136 x 78 cm sign. MUO 47959 M.d.d. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija.: tartaglia 24.

1922 Muzej za umjetnost i obrt. l. 532. MUO 25228 M. Rijeka. Bol.d. SG 695 526.5 cm sign.G.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. Zagreb. Strosmayerova galerija HAZU.5 x 57 cm sign. GU 310 525. Zagreb. akvarel.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930. ugljen na kartonu 121. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. Trepše Muzej za umjetnost i obrt. 525 : BOL 1 255 530. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922. pastel na papiru 101 x 83 cm sign. Krizmanić / 1929. MMSU 1021 D. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929.G.d.: C. Zagreb.: A. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. MUO 48451 M.: M. tuš na papiru 30.G. ulje na platnu 77.: .d.X.d. br. inv. l. 525 : BOL 206 528.: S. Dujšin Galerija umjetnina. Bol. 527.524.d. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935. Auer 1930. ulje na platnu 65 x 54 cm sign. d. MUO 17425 M.: J. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti. Marijan Trepše MOST 1931.G.1932. ulje na platnu 127 x 104 cm sign.5 x 58 cm sign. d. inv.d.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt.7 x 181. 535. Muzej za umjetnost i obrt. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930. ulje na platnu 79.d. ulje na platnu 60 x 75 cm sign.5 x 41 cm sign. Split. br.l.d.D. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930. ulje na platnu 110 x 89 cm sign. GLUO S 808 531. 534. GLUO S 979 . Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927. Zagreb. MUO 29870 M. ulje na platnu 116 x 110. d. Osijek. MUO 16732 M. ulje na platnu 97 x 83 cm sign. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. Osijek. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933. Zagreb. d.: R. d. d. Zagreb. . d.G. ulje na platnu 65 x 68 cm sign. akvarel.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti.G. 529.: Leović Galerija likovnih umjetnosti. 533.

d. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918.: Tiljak / 928 Moderna galerija.5 cm sign. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926.G. MG 2467 541. MMSU 306 D.8 x 22. ulje na platnu 93.d.d. GU 216 540. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.8 x 29. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo. GU 265 544.l. Zagreb.5 x 77. na svitku: George Barbier 1918. Zagreb. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. ulje na platnu sign.: S.d.k.d.G. MMSU 2848 D. Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926.G. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. MUO 33121/3 M. B. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. l. MUO 033121/7 M.5 / 33 x 29.1cm sign.k. ulje na platnu 54 x 68. ulje na platnu 92 x 73 cm sign.1 cm sign: d. gravura u drvu 27.: Vladimir Varlaj Moderna galerija.k.: Miše Galerija umjetnina.: d. litografija 70 x 50. Moderna galerija. ulje na platnu 100 x 73 cm sign. Rijeka. Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928. Zagreb. 545.d. MG 1050 256 537. Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921. d.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. d.5 cm sign.G. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt.G. Split.5 x 99. MG 1967 538. d. MUO 49762 M. l.7 cm sign. l.G. Split. Zagreb. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti.d. Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930. d.d. ulje na platnu 80. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924. 547. Zagreb. 539. Choumanovitch 1923/24. Zagreb.3 cm sign. l.d. . gravura u drvu 27. Choumanovitch Galerija umjetnina. litografija u boji 35 x 31. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928./1924. 546. MUO 33383/2 M.5 cm sign. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti.: S. 543. akvarel na papiru 41.G. Rijeka. Zagreb.d.8 x 22. 542. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923.536.5 / 33 x 29.8 cm sign.: S.d. Zagreb M.

: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.548. 30. d. 257 549.1 x 31. 30. 30.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 1932. Knjižnica.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Knjižnica. inv.8 cm sign. d. Knjižnica. 30.5 cm sign. litografija 70 x 50.5 cm sign.5 cm sign. 1932. kolorirana litografija 42 x 31. 1932. 1932.d.d. br. Zagreb. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica.D. d.D. d.295 A. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz. 1932.D. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.d. inv. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz. inv. br. 553. Zagreb.D. inv.D. 30. br. d. l.295 A. 1932.295 A. kolorirana litografija 42 x 31. Zagreb.295 A.D.d. Zagreb. kolorirana litografija 42 x 31. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.293 A. kolorirana litografija 42 x 31.295 A. 1932. kolorirana litografija 42 x 31. br.295 A. Zagreb. inv. Zagreb. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica.D. Zagreb.6 cm sign. kolorirana litografija 42 x 31. Knjižnica. . kolorirana litografija 42 x 31. inv. br. MUO 33383/6 M. Zagreb. kolorirana litografija 42. 1932.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.7 cm sign. 550. br.D. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930. d.292 A. 551.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.d.d. 30. 554. 30. Zagreb.d. inv. br. inv.d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 552. 30. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz.G.5 cm sign. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz. 555.d. Knjižnica.7 cm sign. Knjižnica. 556.7 cm sign. br.

D. 562. Zagreb.d. 559. Tomislav Krizman STRIŽENO III. kolaž 435 x 310 mm sign.D. nacrt scenografije za balet Striženo . Zagreb.D. Muzej za umjetnost i obrt. tuš 480 x 310 mm d. Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. A.: PLUTO / (Theatre de gignol) d. u Parizu. u Parizu.: Faust (XVII. Zagreb. Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo . Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.d. HNK 279 A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. Zagreb. 558. akvarelirani crtež. na podlozi: LJBabić 920. kolaž 445 x 315 mm sign.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T. d.d. u Parizu.košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932. HNK 279 A. . kombinirana tehnika HAZU. 561. na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. u Parizu. Zagreb.D. 560. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. d.košeno (Krešimir Baranović) 1932. Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917.K. Muzej za umjetnost i obrt. A. kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU.kazalište 258 557.d. A. Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. A. Zagreb.D.D. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. siecle) Les marionettes d. akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt.

: BABIĆ / ZAGREB / 924 d.d.: W. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. III. (William Shakespeare) 1924. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3.d.d.Širola / LES OMBRES / Ballet d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.: DJECA sign. na podlozi: Babić . MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt.d. V.d. HNK 6 i 7 A. 259 564. u Parizu. Zagreb. Zagreb. IV. MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. l. (William Shakespeare) 1924.: Žene l. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 1000 x 500 mm sign.d. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.k. Ljubo Babić RICHARD III.D. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.Širola / LES OMBRES / Ballet.: W. na podlozi: Babić . 565.D. SC. A. 568. 566.D.d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb A. 570. u Parizu.k.D.d. II. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929.D. tempera na papiru 390 x 290 mm sign.d.: LE DUC DE PARMA d. Zagreb. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. HAZU. / BOSWORT HAZU. ČIN. d. l. Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. tempera na papiru 165 x 206 mm sign. A. 567. u Parizu. .k. d.563. SC.Širola / LES OMBRES / Ballet d. d. Zagreb. A.. l. Zagreb A. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. Ljubo Babić RICHARD III. tempera na drvu 600 x 800 mm sign.d. ČIN. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. s. u Parizu. akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign.Širola / LES OMBRES / Ballet d.d.l. na podlozi: Babić . na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. akvarelirani crtež cca. 569.d. d. tempera na papiru 390 x 290 mm s. Zagreb. A. Zagreb.l. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III.D. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.D.d.. Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. / SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2. na podlozi: Babić .D. HAZU. A. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. u Parizu.

579. 573.D. Vodopija. Zagreb A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Froman HAZU. akvarel 243 x 330 mm vl.D. 578. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.D. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir. Zagreb.d. Vodopija. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. HNK 227 A. I. Zagreb. Vodopija. Zagreb A. B.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU. Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. Rue des Bernardius / Paris 5e vl. g. 577.: PFROMAN.D. HAZU.d. Vodopija.D. B. Zagreb A. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. HNK 16 A.: Rimski . Zagreb. AKT. 574. akvarel 246 x 320 mm vl. B.d. HNK 227 A.: Sergius Glumac / 42.260 571. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Stravinski: Žar ptica / g. slika / P. HNK 227 A. 572. g. Zagreb A. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb. akvarel 243 x 330 mm sign. Sergije Glumac STUDIERZIMMER. 583. Zagreb. / PARIS 1930. akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign. I. g.d. B. Vodopija. pastel na papiru 230 x 145 mm vl.d. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924.D.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. Zagreb. I. pastel na papiru 230 x 150 mm vl. I. Zagreb. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.d. I. akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign.D. 1930 HAZU. kombinirana tehnika HAZU. 582. I. HNK 227 A.D. 576. d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. 575.D. Zagreb. 581. papir. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930. d. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.: Šeheresaga / P.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU.D. FROMAN.d. HNK 16 A. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. B.D. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925.(?) papir. I. HNK 227 A. 1928 HAZU. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. g.: SADKO IV. . HNK 19 A. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb A. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign. 580.

Zagreb A. Zagreb A. I. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. I. Zagreb A. B. B.D. . B. I. Zagreb A. 592. I. Vodopija. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 322 x 250 mm vl. Vodopija. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Vodopija. 588. 586. Vodopija. Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir. akvarel 322 x 250 mm vl. B. B.D. 594. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. HNK 200 A. Zagreb. B.D. akvarel 322 x 250 mm vl. I. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 590.D.D. Zagreb A. B. akvarel 322 x 250 mm vl. B. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Zagreb A. Vodopija. I. 587. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Vodopija. Vodopija. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 246 x 323 mm vl.D.D. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. B. akvarel 223 x 158 mm vl. Vodopija. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. I. Vodopija. Zagreb A. akvarel 223 x 158 mm vl.D. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 591.584. akvarel 322 x 250 mm vl. 589. akvarel 322 x 250 mm vl.D. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU.D. Vodopija. 593. akvarel 322 x 250 mm vl. 261 585.

2 x 22. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17. Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934. Josip Berner DUBROVNIK vl. Vladimir Šarić. 602.u. Zagreb. Tošo Dabac NJENE OČI.4 x 27.fotografija 595. Vladimir Šarić.: d. 601.: d. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940. Zagreb.N. Zagreb.d.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940.8 x 13. oko 1930 c / b fotografija 17. Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929.2 x 25. MSU.T.N. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .5 x 19 cm M.ATD 277 D.u.N.N. c / b fotografija 40 x 30 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac. 599.3 cm sign.d. klor-brom-srebrna fotografija 35. 600. Zagreb. Dubrovnik D.5 cm sign.: d. 604. 603. oko 1930 c / b fotografija 16. NJEN PONOS Zagreb. presnimka iz kataloga I. 597. 596.ATD 8 262 D. MSU . 1934. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .N. 13.5 cm M. MSU . MSU. . klor-brom-srebrna fotografija 32. 1936. vl. Dubrovnik D.2 cm sign.N.T.: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.u. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16. MUO 24042 M. 598.3 cm sign: Berner vl. MUO 24572 D.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik.T. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. Tošo Dabac NAT 1936. Zagreb.3 x 22.d. MUO 24043 M. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.5 cm D.

MUO 41668 M. 1939. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. Zagreb. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb. 1922. Zagreb. 1934. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T. MUO 41327 M.605.d.T. oko 1936. Zagreb. klor-brom-srebrna fotografija 39. 616. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb. 1934. 607. MUO 15736 M. 25. Milan Žegrac Peharnik. 1934. MUO 41503 M. Zagreb. Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb. 614. Milan Žegarac Peharnik. Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. 615. Milan Fizi PARALELE oko 1937.N.8 x 29. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb. 608. Zagreb D.2 x 20. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb. 609. MUO 41536 M.N. Maja Đurinović. Zagreb. oko 1934.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 263 617.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt.1 x 29. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925. Zagreb. Samobor D. .: d. MUO 41537 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. 612. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. c / b fotografija 42.T.T. 1934.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. srebrobromidna fotografija 22 x 11. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. MUO 15735 M. MUO 41528 M.T.u.T. MUO 24051 M.T. Zagreb. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41446 M. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb. Samobor D.T.T. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 1934. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. prije 1937. klor-brom-srebrna fotografija 32. 610.T. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.3 cm vl. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb.N. Zagreb. 619. oko 1934.T. 618.6 cm sign. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok. MUO 15737 M. 611. 606.9 x 35.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 613. MUO 24696 M. Zagreb. 1919.

d.5 cm sign d. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. 1934. oko 1926. 622. 1930. 628. 1934. 629. 264 625. oko 1930. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.d. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. MUO 41663 M.T. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt.4) cm sign. klor-brom-srebrna fotografija 38. 1934. Zagreb. Zagreb. oko 1926. 623. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb. MUO 49423 D. d.d.u. 630. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije 21.N. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.d. . na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. br. 1929.N. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. MUO 49229 D.N. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa.5 x 16. Zagreb.8 cm sign. MUO 44074 M. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb.5) cm sign. 14. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt.8 x 16.: f. klor-brom-srebrna fotografija 27. Zagreb.T. MUO 24632 M.: d. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16.T.5 x 16 cm M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb.u. Zagreb. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925.d.u. MUO 41937 D. Zagreb.d.u. d. oko 1928. 1934. 632. 627. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T.5 (21. 631. 621. 1929. MUO 42035 M.mosinger M. 626. Branko Kojić IZLAZAK Zagreb.T.d. 1934. Zagreb D. 633. MUO 49231 D.T. klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20.T.u. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb. Zagreb.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24356 M. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb. d.u.620.u.d. 624.4 x 15.8 x 28. sign. Zagreb. Zagreb. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21. M. 1932.N.T.5 (22 x 16. 1930.3 x 22. Petar Dabac. d. 1924. Zagreb. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa.8 x 24. klor-brom-srebrna fotografija 32. TONKA vl. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41737 M. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb.N.1 cm sign. na poleđini: Dr.T.

c/b fotografija 27 x 18. Osijek. oko 1925. Zagreb. suha ploča 41.u. 1927. 640.N. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt.N.: g.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt. MUO 49420 D. Nikola Szege AKT 1934. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek. Nikola Szege GLUMAC 1940.u.Museo storico dell‘ Istria.4 x 15.8 x 41.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre . Zagreb. dvostruka ekspozicija vl.N. Nikola Szege PLESAČICA Osijek.9 x 38. MUO 41159 D. Zbirka fotografija. d.u.T.7 cm sign. suha ploča 51.d.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek. 639.8 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije 23.161119 D. MSO 161120 D. 642.N. 638.T. d.d.3 cm sign.u. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb. 645. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni. 641. Zagreb D. MUO 24631 M. negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L. Zbirka fotografija.S.N. papir. Szege Muzej Slavonije.3 x 47. Zagreb M. 644. 265 635. srebrobromidna fotografija 16. 636.d.9 (38. MUO 24701 M.T. J. Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb. bromsrebrna fotografija 56. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa. negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L.T.6 cm sign. 1934.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.1932. kontaktni. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933. bromsrebrna fotografija 28. Osijek.N. Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo. 1933. Zagreb. kontaktni.: d. 1927. d.Museo storico dell‘ Istria.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb. Osijek.2 cm) sign. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt.9 x 51.1 x 16. Zagreb D. d. . Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21.N.: d. G.8 (29. Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931.2 x 38 cm sign.u. Slavka Pavić. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni. papir. Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936. 637.d.d. 646. Aleksandar Reputin. MSO 157074 D.u. . 643. MSO . Zagreb.7) cm Povijesni muzej Istre . bromsrebrna fotografija 38 x 26.l.S.634.d. 1933. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.

Zagreb. 651. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb.1 x 30.T.1934. klor-brom-srebrna fotografija 39. Zagreb. .: d. . Muzej za umjetnost i obrt. bromsrebrna fotografija 28. MUO 24554 M. metal. MUO 39393 D.N. metal. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.6 x 24. Zagreb. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1934. fotografski aparat za rol film. 654. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit. Solomon Weinrich. 1925. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.1935. s dva refleksna tražila.d.7) cm sign. godine. 649. klor-srebrna fotografija 37. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.O. FOTOAPARAT ZEISS IKON. MUO 42951 D. d. c/b fotografije 24. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. .N. 648.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar.3 x 31. 1925.J. koža. prije 1925.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. D. c/b fotografija 24. D. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16. Njemačka.8 cm sign. MUO 42755 D. Velika Britanija.O. 653. na kartonu Varnai / Osijek I. 1928.3 x 31. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb.u. 1928.5 x 13. fotografski aparat za film.1922. koža.u. MUO 44519 D.: d. 1925. staklo (leća) 10 x 7.N. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb. Zagreb. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek.J.N.647.d. 652. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb. Zagreb.N.u. MUO 42739 D. navoj za film industrijska proizvodnja bakelit.8 cm sign. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb. 266 650.d.

.

Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba. Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti. FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko . Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX. Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH.

Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU.d. Zagreb 269 . Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina. Zagreb Dubrovački muzeji. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. Zagreb Muhiba Levan. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH. Zagreb Marijan Milevoj. Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. kazališta i glazbe HAZU. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Labin Ministarstvo kulture RH. Fototeka Moderna galerija. Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Zagreb Hrvatski muzej turizma. Zagreb Muzej grada Šibenika. Rijeka Muzej Slavonije. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Zagreb Milan Žegarac Peharnik. Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Zagreb Zlatko Karač. Opatija Institut za povijest umjetnosti. Šibenik Muzej grada Zagreba. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu. Zagreb Vlado Borošić.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti.. Atelijer Meštrović. Osijek Muzej suvremene umjetnosti. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Zagreb Muzej hvarske baštine. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d. Zagreb Vera Lambert.

Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. Zagreb . Zagreb Jor. kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej. Zagreb KGZ. Zagreb Interior & product design. Kulturno-povijesni muzej.obrt. Gradska knjižnica. Metalni artikli Team . Dubrovnik Centar za kulturu Brač. Nerežišća Zaklada Karlo Grenc. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por. Zagreb Potomac. Ortoforma d. Zlatarsko-trgovački obrt Fajn.o. Osijek Dubrovački muzeji. Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel.o.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter. Zaprešić Štimac. Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Rijeka Miroslava Margetić. Strmec-Samoborski Andrea. Produkcija suvenira Anarta. Zagreb Kerschoffset. TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. izrada ukrasa Mario. Zagreb Moderna galerija. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod.

NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt. Sva prava pridržana.muo. Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo. suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011.hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 .hr www. Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful