ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

laudator bečke moderne. Dijagnostika bečkog pisca. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. suprematizmu. Uostalom. I zastupnici likovnih umjetnosti. New Yorku. Hermann Bahr. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. aktivizmu. bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. književnosti. plesa. koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju. koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . radilo se o kubizmu. prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga. dadaizmu. nadrealizmu ili srodnim orijentacijama. talijanskom i ruskom futurizmu. ekspresionizmu. nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891. dinamičkog velegrada. prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. Berlinu. Hillerov suvremenik. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. Imao je razloga za tu tvrdnju. Fenomen umjetničkog pluralizma. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela. Sankt Peterburgu.) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”. zenitizmu. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama. Londonu. čiji tempo.zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. On je proricao poentiranom metaforikom . glazbe. purizmu. a uskoro i filma. Parizu. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”.

S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. pri čemu treću dimenziju. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. nepovratno prošla. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). u nekima (art déco. . kao primjerice kod Piscatora. suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. drami. tvore filmske projekcije. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. nego i osebujnim korelacijama. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima. Za definiranje pojedinih smjerova. Za razliku od modeliranja epoha. čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu. u nekim bitnim. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. konstruktivizam. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom. Budući da se art déco. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. gutača vatre i noževa”. neviđeno i teško. oko sredine dvadesetih godina.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. pjesništvu. štoviše. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao. kiparstvu. taj je termin čak nužno potreban. glazbi i plesu. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno. koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. pripovjednoj i esejističkoj prozi. Četvrt stoljeća kasnije. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. pa i naše teme: art décoa. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije. U inovacijsko kolo pridošli su art déco.

Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. sve je to 1918. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. poput pokretne 15 . već bilo zatečeno. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija. konvencije. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa. Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. godine. odijevanju. i teorija relativnosti. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. danas sama po sebi razumljiva. koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. ipak. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli. granica je između modernog i tradicijskog načina života. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. teško je zamisliva bez secesijskog modela. novih mogućnosti na području kazališta. Razlika je. filma. Nova dekorativnost. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata.Takav je sinkretistički stil i art déco. osobito na području klasnih hijerarhija. nastala istih godina kad i nova objektivnost. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. sportu. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. koje su nastale slučajno ili naknadno. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. i Röntgenov izum. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. reprodukcije glazbe. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. i psihoanaliza. sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja.

na ulici ∑ na plakatima. Igora Stravinskoga. već manje u arhitekturi. filmskih i fotografskih publikacija. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. Međutim. metonimijski rečeno. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925. Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati. Uzme li se to sve u obzir. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća. samo je jednim dijelom. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. Art déco. bicikla. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. međutim. s obzirom na udio tehnike. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. modernih plesnih dvorana. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. automobila. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. Svoj puni zamah orijentacija je stekla. Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. napose stream-lined oblikovane mašine. pojava zatvorenih prostora. jazza i modnih revija. u opremi tiskovina poput modnih časopisa.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. Među primjerima iz glazbe. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. dakle problem koji nije specifičan za art déco. u dvadesetom stoljeću. pročeljima zgrada. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. primijenjeno oblikovanje.

Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. izvornom značenju. od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila. Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. mladog Kandinskoga. svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi.Zeitgeist. nego o upadljivosti u smislu osjetilne. i s olakšavajućim okolnostima. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu. Klimta. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. Gaudija. Vogelera. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. njemačkoj 17 . opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter. našli su mjesto u secesijskom kontekstu. pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. Toulouse-Lautreca. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. Ornament i zločin. poput Hoffmanna i van der Veldea. Baksta. lutajući skalom od arija do objave rata. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata. prije svega vizualne. mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. u ranijoj. od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže. stilizacije. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. iako je riječ o posve različitim tvorevinama. kao u pojedinim središtima secesije. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. Rickettsa. Ako je primjer Beč. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. Tooropa.

) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija.) Umjetnici se trude. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman. gitara i gondola. bižuterije. Svaki artefakt ima svoju posebnu. dugačke kose. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju. Svjetski rat. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. najčešće se spominju dva Francuza. bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima. art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. samo što ne teži. koja prati oblikovne tendencije od 1907. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima. tvrdi francuski slikar. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. poput secesije.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti. godine. piše on 1925. bilo ljudi. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. jasna i točna”. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog. Kad se radi o teoretskim razmatranjima.. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina. funkcionalističkih zgrada. za oblinama. licima. André Lhote i Fernand Léger. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. do 1931. kao što već spomenuto. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću. mandolina. svakako ne u cijelom stvaralaštvu. Léger. međutim. mrtvim prirodama. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost. razlika je u punom smislu očita. automobila. bilo strojevi. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije.18 verziji Vom neuen Stil. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. godine. koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. godine. opisa i oponašanja zbilje. a svakako će biti simbol razdoblja. a ne mimetički pristup krajolicima.. neovisnu vrijednost. dakle zbiljnost artfakta. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. uzburkanog života. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925. S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja. Umjetnost se svakako ne može izolirati. sna. . nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva. koja je “čvrsta. Iako je Pariška izložba. Svi motivi postaju “stvari”. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom.

(Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926. sportski časopisi. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. Brecht. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. koji je upisan u art déco. kao što to čine neki današnji kritičari. upravo asketskom. godine. “Duh vremena”. Modni. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti. prije nego što bi ih dali nakladniku. velikim zabavama. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja. konstruktivističkom. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. gubeći se u prilagodbi. život predgrađa. Kästner. školama. izloženi pred gledateljima. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. u usporedbi sa secesijom. to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. 19 . neboderi. dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti.To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”.) Za razliku od revija. Međutim. Umjesto krizantema. mostovi. koje iskazuju šarenilo art décoa. filmski. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću. Geslo je bilo “uporabna lirika”. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti. gradska bohema. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. u kabaretima. Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. svakako je pretjerano. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice.

U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. koji se oslanja na . U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta. godine. Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). pogotovo u hrvatskoj sredini. domaćeg (primjerice u Odaka. Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami.20 Jedan od najranijih uzoraka. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina. od konstruktivizma. objavljeno početkom tridesetih godina. Baranovića. Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok). koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. baletu. Paralela s glazbom očita je. Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. koji se temelji. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. Međutim. Kozarčanina. u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. Cipre. operi. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa. S. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. Majera. Vlaisavljevića. violinu i sedam puhača) iz 1929. Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija.

art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva. Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja. osobito u vrlo maštovitim figurinama. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. 21 . koja su podupirala i političku revoluciju. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje. navesti art déco. tako reći neutralan. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu. Da je inscenacija ostvarena. on je izgubio svoj identitet. Pojavio se u sretnom trenutku. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime. može se kao važno svjedočanstvo. Drugi svjetski rat nije preživio. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. uz novu objektivnost. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

cik-caka. Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966.” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. obilježene pluralizmom. heterogenost. ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. i art déco je (re)konstrukcija. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. odnosno nedostatak progresivne ideologije. koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968. iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. jazza i swinga. . ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila. prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. nebodera ili “ludih dvadesetih. Time prevladava interes za hibridnost. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret. simptom ukusa i potrebe za uživanjem. eklekticizmom i teatralizacijom medija. Nimalo slučajno. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. citatnošću. godine. od pop arta do arhitekture. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. Međutim.

Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju. 337-349.. Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. L. Modern Architecture. godine. 25 Robert Bonfils. Međutim. Jr. drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 . koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa. nastala su prije 1914. Spenglerova Propast Zapada. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. Henry-Russell. kojima daje nedvosmislenu prednost. // Architectural Record 4(1928). pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco. str. Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. 1 Hitchcock. Joyceov Uliks.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda. Međutim. Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. . Istovremeno. Herbert Read odlazi još korak dalje. Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima.proturječnost i kompleksnost. Wrighta. nasuprot rodonačelnicima modernizma. 1925. Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925. Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003.

figurina i drugih dekorativnih predmeta. vizualnog jezika i ikonografije. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička. gramofon. kubizma. Radioprijamnik. a time i novu estetiku. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih. 1934. 3 Morton. Massachusetts : The MIT Press. aluminij te niklanje ili kromiranje. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. Paris. London : Faber and Faber. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti. fovizma.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. poprima razmjere prave “egiptomanije”. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. od interijera kino dvorana do nakita. futurizma. toster. fotoaparat. do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker. od afričke i asirske do srednjoameričke. De Stijla. nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. bakelit. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. stoljeća percipiraju kao “Drugost. str.2 Međutim. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima. One se unutar zapadne. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. Cambridge.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija. zmijske kože. . 7.” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama. eklekticizam kao naslijeđe 19.. 2000. Herbert. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. hegemonističke kulture početkom 20. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. usisavač. Stoga. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa. ali i bez masovnog tržišta. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju. Patricia A. satova. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. stolnih lampi. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931.

automobila. Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. brodova i cepelina. Art et Décoration. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. jednima zastrašujuće. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć. a drugima očaravajuće. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore. s lokomotivama. umjetničkim i fiziološkim aspektima. Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. svijeta putovanja. lokomotiva. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma. sudjelovati u društvenim događajima. . 1930-ih potovim plakatima. Damon. u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. od izloga do teniskih terena. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. Les Echos des Industries d'Art.Košarica.svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. jednom riječju živjeti moderno. stići na vrijeme. Primjerice. vodeći francuski dizajneri Desny. Biti informiran. posebno oni specijalizirani za pojedine medije.Francuska.

Francuska. Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. . s težištem na indirektnom. stoljeća. u art décou pojavljuje se inženjerski. U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte. Christofle (Orfévrerie Gallia). Također. rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama. difuznom osvjetljenju.28 Servis za kavu. sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier. znanstveni pristup oblikovanju. Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike.

inovativne pristupe oblikovanju. Abrams Publishers. savršeno precizno proračunatih proporcija. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea).4 4 Krekel-Aalberse. New York : Harry N. oko 1925. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera. Primjerice. od tostera ili paravana do šalice za čaj. No iako su na prvi pogled slični. i Puiforcat. . Istovremeno. Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke. girlande i fontane.29 Kaminska garnitura . Francuska. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. Poput suvremenika na Bauhausu. autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. kao što su stilizirane ruže. košarice s cvijećem. dekorativni i moderni. sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta. geometrijski. Annelies.sat i dva svijećnjaka. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. Art Nouveau and Art Deco Silver. 1989.

Jean Dunand i Eugène Printz. Ipak. Charlotte Perriand. u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. koji također barataju citatima prošlosti. koja je ujedno i najraznolikija. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa. poslije 1927. i 19. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije. bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika. nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože. stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera.30 Naslonjač. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . Pierrea Chareaua. Osim toga.

31 .Toaletni ormarić. oko 1930. Francuska.

Italija.32 Buffet. . 1935.1940. oblikovanje: Paolo Buffa .

oko 1928. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama. 6 Duncan. pâte-d'email ili pâte-decristal. London : Thames & Hudson. Vol. koji zastupaju industrijsku estetiku. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika. Pierroti. John. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja. keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa. Figura djevojke zarobljena ptica.). uspostavljena 5 Gloag. . 49-50. ali i u industrijskoj produkciji. Alastair. koje je također u znaku francuske dominacije. No. Beč. Glava djevojke. 97. 2009. plesačice.6 Nimalo slučajno. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. Colombine. maske.”5 Keramika također u art décou doživljava procvat. poput pâtede-verre. oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu. Vally Wieselthier. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. Wood or Metal? // The Studio. Beč.Josef Lorenzl. str. Tragom reformatorskih pokreta. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. 430 (January 1929. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. oko 1923.

1983. 8 Bidou. Gustav E. čisti i udobni. München : Klinkhardt & Biermann. 29-37. Tanjur Marienthal. Walter Spiegl. 1925. Pojedine tematske cjeline. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji.8 7Pazaurek. Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu. 34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života. Francuska. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju..Servis. -1935. Ekstravagantni. 1927. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni. . str. Glas des 20./28. 1 August 1925. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7. Henri. luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline. Italija. // Vogue. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Le Décor de la vie moderne. oblikovanje: René Lalique .

. Galeries LaFayette. Čehoslovačka. ne zadovoljavaju se više samo prodajom. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. nakon nekoliko odgoda izložba . poslije 1930. Prvobitno najavljena za 1914. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima. Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa. Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života. Maurice Dufrène.Vaza.

predstavnici umjetničkog oblikovanja. knjigu. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. Fauguez i Baccarat. Naime. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. Zagreb. Nijemci nisu bili pozvani. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. Međutim. simbolizirajući njihovo jedinstvo. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca. 1925. modu. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije. kao što su tvornica porculana Sèvres. No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju.36 Servis za kavu i čaj. keramiku. arhitekturu. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa. primjerice René Lalique. paradigma Le Corbusierovog . izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije. skulpturu. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica.

i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. Waldemar. // L'Amour de l'Art.. 1632. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži. Marie. // L'Amour de l'Art. 174. metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.10 9 Dormoy. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. kolovoz 1925. br. Potpuno različitih formalnih obilježja. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. Thonetovim stolcima. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima. str. .koncepta kuće kao stroja za stanovanje. svibanj 1925. str. Poput Le Corbusiera i Mel'nikova. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. 1632. br. 10 George. Međutim. 283-291. Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs..

pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Zagreb : Ex libris. str. Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. Predložak ovitka za časopis Svijet. 2004. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). 14 Kolveshi. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa. Poljska i Mađarska.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. str. 2006. Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama.] Charlotte Benton. Željka. 12 Čorak. 2003. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije. London : V&A Publications. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici.11 Ipak. Željka. Katalog izložbe. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi. 36-41. kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. 45-57. 1928. u Muzeju V&A.12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima. . / [ur. // Život umjetnosti 29/30 (1980). Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. Tim Benton i Ghislaine Wood. 13 Avangardni teatar Sergija Glumca. politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma.

časopisima i plakatima.. da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj. 17. tada se slika mijenja. Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. Vol. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja. medalja i nakita. Joso.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda. Industrija Hrvatske i Slavonije. 1924. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan. kao i reklamnim oglasima. str. Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. br. donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. Gone Tomorrow.” osobito u drvnoj industriji. Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma. tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala. Journal of Design History. a ne konzistentna stilska formacija. 283-293. 16 Lakatoš. 7. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe. Osim glamurozne površine. avijatičke izložbe. 3 (2004). 39 .modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. Simptomatično je. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today. str.15 Štoviše.

neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste. a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem . zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života. Plakat izložbe "Djela". Međutim.Tomislav Krizman. U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926. 40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju.) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka. 1927. Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije. Zagreb.

a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice. 17 S. . 1(1926). 15. Zagreb. oko 1925. Zagreb. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. filmska vrpca. Zagreb. Predložak za ćilim.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita. // Nova epoha. str.Otti Berger. 1920. trokuti i šestari. maska. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta. filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu. u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”. Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti). 1926. Vaza. R. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac.

Jasna. 8. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti. Navedeno prema: Vučetić. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. str. Plaketa.” Navedeno prema: Grgašević. Mato. godine. 2009. Zagreb : Horetzky..21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba. Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. Charlotte. Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. Zagreb. 1932. Umetni obrt.] Charlotte Benton. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. // Obzor. Hrvata i Slovenaca. str. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom.42 Hinko Juhn. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca. // Art Deco 1910-1939. Katalog izložbe. 229. 27. 1925. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou. 152. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu.19 S druge strane. London : V&A Publications. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod. 8. Zagreb. . The International Exhibition. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. 2003. 19 Benton. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd. 1926. br. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto. / [ur. odnosno o konstruiranju identiteta. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti. U tom kontekstu srednjoeuropske. snagu i autentičnost. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. Tim Benton and Ghislaine Wood. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. Jaša. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. Naime.

Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu. nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka. Antun Augustinčić za reljefe. U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman. Etnografskog muzeja i 43 . Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. slikari Milo Milunović. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija.Marijan Trepše. Maksimilijan Vanka. a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. Zagreb. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. Marijan Trepše. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole. svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. Vitraj Inženjer. 1928. Nimalo slučajno. Muzeja za umjetnost i obrt. ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe.

Nimalo slučajno. nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti. Osim nacionalnog paviljona. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa. dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike. zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. . Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara.Svijećnjak. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama. 1935. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice. Stelle Skopal. Zagreb. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano.

str. potpuno je suprotna. str. // Art et Décoration. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Charles. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene. još uvijek u Hrvatskoj nema. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru. Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije. Jaša. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije. kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije.. 25 Saunier.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. Nešto blaži je Jaša Grgašević. te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. reforme i promoviranja umjetničkog obrta. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora. navodeći impresivan broj nagrada. 24 Grgašević. III. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta. 27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. 45 . 188-192. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. La Section Yougoslave.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta. 38. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum.. 1926. Umetni obrt. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides. Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. Gabriel. str. 26 Millet.24 Zanimljivo je. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije. koji je “un véritable foyer d’art décoratif. Novembre 1925. Procjena Koste Strajnića. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta. a ne samo pučke tradicionalne kulture. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti.

Charles Loupot. 11-37. Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu. Pariz. primjerima češkog. Plakat za Citroen. Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau. str. // Bulletin JAZU 2(1982). primjerice Ive Kerdića. Zagreb. 1930. 1925. .46 Božidar Kocmut. u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Plakat za Zagrebački zbor.28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt.

47 .

48 .

Vilko Gecan. 1927. Studija za naslovnicu časopisa The Dance. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći. preuzet će uređaje bogatih salona. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo.. 49 . 1929. Plakat Odjeća Friedmann. vitraji.” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici. 4. arhitekturu i umjetnički obrt. nakita. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927. arhitekti i obrtnici. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. mozaici). dekorativne keramike. od opreme interijera (zidno slikarstvo. Po uzoru na Werkbund. Zagreb. Tvornica peći Pilot.. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. u Umjetničkom paviljonu.. str.d. modnog pribora i uveza. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. Prema predlošcima članova Djela. Zagreb : Tipografija d. čipke. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. 1928. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici. koje dnevno i svuda susrećemo. bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora. što je potrebno i u najskromnijoj kući.. jednog od omiljenih motiva art décoa. Neukusne strane proizvode. predmete su prozvodili. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. dječje igračke kao i ostaloga. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide. a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. stakla i predmeta od metala. Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika. uz iznimku etnografskog pristupa. što je prepoznala i suvremena kritika. Sergije Glumac. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji . između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925.

Nakon zagrebačke. gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger.50 Josip Seissel. a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. Zagreb. Državni čipkarski zavod. 1924. Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu. tvornica stakla u Paraćinu. namještaja Bothe i Ehrmann. jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. Plakat Pomozite studentima. imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. ženske udruge. Vizualni identitet izložbe Djela.

samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu. Josip Šauli. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. Bogoslav K. 141-153. Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. grafičkog. trgovinu i promet. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Zagrebački zbor i paviljoni. Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. Aleksander. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932.. 17. Osim Djela. Svjetska izložba u Barceloni. 14. ćilimarskog i tekstilnog.hijerarhiziranom odnosu. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt. str. Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. // Svijet. kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog. pretvarajući se u središte društvenog života. strojobravarskog..30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi. kolovoza 1929. // Grafička revija 5(1929). koji evocira brod. godine. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. str. u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. Bruno Bauer i Vladimir Šterk. i Jošt. 178-181. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju. i New Yorku 1939.. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. 31 Citirano prema: Laslo. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe. Bojan Baletić]. 51 . Osim poticanja trgovine i potrošnje. 2007. a osim toga da podigne promet stranaca” 31. bačve. Utemeljen 1909. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani. Ipak. Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. Ivan Velikonja. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama. keramičkog.

plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. . Otto Antonini. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata. 33 Galjer. Ernest Tomašević. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine. a od 1924. U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe. Andrija Maurović. Ivan Tabaković. Zastupljene su sve namjene. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. Istovremeno. kolaža i montaže. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. Godine 1926. Jasna.52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. Emil Vičić. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina. Ljubo Babić. str. do 28. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Sudeći po odjecima u medijima. Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. 336-347. od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama. Pavao Gavranić.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. pulsirala ritmovima urbane kulture. Već 1922. Istovremeno. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. koja je. ožujka 1926. obraćajući se najrazličitijoj publici. propagandnog plakata Bernda Steinera.

∑ 1964. Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu.). u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku. od 1922. Istovremeno. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi. Pragu. do 1925.) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922. koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik. Reklame.d. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu. ∑ 1924. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela.) nastaje između Berlina.). Beču. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 . s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja. Zagreba i Pariza. studije zenitističke arhitekture. sport. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903. Centroreklam. Anka Krizmanić. Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti.komunikacija u Hrvatskoj. kubizma i konstruktivizma. Njegov teatarski opus (1923. u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam. ekspresivne kompozicije i tipografiju. Njegov osnivač Miroslav Feller (1901. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité. ∑ 1961. gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije. futurizma. nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost. Sergije Glumac. upijajući utjecaje ekspresionizma. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago. politička propaganda i reklamni sadržaji. Njima se 1928. a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. ∑ 1925.). upoznaje Friedricha Kieslera. neuobičajene.. koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike. Igrom slučaja. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d.). U Parizu 1925. 1923. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela.

prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja. 99-118. // Peristil 51(2008).) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. ali i ambijent moderne urbane kulture. kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. Kulisa. označava prekretnicu. One više nisu samo racionalne domaćice. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list. kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. str. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. racionalno-iracionalno. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba. što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. Reklama). u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. Primjerice. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine. stoljeće. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list.34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća. Naime. brižne majke i dokone dame. U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene. u 20. ranije je zarađivao samo muškarac. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima. ruralne sredine u modernu.54 Zavoda (1928. . U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. i časopis Reklama. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. pozitivno-negativno. Primjerice. godine. Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926./1929.

1997. Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac. prostituciji. 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. 36 Detoni Dujmić. autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. oblikovanje: Aladar Baranyai .). Jagoda Truhelka : Izabrana djela. književni i likovni kritičar.55 Adela Milčinović (1879. rođendana. Sudeći prema posveti. zaštiti djece. Zagreb. fotografija. a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma.]. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. spisateljica i novinarka svestranih interesa. ženskom pravu glasa. Zagreb : Matica hrvatska. 1921.). Salon vile Ilić. Adela Milčinović : Izabrana djela. trgovini bijelim robljem.-1968. objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste.) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. nastao je 1925. Dunja [prir. dramaturg. ženi u budućnosti. Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904. i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80.

Ples. izražajnih svojstava. oblikovanje: Srećko Sabljak.38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924. Zagreb 1937.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. predstavio glasoviti Rudolf Laban.39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu. da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje. Maja. str. . 220-221. u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti.. a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924.56 Naslonjač. 2007. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju. kći Andrije i Adele Milčinović. nego prije svega samosvjesni čin. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica. Zagreb : Klovićevi dvori. 39 Đurinović.

Pjer Križanić. br. do 1941. Marijan Trepše. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege. god. Tomislav Krizman.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927. Olga Höcker.Blanka Dužanec. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića.44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. (Jugosl.) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. ni obrt u Zagrebu 1907. IX. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928.43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”. godine. Zagreb : Ex libris. prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. J. . 44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga.41 Simptomatično je. a od 1919. Vladimir Kirin.. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910. 12. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem. 17. 2003. Arthur Schneider. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. 1927.. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima. 249. prvenstveno na razini edukacije. A. Zdenka Sertić. str.). Naime.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. godine. “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. Svijet. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja. Tereza Paulić. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta. knjiga IV. 1951. Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet. Ernest Tomašević. II. među izlagačima su bili Olga Höcker.U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu. godine. Zagreb. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr. Anka Martinić. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu. 65-283-865.. 1930.

usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. Otti Berger. a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini.. Časopis Comoedia u prvom broju 1923. a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela. fotografija. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. profilira u multimedijsku umjetnicu. Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina. gdje je studirala fotografiju. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929. Ivana Tomljenović Meller. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. ∑ 1930. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika. 1930. Boško Tokin 1920. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste. od književnika i slikara do arhitekata. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. .58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. Marija Baranyai. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. fotomontažama. Ivana Tomljenović. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. Predložak za plakat Meinl. opremi knjiga. paradoksalno.

kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. riječ je o povratku tradiciji. odnosno tradicije i kulture. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti.U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. nastanivši se 1927. Da nije riječ o izoliranom slučaju. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja. 59 . pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. koji je bio okosnica čitave izložbe. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. Istovremeno. Koncept sinteze arhitekture. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. skulpture i slikarstva. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta. ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. u Zagrebu. toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama. gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

ilustriranih časopisa i dnevnih novina. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala. a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma. pomodnu frizuru. 1926. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno.Oto Antonini. taj je način života ionako trebao brzo nestati. 5. Svijet. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk. 22. prikazuje pomno našminkano naslovnica. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. Šminka i frizura definiraju ju kao novu. naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja. sa Svijet u svibnju 1926. Napretkom novog industrijskog doba. No. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu.62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta.

63 Reklama za Nivea kremu. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini.haljine. brzom i uzbudljivom svijetu. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima. U stvarnosti. noćne klubove. Na predodžbenoj razini. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim. koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. natječajima ljepote. frizuru s kratkom kosom. mobilnost. dvadesetih su bile tek u začetku. 1935. teniskim turnirima. ali je 1921. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. Svijet. automobilskim utrkama. sunčanju. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo. 21. 12. Stilom prezentacije. nastalog raspadom austrougarskog carstva. Hrvata i Slovenaca. Zagreb je brzo rastao. S druge strane. Ipak. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. sportove. modernom baletu. jazz-orkestrima i plesovima. dotičući tek površinu društva. Stvarne ekonomske promjene. upravo zbog njihova nedostatka.000 stanovnika. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185. . u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije. imao svega oko 110. balovima.500.

-1928. . 1927. Haljina. kreacija: Jean Patou. Hrvatska.64 Večernja haljina. Pariz. oko 1925.

Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. godine. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. Bourjois. no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. L'Oreal. stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. pak. Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu. Moda Dama i art déco moda. Worth. oko 1926.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. . Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine. parfeme. Hollywood je. pudere i kreme marki Coty. Pariz. Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. Elida i Nivea. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925. poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. sa stilom koji je poslije nazvan art déco.

smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta. modele vodećih pariških dizajnera. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima. Zagreb. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice./34. 1920. U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. Poput svojih secesijskih prethodnica..Večernja haljina. premda je samo dama mogla sebi . Otta Antoninija. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama. Časopis Svijet. koji se pojavio 1926. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu.. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. predložak za haljinu. 66 Kornelija Geiger. Ipak. jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926. njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće. što je art déco haljine učinilo modernima. vozi automobil. i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama.-1925. 1933. Zagreb. u rasponu od starog Egipta.

nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”.dugu kosu”.Torbica. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. pa i u Grazu. Beč. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima. uz časopise poput Svijeta. dnevnik Večer je 1937.priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. postolare i frizere. Prema kraju dvadesetih godina. prava Svijetova modna junakinja. modne salone. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. postižući dojam dužine asimetričnim umecima. modistice. uključujući krojače. Luciena Lelonga i Molyneuxa. suknje su se postupno produžile. Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. Wiener jenim večernjim haljinama. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII. poimence Wortha. lake cipelice. jasno. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva . Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. koliko imamo sposobnosti i smisla. napustio prijestolje. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal. Paula Poireta. 1922. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. Ženskog lista i Kulise. divne čarape i poetične šešire”. dragocjena krzna. ali je djelovala mladenački i moderno. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. šeširima. Pariška visoka moda. Moda je postala konzervativna. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. U svom blago senzacionalističkom stilu. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri. koja se u to vrijeme. izgubila je svoju mladalačku zaigranost. održala se na Zagrebačkom zboru 1924. Istodobno se razvijala i domaća moda. godine. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. Časopis Kulisa je u rujnu 1929. dok se s druge strane možemo 67 . Ona je. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka.

68 Oto Antonini. travnja 1924. 31. 8. danomice uvjeriti. . Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. 6. 45 Jutarnji list. da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45. Svijet. najmodernijih modela”. naslovnica. U izvještaju iz 1935. već i same kreacije i zamisli novih. str. 1929. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade. Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. 4... toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima.

1928. dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. godine. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. godine. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. Svijet. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi. 1926. 27. Vidrić i drug. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz. Svijet. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. 27. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. 2. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. smješten u Dugoj ulici 8. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. dok su modistice Dragica Šmid. 10. U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. . Salon V.Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine.

Budimpešta. oko 1925.70 Haljina. .

Načelno.Art déco i moda kao umjetnički projekt. 20. 1926. Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. U potrazi za egzotičnim i neobičnim. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba. U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. apstrakcije. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima. Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa. 11. Svijet. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco. ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama. ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila.

Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925. Svijet. 3. među nekoliko drugih eksponata. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”. Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa. poput drugog večernjeg kaputa. 1926. 27.72 Smoking Senzacija današnje mode. ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. . kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice. “Jugoslavija je predstavila originalne. svilenog izvezenog pojasa. Štoviše. te spomenula. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu.

doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. Antonini je 1926. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine. estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima. 73 . ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima. koja je 1908. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. Osnovana 1913. Austrija ili Hrvatska. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928.Haljina. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva. godine. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. oko 1925. godine. Dok su proizvodi petrinjske Udruge.

. Svijet.74 Naši Missovi. ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor. 8. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. 24. On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925. Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju. ali je istaknuo da bi . 1929. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj.

75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici.Franjo Mosinger. kako si zaostao u kulturi!” 46. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. odevene po poslednoj francuskoj modi. pozlaćen. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. u garderobi poneki šal”47. 1929. 37. Ruke tipkačice.. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje.. nego ono savijanje. Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta. godine. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste. str. Tijekom tridesetih godina. Umjesto toga. 47 Ibid.. etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame. . kolje od srebra sa filigranskom izradom. uvijanje. 1926. Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936. te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. Umetni obrt. Jaša. sa suzicama. 38. prevladale su konzervativne tendencije. str. U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević..

ali se prodao u 600. no Garçonne je bila znatno smjelija. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu. izgledom i ponašanjem. novina Hrvatski dnevnik. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. ona je bila novi društveni fenomen. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. . tradicionalna austrijska ženska nošnja.000 primjeraka. Nasuprot tom trendu. u čast istoimenog romana koji je 1922. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916. napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale. Garçonne. Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. noćne izlaske i ples. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima. nova je frizura bila svakome dostupna. godine. Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. Bila je mlada. koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac). brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. Ipak. Nasuprot nekoj skupoj haljini. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. nosila je kratku kosu. Svijet je 1928. praćenje mode. istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. Dirndl. No. protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima. njezino je tijelo bilo dječačke građe.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. Garçonne nije samo promicala novu modu. kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika.

. 20. postavši. objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene. Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. kod kuće kad su primale goste ili. Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. Svijet. 4. na ulicama svjetskih prijestolnica. Crtež Epidemija Charlestona. razotkrivajući žensko tijelo. pidžame. Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. u najhrabrijoj verziji. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. a žene su ih nosile na plaži. kako je Svijet ustvrdio. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. 1929. poput. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu. Ipak.. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu. stvarnog ili imaginarnog. ta je kratka haljina. Pokazuje mladu ženu u snu. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile. dok u snu grli jastuk. već razmišlja o novoj zabavi. objavljen u Svijetu 1926. primjerice. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim.

Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. 1. Svijet. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom.Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. No. 1928. već i tradicionalne društvene norme. u nadi da će biti . 28. Ludo se zabavljajući u Zagrebu. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama. Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote. Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su.

Oto Antonini. Crikvenice. Susedgrada. Sv. Omiša. Lepoglave. Slatine. Vrboske. Virovitice. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. Šibenika. Voćina. Križevaca. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. Paga. Osijeka. Svijet. Lipika. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. 7. Pakraca. Suhopolja. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu. . Krapine. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. Stizale su iz Splita. Novog Marofa. Dugog Sela. Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. 1933. Ozlja. naslovnica. Karlovca. Garešnice. Varaždina. Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928. Ivanić-Grada. 79 objavljene. Ivana Zeline. 16.

80 .

proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom. od manije bubikopfa do kratkih haljina. spominjujući poimence tajnicu. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. Beč. 409. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. Razni elementi zapadnog moderniteta. u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne.Večernja haljina.. makar deklarativno. Josip Horvat.. Štoviše. 81 . Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje. spisateljicu. Pariške mode i Hrvatice. Doista. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. To su žene./34. sunčanja i američkih filmova. ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje. slikaricu i frizerku. dadilju. kuharicu. Elitni je Svijet 1928. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. telefonisticu. Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. Demokratizacija mode. Josip. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. kondukterku. prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke. plesa. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi. profesoricu. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. str. blagajnicu. Zagreb : Stvarnost. oko 1927. Večernja haljina. 1962. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. 1933. gotovo nepoznat do 1914. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju. tipkačicu. mlada žena s modernim bubikopfom. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. tvrdi da 48 Horvat. od mode do kuhinjskih recepata”48. Zagreb. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale. Kulisa je 1929.

Poput mnogih među njima. Svijet je . je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod. Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. 10. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. neudanim zaposlenim ženama. i djevojka s reklame. Svijet. 4. taj je oglas bio namijenjen mladim.82 Oto Antonini. naslovnica. Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje. ali nije niti klasno obilježena. radila je kao prodavačica u modnom dućanu. simbolično nazvana Gospođica X. 1926.

Zagreb. što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. Na samom početku tridesetih. oko 1930. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva. . objavljen u Obzoru 1929. jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu. održana 1927. pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”.1928. pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla. Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. No. Američki film je osvojio svijet. Rukavice. oko 1925. Modna revija tvornice cipela Bata. 83 Šešir. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice. optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. masovno proizvedene ljepote. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove. žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”. Članak.. Tako je Kulisa 1929. Austrija. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. na Zagrebačkom zboru. mode i kozmetičke industrije. glasi zaključak Obzorova članka.

donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije. Jutarnji list se 1937. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda. Jutarnji list je 1929. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931.. Katharine Hepburn i brojnih drugih. Svijet je 1926. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. 1926. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. primjerice Gilbert Adrian. 10. 4. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima. U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. Svijet. Kulisa je 1931. Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. Lily Damite. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. Iz ženskoga sporta. postali su slavni poput svojih pariških kolega. Myrne Loy. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”. Grete Garbo i Marlene Dietrich. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. naprotiv. U kratkoj priči Karakter kokote. a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. znatno slobodniji moral. .. Pole Negri. Joan Crawford. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda.84 Filmske zvijezde poput Clare Bow. Holivudski modni dizajneri. temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce.

Kupališna haljina hlače. Zagreb (?). 85 . oko 1930.

koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. sunčanja. ali ga nisu sebi mogli priuštiti. sporta. masovni su mediji izumili celebrity kult. Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva. samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima. Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . mode i plesa do zore.86 Foto Reputin. 1927. Štefica Vidačić Miss "Europa".

pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal. Prvi Novinarski bal. Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. seksualno provokativne plesove poput tanga. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit. Zagreb : SNL. godine. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . Josephine Baker. Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. Svojom ogromnom plesnom dvoranom. Jutarnji list 1929. Kako je Svijet 49 Horvat. 1984. najveća zvijezda pariškog noćnog života. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj. održan u Esplanadi 1928. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. bili su znatno elitniji od češljaonice. opremljenom američkim tehničkim spravama. 182. Josip. Novinari su postali posrednici između umjetničkih. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu. Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo. Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. uvodeći nove zvukove poput jazza. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba.charleston. političkih. privukao je gradsku elitu. a neki su bili odvažni. situacija je bila radikalno drukčija. Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. Drugi rituali. str. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”. nego je bio pravi spektakl. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. Balovi i plesovi.hrvatskih medija. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49. sagrađen 1925. šišamo. Društveni se status novinara dramatično promijenio. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu.. 87 . godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express.. financijskih i poslovnih segmenata nove elite. charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. poput balova profesionalnih udruga. Četiri desetljeća kasnije.

88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. Učitelj plesa. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu. pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926. 51 Horvat 1984. Bio je to. zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. … Brucoški Dandy. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu. str. Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50. Kako su novi plesovi redom bili erotizirani. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. luksuza i moderniteta. Nošnja to je Amerike. otvorio je svoju plesnu školu 1920. primjerice. No. “Tangu 1927”. Obično je gologlav. Održavala su se i plesna natjecanja. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita. . nego i novi društveni sloj.. uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. a da nitko nije slutio. 237. gdje su 50 Tucić je 1927. koji se također prepustio plesu. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute.. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. godine. gospodin Tucić. Putovanja. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. brzine. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. putovanjima. Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove.. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance.

Sport. jahanjem. Crikvenicu.se automobili natjecali svojim izgledom. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. godine. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl. Dubrovnik. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. veslanjem. poput kožnih modnih dodataka za glavu. golfom. pokrivajući Split. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931. kriketom. lakom atletikom. ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom. Usput. ali i hazena. Rab. Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. Na crtežu u Svijetu. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . mačevanjem. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Poput većine modernističkih rituala. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. pa čak i nogometom. Nogomet je postao izuzetno popularan. Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. plivanjem. hazenom. Svijet u članku iz 1929. I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. Novi Vinodolski. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. od lokalne do nacionalne razine. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. Hvar. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije. i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. bacanjem koplja i diska.

godine. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini. Tajne Orijenta (1928. Vidačićka.90 se prostirale uz rijeke u Osijeku. Vitezovi noći (1928.). skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10.). u organizaciji vatrogasnog . filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade. Svijet je u svibnju 1929. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. Natječaji ljepote. foxtrot ili tango”. Uistinu. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima. zemlja filma i dolara”. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje.). Drugi su se društveni rituali. Brodu i Sisku. rijetki vlastitim automobilom. ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. U prosincu 1926. ostali autobusom i vlakom.). naglašavajući kako su ljepotice. Ljubav u snijegu (1929. te da je na horizontu “Amerika. Od tog trena. Ali. jedna je od natjecateljica. najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera. skladanog posebno za tu prigodu. koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje.) i Evine kćeri (1928. Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale. a do mnogih je došlo nepredviđeno. Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. a naši seljaci čudom se čude. Beč i Berlin. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život. kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston. uljepšale savsku plažu. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”. obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena. ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. koja se šepurila u sredini dvorane. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu. medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale. bila je prva. Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927. Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda. Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima.

Svijet je 1927. Godinu dana kasnije. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”. Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. 91 . Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama. Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. pjevačkog društva. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije.društva. gospojinske udruge. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava. unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima. građanske čitaonice i studentskih klubova.

92 . a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama. 1929.. Let(imo) nad Panonijom. i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno.. . Miroslav Krleža.

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda. .. primjerice u Brodu ili Kninu. nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu. Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome. kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“). u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929. čini se. 1945. U prvom. dakle. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu. a posve dostatno za produkciju suvremenih. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi.).koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“. gdje će 1934. U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. radnje smještene između Vinkovaca i Broda. nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta. vremenskom rasponu . krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom.94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. (dakako i kasnije. radilo se tek o novim tranzitnim svratištima. ∑ 1939. ∑ 1962.. u pauzi putovanja za Istanbul.

dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati. . Drugih je. ovisno o O. Mihanovićeva 1./S. No. na vrhu Gundulićeve ulice. međutim. nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama.O. Hotel Esplanade. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade.. Zagreb.95 Dionis Sunko.  1925.S. ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana. Pritom. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova). 1922. odnosno 3:25. usprkos svem komoditetu zamornog putovanja. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i.

96 .

današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i. tad je nova zajednica. Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti. Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906.). tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format. Mihanovićeva 1. Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove. SHS. ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. zahvaća Korušku. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde. razglednica 97 . istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem.Dionis Sunko. caru carevo. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim). Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje. Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. ali napetu alijansu.. pa Gradišće sve Ivo Tijardović. Zagreb. napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske. pojednostavljeno rečeno. Hotel Esplanade. nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče.) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. 1919. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta.

Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim. ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. Ipak. duboki pojas preko Drave itd.). dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe. in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“). u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre. S. bila zaustavila.). u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur. Đurđević. 1939. općim i specijalističkim spomen-edicijama. i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba. Zadra i Lastova. npr.. objavljivanim o deset. dijela Kvarnera. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja. inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države.i dvadesetgodišnjici postojanja. Beograd. no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke.. baš te déco-godine 1925. godine rođenom.K.. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu. Usto. krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu.98 do pod Beč i Bratislavu. a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba. od brojnih spomen-obilježja (i skromnih. itd. slijede državni udar. „Šestojanuarska diktatura“. 1928. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. (konverzijom K. Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. Konačno. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja.u. razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920.

Drago Ibler.1925. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu. Pariz. 1937... Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi. fotografija . fotografija 99 Josip Seissel.

napokon Naša kupališta. zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji). pa su predmet. . u Zagrebu). Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja. Studio L. štoviše. a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. Elektrifikaciju. uvrštenje. Šumsku industriju. Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu./1939. Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu.. Hidrotehniku . konačno. Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima. eto. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja. odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije. bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse.. ptičja perspektiva. Rudarstvo i topioništvo. Prag  izd. vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije. Heilbrun. gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR).100 Nacrt Zagreba 1926. Sokolstvo. Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku). raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični. Promet.). Veles). te. Taksativno.. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola. imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja). Zadrugarstvo. industrijskom centru države.

materiju donosi racionalno. Kralja . Zagreb. duha. (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). (ur. jedino je. umetnosti i tehnike uopšte“. Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. Nj. izd.. Novakova 15. te drugom naslovljenom Gradovi.1932. Jugoslavija na tehničkom polju 1919.101 Gomboš & Kauzlarić.. u ovim mutnim prilikama (sic!). pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država.. V. uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina. fotografija interijera lječilišta itd. Rajko Kušević. s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima. Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. Zagreb. ∑ 1929.). 1930. Vila Spitzer. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova. ljubitelja arhitekture. disciplinirano i konzistentno. Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda. 1931.

102 .

103 Alfred Keller. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925. 1921.. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda.Benedik & Baranyai. postiranim uz Palais de Chaillot.a.. te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom. S druge strane. [s. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. dok priloge o razvitku Zagreba i Splita.. Vila Ilić. Dubrovnik. Josipa Seissela. sva tri svoja poglavlja (Kulturni. razglednica . u Barceloni gdje je. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. Zagreb. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari.). na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja. država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni. 1928. ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature. Vila Zimdin  Šeherezada. Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe. naročito u dometima umijeća građenja. tek Jugoslavenski nacionalni album. s primjerima Karlovca i Splita. Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929. Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937. Ipak.] /oko 1933. ponajprije na svjetskim izložbama. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. Paunovac 7.

kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini.  1929.. perspektivni prikaz 104 . Vila Pallavicini  Rusalka.Nikola Dobrović. 1924. nacrt Pollak & Bornstein. 1937. Tomašićeva 10.  1938. Zagreb.. 1928. Osijek.. Kuća Glück. Boninovo  Dubrovnik. Kapucinska 29. Gradska štedionica.

Zgrada Shell. Gradska tržnica. natječajni projekt. Dolac. Zakladni blok. 1932. 1932. 1934. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. Gundulićeva 32. 1926.. Gajeva 5. Zagreb...Juraj Denzler. Uprava komunalnih poduzeća.. Zagreb.  1930. Zagreb. fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. reklamni letak . Zagreb.

U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. Zagreb.. sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića. 1929. ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama. gotovo Denzler & Kauzlarić. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički. Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa. fotografija . u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima). Unatoč osvojenom Grand prixu. Seissel i. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. taktilne kvalitete prostornog okvira. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica.. ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu). ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque. Željeznički nadvožnjak. klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije. Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. posebno. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali. Savska cesta. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. osobito uz poratnu. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. Gotovo platonski solid.

Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati. Mihanovićeva 3.. Zagreb. Središnji ured za osiguranje radnika. nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice. Hansom Reichowom i drugima. Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924. i Werner Schürmann te Alfred Keller.. Split 1924.107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta.. i Albert Esch. s Paulom Bonatzom. fotografija . Osijek 1925. Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski.) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. 1931. Zagreb. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera. 1925.  1928.

) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota. dakako.. 1926. 1934. kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor). Crikvenici i na Sušaku. u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma). Ladany (Gomboš & Kauzlarić. Deutsch (Benedik & Baranyai. a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj.) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. 1937.). jednako kao i Bauhaus dizajn. rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“). 1928. 1931. 1924./1937. boravka na ladanju. 1933. 1940. Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai. 1928. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta. 1937. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija. Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih. primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein. . naglašenih streamline detalja). a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora..)... feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai. vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann. 1928. sporadično u raskošnim. na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. osnovane).) ili rekonstruiranoj kući A..108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor). 1921. kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja. na Korčuli te.). s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora).. 1924.). Kod alternativnog stanovanja. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa. posebice. Wohlmuth (Pollak & Bornstein.. 1928. pa ipak. prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata. Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić. Zlatko Neumann u Crikvenici). orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat. gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl. ali i vile Botteri (Frane Cota. 1921. s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji. objektom presizanja déco historiografije). ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić.). gdje su spomenute kuće 1936. u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer.

. maestralne stanogradnje 1930-ih. bila i solidna. Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. Osijeku. Gimnazija. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan). isto se može reći i za stanogradnju u Splitu.. Zagreb. lijepa i ukusna. Konačno. Križanićeva 4-4A. pa i Zadra. nadalje u Šibeniku.109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B. Karlovcu. Zlatko Neumann. Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize). Egon Steinmann. naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. na Sušaku (Bulevard). gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma. Brodu. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). izvorno prugastoga pročelja). 1932. S druge strane. 1930. pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila... fotografija .

Ignjat Fischer. Račića  Marjanske stube. Gradska kavana. Dubrovnik.. 1923.. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić. fotografija . Šetalište dr. Split. Gradska kavana.1931. Zagreb. fotografija Petar Senjanović. 1933.

. 1927. napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider. tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata. Ebenspanger (Vladimir Šterk. ∑ 1927. također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene.). U prostorima rada.1925. 1937.  1936. 1930. Lopud. poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima. déco estetika po prirodi stvari nije dotakla. tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej).).. 1933. Job (Hribar i Velicogna.Rubno pak područje socijalne stanogradnje. također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj. poslovnim i upravnim zgradama.)..). zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler. déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa. 1931. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer. ∑ 1940. karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar. s bravurozno riješenim stubištem). obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji. 1926.). 1932.). Hotel Grand..) s prikazima cepelina.) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović. 1929. kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl.1923.). Kod brojnih gradnji mješovite namjene.). 1934. 1932.). reklamni letak . 1934.). na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk. Hugo Ehrlich. ∑ 1931. Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić. S dodatnom. 1923.. koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih). na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom. ∑ 1930. 1933.

1932. na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. izbora za Miss Jugoslavije. 1932. javnih toaleta. 1926. 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom. ∑ 1928. karamela i Bronhi bombona.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti. ali.) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann. žilavke i klekovače.).Edvard Schön i Bruno Bauer. kao raskošna scena novinarskih balova.) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale. trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina. streamline moderne. natruhama tzv. a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch. perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. 1930. 1932.). 1925. no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró. 1920. Kino Edison. Milinov (Dionis Sunko.. 1929. Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike. u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko. 1931. Denzler i Kauzlarić. s ponudom točenoga Ožujskog piva. 1933. Karlovac. Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio. prostora renoviranih zagrebačkih kavana . Potonji pristup gotovo da je opće pravilo. konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak.) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac. nadalje..). s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi). ∑ 1936... ∑ 1925. Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski. 1922. purimskih balova Židovske zajednice itd. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler).). 1932.

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

poglavito u . dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. je završilo. s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama. Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco. napetost tijela. tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila. uglačane površine. U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. između akademskog stila i nadolazeće avangarde. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). do 1918. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. Sjajne. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890. plošnosti. mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta. Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. kao tradicionalnija. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva.120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. čistoća plohe. Kiparska umjetnost. a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti. Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa.

1918. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković. te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta.domeni keramoplastike.Pobjeda slobode. Branislav Deš. već je prije iznimna pojava. ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva. Pariz. 121 . Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. ković i Ivan Meštrović. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti.

∑ 1939. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet. ∑1962. dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći. Branislav Dešković [monografija]. Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac. što nije realizirano. personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. odlučno je zakoraknula prema naprijed. 1977. Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev.52 Pobjeda.Ivan Meštrović. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu.) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918. Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. Supetar : Brački zbornik. 1919. nagašena kubična geometričnost. Cavtat Branislav Dešković (1883. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju. Pariz. Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883. Pariz.. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela. Palais des beaux arts. s opširnim navodima literature i izvora. Duško. .) nastalim oko 1915. i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves.). 1920.) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. godine i to na skulpturama malog formata.

Ivan. od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta. Cavtat. drveni reljef Polaganje u grob. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. 2008. 1915.. i kip sv. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cavtat 1920. London. Gospa s Djetetom. Vlaha u niši ponad njega.. Karađorđevića izrađen je 1922.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti. London. Ženevi i Cannesu 1916. godine.) 56 Viđen.. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. prosinca 1924.1923. Svjetlo se razlilo prostorom. Visoki izduženi formati reljefa. London. Kraševac. (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. (Meštrovićev reljef kralja Petra I. listopad ∑ studeni 2008. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila. str. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv. Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu. Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva.. London. 130-141. Katalog izložbe.-1924. ∑ 1922. Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.). tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb.. Irena. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru..56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika. 1920-1922. Mauzolej obitelji Račić. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I. Izložba povodom 125. 1915. 2009. Miss St.. Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925. str.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen.. br. Zagreb. uklonjen je 1941.. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad. jasna linearnost.: Ruža Meštrović. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić.. II-10-2001. Tate Gallery. Gliptoteka HAZU. 1917. 89-94. Cannes. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture. i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1./1917. 2001. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić). Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922.55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika. Paris 1925. // Oris. Meštrović 53 Npr. 1917. Nancy Cunard. do kojega je došlo 1922. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića. 1915. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina. Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes. George.) 123 .-1922.reljefima sakralnih motiva53. Zagreb.

124 .

SAD (Institute of Art). 2003. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. 1929. Vera. o skulpturi Kontemplacija v. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja. . dok je odljev iz 1994. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine. poglavlje IV. Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita. Seccion del Reino de los Serbio. artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije. 100 djela Ivana Meštrovića. 2005. str. Croatas y Eslovenos. Ova antiherojska. kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja. i Marulića.. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. 59 Exposición internacional Barcelona. Figuru zbija u blok. 2009. lirska skulptura pokazuje drugačijeg.Ivan Meštrović.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. 1924. Zagreb : HAZU. London : Thames & Hudson.. omekšana. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926. br. većinom iz srednje Europe. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat. American Art Déco. Usp. poglavito na području kiparstva. Split : Fundacija Ivana Meštrovića. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja.“. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU.: Paradigma Ivan Meštrović. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920. Katalog izložbe.) 60 Duncan. str.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp. 585-689. 2010. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića. Madonu s Djetetom i Plesačicu. godine. Tradicija i moderna. 1924. Isto tako. Alastair. Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture. 208. koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti. (Osim Kontemplacije. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. Katalog stalnog postava. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu. str. 681. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine.58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929.: Galerija Ivana Meštrovića. . Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924.: Horvat Pintarić. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. te izraženom linearnošću i simetričnošću. Kontemplacija. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu.

tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba. St. u Buffalu. Rochesteru. Indijanac s kopljem. Denveru. Bostonu i . Baltimoreu. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost.Ivan Meštrović. Godine 1924. Chicagu. 1925. 1928. izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. Detroitu. Philadelphiji. do 1928. a sljedeće. Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. Louisu.

Simetričnost postava. Tako je na Manhattanu 1925. 60). i nav. str. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. 1978. str. 127 Antun Augustinčić. 62 Curtis. br. str. (bilj. F. 1928. Život Ivana Meštrovića (1883. 61). svezak (1883. New York. Tim Benton i Ghislaine Wood. Deco Sculpture and Archaism. dj.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. Zagreb. luk i koplje izostavljeni. siječanj-lipanj 1935.. Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group. 19. (bilj. a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici. a na temelju legata od milijun dolara. 64 Barbić.-1932. 541-576. 45. 26. br. nav. 3. Chicago i ostale izložbe./26. Ritam. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja. Zagreb : Školska knjiga. 76.62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka. naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu. Nov. Boston. 1928. Indijanci u Chicagu. Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. str. New York. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura. (Repro: Svijet.-1962. I.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. 1927. 632.. The Studio.. linearnost. ritmička harmonija. Duško. // Bulletin HAZU. 52. sv. 63 Art and Decoration. str.. str. godine.. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti. 51-55. 2009. The American Magazine of Art. 1925. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu.). reduciranje detalja 61 Kečkemet.] Charlotte Benton. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima. // Art Déco 1910-1939. napetost tijela. Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor. London : [izd.. Premda su realistični detalji. Penelope. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. Kečkemeta. 2003. Vesna. Drugo putovanje u Ameriku.). vidi i izvore citirane u knjizi D. Aveniji Michigan..-46.Clevelandu61. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije. 76-103. dj. Treće putovanje u Ameriku. iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship.) . 13.-2002. Spomenici Indijancima u Chicagu.

66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh. 68 Kečkemet. učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza. do 1932. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. Zagreb : DPUH. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice. ∑ 1946. American Art Déco. Alaistar. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. Muza sjećanja).. 66 Duncan.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. London : Thames & Hudson. okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života. . (bilj. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. 102. ovaj su Harlekin. te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen. nav. str. Londonu i Madridu. Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. Dujam Penić. dj. Iz te newyorške kratke.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija. 208-233. Marjanovića. a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca. ljubitelja umjetnosti i umjetnika.). gdje boravi i stvara od 1924. Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. 1927. Münchenu. godine. U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. ali nadasve žive i poticajne faze. 64).128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika. odlazi u New York. Antun Augustinić. spomenik. Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. Duško. u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu. str. 1927. no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. Izložba u Kingore Galleries 1919. 67 Barbić. 1979. Vesna. i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. Saloma. Penić 1914.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. u tome poglavlje: Sculpture. Povratak u Split 1920. ovoga puta u Pariz. Parizu. 2003.

Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti. koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara..69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama. . Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937./1938. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru. na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem.

130 .

Ivanišević. u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants). 1925. 1927. (uvodni tekst: Snježana Pintarić). ∑ 1979. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije. Nemimetičkom stoljeću usprkos. 124 cm. Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900. 1929. Meštrović. oba iz 1928. godine. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National). gdje su već su bili prepoznati Dešković. i 1926. 26. Klanjec. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924. Galerija Ulrich.70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje. 71 Usp. i 1927. nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil. Penić i Augustinčić. str. Frano Kršinić. ∑ 1922. Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića... GA-311 (odljev iz 1992. ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926.. U Parizu. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu.B. str. Proljetna pjesma. Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. 9-10. // Svijet. vis. ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. Klanjec. 9-10. str. 3-7. br. recepcija art décoa. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću.. virtuozitet i osobnu stilistiku. 1925. //Anali Galerije Antuna Augustinčića. god. 1925. 1989-1990. 259. 3. a 1925. te Harlekin (Mladić s gitarom). bronca. Godine 1925.-27.. Zagreb. 1927. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. Antun Augustinčić u Splitu 1927. 13. u Bourdelleovu atelijeru. Injalberta. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. sadra: Gliptoteka HAZU. do 1926. vis. MZP-613.). bronca: Galerija Antuna Augustinčića.. B. A. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921. Zagreb.72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija. Tonko. Milan. 124 cm. i 1927. 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932. 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin.: Maroević. vl. [katalog izložbe]. svibnja 1995. II. koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni. 8-27. 1989-1990. Maja Iveković.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom).). pa tako i Hrvatske. godine. // Anali Galerije Antuna Augustinčića.Frano Kršinić. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925. 131 . 4.

str. neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse. Božena. Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929. najznačajnijeg kipara češke moderne..132 Hinko Juhn. uključen je više kao dekorater prostora. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo. Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue). godine. (sic!) Kršinić (Zagreb). s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu. Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. .) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti. i Kličinović. a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju. upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva. 1998. 1968. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. Zagreb. ∑ 1982. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes. Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija. Akt mlade djevojke uzdignute ruke.74 Slobodni reljef Proljetna pjesma.). 1925.) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. 1926. međutim. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925. 7.. Zagreb. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. Frano Kršinić. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73. Paris. Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. i Barceloni 1929. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić. 1925. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa.

značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882. Vojta Braniš i Davorin Hotko. U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923. kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura.). Hinko Juhn.). Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična. Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku. 133 . prisutan 1920-ih godina. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić. Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva. Davorin.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907. Hinko Juhn. i drugih. Hinko Juhn (1891. i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. Zagreb : ArTresor naklada. Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji. Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović.). akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara. ∑ 1988. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji.“ 75 Prema istom izvoru. Dresdenu i Beču. U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka. 41. ∑ 1940. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. Razvedena obrisna linija. 1928. str. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj. dekorativna figura motivski. zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika. a Braniš drvorezbarstva.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. 2009. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie.. a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. odnosno Umjetnička akademija (1922. i Djevojka plete kosu. 1926.. dinamična kompozicija i morfološki detalji. karakteristični su za art déco. Analizirajući ovu figurinu. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja. uglavnom ženskim aktovima i portretima. Ivan Mirković (1893. u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak. slikar i kipar.

] Igor Fisković. koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta. Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. Kršinić i Radauš. mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti.. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. te zatvaranje u intimnu. Božidar. Tonko. u: Gagro. Hrvatska skulptura građanskog perioda. Aladar Baranyai) je izgubljen. 1997. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja. Beograd. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. Plesačice. 78 „Tih dvadesetih godina. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Stella Skopal. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959. Katalog izložbe. stoljeća. oko 1930. . str. Frane Cota. Kiparstvo 19. 77 Maroević. 291. 86-88. 40. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi. Robert Jean-Ivanović. Od kipara članovi su bili Augustinčić.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. djelovale su kao univerzalno pokriće. Vojta Braniš.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja.76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916. do 1928. str. Zagreb : MGC. sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama.” Cit. koji je bio među osnivačima Salona. 1975. stabilnosti i redu. i 20. još su Joza Turkalj. str. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. uz Hinka Juhna.

Marta Plazzeriano. slikarstvo i keramiku. do 1926. vaza ili stalka za kišobrane. Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. U razdoblju od 1927. Nekolicina kipara (Kršinić. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec.. stoljeća. obljetnicu rođenja. Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv. Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja).. Stella Skopal. Jelena Babić. primjerice svijećnjaka. Oton Postružnik. Ivana Jelačić. Zlatko Šulentić. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. Braniš.. Zagrebačke godine Luje Bezeredija. ravnotežu pokreta i statičnosti. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. 135 . 2008. U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme. Darija. do 1930. Malvina Borelli. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. Na krilima te dobre tradicije. te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. 79 Alujević. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. 29-38. Nevenka Đorđević i drugi.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. Đuro Tiljak. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. Lujo Bezeredi. te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. osnovano 1926. Vlasta Baranyai.trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević. ∑ 1979. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19. godine. i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo. str.

). ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa. ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte. 75). dj. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete. st.. 69. (bilj. nav. s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića. ..“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić. „Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (. oko 1926.136 Hinko Juhn. Žena s klasjem i Žena s voćem. taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom. str. Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20.

na str. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. a nerijetko je susrećemo i na grobljima.. Izradio je više gipsanih modela za skulpture. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta. nav.82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. cit.. dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom. nav. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova. str. Miami. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh. dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru. 1929. 82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. 75). Romolo Venucci (1903. Galerija Antuna Augustinčića. Galjer. Pariška izložba 1925. (bilj.30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. talijanski novečento. 37-41. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela. 1938. ∑ 1929. 137 . Hinko Juhn u keramici izvodi 1926. Glavočić. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. 83 Glavočić. // Anali galerije Antuna Augustinčića. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925. Lav Kalda. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. dj. Daina. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. i art déco. Yugoslavian Theme Issue.81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove.Kloniranje skulpture. od izbora boje.. 1991. 22-23. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. dj. gole dječačiće. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv. 17. Robert Jean-Ivanović (1889.. Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934. 28-29 : Original u skulpturi. Međunarodna moderna. nereide. Florida. 99-100. (bilj. sirene i dupine. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. 2002. // Čovjek i prostor. Dekorativnu arhitektonsku plastiku. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. Daina.84 81 Davorin Vujčić. ∑ 1968..). uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. Rijeka. str. 101-104. 1990. i Barceloni 1929. str. 3-4. 75). Željka.. Jasna. ∑ 1976. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. nimfe i tritone. lepršavim velovima. Forza della volontà (Snaga volje) .) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu.). 88-90.. Zbornik radova. 84 Čorak. str. 2010.

i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. 2010. međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena. Pallavicini. 1925. br. Paris. dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra.91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes. Arijana. str. Seccion der Reino de los Serbios. kat. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. i bilj. „Stari majstori“. katalog izložbe. 73. Gliptoteka HAZU. str. 86 Nav. 89-98.90 Postav izložbe u Barceloni 1929. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman. hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. str. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. koja je bila na pariškoj izložbi.) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. // Peristil. za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´. Vesna. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo.85 Uz to. s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije. I. s dubrovačkih vrata od Pila. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. 12. 51/2008.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. Croatas y Slovenos. dj.. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd.. I. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. Meštrović. 1929.89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike. 90 Koprčina. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. 91 Exposicion International Barcelona.86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87. Hrvata i Slovenaca. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie). 16. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana. str. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. br. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama. Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. Rosandić. Vue générale et détails. (bilj. Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. 15. dj. Po završetku izložbe. Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. ∑ Bouclier. 84). Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. . Arte Yugoeslavo. Meštrović (Zagreb). bilj. Hrvata i Slovenaca. 144. 74.. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev. tada već renomirani umjetnik europske reputacije. 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. 26. br. kat. 88 V..

Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini. Akt djevojke (Plesačica). Djevojački akt (koji raspliće kosu). Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno.. u Parizu 139 s pariške izložbe. slično kao na pariškoj izložbi 1925. Stilski dorađenija djela u dosluhu . Beč. Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam. dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića. a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena.. . apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku. oko 1925.statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke. reljef s dubrovačkih zidina. a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru. Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I.Joza Turkalj. 1920.

140 .

Davorin. Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925. (bilj. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. 93 Stipančić. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. 75). a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. str. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. 1926. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu.93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina. Yugoslavian Theme Issue. 104-107. Branka. 17..“. poglavlje Svjetska izložba u Barceloni.Ivan Meštrović. 1990. Studija za Ženu kraj mora. 141 92 Vujčić. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija. . nav. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna. Miami. Florida. 55-59. a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. dj. str. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. Plesačica i granitna Madona s Djetetom.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. gotovo bi se moglo reći. Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. u potpunosti mimoišli. Istovremeno. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore. 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića. Tonka Maroevića i Frane Dulibića. . vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti. ili ako jest. Ivanke Reberski. a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. Kine (Shanghai). Prepoznavanje. inače prvog globalnog stila. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje. od Australije i Novog Zelanda. prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. Međutim. jer. Jasne Galjer. razumijevanje. Afrike i Sovjetskog Saveza.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima.

godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910. kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. Koliko god točni bili. Jazz moderna. već i u svakodnevni život. u današnjem smislu tog pojma. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija. a ponekad i suprotstavljene tendencije95. Azteca i Maya. umjetnosti drevnih kultura. 8. London : V&A Publications. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. godini. Na pariškoj izložbi 1925. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. 95 Lucie-Smith. klasičnih stilova. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. London : Phaidon Press. Art Deco Painting. postavši tako i prvim stilom masovne kulture. Charleston era.. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. 97 Hillier. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. Art Deco 20s and 30s. Streamlining Modern. 1990. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003. str.1939. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. masovna proizvodnja automobila. 145 . 2003.. godine96. London.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. do afričke umjetnosti. Edward. posebno Egipta. U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada. 99 Prijelazno razdoblje od 1910. do 1920. 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu. Bevis. 1968. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. kompleksnost i pojavne oblike ovog stila. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925. . ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. antike.)”97. Stil 1925. pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost. Vidi : Art Deco 1910..

gotovo da se i ne spominje. str. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. 16. Katalog izložbe. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. oglasi. . Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. futurizma. kao što je to bio slučaj sa secesijom. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. The style and the age. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. magičnog realizma. On je u punom smislu te riječi organički. na primjer. 101 Benton. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran. poriv. oslonaca. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti. izvorišta.” Vidi: Greif. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma. plošnost i inovativnost.) može biti odvojen od drugih. na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim.. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. veze i utjecaji traju i dalje. ili futurizmom. fotografija i film. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. London : V&A Publications. Art déco nije. Defining Art Deco. pa stoga može biti moderan. str. // Art Deco 1910 ∑ 1939. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje. manifestom ili jasno formiranom estetikom. dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. nove objektivnosti. u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100. u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme. ali nije modernistički. konstruktivizma. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. nadrealizma. Charlotte and Tim. // Art Déco Society of New York News 1(1982). 2. dekorativnost.. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. Martin. novinske ilustracije. idejom. od kojih svaki (. purizma. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena.146 Orijenta. 2003. bio pokrenut određenim programom.

Varijacija na antičku temu. 1907. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe. Razdoblje koje je prethodilo.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898. otvoren je Umjetnički paviljon. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini. .. osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe. imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović.. a zaključno s djelovanjem grupe Medulić.Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja./1924. 1923. 1903. umjetnika. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti.

različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču. 1922. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. bez idejnih ili ideoloških odrednica. Srbije. Parizu. izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. a osobito po njegovu završetku. Münchenu. Piknik. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju.148 Milivoj Uzelac. Bosne i Hercegovine. Veneciji i Rimu. Pragu. Već i prije Prvog svjetskog rata.

∑ 1931. Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja. U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea.povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”./27. Sergije Glumac (1925. Archipenko. 7-8. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103. Edward./1921. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje. pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska. 104 Grupa Section d'Or. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević. ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta.). Sonja Kovačević Tajčević (1926. djelovala je u Parizu od 1912. Fernand Léger. London : Phaidon Press. među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. Art Deco Painting. no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo.. Kao i art déco općenito. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira./1926.). 149 . Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz. u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. Jean Metzinger. mogli 103 Lucie-Smith. Njemačka ili Italija. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti. André Lhote. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. Jean Marchand i Francis Picabia. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete. 105 Sava Šumanović (1920. 1990. U tom razdoblju paralelizma. Koliko god točne bile. do 1914. Članovi su bili Albert Glezies. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama. nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma. usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa.. Roger de La Fresnaye. Juan Gris. i 1928. grafički dizajn i ilustraciju.. Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović. da je oštrih rubova i dosta nemiran.105 Specifični lhoteovski postkubizam. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja. Šumanović predstavlja slike specifične. koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva.). str.

postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . bismo reći. oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII. 1930. Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv. Povratak iz Praga Milivoja Uzelca.150 Vilko Gecan. post-postkubističke stilizacije. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. “praške četvorice”. Vilka Gecana. izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. Uz ocean.

. ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu. Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. . kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića. 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića. Katalog izložbe. kada ondje definitivno ostaje. od 1919. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912. 151 sceni.Marijan Trepše. Zvonko. prvom. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1931. 7. do 1921.” Vidi : Maković. odnosno 1923. kada prvi put odlazi u Pariz. str. Most. Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. Milivoj Uzelac. 2008.

Upravo u njegovim 107 Isto. “mimetičkog predstavljanja. str. Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete. moglo bi se reći. kao na primjer u Sfingi velegrada. gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. 13. koristeći stilizirani kubistički rječnik. Iako se koristi rječnikom kubizma. dinamičnog urbanog života. Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa. mrtve prirode i pejzaže. postupkom montaže. oko 1935.152 Jozo Kljaković. . Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način. Dva akta (Ljeto). da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”. kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje. slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. koja nosi sve odlike ekspresionizma. i drugog plana. električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada.

radovima. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919. u Pragu. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. nakon njih Režek. Na slici U krčmi iz 1922. Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. dijelom i Trepše i Gecan. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena. Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. Marka u Zagrebu. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata. bitno je različit. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića.. no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. Slikarski razvoj Vilka Gecana. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma. 153 . no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. bili izloženi na pariškoj izložbi. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović. Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac.

154 .

∑ 1914. 1924. Marino Tartaglia. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina. likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama. Ivanka. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja. 112 Reberski.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje.) i kasnije grupacije Novecento (1922. Tonko. već njihove asimilacije i interpretacije. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji. artdécoovsku fazu. i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. objektivno. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji. str. 109 Konačno. objavio Prvi Manifest futurizma. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano.. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu.Marino Tartaglia. Katalog izložbe. za razliku od europskih uzora. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. 110 Maroević. Češljanje. 1997. ∑ 1921. 30. ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega. Zagreb : Klovićevi dvori. primitivnim svojstvima izraza”110. Realizmi dvadesetih godina : magično. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. 2003.) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. 155 . Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. str. kao jedini netalijanski umjetnik. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim. klasično. 20.

156 .

Cata Dujšin Ribar. 1930. Ženski portret (slikarica Marija Arnold). Mišea. 1932. Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma. Varlaja. modelirane. gotovo skulptorske u načinu mišljenja. Mujadžića. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza. Autoportret s crvenim rupcem. Becića. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka . 157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. a ne slikane.Ladislao de Gauss.

Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva. Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija.).158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama. forme stilizirane. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice. Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva. Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova. koji je. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta. izvan svog slikarskog. Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti. kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. Primjereno duhu vremena. magični realizam. već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. Vera Nikolić. ∑ 1936. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam. gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji. Poze su pomalo izvještačene. . Cata Dujšin Ribar. ali ne zato manje važno. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću.

Otto Antonini. Katalog izložbe. niti društvenog 113 Maroević. 159 Zasebnu grupu umjetnika. Sve njih. Tonko. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka. Portret Olge Antonini. 1925. svakog na svoj način. Bogumil Car. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe. niti po generaciji. . 1993.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima. već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović. Lovran. Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky. ne po ideji. Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma.

160 .

niti umjetničkog. a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva. Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. 1927. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. Molitva cvijetu mladosti. Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. 161 . No. nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je Leović oko 1920. s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano.Jerko Fabković. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco. nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran. naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića.

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne. gluma. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. arhitekturi. scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara. kad je o art décou riječ. podjednako i gornja i donja granica (od 1915. svodi na tu jedinu teatarsku scenu.. i prvih desetljeća 20. što govori u prilog dominacije nekoga stila. režija. praizvedbom Krležine Agonije 1928. artizma. No. dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. pa do 1940. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20. problem je i bazne naravi jer o građi. ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. scenografiji i kostimografiji. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti. stoljeća. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma.). Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu. da bi se krajem dvadesetih. Kazališna. kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. pojmu i tendencijama stila art . potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje. art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave.

Jasna. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. Zanimljivo je.décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja.. A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti. Pariška izložba 1925. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa. 1991. dakle. 1917. s druge strane. Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. iako ne tako davno. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila. vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina. 22. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas. . povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. str. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera. Nacrt kostima za operu Vilin veo. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. secesija je u Hrvatskoj. međutim. // Čovjek i prostor. Ponajprije. primjerice. Za razliku od art décoa. i Art déco. međutim. 165 Tomislav Krizman. Osim toga. kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila. str. 3-4. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. 115 Ibid. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. godine. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925. art déco odredit će. 23. XXXVIII. Pokazalo se..

do 1922. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama. geometrizam). kao stalni. Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. točnije. ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912. a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru. njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja.166 Ljubo Babić. Nacrt scenografije za dramu Richard III. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus .. 1923.

1924. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. s pariške izložbe. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta. godine.. u Raićevoj režiji. važan u definiranju stilova (primjerice. Svakako.167 Ljubo Babić. kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917. a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915. čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A. Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921. Secesijske po likovnim obilježjima. no. te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. možda su najizrazitiji artdécoovski radovi. Schneider 1916. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta. u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave).

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Sergije Glumac. Nacrti kostima 173 Sergije Glumac. Nacrt scenografije za dramu Rotonda .

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

Warburg.176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. W. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. 1936. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. 1931. Na jednoj strani dio je grafičke industrije. rezimirajući prethodnike. Razvojem fotografske tehnike. taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike. a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja. fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva.. što je photografiable“). postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom). tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila. agencija. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost. Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. Ona urasta u tisak. kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva. „vruću“ dimenziju. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. problematizira ih. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi.) ili A. T . 1923. daje mu novu. u filozofiji umjetnosti. Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju. prožimanja.

IV ∑ 30. 19. Tato (Guglielmo Sansoni). u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. ∑ 31. Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj. Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto. Izložba savremene francuske umjetnosti. adoptirajući ga tek 1930. 11. upriličena 1930. V. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. Kolektivna izložba Georga Grosza.. 1931. širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji. ∑ 31. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. 1928. 3. V.).121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“). Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola. godine u okviru Zagrebačkog zbora. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja. Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. XII. 121 No prisjetimo se da je upravo tada.120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. dakle. ∑ 20.. I. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost.. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija. I. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi. prema: Ukrainčik. Umjetnički paviljon 1898-1998. 10. posebno slikarskih tendencija dvadesetih. 1930. 15. Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. njemačke umjetnosti . od Heimatkunsta do proletkulta.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća. V. aprile 1930. 1. Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije. Manifesto della fotografia futurista.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci. ∑ 16. V. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. (produljeno do 30. Savremena francuska umjetnost. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost. što je za našu temu najvažnije. fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona. Filippo Tommaso. Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. Lea. V. 1929. Njemačka savremena umjetnost i arhitektura.. 1931. recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju. 1932. 4. I. 16.. IV. 2000. Zagreb : Umjetnički paviljon. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. 177 .

126 ep. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. London : Arts Council of Great Britain. // Jutarnji list. // Jutarnji list.) mogla ući u domenu umjetnosti. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. 6. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. Fotografija vizija svijeta. 125 Babić. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije. za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života. Die Welt ist schön. 1978. fotografija napreduje pobjedno sve više. op. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor. namjeran ili nenamjeran. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933.. 1930. čiji je rezultat fotografija manje oštrine. 20.. 123 Fotografski efekt. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu. München : Kurt Wolff Verlag. III. David. 1930. Povučen upravo održanom izložbom. Ljubo. laska i aplaudira fotografiji. koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. još uvijek rađene mekocrtačem. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”. Albert. str. 19. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. Babić.126 122 Renger-Patzsch.” Danas nam se možda čini malo naivnim. David. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. 1930.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti. 1928. str. The New Photography 1927 ∑ 1933. a. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina. Komentari u tisku. a s američke strane Edward Weston.[Šafranek-Kavić]. 124 Mellor. . Moderna umjetnička fotografija. Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. London: Arts Council of Great Britain. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. Germany. 1978. 29. već i Nizozemca Pieta Zwarta. 4. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama. 13.

kon vrlo plodnog predratnog vremena. ∑ 1927. 1919. SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933.).).127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128. već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora. Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju. 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926. (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg. povijesti.Pred oluju / Otok. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm. S. Zagreb.). 1926. Varićak.).). politike ili identiteta.Milan Dvoržak. ur. utekli se planinama. Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929.). kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi. u novim i još neprofiliranim politič. 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva.Neue Wunder des Schneeschuhs (1931.179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na. U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. Der Weiße Rausch . te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju. . memorije.). Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930. ali ne kao izolirana estetska činjenica. Der Große Sprung = Veliki skok (1927.

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

oko 1934. 1. Đuro Đuka Janeković.185 socijalnom smislu. i druge. postale su i ostale ikonama. str. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike. br. 9. Jedna od najslavnijih tzv. Dama sa psom. 1929. 31. Ossi Oswalda.. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje.): Ita Rina. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925. pozdravlja Kulisu.138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi. flapper girls. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. pa najslavnija Josephine Baker. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života. iz mode i sa scene. smatrana čak sukreatoricom art décoa. . // Kulisa. 11. Louise Brooks. Zagreb.

piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv. II. upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. Zagrebačke škole. U Kulisi objavljuje ženske aktove. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute. 10.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala. Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba. 1933. nagrada Andjela Frajtić. br. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija. Zagreb. nagrada Imre Weiner. (August Frajtić.. Christiana Schada. 19. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija.Đuro Đuka Janeković. nagrada August Frajtić.) . pokazujući zadivljujući. Martina Munkacsyja. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G. I. upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. III.. 7. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. str. Hoyniges Huenea. // Kulisa. 20. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada. Ples u prirodi. 1934.

iduća. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. London : Arts Council of Great Britain. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji. 11. Zagreb. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet. održana 1932. proširuje utilitarnim. Riječ je o portretima iz svijeta kulture. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. 1978. Dolac br. Mosinger je prvi u Hrvatskoj. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. primjenjujući isti princip. 1. 141 Renger-Patzsch. umjetnosti i politike. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada.” Citirano prema: Mellor. godine. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8.. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline. Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom. 63. // Danica : ilustrovani tjednik. David. 187 . nego je i njezin glavni promotor. 1932. Mosingera ∑ Zagreb. predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933.140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. 9. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije. da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”. Albert. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore. 12. br. neposredno nakon Mana Raya. Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. str. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. pozitiv i negativ. Taj repertoar. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način.

uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao. Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja.Tošo Dabac. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici. Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac. iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi.“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije. Intelektualka. Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života.. u osvrtu na Mosingerovu izložbu. dovršen 1935. Film nije sačuvan. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat.188 je Josip Horvat. Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. simultano apsorbirajući avangardne ideje. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture. dokumentarni film. koji je revolucionirao sportsku fotografiju. Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret. Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. Preferirao je scene svakodnevnog života. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. 1934. jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči. nje etablirati istovremeno s izložbama. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. a osobito Rudolfa Labana. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan. primjerice na Đuru Janekovića.. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta. . Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu. preferira pogled „iza kulisa“. Kao i Martin Munkacsy.

189 .

„damica i kumica“. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri). Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom. Stup dalekovoda. .190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika. oko 1935. posebice u scenama s tržnica i sajmova.143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. pariških i londonskih novinskih agencija. Tošo Dabac. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. a što je još važnije. na revijalnoj. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig. postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike. Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena.

Margaret Bourke White. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice. 1936. ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac. već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće. učinio ga je slavnim. 191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall. Henryjem Cartier-Bressonom. . i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice. Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich. Pazi na vlak. Ciklus Bijeda (Misery). Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja. Milan Pavić. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom.

Antonija Kulčar (Foto Tonka). već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime. po prvi put samostalno izlaže. 18. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. govor dijelova tijela. Tango. etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja. Uz Mosingerov. sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. . koji djeluje do danas. ali i postulati Marinettijeva manifesta. možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. Godina 1937. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti. to ne znači da se selila. Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. poznat kao Fra Ma Fu. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića. Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. tada još fotoamatera. za razliku od dominantne note narodnih. Trg kralja Tomislava 18. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. te osniva daruvarski Fotoklub. Trg I. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad. Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. otvoren pred Prvi svjetski rat. uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. 1924. oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18.

Godine 1925.. Berkeley : University of California Press. br. iz 1921. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater. god. 7. godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8..1932. br. 15. Nickolas. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa.. god. 1931. 4. . 147 Dance. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite. god. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije.147 Modele tretira na pomodan način. 1930. str. Greta Garbo. str. 11. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji. 51-52. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix... 4. Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima. 4. Prvi. Zagreb. vrlo često pod krinkom. III.. // Photoplay. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. III. posvećen 20. 17. poglavito svijeta kazališta. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju.. 2. III. 15. str.. zbog isključivog prava na snimanje predstava. 1. 14. Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. 2002. 1930. godišnjici djelovanja. 8. Robert . The Amateur Movie Producer. vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji. Bruce Robertson.145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu. 146 Muray. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. br. str. 1930. travanj 1927.

Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise. godine. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. maskenbalovi. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem. . Akt s lubanjom. Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK.194 kao mondeni elitizam. oko 1930. rabi mekocrtače i kazališnu. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. Slijedit će ga natječaj za Miss. prva natjecanja ljepotica. Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. balova. Filmska umjetnost. kupališni život na Savi. Ostali su označavani samo suhim žigom. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. popularne tete Tonke. do 1938. Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta. zamalo filmsku rasvjetu. sekundarno podupirući avangardne pokrete. sportskih priredbi i sl. Antonija Kulčar (Foto Tonka). energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. uključivo i “cronique scandaleuse”. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom.

fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno.und Versuchsanstalt. Milutin. nastavlja svoj studij na Bauhausu. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe. Sve je više žena među autorima. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga. 1924. Plesačica. 195 149 Nehajev. znatijih radova.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene. koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga. pa zato i zalazi u domenu onoga. potječe upravo iz tog razdoblja.Nikola Szege. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb.149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj. što je oduvijek bilo vječno žensko”. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. . 1934. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. domaće. Zagreb. Jedan od njezinih najpo. u jesen 1929. Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova.

. . Nije joj strana ni fotografija pokreta. počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. Riječ. također ponovno uvodi temu ženskog. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege.. 1936. Zagreb : Durieux. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932. 18. itd. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti. pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I. rat. 151 Tonković. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela. 153 Foto Kaufmann. Szege. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. Aleksandar.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. a samostalni atelijer otvorio 1933. godine. u izdanju knjižnice „Selo govori“. ali i muškog akta.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa. 2009. grad. 1983. Ivana Tomljenović. Portrete 150 Košćević.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova. Zagreb. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. slika. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost. Marija. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. U Dubrovnik se vraća 1932. koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. str. pa Traveleri. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. Želimir.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata. Studio Tri. 152 Flaker. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926. 2007. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori.

2005. G. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. 2. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu. Osim časopisa poput Svijeta. Francuskoj. Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). Adéle. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics). drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. br. koje naziva foto-fantazijama. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“. br. 1927.156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. posebice njemačkog filma. Zagreb. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. L. poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. Švedskoj. knjižarama i kinima. . Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. do 1941. Manuel Frères. koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157.glumaca snima iz blizine. Ernst Sandau i dr. 156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. kao i one većeg formata. 1927. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. Zvijezde različitog sjaja. uglavnom iz svijeta filma. 155 Izlazi od 1927. Ernst Schneinder. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder. Karl Schenker. kako europske tako i američke. Igračica golfa na Brijunima. pa čak i Latviji. Becker & Maas. // Cinema. Velikoj Britaniji. 155 Karl Schrecker. Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. 14. 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. Arthur Bendz). J. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba. D'Ora (Dora Kallmus. ponajviše u Austriji. a montirane snimke.

Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. godine u Rijeci. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava. oko 1925.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. jer snimkama prati utakmice. Tashamira. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. konopaca. bilo nogometne GOŠK-a . po obrazovanju slikarica. Hinko Emili. Giovanni Balbi i Hinko Emili. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. od proslava Sv. Hrvatskoj i Italiji. Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže. po zanimanju liječnik. međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija. a Francesco Drenig. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. Anita Antoniazzo. U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. održana 1933. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije. Oduševljeni futurizmom. brodova. škarama i češljem. Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. Anita Antoniazzo. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije.

poput Krizmanovog. tu snima prirodu. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli. Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli. filoginije i emancipacije. 199 . Budpest. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila.ili pak vaterpola na kojima igra Jug. poznatom mondenom ljetovalištu. Dubrovnik. Stengel & Co. iz Leipziga. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. Dr. gdje je 1915. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. G. Ledermayer. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine. i njen konačni kraj. C. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. Wien. koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag. Uz portrete. U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. Oko 1927. Atelier Betty. Tomaso Burato. prekinuta Prvim svjetskim ratom. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi. Dubrovnik. Abbazia. Dresden. Foto Berner. arheološke ostatke. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. izražajnost i način postojanja. Ivan & Pavao Tomašić. Josip Kulušić.159 Sumirajući sve navedeno. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. Ljubo Tošović. Rüger & Co. Đuro Griesbach. Dubrovnik. osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. Abbazia. Zadar. Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur. Trenkler Co. fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. Zagreb itd. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). Abbazia. David Karoly. Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. te izvještava s izložbi. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije. Wien. Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. A. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. Dietrich. završetak njenog hilijalizma i hedonizma. filozofija života. 159 Npr.

Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere.200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924. u Zagrebu. Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija. civilizacijskoj i medijskoj platformi. kritika i evazija životne realnosti. promatranih u punoći njihovih konteksta. . funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti. Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. „ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života.

.

1927. The Yugoslav Pavilion in Paris. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. // L'Amour de l'Art. Gloag. str. kolovoz 1925. 1924. str. Tim Benton . Waldemar. // Journal of Design History. 283-293. Željka. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). Gabriel. Millet. 283-291. Katalog izložbe. 229. Abrams Publishers. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Gustav E. str. Morton. 1997. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. Benton. 2007. Jošt. 1934. Vučetić. Bogoslav K. // Obzor. Čorak. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. str. Art Deco 1910-1939. Detoni Dujmić. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. Dormoy.d. Pazaurek. 1926. 36-41. 220-221. Massachusetts : The MIT Press. Modern Architecture. 17. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Duncan. Zagreb : Klovićevi dvori. str. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Zagreb: Ex libris. sv. Lovorka. Jagoda Truhelka : Izabrana djela . Kolveshi. 1983. // L’Amour de l’Art. Cambridge. Art Nouveau and Art Deco Silver. Hitchcock. Olga. 336-347. str. 2009. Walter Spiegl. br. London : Thames & Hudson. 188-192. 337-349. Charlotte . . Katalog izložbe. München : Klinkhardt & Biermann. Laslo. Svjetska izložba u Barceloni. 27. Ghislaine Wood [ur. "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. Jasna. Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih.]. Henri. Here Today. Aleksander. Paris. Industrija Hrvatske i Slavonije. 141-153. Umetni obrt. Željka.LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. str. Herbert. New York : Harry N. Linda. br. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. // Život umjetnosti 29/30 (1980). str. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS.. Jasna. Glas des 20.. 49-50. Le Décor de la vie moderne. br. str. 97. Charles. 174. Zagreb : Horetzky. Joso. str. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Henry-Russell. John. Patricia A. Dunja [prir. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. // Art et Décoration. 1632. Bojan Baletić]. 1632. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. // Vogue. 2000. London : Faber and Faber. 11-37. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène. str. br. 2009. George. Lakatoš. Mato. br. Annelies. Zagreb: Jugoslavenski Lloyd. Magaš. Read. 29-37. Galjer. 1989.. 3 (2004). Grgašević. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Gone Tomorrow. Alastair. str. Jr. Marie. str. Jaša. Ples. 1 August 1925. // Peristil 51(2008). Zagreb. Maruševski.. La Section Yougoslave. Đurinović. Novembre 1925. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Zagreb : Matica hrvatska. 2006. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). svibanj 1925. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Željka. Zagrebački zbor i paviljoni. Krekel-Aalberse. Bidou. // Bulletin JAZU 2(1982). 45-57. London: V&A Publications. Saunier. Wood or Metal? // The Studio. // Architectural Record 4(1928). Zagreb : Tipografija d. // Grafička revija 5(1929). 2003. 99-118. . sv.]. Adela Milčinović : Izabrana djela.. Maja. Čorak. 1925. 430 (January 1929). 2007. Sandino. 8. Galjer. str. 2003.

Hrvatih in Srbih. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti. Industrija Hrvatske i Slavonije. Galjer. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. 2006. Konzervatorska dokumentacija. Raša sa starih razglednica. Zagreb : Naklada SUZOR. // Petrović. Horvat. a. Zlatko. 1926. Raša moje mladosti. Art Deco 1910-1939. Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast. 1925. Kašanin. Lakatoš. Arhiv arhitekta. Chorvát. do 1948. Đurđević. Grand hotel Lopud. 1998. Jugoslavenski nacionalni album. Milan Glaser [ur. Benažić. 1926. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Umetni obrt. vol. 1962. Zagreb : Školska knjiga. Jasna.].] (1935?).-1945. Tonković. Bata-ville/Borovo. 1924. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag. Lakatoš. Željka. 2007. ∑ 1926. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti.MODA I STIL ŽIVOTA Benton. Mattei. 2002. Suzana. Horvat. svezak 9. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. 1938. Maj 1939. Marija.] (1933). Rijeka : Moderna galerija Rijeka. Kušević. 2009. Zagreb : Nakladni zavod Globus.) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa. Kovačić. Labin : Mathias Flacius. Muraj. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. Milan. Zagreb : SNL. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda. Marko. 1984. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. 1924. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. Julijo. 2008. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga. Království Jihoslavie slovem i obrazem. Marina. Novinarski kongres. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. 43. 1934. Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Paris. // Narodna umjetnost . 1939.]. Ein Querschnitt durch Politik. Katalog izložbe. Joso. Grgašević. Joso. 2006. Sokolski slet. Šibenik u doba modernizacije. Škrabalo. Krešimir [ur. 2008. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. [ur. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Ghislaine Wood [ur. Josip. Brioni. 2004. Josip [ur. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Aleksandra. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur. [s. Paris. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. London : V& Publications. Grgašević. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture. Jaša. Beograd : Štamparija „Minerva“. Josip. 2003. // Resorting to the Coast: Tourism. Martinčić. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti . 1937. Paris. Beograd : Musée du Prince Paul. 1925.]. Hrvoje P. 1929. 2009. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. Tihana (ur. Alfredo [ur. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. Karlovački leksikon. Mal. Arhiv Tošo Dabac. ∑ 1997. / Danilo D. Ivan. Milevoj. Charlotte . izd. S. Zagreb : Stvarnost. Umetni obrt. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. Grubišić.. Kultur und Wirtschaft. 1927.]. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922.2 (2006). 2009. Ivo.. Josip. lječilišta i oporavilišta. godine. Židovi fotografi. Ivan [ur. Kisić. Jaša. Zagreb : Muzej grada Zagreba. 1928. / Jasna Rotim Malvić [et al. 203 . Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album. Macanović.]. Section serbe-croate-slovene (catalogue). Tisućljetni Šibenik. Dubravka Hackenberger [ur. L'Art yougoslave des origines a nos jours. XIII. 1999. Tim Benton . Ljubljana : Narodna galerija. 1996.]. Ivo. Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien. Catalogue général officiel.]. 2003.]. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. Željka. Marković. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. Jagoda. Kraljevina Srba. Hrvata i Slovenaca.]. 1939.-1945. Kovačić. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939.]. Zagreb : Gliptoteka HAZU. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. Kolveshi. Leček.]. Split : Državni arhiv u Splitu.]. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. 1932. God. Naša kupališta. Danić [et al. Ott. 1940. Livaković. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. Dubravka [ur. Živjeti u Hrvatskoj 19001941. Aladar Vladimir Baranyai. 1930. Azienda autonoma di soggiorno Brioni. Walter. Zagreb : Jugoslovenska štampa. 2004. 2. 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. str. Karač. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. Rajko [ur. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934. Südost-Europa. 2003. Joško. Čorak. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. [s.]. 7-40. 1934.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. 19. Hoffmann. Marina Oreb. Marijan. Antun Ulrich. Katalog izložbe. Zagreb ∑ Split. a. Osječka arhitektura 1918. Karlovac : Naklada Leksikon . Dubrovnik. Heritage and Cultures of the Seaside. Zagreb : Jugoslovenska štampa. 2005.

London : Thames and Hudson. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Stanko. Ljeti i zimi u Jugoslaviji. Sandra. Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. i XX. Vukonić. Zagreb : Jugoslavenska štampa. Sablić. Charlotte . str. 1997. 2009. Povijest hrvatskog turizma. Paris. London : Studio Vista. 1961. godine : Ekonomskohistorijska analiza. 1933. Knjiga prva. Marinko. Zagreb : Štamparija „Gaj“. Petrić. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split. // Art Deco 1910-1939. Tonković.] (1926?). Mira. 1929. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Duncan. Rad kongresa gradova 1939. Hermann. Baška : Turistička zajednica općine Baška. Petar Senjanović. Paris. Alastair. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. Šale. London : Studio Vista. Ivan [ur. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split. 100 godina turizma u Baški. 1939. [s. Martin. 76-103. Marko [ur. M. Fla. Čorak. Željka. Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. Art Deco 1910-1939. KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. 11-15. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. 2003. 2003. Miroslav Pavlović. Tomislav. The Decorative Thirties. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. 1925. Zagreb : Izdanja Antibarbarus. 2008.]./1922. 2007. / Katarina Horvat [et al. // Bulletin JAZU 45-46 (1978). Baričević. // Lenz Guttenberg. Barbić. New York .]. Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. 2007. Marija. Boža [ur. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. 1933. Maria.]. American Art Deco.]. Zagreb : Izdanja Antibarbarus . 1999. Zagreb godine 1919-1925. 1971. Zagreb : Društvo Zagrepčana. Visconti-Prasca. 1925. Katalog izložbe. Tušek. Hela. 2007. Wendel. Alastair. Battersby. [ur. : Frankfurter Societäts-Druckerei. 2004. 37-41. Pavlović. Zagreb : Naprijed. 2009. Battersby. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . New York. Vukadin-Doronjga. Split : Društvo arhitekata Split. Violić. Paintings and Photography Art Deco. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu. 1938.]. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes. Marina. Frankfurt a. 2007. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. Paris : Édité par L´art vivant. Milano : Fratelli Treves Editori. 2003. Fažana : JU NP Brijuni.204 Pavletić. Vimer. Almanah grada Karlovca. 1925. Zagreb : Prometej. Deco Sculpture and Archaism. New York. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. / Vjekoslav Klaić [et al. / Robert Plejić [et al. Uskoković. Art Deco. str. 1991. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. 1987. 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. a. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. Grgo. Toni Bognolo I. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. Katalog izložbe.]. Zagreb : Školska knjiga. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. Hrvatsko kiparstvo XIX. splitski planer i graditelj. Frano. 2005. Penelope. 1971. Timet. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. . Martin. 17 (Fall). Benton. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925. Horvat Pintarić. (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. Ghislaine Wood [ur. Librarie Larousse. Vera. 1925. 1934. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. Darovan. Gamulin. The Decorative Twenties. Splitski almanah i adresar za godinu 1925. Curtis.-1925. Knjiga 10). Zagreb : Muzej grada Zagreba. Mirko [ur. Split : Općinski statističko-anagrafski ured. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti.]. Piplović. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj.].). Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. Majda. 2009. // Ivan Meštrović : Skulpturen.) Beograd : Štamparija Drag. 1990. London : Thames & Hudson. Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. 1994. Boris. Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja. London : Bulfinch Press. Svijet Marije Lenz. 1931. Die Macht des Decorums. Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana. Berlin . The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris. 2001. Sebastiano. Zagreb : Izdavački zavod JAZU. Vesna. AOL Time Warner Book Group. Zagreb 1934. Ferdinand Preiss : Sculpture. stoljeća. Zürich . 1986. Tim Benton . Beč. Izgubljeni raj Brijuni. 1921. 2003. Viđen. Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika. Boston . Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. Duncan. La Jugoslavia e gli Jugoslavi.]. Gregorića.

Martin. 1988. Zvonko. Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba. 2002.). Mihicic. 2005. Omer Mujadžić 1903. Fla. Greif. Ghislaine Wood [ur. Aida. Zagreb : ArTresor naklada. Katalog izložbe. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Bath : Paragon Book. Katalog izložbe. Kečkemet. Prelog. Maković.Horvat Pintarić. 1990. umetnost NOR-a. 1999. 585-689. 2007. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. 1925. Zaczek. London. De Boccard. Paris : Éditions E. 1997.]. 1995. Cata Dujšin Ribar. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Ivanka. Katalog izložbe. obljetnicu rođenja. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889. Zagreb : Umjetnički paviljon. Vesna. Zagreb : Art studio Azinović. Marino Tartaglia. Lucie-Smith. Maković. Katalog izložbe. 2010. stoljeća. 1999. Norwich. Katalog izložbe. Glavočić. Zvonko. Edward. klasično. Zagreb : Školska knjiga. Defining Art Deco. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Mercedes [et al. Tonko. 1997. objektivno. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Frane Cota : retrospektivna izložba. New York . str. 2-9. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S.1939. Bevis. Mažuran-Subotić. Zagreb : Gliptoteka HAZU. : retrospektiva. ∑ 1969. Zagreb : Umjetnički paviljon. Essential Art Deco. Ivanka. Reberski. Željka. Katalog izložbe. Istre i Hrvatskog primorja. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. Katalog izložbe. stoljeća. postnadrealizam. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier. Mažuran-Subotić. Biserka. Duško. Zagreb : Gliptoteka HAZU. : retrospektivna izložba. Beograd : Muzej savremene umetnosti.]. 2010. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. simbolizam. : retrospektiva. Katalog izložbe. Dujam Penić. Zagreb : Naprijed. 2009. London : Phaidon Press. 1974. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. Alan. Petra . u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Boston . Zagreb : Umjetnički paviljon. Ivanka. 2003. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1989. Reberski. Proljetni salon 1916. 1996. 2009. impresionizam. Irena Kraševac. Petar. Hinko Juhn. ∑ 1928. 291. Maković. Art Deco 1910. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. Aleksander Laslo. Zvonko. Vojta Braniš : retrospektiva. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. Hrvata i Slovenaca. Grgo. Milano : Vangelista Editori. London : Bulfinch Press. ekspresionizam. Zagreb : HAZU. Rauter Plančić. Kolveshi. Zagreb : Klovićevi dvori. Garberi. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. 205 . ∑ 1977. Ivo Režek 1898 ∑ 1979. Charlotte . Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Josip. Art Deco 20s and 30s. Depolo. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. Andre Vite. Vesna. Tradicija i moderna. 1987. 2003. Realizmi dvadesetih godina : magično. socijalistički realizam. Duško. 1930. 2006. Roje-Depolo. stoljeća. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka. 1994. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Lida. 1990.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. 2001. Vladimir. 2009. Roje-Depolo. 2010. Marijan Trepše : retrospektiva. str. Kečkemet. Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. Beograd : Muzej savremene umetnosti. 1967. 2008. Dujam Penic Sculpteur.. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. Tonko. Maroević. Ian [ed. Katalog izložbe. 2003. Zagreb : Gliptoteka JAZU.]. objektivno i hrvatsko slikarstvo. Senjanović. London : V&A Publications. Realizmi dvadesetih godina : magično. Ladislao de Gauss. ∑ 1973. Wood. Zagreb : MGC. 1968. Arijana. Hrvatsko slikarstvo XX. 1969. Katalog izložbe. Vilko Gecan 1894.. . Čakovec : Muzej Međimurja. Zagreb : Umjetnički paviljon.] Igor Fisković. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Svezak prvi. Benton. i 20. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. 2008. Koprčina. Editorial : The Paradoxical Twenties. Ghislaine.. Katalog izložbe. Maleković. Vujčić. Gamulin. Tim Benton . 2008. klasično. Reberski. ∑ 1991. 1979. str. Poglavlje IV. 89-98. Zagreb : Muzej grada Zagreba. The Twenties. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Milivoj Uzelac 1897. Kiparstvo 19. Stipančić. str. minhenski krug. 2010.H. Paris. ∑ 1952.S. Katalog izložbe. secesija. Maroević. Davorin. 17 (Fall). Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). 1972. Lida . Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Branka. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. 1998. Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. Art Deco. 54-59. // Apollo 2(1966). 1989. Robert Auer (1873. Zagreb : DPUH. Art Deco Painting. Daina. socijalna umetnost. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Katalog izložbe. Jenkins. Katalog izložbe. : Paradigma Ivan Meštrović. Vera. // Peristil 51(2008). Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110.

1983. Robert . Nickolas. Jasna . Aleksandar. Flaker. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. Berkeley : University of California Press. Zagreb. Monika. / priredio Branko Hećimović. Želimir. // Dani hvarskog kazališta XXX. Galjer. Realizmi dvadesetih godina. 19. 2000. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 326. Schneider. 51-52. 2004. Pariška izložba 1925. Lederer. br. 1991. Martina. Galjer. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). pedesete. 198-213. Obrisi velegradskog Zagreba. Ivana Tomljenović. Secesija u Hrvatskoj. 1931. br. Ukrainčik. Katalog izložbe. Doktorska disertacija [rukopis]. Zagreb. FOTOGRAFIJA Babić. Renger-Patzsch. god. Ljubo. 2009. 2007. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. I/1933. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu. München : Kurt Wolff Verlag. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Nikola. // Novosti. 2004. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). 302-310. 259-268. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. str. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. 1987. Faber. // Foto Revija. David. 2004. Horvat. 1991. Filippo Tommaso. travanj 1927. Retrospektiva 1905 . Zagreb : Institut za povijesne znanosti. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. 11. 2010. 1931.1969. // Čovjek i prostor. Koščević. . Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. Zagreb : JAZU. Jasna. Arthur. Split : Književni krug. Marinetti. Marija. 6. Nastajanje. 1997. slika. str.. 1930. Manifesto della fotografia futurista. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Tonković. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. Milutin. grad. Zagreb : Moderna galerija. London : Arts Council of Great Britain. i Art déco. 2003. // Photoplay. 6. 1978. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. // Jutarnji list. Uskoković. 45-54. 16. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. 167. Katalog izložbe. Lederer. Hrvatska književnost. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. Bruce Robertson. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. kazališta i glazbe HAZU. str. Jelena. Ljubo Babić. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. god. br. Ana. 1. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . 2 (1982). New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie. stoljeća. Tato (Guglielmo Sansoni). Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. Zagreb : HAZU . Zagreb. Otto. Jovan. Hochreiter. Zagreb : HAZU . knj. Konjović. Umjetnički paviljon 18981998. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. The Amateur Movie Producer. Lea. // Krležini dani u Osijeku 2002. 1. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. Zagreb. 1962. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1916. br. Mellor. sedamdesete. Katalog izložbe. Die Welt ist schön. D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt.. 5. 1975.. Reberski. Filippo Tommaso. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. XXXVIII. Kovačić. Dance. 197-211. Petranović. Albert. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. Marinetti. Josip.. Miroslav Gašparović. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. str. Zagreb : Durieux. // Fotogeschichte. // Rad JAZU. Nehajev. stoljeća. Ivanka. Fotografija vizija svijeta. Frajtić. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Muray. str. 2002. 1928. Riječ. August. Smjernice u godini 1933.206 KAZALIŠTE Batušić. Tato (Guglielmo Sansoni). Split : Književni krug. Đurđa. Katalog izložbe. Oprema opere. Ljubo Babić. 29. 3-4. aprile 1930. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. str. // Dani hvarskog kazališta XXX. 1924. 2001. rat. Ana. 2007.

) Gordana Stanišić.A. sc.) Vesna Vrabec.) Vera Grujić.T.B.B.M. Muzej Slavonije.) Sandra Kandučar Trojan (S. Muzej grada Zagreba (M.B. Opatija (M.K.V.G.L.J.) mr.) Irena Kraševac.K.K.P. Muzej grada Zagreba (Ž. Zagreb (J.G. Muzej suvremene umjetnosti.O. Muzej suvremene umjetnosti.) Snježana Pintarić.V.S. Institut za povijest umjetnosti. Muzej suvremene umjetnosti.G. Zagreb (L.) Koraljka Vlajo (K.) Maja Karić.) Radmila Biondić. Hrvatski muzej turizma.) Nada Sabljić-Butorac. Muzej suvremene umjetnosti.K.K. Muzej grada Zagreba (V. Muzej grada Rijeke (N.) mr.J. Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Marina Bagarić (M. Narodni muzej u Beogradu (V.T.B. sc.) Lana Skuljan.P.D. Filozofski fakultet.Kl.) dr.) Jasna Jakšić.K.) Maja Arčabić. Zagreb (J.) Andrea Klobučar (A. Dubravka Osrečki Jakelić (D.T.) Vesna Kedmenec Križić.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr.) Arijana Koprčina (A.) Bojana Popović.K. Zagreb (I. sc. Opatija (M. Povijesni muzej Istre. Zagreb (K. Zagreb (I.S.) Daina Glavočić.) Leila Topić.N. sc. Rijeka (D.P. Zagreb (V. Pula (L.) Vanja Brdar Mustapić (V.) Miroslav Gašparović (M.) Dunja Nekić (D.K. Osijek (R. Hrvatski muzej turizma.S. Kabinet grafike HAZU.) Ivana Kancir. Beograd (B.) . Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb (S.) Mirjana Kos-Nalis. Narodni muzej u Beogradu (G.) Jasna Galjer.) Antonia Došen (A.) Kristina Bonjeković-Stojković.B.S.N. Vesna Lovrić Plantić (V.G. Marija Tonković (M.K.) Željka Kolveshi. Muzej primenjene umetnosti.

208 .

KATALOG .

M.B. 1934. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača. oko 1920. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. Zagreb J. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. V. Zagreb. jedna signirana i datirana 1934.B. Zagreb. NASLONJAČ Zagreb. 3. Zagreb. Vera Lambert.B. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. NASLONJAČ oko 1939. 2.5 x 39. NASLONJAČ Zagreb. Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb.G. magareća koža 70 x 88 x 85.B. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. V. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti. Vera Lambert.M. nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. KAUČ Maribor ili Zagreb. olovka na papiru 25. godinom. lužena. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina.M.5 cm vl.M. 1934. Zagreb. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt. tokarena jasenovina. 6. godinom. javorovina. Zagreb.B. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. STOL ZA KARTANJE Zagreb. Zagreb J.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.6 x 35. 1929. Zagreb. V. 4. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt. neki signirani i datirani 1934. crno obojeno. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. 5. intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl. kolorirani tuš na papiru 34. V. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1934.namješt aj 210 1. 7. tokareno. V. oko 1920. nova presvlaka 50 x 39.B. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak. . V. 1937.M. STOLCI Zagreb. furnirano. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. 8.G.M.

Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac. 1920. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm. 10 katalog namještaja Zagreb. brušeno. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela .3 cm Muzej za umjetnost i obrt. trešnjevina. Innenausbau / WIEN. stolac: 80 x 40 x 48 cm.B. VITRINA Beč. furnir ptičjeg javora. 70 cm.1935. .B. palisandrov i javorov furnir. tapetar Lj. 17. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P. oba iz 1928.B.M. NOĆNI ORMARIĆ Beč (?).5 x 50 cm privatno vlasništvo. poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac. ogledalo. .3. Patačić / za Z. 1930. Zagreb. NASLONJAČ srednja Europa. kasnih 1930-ih bukovina. 18. 21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73. staklo (novo) vis. STOLCI .M. kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo. 12. (?) obojeni furnir ptičjeg javora.B. Zagreb V. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils. orahov furnir. staklo.M.M. Zagreb V. Patačić. iskucana sign. bezbojno.M. 16. baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac. brušeno. dva naslonjača. obojani. mjed.B. 1910. tkanina sign. V. Zagreb V. STOL. 1930-ih izrada: stolar P. promjer 52 cm Zbirka Vela . crno politirano drvo.M.Žagrović.B.9.B.B. lijevana. pisaćeg stola i police. Zagreb V. te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku. NASLONJAČ Zagreb.B. dijelovi tokareni. oko 1930. oko 1930. TOALETNI ORMARIĆ Francuska. V. dijelovi rezbareni.M.Žagrović. Zagreb V. 15. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva. 14. STOLIĆ Francuska. . STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt.KAUČI / PREDLOŽAK BR.B. staklo (novo) vis. Diefenbach g. Zagreb. MUO 14634 V. 1930-ih orahov furnir. / Lj. V. naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo. Zagreb V. kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža.M.B. crno politirani.1920. STOLAC I NASLONJAČ . oko 1930.M. promjer 40 cm privatno vlasništvo. MUO 44461 V. 11.M. 78 cm. BUFFET Francuska. 211 10. dijelom kolorirano 21. buffeta. mjed. dva stolca. XIV. MUO 44558/1. .1930. NASLONJAČ Hrvatska (?). 19. Srdelić furnir makassar ebanovine.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?). Zagreb.Z.M.NASLONJAČI . crno politirano drvo. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor.4 Garnitura se sastoji od stola.8 x 30. 13.

5 cm privatno vlasništvo. kromirane čelične cijevi. NASLONJAČ Čehoslovačka (?). 23. obojene čelične cijevi. Golubovac 11. . bukovina. mahagonijev furnir. oko 1928. Zagreb V. 1935. . MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea. mramor. BUFFET Francuska. Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana.B.B. 1930-ih kromirane čelične cijevi.-1935. 25.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 44.1935.M. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela .20. poniklani metal 182 x 99.M. V. bezbojno. Zagreb. Zagreb. BUFFET Italija. novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt.M. obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51. V. brušeno. Jurjevska 27a. staklo. . Zagreb. V. ogledalo. 24. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić.Schwartz (1933. Iz vile Hirtzler . poslije 1932. Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret. koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković. NASLONJAČ poslije 1927. NASLONJAČ 1932. Dio opreme terase Gradske kavane. bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb.Žagrović. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301. oblikovanje: Le Corbusier.M. staklo.1940. Zagreb. palisandrov i mahagonijev furnir.B. Zagreb Iz vile Pfeffermann. staklo 212 21. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo.B. Zagreb V. 1930.M. Zagreb.M.B. NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?). kromirane čelične cijevi.B. MUO 12724 V. novija presvlaka 83 x 59. 22.). šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha.

31. Karlovy Vary. 29. 32. Zagreb. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo.5 cm privatno vlasništvo. brušeno. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B. brušeno vis. staklo. obojeno vis. DOZA ZA ČAJ Beč.5 cm sign. obojeno.3 S.5 cm.15 cm Muzej za umjetnost i obrt.10. promjer otvora: 5. pozlaćeno vis.1920. Karlovy Vary. oko 1925. brušeno boca vis. 6.K. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt.7 cm.: 5. izvedba: staklana L. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. 34. oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L. Zagreb S.K. Zagreb. oko 1920. brušeno vis.T 33.7 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm. 21 cm sign. brušeno vis. SERVIS ZA PIĆE Zagreb. čašica vis. 29.K. 35. Haida. Zagreb S. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor. Nov Bor (?). Dvory kod Karlovyih Vary. 25. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo. bezbojno.K. Moser & Söhne staklo.T. Zagreb.K. 26.7 cm privatno vlasništvo. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo.K. 1925.K. Zagreb S.: Moser. MUO 13418 S. 14. 38. HH. obojeno.2 S.K. brušeno boca vis. pozlaćeno vaza vis. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt.6 S. . obojeno vis.T.T. Karlovy Vary. brušeno. Söhne Muzej za umjetnost i obrt. Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo. obojeno vis.T.T. 15 cm. 25 cm. otvor 14. MUO 18875 S. Karlovy Vary.T. VAZE Čehoslovačka.K. 1915. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.T.K.: Moser Karlsbad. Zagreb. oko 1926. Zagreb.K.16. 30. obojeno. Zagreb. 1920.1925.T. 1939.2 cm sign.K. ZDJELA Čehoslovačka. MUO 803 S. . vis. 28 cm. promjer: 11.26.2. izvedba: staklana L. staklo.1 cm Muzej za umjetnost i obrt. WW. VAZA Čehoslovačka. vrč vis.: Schutzmarke.T. vazica vis. Moser & Söhne staklo. čaša vis. jetkano.: 13 cm. obojeno. Zagreb S. oko 1920.T. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo.2 cm sign. obojeno vis. 213 27. oko 1925. MUO 18876/4. 25 cm privatno vlasništvo. 36. Hermanova Hut. VAZA Češka. oko 1925. brušeno vis. bezbojno. MUO 19141 S. 39. DOZA S POKLOPCEM Češka. 10. izvedba: Oertel Johann & Co.9 cm sign.T.1927. jetkano. 37. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo.T. Zagreb.K.5 cm. Zagreb. MUO 11967/1-7 S. VAZA Čehoslovačka. VAZA Čehoslovačka. MUO 29525 S. promjer: 15. u. 21. 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo. MUO 17151/1.K. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo.6 x 8. bezbojno.T. MUO 13096/1. bezbojno staklo. 1925. VAZA Čehoslovačka. oko 1920. Zagreb. brušeno. VAZA Zagreb. staklo. 12 cm . oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno. jetkano vis. .: Moser.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno i obojeno. . 28. Zagreb S. Moser & Söhne staklo. srebro vis.

K. matirano vis. brušeno. promjer 23. čašice vis. izvedba: staklana Schneider staklo. 46. brušeno. oko 1930. 13 cm sign. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. vis. prevučeno. oko 1925. VAZA POISSONS Francuska. . bezbojno.: Verart.5 cm sign. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo.1928. obojeno.8 x 19.5 cm sign. 1925. puhano u kalup boca vis. TANJUR Francuska.: R. oblikovanje: Karl Palda staklo.4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. 49. jetkano vis. brušeno. Zagreb S. S. obojeno.K. Zagreb.K. 45.T.4 cm sign.3 cm sign. MUO 14629 S. Paris privatno vlasništvo. Nov Bor (?).K. VAZA Čehoslovačka.1 cm. France privatno vlasništvo. MUO 46883/1-7 S.K. Lalique. TANJUR MARIENTHAL Francuska.K. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23. 44.40. Zagreb. 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo.K. Zagreb S. Zagreb.7 cm Zbirka Jura Gašparac. izvedba: staklana Schneider staklo. lijevano vis. VAZA Francuska. Wingen-sur-Moder. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. Epinay-sur-Seine. VAZA Francuska.K. VAZA LAGAMAR Francuska. 6.T. MUO 19137 S. Zagreb S.: R.5 cm sign. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo.T. obojeno vis. France.T. 47 cm sign. poslije 1930. staklo. Zagreb. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt. Wingen-sur-Moder. promjer 17.K. oko 1926. opalno. oblikovanje: Karl Palda staklo.: Sabino Paris privatno vlasništvo. 214 41. poslije 1930. 8. VAZA Francuska. obojeno. obojeno. prešano u kalup vis.: Daum Nancy France privatno vlasništvo. obojeno. obojeno.1927. čašice vis. 47.: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb S.7 cm. 50.T. France. jetkano vis. 48. bezbojno.T. 22. 6. prešano promjer 34. opalno. Zagreb S.T. brušeno.7 cm. 19 cm.T.4 cm Muzej za umjetnost i obrt.1 cm. Nov Bor(?). 42. Epinay-sur-Seine. obojeno emajlnim bojama vis. 28. Nov Bor. 1927.: Davesn France privatno vlasništvo.5 cm sign.T. bezbojno.T. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo. matirano. brušeno. prevučeno boca s čepom vis. . prevučeno.K. VAZA Francuska. bezbojno. . 25 cm. 6. Zagreb S. promjer 12. 26. 26.K. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. Lalique. Zagreb S. 43.: Le Verre Français France privatno vlasništvo.T.

8 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm privatno vlasništvo.3 cm privatno vlasništvo. Lalique. staklo.K. prešano vis.T. R. Zagreb S. promjer 14. 1930-ih staklo. -1935.K. 61. 9. oko 1928.: Orrefors. 8. bezbojno i obojeno. NI396 privatno vlasništvo. oslikano emajlnim bojama zdjela vis. brušeno.K. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. Zagreb. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.T.d.K. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA.K. pozlata vis. 1923.T .d. 1930-ih staklo. 54. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. bezbojno.K. ( nečitko.d. FLAKON Čehoslovačka (?). MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. brušeno. 1930-ih staklo.d. 56. Zagreb. bezbojno. promjer 24.3 cm sign. oslikano. bezbojno.d. MUO 8460/1 S. VITRAJ INŽENJER Zagreb. FLAKON Čehoslovačka (?).T. 19. mjed vis. 12. tuš. 62. staklo. 58. 53. 1925. MUO 15047/4 S.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. MUO 19457/5 S. matirano vis. oko 1930. Zagreb MUO 37784/3a.1930. staklo.3 cm sign. staklo. -1935. bezbojno.6 cm zdjelica vis. akvarel.T.K. 5.d..K. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 44342 S.K.d. mjed vis. MUO 15047/3 S. promjer 6. Zagreb. 17. ZDJELA Švedska. 64.5 cm. 60. poslije 1915. promjer 11. bezbojno. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?). SERVIS Italija. 1925. Zagreb. matirano. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 215 63. bezbojno.T. matirano vis.8 cm. oslikano. 1923. 1930.: V. akvarel.2 cm.: M. bezbojno i obojeno.K. Zagreb. 1923. mjed vis. 1928. obojeno.2 cm privatno vlasništvo.T. Zagreb S.6 cm. France.. d. No 522 privatno vlasništvo. 52. 57. FLAKON Čehoslovačka (?). ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. Zagreb S. bezbojno i obojeno. olovo 184 x 74 cm sign. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. Zagreb. 55. 1923. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. VITRAJ DRVOSJEČA.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt. promjer 15.51. oslikano. VAZA Češka.T. olovo 134 x 84 cm sign. oslikano. tuš. brušeno. Orrefors. Zagreb.. . olovo 134 x 84 cm sign.T. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo. VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. MUO 19457/1 S. 59.: V.K.b S. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. obojeno.K. 6. Zagreb S. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.T. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign.2 cm. obojeno i bezbojno.). 12.: V. Wingen-sur-Moder.K. Zagreb S. FLAKON Francuska. Milano (?).T. MUO 44343 S.T.T.T. FLAKON Čehoslovačka (?).: V. brušeno vis. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. MUO 44341 S.

vrten. Zagreb. obojeno. M. prozirna ocaklina. 1925. vis.B. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. višebojni slikani ukras. pozlata vis. MOZAIK Zagreb. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1925. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt. MUO 49761 S.4 Muzej za umjetnost i obrt. VAZA Zagreb. prozirna ocaklina visina 35 cm sign. crna: TK. vrten.5 cm.T. željezo 36. pozlata visina vrča 18.T. Zagreb.T. 1925. bezbojno i obojeno. vrča za mlijeko 12. modeliran. višebojni slikani ukras. oslikano.B. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb. Zagreb. Marinković staklo. 69. ker amik a 68. promjer tanjurića 13 cm sign.2 cm. šalice 7 cm. Zagreb. šalice 7 cm. Marinković staklo.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. promjer tanjurića 13 cm sign. VITRAJ TVORNICA Zagreb. 70. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 67.K. višebojni slikani ukras. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt. vis. M. obojeno. MUO 8460/2 S. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. MUO 49760 S.5 x 45. MOZAIK Zagreb. M.B.: urezana: 12/a. 1928. . gipsana masa. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb. Zagreb. vis. šećernice 11 cm. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep.1 Muzej za umjetnost i obrt. 66. MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. prozirna ocaklina. Zagreb.K. vrten. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. 1927.K.216 65. smeđa: TK. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo.

17. Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962. VAZA Zagreb. MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju. promjer 17. oko 1925. oko 1927. Zagreb. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. u krugu: Jelena Babić 28. B. VRČ Zagreb. Beograd.oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm. MUO 9617/1. Nažalost. VAZA Zagreb.2 M. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove. 76. 10 cm.P.71.B. 78. 1925. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. . oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. visina (s drškom) 20. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. 21 cm sign. danas se samo naziru tragovi potpisa. Zagreb. . modeliran.: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J. ZDJELA Zagreb.B. modri ukras. bijeli keramički crijep. kustosica Ruža Drecun je 1963.8 cm Muzej primenjene umetnosti.2.B. vrten. oko 1925.B. . 67 cm Muzej za umjetnost i obrt. 79. višebojne ocakline visina 31 cm. 77. Zagreb. Zagreb. ŠKROPIONICA Zagreb. modeliran. . ili 1963. 74. modeliran. Beograd. 1924. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana. 72. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. MUO 16212 M.1925. modeliran. Zagreb. bijeli keramički crijep. M. ocaklina vis. Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956. obojen vis. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. MUO 9719 M. vrten.B.B. B. MUO 9232 M. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb. 1924.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.P. promjer 20 cm sign. 5138 Na osnovi inicijala autora. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. promjer 9 cm sign. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm. modeliran. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. ocaklina vis. MUO 2118 M. inv.5 cm. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. širina 12 cm. MUO 2128 M. ocaklina vis. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. crna ocaklina vis. inv. 73. oko 1926. 81. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb. prozirna ocaklina vis. Zagreb. 1925. 1923. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt.1930. MUO 2125 M. modeliran. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb.Nemški Dol. br. dol sr. godine. bijeli keramički crijep.B. Zagreb. modeliran. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb. vrten. 36 cm.5 cm sign. M. 80. godine.: HJ u ligaturi. 217 75. visina bez poklopca 14.B. ili 1957. višebojne ocakline visina 22 cm. 9 cm. MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. br. Zagreb.1925 Nem. ŠEĆERNICA Zagreb .1925. modeliran. Celju Muzej za umjetnost i obrt. višebojne ocakline vis. Zagreb. modeliran.

83.B. kositrena ocaklina visina 17 cm. . crveni keramički crijep. Varšava. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 5596 M. BOCA Poljska.B. oko 1925.Rudolstadt porculan. modeliran. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. 14. lijevan.5 cm sign. modeliran. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb.82. crveni keramički crijep. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb. crna: bd u ligaturi. MUO 6099 M. višebojne ocakline vis. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. Zagreb. Zagreb. SVIJEĆNJAK Zagreb. VAZICA Zagreb. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt. 84. lisica u profilu.2 cm.2 / 11 cm sign. višebojne ocakline vis. 34 cm. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst. urezana d. Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. višebojne ocakline visina 21 cm. Zagreb. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt. 92. 90. 85. modeliran. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo. lijevan u kalup. modeliran.B. promjer 12 cm sign. 42 cm. višebojne ocakline vis. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt. bijeli keramički crijep. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb. 32 cm sign. višebojne ocakline vis. oko 1930. Zagreb. MUO 10302 M. MUO 14492 M.B. MUO 14853 M. -1930. širina 23. crveni keramički crijep. 1925. modeliran. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920. oko 1932.B. 88. duljina 35.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. vrten. SVIJEĆNJAK Zagreb.B. U.B. 218 89. modeliran. MUO 5189 M. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep. Zagreb. vrten. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep. Zagreb. promjer baze 11. MUO 2151 M. 36 cm. 38.5 cm sign. 23. 91. 034. ocaklina vis. otisnut u kalupu.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. Stella Skopal PLESAČICE Zagreb.B. 1930. ocaklina visina 20. oko 1927. Zagreb. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep. Tvornica porculana Schwarzburg .B.d. crveni keramički crijep. Zagreb M. višebojne ocakline vis.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1932.4 cm. Zagreb. višebojne ocakline vis. 1935. crvenkasti keramički crijep. MUO 24331 M. MUO 2156 M. 86. promjeri 6. 290 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1936. F MUO 14493 87.

Zagreb M.7 cm.B. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS. terakota.B. 102. 20 cm sign. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. 101. s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. Vitomir Andrija Bulaić. pozlata promjer šalice 10. Tvornica porculana Rosenthal porculan. prozirna ocaklina visina 26.7 cm sign. Selb. širina 21 cm sign. višebojne ocakline vis. MUO 23659/1-3 M.1 cm. Zagreb. natpis Rosenthal . crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. Beč. oko 1933. . promjer 11 cm. višebojne ocakline visina 51 cm.5 cm sign. MUO 15971 M. utisnut polukrug. Osijek.T. utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. 98. ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM. Perry visina 25. Zagreb M.5 cm. ocaklina. 97. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt. Beč.1930. zelena: ukrštene ružine grančice. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal . 100. Beč. 99. .5 cm. širina lopatice 6 cm sign. nečitak (pladanj). N.5 cm. utisnuta: WW.7. natpis Rosenthal / Bavaria. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA .B.93. Zagreb M. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE .. Krasno n.5 cm. promjer 19. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C.: crveni pečat tvornice.ZAROBLJENA PTICA Austrija. crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria.Selb . višebojni ukras visina posudice 8. 1925. MSO-157211-1-2 R. 5115. lijevan u kalup i modeliran. Rudolf Knörlein MASKA Austrija. širina 41.3 cm sign. širina 20 cm. višebojne ocakline visina 28. kruna.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt. urezana: ABouraine. XII. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?).B.Bavaria. promjer tanjurića 19.B. Zagreb. 513 (broj modela). 25 cm. Pariz. Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. crno A. modelirana vis. Beč.B. oko 1930. smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. vrten. Selb. 1930-ih bijeli keramički crijep. F. Tvornica porculana Rosenthal.B. promjer tanjurića 11. (Schönfeld) bijeli keramički crijep. 6 privatno vlasništvo. M. utisnut trokutni pečat tvornice. 96. 36. Beč.5 cm. 1930. 219 94. oko 1923. 95. duljina lopatice 23.5 cm sign. utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo. Zagreb. Zagreb M. oko 1925.3 cm sign. razmrljana: Goldscheider. MUO 15242 M.. / AS u ligaturi: urezano: 5230. zelena: ukrštene ružine grančice. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. prozirna i crna ocaklina visina 16. duljina 28.5 cm sign. tamnozelena. oko 1932.3 cm sign. kruna. DESERTNI TANJUR Njemačka. u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt. 1931.B. P. duljina 90 cm sign. lijevan u kalupu. FIGURA DJEVOJKE Austrija. Zagreb M. ocaklina visina pladnja 3. višebojne ocakline visina 46.B. Perry porculan. 1246. crveno R s krunom (na tanjuriću) vl.B. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka. prozirna ocaklina sign. lijevan u kalupu.KRALJICA AMAZONKI Francuska. promjer tanjurića 10. R X. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris. 65 privatno vlasništvo. Made in Austria.5 cm. 103. Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija.B.B. oko 1925. oko 1925. oko 1928. 104. MUO 25193 M. Mable C. Tvornica Rosenthal porculan. preslikač. MUO 46262 M.D. Zagreb M. bijeli keramički crijep. PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. Zagreb.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Perry ANTILOPA Njemačka. promjer 30 cm. višebojne ocakline visina 16. prema modelu Mable C. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije. Karlovy Vary. Selb.B.

lijevana vis. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb. iskucana. A. kovana 4 x 5. bronca.: P. bronca. A. 110. tajnik izložbe. Zagreb. Zagreb.K. mjed. Zagreb.K. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. 109.: HJ Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb. 1925.K.K. u Parizu.K. A. posrebrena. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 1924.ME AL T 220 105. ili 1926.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. 1931. 108. 111. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925./24. A. kovana promjer 6 cm sign.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. .K. mjed. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca. 35 cm. 107. 1926. prije 1926. PEHAR Zagreb.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. do 1952. u Parizu. MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 25 x 18. Zagreb. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu. 106. pozlaćena. a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. izvedba: Griesbach i Knaus mjed. MUO 40048 A. Zagreb. 32. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar. obojena 7. kovana 4 x 5. MUO 45390 A. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign. MUO 48141/1. KUTIJA Kraljevina SHS. 1923.K. 1924. lijevana vis.

izvedba: Griesbach i Knaus bronca. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt. lijevana. Zagreb A. MUO 45389 A.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. 1932. MUO 41162 A.: H. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb. 180 cm. 117. A. oko 1930. 1920-ih srebro.5 cm. 1926. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. lakirana. 119. Bruno Zach FIGURA Austrija. Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca.K. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. lijevana 39. 1920-ih bronca. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt. 12. Zagreb. mramor vis. mramor vis. MUO 25150 A. 221 124. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. . iskucano vis.K. Zagreb. ŠEĆERNICA Njemačka. 26 x 7 cm sign.112. bronca. 1928. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz.K./24. lijevana. mramor vis. 113.K. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb.K. 123. MUO 41161 A. 114. 1934. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. kovana promjer 6 cm sign. KAMINSKA REŠETKA Zagreb. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik. Zagreb. kovana promjer 6 cm sign. 11 cm. kovana 7. 800 privatno vlasništvo. MUO 14884 A. 1932. 1935. MUO 31627/2. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija. 125.8 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 7. Zagreb. 120. baza 10. MUO 25596 A.K. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.8 cm žigovi: njemački žig za srebro.5 cm sign.2 cm sign. Zagreb.K.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. FIGURA PLESAČICE Austrija. . 122. LUSTER Zagreb. MUO 45388 A. Zagreb A. lijevana vis.2 x 6. uređene 1926. 1930-ih bronca. 115. Zagreb. Zagreb A. oko 1930. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.K. kovana 4 x 5.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.K.K. MUO 45387 A.5 x 33. MUO 16761 A.: H.3 A. bronca. 1923. lakirana. 116. Zagreb.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. 37. 1925. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. 35 cm.K. 1934. Hinko Juhn PLAKETA I. mramor vis. Zagreb. lijevana vis.K. Zagreb. bronca. Zagreb. lijevana. lijevana. kovana promjer 6.1932. 121. bronca. bronca.5 x 9. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.K.K. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. 118.JUN Muzej za umjetnost i obrt.3 cm sign.

KALEŽI Zagreb. Dubrovnik Njemačka. promjer 11. vilica za serviranje ribe 22. kantica vis. alpaka.8 cm. širina 12. vilica za predjelo 18. štipaljka vis.5 cm x promjer 5 cm.. Zagreb A. kutlača za juhu 31.3 x 15 x 8. 6. šećernica vis.4 cm.7 cm.K. šibičnjak vis.5 cm. Dubrovnik Austrija.5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo. promjer 8. i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom.K. 1920. Dubrovnik A.5 cm. SERVIS ZA KAVU Francuska. iskucana. A. nož za jelo 26. vilica za jelo 21 cm. 17. A. bezbojno staklo. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka.5 x 9. širina 22.dio opreme Restorana Luke Šarića. 127. vilica za puževe 15.222 126. 1930-ih izvedba: V.7 cm. K. vilica za desert 13.7 cm. U restoranu su 28.5 cm. oko 1920.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt. tučeno. Vladimir Šarić. kantica vis. posrebrena.1 cm. 134.5 cm.5 cm.8 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića. štipaljka za cijeđenje limuna 2. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ. promjer 11. gravirano vis. vilica za voće 15. posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis. kutlača za umak 19. Dubrovnik Češka. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H. stalak za ulje i ocat 21. Vladimir Šarić..5 cm. oko 1930. žlice za serviranje 26 cm. 7.K.3 cm.K. hvataljka za šećer 11.3 cm.3 x 6.4 cm x 9. promjer 11. 23.3 cm. brušeno sosijera 7 x 16.7 x 3 cm. 128. gravirana vis. godine večerali Edward VIII. prije 1931. žlica za serviranje kreme 21. lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo. stalak za sol. Zagreb A.8 cm.8 cm. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih. 11 cm. Zagreb. 133. lopatica za sir 19.dio opreme Restorana Luke Šarića. inicijali Luke Šarića.5 x 21 cm. 6.3 cm. 13. Cvijetni korso 11. izvedba: Aleksander Sturm. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922.K. promjer 4. šećernica 9. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela.1 cm. prije 1925. 7.8 cm. Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova.5 cm žigovi: HACKER vl.K.K. SERVIS ZA KAVU Austrija. brušeno kantica za kavu 24. lopatica za kolače 27 cm.5 cm. promjer 44 cm. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč.5 x 7. Dubrovnik A.5 cm. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA . strojno kovana. Dubrovnik A.7 cm. 130. 131. / VI 1925 u Maksimiru. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . promjer baze 11 cm. posudica za šećer u kocki vis. 2. stalak za čačkalice 6.3 cm. 135.5 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka. . MUO 16471/1. vilica 21. 14.K.5 cm.2 A. vrčić za mlijeko vis.8 cm.3 cm. Vladimir Šarić. papar i čačkalice 11. i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl. pladnjić 25.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo. 15 cm. palisander pladanj širina 52 cm. promjer otvora 12. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed.dio opreme Restorana Luke Šarića. tiješteno. hvataljka za serviranje 19.7 x 3. Dub srebro.1930.3 cm. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934. A. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. vilica za serviranje 26.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931.K. 30. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A. 7. ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro. nož za predjelo 21. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933. šećernica vis. vilica za ribu 18. 132.5 cm. STOLNO POSUĐE I PRIBOR .3 cm. Dubrovnik Austrija. 129. tvornica za izradu srebrnine srebro.4 cm. žličica za kavu 14.3 cm. žlica 21.2 cm. palisander vis.5 cm. S. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka. nož za ribu 21 cm.4 cm. pribor za serviranje salate 24.5 x 18 x 10 cm. bezbojno staklo mlinčić vis. širina 22. . posrebrena kantica vis. promjer 5.4 cm žigovi: BERNDORF vl. ZDJELA Beč.8 cm. stalak za čačkalice 2. bezbojno staklo. čajnik 10 x 16 x 8.K.5 cm. 1.3 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis.5 x 12 x 10 cm.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl. promjer baze 12.5 cm. promjer baze 3. širina 17 cm. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed. vrčić za mlijeko vis. Vladimir Šarić. 7. C. kolovoza 1936. i proizvođački žig privatno vlasništvo. STALAK ZA JAJE . 14 cm. Zagreb. nož 25 cm. posuda za juhu 8 x 14 cm. / FRAN KOŠĆAK / 1932. lopatica za maslac 20 cm.

oko 1925. 138.K. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo. poniklana mjed. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. 37 cm. godine. 145.8 cm sign. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac. promjer baze 6. TABAKERA Njemačka. 143. 58. izvedba prije 1940.5 cm.K. Zagreb iz 1931/32. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro. drvo. 43 cm. A. Zagreb A. 1922. oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij. porculan vis.K. MUO 5573 A. željezo 8.2 cm.. širina 24.. 1933. 139.K. srebro. kovano. Zagreb A. POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska. orahovina vis. drvo 11. SVJETILJKA Zagreb (?).9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca. MUO 14916 A. promjer baze 23. Zagreb A.K. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo. emajl 8 x 4. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac. 13 cm. 141. promjer gornje polukugle 22 cm. . SVIJEĆNJAK Zagreb. Zagreb. TABAKERA Beč. 1933. lijevana vis. SVIJEĆNJAK Beč. 142.1937. A. LUSTER Zagreb.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922. oblikovanje: Stjepan Planić bakar. 144. privatno vlasništvo. Zagreb A. mjed poniklana vis. promjer baze 10. promjer baze 17. 1930-ih mjed i bakar. nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.1933. 223 137. izvedba: Sigmund Guttmann srebro.3 x 7.K. . 140. strojna izrada 2. .5 cm vl. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt. ..K.4 cm.K. Zagreb.K. poniklano.5 x 38 cm privatno vlasništvo. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22. Vitomir Andrija Bulaić.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. investitora Guština i Prestina. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt.1941.8 cm. promjer 10. STOLNA SVJETILJKA Njemačka. SVIJEĆNJAK Zagreb.K. 1923. .4 x 5.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922. emajl 1 x 10.5 cm. Zagreb. iskucano vis. poniklano. oko 1930. Zagreb.K.: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. i proizvođački žig privatno vlasništvo. Zagreb A. 1935.136. MUO 43610 A. celuloid (?). PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka.4 x 7. 88 cm. obojeno..4 x 2.1933. 1932. 146. MUO 16909 A. promjer sjenila 30.5 x 23.

2 cm Muzej za umjetnost i obrt. S ATOVI 224 148. briljanti dulj. bakelit 17. smaragd pločica 1. obojena. A. oko 1920. zlato. dijamanti. oko 1930. platina. 152.K. pletena. TORBICA Francuska.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. biseri. platina. platina.1930. OGRLICA Austrija (?). IGLA . dijamanti pločica 1. PRSTEN (?).K. 154. TORBICA Francuska.1930.K.K. .BROŠ (?). MUO 44786 A. stakleni kamenčići privjesak 6.K. Zagreb. Dubrovnik A. 150. 153. Zagreb. PRSTEN (?).6 x 1.K. 1930-ih platina. PRSTEN Zagreb (?).5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo. Zagreb. . mjed. briljanti pločica 1. Zagreb. MUO 25143 A.5 x 10. Dubrovnik A.3 x 1. oko 1930.K.5 cm žigova nema privatno vlasništvo. MUO 49333 A. OGRLICA Zagreb (?). poniklana. 151.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo.147. 1925. bakelit (?) 13 x 10. oko 1935. MUO 34911 A. 149. pletena. MUO 25142 A. oko 1930. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt. posrebrena legura. zlato.8 x 1.7 x 3. srebro. Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. . Zagreb. 1925. mjed.K.

oko 1930. lijevana.-1934. 166. 156.P. oko 1930. 30 cm. tvornica: Mofém mjed. kromirana 11 x 10 x 2.L. 162. 165. poniklana. Švicarska.5 cm sign. staklo sat: 34 x 37. SAT SA STUPOVIMA Francuska. 167.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. ostaci žuto toniranog laka. Zagreb.: Japy frères & Cie Gde med. metalna legura. mjed. staklo promjer: 4.L.L. Swiss made fifteen 15 jewels . Francuska. mramorni oniks.P. Zagreb.P.na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt. mehanizam: Japy frères. mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks. staklo 21. MUO 26626 V. poniklana.P.8 x 2. staklo. kromirana. MUO 22759 V. mjed.L. duljina lanca 12. emajl 5 x 8.5 cm sign. Švicarska. oko 1925. metalna legura. MUO 25169 V. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?).KRONOGRAF SABINA Švicarska. d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt. kromirana 13. svijećnjaci: 13 x 10 x 7.L. STOLNI SAT kućište: Beč.7 x 6 cm privatno vlasništvo.5 cm sign.1 x 7 cm sign.2 cm sign. 157. mramorni oniks. Zagreb V. jantar promjer 5 cm.na mehanizmu (švicarski mehanizam.7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880.na brojčaniku.P.P. broj kućišta 857750. MUO 29736 V.: Japy Freres. poniklana. 163. Švicarska. staklo 48. oko 1920. emajl. metalna legura. mjed. staklo vis. STOLNI SAT S BUDILICOM vj. Muzej za umjetnost i obrt.5 x 37 x 9. 225 161.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922.. 158. oko 1930. srebro. 159. mehanizam: Švicarska. zlato. MUO 28193 V. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn. oko 1930.L.5 x 19.P.P. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds. oko 1930. 164. International Watch Co Schaffhausen .na brojčaniku.L.L. .3 cm sign. oko 1930.P. Zagreb. metalna legura. Beaucourt mramorni oniks.P.L. oko 1930. pozlaćeno srebro. zlato. Švicarska. MUO 42757 V. MUO 18123 V. kromirana 15. za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt. metalna legura. lijevana bronca. gijoširano. SAT S FIGUROM PSA vj.P. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen. posrebrena. Zagreb. legura cinka.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka.155. žig za švicarski rad od 1880. Zagreb. Zagreb. Zagreb. oko 1930. non magnetic Swiss made . metalna legura.: Nivram (Marvin obrnuto).: TR (u štitu) AS 624 .7 x 12 cm.P. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. 160. MUO 49208 V. oko 1925.L.: Mofém . briljanti. mramor.SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.L. MUO 30503 V. Zagreb V. koža promjer 4 cm sign. staklo. SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska. tekstil 1.8 x 24. djelomično posrebrena. oko 1925. promjer baze 12. MUO 41083 V.L. lijevana.: Sabina . aluminij. mjed.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt. Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt.7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt. RUČNI SAT . MUO 26625 V. KAMINSKA GARNITURA . do 1934. kromirana. RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust..: Roamer Swiss made . Zagreb. za 14 karata. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt. lanac: zlato. koža 2 x 3. mjed.L. bakrena legura..na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović. Zagreb. Zagreb. tvornica: International Watch Company. bakelit. Francuska.3 x 40 x 14.P. Zagreb.

Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. 1924. 171. 174.S. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb. Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. inv. 1924. 172. 1925. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt. MSU 3019 K. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. litografija tisak: Litografija Kr. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti.V. Beograd. Zagreb.V.d. KAVANA. 1920. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU.K. Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. MUO 20626 /1 K.. Zagreb. litografija tisak: Rožankovski i drug d. br. Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. tisak: Crété. Otto Antonini PLAKAT KLUB. MUO 28859 K. akvarel. 175.V. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. Zagreb. KABARET Zagreb. MUO 20625/1 K. 1925. 2892 G. inv.III V. 1925. 176. oko 1925. br.V. Zagreb. GZP 46/1999 . GZP 49/1999 173. 169.K. tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK. Zagreb.dizajn 226 168. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb. 1170 . tuš. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. zem. tisak: Vaugirard.S. MUO 27030 K. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK. Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz. Zagreb. 170.B. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920.

Zagreb. litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU.d. 180. 187. 1930.V. inv.IV V. Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. Zagreb. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb. Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU. 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 227 182. offset tisak: Tipografija d.IV V. Ljubo Babić PLAKAT I.1935. 186. . 1930. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Lit. Zaklade tiskare Narodnih novina. br. br.K. 188. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. Zagreb. 1117 .K . Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. 1113 . 1930.. 184. 1924.K.V. MGZ 51119 Ž. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d. MUO 19952 K. 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo. Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb. litografija tisak: Tipografija d.V.d. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt.IV V. Zagreb K. inv. Božidar Kocmut PLAKAT XIV. MUO 7710 K. Zagreb. . inv. MUO 7711 K. oko 1930. MUO 23348 K. MUO 23346 K.K. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.K. 1121 . litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb.K . Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK. MUO 23353 K. Zagreb. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. 1927. Zagreb. V. V. Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt.177. GZP 44/2009 183.1929. 1929. Kenneth D.K. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. br. V. 181.d. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija. 1926. 1935. 178. Zagreb. 185. 179. Zagreb. Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. 1927. Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb.

Zagreb.I V. 1935. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. inv. 190. Zagreb. t.1940. inv. Zagreb. V.1940. 1115 . Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb.V. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. br. 1930.II V. litografija tisak: Lit.V. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora. 192.IV V. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. MUO 23361 K.: s.l. Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb. .1940. 191. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt. ispod teksta d. 1929. Zagreb. Zagreb.V. br. V.g. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb.1935. 1936. Zagreb. Zagreb. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. . 1931. Narodnih novina.1940. Zagreb.K.k. MUO 23359 K. . Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb. MUO 23360 K. z/t Narodnih novina. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. 194. . 193.: TIPOGRAFIJA D.K. br. Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU. MUO 28978 K. MUO 8310/10 K. na prikazu g. 195. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. . 1930.d.K. Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb. Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb. offset tisak: Tipografija d.d. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb. .d.K.228 189. offset tisak: Lit. 1935. 197. inv.D. MUO 23345 K. 1136 . Zagreb. Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt. V.k. Zagreb.K. 198. MUO 8310/13 K. 88 .V. 1930. 1930. Z. Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb. Zagreb 952 x 635 mm sign. 196. 1930.

1940.V. MUO 8310/15 K. tuš. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. olovka. 202. 205.V. offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. litografija tisak: Tipografija d. Zagreb.1940. V. 1930. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. . .D. Zagreb. K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb. br. Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. 1926. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23352 K. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelijer Fortuna LETAK 6. 1926. 229 207. K. Zagreb.1940.V. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb. 200. 29-II V. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. . 206. 201.1940. K. 1938. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. MUO 35174 K. tuš. K. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.d. V. 203. br. 208. V. 1937. 1929. 228-II V. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Sergije Glumac PLAKAT 29. inv. 210. K. Zagreb. akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. MUO 23351 K. Zagreb.V. Zagreb.V. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 209. MUO 23362 K. litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d. olovka. Sergije Glumac PLAKAT XII. 204.d. K. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 1926.199. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. br. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1935. Zagreb. 1931. 1926. inv. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. akvarel. V. inv. . . 1930. MUO 23349 K. olovka. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU. 1597 V. 1926. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. Zagreb. tuš. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.

Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. Zagreb.1935. 230 212. MGZ 39656 Ž.1935. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž.K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1929. Zagreb. Zagreb. 1926. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb. tuš.V.K. MGZ 8896 Ž. Zagreb. MSU 2467-doc L. 213. 1928. . akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel. kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl. Zagreb. tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. 220. . akvarel..K. MGZ 8891 Ž.V. MUO 35175 K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb K. Zagreb K. 216. Zagreb K. tuš. suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti. MUO 29526-2 K. MUO 49758 K. olovka. 218. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb.V. 1928. akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić . V. Zdravko Savić Gecan. . Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” . MUO 29526-1 K. Zdravko Savić Gecan. Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. MGZ 8890 Ž. olovka. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl. 1928. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.. akvarel. Zagreb. MGZ 8887 Ž. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. 219. tuš. 214. 1930. 1930. 1926.V. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba. 1926. 222. 217. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba.211.Mihočinec. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba.T.K. 1930. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb. akvarel.V. 223. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928.V.K. 221. 215.

olovka. 1930. 232. 1935. Zagreb. 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.V. 1930. 1931. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24. MUO 8307/33 K. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1931. V.  25. Z. V. MUO 8306/09 K. BORONGAJ Zagreb. 227. 230.K. . 229. X 1930 Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. . Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb.1940.K.1940. Zagreb. MGZ 8897 Ž. crtež. 1929. MGZ 9389 Ž. 226. MUO 8305/17 K. 231 225. V.  25. Zagreb. 1929. V. MGZ 51118 Ž. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 1935. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb.224.1940. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14. 231. 124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 8306/10 K. knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt.Z. .V. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb.K.V. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. X  XIII. . Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb. kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. V. MUO 8307/32 K. 228. olovka. MGZ 9414 Ž. tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. 1929.K. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt.

Zagreb offset.d. KONJIČKE UTRKE. Br. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. 243. BROŠURA BRIONI Rim. 1932. Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET . knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. 10 Zagreb. K. 1937.d. 1929. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb. V.25. izdavač: “Tipografija” d. MUO 49755 K. 239. Zagreb. litografija. 241. V. 245. K. 19 Zagreb. Zatvoreno spremište.d. AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931.1940. Zagreb offset. knjigotisak tisak: Tipografija d. Zagreb offset. 10 Zagreb.d. Zagreb. 236. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb. sign. Grafico F. Br. izdavač: “Tipografija” d. knjigotisak tisak: Stab. MUO 49759 K.d. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .233. 1931. K. MUO 49753 K. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . K. 240. 232 234. K. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt.4 Zagreb. 2 Zagreb. 1929. Zagreb offset. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .d.d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž. 1937. 1929. 12 Zagreb.1940. 1928. Br. Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž.SKOKOVI U VODU. knjigotisak. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž. 17 Zagreb. Zagreb offset. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA. 244. 4 Zagreb. 1937. GODIŠNJICA I.d. .V. izdavač: “Tipografija” d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž. Zagreb offset. 1.d. Zagreb offset. Br. K. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. .NA TERASI GRADSKE KAVANE. 12 Zagreb.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU. Br.MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž. Br. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .1940. izdavač: “Tipografija” d.d. K. Zagreb. 235. . izdavač: “Tipografija” d. 242. 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt. izdavač: “Tipografija” d. 1935. Br. Br. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .725 . Zagreb. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. TENNIS. 1932. . MUO 49754 K. ČASOPIS REKLAMA. 237. 90. 1931. 238. HRV. Zagreb offset. K. V. br.1940. 1927. izdavač: “Tipografija” d. bakrotisak tisak: Tipografija d.

zlatotisak. ČASOPIS SIGNALI. 1921. 1935. 250. ČASOPIS KRITIKA Zagreb. sign. Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb.K.V. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d. 1920. HMT 1011 M. Zagreb. 4917. Zagreb. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. inv. N.A. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb K. ČASOPIS ILLUSTRATION. MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt. 2618. ČASOPIS ZENIT Beograd.V.V. 256. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb. 1923. MUO 8308/25 K. 1 -17/18.N. sign.246. 1922. MUO 20853/1 K. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt. 255.V.848 248.V. knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti.232 247. N. Zagreb. Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L. . knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 249. 252. MSU 1012/17-18 J. 254.1929. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO. . 4918 Pariz. 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac. K. Zagreb.1930. Zagreb.V. V.A. 233 251. 1922. 1940.d. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb. br. Knjižnica. Knjižnica K. br. . MSU 2395 K. knjigotisak tisak: S. KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. Zagreb. knjigotisak. MUO 43487/1 K. litografija. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 1922. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zatvoreno spremište.G. S. 86. 90. Zagreb. 253. Zatvoreno spremište. Zbirka tiskane građe. 1 Zagreb. B. 257. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb. MONOGRAFIJA BRIONI Genova. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. K. 1932. Zagreb.I. 1919. 1936. J. 1937. già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma.

1921. Zagreb. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb. Knjižnica. sign.V. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč. Zagreb. 13 K. sign. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. sign. Ivo Tijardović STEVAN ST. sign. 266.234 258. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč. 1921.V. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 264. Wien VI naklada: Edition Slave. 1922. Knjižnica. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. 265.V. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921.V. Ivo Tijardović B.V. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. Zagreb. 1921. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. Wien VI naklada: Edition Slave. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. sign. 267. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. 1922. sign. sign. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 18 K. Knjižnica. Wien VI naklada: Edition Slave. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 1921. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien VI naklada: Edition Slave. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 32 K. 259. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign. Knjižnica. Wien VI naklada: Mozarthaus. Zagreb. Knjižnica. 48 K. 17 K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. Wien VI naklada: Mozarthaus. sign. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign. 20 K.V. 261. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Zagreb. Zagreb. 1921. 35 K. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. Wien VI naklada: Edition Slave. 29 K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921. sign. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. Knjižnica. Wien VI naklada: Mozarthaus. 268. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V.V. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien VI naklada: Edition Slave. Knjižnica. Knjižnica. 15 K. 262. 269. . Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 23 K.V. 263. 260. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. 24a K. Zagreb. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč. Zbirka arhivske građe K. 1925. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb.

278. tisak: Tomasic & C. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. HMT 159 M. Zagreb 140 x 91 mm vl. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb K. MUO 23312 K. Imp. MUO 23314 K. 277. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. 1925. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. 1925. 283. Zagreb. . RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. Ljubo Babić DIPLOMA I. tisak. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica. Zagreb. 1925. L. 273. K. V. HMT 129 M. MUO 23313 K. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. UZORAK TAPETE Austrija. V. 276. Anđeo Nazlić. G. V. 280. Split 274. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. .1925. 1920. Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti. UZORAK TAPETE Austrija. Zagreb. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović. Zbirka razglednica. Zbirka . V. Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb.V. tisak: Grafiche Chiesa. 281. V. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. 279. br. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt. tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. MUO 7718 K. inv.Stan arhitekta Viktora Kovačića. Zagreb. Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz.. V. V. Zagreb.270. V. UZORAK TAPETE Austrija. UZORAK TAPETE Austrija. Zbirka razglednica. V. MUO 23311 K. K. 235 271. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K. 1925. 275. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću. Opatija / Cesare Capello. litografija tisak: Lapina. V. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. V.K. bakrorez tisak: Imp. 1927. UZORAK TAPETE Austrija. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. 282. Zagreb.Abbazia.

. MSO-172666 R. MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23610-01 288. V. željezo. SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. Elza Höcker NACRT ČAŠA.2 x 3. 1927. V.3 x 18. 285. papir. olovka. crtež. B. 1927. B. tisak 10. V.1929. 291.2 x 3. NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb. olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. . KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim. 1920-1940. 1927. Zagreb. V. prozirno lijevano staklo. oko 1935.6 x 3. . KUTIJA 1920-ih karton. 287. 286. K. V. papir. UZORAK TAPETE Austrija.7 x 4. . BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb. MUO 18480/1 K. papir. 25.1925. tisak vis. papir 3. Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb.284. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb. Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 1927.1929. V.5 x 0. 289. 293. K. V. 295. . . . akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt. 3. MUO 23612-05 sign. olovka. tisak 4. 1920. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.9 cm Muzej grada Rijeke K. R-897 Boca likera tvrtke Pokorny. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano. 236 296.1929. 1927. 297. pluto. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K. V.1 x 24. MSO-172683 R. K.5 cm Muzej Slavonije Osijek. tisak 4. tisak 4.5 x 15. oko 1930.5 x 10. K.5 cm Muzej Slavonije Osijek.d.4 cm Muzej Slavonije Osijek. poniklano.4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). Zagreb.9 x 2. MSO-164135 R.1929. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb. NACRT ČAŠA Zagreb. 290.5 x 1. V. 292. Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. 294. Zagreb. Zagreb. BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?).1929. V. B. 1920-ih željezni lim. K. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb. karton. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt.2 cm Muzej grada Rijeke K. mliječno staklo.5 cm Muzej grada Zagreba.

Zagreb. 1929. MGR-G-11 N. Vitomir Andrija Bulaić. 1938. Vitomir Andrija Bulaić. bukva. d. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. . 303. bakelit 18 x 33. 17 cm Muzej Slavonije Osijek. Vitomir Andrija Bulaić K. platno. 306. 8 x 9 x 9 cm.C. MGR -G-24 N. V. STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser. staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke. 310. MUO 47185 K.E. MUO 18477/7 K. MGR-12516 N. 1920. V. .3 x 9 x 9 cm. Zagreb. čelik. 5 x 18 x 18 cm.B.1925. metal.S. 302.B 307. koža 29 x 35. furnir oraha. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt.2 R.A. proizvođač: M.B. bojana crveno. inv. Zagreb K. 305. čelik. lim. 308.R. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary.5 x 55 x 22 cm vl. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska.5 x 21 cm promjer zvučnika 45.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. 1930-ih čelik. MSO-159324/1. 25 cm. 9 x 9 x 9 cm. . 1920. V. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth.S.3 x 9 x 9 cm. MGR-G-20 N. 1930-ih mjed. 311.5 x 4.S.S.B. Berlin. MGR -G-12 N. 62 cm Muzej Slavonije Osijek.B. TINTARNICA PENKALA Zagreb. ČAJNIK S KUHALOM Njemačka. tisak na limu 27. 1920-ih bukva.br. 19 cm. poniklano kantica: v.-1928. 1930-ih metal. Zagreb. metal. KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara. V.1931. š.Deutsche Werke A. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb.B. uslojena furnirska ploča. staklo.A Cotechini mjed. kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt.G. Njemačka. 237 299. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . inv. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej grada Rijeke.298.B. br. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan.br. 300. nikl v. inv. USISAVAČ V 20 AEG . Zagreb.br.7 cm Muzej grada Rijeke. 309. br.1925. inv. V. MUO 18477/8 K. bojana crno. 1930. -1935. Zagreb K. 312. čelik 23 x 23 x 10. 5 x 18 x 9 cm. . V. 1920. bakelit 11. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?).S. oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5. Italija. oko 1928.1925.MGR-G-27 N. visina 280 mm vl. MUO 18477/4 K. 16. 1920-ih masiv bukve. RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka. Australija. V. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. bakelit promjer 245 mm. .B.5 cm Muzej grada Rijeke. 304. br. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. inv. 9 x 18 x 18 cm vl. 1926. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb. 301. inv.S. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke. 1920. MSO-T-183 R.

akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt. V.1926. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. olovka. AUTOMOBIL PEUGEOT. 1927. Zagreb. oko 1925.V.  1929. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb. . akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt. 316.  1929. 1920.V. Soscaux. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. olovka. K. Zagreb.1929. Zagreb. V. . MUO 21325 K. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb. Zagreb. 326. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb.B. 317.238 313. . 314. 1925. Zagreb. škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. kromirana mjed 12. olovka. tuš. K. MUO 18477-154 K. 1936. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. V. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. tuš. Francuska 1.V. 1927. Zagreb. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt. Francuska. Zagreb. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb.52 x 4. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt. 328. oko 1925. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. Zagreb. MUO 23599 K. V. oko 1925.1929. 324. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. MUO 23598 K. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 320. 321. 318. 1930-ih makassar ebanovina. Zagreb. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb. MUO 18477-061 K.57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. olovka. 1927. olovka. Zagreb V. . Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb. V. olovka. Zagreb. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. V. Zagreb. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. 327. K.53 x 1. MUO 18477-062 K. 1920. kolorirani crtež. tuš.8 x 45. 322. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt.1926. akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. 319. MUO 26482 K.M. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo. V. 1927. V. 1920. V. K.5 cm Zbirka Vela . 1920. 325. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb. KOŠARICA Francuska. MUO 26483/2 K. . 323. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 20. Tomislav Krizman. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka.V. 315. V. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Zagreb. oko 1925.Žagrović. 302 CABRIOLET Soscaux. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Francuska K. K. Zagreb. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. izvedba: Peugeot. MUO 18477-060 K.

Kl.1935. Zagreb.Kl. 334.Kl. oko 1925. 119 Muzej za umjetnost i obrt. 332. 333. Zagreb. . A. Zagreb.Kl. titranke dulj. .moda 329. Zagreb.Kl. titranke dulj. OGRTAČ Pariz. biserne perlice dulj. Zagreb. MUO 23762 A. MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl. 1930. markizet. VEČERNJA HALJINA Pariz. oko 1930. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1933. svila. . Zagreb. svileni žoržet dulj. 338. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. 337. 1920. MUO 12673 A. MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl. svila dulj. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. muslin dulj.1921. HALJINA Hrvatska. MUO 11591 A. . 331. . supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. til. 134 cm Muzej za umjetnost i obrt. muslin. VEČERNJA HALJINA Pariz. oko 1927. HALJINA Hrvatska. MUO 49129 A. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. Zagreb. 92 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. oko 1925. Zagreb. vezivo pamučnim koncem dulj. muslin dulj. Zagreb. baršun dulj.Kl. HALJINA Hrvatska.1934. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. kreacija: Jean Patou svileni voile. 239 336. 330. HALJINA Hrvatska (?).Kl.1932. 117 cm Muzej za umjetnost i obrt. 335. oko 1920.Kl. MUO 12674 A. 130 cm Muzej za umjetnost i obrt. strojna čipka dulj. 1930. VEČERNJA HALJINA Beč.Kl. HALJINA Hrvatska. HALJINA Karlsbad.Kl. lan. lame. oko 1926. MUO 49576 A. MUO 24011 A. MUO 28883 A.

107 cm Muzej za umjetnost i obrt. kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. svilena strojna čipka. 345. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl. svila. Zagreb. oko 1925.1921. perlice dulj. bolero dulj.Kl. staklene perlice. 1920. 341.Kl.Kl. Hodovsky (1896. 43. svileni til. svila. oko 1927. VEČERNJA HALJINA Beč. 347. HALJINA Hrvatska (?). A. VEČERNJA HALJINA Zagreb. staklene perlice. Zagreb. titranke. Mesaroš rođ. 344. strojna čipka od zlatnih niti dulj. A. . oko 1930. A. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl. titranke dulj. MUO 35551 A. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. MUO 42365 A. MUO 12113 A. A. staklene perlice dulj. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak. Zagreb. 240 340. 132 cm. vezivo pozlaćenim nitima dulj. .Kl. svileni krep žoržet. HALJINA Pariz. svila. 1927. umjetni koralji dulj.1969. Zagreb.Kl. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. titranke dulj. 342. svileni žoržet. A. MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt.339. 343. . oko 1925. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. HALJINA Budimpešta. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. svileni til. HALJINA Beč. svileni krep žoržet. A. HALJINA Austrija ili Hrvatska. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. VEČERNJA HALJINA Venecija. Zagreb. hermelinsko krzno haljina dulj. Zagreb. kombine dulj.1928. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. 93 cm. vezivo dulj. Zagreb. oko 1927. Zagreb. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. til. VEČERNJA HALJINA Beč. svileni baršun.1929. . . Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl. 346. oko 1924. svila. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.Kl.Kl. svila. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.

MUO 11644 A.1934. torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. svilena strojna čipka na tilu dulj.A. 1932. čipka haljina dulj. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt. 28. til haljina dulj. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt. 135 cm. 1933. 45 cm. bolero dulj. CIPELE Zagreb. M.A. MUO 28881 A.348. organdij. 355. . . c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba. 12 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb. haljetak dulj. oko 1930. 354. 143 cm. svileni krep žoržet. svilena čipka haljina dulj. 60 cm Muzej grada Zagreba. pelerinica dulj. MUO 19834 A. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb. Zagreb. 147 cm. svila dulj. 1.1934. 353. M. staklene perlice. MUO 44293 A. 352. M. 350. A. oko 1925.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi.A. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. 351. Zagreb. til. VJENČANICA Beč.Kl. 130 cm.2 A. 1932.Kl. godine.Kl. HALJINA Hrvatska.A. Zagreb. 155. godine. svileni žoržet dulj. MGZ 16054 M. Zagreb. 357.Kl. 1932. bolero dulj. tisak. Zagreb. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba. kombine dulj. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklene perlice dulj. 23 cm.A. papir. oko 1930.Kl. MGZ inv. pliš. vis. 1930. 356. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. koža dulj. RAČUN SALONA VOGUE Zagreb. titranke. PLESNA HALJINA Zagreb. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska. VEČERNJA HALJINA Zagreb. 358. žoržet haljina dulj. svilena strojna čipka. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. HALJINA Hrvatska. 1932. VEČERNJA HALJINA Zagreb. MUO 16758/1. . perlice. PLESNA HALJINA Zagreb. 1933. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. maroken. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. 57 cm.Kl. titranke. 241 349. M. oko 1927.

75. 366. 373. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. M.A. SPAVAĆICA Hrvatska. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt. CIPELE Zagreb. 56 cm sign. MUO 14672/1. M. JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb. MUO 15888 A. Ilica 21. oko 1928. MUO 17757/1. 362. Zagreb pozlaćena koža. MUO 22242 A. 368.A.Kl. pozamenterija dulj.1930. MUO 43540 A.A. 364. laneno platno.2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930.Kl. džersej dulj. 1925. laneno platno tunika dulj. 242 360. pamučna strojna čipka dulj. 365. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba. hlače dulj. Zagreb.Kl. godine. KOMBINE (“BODI”) Hrvatska. oko 1925. oko 1923. vuneni konac dulj. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileno vezivo dulj. . čipka dulj.359.Kl. 63 cm Muzej grada Zagreba. oko 1930. Zagreb.1960. 102.A. strojna čipka. 20 cm Muzej grada Zagreba. SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. MUO 22240 A. 78 cm. KOMBINE Hrvatska (?). svila dulj. Zagreb. Zagreb. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt. 130 cm Muzej grada Zagreba. MGZ 51601 M. oko 1935. svileni atlas. 361. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt. 82 cm Muzej grada Zagreba. 363. Zagreb. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska. KORZET Zagreb. 1925. koža. KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). MUO 15886 A. svileni krep žoržet. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. šir. Zagreb. . Zagreb. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza. oko 1930. 367. 90 cm.2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija.Kl.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 372. gaćice dulj. 40 cm. svila. MUO 15887/2 A. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska. oko 1925. grudnjak dulj. 130 Muzej za umjetnost i obrt.Kl. CIPELE Hrvatska. 1925. A. svila haljinica dulj. oko 1935. . MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić. oko 1930. Zagreb.Kl.A. titranke 14 x 20. postolarska radionica Oto Braun. 371. 40 cm.Kl. M. 1925. svileni rips.Kl. pamučna čipka hlače dulj.). A. DONJE RUBLJE Zagreb. s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. oko 1930. Zagreb.1930. laneni batist dulj.5 cm Muzej grada Koprivnice A. . MGZ 51603 M. vuneni triko dulj.2 A. MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. KOMBINE (“BODI”) Trst. pamučno platno. MUO 24018/1. 370. čipka dulj.Kl. 369.

oko 1925.Kl. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb. pozamanterija. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. štras. Zagreb. . supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini.B. CIPELE Beč. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. 384. CIPELE ZA TENIS Beč. RUKAVICE Austrija (?). Beč koža. vis. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini. 24. brokat. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek. zlatnih i višebojnih svilenih niti. 379. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. 382.Kl. Zagreb koža guštera. 1920-ih postolarska radionica B. 386. MSO-165627 R. TOKICA Zagreb.1930. MSO-157089 (k.A. Zagreb. . vis. 385. oko 1925. Zagreb. Reshovsky. postolarska radionica Otto Braun.tkanje srebrnih. 27. M. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. M. Ilica 21.5 x 20. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba.374. Odjel umjetničkog obrta. posrebreno dulj. MUO 12658/1. vez koncem dulj.2 A. MUO 22226/1.2 cm Muzej Slavonije Osijek. Zagreb. svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. koža dulj.Kl. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža. 41 cm Muzej za umjetnost i obrt. antilop koža dulj. 17 cm.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1b) R. antilop koža. CIPELE Beč. oko 1925. oko 1925. MUO 20072 A. MSO U-946 R. koža. laneno platno vis. perlice. CIPELE Njemačka ili Slovenija. obojeno perje vis. oko 1925. kozja koža dulj. A. teleća koža 12. Zagreb baršun. 1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža.5 cm Muzej Slavonije Osijek.2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. RUKAVICE Pariz ili Beč. oko 1930.2 A. 11 cm. MUO 20078 A. 376. 1930-ih koža. 380. 387. Zagreb.A.5 cm. oko 1920. MSO-U 1887 R. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek. 378. ŠEŠIR Zagreb. RUKAVICE Pariz ili Beč. 1920-ih postolarska radionica Wittenberg. 24 cm. Zagreb. oko 1925. 24 cm. 381. Odjel umjetničkog obrta.u.Kl.Kl. CIPELE Zagreb. écru antilop dulj. MUO 20079 A.2 A. ŠEŠIR Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. Odjel umjetničkog obrta. 383. MSO U-944 R. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 377. koža.B. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.B. 18465 br. MUO 14356/1. Beč brokat .B.Kl. CIPELE Beč (?). MUO 12588/1. platno 10 x 25.Kl. svileni rips. potpetice 4. 1925. 243 375. ŠEŠIR Zagreb. izrada: Dragica Šmid. Odjel umjetničkog obrta. vis. Ilica 5. Odjel umjetničkog obrta.

Pariz karton. MUO 25903 A. MUO 28528 A.B. MUO 47711 A. MSO-170410 R. Zagreb. 390. 393. Zagreb. emajl. koža. Zagreb A. 401. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?). A. papir. Zagreb. Odjel umjetničkog obrta. 391. slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1923. PUDRIJERA Austrija ili Italija. metal. 1930-ih tvrtka Coty.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek. 51 cm Muzej Slavonije Osijek.Kl. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. KUTIJICA ZA PUDER Pariz. Zagreb. umjetna masa. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba. . 396.Kl. tisak u boji visina 3 cm. 392.Kl.B. tisak promjer 6.Kl. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. celluloid. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. oko 1920. TORBICA Francuska.1925. staklo 25 x 34. metal 16 x 10. promjer 7.B. oko 1920.1 cm Muzej Slavonije Osijek.Kl.1930. svila. papir. MUO 17964 A. oslikana. Zagreb. Pariz karton. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj. platno. metal. TORBICA Hrvatska. 122.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MSO-168185 R.u. tisak u boji.1925. Zagreb.388. oko 1930. TORBICA Beč. Wien-Carlsbad koža. MSO-170527 R. metal. 398. Odjel umjetničkog obrta. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). papirne naljepnice 15.9 cm.Karlsbad tvrtka: M. Odjel umjetničkog obrta. promjer 7. 1925. 397. Odjel umjetničkog obrta. oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14. godine. MSO-170526 R. godine. MGZ 41371 M. svila. Beč. papir.5 x 45 x 11.Kl. . staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo 26. tisak u boji visina 3. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt. 244 389. 115) R. .8 cm Muzej Slavonije Osijek. 402. koža. MUO 23761/1-10 A.1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. papir. Würzl & Söhne.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 395. 399. MUO 23717 A.5 cm Muzej Slavonije Osijek. Odjel umjetničkog obrta. 1935. 1937. Zagreb. staklene perlice. bakelit.A. metalna galanterija. TORBICA Beč (?). 1930-ih tvrtka Coty. preplitanje dulj. bakelit.5 cm Zbirka Jura Gašparac. 1923. promjer 6. Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska.1939. . A.Kl. PUTNI KOVČEG Austrija. tkanina visina 3.8 cm. antilop koža.B. 400. 394. Zagreb. oko 1925. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.B. 15918 br. MSO-170522 (k. karton. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?).5 x 39.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. .Kl.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1922.Kl. TOALETNI PRIBOR Austrija (?).

1935. Risto Stijović KUTIJICA 1925. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. 411. MUO 11262 A. 405. 8. Zagreb Muzej grada Zagreba. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P.403. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. uz donji vanjski rub: R. svileni rips. MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“. 1921./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. rezbarena. Zagreb.Kl. pozamanterija. oko 1930.8 cm sign. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. 15. fraka.izl. vuneni triko dulj.5 cm. pamučni konac. poč.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. tisak 11 x 7. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1938. bočice 7. 410. . papir.M. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb.8 cm sign.5 cm. oko 1920.Kl. Zagreb. Lalique vis. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. Zagreb. 414.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis.b Muzej za umjetnost i obrt.2 A. kutija 9 x 8. uz donji vanjski rub: R. Zagreb Odijelo se satoji od hlača. Risto Stijović KUTIJICA 1925. obojena vis. MUO 39415/1. 8. MUO 43540 A.Kl.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 4.A.Kl. oko 1930.: na reversu otisnuto: Tipografija D.5 x 2. staklo sign.B.a Muzej za umjetnost i obrt.¸prom. 1920-ih zečja dlaka vis. 245 412.M. Zagreb. 1918. A. Zagreb. 5 Pariz.izl. vuneni triko. MUO 47981/1. prsluka.D. PLESNI RED Zagreb. MUŠKO ODIJELO Zagreb. CILINDAR Pariz. Zagreb. prom. 407.5 cm sign.Kl. Odjel umjetničkog obrta R. CIPELE Njemačka (?).5 x 5. rezbarena. M. vuna. godine i nagrađena je srebrnom medaljom./13. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9. A. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No.B. V. na dnu: R. 406. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. umjetna masa. 4. umjetna masa. obojena vis. 408. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. 409. košulje. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.3 x 6. 1929. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz. metalna dugmad vis. 413. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. Zagreb. ovratnika i leptir mašne. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt.B.2 A. 404.5 cm. MUO 47834 A. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža. tvrtka Salamander lak koža. Zagreb. V. 1927. MUO 39413 A.Kl. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. svileni atlas dulj.

415. Paunovac 7. presjek. 1921. 1930. fotografije. Stjepan Hribar. 1925. Dubrovnik. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. razglednica. Wien-Leipzig.izbor originalnih izložaka (fotografije. Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. nacrt. Muzej za umjetnost i obrt. Heilbrun. tlocrti. Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba..arhitektura 246 I. Prag (izd. Dubrovnik . Balkan Mentor). Zagreb fotografije. Rekonstrukcija Iličke fronte (studija). Dubrovački muzeji. Prag (izd. 419.d. 1921.. Epidemiološki zavod. Bonatz /moto Filo/. privatna zbirka. Vila Ilić. Zagreb 421.. Zagreb Drago Ibler. Gomboš & Kauzlarić. 1931. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925.. Jakov. 416. privatna zbirka. Zagreb tlocrt. Benedik & Baranyai. Muzej grada Splita Drago Ibler. natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Vila Spitzer. Zagreb 422. nacrt pročelja.-1924.-1928.K. 1926. ptičja perspektiva. Uprava za zaštitu kulturne baštine 418. Muzej za umjetnost i obrt. M.-1932. Sv. Nacrt Splita iz 1926. vila Kell. projekt P. Zagreb 417. regulacija splitske obale.. Zagreb. Albert Esch. Heilbrun. Novakova 15. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske... Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . Državni arhiv u Zagrebu 420. 1930. Nacrt Zagreba iz 1926. Gärten von Albert Esch. fotografije. presjek. Zagreb. Zagreb Bruno Bauer. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice. vila Plavšić. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. a) Projekt Kovačić. Zagreb. kuće na Rivi. Balkan Mentor). Studio L. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. ptičja perspektiva. Studio L. 1931. Alfred Keller. Kulturno-povijesni muzej. Zagreb Drago Ibler. Muzej za umjetnost i obrt. Split. razglednice. Arhiv Toše Dabca. Vila Horvatić. kopije crteža): Benedik & Baranyai.d. Vončinina 14. Zagreb Hugo Ehrlich. kuća Standard Oil d. perspektivni prikaz. nacrt pročelja. kuća Slaveks d. perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale. Zagreb II. Put Vlaha Bukovca. Vila Zimdin Šeherezada. Kovačić /Pollak & Bornstein. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. repro: Grimme. privatna zbirka. Muzej za umjetnost i obrt.. perspektivni prikaz. Osijek. Okružni ured za osiguranje radnika. Muzej grada Splita Alfred Keller. Novi Vinodolski Viktor Kovačić. fotografije. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić. tlocrt. Zagreb.

Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor. 1928. Zagreb. Ignjat Fischer. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. Zagreb i MNO. br. Zagreb 247 429. Juraj Denzler. Zagreb 427. Zagreb. Državni arhiv u Zagrebu fotografija.423. Gajeva 5. Trg hrvatskih velikana 3. Vila Ladanyi. Perkovčeva 2. Zagreb i Arhitektonski fakultet. Vila Pallavicini Rusalka.-1938. Zagreb 430. Zagreb 435. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Split. . Zagreb. Muzej grada Zagreba 432. 1933. privatna zbirka. Rudolf Lubynski. 1927. Zagreb. Nikola Dobrović. 1923. Zagreb 428. 15. Novinarski dom. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 1937. privatna zbirka. 1926. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. nacrt pročelja.-1931. Zagreb. Kuća Kohn Adler. Zagreb 424. Zagreb. razglednice.-1928.-1935. nacrti i fotografije.-1932. Muzej za umjetnost i obrt. Alfred Albini. 1934. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. 1930. fotografija. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića.-1931.-1934. fotografije eksterijera i interijera. Matijaševića 2. Uprava komunalnih poduzeća. privatna zbirka. zgrade Rione del Littorio. Muzej grada Zagreba. privatna zbirka. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich).. Zagreb. spomenica Croatia. Jurišićeva 1. perspektivni prikaz. 1929. Bruno Bauer. perspektivni prikaz. Zagreb. perspektivni presjek. Zagreb. Zagreb 434. privatna zbirka. Dubrovnik. Croatia. fotografija Đure Janekovića. Osijek. Arhiv Toše Dabca. 1936. Klaićeva poljana. Rijeka. nacrti. Gradska štedionica.-1929.1930. Put I. 15. Hvar. Peter Behrens. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije. Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Muzej za umjetnost i obrt. Kuća Glück. revija Svijet. Palmotićeva 64a. Zgrada Shell. Zagreb 431. Pollak & Bornstein. Zagreb. nacrti. Benedik & Baranyai. Kuća Stern. Zagreb 426. kolorirani perspektivni prikaz. 1927. Lungomare ispod Venerande. 1929. 1920 -1921.. Kapucinska 29. Hrvatski muzej arhitekture. Boninovo. Muzej za umjetnost i obrt. 433. 1934. fotografija. Gomboš & Kauzlarić. 2010. Hvar. Tomašićeva 10. Majerovica. Zagreb fotografije detalja interijera. razglednica. Zagreb. Muzej grada Zagreba . perspektivni prikaz. Vila Kirin. Bornina 12. Kuća Leon. Muzej za umjetnost i obrt. Državni arhiv u Dubrovniku 425. Burza.-1930. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. 5. Gomboš & Kauzlarić. nacrti. privatna zbirka. Gradska štedionica i Gradska kavana. 1923. 1927. Jelačićev trg 9-10. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. 1931. Zagreb. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca. 1924. Gundulićeva 32. privatna zbirka.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

Kljaković vl. inv. d.slikarstvo 502. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921. 509. d. ulje na platnu 99 x 79 cm sign.l. br. 503.7 x 109.G.7 cm sign. ulje na platnu 155 x 145.: Uzelac Moderna galerija. ulje na platnu 163 x 115 cm sign. d.: Uzelac privatno vlasništvo. . Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922. Vilko Gecan GITARA 1930. Zagreb.d. Zagreb M.P.l. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922. MG 973 510. Zagreb. Zagreb.G.d. Zagreb M.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti.d.d.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti.5 cm sign. 253 508. Vilko Gecan AMAZONKE 1923. d. l. Uzelac Moderna galerija. 511.: J.5 x 100 cm sign. d.5 x 118 cm sign. ulje na platnu 208. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930. ulje na platnu 92.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt. Maro Grbić. Mario Antonini. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932. ulje na platnu 162.: OTTO ANTONINI vl. 505.d.d.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti.d. 507.G. akvarel na papiru 42 x 33 cm sign. Zagreb M.P.5 x 73. 1814 S. Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935. Zagreb. MMSU 49 D. ulje na platnu 74. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936. MUO 14461 M. 504. MG 1015 506.G. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign.P. ulje na platnu 198 x 156 cm sign. Zagreb. d. MSU 7 S.: Gecan Muzej suvremene umjetnosti. MSU 1917 S.d. d. Zagreb.G. Rijeka.

GS 110 521. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926.G.: tartaglia 24.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin.5 cm sign. tempera.d. Zagreb./27.: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik. GMV GS 173 518.d. d.Mihočinec. MG 4011 516. Zagreb 519.254 512.: Vladimir Becić Moderna galerija. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923. : Vlad. Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935.: JF 1927 Zbirka Kovačić .d. Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928. d. MG 879 523. d. Zagreb. Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci. ulje na platnu 100 x 120 cm sign.d. Split. GM 3336 514.k.: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924.g. ulje na platnu 55. GU 728 513. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina. d. d.l. Zagreb. UGD 375 522. 515. ulje na platnu 81 x 65 cm sign. Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića.5 cm sign.k. ulje na platnu 136 x 78 cm sign. d. GMV . 67.5 x 67. ulje na platnu 90 x 68 cm sign.Mihočinec. Zagreb 517.: F.d. Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926. Ivo Režek KUPAČICE 1926.d.5 x 55 cm ulje na platnu sign. Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929. GU 726 520. d. l. ulje na platnu 255 x 180 cm sign. kreda na papiru 130 x 113 cm sign.J Zbirka Kovačić .5 x 90. ulje na platnu 120. d.d.d. Galerija umjetnina. Atelijer Meštrović . ulje na platnu 100 x 76 cm sign.l. MUO 47959 M.: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin. Split.

Trepše Muzej za umjetnost i obrt. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930. MUO 48451 M. 529.G. Auer 1930.d. GLUO S 979 .d.l. ulje na platnu 116 x 110. l.d.524.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933. Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927. 527. l. ulje na platnu 127 x 104 cm sign.: . ulje na platnu 79. Zagreb. br.d.: A. ulje na platnu 65 x 54 cm sign. Zagreb.G. d.d. 525 : BOL 1 255 530. MUO 17425 M.1932. d. ulje na platnu 110 x 89 cm sign. inv. d. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922. ulje na platnu 65 x 68 cm sign. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935. MMSU 1021 D. GLUO S 808 531.5 cm sign. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. 525 : BOL 206 528.G.: S. 533. GU 310 525. SG 695 526. Zagreb. ulje na platnu 77.d.D. 532. Zagreb. akvarel. Muzej za umjetnost i obrt. Rijeka. Zagreb.: Leović Galerija likovnih umjetnosti.G.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. d. MUO 16732 M.5 x 57 cm sign. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923. Zagreb.7 x 181. MUO 29870 M. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930.G. Marijan Trepše MOST 1931.5 x 41 cm sign. d. 534. d. tuš na papiru 30. Bol. br. Strosmayerova galerija HAZU. pastel na papiru 101 x 83 cm sign. 535. Osijek.: R.X. ugljen na kartonu 121.: C. ulje na platnu 97 x 83 cm sign. MUO 25228 M. Split. ulje na platnu 60 x 75 cm sign.: M.G. inv. akvarel.d. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930. Bol.5 x 58 cm sign. 1922 Muzej za umjetnost i obrt.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt. Osijek.: J. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929. Dujšin Galerija umjetnina. .d. d. Krizmanić / 1929.

5 x 99.: S. litografija 70 x 50. Zagreb. ulje na platnu 80. GU 216 540.8 x 29.k. Zagreb. MUO 49762 M. 545.8 cm sign. MMSU 2848 D.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 546. Split. Split.536. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924. Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti.5 x 77. MG 1050 256 537.d. d. gravura u drvu 27. Choumanovitch 1923/24. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918.d.5 cm sign. ulje na platnu 93.k. 543.: d. MG 2467 541. MUO 33121/3 M. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo.G. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926.: Vladimir Varlaj Moderna galerija. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. Rijeka. akvarel na papiru 41.k.5 cm sign. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.d.5 cm sign. Zagreb. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923. ulje na platnu 92 x 73 cm sign. MUO 033121/7 M. l.G.G. gravura u drvu 27. 542. MUO 33383/2 M. .8 x 22./1924. l.d. GU 265 544. na svitku: George Barbier 1918. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926.G.d. 547. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.l.1cm sign.3 cm sign. Rijeka.: Miše Galerija umjetnina. l. d. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928.8 x 22. Zagreb. ulje na platnu 100 x 73 cm sign. Moderna galerija. ulje na platnu 54 x 68.5 / 33 x 29.7 cm sign. l. Zagreb.d.5 / 33 x 29. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt.d. ulje na platnu sign. MG 1967 538.: S. Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924. Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930.: Tiljak / 928 Moderna galerija.d. B. d. Zagreb. d. Choumanovitch Galerija umjetnina.G. 539.d.d.: S. Zagreb M.G. Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. MMSU 306 D. d. litografija u boji 35 x 31.1 cm sign: d.G.

Zagreb.d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 30. br. kolorirana litografija 42 x 31. kolorirana litografija 42 x 31. inv. Knjižnica. Zagreb.5 cm sign. br.7 cm sign.292 A. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz. d. kolorirana litografija 42.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.D. 1932.7 cm sign. d.7 cm sign. 1932. kolorirana litografija 42 x 31. litografija 70 x 50. inv. 1932.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. d. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz. d. 1932. Zagreb.D. . 556.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign.295 A. Knjižnica.1 x 31. d.548.295 A. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz.295 A. 1932. inv. 552. d.295 A.G. 1932. 30. Zagreb.d. Zagreb. Knjižnica. 1932.d. inv.295 A.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. kolorirana litografija 42 x 31. kolorirana litografija 42 x 31.6 cm sign. 551.d. inv. kolorirana litografija 42 x 31.293 A. br. Zagreb. inv.295 A. kolorirana litografija 42 x 31. Zagreb. inv. Zagreb. 30.5 cm sign.D. 550.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz. 30. Knjižnica. br. 554.D. inv.d.d. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz. 30. Knjižnica. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930. MUO 33383/6 M.D. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz. 30. l.d. br. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz.d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br. 257 549. Knjižnica. 30. 553.D.D.5 cm sign. Zagreb. Knjižnica.d. br. Knjižnica. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. d. 555. 1932. 30.D.8 cm sign.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br.

akvarelirani crtež. u Parizu. . d. Zagreb. HNK 279 A. 562.d. siecle) Les marionettes d. A.d.D. Zagreb. Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. u Parizu. Zagreb. kombinirana tehnika HAZU. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T. Zagreb. HNK 279 A. na podlozi: LJBabić 920. kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU. na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.D. A.kazalište 258 557. Muzej za umjetnost i obrt. kolaž 435 x 310 mm sign.: PLUTO / (Theatre de gignol) d. d. Muzej za umjetnost i obrt. Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo . Zagreb. 559. Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917.K.košeno (Krešimir Baranović) 1932. Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920.d. A.: Faust (XVII.D.D.d. Tomislav Krizman STRIŽENO III.D. A. nacrt scenografije za balet Striženo . kolaž 445 x 315 mm sign. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt. 558.d. u Parizu. Zagreb. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.D. 560. tuš 480 x 310 mm d. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 561. u Parizu.

Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. IV. 567. HAZU. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929. l. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign.Širola / LES OMBRES / Ballet d. A. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt.: DJECA sign. Ljubo Babić RICHARD III. u Parizu.d.Širola / LES OMBRES / Ballet d. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.D. na podlozi: Babić .d. V. HNK 6 i 7 A. na podlozi: Babić .d. Ljubo Babić RICHARD III. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.: Žene l. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929. Zagreb. Zagreb A. l. A.d. A.d. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. 569.k. SC. u Parizu. . tempera na papiru 165 x 206 mm sign. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. 570. MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 568. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.Širola / LES OMBRES / Ballet.d.d. ČIN.d. 565. HAZU. d.: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.: W..D. tempera na papiru 390 x 290 mm s.D. Zagreb.d. u Parizu.Širola / LES OMBRES / Ballet d. Zagreb A. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. ČIN. (William Shakespeare) 1924. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. Zagreb. Zagreb. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. III.D. II. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. l. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.k. u Parizu. dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. s. na podlozi: Babić . Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.: LE DUC DE PARMA d. (William Shakespeare) 1924. d. Zagreb.D.d.: W.563. na podlozi: Babić . 1000 x 500 mm sign. Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920.k. d..D. / SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2.l. akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign.l. Zagreb.d. SC. 566. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. d. A.d.D. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.d. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3. / BOSWORT HAZU. A.D. akvarelirani crtež cca. 259 564. u Parizu.

I. pastel na papiru 230 x 145 mm vl. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 576.D. B. 1928 HAZU.D. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930. kombinirana tehnika HAZU. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. HNK 16 A. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. d.D. I. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930.: Šeheresaga / P. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928.D.d. Vodopija. B. g. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign. FROMAN. 577. 575. HNK 227 A. akvarel 243 x 330 mm vl. I. Zagreb. Zagreb A.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU. Zagreb A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. HNK 16 A.D. Vodopija. I. Zagreb. HNK 227 A.: Rimski . Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Vodopija. HNK 227 A.D. g.d. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. pastel na papiru 230 x 150 mm vl. Zagreb A. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign. Zagreb. I. Sergije Glumac STUDIERZIMMER.D. B. Vodopija. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. 580. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. akvarel 246 x 320 mm vl. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. B. Zagreb. 1930 HAZU.(?) papir. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.d. I.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. papir. akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. g. g. Zagreb A. slika / P. / PARIS 1930.d. akvarel 243 x 330 mm sign. Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. Stravinski: Žar ptica / g. HNK 227 A. Zagreb. HAZU. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. HNK 19 A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir. 583.D.: Sergius Glumac / 42.: PFROMAN. Zagreb. 579. HNK 227 A. 578. .D.D. Zagreb.D. Zagreb A. B. 581. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. 572. Zagreb. Froman HAZU.: SADKO IV. I. Rue des Bernardius / Paris 5e vl.D.d.260 571. 574. d. AKT. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Vodopija.d. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU.D. 573. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. 582.d.

584. 261 585. Zagreb A. B. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija. 594. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Zagreb A. HNK 200 A.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. I.D. 593. 586. Vodopija. Zagreb A.D. akvarel 322 x 250 mm vl. Vodopija. Vodopija. 590. Vodopija. akvarel 223 x 158 mm vl. Vodopija.D. Zagreb A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 592. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Zagreb A. B.D. Vodopija. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. I. akvarel 246 x 323 mm vl. Zagreb A. B. 588. I. I.D. I. 589. B. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 223 x 158 mm vl. akvarel 322 x 250 mm vl. Vodopija. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B.D. akvarel 322 x 250 mm vl. I. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 322 x 250 mm vl. Zagreb A. 587. . akvarel 322 x 250 mm vl. I. Vodopija. akvarel 322 x 250 mm vl. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Zagreb. B. I. Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir. I. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU. B. B.D. 591. Zagreb A. Vodopija. B.D. Zagreb A.

Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934.5 cm D. Tošo Dabac NJENE OČI. Zagreb.u.d. Dubrovnik D. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac.T. 599. MUO 24572 D.T. 602.5 cm M.: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik.: d.d.: d.d. Tošo Dabac NAT 1936.T.u. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16. 597. 600. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . MUO 24042 M. Zagreb. presnimka iz kataloga I. Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929. MSU . 603. oko 1930 c / b fotografija 16. Vladimir Šarić. Dubrovnik D. MSU. 598.N.: d. klor-brom-srebrna fotografija 35. 601.N. 596. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940. 1934. Vladimir Šarić. NJEN PONOS Zagreb.N.N.T.2 cm sign. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb. MSU . 604.3 x 22. Zagreb.fotografija 595. 1936. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac. 13.ATD 277 D. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.3 cm sign: Berner vl.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik.2 x 25. Zagreb. Josip Berner DUBROVNIK vl. MSU.5 cm sign. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940. MUO 24043 M. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . c / b fotografija 40 x 30 cm sign.N. vl. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.5 x 19 cm M. Zagreb.4 x 27.2 x 22.3 cm sign. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.8 x 13. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17. klor-brom-srebrna fotografija 32. .N.u. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940.ATD 8 262 D. oko 1930 c / b fotografija 17.

d. MUO 41446 M. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb. klor-brom-srebrna fotografija 32.6 cm sign.T. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek.: d. 618. 607. MUO 15736 M. Zagreb. Zagreb. Milan Žegrac Peharnik.u. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41503 M. MUO 15737 M. Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb.T. 615. . MUO 41327 M. 1934. MUO 41537 M. 608. Samobor D. Zagreb. srebrobromidna fotografija 22 x 11. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb. MUO 24696 M. prije 1937.8 x 29. 609. oko 1934. 610. Zagreb. Zagreb. 611. 25. MUO 41536 M.3 cm vl. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl.T. 614. 606.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24051 M. 263 617. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt.T. klor-brom-srebrna fotografija 39. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. 1934. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb D. 616.9 x 35. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb.1 x 29. 1934. 1919.T. 1934. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb. 619. oko 1936.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.N.T.T.T. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb. Zagreb. MUO 41528 M. Zagreb. Milan Žegarac Peharnik.605. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.T. 613. oko 1934.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41668 M. MUO 15735 M.T. 1939.T. Zagreb. Samobor D. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok. 1934. 612.N. Zagreb. Milan Fizi PARALELE oko 1937. Zagreb. 1922. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Maja Đurinović.N.2 x 20. c / b fotografija 42.

1934. d. Petar Dabac. 630. MUO 49231 D. klor-brom-srebrna fotografija 38. 1932. oko 1930.N. Zagreb.8 x 28.620. MUO 44074 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt. TONKA vl. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb. 622. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb.d. 623. MUO 41937 D.: f. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16. Zagreb. MUO 42035 M. 631. Zagreb D.d. MUO 49229 D.T.d. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. 264 625. Zagreb. klor-brom-srebrna fotografija 32. br. klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20. sign. MUO 24356 M. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925. Zagreb.N.5 cm sign d. 628. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb.T. d. . digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Branko Kojić IZLAZAK Zagreb.5 x 16 cm M. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T.T. Zagreb.u. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. 1930. M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.u. 1934.u. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. na poleđini: Dr.4 x 15. 14.4) cm sign.1 cm sign.N. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb. oko 1926.T. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb. 1934. MUO 41663 M. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije 21.u. 627. 1924. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb. d. Zagreb. 632.5) cm sign.5 (22 x 16. 629. MUO 49423 D. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb.mosinger M. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb.d.8 x 16. 626.u. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb.8 x 24. Zagreb.5 (21. klor-brom-srebrna fotografija 27.: d.N.T. 1930. oko 1928. Zagreb. d. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. d. Zagreb.u. 1934. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. 621.5 x 16.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.T.3 x 22.T. 1934. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21. 1929.d. MUO 24632 M.T.d.u.d. MUO 41737 M. Zagreb. oko 1926. 624. 1929.8 cm sign. 633.N.

Nikola Szege AKT 1934.N. negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L. 1933. Nikola Szege GLUMAC 1940. 641. Zagreb. 1934. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni.7) cm Povijesni muzej Istre .: g.d. 1927. MUO 49420 D. 639. Zagreb.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M. dvostruka ekspozicija vl. papir. 646.634. Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb. Zbirka fotografija.d.u. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.T. MUO 24631 M.S. oko 1925. srebrobromidna fotografija 16. .T. 1933. suha ploča 51. MSO 161120 D. digitalni ispis autorske fotografije 23. kontaktni.9 (38.S. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10.u. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933. 645.8 (29.N. Osijek.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.d. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa.d. kontaktni. Zagreb D.6 cm sign.N. c/b fotografija 27 x 18.161119 D. suha ploča 41. bromsrebrna fotografija 56.2 cm) sign. 643.u. d. Slavka Pavić.2 x 38 cm sign. d.1932. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb. 638. Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek.3 cm sign. .N.3 x 47. 637. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb. Zbirka fotografija. Nikola Szege PLESAČICA Osijek.9 x 51. Szege Muzej Slavonije. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni. 265 635. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. papir.T. 640. Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21.d. Aleksandar Reputin. bromsrebrna fotografija 38 x 26.u. MUO 41159 D. MSO . Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936. 1927. Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927.u.7 cm sign.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre .Museo storico dell‘ Istria. 636. d.d.1 x 16. negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L.8 cm sign. bromsrebrna fotografija 28. J. MUO 24701 M. Osijek.N. Zagreb D.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.N. G.u. Osijek. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt. MSO 157074 D. Zagreb.: d.8 x 41.T.9 x 38. 644. d.4 x 15.Museo storico dell‘ Istria. 642.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek.N. Zagreb M. Zagreb.: d.l.

fotografski aparat za film. s dva refleksna tražila. Zagreb. Zagreb. koža.J.1935. fotografski aparat za rol film. bromsrebrna fotografija 28. .u.1922.6 x 24. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16. MUO 24554 M.3 x 31. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. metal.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.N.1 x 30.J. 654. . MUO 42739 D. 1925.3 x 31. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb. Zagreb. D. Solomon Weinrich.u. Velika Britanija.: d. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb. prije 1925. d. 1928. . 1928.5 x 13. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. metal. Zagreb.d. D. c/b fotografija 24. MUO 42951 D. klor-srebrna fotografija 37. na kartonu Varnai / Osijek I. 649.T. Njemačka. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak.u. MUO 39393 D.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.1934. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 266 650.8 cm sign.N. 1925.d. MUO 42755 D. 1925. Zagreb. 652. navoj za film industrijska proizvodnja bakelit.8 cm sign. FOTOAPARAT ZEISS IKON.d. 648. 653.N. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb. klor-brom-srebrna fotografija 39. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit. MUO 44519 D. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar. Zagreb. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb.7) cm sign. godine. staklo (leća) 10 x 7. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.O. c/b fotografije 24. 1934.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt.: d. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.O. koža.N. 651.647. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.N. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb.

.

Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba. FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića. Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko . Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH. Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti.

Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Zagreb Milan Žegarac Peharnik.d.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH. Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Rijeka Muzej Slavonije. Atelijer Meštrović. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zagreb Marijan Milevoj. kazališta i glazbe HAZU. Opatija Institut za povijest umjetnosti. Zagreb Vera Lambert. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Zagreb Vlado Borošić. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Labin Ministarstvo kulture RH. Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU. Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Zagreb Muzej hvarske baštine. Zagreb Muzej grada Šibenika.. Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Zagreb Zlatko Karač. Zagreb Hrvatski muzej turizma. Osijek Muzej suvremene umjetnosti. Fototeka Moderna galerija. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. Zagreb 269 . Zagreb Dubrovački muzeji. Šibenik Muzej grada Zagreba. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d. Zagreb Muhiba Levan.

Gradska knjižnica. Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod. kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej.o. Produkcija suvenira Anarta. TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. izrada ukrasa Mario. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter.o.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. Strmec-Samoborski Andrea. Zagreb Interior & product design.obrt. Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb Potomac. Zagreb Jor. Metalni artikli Team . Zagreb Kerschoffset. Kulturno-povijesni muzej. Ortoforma d. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por. Zagreb . Zlatarsko-trgovački obrt Fajn. Zagreb KGZ. Dubrovnik Centar za kulturu Brač. Rijeka Miroslava Margetić. Zaprešić Štimac. Osijek Dubrovački muzeji. Zagreb Moderna galerija. Nerežišća Zaklada Karlo Grenc.

Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić.NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt.muo. Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo. Sva prava pridržana. suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011.hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 .hr www.