ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. Parizu. Dijagnostika bečkog pisca. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. aktivizmu. laudator bečke moderne. prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. suprematizmu. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču. Sankt Peterburgu. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. ekspresionizmu. dadaizmu. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama. radilo se o kubizmu. glazbe. zenitizmu. koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju.zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912. Uostalom. književnosti. Londonu. bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. Hillerov suvremenik. plesa. dinamičkog velegrada. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela. Fenomen umjetničkog pluralizma. I zastupnici likovnih umjetnosti. nadrealizmu ili srodnim orijentacijama. On je proricao poentiranom metaforikom . koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga. New Yorku.) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”. Berlinu. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. talijanskom i ruskom futurizmu. Hermann Bahr.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. čiji tempo. a uskoro i filma. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891. Imao je razloga za tu tvrdnju. purizmu.

gutača vatre i noževa”. glazbi i plesu. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije. pjesništvu. pripovjednoj i esejističkoj prozi. U inovacijsko kolo pridošli su art déco. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. taj je termin čak nužno potreban. . konstruktivizam. oko sredine dvadesetih godina. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom. štoviše. Četvrt stoljeća kasnije. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. u nekima (art déco. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima. u nekim bitnim. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista. kao primjerice kod Piscatora. S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. drami. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. nego i osebujnim korelacijama. Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. Za razliku od modeliranja epoha. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. pri čemu treću dimenziju. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao. pa i naše teme: art décoa. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. kiparstvu. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. neviđeno i teško. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom. Za definiranje pojedinih smjerova. Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. nepovratno prošla. suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. tvore filmske projekcije. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. Budući da se art déco. čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan.

filma. Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. nastala istih godina kad i nova objektivnost. koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. Nova dekorativnost. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. konvencije. poput pokretne 15 . i teorija relativnosti. danas sama po sebi razumljiva. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. granica je između modernog i tradicijskog načina života. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata. sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. osobito na području klasnih hijerarhija. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. i psihoanaliza. već bilo zatečeno. Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. odijevanju. sportu. ipak. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. koje su nastale slučajno ili naknadno. Razlika je. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli.Takav je sinkretistički stil i art déco. Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. novih mogućnosti na području kazališta. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija. godine. sve je to 1918. teško je zamisliva bez secesijskog modela. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. i Röntgenov izum. reprodukcije glazbe.

pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). pojava zatvorenih prostora. Uzme li se to sve u obzir. Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. jazza i modnih revija. Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. u opremi tiskovina poput modnih časopisa. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. međutim. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. na ulici ∑ na plakatima. Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. Art déco. primijenjeno oblikovanje. metonimijski rečeno. u dvadesetom stoljeću. Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji. napose stream-lined oblikovane mašine. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. bicikla. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. s obzirom na udio tehnike. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . filmskih i fotografskih publikacija. Svoj puni zamah orijentacija je stekla. modernih plesnih dvorana. pročeljima zgrada. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925. već manje u arhitekturi. dakle problem koji nije specifičan za art déco.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. samo je jednim dijelom. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. Igora Stravinskoga. Među primjerima iz glazbe. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. automobila. Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. Međutim.

Rickettsa. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu. Ako je primjer Beč. prije svega vizualne. našli su mjesto u secesijskom kontekstu. lutajući skalom od arija do objave rata. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. Vogelera. i s olakšavajućim okolnostima. mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. Tooropa. stilizacije. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. Ornament i zločin. mladog Kandinskoga. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. nego o upadljivosti u smislu osjetilne. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže. Klimta. Toulouse-Lautreca. kao u pojedinim središtima secesije. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. izvornom značenju. Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. njemačkoj 17 . iako je riječ o posve različitim tvorevinama. poput Hoffmanna i van der Veldea. u ranijoj. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. Gaudija. od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. Baksta.Zeitgeist. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila.

art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. Kad se radi o teoretskim razmatranjima. godine.) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija. mandolina. godine. do 1931. kao što već spomenuto. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije. razlika je u punom smislu očita. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. funkcionalističkih zgrada. poput secesije. jasna i točna”. automobila. licima. opisa i oponašanja zbilje. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina. mrtvim prirodama. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. Svaki artefakt ima svoju posebnu. koja je “čvrsta. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. svakako ne u cijelom stvaralaštvu. neovisnu vrijednost.18 verziji Vom neuen Stil. za oblinama. Svi motivi postaju “stvari”. André Lhote i Fernand Léger. najčešće se spominju dva Francuza. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti. Umjetnost se svakako ne može izolirati. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. Léger. piše on 1925. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa.. međutim. uzburkanog života. tvrdi francuski slikar. S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja. . nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva.) Umjetnici se trude. koja prati oblikovne tendencije od 1907. bilo strojevi. a svakako će biti simbol razdoblja. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. gitara i gondola. bilo ljudi. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima. a ne mimetički pristup krajolicima. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom. Svjetski rat. dakle zbiljnost artfakta. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. samo što ne teži. Iako je Pariška izložba. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog. koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka.. godine. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. bižuterije. dugačke kose. sna. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost.

19 . (Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925. prije nego što bi ih dali nakladniku.) Za razliku od revija. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. školama. kao što to čine neki današnji kritičari. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. život predgrađa. izloženi pred gledateljima. u usporedbi sa secesijom. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. gubeći se u prilagodbi. Međutim. to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. u kabaretima. gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice. sportski časopisi. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. velikim zabavama. Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug. mostovi. svakako je pretjerano. koje iskazuju šarenilo art décoa. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. godine. dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. Geslo je bilo “uporabna lirika”. koji je upisan u art déco. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti.To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”. Umjesto krizantema. on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. neboderi. a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. Kästner. Brecht. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. konstruktivističkom. Modni. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti. upravo asketskom. filmski. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. “Duh vremena”. gradska bohema. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću.

Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. objavljeno početkom tridesetih godina. baletu. U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. godine. pogotovo u hrvatskoj sredini. U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo. od konstruktivizma. Vlaisavljevića. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. Paralela s glazbom očita je. S. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. Međutim. Kozarčanina.20 Jedan od najranijih uzoraka. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija. U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok). Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa. koji se temelji. koji se oslanja na . koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. Majera. U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta. Cipre. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami. u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. Baranovića. Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. violinu i sedam puhača) iz 1929. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. operi. domaćeg (primjerice u Odaka. Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina.

tako reći neutralan. osobito u vrlo maštovitim figurinama. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje. Pojavio se u sretnom trenutku. Drugi svjetski rat nije preživio. 21 . može se kao važno svjedočanstvo. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. uz novu objektivnost. art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva. Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. Da je inscenacija ostvarena. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo. on je izgubio svoj identitet.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja. koja su podupirala i političku revoluciju. navesti art déco.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom. godine. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. i art déco je (re)konstrukcija. . citatnošću. nebodera ili “ludih dvadesetih. Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966. koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968. simptom ukusa i potrebe za uživanjem. odnosno nedostatak progresivne ideologije.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. od pop arta do arhitekture. cik-caka. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. Time prevladava interes za hibridnost. Nimalo slučajno. ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. eklekticizmom i teatralizacijom medija. ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila. obilježene pluralizmom. jazza i swinga. heterogenost. Međutim. iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne.

Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera. Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. 1 Hitchcock. nastala su prije 1914. Spenglerova Propast Zapada. Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. Jr. Istovremeno.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003. pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju.proturječnost i kompleksnost.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925.. nasuprot rodonačelnicima modernizma. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 . koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa. Herbert Read odlazi još korak dalje. . Modern Architecture. Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925. Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. str. godine. Međutim. 1925. L. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda. drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije. Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. 337-349. Wrighta. Međutim. Joyceov Uliks. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. // Architectural Record 4(1928). Henry-Russell. kojima daje nedvosmislenu prednost. 25 Robert Bonfils.

2 Međutim. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička. One se unutar zapadne. Paris. London : Faber and Faber. vizualnog jezika i ikonografije. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi. Radioprijamnik. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. od interijera kino dvorana do nakita. aluminij te niklanje ili kromiranje. Massachusetts : The MIT Press. Herbert. Cambridge. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija. 3 Morton. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. Patricia A.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. futurizma. str. od afričke i asirske do srednjoameričke. usisavač. hegemonističke kulture početkom 20. Stoga. 2000. De Stijla. 1934. figurina i drugih dekorativnih predmeta. poprima razmjere prave “egiptomanije”. .” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima. do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. a time i novu estetiku. fovizma.. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. eklekticizam kao naslijeđe 19. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju. Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. 7. ali i bez masovnog tržišta. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. zmijske kože. stolnih lampi. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih. fotoaparat. stoljeća percipiraju kao “Drugost. satova. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. bakelit. toster. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. kubizma. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931. gramofon.

svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. . Primjerice. umjetničkim i fiziološkim aspektima. jednom riječju živjeti moderno. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou. brodova i cepelina. Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore. Les Echos des Industries d'Art. stići na vrijeme. u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. 1930-ih potovim plakatima. Art et Décoration. vodeći francuski dizajneri Desny. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. od izloga do teniskih terena. a drugima očaravajuće.Košarica. s lokomotivama. jednima zastrašujuće. Biti informiran. Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim. Damon. sudjelovati u društvenim događajima. lokomotiva. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma. posebno oni specijalizirani za pojedine medije. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć.Francuska. svijeta putovanja. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. automobila.

rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama. s težištem na indirektnom. Francuska. Također. sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier. znanstveni pristup oblikovanju. Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. . Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike. u art décou pojavljuje se inženjerski. Christofle (Orfévrerie Gallia). difuznom osvjetljenju.28 Servis za kavu. U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte. stoljeća.

29 Kaminska garnitura . inovativne pristupe oblikovanju. dekorativni i moderni. sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika. kao što su stilizirane ruže. Abrams Publishers. Art Nouveau and Art Deco Silver. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici. od tostera ili paravana do šalice za čaj. geometrijski. Annelies. Primjerice. košarice s cvijećem. girlande i fontane. autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. New York : Harry N. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke. . Poput suvremenika na Bauhausu.sat i dva svijećnjaka. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera. oko 1925. Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. No iako su na prvi pogled slični. i Puiforcat. 1989. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea). Francuska.4 4 Krekel-Aalberse. savršeno precizno proračunatih proporcija. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta. Istovremeno.

i 19. bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika. Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera. nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože. u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. Charlotte Perriand. koja je ujedno i najraznolikija. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa. Osim toga. Pierrea Chareaua.30 Naslonjač. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . poslije 1927. Jean Dunand i Eugène Printz. Ipak. koji također barataju citatima prošlosti.

31 . oko 1930. Francuska.Toaletni ormarić.

.32 Buffet.1940. Italija. 1935. oblikovanje: Paolo Buffa .

oko 1923. Tragom reformatorskih pokreta. Alastair. Colombine. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja. 2009. 49-50. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. 430 (January 1929. 97. maske. No.). 6 Duncan. Vol.Josef Lorenzl. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma.”5 Keramika također u art décou doživljava procvat. . uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama. Glava djevojke. poput pâtede-verre. Pierroti. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu. uspostavljena 5 Gloag. Beč. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Beč. koji zastupaju industrijsku estetiku. koje je također u znaku francuske dominacije. plesačice. oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. oko 1928. str. keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika. ali i u industrijskoj produkciji. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. London : Thames & Hudson. John.6 Nimalo slučajno. Wood or Metal? // The Studio. Vally Wieselthier. pâte-d'email ili pâte-decristal. Figura djevojke zarobljena ptica.

1983. Henri. Ekstravagantni. -1935. oblikovanje: René Lalique . Pojedine tematske cjeline. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni. Tanjur Marienthal. München : Klinkhardt & Biermann. 1 August 1925. Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu.. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života. Glas des 20. ./28. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. str. Italija. 34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola. Gustav E. // Vogue. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji. Walter Spiegl. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7. Le Décor de la vie moderne. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života. luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline. 8 Bidou. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. čisti i udobni. 1927. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju. 29-37.8 7Pazaurek. Francuska. 1925.Servis.

Galeries LaFayette. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot. poslije 1930.. Prvobitno najavljena za 1914. nakon nekoliko odgoda izložba .Vaza. Maurice Dufrène. Čehoslovačka. Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života. Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. ne zadovoljavaju se više samo prodajom. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja.

Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica. simbolizirajući njihovo jedinstvo. Međutim. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. Naime. Nijemci nisu bili pozvani. Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca.36 Servis za kavu i čaj. No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. primjerice René Lalique. arhitekturu. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. kao što su tvornica porculana Sèvres. paradigma Le Corbusierovog . predstavnici umjetničkog oblikovanja. izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. 1925. skulpturu. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. keramiku. knjigu. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa. Zagreb. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. Fauguez i Baccarat. modu.

br. i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. svibanj 1925. Marie.koncepta kuće kao stroja za stanovanje. Thonetovim stolcima. . str. Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs.10 9 Dormoy. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima.. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži. Međutim. 10 George. 1632. br.. // L'Amour de l'Art. 174. 1632. Potpuno različitih formalnih obilježja. Poput Le Corbusiera i Mel'nikova. 283-291. str. kolovoz 1925. // L'Amour de l'Art. Waldemar.

Predložak ovitka za časopis Svijet. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. str. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova. u Muzeju V&A. 2003. 36-41. str. kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici. 2006. 12 Čorak. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). 45-57. 2004. // Život umjetnosti 29/30 (1980). politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka. Željka. Zagreb : Ex libris. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama. pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. 1928. 14 Kolveshi. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi. Tim Benton i Ghislaine Wood.] Charlotte Benton.11 Ipak. / [ur. .12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima. London : V&A Publications. Katalog izložbe. Poljska i Mađarska.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. Željka. Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. 13 Avangardni teatar Sergija Glumca. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma.

da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja. 16 Lakatoš. časopisima i plakatima. donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf. Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today. medalja i nakita. 39 . Gone Tomorrow. Osim glamurozne površine. br. Industrija Hrvatske i Slavonije. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike. a ne konzistentna stilska formacija. 1924. Joso. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava.modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. Vol. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu. 7.. 17. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe. avijatičke izložbe. Simptomatično je. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda. kao i reklamnim oglasima. str.” osobito u drvnoj industriji. 3 (2004). tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere. Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. Journal of Design History. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada. str. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. 283-293. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja. tada se slika mijenja. Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma.15 Štoviše. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac.

1927. neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste. a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma. U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926.) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka.Tomislav Krizman. Zagreb. 40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem . Međutim. Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije. Plakat izložbe "Djela". zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života.

a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac.Otti Berger. 15. // Nova epoha. Zagreb. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. trokuti i šestari. 1(1926). . oko 1925. u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta. str. Zagreb. 1920. 17 S. 1926. Zagreb. Vaza. Predložak za ćilim. R. Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti). maska. filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu. filmska vrpca.

2003. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari. London : V&A Publications. Umetni obrt. Jaša. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd. Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. Tim Benton and Ghislaine Wood. 8.. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba.19 S druge strane. U tom kontekstu srednjoeuropske. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto. // Obzor. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca. Navedeno prema: Vučetić. 152. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. Charlotte. 8. Jasna. Zagreb. Hrvata i Slovenaca. 27.” Navedeno prema: Grgašević. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu. Zagreb. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti. Katalog izložbe. Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. Mato. Zagreb : Horetzky. br. odnosno o konstruiranju identiteta. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. / [ur. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. // Art Deco 1910-1939. The International Exhibition. 1926. str. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod. 229.21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. 1925. Naime. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom. 19 Benton. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. godine. 1932. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. str. snagu i autentičnost.] Charlotte Benton. . 2009.42 Hinko Juhn. Plaketa. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti.

Marijan Trepše. nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. Muzeja za umjetnost i obrt. Vitraj Inženjer. Antun Augustinčić za reljefe. slikari Milo Milunović. Maksimilijan Vanka. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje.Marijan Trepše. Nimalo slučajno. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. Zagreb. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. 1928. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Etnografskog muzeja i 43 . Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija. ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe. sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole. Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu. U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman.

Zagreb. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa. dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike. Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921.Svijećnjak. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. 1935. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano. Nimalo slučajno. zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. Stelle Skopal. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti. Osim nacionalnog paviljona. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice. nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali. .

Jaša. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. str. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. // Art et Décoration. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz. Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. a ne samo pučke tradicionalne kulture. La Section Yougoslave. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine. potpuno je suprotna. navodeći impresivan broj nagrada. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju. 38. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides. Procjena Koste Strajnića. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora. Charles. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe. 1926. str. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije. Novembre 1925. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta. Nešto blaži je Jaša Grgašević. 25 Saunier. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. 45 . kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije. 188-192.. str. koji je “un véritable foyer d’art décoratif. reforme i promoviranja umjetničkog obrta.24 Zanimljivo je. te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. Umetni obrt. III.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti. Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča. 26 Millet. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene.. još uvijek u Hrvatskoj nema.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”. 24 Grgašević. 27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. Gabriel.

Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu.46 Božidar Kocmut.28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. str. 1925. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau. . u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo. // Bulletin JAZU 2(1982). 11-37. Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. 1930. Pariz. a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika. Plakat za Zagrebački zbor. primjerice Ive Kerdića. primjerima češkog. Zagreb. Charles Loupot. Plakat za Citroen.

47 .

48 .

osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. Po uzoru na Werkbund. čipke. str.Vilko Gecan. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. jednog od omiljenih motiva art décoa.” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete. što je potrebno i u najskromnijoj kući. dječje igračke kao i ostaloga. Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. Sergije Glumac. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925. Prema predlošcima članova Djela. arhitekturu i umjetnički obrt. Tvornica peći Pilot. vitraji. u Umjetničkom paviljonu. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide. predmete su prozvodili. Neukusne strane proizvode. Plakat Odjeća Friedmann. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika. nakita. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici. dekorativne keramike.d. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji .. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. koje dnevno i svuda susrećemo. od opreme interijera (zidno slikarstvo. 1928.. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo. stakla i predmeta od metala. bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici. Studija za naslovnicu časopisa The Dance. mozaici). 49 . Zagreb. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći. a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927.. 4. modnog pribora i uveza. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. 1929. uz iznimku etnografskog pristupa. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh. 1927. Zagreb : Tipografija d. preuzet će uređaje bogatih salona. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. arhitekti i obrtnici.. što je prepoznala i suvremena kritika.

imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. ženske udruge.50 Josip Seissel. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. Vizualni identitet izložbe Djela. jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. 1924. Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge. gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. namještaja Bothe i Ehrmann. Nakon zagrebačke. Državni čipkarski zavod. tvornica stakla u Paraćinu. Plakat Pomozite studentima. školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger. Zagreb.

Aleksander. Josip Šauli. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. koji evocira brod. // Svijet. i Jošt. kolovoza 1929. a osim toga da podigne promet stranaca” 31. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. Bojan Baletić]. 2007. 14. // Grafička revija 5(1929). kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog. u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar. Bogoslav K. Osim poticanja trgovine i potrošnje. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe.30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. Utemeljen 1909. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. bačve. str. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. Zagrebački zbor i paviljoni. trgovinu i promet. Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi... pretvarajući se u središte društvenog života. samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu.hijerarhiziranom odnosu. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. ćilimarskog i tekstilnog. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. keramičkog. Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani. Osim Djela. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama. Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. 141-153. Svjetska izložba u Barceloni. 178-181. Ipak. 31 Citirano prema: Laslo. godine. grafičkog. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. str.. Bruno Bauer i Vladimir Šterk. i New Yorku 1939. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. 51 . Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. strojobravarskog. 17. Ivan Velikonja.

Pavao Gavranić. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. Zastupljene su sve namjene. plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora. plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. a od 1924. 33 Galjer. Emil Vičić. ožujka 1926. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. pulsirala ritmovima urbane kulture. str. odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. Već 1922. koja je. na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama.52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. Istovremeno. Istovremeno. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. Godine 1926. Sudeći po odjecima u medijima. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. Ljubo Babić. 336-347. Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata. kolaža i montaže. Andrija Maurović. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine. Ernest Tomašević. . do 28. obraćajući se najrazličitijoj publici. Jasna. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. Ivan Tabaković. propagandnog plakata Bernda Steinera. Otto Antonini. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. Plakati za Zagrebački zbor 1926.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”.

Njegov teatarski opus (1923.). Zagreba i Pariza. nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla.. neuobičajene. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino. koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik.d. 1923. Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti. Centroreklam. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije. Pragu. od 1922. Sergije Glumac. Istovremeno. politička propaganda i reklamni sadržaji. U Parizu 1925. studije zenitističke arhitekture. gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost. Reklame. do 1925. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. Igrom slučaja. upijajući utjecaje ekspresionizma. ∑ 1925.).). u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu.) nastaje između Berlina.). agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité. a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela. Anka Krizmanić. ∑ 1964. Njegov osnivač Miroslav Feller (1901. Beču. ∑ 1961. koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. upoznaje Friedricha Kieslera. kubizma i konstruktivizma. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi.) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922. s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja. ∑ 1924. Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 . sport. Njima se 1928.komunikacija u Hrvatskoj. ekspresivne kompozicije i tipografiju. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d. futurizma. u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku.

među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926. i časopis Reklama. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba.54 Zavoda (1928. označava prekretnicu. Kulisa. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača. kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929. str. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene. ali i ambijent moderne urbane kulture. U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list. One više nisu samo racionalne domaćice.34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. . // Peristil 51(2008).) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. Primjerice. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima. U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko. zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa. ranije je zarađivao samo muškarac. godine. stoljeće. 99-118. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list. prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja. racionalno-iracionalno. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene. Primjerice. kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. pozitivno-negativno. u 20. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. Naime. brižne majke i dokone dame. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se. Reklama)./1929. ruralne sredine u modernu.

Dunja [prir. dramaturg. spisateljica i novinarka svestranih interesa. trgovini bijelim robljem. i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80.-1968. nastao je 1925. 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica. prostituciji. Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac. Zagreb : Matica hrvatska. Salon vile Ilić. a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma. 36 Detoni Dujmić. rođendana. književni i likovni kritičar. autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. Jagoda Truhelka : Izabrana djela. zaštiti djece. oblikovanje: Aladar Baranyai . ženskom pravu glasa. 1921. Zagreb.).]. Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904. 1997. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. ženi u budućnosti. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste.) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. fotografija.).55 Adela Milčinović (1879. Sudeći prema posveti. Adela Milčinović : Izabrana djela.

Maja. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju.39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu. Zagreb 1937. Zagreb : Klovićevi dvori. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje.. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica. 39 Đurinović. 220-221. . a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. kći Andrije i Adele Milčinović. 2007. izražajnih svojstava. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. nego prije svega samosvjesni čin. str. oblikovanje: Srećko Sabljak.38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924. u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović. predstavio glasoviti Rudolf Laban.56 Naslonjač. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. Ples.

. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta. prvenstveno na razini edukacije. Arthur Schneider. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske. 2003. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege. Zdenka Sertić. Anka Martinić. Vladimir Kirin. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946. god. prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. 1930. (Jugosl. Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima. Ernest Tomašević. među izlagačima su bili Olga Höcker. godine. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928.) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet.. Svijet. 65-283-865.41 Simptomatično je. IX. a od 1919.44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. II. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem. knjiga IV. Olga Höcker. 1951. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva. str. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića. 249.U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu. ni obrt u Zagrebu 1907. Tomislav Krizman.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927.Blanka Dužanec. J. Tereza Paulić. br. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. Pjer Križanić. 12...43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma.). “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”. Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910. A. Marijan Trepše. 1927. do 1941. godine. Zagreb : Ex libris. godine. Zagreb. 44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga. 17. Naime.

Marija Baranyai. a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. fotomontažama. Časopis Comoedia u prvom broju 1923. Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika. fotografija. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta. 1930. . profilira u multimedijsku umjetnicu. Predložak za plakat Meinl. paradoksalno. Otti Berger. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. Boško Tokin 1920. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. gdje je studirala fotografiju.. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. ∑ 1930.58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste. Ivana Tomljenović. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. opremi knjiga. u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. od književnika i slikara do arhitekata. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. Ivana Tomljenović Meller.

katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. koji je bio okosnica čitave izložbe. riječ je o povratku tradiciji. Da nije riječ o izoliranom slučaju. skulpture i slikarstva. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927. Istovremeno. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. nastanivši se 1927. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja. ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. u Zagrebu. toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi.U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. 59 . odnosno tradicije i kulture. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. Koncept sinteze arhitekture.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma. sa Svijet u svibnju 1926. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. 22. Napretkom novog industrijskog doba. No. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. taj je način života ionako trebao brzo nestati. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu. 1926. pomodnu frizuru. naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. 5. Šminka i frizura definiraju ju kao novu.62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi. lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk. ilustriranih časopisa i dnevnih novina. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala. prikazuje pomno našminkano naslovnica. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . Svijet.Oto Antonini.

Hrvata i Slovenaca. nastalog raspadom austrougarskog carstva. natječajima ljepote. 12. modernom baletu.000 stanovnika. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185. jazz-orkestrima i plesovima. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo. dvadesetih su bile tek u začetku. 1935. Stilom prezentacije. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. upravo zbog njihova nedostatka. imao svega oko 110. balovima. dotičući tek površinu društva. . noćne klubove. automobilskim utrkama. teniskim turnirima. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. 21. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini. 63 Reklama za Nivea kremu. Svijet. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. frizuru s kratkom kosom.500. koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva.haljine. Zagreb je brzo rastao. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. Stvarne ekonomske promjene. U stvarnosti. mobilnost. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. Na predodžbenoj razini. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima. brzom i uzbudljivom svijetu. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. ali je 1921. sportove. u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije. Ipak. S druge strane. sunčanju.

-1928. kreacija: Jean Patou. Pariz. .64 Večernja haljina. 1927. oko 1925. Haljina. Hrvatska.

poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu. Bourjois. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. . sa stilom koji je poslije nazvan art déco. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. pudere i kreme marki Coty. Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine. Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. parfeme. oko 1926. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina. Pariz. godine. Elida i Nivea. Moda Dama i art déco moda. Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. L'Oreal. Hollywood je. Worth. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925. pak.

1920. premda je samo dama mogla sebi . U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. što je art déco haljine učinilo modernima.. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice./34. i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima. modele vodećih pariških dizajnera. Otta Antoninija. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta. Poput svojih secesijskih prethodnica. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu. predložak za haljinu. vozi automobil. 66 Kornelija Geiger. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. Časopis Svijet. njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće. 1933. Ipak. jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. koji se pojavio 1926. Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926. u rasponu od starog Egipta..-1925. smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta. Zagreb. Zagreb.Večernja haljina.

dugu kosu”. koliko imamo sposobnosti i smisla. Časopis Kulisa je u rujnu 1929. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. modne salone. koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII. Pariška visoka moda. uključujući krojače. postižući dojam dužine asimetričnim umecima. Moda je postala konzervativna. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. šeširima. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. 1922. Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva . uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. napustio prijestolje. uz časopise poput Svijeta. Prema kraju dvadesetih godina. nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. jasno. U svom blago senzacionalističkom stilu. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. prava Svijetova modna junakinja. Paula Poireta. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri.Torbica. poimence Wortha. dok se s druge strane možemo 67 . lake cipelice. Wiener jenim večernjim haljinama. ali je djelovala mladenački i moderno. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. Ženskog lista i Kulise. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. pa i u Grazu. Luciena Lelonga i Molyneuxa. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. Istodobno se razvijala i domaća moda. održala se na Zagrebačkom zboru 1924. Ona je.priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima. izgubila je svoju mladalačku zaigranost. Beč. divne čarape i poetične šešire”. godine. postolare i frizere. sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. dnevnik Večer je 1937. suknje su se postupno produžile. modistice. koja se u to vrijeme. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. dragocjena krzna.

1929. str. 6. naslovnica. 31. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade.. najmodernijih modela”. . toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima. 8.68 Oto Antonini. travnja 1924.. U izvještaju iz 1935. 45 Jutarnji list. Svijet. 4. Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. danomice uvjeriti. da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45. već i same kreacije i zamisli novih.

Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća. U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. 10. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi. godine. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. 27. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina.Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. 27. godine. Vidrić i drug. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. 1926. 2. 1928. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5. Salon V. Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću. Svijet. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. smješten u Dugoj ulici 8. . dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz. dok su modistice Dragica Šmid. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. Svijet.

Budimpešta. . oko 1925.70 Haljina.

ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima. Svijet. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. 11. Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom. apstrakcije. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa. 1926. U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. U potrazi za egzotičnim i neobičnim.Art déco i moda kao umjetnički projekt. geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila. 20. Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. Načelno.

Štoviše. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa. 1926. bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice. svilenog izvezenog pojasa. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”. Svijet. poput drugog večernjeg kaputa. Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925. ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. među nekoliko drugih eksponata. kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. “Jugoslavija je predstavila originalne. 3. godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. . Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 27. te spomenula. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola.72 Smoking Senzacija današnje mode.

oko 1925. te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine. godine. 73 . Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928. Osnovana 1913. doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. Antonini je 1926. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. Dok su proizvodi petrinjske Udruge. koja je 1908. Austrija ili Hrvatska. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima. ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”.Haljina. godine.

. 24. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor. Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju. ali je istaknuo da bi . 8. 1929.74 Naši Missovi. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj. Svijet. On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925.

godine.. Tijekom tridesetih godina... 75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici. Umjesto toga. 1929.. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. str. kolje od srebra sa filigranskom izradom. 1926. Ruke tipkačice. . U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević. etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame. 37. sa suzicama. Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića. uvijanje. kako si zaostao u kulturi!” 46. pozlaćen. str. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje.Franjo Mosinger. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. Jaša. Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936. odevene po poslednoj francuskoj modi. nego ono savijanje. Umetni obrt. prevladale su konzervativne tendencije. 38. 47 Ibid. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. u garderobi poneki šal”47. rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste.

istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu. noćne izlaske i ples. I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. praćenje mode. Nasuprot nekoj skupoj haljini. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte.000 primjeraka. napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. No. nova je frizura bila svakome dostupna. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. njezino je tijelo bilo dječačke građe. Dirndl. no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost. ona je bila novi društveni fenomen. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. Garçonne. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima. Svijet je 1928. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. novina Hrvatski dnevnik. kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika. a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac). no Garçonne je bila znatno smjelija. protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa. izgledom i ponašanjem. godine. nosila je kratku kosu. ali se prodao u 600. Bila je mlada. Garçonne nije samo promicala novu modu. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. Ipak. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. tradicionalna austrijska ženska nošnja. . Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. Nasuprot tom trendu. u čast istoimenog romana koji je 1922. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima.

poput. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. ta je kratka haljina. . Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. u najhrabrijoj verziji. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. kod kuće kad su primale goste ili.. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu. a žene su ih nosile na plaži. Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu. stvarnog ili imaginarnog. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile. Pokazuje mladu ženu u snu. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. već razmišlja o novoj zabavi. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). Ipak. Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. kako je Svijet ustvrdio.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. postavši. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim. Crtež Epidemija Charlestona. kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. dok u snu grli jastuk. razotkrivajući žensko tijelo. objavljen u Svijetu 1926. na ulicama svjetskih prijestolnica. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu. objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene. 4. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. Svijet. 20. pidžame. primjerice. 1929. Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata.

1. No. u nadi da će biti . Ludo se zabavljajući u Zagrebu. Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote.Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”. Svijet. 28. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom. 1928. već i tradicionalne društvene norme. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama. u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su.

16. Pakraca. Krapine. 7. Ivana Zeline. Novog Marofa. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu. . Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928. naslovnica. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. Crikvenice. Osijeka. Voćina. 79 objavljene. Lipika. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. Ozlja. Slatine.Oto Antonini. Paga. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. Križevaca. Garešnice. Karlovca. 1933. Šibenika. Stizale su iz Splita. Susedgrada. Lepoglave. Svijet. Dugog Sela. Omiša. Varaždina. Ivanić-Grada. Vrboske. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. Suhopolja. Sv. Virovitice.

80 .

Zagreb : Stvarnost. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze. 81 . u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca. oko 1927. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne. proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. kuharicu. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. Zagreb. Kulisa je 1929. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka. telefonisticu. spominjujući poimence tajnicu. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. str. kondukterku. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju. Beč.. blagajnicu. prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke. Doista. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale. Pariške mode i Hrvatice. mlada žena s modernim bubikopfom. sunčanja i američkih filmova. spisateljicu. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu. tvrdi da 48 Horvat. Večernja haljina. Štoviše. gotovo nepoznat do 1914. tipkačicu. 1962.Večernja haljina./34. od mode do kuhinjskih recepata”48. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. To su žene. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. makar deklarativno. 1933. 409. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje. profesoricu. Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935. od manije bubikopfa do kratkih haljina. Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. Razni elementi zapadnog moderniteta. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. Demokratizacija mode. plesa. ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje. Elitni je Svijet 1928. dadilju.. Josip. Josip Horvat. slikaricu i frizerku. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu.

10. 4. je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. neudanim zaposlenim ženama. ali nije niti klasno obilježena. radila je kao prodavačica u modnom dućanu. simbolično nazvana Gospođica X. naslovnica. Svijet. Poput mnogih među njima. Svijet je . taj je oglas bio namijenjen mladim. i djevojka s reklame. Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. 1926. Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje.82 Oto Antonini.

što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. mode i kozmetičke industrije. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva. Rukavice. čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla. Zagreb. na Zagrebačkom zboru. Tako je Kulisa 1929. Modna revija tvornice cipela Bata. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. Članak. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa. 83 Šešir. No. održana 1927. Austrija. optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. masovno proizvedene ljepote.1928. oko 1930. oko 1925. Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela. jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford. . pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. Na samom početku tridesetih. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu. Američki film je osvojio svijet. glasi zaključak Obzorova članka. pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”. objavljen u Obzoru 1929.. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”.

U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. Katharine Hepburn i brojnih drugih. 1926. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”. znatno slobodniji moral. primjerice Gilbert Adrian. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda. Pole Negri.84 Filmske zvijezde poput Clare Bow. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. Jutarnji list je 1929. Joan Crawford.. . Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda. Lily Damite. donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. Grete Garbo i Marlene Dietrich. U kratkoj priči Karakter kokote. Kulisa je 1931. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije. Jutarnji list se 1937. 10. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford. temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film. Holivudski modni dizajneri. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. Iz ženskoga sporta. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. 4. naprotiv. a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. postali su slavni poput svojih pariških kolega.. Svijet. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. Svijet je 1926. Myrne Loy. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima.

85 . Zagreb (?). oko 1930.Kupališna haljina hlače.

Štefica Vidačić Miss "Europa". masovni su mediji izumili celebrity kult. sporta. koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. sunčanja. Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. mode i plesa do zore. ali ga nisu sebi mogli priuštiti. Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih. Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . 1927. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva.86 Foto Reputin. samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima.

godine. Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva. Zagreb : SNL. Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. uvodeći nove zvukove poput jazza. godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj. Društveni se status novinara dramatično promijenio. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”. bili su znatno elitniji od češljaonice. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. poput balova profesionalnih udruga. Josephine Baker. 1984. šišamo. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu. političkih. financijskih i poslovnih segmenata nove elite. sagrađen 1925. Prvi Novinarski bal. privukao je gradsku elitu. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. Četiri desetljeća kasnije. pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal. Drugi rituali.hrvatskih medija. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927. Novinari su postali posrednici između umjetničkih. Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. str. najveća zvijezda pariškog noćnog života. 87 . nego je bio pravi spektakl. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . Svojom ogromnom plesnom dvoranom. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu.. situacija je bila radikalno drukčija. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit.charleston. Kako je Svijet 49 Horvat.. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi. 182. seksualno provokativne plesove poput tanga. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. Jutarnji list 1929. Balovi i plesovi. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. održan u Esplanadi 1928. Josip. Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba. a neki su bili odvažni. opremljenom američkim tehničkim spravama.

uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca.. Bio je to. Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove. … Brucoški Dandy. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. Učitelj plesa. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance. zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. Putovanja. primjerice. Nošnja to je Amerike. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. gospodin Tucić. “Tangu 1927”. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute. gdje su 50 Tucić je 1927. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa. koji se također prepustio plesu. nego i novi društveni sloj. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi. 237.88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. Obično je gologlav. od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala. .. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom. Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama. godine. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. No. 51 Horvat 1984. a da nitko nije slutio. luksuza i moderniteta. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu. str. putovanjima. pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926.. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. brzine. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. Održavala su se i plesna natjecanja. Kako su novi plesovi redom bili erotizirani. otvorio je svoju plesnu školu 1920. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope.

i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom. golfom. Crikvenicu. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. Na crtežu u Svijetu. U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. plivanjem. Poput većine modernističkih rituala. poput kožnih modnih dodataka za glavu. Dubrovnik. pa čak i nogometom. lakom atletikom. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl. Svijet u članku iz 1929. Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. veslanjem. hazenom. Nogomet je postao izuzetno popularan. kriketom. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. Usput. ali i hazena. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom.se automobili natjecali svojim izgledom. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. Rab. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . bacanjem koplja i diska. od lokalne do nacionalne razine. pokrivajući Split. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931. godine. jahanjem. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Sport. Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. Hvar. mačevanjem. Novi Vinodolski. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina.

godine.). Ali. Tajne Orijenta (1928.90 se prostirale uz rijeke u Osijeku.). Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. Brodu i Sisku. Ljubav u snijegu (1929. filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade.). Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. Svijet je u svibnju 1929. Natječaji ljepote. naglašavajući kako su ljepotice. foxtrot ili tango”. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. jedna je od natjecateljica. bila je prva. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston. medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale. koja se šepurila u sredini dvorane. Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”. U prosincu 1926. Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena. zemlja filma i dolara”. Vidačićka. Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. rijetki vlastitim automobilom.) i Evine kćeri (1928. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima. Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale. a naši seljaci čudom se čude. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima. skladanog posebno za tu prigodu. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život. Uistinu.). Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda. koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini. uljepšale savsku plažu. Drugi su se društveni rituali. obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. Vitezovi noći (1928. Od tog trena. a do mnogih je došlo nepredviđeno. ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10. u organizaciji vatrogasnog . sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927. te da je na horizontu “Amerika. ostali autobusom i vlakom. Beč i Berlin. najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera.

program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. Svijet je 1927. Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije. 91 . koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. gospojinske udruge. Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. pjevačkog društva. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze. građanske čitaonice i studentskih klubova. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. Godinu dana kasnije. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava. organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”.društva. Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama.

. . i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno. 1929. Let(imo) nad Panonijom..92 . Miroslav Krleža. a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama.

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

primjerice u Brodu ili Kninu. čini se. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja.. . vremenskom rasponu .. radilo se tek o novim tranzitnim svratištima. ∑ 1939.94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“). u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929. dakle. U prvom.). Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas. nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. gdje će 1934. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala. zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda. U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. u pauzi putovanja za Istanbul. Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. 1945. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi. krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome. a posve dostatno za produkciju suvremenih. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu. ∑ 1962.koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“. radnje smještene između Vinkovaca i Broda. nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu. kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. (dakako i kasnije.

nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama. Pritom.O.. Drugih je.  1925. Zagreb. 1922. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i. Hotel Esplanade. No. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova). usprkos svem komoditetu zamornog putovanja. ovisno o O./S. dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati. . odnosno 3:25. Mihanovićeva 1. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor.95 Dionis Sunko.S. na vrhu Gundulićeve ulice. međutim. ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade.

96 .

Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906. Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove. caru carevo. Mihanovićeva 1. SHS.). današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i. prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. pa Gradišće sve Ivo Tijardović. Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. razglednica 97 . Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim).) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. tad je nova zajednica. zahvaća Korušku. u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti.. a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde. 1919. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem. Zagreb. Hotel Esplanade. ali napetu alijansu.Dionis Sunko. tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format. pojednostavljeno rečeno. nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče. ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske.

dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe. 1939. no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke. bila zaustavila... inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države. Usto.98 do pod Beč i Bratislavu. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja. duboki pojas preko Drave itd. Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim. Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći.i dvadesetgodišnjici postojanja. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. općim i specijalističkim spomen-edicijama. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba.u. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. S. itd. dijela Kvarnera. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur.). u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. baš te déco-godine 1925. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna. sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . godine rođenom. (konverzijom K. Đurđević. 1928. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“). ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939. in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze. u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre. Ipak. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave. Zadra i Lastova. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu.). „Šestojanuarska diktatura“. Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba. razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920.K. Konačno. od brojnih spomen-obilježja (i skromnih. slijede državni udar.. krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu. npr. objavljivanim o deset. i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja. Beograd.

. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu.1925. fotografija . Pariz. Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi.. 1937. fotografija 99 Josip Seissel.Drago Ibler.

. zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji). Elektrifikaciju. Zadrugarstvo. Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku)./1939. Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu. Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu. Heilbrun. štoviše. ptičja perspektiva. vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije. odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije. raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični. Rudarstvo i topioništvo. bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse. uvrštenje. napokon Naša kupališta. u Zagrebu). industrijskom centru države. Šumsku industriju. Taksativno. a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. eto. . konačno.. Hidrotehniku . Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima. Sokolstvo. Studio L. Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja. imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja). gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR).100 Nacrt Zagreba 1926. Prag  izd. te.). Promet. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja. Veles). pa su predmet. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola..

Kralja . duha.. Rajko Kušević. jedino je. s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima. Novakova 15. ∑ 1929.. 1930. (ur. Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda. uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina. 1931. te drugom naslovljenom Gradovi. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova. materiju donosi racionalno.101 Gomboš & Kauzlarić. V. primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. ljubitelja arhitekture. fotografija interijera lječilišta itd.1932. Jugoslavija na tehničkom polju 1919.). Vila Spitzer.. pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država. umetnosti i tehnike uopšte“. u ovim mutnim prilikama (sic!). Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. Nj. disciplinirano i konzistentno. Zagreb. Zagreb. izd.

102 .

naročito u dometima umijeća građenja. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta. [s. postiranim uz Palais de Chaillot. 1928. država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni. Ipak.. dok priloge o razvitku Zagreba i Splita. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta. Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. Zagreb.. 1921. Dubrovnik. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature.).Benedik & Baranyai.. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom. sva tri svoja poglavlja (Kulturni. S druge strane. 103 Alfred Keller. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. razglednica . Vila Ilić. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova. Josipa Seissela. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925. Paunovac 7. te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba. Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937. s primjerima Karlovca i Splita.] /oko 1933. u Barceloni gdje je. Vila Zimdin  Šeherezada. Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike.a. na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja. ponajprije na svjetskim izložbama. tek Jugoslavenski nacionalni album.

1924.  1938. Vila Pallavicini  Rusalka. perspektivni prikaz 104 . Tomašićeva 10. 1928. Zagreb. nacrt Pollak & Bornstein. Boninovo  Dubrovnik.  1929.. kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini.Nikola Dobrović. Kuća Glück. Osijek.. Gradska štedionica.. 1937. Kapucinska 29.

. Zagreb. reklamni letak . Gundulićeva 32.Juraj Denzler.. Zgrada Shell. Zagreb. Uprava komunalnih poduzeća.. 1934. Gradska tržnica. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. Zagreb. 1932. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. Zakladni blok. Gajeva 5. natječajni projekt. Dolac. 1926. Zagreb. fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel. 1932..  1930.

posebno. Zagreb.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925.. Željeznički nadvožnjak. osobito uz poratnu. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. Savska cesta. Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa. eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque. izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. 1929. Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu. taktilne kvalitete prostornog okvira. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica. Unatoč osvojenom Grand prixu. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu). sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića. Gotovo platonski solid. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama. Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički. gotovo Denzler & Kauzlarić. ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas.. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro. Seissel i. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. fotografija . u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima).

nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice. Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati.. Hansom Reichowom i drugima. Zagreb. 1931.107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta. fotografija . Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924. s Paulom Bonatzom.. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera. Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski. Mihanovićeva 3. Split 1924. Zagreb. i Werner Schürmann te Alfred Keller.) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. i Albert Esch.  1928. Središnji ured za osiguranje radnika. Osijek 1925.. 1925.

ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji. gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno. o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić.) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota.. sporadično u raskošnim. Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora. 1924. 1928. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl. vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann.). osnovane). 1928. gdje su spomenute kuće 1936.. Zlatko Neumann u Crikvenici). Kod alternativnog stanovanja. 1937. feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai.). 1934. kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja. 1928.) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. ali i vile Botteri (Frane Cota./1937. Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma).). Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih. boravka na ladanju. Ladany (Gomboš & Kauzlarić. na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. 1921. kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor). .) ili rekonstruiranoj kući A. a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. jednako kao i Bauhaus dizajn. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa. s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora). 1926. prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata.). primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein. Wohlmuth (Pollak & Bornstein. u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer. Crikvenici i na Sušaku. rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“). Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai. dakako... 1924..108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor). 1931. na Korčuli te. 1937. 1933. posebice. 1940.). 1928. naglašenih streamline detalja). a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj.. Deutsch (Benedik & Baranyai. objektom presizanja déco historiografije). pa ipak. 1921. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta. orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller..

Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize). nadalje u Šibeniku. Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan).. Zagreb. gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma. Križanićeva 4-4A. a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. bila i solidna. pa i Zadra. lijepa i ukusna. S druge strane.. izvorno prugastoga pročelja). Karlovcu.109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B. naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. Zlatko Neumann. Konačno. Gimnazija. maestralne stanogradnje 1930-ih. Egon Steinmann. 1930. fotografija .. Osijeku. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). 1932.. Brodu. na Sušaku (Bulevard). pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila. isto se može reći i za stanogradnju u Splitu.

1923. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić. Gradska kavana. fotografija .. fotografija Petar Senjanović. Račića  Marjanske stube. 1933. Zagreb.. Šetalište dr.Ignjat Fischer. Gradska kavana.1931. Dubrovnik. Split.

1933. 1927. na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski. 1933. ∑ 1930. Hotel Grand. 1930. Lopud. poslovnim i upravnim zgradama. 1934.. ∑ 1927. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer. Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić.)..). zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler. 1932. Kod brojnih gradnji mješovite namjene. tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. Ebenspanger (Vladimir Šterk. također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj.1923. déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa.. déco estetika po prirodi stvari nije dotakla.) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović. također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene. S dodatnom. Job (Hribar i Velicogna. Hugo Ehrlich. tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata. ∑ 1931. koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih). poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima.). gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej).. 1923.). 1932. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini.1925.).). s bravurozno riješenim stubištem).). U prostorima rada. ∑ 1940.Rubno pak područje socijalne stanogradnje. 1929. 1934. karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar. obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji.  1936. 1931. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom. reklamni letak . 1926. 1937. napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider.) s prikazima cepelina.). na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk. kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl.)..).

). žilavke i klekovače. 1925. no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina. natruhama tzv. 1930. Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike.). Kino Edison. na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom. s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi).. Milinov (Dionis Sunko. javnih toaleta. 1926.). ∑ 1928. karamela i Bronhi bombona.Edvard Schön i Bruno Bauer. ali. ∑ 1936. nadalje. 1932. kao raskošna scena novinarskih balova. purimskih balova Židovske zajednice itd..) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann. 1929. ∑ 1925. 1931. prostora renoviranih zagrebačkih kavana .. Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio. a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). 1932. trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler). perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch.).) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale. Potonji pristup gotovo da je opće pravilo. Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski. 1933.. 1920. konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak. streamline moderne.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. s ponudom točenoga Ožujskog piva. u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko. flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti. Denzler i Kauzlarić.) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji. 1922. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl. 1932. izbora za Miss Jugoslavije. 1932. Karlovac.

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

je završilo. do 1918. napetost tijela. a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti. Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila. Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret.120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. uglačane površine. U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. kao tradicionalnija. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme. Kiparska umjetnost. Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco. poglavito u . Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa. Sjajne. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. plošnosti. čistoća plohe. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva. između akademskog stila i nadolazeće avangarde. mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta. dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890.

ković i Ivan Meštrović. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. već je prije iznimna pojava. 121 .domeni keramoplastike. Branislav Deš. Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti. Pariz. ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva. 1918. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković.Pobjeda slobode.

1977.) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918. . Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883. personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. što nije realizirano.). 1920.Ivan Meštrović.52 Pobjeda. Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev. ∑1962. Cavtat Branislav Dešković (1883. 1919. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu. odlučno je zakoraknula prema naprijed. Duško. s opširnim navodima literature i izvora. Pariz. nagašena kubična geometričnost. ∑ 1939. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju.) nastalim oko 1915. i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves. Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. godine i to na skulpturama malog formata. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet. Pariz. dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći. Branislav Dešković [monografija]. Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac. Supetar : Brački zbornik.) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. Palais des beaux arts. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela..

među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila. drveni reljef Polaganje u grob.). i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1. 2009. London. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru. Vlaha u niši ponad njega.. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad.. Cannes.reljefima sakralnih motiva53. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić). London. br. Miss St. jasna linearnost. Mauzolej obitelji Račić. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I. od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta. Meštrović 53 Npr. ∑ 1922. Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. (Meštrovićev reljef kralja Petra I. uklonjen je 1941. Gliptoteka HAZU.. Karađorđevića izrađen je 1922. 1915. Gospa s Djetetom. str. 130-141.. // Oris. 1920-1922. Izložba povodom 125. Paris 1925. Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva. Zagreb. tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi. Irena. Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. George. 1917. Cavtat 1920.-1922. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić. listopad ∑ studeni 2008. prosinca 1924. 89-94. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb./1917. 2008. 1915. 2001.. Cavtat... Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925.55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. str. Nancy Cunard. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture. godine.-1924.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti. Visoki izduženi formati reljefa.: Ruža Meštrović. i kip sv. Kraševac.) 123 . Svjetlo se razlilo prostorom. (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus. Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes.) 56 Viđen.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen. London. II-10-2001. 1917.1923. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina. Ivan. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. 1915. Ženevi i Cannesu 1916. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv.. Katalog izložbe. Tate Gallery.. London.. Zagreb.56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika. do kojega je došlo 1922. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića. Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu.

124 .

585-689. London : Thames & Hudson. 2009. 1924. 1929. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926.) 60 Duncan. Tradicija i moderna. American Art Déco. str.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante.: Horvat Pintarić. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. poglavlje IV. 208. većinom iz srednje Europe. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. Isto tako. Alastair. Ova antiherojska. br. 100 djela Ivana Meštrovića. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. (Osim Kontemplacije. Croatas y Eslovenos. koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60. 2003. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920. Madonu s Djetetom i Plesačicu. SAD (Institute of Art). Usp. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića. Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture.: Paradigma Ivan Meštrović. o skulpturi Kontemplacija v. omekšana. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu.. i Marulića.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu. Katalog izložbe. te izraženom linearnošću i simetričnošću. Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924. 59 Exposición internacional Barcelona. Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita. Kontemplacija.58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929. dok je odljev iz 1994. Seccion del Reino de los Serbio. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU. Split : Fundacija Ivana Meštrovića. Figuru zbija u blok. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine.“. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. .. 1924. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu. str.: Galerija Ivana Meštrovića. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. 681. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja. lirska skulptura pokazuje drugačijeg. godine. Vera. str. . Katalog stalnog postava. 2010. 2005. kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja.Ivan Meštrović. poglavito na području kiparstva. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. Zagreb : HAZU.

1925. Detroitu. Philadelphiji. St.Ivan Meštrović. Baltimoreu. do 1928. Denveru. Chicagu. izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. Rochesteru. u Buffalu. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost. Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. a sljedeće. Louisu. Bostonu i . 1928. tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba. Indijanac s kopljem. Godine 1924.

Ritam. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja./26.. Zagreb : Školska knjiga. Kečkemeta. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije. dj. 76-103.. Deco Sculpture and Archaism. 1925. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. 13.). 1978. 541-576. Drugo putovanje u Ameriku. New York. 63 Art and Decoration.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. reduciranje detalja 61 Kečkemet.] Charlotte Benton. Chicago i ostale izložbe. 19. Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici. // Art Déco 1910-1939. i nav. 2003. (bilj. linearnost. luk i koplje izostavljeni. F.-1932. (bilj. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. 2009.. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti. a na temelju legata od milijun dolara.-46. ritmička harmonija.. // Bulletin HAZU. 62 Curtis. 64 Barbić. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji. Penelope. New York. str. str. Prilog monografiji Ivana Meštrovića.-1962. sv. Premda su realistični detalji. Vesna.Clevelandu61. Tim Benton i Ghislaine Wood.. Nov. godine. naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu. 52. vidi i izvore citirane u knjizi D. 45.. 51-55. 1928. Duško. 632.) . nav. br.-2002. str. dj. Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928. 76. Treće putovanje u Ameriku. br. Simetričnost postava. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura. 127 Antun Augustinčić. str. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. str. 61).62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD. Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group. London : [izd. str. 60). Spomenici Indijancima u Chicagu. The American Magazine of Art. siječanj-lipanj 1935.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. 1927. 1928. The Studio. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. Tako je na Manhattanu 1925. iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship. Boston. I.). (Repro: Svijet. Zagreb. svezak (1883. napetost tijela. 3. Aveniji Michigan. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka. 26. Indijanci u Chicagu.. Život Ivana Meštrovića (1883.

U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. American Art Déco. 1927. 1927.66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća. Izložba u Kingore Galleries 1919. i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. 208-233. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh. Londonu i Madridu. 64). a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca. u tome poglavlje: Sculpture.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija. no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. Iz te newyorške kratke. 1979. 102. . Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. 2003.128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika. 68 Kečkemet. str.). Muza sjećanja). ovaj su Harlekin. Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života. ∑ 1946. godine. Marjanovića. te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen. odlazi u New York. ali nadasve žive i poticajne faze. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza.. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice. Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. Parizu. u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu. str.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. (bilj. London : Thames & Hudson. dj. Penić 1914. ljubitelja umjetnosti i umjetnika. nav. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. 67 Barbić. do 1932. spomenik. Münchenu. Povratak u Split 1920. Saloma. Alaistar. Vesna. Dujam Penić. Zagreb : DPUH. 66 Duncan.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. Duško. Antun Augustinić. gdje boravi i stvara od 1924. ovoga puta u Pariz.

Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini.69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama.. koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937.Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru. Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara. na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti./1938. .

130 .

te Harlekin (Mladić s gitarom). Meštrović. 1925. u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants). B.B. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću. 259.72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija. Antun Augustinčić u Splitu 1927. virtuozitet i osobnu stilistiku. kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. 4.: Maroević. sadra: Gliptoteka HAZU. ∑ 1922. 131 . a 1925. 1989-1990. // Anali Galerije Antuna Augustinčića. 1929. vis. 9-10. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. 1927. godine. oba iz 1928. godine.). i 1927. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National). recepcija art décoa. [katalog izložbe]. 1925. br. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini. ∑ 1979. 3. i 1927. gdje su već su bili prepoznati Dešković. A. Godine 1925. 71 Usp. (uvodni tekst: Snježana Pintarić).Frano Kršinić.70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. Penić i Augustinčić. bronca. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom). Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900. 3-7.. 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin. svibnja 1995. Maja Iveković. bronca: Galerija Antuna Augustinčića. 8-27. GA-311 (odljev iz 1992. str. 26. Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. Injalberta. Zagreb. 1989-1990.. 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932. Galerija Ulrich. // Svijet. nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil. ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja. Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. str. i 1926. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. 1925. 1927. Proljetna pjesma.. Tonko.. Ivanišević. god. Zagreb. Frano Kršinić. MZP-613. vis. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926.). 124 cm. vl. ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. Milan. Nemimetičkom stoljeću usprkos. str. Klanjec. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu. 124 cm.-27. U Parizu. pa tako i Hrvatske. 13. Klanjec. do 1926.. //Anali Galerije Antuna Augustinčića. 9-10. Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. II. u Bourdelleovu atelijeru. koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni..

Zagreb. 1926. upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme.132 Hinko Juhn. godine. najznačajnijeg kipara češke moderne. međutim. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. i Kličinović. Zagreb. i Barceloni 1929. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes. 1998. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa. s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu. . 1925.) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić. ∑ 1982. 1925. Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue). Božena.. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo. 1968. Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929. str. Frano Kršinić. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73.. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. 7.) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. Paris. Akt mlade djevojke uzdignute ruke.). a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju. (sic!) Kršinić (Zagreb). neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse. uključen je više kao dekorater prostora. Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929.74 Slobodni reljef Proljetna pjesma. Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija.

U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907. 2009. Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji.). dinamična kompozicija i morfološki detalji. Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923.). prisutan 1920-ih godina. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie. str. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji. Hinko Juhn. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić. zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika. Razvedena obrisna linija. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja. Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva. karakteristični su za art déco. Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku. Vojta Braniš i Davorin Hotko. a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. 133 . Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična.). Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi. Hinko Juhn.“ 75 Prema istom izvoru. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj. 41. Hinko Juhn (1891. Ivan Mirković (1893. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. dekorativna figura motivski.. 1928. odnosno Umjetnička akademija (1922. uglavnom ženskim aktovima i portretima. a Braniš drvorezbarstva. značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882. 1926. slikar i kipar. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. ∑ 1988. Davorin. u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak. Analizirajući ovu figurinu. i drugih. akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara. kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura. i Djevojka plete kosu.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. ∑ 1940. Zagreb : ArTresor naklada. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović. Dresdenu i Beču. i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929.. U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović.

78 „Tih dvadesetih godina. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. stoljeća. Aladar Baranyai) je izgubljen. Hrvatska skulptura građanskog perioda. str. Tonko. Kiparstvo 19. mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti. koji je bio među osnivačima Salona.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. oko 1930.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. stabilnosti i redu. Od kipara članovi su bili Augustinčić.. još su Joza Turkalj.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja. Božidar. str. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi. Stella Skopal. Katalog izložbe. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. te zatvaranje u intimnu.” Cit.] Igor Fisković. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto. 86-88.76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916. str. u: Gagro. Plesačice. 1997. Kršinić i Radauš. . Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. i 20. 40. Beograd. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla. djelovale su kao univerzalno pokriće. sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama. koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta. 77 Maroević. Frane Cota. Zagreb : MGC. Robert Jean-Ivanović. uz Hinka Juhna. Vojta Braniš. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja. 291. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959. 1975. do 1928.

Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec. do 1930. ∑ 1979. Nevenka Đorđević i drugi. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. 29-38. i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo. Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. Lujo Bezeredi. Vlasta Baranyai. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv.. Đuro Tiljak. godine. str.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. Darija. osnovano 1926. Na krilima te dobre tradicije. Oton Postružnik. Zagrebačke godine Luje Bezeredija. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. obljetnicu rođenja. do 1926. te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja). Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. 2008. Marta Plazzeriano. vaza ili stalka za kišobrane. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević.trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. stoljeća. Braniš. 135 . Malvina Borelli. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. Ivana Jelačić. Zlatko Šulentić. Jelena Babić. Nekolicina kipara (Kršinić. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. primjerice svijećnjaka. Stella Skopal. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec.. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. U razdoblju od 1927. slikarstvo i keramiku. te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927.. U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. ravnotežu pokreta i statičnosti. 79 Alujević.

str. dj. 75). ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa. . taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom.. Žena s klasjem i Žena s voćem.136 Hinko Juhn. oko 1926. st. (bilj.“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić. Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20. ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte.). s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića. „Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete. 69.. nav.

82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. Rijeka.. 75). a nerijetko je susrećemo i na grobljima. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. Galerija Antuna Augustinčića. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela. gole dječačiće.81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove. 99-100.. 1938. (bilj. nereide. 1991. str. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou. Forza della volontà (Snaga volje) . 2002. Daina. str. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova. 1990. dj.Kloniranje skulpture. od izbora boje. sirene i dupine. 37-41.30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici. str. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925. ∑ 1929.). dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. Glavočić. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. Željka. Zbornik radova. dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru. Pariška izložba 1925. talijanski novečento. // Čovjek i prostor. 75).. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. Florida. dj. nimfe i tritone. 17. Hinko Juhn u keramici izvodi 1926. Dekorativnu arhitektonsku plastiku. 22-23. Galjer. Romolo Venucci (1903. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925.. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija. na str. Daina.) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu. 101-104. 84 Čorak. 28-29 : Original u skulpturi. nav. Izradio je više gipsanih modela za skulpture. 88-90. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. 1929.. The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. (bilj. Miami. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. cit. lepršavim velovima. 3-4.84 81 Davorin Vujčić. ∑ 1976. i Barceloni 1929. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta. str. Međunarodna moderna. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. i art déco. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. Robert Jean-Ivanović (1889. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. 137 ..82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. // Anali galerije Antuna Augustinčića. 2010.. Jasna.). 83 Glavočić. nav. Yugoslavian Theme Issue. ∑ 1968. Lav Kalda. Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934.

Arijana. Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. kat. Meštrović (Zagreb).89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna. 88 V. // Peristil. dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I. br. Vesna.90 Postav izložbe u Barceloni 1929. 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. br. tada već renomirani umjetnik europske reputacije. 1925. za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´. str.. I. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. 12. nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev. 73. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. str. 51/2008. Rosandić. i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. 2010. bilj. . 86 Nav. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo. kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie).. 144. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena. Gliptoteka HAZU. Seccion der Reino de los Serbios. koja je bila na pariškoj izložbi. s dubrovačkih vrata od Pila. Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Hrvata i Slovenaca.91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes.86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87. I. (bilj. kat. Po završetku izložbe. 26. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama.. 90 Koprčina. dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman. 1929. 16. Vue générale et détails. hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. 15. str. Paris. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra. 74..85 Uz to. te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. Hrvata i Slovenaca. 89-98. ∑ Bouclier. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike. str.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije. dj. katalog izložbe. dj.) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. 91 Exposicion International Barcelona. 84). Meštrović. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. i bilj. Arte Yugoeslavo. Pallavicini. Croatas y Slovenos. „Stari majstori“. br. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana.

Joza Turkalj. u Parizu 139 s pariške izložbe. a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena. . Stilski dorađenija djela u dosluhu . oko 1925.statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno. slično kao na pariškoj izložbi 1925. apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku. a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru.. Djevojački akt (koji raspliće kosu). dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića.. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke. Beč. reljef s dubrovačkih zidina. Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini. 1920. Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I. Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam. Akt djevojke (Plesačica).

140 .

Ivan Meštrović. str. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka. dj. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts. (bilj. 1990. a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. 17. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. . poglavlje Svjetska izložba u Barceloni. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija..93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Florida. 75). a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. Davorin. 55-59. nav.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu. 104-107. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. 1926. Yugoslavian Theme Issue. Studija za Ženu kraj mora. 141 92 Vujčić. Plesačica i granitna Madona s Djetetom. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna. Branka. Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925. str. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. 93 Stipančić. Miami.“.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. Afrike i Sovjetskog Saveza. a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima. ili ako jest. inače prvog globalnog stila. Prepoznavanje. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94. jer. Međutim. sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. gotovo bi se moglo reći. Istovremeno. Tonka Maroevića i Frane Dulibića. razumijevanje. u potpunosti mimoišli. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje. Jasne Galjer. Ivanke Reberski. od Australije i Novog Zelanda. . Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. Kine (Shanghai). Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića. vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti.

Jazz moderna. Na pariškoj izložbi 1925. posebno Egipta. Bevis. pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost. ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. postavši tako i prvim stilom masovne kulture. antike. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. Streamlining Modern. Koliko god točni bili. London : V&A Publications.. do 1920. Azteca i Maya. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija. London. a ponekad i suprotstavljene tendencije95. 95 Lucie-Smith. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. godini. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. do afričke umjetnosti. .. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. 99 Prijelazno razdoblje od 1910. kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. Vidi : Art Deco 1910. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. umjetnosti drevnih kultura. 1990. klasičnih stilova. masovna proizvodnja automobila. 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu. Art Deco 20s and 30s. ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. 8. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925. 97 Hillier.. London : Phaidon Press.1939. 145 . U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada. 2003. Charleston era. Art Deco Painting. već i u svakodnevni život. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910. godine96. 1968. str. godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (. razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. kompleksnost i pojavne oblike ovog stila. Stil 1925. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. Edward.)”97. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. u današnjem smislu tog pojma. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa.

manifestom ili jasno formiranom estetikom. u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'. Art déco nije. 2003. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. magičnog realizma. nove objektivnosti. . dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. izvorišta. plošnost i inovativnost. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. Katalog izložbe. na primjer. pa stoga može biti moderan. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. idejom. konstruktivizma. str. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti. 16. fotografija i film.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran. Defining Art Deco. oglasi. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog. // Art Deco 1910 ∑ 1939. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. 2. The style and the age. od kojih svaki (. poriv. ili futurizmom. str. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma. bio pokrenut određenim programom. Martin. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme.146 Orijenta. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom.) može biti odvojen od drugih. // Art Déco Society of New York News 1(1982). Charlotte and Tim. Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila.. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. kao što je to bio slučaj sa secesijom. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. veze i utjecaji traju i dalje. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme. gotovo da se i ne spominje. futurizma. 101 Benton. dekorativnost. novinske ilustracije. nadrealizma. oslonaca. purizma. London : V&A Publications. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje.” Vidi: Greif.. Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. ali nije modernistički. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim. On je u punom smislu te riječi organički. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100.

otvoren je Umjetnički paviljon. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898. 1907. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti. Razdoblje koje je prethodilo.Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja.. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe. 1923.. Varijacija na antičku temu. . imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović. umjetnika. osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe. 1903. a zaključno s djelovanjem grupe Medulić./1924.

Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja. Srbije. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. bez idejnih ili ideoloških odrednica. Pragu. Bosne i Hercegovine. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. Piknik. a osobito po njegovu završetku. 1922. Parizu. Veneciji i Rimu. Münchenu. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču. različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije.148 Milivoj Uzelac. Već i prije Prvog svjetskog rata. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju.

do 1914. Jean Metzinger. Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović. među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. mogli 103 Lucie-Smith. pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. 1990. U tom razdoblju paralelizma. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević. Edward. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete. Juan Gris. da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. Sergije Glumac (1925. djelovala je u Parizu od 1912. Članovi su bili Albert Glezies. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz.. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje. 104 Grupa Section d'Or. André Lhote. da je oštrih rubova i dosta nemiran. Archipenko. Sonja Kovačević Tajčević (1926. 105 Sava Šumanović (1920. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama. Fernand Léger. Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja. Šumanović predstavlja slike specifične. Koliko god točne bile. usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa. U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea.. London : Phaidon Press.). Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. Kao i art déco općenito. ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103. str. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti.). Jean Marchand i Francis Picabia. Roger de La Fresnaye. ∑ 1931.povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja. grafički dizajn i ilustraciju. 7-8. 149 . u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921.). koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva../1921. Art Deco Painting.105 Specifični lhoteovski postkubizam. i 1928./1926. no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira. Njemačka ili Italija./27.

Vilka Gecana. Povratak iz Praga Milivoja Uzelca. Uz ocean. Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv. 1930. oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak. bismo reći. postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . “praške četvorice”. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. post-postkubističke stilizacije. izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII.150 Vilko Gecan.

kada prvi put odlazi u Pariz. 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. Milivoj Uzelac. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912. kada ondje definitivno ostaje.. 7. . odnosno 1923. 1931. Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. 151 sceni. Zvonko. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. 2008. str.Marijan Trepše. ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu. Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. do 1921. Most. od 1919.” Vidi : Maković. prvom. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića. kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića.

13. i drugog plana. koristeći stilizirani kubistički rječnik. Iako se koristi rječnikom kubizma. slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. mrtve prirode i pejzaže. . moglo bi se reći. “mimetičkog predstavljanja. Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure. električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada. Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način.152 Jozo Kljaković. koja nosi sve odlike ekspresionizma. str. oko 1935. Dva akta (Ljeto). gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. postupkom montaže. kao na primjer u Sfingi velegrada. kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje. da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”. Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete. Upravo u njegovim 107 Isto. dinamičnog urbanog života.

bili izloženi na pariškoj izložbi. no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. Slikarski razvoj Vilka Gecana. nakon njih Režek. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata.radovima. no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925.. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem. Marka u Zagrebu. dijelom i Trepše i Gecan. 153 . Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. bitno je različit. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919. u Pragu. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921. no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. Na slici U krčmi iz 1922. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena.

154 .

Realizmi dvadesetih godina : magično. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu. Katalog izložbe. 30. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim. artdécoovsku fazu. za razliku od europskih uzora. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji. kao jedini netalijanski umjetnik. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji. Tonko. objavio Prvi Manifest futurizma. 2003.) i kasnije grupacije Novecento (1922.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. 155 . likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama. objektivno. ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje. 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. Marino Tartaglia. str. 109 Konačno. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. Zagreb : Klovićevi dvori.. ∑ 1914. primitivnim svojstvima izraza”110.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. str. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. ∑ 1921. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika. 1924. 20. 110 Maroević. Ivanka. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom.Marino Tartaglia. već njihove asimilacije i interpretacije. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. Češljanje. 112 Reberski. klasično.) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. 1997.

156 .

Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. 157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. a ne slikane. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka . Varlaja. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija.Ladislao de Gauss. Cata Dujšin Ribar. modelirane. 1930. Becića. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza. Mišea. Ženski portret (slikarica Marija Arnold). gotovo skulptorske u načinu mišljenja. 1932. Mujadžića. Autoportret s crvenim rupcem. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma.

izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice. Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova.158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. Vera Nikolić. magični realizam. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti.). ∑ 1936. Cata Dujšin Ribar. forme stilizirane. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću. što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. . gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. ali ne zato manje važno. Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija. koji je. Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva. kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama. Primjereno duhu vremena. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva. Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva. već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. Poze su pomalo izvještačene. izvan svog slikarskog.

Tonko. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe. ne po ideji. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka. već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović. Sve njih. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”. Portret Olge Antonini.Otto Antonini. Katalog izložbe.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima. 159 Zasebnu grupu umjetnika. svakog na svoj način. Lovran. . Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky. niti društvenog 113 Maroević. 1993. niti po generaciji. Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma. 1925. Bogumil Car.

160 .

naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. Zanimljivo je da je Leović oko 1920. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco. s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva.Jerko Fabković. No. niti umjetničkog. a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. Molitva cvijetu mladosti. nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj. nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran. mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni. 1927. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa. Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. 161 .

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave. stoljeća. ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. što govori u prilog dominacije nekoga stila. praizvedbom Krležine Agonije 1928. Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu. i prvih desetljeća 20. pa do 1940. pojmu i tendencijama stila art . Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost. artizma.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma. dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. Kazališna. da bi se krajem dvadesetih. svodi na tu jedinu teatarsku scenu. No. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara. režija. problem je i bazne naravi jer o građi. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo. kad je o art décou riječ. podjednako i gornja i donja granica (od 1915. potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma. scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. scenografiji i kostimografiji. kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20.. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne. gluma. arhitekturi.).

povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. 115 Ibid. Za razliku od art décoa. Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . Pokazalo se. odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila. 3-4.. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925. Ponajprije. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera. Jasna. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. secesija je u Hrvatskoj. godine. dakle. i Art déco. kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. Pariška izložba 1925. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa.décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja. str. međutim. međutim. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. XXXVIII. Zanimljivo je. str. 165 Tomislav Krizman. 1991. // Čovjek i prostor. Osim toga. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas. A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti.. iako ne tako davno. Nacrt kostima za operu Vilin veo. vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina. Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila. s druge strane. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. 23. art déco odredit će. . 22. 1917. primjerice.

njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja. kao stalni. geometrizam). do 1922. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus . Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912.. nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru. 1923.166 Ljubo Babić. točnije. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama. Nacrt scenografije za dramu Richard III.

možda su najizrazitiji artdécoovski radovi. kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917.167 Ljubo Babić. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A. a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata. u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave). 1924. no.. Svakako. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921. Secesijske po likovnim obilježjima. te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. Schneider 1916. godine. važan u definiranju stilova (primjerice. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa. Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja. prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta. s pariške izložbe. u Raićevoj režiji.

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Nacrt scenografije za dramu Rotonda .Sergije Glumac. Nacrti kostima 173 Sergije Glumac.

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva. Warburg. W. Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. 1936. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. Na jednoj strani dio je grafičke industrije. „vruću“ dimenziju. postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom). rezimirajući prethodnike. 1931. što je photografiable“). a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja. ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati. problematizira ih. tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila. Razvojem fotografske tehnike. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost. daje mu novu. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi. u filozofiji umjetnosti. Ona urasta u tisak. 1923. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa. prožimanja. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti.176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. T . taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike.) ili A.. Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju. Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. agencija. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja. kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva.

Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. V. Tato (Guglielmo Sansoni). Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije. adoptirajući ga tek 1930. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja.. 11. Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. Savremena francuska umjetnost. I. ∑ 31. Njemačka savremena umjetnost i arhitektura. 1.). IV. V. aprile 1930. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost. ∑ 20. upriličena 1930. Kolektivna izložba Georga Grosza. Lea. (produljeno do 30.. što je za našu temu najvažnije. IV ∑ 30. V. 3. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija. Umjetnički paviljon 1898-1998. 1931. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih. 1932. ∑ 31. V. fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona. 15. 1928. godine u okviru Zagrebačkog zbora. 16.. XII. Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto. 1930. 4. 1929. Manifesto della fotografia futurista. u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi. 2000. njemačke umjetnosti . V. 1931.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća. posebno slikarskih tendencija dvadesetih.121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“). Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. Izložba savremene francuske umjetnosti. 177 .120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. I. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju. od Heimatkunsta do proletkulta. Zagreb : Umjetnički paviljon. dakle. 19. 10. I.. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji. ∑ 16. 121 No prisjetimo se da je upravo tada. Filippo Tommaso. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. prema: Ukrainčik..

6. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. David. fotografija napreduje pobjedno sve više. The New Photography 1927 ∑ 1933. Komentari u tisku.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. Fotografija vizija svijeta. 4. 1978.. laska i aplaudira fotografiji. München : Kurt Wolff Verlag. 1928. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham. David. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). London : Arts Council of Great Britain. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička. 20. 29. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. str. još uvijek rađene mekocrtačem. čiji je rezultat fotografija manje oštrine.” Danas nam se možda čini malo naivnim. a s američke strane Edward Weston. 125 Babić.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti. 1930. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. namjeran ili nenamjeran. za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života. 1930. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji. . 19. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”. op. Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. Ljubo.126 122 Renger-Patzsch. // Jutarnji list. Povučen upravo održanom izložbom.) mogla ući u domenu umjetnosti. 123 Fotografski efekt. Moderna umjetnička fotografija. 13. Albert. // Jutarnji list.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. Germany. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor.[Šafranek-Kavić]. koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. London: Arts Council of Great Britain. 1978. a. 1930. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. Babić. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti. 124 Mellor. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta. već i Nizozemca Pieta Zwarta. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'. str. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125. Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije. Die Welt ist schön.. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina. 126 ep. III.

Der Weiße Rausch .).Pred oluju / Otok. u novim i još neprofiliranim politič. Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930. 1926. Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929. Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju.Milan Dvoržak. Varićak. .).). Zagreb. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm. utekli se planinama. (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg. politike ili identiteta. memorije. U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. ∑ 1927.127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128. kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi.).). povijesti.179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na. 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva. te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju. 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926. ur.). Der Große Sprung = Veliki skok (1927. S. SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933. već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora.). 1919. kon vrlo plodnog predratnog vremena.Neue Wunder des Schneeschuhs (1931. ali ne kao izolirana estetska činjenica.

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

iz mode i sa scene. 9. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje. smatrana čak sukreatoricom art décoa. oko 1934.185 socijalnom smislu. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života. // Kulisa. flapper girls. str. 31. 1. Zagreb. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. i druge. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike.): Ita Rina. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925. Jedna od najslavnijih tzv. pozdravlja Kulisu. Đuro Đuka Janeković. 1929. 11. Louise Brooks. br. postale su i ostale ikonama.. Dama sa psom. Ossi Oswalda. pa najslavnija Josephine Baker. .138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi.

br. nagrada Imre Weiner. 1933.. Zagreb. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija. piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija. III. upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. 10. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute. 7. Martina Munkacsyja. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise. I. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala. Ples u prirodi. Christiana Schada. 20. 1934. upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. pokazujući zadivljujući. U Kulisi objavljuje ženske aktove. Zagrebačke škole. 19.. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G.) . II. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata. Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba.Đuro Đuka Janeković. (August Frajtić. str. nagrada Andjela Frajtić. nagrada August Frajtić. Hoyniges Huenea. // Kulisa.

iduća. 141 Renger-Patzsch. Taj repertoar. 11. Mosinger je prvi u Hrvatskoj. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa.” Citirano prema: Mellor. Dolac br. Albert. godine. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način. str. Mosingera ∑ Zagreb.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom. London : Arts Council of Great Britain. umjetnosti i politike. // Danica : ilustrovani tjednik. 12. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada. nego je i njezin glavni promotor. 9. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji. br. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8. proširuje utilitarnim. 1. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore. Riječ je o portretima iz svijeta kulture. Zagreb. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. 1978. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. pozitiv i negativ. 1932.140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. neposredno nakon Mana Raya. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. 63. 187 . predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije.. održana 1932. primjenjujući isti princip. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. David. da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F.

Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema. dokumentarni film.. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret. nje etablirati istovremeno s izložbama. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK. Preferirao je scene svakodnevnog života. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. koji je revolucionirao sportsku fotografiju.188 je Josip Horvat. Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti. u osvrtu na Mosingerovu izložbu. Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici.Tošo Dabac. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije. a osobito Rudolfa Labana.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. simultano apsorbirajući avangardne ideje. jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči. 1934. Kao i Martin Munkacsy. uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven. Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. dovršen 1935. Intelektualka. Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića. Film nije sačuvan. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat. iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja.“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih. preferira pogled „iza kulisa“.. Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima. primjerice na Đuru Janekovića. . Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima.

189 .

Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti. Tošo Dabac. pariških i londonskih novinskih agencija. na revijalnoj. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom.190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika. a što je još važnije. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena. posebice u scenama s tržnica i sajmova. postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri). Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji.143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig. Stup dalekovoda. oko 1935. „damica i kumica“. .

191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall. 1936. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice. Pazi na vlak. Milan Pavić. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom. učinio ga je slavnim. i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. . Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja.Margaret Bourke White. Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće. Ciklus Bijeda (Misery). Henryjem Cartier-Bressonom. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade. pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac. ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich.

Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. ali i postulati Marinettijeva manifesta. po prvi put samostalno izlaže. za razliku od dominantne note narodnih. 18. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. Trg kralja Tomislava 18. Tango. etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18. uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. Antonija Kulčar (Foto Tonka). oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju. već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. 1924. Trg I. Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti. Uz Mosingerov. . govor dijelova tijela. Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. Godina 1937. poznat kao Fra Ma Fu. možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. otvoren pred Prvi svjetski rat. koji djeluje do danas. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. to ne znači da se selila. tada još fotoamatera. te osniva daruvarski Fotoklub. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića.

travanj 1927.. 147 Dance. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM. Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima. godišnjici djelovanja. 2. 146 Muray. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. Nickolas.. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. str. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji. Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa. str. 11. 14. Prvi. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju. Berkeley : University of California Press. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. 1931. Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. br. 1930. Godine 1925. br. god. 17. 4. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. str. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. br.1932. 4.. zbog isključivog prava na snimanje predstava. poglavito svijeta kazališta. Greta Garbo. Zagreb.147 Modele tretira na pomodan način. III. III. The Amateur Movie Producer. god. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi.. 15. 7.. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. str..145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu. 1. posvećen 20. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix. 1930. 1930. iz 1921... // Photoplay. 51-52. vrlo često pod krinkom. god. 15. Robert . vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji. Bruce Robertson. 8. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije. III. 2002. . godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8. 4. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite.

maskenbalovi. začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. popularne tete Tonke. Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. rabi mekocrtače i kazališnu. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost. Filmska umjetnost. do 1938. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. zamalo filmsku rasvjetu. Ostali su označavani samo suhim žigom. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska. oko 1930. balova. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. Akt s lubanjom. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. prva natjecanja ljepotica. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. uključivo i “cronique scandaleuse”. Slijedit će ga natječaj za Miss. sportskih priredbi i sl. kupališni život na Savi. Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta.194 kao mondeni elitizam. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. Antonija Kulčar (Foto Tonka). Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK. . sekundarno podupirući avangardne pokrete. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. godine. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom. energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem.

Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga.Nikola Szege. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. domaće. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno. potječe upravo iz tog razdoblja. 195 149 Nehajev. što je oduvijek bilo vječno žensko”. Plesačica. 1924. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga. u jesen 1929. 1934. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. Milutin. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. Jedan od njezinih najpo. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe. fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji. pa zato i zalazi u domenu onoga. . znatijih radova. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj.und Versuchsanstalt. Sve je više žena među autorima. koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji. nastavlja svoj studij na Bauhausu.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene. Zagreb. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer.149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti.

. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege. slika. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Ivana Tomljenović. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. 18. pa Traveleri. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. U Dubrovnik se vraća 1932. Riječ. 2009. 151 Tonković.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena. . Želimir.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti. ali i muškog akta. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. Studio Tri.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije. Zagreb : Durieux. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926. itd. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. Nije joj strana ni fotografija pokreta. u izdanju knjižnice „Selo govori“. također ponovno uvodi temu ženskog. Marija. Aleksandar. Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. godine. 1983. Szege. 152 Flaker. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost. a samostalni atelijer otvorio 1933. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. Zagreb. grad. 2007. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I. str. 153 Foto Kaufmann. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela. 1936. Portrete 150 Košćević. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta.. U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor. rat.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova.

14. J.glumaca snima iz blizine. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. 155 Izlazi od 1927. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba. Adéle. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu. a montirane snimke. prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157. Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. Zagreb. ponajviše u Austriji. Ernst Sandau i dr. knjižarama i kinima. Manuel Frères. uglavnom iz svijeta filma. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. 1927. koje naziva foto-fantazijama. Osim časopisa poput Svijeta. Švedskoj. posebice njemačkog filma. 2005. 156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics). Igračica golfa na Brijunima. koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. L. Velikoj Britaniji. br. do 1941.156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. // Cinema. D'Ora (Dora Kallmus. kao i one većeg formata. drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. G. . 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. Zvijezde različitog sjaja. br. 2. Arthur Bendz). kako europske tako i američke. Francuskoj. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. Ernst Schneinder. 1927. Karl Schenker. Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. 155 Karl Schrecker. poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. Becker & Maas. pa čak i Latviji.

Anita Antoniazzo. Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. godine u Rijeci. Hrvatskoj i Italiji. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci. Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. Oduševljeni futurizmom.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. bilo nogometne GOŠK-a . Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže. brodova. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije. po zanimanju liječnik. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. oko 1925. Hinko Emili. Tashamira. U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. održana 1933. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. po obrazovanju slikarica. Anita Antoniazzo. Giovanni Balbi i Hinko Emili. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. konopaca. od proslava Sv. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije. škarama i češljem. a Francesco Drenig. jer snimkama prati utakmice. Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava.

U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine. gdje je 1915. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. Rüger & Co. Dubrovnik. osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. Oko 1927. Abbazia. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila. Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. 199 . Ljubo Tošović. završetak njenog hilijalizma i hedonizma. Dubrovnik. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. Dr. Foto Berner. izražajnost i način postojanja. Ledermayer. G. Abbazia. Ivan & Pavao Tomašić. David Karoly. Zadar. Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. iz Leipziga. Abbazia. Dietrich. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli. Zagreb itd. Trenkler Co. i njen konačni kraj. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. Stengel & Co. Uz portrete. Dubrovnik. tu snima prirodu. filoginije i emancipacije. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli.ili pak vaterpola na kojima igra Jug. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). prekinuta Prvim svjetskim ratom. Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. poznatom mondenom ljetovalištu. koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. C. Đuro Griesbach. te izvještava s izložbi. Atelier Betty. fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. Wien. filozofija života. Dresden. arheološke ostatke. Budpest. Tomaso Burato. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije.159 Sumirajući sve navedeno. poput Krizmanovog. 159 Npr. A. Josip Kulušić. Wien. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi.

u Zagrebu. funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti. kritika i evazija životne realnosti. promatranih u punoći njihovih konteksta. „ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života. Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. civilizacijskoj i medijskoj platformi.200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere. . to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924. Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija.

.

Millet. 1983. Modern Architecture. str. Detoni Dujmić. 2003.d. John.. Annelies. str. Željka. // Peristil 51(2008). str. Galjer. Magaš. str. 430 (January 1929). str. Gustav E. Henry-Russell. Duncan. George. 2009. 1924. München : Klinkhardt & Biermann.LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. br. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Grgašević. Benton. 1925. Waldemar. Wood or Metal? // The Studio. Pazaurek. br. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). // Grafička revija 5(1929). Zagreb : Matica hrvatska. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Maja. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Galjer. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. Charlotte . L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. sv. 283-291. Jošt. 11-37.. Umetni obrt. str. // L’Amour de l’Art. .]. Gone Tomorrow. Bojan Baletić]. Zagreb : Klovićevi dvori. Bidou. Lovorka. Tim Benton .]. 17. Industrija Hrvatske i Slavonije. Mato. 2006. 141-153. 36-41. New York : Harry N. Le Décor de la vie moderne. str. str. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. // Architectural Record 4(1928). Herbert. Art Deco 1910-1939. sv. Abrams Publishers. 220-221. 336-347. 188-192. Sandino. 8. Walter Spiegl. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. Jasna. 99-118. str. // Vogue. br. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 174. 45-57. La Section Yougoslave. Jasna. 1997. Čorak. 1989. 97. Zagreb : Tipografija d. Glas des 20. // Život umjetnosti 29/30 (1980). Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Art Nouveau and Art Deco Silver. Alastair. // Obzor. str. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Joso. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. Charles. Željka. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. kolovoz 1925. Jaša. Katalog izložbe.. Ghislaine Wood [ur. Paris. 1 August 1925. Zagreb: Jugoslavenski Lloyd. 27. Vučetić. Massachusetts : The MIT Press. Kolveshi. Olga. Zagreb : Horetzky. 337-349. . Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih. Laslo. Marie. 2007. 1934. Đurinović. Hitchcock. Čorak. Morton. Željka. 2003. Zagreb: Ex libris. London : Faber and Faber. Patricia A. 3 (2004). Read. 2000. Novembre 1925. // Journal of Design History. 2007. Linda. Gabriel. br. str. 1632. 1926. Here Today. Aleksander. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène.. str. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. London : Thames & Hudson. The Yugoslav Pavilion in Paris. 1927. Adela Milčinović : Izabrana djela. London: V&A Publications. Cambridge. // L'Amour de l'Art. str. 49-50. Gloag. // Art et Décoration. 229.. Dormoy. Jagoda Truhelka : Izabrana djela . Svjetska izložba u Barceloni. 1632. Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. Jr. br. Maruševski. Zagreb. // Bulletin JAZU 2(1982). Lakatoš. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. Saunier. Bogoslav K. Zagrebački zbor i paviljoni. 29-37. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Ples. "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. Zagreb : Muzej grada Zagreba. str. Henri. Katalog izložbe. 283-293. 2009. Dunja [prir. Krekel-Aalberse. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. svibanj 1925.

Živjeti u Hrvatskoj 19001941. Novinarski kongres. Hoffmann. 2008. 1929. Rijeka : Moderna galerija Rijeka. Muraj. // Narodna umjetnost . Josip. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Alfredo [ur. Ott. Zagreb : Jugoslovenska štampa. Zlatko. Čorak. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 1934. 2003. Zagreb : Jugoslovenska štampa. Beograd : Štamparija „Minerva“. Maj 1939.] (1933). 1927. Kraljevina Srba.]. Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag. Galjer. [s. // Resorting to the Coast: Tourism. Tonković. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Milan. Benažić. Brioni. [ur. Industrija Hrvatske i Slavonije. Željka. 2004. Marković. 1939. do 1948. Joso. Zagreb : Naklada SUZOR. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922. Jagoda. Marina Oreb. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. Danić [et al. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. Walter. lječilišta i oporavilišta. // Petrović. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. Paris. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934. 1932. Zagreb : Nakladni zavod Globus. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. 2009. Bata-ville/Borovo. Tisućljetni Šibenik.]. 203 . Škrabalo. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. Jugoslavenski nacionalni album. 7-40. 1937. Tihana (ur. 1928. XIII. L'Art yougoslave des origines a nos jours. Jaša. / Danilo D. 2003. Umetni obrt. Aleksandra. Kovačić. Tim Benton . 2002. Art Deco 1910-1939. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda.]. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta. Ivan. Zagreb : Školska knjiga. 1930. / Jasna Rotim Malvić [et al. 2006. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. Osječka arhitektura 1918. Grgašević. 2005.MODA I STIL ŽIVOTA Benton. 1940. 2009. London : V& Publications. Židovi fotografi. 2004. Südost-Europa. Macanović.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. svezak 9. Hrvoje P. Katalog izložbe. 1939. Paris. Ljubljana : Narodna galerija. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. izd. Kušević. Sokolski slet. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina.]. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“.]. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. ∑ 1997. 1925. Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937. Dubrovnik. Joško. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. Ein Querschnitt durch Politik. Josip [ur. Paris.]. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. Karlovac : Naklada Leksikon . Hrvatih in Srbih. Grand hotel Lopud. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur.]. Leček. Krešimir [ur. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti . [s. Chorvát. Antun Ulrich. Arhiv arhitekta. godine.] (1935?). Hrvata i Slovenaca. 2. S. Umetni obrt. Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album. 1934. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. Kisić. Konzervatorska dokumentacija. 2006. Milevoj. Kovačić. Joso.. Zagreb : SNL. Marijan. Katalog izložbe. vol. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. Zagreb : Stvarnost. 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. 1996. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture.]. Josip. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. God. Jasna. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti. 1938. Horvat. 19. Kolveshi. Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien. 1926. 1962. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. Catalogue général officiel. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti.-1945. Karač. Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast. 1924. Livaković. 2007. Kašanin. Horvat. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Grubišić. Zagreb ∑ Split. Arhiv Tošo Dabac. Aladar Vladimir Baranyai.. Lakatoš.]. 1984. Zagreb : Gliptoteka HAZU. 1924. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt.]. Raša sa starih razglednica. str. 1925. Dubravka [ur. Mal. Ivan [ur. 1999.]. Marko. Ivo.2 (2006). Grgašević. Šibenik u doba modernizacije. Naša kupališta. Heritage and Cultures of the Seaside. a. a. 2008. Ghislaine Wood [ur. Jaša. Julijo.) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga. Željka. ∑ 1926. Martinčić. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. Raša moje mladosti. 1926. Mattei. Đurđević. Království Jihoslavie slovem i obrazem. Lakatoš. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Section serbe-croate-slovene (catalogue).]. Marina. Beograd : Musée du Prince Paul. Rajko [ur. Charlotte . Suzana. Split : Državni arhiv u Splitu. Karlovački leksikon. Labin : Mathias Flacius. Dubravka Hackenberger [ur.]. 1998.-1945. Kultur und Wirtschaft. 2003. Josip. Milan Glaser [ur. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939. 43. Marija. 2009. Ivo. Azienda autonoma di soggiorno Brioni.

Ljeti i zimi u Jugoslaviji. Alastair. Mirko [ur. Gregorića. . Mira. Battersby. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. godine : Ekonomskohistorijska analiza. Uskoković. Hermann. Izgubljeni raj Brijuni. Marko [ur. str. // Art Deco 1910-1939. // Lenz Guttenberg. 11-15. Sablić. Milano : Fratelli Treves Editori. Die Macht des Decorums. 1991. // Ivan Meštrović : Skulpturen. Almanah grada Karlovca. 1934. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. 1925. Charlotte .-1925.]. str. Grgo. Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja. Ghislaine Wood [ur. 1971. Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split. Split : Društvo arhitekata Split. The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris. Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. 1990./1922. Petrić. Zagreb 1934. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami.) Beograd : Štamparija Drag. / Katarina Horvat [et al. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj. Tomislav. Tonković. Knjiga 10). (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. 2007. 2009. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. Darovan. Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Fla. Maria. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. La Jugoslavia e gli Jugoslavi. London : Studio Vista. The Decorative Thirties. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . Čorak. Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika. Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. 2007. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. 1987. Marinko. Beč. Katalog izložbe. 1933. Majda. Visconti-Prasca. 2007. Wendel. Duncan. Vukonić. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Vukadin-Doronjga. 1994. a. 2003. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti. Boža [ur. Paintings and Photography Art Deco. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. American Art Deco. Svijet Marije Lenz. Frankfurt a. Šale. AOL Time Warner Book Group. 1925.]. Željka. Art Deco 1910-1939. Alastair. New York. The Decorative Twenties. Zagreb : Jugoslavenska štampa. Katalog izložbe. 1929. 1938. Zagreb : Školska knjiga.]. KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Baška : Turistička zajednica općine Baška. Toni Bognolo I. Zagreb godine 1919-1925. 1961. stoljeća. Zagreb : Naprijed. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. 1933. Paris : Édité par L´art vivant. [ur. Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana. Zagreb : Štamparija „Gaj“. Tušek. Frano. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. Vesna. Gamulin. Stanko. Rad kongresa gradova 1939. Berlin . 2001.]. 100 godina turizma u Baški. Zagreb : Društvo Zagrepčana. Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. Knjiga prva. Zagreb : Izdanja Antibarbarus . / Vjekoslav Klaić [et al. Zagreb : Izdavački zavod JAZU. London : Thames and Hudson. Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. Martin. 2005. splitski planer i graditelj.). London : Studio Vista. 1925. [s. Miroslav Pavlović. Battersby. Zagreb : Izdanja Antibarbarus. Boston . 37-41. 1971. Fažana : JU NP Brijuni. : Frankfurter Societäts-Druckerei. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. Art Deco. // Bulletin JAZU 45-46 (1978). 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. Penelope.]. 2007. Paris. 2009.]. Sandra. Zürich . Benton. Split : Općinski statističko-anagrafski ured.]. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. Baričević. 2003. Ivan [ur. Duncan. 1986. Piplović. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split. Sebastiano. Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. 1925. Boris. Vimer. M. Horvat Pintarić. Viđen. i XX. Paris. Splitski almanah i adresar za godinu 1925.]. 1939. 1997. 1931. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925. 17 (Fall). Hela. Curtis. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. London : Bulfinch Press.204 Pavletić. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. Zagreb : Prometej. Povijest hrvatskog turizma. Marija. 76-103. 2004. 2009. Vera. 1999. Deco Sculpture and Archaism. New York.] (1926?). 2003. 2008. New York . Barbić. London : Thames & Hudson. Tim Benton . 2003. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes. Martin. Violić.]. Marina. Petar Senjanović. Timet. Hrvatsko kiparstvo XIX. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). 1921. Pavlović. Ferdinand Preiss : Sculpture. Librarie Larousse. / Robert Plejić [et al.

1990. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Lida. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. Essential Art Deco.. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka. Katalog izložbe. // Peristil 51(2008). 1996. Roje-Depolo. Ivanka. obljetnicu rođenja. Katalog izložbe. Zagreb : Gliptoteka HAZU. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. 2001. Josip. Katalog izložbe. Arijana. Katalog izložbe. 2009.]. Katalog izložbe. Zagreb : Gliptoteka HAZU. minhenski krug. Senjanović. Andre Vite. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Realizmi dvadesetih godina : magično. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Zagreb : Umjetnički paviljon. Svezak prvi. Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. Fla. Ivanka. Beograd : Muzej savremene umetnosti. De Boccard. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889. 1930. impresionizam. Mažuran-Subotić. Katalog izložbe. 1967. ∑ 1977. Koprčina. Lida . socijalistički realizam. Glavočić. Omer Mujadžić 1903. 291.1939. Dujam Penić. London : V&A Publications. Maković. Zagreb : Umjetnički paviljon. 205 . Reberski. Zagreb : Umjetnički paviljon. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Dujam Penic Sculpteur. Vujčić. Kolveshi. Zagreb : Gliptoteka JAZU. postnadrealizam.]. ∑ 1928. secesija. Zagreb : Art studio Azinović. Vilko Gecan 1894.. Aida. str. Ian [ed. Tradicija i moderna. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Hrvatsko slikarstvo XX. London. Milivoj Uzelac 1897. 2007. Bath : Paragon Book. 2005. Zvonko. Aleksander Laslo. Rauter Plančić. Editorial : The Paradoxical Twenties. Maleković. Charlotte . Ivanka. Zagreb : HAZU. Duško. Maković. 2010. Katalog izložbe. 1989.] Igor Fisković. Katalog izložbe. Katalog izložbe. 2009. Maroević. Branka. 1987. objektivno. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Tonko. Marino Tartaglia. New York . socijalna umetnost. : retrospektiva. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. Maroević. 2010. Željka. Mihicic. Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. stoljeća. Milano : Vangelista Editori. Zagreb : Umjetnički paviljon. Davorin. Katalog izložbe. Istre i Hrvatskog primorja. str. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. : retrospektiva. 585-689. Maković. Katalog izložbe. Zagreb : Školska knjiga. stoljeća. Frane Cota : retrospektivna izložba. Prelog. Kiparstvo 19. 1988. Irena Kraševac. Katalog izložbe. 2008. Realizmi dvadesetih godina : magično. Edward. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. simbolizam.Horvat Pintarić. ekspresionizam. Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. London : Bulfinch Press. 1969. Katalog izložbe. Art Deco. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. 1968. Robert Auer (1873. 1972. Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. 2008. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. Roje-Depolo. Petra . Wood. Grgo. Katalog izložbe. Proljetni salon 1916.S. Katalog izložbe. 2002. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. umetnost NOR-a.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. Zagreb : Gliptoteka HAZU. 1999. 1994. klasično. Marijan Trepše : retrospektiva. Tonko. Poglavlje IV. Zaczek. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Mercedes [et al. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier. Zagreb : Naprijed. Zagreb : Umjetnički paviljon. Zagreb : Klovićevi dvori. stoljeća. Art Deco 20s and 30s. The Twenties. i 20. Cata Dujšin Ribar. Defining Art Deco. str. 2003. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. Benton. Gamulin. Jenkins. Duško. Ghislaine Wood [ur. Greif. ∑ 1969. 2003. 1990. Zagreb : DPUH. Biserka. Katalog izložbe. London : Phaidon Press. Daina.). Zagreb : MGC. 2009. Stipančić. Zvonko. Alan. Ladislao de Gauss. 17 (Fall). 1979. Boston . Vera. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Reberski. 2010. Zvonko. 1998. Zagreb : Umjetnički paviljon. objektivno i hrvatsko slikarstvo. 2-9. 1995. Tim Benton . Čakovec : Muzej Međimurja. str. Ghislaine.H. 54-59. Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). Vladimir. 1997. Katalog izložbe. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. Mažuran-Subotić. 1997. 1989. : retrospektivna izložba. Bevis. Paris : Éditions E. Norwich. Hinko Juhn. Vojta Braniš : retrospektiva. Paris. Art Deco 1910. Ivo Režek 1898 ∑ 1979. 2008. . Martin. : Paradigma Ivan Meštrović. Kečkemet. Lucie-Smith. 1999.. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S. 2003. Katalog izložbe. Katalog izložbe. ∑ 1973. 1974. 89-98.]. Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. // Apollo 2(1966). Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. Katalog izložbe. Reberski. ∑ 1991. Vesna. Art Deco Painting. klasično. Kečkemet. Zagreb : Umjetnički paviljon. Garberi. Vesna. Depolo. 2010. Hrvata i Slovenaca. ∑ 1952. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba. 2006. 1925. Petar. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Zagreb : ArTresor naklada.

Zagreb. br. Zagreb. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. // Novosti. br. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. 259-268. 45-54. David. Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. Konjović. Zagreb : Durieux. travanj 1927. Oprema opere. // Rad JAZU. // Dani hvarskog kazališta XXX. 198-213. sedamdesete. Renger-Patzsch. stoljeća. 1. 302-310.1969. Manifesto della fotografia futurista. Riječ. Reberski. Jelena. // Fotogeschichte. Albert. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Ukrainčik. 1916. Horvat. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. Flaker.. 2007. XXXVIII. Hochreiter. Otto. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. pedesete. 1997. August. Zagreb : Institut za povijesne znanosti. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie. Obrisi velegradskog Zagreba. 1930. 1983. 2007. Ljubo Babić. 2002. 1928. I/1933. Koščević. Muray. Tato (Guglielmo Sansoni). 1991. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt. // Photoplay. Doktorska disertacija [rukopis]. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Jasna . Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Marija. Tato (Guglielmo Sansoni). Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. Aleksandar. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933.206 KAZALIŠTE Batušić. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. Galjer. // Čovjek i prostor. Pariška izložba 1925. Ana. 5. Lea. Zagreb : JAZU. 3-4. Nastajanje. 2003. Bruce Robertson. 326. 16. 167. 2004. Nikola. D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. Filippo Tommaso. Ivanka. Secesija u Hrvatskoj. str.. Martina. // Jutarnji list. Berkeley : University of California Press. Hrvatska književnost. Lederer. str. Retrospektiva 1905 . Katalog izložbe. 29. Petranović. Uskoković. god. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Nickolas. Miroslav Gašparović. Realizmi dvadesetih godina. Tonković. Split : Književni krug. Katalog izložbe. 1962. rat. kazališta i glazbe HAZU. str. 2 (1982). 1991. 6. br. Ljubo. Zagreb : Moderna galerija. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. // Krležini dani u Osijeku 2002. 1924. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. 11. str. Dance. 19. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Josip. Arthur. Schneider. 2004. Katalog izložbe. god. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. FOTOGRAFIJA Babić. 2000. // Dani hvarskog kazališta XXX. aprile 1930. 1931. Nehajev. Monika. Lederer. i Art déco. Marinetti. 1978. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. München : Kurt Wolff Verlag. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. // Foto Revija. str. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Galjer. The Amateur Movie Producer. Jovan. 1. Zagreb. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. Kovačić. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). 2009. Ljubo Babić. Frajtić. Filippo Tommaso. 197-211. knj. Smjernice u godini 1933. Želimir. 51-52. 6.. Milutin. Đurđa. Split : Književni krug. Zagreb. Die Welt ist schön. br. Jasna. str. 1975. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. 1987. 2004. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. Mellor. stoljeća. Zagreb : HAZU . Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu. London : Arts Council of Great Britain. 1931. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . Faber. Ivana Tomljenović. Umjetnički paviljon 18981998.. Ana. slika. . Robert . Marinetti. 2010. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. / priredio Branko Hećimović. Fotografija vizija svijeta. 2001. grad. Zagreb : HAZU .

T. Opatija (M. sc.K.) dr.K.G. Beograd (B.S. Rijeka (D.B.) Snježana Pintarić. Povijesni muzej Istre. Zagreb (K. Muzej suvremene umjetnosti. sc. Zagreb (J.A.Kl. Zagreb (I.) mr.) Antonia Došen (A.) Irena Kraševac.T. Narodni muzej u Beogradu (G.K.N. Osijek (R. Dubravka Osrečki Jakelić (D.L.P.) Daina Glavočić. Hrvatski muzej turizma.S.T.J.M. Zagreb (S.) Vanja Brdar Mustapić (V.) Bojana Popović.B.N.) Dunja Nekić (D.J.) Koraljka Vlajo (K.) Kristina Bonjeković-Stojković.) Vera Grujić.K. Filozofski fakultet.V.) Mirjana Kos-Nalis.) Miroslav Gašparović (M. Pula (L.S.K.) Vesna Vrabec. sc.V. Marina Bagarić (M. Muzej suvremene umjetnosti.) Vesna Kedmenec Križić.) Željka Kolveshi.G.) Arijana Koprčina (A.) Sandra Kandučar Trojan (S.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr. Hrvatski muzej turizma.K. Muzej primenjene umetnosti.) Gordana Stanišić. Vesna Lovrić Plantić (V.D. Muzej Slavonije.G.) Radmila Biondić.) mr.B.O. Muzej grada Zagreba (M.) Jasna Jakšić. Muzej grada Rijeke (N.P.) . Zagreb (J. Zagreb (V. Marija Tonković (M.) Jasna Galjer.S. Narodni muzej u Beogradu (V.) Leila Topić. Muzej grada Zagreba (Ž.) Ivana Kancir.) Nada Sabljić-Butorac. Opatija (M. Institut za povijest umjetnosti.) Maja Arčabić. Muzej suvremene umjetnosti.) Maja Karić.K. Muzej moderne i suvremene umjetnosti.G. Kabinet grafike HAZU. Muzej suvremene umjetnosti.) Andrea Klobučar (A.K.K.B. Zagreb (I. Zagreb (L.B. sc.) Lana Skuljan. Muzej suvremene umjetnosti. Muzej grada Zagreba (V.P.

208 .

KATALOG .

1929. Zagreb. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača.B. 1934. Zagreb. 1934. STOLCI Zagreb. V.namješt aj 210 1. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. 8. magareća koža 70 x 88 x 85.M. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak.G. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. 1934.B. olovka na papiru 25.M. NASLONJAČ Zagreb.6 x 35. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Zagreb. V.M. 5. crno obojeno. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir.M. KAUČ Maribor ili Zagreb. Zagreb J. 1937. Zagreb. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929.B.M. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. Zagreb. 7. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti. oko 1920. tokarena jasenovina. jedna signirana i datirana 1934. V. 2. intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl. STOL ZA KARTANJE Zagreb. godinom. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3. godinom. tokareno.M. lužena. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb. nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. nova presvlaka 50 x 39.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. V. neki signirani i datirani 1934. 6. furnirano. Vera Lambert. kolorirani tuš na papiru 34.B. javorovina.B. Vera Lambert. Zagreb. 4. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. V. NASLONJAČ Zagreb. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. V. .5 x 39.5 cm vl.G. Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. 3. oko 1920. NASLONJAČ oko 1939. Zagreb J.

B. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt. . kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?). / Lj. Zagreb. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils.M.B. 17. V. 78 cm. oba iz 1928. V. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm.M. crno politirano drvo.B. dijelovi rezbareni. tkanina sign. 18. iskucana sign.B. 11. Zagreb V. kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža.M. trešnjevina. staklo (novo) vis. 70 cm. Patačić. crno politirano drvo. mjed. 1920.M.B.1935.M. dva stolca.5 x 50 cm privatno vlasništvo. . obojani. 1930-ih orahov furnir. tapetar Lj. STOLCI . Zagreb V. NASLONJAČ Hrvatska (?).4 Garnitura se sastoji od stola.B. dijelom kolorirano 21. poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb V. crno politirani. staklo.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl.Žagrović. brušeno. STOLAC I NASLONJAČ . 1910. NOĆNI ORMARIĆ Beč (?).M. promjer 40 cm privatno vlasništvo. 1930. . 211 10.M. lijevana. STOL. naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. 16. brušeno. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P. dva naslonjača.3. 1930-ih izrada: stolar P. 12.1930. XIV. staklo (novo) vis. 10 katalog namještaja Zagreb. ogledalo. stolac: 80 x 40 x 48 cm. Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac. MUO 14634 V. Zagreb V. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela .9. palisandrov i javorov furnir. 19. Srdelić furnir makassar ebanovine. mjed.8 x 30.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac.M. VITRINA Beč. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo.Žagrović. TOALETNI ORMARIĆ Francuska.B. . STOLIĆ Francuska. pisaćeg stola i police. orahov furnir.1920.B.B. Zagreb V. Zagreb V. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva. promjer 52 cm Zbirka Vela . te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku.M. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor. dijelovi tokareni. kasnih 1930-ih bukovina. bezbojno.Z. V. (?) obojeni furnir ptičjeg javora. BUFFET Francuska.B. oko 1930. NASLONJAČ Zagreb. Patačić / za Z. Zagreb. 14. MUO 44461 V. 21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73. NASLONJAČ srednja Europa. furnir ptičjeg javora. Diefenbach g. oko 1930. STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska.B. Zagreb. MUO 44558/1.KAUČI / PREDLOŽAK BR.M. oko 1930. buffeta. 15. Innenausbau / WIEN.M. 13.NASLONJAČI .

Zagreb. NASLONJAČ 1932. mramor. 1930-ih kromirane čelične cijevi. 24. Zagreb. novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt. Dio opreme terase Gradske kavane.20. kromirane čelične cijevi. poniklani metal 182 x 99. V. šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha. mahagonijev furnir.B. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301. Zagreb V.M. obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51.M.). V. . Golubovac 11. bezbojno. oblikovanje: Le Corbusier.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt.1935. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela . 22.Žagrović.B. NASLONJAČ Čehoslovačka (?). bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac. kromirane čelične cijevi. BUFFET Italija. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić. Zagreb Iz vile Pfeffermann. V. . oko 1928. Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana.M.Schwartz (1933. staklo. NASLONJAČ poslije 1927. Zagreb.1940. poslije 1932.B. novija presvlaka 83 x 59. staklo 212 21.B. brušeno. 1935.B. Iz vile Hirtzler . Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret. MUO 12724 V.M. 1930.-1935. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo. Zagreb. 25. staklo.M. .5 x 44.M.5 cm privatno vlasništvo. NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?). Zagreb V. ogledalo. palisandrov i mahagonijev furnir. obojene čelične cijevi. 23.B. bukovina. Zagreb. koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković. MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea. Jurjevska 27a. Zagreb. BUFFET Francuska.

10. 35.T. 6. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B.K.T. oko 1925. MUO 17151/1. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Haida. brušeno.2. brušeno vis. obojeno vis. jetkano. obojeno vis. izvedba: staklana L.T. WW. obojeno. srebro vis. staklo. MUO 29525 S. .K. Moser & Söhne staklo. jetkano.8 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. staklo.K.6 x 8. pozlaćeno vis. ZDJELA Čehoslovačka. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt. SERVIS ZA PIĆE Zagreb.5 cm. . oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L. VAZA Čehoslovačka. promjer: 15. brušeno. obojeno. DOZA ZA ČAJ Beč. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo. Zagreb. Zagreb S. 21.K.5 cm sign. oko 1925.: Schutzmarke. Karlovy Vary. MUO 11967/1-7 S. Zagreb.2 S. MUO 18875 S. VAZA Čehoslovačka. 1920. čašica vis. 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo.K. Zagreb. Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo.5 cm. 15 cm.15 cm Muzej za umjetnost i obrt. brušeno boca vis. Zagreb S. 25.T. MUO 803 S. 1925. oko 1920.1 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. Karlovy Vary. HH.T. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor. 34. obojeno vis. 14.7 cm privatno vlasništvo. izvedba: Oertel Johann & Co. Hermanova Hut. 10.T.T 33. brušeno vis. MUO 18876/4. 36. 21 cm sign. oko 1925.: 13 cm. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. 28 cm.1920. oko 1920. Dvory kod Karlovyih Vary. pozlaćeno vaza vis.7 cm. MUO 13096/1.: Moser. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo. 26. izvedba: staklana L. 29. obojeno.: Moser. VAZA Čehoslovačka. DOZA S POKLOPCEM Češka. VAZA Češka. VAZA Zagreb.6 S. 38.T. Karlovy Vary.K. 37. Zagreb S.7 cm Muzej za umjetnost i obrt.T. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo.K. 213 27. staklo.5 cm privatno vlasništvo. promjer otvora: 5.3 S.7 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. Zagreb S.2 cm sign. obojeno vis. Moser & Söhne staklo. Zagreb.: 5. obojeno. Zagreb S. vazica vis. 1925. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo.1927.T. MUO 13418 S.9 cm sign. brušeno. Zagreb. 12 cm . promjer: 11. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. bezbojno i obojeno. vis. bezbojno. Zagreb.T. 29. čaša vis.K. Karlovy Vary. 39. 25 cm. .K.T.K. Moser & Söhne staklo. Nov Bor (?).: Moser Karlsbad. 28. 25 cm privatno vlasništvo. oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno. Zagreb. 32.16. bezbojno. 31. .1925. oko 1926.26. MUO 19141 S. brušeno vis. u. 30. brušeno boca vis. bezbojno staklo.2 cm sign. Söhne Muzej za umjetnost i obrt. vrč vis. bezbojno. VAZA Čehoslovačka. 1915.K. oko 1920. brušeno vis.5 cm. VAZE Čehoslovačka.T. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo. otvor 14.T. Zagreb. jetkano vis. 1939.

45. Zagreb. 1927. staklo. . MUO 19137 S. MUO 46883/1-7 S.7 cm.K. obojeno vis. VAZA Francuska. 26. čašice vis. 44. brušeno.T. 47. oblikovanje: Karl Palda staklo. prevučeno. TANJUR MARIENTHAL Francuska.40.K. Zagreb.3 cm sign. brušeno.4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt.: Sabino Paris privatno vlasništvo. VAZA Čehoslovačka. Nov Bor(?). poslije 1930.K.T.7 cm Zbirka Jura Gašparac.K. brušeno. Nov Bor (?).T. brušeno. prevučeno boca s čepom vis.1 cm. 6.5 cm sign. VAZA Francuska. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. Paris privatno vlasništvo. poslije 1930. čašice vis.8 x 19. Lalique. 48. MUO 14629 S. promjer 12. France. Nov Bor. Wingen-sur-Moder.K. prevučeno.T. bezbojno. obojeno. Lalique. matirano.5 cm sign. opalno. 50.K.: Le Verre Français France privatno vlasništvo.: Davesn France privatno vlasništvo. 43. oko 1925. promjer 23. 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo.K. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo. France.4 cm sign. 25 cm. Zagreb S. obojeno. bezbojno. obojeno. VAZA Francuska.T. oko 1930. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo.1927. 6. VAZA Francuska. obojeno. puhano u kalup boca vis. Zagreb S. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. . TANJUR Francuska.T.1 cm. 26. opalno.1928. Zagreb S. matirano vis. Epinay-sur-Seine.K. 49. 47 cm sign. 214 41. obojeno. Wingen-sur-Moder. izvedba: staklana Schneider staklo. Zagreb S. prešano promjer 34.5 cm sign. prešano u kalup vis. Zagreb S. oko 1926.: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno. vis.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. 13 cm sign. jetkano vis. promjer 17. VAZA POISSONS Francuska. bezbojno. Zagreb S.7 cm.: Daum Nancy France privatno vlasništvo.T. 19 cm. obojeno emajlnim bojama vis. obojeno. VAZA LAGAMAR Francuska.T. izvedba: staklana Schneider staklo.K. 28. oblikovanje: Karl Palda staklo.: R. lijevano vis. jetkano vis. 22.K.: Verart. Zagreb. Zagreb. 42. 1925. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. S.5 cm sign.T.K.: R.T. . oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23. France privatno vlasništvo. 6. 46. brušeno. Epinay-sur-Seine. 8. Zagreb S.T.

FLAKON Čehoslovačka (?). 12.T. staklo. 52. pozlata vis. NI396 privatno vlasništvo. 5. 8 cm Muzej za umjetnost i obrt.51. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?). Zagreb. 60. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt.6 cm zdjelica vis.T . 58.T. FLAKON Čehoslovačka (?). Zagreb. Zagreb. 53. 57.3 cm privatno vlasništvo. 1930-ih staklo.d.T. Zagreb. MUO 15047/3 S. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. 64. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign.d.K. 56. d. prešano vis. 1923. 215 63. oslikano.. VITRAJ INŽENJER Zagreb. bezbojno. oslikano. Orrefors. oko 1930. 55. 1930. MUO 8460/1 S. promjer 11. FLAKON Čehoslovačka (?).K. Zagreb S. France.). oko 1928. akvarel. mjed vis. 17. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.3 cm sign.d.5 cm privatno vlasništvo.1930. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA. matirano vis. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. Zagreb S.8 cm.K. VITRAJ DRVOSJEČA. akvarel. tuš. staklo. SERVIS Italija. Zagreb S. 12. MUO 19457/5 S. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. brušeno. MUO 19457/1 S.K.K. brušeno vis. R. 59. 6. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. 1930-ih staklo. mjed vis. Milano (?). Zagreb. Zagreb S. 54. olovo 184 x 74 cm sign.T. 1925.T. MUO 44343 S.2 cm.K.K.5 cm. 8.d. Lalique. 9. bezbojno i obojeno. FLAKON Francuska. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno. 1923.b S. VAZA Češka. ( nečitko. promjer 15.: V. 19. .T. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.: M. bezbojno i obojeno. bezbojno. brušeno.: V.: V. obojeno.K. VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb MUO 37784/3a. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.T.K.3 cm sign.K. olovo 134 x 84 cm sign.T. oslikano. promjer 14. staklo. 62. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign.T.: V.K. Zagreb S. olovo 134 x 84 cm sign. -1935.2 cm. obojeno. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo. obojeno i bezbojno.K. Zagreb.2 cm privatno vlasništvo. FLAKON Čehoslovačka (?). 1930-ih staklo.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt.. promjer 6. ZDJELA Švedska. bezbojno. tuš. MUO 44341 S.T. 1923. Zagreb. brušeno. mjed vis.d. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.K. 1925.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.6 cm. -1935.: Orrefors. Zagreb. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. oslikano emajlnim bojama zdjela vis. oslikano. 61. bezbojno.d. 1928. bezbojno.d.T.. matirano. staklo. promjer 24.T. bezbojno i obojeno.K. Wingen-sur-Moder. matirano vis. poslije 1915. MUO 15047/4 S. No 522 privatno vlasništvo. MUO 44342 S.T. 1923. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo.

B. MUO 8460/2 S. MOZAIK Zagreb.T. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. šalice 7 cm. Zagreb. crna: TK. vis. višebojni slikani ukras.216 65. višebojni slikani ukras. željezo 36. Zagreb. . MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. višebojni slikani ukras.K.5 x 45. obojeno.5 cm. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. Marinković staklo. vrča za mlijeko 12. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. M. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. pozlata vis. prozirna ocaklina.K. gipsana masa.T. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt. 67. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. Zagreb. 1925. vrten. VITRAJ TVORNICA Zagreb. 1928. 1927.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.4 Muzej za umjetnost i obrt. MOZAIK Zagreb. vrten. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt. obojeno.B. vrten. MUO 49761 S. ker amik a 68. 70. šećernice 11 cm. vis. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. M. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep. bezbojno i obojeno.1 Muzej za umjetnost i obrt. vis. M. 69. Zagreb. Zagreb. oslikano. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. šalice 7 cm. 66.2 cm.T. Marinković staklo. promjer tanjurića 13 cm sign. VAZA Zagreb. 1927. modeliran. 1925. prozirna ocaklina visina 35 cm sign. Zagreb. 1925.K.: urezana: 12/a. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. promjer tanjurića 13 cm sign. smeđa: TK. pozlata visina vrča 18. prozirna ocaklina. MUO 49760 S. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb.

B.B.1930. VAZA Zagreb. modeliran. .oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm. višebojne ocakline vis. godine. . Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956. ŠKROPIONICA Zagreb.B. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. MUO 2128 M. 76. modeliran. 74. visina bez poklopca 14. 79. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb.B. inv. M. B. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. VAZA Zagreb. 36 cm. MUO 2125 M. kustosica Ruža Drecun je 1963.B. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb. oko 1925. obojen vis.B. 21 cm sign. MUO 9617/1. Zagreb. 72. Zagreb. Zagreb. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. ili 1957. Zagreb.: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J. u krugu: Jelena Babić 28.: HJ u ligaturi. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt.1925.8 cm Muzej primenjene umetnosti.5 cm. 217 75.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. promjer 17. 1924. visina (s drškom) 20. bijeli keramički crijep. Zagreb. 17. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove. 9 cm. 1925. vrten. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana. danas se samo naziru tragovi potpisa. MUO 9232 M. 1923.B. crna ocaklina vis. ŠEĆERNICA Zagreb .P. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. . oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. 1924. M. modeliran. oko 1920. vrten. Zagreb. ZDJELA Zagreb. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb. 10 cm. 77. promjer 9 cm sign. bijeli keramički crijep. br. oko 1927. oko 1925. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt. 73. promjer 20 cm sign. MUO 16212 M. bijeli keramički crijep.P.B.1925 Nem. višebojne ocakline visina 22 cm.B. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. ocaklina vis. br. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. VRČ Zagreb. Zagreb. Zagreb. ocaklina vis. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb. modeliran. MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 5138 Na osnovi inicijala autora. 67 cm Muzej za umjetnost i obrt. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. Nažalost. inv. godine. MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. ili 1963. dol sr. prozirna ocaklina vis. ocaklina vis. modeliran. Zagreb. . Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962. Celju Muzej za umjetnost i obrt.Nemški Dol. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. B. MUO 2118 M. oko 1926. Beograd. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. širina 12 cm. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. 80.71. 81. modeliran. 78. Beograd. modeliran. modeliran. 1925. modeliran. modri ukras.5 cm sign. 1925.2 M. višebojne ocakline visina 31 cm.1925. vrten.2. MUO 9719 M. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm.

ocaklina visina 20. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. oko 1930. U. 32 cm sign. Zagreb M. višebojne ocakline vis. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb. 85. Zagreb.Rudolstadt porculan. višebojne ocakline vis. MUO 14853 M. crveni keramički crijep. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. MUO 10302 M. otisnut u kalupu. F MUO 14493 87. modeliran. širina 23. bijeli keramički crijep. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb. duljina 35. 1935. SVIJEĆNJAK Zagreb. kositrena ocaklina visina 17 cm. modeliran. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign. lisica u profilu. 88. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1927. Varšava.2 / 11 cm sign. urezana d. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt. Tvornica porculana Schwarzburg .B. SVIJEĆNJAK Zagreb.B.B. višebojne ocakline vis. višebojne ocakline vis. MUO 14492 M. 1925.82. BOCA Poljska.B. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. MUO 5596 M. 36 cm. Stella Skopal PLESAČICE Zagreb.B.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 83. 91. modeliran. oko 1925. 23.B. 1932. MUO 2151 M. 290 Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. višebojne ocakline vis. ocaklina vis. VAZICA Zagreb. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep. Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. oko 1932. Zagreb. Zagreb. 34 cm.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL. lijevan u kalup.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.4 cm. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep.d. 218 89. crna: bd u ligaturi. crveni keramički crijep. modeliran. MUO 24331 M. MUO 2156 M. . 14. Zagreb. Zagreb.B.B. modeliran. -1930. MUO 5189 M. višebojne ocakline visina 21 cm. promjer 12 cm sign. Zagreb. 034. vrten.2 cm. promjeri 6. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst. crvenkasti keramički crijep. 1936. modeliran. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo. 42 cm. 84. MUO 6099 M. crveni keramički crijep. lijevan. 90. Zagreb. 86.B. 38.B. crveni keramički crijep. promjer baze 11. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. 1930. vrten. višebojne ocakline vis. Zagreb. 92. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb. oko 1920.

MUO 25193 M. Beč. Zagreb. s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. ocaklina. Rudolf Knörlein MASKA Austrija. višebojne ocakline visina 46. oko 1925. zelena: ukrštene ružine grančice. Tvornica Rosenthal porculan. u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo. Selb. 1930. Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija.B.5 cm. zelena: ukrštene ružine grančice. promjer 11 cm.: crveni pečat tvornice. Zagreb M. lijevan u kalup i modeliran. višebojne ocakline visina 51 cm.5 cm sign.1930. promjer tanjurića 10.Bavaria.7 cm. modelirana vis. promjer tanjurića 19. Zagreb M.5 cm sign. urezana: ABouraine. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. Zagreb M. oko 1932. Tvornica porculana Rosenthal porculan.B. Perry visina 25. ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM. 219 94. / AS u ligaturi: urezano: 5230. Zagreb. FIGURA DJEVOJKE Austrija. Made in Austria. M. višebojne ocakline visina 16. Beč. XII. N. P.5 cm. duljina 90 cm sign. DESERTNI TANJUR Njemačka. vrten. 1930-ih bijeli keramički crijep. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris.5 cm. višebojne ocakline visina 28. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep.7. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal . bijeli keramički crijep. oko 1933. Karlovy Vary.7 cm sign. Pariz. Zagreb M. višebojni ukras visina posudice 8.D.. utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo. kruna.B. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C. . lijevan u kalupu.3 cm sign. Perry ANTILOPA Njemačka. Tvornica porculana Rosenthal. 104. smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. Zagreb. 36. ocaklina visina pladnja 3.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt.B. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?). MUO 15242 M. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. .Selb . višebojne ocakline vis. Perry porculan. F. oko 1928.KRALJICA AMAZONKI Francuska.3 cm sign. utisnut trokutni pečat tvornice.1 cm. utisnuta: WW. prozirna i crna ocaklina visina 16. 1246.B.B. širina 21 cm sign.3 cm sign. 20 cm sign. utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. širina 41. promjer tanjurića 11. prozirna ocaklina sign. MUO 46262 M. crno A. 25 cm. 65 privatno vlasništvo. 96. nečitak (pladanj). Krasno n.T. Zagreb. crveno R s krunom (na tanjuriću) vl. 1925. promjer 19.5 cm. terakota. preslikač. 6 privatno vlasništvo. 101.B. R X. Vitomir Andrija Bulaić. Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. 95. 513 (broj modela). 98. 100. UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. utisnut polukrug. oko 1925.5 cm. natpis Rosenthal . Zagreb. promjer 30 cm. 103. MUO 15971 M. Zagreb M.5 cm. (Schönfeld) bijeli keramički crijep. oko 1925. Beč. 5115. MSO-157211-1-2 R.B. 97. prozirna ocaklina visina 26.5 cm sign.B. Beč. Selb.93.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. duljina lopatice 23. prema modelu Mable C. 102. oko 1923. pozlata promjer šalice 10. Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE . tamnozelena. Osijek. lijevan u kalupu. crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria.B. Beč.B. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA .ZAROBLJENA PTICA Austrija. razmrljana: Goldscheider. PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. duljina 28. 1931.. 99. natpis Rosenthal / Bavaria. oko 1930. kruna. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt. crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated.B. Selb. širina lopatice 6 cm sign. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt. širina 20 cm. Mable C. Zagreb M. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS.B. MUO 23659/1-3 M.

a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. mjed. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927. Zagreb. Zagreb. MUO 40048 A.K. bronca. lijevana vis. u Parizu.5 x 25 x 18. 1925. A.: P. KUTIJA Kraljevina SHS. PEHAR Zagreb. Zagreb. A.K.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 32.5 cm sign. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. 110. iskucana. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925./24. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb.K. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. MUO 45390 A. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. mjed. MUO 48141/1. 109. 1924. prije 1926. Zagreb. A. posrebrena. lijevana vis. kovana 4 x 5. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb. pozlaćena.K. obojena 7. 106. u Parizu. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 1924. tajnik izložbe.K. 111. 107. A. Zagreb. do 1952.: HJ Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1926. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar.ME AL T 220 105. kovana promjer 6 cm sign. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska. A. 108. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. izvedba: Griesbach i Knaus mjed.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. ili 1926.K. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb.K. . bronca. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca. 1923. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu. kovana 4 x 5. 35 cm. 1931.

MUO 41161 A. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb. oko 1930. ŠEĆERNICA Njemačka.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. bronca.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka. Zagreb. kovana promjer 6 cm sign. kovana 4 x 5. 26 x 7 cm sign.JUN Muzej za umjetnost i obrt.K. MUO 16761 A. lijevana. MUO 14884 A.3 A. 12.K. Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb. oko 1930. lijevana vis. MUO 31627/2.8 cm žigovi: njemački žig za srebro. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. A.5 x 9. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb. lijevana vis. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. 119. Bruno Zach FIGURA Austrija.: H. lakirana.112. Zagreb. 1925. Zagreb. Zagreb A.K. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.K.2 cm sign.5 x 7. 117. 1928. 125. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb.2 x 6. 1934.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920-ih bronca.K. MUO 41162 A. 114. kovana promjer 6.K. Zagreb A. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz. FIGURA PLESAČICE Austrija. 11 cm. 118. mramor vis. bronca. bronca. 1932. lijevana. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb. iskucano vis. Zagreb. Zagreb.K.5 x 33. MUO 45389 A. 122. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb. MUO 45387 A. 1920-ih srebro. MUO 25596 A. 37. 800 privatno vlasništvo. 1923. Zagreb.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.K. . 1926.3 cm sign. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt. bronca. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija. lijevana 39. bronca. uređene 1926.5 cm. lakirana. kovana 7. MUO 45388 A. 115.K.5 cm sign. 116. 123. 1935. Zagreb./24. 1934. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt.K.K. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt.: H. baza 10. mramor vis. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. 120.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. Zagreb A. kovana promjer 6 cm sign.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. .K. 35 cm. 121. 221 124. lijevana. 113.K. 1930-ih bronca. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. 1932. lijevana. Zagreb. 180 cm. mramor vis. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. mramor vis. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. MUO 25150 A.K. KAMINSKA REŠETKA Zagreb. Hinko Juhn PLAKETA I.1932. LUSTER Zagreb.

3 cm. šećernica vis.5 cm. palisander pladanj širina 52 cm. prije 1925. nož za predjelo 21. vilica za jelo 21 cm. 7. kutlača za juhu 31. promjer baze 3.. promjer 11. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela.3 cm. 132. Dub srebro. A.. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922. inicijali Luke Šarića. 6. nož za jelo 26. promjer otvora 12.7 cm. vilica za predjelo 18. A. vilica za desert 13. 6.K. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis. Zagreb. Vladimir Šarić. vilica za serviranje 26. Dubrovnik Austrija.3 cm.3 cm. vilica za puževe 15.8 cm. izvedba: Aleksander Sturm. U restoranu su 28.1 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića.K. MUO 16471/1.7 cm. širina 22. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933. prije 1931. 1920. vilica za serviranje ribe 22. posuda za juhu 8 x 14 cm. promjer 5. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka.K.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo. žlice za serviranje 26 cm. lopatica za maslac 20 cm. stalak za čačkalice 6. alpaka. Vladimir Šarić. promjer baze 12. ZDJELA Beč.4 cm žigovi: BERNDORF vl. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H.5 x 12 x 10 cm. promjer 8. tvornica za izradu srebrnine srebro. 127.5 cm. promjer 11. strojno kovana. S. Cvijetni korso 11.4 cm. štipaljka vis. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih.4 cm. 14 cm. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A. oko 1930. Dubrovnik Austrija.3 cm. bezbojno staklo. stalak za sol. stalak za ulje i ocat 21.4 cm.5 cm. promjer 44 cm. papar i čačkalice 11. hvataljka za serviranje 19.3 x 15 x 8. bezbojno staklo mlinčić vis.5 cm.8 cm. palisander vis. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931.K.8 cm. promjer 11.dio opreme Restorana Luke Šarića.K. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka. vrčić za mlijeko vis. 7.3 cm. čajnik 10 x 16 x 8.2 A. žličica za kavu 14. gravirana vis. posrebrena kantica vis. Dubrovnik Njemačka. kutlača za umak 19. i proizvođački žig privatno vlasništvo.222 126. 7.dio opreme Restorana Luke Šarića. i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom. Zagreb A. Vladimir Šarić. 128. oko 1920.5 cm. 11 cm. stalak za čačkalice 2. 17. 129.3 x 6. .5 cm.K. tučeno. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis. štipaljka za cijeđenje limuna 2.K. vilica za voće 15. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed. promjer 4. . tiješteno.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl. brušeno kantica za kavu 24. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934. Dubrovnik Češka.5 cm.5 cm x promjer 5 cm.5 x 7.1930.K.5 x 9. bezbojno staklo. iskucana. vilica 21. Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova.5 cm. STALAK ZA JAJE . lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo. 2. 14. 15 cm. posudica za šećer u kocki vis.7 cm.3 cm.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. kolovoza 1936.7 x 3.K.7 cm. brušeno sosijera 7 x 16.8 cm.8 cm.5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo. C. Dubrovnik A. K. širina 17 cm.K.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt.3 cm. širina 12. kantica vis. 30.8 cm.3 cm.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl. pribor za serviranje salate 24.5 cm žigovi: HACKER vl. žlica za serviranje kreme 21.1 cm. Zagreb A. 7. 131. Dubrovnik A.7 x 3 cm. SERVIS ZA KAVU Austrija. 1930-ih izvedba: V.5 x 21 cm.4 cm x 9. gravirano vis. nož za ribu 21 cm. lopatica za kolače 27 cm. / FRAN KOŠĆAK / 1932.5 cm. Dubrovnik A.5 x 18 x 10 cm. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed.8 cm. 134. žlica 21.5 cm. šećernica 9. 130. vilica za ribu 18.5 cm. hvataljka za šećer 11. 135. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA . A. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija. Zagreb. SERVIS ZA KAVU Francuska. kantica vis. / VI 1925 u Maksimiru. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč. posrebrena. vrčić za mlijeko vis.2 cm. šibičnjak vis. i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm.5 cm. godine večerali Edward VIII. šećernica vis. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro. Vladimir Šarić. 13. promjer baze 11 cm.3 cm.5 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića. pladnjić 25. širina 22. 23.5 cm. 1. KALEŽI Zagreb. nož 25 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka. 133. lopatica za sir 19.

145. poniklano. PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka. . poniklano. oblikovanje: Stjepan Planić bakar. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt. mjed poniklana vis.3 x 7.K. poniklana mjed.1941. lijevana vis. promjer gornje polukugle 22 cm.K..1933.K. 1932. . srebro.4 x 7.. 138.4 cm. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo. Zagreb A. Zagreb.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922. SVIJEĆNJAK Zagreb.K. 139. Zagreb A. privatno vlasništvo. 146. SVIJEĆNJAK Zagreb. promjer baze 23. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo.. Zagreb A.5 x 23. oko 1930.K. 144.K. 58. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca.5 cm vl. 142. 1930-ih mjed i bakar. 223 137. promjer sjenila 30. TABAKERA Beč. celuloid (?). Zagreb. . POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska. promjer baze 17.136.K.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922.: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu. 141.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. strojna izrada 2.1937.5 cm.4 x 2.K.8 cm sign. obojeno. LUSTER Zagreb. širina 24.5 x 38 cm privatno vlasništvo.K. MUO 43610 A. A. Vitomir Andrija Bulaić. Zagreb. iskucano vis. A.9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933. promjer 10. MUO 5573 A. 140.K. 37 cm. SVIJEĆNJAK Beč.8 cm. drvo. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22. Zagreb A. Zagreb A. investitora Guština i Prestina. MUO 14916 A. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922. emajl 1 x 10.5 cm. 13 cm. 88 cm. 1935. godine. MUO 16909 A. Zagreb. izvedba: Sigmund Guttmann srebro. Zagreb iz 1931/32. kovano. . oko 1925. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac.1933. drvo 11. TABAKERA Njemačka. 143. STOLNA SVJETILJKA Njemačka. emajl 8 x 4. 1923.. 1933. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro.4 x 5. 1922. promjer baze 10. željezo 8. porculan vis.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt. izvedba prije 1940. 43 cm. orahovina vis. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. 1933. i proizvođački žig privatno vlasništvo. SVJETILJKA Zagreb (?).2 cm. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922. . oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij.K. promjer baze 6. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac.

Zagreb. OGRLICA Zagreb (?). . oko 1930. TORBICA Francuska. PRSTEN (?). TORBICA Francuska.3 x 1. MUO 25142 A. Zagreb. bakelit (?) 13 x 10.K.147. 1925. MUO 25143 A. poniklana. pletena. Dubrovnik A.K. smaragd pločica 1. obojena. . A. mjed. Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku. PRSTEN (?). briljanti pločica 1.8 x 1. platina.7 x 3. 154. zlato.1930. . zlato. dijamanti pločica 1. oko 1930.1930. MUO 34911 A. srebro.K. oko 1920. MUO 44786 A. Dubrovnik A. Zagreb.5 cm žigova nema privatno vlasništvo. mjed. 1930-ih platina. PRSTEN Zagreb (?). stakleni kamenčići privjesak 6. biseri. Zagreb. 150. 149. S ATOVI 224 148.K. IGLA . Zagreb.BROŠ (?). dijamanti. 1925. platina. 153.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo.K. platina.K. bakelit 17. posrebrena legura.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 10. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo. pletena. oko 1935. oko 1930. briljanti dulj. 151. MUO 49333 A. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. 152.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. OGRLICA Austrija (?).6 x 1.

P. oko 1930.L. 167. bakelit.7 x 6 cm privatno vlasništvo. Zagreb. žig za švicarski rad od 1880. Švicarska. Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922.7 x 12 cm.3 x 40 x 14. poniklana.5 cm sign. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt. MUO 26626 V. 166.na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt. Swiss made fifteen 15 jewels . lanac: zlato. oko 1925. broj kućišta 857750.L. 160. djelomično posrebrena.5 x 37 x 9. kromirana 11 x 10 x 2. emajl 5 x 8. staklo 48.L. jantar promjer 5 cm. MUO 29736 V.5 cm sign.: TR (u štitu) AS 624 . MUO 30503 V. mjed. mjed. metalna legura. 156. Zagreb.L. oko 1925. MUO 49208 V. promjer baze 12.8 x 24.L. tvornica: Mofém mjed. srebro. oko 1925. mehanizam: Švicarska. Zagreb. Francuska. International Watch Co Schaffhausen . mehanizam: Japy frères. 225 161. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds. oko 1930. pozlaćeno srebro. staklo sat: 34 x 37. gijoširano. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen. STOLNI SAT S BUDILICOM vj. mjed. Zagreb.na mehanizmu (švicarski mehanizam. emajl.P. za 14 karata. oko 1930. posrebrena.SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska. STOLNI SAT kućište: Beč. duljina lanca 12. oko 1930. lijevana. non magnetic Swiss made .na brojčaniku.7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880.na brojčaniku.7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt. metalna legura. legura cinka.1 x 7 cm sign. aluminij. Švicarska. zlato. tvornica: International Watch Company. kromirana 15. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?). staklo. RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust. Zagreb. d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt.-1934. Švicarska. kromirana. MUO 25169 V.. 162. briljanti. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka. koža 2 x 3. za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt. SAT S FIGUROM PSA vj.155.L. kromirana 13. oko 1930. SAT SA STUPOVIMA Francuska.L.2 cm sign. MUO 22759 V.: Nivram (Marvin obrnuto). oko 1925.: Japy frères & Cie Gde med.P.: Roamer Swiss made . metalna legura. mramorni oniks.KRONOGRAF SABINA Švicarska. poniklana.P. koža promjer 4 cm sign.P.P. kromirana. MUO 26625 V.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.P. Švicarska. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt. SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska. metalna legura. Zagreb. MUO 18123 V. zlato. RUČNI SAT ..P. oko 1930.na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović.5 cm sign. bakrena legura. 163. KAMINSKA GARNITURA . 158.P.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Muzej za umjetnost i obrt. lijevana.L.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. staklo 21. mjed. 164.8 x 2. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn.P. poniklana. ostaci žuto toniranog laka. .L. mjed. oko 1930.L. Beaucourt mramorni oniks. 30 cm. oko 1930. staklo promjer: 4.P. Zagreb V.P.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt. MUO 42757 V. mramorni oniks.: Mofém . 159. staklo vis.: Japy Freres. Zagreb V.: Sabina . Zagreb. mramor..L. 165.L. 157. Zagreb. Zagreb. Francuska.P.3 cm sign. tekstil 1. Zagreb. MUO 28193 V.5 x 19. metalna legura. mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks. metalna legura. MUO 41083 V. oko 1920.L. staklo. do 1934. lijevana bronca. Zagreb. svijećnjaci: 13 x 10 x 7.

br. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti. zem.V.V. Otto Antonini PLAKAT KLUB.K. Zagreb. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU.dizajn 226 168. GZP 49/1999 173. akvarel. 1920.S. litografija tisak: Rožankovski i drug d. 1924. 1924. br. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK. Zagreb. inv. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. GZP 46/1999 . tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 175. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb. 1925. 171. MUO 27030 K. tisak: Crété.III V.K. MUO 20626 /1 K. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. Zagreb. Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. 1170 . oko 1925.. tisak: Vaugirard. 1925.S. Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. 170. Zagreb. tuš. inv. MUO 20625/1 K. Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. MSU 3019 K. Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz. 176. 1925. litografija tisak: Litografija Kr. KAVANA.V. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. Beograd. Zagreb. MUO 28859 K. 174. 2892 G. Zagreb. KABARET Zagreb. 172.V. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb. 169. oko 1920. Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb. Zagreb. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt.B. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt.d.

litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. .1935. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. 1113 . Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. Božidar Kocmut PLAKAT XIV. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb. Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb. 184. MUO 23348 K.V.K. br. 1935. V. Zagreb. offset tisak: Tipografija d. 227 182. Zagreb.V. 181. 186. inv. 1926. Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb.K. V. 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo. 185. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt.K . Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt.d. 1930. Zaklade tiskare Narodnih novina. MUO 7711 K.K .177. 1929. Zagreb. 178. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d.K. Zagreb. Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija. 1930. br.d. 188. 1930. MUO 19952 K. Zagreb. 180.. Zagreb. litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. 1927. oko 1930. 1117 . . ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 23346 K. MGZ 51119 Ž. Ljubo Babić PLAKAT I. Zagreb K.K. Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU. 1924. br. V.V. Kenneth D. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Tipografija d. GZP 44/2009 183.V. 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK. Zagreb.K. Zagreb. 1927. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb. Zagreb. inv. 179. inv.IV V.IV V. Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 187.d. MUO 23353 K. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb. 1121 .1929. MUO 7710 K.IV V. litografija tisak: Lit.

1930. inv. 1931.V. br. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. 190. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb.II V. 1930. 192.228 189. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt.: s. .1940. 1935. MUO 28978 K. Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt. 198. Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb. V. litografija tisak: Lit.k. MUO 8310/10 K. Z. . . z/t Narodnih novina. inv. 1929. V. Zagreb. 1935.k. Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb.D.d. offset tisak: Tipografija d.: TIPOGRAFIJA D.1940. litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1930.g.V.K. Zagreb 952 x 635 mm sign. Zagreb. br.1940.V. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23345 K. t. 1136 .IV V. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb. na prikazu g. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt.1935. . 193. Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb. 196. 1930.V.1940.K. 1936. 88 . Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU. MUO 23361 K. MUO 8310/13 K.K. 1930. . litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. Zagreb.d. Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb. Zagreb. 195. MUO 23360 K. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. ispod teksta d. inv. . offset tisak: Lit. Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora. 191.K. V.d. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. Zagreb. Narodnih novina. Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb. br. 197.K. Zagreb.K. MUO 23359 K.I V. Zagreb. 194. 1115 .l. Zagreb.

205. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. V. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6.199. olovka. MUO 23362 K. 1930. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb.1940. V. litografija tisak: Tipografija d. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. Zagreb. Sergije Glumac PLAKAT XII. MUO 8310/15 K. 228-II V. Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. 206. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. 202. offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. 200. 203. V. akvarel. MUO 23349 K. Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. br. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU. tuš. Atelijer Fortuna LETAK 6. akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. 1597 V. 1938. Zagreb. olovka. Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. . 1929. 1930.V.d. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1935. 209. Zagreb. Zagreb. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb.V. K. .D. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. inv.1940.1940. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 29-II V. K. br. MUO 35174 K. tuš. inv. Sergije Glumac PLAKAT 29. 1937. K. MUO 23352 K. K. 201. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 208. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb. MUO 23351 K. 1926. . litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d.1940. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 229 207. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 204. inv. olovka.V. 210. . V.d. Zagreb. 1926. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926.V. 1931. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. 1926. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb. K.V. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. Zagreb. tuš. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926. . br. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt.

1928. MGZ 8887 Ž. 1926.K. Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb.V. MSU 2467-doc L. Zagreb K. 214. 215. olovka.1935. 1926. Zagreb K. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl. 220. Zagreb. Zagreb. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba.K.211. akvarel. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba. MGZ 8890 Ž. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb. MGZ 8891 Ž. 213. 1928. MUO 29526-2 K. MUO 29526-1 K.V. . 223. Zagreb K.K. 230 212. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb. . Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti. 217. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 49758 K.V. olovka. 1930.K. 1930. Zagreb. tuš. MGZ 39656 Ž.V. tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. Zagreb. tuš. akvarel.T. 1930. 222.1935. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb. akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zdravko Savić Gecan. 1926.. akvarel.K.V. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž. 216.V. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb. tuš. Zdravko Savić Gecan. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 8896 Ž. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. MUO 35175 K. 1928.Mihočinec. akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić . 1929.. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. akvarel. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba. . Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” . 221. Zagreb. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. 219. 218.

V. crtež. MUO 8307/33 K.K. 1929. Zagreb. 1935. 1930.K. 1935. 231.V. 1930. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. olovka.1940. X  XIII.V. 124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 9389 Ž. MGZ 9414 Ž. Zagreb. V. 226. 1931. MGZ 8897 Ž. Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb.K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24. 1929. Zagreb. tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. 1929. 228. 229.224. X 1930 Zagreb. Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb. BORONGAJ Zagreb. 1931. olovka. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 8307/32 K. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb. Zagreb. V. Z. 227. 231 225. . MUO 8306/09 K. knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. MUO 8305/17 K. . kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. . .Z. 230. Zagreb. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. V. MGZ 51118 Ž. MUO 8306/10 K.  25.K.V. 232.  25. 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt.1940.1940.

Zagreb offset. izdavač: “Tipografija” d. Zagreb offset. HRV. Zagreb offset. V. K. Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt.d.V. izdavač: “Tipografija” d. Br. izdavač: “Tipografija” d. Br.MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM. 1937. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž.d. 19 Zagreb. 1932. 240.d. 238.SKOKOVI U VODU. 1.d. knjigotisak. 1928. 241. MUO 49753 K. . 239.d.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU.1940. K.725 . Zagreb.NA TERASI GRADSKE KAVANE. Br. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 244. Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET . 243. 4 Zagreb. Zagreb offset. Br. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž. K. Zatvoreno spremište. Zagreb offset. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1929. izdavač: “Tipografija” d. TENNIS. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž. izdavač: “Tipografija” d. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1931. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. 12 Zagreb. 242. 236. Zagreb offset. Br.d. V.233.1940.d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. izdavač: “Tipografija” d. Zagreb offset. 90. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica.25. MUO 49755 K. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž. K. sign. K. 1935.1940. 1929. Br. . K.d. ČASOPIS REKLAMA.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU. br. 237. knjigotisak tisak: Tipografija d. Zagreb. Zagreb. 12 Zagreb. 245. knjigotisak tisak: Stab. 232 234.INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. K. Br. 1937. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb. knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .d. V.d. 10 Zagreb. 1937. 17 Zagreb. bakrotisak tisak: Tipografija d. Zagreb. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA. K. 1932. . AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931. Grafico F. BROŠURA BRIONI Rim. 1929. GODIŠNJICA I. MUO 49754 K. izdavač: “Tipografija” d. . 1931.1940. 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb offset. Br. litografija. KONJIČKE UTRKE. 10 Zagreb. 2 Zagreb. BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb. MUO 49759 K.4 Zagreb. 1927. 235. izdavač: “Tipografija” d.

A. 255. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. sign. 1936. 253. inv.G. knjigotisak. 257. già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma. 1923. MSU 2395 K.N. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb. 2618.1930. zlatotisak. br. Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L. 254. 1920.V. Zagreb K. N. 1921. 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac. ČASOPIS SIGNALI. Zatvoreno spremište. 250. knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1940. Zbirka tiskane građe. K. MSU 1012/17-18 J. br. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. Zagreb. 1 Zagreb. 1 -17/18. MUO 43487/1 K. MUO 8308/25 K. 90.d. 233 251. ČASOPIS KRITIKA Zagreb. Zagreb. Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb.V. Zagreb. S. Knjižnica. sign.K. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. HMT 1011 M. Zagreb.V. MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.I. knjigotisak tisak: S. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d.V. litografija. 1935. 1922. MONOGRAFIJA BRIONI Genova. Zatvoreno spremište. Zagreb. Zagreb. J. . 1922. . ČASOPIS ILLUSTRATION. Zagreb. Zagreb.V. knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti. Knjižnica K. . K. 249. 1922. Zagreb. ČASOPIS ZENIT Beograd. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. N. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt.A. 86. 1932.232 247. V.848 248.246. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO. Zagreb. MUO 20853/1 K. 1919. 4917. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1937.1929. B.V. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig. 256. KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. 252. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt. 4918 Pariz.

15 K. Zbirka arhivske građe K. sign. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. Wien VI naklada: Mozarthaus. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. sign. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Edition Slave. Zagreb. 264. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. 24a K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč.V. . sign. Knjižnica. Knjižnica. Wien VI naklada: Edition Slave. 1921. 17 K. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 261. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. sign. 32 K. 1925. Knjižnica. 260. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. 1922. 1921. Zagreb.V. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921.V.V. 1921. 266. sign. Wien VI naklada: Mozarthaus. sign. 262. 1921. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. sign. 20 K. Zagreb. Zagreb. Knjižnica. Knjižnica. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. 259. Knjižnica. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. Wien VI naklada: Edition Slave.V. 1921. Zagreb. 23 K. 263. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović B. sign. Knjižnica. Ivo Tijardović STEVAN ST. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien VI naklada: Edition Slave. 1921.V. 35 K. 269. 1922. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč. Zagreb. 267. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 1921. sign. Zagreb. 13 K. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V. 268. 29 K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 265. Zagreb. Wien VI naklada: Edition Slave.V. sign. 18 K. 48 K.V. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien VI naklada: Mozarthaus. sign.V.234 258. Knjižnica. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb.

Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb. bakrorez tisak: Imp. 282. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. 278. 235 271. Zbirka razglednica. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. V. MUO 23311 K. Ljubo Babić DIPLOMA I. V. Zagreb. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. 275. V. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. V. V. Zbirka razglednica. 1920. Opatija / Cesare Capello. Anđeo Nazlić. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K. K. 283. MUO 7718 K. MUO 23313 K. 1925. Zagreb. V. K. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. . Zagreb. 281. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. Split 274.Abbazia. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. V. L. Zagreb. Zagreb 140 x 91 mm vl. V. UZORAK TAPETE Austrija. Zagreb. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. K. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. Zagreb. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. G. . ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. 276. 1927. 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz.1925. tisak: Tomasic & C. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. HMT 159 M. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović. 277. tisak. Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma.Stan arhitekta Viktora Kovačića. 280. Zagreb K. litografija tisak: Lapina. V. MUO 23312 K. 1925. tisak: Grafiche Chiesa. HMT 129 M.270. 1925. Imp.V. UZORAK TAPETE Austrija. Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica. UZORAK TAPETE Austrija.. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću. MUO 23314 K. UZORAK TAPETE Austrija. inv. Zbirka . V. Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti. tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K. UZORAK TAPETE Austrija. 273. 1925. 279. br.

MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?). KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim. KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano. 3.4 cm Muzej Slavonije Osijek. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb.1929.9 cm Muzej grada Rijeke K. akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt.3 x 18. 1920-ih željezni lim. V. tisak 10.1925. . K. MUO 18480/1 K. V. K. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt.1929. Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. 289. . V. MUO 23612-05 sign. tisak 4.1 x 24. V. pluto. UZORAK TAPETE Austrija. 1927. olovka. oko 1935. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. V. B. SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. K. 292. Zagreb. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb. papir. MSO-172666 R. V. K. KUTIJA 1920-ih karton. NACRT ČAŠA Zagreb. Zagreb. . 1920.5 x 0.1929. željezo.5 cm Muzej grada Zagreba. 297.1929. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. K.9 x 2.d.5 x 1. . crtež. Zagreb. 1927. Zagreb. papir 3. prozirno lijevano staklo.2 cm Muzej grada Rijeke K. .5 x 10. 291. tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. 290.2 x 3. tisak 4. mliječno staklo. 25.4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb.5 cm Muzej Slavonije Osijek. . V. karton. Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. 286. 295. BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb.2 x 3.5 x 15.1929. olovka. . Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb. MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. B. 236 296. V. 293.7 x 4. 294. papir. tisak 4. Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. papir. 1927. 1920-1940.6 x 3. V. Elza Höcker NACRT ČAŠA. oko 1930.284. B. MSO-172683 R. 285. 1927. olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt. tisak vis. 287. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K. Zagreb. R-897 Boca likera tvrtke Pokorny. MSO-164135 R.5 cm Muzej Slavonije Osijek. Zagreb. MUO 23610-01 288. poniklano.

Zagreb.B. proizvođač: M. MGR-12516 N.1931.S.A. 1920-ih bukva.5 cm Muzej grada Rijeke. metal.Deutsche Werke A.B. bojana crveno.B. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb.-1928. 62 cm Muzej Slavonije Osijek. MGR -G-24 N. TINTARNICA PENKALA Zagreb. 302. V.S. MGR-G-11 N. br. staklo. Zagreb. V.1925.R. 1920.2 R. inv.1925. staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke. uslojena furnirska ploča. 304. -1935. bakelit promjer 245 mm.B.5 x 55 x 22 cm vl. 1920. MSO-T-183 R. Australija. bakelit 11. 1920-ih masiv bukve. 237 299. koža 29 x 35.B. tisak na limu 27. čelik 23 x 23 x 10. 306. inv. br.A Cotechini mjed.5 x 4. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . 1920. KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara. Italija. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb.5 x 21 cm promjer zvučnika 45. metal. . poniklano kantica: v. 1930-ih mjed. Zagreb.3 x 9 x 9 cm. 1929.S. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary. bakelit 18 x 33.S. 310. MUO 18477/7 K.5 cm Muzej grada Rijeke. 5 x 18 x 18 cm. V. 303.1925. 25 cm. 17 cm Muzej Slavonije Osijek. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan. br. 311. oko 1928. š.br. čelik. 1938. Njemačka. . oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. Vitomir Andrija Bulaić. .C. Vitomir Andrija Bulaić. 1920. 312. 309. inv. USISAVAČ V 20 AEG . 1930-ih čelik. bojana crno. V. 9 x 18 x 18 cm vl. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. 308. Berlin.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. 8 x 9 x 9 cm. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke.S. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?).B.B. 300. MUO 18477/4 K.7 cm Muzej grada Rijeke. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska. Zagreb. platno. 1930. kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt. čelik.G.MGR-G-27 N. 305. . STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser. visina 280 mm vl. 301.br. Zagreb K. MUO 47185 K.S. 1930-ih metal. RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka. inv. Vitomir Andrija Bulaić K. nikl v.3 x 9 x 9 cm. lim. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. 9 x 9 x 9 cm.298. MUO 18477/8 K. V. inv.E. V.B 307.br. d. 19 cm. 16. . Zagreb K. 5 x 18 x 9 cm. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. MSO-159324/1. furnir oraha. ČAJNIK S KUHALOM Njemačka. V. MGR-G-20 N. MGR -G-12 N. 1926. bukva. inv.

Zagreb.57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. 323. Zagreb V. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo.53 x 1.5 x 20. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. AUTOMOBIL PEUGEOT. 328. 324. 314. Tomislav Krizman. K. 1927. olovka. . oko 1925. MUO 18477-154 K. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. . Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb. V. 1936. 1927. Zagreb. Zagreb. MUO 18477-060 K.238 313. K. oko 1925. V. Francuska K. Zagreb. 1920.5 cm Zbirka Vela . PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. olovka. tuš. 325. Zagreb. akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo.1926. Zagreb.M. . 316. 319. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. izvedba: Peugeot. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb.1929. MUO 18477-061 K.B. Francuska. K. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb. V. Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. tuš. olovka. Zagreb. 1927. K. 1925. K. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. olovka. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. MUO 23598 K. KOŠARICA Francuska. . Zagreb. Zagreb. MUO 26483/2 K. akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt. 317. kolorirani crtež. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb.8 x 45.  1929. Zagreb. 326. Zagreb. Zagreb.52 x 4.V. V.V. Francuska 1. olovka. MUO 21325 K. 1930-ih makassar ebanovina. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 327. Soscaux.Žagrović. oko 1925. V. 318. tuš.1926. oko 1925. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt. V.V. . Zagreb. 1927. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. 1920. škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. 315. MUO 23599 K. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 321. V. 320. 1920. kromirana mjed 12. Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb. MUO 26482 K. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. 302 CABRIOLET Soscaux. V.V. 322.1929. 1920. olovka. Zagreb. MUO 18477-062 K.  1929. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. V. akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt.

MUO 28883 A. strojna čipka dulj.Kl. HALJINA Hrvatska. oko 1926. MUO 23762 A. MUO 12673 A. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. MUO 24011 A. kreacija: Jean Patou svileni voile.Kl. MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl. 119 Muzej za umjetnost i obrt. lan. VEČERNJA HALJINA Pariz. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 12674 A. MUO 49129 A. A. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. 92 cm Muzej za umjetnost i obrt. . muslin dulj. muslin dulj. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920.1921. OGRTAČ Pariz. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1930. 332. titranke dulj. 333. VEČERNJA HALJINA Pariz. MUO 11591 A. .Kl. 330. biserne perlice dulj.Kl. Zagreb. Zagreb. baršun dulj. MUO 49576 A. oko 1925. VEČERNJA HALJINA Beč. oko 1925. 331. markizet. .1935. Zagreb. 338. 130 cm Muzej za umjetnost i obrt. muslin.Kl. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.Kl. vezivo pamučnim koncem dulj. Zagreb. Zagreb. lame. .Kl. oko 1927. A. svileni žoržet dulj. Zagreb. svila. HALJINA Hrvatska. 1930. HALJINA Hrvatska (?).moda 329. MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl.Kl.1932. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 334. 335. 1933. 117 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska. titranke dulj. til. 337. HALJINA Karlsbad. oko 1920. . Zagreb. 239 336. svila dulj.1934. HALJINA Hrvatska. oko 1930.Kl.Kl. 134 cm Muzej za umjetnost i obrt.

svilena strojna čipka. HALJINA Austrija ili Hrvatska. svila.1921. staklene perlice. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. VEČERNJA HALJINA Venecija. titranke dulj.Kl. 345. oko 1925. 1927. 344. 343. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl. Zagreb. HALJINA Beč. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. umjetni koralji dulj. . hermelinsko krzno haljina dulj. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.Kl. svileni til. svileni baršun. oko 1927. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hodovsky (1896. Zagreb. 93 cm. 1920. 107 cm Muzej za umjetnost i obrt. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. . svileni til. A.339. MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ. oko 1924. oko 1925. kombine dulj. 347. Zagreb. titranke. . 342. vezivo pozlaćenim nitima dulj. svileni žoržet. . MUO 12113 A. strojna čipka od zlatnih niti dulj.Kl. A.Kl. 346. VEČERNJA HALJINA Beč. Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl. A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 42365 A. 341. VEČERNJA HALJINA Zagreb.1928. bolero dulj. Zagreb. svileni krep žoržet. MUO 35551 A. titranke dulj. Zagreb. A.Kl. Mesaroš rođ. Zagreb. oko 1925. svila. . kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. Zagreb. svila. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 43. svila. VEČERNJA HALJINA Beč. A. svila. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1927. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklene perlice. 132 cm.Kl. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt.1969.1929. HALJINA Hrvatska (?). vezivo dulj. 240 340. Zagreb.Kl. A. Zagreb. til. HALJINA Budimpešta. staklene perlice dulj. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930.Kl. HALJINA Pariz. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. svileni krep žoržet. perlice dulj.Kl.

MGZ 16054 M. Zagreb. 1932. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. MUO 16758/1. oko 1925.A. VEČERNJA HALJINA Zagreb. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. 147 cm. RAČUN SALONA VOGUE Zagreb. 357. M. godine. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 130 cm. MUO 19834 A. 353. svila dulj. M. svilena strojna čipka. 354. haljetak dulj. papir. VEČERNJA HALJINA Zagreb. 1932.A. 143 cm. 1933.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb. pliš. Zagreb. M. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba. M. MUO 28881 A.A. til haljina dulj. Zagreb. 57 cm. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. oko 1930.Kl. PLESNA HALJINA Zagreb. torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. HALJINA Hrvatska.Kl. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. titranke.Kl. MUO 44293 A. 1932. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt. 12 cm Muzej grada Zagreba. PLESNA HALJINA Zagreb. 135 cm. Zagreb.Kl. staklene perlice dulj. svilena strojna čipka na tilu dulj. 350.A. organdij. 352.2 A. CIPELE Zagreb. tisak. . svileni krep žoržet. A. godine. koža dulj. oko 1930. čipka haljina dulj. bolero dulj. 241 349. til. VJENČANICA Beč.348. MUO 11644 A. perlice. titranke.1934.Kl. . vis. 60 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 351. svilena čipka haljina dulj. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi. 23 cm. maroken. 45 cm. oko 1927. 1930. . 1. HALJINA Hrvatska.Kl. žoržet haljina dulj. staklene perlice. HALJINA Hrvatska. 1933. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. 358. 1932. 155. c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba. MGZ inv.1934. 28. svileni žoržet dulj. pelerinica dulj.A. 355. bolero dulj. 356. kombine dulj.

362.Kl. 372. M. titranke 14 x 20. CIPELE Hrvatska. 366. A.A.Kl. KOMBINE (“BODI”) Hrvatska. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. MGZ 51603 M. 1925. JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb. MUO 43540 A.2 A. MUO 24018/1.1960.A. vuneni triko dulj. CIPELE Zagreb. MUO 15887/2 A.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. . MUO 22240 A.Kl. oko 1930. postolarska radionica Oto Braun. svileni rips. svila haljinica dulj. 130 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza. 56 cm sign. 102. 20 cm Muzej grada Zagreba. pamučna strojna čipka dulj. oko 1925. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 371. Zagreb. 364. Zagreb. M. svila dulj. 361. 370. KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). .A. koža. KOMBINE Hrvatska (?). oko 1930. MUO 14672/1.2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. M.1930. Zagreb pozlaćena koža. 367. oko 1930. Ilica 21. . s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. oko 1935.Kl. Zagreb.5 cm Muzej grada Koprivnice A. laneno platno. oko 1928. 75.1930. 1925. svila. svileni krep žoržet. KORZET Zagreb. pozamenterija dulj. džersej dulj. 82 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 63 cm Muzej grada Zagreba. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija.A. 40 cm. Zagreb. Zagreb. oko 1935. JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija. vuneni konac dulj.Kl.Kl. MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić.2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 130 Muzej za umjetnost i obrt.). oko 1930. strojna čipka. svileno vezivo dulj. 78 cm. godine. čipka dulj. Zagreb. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska. MUO 22242 A. 90 cm. MUO 17757/1. SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. gaćice dulj. 40 cm. svileni atlas. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba.359. hlače dulj. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska. oko 1930. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. 369. čipka dulj. laneno platno tunika dulj. A. MUO 15886 A. 368. MUO 15888 A. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt. SPAVAĆICA Hrvatska. laneni batist dulj. DONJE RUBLJE Zagreb. šir. 373.Kl. MGZ 51601 M. grudnjak dulj. oko 1925. 1925. KOMBINE (“BODI”) Trst. .Kl. 242 360. pamučno platno. 363. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1923.Kl. pamučna čipka hlače dulj.A. MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. 365.

Odjel umjetničkog obrta. 386. RUKAVICE Austrija (?).5 cm.Kl. MSO U-946 R. oko 1925.374. Zagreb baršun. Ilica 5. antilop koža dulj. CIPELE Zagreb. MSO-157089 (k.Kl. oko 1925. Zagreb. 18465 br. 17 cm. ŠEŠIR Zagreb. 24 cm. 1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža. MUO 12658/1.B. 41 cm Muzej za umjetnost i obrt. Beč koža. 24 cm. MUO 22226/1. obojeno perje vis. M. 24. écru antilop dulj. Zagreb. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba. Odjel umjetničkog obrta.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek.B. Beč brokat . vez koncem dulj. MUO 20072 A. 380.A. 27.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 11 cm. oko 1920. CIPELE Beč (?). MSO U-944 R. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. 381. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. svileni rips. 1920-ih postolarska radionica Wittenberg. Odjel umjetničkog obrta. vis. 35 cm Muzej Slavonije Osijek.B.2 A.5 x 20. platno 10 x 25. 384. oko 1925. 1920-ih postolarska radionica B. posrebreno dulj. 383. Zagreb. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb. Zagreb. MSO-165627 R.2 A. brokat. CIPELE Beč. svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. pozamanterija.Kl. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini. potpetice 4. A. antilop koža. oko 1930. 376. izrada: Dragica Šmid.2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. laneno platno vis.2 A. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža. oko 1925. MUO 12588/1. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. MUO 20079 A. RUKAVICE Pariz ili Beč.A. ŠEŠIR Zagreb.5 cm Muzej Slavonije Osijek. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek. oko 1925. CIPELE ZA TENIS Beč. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. 1925. MSO-U 1887 R. 382.u.Kl. Ilica 21. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt. .B. M.Kl.2 cm Muzej Slavonije Osijek. 243 375.Kl. 387. Zagreb. Zagreb. 377. postolarska radionica Otto Braun.B. Odjel umjetničkog obrta. koža. štras. zlatnih i višebojnih svilenih niti. Zagreb. 1b) R. CIPELE Beč. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. 379. MUO 20078 A.tkanje srebrnih. 378. ŠEŠIR Zagreb. koža. Odjel umjetničkog obrta. Zagreb koža guštera. vis. RUKAVICE Pariz ili Beč. TOKICA Zagreb. 1930-ih koža. kozja koža dulj. MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini. vis. perlice. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. koža dulj. teleća koža 12. 385. . Reshovsky. oko 1925. CIPELE Njemačka ili Slovenija.1930. MUO 14356/1.Kl.

TORBICA Francuska.5 x 39.1925. 15918 br. 396. bakelit. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). promjer 7. TORBICA Beč. KUTIJICA ZA PUDER Pariz. papir. TORBICA Beč (?). metalna galanterija. MUO 25903 A. PUTNI KOVČEG Austrija. 390. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?).8 cm.u.5 cm Muzej Slavonije Osijek. oko 1930. 400. 402. MUO 17964 A.1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton. Beč.Kl. papir. A. promjer 7.B. svila. 394. Zagreb. 1937. MSO-170522 (k. Zagreb. papir.Kl. tisak u boji visina 3 cm. karton.1 cm Muzej Slavonije Osijek. 1930-ih tvrtka Coty. tisak promjer 6. 401. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. Zagreb. metal 16 x 10. oko 1920. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?). MSO-170526 R. Pariz karton. koža. . .5 cm Muzej za umjetnost i obrt. . preplitanje dulj.5 cm Zbirka Jura Gašparac. celluloid.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. tisak u boji visina 3. 391. 395. Wien-Carlsbad koža. Odjel umjetničkog obrta. 1930-ih tvrtka Coty. MSO-170527 R. oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz.1925. oko 1925. 115) R. . papirne naljepnice 15. MGZ 41371 M. . platno. umjetna masa. oslikana.Kl.Kl. 397. metal. oko 1920.Kl.Kl. Zagreb. 392. MSO-170410 R. staklene perlice. 244 389. staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. 398. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj. MUO 23717 A. Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska. Pariz karton.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.1930. Zagreb. godine. bakelit. 1925. MUO 23761/1-10 A.8 cm Muzej Slavonije Osijek. Würzl & Söhne. Zagreb A. tisak u boji. promjer 6. 399. staklo 26. godine. 1923.A. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. TORBICA Hrvatska. Zagreb. tkanina visina 3. Zagreb.B. 393.9 cm.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek.388.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. PUDRIJERA Austrija ili Italija. 51 cm Muzej Slavonije Osijek. 1923. MUO 28528 A. Zagreb.B. slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt.1939. 1935. MUO 47711 A.Kl. antilop koža. Odjel umjetničkog obrta. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. metal. emajl.B. Odjel umjetničkog obrta. Odjel umjetničkog obrta. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). metal.Kl.5 x 45 x 11. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba. MSO-168185 R. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt. 122.Karlsbad tvrtka: M. papir.B. staklo 25 x 34. svila.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. 1922. koža. Odjel umjetničkog obrta.Kl.

izl.¸prom. oko 1920. MUO 47981/1. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 5. 409.5 cm.Kl. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9. 4. kutija 9 x 8.403. košulje. 1918./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. rezbarena.Kl. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz. svileni atlas dulj. Zagreb. 1920-ih zečja dlaka vis.A. oko 1930.: na reversu otisnuto: Tipografija D. 407.5 cm. MUŠKO ODIJELO Zagreb. MUO 43540 A. godine i nagrađena je srebrnom medaljom.D. uz donji vanjski rub: R. V. .5 cm. tisak 11 x 7. umjetna masa. 8. ovratnika i leptir mašne. 1921. MUO 11262 A.B.Kl. poč. 1935.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo sign. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis. fraka. Zagreb. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb. Zagreb. CILINDAR Pariz. uz donji vanjski rub: R.b Muzej za umjetnost i obrt. A. Zagreb. 5 Pariz. obojena vis. Odjel umjetničkog obrta R. Lalique vis. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. tvrtka Salamander lak koža. prom. 404./13. vuneni triko dulj.8 cm sign. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No. PLESNI RED Zagreb. Zagreb Muzej grada Zagreba. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. umjetna masa. pozamanterija. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. 413.izl.a Muzej za umjetnost i obrt. V.Kl. 414.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 408. papir. prsluka.Kl. 1929. 405. 15. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. vuna. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.2 A.M. bočice 7. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. 245 412.5 x 2.B. 8.M. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. CIPELE Njemačka (?). MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“.B. 4. 411. vuneni triko.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. Zagreb. Zagreb. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. MUO 47834 A. na dnu: R.5 cm sign.Kl. pamučni konac.2 A. Risto Stijović KUTIJICA 1925. Risto Stijović KUTIJICA 1925. Zagreb Odijelo se satoji od hlača.Kl. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. obojena vis.3 x 6. svileni rips. A. 1927. MUO 39415/1. rezbarena. MUO 39413 A.8 cm sign. Zagreb. M. 1938. Zagreb. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. 410. 406. metalna dugmad vis. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija.

Epidemiološki zavod. Muzej grada Splita Drago Ibler. presjek.-1928. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale. Heilbrun.. Vila Ilić. perspektivni prikaz. Albert Esch. tlocrt.. razglednica. Osijek. Benedik & Baranyai. Državni arhiv u Zagrebu 420.-1924. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice. Zagreb. 1931. nacrt. repro: Grimme. privatna zbirka. ptičja perspektiva. privatna zbirka. Novakova 15. Muzej za umjetnost i obrt. ptičja perspektiva. Studio L. Wien-Leipzig. 1925. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. razglednice. Paunovac 7. kuća Standard Oil d. regulacija splitske obale. 1921. Zagreb. Zagreb tlocrt. Kovačić /Pollak & Bornstein. Vila Horvatić. Gärten von Albert Esch. M. Bonatz /moto Filo/. Dubrovnik.. Zagreb 421. Jakov. Stjepan Hribar.K. Put Vlaha Bukovca. Okružni ured za osiguranje radnika. Zagreb Hugo Ehrlich. Zagreb II. Zagreb Drago Ibler. Novi Vinodolski Viktor Kovačić. 1921. Prag (izd. 419. Vila Zimdin Šeherezada. Dubrovački muzeji. 415. nacrt pročelja. Rekonstrukcija Iličke fronte (studija). Muzej za umjetnost i obrt. fotografije. Balkan Mentor). Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. Alfred Keller... Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba. Heilbrun.-1932. Prag (izd. projekt P. Vončinina 14. 1930. Zagreb fotografije. Kulturno-povijesni muzej. vila Plavšić. Studio L. fotografije. Zagreb. Zagreb. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Vila Spitzer.izbor originalnih izložaka (fotografije. Uprava za zaštitu kulturne baštine 418. 416. nacrt pročelja.arhitektura 246 I.d. Muzej grada Splita Alfred Keller... kopije crteža): Benedik & Baranyai. perspektivni prikaz. Gomboš & Kauzlarić. Split. 1930. Balkan Mentor). Muzej za umjetnost i obrt. kuća Slaveks d. vila Kell. Zagreb Bruno Bauer. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić. a) Projekt Kovačić. kuće na Rivi. Zagreb 417. Arhiv Toše Dabca. fotografije. presjek. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. tlocrti. privatna zbirka. Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Zagreb 422.. Nacrt Zagreba iz 1926. Nacrt Splita iz 1926. Sv. Dubrovnik . Muzej za umjetnost i obrt. 1926.d. Zagreb Drago Ibler. 1931.

Croatia. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. 2010. Majerovica. 1926. fotografija Đure Janekovića. privatna zbirka.1930. Muzej za umjetnost i obrt. 433. 1929. Zagreb i Arhitektonski fakultet. br. privatna zbirka. nacrti. Muzej za umjetnost i obrt. Gradska štedionica. Zagreb 430. privatna zbirka.. Zagreb. Pollak & Bornstein. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca. Zagreb. 1930. Benedik & Baranyai. fotografije eksterijera i interijera. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich). 5. Zagreb. perspektivni prikaz.-1932. nacrt pročelja. privatna zbirka. perspektivni prikaz. nacrti. Gomboš & Kauzlarić. 1920 -1921. Bruno Bauer. Gundulićeva 32.. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. 1927.-1935. Vila Kirin. Zagreb 426. Zgrada Shell. perspektivni presjek. Jelačićev trg 9-10. 1937. Kuća Kohn Adler. 1936. Zagreb 424. Boninovo. Bornina 12. Perkovčeva 2. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije.423. Split.-1938. Vila Ladanyi. 1934. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. 1934. Gomboš & Kauzlarić. Hvar. 1933. kolorirani perspektivni prikaz. privatna zbirka. revija Svijet. Hrvatski muzej arhitekture. Kuća Stern.-1931. Peter Behrens. Rijeka. Ignjat Fischer.-1930. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića.-1934. Zagreb 427.-1929. Osijek. razglednice. Kuća Leon.-1928. fotografija. 1927. Muzej grada Zagreba . Uprava komunalnih poduzeća. Zagreb. Zagreb 434. Alfred Albini. Zagreb. Zagreb 247 429. 1931. Zagreb 435. razglednica. 15. 1924. 1927.-1931. Zagreb. Zagreb. Hvar. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. fotografija. Zagreb i MNO. Kuća Glück. Nikola Dobrović. Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. privatna zbirka. Tomašićeva 10. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. 15. Muzej za umjetnost i obrt. Novinarski dom. Gradska štedionica i Gradska kavana. Kapucinska 29. Zagreb. Klaićeva poljana. 1923. Zagreb. privatna zbirka. Arhiv Toše Dabca. Palmotićeva 64a. Jurišićeva 1. . Gajeva 5. Zagreb fotografije detalja interijera. Zagreb. Juraj Denzler. Muzej grada Zagreba 432. Zagreb. spomenica Croatia. perspektivni prikaz. zgrade Rione del Littorio. nacrti i fotografije. 1928. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor. nacrti. Zagreb 431. 1929. Lungomare ispod Venerande. Trg hrvatskih velikana 3. Put I. Muzej grada Zagreba. Matijaševića 2. Dubrovnik. Zagreb 428. Rudolf Lubynski. 1923. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. Muzej za umjetnost i obrt. Burza. Državni arhiv u Dubrovniku 425. Zagreb. Vila Pallavicini Rusalka. Muzej za umjetnost i obrt.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

: Uzelac Moderna galerija. d.G. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922.d. 504. ulje na platnu 208. ulje na platnu 92. Zagreb.G.5 cm sign. 507. MSU 1917 S. Zagreb. MSU 7 S. Zagreb.: J. Maro Grbić. Uzelac Moderna galerija. MUO 14461 M. d. d. Zagreb. Zagreb.d. 503. ulje na platnu 74.P. inv.: Gecan Muzej suvremene umjetnosti.d.d.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936.P. Mario Antonini. 505. Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935. 511. 1814 S. Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930. ulje na platnu 163 x 115 cm sign.slikarstvo 502. Zagreb M. br. Zagreb M. Zagreb.: Uzelac privatno vlasništvo.7 cm sign. MG 1015 506. d. d.G.d.G.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti.P. . l. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932. Kljaković vl. MG 973 510. Rijeka.d.l. ulje na platnu 162.7 x 109. Zagreb M.l. Vilko Gecan AMAZONKE 1923.5 x 118 cm sign. ulje na platnu 99 x 79 cm sign. Vilko Gecan GITARA 1930.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt.: OTTO ANTONINI vl. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925.5 x 73. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921.5 x 100 cm sign. 509. ulje na platnu 198 x 156 cm sign. akvarel na papiru 42 x 33 cm sign.G. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign. d.d.d.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti. d. MMSU 49 D. 253 508. ulje na platnu 155 x 145.

: Vladimir Becić Moderna galerija.5 cm sign.d. Atelijer Meštrović .: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik. : Vlad. UGD 375 522.5 x 90. MUO 47959 M.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin. GMV . GM 3336 514. Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927. Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935.d. d./27.Mihočinec. d.G.: F. Zagreb. Zagreb. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923. Zagreb 519. Zagreb 517. Split. ulje na platnu 120. ulje na platnu 90 x 68 cm sign.l. 67. ulje na platnu 136 x 78 cm sign. Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929.: JF 1927 Zbirka Kovačić .: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt.d.g. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926. Galerija umjetnina. kreda na papiru 130 x 113 cm sign. GU 728 513. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija. d.k. Ivo Režek KUPAČICE 1926. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina.Mihočinec. d. d. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924.d. d.d. GU 726 520. Zagreb. Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928.: tartaglia 24.5 x 55 cm ulje na platnu sign.k. GMV GS 173 518. ulje na platnu 81 x 65 cm sign. ulje na platnu 100 x 76 cm sign. d.5 cm sign.254 512. l. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929. ulje na platnu 255 x 180 cm sign.d. Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926.l. d. 515.d.5 x 67. MG 879 523.GS 110 521. Split. ulje na platnu 55.: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin. ulje na platnu 100 x 120 cm sign. MG 4011 516.J Zbirka Kovačić . Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925. tempera.d.

G. Zagreb. br. Osijek. br. Zagreb. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929. 525 : BOL 206 528. ugljen na kartonu 121. MUO 29870 M. inv. MUO 17425 M. Bol. d.d. GU 310 525. 527. ulje na platnu 77. l. d.D.4 cm Muzej za umjetnost i obrt.7 x 181. . GLUO S 979 . Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927.X. d.G. 535. 529.: S. 525 : BOL 1 255 530. ulje na platnu 79. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933.5 cm sign.: M.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. Split. SG 695 526. MUO 16732 M. 1922 Muzej za umjetnost i obrt.l. ulje na platnu 110 x 89 cm sign. akvarel.d. Rijeka. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935.d.5 x 41 cm sign. pastel na papiru 101 x 83 cm sign.: . Strosmayerova galerija HAZU. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”.d. MMSU 1021 D.d. Bol. Zagreb. 534. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922.d.d. MUO 25228 M.G. tuš na papiru 30.d. Muzej za umjetnost i obrt. ulje na platnu 97 x 83 cm sign. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930. Marijan Trepše MOST 1931. Zagreb.: R. d. GLUO S 808 531. d.G.: Leović Galerija likovnih umjetnosti.G.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti.5 x 58 cm sign. ulje na platnu 116 x 110. ulje na platnu 65 x 68 cm sign. Osijek.1932. akvarel.524. d. Auer 1930. 533.: A. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. inv. Dujšin Galerija umjetnina. MUO 48451 M.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. ulje na platnu 127 x 104 cm sign. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930.G.: C. Krizmanić / 1929. Trepše Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.5 x 57 cm sign. 532. d. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti.: J. l. ulje na platnu 60 x 75 cm sign. Zagreb. ulje na platnu 65 x 54 cm sign.

d. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928.5 cm sign. Zagreb. Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930. 545.7 cm sign. akvarel na papiru 41.k.d.d. Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921.G. gravura u drvu 27. GU 216 540. d. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.d. ulje na platnu sign. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Moderna galerija. ulje na platnu 54 x 68.G.8 x 22.k. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924.d. MUO 33121/3 M. MUO 33383/2 M. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti.: Miše Galerija umjetnina.l. 542. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo.5 cm sign. l. l. l.G. . ulje na platnu 80. Zagreb. Zagreb. Zagreb M.3 cm sign. B. 546.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. l. MMSU 2848 D.d.G.5 / 33 x 29.d. Choumanovitch Galerija umjetnina.5 x 77.8 cm sign. Split. 547. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. Zagreb.1 cm sign: d. MG 2467 541. gravura u drvu 27.5 x 99. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923. Zagreb.: d. d. GU 265 544. Rijeka.8 x 29. MUO 033121/7 M.: S.G.: S.d. Split. MMSU 306 D.536.: Tiljak / 928 Moderna galerija.5 cm sign. litografija u boji 35 x 31. d. MG 1967 538.: Vladimir Varlaj Moderna galerija. ulje na platnu 93. 543. ulje na platnu 92 x 73 cm sign. Rijeka. na svitku: George Barbier 1918.5 / 33 x 29.1cm sign.d.k. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. 539. Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924.G. Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928. litografija 70 x 50.: S. Zagreb. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926. ulje na platnu 100 x 73 cm sign. Choumanovitch 1923/24.d. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918.G. d. d.8 x 22./1924. Zagreb. MG 1050 256 537. MUO 49762 M.

kolorirana litografija 42 x 31. MUO 33383/6 M.D.d. l. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 30.295 A. 554.548. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz. br. d.295 A.D. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930.d. inv.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 556. 30. Zagreb. inv. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica. Zagreb.D. Zagreb. 1932. d. 553.5 cm sign. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz. 30. Zagreb. inv.295 A. 30. Zagreb.D. Knjižnica. 257 549.G.d. br. br.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign. kolorirana litografija 42 x 31.293 A. inv.d. 1932. . kolorirana litografija 42 x 31. 1932. 30. Knjižnica. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica.7 cm sign. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz.1 x 31.D. 555. litografija 70 x 50.d.8 cm sign. Zagreb. br. d. Knjižnica. 30. 1932.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. br.295 A. d. br. Zagreb.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.D. 552.d.5 cm sign. Knjižnica. kolorirana litografija 42 x 31. kolorirana litografija 42 x 31. Knjižnica.d.7 cm sign.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.292 A.d. d.6 cm sign. 1932. inv. d. kolorirana litografija 42 x 31. kolorirana litografija 42 x 31.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz.D. kolorirana litografija 42.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. inv.D.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. br. 550. inv. 30. 1932. Knjižnica. 30. d.295 A. Zagreb. 551.295 A.5 cm sign. br. 1932. inv.d. 1932.7 cm sign. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz.

kolaž 435 x 310 mm sign. na podlozi: LJBabić 920. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D.: Faust (XVII. 560. u Parizu. 559.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T.D. d. A. Zagreb. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. A.d. Zagreb.d.D. akvarelirani crtež. A. na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.: PLUTO / (Theatre de gignol) d. Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo . tuš 480 x 310 mm d. Muzej za umjetnost i obrt. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. Zagreb. kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Tomislav Krizman STRIŽENO III.košeno (Krešimir Baranović) 1932. Zagreb.D.d.D. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. Zagreb.kazalište 258 557. A. 561.d.D. u Parizu.K. Zagreb. kombinirana tehnika HAZU. nacrt scenografije za balet Striženo .košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932. u Parizu. kolaž 445 x 315 mm sign. . akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt. u Parizu. Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. d. 562. Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. HNK 279 A. siecle) Les marionettes d. HNK 279 A. Muzej za umjetnost i obrt. 558.

l.D. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929. na podlozi: Babić .l. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3.d.d.d. A. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt. / BOSWORT HAZU.l. (William Shakespeare) 1924. V. (William Shakespeare) 1924. 259 564.: DJECA sign.Širola / LES OMBRES / Ballet.Širola / LES OMBRES / Ballet d. d. u Parizu. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. na podlozi: Babić .D. l.d.Širola / LES OMBRES / Ballet d. s. Zagreb A. SC. 568.d. Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. Zagreb.D. MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.: W.. Ljubo Babić RICHARD III. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.d. akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign.D. na podlozi: Babić .k.d. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 570. na podlozi: Babić . MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 565. 569. dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d.D. Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920.k.563. tempera na papiru 390 x 290 mm s.d. u Parizu. Zagreb.D. u Parizu. u Parizu. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb A. ČIN. 566. 567. ČIN.d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. tempera na papiru 165 x 206 mm sign. HAZU.: W. / SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2.D. A. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. A. HAZU. HNK 6 i 7 A.Širola / LES OMBRES / Ballet d.d. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III.: LE DUC DE PARMA d. SC.d. II.. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.D. d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. III. 1000 x 500 mm sign.d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. . A. u Parizu. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. akvarelirani crtež cca. Ljubo Babić RICHARD III. A. l. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. d. Zagreb. d. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. Zagreb.d.: Žene l.k. IV.

akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign.D. Vodopija. B. 582.: SADKO IV. pastel na papiru 230 x 150 mm vl. Froman HAZU.d. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928. HAZU.D. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930. HNK 227 A. papir.D. g. FROMAN. I. 572. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930. Zagreb. akvarel 243 x 330 mm sign.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 574. HNK 227 A.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. 577. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Zagreb. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.d. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925. I. B. 573. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign.D. g. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. Zagreb. HNK 19 A. Vodopija. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.D. HNK 16 A. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. Zagreb A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb A. Stravinski: Žar ptica / g.D. HNK 227 A.: Rimski . Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. I. B. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir. g. Zagreb. Zagreb. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. d.d.260 571. AKT.: Šeheresaga / P. 575. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign.d. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. / PARIS 1930.D. 576. 578. g. B. I. Zagreb A. B. kombinirana tehnika HAZU. pastel na papiru 230 x 145 mm vl. 580. Vodopija. Zagreb. Zagreb. 581.(?) papir. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. 579.: PFROMAN.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU.D.: Sergius Glumac / 42. akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign. 583.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU. akvarel 246 x 320 mm vl. 1928 HAZU. HNK 227 A. akvarel 243 x 330 mm vl. HNK 16 A. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. d.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Rue des Bernardius / Paris 5e vl.D. Vodopija.d. Vodopija.d. Zagreb A. slika / P.d. HNK 227 A. . I. Sergije Glumac STUDIERZIMMER.D.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. I. Zagreb. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. I. Zagreb A. 1930 HAZU.

Vodopija. Vodopija. Zagreb. HNK 200 A. Zagreb A.D. Vodopija. akvarel 322 x 250 mm vl. I. Vodopija. I. I.D. 261 585. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 223 x 158 mm vl. B. I. akvarel 322 x 250 mm vl. 588. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. Zagreb A.D. Vodopija. B. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 591. akvarel 322 x 250 mm vl.D. I. Zagreb A. 587. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. B. Zagreb A. akvarel 223 x 158 mm vl. Vodopija. Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir. B. B. 589. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. akvarel 322 x 250 mm vl.D. 590. I. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. 592. B. 594. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 246 x 323 mm vl. .D. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU.584. I. I. Vodopija.D. Vodopija. B. akvarel 322 x 250 mm vl. B. Zagreb A. I. Vodopija.D. Zagreb A.D. Zagreb A.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 593. 586. Zagreb A.

601.5 cm M. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940. 599.8 x 13. MSU. 598. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.d. MSU.d. oko 1930 c / b fotografija 17.N.: d. 602. 1934. Zagreb. klor-brom-srebrna fotografija 32. Josip Berner DUBROVNIK vl. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937. oko 1930 c / b fotografija 16.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik.3 cm sign.2 x 25. NJEN PONOS Zagreb. MUO 24043 M. MUO 24042 M. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16. Tošo Dabac NAT 1936.3 cm sign: Berner vl. Tošo Dabac NJENE OČI. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .N. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . klor-brom-srebrna fotografija 35. Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929. Zagreb. Dubrovnik D. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign.T. Zagreb. .N.3 x 22. c / b fotografija 40 x 30 cm sign. 1936. 596.4 x 27. 600. 13. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac.: d.d.N.5 x 19 cm M.2 x 22. Dubrovnik D.T.fotografija 595.: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA.u. MUO 24572 D. Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934.T. MSU . Vladimir Šarić. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb. MSU .N. vl.ATD 8 262 D.: d. presnimka iz kataloga I. Vladimir Šarić. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940.N.u. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940.2 cm sign. Zagreb. 603.T.u. 597. 604.5 cm D.ATD 277 D.

4 cm Muzej za umjetnost i obrt. 618. klor-brom-srebrna fotografija 32. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. Milan Žegarac Peharnik. klor-brom-srebrna fotografija 39. Zagreb. srebrobromidna fotografija 22 x 11.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb.8 x 29. 612. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.605. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb. 1934.T. MUO 41446 M. Samobor D.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. MUO 41327 M. Zagreb. 1934. 609. Zagreb. 611.T. oko 1936. MUO 41668 M. Zagreb. 614. 1922. 616. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 15736 M.T.T. 1934. Zagreb. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925.T.T. c / b fotografija 42. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb.6 cm Muzej za umjetnost i obrt.1 x 29. oko 1934. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb.9 x 35.: d. MUO 41537 M. 25.T. MUO 41528 M. Maja Đurinović. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.2 x 20. MUO 15735 M. Milan Fizi PARALELE oko 1937. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb. 608. oko 1934. 606. .N. Zagreb. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. 610. 1934. MUO 41503 M.T. MUO 24696 M. Zagreb D. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb. Zagreb. 607. Zagreb.N.3 cm vl. Samobor D. 1939.T. Zagreb. MUO 41536 M. 263 617. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok.N. MUO 24051 M. 1934. 615. Zagreb.6 cm sign. Zagreb. Milan Žegrac Peharnik. Zagreb. 613. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb.T. 1919. prije 1937. 619. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.u.T. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. MUO 15737 M.d.

MUO 49229 D. 622. Zagreb. Branko Kojić IZLAZAK Zagreb. 1930. 631. Zagreb.T.5 x 16. 626. 628.d. Zagreb. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. 1932. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. oko 1926. 1934. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T.T. klor-brom-srebrna fotografija 27.N. 1929. M.5 (21.T.u. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb. 629. 1934.mosinger M. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb. MUO 44074 M. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. 1924. 14. Zagreb. Zagreb. 1930. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T. oko 1926.N.u. MUO 49231 D. 1929.u. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. Zagreb. 264 625. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925.u. Zagreb. MUO 41937 D. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. na poleđini: Dr.5) cm sign. d. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16.8 x 16.5 x 16 cm M. MUO 24632 M. 630. digitalni ispis autorske fotografije 21.u. Petar Dabac. Zagreb D. br. 624.5 (22 x 16. 632.u. klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20. d.: f. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. d. 633. d. 627. 1934.8 x 24. Zagreb.d. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. Zagreb.620. d. TONKA vl.N.d.8 x 28. MUO 41737 M. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb. sign. 623.4 x 15. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb.d.T. 621.8 cm sign.: d.3 x 22. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb.u. oko 1930. 1934.d. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt.T. MUO 41663 M.N. MUO 42035 M.T. oko 1928. klor-brom-srebrna fotografija 32. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb.d. .d. klor-brom-srebrna fotografija 38. MUO 24356 M.5 cm sign d.1 cm sign.4) cm sign.N. MUO 49423 D. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt. 1934.

Zagreb.2 x 38 cm sign. Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10.u.4 x 15.8 cm sign. Nikola Szege AKT 1934.l. Nikola Szege PLESAČICA Osijek.u. G.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb D.d. Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21. Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936. bromsrebrna fotografija 28. Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927. .T. 1933.T. 1933. 641.d. kontaktni. 1927.N.S.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M.6 cm sign. suha ploča 41. bromsrebrna fotografija 38 x 26. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni. 1927.u.N. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek. Zagreb D. d.d. Osijek.S. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt. MSO .d. 645. Aleksandar Reputin. Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb.N. dvostruka ekspozicija vl. d. 642. MUO 24631 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa. MSO 157074 D.7 cm sign. 638. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo.T.161119 D. MUO 49420 D. 644.N. bromsrebrna fotografija 56.T.634. Zbirka fotografija.N.N. Zagreb M. srebrobromidna fotografija 16. 1934. Osijek. Nikola Szege GLUMAC 1940. papir.9 (38. 636. Zagreb. d.1 x 16. .5 cm Muzej za umjetnost i obrt.: g.: d. 639. MSO 161120 D.Museo storico dell‘ Istria. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni.8 (29. kontaktni. 646. Osijek.u. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb.N.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek. negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L. 637.9 x 38. 643. Zagreb. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb.3 x 47. 265 635. J. Zbirka fotografija. papir. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb. suha ploča 51. MUO 41159 D. 640. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933.3 cm sign.8 x 41.9 x 51.d. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.d. negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L.u. oko 1925. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. Slavka Pavić.Museo storico dell‘ Istria. digitalni ispis autorske fotografije 23.: d. Szege Muzej Slavonije. d.2 cm) sign.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre . c/b fotografija 27 x 18.u.1932. MUO 24701 M.7) cm Povijesni muzej Istre .

na kartonu Varnai / Osijek I.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.J.5 x 13. Solomon Weinrich. Zagreb. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb. c/b fotografija 24. 1928.3 x 31. MUO 42755 D. Zagreb. 1928. Muzej za umjetnost i obrt.u. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.O. klor-brom-srebrna fotografija 39. staklo (leća) 10 x 7. 1925. 266 650. metal. .1922. Zagreb. MUO 39393 D. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.u. klor-srebrna fotografija 37. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit.: d. d. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek.4 cm Muzej za umjetnost i obrt.d. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak. Velika Britanija. D.N.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. 653.647. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb.N.1 x 30. Zagreb.N. c/b fotografije 24.8 cm sign. 648. Njemačka. 654.T.3 x 31. 652. D.d. fotografski aparat za film. bromsrebrna fotografija 28.7) cm sign. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16. Zagreb. .5 cm Muzej za umjetnost i obrt. metal. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.6 x 24. navoj za film industrijska proizvodnja bakelit.: d. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb.d. prije 1925. Zagreb. godine.J. Zagreb. 1934. MUO 42739 D.8 cm sign.O. 649. koža. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. .N. koža. 1925. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb.1935.1934. s dva refleksna tražila.N. 1925. fotografski aparat za rol film. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb. MUO 24554 M. MUO 44519 D. 651. FOTOAPARAT ZEISS IKON.u. MUO 42951 D. Zagreb.

.

Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX. Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH. Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba. Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko .

. Zagreb Muzej hvarske baštine. Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Zagreb Vera Lambert. Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU. Zagreb Zlatko Karač. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Šibenik Muzej grada Zagreba. Atelijer Meštrović. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu. Zagreb Hrvatski muzej turizma. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Zagreb Muhiba Levan. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Zagreb Marijan Milevoj. Fototeka Moderna galerija. Osijek Muzej suvremene umjetnosti.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti. Opatija Institut za povijest umjetnosti. Zagreb Muzej grada Šibenika. Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. kazališta i glazbe HAZU. Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zagreb Milan Žegarac Peharnik. Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Zagreb 269 . Zagreb Vlado Borošić. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Labin Ministarstvo kulture RH. Rijeka Muzej Slavonije.d. Zagreb Dubrovački muzeji.

TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. Zagreb Potomac. Ortoforma d. Zagreb KGZ. Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel. izrada ukrasa Mario. Zlatarsko-trgovački obrt Fajn. Strmec-Samoborski Andrea. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter. Zagreb Interior & product design. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por. Dubrovnik Centar za kulturu Brač. Zagreb Moderna galerija. Zagreb Jor. Produkcija suvenira Anarta. Gradska knjižnica.o. Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. Metalni artikli Team . Zaprešić Štimac. Zagreb Kerschoffset. Nerežišća Zaklada Karlo Grenc. Zagreb .o. Osijek Dubrovački muzeji.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej. Kulturno-povijesni muzej. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod.obrt. Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Rijeka Miroslava Margetić.

Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo.muo. Sva prava pridržana.NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt.hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 . Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić. suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011.hr www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful