P. 1
Art Deco Katalog PDF

Art Deco Katalog PDF

|Views: 2,487|Likes:
Published by Lina Gonan

More info:

Published by: Lina Gonan on Mar 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/14/2013

pdf

text

original

ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

purizmu. talijanskom i ruskom futurizmu. Uostalom. Imao je razloga za tu tvrdnju. čiji tempo. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. aktivizmu. I zastupnici likovnih umjetnosti. Sankt Peterburgu. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču. nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912. suprematizmu. dinamičkog velegrada. Londonu.) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”. Berlinu. Parizu. laudator bečke moderne. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. književnosti. nadrealizmu ili srodnim orijentacijama. prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. a uskoro i filma. prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . Dijagnostika bečkog pisca. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. dadaizmu. zenitizmu. radilo se o kubizmu. koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela. Hermann Bahr. glazbe. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891. Hillerov suvremenik. Fenomen umjetničkog pluralizma.zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. On je proricao poentiranom metaforikom . plesa. prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”. New Yorku. bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. ekspresionizmu.

neviđeno i teško. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista. nego i osebujnim korelacijama. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. kao primjerice kod Piscatora. Budući da se art déco. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. U inovacijsko kolo pridošli su art déco. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. . gutača vatre i noževa”. u nekima (art déco. koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. kiparstvu. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno. Za razliku od modeliranja epoha. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. tvore filmske projekcije. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). konstruktivizam. drami. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. glazbi i plesu. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. pri čemu treću dimenziju. čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. pjesništvu. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu. pa i naše teme: art décoa. oko sredine dvadesetih godina. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan. suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. pripovjednoj i esejističkoj prozi. Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. taj je termin čak nužno potreban. štoviše. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije. Za definiranje pojedinih smjerova. nepovratno prošla. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. u nekim bitnim. Četvrt stoljeća kasnije. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima.

U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja. teško je zamisliva bez secesijskog modela. filma. već bilo zatečeno. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. nastala istih godina kad i nova objektivnost. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. koje su nastale slučajno ili naknadno. Nova dekorativnost. Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. sportu. Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. novih mogućnosti na području kazališta. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli.Takav je sinkretistički stil i art déco. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva. granica je između modernog i tradicijskog načina života. odijevanju. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. ipak. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. poput pokretne 15 . sve je to 1918. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa. reprodukcije glazbe. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. i psihoanaliza. Razlika je. danas sama po sebi razumljiva. i teorija relativnosti. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. i Röntgenov izum. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata. godine. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. konvencije. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. osobito na području klasnih hijerarhija.

možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. filmskih i fotografskih publikacija. Art déco. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . primijenjeno oblikovanje. Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. automobila. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. Uzme li se to sve u obzir. na ulici ∑ na plakatima.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. metonimijski rečeno. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. samo je jednim dijelom. u dvadesetom stoljeću. već manje u arhitekturi. Međutim. Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. jazza i modnih revija. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. Svoj puni zamah orijentacija je stekla. napose stream-lined oblikovane mašine. Igora Stravinskoga. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. Među primjerima iz glazbe. dakle problem koji nije specifičan za art déco. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. s obzirom na udio tehnike. Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji. Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati. međutim. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. bicikla. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći. pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). pročeljima zgrada. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925. modernih plesnih dvorana. u opremi tiskovina poput modnih časopisa. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. pojava zatvorenih prostora.

Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila. Rickettsa. u ranijoj. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. poput Hoffmanna i van der Veldea. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. Toulouse-Lautreca. našli su mjesto u secesijskom kontekstu. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. nego o upadljivosti u smislu osjetilne. izvornom značenju. mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. Tooropa. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. kao u pojedinim središtima secesije. stilizacije. Vogelera. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. mladog Kandinskoga. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata. Gaudija. od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže. Klimta. Baksta. iako je riječ o posve različitim tvorevinama. njemačkoj 17 . Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. i s olakšavajućim okolnostima.Zeitgeist. Ako je primjer Beč. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. Ornament i zločin. od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga. lutajući skalom od arija do objave rata. svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi. Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. prije svega vizualne. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata.

koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. Kad se radi o teoretskim razmatranjima.) Umjetnici se trude.18 verziji Vom neuen Stil. opisa i oponašanja zbilje. godine. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju.. mrtvim prirodama. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa. funkcionalističkih zgrada. a svakako će biti simbol razdoblja. Svjetski rat. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. bilo strojevi. dugačke kose. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”. do 1931. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. samo što ne teži. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. licima. Léger. kao što već spomenuto. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. sna. bilo ljudi. uzburkanog života. godine. svakako ne u cijelom stvaralaštvu. razlika je u punom smislu očita. godine. bižuterije. najčešće se spominju dva Francuza.) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija. koja je “čvrsta. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. a ne mimetički pristup krajolicima. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima.. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. za oblinama. Iako je Pariška izložba. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom. gitara i gondola. Svi motivi postaju “stvari”. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina. jasna i točna”. piše on 1925. koja prati oblikovne tendencije od 1907. art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. poput secesije. tvrdi francuski slikar. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije. neovisnu vrijednost. Svaki artefakt ima svoju posebnu. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost. dakle zbiljnost artfakta. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. mandolina. nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva. automobila. . S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog. međutim. bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka. André Lhote i Fernand Léger. Umjetnost se svakako ne može izolirati.

on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. filmski. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. (Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926. to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. velikim zabavama. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti. gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. izloženi pred gledateljima. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. upravo asketskom.To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”. u usporedbi sa secesijom. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe.) Za razliku od revija. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. Kästner. “Duh vremena”. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. gradska bohema. Brecht. godine. dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. prije nego što bi ih dali nakladniku. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. život predgrađa. neboderi. sportski časopisi. Geslo je bilo “uporabna lirika”. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. Međutim. konstruktivističkom. kao što to čine neki današnji kritičari. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. svakako je pretjerano. 19 . u kabaretima. gubeći se u prilagodbi. a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. koji je upisan u art déco. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti. koje iskazuju šarenilo art décoa. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. Modni. mostovi. Umjesto krizantema. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću. školama.

koji se temelji. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo. Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami. Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok).20 Jedan od najranijih uzoraka. Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. Cipre. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. domaćeg (primjerice u Odaka. S. Vlaisavljevića. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. operi. Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti. U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. violinu i sedam puhača) iz 1929. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. koji se oslanja na . Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište. Baranovića. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. od konstruktivizma. godine. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. Paralela s glazbom očita je. objavljeno početkom tridesetih godina. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. Kozarčanina. baletu. pogotovo u hrvatskoj sredini. Majera. U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. Međutim. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa.

navesti art déco. osobito u vrlo maštovitim figurinama. koja su podupirala i političku revoluciju. Da je inscenacija ostvarena. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu. on je izgubio svoj identitet. može se kao važno svjedočanstvo. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. Drugi svjetski rat nije preživio. uz novu objektivnost. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja. art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva. Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti. 21 . tako reći neutralan. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. Pojavio se u sretnom trenutku.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

cik-caka. obilježene pluralizmom. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom. Nimalo slučajno. odnosno nedostatak progresivne ideologije. simptom ukusa i potrebe za uživanjem. prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina. Međutim. Time prevladava interes za hibridnost. i art déco je (re)konstrukcija. citatnošću. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. od pop arta do arhitekture. iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne. godine. ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968. jazza i swinga.” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. heterogenost. . eklekticizmom i teatralizacijom medija. nebodera ili “ludih dvadesetih. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret.

Herbert Read odlazi još korak dalje. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda. nasuprot rodonačelnicima modernizma. 337-349.. Jr. 25 Robert Bonfils. kojima daje nedvosmislenu prednost. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003. Joyceov Uliks. koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa. Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925. L. Istovremeno.proturječnost i kompleksnost. nastala su prije 1914. Međutim. Modern Architecture. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 . Wrighta. Spenglerova Propast Zapada.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju. Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925. Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera. Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. Međutim. Henry-Russell. 1925. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije. 1 Hitchcock. godine. // Architectural Record 4(1928). str. Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. . Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima.

poprima razmjere prave “egiptomanije”. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. futurizma. Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih.” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju. figurina i drugih dekorativnih predmeta. nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. toster. Massachusetts : The MIT Press. zmijske kože. 2000. kubizma. usisavač. 1934. Herbert. satova. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. bakelit. aluminij te niklanje ili kromiranje. od afričke i asirske do srednjoameričke.2 Međutim. ali i bez masovnog tržišta. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. Radioprijamnik. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. Cambridge. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima. London : Faber and Faber.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. One se unutar zapadne. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. str. fovizma. stolnih lampi. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. Stoga. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. 7. od interijera kino dvorana do nakita. Patricia A. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija.. . Paris. vizualnog jezika i ikonografije. a time i novu estetiku. fotoaparat. stoljeća percipiraju kao “Drugost. gramofon. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. 3 Morton. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička. hegemonističke kulture početkom 20. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. eklekticizam kao naslijeđe 19. do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. De Stijla. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa.

Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. brodova i cepelina. 1930-ih potovim plakatima. sudjelovati u društvenim događajima. Les Echos des Industries d'Art. Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim. s lokomotivama. vodeći francuski dizajneri Desny. posebno oni specijalizirani za pojedine medije. lokomotiva. stići na vrijeme. Art et Décoration. Biti informiran. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore. Primjerice. jednima zastrašujuće. automobila. Damon. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. umjetničkim i fiziološkim aspektima. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć. svijeta putovanja. od izloga do teniskih terena. u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. jednom riječju živjeti moderno. .Košarica.svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. a drugima očaravajuće. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou.Francuska. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma.

znanstveni pristup oblikovanju. Također. Francuska. Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier.28 Servis za kavu. s težištem na indirektnom. rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama. U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte. Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike. stoljeća. u art décou pojavljuje se inženjerski. . difuznom osvjetljenju. Christofle (Orfévrerie Gallia).

Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke. savršeno precizno proračunatih proporcija. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. Poput suvremenika na Bauhausu. od tostera ili paravana do šalice za čaj. Primjerice.4 4 Krekel-Aalberse. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea).sat i dva svijećnjaka. sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera. New York : Harry N. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici. No iako su na prvi pogled slični. Art Nouveau and Art Deco Silver. inovativne pristupe oblikovanju. 1989. . oko 1925.29 Kaminska garnitura . dekorativni i moderni. kao što su stilizirane ruže. Francuska. košarice s cvijećem. i Puiforcat. girlande i fontane. Annelies. autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. geometrijski. Istovremeno. Abrams Publishers.

30 Naslonjač. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera. bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. poslije 1927. koja je ujedno i najraznolikija. koji također barataju citatima prošlosti. Jean Dunand i Eugène Printz. Ipak. u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray. Osim toga. nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože. Charlotte Perriand. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije. i 19. Pierrea Chareaua.

31 . oko 1930.Toaletni ormarić. Francuska.

32 Buffet. oblikovanje: Paolo Buffa . Italija.1940. . 1935.

Wood or Metal? // The Studio. 6 Duncan. ali i u industrijskoj produkciji. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. pâte-d'email ili pâte-decristal. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. Tragom reformatorskih pokreta. Alastair. uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama.Josef Lorenzl. London : Thames & Hudson. Vol. Beč. uspostavljena 5 Gloag.”5 Keramika također u art décou doživljava procvat. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. John. 2009. koje je također u znaku francuske dominacije. Glava djevojke. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu. poput pâtede-verre. No. . Pierroti. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. Figura djevojke zarobljena ptica. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja.). 430 (January 1929. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi. Vally Wieselthier. koji zastupaju industrijsku estetiku. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. str. Colombine.6 Nimalo slučajno. maske. 97. oko 1923. plesačice. Beč. keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa. oko 1928. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma. oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma. 49-50.

München : Klinkhardt & Biermann. . 34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola. // Vogue. luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji. Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu. Italija. 1 August 1925. str. Walter Spiegl. Henri. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života. Pojedine tematske cjeline.Servis. -1935. Le Décor de la vie moderne./28. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života.8 7Pazaurek. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7. 1983. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Glas des 20. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Tanjur Marienthal. Francuska. Ekstravagantni. 1925. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju. 1927.. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije. Gustav E. 8 Bidou. oblikovanje: René Lalique . 29-37. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni. čisti i udobni.

Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. Čehoslovačka. poslije 1930. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot.. ne zadovoljavaju se više samo prodajom. Galeries LaFayette. Prvobitno najavljena za 1914. Maurice Dufrène.Vaza. nakon nekoliko odgoda izložba . Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa.

kao što su tvornica porculana Sèvres. Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice. Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije.36 Servis za kavu i čaj. izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. keramiku. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. predstavnici umjetničkog oblikovanja. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju. Fauguez i Baccarat. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. arhitekturu. Međutim. skulpturu. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. 1925. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica. modu. knjigu. paradigma Le Corbusierovog . simbolizirajući njihovo jedinstvo. Nijemci nisu bili pozvani. Naime. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa. primjerice René Lalique. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. Zagreb.

Waldemar. // L'Amour de l'Art. . Thonetovim stolcima. br. Potpuno različitih formalnih obilježja. 1632. 10 George. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. // L'Amour de l'Art.. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima. i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. str. Marie. Međutim. 1632. kolovoz 1925. svibanj 1925. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales.. Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. 283-291. metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.10 9 Dormoy. Poput Le Corbusiera i Mel'nikova. br. str. 174.koncepta kuće kao stroja za stanovanje. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži.

kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa. str. Zagreb : Ex libris. Željka. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990).11 Ipak. 13 Avangardni teatar Sergija Glumca. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. 45-57. Tim Benton i Ghislaine Wood. Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. // Život umjetnosti 29/30 (1980). politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka. 2003. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi. 14 Kolveshi.] Charlotte Benton. Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama. 12 Čorak. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova. London : V&A Publications. 2006. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije. 2004. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Željka. / [ur. Poljska i Mađarska. . 1928. Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. Predložak ovitka za časopis Svijet. u Muzeju V&A. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. 36-41.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. Katalog izložbe. str.12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima.

39 . Joso. Simptomatično je. 17. str. časopisima i plakatima. kao i reklamnim oglasima. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava. Journal of Design History. Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. 3 (2004). 7. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada.15 Štoviše.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda. str. a ne konzistentna stilska formacija. avijatičke izložbe. Industrija Hrvatske i Slavonije.” osobito u drvnoj industriji. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. 1924. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu. br. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala. 16 Lakatoš. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today. Osim glamurozne površine. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan. tada se slika mijenja. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike. medalja i nakita. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. 283-293. Gone Tomorrow. Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja. donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf. kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe. da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj.modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. Vol.. tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere. gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja.

40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju. a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma.Tomislav Krizman. zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života.) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka. U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926. 1927. Zagreb. Međutim. neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem . Plakat izložbe "Djela". Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije.

Zagreb. Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti). Predložak za ćilim. filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu. // Nova epoha. 17 S.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac. oko 1925. 15. Vaza. str. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. filmska vrpca. Zagreb. trokuti i šestari. maska. 1920. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta. 1(1926). Zagreb. a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice.Otti Berger. . u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”. R. 1926.

Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. / [ur. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. . // Obzor. Jaša. Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. Plaketa. str. 2009. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. 229. The International Exhibition. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti. 8. Zagreb : Horetzky.. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. Katalog izložbe. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. Zagreb.] Charlotte Benton. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu. 8. 152. U tom kontekstu srednjoeuropske. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom.21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. Charlotte. 19 Benton. Zagreb. 2003. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd. Navedeno prema: Vučetić. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou. godine. snagu i autentičnost. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod.42 Hinko Juhn. Jasna. Tim Benton and Ghislaine Wood. London : V&A Publications. zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. 27. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti. str.19 S druge strane. 1926. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. Umetni obrt. Naime. 1925. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. Mato. 1932. odnosno o konstruiranju identiteta. Hrvata i Slovenaca. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba.” Navedeno prema: Grgašević. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. // Art Deco 1910-1939. br.

Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Muzeja za umjetnost i obrt. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija. a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje. nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. slikari Milo Milunović.Marijan Trepše. ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman. Nimalo slučajno. sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. Marijan Trepše. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. Maksimilijan Vanka. Vitraj Inženjer. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka. 1928. Etnografskog muzeja i 43 . Zagreb. Antun Augustinčić za reljefe. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole.

Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921. . 1935. Zagreb. Stelle Skopal. zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali.Svijećnjak. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu. Osim nacionalnog paviljona. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara. dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama. Nimalo slučajno. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano.

27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. a ne samo pučke tradicionalne kulture. Umetni obrt. Jaša.. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz. 1926. // Art et Décoration. reforme i promoviranja umjetničkog obrta. Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru. Procjena Koste Strajnića.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti. Charles. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta. str. kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”.24 Zanimljivo je. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. 26 Millet. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije. još uvijek u Hrvatskoj nema. str. 25 Saunier. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides. te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. str. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe. 45 . 188-192. navodeći impresivan broj nagrada. La Section Yougoslave. potpuno je suprotna. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta. koji je “un véritable foyer d’art décoratif. III.. 24 Grgašević. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. Gabriel. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju. Nešto blaži je Jaša Grgašević. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba. Novembre 1925. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene. 38.

Charles Loupot. u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo.28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. 1925. str. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau. Pariz. a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika. 1930. Plakat za Citroen. Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. 11-37. // Bulletin JAZU 2(1982). . Zagreb. Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu. primjerima češkog. Plakat za Zagrebački zbor.46 Božidar Kocmut. primjerice Ive Kerdića.

47 .

48 .

Vilko Gecan. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo. uz iznimku etnografskog pristupa. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. arhitekti i obrtnici. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. preuzet će uređaje bogatih salona. str. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. Studija za naslovnicu časopisa The Dance. nakita. Po uzoru na Werkbund. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. što je prepoznala i suvremena kritika. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide. vitraji. od opreme interijera (zidno slikarstvo. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. mozaici). stakla i predmeta od metala. Sergije Glumac. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. 49 . a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. modnog pribora i uveza. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927.. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh. Tvornica peći Pilot..” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete. jednog od omiljenih motiva art décoa. Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. Neukusne strane proizvode. Plakat Odjeća Friedmann. dječje igračke kao i ostaloga.. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici. 1927. u Umjetničkom paviljonu. 4. osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika. Prema predlošcima članova Djela. Zagreb. 1929. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći.. što je potrebno i u najskromnijoj kući. između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925. koje dnevno i svuda susrećemo.d. 1928. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji . bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora. arhitekturu i umjetnički obrt. dekorativne keramike. predmete su prozvodili. Zagreb : Tipografija d. čipke.

Plakat Pomozite studentima. a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. 1924. Zagreb. jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. ženske udruge. Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu. imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929.50 Josip Seissel. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger. Vizualni identitet izložbe Djela. tvornica stakla u Paraćinu. namještaja Bothe i Ehrmann. Nakon zagrebačke. Državni čipkarski zavod. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge.

grafičkog. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. Osim poticanja trgovine i potrošnje. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju.. Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. Utemeljen 1909. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. a osim toga da podigne promet stranaca” 31.. i Jošt. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama. pretvarajući se u središte društvenog života. koji evocira brod. strojobravarskog. Bojan Baletić]. str. Bogoslav K. Svjetska izložba u Barceloni. 141-153. Ivan Velikonja. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt. kolovoza 1929. Osim Djela. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. str. Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. i New Yorku 1939. Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi. 2007. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar. keramičkog. // Grafička revija 5(1929).30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. 17. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. 31 Citirano prema: Laslo.hijerarhiziranom odnosu. trgovinu i promet. bačve. 51 . Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932. Ipak. Aleksander. Zagrebački zbor i paviljoni. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe.. // Svijet. Josip Šauli. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. Bruno Bauer i Vladimir Šterk. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog. godine. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. 178-181. ćilimarskog i tekstilnog. 14.

Plakati za Zagrebački zbor 1926. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. Istovremeno. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. Pavao Gavranić. Ernest Tomašević. koja je. do 28. . odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. a od 1924. na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina. U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe. obraćajući se najrazličitijoj publici. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Ivan Tabaković. Istovremeno. Ljubo Babić. od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama. Već 1922. ožujka 1926. Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. str. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. Sudeći po odjecima u medijima. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma.52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). Godine 1926. propagandnog plakata Bernda Steinera. 33 Galjer. pulsirala ritmovima urbane kulture. 336-347. Andrija Maurović. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”. Emil Vičić. čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. Zastupljene su sve namjene. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. Otto Antonini. Jasna. kolaža i montaže. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine.

Njegov osnivač Miroslav Feller (1901.). Igrom slučaja. ∑ 1924. U Parizu 1925. ∑ 1961. Beču. Istovremeno.d. studije zenitističke arhitekture. Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti. ∑ 1925. gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago.) nastaje između Berlina. Reklame. Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. upoznaje Friedricha Kieslera. a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja.) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922. od 1922.. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela. sport. u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d. Sergije Glumac. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. Njegov teatarski opus (1923. neuobičajene. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino. s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja. 1923. ∑ 1964. u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku. ekspresivne kompozicije i tipografiju. koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 . Anka Krizmanić. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost. futurizma. upijajući utjecaje ekspresionizma. koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik. politička propaganda i reklamni sadržaji.).komunikacija u Hrvatskoj. kubizma i konstruktivizma. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903. Pragu.). nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. do 1925. agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike. Zagreba i Pariza. Njima se 1928. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela.). Centroreklam. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu.

str. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list. među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926. kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. i časopis Reklama. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. Primjerice. pozitivno-negativno. racionalno-iracionalno. koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. . zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja.54 Zavoda (1928. u 20. Primjerice. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima. što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača. ali i ambijent moderne urbane kulture. stoljeće. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. označava prekretnicu. u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list. ruralne sredine u modernu./1929. Kulisa. Reklama). One više nisu samo racionalne domaćice. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa.34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća. Naime. U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. 99-118. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene. brižne majke i dokone dame. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. ranije je zarađivao samo muškarac. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba. Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine.) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. godine. // Peristil 51(2008). kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko.

1997.55 Adela Milčinović (1879. a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma. ženi u budućnosti. spisateljica i novinarka svestranih interesa. dramaturg. 36 Detoni Dujmić. trgovini bijelim robljem. Jagoda Truhelka : Izabrana djela. Adela Milčinović : Izabrana djela. fotografija. nastao je 1925.) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. prostituciji.). oblikovanje: Aladar Baranyai . objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste. ženskom pravu glasa. Zagreb.]. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. 1921. 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica. Sudeći prema posveti. Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac. zaštiti djece.). i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80.-1968. Salon vile Ilić. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. rođendana. književni i likovni kritičar. autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904. Dunja [prir. Zagreb : Matica hrvatska.

Zagreb 1937.38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924. da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje.56 Naslonjač. a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924. izražajnih svojstava. Maja. predstavio glasoviti Rudolf Laban. oblikovanje: Srećko Sabljak. str. 39 Đurinović.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. Zagreb : Klovićevi dvori. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju. kći Andrije i Adele Milčinović. u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović. nego prije svega samosvjesni čin. . 2007. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. 220-221. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica..39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu. Ples.

44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. IX. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem. Naime. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910.43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma. Marijan Trepše. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta. 44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga. II. . br. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928. godine. Tomislav Krizman. Tereza Paulić.. knjiga IV. godine. “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. Olga Höcker. 65-283-865. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”.. Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu. prvenstveno na razini edukacije. str. 17. J. A. prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946.) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. Anka Martinić. 2003.. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. (Jugosl. Ernest Tomašević. Vladimir Kirin. Zagreb. Svijet. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja. Arthur Schneider. 1927. Zagreb : Ex libris. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva. do 1941. Pjer Križanić. Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca. 1930. među izlagačima su bili Olga Höcker. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića. 12. 249. 1951. Zdenka Sertić. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege.41 Simptomatično je. ni obrt u Zagrebu 1907.).Blanka Dužanec.U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu. godine. god. a od 1919.

Boško Tokin 1920. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. profilira u multimedijsku umjetnicu. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. gdje je studirala fotografiju. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika. opremi knjiga. Ivana Tomljenović Meller. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929. Ivana Tomljenović.58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. . fotografija. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. Otti Berger. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. 1930. u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. od književnika i slikara do arhitekata.. Marija Baranyai. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. Časopis Comoedia u prvom broju 1923. Predložak za plakat Meinl. paradoksalno. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju. fotomontažama. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste. ∑ 1930. Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela.

Koncept sinteze arhitekture. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona. koji je bio okosnica čitave izložbe. Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. riječ je o povratku tradiciji. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. u Zagrebu. 59 . pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. odnosno tradicije i kulture. Istovremeno.U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. nastanivši se 1927. skulpture i slikarstva. Da nije riječ o izoliranom slučaju. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama. kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

taj je način života ionako trebao brzo nestati. Šminka i frizura definiraju ju kao novu. ilustriranih časopisa i dnevnih novina. No. prikazuje pomno našminkano naslovnica. Napretkom novog industrijskog doba.Oto Antonini. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta. 22. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk. a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma. sa Svijet u svibnju 1926. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja.62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno. pomodnu frizuru. Svijet. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća. 1926. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala. 5.

ali je 1921. U stvarnosti. sunčanju. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim. egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. automobilskim utrkama. natječajima ljepote. Ipak. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo.haljine. brzom i uzbudljivom svijetu. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini.000 stanovnika. Na predodžbenoj razini. 1935. Zagreb je brzo rastao. nastalog raspadom austrougarskog carstva. dotičući tek površinu društva. jazz-orkestrima i plesovima. 12. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima. Svijet. S druge strane. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. . sportove. modernom baletu. 63 Reklama za Nivea kremu.500. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. dvadesetih su bile tek u začetku. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. teniskim turnirima. frizuru s kratkom kosom. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva. noćne klubove. u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije. balovima. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. imao svega oko 110. upravo zbog njihova nedostatka. Hrvata i Slovenaca. Stvarne ekonomske promjene. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185. mobilnost. koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. Stilom prezentacije. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. 21.

. Haljina. Pariz. -1928. kreacija: Jean Patou.64 Večernja haljina. 1927. oko 1925. Hrvatska.

Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. godine. sa stilom koji je poslije nazvan art déco. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. Moda Dama i art déco moda. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. parfeme. Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu. Worth. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. oko 1926. pak. Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. L'Oreal. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. Hollywood je. Bourjois. Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. . no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925. pudere i kreme marki Coty. Elida i Nivea. Pariz.

Otta Antoninija. predložak za haljinu. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. vozi automobil. njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće.Večernja haljina. 1933.-1925. u rasponu od starog Egipta. i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta. Časopis Svijet. Zagreb. Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama. premda je samo dama mogla sebi .. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. Poput svojih secesijskih prethodnica. smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima. U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. što je art déco haljine učinilo modernima. Ipak. jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza./34. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice.. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. modele vodećih pariških dizajnera. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926. koji se pojavio 1926. 1920. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. 66 Kornelija Geiger. Zagreb.

Časopis Kulisa je u rujnu 1929. uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. Pariška visoka moda. dnevnik Večer je 1937. Prema kraju dvadesetih godina. suknje su se postupno produžile. pa i u Grazu. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. godine. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. prava Svijetova modna junakinja. šeširima. održala se na Zagrebačkom zboru 1924. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”. divne čarape i poetične šešire”. koja se u to vrijeme. Ženskog lista i Kulise.Torbica. poimence Wortha. jasno. Moda je postala konzervativna. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa. Istodobno se razvijala i domaća moda. lake cipelice. sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal. Paula Poireta. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. U svom blago senzacionalističkom stilu. modne salone. koliko imamo sposobnosti i smisla. postolare i frizere. uključujući krojače. Beč. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile. koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. ali je djelovala mladenački i moderno. dragocjena krzna. uz časopise poput Svijeta. Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima. modistice. postižući dojam dužine asimetričnim umecima. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva .priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. dok se s druge strane možemo 67 . izgubila je svoju mladalačku zaigranost. Luciena Lelonga i Molyneuxa. Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. Ona je.dugu kosu”. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. Wiener jenim večernjim haljinama. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri. napustio prijestolje. 1922.

.. Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. U izvještaju iz 1935. 1929. naslovnica. najmodernijih modela”.68 Oto Antonini. toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima. 6. str. Svijet. danomice uvjeriti. da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45. 4. Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. 31. 8. već i same kreacije i zamisli novih. 45 Jutarnji list. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade.. travnja 1924.

1926. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937.Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. godine. U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. . godine. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. 27. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine. Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. 27. smješten u Dugoj ulici 8. 1928. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. Vidrić i drug. 10. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi. Svijet. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. dok su modistice Dragica Šmid. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina. Salon V. Svijet. 2. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5.

oko 1925. . Budimpešta.70 Haljina.

pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. 11. Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. apstrakcije. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba.Art déco i moda kao umjetnički projekt. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima. Načelno. 20. etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. Svijet. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom. U potrazi za egzotičnim i neobičnim. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika. Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. 1926. ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom.

godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. te spomenula. Svijet. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”. “Jugoslavija je predstavila originalne. . Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa. 3. Štoviše. bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice.72 Smoking Senzacija današnje mode. ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. poput drugog večernjeg kaputa. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola. kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. 27. 1926. među nekoliko drugih eksponata. svilenog izvezenog pojasa. Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.

oko 1925. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima. estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima. Austrija ili Hrvatska. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. 73 . te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke. doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. koja je 1908. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva.Haljina. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928. ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva. Osnovana 1913. godine. Dok su proizvodi petrinjske Udruge. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. Antonini je 1926. godine.

ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor. 8. 24. Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju. 1929. On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925.74 Naši Missovi. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. ali je istaknuo da bi . Svijet..

uvijanje. rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste. godine. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . 37.. 47 Ibid.. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje. str.Franjo Mosinger. 1926. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta.. te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. Jaša. Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića. 1929. kako si zaostao u kulturi!” 46. . Ruke tipkačice. sa suzicama. odevene po poslednoj francuskoj modi. prevladale su konzervativne tendencije. 75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici. Umetni obrt. U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević. Umjesto toga. Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936. nego ono savijanje. Tijekom tridesetih godina. u garderobi poneki šal”47. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. 38. str. kolje od srebra sa filigranskom izradom.. pozlaćen.

ali se prodao u 600. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. ona je bila novi društveni fenomen. nosila je kratku kosu. Bila je mlada. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. nova je frizura bila svakome dostupna. a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. njezino je tijelo bilo dječačke građe. novina Hrvatski dnevnik. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. tradicionalna austrijska ženska nošnja. Dirndl. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. Garçonne nije samo promicala novu modu. brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. . kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika. no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. izgledom i ponašanjem. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. godine. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac).000 primjeraka. Garçonne. noćne izlaske i ples. u čast istoimenog romana koji je 1922. No. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima. Nasuprot tom trendu. Svijet je 1928. Ipak. praćenje mode. protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa. Nasuprot nekoj skupoj haljini. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte. Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. no Garçonne je bila znatno smjelija.

Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. postavši. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu. pidžame. Pokazuje mladu ženu u snu. 20. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. stvarnog ili imaginarnog. već razmišlja o novoj zabavi. ta je kratka haljina. primjerice. razotkrivajući žensko tijelo. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. 4. kako je Svijet ustvrdio. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. kod kuće kad su primale goste ili. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu. Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. dok u snu grli jastuk. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. a žene su ih nosile na plaži. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. u najhrabrijoj verziji. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. poput. 1929. Svijet. objavljen u Svijetu 1926. Crtež Epidemija Charlestona.. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata. Ipak. Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. . objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene. na ulicama svjetskih prijestolnica.

1. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote. 28. u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su.Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom. 1928. Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. Svijet. Ludo se zabavljajući u Zagrebu. već i tradicionalne društvene norme. Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. u nadi da će biti . Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. No. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama.

Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. Lipika. 7. Sv. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. Vrboske. Osijeka. 16. 1933. Omiša. Garešnice. Križevaca. Pakraca. naslovnica. Dugog Sela. Krapine. Šibenika. Ivanić-Grada. Crikvenice. 79 objavljene. Varaždina. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. Virovitice. Paga. Karlovca. Novog Marofa. Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928.Oto Antonini. Stizale su iz Splita. Svijet. Voćina. Ozlja. . Ivana Zeline. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. Susedgrada. Lepoglave. Suhopolja. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. Slatine.

80 .

Elitni je Svijet 1928. oko 1927. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje.Večernja haljina. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. Kulisa je 1929. Štoviše. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. Pariške mode i Hrvatice. 1962. tipkačicu. str. makar deklarativno. Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935./34. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne. To su žene.. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. slikaricu i frizerku. Demokratizacija mode. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. mlada žena s modernim bubikopfom. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze. spisateljicu. gotovo nepoznat do 1914. telefonisticu. Zagreb : Stvarnost. 1933. profesoricu. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. Josip. od manije bubikopfa do kratkih haljina. kondukterku. proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. blagajnicu. Razni elementi zapadnog moderniteta. prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu. Zagreb. Večernja haljina. Beč. kuharicu. tvrdi da 48 Horvat. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. 409. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale. sunčanja i američkih filmova. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu. dadilju. Josip Horvat. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. od mode do kuhinjskih recepata”48. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi.. Doista. spominjujući poimence tajnicu. 81 . ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje. plesa. u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca.

82 Oto Antonini. Svijet je . Svijet. simbolično nazvana Gospođica X. radila je kao prodavačica u modnom dućanu. 10. Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. i djevojka s reklame. je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod. taj je oglas bio namijenjen mladim. ali nije niti klasno obilježena. 1926. Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje. neudanim zaposlenim ženama. naslovnica. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. 4. Poput mnogih među njima.

jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford. Tako je Kulisa 1929. No. oko 1925. Članak. pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa. Rukavice. Na samom početku tridesetih. . optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. Modna revija tvornice cipela Bata. Američki film je osvojio svijet. Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. 83 Šešir. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva. Austrija. žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”. održana 1927. na Zagrebačkom zboru.. Zagreb. masovno proizvedene ljepote. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla. što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. mode i kozmetičke industrije. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu.1928. oko 1930. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. glasi zaključak Obzorova članka. objavljen u Obzoru 1929.

a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. Katharine Hepburn i brojnih drugih. Grete Garbo i Marlene Dietrich. Pole Negri. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda. donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. primjerice Gilbert Adrian. Jutarnji list je 1929. Myrne Loy. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford. Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. Jutarnji list se 1937. znatno slobodniji moral. U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. Lily Damite. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”. Joan Crawford. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. 10.84 Filmske zvijezde poput Clare Bow. naprotiv. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. Kulisa je 1931. 1926. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce. Iz ženskoga sporta. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. postali su slavni poput svojih pariških kolega. . Holivudski modni dizajneri. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije.. U kratkoj priči Karakter kokote. 4. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda. Svijet. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. Svijet je 1926.. temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima.

Kupališna haljina hlače. Zagreb (?). 85 . oko 1930.

masovni su mediji izumili celebrity kult. samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima. sunčanja. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva. Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih. ali ga nisu sebi mogli priuštiti. Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . sporta. koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. Štefica Vidačić Miss "Europa". Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. 1927. mode i plesa do zore.86 Foto Reputin.

str. 1984. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927. godine. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit.hrvatskih medija. Društveni se status novinara dramatično promijenio. Zagreb : SNL. pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal. Svojom ogromnom plesnom dvoranom. Kako je Svijet 49 Horvat. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo. privukao je gradsku elitu. najveća zvijezda pariškog noćnog života. Četiri desetljeća kasnije. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba. a neki su bili odvažni. seksualno provokativne plesove poput tanga. Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. uvodeći nove zvukove poput jazza. Jutarnji list 1929. 182. Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva. godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express. Drugi rituali. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi. političkih. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj. nego je bio pravi spektakl. 87 .. financijskih i poslovnih segmenata nove elite. bili su znatno elitniji od češljaonice. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. Josip. održan u Esplanadi 1928. sagrađen 1925. Novinari su postali posrednici između umjetničkih. opremljenom američkim tehničkim spravama. Balovi i plesovi. poput balova profesionalnih udruga.charleston. situacija je bila radikalno drukčija. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49. Josephine Baker.. Prvi Novinarski bal. šišamo.

od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala.. a da nitko nije slutio.. pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926. No. Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. Nošnja to je Amerike. Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50. 51 Horvat 1984. putovanjima. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. Bio je to. “Tangu 1927”. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke. gospodin Tucić. koji se također prepustio plesu. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. Kako su novi plesovi redom bili erotizirani. Putovanja. … Brucoški Dandy. . Održavala su se i plesna natjecanja. primjerice. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. godine. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute.. gdje su 50 Tucić je 1927. zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. brzine. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca. nego i novi društveni sloj. str. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom. Obično je gologlav. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu.88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. Učitelj plesa. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. 237. otvorio je svoju plesnu školu 1920. luksuza i moderniteta.

Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. ali i hazena. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. mačevanjem. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl. pa čak i nogometom. Na crtežu u Svijetu. Dubrovnik. Novi Vinodolski. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931. Sport. Hvar. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. poput kožnih modnih dodataka za glavu. Svijet u članku iz 1929. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. godine. pokrivajući Split. jahanjem. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. Poput većine modernističkih rituala. Rab. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. golfom. kriketom. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. bacanjem koplja i diska. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. veslanjem. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. Usput. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Nogomet je postao izuzetno popularan. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. Crikvenicu. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. lakom atletikom. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom. plivanjem.se automobili natjecali svojim izgledom. U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. hazenom. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. od lokalne do nacionalne razine. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije.

Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale. Beč i Berlin. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu. Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10. koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje. te da je na horizontu “Amerika. obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. godine. Svijet je u svibnju 1929. filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život. ostali autobusom i vlakom. Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini.). Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. u organizaciji vatrogasnog . ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje. Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda. Vitezovi noći (1928. Od tog trena. zemlja filma i dolara”. Uistinu. naglašavajući kako su ljepotice. kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston. Tajne Orijenta (1928. rijetki vlastitim automobilom. Ali. skladanog posebno za tu prigodu. a do mnogih je došlo nepredviđeno. Vidačićka. ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. koja se šepurila u sredini dvorane.). jedna je od natjecateljica. Drugi su se društveni rituali.90 se prostirale uz rijeke u Osijeku. uljepšale savsku plažu. U prosincu 1926. Brodu i Sisku. Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena.). Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale. Natječaji ljepote. bila je prva.). Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”.) i Evine kćeri (1928. foxtrot ili tango”. a naši seljaci čudom se čude. najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. Ljubav u snijegu (1929.

program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. pjevačkog društva. pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze. unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije.društva. Godinu dana kasnije. građanske čitaonice i studentskih klubova. Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. gospojinske udruge. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava. Svijet je 1927. 91 . koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama.

. a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama. Let(imo) nad Panonijom.. 1929.92 . i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno. Miroslav Krleža..

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

. a posve dostatno za produkciju suvremenih. krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome.). radilo se tek o novim tranzitnim svratištima. nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda.. čini se.koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. (dakako i kasnije. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“). U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. ∑ 1939. 1945. nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu. u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja. kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu. radnje smještene između Vinkovaca i Broda. u pauzi putovanja za Istanbul. dakle.94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi. U prvom. gdje će 1934. vremenskom rasponu . . Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. primjerice u Brodu ili Kninu. zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977. ∑ 1962. Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas.

Drugih je. No./S. usprkos svem komoditetu zamornog putovanja. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati. dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55.. odnosno 3:25. međutim. na vrhu Gundulićeve ulice.  1925. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i. ovisno o O. Hotel Esplanade. ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana.O.95 Dionis Sunko. Pritom. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova). Mihanovićeva 1. 1922. Zagreb. .S. nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama.

96 .

napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske. caru carevo. zahvaća Korušku. ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. razglednica 97 . tad je nova zajednica. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim). prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta. 1919. Mihanovićeva 1. Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i.Dionis Sunko. ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. ali napetu alijansu. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti. Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. pa Gradišće sve Ivo Tijardović. Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče. a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. Hotel Esplanade.).. Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906. SHS.) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. pojednostavljeno rečeno. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem. Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija. tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format. Zagreb.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove.

i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba.). od brojnih spomen-obilježja (i skromnih. Ipak. npr. in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze. dijela Kvarnera. općim i specijalističkim spomen-edicijama. dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe.). bila zaustavila.. u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. S. inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države. Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim. Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. 1928. objavljivanim o deset. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja. 1939. Beograd. Đurđević. ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna. ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939.. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći. Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920.. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur. godine rođenom. a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba. Zadra i Lastova. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja. duboki pojas preko Drave itd.i dvadesetgodišnjici postojanja. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu. Usto. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave. slijede državni udar. baš te déco-godine 1925. (konverzijom K. sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre.u.K. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“).98 do pod Beč i Bratislavu. no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke. itd. Konačno. „Šestojanuarska diktatura“.

fotografija .Drago Ibler.. Pariz. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu. Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi. fotografija 99 Josip Seissel..1925. 1937.

napokon Naša kupališta. štoviše.100 Nacrt Zagreba 1926. Prag  izd. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja.. pa su predmet. Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku). odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije. bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse.. te. Hidrotehniku . Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu. industrijskom centru države. uvrštenje. vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije. Heilbrun. konačno. Sokolstvo. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola. gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR). Zadrugarstvo. Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima. u Zagrebu). Rudarstvo i topioništvo. ptičja perspektiva. Veles). zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji). Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja./1939. . eto. raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični.. Studio L. Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu.). imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja). Šumsku industriju. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. Elektrifikaciju. Taksativno. Promet. a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila.

Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda. ljubitelja arhitekture. primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. ∑ 1929. Zagreb.1932. Kralja . Jugoslavija na tehničkom polju 1919. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova. u ovim mutnim prilikama (sic!). Nj. Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. (ur. u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima. jedino je. Vila Spitzer.. 1930. Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . Rajko Kušević. uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina. umetnosti i tehnike uopšte“. 1931.).. duha. V. pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država.. izd. te drugom naslovljenom Gradovi. fotografija interijera lječilišta itd.101 Gomboš & Kauzlarić. disciplinirano i konzistentno. Zagreb. (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). Novakova 15. materiju donosi racionalno.

102 .

a.. 1921. Ipak. Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. Dubrovnik. Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937. Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929. sva tri svoja poglavlja (Kulturni. te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba. tek Jugoslavenski nacionalni album. ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova. Zagreb. [s. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. Vila Ilić. ponajprije na svjetskim izložbama. dok priloge o razvitku Zagreba i Splita. naročito u dometima umijeća građenja. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta..). država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni. na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja..Benedik & Baranyai. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom.] /oko 1933. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda. S druge strane. postiranim uz Palais de Chaillot. s primjerima Karlovca i Splita. u Barceloni gdje je. 103 Alfred Keller. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari. Vila Zimdin  Šeherezada. Josipa Seissela. Paunovac 7. razglednica . 1928.

Tomašićeva 10. kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini. 1924. Gradska štedionica. Kuća Glück. nacrt Pollak & Bornstein.  1929. 1928. Vila Pallavicini  Rusalka. Boninovo  Dubrovnik. 1937.. Kapucinska 29. Zagreb. perspektivni prikaz 104 .. Osijek.Nikola Dobrović..  1938.

Dolac. 1932.Juraj Denzler. natječajni projekt.. Uprava komunalnih poduzeća. reklamni letak . fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel. Zagreb. Zagreb. 1926. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. Gundulićeva 32.. Zagreb.  1930. 1934.. Zgrada Shell.. Gradska tržnica. Zagreb. Zakladni blok. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. Gajeva 5. 1932.

taktilne kvalitete prostornog okvira. fotografija . osobito uz poratnu. klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. Seissel i. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. Savska cesta. Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa. 1929. Zagreb. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. Unatoč osvojenom Grand prixu. u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima). Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički. posebno. ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925. Željeznički nadvožnjak.. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro. no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama. eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque. Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali. Gotovo platonski solid. gotovo Denzler & Kauzlarić. Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas.. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu). ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića.

fotografija .. 1931. Zagreb. nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice. i Werner Schürmann te Alfred Keller. Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924. Mihanovićeva 3. Zagreb.. Središnji ured za osiguranje radnika.) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati.107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta.. s Paulom Bonatzom. i Albert Esch. Split 1924. 1925.  1928. Hansom Reichowom i drugima. Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski. Osijek 1925. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera.

osnovane). rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“). 1937. Ladany (Gomboš & Kauzlarić. na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. 1924. . Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. na Korčuli te. pa ipak.). 1940. dakako. ali i vile Botteri (Frane Cota... 1921. orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat. o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić. 1933.). u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma). feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai. 1928. Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai. 1924. objektom presizanja déco historiografije).) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. 1937. kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor).) ili rekonstruiranoj kući A.). Wohlmuth (Pollak & Bornstein. 1928. ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata. gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno. 1926. 1928. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl.. 1934. Zlatko Neumann u Crikvenici). u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta.. gdje su spomenute kuće 1936. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa. primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein. 1931. jednako kao i Bauhaus dizajn. posebice. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija.108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor). naglašenih streamline detalja).) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota. Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih. s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora). Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora./1937.). 1921.. a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj. boravka na ladanju. 1928. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller. kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja. vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann. sporadično u raskošnim.).. s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji. a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. Deutsch (Benedik & Baranyai.. Kod alternativnog stanovanja. Crikvenici i na Sušaku.

Gimnazija. a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. 1930.. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan). fotografija . Zagreb. Karlovcu. na Sušaku (Bulevard). Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. Križanićeva 4-4A.. maestralne stanogradnje 1930-ih. izvorno prugastoga pročelja). 1932. gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma.. tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. Zlatko Neumann. Brodu. Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize). lijepa i ukusna. pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila. bila i solidna. S druge strane. Egon Steinmann. isto se može reći i za stanogradnju u Splitu.. nadalje u Šibeniku. Konačno. naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić.109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B. pa i Zadra. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). Osijeku.

Gradska kavana.Ignjat Fischer. Gradska kavana. Račića  Marjanske stube. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić.. fotografija Petar Senjanović. fotografija . Split. Šetalište dr. Dubrovnik. Zagreb.. 1923. 1933.1931.

poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima. 1933. ∑ 1930. kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl. također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj. 1930.). 1929. 1934. s bravurozno riješenim stubištem).). na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk. 1927. koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih).. U prostorima rada. 1932. zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler. déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa. na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski. Lopud.. ∑ 1931. Hugo Ehrlich. gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej).. Job (Hribar i Velicogna.)..).  1936. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer.). 1923. 1934. radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata. 1937. 1926.1925. 1933. tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom. poslovnim i upravnim zgradama. Ebenspanger (Vladimir Šterk. 1932.).). Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić.) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović..). déco estetika po prirodi stvari nije dotakla.). reklamni letak . obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji. Hotel Grand. S dodatnom. karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar. napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider. tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. Kod brojnih gradnji mješovite namjene. također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene.).1923. 1931. ∑ 1927. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini.Rubno pak područje socijalne stanogradnje.) s prikazima cepelina. ∑ 1940.

flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti. Kino Edison. 1932. ∑ 1928. 1922. natruhama tzv. 1931. konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler).. nadalje.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji. trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. kao raskošna scena novinarskih balova. Karlovac. Denzler i Kauzlarić. ∑ 1936. izbora za Miss Jugoslavije. purimskih balova Židovske zajednice itd.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. 1926. s ponudom točenoga Ožujskog piva. Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio. prostora renoviranih zagrebačkih kavana . 1932. ali. u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko. 1932. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl. no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró. 1933.) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann. perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. 1930. streamline moderne.). 1929.. karamela i Bronhi bombona.) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale.).. žilavke i klekovače. s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi). ∑ 1925.Edvard Schön i Bruno Bauer. Milinov (Dionis Sunko. javnih toaleta. na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch. Potonji pristup gotovo da je opće pravilo. Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike.). a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom.. 1920. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina. Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski. 1925.) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac. 1932.).

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti. mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta. s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. poglavito u . između akademskog stila i nadolazeće avangarde. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret. uglačane površine. Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. napetost tijela. Kiparska umjetnost. Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama. Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. Sjajne. Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. je završilo.120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco. do 1918. kao tradicionalnija. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva. U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. plošnosti. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme. čistoća plohe. tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila.

Branislav Deš.Pobjeda slobode. Pariz. Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. ković i Ivan Meštrović. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković. te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. 1918. ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva.domeni keramoplastike. već je prije iznimna pojava. 121 .

Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev. Branislav Dešković [monografija]. 1977. ∑ 1939. što nije realizirano. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju.. Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883. Palais des beaux arts.) nastalim oko 1915.). Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac. odlučno je zakoraknula prema naprijed. 1920. nagašena kubična geometričnost. Supetar : Brački zbornik. i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves. s opširnim navodima literature i izvora. dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći.52 Pobjeda. Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. ∑1962.) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. . personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. 1919. godine i to na skulpturama malog formata. Pariz. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet.) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918. Pariz. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu. Duško. Cavtat Branislav Dešković (1883.Ivan Meštrović. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela.

Gliptoteka HAZU. str. Ženevi i Cannesu 1916. (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Karađorđevića izrađen je 1922. prosinca 1924... Nancy Cunard. Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture. Vlaha u niši ponad njega. 1915. Miss St. Svjetlo se razlilo prostorom. Zagreb.. Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. str. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. Irena. 89-94. Ivan. godine. (Meštrovićev reljef kralja Petra I. 1915.). London. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila. jasna linearnost. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus. Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922. Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes.-1924.-1922.) 123 . uklonjen je 1941. Katalog izložbe. Paris 1925.56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika. Cannes. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić.. Kraševac. ∑ 1922. Zagreb. od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta. 1920-1922. Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu. 1915. London. listopad ∑ studeni 2008. London. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina.) 56 Viđen. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv. br. George. i kip sv.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti. Mauzolej obitelji Račić.reljefima sakralnih motiva53. do kojega je došlo 1922.. Izložba povodom 125. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen. London. 1917. Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Cavtat 1920.. 1917. Meštrović 53 Npr. // Oris. Tate Gallery. 130-141. drveni reljef Polaganje u grob. Gospa s Djetetom. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I. i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1. Cavtat. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.. II-10-2001. 2009. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. Visoki izduženi formati reljefa. tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi.1923. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. 2001.: Ruža Meštrović. 2008.. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića./1917. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920.. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić)..55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika.

124 .

Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture. str. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. 681. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU. Usp. American Art Déco. godine. Seccion del Reino de los Serbio. Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita. 2003. Croatas y Eslovenos. 2010. poglavlje IV. omekšana. Katalog stalnog postava.: Paradigma Ivan Meštrović. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. 585-689. Katalog izložbe. str. . Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. (Osim Kontemplacije. 1924. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp. 208. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine. . artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije. Zagreb : HAZU. Ova antiherojska.: Horvat Pintarić. SAD (Institute of Art). koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60. kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja.58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929. br. 59 Exposición internacional Barcelona. Kontemplacija. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat. te izraženom linearnošću i simetričnošću. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. lirska skulptura pokazuje drugačijeg. Tradicija i moderna.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti. 2005. o skulpturi Kontemplacija v. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu. 1924. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. i Marulića. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. London : Thames & Hudson. 100 djela Ivana Meštrovića.. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu.“. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920. Vera.Ivan Meštrović. dok je odljev iz 1994. Figuru zbija u blok. 1929. poglavito na području kiparstva. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu.. Madonu s Djetetom i Plesačicu. 2009. Isto tako. str.) 60 Duncan. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine.: Galerija Ivana Meštrovića. Split : Fundacija Ivana Meštrovića.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. Alastair. većinom iz srednje Europe.

Baltimoreu. Detroitu. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost. 1925. Philadelphiji. u Buffalu. Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. a sljedeće. izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. Chicagu. Denveru. do 1928. Indijanac s kopljem. Louisu. 1928. St. Godine 1924. Rochesteru.Ivan Meštrović. Bostonu i . tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba.

. str. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. 3. New York. Drugo putovanje u Ameriku. Zagreb : Školska knjiga. 1928. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji. 51-55. 64 Barbić. Chicago i ostale izložbe. str. Penelope. str. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja. Duško. I.. 76-103.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. 632. Kečkemeta. str. Premda su realistični detalji. The Studio. Simetričnost postava. Indijanci u Chicagu.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. napetost tijela. 13. // Bulletin HAZU. dj. luk i koplje izostavljeni.-2002. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka. 1978.62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD.).. dj.. 1928. br. New York. br. 63 Art and Decoration. ritmička harmonija. 60).-1932.. str. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. reduciranje detalja 61 Kečkemet. Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici. (bilj. a na temelju legata od milijun dolara. 76.Clevelandu61. Nov. Deco Sculpture and Archaism. // Art Déco 1910-1939. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. 541-576. Život Ivana Meštrovića (1883. Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928. 1927. Spomenici Indijancima u Chicagu. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. 2009.. 26. godine.-46. 62 Curtis. Ritam. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. vidi i izvore citirane u knjizi D. 1925. Tako je na Manhattanu 1925. London : [izd. 2003. The American Magazine of Art.] Charlotte Benton. Zagreb. 19. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije. Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group. (bilj. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura.) .-1962. F. nav. (Repro: Svijet. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima./26. linearnost. 127 Antun Augustinčić. i nav. Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor. Vesna. str. Aveniji Michigan. 52. 61). siječanj-lipanj 1935. Boston. svezak (1883. Treće putovanje u Ameriku. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti.). iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship. 45. sv.. Tim Benton i Ghislaine Wood. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu.

128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. spomenik. 67 Barbić. Zagreb : DPUH. Dujam Penić.66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća.. Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. ovaj su Harlekin. okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života. Povratak u Split 1920. str. u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu. Parizu. 1979. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. 68 Kečkemet. odlazi u New York. 1927. U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. London : Thames & Hudson. no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. nav. godine. do 1932. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh. Vesna. a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca. Marjanovića. Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija. učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza. gdje boravi i stvara od 1924. Penić 1914. te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen. 102. 2003. Alaistar. Muza sjećanja). i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. 1927. str. Saloma. 208-233. u tome poglavlje: Sculpture. ali nadasve žive i poticajne faze. .). ovoga puta u Pariz. ∑ 1946. ljubitelja umjetnosti i umjetnika. dj. American Art Déco. Londonu i Madridu. Münchenu.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. (bilj. Duško. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. 66 Duncan. Antun Augustinić. Izložba u Kingore Galleries 1919. Iz te newyorške kratke. 64).

na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem.69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru. Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara.Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti. koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini../1938. Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937. .

130 .

Galerija Ulrich. Proljetna pjesma. 1989-1990. ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. II. a 1925. ∑ 1979. Frano Kršinić. gdje su već su bili prepoznati Dešković. vis. te Harlekin (Mladić s gitarom). 71 Usp. 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin..B. Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića.. 1925. kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925. sadra: Gliptoteka HAZU. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini.. Meštrović. str. 124 cm. oba iz 1928. godine. Zagreb.). 1925. str. 9-10. (uvodni tekst: Snježana Pintarić). Tonko. 1989-1990. Nemimetičkom stoljeću usprkos. 259. i 1927. vl. [katalog izložbe]. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću. Godine 1925. 3. Klanjec. B. Zagreb.: Maroević.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom). Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil. 26. i 1926. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants). god. U Parizu. GA-311 (odljev iz 1992. u Bourdelleovu atelijeru. // Svijet. Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900. 1925. A. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932.. recepcija art décoa. ∑ 1922. // Anali Galerije Antuna Augustinčića.72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija..Frano Kršinić.. vis. Antun Augustinčić u Splitu 1927. koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni. godine. Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. Maja Iveković. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu. 124 cm. pa tako i Hrvatske. Klanjec. 1929.). svibnja 1995.-27. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926. 4. Milan. 1927. 8-27. Injalberta. br. MZP-613. i 1927. ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja. Ivanišević. 9-10. bronca. 1927. //Anali Galerije Antuna Augustinčića. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National).70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. 131 . 13. str. do 1926. virtuozitet i osobnu stilistiku. Penić i Augustinčić. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. 3-7. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije. bronca: Galerija Antuna Augustinčića. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921.

1925. Paris.132 Hinko Juhn. neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva. s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo. Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929. i Kličinović. str.74 Slobodni reljef Proljetna pjesma. 7. a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73. najznačajnijeg kipara češke moderne. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes..). upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme. 1926. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925. 1925. Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue). Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa.) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925. Božena. uključen je više kao dekorater prostora. ∑ 1982. Zagreb. 1968. (sic!) Kršinić (Zagreb).) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti. međutim. Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929.. Frano Kršinić. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija. godine. Akt mlade djevojke uzdignute ruke. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. 1998. i Barceloni 1929. Zagreb. .

Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji. Hinko Juhn. a Braniš drvorezbarstva. Razvedena obrisna linija.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj. uglavnom ženskim aktovima i portretima. karakteristični su za art déco. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja. kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura. akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara.). U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. odnosno Umjetnička akademija (1922. Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba. Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923. i Djevojka plete kosu. Hinko Juhn. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie. slikar i kipar. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika. značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882. Zagreb : ArTresor naklada.).). a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. 133 . Vojta Braniš i Davorin Hotko. u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva. Davorin. U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka. i drugih. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. Hinko Juhn (1891. Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku.“ 75 Prema istom izvoru.. 41. 2009. i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović. Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi. Analizirajući ovu figurinu. 1926. dinamična kompozicija i morfološki detalji. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji. dekorativna figura motivski. ∑ 1988. ∑ 1940. Dresdenu i Beču. 1928. prisutan 1920-ih godina.. str. Ivan Mirković (1893.

koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925. 291. 86-88. Kiparstvo 19. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla. 78 „Tih dvadesetih godina. sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama. koji je bio među osnivačima Salona. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. . Aladar Baranyai) je izgubljen.] Igor Fisković. str. Stella Skopal. 40. Božidar. 1997. Katalog izložbe. Plesačice. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. Vojta Braniš. str. uz Hinka Juhna. i 20.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića.” Cit. oko 1930. još su Joza Turkalj. Zagreb : MGC. Tonko. 1975. Frane Cota.. str. Beograd. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja. Kršinić i Radauš. Robert Jean-Ivanović. stoljeća. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta. do 1928. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959. mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti. 77 Maroević. stabilnosti i redu. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto. djelovale su kao univerzalno pokriće. u: Gagro. Od kipara članovi su bili Augustinčić. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur.76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926. te zatvaranje u intimnu. Hrvatska skulptura građanskog perioda.

i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo.. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec. str. Ivana Jelačić. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. godine. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme. stoljeća.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti. Oton Postružnik. 2008. Nevenka Đorđević i drugi. 29-38. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19. slikarstvo i keramiku. Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925.. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi. Darija. Vlasta Baranyai. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110.. te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. Stella Skopal. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv. Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927. te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Jelena Babić. Marta Plazzeriano. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. do 1926. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja). Zagrebačke godine Luje Bezeredija. Braniš. Đuro Tiljak. obljetnicu rođenja. primjerice svijećnjaka. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević. 79 Alujević.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882. U razdoblju od 1927. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec. Lujo Bezeredi. do 1930. Zlatko Šulentić. U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. 135 .trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi. Malvina Borelli. Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. osnovano 1926. Nekolicina kipara (Kršinić. ∑ 1979. ravnotežu pokreta i statičnosti. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. Na krilima te dobre tradicije. vaza ili stalka za kišobrane.

st.. dj. str. 69..). ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete.“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić. s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića.136 Hinko Juhn. taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom. 75). nav. (bilj. ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa. „Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (. oko 1926. . Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20. Žena s klasjem i Žena s voćem.

. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. dj. Hinko Juhn u keramici izvodi 1926. 137 . 28-29 : Original u skulpturi. // Čovjek i prostor.81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove.). (bilj.. Daina. dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom. Pariška izložba 1925. nav. Romolo Venucci (1903. Međunarodna moderna. Željka. 88-90. 1929. Galjer. str.. nav. 83 Glavočić.). dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. 1938. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. Daina. ∑ 1968. Florida.84 81 Davorin Vujčić. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925. 101-104. Yugoslavian Theme Issue. 75). sirene i dupine. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou.. Jasna. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova.30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici.. 75). Robert Jean-Ivanović (1889. 82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. dj. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija. Miami. Lav Kalda. Izradio je više gipsanih modela za skulpture. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. Dekorativnu arhitektonsku plastiku. Zbornik radova. od izbora boje.82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. nimfe i tritone. i art déco. Glavočić. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv.) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. str. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925. 99-100. (bilj. ∑ 1976. a nerijetko je susrećemo i na grobljima. Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934. lepršavim velovima. 22-23. Galerija Antuna Augustinčića.. 17. talijanski novečento. 37-41. na str. 2010. ∑ 1929. 3-4. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. i Barceloni 1929. 2002. Rijeka.Kloniranje skulpture. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. gole dječačiće. // Anali galerije Antuna Augustinčića. 84 Čorak. Forza della volontà (Snaga volje) . cit. nereide. str. The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. 1990. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh. uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. str. 1991.. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela.

Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. br. s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije. Meštrović (Zagreb). I.90 Postav izložbe u Barceloni 1929. // Peristil. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. kat. 1925. Pallavicini. 15. za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´. dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman. . Po završetku izložbe. 12. I. dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. i bilj. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd. Hrvata i Slovenaca. 89-98. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo.) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. ∑ Bouclier.. 91 Exposicion International Barcelona. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. „Stari majstori“. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. 16. dj. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra. 88 V. str. s dubrovačkih vrata od Pila. 84). tada već renomirani umjetnik europske reputacije. 74.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Rosandić. str. katalog izložbe.89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna. Seccion der Reino de los Serbios. kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana. koja je bila na pariškoj izložbi. Meštrović. Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. 2010. Vesna. i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie).85 Uz to.91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes. Arijana. Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. Paris. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike. bilj. 1929. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. 51/2008. Vue générale et détails. 73. Croatas y Slovenos. str. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama. Hrvata i Slovenaca.. (bilj. Arte Yugoeslavo. 26. kat. 86 Nav. 144. Gliptoteka HAZU. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.. dj. 90 Koprčina.. br.86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87. br. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. str. nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev.

Stilski dorađenija djela u dosluhu .statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke.Joza Turkalj. Beč. . Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam. Akt djevojke (Plesačica). oko 1925. Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini. a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru. a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena. slično kao na pariškoj izložbi 1925. apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku.. dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića. Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin. Djevojački akt (koji raspliće kosu). u Parizu 139 s pariške izložbe. 1920.. reljef s dubrovačkih zidina.

140 .

75).“. str.93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina. a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. str. dj. Branka. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts. 17. Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925.Ivan Meštrović.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. 1990. Miami. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. 93 Stipančić. nav. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. 104-107. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija. Yugoslavian Theme Issue. Florida. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. . Plesačica i granitna Madona s Djetetom. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka. 141 92 Vujčić. Studija za Ženu kraj mora. 1926. (bilj. poglavlje Svjetska izložba u Barceloni. Davorin.. 55-59. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

Istovremeno. . Ivanke Reberski. u potpunosti mimoišli. sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. ili ako jest. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore. Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. Kine (Shanghai). Tonka Maroevića i Frane Dulibića. 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima. od Australije i Novog Zelanda. inače prvog globalnog stila. Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. gotovo bi se moglo reći. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Afrike i Sovjetskog Saveza. Međutim. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima. jer. Prepoznavanje. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. Jasne Galjer. razumijevanje. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje.

već i u svakodnevni život. postavši tako i prvim stilom masovne kulture. London : Phaidon Press. razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. 1990. 2003. Charleston era. pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost. Koliko god točni bili. a ponekad i suprotstavljene tendencije95.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. Art Deco Painting. do 1920. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925. 97 Hillier. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. . umjetnosti drevnih kultura. str. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910. 8. do afričke umjetnosti.. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. Streamlining Modern. London. 1968. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa. Vidi : Art Deco 1910. Stil 1925. masovna proizvodnja automobila. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija.. London : V&A Publications. Azteca i Maya. klasičnih stilova. Edward. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003. 95 Lucie-Smith. kompleksnost i pojavne oblike ovog stila.1939. 145 . kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. antike. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu.)”97. posebno Egipta. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada. ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. 99 Prijelazno razdoblje od 1910. godine96. Bevis. godini. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910. u današnjem smislu tog pojma. Jazz moderna. godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. Na pariškoj izložbi 1925.. Art Deco 20s and 30s. 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu.

2003. konstruktivizma. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena. na primjer. The style and the age. // Art Déco Society of New York News 1(1982).146 Orijenta. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. veze i utjecaji traju i dalje. u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme. pa stoga može biti moderan. str. manifestom ili jasno formiranom estetikom. London : V&A Publications. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme. gotovo da se i ne spominje. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom. Charlotte and Tim. poriv. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. // Art Deco 1910 ∑ 1939. dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. Defining Art Deco.” Vidi: Greif. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. Art déco nije. dekorativnost. Martin. purizma. nove objektivnosti. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim.) može biti odvojen od drugih. ali nije modernistički. idejom. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. kao što je to bio slučaj sa secesijom. plošnost i inovativnost. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma. 101 Benton. Katalog izložbe. oslonaca. 16. fotografija i film.. novinske ilustracije. Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. str. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. On je u punom smislu te riječi organički. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila. ili futurizmom. nadrealizma.. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. futurizma.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. od kojih svaki (. . u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100. Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. izvorišta. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. 2. magičnog realizma. oglasi. bio pokrenut određenim programom.

Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja.. Varijacija na antičku temu. Razdoblje koje je prethodilo. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti. 1923. otvoren je Umjetnički paviljon. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini. imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović. 1903.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe. 1907. umjetnika./1924. . a zaključno s djelovanjem grupe Medulić. osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe..

bez idejnih ili ideoloških odrednica. različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju.148 Milivoj Uzelac. Već i prije Prvog svjetskog rata. a osobito po njegovu završetku. Parizu. Pragu. na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču. Piknik. Bosne i Hercegovine. Münchenu. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. Srbije. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja. 1922. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. Veneciji i Rimu.

usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. Kao i art déco općenito. Članovi su bili Albert Glezies./27. André Lhote./1926. Roger de La Fresnaye. Sergije Glumac (1925. str. Jean Marchand i Francis Picabia. Jean Metzinger. Edward.). nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma. ∑ 1931. 104 Grupa Section d'Or. Šumanović predstavlja slike specifične. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama. ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni. da je oštrih rubova i dosta nemiran. 1990. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja.)./1921... Art Deco Painting. Koliko god točne bile. koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva. do 1914. djelovala je u Parizu od 1912. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. Juan Gris. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević. među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. 149 . u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921. Njemačka ili Italija. 105 Sava Šumanović (1920. no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo. London : Phaidon Press. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103. Fernand Léger. da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. Sonja Kovačević Tajčević (1926. grafički dizajn i ilustraciju. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje.. mogli 103 Lucie-Smith. pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete. Archipenko. i 1928. U tom razdoblju paralelizma. Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta. 7-8.105 Specifični lhoteovski postkubizam. Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira. U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea.).povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”.

postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. Vilka Gecana. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. Povratak iz Praga Milivoja Uzelca. 1930. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII. Uz ocean. bismo reći. oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak. Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv. “praške četvorice”. post-postkubističke stilizacije.150 Vilko Gecan.

Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. 1931. Zvonko. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića. kada prvi put odlazi u Pariz. 151 sceni. str.Marijan Trepše. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912. 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. . Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. do 1921.. odnosno 1923. 2008. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića. Most. Milivoj Uzelac.” Vidi : Maković. ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu. kada ondje definitivno ostaje. od 1919. 7. prvom.

moglo bi se reći. str. Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. dinamičnog urbanog života. gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. kao na primjer u Sfingi velegrada. Dva akta (Ljeto).152 Jozo Kljaković.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete. Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa. slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. mrtve prirode i pejzaže. “mimetičkog predstavljanja. električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada. kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje. Upravo u njegovim 107 Isto. postupkom montaže. da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”. i drugog plana. koja nosi sve odlike ekspresionizma. Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način. Iako se koristi rječnikom kubizma. oko 1935. koristeći stilizirani kubistički rječnik. . Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure. 13.

Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića. Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. dijelom i Trepše i Gecan. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. bili izloženi na pariškoj izložbi. no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv. Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata. u Pragu. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. Slikarski razvoj Vilka Gecana. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu. 153 . Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921. Marka u Zagrebu. nakon njih Režek. bitno je različit.. Na slici U krčmi iz 1922.radovima. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma.

154 .

kao jedini netalijanski umjetnik. 20.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. Realizmi dvadesetih godina : magično.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. 112 Reberski. ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega. Katalog izložbe. 155 . 2003. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. str. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika. primitivnim svojstvima izraza”110. 30. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim.Marino Tartaglia. 1924. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. Zagreb : Klovićevi dvori. objektivno. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina. Ivanka. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu. 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama. 110 Maroević. klasično. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje. Marino Tartaglia. artdécoovsku fazu. 1997. str. već njihove asimilacije i interpretacije. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna. i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. objavio Prvi Manifest futurizma. likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. ∑ 1914. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. 109 Konačno. ∑ 1921.. Češljanje. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji.) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. za razliku od europskih uzora.) i kasnije grupacije Novecento (1922. Tonko.

156 .

Ladislao de Gauss. Becića. Varlaja. Mišea. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija. Autoportret s crvenim rupcem. Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka . 157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. Mujadžića. a ne slikane. modelirane. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma. Cata Dujšin Ribar. 1932. gotovo skulptorske u načinu mišljenja. Ženski portret (slikarica Marija Arnold). 1930.

već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova. forme stilizirane. izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija. Vera Nikolić. ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva.). što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. koji je. Poze su pomalo izvještačene. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam. Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. izvan svog slikarskog. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice.158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. ali ne zato manje važno. . Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija. Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta. Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. Primjereno duhu vremena. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti. Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. ∑ 1936. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. Cata Dujšin Ribar. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. magični realizam. gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa.

159 Zasebnu grupu umjetnika. Tonko. Katalog izložbe. ne po ideji. . svakog na svoj način.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima. 1993. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe. Sve njih. Portret Olge Antonini. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka. Bogumil Car. niti po generaciji. 1925. Lovran.Otto Antonini. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”. Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma. već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović. niti društvenog 113 Maroević. Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky.

160 .

mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. Molitva cvijetu mladosti. s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. No. a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića. Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. 1927. nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj. Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa.Jerko Fabković. Zanimljivo je da je Leović oko 1920. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni. 161 . nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran. niti umjetničkog. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano.

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo. scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19. No. podjednako i gornja i donja granica (od 1915. Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne. pojmu i tendencijama stila art .. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje. artizma. dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti. stoljeća. scenografiji i kostimografiji. art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20. režija. problem je i bazne naravi jer o građi.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. svodi na tu jedinu teatarsku scenu. arhitekturi. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost.). no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara. potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma. da bi se krajem dvadesetih. praizvedbom Krležine Agonije 1928. Kazališna. pa do 1940. što govori u prilog dominacije nekoga stila. gluma. i prvih desetljeća 20. kad je o art décou riječ.

Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. primjerice. Pariška izložba 1925. // Čovjek i prostor. . A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. godine. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. XXXVIII. Za razliku od art décoa. 22. dakle. Nacrt kostima za operu Vilin veo.décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja. vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina. Ponajprije. kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. Pokazalo se. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera. povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. art déco odredit će. kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. 3-4. 1991. 1917. iako ne tako davno. i Art déco. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . s druge strane. Zanimljivo je. str. secesija je u Hrvatskoj. 165 Tomislav Krizman. Osim toga.. 115 Ibid. str. međutim. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. Jasna. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925. odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. 23. međutim.. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa.

a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru. 1923. ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912. njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja. do 1922. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama.. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus . Nacrt scenografije za dramu Richard III. geometrizam). nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.166 Ljubo Babić. točnije. kao stalni.

te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. 1924. a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata.. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915. prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta. godine. u Raićevoj režiji. čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta. no. u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave). Secesijske po likovnim obilježjima. Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja. možda su najizrazitiji artdécoovski radovi. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921.167 Ljubo Babić. važan u definiranju stilova (primjerice. Schneider 1916. Svakako. s pariške izložbe. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917.

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Nacrt scenografije za dramu Rotonda .Sergije Glumac. Nacrti kostima 173 Sergije Glumac.

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom). kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. T . Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. agencija. što je photografiable“). 1923. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. 1936. taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike. rezimirajući prethodnike. prožimanja. Na jednoj strani dio je grafičke industrije. a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja.176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati. 1931. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa. daje mu novu. fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva. u filozofiji umjetnosti. Razvojem fotografske tehnike. Warburg. „vruću“ dimenziju.. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi. W. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost. Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju.) ili A. problematizira ih. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. Ona urasta u tisak.

121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“). Njemačka savremena umjetnost i arhitektura. I.. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća.. Izložba savremene francuske umjetnosti. Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi. 1929.. 1931. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. 1932. Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj. Umjetnički paviljon 1898-1998. V. ∑ 31. 16. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji. 1931. adoptirajući ga tek 1930.. od Heimatkunsta do proletkulta. 11. I. 3. upriličena 1930. IV. u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah. 19. 177 .). Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma. V. Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije. 15. IV ∑ 30. 1. ∑ 31. prema: Ukrainčik. ∑ 20. 121 No prisjetimo se da je upravo tada. što je za našu temu najvažnije. Kolektivna izložba Georga Grosza. V. Manifesto della fotografia futurista. 10. Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola. 2000. Tato (Guglielmo Sansoni). ∑ 16. Zagreb : Umjetnički paviljon. (produljeno do 30.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost. V. godine u okviru Zagrebačkog zbora. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. posebno slikarskih tendencija dvadesetih. 1928.. njemačke umjetnosti . Lea. Filippo Tommaso. recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa. 4. fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona. Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. dakle. Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. I. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. XII. Savremena francuska umjetnost.120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. 1930. V. aprile 1930.

David. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih.[Šafranek-Kavić]. . Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933. The New Photography 1927 ∑ 1933. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička. 1930. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. 1978. // Jutarnji list. 6.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente. // Jutarnji list. 125 Babić. David. 123 Fotografski efekt. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor. 29. laska i aplaudira fotografiji.. München : Kurt Wolff Verlag. a s američke strane Edward Weston. London : Arts Council of Great Britain. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125. London: Arts Council of Great Britain. Komentari u tisku. još uvijek rađene mekocrtačem. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti. a. 126 ep. Die Welt ist schön. Fotografija vizija svijeta. 1978. Povučen upravo održanom izložbom. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. Moderna umjetnička fotografija. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji..126 122 Renger-Patzsch. 1930. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'. Babić. III. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti. 1930. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. već i Nizozemca Pieta Zwarta. 4. Albert. fotografija napreduje pobjedno sve više. str.” Danas nam se možda čini malo naivnim. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham. 13. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. čiji je rezultat fotografija manje oštrine. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti. Ljubo. op. koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. 124 Mellor. Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. 20. str. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života. 19. 1928.) mogla ući u domenu umjetnosti. Germany. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). namjeran ili nenamjeran.

Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju. kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi. kon vrlo plodnog predratnog vremena. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm.Milan Dvoržak. utekli se planinama. Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930.). već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora. ali ne kao izolirana estetska činjenica.). u novim i još neprofiliranim politič.Pred oluju / Otok.). (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg.). 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva. Der Weiße Rausch . Der Große Sprung = Veliki skok (1927. Varićak.127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128.Neue Wunder des Schneeschuhs (1931. 1919. povijesti. Zagreb. 1926. 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926. te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju. ∑ 1927. SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933. U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929. . politike ili identiteta. ur.).).).179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na. S. memorije.

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

i druge. Jedna od najslavnijih tzv. oko 1934.185 socijalnom smislu. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života. postale su i ostale ikonama. Louise Brooks. 11. .): Ita Rina. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje.138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi. 31. br. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925.. 1. Ossi Oswalda. 1929. Zagreb. Đuro Đuka Janeković. // Kulisa. pozdravlja Kulisu. Dama sa psom. str. smatrana čak sukreatoricom art décoa. 9. pa najslavnija Josephine Baker. iz mode i sa scene. flapper girls.

br.) . Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. pokazujući zadivljujući.. nagrada Andjela Frajtić. 1933. Zagreb.Đuro Đuka Janeković. piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske. str. Martina Munkacsyja. nagrada Imre Weiner. Ples u prirodi. upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija. (August Frajtić. Zagrebačke škole. U Kulisi objavljuje ženske aktove. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G. 10. // Kulisa. I. III. nagrada August Frajtić. Christiana Schada. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija.. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. 19. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv. 7. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute. upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata. II. 20. 1934. Hoyniges Huenea.

primjenjujući isti princip. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. 11. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Dolac br. 141 Renger-Patzsch. 12. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. Riječ je o portretima iz svijeta kulture. 1978. Taj repertoar. Albert. br. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji. 1932. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8. 63. proširuje utilitarnim.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933. predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije. Mosinger je prvi u Hrvatskoj. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada.140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. iduća. Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma.” Citirano prema: Mellor. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F. Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa. Zagreb. 187 . neposredno nakon Mana Raya. održana 1932. David. // Danica : ilustrovani tjednik. str. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. Mosingera ∑ Zagreb. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline. London : Arts Council of Great Britain. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore. pozitiv i negativ. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. 9. 1. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. nego je i njezin glavni promotor. da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”.. godine. umjetnosti i politike.

. dovršen 1935. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije. nje etablirati istovremeno s izložbama. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. Kao i Martin Munkacsy.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. koji je revolucionirao sportsku fotografiju. simultano apsorbirajući avangardne ideje. Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića. jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči. Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac. preferira pogled „iza kulisa“. a osobito Rudolfa Labana. iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta.Tošo Dabac. Intelektualka. Film nije sačuvan. Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja. primjerice na Đuru Janekovića. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima.. Preferirao je scene svakodnevnog života. . Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven.188 je Josip Horvat. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture. 1934. Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu. Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema.“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih. dokumentarni film. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret. u osvrtu na Mosingerovu izložbu. uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao.

189 .

a što je još važnije. Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom. na revijalnoj. Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti.190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika. oko 1935. . „damica i kumica“. pariških i londonskih novinskih agencija. postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. Tošo Dabac. Stup dalekovoda. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig.143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena. posebice u scenama s tržnica i sajmova. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri).

1936. Pazi na vlak. učinio ga je slavnim. Ciklus Bijeda (Misery). pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac. već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće. Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom. Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja. 191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade. . i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice.Margaret Bourke White. ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. Henryjem Cartier-Bressonom. Milan Pavić. Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice.

Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18. Tango. uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. koji djeluje do danas. možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije. poznat kao Fra Ma Fu. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. govor dijelova tijela. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. te osniva daruvarski Fotoklub. otvoren pred Prvi svjetski rat. već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. ali i postulati Marinettijeva manifesta. Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. po prvi put samostalno izlaže. to ne znači da se selila. tada još fotoamatera. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. 1924. Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja. 18. . za razliku od dominantne note narodnih. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića. Trg I. Antonija Kulčar (Foto Tonka). oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju. Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. Godina 1937. Uz Mosingerov. Trg kralja Tomislava 18.

Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. 14. 1930. 11. god.. 1. III. 7. Berkeley : University of California Press. godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa. 15. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. poglavito svijeta kazališta. str. III. 4. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater. Prvi. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite. 4. Nickolas. zbog isključivog prava na snimanje predstava. str. Robert . 147 Dance. str. vrlo često pod krinkom. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. 1930.. iz 1921. 2. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi. Godine 1925. III. 8. str. 1930. br. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. god. // Photoplay. posvećen 20.. 4. 2002. 15. 17. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju. Greta Garbo. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix... . br.. god. Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM. godišnjici djelovanja. 1931. 51-52. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije.1932.147 Modele tretira na pomodan način. Bruce Robertson. 146 Muray. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima. vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji.. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji.145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. The Amateur Movie Producer. br.. Zagreb. travanj 1927.

te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. oko 1930. godine. kupališni život na Savi. uključivo i “cronique scandaleuse”. Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. do 1938. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. rabi mekocrtače i kazališnu. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost. Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK. sportskih priredbi i sl. balova. Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem. Antonija Kulčar (Foto Tonka). Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta. popularne tete Tonke. energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. maskenbalovi. Filmska umjetnost. Ostali su označavani samo suhim žigom. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska.194 kao mondeni elitizam. sekundarno podupirući avangardne pokrete. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise. Slijedit će ga natječaj za Miss. . zamalo filmsku rasvjetu. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. Akt s lubanjom. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. prva natjecanja ljepotica.

Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe. nastavlja svoj studij na Bauhausu.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno.Nikola Szege. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. pa zato i zalazi u domenu onoga. . u jesen 1929. Milutin. Plesačica. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. Zagreb. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga. Sve je više žena među autorima. domaće.und Versuchsanstalt. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga.149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti. što je oduvijek bilo vječno žensko”. 1924. Jedan od njezinih najpo. 1934. fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji. potječe upravo iz tog razdoblja. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj. koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. 195 149 Nehajev. znatijih radova.

153 Foto Kaufmann. 18. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta. grad. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova. U Dubrovnik se vraća 1932. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. godine. Szege.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932. također ponovno uvodi temu ženskog. Zagreb : Durieux. Studio Tri. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. . Aleksandar. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa. 2009.. Ivana Tomljenović. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. str. 152 Flaker. koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji. Riječ. Želimir. počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela. 1983. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor.. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. pa Traveleri. u izdanju knjižnice „Selo govori“. a samostalni atelijer otvorio 1933. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena. Nije joj strana ni fotografija pokreta. Marija. 1936. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti. itd. ali i muškog akta. 2007. Zagreb. Portrete 150 Košćević. rat. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost. 151 Tonković.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. slika.

1927. 1927. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics). Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. Adéle. Ernst Sandau i dr. Manuel Frères. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder.156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. Osim časopisa poput Svijeta. koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. kako europske tako i američke. pa čak i Latviji.glumaca snima iz blizine. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu. kao i one većeg formata. L. ponajviše u Austriji. Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. koje naziva foto-fantazijama. Igračica golfa na Brijunima. Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). Karl Schenker. knjižarama i kinima. 2005. do 1941. Velikoj Britaniji. 14. br. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157. 2. 155 Izlazi od 1927. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. Francuskoj. br. 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. J. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. uglavnom iz svijeta filma. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. Ernst Schneinder. G. Arthur Bendz). Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. Zagreb. . drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. posebice njemačkog filma. Švedskoj. Zvijezde različitog sjaja. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. Becker & Maas. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. D'Ora (Dora Kallmus. a montirane snimke. 156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. 155 Karl Schrecker. // Cinema.

a Francesco Drenig. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. konopaca. godine u Rijeci. škarama i češljem. održana 1933. Tashamira. od proslava Sv. Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci. Giovanni Balbi i Hinko Emili. U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. Anita Antoniazzo. Hinko Emili. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije. jer snimkama prati utakmice. međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija. Oduševljeni futurizmom. oko 1925. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. brodova. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava. Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. Hrvatskoj i Italiji. po obrazovanju slikarica. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. bilo nogometne GOŠK-a . Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. Anita Antoniazzo. po zanimanju liječnik.

arheološke ostatke. Josip Kulušić. David Karoly. Dubrovnik. poput Krizmanovog. 199 . Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine. Abbazia. Abbazia. Abbazia. Ledermayer. filoginije i emancipacije. Zagreb itd. tu snima prirodu. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. Wien. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije. 159 Npr. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. G.159 Sumirajući sve navedeno. Stengel & Co. Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur. Tomaso Burato. Dresden. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. prekinuta Prvim svjetskim ratom. Dubrovnik. Dubrovnik. Uz portrete. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli. Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. izražajnost i način postojanja. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi. Trenkler Co. Ljubo Tošović.ili pak vaterpola na kojima igra Jug. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru. osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. Atelier Betty. koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag. iz Leipziga. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). filozofija života. fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. Budpest. gdje je 1915. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. Dr. te izvještava s izložbi. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. Foto Berner. Ivan & Pavao Tomašić. Zadar. A. Dietrich. Rüger & Co. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. i njen konačni kraj. poznatom mondenom ljetovalištu. Đuro Griesbach. Wien. C. Oko 1927. U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. završetak njenog hilijalizma i hedonizma.

„ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života. funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti.200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. civilizacijskoj i medijskoj platformi. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere. promatranih u punoći njihovih konteksta. kritika i evazija životne realnosti. Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. . u Zagrebu. Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija. to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924.

.

// Architectural Record 4(1928). Svjetska izložba u Barceloni. Laslo. Aleksander. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. str. Bojan Baletić]. // Bulletin JAZU 2(1982). 45-57. Herbert. Gabriel. Duncan. sv. Wood or Metal? // The Studio. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. Gloag. Paris. // Journal of Design History. 2000. Detoni Dujmić. 49-50. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. str. str. str. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. 2009. str. str. str. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. Vučetić. Dunja [prir. Novembre 1925. Glas des 20. Galjer. 8. 1927. kolovoz 1925. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. 220-221. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Čorak. 336-347. 2003. 1632. Zagreb : Klovićevi dvori. Millet.]. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 283-293. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène. 1632. br. 1 August 1925. 229. Željka. // Život umjetnosti 29/30 (1980). Jasna. Maja. Grgašević. 2007. 3 (2004). 337-349. Read. Charles. // Vogue. Here Today. // Art et Décoration. Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. Zagreb : Horetzky. New York : Harry N. 2006. 1924.. 174. Katalog izložbe. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Kolveshi. br. Lakatoš. Jaša. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. str. br. Ples. Jagoda Truhelka : Izabrana djela . Lovorka. Benton. 1983. // L’Amour de l’Art.]. Massachusetts : The MIT Press. Zagreb : Muzej grada Zagreba. 29-37. London : Faber and Faber. 36-41. str. George. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. Jošt. // L'Amour de l'Art. Mato. Jasna.. Đurinović. // Grafička revija 5(1929). Zagreb. 27. John. . . Art Nouveau and Art Deco Silver. Patricia A. Industrija Hrvatske i Slavonije. 1934. str. 2007. Walter Spiegl. str. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Bidou. Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih. Henry-Russell. Art Deco 1910-1939. Jr. 1997. 1925. Morton. Le Décor de la vie moderne. Charlotte . Zagreb: Jugoslavenski Lloyd. Henri. London : Thames & Hudson.. 1989. // Peristil 51(2008). svibanj 1925. 11-37. London: V&A Publications. Sandino. Alastair. Galjer. Modern Architecture.. Linda. 430 (January 1929). 283-291. München : Klinkhardt & Biermann.d. Tim Benton . Annelies. 1926. Krekel-Aalberse. sv. 99-118. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Bogoslav K. // Obzor. La Section Yougoslave. Željka. "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. Zagrebački zbor i paviljoni.LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. Željka. Waldemar. Cambridge.. Joso. br. Hitchcock. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. br. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). 188-192. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). Zagreb : Tipografija d. Zagreb : Matica hrvatska. Marie. Dormoy. Maruševski. str. Zagreb: Ex libris. Pazaurek. 2009. The Yugoslav Pavilion in Paris. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. Adela Milčinović : Izabrana djela. Olga. Gone Tomorrow. Čorak. Umetni obrt. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. 141-153. str. 2003. 97. Ghislaine Wood [ur. Saunier. Magaš. 17. Gustav E. Abrams Publishers. Katalog izložbe. str.

Heritage and Cultures of the Seaside. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Chorvát. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. Hrvata i Slovenaca. S. Joško. Marijan. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. Jagoda. Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University. svezak 9. Umetni obrt. 2007. Zagreb : Gliptoteka HAZU. London : V& Publications. 2009. Livaković.]. Milevoj. Beograd : Štamparija „Minerva“. Novinarski kongres. Josip. godine. Azienda autonoma di soggiorno Brioni. Ljubljana : Narodna galerija. Hoffmann. Beograd : Musée du Prince Paul. 2002.]. [s. Karlovac : Naklada Leksikon . Ein Querschnitt durch Politik. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Tim Benton . Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937. // Petrović. Arhiv Tošo Dabac. 1934. 1925. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. Ivan [ur. Karač. Mal. L'Art yougoslave des origines a nos jours. Krešimir [ur. Marković. Bata-ville/Borovo. Zagreb : Školska knjiga. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. do 1948. Joso. Section serbe-croate-slovene (catalogue). Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 1962. Mattei. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922. Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Tisućljetni Šibenik. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture. izd. Rajko [ur.]. Labin : Mathias Flacius. Katalog izložbe. God. 1930. Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album. Đurđević. Hrvatih in Srbih. Industrija Hrvatske i Slavonije.-1945. Rijeka : Moderna galerija Rijeka. Leček. 2004. 1938. Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag.-1945. Dubrovnik. 2003. Catalogue général officiel. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien. Čorak. Paris. Lakatoš. 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. 19. Zagreb : Nakladni zavod Globus. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta. Horvat. Dubravka [ur. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939. 1999. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle.MODA I STIL ŽIVOTA Benton. 1929. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga. 1926. Jugoslavenski nacionalni album. [ur.]. Zagreb : Jugoslovenska štampa. Südost-Europa. Kultur und Wirtschaft. Jasna. Alfredo [ur. Kolveshi. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. 1925. Grgašević. Zagreb : SNL. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur. 43. Naša kupališta. 1984. Art Deco 1910-1939. 1924.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. vol. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. Zlatko. 2009. 2008. Kušević. Konzervatorska dokumentacija.]. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku.]. Josip.]. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“.]. Julijo. Ivan. Lakatoš. Kašanin. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918.) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa. Marko. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934. 2003. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. Království Jihoslavie slovem i obrazem. Grubišić. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta.]. 1939. Željka. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti. Josip. 1937. Ivo. Tonković. Charlotte . Brioni. Marina. 2006. Macanović.] (1935?). 2005. Walter. Živjeti u Hrvatskoj 19001941. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti. Danić [et al. [s. Osječka arhitektura 1918. str. 1939. Horvat. Grand hotel Lopud.]. Galjer. / Danilo D. 2.. Raša sa starih razglednica. Umetni obrt. Maj 1939. Milan.] (1933). ∑ 1997. Židovi fotografi. Zagreb ∑ Split. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. XIII. Antun Ulrich. Aleksandra. 2008. Grgašević. 7-40. 203 . Paris. lječilišta i oporavilišta. Željka. Josip [ur. 1996. Sokolski slet. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti .2 (2006). 1940. Raša moje mladosti. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Kovačić. Zagreb : Naklada SUZOR. Milan Glaser [ur. 2003. Ott. Suzana. ∑ 1926. Hrvoje P. Karlovački leksikon. Škrabalo. 1998. 1927. Muraj. Benažić. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina. Dubravka Hackenberger [ur. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939.]. 2006. Tihana (ur. Ivo. Paris. Split : Državni arhiv u Splitu.. Aladar Vladimir Baranyai. Joso. Zagreb : Jugoslovenska štampa. Ghislaine Wood [ur. Zagreb : Stvarnost. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. // Resorting to the Coast: Tourism. 1924.]. Šibenik u doba modernizacije. / Jasna Rotim Malvić [et al. a. 1934. Kraljevina Srba. Kisić. Kovačić. Arhiv arhitekta. Katalog izložbe. 1932. a.]. Jaša. Jaša. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Marina Oreb. 1928. 2009. Martinčić. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. // Narodna umjetnost . Marija. 1926. 2004.

Curtis.]. The Decorative Thirties. Boris. KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Baričević. Mirko [ur. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. London : Studio Vista. Paintings and Photography Art Deco. American Art Deco.]. (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. 76-103. Željka. Zagreb : Naprijed. Vimer. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. Violić. Martin. 1991. Zagreb : Štamparija „Gaj“. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). Viđen. i XX. Alastair. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. Hela. Piplović.) Beograd : Štamparija Drag. 1938. Almanah grada Karlovca. London : Studio Vista. Knjiga 10). // Lenz Guttenberg. London : Thames and Hudson. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. 1999. 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. Zagreb : Izdavački zavod JAZU. Alastair. Grgo. 2003. Vesna. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925. Milano : Fratelli Treves Editori. Uskoković. 2003. Charlotte . Miroslav Pavlović. Wendel. 37-41. Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. / Robert Plejić [et al. 1921.] (1926?). a. Vukonić. Čorak. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu.]. 2004. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. 2005. [s. Maria. The Decorative Twenties. 2003. Zagreb : Društvo Zagrepčana. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split. 1987. 2007. Duncan. 2009. M. Knjiga prva. Benton. Marinko. Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. Sablić. 1925. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. Zagreb : Prometej. Svijet Marije Lenz. str. Art Deco. Petrić. Marija. Ghislaine Wood [ur. 1961. Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. : Frankfurter Societäts-Druckerei. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj. . Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. Toni Bognolo I. Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Zagreb : Izdanja Antibarbarus . Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. Deco Sculpture and Archaism. / Vjekoslav Klaić [et al. Visconti-Prasca. The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris. 2003. 1933. Šale. / Katarina Horvat [et al. 1971. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. Martin. 17 (Fall).]. Petar Senjanović.204 Pavletić.-1925. Katalog izložbe. Zagreb 1934. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split. Split : Općinski statističko-anagrafski ured. Frankfurt a. splitski planer i graditelj. Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. // Ivan Meštrović : Skulpturen. godine : Ekonomskohistorijska analiza. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . 1925. Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. Boston . Izgubljeni raj Brijuni. Battersby. 1939. Stanko. AOL Time Warner Book Group. Vukadin-Doronjga. Gregorića. Tomislav. Zagreb : Izdanja Antibarbarus. Ljeti i zimi u Jugoslaviji. Marina. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Tim Benton . Barbić. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. Fla. London : Bulfinch Press. Katalog izložbe. Zagreb : Jugoslavenska štampa. London : Thames & Hudson./1922. 1931. stoljeća. Tonković. Paris. Sebastiano. Split : Društvo arhitekata Split. 2007. 1925. 1929. Marko [ur. str. Beč.]. Art Deco 1910-1939.]. Rad kongresa gradova 1939. Horvat Pintarić. Baška : Turistička zajednica općine Baška. Gamulin. 1990. 1986. [ur. 11-15. 1971. Zagreb godine 1919-1925. 100 godina turizma u Baški. Fažana : JU NP Brijuni. Boža [ur. 1933. 1997.). Tušek.]. Berlin . Hermann. Pavlović. // Bulletin JAZU 45-46 (1978). 2001. Penelope. 2008. // Art Deco 1910-1939. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti. 1994. 2009. Povijest hrvatskog turizma. Ferdinand Preiss : Sculpture.]. New York. 2009. Timet. Splitski almanah i adresar za godinu 1925. Paris : Édité par L´art vivant. Majda. Paris.]. 1934. Die Macht des Decorums. Hrvatsko kiparstvo XIX. New York. La Jugoslavia e gli Jugoslavi. Sandra. 2007. Librarie Larousse. Zagreb : Školska knjiga. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. Ivan [ur. New York . Darovan. Mira. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 2007. Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja. Zürich . Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes. Frano. Vera. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Battersby. Duncan. Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana. 1925.

]. Zagreb : Umjetnički paviljon.. Robert Auer (1873.Horvat Pintarić.H. Maroević. Katalog izložbe. Ivanka. Alan. Zvonko. Roje-Depolo. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. stoljeća. Ian [ed. 1990. Paris. Realizmi dvadesetih godina : magično. stoljeća. London. Marijan Trepše : retrospektiva. Zagreb : Umjetnički paviljon. Ivanka. Grgo. Milano : Vangelista Editori. 2010. 2006. Katalog izložbe. Gamulin. Greif. ∑ 1969. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. Tim Benton . Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. Petra . Katalog izložbe.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. umetnost NOR-a. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. minhenski krug. Zaczek. Branka. Tonko. ∑ 1952. Duško. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1972. impresionizam. Ladislao de Gauss. Ghislaine. 1930. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. simbolizam. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S. Koprčina. 1987. str. : retrospektiva. Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. Arijana. 1967. 1969. Katalog izložbe. Lucie-Smith. 2001. Željka. Bath : Paragon Book. 89-98.]. Kečkemet. Tradicija i moderna. New York . 1994. Maković. Zagreb : Naprijed. Vojta Braniš : retrospektiva. Vesna. Jenkins. Hrvata i Slovenaca. ∑ 1973. Dujam Penic Sculpteur. Čakovec : Muzej Međimurja. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. Reberski. Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. 1989. Vladimir. 2005. Reberski. 1968. Mažuran-Subotić. Katalog izložbe. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. : Paradigma Ivan Meštrović. Daina. Wood. Davorin. Zagreb : Školska knjiga. obljetnicu rođenja. 2007. : retrospektivna izložba. Zagreb : Umjetnički paviljon. secesija. Zagreb : DPUH. Cata Dujšin Ribar. 1925. Frane Cota : retrospektivna izložba. 2010. Zagreb : ArTresor naklada.] Igor Fisković. Zagreb : Art studio Azinović. Maković. Zagreb : Gliptoteka JAZU. : retrospektiva. Katalog izložbe.. Zagreb : Umjetnički paviljon. London : V&A Publications. . Mihicic. Duško. Art Deco 20s and 30s. str. Hrvatsko slikarstvo XX. 291. Senjanović. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Katalog izložbe. Benton. objektivno i hrvatsko slikarstvo. Art Deco. Reberski. Petar.). Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. 2003. // Peristil 51(2008). // Apollo 2(1966). 1999. Zagreb : HAZU. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889. 2008. Lida . Roje-Depolo. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. 1979. Norwich. Vesna. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Biserka. Omer Mujadžić 1903. Prelog. 2010. Svezak prvi. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Maroević. Fla. 1990. Maleković. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. stoljeća. Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Art Deco Painting. 205 . Art Deco 1910. Zvonko. 2008. 1997. Boston . Katalog izložbe. London : Phaidon Press. Mercedes [et al. Zagreb : Klovićevi dvori. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. 2002. socijalna umetnost. Katalog izložbe. Katalog izložbe.S. Katalog izložbe.1939. 2008. De Boccard. 1996. Edward. Lida. klasično. Kolveshi. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Katalog izložbe. klasično. Istre i Hrvatskog primorja. 1989. 2009. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Hinko Juhn. Katalog izložbe. 1974. Katalog izložbe. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. ∑ 1928. Realizmi dvadesetih godina : magično. Ivanka. Poglavlje IV.]. Aleksander Laslo. Kiparstvo 19. Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Rauter Plančić. Zagreb : Umjetnički paviljon. Andre Vite. Mažuran-Subotić. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka. Maković. Tonko. 1995. 54-59. Katalog izložbe. Proljetni salon 1916. Beograd : Muzej savremene umetnosti. 2003. Paris : Éditions E. Ghislaine Wood [ur. Milivoj Uzelac 1897. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Martin. 2003. Garberi. 2010. 1997. Essential Art Deco. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 2-9. 2009. Katalog izložbe. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. Zagreb : Muzej grada Zagreba. ekspresionizam. Glavočić. Vera. Dujam Penić. ∑ 1977. Zagreb : MGC. Aida. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. Defining Art Deco. socijalistički realizam. Bevis. Irena Kraševac. Marino Tartaglia. 1988. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier.. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba. Ivo Režek 1898 ∑ 1979. 1999. Katalog izložbe. 585-689. postnadrealizam. str. Editorial : The Paradoxical Twenties. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. Zvonko. 17 (Fall). objektivno. The Twenties. 2009. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Stipančić. London : Bulfinch Press. Depolo. i 20. 1998. Charlotte . Josip. Kečkemet. Vujčić. str. ∑ 1991. Vilko Gecan 1894.

198-213. 2010. // Čovjek i prostor. Split : Književni krug. Ljubo Babić. Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt. Frajtić. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). Albert. Ana. Renger-Patzsch. Dance. Split : Književni krug. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. Marija. 6. Marinetti. 3-4. god. Milutin. 45-54. 259-268. Zagreb : Institut za povijesne znanosti. Zagreb. Nehajev. 1931.. 1997. Katalog izložbe. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. Tato (Guglielmo Sansoni). Ljubo Babić. Jelena. D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. Pariška izložba 1925. Otto. Ukrainčik. // Photoplay. Smjernice u godini 1933. Doktorska disertacija [rukopis]. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). Nickolas. 5. br. Katalog izložbe. Filippo Tommaso. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. David. 11. Galjer. Lederer.206 KAZALIŠTE Batušić. Kovačić. Schneider. Umjetnički paviljon 18981998. 19. Retrospektiva 1905 . sedamdesete. // Fotogeschichte. Zagreb. 1991. aprile 1930. // Foto Revija. 16. Galjer. München : Kurt Wolff Verlag. 167. August. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe. knj. 1930. Jasna. 326. Obrisi velegradskog Zagreba. 1916. Zagreb : HAZU . Tato (Guglielmo Sansoni). Filippo Tommaso. Uskoković. 1928. Đurđa. // Jutarnji list. 1962. Konjović. 2004. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb. I/1933. 1978. Koščević. kazališta i glazbe HAZU. Josip. 2007. Zagreb. 2004. 2004. grad. 1. Zagreb : Umjetnički paviljon. Oprema opere. Miroslav Gašparović. Hrvatska književnost. / priredio Branko Hećimović. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. Jasna . Martina. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Katalog izložbe. Lea. str. 2002. Ivanka. Monika. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. rat. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. br. br. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Katalog izložbe. Aleksandar. Die Welt ist schön. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. 51-52. 2007. Želimir. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Mellor. 302-310. // Krležini dani u Osijeku 2002. Riječ. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. str. Flaker. Hochreiter. Berkeley : University of California Press. 1975. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . 1924. Tonković.1969. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu.. Zagreb : Moderna galerija. 1983. Lederer. Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. 2009. XXXVIII. str. 1. Robert . 29. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. stoljeća. 1987. // Dani hvarskog kazališta XXX. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie.. Ivana Tomljenović. str. Muray. 1991.. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. The Amateur Movie Producer. slika. i Art déco. Nastajanje. Zagreb : JAZU. 197-211. Fotografija vizija svijeta. Arthur. Jovan. Reberski. Horvat. Petranović. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. // Novosti. str. 2003. Marinetti. 6. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. . Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. pedesete. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. 2 (1982). Nikola. Ana. London : Arts Council of Great Britain. Zagreb : Durieux. 2001. // Rad JAZU. Faber. Bruce Robertson. Secesija u Hrvatskoj. br. travanj 1927. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. Zagreb : HAZU . god. FOTOGRAFIJA Babić. Manifesto della fotografia futurista. Ljubo. str. 2000. // Dani hvarskog kazališta XXX. stoljeća. 1931.

Muzej suvremene umjetnosti. Muzej grada Zagreba (Ž. Muzej suvremene umjetnosti.K.K. Zagreb (I. Beograd (B.) Snježana Pintarić.J.V.) Leila Topić.B.) Vanja Brdar Mustapić (V.) Irena Kraševac. Muzej grada Zagreba (V.V.) Mirjana Kos-Nalis. sc. Muzej suvremene umjetnosti. Osijek (R.) Maja Karić.P.B.N.) Ivana Kancir.K.) Radmila Biondić.P. Rijeka (D. Opatija (M.) Arijana Koprčina (A.B.) Vesna Kedmenec Križić.S.B.S.A.K.) .) Antonia Došen (A.B. Marija Tonković (M. Institut za povijest umjetnosti.) Vesna Vrabec.G. Muzej Slavonije.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr. Hrvatski muzej turizma.P.) Kristina Bonjeković-Stojković.) Gordana Stanišić. Zagreb (V. sc. Muzej grada Rijeke (N.N.K.) mr.) Dunja Nekić (D.J. sc.) Vera Grujić. Muzej suvremene umjetnosti.) mr.K.) Miroslav Gašparović (M. Muzej suvremene umjetnosti. Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Zagreb (I.K.T.) Jasna Galjer. Kabinet grafike HAZU. Dubravka Osrečki Jakelić (D.) Maja Arčabić. sc. Narodni muzej u Beogradu (G.) Sandra Kandučar Trojan (S. Muzej primenjene umetnosti. Zagreb (J.) Nada Sabljić-Butorac. Hrvatski muzej turizma. Filozofski fakultet.S.G. Muzej grada Zagreba (M.D.G. Pula (L.) Lana Skuljan.S.K.K. Opatija (M. Marina Bagarić (M. Povijesni muzej Istre. Zagreb (J.) Željka Kolveshi.) Bojana Popović.T. Zagreb (L.O. Zagreb (S.) Daina Glavočić.) Andrea Klobučar (A.) Jasna Jakšić.T.L.Kl.) Koraljka Vlajo (K. Zagreb (K.) dr. Vesna Lovrić Plantić (V.G. Narodni muzej u Beogradu (V.M.

208 .

KATALOG .

G. kolorirani tuš na papiru 34. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. crno obojeno. NASLONJAČ Zagreb. 7. V. V. magareća koža 70 x 88 x 85.B. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba. NASLONJAČ Zagreb. oko 1920.5 cm vl. STOLCI Zagreb. furnirano.B. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt. 4. godinom. KAUČ Maribor ili Zagreb. V. 5.B. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. V. Zagreb.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1934. 6. Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt. 2. lužena. oko 1920.6 x 35. Zagreb. 1937.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl. Zagreb. Zagreb. tokareno. Zagreb.namješt aj 210 1.G. Vera Lambert. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak.M. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo.M.B. 3. V. nova presvlaka 50 x 39. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb.5 x 39. Zagreb. Vera Lambert. godinom. 8.M. javorovina. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir.M. Zagreb. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti. NASLONJAČ oko 1939. tokarena jasenovina.B. olovka na papiru 25. . Zagreb J. nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. neki signirani i datirani 1934. 1929. 1934. V. 1934.M. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača. Zagreb J. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929.M. STOL ZA KARTANJE Zagreb. jedna signirana i datirana 1934.

STOLCI . ogledalo. . naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl. kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo.B. dva stolca.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. crno politirano drvo. dijelovi rezbareni.9. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm. Patačić. te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku. kasnih 1930-ih bukovina. oba iz 1928. bezbojno.Žagrović. 13. obojani.M.B.B. . 17. NASLONJAČ Zagreb. Innenausbau / WIEN. 211 10.8 x 30. baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb V.B. 16.Z. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo. STOLIĆ Francuska. 78 cm. tkanina sign. dijelom kolorirano 21.1930.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?). poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac. NOĆNI ORMARIĆ Beč (?). staklo. XIV.B. furnir ptičjeg javora. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor. Zagreb. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils. . oko 1930.B.Žagrović. trešnjevina.KAUČI / PREDLOŽAK BR. VITRINA Beč. brušeno. STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska. 1930-ih izrada: stolar P. MUO 14634 V. NASLONJAČ srednja Europa. Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac. 21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73. mjed. NASLONJAČ Hrvatska (?). promjer 52 cm Zbirka Vela . Zagreb V. 1930. Zagreb. promjer 40 cm privatno vlasništvo. 11. / Lj. 70 cm.1920. crno politirano drvo. lijevana. pisaćeg stola i police. brušeno. Zagreb V. iskucana sign.B. 12. 10 katalog namještaja Zagreb. 1930-ih orahov furnir. 18. V.4 Garnitura se sastoji od stola. kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža.B.M. 19. V. .M.M.M.M. crno politirani.NASLONJAČI . Zagreb V.M. 14. mjed.3. Patačić / za Z. dijelovi tokareni.M. Zagreb. 1910. staklo (novo) vis. stolac: 80 x 40 x 48 cm. tapetar Lj. MUO 44461 V. MUO 44558/1.1935. (?) obojeni furnir ptičjeg javora.M. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela . STOLAC I NASLONJAČ . oko 1930. Zagreb V.M. Zagreb V. 15.B. dva naslonjača.5 x 50 cm privatno vlasništvo. oko 1930.B. buffeta. palisandrov i javorov furnir. staklo (novo) vis. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva.B. STOL. V. Srdelić furnir makassar ebanovine. BUFFET Francuska. TOALETNI ORMARIĆ Francuska. 1920. Diefenbach g. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P.M. orahov furnir. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt.

5 cm privatno vlasništvo. V. oblikovanje: Le Corbusier. šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo.M. Zagreb. 23. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela .5 x 44. mramor. Zagreb V. Zagreb. staklo. NASLONJAČ 1932. .Žagrović.M. Zagreb Iz vile Pfeffermann.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo.B. V. obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51.20. NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?). NASLONJAČ Čehoslovačka (?). bukovina.Schwartz (1933. 22. .-1935. 1930. NASLONJAČ poslije 1927. Zagreb. Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret. brušeno. novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt. 25. poslije 1932. kromirane čelične cijevi. Zagreb V. poniklani metal 182 x 99. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić.1935. mahagonijev furnir. BUFFET Italija. Zagreb. koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković. oko 1928.1940.M.M. novija presvlaka 83 x 59. Zagreb. V.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt. Jurjevska 27a. bezbojno. MUO 12724 V. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301.B.M. . staklo 212 21. palisandrov i mahagonijev furnir. Dio opreme terase Gradske kavane. 1935.B.M. obojene čelične cijevi. kromirane čelične cijevi. ogledalo. Zagreb. BUFFET Francuska.B. Iz vile Hirtzler . 1930-ih kromirane čelične cijevi.B. 24. MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea. bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac. Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana.). Golubovac 11.B.

T. 28. MUO 803 S. Zagreb S. 35. Karlovy Vary. 38. bezbojno.: Schutzmarke. VAZE Čehoslovačka.T.T. MUO 13418 S. Zagreb.6 x 8. Zagreb. DOZA S POKLOPCEM Češka. Moser & Söhne staklo. obojeno. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo. MUO 19141 S. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B. brušeno. 25 cm privatno vlasništvo.16.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb S.T 33. 12 cm . 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo.5 cm. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo. Karlovy Vary. 6. oko 1920.1920. jetkano vis. VAZA Zagreb.T.9 cm sign. jetkano. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt.7 cm privatno vlasništvo.T. 36. VAZA Čehoslovačka. pozlaćeno vaza vis. brušeno. Zagreb. Zagreb. WW.1927.K.K. obojeno vis. jetkano. . oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L.15 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. oko 1925. čašica vis.5 cm. promjer: 15. 1925.2 cm sign. staklo. . obojeno. VAZA Čehoslovačka.3 S.T. 31. oko 1925. promjer: 11. Zagreb S.K. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.5 cm. brušeno. 28 cm. brušeno vis.5 cm privatno vlasništvo.K. Hermanova Hut. Moser & Söhne staklo. . 34.K. obojeno. izvedba: Oertel Johann & Co.2. izvedba: staklana L.K.T. 32. MUO 29525 S. oko 1926. MUO 13096/1. 15 cm.K. vrč vis.1925. otvor 14. obojeno vis.: Moser. Zagreb S. Karlovy Vary. Dvory kod Karlovyih Vary. Zagreb. vazica vis.T.T. čaša vis. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt.K. obojeno vis. 30. ZDJELA Čehoslovačka.K. .K.: Moser. MUO 18875 S.2 cm sign. u.: 5.K. brušeno vis.T. brušeno boca vis.K. Zagreb. Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo. oko 1920. DOZA ZA ČAJ Beč. SERVIS ZA PIĆE Zagreb. izvedba: staklana L. Zagreb. MUO 18876/4. bezbojno staklo. brušeno boca vis. Karlovy Vary. obojeno vis. Nov Bor (?). bezbojno.: 13 cm. 1915. 14. obojeno.T. 26. pozlaćeno vis. HH. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt. 1920.T.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 11967/1-7 S. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo. 29. oko 1925. staklo.5 cm sign. VAZA Čehoslovačka.T. 37. 39. 1939. 25 cm.2 S.6 S. MUO 17151/1.7 cm.26. staklo.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. VAZA Češka. bezbojno.K. vis. brušeno vis. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo.1 cm Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno i obojeno. VAZA Čehoslovačka. brušeno vis. Söhne Muzej za umjetnost i obrt. promjer otvora: 5. Moser & Söhne staklo. 213 27.: Moser Karlsbad. Zagreb. Zagreb S. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo. srebro vis. Haida.K. 29. 21 cm sign. oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno.10. Zagreb. 25. oko 1920. 21. 10.

5 cm sign.K.5 cm sign. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. brušeno. bezbojno. 22. France privatno vlasništvo.K.T. 43. brušeno.1 cm. brušeno. čašice vis. 6. opalno.: R. vis. Zagreb S. izvedba: staklana Schneider staklo.7 cm.8 x 19. jetkano vis. Zagreb S.4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb S. prevučeno boca s čepom vis. 49. 8. Zagreb. Wingen-sur-Moder. 28.7 cm.: Sabino Paris privatno vlasništvo. Epinay-sur-Seine. Wingen-sur-Moder. 50. Epinay-sur-Seine.T. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. opalno. promjer 17.T. 6. 214 41. obojeno.T. . Zagreb S. VAZA LAGAMAR Francuska. Paris privatno vlasništvo. Lalique. 47 cm sign. 45.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. 19 cm. 1925. MUO 19137 S.: Daum Nancy France privatno vlasništvo. promjer 12.K. VAZA Francuska.: R. 26. promjer 23.4 cm sign. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23. bezbojno. obojeno. puhano u kalup boca vis. .1 cm. Nov Bor (?). S. matirano. VAZA Čehoslovačka. Zagreb S.T.3 cm sign. obojeno emajlnim bojama vis. Zagreb S.: Davesn France privatno vlasništvo. France. VAZA Francuska.T. bezbojno.T.K. obojeno. oko 1930. brušeno. prešano promjer 34. bezbojno.: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt. obojeno. 47. obojeno. 44. MUO 14629 S.: Verart.5 cm sign. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. Zagreb. čašice vis. 26. 6.T. 48.K.K.K.K. oko 1926.40. TANJUR MARIENTHAL Francuska. Nov Bor. poslije 1930. 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.1927.T. Zagreb. 42. VAZA Francuska. 25 cm. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt. Nov Bor(?). oblikovanje: Karl Palda staklo. 46. VAZA Francuska.K. obojeno. jetkano vis. . brušeno. TANJUR Francuska. oko 1925. prevučeno. oblikovanje: Karl Palda staklo. MUO 46883/1-7 S. Lalique.T. VAZA POISSONS Francuska. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.K. izvedba: staklana Schneider staklo.1928. matirano vis. staklo. Zagreb. obojeno vis. France.7 cm Zbirka Jura Gašparac.K.T. 13 cm sign.: Le Verre Français France privatno vlasništvo. prešano u kalup vis.5 cm sign. Zagreb S. 1927. lijevano vis. poslije 1930. prevučeno. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo.

Zagreb.51.d. brušeno. VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. MUO 15047/4 S.T.T.K. 17. Zagreb S. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.T.8 cm. 64. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. Zagreb S. MUO 44341 S.3 cm sign. 57.).T. 1923.3 cm sign.: Orrefors. 9.d.K. oko 1928. ( nečitko.3 cm privatno vlasništvo. 59.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1930-ih staklo. 1925. 1930-ih staklo.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 56. Zagreb. Zagreb S. 215 63. MUO 15047/3 S.: V.K. Lalique. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.d. 61.1930.6 cm.K. promjer 24. 55. 1930. staklo. poslije 1915. bezbojno i obojeno. bezbojno.2 cm. VITRAJ INŽENJER Zagreb. prešano vis. mjed vis. 62. promjer 6.d. 1925. Orrefors.T. VITRAJ DRVOSJEČA.K.d. 58. bezbojno. bezbojno. oslikano. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA.K.: V. Wingen-sur-Moder.K.b S. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. staklo. No 522 privatno vlasništvo. FLAKON Francuska. ZDJELA Švedska. Zagreb.. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.d.T.T. VAZA Češka. brušeno.K.. MUO 8460/1 S. 5.: M. MUO 44342 S. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo. olovo 134 x 84 cm sign.K. . SERVIS Italija. 1923.T. olovo 134 x 84 cm sign. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign.5 cm.2 cm privatno vlasništvo. 12. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt.K.T. 53. Zagreb S. obojeno. 8. oslikano. obojeno. akvarel. 54. akvarel. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?).K. tuš. 1923. mjed vis.: V. -1935.K.6 cm zdjelica vis.T. oslikano. 1930-ih staklo. oko 1930. Zagreb. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. brušeno. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. matirano vis. France. FLAKON Čehoslovačka (?). bezbojno. Zagreb. 6. pozlata vis. obojeno i bezbojno. oslikano emajlnim bojama zdjela vis. matirano. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 19457/1 S. promjer 14. bezbojno i obojeno. 8 cm Muzej za umjetnost i obrt. FLAKON Čehoslovačka (?). 60. Zagreb. olovo 184 x 74 cm sign. R. matirano vis. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. 19. tuš. 52. Zagreb S.. brušeno vis. MUO 44343 S.5 cm privatno vlasništvo.K.T. 1928. 12. 1923. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. -1935. NI396 privatno vlasništvo. MUO 19457/5 S. Zagreb MUO 37784/3a.K. FLAKON Čehoslovačka (?). Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno i obojeno.T.T . bezbojno. staklo. staklo.d. FLAKON Čehoslovačka (?).: V. promjer 15.T. mjed vis.2 cm. Milano (?). oslikano. d. bezbojno. promjer 11.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt.

MOZAIK Zagreb.T. gipsana masa. šećernice 11 cm. vrten. Zagreb. prozirna ocaklina.T. vis. prozirna ocaklina visina 35 cm sign.2 cm. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. vrten. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep.216 65. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt. prozirna ocaklina. MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. MOZAIK Zagreb.B. vis. 1927.T.B. Zagreb.: urezana: 12/a. Zagreb. M. ker amik a 68. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb. . Marinković staklo. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt. M. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. 69. MUO 49761 S. 1927. MUO 8460/2 S.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep.K. Zagreb. višebojni slikani ukras. šalice 7 cm. šalice 7 cm. oslikano. 67. pozlata visina vrča 18. Zagreb. Zagreb. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt. vis. smeđa: TK. VAZA Zagreb. 1925. promjer tanjurića 13 cm sign. vrten.5 x 45. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb. 1928.K. vrča za mlijeko 12.4 Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno i obojeno. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. 70. crna: TK. 1925.5 cm.B. obojeno.K. promjer tanjurića 13 cm sign. modeliran. obojeno. višebojni slikani ukras. 66. VITRAJ TVORNICA Zagreb. višebojni slikani ukras. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Marinković staklo. pozlata vis. 1925.1 Muzej za umjetnost i obrt. M. MUO 49760 S. željezo 36.

. 79. visina (s drškom) 20. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana. 1924. Zagreb. modeliran. B.1925 Nem. 76. promjer 9 cm sign. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb.B. 67 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. širina 12 cm. MUO 2118 M. vrten. 73. dol sr. MUO 9232 M.5 cm sign. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. godine. MUO 2125 M. Zagreb. 80. 21 cm sign. . 77. . modeliran. oko 1927. . bijeli keramički crijep. crna ocaklina vis. bijeli keramički crijep. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. obojen vis. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. danas se samo naziru tragovi potpisa. VAZA Zagreb. u krugu: Jelena Babić 28. ŠEĆERNICA Zagreb . kustosica Ruža Drecun je 1963. bijeli keramički crijep.2. Zagreb. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. modeliran. ocaklina vis. inv. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb.Nemški Dol.B. 9 cm. MUO 16212 M. MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. visina bez poklopca 14.B. 74.71. MUO 9617/1. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove.1925.B.5 cm.oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. Beograd.P. Zagreb. 1923. 5138 Na osnovi inicijala autora. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962. ili 1957. oko 1926. modeliran. B. br. ZDJELA Zagreb. modeliran. inv.2 M.B. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt.: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J. višebojne ocakline visina 31 cm. Zagreb.8 cm Muzej primenjene umetnosti. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. modeliran. 36 cm. promjer 17. ocaklina vis. Nažalost. vrten. Celju Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.1930. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb. 78. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. Zagreb. MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. modeliran. 72. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb. prozirna ocaklina vis. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju.B. modri ukras. modeliran. MUO 9719 M. promjer 20 cm sign. M. oko 1920. višebojne ocakline visina 22 cm.: HJ u ligaturi. MUO 2128 M. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm. Beograd. VRČ Zagreb. 17. vrten. 1924. VAZA Zagreb. oko 1925. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. oko 1925. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. 217 75. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb. ŠKROPIONICA Zagreb. godine. 10 cm. ili 1963.B.P. 1925. modeliran. Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956. ocaklina vis. M.1925. višebojne ocakline vis. 1925. 81. 1925. br.

širina 23. bijeli keramički crijep. Zagreb. 36 cm. kositrena ocaklina visina 17 cm. 1925. MUO 24331 M. modeliran. promjeri 6. 290 Muzej za umjetnost i obrt. oko 1927.B. 84.5 cm sign. 1936. oko 1925. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb. Zagreb. 86. oko 1932. crna: bd u ligaturi. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 2156 M. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. Varšava. višebojne ocakline vis. SVIJEĆNJAK Zagreb.82. lijevan u kalup. Zagreb. Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. crveni keramički crijep. MUO 14492 M. promjer baze 11. 1935. 14. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. Zagreb.B. modeliran.B. crveni keramički crijep. Stella Skopal PLESAČICE Zagreb. vrten. 42 cm. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst. 91. modeliran. višebojne ocakline vis. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. Zagreb. crveni keramički crijep. crvenkasti keramički crijep.2 cm.B. 1930.B. Zagreb. lijevan.Rudolstadt porculan. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb.B. ocaklina visina 20. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep. 23.5 cm sign. višebojne ocakline vis. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep. modeliran. višebojne ocakline vis. 85. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920. 34 cm. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo. Zagreb. višebojne ocakline visina 21 cm. 88. MUO 2151 M.B. F MUO 14493 87. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb. Zagreb. lisica u profilu. višebojne ocakline vis. U. ocaklina vis.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep. BOCA Poljska.B. otisnut u kalupu. MUO 14853 M. MUO 5189 M. -1930. modeliran.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL. 034. promjer 12 cm sign. oko 1930.B.B. SVIJEĆNJAK Zagreb. 1932. višebojne ocakline vis. crveni keramički crijep. MUO 6099 M. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt.d. 92. urezana d. Tvornica porculana Schwarzburg . 32 cm sign. 83.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. duljina 35.4 cm.2 / 11 cm sign. MUO 10302 M. 218 89. 38. Zagreb. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. vrten. MUO 5596 M. Zagreb M. . 90. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt. VAZICA Zagreb. modeliran.

1930. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt. 219 94. Zagreb M. lijevan u kalup i modeliran. crveno R s krunom (na tanjuriću) vl. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. 5115. 103. Zagreb M. promjer tanjurića 11.Bavaria. natpis Rosenthal / Bavaria.: crveni pečat tvornice. bijeli keramički crijep. utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo. oko 1928.B. terakota. 65 privatno vlasništvo. oko 1933.5 cm sign. 1930-ih bijeli keramički crijep. Zagreb. oko 1930. Tvornica Rosenthal porculan.ZAROBLJENA PTICA Austrija. 6 privatno vlasništvo. 99.B.5 cm sign. Zagreb M. modelirana vis.. 100.B.5 cm. Selb. Beč. ocaklina. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C.B. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS. zelena: ukrštene ružine grančice. FIGURA DJEVOJKE Austrija. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. 97.B.3 cm sign. crno A.T.5 cm. zelena: ukrštene ružine grančice. s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt.B. utisnuta: WW.B. 98.. urezana: ABouraine. / AS u ligaturi: urezano: 5230. R X. Osijek.D. utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. utisnut trokutni pečat tvornice.B. Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. prema modelu Mable C. višebojne ocakline vis. višebojne ocakline visina 46. DESERTNI TANJUR Njemačka.B. MUO 23659/1-3 M.7 cm sign. Karlovy Vary. 95. Perry ANTILOPA Njemačka. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?). Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. 20 cm sign. Zagreb M. lijevan u kalupu. višebojne ocakline visina 28. Zagreb. MUO 15242 M. Selb. Beč. Perry visina 25. širina 20 cm. ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM.KRALJICA AMAZONKI Francuska. Tvornica porculana Rosenthal.3 cm sign. .5 cm sign. smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. MUO 25193 M. širina 41. širina lopatice 6 cm sign. 1925. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris. Vitomir Andrija Bulaić.5 cm. lijevan u kalupu.5 cm. širina 21 cm sign. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA . u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo.5 cm. MSO-157211-1-2 R. promjer 30 cm.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt. Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE . N. Zagreb. kruna. duljina 90 cm sign. natpis Rosenthal .5 cm. P.Selb . F. crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria. 36. 1246. M. . razmrljana: Goldscheider. Zagreb. Made in Austria. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal .B. Beč. 102.93. Pariz. duljina lopatice 23. 101. Tvornica porculana Rosenthal porculan. ocaklina visina pladnja 3.3 cm sign.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Rudolf Knörlein MASKA Austrija. promjer 11 cm. Krasno n. Beč. nečitak (pladanj). 104.B. preslikač. promjer tanjurića 10. UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. oko 1932. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka. Beč.1930. promjer tanjurića 19. Mable C. oko 1925. višebojne ocakline visina 51 cm. (Schönfeld) bijeli keramički crijep. 25 cm. prozirna i crna ocaklina visina 16. Selb. promjer 19. 1931. XII.7 cm. oko 1925. Zagreb. crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated. utisnut polukrug. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije.1 cm. MUO 15971 M. višebojne ocakline visina 16. vrten. 96. prozirna ocaklina sign. Perry porculan.B. kruna. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. 513 (broj modela). PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. višebojni ukras visina posudice 8. prozirna ocaklina visina 26. oko 1923. MUO 46262 M. pozlata promjer šalice 10.7. duljina 28.B. Zagreb M. oko 1925. tamnozelena. Zagreb M.

K. bronca. Zagreb. 32. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb. lijevana vis. kovana promjer 6 cm sign. 1925. Zagreb. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. posrebrena./24. 107. 108. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. A. obojena 7. MUO 45390 A. A.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.K. MUO 40048 A.K. prije 1926. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. bronca. ili 1926.K. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. kovana 4 x 5. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska.: P. 109. do 1952. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. 110. 1926. 1931. 106. 111. tajnik izložbe.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 1924. mjed. Zagreb.K. mjed. a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. Zagreb. . MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927. 35 cm. iskucana.5 x 25 x 18. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. pozlaćena. Zagreb.ME AL T 220 105. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca.K. u Parizu.K. kovana 4 x 5. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar. izvedba: Griesbach i Knaus mjed. A. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb. PEHAR Zagreb. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb.5 cm sign. MUO 48141/1. 1924. u Parizu. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1923. lijevana vis. A. KUTIJA Kraljevina SHS. A.: HJ Muzej za umjetnost i obrt.

1934. MUO 45389 A.1932. Zagreb A.8 cm Muzej za umjetnost i obrt. 121. kovana promjer 6 cm sign.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. ŠEĆERNICA Njemačka.112.8 cm žigovi: njemački žig za srebro. 1930-ih bronca. Zagreb. 117. 11 cm. A.: H. 1920-ih srebro. FIGURA PLESAČICE Austrija. iskucano vis.2 cm sign. bronca. MUO 14884 A. lijevana. Zagreb.K. 1934. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.5 cm sign. 12.K./24. lijevana. 37.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. Zagreb. LUSTER Zagreb. 119. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.K. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz.5 x 9. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. Zagreb. uređene 1926. Zagreb. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca.5 cm.K. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. bronca. MUO 45387 A. 1923. lakirana.K. 221 124.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1932. 1935. lakirana. 180 cm. Zagreb.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. KAMINSKA REŠETKA Zagreb.K. mramor vis. Zagreb. kovana promjer 6. MUO 25596 A. bronca. 116. Zagreb.JUN Muzej za umjetnost i obrt. mramor vis. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. 1920-ih bronca. 113. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. kovana promjer 6 cm sign. kovana 4 x 5.3 A.: H. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka. MUO 45388 A. 118. MUO 31627/2. 115. oko 1930. 114. . lijevana.5 x 33. Bruno Zach FIGURA Austrija. 1928. Zagreb. mramor vis. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 16761 A.2 x 6.K. 120. 122. MUO 25150 A.K. 1926. 800 privatno vlasništvo. 123. Hinko Juhn PLAKETA I. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. baza 10.K. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. 1925. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb A.K. Zagreb.K. 26 x 7 cm sign. 125. 35 cm. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb. bronca. kovana 7. bronca.3 cm sign. MUO 41162 A. lijevana vis.5 x 7. lijevana vis. Zagreb A. MUO 41161 A. mramor vis.K. Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb. . lijevana 39. 1932.K. lijevana. Zagreb.

papar i čačkalice 11.5 cm. 7. 13. K. promjer 11. brušeno sosijera 7 x 16. i proizvođački žig privatno vlasništvo.4 cm žigovi: BERNDORF vl.dio opreme Restorana Luke Šarića.4 cm.5 cm.3 cm. Vladimir Šarić. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA . Dub srebro. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933.3 cm.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. žlica za serviranje kreme 21. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . U restoranu su 28. kolovoza 1936. vrčić za mlijeko vis.4 cm. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija.7 cm. 128.5 cm. Dubrovnik A.3 cm.5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo.5 x 9.3 x 6.3 cm.3 cm. promjer 44 cm. pladnjić 25. C. inicijali Luke Šarića.K. 134. širina 22. vilica za voće 15. promjer 11. i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom.7 x 3 cm. šećernica vis.5 x 21 cm.K.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo.8 cm. lopatica za kolače 27 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka.5 cm x promjer 5 cm. Dubrovnik A. Dubrovnik Austrija.2 A.1 cm. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ. . Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova. 7. 131.4 cm.4 cm x 9. žlica 21. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . strojno kovana. 130.7 x 3. vilica 21.8 cm. stalak za čačkalice 6. ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro. Dubrovnik Njemačka.5 x 12 x 10 cm. 133. alpaka. 17. 129. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka. Cvijetni korso 11.5 cm.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl. . godine večerali Edward VIII. Vladimir Šarić. stalak za čačkalice 2. promjer 11. štipaljka za cijeđenje limuna 2. vilica za serviranje 26. vrčić za mlijeko vis. tučeno.8 cm. / VI 1925 u Maksimiru. stalak za sol. štipaljka vis.5 cm.K. šećernica 9. žlice za serviranje 26 cm. bezbojno staklo. širina 12. promjer baze 3. širina 22. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931. lopatica za maslac 20 cm. 1. 6. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed. MUO 16471/1. Zagreb.dio opreme Restorana Luke Šarića. hvataljka za serviranje 19. 7. 127. 6.3 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića. 15 cm.5 cm. čajnik 10 x 16 x 8. Dubrovnik A. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed. žličica za kavu 14.K. nož 25 cm. SERVIS ZA KAVU Austrija. širina 17 cm. šećernica vis. promjer 8. Dubrovnik Austrija.K.8 cm. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922.3 cm. kantica vis. promjer otvora 12. lopatica za sir 19.7 cm. tvornica za izradu srebrnine srebro. lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo. 135. brušeno kantica za kavu 24. pribor za serviranje salate 24. 1920. vilica za serviranje ribe 22. promjer 5.K. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč. palisander vis.8 cm. gravirana vis. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A. / FRAN KOŠĆAK / 1932.K. 14 cm. 23. A. kutlača za umak 19. kantica vis. 2. tiješteno. 30. vilica za puževe 15.222 126. Zagreb A. gravirano vis.5 x 18 x 10 cm. prije 1931.3 cm. ZDJELA Beč. oko 1920. vilica za jelo 21 cm. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih. 7. bezbojno staklo mlinčić vis. šibičnjak vis. iskucana. KALEŽI Zagreb. posrebrena kantica vis.7 cm. Zagreb A. kutlača za juhu 31.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno staklo.5 cm. posudica za šećer u kocki vis. Vladimir Šarić. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis. vilica za ribu 18.K. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka.5 cm.5 cm.5 cm. posuda za juhu 8 x 14 cm. stalak za ulje i ocat 21. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934. Dubrovnik Češka. prije 1925. palisander pladanj širina 52 cm.1 cm. nož za jelo 26.2 cm.5 cm. promjer 4.3 cm. S. promjer baze 12. izvedba: Aleksander Sturm. nož za ribu 21 cm. promjer baze 11 cm. A.5 cm. A. Vladimir Šarić.3 x 15 x 8.dio opreme Restorana Luke Šarića. vilica za desert 13. oko 1930.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl. 11 cm.5 x 7. posrebrena.K. 1930-ih izvedba: V. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933.8 cm. Zagreb. nož za predjelo 21.3 cm. SERVIS ZA KAVU Francuska.1930.K.. i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm.5 cm. vilica za predjelo 18.8 cm. STALAK ZA JAJE . 14. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela..5 cm. posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis. 132. hvataljka za šećer 11.7 cm.5 cm žigovi: HACKER vl.

4 cm. Zagreb A. TABAKERA Beč. mjed poniklana vis. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt.K. A.4 x 5.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.8 cm. MUO 43610 A.1933. promjer gornje polukugle 22 cm.2 cm. oko 1925.K. poniklano. Zagreb iz 1931/32. 37 cm.1941. PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka.. 223 137. 1923. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922. obojeno.1937. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro.: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. STOLNA SVJETILJKA Njemačka.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb A. promjer sjenila 30..5 x 38 cm privatno vlasništvo. širina 24. 139.K. 141. 138. POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska.8 cm sign.5 cm. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922. Zagreb A.K. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo. orahovina vis.. promjer baze 17.136. . 1922.K. poniklana mjed. porculan vis.5 cm vl. celuloid (?).3 x 7. Zagreb. kovano. 145. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. SVIJEĆNJAK Beč. 1933. oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij. 13 cm. i proizvođački žig privatno vlasništvo. SVIJEĆNJAK Zagreb.K. 144. Zagreb A..K. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac. 1932.4 x 7. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac. Vitomir Andrija Bulaić. MUO 16909 A. 1935. izvedba prije 1940. 1930-ih mjed i bakar. poniklano. . 140. izvedba: Sigmund Guttmann srebro. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo. Zagreb. . . A. privatno vlasništvo.5 cm. godine. 143. iskucano vis.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922. promjer 10. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu.K. oblikovanje: Stjepan Planić bakar. 1933. investitora Guština i Prestina. .K. Zagreb A. oko 1930. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22. LUSTER Zagreb. 142. drvo 11. 88 cm. MUO 14916 A.K. 43 cm. 58. SVJETILJKA Zagreb (?).4 x 2. lijevana vis.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922.5 x 23. emajl 1 x 10.K. promjer baze 23.9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933. 146. promjer baze 6. strojna izrada 2. MUO 5573 A. drvo. SVIJEĆNJAK Zagreb. TABAKERA Njemačka. promjer baze 10.1933. Zagreb. željezo 8. srebro. emajl 8 x 4.

K. Dubrovnik A. . Zagreb. Zagreb.8 x 1. PRSTEN (?).147. 154. MUO 25143 A.7 x 3. Zagreb. TORBICA Francuska. mjed.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. stakleni kamenčići privjesak 6. 153. MUO 49333 A. A. S ATOVI 224 148. PRSTEN (?).1930. oko 1935. dijamanti pločica 1. OGRLICA Austrija (?). MUO 34911 A. Zagreb. pletena. TORBICA Francuska. srebro.5 x 10.1930. biseri.K. briljanti pločica 1. Zagreb. . Dubrovnik A. oko 1930.3 x 1.K. oko 1930.K. 1925.6 x 1. oko 1930. mjed. zlato. briljanti dulj.K.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. bakelit 17. platina. oko 1920. 150. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo. posrebrena legura. poniklana.BROŠ (?). platina.5 cm žigova nema privatno vlasništvo. PRSTEN Zagreb (?). 1925. pletena. dijamanti. 1930-ih platina. IGLA . OGRLICA Zagreb (?). Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku. MUO 44786 A. obojena.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 152.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 149. platina. .K. 151. bakelit (?) 13 x 10. MUO 25142 A. smaragd pločica 1. zlato.

STOLNI SAT kućište: Beč. Švicarska.na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt. MUO 25169 V. metalna legura. MUO 42757 V. metalna legura.L.P.7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt. bakrena legura.2 cm sign. tvornica: International Watch Company.P. oko 1930. Zagreb.155. ostaci žuto toniranog laka. 160. metalna legura. staklo sat: 34 x 37. aluminij.: Japy Freres. mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks.5 cm sign. koža promjer 4 cm sign. oko 1930. lijevana. djelomično posrebrena. do 1934.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. Zagreb. Muzej za umjetnost i obrt. poniklana. 158. Zagreb V. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds.L. MUO 41083 V. Francuska. oko 1925. mjed. 157..: Roamer Swiss made . oko 1930. koža 2 x 3.L. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn. za 14 karata.: Nivram (Marvin obrnuto). oko 1930..7 x 12 cm. oko 1930. mjed. Beaucourt mramorni oniks.L. Zagreb. poniklana. mehanizam: Japy frères. Swiss made fifteen 15 jewels .: Japy frères & Cie Gde med. Švicarska. MUO 22759 V.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt. broj kućišta 857750. oko 1920. lanac: zlato.P. kromirana. Zagreb. zlato. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen. metalna legura. Zagreb.3 cm sign. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?). za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt.P. oko 1930.na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović. SAT SA STUPOVIMA Francuska.-1934. mjed. 164.L.P. Švicarska. Francuska. RUČNI SAT . emajl.na mehanizmu (švicarski mehanizam. MUO 28193 V.: TR (u štitu) AS 624 . tekstil 1. kromirana 13. Zagreb.L.P.P. posrebrena. mramor. d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt. metalna legura. zlato. Zagreb.L. staklo 48.L. oko 1925. oko 1925. metalna legura. duljina lanca 12. oko 1925.P. oko 1930. mehanizam: Švicarska.5 x 37 x 9. staklo promjer: 4. kromirana. Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt. mjed. mramorni oniks. MUO 30503 V. 159. kromirana 11 x 10 x 2. non magnetic Swiss made . staklo. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt. žig za švicarski rad od 1880.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922.5 cm sign. MUO 18123 V.L. oko 1930. KAMINSKA GARNITURA .1 x 7 cm sign. Zagreb. kromirana 15. staklo vis. legura cinka. jantar promjer 5 cm.L. 162. MUO 26626 V. 166. staklo. Zagreb V. emajl 5 x 8. staklo 21. 225 161.5 x 19. lijevana. MUO 26625 V. bakelit.L.na brojčaniku. svijećnjaci: 13 x 10 x 7. International Watch Co Schaffhausen .7 x 6 cm privatno vlasništvo. poniklana. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka. tvornica: Mofém mjed. mramorni oniks.P. 167.na brojčaniku. mjed.3 x 40 x 14. Zagreb. STOLNI SAT S BUDILICOM vj.L.P.L. 30 cm. 165.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880. 163.P. . pozlaćeno srebro.P.: Sabina . SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska.5 cm sign.8 x 2.SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska. srebro.8 x 24. SAT S FIGUROM PSA vj.KRONOGRAF SABINA Švicarska. Švicarska.: Mofém .. Zagreb. 156. gijoširano. lijevana bronca. MUO 49208 V. MUO 29736 V.P. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt. promjer baze 12. briljanti. RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust.

Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. MUO 27030 K. br. Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. 170. inv. br. 175. KABARET Zagreb. oko 1920. 1925. GZP 49/1999 173. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU. tisak: Vaugirard. 2892 G. zem. Zagreb.V. Zagreb. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. 176. litografija tisak: Rožankovski i drug d.. 1925. GZP 46/1999 . Zagreb. akvarel. 1170 . litografija tisak: Litografija Kr.V. 1924. MSU 3019 K. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz.III V. 169. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt.B.K. Beograd. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt.d. 171. 1925. tisak: Crété. inv. Zagreb.K. 1924. MUO 20625/1 K. Zagreb.S. tuš. 172. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. Zagreb. tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK. Zagreb.V.dizajn 226 168. Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. Otto Antonini PLAKAT KLUB.S. Zagreb. MUO 28859 K. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti. Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb. Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz. 1920. MUO 20626 /1 K. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb. oko 1925. KAVANA.V. 174.

d. Kenneth D. 179. 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. Ljubo Babić PLAKAT I. GZP 44/2009 183. .IV V. Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. Zagreb. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt. Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb. Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb. Zagreb. MUO 23348 K.K. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. Zagreb. 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo.IV V. Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb. . 1929.1929.1935. br. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt. Božidar Kocmut PLAKAT XIV. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. 1935. br. 187.K. 1926. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. V.K. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija.. Zagreb K. 1113 . 1927. Zagreb. inv. oko 1930.V.V. inv. 185. litografija tisak: Lit. 186. Zagreb. 180. 184.V. 188. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. MUO 7711 K.K . litografija tisak: Tipografija d. Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. Zagreb. MUO 7710 K. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb. 178. inv. Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK. 1927.K . V.d. Zagreb.177. br. 227 182. 1930. Zaklade tiskare Narodnih novina. 1924. MUO 23346 K. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d.V. Zagreb. offset tisak: Tipografija d.K. 181. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 19952 K. MUO 23353 K. 1117 . 1930. 1930. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 1121 . litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU.IV V.d. MGZ 51119 Ž. Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb.

1930.d. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb.d. MUO 23345 K. 192. offset tisak: Tipografija d. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1929. 1930.1940. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt.g. na prikazu g. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora. .IV V.1940. litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb. Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb. 191. MUO 23360 K.: s. inv.k.K.228 189. 1930. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. . Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb. Zagreb. inv. Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb. Zagreb. Zagreb. z/t Narodnih novina.V. 197. Zagreb. t.K. Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt. ispod teksta d. 193. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.d. Zagreb. 198. 88 . Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb. 1930. br. Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. Zagreb 952 x 635 mm sign. Zagreb.1940. Z. . MUO 8310/10 K.V. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. 196. 1935. V.1940. . inv.V.l. 1930. MUO 8310/13 K. 1935. Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb. V. 190. Zagreb. . offset tisak: Lit. br. Zagreb. MUO 23359 K. 1136 . 1115 . br.: TIPOGRAFIJA D.K.II V. . litografija tisak: Lit.1935. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb. 1931. MUO 23361 K. MUO 28978 K.k.I V. V. 194. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1936.V.K.D. 195.K. Zagreb. Narodnih novina. Zagreb.

Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 205. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. V. V. K. V.V.D. inv. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 23352 K. 1926. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. 1930. br. . offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. 1935. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 203. K. 29-II V. br. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb. olovka. 208.199. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926.V. . ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. olovka. Zagreb. tuš. 229 207. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. 202.V. 209. Zagreb. V. K. olovka. Sergije Glumac PLAKAT 29. 204. MUO 23351 K. litografija tisak: Tipografija d. Atelijer Fortuna LETAK 6. . 1926. 1926. MUO 23362 K. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt. .1940. akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. MUO 35174 K. Zagreb. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt.1940. tuš. 1926. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6.V. Zagreb. Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. . Zagreb. br.d. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb. 210. MUO 8310/15 K. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb. 206. 1597 V. 200. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. tuš.V. 1938. 1929. Zagreb. akvarel. 1930. K.1940. Sergije Glumac PLAKAT XII. 228-II V.1940. Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. K. K. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. inv. MUO 23349 K. 201. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 1937. inv. Zagreb. 1931. litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d.d.

220.V.K. akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. MGZ 39656 Ž. tuš. tuš. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb..K. 1928. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb. Zagreb.K. 214. Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž.V. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba. . suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti. Zdravko Savić Gecan. akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić . Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb. kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl. MUO 29526-1 K.. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb.V. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. akvarel. olovka. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb. MUO 29526-2 K. MUO 35175 K. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. 222. 219. akvarel. 1930. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928. MSU 2467-doc L. 230 212. MGZ 8887 Ž. 1928. Zagreb K. 217. 221. 1930.K.T. tuš. . akvarel. olovka. V.1935. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb. 1926. Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb.K. Zagreb. 215.V. MUO 49758 K. 218. tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. 223. 1929. Zagreb K. 1926. MGZ 8890 Ž.211. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl. 1926. Zagreb.V. . 213.1935. akvarel. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 8896 Ž. 216. MGZ 8891 Ž. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 1930. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” . Zdravko Savić Gecan. 1928.Mihočinec.V.

124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. . MGZ 9414 Ž. 226. BORONGAJ Zagreb. 232. 1929. 228. . olovka.224. MGZ 8897 Ž. MGZ 9389 Ž. X  XIII.V.  25. MUO 8307/32 K. 1931. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb. 1930. Zagreb. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb. 1929. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb.1940. MUO 8307/33 K.  25. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb.K. Zagreb. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka.V.V. . V. MUO 8305/17 K. . crtež. 1935. Z. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. 231 225. 227. Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb.K. 1930. 1931. Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 231. V. X 1930 Zagreb. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51118 Ž. 229. 230. 1929. V. 1935.1940. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24. kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. V.K. MUO 8306/10 K. MUO 8306/09 K.Z.K.1940. V.

. BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb. 1929. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split.d. MUO 49753 K. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. Br. Br. bakrotisak tisak: Tipografija d. 232 234. Zagreb. 1931. MUO 49755 K. Zagreb offset. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .1940. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž. Zagreb. Grafico F. knjigotisak tisak: Stab. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž. 19 Zagreb. 239. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž.d. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA. KONJIČKE UTRKE. . izdavač: “Tipografija” d. Zatvoreno spremište. 17 Zagreb. . izdavač: “Tipografija” d. Br. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 238. 1937. 12 Zagreb. Zagreb. knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb. 1931. 237. 1932.SKOKOVI U VODU. 236. 245. Zagreb offset. knjigotisak.d. 90. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .25. izdavač: “Tipografija” d.1940. MUO 49754 K.233. Zagreb offset. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. K. AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931. TENNIS. 1932.1940. K. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . izdavač: “Tipografija” d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. izdavač: “Tipografija” d. 1937. 10 Zagreb. K. V. izdavač: “Tipografija” d. GODIŠNJICA I. 241. Br.d. 244. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. Br.d. Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt. sign. Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET . Br. izdavač: “Tipografija” d.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU. Zagreb. HRV.d. 240. 1937.4 Zagreb. Zagreb offset.725 . K. Zagreb offset.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU. 242. 12 Zagreb. V. Zagreb offset. 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt.d. Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. K. knjigotisak tisak: Tipografija d. ČASOPIS REKLAMA. Br. 235. 1928.1940. 243. . 1935. 1927. Br. MUO 49759 K.V. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž. K. 10 Zagreb. K. 1929. br.MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . litografija.INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. V. BROŠURA BRIONI Rim.d. Zagreb offset.d.NA TERASI GRADSKE KAVANE. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž.d. 1929. 1. 4 Zagreb. 2 Zagreb. Zagreb offset.

Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb. br. N. Knjižnica K. Zagreb. J. 1932. 1922.A.A. 1920. 4918 Pariz. 1 -17/18. MSU 2395 K. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 2618. sign. 1 Zagreb.V. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb. 249. Zatvoreno spremište. MSU 1012/17-18 J. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d. K.1930.232 247. 1922. 253. K. V. 1921. 1935. knjigotisak. . KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. 257. Zagreb K. ČASOPIS ILLUSTRATION. N. MUO 8308/25 K. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. 250. Zbirka tiskane građe.V. 254. Zagreb. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija. br. Zagreb. S. Zagreb.246. . 1940.K. MUO 43487/1 K. 252. ČASOPIS SIGNALI. MONOGRAFIJA BRIONI Genova. Zatvoreno spremište. sign. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb. 233 251. Zagreb. Knjižnica. inv. 86. B.d.848 248.V.V. Zagreb. 4917. . MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac.G.1929. 1922. 1923.I. zlatotisak. ČASOPIS ZENIT Beograd. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1937. ČASOPIS KRITIKA Zagreb. 255. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. Zagreb. Zagreb. Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L. knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig. HMT 1011 M. 1936. knjigotisak tisak: S. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO. 256.V. knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt.N. 90. 1919. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma.V. Zagreb. MUO 20853/1 K. Zagreb.

234 258. Wien VI naklada: Edition Slave.V. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. Knjižnica. 265. sign. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb. Wien VI naklada: Mozarthaus. Zbirka arhivske građe K. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč. 20 K. sign. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921.V. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 268. 32 K. 23 K. sign. Wien VI naklada: Edition Slave. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 1922. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović STEVAN ST. Zagreb. 13 K. 1925. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 262. sign. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. 261. 29 K. sign. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien VI naklada: Edition Slave. Knjižnica. sign. . sign. sign. 1921. 1921. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. Zagreb. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč. Wien VI naklada: Edition Slave.V. 1921. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 260. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Zagreb. Knjižnica.V. 1921. 259. 269. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. 266. 24a K. 15 K. 18 K. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. Zagreb. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. 1921. Zagreb. sign. 267. 264. Zagreb. Zagreb. Wien VI naklada: Edition Slave. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V. 17 K. Zagreb.V. Wien VI naklada: Edition Slave. 48 K.V. 35 K. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V. Knjižnica. sign. 1922. Wien VI naklada: Mozarthaus. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien VI naklada: Mozarthaus. 1921.V. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč. Zagreb.V. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. Ivo Tijardović B. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 263. Zagreb. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica.V. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. Knjižnica. Zagreb.

Imp. Ljubo Babić DIPLOMA I.1925. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. 278. Zagreb. V.270. UZORAK TAPETE Austrija. Zbirka . 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. Split 274. UZORAK TAPETE Austrija. K. Zagreb. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. V. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica. UZORAK TAPETE Austrija. 273. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. tisak. 276. 1925. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. 277.K. Opatija / Cesare Capello. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. 281. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 7718 K. 1927. MUO 23314 K. UZORAK TAPETE Austrija. K. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. bakrorez tisak: Imp. HMT 159 M. V. Zagreb. Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma. Zagreb. 1925.Abbazia. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. tisak: Tomasic & C. 283. 275. 280. Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti. tisak: Grafiche Chiesa. V.Stan arhitekta Viktora Kovačića. V.V. V. litografija tisak: Lapina. V. Zagreb. Zagreb K. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K. HMT 129 M. V. Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz.. . K. Zbirka razglednica. UZORAK TAPETE Austrija. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. . Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. 235 271. Zagreb 140 x 91 mm vl. inv. Zbirka razglednica. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. 282. MUO 23311 K. V. Anđeo Nazlić. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. 1925. Zagreb. br. 279. 1925. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. L. MUO 23312 K. G. 1920. tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23313 K. V.

9 cm Muzej grada Rijeke K. papir. 1927. karton. V. Zagreb.1929. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb. papir. . .2 cm Muzej grada Rijeke K. . crtež. 293. V.4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. 1920-ih željezni lim. akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb. BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?). V. 291. .d. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. 286. Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb. tisak 4. Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. K. oko 1935. SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. Zagreb. prozirno lijevano staklo. 294. Zagreb.5 x 0. V. K. tisak 10. 289.5 cm Muzej Slavonije Osijek. MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.7 x 4. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1920.1929. 290.5 x 15. oko 1930.1929. MSO-172683 R. 287. K. V. 1927.6 x 3. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano. MSO-172666 R. 1927. željezo. 25. Elza Höcker NACRT ČAŠA. 295. KUTIJA 1920-ih karton. 3. olovka. Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb. papir 3. UZORAK TAPETE Austrija.1 x 24.5 x 10.1929. Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb. . K.5 cm Muzej grada Zagreba. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K. MSO-164135 R.3 x 18. 1927. KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). tisak vis. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.2 x 3.5 x 1. olovka. 236 296. Zagreb. Zagreb. 1927. Zagreb. .1925. B. MUO 23612-05 sign. B. BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb. pluto. poniklano. 292. 285. MUO 18480/1 K. MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej Slavonije Osijek. V. V. papir. tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. tisak 4. NACRT ČAŠA Zagreb. 1920-1940.284. mliječno staklo. B. V. tisak 4.1929. R-897 Boca likera tvrtke Pokorny. .9 x 2.2 x 3. 297. MUO 23610-01 288. V. K. olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt.4 cm Muzej Slavonije Osijek.

ČAJNIK S KUHALOM Njemačka.B. Zagreb K. MGR-G-20 N. 5 x 18 x 9 cm.1925. d.MGR-G-27 N. bakelit 11.br. RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka. tisak na limu 27. Zagreb. br. koža 29 x 35. š. uslojena furnirska ploča. 25 cm.B. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke. -1935. 1930-ih mjed. 309. br. 9 x 18 x 18 cm vl.S. inv. platno. proizvođač: M.5 cm Muzej grada Rijeke. 311. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska. 304. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary. MUO 47185 K. MUO 18477/4 K.5 cm Muzej grada Rijeke.3 x 9 x 9 cm. Italija. V.br.1925. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb. inv. MGR-12516 N. 305. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. MUO 18477/8 K. 17 cm Muzej Slavonije Osijek.-1928. 1920-ih bukva.A.5 x 21 cm promjer zvučnika 45. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?). MGR -G-24 N. 1920. V.1931.3 x 9 x 9 cm.S. čelik 23 x 23 x 10. 1938. Australija.5 x 4. oko 1928.B 307.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. 1920-ih masiv bukve. nikl v. inv. 62 cm Muzej Slavonije Osijek. staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke.S. 302. 300. MUO 18477/7 K. 1926.5 x 55 x 22 cm vl. bojana crno. 237 299. 1920. Njemačka. MGR -G-12 N. čelik.G. čelik. 308.1925. Zagreb. 8 x 9 x 9 cm.S. bojana crveno. 1920.A Cotechini mjed.B.S. br.7 cm Muzej grada Rijeke. Zagreb K. 310. 1929. metal.E. . Zagreb. . V. STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser. . TINTARNICA PENKALA Zagreb. 9 x 9 x 9 cm. 303. USISAVAČ V 20 AEG . inv.B. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan. bakelit 18 x 33.B. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt.B. staklo. KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara.S. V. V. 312. oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth. V. Zagreb. metal.R. 16. kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt.br. V.Deutsche Werke A. MSO-T-183 R. poniklano kantica: v. 5 x 18 x 18 cm. Vitomir Andrija Bulaić. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. MGR-G-11 N. 1930-ih metal.2 R. 1920. furnir oraha. inv. Vitomir Andrija Bulaić. 301. MSO-159324/1. bakelit promjer 245 mm. Vitomir Andrija Bulaić K. Berlin.B. inv. . . lim. 19 cm. 1930. 1930-ih čelik. visina 280 mm vl.C.298. 306. bukva.

V. . K. 1927. V. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo. Zagreb. Soscaux. kolorirani crtež. 1936. 302 CABRIOLET Soscaux. olovka.1929. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. MUO 18477-154 K. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt. 319. Zagreb V. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. 323. Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt.M.52 x 4.238 313. Francuska 1. K.5 x 20. MUO 26483/2 K. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. Zagreb. 1927. Zagreb. 1925. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Zagreb.1929.8 x 45. 328.  1929. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. olovka. MUO 26482 K. kromirana mjed 12. akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. izvedba: Peugeot. . 322. V. 1927. 1920. MUO 23598 K. Zagreb. MUO 21325 K. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. Zagreb. V. V. 320. Zagreb. KOŠARICA Francuska.B. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb. Zagreb. MUO 18477-060 K. oko 1925.53 x 1. .57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. . Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. olovka. K. tuš. 1930-ih makassar ebanovina.V.1926. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. 324.  1929. V. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. 316. olovka. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb. 1920. V. 1920. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. olovka. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. olovka. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. 318.Žagrović. Francuska K. 315. V. 326. MUO 18477-061 K. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. Zagreb. 325. K. oko 1925. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. tuš. akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt. Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb.1926. Tomislav Krizman. Francuska.V. MUO 18477-062 K. 314. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. 1927. K. olovka.V. tuš. AUTOMOBIL PEUGEOT. MUO 23599 K. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 1920. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 321. 317.V. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb. 327. Zagreb. V. Zagreb. . oko 1925. oko 1925. Zagreb.5 cm Zbirka Vela .

92 cm Muzej za umjetnost i obrt. 330.Kl. svila. titranke dulj. MUO 49576 A. MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl.moda 329. Zagreb. Zagreb. 130 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl. markizet. 1930. MUO 12674 A. 1933. 331. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. biserne perlice dulj. til. strojna čipka dulj.Kl. 117 cm Muzej za umjetnost i obrt. . 333. MUO 49129 A. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.1921. MUO 12673 A. HALJINA Hrvatska. Zagreb. . 1930. . MUO 23762 A. oko 1930. HALJINA Karlsbad. muslin. A. oko 1925. 332. . 338. MUO 28883 A. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. muslin dulj. 134 cm Muzej za umjetnost i obrt. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. . 239 336. HALJINA Hrvatska. Zagreb. 1920.1934. oko 1927. svila dulj. VEČERNJA HALJINA Beč.Kl. oko 1926. VEČERNJA HALJINA Pariz. 334. oko 1920.1932. Zagreb. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. VEČERNJA HALJINA Pariz. vezivo pamučnim koncem dulj. A. muslin dulj. baršun dulj.Kl. titranke dulj.Kl. HALJINA Hrvatska. lame.Kl. HALJINA Hrvatska (?).Kl. 119 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb.Kl.Kl.Kl. oko 1925. MUO 24011 A.1935. 337. HALJINA Hrvatska. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. Zagreb. 335. OGRTAČ Pariz. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. lan. svileni žoržet dulj. kreacija: Jean Patou svileni voile. MUO 11591 A.

supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. Zagreb. svileni baršun. Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. hermelinsko krzno haljina dulj. titranke dulj. . kombine dulj. .Kl. oko 1924. svileni krep žoržet. 343. svila. Zagreb. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl. oko 1927. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. Zagreb. MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ. 43. A. oko 1925.1929. 240 340. A. svileni til. 132 cm.Kl. A. staklene perlice. til. umjetni koralji dulj. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl. svileni žoržet.1969. .) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. MUO 35551 A. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. VEČERNJA HALJINA Beč. staklene perlice. 347. Zagreb.1928. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. staklene perlice dulj.Kl.Kl. Zagreb. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. VEČERNJA HALJINA Zagreb. . 346. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.Kl. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. Zagreb. kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. HALJINA Pariz. strojna čipka od zlatnih niti dulj. svila. 342. svila. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak. HALJINA Budimpešta. oko 1930. Zagreb. bolero dulj. svilena strojna čipka. oko 1927. MUO 12113 A. perlice dulj. 344. 93 cm. vezivo dulj. oko 1925. oko 1925. vezivo pozlaćenim nitima dulj. svileni krep žoržet. svileni til. titranke dulj. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. A. HALJINA Hrvatska (?). A.Kl.339. HALJINA Beč. VEČERNJA HALJINA Beč. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl. 107 cm Muzej za umjetnost i obrt. titranke. HALJINA Austrija ili Hrvatska. Mesaroš rođ.1921. . 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. svila. MUO 42365 A. 341. VEČERNJA HALJINA Venecija. svila. Zagreb.Kl. 345. Hodovsky (1896. 1920. 1927. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.

RAČUN SALONA VOGUE Zagreb. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb.Kl. 60 cm Muzej grada Zagreba. M. 1930. haljetak dulj. 356. 28. svileni krep žoržet.2 A. svilena čipka haljina dulj.1934.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska. svilena strojna čipka na tilu dulj. čipka haljina dulj. til. 357. 1932. 241 349. til haljina dulj. M. titranke. Zagreb. kombine dulj. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1932. c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba. bolero dulj. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. Zagreb. staklene perlice. organdij. MUO 11644 A. MUO 28881 A. 135 cm.Kl. 12 cm Muzej grada Zagreba. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba.A.A.348. oko 1925. 353. 351. papir. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi. oko 1930. 1933. 155. 355. PLESNA HALJINA Zagreb. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. titranke. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. VJENČANICA Beč. 143 cm.Kl. oko 1930. A. svila dulj. svileni žoržet dulj. pelerinica dulj.Kl. 130 cm. VEČERNJA HALJINA Zagreb. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. bolero dulj. 147 cm. koža dulj. 45 cm. MGZ inv. tisak. 350. MUO 16758/1. Zagreb. M. pliš. 352. 1932. CIPELE Zagreb. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. žoržet haljina dulj. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba. svilena strojna čipka. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklene perlice dulj.A. vis. . MGZ 16054 M.1934. Zagreb. . MUO 44293 A. godine. Zagreb. HALJINA Hrvatska. VEČERNJA HALJINA Zagreb.Kl. torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. 23 cm. 354. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. perlice. PLESNA HALJINA Zagreb. 1933. MUO 19834 A. maroken. 57 cm. 1932.A. 1.A. M. godine. HALJINA Hrvatska. oko 1927. 358.Kl. . Zagreb.

JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija. 365. postolarska radionica Oto Braun. MUO 15887/2 A. svileni atlas.1930. 370. MUO 43540 A. laneno platno tunika dulj. Ilica 21.2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. M. A. laneni batist dulj. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba. DONJE RUBLJE Zagreb.5 cm Muzej grada Koprivnice A. CIPELE Zagreb.A. 369. 373. 372. 364. oko 1925. gaćice dulj. 130 cm Muzej grada Zagreba.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. svila dulj. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt.A. 1925. grudnjak dulj. svileni rips. koža. MGZ 51601 M.Kl. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt. šir. pozamenterija dulj. s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). 75. oko 1930. CIPELE Hrvatska. oko 1930. vuneni triko dulj. 371. Zagreb. .Kl. Zagreb.Kl. Zagreb. laneno platno. svileni krep žoržet.). Zagreb. 367. MUO 17757/1. 82 cm Muzej grada Zagreba. 242 360. MUO 15888 A. godine. hlače dulj. SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. MUO 22240 A.A. KOMBINE (“BODI”) Hrvatska. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić. 90 cm. SPAVAĆICA Hrvatska. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza.A. 56 cm sign. MUO 14672/1. MGZ 51603 M. 1925. 40 cm.Kl. 361. 63 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb.359.Kl. MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. A. čipka dulj. oko 1930. titranke 14 x 20.A. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. pamučna čipka hlače dulj. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska.1960. MUO 15886 A. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. svila. M. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1930. pamučno platno. . Zagreb pozlaćena koža. svileno vezivo dulj. čipka dulj.Kl. 368. pamučna strojna čipka dulj. 20 cm Muzej grada Zagreba. MUO 22242 A. oko 1930. oko 1925. 102. KOMBINE Hrvatska (?).2 A. oko 1935. džersej dulj. vuneni konac dulj. KORZET Zagreb. oko 1923. strojna čipka. 1925. .Kl. Zagreb.1930. 130 Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24018/1. 366. KOMBINE (“BODI”) Trst. 362. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. 363.Kl. M. 1925. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska. Zagreb.2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. 40 cm. oko 1935. 78 cm. . JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb. oko 1928. svila haljinica dulj. Zagreb.Kl.

Zagreb. MSO-U 1887 R. Zagreb. MUO 20078 A. 384. koža. 18465 br. 380. CIPELE ZA TENIS Beč.5 x 20. koža.1930. 385. Zagreb koža guštera.2 A. CIPELE Beč (?).2 A. oko 1925. 376. 1930-ih koža.5 cm Muzej Slavonije Osijek. ŠEŠIR Zagreb.Kl. ŠEŠIR Zagreb. Beč koža. 17 cm. oko 1925. izrada: Dragica Šmid. Odjel umjetničkog obrta. 379. antilop koža dulj. Zagreb.B.B.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. Ilica 5. TOKICA Zagreb. Odjel umjetničkog obrta.Kl. oko 1925.A. 1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža. pozamanterija. Beč brokat .5 cm. vis. Odjel umjetničkog obrta. MSO U-944 R. CIPELE Zagreb. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1b) R. MSO-165627 R. oko 1925.2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. 1920-ih postolarska radionica Wittenberg. MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini. brokat. 386. 377. ŠEŠIR Zagreb.tkanje srebrnih. MSO-157089 (k. M. MUO 12658/1. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža. vis. potpetice 4. teleća koža 12. . 381. 41 cm Muzej za umjetnost i obrt. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. 387. MUO 20072 A. perlice.2 A. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba. A. 24 cm. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. 11 cm.Kl. oko 1925. M. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek. MSO U-946 R. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb. postolarska radionica Otto Braun. MUO 12588/1. platno 10 x 25.Kl. koža dulj. Ilica 21. CIPELE Beč. laneno platno vis.Kl. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt. vez koncem dulj. oko 1920. Odjel umjetničkog obrta. . svileni rips. Zagreb baršun.B.A. posrebreno dulj. vis. 383. 27. 1920-ih postolarska radionica B.Kl. svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. 243 375.2 cm Muzej Slavonije Osijek. 1925. kozja koža dulj. 382.B. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija.374.B. RUKAVICE Pariz ili Beč. štras. Zagreb. 24. RUKAVICE Austrija (?). antilop koža. obojeno perje vis. Zagreb. CIPELE Beč. Reshovsky. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. 24 cm. écru antilop dulj. oko 1925.Kl. CIPELE Njemačka ili Slovenija. zlatnih i višebojnih svilenih niti. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt.u. MUO 20079 A. MUO 14356/1. 378. RUKAVICE Pariz ili Beč. oko 1930. Odjel umjetničkog obrta. Zagreb. MUO 22226/1.

MUO 23717 A. emajl. 391.9 cm. koža. tisak promjer 6. 115) R. Zagreb. bakelit.B. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). 51 cm Muzej Slavonije Osijek. PUDRIJERA Austrija ili Italija. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba. Beč. slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. Odjel umjetničkog obrta. tkanina visina 3. Zagreb. KUTIJICA ZA PUDER Pariz. Zagreb. Zagreb.Kl. . svila. papir. MUO 17964 A. 1937. Odjel umjetničkog obrta. tisak u boji visina 3.5 cm Muzej Slavonije Osijek.1 cm Muzej Slavonije Osijek.1925. 396.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. koža. 402. MSO-170527 R.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). 1923. 1935. Zagreb. papir. oko 1930. promjer 7. metal 16 x 10. papir. tisak u boji visina 3 cm.5 x 45 x 11. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. TORBICA Beč. Pariz karton. Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska. 122. svila. promjer 6. Zagreb. 401. oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14.Kl. oslikana. . staklo 26. celluloid.1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton. MSO-170522 (k. metal. 1930-ih tvrtka Coty. 244 389.8 cm Muzej Slavonije Osijek. 390. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?). TORBICA Beč (?). Zagreb A.388. Zagreb.B. . MSO-170410 R. .Karlsbad tvrtka: M. metal. 395.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek. tisak u boji. oko 1920. A. 15918 br.5 cm Zbirka Jura Gašparac. Würzl & Söhne. 397. Odjel umjetničkog obrta. bakelit.Kl. staklene perlice. 392. 399.1925.Kl.1939.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. 394. MSO-168185 R. A. oko 1920. staklo 25 x 34.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. 398.A. preplitanje dulj.B. MUO 23761/1-10 A.Kl.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.1930. Odjel umjetničkog obrta. 393. TORBICA Francuska. godine.5 x 39. 1922. promjer 7. papirne naljepnice 15. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?). 1923. Zagreb. MUO 47711 A. Wien-Carlsbad koža. 1925. godine. 400.Kl. metalna galanterija. Odjel umjetničkog obrta. . MGZ 41371 M.u. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj. 1930-ih tvrtka Coty. TORBICA Hrvatska. PUTNI KOVČEG Austrija. MUO 25903 A. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.Kl. MUO 28528 A.8 cm. platno. karton. metal. Pariz karton. umjetna masa. oko 1925. papir.B. MSO-170526 R. antilop koža.

/13.Kl. 1927. Risto Stijović KUTIJICA 1925. 8.Kl. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb. staklo sign.D.5 cm. MUO 47834 A. 15.8 cm sign. Zagreb.403. ovratnika i leptir mašne. uz donji vanjski rub: R. Zagreb. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. vuneni triko dulj.2 A. MUO 47981/1. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine i nagrađena je srebrnom medaljom. obojena vis. 413.B. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 11262 A. Zagreb. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis. obojena vis. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt. pamučni konac.izl. . 4.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb Odijelo se satoji od hlača.M. CILINDAR Pariz. 1929. 404. 4. 405. 409. M. na dnu: R. 245 412. Zagreb. umjetna masa. V. tvrtka Salamander lak koža. poč. 1918. uz donji vanjski rub: R. Zagreb. košulje. A.: na reversu otisnuto: Tipografija D. Zagreb Muzej grada Zagreba. svileni atlas dulj. MUO 43540 A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. PLESNI RED Zagreb. 414. 8. oko 1930. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. kutija 9 x 8. Risto Stijović KUTIJICA 1925. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1921. 406. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz.¸prom.Kl. CIPELE Njemačka (?).5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 39415/1. 1935. 1938. 408.5 cm. V. pozamanterija. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9. prsluka. fraka. MUŠKO ODIJELO Zagreb.5 cm. rezbarena. oko 1930. umjetna masa. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.Kl.5 x 2. Zagreb. 5 Pariz. vuna. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža. Lalique vis.5 cm sign.8 cm sign. vuneni triko.Kl. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P.Kl.B.5 x 5. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. 1920-ih zečja dlaka vis.b Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“. 410. prom. papir. MUO 39413 A. oko 1920. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz.2 A.Kl. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No. Odjel umjetničkog obrta R. Zagreb. metalna dugmad vis. rezbarena. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.Kl.a Muzej za umjetnost i obrt. bočice 7. 407. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileni rips.A. A. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. 411.izl. Zagreb.3 x 6.B.M. tisak 11 x 7.

perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. Muzej grada Splita Alfred Keller.d. Novakova 15. Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. 419.. Albert Esch. 1925. Muzej za umjetnost i obrt. natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Arhiv Toše Dabca. Put Vlaha Bukovca. a) Projekt Kovačić. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Zagreb Drago Ibler.. Balkan Mentor). Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . Heilbrun. Sv.-1928. Zagreb Drago Ibler. Zagreb Hugo Ehrlich.. perspektivni prikaz.. 1931. Dubrovački muzeji.-1932. 1921. privatna zbirka.izbor originalnih izložaka (fotografije. ptičja perspektiva. 1931. Epidemiološki zavod. Dubrovnik. Dubrovnik . Uprava za zaštitu kulturne baštine 418.. perspektivni prikaz. ptičja perspektiva. Jakov. Wien-Leipzig. Kulturno-povijesni muzej.. Muzej grada Splita Drago Ibler. Zagreb fotografije. projekt P. Studio L. Zagreb. Vila Ilić. 416. Gärten von Albert Esch. Vončinina 14. Državni arhiv u Zagrebu 420. Zagreb. Zagreb 421. Prag (izd. Gomboš & Kauzlarić. Zagreb II. Vila Horvatić. nacrt pročelja. Stjepan Hribar. razglednica.d. 415. 1921. kuće na Rivi. Prag (izd. fotografije. Muzej za umjetnost i obrt. Muzej za umjetnost i obrt. fotografije. presjek. kopije crteža): Benedik & Baranyai. vila Plavšić. privatna zbirka. M. Heilbrun.. kuća Slaveks d. Studio L. Zagreb. Nacrt Zagreba iz 1926.-1924. Alfred Keller. Vila Spitzer. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Zagreb 417. Zagreb tlocrt. razglednice. Zagreb. Zagreb 422. Split. privatna zbirka. Novi Vinodolski Viktor Kovačić. 1926. fotografije. presjek. repro: Grimme. nacrt. Zagreb Bruno Bauer. Bonatz /moto Filo/. nacrt pročelja. Osijek. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Okružni ured za osiguranje radnika. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić. regulacija splitske obale.. vila Kell. Vila Zimdin Šeherezada. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice. Balkan Mentor). tlocrti. Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba. Nacrt Splita iz 1926.arhitektura 246 I. tlocrt. kuća Standard Oil d. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. 1930. Paunovac 7. Kovačić /Pollak & Bornstein.K. Benedik & Baranyai. Muzej za umjetnost i obrt. 1930. Rekonstrukcija Iličke fronte (studija).

Zagreb 434.-1932. Zagreb. Zagreb fotografije detalja interijera. br. Zagreb 426. 1923. 1929.-1931. Zagreb 435. Muzej za umjetnost i obrt. Kuća Leon.-1931. fotografija. 1920 -1921. 1930. Vila Ladanyi. 1934. nacrti. Muzej za umjetnost i obrt. 1933. Zagreb i MNO. spomenica Croatia. Zagreb. .-1930. Vila Kirin. Gomboš & Kauzlarić. Bruno Bauer.. fotografija. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. 1931. Vila Pallavicini Rusalka. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. 1928. Palmotićeva 64a. Peter Behrens. Rijeka. 1934. privatna zbirka. razglednica. privatna zbirka. perspektivni presjek. 433. Zagreb. Zagreb i Arhitektonski fakultet.-1938. Muzej grada Zagreba. 1926. Boninovo. Kuća Kohn Adler. nacrt pročelja. Perkovčeva 2. 1924. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. Croatia. Tomašićeva 10. Kuća Stern. Kapucinska 29. Zagreb. nacrti i fotografije. fotografija Đure Janekovića. 1927. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. Osijek. 1929. Muzej za umjetnost i obrt. Rudolf Lubynski. perspektivni prikaz. Zagreb. Novinarski dom. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca. kolorirani perspektivni prikaz. Gradska štedionica i Gradska kavana. Kuća Glück. Zagreb. Zagreb. Zgrada Shell. Zagreb 427.1930. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich). Gundulićeva 32. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.. Jurišićeva 1.423. 15. Gomboš & Kauzlarić. 2010. 1923. Zagreb 428. Dubrovnik. Državni arhiv u Dubrovniku 425. Gajeva 5. Majerovica. perspektivni prikaz. Pollak & Bornstein. Jelačićev trg 9-10. Put I. Lungomare ispod Venerande.-1928. Hrvatski muzej arhitekture. Uprava komunalnih poduzeća. privatna zbirka. Zagreb. Muzej grada Zagreba . Zagreb 430. Zagreb. 1936. fotografije eksterijera i interijera. Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića. 1937. 15. Juraj Denzler. Zagreb 431. Zagreb. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. Muzej za umjetnost i obrt. Trg hrvatskih velikana 3. privatna zbirka. Ignjat Fischer.-1929. Split. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. 1927. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije. Zagreb. nacrti. Muzej grada Zagreba 432. Hvar. Alfred Albini. razglednice. revija Svijet. zgrade Rione del Littorio. Zagreb. Benedik & Baranyai. nacrti. Klaićeva poljana.-1934. Zagreb 247 429. Nikola Dobrović. Burza. Hvar. privatna zbirka. privatna zbirka. Bornina 12. Zagreb 424. privatna zbirka. perspektivni prikaz. Matijaševića 2. Arhiv Toše Dabca. 5. Gradska štedionica.-1935. 1927. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

akvarel na papiru 42 x 33 cm sign.: Uzelac privatno vlasništvo. d. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936.G. ulje na platnu 92.d. 504.P. d.P. MMSU 49 D.: Uzelac Moderna galerija.5 x 100 cm sign. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922. ulje na platnu 198 x 156 cm sign. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925.G. br. 505. MSU 1917 S. ulje na platnu 208. 507.G. Zagreb M. d.slikarstvo 502. ulje na platnu 99 x 79 cm sign. 503. Zagreb.l.: OTTO ANTONINI vl. Zagreb. Zagreb. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932. Maro Grbić. MSU 7 S.: Gecan Muzej suvremene umjetnosti. 511.d.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt.7 x 109.d.P.: J. d. ulje na platnu 162. Kljaković vl. Uzelac Moderna galerija. l.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti.7 cm sign.5 x 118 cm sign. Rijeka. Zagreb M.G.5 x 73. . Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935. MG 973 510. Zagreb. d. ulje na platnu 74. MUO 14461 M. Vilko Gecan GITARA 1930.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti.d. 1814 S.5 cm sign.d. MG 1015 506. inv.d.l. ulje na platnu 163 x 115 cm sign. Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922.G. Zagreb. Zagreb M.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. 253 508. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930.d. d.d. Vilko Gecan AMAZONKE 1923. ulje na platnu 155 x 145. 509. Zagreb. d. Mario Antonini.

5 x 55 cm ulje na platnu sign. MG 879 523. MG 4011 516.5 x 67.5 cm sign. l.254 512. d. GU 728 513. UGD 375 522.: Vladimir Becić Moderna galerija. Zagreb. MUO 47959 M. GMV GS 173 518. Ivo Režek KUPAČICE 1926. ulje na platnu 90 x 68 cm sign. ulje na platnu 255 x 180 cm sign.l. ulje na platnu 55. d. Split. ulje na platnu 100 x 76 cm sign. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija.g.Mihočinec. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina.d. : Vlad.l.G.: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt. Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928.5 x 90. Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925.: F. d. GMV . d. d./27.d.: tartaglia 24. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926.J Zbirka Kovačić .: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin. ulje na platnu 120. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci. GM 3336 514. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića.d. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924. Zagreb 517. ulje na platnu 81 x 65 cm sign. Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin. kreda na papiru 130 x 113 cm sign. tempera.: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik. d.Mihočinec. Zagreb 519. Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926. Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929. ulje na platnu 100 x 120 cm sign.k. Atelijer Meštrović . Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927. Split. Galerija umjetnina. 515. d.d.k. d.GS 110 521.: JF 1927 Zbirka Kovačić . 67. GU 726 520.5 cm sign.d. Zagreb. ulje na platnu 136 x 78 cm sign.d. Zagreb.d.d.

ulje na platnu 77. br. d. akvarel. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927. inv.G. SG 695 526. Trepše Muzej za umjetnost i obrt. Split. Zagreb. ulje na platnu 116 x 110.G. MUO 48451 M.: C. MUO 16732 M. ugljen na kartonu 121.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. Rijeka. d.G. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929. br.G.: A. 525 : BOL 1 255 530.d.G. GLUO S 979 . MMSU 1021 D. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. Krizmanić / 1929. ulje na platnu 79. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923.d. GU 310 525.D. d. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. d.: S.5 x 41 cm sign. 529.: .G. Zagreb. ulje na platnu 60 x 75 cm sign. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935. ulje na platnu 65 x 68 cm sign. tuš na papiru 30. akvarel.524. 532. 535.: M.: R.d. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933. Strosmayerova galerija HAZU.d. MUO 17425 M.d. Zagreb. GLUO S 808 531. Dujšin Galerija umjetnina. d. MUO 25228 M.d.5 cm sign. .X. d. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930. Osijek. Zagreb.: Leović Galerija likovnih umjetnosti. pastel na papiru 101 x 83 cm sign. Osijek.5 x 58 cm sign. Zagreb. d. 525 : BOL 206 528.7 x 181.l. l. Bol. Auer 1930. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti. l. MUO 29870 M.d. 534. ulje na platnu 65 x 54 cm sign. Bol. ulje na platnu 127 x 104 cm sign. Zagreb. 527. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930. Marijan Trepše MOST 1931.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti.d. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930.5 x 57 cm sign. ulje na platnu 97 x 83 cm sign. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”.1932. 1922 Muzej za umjetnost i obrt. Muzej za umjetnost i obrt.: J. 533. ulje na platnu 110 x 89 cm sign. inv.

1cm sign. MG 1050 256 537. Rijeka.d.d. Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930.7 cm sign.l. gravura u drvu 27.3 cm sign. MUO 33383/2 M. ulje na platnu 54 x 68.G. MMSU 306 D. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924. Zagreb. . Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928. l.k.: Miše Galerija umjetnina. na svitku: George Barbier 1918. d.: Tiljak / 928 Moderna galerija.G.5 cm sign. d. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti.d. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti.8 x 29. MUO 033121/7 M.1 cm sign: d. d.d. Moderna galerija.5 x 99. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt. Choumanovitch Galerija umjetnina. Zagreb. Zagreb. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918. Split. l. ulje na platnu 92 x 73 cm sign./1924. d. MG 2467 541. gravura u drvu 27.5 x 77. B.d. Zagreb. 539. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926. 542. Zagreb M. Zagreb. 547.8 cm sign. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.G. MMSU 2848 D. MG 1967 538. litografija 70 x 50. 543. MUO 33121/3 M. l. d. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923. Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921. ulje na platnu sign.8 x 22.5 / 33 x 29.536. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928.5 cm sign. Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924.: S.G.5 cm sign. GU 265 544. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928.G. ulje na platnu 100 x 73 cm sign. Choumanovitch 1923/24.k. MUO 49762 M.5 / 33 x 29.: d.: S.8 x 22. 545. Split.: S. Rijeka. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo.d. akvarel na papiru 41. litografija u boji 35 x 31. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926.d.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.G. ulje na platnu 80.: Vladimir Varlaj Moderna galerija.k. ulje na platnu 93. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.d. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928.d. GU 216 540.G. Zagreb. Zagreb. l.d. 546.

5 cm sign. d.292 A. br.1 x 31. d.D. Zagreb.8 cm sign.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.d. MUO 33383/6 M. Knjižnica. 554. Zagreb. 555. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz. 1932. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz.d. inv.548.5 cm sign. Knjižnica.5 cm sign. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz. Zagreb. . Zagreb.295 A. kolorirana litografija 42 x 31. 30.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.G. d. 1932.295 A. inv. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br. kolorirana litografija 42 x 31.d. 30.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. Knjižnica.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. inv.D. 30. inv. br. kolorirana litografija 42 x 31.295 A. 556. 30.295 A. 30. d.d. 552. Knjižnica. inv.295 A. 1932.d. br. d. kolorirana litografija 42 x 31. Zagreb.D. inv. 550.d. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz. inv.7 cm sign. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br.6 cm sign. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz. 30. 1932. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz. br. Knjižnica.293 A.295 A. br. 1932.d.d. 551. Zagreb. 257 549. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz. d. Zagreb.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Knjižnica. 1932. 553. kolorirana litografija 42 x 31.D.7 cm sign. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930.D. 1932. l. litografija 70 x 50.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. kolorirana litografija 42 x 31. inv. Knjižnica.d. 30. Zagreb. 1932. br. kolorirana litografija 42 x 31. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. kolorirana litografija 42. Knjižnica. 30.D.D.7 cm sign.D.5 cm sign.

Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. d. Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo .košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932. A. akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. tuš 480 x 310 mm d. Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920.K. A.D. u Parizu. Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. Tomislav Krizman STRIŽENO III. akvarelirani crtež.d. d.D. u Parizu.D.: Faust (XVII.d. Muzej za umjetnost i obrt. kombinirana tehnika HAZU. 561. Zagreb. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. kolaž 445 x 315 mm sign. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. na podlozi: LJBabić 920.D. HNK 279 A. A.d.d. Zagreb. Zagreb.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T. Zagreb.D. Zagreb. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. . kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU. nacrt scenografije za balet Striženo . Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917.: PLUTO / (Theatre de gignol) d. 558. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. u Parizu.košeno (Krešimir Baranović) 1932. Muzej za umjetnost i obrt. A. Zagreb. 562. 559. kolaž 435 x 310 mm sign. u Parizu.kazalište 258 557. siecle) Les marionettes d. HNK 279 A.D. 560. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.

dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. Ljubo Babić RICHARD III. l. HNK 6 i 7 A. na podlozi: Babić . Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. HAZU. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. ČIN. V. .: LE DUC DE PARMA d. l.Širola / LES OMBRES / Ballet d.d. tempera na papiru 165 x 206 mm sign. tempera na papiru 390 x 290 mm s. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. Zagreb. (William Shakespeare) 1924. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.. MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.D. d.k. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. Zagreb. 566. u Parizu.l.d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. u Parizu. s.D. II.: DJECA sign. ČIN.d. Zagreb A.D. u Parizu. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929. Zagreb A. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. SC.k. 567.Širola / LES OMBRES / Ballet.Širola / LES OMBRES / Ballet d.: Žene l. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.D. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. A. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929.k. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. u Parizu.d. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III.d.: W. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. d. SC. akvarelirani crtež cca. na podlozi: Babić . na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. (William Shakespeare) 1924.d. MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. tempera na drvu 600 x 800 mm sign.Širola / LES OMBRES / Ballet d. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.: W. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. A. 569. d. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. III.D. Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt. IV.d. 570.d. na podlozi: Babić . Ljubo Babić RICHARD III. Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign. Zagreb. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.l. Zagreb.. 259 564.d. 565. / SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2. 568. A. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3.d. A. Zagreb. Zagreb. 1000 x 500 mm sign. l. / BOSWORT HAZU.d.D. A.d.d.D. HAZU. u Parizu. na podlozi: Babić . d.563.

d. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. g. 582. 573. Vodopija.D. Zagreb A. I. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Zagreb. Zagreb. Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. B.260 571. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Zagreb. 578. Stravinski: Žar ptica / g.d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.d. pastel na papiru 230 x 145 mm vl. 575. B. . I.d. 1930 HAZU. AKT.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU. 577. B. HNK 16 A. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Vodopija.: Sergius Glumac / 42.D. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign.D. Zagreb. g. Sergije Glumac STUDIERZIMMER.D.d. d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. akvarel 246 x 320 mm vl. g. kombinirana tehnika HAZU.D. HNK 19 A.(?) papir. akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign. 581. 580.: PFROMAN. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 576. g. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. Zagreb A. Zagreb A. HAZU. 579. Zagreb. HNK 227 A. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. I. Zagreb.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. slika / P.d.D. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928.d.: Šeheresaga / P. 574. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. HNK 227 A.D.D. B. HNK 16 A. HNK 227 A. Vodopija. akvarel 243 x 330 mm vl. B. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. Froman HAZU. / PARIS 1930.D.D. I. HNK 227 A. papir.D. Zagreb A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. I. Zagreb.d.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU. FROMAN. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925. Vodopija. 572. akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign. Vodopija. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930. I. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir. I. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924.: Rimski . Zagreb A. Zagreb. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. HNK 227 A. Rue des Bernardius / Paris 5e vl. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. pastel na papiru 230 x 150 mm vl.D. 1928 HAZU. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930. 583.: SADKO IV. akvarel 243 x 330 mm sign.

I. akvarel 322 x 250 mm vl. Vodopija. Vodopija. akvarel 246 x 323 mm vl. akvarel 322 x 250 mm vl. 591. B. Vodopija. HNK 200 A.D. I. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija.584. Vodopija. Vodopija. B. Vodopija. I. 594. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 586. Zagreb A. Zagreb. I. I. I. B. Zagreb A.D. akvarel 223 x 158 mm vl. Zagreb A. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 590. Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. B. 589. B. Zagreb A.D. 587. Zagreb A. . akvarel 322 x 250 mm vl. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU. Zagreb A.D.D. Vodopija.D. 261 585.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B.D. akvarel 322 x 250 mm vl. 593. Zagreb A.D.D. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 588. 592. Vodopija. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. akvarel 322 x 250 mm vl. Zagreb A. I. akvarel 322 x 250 mm vl. Vodopija. akvarel 223 x 158 mm vl. B. B. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. I. akvarel 322 x 250 mm vl. B.

3 cm sign.u. MUO 24572 D. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac.: d. Zagreb. MSU . 1934. 599.T. 601.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. MSU. 602.5 cm D. Vladimir Šarić.N.2 cm sign.fotografija 595. 597.4 x 27.2 x 22.: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA. vl.5 cm M.N. Zagreb.N. Tošo Dabac NJENE OČI.ATD 277 D. . Zagreb.T. klor-brom-srebrna fotografija 32. MSU . Dubrovnik D. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . Dabac Muzej za umjetnost i obrt.T.N. Josip Berner DUBROVNIK vl. 596. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.d. klor-brom-srebrna fotografija 35. Dubrovnik D.d. Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934. Tošo Dabac NAT 1936. 13. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac.ATD 8 262 D. oko 1930 c / b fotografija 17. MUO 24042 M. c / b fotografija 40 x 30 cm sign. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937. 604.3 x 22.N. 1936. MUO 24043 M.8 x 13.: d.u.d. Zagreb. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. NJEN PONOS Zagreb.3 cm sign: Berner vl. 600. MSU. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940. presnimka iz kataloga I. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17.T. 598.2 x 25. Vladimir Šarić. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16.: d. oko 1930 c / b fotografija 16.u.N. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. Zagreb.5 x 19 cm M. 603.5 cm sign.

1922. Zagreb. 1934. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb.T. Milan Žegrac Peharnik. oko 1936.3 cm vl. 25. Samobor D. Maja Đurinović.T. klor-brom-srebrna fotografija 39.9 x 35.T. Zagreb. MUO 24696 M. c / b fotografija 42. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb. 612.T. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. 263 617. Zagreb.T. . prije 1937.: d.2 x 20. MUO 41537 M. 616.u.8 x 29. Milan Fizi PARALELE oko 1937.T. MUO 15735 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. srebrobromidna fotografija 22 x 11. Zagreb. 613. Milan Žegarac Peharnik. 619. klor-brom-srebrna fotografija 32.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Samobor D. 1934. 607.N. Zagreb. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. 606.T. 608.1 x 29. MUO 41668 M.T. Zagreb.T.T.N. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek. 1934. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24051 M. Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb.T. MUO 41446 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 614.6 cm sign. MUO 15736 M. 1934. Zagreb. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. 618.N. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41327 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. oko 1934. 611. 1919. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. oko 1934.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41536 M. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 15737 M. 1939. Zagreb D. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb. MUO 41528 M. 610. MUO 41503 M. Zagreb.d. Zagreb. Zagreb.605. 609. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb.T. 1934. 615.

1930.T. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb.d.5 (21. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt.N. Zagreb. 633. d.d. 1934. MUO 42035 M.5) cm sign. 630. MUO 41937 D. 1929.620. 621.u. MUO 41737 M. 626. Branko Kojić IZLAZAK Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa.5 cm sign d. 1934.d. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb. Zagreb. Zagreb.d. Zagreb.4) cm sign. M.T.8 x 28. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt.3 x 22.1 cm sign. TONKA vl.u.T. Zagreb.T. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. MUO 24632 M. MUO 41663 M. oko 1926. 631. Zagreb. 14. d.N.d. 1929. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb.: d.5 x 16.T.u. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21.T.u. 632.mosinger M. sign. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.5 (22 x 16. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb.d. 1932. MUO 49231 D.8 x 24. Zagreb. oko 1930. . klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20. 622. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. 1930.: f. 628.4 x 15. 623.N. 1924. oko 1928. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb. Zagreb D. 624.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.u. Zagreb.T. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb. Zagreb. na poleđini: Dr. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. MUO 44074 M. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb.u. 1934. d. klor-brom-srebrna fotografija 27. br. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925. Zagreb. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.N.5 x 16 cm M. 1934.8 cm sign. d. 264 625. digitalni ispis autorske fotografije 21. oko 1926. d. MUO 24356 M.T. MUO 49229 D. Petar Dabac. 629. klor-brom-srebrna fotografija 32.d. MUO 49423 D.N.8 x 16. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. klor-brom-srebrna fotografija 38. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa.T.u. 1934. 627. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.

negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L. bromsrebrna fotografija 38 x 26.1932. Slavka Pavić. c/b fotografija 27 x 18.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt.9 x 51.2 x 38 cm sign.N. bromsrebrna fotografija 56.d. Zbirka fotografija. Szege Muzej Slavonije. suha ploča 41. d. 640. Osijek. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni.9 (38. papir. Nikola Szege GLUMAC 1940.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek. 1927. Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb.7 cm sign. Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936.d.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa. 638.l.d.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek. 637.Museo storico dell‘ Istria. Zagreb D. 265 635.d. Zbirka fotografija.u.u.6 cm sign.: g.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.N. 643. G.S.u. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt. J. MUO 24701 M. 642. dvostruka ekspozicija vl. . MUO 49420 D.d. digitalni ispis autorske fotografije 23. d. suha ploča 51.161119 D. srebrobromidna fotografija 16. negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L. 641. d. Zagreb. Osijek. 636. 1933. d. Osijek. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb.Museo storico dell‘ Istria. kontaktni. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933.T.: d.7) cm Povijesni muzej Istre . Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre .8 x 41. 645.2 cm) sign. 639. MSO 157074 D. 1933. MSO .d. Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931. MUO 24631 M. Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21. oko 1925.8 cm sign. Zagreb.4 x 15. Nikola Szege AKT 1934. Zagreb M. 646. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni.N. 644.9 x 38.1 x 16.634. bromsrebrna fotografija 28. 1927. .u.3 x 47.u. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt. Aleksandar Reputin.N. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb.8 (29.: d. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb. Zagreb.T. MSO 161120 D.3 cm sign. Nikola Szege PLESAČICA Osijek. 1934.u.N. Zagreb D.N. Zagreb. kontaktni.T.N. papir. MUO 41159 D.S.

MUO 24554 M. metal. navoj za film industrijska proizvodnja bakelit. metal. bromsrebrna fotografija 28. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak.: d. .J. 652. prije 1925. Solomon Weinrich. s dva refleksna tražila. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 648.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt.u.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo (leća) 10 x 7. Velika Britanija. fotografski aparat za rol film. . 654. D. MUO 42755 D.u. c/b fotografije 24.J. Muzej za umjetnost i obrt. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.d. 1925. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16. koža. 653.O.5 x 13. FOTOAPARAT ZEISS IKON. 1928. Zagreb. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.: d.O. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb. 1928. D.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1934.N.N.647. MUO 42951 D. Zagreb.N. 1925. koža. MUO 44519 D. na kartonu Varnai / Osijek I.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb. Zagreb. 651.3 x 31.1 x 30. d. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek.d. Zagreb. 1925.7) cm sign. klor-brom-srebrna fotografija 39. Zagreb. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.1922.T.8 cm sign. 266 650.1935. 649. fotografski aparat za film. Zagreb. MUO 39393 D.d. .u. MUO 42739 D.1934.3 x 31. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb. Zagreb. godine. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar.6 x 24. Zagreb.N.8 cm sign. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb. Njemačka. c/b fotografija 24. klor-srebrna fotografija 37.N.

.

Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti. FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX. Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba. Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića. Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko .

Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Labin Ministarstvo kulture RH.d. Zagreb Dubrovački muzeji. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d. Atelijer Meštrović.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti. kazališta i glazbe HAZU. Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina. Rijeka Muzej Slavonije. Zagreb 269 . Zagreb Marijan Milevoj. Zagreb Milan Žegarac Peharnik. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Osijek Muzej suvremene umjetnosti. Šibenik Muzej grada Zagreba. Zagreb Vera Lambert. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske. Zagreb Hrvatski muzej turizma. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Zagreb Zlatko Karač. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zagreb Muzej grada Šibenika. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Zagreb Muhiba Levan. Zagreb Muzej hvarske baštine. Zagreb Vlado Borošić. Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu.. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH. Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU. Opatija Institut za povijest umjetnosti. Fototeka Moderna galerija.

Zagreb KGZ. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod.obrt. Dubrovnik Centar za kulturu Brač. izrada ukrasa Mario. Kulturno-povijesni muzej. Rijeka Miroslava Margetić.o. Strmec-Samoborski Andrea. kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej. Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. Osijek Dubrovački muzeji. Zagreb Jor. Zlatarsko-trgovački obrt Fajn. Metalni artikli Team . Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel. Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Gradska knjižnica. TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. Zagreb Moderna galerija. Zagreb Kerschoffset. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. Zaprešić Štimac. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por. Zagreb Interior & product design. Nerežišća Zaklada Karlo Grenc. Zagreb Potomac. Zagreb . Ortoforma d. Produkcija suvenira Anarta.o.

Sva prava pridržana. suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011.muo.NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić.hr www.hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 . Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->