ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”. aktivizmu. nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912. Imao je razloga za tu tvrdnju. prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga. čiji tempo. suprematizmu. koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891. dadaizmu. laudator bečke moderne. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela. dinamičkog velegrada. purizmu. New Yorku. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. Fenomen umjetničkog pluralizma. Hermann Bahr. a uskoro i filma. Uostalom. I zastupnici likovnih umjetnosti. Hillerov suvremenik. ekspresionizmu. Parizu. Dijagnostika bečkog pisca. glazbe. zenitizmu.zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. književnosti. plesa. Sankt Peterburgu. Berlinu. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču. On je proricao poentiranom metaforikom . nadrealizmu ili srodnim orijentacijama.) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. Londonu. radilo se o kubizmu. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. talijanskom i ruskom futurizmu.

Za definiranje pojedinih smjerova. pripovjednoj i esejističkoj prozi. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije. Četvrt stoljeća kasnije. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno. nepovratno prošla. kiparstvu. konstruktivizam. neviđeno i teško. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. pjesništvu. U inovacijsko kolo pridošli su art déco. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima. čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. pri čemu treću dimenziju. ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom. kao primjerice kod Piscatora. drami. pa i naše teme: art décoa. S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. u nekima (art déco. suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. Za razliku od modeliranja epoha.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. u nekim bitnim. glazbi i plesu. oko sredine dvadesetih godina. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. Budući da se art déco. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. tvore filmske projekcije. štoviše. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan. gutača vatre i noževa”. nego i osebujnim korelacijama. koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. taj je termin čak nužno potreban. .

koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. teško je zamisliva bez secesijskog modela. Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. ipak. novih mogućnosti na području kazališta. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa. konvencije. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. koje su nastale slučajno ili naknadno. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. odijevanju. nastala istih godina kad i nova objektivnost. reprodukcije glazbe. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. i Röntgenov izum. U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja. i teorija relativnosti. filma. Nova dekorativnost. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. danas sama po sebi razumljiva. već bilo zatečeno.Takav je sinkretistički stil i art déco. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. sportu. sve je to 1918. sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata. godine. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. Razlika je. granica je između modernog i tradicijskog načina života. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija. osobito na području klasnih hijerarhija. i psihoanaliza. Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. poput pokretne 15 .

Među primjerima iz glazbe. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). Međutim. na ulici ∑ na plakatima. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. metonimijski rečeno. u opremi tiskovina poput modnih časopisa. Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. jazza i modnih revija. modernih plesnih dvorana. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. pojava zatvorenih prostora. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. pročeljima zgrada. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. s obzirom na udio tehnike. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. dakle problem koji nije specifičan za art déco. Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. Uzme li se to sve u obzir. samo je jednim dijelom. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. Igora Stravinskoga. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. bicikla. u dvadesetom stoljeću. možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. već manje u arhitekturi. automobila. Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. međutim. Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. Art déco.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija. Svoj puni zamah orijentacija je stekla. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925. primijenjeno oblikovanje. filmskih i fotografskih publikacija. napose stream-lined oblikovane mašine. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji.

od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga. Rickettsa. stilizacije. Vogelera. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata. nego o upadljivosti u smislu osjetilne. mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila. mladog Kandinskoga. Gaudija. pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi. Baksta. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. Ornament i zločin. u ranijoj. njemačkoj 17 . od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže. iako je riječ o posve različitim tvorevinama. Ako je primjer Beč. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. prije svega vizualne. Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. Toulouse-Lautreca. Tooropa. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata. poput Hoffmanna i van der Veldea. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. lutajući skalom od arija do objave rata. svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. izvornom značenju. Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. našli su mjesto u secesijskom kontekstu.Zeitgeist. kao u pojedinim središtima secesije. Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. i s olakšavajućim okolnostima. Klimta. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter.

licima. bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima.18 verziji Vom neuen Stil. mrtvim prirodama. sna. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. jasna i točna”. samo što ne teži. koja je “čvrsta. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. međutim. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. tvrdi francuski slikar. dakle zbiljnost artfakta. a ne mimetički pristup krajolicima. Kad se radi o teoretskim razmatranjima. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. kao što već spomenuto. dugačke kose. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju. za oblinama. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. Umjetnost se svakako ne može izolirati. Iako je Pariška izložba. . Svi motivi postaju “stvari”. najčešće se spominju dva Francuza. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. automobila. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka. neovisnu vrijednost. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa. Léger.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom. koja prati oblikovne tendencije od 1907. piše on 1925. do 1931. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. godine.. poput secesije. André Lhote i Fernand Léger. a svakako će biti simbol razdoblja. art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. uzburkanog života. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost. Svjetski rat. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog. bilo ljudi. opisa i oponašanja zbilje. bižuterije. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti. godine. S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja. mandolina. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima.) Umjetnici se trude. funkcionalističkih zgrada. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman. koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. razlika je u punom smislu očita. godine. bilo strojevi. gitara i gondola. svakako ne u cijelom stvaralaštvu. Svaki artefakt ima svoju posebnu..) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”. nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću.

Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug. to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. u kabaretima. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti. gubeći se u prilagodbi. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. “Duh vremena”. Međutim. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. filmski. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću. prije nego što bi ih dali nakladniku. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. Umjesto krizantema. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. izloženi pred gledateljima. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe. Kästner. neboderi. koji je upisan u art déco.To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”. Brecht. upravo asketskom. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. godine. konstruktivističkom. a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. Geslo je bilo “uporabna lirika”. koje iskazuju šarenilo art décoa. on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. u usporedbi sa secesijom. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. mostovi. život predgrađa. velikim zabavama. gradska bohema. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. 19 . (Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice. sportski časopisi. dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. Modni. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja. školama. svakako je pretjerano. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925.) Za razliku od revija. kao što to čine neki današnji kritičari.

koji se temelji. objavljeno početkom tridesetih godina. pogotovo u hrvatskoj sredini. Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. Majera. baletu. koji se oslanja na . U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. Baranovića. godine. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. Međutim. violinu i sedam puhača) iz 1929. operi. Vlaisavljevića. gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta. Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. domaćeg (primjerice u Odaka. Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. od konstruktivizma. U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa. Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami. Paralela s glazbom očita je. Kozarčanina. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. Cipre. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. S.20 Jedan od najranijih uzoraka. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok). Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti. Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija.

navesti art déco. 21 . Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti. Pojavio se u sretnom trenutku. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu. art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. koja su podupirala i političku revoluciju. on je izgubio svoj identitet. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. Drugi svjetski rat nije preživio. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. tako reći neutralan. osobito u vrlo maštovitim figurinama. uz novu objektivnost. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo. može se kao važno svjedočanstvo. Da je inscenacija ostvarena. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. citatnošću. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret. jazza i swinga.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom. simptom ukusa i potrebe za uživanjem. . Međutim. obilježene pluralizmom. eklekticizmom i teatralizacijom medija. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. heterogenost. Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. Time prevladava interes za hibridnost. nebodera ili “ludih dvadesetih. ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila.” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. odnosno nedostatak progresivne ideologije. godine. prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina. i art déco je (re)konstrukcija. Nimalo slučajno. cik-caka. iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne. od pop arta do arhitekture.

Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima. Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925. Spenglerova Propast Zapada. Jr. drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije. 1925. Međutim. Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925. nasuprot rodonačelnicima modernizma. Međutim. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju. nastala su prije 1914. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. str. Herbert Read odlazi još korak dalje. Istovremeno. // Architectural Record 4(1928). 1 Hitchcock. godine. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera. Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. Henry-Russell. kojima daje nedvosmislenu prednost.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003. pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco. 25 Robert Bonfils. Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. Modern Architecture. koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa. Joyceov Uliks. 337-349.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. Wrighta. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda.. Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 .proturječnost i kompleksnost. . L.

3 Morton. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. bakelit. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. ali i bez masovnog tržišta. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi. stoljeća percipiraju kao “Drugost. vizualnog jezika i ikonografije.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa. toster. One se unutar zapadne.. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910. 7. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička.2 Međutim. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. fotoaparat. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. Cambridge. poprima razmjere prave “egiptomanije”. 1934. od afričke i asirske do srednjoameričke.” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. Stoga. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti. . Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa. zmijske kože. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju. futurizma. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker. 2000. Radioprijamnik. aluminij te niklanje ili kromiranje. a time i novu estetiku. satova. figurina i drugih dekorativnih predmeta. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. hegemonističke kulture početkom 20. kubizma. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. Patricia A. Herbert. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. stolnih lampi. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. gramofon. nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. Massachusetts : The MIT Press. London : Faber and Faber. fovizma. eklekticizam kao naslijeđe 19. str. Paris. De Stijla. usisavač. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. od interijera kino dvorana do nakita.

brodova i cepelina. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. vodeći francuski dizajneri Desny. Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore. Damon.Košarica. 1930-ih potovim plakatima. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. lokomotiva. s lokomotivama.Francuska. automobila. u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. . umjetničkim i fiziološkim aspektima. od izloga do teniskih terena. Biti informiran. stići na vrijeme. posebno oni specijalizirani za pojedine medije. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. a drugima očaravajuće. Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. svijeta putovanja. jednom riječju živjeti moderno. jednima zastrašujuće.svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. Primjerice. Art et Décoration. Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć. sudjelovati u društvenim događajima. Les Echos des Industries d'Art.

28 Servis za kavu. stoljeća. Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. s težištem na indirektnom. difuznom osvjetljenju. sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier. . rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama. Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike. Također. znanstveni pristup oblikovanju. U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte. u art décou pojavljuje se inženjerski. Christofle (Orfévrerie Gallia). Francuska.

Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. inovativne pristupe oblikovanju. dekorativni i moderni. oko 1925. i Puiforcat. kao što su stilizirane ruže. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera.4 4 Krekel-Aalberse. Primjerice. Abrams Publishers. Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke.sat i dva svijećnjaka. girlande i fontane. geometrijski. Poput suvremenika na Bauhausu. No iako su na prvi pogled slični. . autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta.29 Kaminska garnitura . od tostera ili paravana do šalice za čaj. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea). 1989. Annelies. Art Nouveau and Art Deco Silver. savršeno precizno proračunatih proporcija. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici. Istovremeno. košarice s cvijećem. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. Francuska. sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika. New York : Harry N.

i 19. poslije 1927. Jean Dunand i Eugène Printz. bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika. Charlotte Perriand. koja je ujedno i najraznolikija. stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera.30 Naslonjač. Ipak. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray. koji također barataju citatima prošlosti. Pierrea Chareaua. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože. Osim toga. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa. Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije.

31 . oko 1930.Toaletni ormarić. Francuska.

Italija.1940. . oblikovanje: Paolo Buffa .32 Buffet. 1935.

keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa. Tragom reformatorskih pokreta. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. Vally Wieselthier. Figura djevojke zarobljena ptica. . 6 Duncan. uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama. plesačice. Vol. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. London : Thames & Hudson. Glava djevojke. 49-50. koji zastupaju industrijsku estetiku.6 Nimalo slučajno. ali i u industrijskoj produkciji. poput pâtede-verre. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi.”5 Keramika također u art décou doživljava procvat. 2009. Wood or Metal? // The Studio. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. 97. 430 (January 1929. oko 1923. Colombine. Beč. Pierroti. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma. John. maske. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma. pâte-d'email ili pâte-decristal. uspostavljena 5 Gloag. Alastair.).Josef Lorenzl. oko 1928. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. koje je također u znaku francuske dominacije. No. str. Beč. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja.

34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola. Gustav E.Servis. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji. Ekstravagantni./28. . Glas des 20. Le Décor de la vie moderne. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni. luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline. Francuska. Italija. München : Klinkhardt & Biermann. oblikovanje: René Lalique .8 7Pazaurek. 29-37.. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života. 8 Bidou. // Vogue. čisti i udobni. 1983. Pojedine tematske cjeline. -1935. 1925. Walter Spiegl. Tanjur Marienthal. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7. Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu. Henri. 1 August 1925. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. 1927. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. str.

Čehoslovačka. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. Prvobitno najavljena za 1914. Galeries LaFayette. Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja. poslije 1930. nakon nekoliko odgoda izložba . ne zadovoljavaju se više samo prodajom. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima.Vaza.. Maurice Dufrène. Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života.

knjigu. Fauguez i Baccarat. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. Međutim. izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. primjerice René Lalique. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice.36 Servis za kavu i čaj. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma. 1925. keramiku. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju. simbolizirajući njihovo jedinstvo. skulpturu. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa. Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. arhitekturu. predstavnici umjetničkog oblikovanja. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. Naime. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. kao što su tvornica porculana Sèvres. Nijemci nisu bili pozvani. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. paradigma Le Corbusierovog . Zagreb. modu. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca. Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije.

svibanj 1925.koncepta kuće kao stroja za stanovanje. Waldemar. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži. 10 George. br. Marie. metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. . br. 283-291. Potpuno različitih formalnih obilježja... Poput Le Corbusiera i Mel'nikova. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. str. i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.10 9 Dormoy. Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs. 174. Međutim. Thonetovim stolcima. // L'Amour de l'Art. 1632. // L'Amour de l'Art. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. 1632. kolovoz 1925. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. str.

Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama.] Charlotte Benton. Željka. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova. 13 Avangardni teatar Sergija Glumca. politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije. Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. 2004. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici. 2003. 2006. . Poljska i Mađarska. 12 Čorak.11 Ipak. Katalog izložbe. 36-41. Zagreb : Muzej grada Zagreba.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. Tim Benton i Ghislaine Wood. / [ur. 45-57. str. Predložak ovitka za časopis Svijet. Zagreb : Ex libris. str. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa.12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima. 1928. kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. u Muzeju V&A. // Život umjetnosti 29/30 (1980). pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. Željka. 14 Kolveshi. London : V&A Publications.

39 . str. 17. avijatičke izložbe. Simptomatično je.15 Štoviše. Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. a ne konzistentna stilska formacija. 16 Lakatoš. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan. kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe. Gone Tomorrow. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja. medalja i nakita. 283-293. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac.modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. Journal of Design History. tada se slika mijenja. Industrija Hrvatske i Slavonije. Osim glamurozne površine. Joso. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava. tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere.” osobito u drvnoj industriji. br. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today. gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. 1924. Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma. 7. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike. kao i reklamnim oglasima. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj. Vol.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda.. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu. str. 3 (2004). časopisima i plakatima. Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala.

Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije. a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma. neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste. Plakat izložbe "Djela". Međutim. 40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju.Tomislav Krizman.) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka. zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života. U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926. 1927. Zagreb. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem .

u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”. 1(1926). 17 S. Zagreb. maska. str. Zagreb.Otti Berger. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta. a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice. 1926. . 15. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac. oko 1925. Predložak za ćilim. 1920. Vaza. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. R. // Nova epoha.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita. filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu. Zagreb. filmska vrpca. trokuti i šestari. Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti).

zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. Katalog izložbe. 8. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca.19 S druge strane. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari.] Charlotte Benton. Jaša. Umetni obrt.42 Hinko Juhn. Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. 152. // Art Deco 1910-1939. 8. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd.” Navedeno prema: Grgašević. snagu i autentičnost. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti. 27. odnosno o konstruiranju identiteta. Charlotte. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti. 19 Benton.21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. U tom kontekstu srednjoeuropske. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. Zagreb. Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. 2009. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto. 2003. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti. Navedeno prema: Vučetić. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom. 1925. br. str. 1932. 229. // Obzor. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. Naime. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou. Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. Mato. . Hrvata i Slovenaca. London : V&A Publications. / [ur. Tim Benton and Ghislaine Wood. The International Exhibition. str. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. godine.. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu. Plaketa. Jasna. Zagreb. Zagreb : Horetzky. 1926. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda.

svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. slikari Milo Milunović. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija. Maksimilijan Vanka. 1928. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole. a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje. ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe. Zagreb. nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. Muzeja za umjetnost i obrt. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Etnografskog muzeja i 43 . U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman. Nimalo slučajno. Marijan Trepše. sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. Antun Augustinčić za reljefe. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka. Vitraj Inženjer. Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu.Marijan Trepše.

nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti. Osim nacionalnog paviljona. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama. . zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa. Nimalo slučajno. dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara. Zagreb.Svijećnjak. Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921. 1935. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. Stelle Skopal.

. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz. a ne samo pučke tradicionalne kulture. kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije. još uvijek u Hrvatskoj nema. 1926. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene. Novembre 1925.24 Zanimljivo je.. 45 . potpuno je suprotna. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije. 24 Grgašević. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba. str. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. 188-192. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta. La Section Yougoslave. 26 Millet. Charles. te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”. Jaša. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta. Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. 27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. III. 38. navodeći impresivan broj nagrada. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije. Procjena Koste Strajnića. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides. str. str. Nešto blaži je Jaša Grgašević. reforme i promoviranja umjetničkog obrta. 25 Saunier. // Art et Décoration. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. Umetni obrt. koji je “un véritable foyer d’art décoratif. Gabriel.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine.

Charles Loupot. Pariz. // Bulletin JAZU 2(1982). 1925. 1930. str. . u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu. Zagreb. Plakat za Citroen. 11-37.28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika. Plakat za Zagrebački zbor. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau.46 Božidar Kocmut. primjerice Ive Kerdića. Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. primjerima češkog.

47 .

48 .

Vilko Gecan. u Umjetničkom paviljonu. Zagreb : Tipografija d. arhitekturu i umjetnički obrt. mozaici). 1928. bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora.” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete. vitraji. osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. arhitekti i obrtnici. od opreme interijera (zidno slikarstvo. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. preuzet će uređaje bogatih salona. Prema predlošcima članova Djela. 49 . dječje igračke kao i ostaloga. Tvornica peći Pilot. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. stakla i predmeta od metala. nakita. Sergije Glumac. između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925. uz iznimku etnografskog pristupa.d. što je prepoznala i suvremena kritika. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. modnog pribora i uveza. 4. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide. predmete su prozvodili. dekorativne keramike. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici.. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. Neukusne strane proizvode. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. koje dnevno i svuda susrećemo. Plakat Odjeća Friedmann. 1929. 1927.. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. jednog od omiljenih motiva art décoa. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. Po uzoru na Werkbund. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo.. Zagreb. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji .. Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. str. što je potrebno i u najskromnijoj kući. a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. čipke. Studija za naslovnicu časopisa The Dance. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici.

a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. Vizualni identitet izložbe Djela. gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger. ženske udruge. Zagreb. Nakon zagrebačke. Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu.50 Josip Seissel. Plakat Pomozite studentima. tvornica stakla u Paraćinu. 1924. namještaja Bothe i Ehrmann. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge. Državni čipkarski zavod.

Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. // Grafička revija 5(1929). Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi. Bojan Baletić]. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932. str. 17. Zagrebački zbor i paviljoni. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama.30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. bačve. godine. 178-181. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. 2007. i Jošt. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. i New Yorku 1939. Osim Djela. 141-153. Osim poticanja trgovine i potrošnje. Bogoslav K. Ivan Velikonja. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. Utemeljen 1909. 31 Citirano prema: Laslo. pretvarajući se u središte društvenog života. Ipak. keramičkog. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. a osim toga da podigne promet stranaca” 31. str. 14. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani.hijerarhiziranom odnosu. Bruno Bauer i Vladimir Šterk. grafičkog. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. 51 . koji evocira brod. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. Svjetska izložba u Barceloni. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe. Josip Šauli. samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu. ćilimarskog i tekstilnog.. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. kolovoza 1929. strojobravarskog. trgovinu i promet. Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva.. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. // Svijet. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. Aleksander.. kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog. Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić.

U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. a od 1924. od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama. 336-347. str. plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma. do 28. Ljubo Babić. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. Sudeći po odjecima u medijima. Emil Vičić. plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata. ožujka 1926. odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. Ivan Tabaković. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Zastupljene su sve namjene. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. kolaža i montaže. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. Godine 1926. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. . plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora.52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. Jasna. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. Andrija Maurović. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. Otto Antonini. koja je. pulsirala ritmovima urbane kulture.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”. 33 Galjer. Već 1922. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. obraćajući se najrazličitijoj publici. Istovremeno. Istovremeno. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. Ernest Tomašević. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). propagandnog plakata Bernda Steinera. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. Pavao Gavranić. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata.

Igrom slučaja. Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost.) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922. Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti. sport. ∑ 1924. Sergije Glumac. Njima se 1928. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 .d. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela. Centroreklam. Pragu. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d. upoznaje Friedricha Kieslera. U Parizu 1925. Zagreba i Pariza.. koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité. 1923. Istovremeno. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije. agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi. do 1925. u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu. futurizma. politička propaganda i reklamni sadržaji. Beču. ∑ 1925. Njegov teatarski opus (1923. Anka Krizmanić. od 1922. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu. ekspresivne kompozicije i tipografiju.komunikacija u Hrvatskoj. studije zenitističke arhitekture. kubizma i konstruktivizma.) nastaje između Berlina. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago. ∑ 1961. neuobičajene. ∑ 1964. s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja. Reklame. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903. nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla. koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino.).).). Njegov osnivač Miroslav Feller (1901. upijajući utjecaje ekspresionizma. gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja. a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja.).

Primjerice. ali i ambijent moderne urbane kulture. što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača. U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. str. među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. One više nisu samo racionalne domaćice. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. ruralne sredine u modernu. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa. u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene. i časopis Reklama. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća. Kulisa. Reklama). godine. brižne majke i dokone dame. . // Peristil 51(2008). racionalno-iracionalno. Primjerice. koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list. ranije je zarađivao samo muškarac. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene.34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko. 99-118. Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. Naime. pozitivno-negativno. stoljeće. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba.54 Zavoda (1928. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list.) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. u 20./1929. označava prekretnicu. prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja. kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine.

ženskom pravu glasa. 36 Detoni Dujmić. Zagreb : Matica hrvatska.).) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. zaštiti djece. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.55 Adela Milčinović (1879. Sudeći prema posveti. 1997. Jagoda Truhelka : Izabrana djela. spisateljica i novinarka svestranih interesa. a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. nastao je 1925. Adela Milčinović : Izabrana djela. 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica. Salon vile Ilić. ženi u budućnosti. rođendana. oblikovanje: Aladar Baranyai . i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80. fotografija. Zagreb.-1968.). 1921. Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac. književni i likovni kritičar. trgovini bijelim robljem. Dunja [prir. objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste.]. prostituciji. dramaturg. autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904.

da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. Zagreb 1937.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. oblikovanje: Srećko Sabljak. u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović. 39 Đurinović. nego prije svega samosvjesni čin. 220-221.56 Naslonjač. kći Andrije i Adele Milčinović. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju. a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924. Maja.39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu.38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje. .. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica. izražajnih svojstava. Ples. 2007. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. str. predstavio glasoviti Rudolf Laban. Zagreb : Klovićevi dvori.

Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu. br. “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem. Vladimir Kirin. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja. Zagreb. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910.43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima.41 Simptomatično je. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta. 1927.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927.. Zdenka Sertić. Zagreb : Ex libris. 249. 12. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva. godine. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet. Olga Höcker. 44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946. 1951. godine. 2003. Arthur Schneider. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr. J. prvenstveno na razini edukacije. Anka Martinić. do 1941. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”. Svijet. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića. knjiga IV.Blanka Dužanec. Ernest Tomašević. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928. a od 1919. 17. (Jugosl. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske. Tereza Paulić. str. Marijan Trepše. prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu.44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege. god..) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. među izlagačima su bili Olga Höcker. II. A. 65-283-865. ni obrt u Zagrebu 1907. Naime. Pjer Križanić. IX.. Tomislav Krizman. . Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca.). 1930.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. godine.U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu.

profilira u multimedijsku umjetnicu. Ivana Tomljenović. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika.58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. fotomontažama. gdje je studirala fotografiju. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. . ∑ 1930. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. paradoksalno. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929. u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. Predložak za plakat Meinl. Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. Marija Baranyai. od književnika i slikara do arhitekata. a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. opremi knjiga. Ivana Tomljenović Meller. Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela.. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. Boško Tokin 1920. Otti Berger. 1930. usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. Časopis Comoedia u prvom broju 1923. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. fotografija.

U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. u Zagrebu. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. nastanivši se 1927. Koncept sinteze arhitekture. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru. riječ je o povratku tradiciji. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. Istovremeno. I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. skulpture i slikarstva. ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi. pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona. kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja. odnosno tradicije i kulture. koji je bio okosnica čitave izložbe. toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. Da nije riječ o izoliranom slučaju. 59 . koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927. Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća. Napretkom novog industrijskog doba. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . sa Svijet u svibnju 1926. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. Šminka i frizura definiraju ju kao novu. pomodnu frizuru. 1926. ilustriranih časopisa i dnevnih novina. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala.Oto Antonini. taj je način života ionako trebao brzo nestati. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu. naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja. 22. Svijet. 5. a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma. No. prikazuje pomno našminkano naslovnica. lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk.

12. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva. upravo zbog njihova nedostatka. noćne klubove. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini. U stvarnosti. Svijet. teniskim turnirima. modernom baletu.000 stanovnika. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo. sportove. koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. S druge strane. mobilnost. sunčanju. Ipak. automobilskim utrkama. Stvarne ekonomske promjene.haljine. jazz-orkestrima i plesovima. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. Zagreb je brzo rastao. balovima. dvadesetih su bile tek u začetku. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. 21. 1935. . Na predodžbenoj razini. ali je 1921. brzom i uzbudljivom svijetu. Stilom prezentacije. 63 Reklama za Nivea kremu. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima. nastalog raspadom austrougarskog carstva. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. natječajima ljepote. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185.500. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. dotičući tek površinu društva. Hrvata i Slovenaca. frizuru s kratkom kosom. imao svega oko 110.

Pariz. oko 1925. -1928. 1927. Hrvatska.64 Večernja haljina. kreacija: Jean Patou. Haljina. .

sa stilom koji je poslije nazvan art déco. Pariz. Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine. Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. Elida i Nivea. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina. oko 1926. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln. Worth. parfeme. pak. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. Moda Dama i art déco moda. Hollywood je. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. godine. L'Oreal. pudere i kreme marki Coty. . Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. Bourjois.

1920. što je art déco haljine učinilo modernima. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. u rasponu od starog Egipta. predložak za haljinu.. koji se pojavio 1926. U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. 1933. modele vodećih pariških dizajnera. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926. Časopis Svijet. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. Ipak./34. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. vozi automobil. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta. njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće. Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama. Poput svojih secesijskih prethodnica. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima.Večernja haljina. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu.-1925.. Otta Antoninija. 66 Kornelija Geiger. Zagreb. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta. Zagreb. jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza. premda je samo dama mogla sebi . i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama.

uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka. održala se na Zagrebačkom zboru 1924. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. napustio prijestolje. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima.Torbica. U svom blago senzacionalističkom stilu. modistice. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa.dugu kosu”. nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”. dok se s druge strane možemo 67 . Pariška visoka moda. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile.priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. koja se u to vrijeme. Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. Istodobno se razvijala i domaća moda. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. modne salone. uz časopise poput Svijeta. suknje su se postupno produžile. lake cipelice. jasno. Moda je postala konzervativna. šeširima. 1922. izgubila je svoju mladalačku zaigranost. poimence Wortha. Časopis Kulisa je u rujnu 1929. Paula Poireta. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. Ženskog lista i Kulise. postižući dojam dužine asimetričnim umecima. Ona je. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva . koliko imamo sposobnosti i smisla. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. godine. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri. Beč. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII. pa i u Grazu. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. dnevnik Večer je 1937. ali je djelovala mladenački i moderno. Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. postolare i frizere. sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal. prava Svijetova modna junakinja. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. uključujući krojače. Luciena Lelonga i Molyneuxa. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. dragocjena krzna. divne čarape i poetične šešire”. Prema kraju dvadesetih godina. Wiener jenim večernjim haljinama.

danomice uvjeriti. . 45 Jutarnji list.. 4. Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. 6. 1929. najmodernijih modela”. već i same kreacije i zamisli novih. toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima. 31.. 8. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade. Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. travnja 1924. str. da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45. U izvještaju iz 1935.68 Oto Antonini. naslovnica. Svijet.

Vidrić i drug. godine. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. 2. godine. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. 27. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. 27. Svijet. dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz.Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine. 1926. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. 1928. U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. . smješten u Dugoj ulici 8. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi. Salon V. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. 10. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5. Svijet. dok su modistice Dragica Šmid. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937.

70 Haljina. . oko 1925. Budimpešta.

Art déco i moda kao umjetnički projekt. Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. U potrazi za egzotičnim i neobičnim. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. 1926. Svijet. Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom. ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. Načelno. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba. ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 20. apstrakcije. Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa. Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . 11. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima. ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika.

ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”. 3. Štoviše. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola. “Jugoslavija je predstavila originalne. poput drugog večernjeg kaputa.72 Smoking Senzacija današnje mode. Svijet. svilenog izvezenog pojasa. 1926. te spomenula. Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925. 27. Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice. među nekoliko drugih eksponata. kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu. .

estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva.Haljina. Osnovana 1913. godine. doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima. te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. godine. koja je 1908. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. oko 1925. Dok su proizvodi petrinjske Udruge. Antonini je 1926. 73 . ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke. Austrija ili Hrvatska.

Svijet. Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju.. ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor.74 Naši Missovi. On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925. 8. 1929. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. ali je istaknuo da bi . 24. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj.

etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame. rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste. u garderobi poneki šal”47. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. sa suzicama. pozlaćen. Tijekom tridesetih godina. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje..Franjo Mosinger. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . kako si zaostao u kulturi!” 46. 1926. 75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici. odevene po poslednoj francuskoj modi.. str.. te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. 37. 38. 47 Ibid. Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića. Umetni obrt. Ruke tipkačice. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta. str. 1929. kolje od srebra sa filigranskom izradom. uvijanje. Umjesto toga. U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević.. godine. nego ono savijanje. Jaša. . prevladale su konzervativne tendencije.

Svijet je 1928. Nasuprot tom trendu. nova je frizura bila svakome dostupna. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale. ona je bila novi društveni fenomen. protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa. istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. No. Nasuprot nekoj skupoj haljini. praćenje mode. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. ali se prodao u 600. Dirndl. u čast istoimenog romana koji je 1922. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima. Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. tradicionalna austrijska ženska nošnja. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu. godine. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. Bila je mlada. napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. novina Hrvatski dnevnik. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. Garçonne. I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. Garçonne nije samo promicala novu modu.000 primjeraka. izgledom i ponašanjem. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. nosila je kratku kosu. koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac). no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. Ipak. no Garçonne je bila znatno smjelija. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916. noćne izlaske i ples. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika. brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport. . njezino je tijelo bilo dječačke građe.

ta je kratka haljina. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. Svijet. u najhrabrijoj verziji. objavljen u Svijetu 1926. Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. 1929. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. primjerice. Crtež Epidemija Charlestona. Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. . kako je Svijet ustvrdio. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu.. 4. poput. razotkrivajući žensko tijelo. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. 20. objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu. Pokazuje mladu ženu u snu. dok u snu grli jastuk. Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata. postavši. Ipak. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). na ulicama svjetskih prijestolnica. a žene su ih nosile na plaži. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. kod kuće kad su primale goste ili. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. pidžame.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. već razmišlja o novoj zabavi. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. stvarnog ili imaginarnog. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu.

već i tradicionalne društvene norme. 1. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. Ludo se zabavljajući u Zagrebu. u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su. Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. No. Svijet. u nadi da će biti . Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. 28. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom.Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama. 1928.

Svijet. Virovitice. Crikvenice.Oto Antonini. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. Šibenika. Pakraca. 16. Ozlja. 1933. . Stizale su iz Splita. Sv. Omiša. Križevaca. naslovnica. Voćina. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. Dugog Sela. Susedgrada. Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. Vrboske. Paga. Garešnice. Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. Lipika. Novog Marofa. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. Suhopolja. Varaždina. Slatine. Lepoglave. Ivanić-Grada. Krapine. 79 objavljene. Ivana Zeline. Osijeka. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu. Karlovca. 7.

80 .

Štoviše. 409. slikaricu i frizerku.. To su žene.Večernja haljina. sunčanja i američkih filmova. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935. tvrdi da 48 Horvat. od mode do kuhinjskih recepata”48. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje. makar deklarativno. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka. Josip. proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom./34. plesa. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale. spisateljicu. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju. Doista. spominjujući poimence tajnicu. u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca.. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi. ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje. gotovo nepoznat do 1914. Beč. kuharicu. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. tipkačicu. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. Demokratizacija mode. Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. Elitni je Svijet 1928. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze. profesoricu. Zagreb. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. 81 . Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. 1962. oko 1927. mlada žena s modernim bubikopfom. Razni elementi zapadnog moderniteta. Pariške mode i Hrvatice. telefonisticu. 1933. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne. Večernja haljina. Josip Horvat. Zagreb : Stvarnost. blagajnicu. str. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. dadilju. kondukterku. Kulisa je 1929. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. od manije bubikopfa do kratkih haljina. prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke.

10. je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod.82 Oto Antonini. Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. neudanim zaposlenim ženama. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. ali nije niti klasno obilježena. Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje. Poput mnogih među njima. radila je kao prodavačica u modnom dućanu. naslovnica. Svijet. Svijet je . taj je oglas bio namijenjen mladim. 4. 1926. simbolično nazvana Gospođica X. i djevojka s reklame.

. Austrija. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”. Članak. objavljen u Obzoru 1929. pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. na Zagrebačkom zboru. čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla. oko 1930. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice. Zagreb. Rukavice.. Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. Tako je Kulisa 1929. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda. žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu. optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. održana 1927. mode i kozmetičke industrije. No.1928. masovno proizvedene ljepote. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. oko 1925. što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. Na samom početku tridesetih. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove. 83 Šešir. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. Američki film je osvojio svijet. glasi zaključak Obzorova članka. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela. Modna revija tvornice cipela Bata. jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford.

Myrne Loy. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda.. . Kulisa je 1931. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. 10. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. Jutarnji list se 1937. Iz ženskoga sporta. naprotiv. a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima. Jutarnji list je 1929. Grete Garbo i Marlene Dietrich. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford. temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije. 4. U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. Svijet je 1926. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. Joan Crawford. 1926. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931. U kratkoj priči Karakter kokote. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce.. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”. znatno slobodniji moral. Katharine Hepburn i brojnih drugih. primjerice Gilbert Adrian. Svijet. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. Holivudski modni dizajneri. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda. Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. Lily Damite. postali su slavni poput svojih pariških kolega.84 Filmske zvijezde poput Clare Bow. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. Pole Negri.

oko 1930.Kupališna haljina hlače. 85 . Zagreb (?).

Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva. sunčanja. Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. ali ga nisu sebi mogli priuštiti.86 Foto Reputin. sporta. koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. Štefica Vidačić Miss "Europa". masovni su mediji izumili celebrity kult. 1927. mode i plesa do zore. samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima.

Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. nego je bio pravi spektakl. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi.. godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. sagrađen 1925. Balovi i plesovi. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49. 1984. godine. a neki su bili odvažni. charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. financijskih i poslovnih segmenata nove elite. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. Zagreb : SNL.hrvatskih medija. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo. Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva.. poput balova profesionalnih udruga. pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal.charleston. Josip. Svojom ogromnom plesnom dvoranom. Četiri desetljeća kasnije. uvodeći nove zvukove poput jazza. opremljenom američkim tehničkim spravama. Drugi rituali. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”. Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. privukao je gradsku elitu. Prvi Novinarski bal. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba. bili su znatno elitniji od češljaonice. Jutarnji list 1929. Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . 182. Kako je Svijet 49 Horvat. Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. 87 . Društveni se status novinara dramatično promijenio. Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. šišamo. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj. Josephine Baker. najveća zvijezda pariškog noćnog života. seksualno provokativne plesove poput tanga. str. političkih. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927. Novinari su postali posrednici između umjetničkih. održan u Esplanadi 1928. situacija je bila radikalno drukčija. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu.

str. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. 237. Održavala su se i plesna natjecanja. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa. primjerice.. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. godine. . Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50. otvorio je svoju plesnu školu 1920. Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. Bio je to. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. … Brucoški Dandy. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama.. zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. Učitelj plesa. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke. Kako su novi plesovi redom bili erotizirani. brzine. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi.88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. gdje su 50 Tucić je 1927. pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926. nego i novi društveni sloj. 51 Horvat 1984. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca. Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. “Tangu 1927”. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. luksuza i moderniteta.. od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala. a da nitko nije slutio. Obično je gologlav. uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. No. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. Nošnja to je Amerike. gospodin Tucić. Putovanja. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života. koji se također prepustio plesu. putovanjima.

kriketom. U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. Sport. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. golfom. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl.se automobili natjecali svojim izgledom. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . Svijet u članku iz 1929. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Usput. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. Crikvenicu. ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom. Dubrovnik. jahanjem. Hvar. godine. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. plivanjem. Rab. poput kožnih modnih dodataka za glavu. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. pa čak i nogometom. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. mačevanjem. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931. bacanjem koplja i diska. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. veslanjem. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. pokrivajući Split. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. Novi Vinodolski. hazenom. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. lakom atletikom. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije. Poput većine modernističkih rituala. Na crtežu u Svijetu. Nogomet je postao izuzetno popularan. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. od lokalne do nacionalne razine. ali i hazena. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom.

Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale. a do mnogih je došlo nepredviđeno.). kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život. koja se šepurila u sredini dvorane. koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima. ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. Svijet je u svibnju 1929. zemlja filma i dolara”.). medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale. skladanog posebno za tu prigodu. bila je prva. Uistinu.90 se prostirale uz rijeke u Osijeku. Od tog trena. skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10. Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. naglašavajući kako su ljepotice. u organizaciji vatrogasnog . Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda. Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu. Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. foxtrot ili tango”. ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. jedna je od natjecateljica. U prosincu 1926. najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera. rijetki vlastitim automobilom. Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. Tajne Orijenta (1928. godine. Vidačićka. te da je na horizontu “Amerika. Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”. a naši seljaci čudom se čude. Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje. uljepšale savsku plažu. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. ostali autobusom i vlakom. Ali. obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. Natječaji ljepote. Ljubav u snijegu (1929. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima.). Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini. filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade. Beč i Berlin. Brodu i Sisku. Drugi su se društveni rituali. sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927.) i Evine kćeri (1928. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. Vitezovi noći (1928.).

unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima. Godinu dana kasnije. program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. pjevačkog društva. građanske čitaonice i studentskih klubova. Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze. Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama. 91 .društva. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije. Svijet je 1927. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava. koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. gospojinske udruge.

1929. .. a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama.. i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno. Miroslav Krleža. Let(imo) nad Panonijom.92 .

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

radnje smještene između Vinkovaca i Broda. ∑ 1939. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome.94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977. Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. dakle. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja. čini se. (dakako i kasnije. ∑ 1962. Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas. krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom. primjerice u Brodu ili Kninu. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu. gdje će 1934. nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu.). . nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta. u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929. radilo se tek o novim tranzitnim svratištima. u pauzi putovanja za Istanbul. U prvom. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi. 1945. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. vremenskom rasponu . poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda.. a posve dostatno za produkciju suvremenih. U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“).koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“..

Zagreb. ovisno o O. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade.S. nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama.95 Dionis Sunko.. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i. Drugih je.O. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati./S. Hotel Esplanade. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor. 1922. na vrhu Gundulićeve ulice.  1925. ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova). odnosno 3:25. No. međutim. dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55. usprkos svem komoditetu zamornog putovanja. Pritom. Mihanovićeva 1. .

96 .

. nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče. tad je nova zajednica. u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti. istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906. pojednostavljeno rečeno. prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta. Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. 1919.Dionis Sunko. napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske.). ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. Hotel Esplanade. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim). ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. caru carevo. razglednica 97 . Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove.) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija. pa Gradišće sve Ivo Tijardović. tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format. zahvaća Korušku. ali napetu alijansu. Mihanovićeva 1. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem. Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. Zagreb. današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i. a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. SHS.

in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu. inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države.u.. u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. duboki pojas preko Drave itd. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna. 1939. od brojnih spomen-obilježja (i skromnih.). „Šestojanuarska diktatura“. slijede državni udar. dijela Kvarnera.98 do pod Beč i Bratislavu. Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim.. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja.). bila zaustavila. krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu.. S. Konačno. (konverzijom K. ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939. Zadra i Lastova. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. Đurđević. Ipak. no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke.i dvadesetgodišnjici postojanja. Beograd. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. Usto. razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920. općim i specijalističkim spomen-edicijama. itd. baš te déco-godine 1925. u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre. 1928. dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe. objavljivanim o deset. Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. npr. a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba. sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . godine rođenom. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“).K. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja.

. Pariz.Drago Ibler.1925. fotografija . postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu. fotografija 99 Josip Seissel. Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi. 1937..

. Šumsku industriju.100 Nacrt Zagreba 1926. Zadrugarstvo. .. ptičja perspektiva. Veles). bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse. Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima. Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola. Sokolstvo. odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije.. Hidrotehniku . Studio L. industrijskom centru države. pa su predmet. te. napokon Naša kupališta. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR). a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila. Taksativno. Rudarstvo i topioništvo. zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji). Elektrifikaciju. Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku)./1939. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja. Promet. vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije. imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja). Prag  izd. Heilbrun. Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu. raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični.). uvrštenje. Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja. u Zagrebu). konačno. eto. štoviše.

Kralja . disciplinirano i konzistentno. primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. Jugoslavija na tehničkom polju 1919. 1930. Zagreb. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova.). uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina.. (ur. fotografija interijera lječilišta itd. (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). u ovim mutnim prilikama (sic!). materiju donosi racionalno. Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda.101 Gomboš & Kauzlarić.1932. Novakova 15. Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . duha. Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. umetnosti i tehnike uopšte“. ljubitelja arhitekture. Vila Spitzer. pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država. 1931. jedino je. ∑ 1929. Nj. u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima. izd. Rajko Kušević. Zagreb. V. te drugom naslovljenom Gradovi...

102 .

). Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929. postiranim uz Palais de Chaillot. na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja. S druge strane. tek Jugoslavenski nacionalni album. naročito u dometima umijeća građenja. sva tri svoja poglavlja (Kulturni. ponajprije na svjetskim izložbama. razglednica . Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. 103 Alfred Keller. 1921. Vila Ilić.. te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe.Benedik & Baranyai. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta.a.] /oko 1933. država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. s primjerima Karlovca i Splita. ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova. u Barceloni gdje je. Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937. Ipak. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom. Josipa Seissela. Dubrovnik. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. [s. dok priloge o razvitku Zagreba i Splita. Vila Zimdin  Šeherezada. Zagreb. 1928. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari... Paunovac 7.

Gradska štedionica. 1928. 1937. Osijek.. 1924. nacrt Pollak & Bornstein. Boninovo  Dubrovnik.. Kapucinska 29. Vila Pallavicini  Rusalka. kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini. Zagreb.  1938..Nikola Dobrović. perspektivni prikaz 104 .  1929. Tomašićeva 10. Kuća Glück.

. Gajeva 5.. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. Zagreb.. Zgrada Shell. fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel. Uprava komunalnih poduzeća. Zagreb. Gundulićeva 32. Gradska tržnica.  1930. 1932. Zagreb. reklamni letak . 1926. 1934.Juraj Denzler. natječajni projekt. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. Zagreb. Dolac. Zakladni blok. 1932..

Seissel i. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama.. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro. ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu). no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički. ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. Gotovo platonski solid. gotovo Denzler & Kauzlarić. Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa.. 1929. u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima). Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije. Zagreb. eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque. ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu. Željeznički nadvožnjak. Savska cesta. Unatoč osvojenom Grand prixu. osobito uz poratnu. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali. posebno. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. fotografija . taktilne kvalitete prostornog okvira.

Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski. Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924. Zagreb. Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati. nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice.. s Paulom Bonatzom. Split 1924. i Werner Schürmann te Alfred Keller.. Hansom Reichowom i drugima.107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta. fotografija . Osijek 1925.  1928. Središnji ured za osiguranje radnika. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera.. i Albert Esch. Mihanovićeva 3.) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. 1931. Zagreb. 1925.

kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor).). pa ipak. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija. boravka na ladanju. objektom presizanja déco historiografije).). ali i vile Botteri (Frane Cota. . 1934. naglašenih streamline detalja). rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“).108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor). Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. Wohlmuth (Pollak & Bornstein. posebice.) ili rekonstruiranoj kući A. 1937. 1928. Crikvenici i na Sušaku. prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata. Zlatko Neumann u Crikvenici).. ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl.) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. 1924.). 1928. feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai. Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih. 1933. vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann. osnovane). sporadično u raskošnim. Ladany (Gomboš & Kauzlarić.) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota. a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj. gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno.. dakako.. na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein.. Deutsch (Benedik & Baranyai./1937. 1928. Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai. na Korčuli te. gdje su spomenute kuće 1936.).. 1931. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller. 1928. kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa. orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat. 1921. u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer. jednako kao i Bauhaus dizajn. 1926. s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora). 1937. a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. Kod alternativnog stanovanja..). s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji. 1921. o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić. 1940. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta. u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma). 1924..

. 1930. nadalje u Šibeniku. bila i solidna. Gimnazija. tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. Zlatko Neumann.. Križanićeva 4-4A. izvorno prugastoga pročelja). pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila. Konačno.109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B. a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). maestralne stanogradnje 1930-ih. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan). Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize). Egon Steinmann.. Brodu. Zagreb. isto se može reći i za stanogradnju u Splitu. S druge strane. fotografija . Karlovcu. naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić.. na Sušaku (Bulevard). pa i Zadra. Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. lijepa i ukusna. 1932. Osijeku. gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma.

Split.. fotografija .. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić. Račića  Marjanske stube. Dubrovnik.Ignjat Fischer. Šetalište dr. Gradska kavana.1931. 1933. 1923. fotografija Petar Senjanović. Gradska kavana. Zagreb.

radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata.1923. ∑ 1940. gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej).) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović.)..). tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. déco estetika po prirodi stvari nije dotakla. na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk.). koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih)..) s prikazima cepelina.).Rubno pak područje socijalne stanogradnje. 1933. Kod brojnih gradnji mješovite namjene. zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler. također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj. s bravurozno riješenim stubištem). tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider.  1936.). 1923. također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene.1925. U prostorima rada.. poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima. 1934. 1927. ∑ 1927. 1931. Hotel Grand.. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom. 1932.). déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer. Job (Hribar i Velicogna. 1934.). 1937. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini. 1933. kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl. S dodatnom. 1926. na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski.. 1930. ∑ 1931. 1929.). karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar. Lopud. Ebenspanger (Vladimir Šterk. obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji. Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić. ∑ 1930. 1932. reklamni letak . poslovnim i upravnim zgradama.).). Hugo Ehrlich.

1930. izbora za Miss Jugoslavije. 1932. na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina.Edvard Schön i Bruno Bauer. Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike. 1932.) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale.) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann. 1920. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji.). 1933. a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak. kao raskošna scena novinarskih balova. 1931. ∑ 1928. žilavke i klekovače. s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi). natruhama tzv. 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom. flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti. perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. 1932.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch.). Denzler i Kauzlarić. Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski. 1925. Milinov (Dionis Sunko. purimskih balova Židovske zajednice itd. Kino Edison. no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró. ∑ 1936. s ponudom točenoga Ožujskog piva.. 1929. prostora renoviranih zagrebačkih kavana .) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac. 1932. u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko. ali. Potonji pristup gotovo da je opće pravilo. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler). streamline moderne. Karlovac. ∑ 1925. javnih toaleta. karamela i Bronhi bombona. nadalje..). trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. 1922. 1926..).. Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio.

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

između akademskog stila i nadolazeće avangarde. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). uglačane površine. čistoća plohe. Kiparska umjetnost. kao tradicionalnija. plošnosti. mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta. Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama. U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti.120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa. Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco. do 1918. tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme. poglavito u . Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890. Sjajne. je završilo. napetost tijela.

Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. Pariz.Pobjeda slobode. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. 121 . Branislav Deš. ković i Ivan Meštrović. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti. te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta. već je prije iznimna pojava. ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković.domeni keramoplastike. 1918.

i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves. Branislav Dešković [monografija]. Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. ∑ 1939. Supetar : Brački zbornik. Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju. ∑1962. 1977.) nastalim oko 1915. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela. godine i to na skulpturama malog formata. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet. personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev.) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. . dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći. Pariz.Ivan Meštrović..) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918. odlučno je zakoraknula prema naprijed. 1920. Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883.).52 Pobjeda. 1919. Duško. s opširnim navodima literature i izvora. što nije realizirano. Pariz. Cavtat Branislav Dešković (1883. Palais des beaux arts. nagašena kubična geometričnost.

London. Meštrović 53 Npr. 1920-1922. Ženevi i Cannesu 1916. Mauzolej obitelji Račić.. Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922. Izložba povodom 125. drveni reljef Polaganje u grob. Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 2008. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus. 1915. tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi. Svjetlo se razlilo prostorom. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. Irena./1917. Kraševac.. 89-94. 1915. Cavtat. i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1. (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Nancy Cunard. ∑ 1922.. (Meštrovićev reljef kralja Petra I. 1915. George. Cavtat 1920. Katalog izložbe.56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika. Gospa s Djetetom. uklonjen je 1941. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru. Karađorđevića izrađen je 1922. Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. 1917. godine. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina. 2009. Visoki izduženi formati reljefa.1923. Ivan.) 56 Viđen.55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika.. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture. 1917.-1924. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića. Tate Gallery.. od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta. London. 130-141. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad. prosinca 1924. listopad ∑ studeni 2008. jasna linearnost. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić.. br. 2001. str. Paris 1925.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen. Cannes. London.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti.-1922. i kip sv..: Ruža Meštrović. Vlaha u niši ponad njega. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920.). Miss St.. II-10-2001. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić). Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes..) 123 . do kojega je došlo 1922.reljefima sakralnih motiva53. Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925.. Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva. Gliptoteka HAZU. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. str. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I. Zagreb. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv. među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. London. // Oris. Zagreb.

124 .

Ivan Meštrović. lirska skulptura pokazuje drugačijeg. 585-689. . 2009. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. Seccion del Reino de los Serbio. godine. str. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture. Katalog izložbe. Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926. Zagreb : HAZU. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20.“.) 60 Duncan. omekšana. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920. Isto tako. 1929. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja. 2010. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića.: Galerija Ivana Meštrovića. 1924. 59 Exposición internacional Barcelona. Tradicija i moderna.. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp. dok je odljev iz 1994. Alastair. poglavlje IV. Katalog stalnog postava. Usp. Ova antiherojska. koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60.: Horvat Pintarić. 100 djela Ivana Meštrovića. Vera. Split : Fundacija Ivana Meštrovića. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. str. London : Thames & Hudson.: Paradigma Ivan Meštrović. 2003. 2005. o skulpturi Kontemplacija v. te izraženom linearnošću i simetričnošću. br. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu. Figuru zbija u blok. poglavito na području kiparstva. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. American Art Déco. 681. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja.58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU. većinom iz srednje Europe. 208. . SAD (Institute of Art).. 1924. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu. (Osim Kontemplacije. Croatas y Eslovenos. Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti. Madonu s Djetetom i Plesačicu. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante. str. kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja. artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije. i Marulića. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. Kontemplacija.

Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. Godine 1924. Detroitu. Indijanac s kopljem. Louisu. Bostonu i . 1925. Baltimoreu. St. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost. a sljedeće. Denveru.Ivan Meštrović. Chicagu. Philadelphiji. do 1928. tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba. u Buffalu. izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. 1928. Rochesteru.

F.-2002.. Život Ivana Meštrovića (1883. 51-55.] Charlotte Benton.. ritmička harmonija. 1978. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije.. 2003. iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship. Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928.. // Art Déco 1910-1939.-1932. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. Zagreb. 19. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji. (bilj. 541-576. 62 Curtis. 1928. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. (Repro: Svijet. Deco Sculpture and Archaism.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. 52. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka. Tako je na Manhattanu 1925. Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. 76-103. siječanj-lipanj 1935.) . str. 60). Simetričnost postava. sv. napetost tijela. // Bulletin HAZU. Premda su realistični detalji. 632. naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu. Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. br. svezak (1883. I. The American Magazine of Art. 2009. Indijanci u Chicagu. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. Treće putovanje u Ameriku. Spomenici Indijancima u Chicagu. linearnost. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura. str. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. 1928. Chicago i ostale izložbe. dj. 61). str. luk i koplje izostavljeni. br.-1962. Boston. New York. str.).62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD. a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici. London : [izd. a na temelju legata od milijun dolara. New York. vidi i izvore citirane u knjizi D. str. dj. The Studio. str. i nav.. 76. (bilj. 26. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. Prilog monografiji Ivana Meštrovića.. Tim Benton i Ghislaine Wood. Kečkemeta. 1925. 127 Antun Augustinčić. Nov. Aveniji Michigan.Clevelandu61. Ritam. 13. 1927. 3. Drugo putovanje u Ameriku. reduciranje detalja 61 Kečkemet. Penelope.). Zagreb : Školska knjiga.-46. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti./26. Vesna.. 64 Barbić. Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor. nav. 63 Art and Decoration. Duško. 45. godine.

u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen. 68 Kečkemet. ∑ 1946. U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. godine. spomenik. Penić 1914. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. ljubitelja umjetnosti i umjetnika. 64). 66 Duncan. str. ovaj su Harlekin. Muza sjećanja).128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika. Zagreb : DPUH. ovoga puta u Pariz. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh. Marjanovića. Dujam Penić. 102. (bilj. Antun Augustinić. odlazi u New York. ali nadasve žive i poticajne faze.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija. Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. Iz te newyorške kratke.. 208-233. Izložba u Kingore Galleries 1919. . učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. Parizu.66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća. 1979. do 1932. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. Münchenu. American Art Déco. Povratak u Split 1920.). Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. Saloma. gdje boravi i stvara od 1924. i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. Alaistar. no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. Duško. nav. str. u tome poglavlje: Sculpture. 67 Barbić. dj. London : Thames & Hudson. 1927. 1927. Londonu i Madridu. okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života. 2003. Vesna. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice. Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca.

koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu.Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara.. Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru. na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti. Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini./1938. .69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama.

130 .

vis. ∑ 1922. Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921. 1929. U Parizu. br. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National). 3. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924. sadra: Gliptoteka HAZU. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. 1925. kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925.-27. 3-7. ∑ 1979.70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. Klanjec. 9-10. 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin. 26.). 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. 71 Usp. B. i 1926. Tonko. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje.. Injalberta. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja. do 1926. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu. recepcija art décoa. u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants). god.). 8-27. i 1927. Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića. 1925. 124 cm.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom). nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil. Ivanišević. Penić i Augustinčić. virtuozitet i osobnu stilistiku. i 1927. str. Nemimetičkom stoljeću usprkos. //Anali Galerije Antuna Augustinčića. // Svijet. 9-10. Klanjec. Meštrović. oba iz 1928. bronca: Galerija Antuna Augustinčića. Maja Iveković. a 1925. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926. bronca. Antun Augustinčić u Splitu 1927. 1989-1990. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću. str. 4.. 1925.Frano Kršinić. Frano Kršinić. MZP-613. Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. vl. II.B.. 259. (uvodni tekst: Snježana Pintarić). godine.: Maroević. 13. vis. [katalog izložbe]. gdje su već su bili prepoznati Dešković. str. Zagreb. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini. ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900. koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni. Godine 1925.. 124 cm. 1927. svibnja 1995. 1927. u Bourdelleovu atelijeru. 1989-1990. godine. pa tako i Hrvatske. A. GA-311 (odljev iz 1992. // Anali Galerije Antuna Augustinčića. te Harlekin (Mladić s gitarom). Proljetna pjesma. 131 . Milan. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije. Zagreb..72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija.. Galerija Ulrich.

1998. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925. Božena. 1968. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva. godine. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73. 1925.. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929. najznačajnijeg kipara češke moderne.). 7. ∑ 1982. upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme. s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu. str. i Barceloni 1929. . (sic!) Kršinić (Zagreb). neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse. međutim. 1926. Zagreb. Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija..) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo. a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju. Akt mlade djevojke uzdignute ruke. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925. Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. Frano Kršinić. 1925. uključen je više kao dekorater prostora.) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti.132 Hinko Juhn. Zagreb.74 Slobodni reljef Proljetna pjesma. i Kličinović. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes. Paris. Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue).

u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak. Vojta Braniš i Davorin Hotko. odnosno Umjetnička akademija (1922. 2009.). Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku.. i drugih. zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba. slikar i kipar. Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična. U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. Davorin. karakteristični su za art déco. prisutan 1920-ih godina. 41. a Braniš drvorezbarstva. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić. Hinko Juhn (1891. Hinko Juhn.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. Analizirajući ovu figurinu. Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi. 1926. 133 . Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika.“ 75 Prema istom izvoru. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović. Zagreb : ArTresor naklada. Hinko Juhn. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja. str. i Djevojka plete kosu. Ivan Mirković (1893.. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji. 1928. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj. Razvedena obrisna linija. Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji. značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882. U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka. Dresdenu i Beču.). uglavnom ženskim aktovima i portretima.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907. kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura. akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara. dinamična kompozicija i morfološki detalji. Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. ∑ 1940. dekorativna figura motivski.). ∑ 1988.

mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti. Beograd. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta. str. Vojta Braniš. Božidar. Frane Cota. te zatvaranje u intimnu. Aladar Baranyai) je izgubljen. 77 Maroević.. 78 „Tih dvadesetih godina. 1997. do 1928. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. Od kipara članovi su bili Augustinčić. stoljeća. . Hrvatska skulptura građanskog perioda. još su Joza Turkalj. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi. str. 86-88.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925. 1975. Katalog izložbe.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja. u: Gagro. Kršinić i Radauš.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926. Stella Skopal. djelovale su kao univerzalno pokriće. uz Hinka Juhna. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja. oko 1930. Robert Jean-Ivanović. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto. koji je bio među osnivačima Salona. i 20. Zagreb : MGC. str. koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta.” Cit.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. 291. stabilnosti i redu. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića.] Igor Fisković. Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. Tonko. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla. Plesačice. 40.76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916. sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama. Kiparstvo 19.

U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. Vlasta Baranyai. Nevenka Đorđević i drugi. 135 . stoljeća. ∑ 1979. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. 79 Alujević. osnovano 1926. Zlatko Šulentić. str. U razdoblju od 1927. Marta Plazzeriano... Oton Postružnik. Ivana Jelačić. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta. Nekolicina kipara (Kršinić. Stella Skopal. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. Jelena Babić. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja). te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević.trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi. Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927. godine. Lujo Bezeredi. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec. 29-38.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882. do 1926. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv. primjerice svijećnjaka.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi. i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti. te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. obljetnicu rođenja. 2008. Na krilima te dobre tradicije. Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. do 1930. ravnotežu pokreta i statičnosti. slikarstvo i keramiku. Braniš. Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. Malvina Borelli. Darija. Đuro Tiljak. vaza ili stalka za kišobrane. Zagrebačke godine Luje Bezeredija..

dj. ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte. st. oko 1926. ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa.“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete. „Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (. (bilj.. .). taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom. nav. Žena s klasjem i Žena s voćem. 69. str. s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića. Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20..136 Hinko Juhn. 75).

Yugoslavian Theme Issue. Međunarodna moderna. sirene i dupine. ∑ 1929. 101-104.Kloniranje skulpture... nav. Lav Kalda. dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru.82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. Dekorativnu arhitektonsku plastiku. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova. 88-90. Rijeka. Hinko Juhn u keramici izvodi 1926. (bilj. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela. 75).. i Barceloni 1929. Jasna.). nimfe i tritone. 84 Čorak. 28-29 : Original u skulpturi. 137 . 2010. 83 Glavočić. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija. Romolo Venucci (1903. nereide. Glavočić. 99-100. dj. Daina. dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom. // Čovjek i prostor.. nav. str.84 81 Davorin Vujčić.. Miami.. Robert Jean-Ivanović (1889. Zbornik radova. od izbora boje. na str. 22-23. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. lepršavim velovima. 1991. Izradio je više gipsanih modela za skulpture.) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. 82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934. 1938. ∑ 1968. Daina. str. gole dječačiće.). Florida. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. 1990. Galerija Antuna Augustinčića. a nerijetko je susrećemo i na grobljima. 2002.. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou. 37-41. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925. cit. // Anali galerije Antuna Augustinčića. Galjer. uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. talijanski novečento. 1929. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925. The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. (bilj. str. 75).81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove. Pariška izložba 1925. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. Forza della volontà (Snaga volje) . i art déco.30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. 17. str. ∑ 1976. Željka. dj. 3-4.

Vue générale et détails.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra. 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. i bilj. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. br. Gliptoteka HAZU. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama. za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. dj. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. br. Paris. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). dj. str. Seccion der Reino de los Serbios.. Arijana. Croatas y Slovenos.90 Postav izložbe u Barceloni 1929.91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. kat. Arte Yugoeslavo. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie). 1925. nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev.) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. 90 Koprčina. 26. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. s dubrovačkih vrata od Pila. str. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I. (bilj. 1929. . s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd. 2010. tada već renomirani umjetnik europske reputacije. Hrvata i Slovenaca. str. Po završetku izložbe. str. bilj. // Peristil. katalog izložbe. 89-98. međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena. Meštrović. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. br. 73. dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman.85 Uz to. Meštrović (Zagreb). Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. ∑ Bouclier. Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. 88 V. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo. 91 Exposicion International Barcelona. 144. I. i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. 86 Nav. Pallavicini.. 74. Hrvata i Slovenaca. „Stari majstori“.89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna. 51/2008. Rosandić. koja je bila na pariškoj izložbi. hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. 12. kat.. Vesna. 84). 15. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana. te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. 16. I..86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87.

Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini. slično kao na pariškoj izložbi 1925. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin. Beč. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke. Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I. . a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena. Stilski dorađenija djela u dosluhu . apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku. u Parizu 139 s pariške izložbe. Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno. a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru. Djevojački akt (koji raspliće kosu). 1920.. oko 1925.. Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam. reljef s dubrovačkih zidina.statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Akt djevojke (Plesačica).Joza Turkalj. dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića.

140 .

Miami. 104-107.“. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. Studija za Ženu kraj mora. nav. str.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu. 1926. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija. Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts. 141 92 Vujčić. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. poglavlje Svjetska izložba u Barceloni. Plesačica i granitna Madona s Djetetom. 75). // The Journal of Decorative and Propaganda Arts. a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. .93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina. str. Yugoslavian Theme Issue.. 1990. 55-59. 17. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna. (bilj. Florida. Branka. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka. Davorin.Ivan Meštrović. 93 Stipančić. a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. dj.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

gotovo bi se moglo reći. inače prvog globalnog stila. prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. u potpunosti mimoišli. jer. razumijevanje. Ivanke Reberski. Međutim. Tonka Maroevića i Frane Dulibića. Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje. Afrike i Sovjetskog Saveza. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94. sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Kine (Shanghai). a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore. . ili ako jest. od Australije i Novog Zelanda. Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. Jasne Galjer. Istovremeno. Prepoznavanje. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima. 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima.

do 1920. Na pariškoj izložbi 1925. London : Phaidon Press. masovna proizvodnja automobila. kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. Art Deco Painting. razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925. Koliko god točni bili. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. postavši tako i prvim stilom masovne kulture.)”97. 95 Lucie-Smith. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910.. godine96. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu. već i u svakodnevni život. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003. . Streamlining Modern. u današnjem smislu tog pojma. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa. 145 . Jazz moderna.. 99 Prijelazno razdoblje od 1910. a ponekad i suprotstavljene tendencije95. pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost. godini. London. posebno Egipta. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada. kompleksnost i pojavne oblike ovog stila. do afričke umjetnosti.1939. 1990. Charleston era. Edward. 97 Hillier. Stil 1925.. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. Azteca i Maya. Art Deco 20s and 30s. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. str. umjetnosti drevnih kultura. 2003. klasičnih stilova. 1968. antike. Bevis. London : V&A Publications. ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. Vidi : Art Deco 1910. 8.

dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. poriv. Katalog izložbe. str. izvorišta. kao što je to bio slučaj sa secesijom. magičnog realizma. fotografija i film. idejom. Defining Art Deco. manifestom ili jasno formiranom estetikom. u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. On je u punom smislu te riječi organički. nove objektivnosti. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. konstruktivizma. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena. The style and the age. futurizma. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma. 2003. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila. ali nije modernistički. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. purizma.146 Orijenta. od kojih svaki (. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. plošnost i inovativnost. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. oglasi. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'. // Art Deco 1910 ∑ 1939. 101 Benton. . dekorativnost.” Vidi: Greif. bio pokrenut određenim programom. Martin. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100. Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije. na primjer. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. 16.. // Art Déco Society of New York News 1(1982).) može biti odvojen od drugih. novinske ilustracije. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje. str. veze i utjecaji traju i dalje. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme. u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme. oslonaca. pa stoga može biti moderan. 2. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom. na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. London : V&A Publications. nadrealizma. Art déco nije.. ili futurizmom. gotovo da se i ne spominje. Charlotte and Tim.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti.

. 1923./1924. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe..Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti. a zaključno s djelovanjem grupe Medulić. umjetnika. Varijacija na antičku temu. imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović. Razdoblje koje je prethodilo. otvoren je Umjetnički paviljon. . osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe. 1907. 1903.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini.

Već i prije Prvog svjetskog rata. na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču. 1922. Pragu. Münchenu. Veneciji i Rimu. različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . Parizu.148 Milivoj Uzelac. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju. Piknik. Bosne i Hercegovine. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. Srbije. izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. bez idejnih ili ideoloških odrednica. a osobito po njegovu završetku. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja.

u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921.. Art Deco Painting. 7-8. Sergije Glumac (1925.).. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete.. mogli 103 Lucie-Smith. 104 Grupa Section d'Or. Sonja Kovačević Tajčević (1926. ∑ 1931. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama.). U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea. Roger de La Fresnaye. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević. U tom razdoblju paralelizma. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz. Archipenko. str. među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. Članovi su bili Albert Glezies. no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo. Koliko god točne bile.povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”. ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni.105 Specifični lhoteovski postkubizam. Kao i art déco općenito. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103. pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska. djelovala je u Parizu od 1912.). da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. André Lhote. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira. 105 Sava Šumanović (1920. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti. Šumanović predstavlja slike specifične. da je oštrih rubova i dosta nemiran./27. do 1914. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje./1921. London : Phaidon Press. Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović. Fernand Léger. Juan Gris. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. i 1928. koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva. 1990. grafički dizajn i ilustraciju. Jean Metzinger./1926. nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma. Njemačka ili Italija. Jean Marchand i Francis Picabia. 149 . Edward. usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja. Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja.

post-postkubističke stilizacije. postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . Uz ocean. Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv.150 Vilko Gecan. izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. “praške četvorice”. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII. Povratak iz Praga Milivoja Uzelca. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. 1930. Vilka Gecana. oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak. bismo reći.

Milivoj Uzelac. od 1919. kada ondje definitivno ostaje. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića. . 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. kada prvi put odlazi u Pariz. do 1921.” Vidi : Maković.Marijan Trepše.. ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu. str. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912. odnosno 1923. 2008. prvom. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. 1931. kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića. Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. 7. Zvonko. 151 sceni. Most.

Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. . dinamičnog urbanog života. str. gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. Upravo u njegovim 107 Isto. i drugog plana.152 Jozo Kljaković. mrtve prirode i pejzaže.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete. Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način. oko 1935. koristeći stilizirani kubistički rječnik. Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure. Iako se koristi rječnikom kubizma. slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. kao na primjer u Sfingi velegrada. kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje. “mimetičkog predstavljanja. koja nosi sve odlike ekspresionizma. da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”. Dva akta (Ljeto). električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada. moglo bi se reći. Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa. postupkom montaže. 13.

Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. u Pragu. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. bili izloženi na pariškoj izložbi. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu.radovima. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji. Na slici U krčmi iz 1922. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović. no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. Slikarski razvoj Vilka Gecana. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. dijelom i Trepše i Gecan. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena. Marka u Zagrebu. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem. bitno je različit. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv.. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata. nakon njih Režek. Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925. 153 . no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919. Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića.

154 .

već njihove asimilacije i interpretacije. i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. 109 Konačno. kao jedini netalijanski umjetnik. Katalog izložbe. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega. 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. 30. ∑ 1921. 2003. 1924. str. Realizmi dvadesetih godina : magično.) i kasnije grupacije Novecento (1922. objektivno. za razliku od europskih uzora. Tonko.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji. Ivanka. primitivnim svojstvima izraza”110. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom. ∑ 1914.Marino Tartaglia. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. str. 155 .) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. 110 Maroević. Češljanje. 20. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim. 112 Reberski. Marino Tartaglia. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama. artdécoovsku fazu. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina.. 1997. klasično. Zagreb : Klovićevi dvori. objavio Prvi Manifest futurizma. likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji.

156 .

Varlaja. Cata Dujšin Ribar.Ladislao de Gauss. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka . Ženski portret (slikarica Marija Arnold). Mišea. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza. Autoportret s crvenim rupcem. 157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. 1930. Becića. 1932. a ne slikane. Mujadžića. modelirane. gotovo skulptorske u načinu mišljenja.

ali ne zato manje važno. Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta. izvan svog slikarskog. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. Cata Dujšin Ribar. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. forme stilizirane. Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. Poze su pomalo izvještačene. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam. ∑ 1936. Vera Nikolić. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti. ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova. Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa.158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji. izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija. kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću. magični realizam.). Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. Primjereno duhu vremena. koji je. . što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama.

1993. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”. svakog na svoj način. niti društvenog 113 Maroević. niti po generaciji. 159 Zasebnu grupu umjetnika. ne po ideji. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka. Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima. Bogumil Car. Sve njih. Lovran. Portret Olge Antonini. Katalog izložbe. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe. Tonko. .Otto Antonini. Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma. 1925. već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović.

160 .

No. Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. 161 . s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva. mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. Molitva cvijetu mladosti. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni. Zanimljivo je da je Leović oko 1920. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano. nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran. niti umjetničkog. a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco.Jerko Fabković. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa. nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj. 1927. Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića.

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

što govori u prilog dominacije nekoga stila. režija. podjednako i gornja i donja granica (od 1915. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti. arhitekturi. praizvedbom Krležine Agonije 1928. stoljeća. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma. i prvih desetljeća 20. art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma. scenografiji i kostimografiji. Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost. No. no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara.). ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo. da bi se krajem dvadesetih. svodi na tu jedinu teatarsku scenu. kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. pojmu i tendencijama stila art . problem je i bazne naravi jer o građi. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne. scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. gluma.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. kad je o art décou riječ. Kazališna. artizma. Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu.. pa do 1940. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19.

vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina.. godine. secesija je u Hrvatskoj..décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja. 115 Ibid. 3-4. Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. 22. art déco odredit će. 23. kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. međutim. Ponajprije. Zanimljivo je. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa. Osim toga. Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. 1991. Pokazalo se. Nacrt kostima za operu Vilin veo. 165 Tomislav Krizman. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas. primjerice. Pariška izložba 1925. A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti. iako ne tako davno. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. dakle. . međutim. str. s druge strane. 1917. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925. i Art déco. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. // Čovjek i prostor. kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. XXXVIII. Za razliku od art décoa. odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila. Jasna. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera. str. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila.

Nacrt scenografije za dramu Richard III.. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus . ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. 1923. kao stalni. Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja. do 1922. a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru. nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. geometrizam).166 Ljubo Babić. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama. točnije.

167 Ljubo Babić. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa. važan u definiranju stilova (primjerice. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921. prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta. a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata. možda su najizrazitiji artdécoovski radovi.. u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave). kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917. no. u Raićevoj režiji. Schneider 1916. Svakako. godine. Secesijske po likovnim obilježjima. 1924. te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. s pariške izložbe. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915.

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Nacrti kostima 173 Sergije Glumac.Sergije Glumac. Nacrt scenografije za dramu Rotonda .

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike. fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva. problematizira ih. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. prožimanja. „vruću“ dimenziju. a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja. T . Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju. 1936. W. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa. rezimirajući prethodnike. Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja. 1923. u filozofiji umjetnosti.. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost.176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. Razvojem fotografske tehnike. agencija. daje mu novu. ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati. Na jednoj strani dio je grafičke industrije.) ili A. postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom). tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila. Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. Warburg. 1931. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. Ona urasta u tisak. što je photografiable“).

2000. recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju. I. ∑ 31. 177 . fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona. 4. prema: Ukrainčik. 1931. 10. (produljeno do 30. Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. 121 No prisjetimo se da je upravo tada. aprile 1930. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. Tato (Guglielmo Sansoni).. V. posebno slikarskih tendencija dvadesetih.121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“). V. njemačke umjetnosti . I. 1930. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. V. Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola. ∑ 16. Njemačka savremena umjetnost i arhitektura. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija. ∑ 31. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma. XII.). godine u okviru Zagrebačkog zbora. Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto. u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah. Filippo Tommaso. 1928.. upriličena 1930. ∑ 20. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj. 1929. dakle. Lea. I.120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije. Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji.. 16. IV. Manifesto della fotografia futurista.. 1931. IV ∑ 30.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja. 1932. Kolektivna izložba Georga Grosza. Zagreb : Umjetnički paviljon.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih. Savremena francuska umjetnost. što je za našu temu najvažnije.. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi. V.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. 15. adoptirajući ga tek 1930. Izložba savremene francuske umjetnosti. Umjetnički paviljon 1898-1998. Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. od Heimatkunsta do proletkulta. 11. 1. V. 19. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. 3.

126 ep. Komentari u tisku. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta.. // Jutarnji list. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor. The New Photography 1927 ∑ 1933.” Danas nam se možda čini malo naivnim. str. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. London : Arts Council of Great Britain. 1930. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. Povučen upravo održanom izložbom. 125 Babić. Albert. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'. Babić. München : Kurt Wolff Verlag. 6. 4. još uvijek rađene mekocrtačem. // Jutarnji list. 1978. David. Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933. namjeran ili nenamjeran. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije.[Šafranek-Kavić]. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti.. laska i aplaudira fotografiji. 1930.126 122 Renger-Patzsch. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125.) mogla ući u domenu umjetnosti. Die Welt ist schön. David. a. a s američke strane Edward Weston. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. fotografija napreduje pobjedno sve više. za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života. Germany. London: Arts Council of Great Britain. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama. 29. . Ljubo. čiji je rezultat fotografija manje oštrine. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. 19. 123 Fotografski efekt. Fotografija vizija svijeta. 20. op. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih. 13. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. str. 124 Mellor.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. 1930. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička. Moderna umjetnička fotografija. 1928. 1978. III. već i Nizozemca Pieta Zwarta.

kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi. utekli se planinama.179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na. ∑ 1927.127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128. Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929. 1919.).Milan Dvoržak.).Neue Wunder des Schneeschuhs (1931. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm.). Der Große Sprung = Veliki skok (1927. (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg. S.). memorije. ali ne kao izolirana estetska činjenica. Der Weiße Rausch .).). SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933. Zagreb. Varićak. Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930. . U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. politike ili identiteta.Pred oluju / Otok.). 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva. 1926. 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926. u novim i još neprofiliranim politič. te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju. povijesti. Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju. već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora. kon vrlo plodnog predratnog vremena. ur.

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

1929. Ossi Oswalda. Louise Brooks. pa najslavnija Josephine Baker. i druge.185 socijalnom smislu.138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi. pozdravlja Kulisu. Jedna od najslavnijih tzv. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje. 31. . iz mode i sa scene. 1. 11. // Kulisa. flapper girls. Dama sa psom.. Zagreb. postale su i ostale ikonama. str. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. smatrana čak sukreatoricom art décoa. 9. oko 1934. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925.): Ita Rina. Đuro Đuka Janeković. br. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života.

piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske.Đuro Đuka Janeković. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata. II. Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. III. 1933. (August Frajtić. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija.. Zagrebačke škole. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba. str. 10. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija. pokazujući zadivljujući. Christiana Schada.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise.) . 1934. 19. Martina Munkacsyja. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv. 7. 20. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija. Ples u prirodi. upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada. Hoyniges Huenea. br. nagrada Andjela Frajtić. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala. upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. nagrada August Frajtić. I. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G. Zagreb. nagrada Imre Weiner. // Kulisa.. U Kulisi objavljuje ženske aktove.

umjetnosti i politike. proširuje utilitarnim. 12. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji. predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. Riječ je o portretima iz svijeta kulture. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada.. London : Arts Council of Great Britain. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma. Taj repertoar. održana 1932. 9. godine. David. primjenjujući isti princip. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. br. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. 1932. 63. Mosingera ∑ Zagreb.140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F. neposredno nakon Mana Raya.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. iduća. Zagreb. nego je i njezin glavni promotor. Albert.” Citirano prema: Mellor. // Danica : ilustrovani tjednik. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način. str. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8. Dolac br. 1978. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore. 1.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije. 187 . Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva. pozitiv i negativ. 141 Renger-Patzsch. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. Mosinger je prvi u Hrvatskoj. 11.

Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema. u osvrtu na Mosingerovu izložbu. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja. Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti.. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. dovršen 1935.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. nje etablirati istovremeno s izložbama. uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao. dokumentarni film. a osobito Rudolfa Labana.188 je Josip Horvat. Film nije sačuvan. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu. . Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima. preferira pogled „iza kulisa“. koji je revolucionirao sportsku fotografiju. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture. Kao i Martin Munkacsy. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči. simultano apsorbirajući avangardne ideje. Intelektualka. iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi. primjerice na Đuru Janekovića.Tošo Dabac. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta. 1934. Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije. Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima.. Preferirao je scene svakodnevnog života. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK.“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat. Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića.

189 .

posebice u scenama s tržnica i sajmova. oko 1935. Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti.190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika. a što je još važnije. . Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji. Tošo Dabac. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena.143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig. postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike. „damica i kumica“. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom. Stup dalekovoda. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri). pariških i londonskih novinskih agencija. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. na revijalnoj.

Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom. Pazi na vlak.Margaret Bourke White. Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće. . Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich. 191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall. Ciklus Bijeda (Misery). ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. Henryjem Cartier-Bressonom. Milan Pavić. učinio ga je slavnim. 1936. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade. i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac.

etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja. za razliku od dominantne note narodnih. Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. . te osniva daruvarski Fotoklub. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije. po prvi put samostalno izlaže. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. Antonija Kulčar (Foto Tonka). Uz Mosingerov. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti. 1924.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje. Godina 1937. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18. 18. uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. poznat kao Fra Ma Fu. Tango. sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. to ne znači da se selila. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića. Trg I. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. Trg kralja Tomislava 18. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. tada još fotoamatera. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. otvoren pred Prvi svjetski rat. koji djeluje do danas. Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju. govor dijelova tijela. ali i postulati Marinettijeva manifesta.

2. 17.. 14. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije. 1931. 4.. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. 1.. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite. The Amateur Movie Producer. br. Zagreb. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM.. Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. 15. str. Godine 1925. 1930. Robert . III.1932. 4. br. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. 15.. vrlo često pod krinkom. 4. Bruce Robertson.. godišnjici djelovanja. 146 Muray. br. str. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix. Prvi. str. // Photoplay. 1930. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji. III. III. iz 1921.. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater. vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji. god. god. travanj 1927. posvećen 20. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi..147 Modele tretira na pomodan način. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. god. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. Berkeley : University of California Press. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. . 7. 1930. 11. 2002. zbog isključivog prava na snimanje predstava. poglavito svijeta kazališta. 8. Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima. str. Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8.145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa. 147 Dance. Nickolas. 51-52. Greta Garbo.

Filmska umjetnost. do 1938. sekundarno podupirući avangardne pokrete. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska. uključivo i “cronique scandaleuse”. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise. oko 1930. Antonija Kulčar (Foto Tonka). Ostali su označavani samo suhim žigom. te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. rabi mekocrtače i kazališnu. zamalo filmsku rasvjetu. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. balova. začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. prva natjecanja ljepotica.194 kao mondeni elitizam. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom. popularne tete Tonke. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. maskenbalovi. Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. godine. . Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. sportskih priredbi i sl. Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. kupališni život na Savi. Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. Akt s lubanjom. Slijedit će ga natječaj za Miss. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem.

1924. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe. 1934. pa zato i zalazi u domenu onoga. znatijih radova.und Versuchsanstalt. Plesačica. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. što je oduvijek bilo vječno žensko”.149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti. koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene.Nikola Szege. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga. Jedan od njezinih najpo. 195 149 Nehajev. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno. Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova. . nastavlja svoj studij na Bauhausu. fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj. Sve je više žena među autorima. Milutin. domaće. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. potječe upravo iz tog razdoblja. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga. u jesen 1929. Zagreb.

2007. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. godine. Zagreb : Durieux.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. rat. 152 Flaker. 1983. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta. počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji. ali i muškog akta. pa Traveleri.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije. U Dubrovnik se vraća 1932. Marija. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti. 1936. a samostalni atelijer otvorio 1933. . 18.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932. 153 Foto Kaufmann. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata. Riječ. Ivana Tomljenović. str. također ponovno uvodi temu ženskog. 151 Tonković. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. grad. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova. Szege. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti.. Nije joj strana ni fotografija pokreta. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. u izdanju knjižnice „Selo govori“. Zagreb. Portrete 150 Košćević. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. slika.. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926. pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I. Studio Tri. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. itd. Aleksandar. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. Želimir. 2009.

Zvijezde različitog sjaja. Zagreb. uglavnom iz svijeta filma. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. Ernst Sandau i dr. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder. L. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. Velikoj Britaniji. br. Becker & Maas. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. D'Ora (Dora Kallmus. 14.glumaca snima iz blizine. kao i one većeg formata. Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). do 1941. pa čak i Latviji. 155 Izlazi od 1927. kako europske tako i američke. ponajviše u Austriji. G. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. koje naziva foto-fantazijama. 155 Karl Schrecker. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. knjižarama i kinima. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. 156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. Arthur Bendz). poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. a montirane snimke. Igračica golfa na Brijunima. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics). Karl Schenker. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. . Adéle. J. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba. 1927. // Cinema. 2. posebice njemačkog filma. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu.156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. Osim časopisa poput Svijeta. Francuskoj. Ernst Schneinder. koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157. Švedskoj. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. 1927. Manuel Frères. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. 2005. br.

Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. Hinko Emili. Hrvatskoj i Italiji. U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije. po zanimanju liječnik. Tashamira. međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija. po obrazovanju slikarica. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. Giovanni Balbi i Hinko Emili. godine u Rijeci. održana 1933. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. od proslava Sv. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. brodova. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci. Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže. bilo nogometne GOŠK-a . Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. Oduševljeni futurizmom. konopaca. oko 1925. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. škarama i češljem. Anita Antoniazzo. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. a Francesco Drenig. jer snimkama prati utakmice. Anita Antoniazzo.

Rüger & Co. Wien. Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur. Dresden. izražajnost i način postojanja. prekinuta Prvim svjetskim ratom. Uz portrete. Dietrich. poput Krizmanovog. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi. Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. Dubrovnik. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). Đuro Griesbach. Atelier Betty. Zagreb itd. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. Ivan & Pavao Tomašić. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije. Budpest. 159 Npr. poznatom mondenom ljetovalištu. Josip Kulušić.ili pak vaterpola na kojima igra Jug. i njen konačni kraj. Dubrovnik. Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. te izvještava s izložbi. David Karoly. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. 199 . osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. Abbazia. Dr. Dubrovnik. Ljubo Tošović. koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine.159 Sumirajući sve navedeno. filozofija života. Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. Abbazia. arheološke ostatke. Trenkler Co. Ledermayer. iz Leipziga. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila. tu snima prirodu. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru. filoginije i emancipacije. završetak njenog hilijalizma i hedonizma. G. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. A. Zadar. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli. Foto Berner. Oko 1927. Wien. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. gdje je 1915. C. Stengel & Co. Abbazia. Tomaso Burato.

Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija. to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924. u Zagrebu. kritika i evazija životne realnosti. . Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. „ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života. Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti.200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere. civilizacijskoj i medijskoj platformi. promatranih u punoći njihovih konteksta.

.

97. Vučetić. 2003. 99-118. Magaš. Gloag. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Galjer. // Vogue. br. Benton. str. Krekel-Aalberse. 2007. Hitchcock. Bogoslav K. 17. Annelies. Jaša. 8.d. str. Aleksander. Dormoy. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. 2009. Industrija Hrvatske i Slavonije. svibanj 1925. // L’Amour de l’Art. 2000. Zagreb : Tipografija d. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Zagreb : Horetzky. 2006. Jagoda Truhelka : Izabrana djela . Linda. London : Thames & Hudson. Henry-Russell.. Charlotte . str. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. London : Faber and Faber. London: V&A Publications. Waldemar. Here Today. Gabriel. 1632. 336-347. 49-50. // Journal of Design History. Laslo. Morton. 1926. Art Deco 1910-1939. str. Lakatoš. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Marie. 2003. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). Henri. Le Décor de la vie moderne. Tim Benton . 229. 220-221. 11-37. Adela Milčinović : Izabrana djela. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih. Ghislaine Wood [ur. 1997. Dunja [prir. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Željka. 188-192. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. Željka. // L'Amour de l'Art. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène.LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. Herbert. 174.]. // Bulletin JAZU 2(1982). str. Mato. Željka. Ples. Bidou. Joso. Zagreb : Muzej grada Zagreba. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. George. Galjer. Detoni Dujmić. Novembre 1925. str. 1927. 1 August 1925. 29-37. 283-293. München : Klinkhardt & Biermann. 2009. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Modern Architecture.]. Millet. Čorak. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. 1632. John. Saunier. Art Nouveau and Art Deco Silver. Kolveshi. Maja.. Maruševski. // Grafička revija 5(1929). Bojan Baletić]. The Yugoslav Pavilion in Paris. Grgašević. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. Cambridge. br. Glas des 20. . 1924. br. Read. str. Lovorka. Wood or Metal? // The Studio. Paris. Umetni obrt. La Section Yougoslave. Abrams Publishers. Jasna. Zagreb: Ex libris.. // Život umjetnosti 29/30 (1980). 1925. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. 1983. br. 27. sv. Sandino. br. New York : Harry N. Jr. str. Čorak. Massachusetts : The MIT Press. 141-153. kolovoz 1925. Gustav E. Katalog izložbe. Zagrebački zbor i paviljoni. str. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. 283-291. "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. // Peristil 51(2008). Zagreb : Matica hrvatska.. Pazaurek. 430 (January 1929). str. Olga. 2007. 45-57. Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. Đurinović. // Obzor. // Architectural Record 4(1928). Gone Tomorrow. Svjetska izložba u Barceloni. 36-41. 337-349. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004).. Patricia A. Zagreb: Jugoslavenski Lloyd. Jasna. Duncan. // Art et Décoration. Zagreb. sv. str. Walter Spiegl. 3 (2004). 1934. Katalog izložbe. Zagreb : Klovićevi dvori. str. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. str. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. 1989. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. Alastair. Jošt. str. Charles. .

S. Ljubljana : Narodna galerija.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. 1928. Umetni obrt. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. Art Deco 1910-1939. Südost-Europa. 7-40.]. [ur. 1925. 2006.MODA I STIL ŽIVOTA Benton.]. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. Království Jihoslavie slovem i obrazem. Grgašević. Đurđević. Milan Glaser [ur. Zagreb ∑ Split. [s. Suzana. Šibenik u doba modernizacije. Novinarski kongres. Galjer. Sokolski slet. Beograd : Musée du Prince Paul. 1940. Naša kupališta. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. 2003. Tihana (ur. Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album. 2007. Alfredo [ur. Danić [et al.]. Marijan. svezak 9. Katalog izložbe. Labin : Mathias Flacius. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Kisić.]. 1924. Zagreb : Nakladni zavod Globus. Židovi fotografi.]. Hrvoje P. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939. Macanović. godine. Tisućljetni Šibenik. Ivan. 1984. Aleksandra. 2003. 1998.]. Zagreb : Jugoslovenska štampa. Mattei. Krešimir [ur. Benažić. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien. 2006. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga. Josip. Lakatoš. Ein Querschnitt durch Politik. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934. Jasna. 2005.] (1933). lječilišta i oporavilišta. Kolveshi. vol. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. a. 1937. Jaša.2 (2006). Karlovački leksikon. 1930. 2009. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. Marina. Tonković. Zagreb : SNL. Živjeti u Hrvatskoj 19001941. 1929. Charlotte . str. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. Arhiv Tošo Dabac. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. 1938. Ivo.]. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. Muraj. God. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. Leček. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti . 1996. Chorvát. L'Art yougoslave des origines a nos jours. 1934. Željka. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Čorak. Paris. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.-1945. Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University. Ivo. Beograd : Štamparija „Minerva“. 1962. [s. Ott. Mal. Split : Državni arhiv u Splitu. Julijo. Heritage and Cultures of the Seaside. Tim Benton . Umetni obrt. Industrija Hrvatske i Slavonije. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. Jugoslavenski nacionalni album. // Petrović. 43. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. Aladar Vladimir Baranyai.] (1935?). // Resorting to the Coast: Tourism. Raša sa starih razglednica. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Katalog izložbe.]. Kušević. ∑ 1997. Željka. // Narodna umjetnost . Zagreb : Stvarnost. Hrvata i Slovenaca. Zagreb : Jugoslovenska štampa. Joso. Grgašević. 19. Hoffmann. London : V& Publications. Antun Ulrich. / Danilo D. Horvat. Marija. 2002. Section serbe-croate-slovene (catalogue). Jaša. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. Dubravka [ur. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. 1939. / Jasna Rotim Malvić [et al. Hrvatih in Srbih. Kovačić. 2008. 1939.].-1945. Dubravka Hackenberger [ur. Ghislaine Wood [ur. izd. 2009. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. 1925. Arhiv arhitekta. Jagoda. 2003. 1926. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. Dubrovnik. Marina Oreb. Josip. Walter. 2. Joso. Kraljevina Srba. 2009. Paris. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina. Horvat. Rajko [ur. Kovačić. 1924. Lakatoš. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 2004.]. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Grand hotel Lopud. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922. Kašanin. XIII. Josip [ur. Marković. Osječka arhitektura 1918. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. 1927. Zagreb : Školska knjiga. 1934. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Grubišić. Maj 1939.]. 1999. ∑ 1926. Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast. Livaković. Karlovac : Naklada Leksikon . Josip. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti. Paris. Karač. Bata-ville/Borovo. Azienda autonoma di soggiorno Brioni. Brioni. Konzervatorska dokumentacija. Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937.]. Catalogue général officiel. Zagreb : Naklada SUZOR. 203 . Marko. Škrabalo. 2008. do 1948. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur.. Kultur und Wirtschaft. a. Ivan [ur. 1932. Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag. Joško. Milevoj. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta. Martinčić.]. 1926. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture. Rijeka : Moderna galerija Rijeka. Raša moje mladosti.) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa.. 2004. Zlatko. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. Milan.

Zagreb : Izdanja Antibarbarus. Grgo. 1939. Charlotte . Split : Društvo arhitekata Split.]. Katalog izložbe. Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja. 1929. Vesna. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Duncan. Petar Senjanović. Hermann. Timet. Vimer. 1994. Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika. Povijest hrvatskog turizma. Wendel. Boston ./1922. La Jugoslavia e gli Jugoslavi. 1991. Horvat Pintarić. New York . Duncan. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu. Frano. Art Deco 1910-1939. Fažana : JU NP Brijuni. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. . Baričević. Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana. Tonković. Toni Bognolo I. 2007. Boža [ur. 2009. Martin. Ghislaine Wood [ur. Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Piplović. 100 godina turizma u Baški. Svijet Marije Lenz. Knjiga prva. 1971. : Frankfurter Societäts-Druckerei. 76-103.]. Viđen. 2003. Čorak. AOL Time Warner Book Group. / Robert Plejić [et al. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). Sablić. Violić. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925.]. Sandra. Art Deco. Paris : Édité par L´art vivant. Librarie Larousse. a. Izgubljeni raj Brijuni. Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti. Die Macht des Decorums. stoljeća. Ljeti i zimi u Jugoslaviji. Stanko. Zagreb : Jugoslavenska štampa. 2007. Benton. American Art Deco. (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. 1925. Marina.]. 2009. Mirko [ur.]. Beč. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. M. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. 2004. 1971. 11-15. Penelope. Darovan. Marinko. / Vjekoslav Klaić [et al. Alastair. Split : Općinski statističko-anagrafski ured. 2001. Frankfurt a. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . Zagreb : Štamparija „Gaj“. Petrić. i XX. London : Thames and Hudson. Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. Paris. Sebastiano.). Martin. Fla. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. [s. 1925. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. Majda. 2003. Miroslav Pavlović. Knjiga 10). Zagreb : Naprijed. 1931. Gamulin. 2007. 2007. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. London : Studio Vista. 2009. 2003. Boris. The Decorative Twenties. The Decorative Thirties. Battersby. Battersby. 1986. Paintings and Photography Art Deco. [ur. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. 2005. Pavlović. Zagreb : Izdavački zavod JAZU. // Ivan Meštrović : Skulpturen. Tim Benton . 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. Marija. The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris. 37-41. 1961. Hela. Marko [ur.]. 2008. Baška : Turistička zajednica općine Baška. Splitski almanah i adresar za godinu 1925. Curtis. Zagreb godine 1919-1925. Uskoković. str. 1921. Hrvatsko kiparstvo XIX. 1938. Zagreb : Muzej grada Zagreba. 1933. New York.]. 1925. Mira.-1925. Berlin . Gregorića. 1990. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. Zagreb : Društvo Zagrepčana. // Art Deco 1910-1939. Zagreb : Školska knjiga.]. 2003. Ferdinand Preiss : Sculpture. London : Thames & Hudson. Katalog izložbe. Zagreb : Prometej. Rad kongresa gradova 1939. Zürich . 1997. 1934. Tomislav. Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. // Lenz Guttenberg. 1999. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. Almanah grada Karlovca. Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split. / Katarina Horvat [et al. Alastair. Visconti-Prasca. Deco Sculpture and Archaism. Paris. Zagreb : Izdanja Antibarbarus .) Beograd : Štamparija Drag. str. KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. New York. London : Studio Vista. Željka. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Barbić. 1987. Zagreb 1934.]. Vukadin-Doronjga. Tušek. London : Bulfinch Press. splitski planer i graditelj. 17 (Fall). Vera. Šale.] (1926?).204 Pavletić. Ivan [ur. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. Maria. Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. // Bulletin JAZU 45-46 (1978). godine : Ekonomskohistorijska analiza. Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. Vukonić. Milano : Fratelli Treves Editori. 1925. Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. 1933.

1989. Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. Katalog izložbe. socijalna umetnost. // Apollo 2(1966). Edward. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. . Grgo. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. impresionizam. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Branka. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Maroević. Maković. Tradicija i moderna. Defining Art Deco. stoljeća. Duško. Mercedes [et al. Zagreb : MGC. ∑ 1928. Zagreb : Umjetnički paviljon. Dujam Penic Sculpteur. Zagreb : Art studio Azinović. Lida . str. minhenski krug. Realizmi dvadesetih godina : magično. The Twenties. Wood. stoljeća. postnadrealizam. Frane Cota : retrospektivna izložba.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. Omer Mujadžić 1903. Katalog izložbe. Fla. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. Katalog izložbe. 1997. 2009. 2002. Maleković. Rauter Plančić. secesija. Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. : Paradigma Ivan Meštrović. Katalog izložbe. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe.]. 585-689. Arijana. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Maković. Katalog izložbe. Paris : Éditions E. Roje-Depolo. 1995. Milano : Vangelista Editori. Kolveshi. : retrospektivna izložba. ∑ 1977. Gamulin. ∑ 1973. Istre i Hrvatskog primorja. Zvonko. Lucie-Smith. Mažuran-Subotić. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 1988. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. ekspresionizam. Ladislao de Gauss. London : V&A Publications. Marino Tartaglia. str. // Peristil 51(2008). 2009. Katalog izložbe. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Senjanović. Zvonko. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Zvonko. Reberski. 1998. Robert Auer (1873. 2008. 89-98. klasično. klasično. Poglavlje IV. 2003. 1990. Katalog izložbe. London.1939. Hrvata i Slovenaca. Glavočić. objektivno i hrvatsko slikarstvo.Horvat Pintarić. Mihicic. i 20. Zaczek. : retrospektiva. Norwich. Zagreb : Školska knjiga. str. 1999.. Kiparstvo 19. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka. : retrospektiva. simbolizam.]. 2010. Benton. ∑ 1991. Davorin. Essential Art Deco. Art Deco 20s and 30s. 1996. Katalog izložbe. Vera. Ivanka. socijalistički realizam. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba. 1969. Paris. Art Deco. Katalog izložbe. 2-9. Tonko. 2003. Čakovec : Muzej Međimurja. 1990. Alan. obljetnicu rođenja. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Daina. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Katalog izložbe. Ian [ed. Katalog izložbe. Vesna. Aleksander Laslo. New York . 2009. 1989. 1997. London : Bulfinch Press. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. Bath : Paragon Book. 291. Roje-Depolo. Garberi. objektivno. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. De Boccard. Ivanka. Tonko. Petra . Irena Kraševac. Art Deco 1910. 1994. Dujam Penić. umetnost NOR-a. 1999. Milivoj Uzelac 1897. Cata Dujšin Ribar. Andre Vite. 2007. 2008. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889. 2010. Biserka. Vojta Braniš : retrospektiva.]. Mažuran-Subotić. Kečkemet. Proljetni salon 1916. Marijan Trepše : retrospektiva. Art Deco Painting.] Igor Fisković. Zagreb : DPUH. Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). Ivanka. Boston . Zagreb : ArTresor naklada. Prelog. 2008. Katalog izložbe. 54-59. 2010. Kečkemet. Lida. Katalog izložbe. Ivo Režek 1898 ∑ 1979. str. Katalog izložbe. Jenkins. Realizmi dvadesetih godina : magično. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. London : Phaidon Press. Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. 2006. 2005. 17 (Fall). Charlotte . ∑ 1952. Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. ∑ 1969. 1979. Zagreb : Umjetnički paviljon. Hrvatsko slikarstvo XX. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S. Vesna. Željka. Stipančić. Aida. Bevis. Petar. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. 1967. Zagreb : Gliptoteka JAZU. Svezak prvi.. Koprčina. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 1930. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. Tim Benton . Katalog izložbe. Zagreb : Naprijed. Vujčić. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. 1974. 2010. Hinko Juhn. Zagreb : HAZU. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Editorial : The Paradoxical Twenties. 1987.. 2003. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. Duško. 1972. Maković. Katalog izložbe. Ghislaine. 1968. Ghislaine Wood [ur. Katalog izložbe. Zagreb : Klovićevi dvori. Reberski.).H. stoljeća. Zagreb : Umjetnički paviljon. Martin. 1925. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Maroević. 2001. Depolo.S. Vladimir. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb : Umjetnički paviljon. Vilko Gecan 1894. Reberski. Greif. Josip. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier. 205 .

Zagreb. Tato (Guglielmo Sansoni). Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. 1987. Ivanka. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. Realizmi dvadesetih godina. 326. 259-268. 2004. / priredio Branko Hećimović. knj. // Jutarnji list. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. 1931. str. Galjer. Reberski. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. 1983. Fotografija vizija svijeta. Hochreiter. str. . Filippo Tommaso. 2 (1982). Renger-Patzsch. 1991. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. Frajtić. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori.. Filippo Tommaso. 2003. Tonković. 5. // Dani hvarskog kazališta XXX. 167. str. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Smjernice u godini 1933. I/1933. The Amateur Movie Producer. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. Ukrainčik. Jasna . br. München : Kurt Wolff Verlag. br. Marinetti. 1930. Zagreb. Želimir. Flaker. 2004. 2009. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe.. // Photoplay. Ivana Tomljenović. Zagreb. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. str. Mellor. sedamdesete. // Foto Revija. Marinetti. 1978. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . Manifesto della fotografia futurista. 11.206 KAZALIŠTE Batušić. Ljubo Babić. Josip. god. Nikola. Arthur. Đurđa. stoljeća. Katalog izložbe. FOTOGRAFIJA Babić. Muray. 197-211. 1916. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). 1931. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. 29. Robert . Milutin. Horvat. Martina. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie. 45-54. Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt. str. Kovačić. London : Arts Council of Great Britain. Ana. Zagreb : Durieux. Aleksandar. Zagreb : JAZU. Koščević. Marija. 1. slika. 2007. grad. 2004. 302-310. // Fotogeschichte. 6.1969. David. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. 16. Petranović. Monika. Albert. Zagreb : HAZU . pedesete. // Čovjek i prostor. kazališta i glazbe HAZU. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu. Faber. // Novosti. Tato (Guglielmo Sansoni). Die Welt ist schön. Doktorska disertacija [rukopis]. Katalog izložbe. Umjetnički paviljon 18981998. Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. // Krležini dani u Osijeku 2002. 1997. Konjović. 1991. Nastajanje. Dance. Ljubo Babić. stoljeća. 1975. br. br. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. Retrospektiva 1905 . Riječ. // Rad JAZU. 6. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. Uskoković. Zagreb : Institut za povijesne znanosti. 3-4. Galjer. Lea. Nickolas.. Split : Književni krug. 2001. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. aprile 1930. travanj 1927. Lederer. 1962. Pariška izložba 1925. Katalog izložbe. 2002. Jovan. Bruce Robertson. Nehajev. Miroslav Gašparović. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. Jelena. Split : Književni krug. 1. August. 51-52. D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Ljubo. Otto. XXXVIII. 198-213. Hrvatska književnost. 2010. 2000. Ana. 1924. Zagreb : HAZU . str. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Schneider. Zagreb : Moderna galerija. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. Secesija u Hrvatskoj. god. Jasna. Obrisi velegradskog Zagreba. Oprema opere. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. rat. i Art déco. 2007. Lederer.. // Dani hvarskog kazališta XXX. Zagreb. Berkeley : University of California Press. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 19. 1928.

) Mirjana Kos-Nalis.) Lana Skuljan. Vesna Lovrić Plantić (V.K.P.K.B.S.K.) Kristina Bonjeković-Stojković. Zagreb (J.) Bojana Popović.K.J.) Snježana Pintarić. Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb (S. Muzej suvremene umjetnosti.D. Zagreb (I.V.) Dunja Nekić (D.) Radmila Biondić. Zagreb (V. sc.) Daina Glavočić. sc. Hrvatski muzej turizma.) Maja Arčabić.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr.P.K.) Nada Sabljić-Butorac. sc.G. sc. Opatija (M.B. Muzej grada Rijeke (N. Muzej grada Zagreba (V.) Jasna Galjer.G.L.) Vesna Vrabec.) Arijana Koprčina (A. Narodni muzej u Beogradu (V. Pula (L.S.) Maja Karić. Hrvatski muzej turizma.P. Zagreb (J. Zagreb (I. Rijeka (D.J. Muzej suvremene umjetnosti. Povijesni muzej Istre. Marija Tonković (M.) dr.T. Marina Bagarić (M. Muzej grada Zagreba (M.) Leila Topić.S. Muzej moderne i suvremene umjetnosti.B. Muzej grada Zagreba (Ž.) Vesna Kedmenec Križić. Zagreb (L. Muzej primenjene umetnosti. Beograd (B. Kabinet grafike HAZU. Muzej suvremene umjetnosti.B. Muzej suvremene umjetnosti.T.V.S. Narodni muzej u Beogradu (G.) Vera Grujić.) mr.) mr.T.) Jasna Jakšić. Institut za povijest umjetnosti.N.O. Osijek (R.Kl.) Antonia Došen (A.) Andrea Klobučar (A.) .B.) Sandra Kandučar Trojan (S.) Ivana Kancir.M.A.K.) Miroslav Gašparović (M.K.K.) Koraljka Vlajo (K.K.G. Zagreb (K.G. Opatija (M.) Irena Kraševac.) Vanja Brdar Mustapić (V.) Željka Kolveshi.) Gordana Stanišić. Filozofski fakultet.N. Muzej Slavonije. Dubravka Osrečki Jakelić (D.

208 .

KATALOG .

nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača. Zagreb J.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1937. 1934. crno obojeno.M. godinom. V. Zagreb J. KAUČ Maribor ili Zagreb. neki signirani i datirani 1934. javorovina. Zagreb. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina. Vera Lambert. V. NASLONJAČ Zagreb. V. furnirano.B. 5.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl. NASLONJAČ oko 1939. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak.namješt aj 210 1. 1929.B. olovka na papiru 25. 6.M. Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb.M.B. STOLCI Zagreb. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Vera Lambert. Zagreb.B.M. 1934. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929. magareća koža 70 x 88 x 85. 8. 1934.G. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. tokarena jasenovina. lužena.G. oko 1920. godinom. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir. V. kolorirani tuš na papiru 34. . Zagreb.B. Zagreb.5 x 39. Zagreb.6 x 35. 3. nova presvlaka 50 x 39. 2. STOL ZA KARTANJE Zagreb.B.M.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt.M. tokareno. V. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti. jedna signirana i datirana 1934. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba. Zagreb. oko 1920.5 cm vl. 7. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. 4. NASLONJAČ Zagreb. Zagreb. V.

NASLONJAČ Hrvatska (?). 10 katalog namještaja Zagreb.B. Zagreb V. naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt.B.M.9. Zagreb V.B. V.M. TOALETNI ORMARIĆ Francuska. BUFFET Francuska. STOLCI . . oko 1930.B. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela .M. 19. oko 1930. 11. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo. 1930-ih izrada: stolar P. VITRINA Beč. oba iz 1928. 15.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?). poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac. furnir ptičjeg javora. Zagreb V. oko 1930.B. Zagreb V.B. NASLONJAČ Zagreb. kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža. bezbojno. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor.3. 16.Z. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils. 17.M.B.B. NASLONJAČ srednja Europa. 70 cm. promjer 52 cm Zbirka Vela . 1910.1920. staklo (novo) vis. MUO 44558/1. Diefenbach g. Srdelić furnir makassar ebanovine.8 x 30. 21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73. palisandrov i javorov furnir. . baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac. STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska. STOLIĆ Francuska. iskucana sign. mjed. obojani. 13. dijelovi tokareni. dijelovi rezbareni.B.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl.5 x 50 cm privatno vlasništvo.KAUČI / PREDLOŽAK BR.1935. Zagreb. crno politirano drvo. dijelom kolorirano 21. 1930. crno politirano drvo.M. stolac: 80 x 40 x 48 cm. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva.Žagrović. tapetar Lj. MUO 44461 V.M. V. te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku. promjer 40 cm privatno vlasništvo. dva stolca. Zagreb V. Patačić / za Z. 18. trešnjevina.M. V. 1920. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm. / Lj. mjed. orahov furnir.4 Garnitura se sastoji od stola. staklo (novo) vis. Zagreb. 78 cm.1930.B. 211 10. ogledalo. STOLAC I NASLONJAČ . Zagreb V. lijevana.M. XIV. staklo. 12. buffeta. kasnih 1930-ih bukovina. . dva naslonjača. kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo. STOL. MUO 14634 V.M. (?) obojeni furnir ptičjeg javora.M. NOĆNI ORMARIĆ Beč (?). Zagreb. . Patačić. crno politirani.B. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P. brušeno. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt. pisaćeg stola i police.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. tkanina sign. brušeno. 1930-ih orahov furnir. 14. Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac. Innenausbau / WIEN.Žagrović.NASLONJAČI .M.

Zagreb. Zagreb. MUO 12724 V.B. koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković. . staklo.B. Zagreb Iz vile Pfeffermann.M. 23. V.). obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51. bezbojno. 22. BUFFET Italija. brušeno.B. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela . Zagreb V. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo. Zagreb. Zagreb V. Iz vile Hirtzler . staklo 212 21. ogledalo. NASLONJAČ poslije 1927. BUFFET Francuska. NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?).M. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301. poniklani metal 182 x 99. MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea. Jurjevska 27a.B. poslije 1932. Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo. Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret. šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha. Zagreb.M. Golubovac 11. 25.-1935. V. novija presvlaka 83 x 59. Dio opreme terase Gradske kavane. 1930.M.M. kromirane čelične cijevi. kromirane čelične cijevi. NASLONJAČ Čehoslovačka (?). NASLONJAČ 1932. bukovina.5 x 44.B.Schwartz (1933. oblikovanje: Le Corbusier. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt. . V.5 cm privatno vlasništvo. mahagonijev furnir.B.1940. oko 1928. palisandrov i mahagonijev furnir.Žagrović. Zagreb. novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt. 24. obojene čelične cijevi. bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb. 1930-ih kromirane čelične cijevi. . mramor.M. 1935.1935.20.

Dvory kod Karlovyih Vary.T.K.K.K.T 33. Moser & Söhne staklo. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo. vrč vis. pozlaćeno vaza vis. Zagreb S. Zagreb. srebro vis. 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo. Zagreb S. Zagreb. brušeno boca vis. čašica vis.5 cm sign. otvor 14.T. . oko 1920. 15 cm. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo. DOZA ZA ČAJ Beč.T. MUO 29525 S. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo. 25 cm. Zagreb.1927. 36. HH. bezbojno. 29. 1925. 35. ZDJELA Čehoslovačka. brušeno vis. 1925. bezbojno i obojeno.10. Moser & Söhne staklo.T.K. oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno.T. promjer otvora: 5. vazica vis.15 cm Muzej za umjetnost i obrt. VAZA Češka.5 cm privatno vlasništvo. .: Moser.6 x 8. VAZA Čehoslovačka. MUO 18876/4.K.T. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo.5 cm. Moser & Söhne staklo.2 cm sign.2 cm sign.K.5 cm. 26.16. promjer: 11. 213 27. jetkano.K. oko 1925. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. brušeno. obojeno. obojeno. obojeno vis. MUO 19141 S. oko 1920. čaša vis.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor.7 cm. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt. 21.2. brušeno. MUO 18875 S. MUO 13418 S. Zagreb S.T. 21 cm sign. obojeno. SERVIS ZA PIĆE Zagreb. 10. Zagreb. Karlovy Vary. brušeno vis.K. VAZA Zagreb. Nov Bor (?). bezbojno staklo. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B. brušeno vis. 30. brušeno. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt. Haida. VAZA Čehoslovačka.5 cm. 28. WW.K. MUO 11967/1-7 S.T.1 cm Muzej za umjetnost i obrt.K.: Moser Karlsbad.K.7 cm privatno vlasništvo. promjer: 15.K. staklo. bezbojno. oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L. VAZA Čehoslovačka. jetkano. 29. 12 cm . oko 1920. Karlovy Vary.T.T.T. . Zagreb S. obojeno vis. MUO 17151/1. vis.T. 32.26. obojeno vis. Zagreb. . DOZA S POKLOPCEM Češka. 1920. 25. Karlovy Vary. obojeno vis.9 cm sign. Karlovy Vary. Zagreb.1920. staklo.2 S.6 S. 1915. Zagreb. Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo.T. 37. MUO 803 S. Söhne Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb S.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hermanova Hut. brušeno vis. 25 cm privatno vlasništvo. staklo. oko 1925. izvedba: Oertel Johann & Co. obojeno.3 S.: 5. 6.: Schutzmarke.: Moser. 1939.K. jetkano vis. brušeno boca vis.K. MUO 13096/1. oko 1926. Zagreb. 34. 38. Zagreb. 14.1925. VAZA Čehoslovačka. izvedba: staklana L.: 13 cm. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo. u. 31. VAZE Čehoslovačka. pozlaćeno vis. 28 cm. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. 39. bezbojno. izvedba: staklana L.8 cm Muzej za umjetnost i obrt.

izvedba: staklana Schneider staklo. Zagreb S. jetkano vis.T.: Le Verre Français France privatno vlasništvo. 48.T. bezbojno. obojeno.: Verart. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.T. obojeno.4 cm sign. Zagreb S. Nov Bor (?). 44.T.40. VAZA Čehoslovačka. lijevano vis. Lalique. Epinay-sur-Seine. VAZA Francuska.1928. izvedba: staklana Schneider staklo. 6. MUO 14629 S. VAZA Francuska. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt.1927.7 cm.5 cm sign. 45. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo.T. .4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. Wingen-sur-Moder. Nov Bor.: Davesn France privatno vlasništvo. Zagreb S. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. prevučeno. France. oblikovanje: Karl Palda staklo. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka.: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt.5 cm sign.K. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. brušeno. poslije 1930. MUO 19137 S. 19 cm. Paris privatno vlasništvo. vis. VAZA POISSONS Francuska.K. Zagreb S. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23.K.K.T.3 cm sign. prešano promjer 34. 47 cm sign.1 cm. 6. bezbojno. brušeno. 49. obojeno emajlnim bojama vis. France privatno vlasništvo. promjer 23. 214 41.: Sabino Paris privatno vlasništvo. opalno. prešano u kalup vis. 28. promjer 17. Epinay-sur-Seine. puhano u kalup boca vis. jetkano vis. brušeno. 43.K. bezbojno. 26. Zagreb.T. poslije 1930. oko 1926. oblikovanje: Karl Palda staklo.5 cm sign. 1925. 1927. TANJUR MARIENTHAL Francuska.K. obojeno vis.8 x 19. MUO 46883/1-7 S. 22. 50.7 cm. Zagreb. VAZA Francuska. matirano.T.K.K. prevučeno. 13 cm sign. 47. promjer 12. Wingen-sur-Moder. obojeno. čašice vis.: R.K. obojeno.7 cm Zbirka Jura Gašparac.K.T.K.: Daum Nancy France privatno vlasništvo.T. 46. oko 1925.: R. . 42. brušeno.T. prevučeno boca s čepom vis. 25 cm. 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo. matirano vis. Zagreb. . VAZA LAGAMAR Francuska.5 cm sign. Nov Bor(?). Zagreb S. obojeno. TANJUR Francuska. S. 8. staklo. Zagreb. bezbojno. 26.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. VAZA Francuska. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. 6. Zagreb S. obojeno. Zagreb S. čašice vis.1 cm. France. opalno. oko 1930. brušeno. Lalique.

mjed vis. VITRAJ INŽENJER Zagreb. 62.T . 52. obojeno.K.5 cm. staklo.51. Zagreb S. 61.T.3 cm sign. oko 1930. 8.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 44343 S.K.2 cm privatno vlasništvo. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. 56. oslikano.6 cm zdjelica vis.d. bezbojno. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. 12. MUO 15047/4 S.K.8 cm. Zagreb. akvarel. Zagreb. olovo 184 x 74 cm sign. 57. 9.T. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt.2 cm. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo.T. oko 1928. MUO 19457/5 S. olovo 134 x 84 cm sign. 1928. 5.T. Milano (?). MUO 44342 S.. 19.3 cm sign. 58. oslikano. oslikano.6 cm. staklo.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt. FLAKON Čehoslovačka (?). MUO 15047/3 S.K. Zagreb MUO 37784/3a. bezbojno i obojeno. Zagreb S. bezbojno i obojeno.K. MUO 8460/1 S. promjer 24. 55. 215 63.T.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. MUO 44341 S. VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. promjer 14. FLAKON Francuska.T.K. obojeno. brušeno. No 522 privatno vlasništvo. 1930. 1923. bezbojno.: V. 64. Wingen-sur-Moder. akvarel.. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. promjer 15. matirano vis. bezbojno.). FLAKON Čehoslovačka (?). FLAKON Čehoslovačka (?). 1923. VITRAJ DRVOSJEČA. SERVIS Italija.T. -1935.K. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 59. mjed vis.: M. poslije 1915.: Orrefors. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. Zagreb S. France. 1930-ih staklo. pozlata vis. 8 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. matirano vis. Zagreb.. ( nečitko. promjer 6.: V. 53. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. ZDJELA Švedska.b S. Zagreb. 1923. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. R. 17.K.K.: V. . tuš. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih staklo. Zagreb. 54. 12.d. 1923. Zagreb S.T. tuš.2 cm.T. 1925. bezbojno. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. Orrefors. brušeno. Zagreb.d. Zagreb S.d. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA. bezbojno i obojeno.T. promjer 11. obojeno i bezbojno. VAZA Češka. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo.3 cm privatno vlasništvo.d.K. staklo.K. NI396 privatno vlasništvo.d. brušeno. -1935. olovo 134 x 84 cm sign. staklo. oslikano.1930. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?). FLAKON Čehoslovačka (?).5 cm privatno vlasništvo. oslikano emajlnim bojama zdjela vis.K. matirano. brušeno vis. 1925. bezbojno. Zagreb.d.T. mjed vis. bezbojno. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. 1930-ih staklo. d.T. prešano vis.T. 60.K. MUO 19457/1 S. Lalique.K. 6.: V.

promjer tanjurića 13 cm sign. MUO 8460/2 S. vrten. Zagreb. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep.: urezana: 12/a. željezo 36.K. modeliran.5 cm. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Marinković staklo. vis. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I.B. šalice 7 cm. oslikano. 1927.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. obojeno. M. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb. 1928.216 65. MOZAIK Zagreb. M.B. . 1925. 1925. višebojni slikani ukras. vis. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb.T. šećernice 11 cm. šalice 7 cm. vrten.K. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 49761 S. 1925. 70. bezbojno i obojeno. crna: TK. MUO 49760 S. smeđa: TK. prozirna ocaklina. vis. obojeno. vrča za mlijeko 12. prozirna ocaklina. MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. višebojni slikani ukras. višebojni slikani ukras. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. Zagreb. gipsana masa.T. promjer tanjurića 13 cm sign. Marinković staklo.K. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. prozirna ocaklina visina 35 cm sign. Zagreb.4 Muzej za umjetnost i obrt.B. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 45. pozlata vis. 69.1 Muzej za umjetnost i obrt. VAZA Zagreb. ker amik a 68.2 cm. 67. pozlata visina vrča 18. MOZAIK Zagreb. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. VITRAJ TVORNICA Zagreb.T. Zagreb. Zagreb. 1927. M. 66. Zagreb. vrten.

godine. visina (s drškom) 20. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. 77. 72. 79. modeliran.B. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. 74. 217 75.B. promjer 20 cm sign. br. 1925. VRČ Zagreb. ZDJELA Zagreb. Zagreb. 81. ocaklina vis. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb. MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.B.5 cm sign. 5138 Na osnovi inicijala autora. višebojne ocakline visina 22 cm. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb. MUO 16212 M. modeliran. ŠEĆERNICA Zagreb . Beograd.B. 36 cm.B. MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 78. bijeli keramički crijep.B. oko 1927. obojen vis. 17. danas se samo naziru tragovi potpisa.Nemški Dol. vrten. bijeli keramički crijep.: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J.1930.5 cm. modeliran. vrten. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925.71. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju. 1925. modri ukras. VAZA Zagreb. višebojne ocakline vis. 1924. 67 cm Muzej za umjetnost i obrt. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. ocaklina vis. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep.oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm.B. dol sr. godine. ili 1963. širina 12 cm. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb. 80. Beograd. B. 9 cm. 73. modeliran. višebojne ocakline visina 31 cm. Zagreb.P. Celju Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 2125 M. 1924. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. promjer 17. MUO 2118 M.B. Zagreb. modeliran. 1923. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt.2. inv. vrten. Nažalost. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. B. inv. oko 1925. br. 10 cm. .8 cm Muzej primenjene umetnosti.: HJ u ligaturi. Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962. . 76. promjer 9 cm sign. Zagreb. modeliran. VAZA Zagreb. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove. MUO 2128 M. Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956.1925. Zagreb. MUO 9232 M. kustosica Ruža Drecun je 1963. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. MUO 9617/1. Zagreb. crna ocaklina vis. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana. 21 cm sign. M. MUO 9719 M.P. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep. modeliran. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb. ili 1957. bijeli keramički crijep. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. prozirna ocaklina vis. ŠKROPIONICA Zagreb. ocaklina vis. visina bez poklopca 14. Zagreb. 1925. .2 M. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. M.1925. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm. u krugu: Jelena Babić 28. oko 1926.1925 Nem. oko 1920. modeliran. Zagreb. . Zagreb.

višebojne ocakline vis. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb. višebojne ocakline visina 21 cm. modeliran. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. duljina 35. Zagreb.82. 36 cm. modeliran. 14. 1936. oko 1925. vrten.B. ocaklina visina 20. širina 23. oko 1932. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb.2 / 11 cm sign. Zagreb M.B.5 cm sign.B. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep.2 cm. bijeli keramički crijep. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb. 85. MUO 2151 M. lisica u profilu. SVIJEĆNJAK Zagreb. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo. 218 89. MUO 24331 M. lijevan u kalup.d. višebojne ocakline vis. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep. višebojne ocakline vis. crveni keramički crijep. 32 cm sign. Zagreb. promjeri 6. Stella Skopal PLESAČICE Zagreb. -1930.Rudolstadt porculan. Zagreb. Tvornica porculana Schwarzburg . 90. 84. višebojne ocakline vis. 1930. 88. MUO 6099 M. 034. kositrena ocaklina visina 17 cm. MUO 14492 M. 290 Muzej za umjetnost i obrt. crveni keramički crijep. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt. MUO 2156 M.B. Zagreb. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. MUO 5189 M. modeliran. višebojne ocakline vis. 34 cm. 38. modeliran. modeliran. promjer baze 11. crveni keramički crijep. ocaklina vis. modeliran. lijevan.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL. crvenkasti keramički crijep. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. promjer 12 cm sign. SVIJEĆNJAK Zagreb. BOCA Poljska.4 cm. 92. . 1935. crna: bd u ligaturi. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920. crveni keramički crijep. oko 1930. 42 cm.B. 1932. MUO 5596 M. U.5 cm sign. Zagreb. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. MUO 10302 M. vrten. MUO 14853 M. 83.B. F MUO 14493 87. 1925. Zagreb. Zagreb. 23. oko 1927.B. Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. VAZICA Zagreb. višebojne ocakline vis.B. Varšava. 91.B. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst. otisnut u kalupu. urezana d. Zagreb. 86.

Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. (Schönfeld) bijeli keramički crijep. Zagreb. FIGURA DJEVOJKE Austrija. promjer 11 cm. širina 41. crveno R s krunom (na tanjuriću) vl. razmrljana: Goldscheider. 97. lijevan u kalupu. urezana: ABouraine..B. promjer tanjurića 11.B. 1930-ih bijeli keramički crijep. promjer tanjurića 19. P. kruna. natpis Rosenthal / Bavaria.B. Zagreb.KRALJICA AMAZONKI Francuska. MUO 23659/1-3 M. tamnozelena.5 cm. Tvornica Rosenthal porculan. / AS u ligaturi: urezano: 5230. oko 1930.: crveni pečat tvornice.7. Mable C. MSO-157211-1-2 R. utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo. 100. Zagreb. Pariz. 99. utisnuta: WW. 98.3 cm sign. Beč. crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria. MUO 15971 M..5 cm.5 cm sign. XII.B. promjer 19.ZAROBLJENA PTICA Austrija. Zagreb M. .5 cm. utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. M. širina 21 cm sign. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt.B. 5115. Krasno n.3 cm sign. oko 1925. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C. lijevan u kalupu.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.5 cm sign. crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt. terakota.B. modelirana vis. prozirna ocaklina sign. širina lopatice 6 cm sign.T.3 cm sign. prema modelu Mable C. pozlata promjer šalice 10.7 cm. Zagreb M. oko 1923.5 cm. Perry ANTILOPA Njemačka.B. zelena: ukrštene ružine grančice. PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. zelena: ukrštene ružine grančice. ocaklina. Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. Selb. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije. višebojne ocakline visina 28. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS. 219 94. Zagreb M.B. DESERTNI TANJUR Njemačka. Zagreb. 65 privatno vlasništvo. Perry visina 25. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. 6 privatno vlasništvo. Zagreb M. Osijek. Vitomir Andrija Bulaić.5 cm sign. oko 1928. preslikač.1 cm. ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM. Beč. oko 1925. Perry porculan. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal . UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. višebojne ocakline visina 51 cm.D. crno A. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka.1930. nečitak (pladanj). MUO 25193 M. MUO 15242 M. 25 cm. bijeli keramički crijep. oko 1925. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?). s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. Beč. višebojni ukras visina posudice 8. natpis Rosenthal . smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. MUO 46262 M.5 cm. Karlovy Vary. 103. 513 (broj modela). Selb. prozirna i crna ocaklina visina 16.93.Bavaria. 102. 96. Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE . lijevan u kalup i modeliran. Rudolf Knörlein MASKA Austrija. utisnut trokutni pečat tvornice. 1931. 101.Selb . promjer tanjurića 10. Zagreb M. Selb.B. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA . prozirna ocaklina visina 26. višebojne ocakline visina 46.B. F. 95.B. u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo. duljina 90 cm sign. Zagreb M. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris. R X. širina 20 cm. vrten. ocaklina visina pladnja 3. Beč. Tvornica porculana Rosenthal.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. promjer 30 cm. kruna. Tvornica porculana Rosenthal porculan. Beč. duljina 28. 1930. N.B. oko 1933.5 cm. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. oko 1932. Made in Austria. 104. utisnut polukrug. višebojne ocakline visina 16. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep.7 cm sign. višebojne ocakline vis.B. . 36. 1246. duljina lopatice 23. 20 cm sign.

K.ME AL T 220 105. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. lijevana vis. ili 1926.5 cm sign. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt. kovana 4 x 5. A. a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. obojena 7. bronca./24.K. MUO 40048 A. 108. Zagreb. MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927.5 x 25 x 18. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. u Parizu. Zagreb. 1926. 110. KUTIJA Kraljevina SHS. izvedba: Griesbach i Knaus mjed. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 106.: HJ Muzej za umjetnost i obrt. lijevana vis. A. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Zagreb. tajnik izložbe. MUO 45390 A. 111. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. 1925.: P. pozlaćena. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska. kovana promjer 6 cm sign. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 48141/1. prije 1926. Zagreb. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. 1923. 35 cm. Zagreb. iskucana. A. mjed. mjed. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb. 1931. do 1952. 32. Zagreb. .K. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca. u Parizu. kovana 4 x 5. 1924. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.K. 107. 1924. bronca. posrebrena. PEHAR Zagreb. 109.K.K. A.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.

1932. lakirana.8 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 9. oko 1930. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920-ih srebro. MUO 25596 A. 1925. MUO 31627/2. LUSTER Zagreb. oko 1930.K. 12. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. 125. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb. Zagreb. Zagreb A. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. 800 privatno vlasništvo. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. MUO 41162 A. kovana promjer 6 cm sign. MUO 45388 A.112. MUO 45389 A. 1934. 120.K. MUO 25150 A. lijevana vis. Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb. mramor vis. 1928. 123. . 1930-ih bronca. 118. 1932. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. 117. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. kovana 7.5 cm sign. 1926. lijevana.K. iskucano vis.: H. Zagreb.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.K.K. lijevana 39. 122.5 x 7. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. bronca. 11 cm. lijevana.K. Hinko Juhn PLAKETA I. lakirana. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. 37. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb. kovana promjer 6. bronca. Zagreb. lijevana vis.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Bruno Zach FIGURA Austrija. .5 cm. 113. Zagreb. 180 cm. mramor vis.K. Zagreb. KAMINSKA REŠETKA Zagreb.3 cm sign. 1920-ih bronca. mramor vis. lijevana. Zagreb A.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. mramor vis. 121. MUO 41161 A. 26 x 7 cm sign.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka. 116. bronca. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb.5 x 33. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik.8 cm žigovi: njemački žig za srebro. 1923.K.K.1932. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz. MUO 14884 A. 119. Zagreb A. ŠEĆERNICA Njemačka.K. 1935.: H. kovana 4 x 5. 1934. kovana promjer 6 cm sign. uređene 1926. Zagreb. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. bronca. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 45387 A.2 x 6./24.2 cm sign. 221 124. 114. 115. Zagreb. A. Zagreb. FIGURA PLESAČICE Austrija. lijevana. bronca.3 A. MUO 16761 A.K.JUN Muzej za umjetnost i obrt. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija. baza 10. 35 cm. Zagreb. Zagreb.K.K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.

nož za jelo 26. vilica za desert 13. . vrčić za mlijeko vis.K.3 x 15 x 8. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih. brušeno kantica za kavu 24. prije 1931. šećernica 9.4 cm.7 cm. Zagreb. Dubrovnik A. iskucana. papar i čačkalice 11. oko 1930. lopatica za kolače 27 cm. ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ. pribor za serviranje salate 24. nož za predjelo 21.dio opreme Restorana Luke Šarića. oko 1920. Dubrovnik Austrija. promjer 11. bezbojno staklo. K. šećernica vis. SERVIS ZA KAVU Austrija.5 cm. 6. kolovoza 1936.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl.5 cm. tiješteno. 23.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt. C.5 cm. S. širina 22.8 cm.3 cm. Zagreb A. strojno kovana. 132.dio opreme Restorana Luke Šarića.7 x 3. 14. promjer baze 12. i proizvođački žig privatno vlasništvo.2 cm. lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo.1 cm. 127.7 x 3 cm. 13. posrebrena. Vladimir Šarić.dio opreme Restorana Luke Šarića.5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo. promjer otvora 12. promjer baze 3.5 cm. promjer 11. vrčić za mlijeko vis. 1920. žlica za serviranje kreme 21. Dub srebro.5 x 12 x 10 cm.5 cm.5 cm. ZDJELA Beč. pladnjić 25.5 cm x promjer 5 cm.K.5 x 7. vilica za serviranje 26. žlice za serviranje 26 cm. 134. MUO 16471/1. širina 12. stalak za sol. štipaljka vis.5 cm. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A. posrebrena kantica vis. Dubrovnik A.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl. vilica za jelo 21 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom. posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis.3 cm. inicijali Luke Šarića. šibičnjak vis. izvedba: Aleksander Sturm. 135. posuda za juhu 8 x 14 cm.K.1 cm. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA .5 cm. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . Vladimir Šarić. vilica za serviranje ribe 22.3 cm. 15 cm. vilica za voće 15. širina 22.8 cm.K. hvataljka za šećer 11. šećernica vis. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka. kutlača za umak 19. 1930-ih izvedba: V. stalak za ulje i ocat 21.2 A. A.1930.K.3 cm.. nož 25 cm. gravirano vis.4 cm žigovi: BERNDORF vl. 129.5 cm. kantica vis.K.222 126. nož za ribu 21 cm.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.7 cm. promjer 4. 7. A. U restoranu su 28.8 cm. palisander vis.. Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova.dio opreme Restorana Luke Šarića. tučeno. 14 cm.3 cm. lopatica za maslac 20 cm. bezbojno staklo.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo. godine večerali Edward VIII. čajnik 10 x 16 x 8. 11 cm. promjer 8. STALAK ZA JAJE .5 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka. promjer 44 cm. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč. vilica 21. prije 1925. lopatica za sir 19.5 cm. stalak za čačkalice 2. promjer 11.8 cm.4 cm. 17.7 cm.3 cm. gravirana vis. promjer baze 11 cm.5 cm. vilica za predjelo 18. Vladimir Šarić.K. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis. Dubrovnik Češka.3 cm. žličica za kavu 14. alpaka. / VI 1925 u Maksimiru. Dubrovnik Austrija. 6.K. 1. SERVIS ZA KAVU Francuska. Cvijetni korso 11.8 cm. bezbojno staklo mlinčić vis.K. kantica vis. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. . Dubrovnik A. 130. i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922.7 cm. 131. Zagreb.4 cm x 9. KALEŽI Zagreb. palisander pladanj širina 52 cm. A. 133.4 cm. hvataljka za serviranje 19.8 cm. Zagreb A. štipaljka za cijeđenje limuna 2. vilica za puževe 15. kutlača za juhu 31.8 cm. vilica za ribu 18. 7. brušeno sosijera 7 x 16. 30. promjer 5.3 cm. 7.5 cm. Dubrovnik Njemačka.5 x 18 x 10 cm. posudica za šećer u kocki vis.5 cm.3 cm. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed. 2. tvornica za izradu srebrnine srebro. Vladimir Šarić.5 cm žigovi: HACKER vl. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931. 7. širina 17 cm.5 x 21 cm.5 x 9.3 cm.3 x 6. žlica 21. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija. / FRAN KOŠĆAK / 1932. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed. 128. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933. stalak za čačkalice 6.K. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela.

Zagreb A. emajl 8 x 4. 43 cm. 13 cm. 145. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro. 88 cm.4 cm. 138. 139.K. SVIJEĆNJAK Zagreb. 37 cm.3 x 7. Zagreb A. 1923. Zagreb A. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac.. Zagreb.1941.5 cm vl. TABAKERA Beč. SVIJEĆNJAK Zagreb.K. promjer baze 23.. promjer sjenila 30.4 x 2. orahovina vis. željezo 8.9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933.K. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922. 1933. oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij. drvo.. lijevana vis. 143. 1922. celuloid (?). obojeno. MUO 43610 A. POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska. poniklana mjed. MUO 5573 A. TABAKERA Njemačka. privatno vlasništvo. PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922. promjer baze 17. 140. 1932. Vitomir Andrija Bulaić. izvedba: Sigmund Guttmann srebro. godine. srebro. oko 1930. porculan vis. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922. Zagreb. 1935. MUO 14916 A. Zagreb iz 1931/32.K. nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu.1933.K. promjer baze 6. strojna izrada 2. 1930-ih mjed i bakar. 58.K.. oblikovanje: Stjepan Planić bakar. iskucano vis. širina 24. SVJETILJKA Zagreb (?). promjer gornje polukugle 22 cm.1933. LUSTER Zagreb. .3 cm Muzej za umjetnost i obrt.8 cm sign. Zagreb. SVIJEĆNJAK Beč. kovano.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. mjed poniklana vis. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt.4 x 5.2 cm.5 cm. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922.: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo.5 cm.5 x 38 cm privatno vlasništvo.K.K. 142. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca. 1933. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo. Zagreb. drvo 11.1937. poniklano.K. i proizvođački žig privatno vlasništvo. .5 x 23. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac. 146. MUO 16909 A. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo. oko 1925. promjer baze 10. . izvedba prije 1940. A. . emajl 1 x 10.136. 144. Zagreb A. 223 137.K. poniklano. investitora Guština i Prestina.4 x 7.K.8 cm. . A. promjer 10. 141. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb A. STOLNA SVJETILJKA Njemačka.

1925.K. platina. oko 1935.8 x 1.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 34911 A. 151. MUO 25143 A. pletena. oko 1930. zlato. A. Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku. dijamanti. TORBICA Francuska. obojena. biseri. OGRLICA Austrija (?). dijamanti pločica 1.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.K.6 x 1. IGLA . PRSTEN (?).K.7 x 3.5 x 10.147. 149. MUO 44786 A. MUO 49333 A. platina. Zagreb. PRSTEN (?).1930. briljanti dulj. OGRLICA Zagreb (?).3 x 1. smaragd pločica 1. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo. .BROŠ (?).5 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo.K. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt. . oko 1930.K. S ATOVI 224 148. oko 1920. bakelit 17. TORBICA Francuska. 1925.1930. mjed. 154. Zagreb. oko 1930. 150. posrebrena legura. zlato. . Zagreb. Zagreb. pletena. Dubrovnik A. Zagreb. platina. briljanti pločica 1. srebro. stakleni kamenčići privjesak 6. MUO 25142 A.5 cm žigova nema privatno vlasništvo.K. bakelit (?) 13 x 10. mjed.K. PRSTEN Zagreb (?).K. Dubrovnik A. 152. poniklana. 1930-ih platina. 153.

L.5 cm sign. metalna legura. 156. staklo.L. poniklana.. MUO 22759 V. poniklana. djelomično posrebrena. 162. emajl.1 x 7 cm sign. koža 2 x 3. SAT S FIGUROM PSA vj. lijevana.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt.KRONOGRAF SABINA Švicarska.L. MUO 26625 V. 225 161. oko 1930. Zagreb.L.3 cm sign. oko 1930. oko 1925. mjed. Zagreb. oko 1930. lijevana. bakelit. oko 1930.na mehanizmu (švicarski mehanizam.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.L. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka. Zagreb. 167. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt. bakrena legura. metalna legura. Zagreb.P. mjed.na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović. posrebrena. tvornica: Mofém mjed.5 cm sign. Švicarska. gijoširano. kromirana. briljanti.-1934.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922. MUO 42757 V. aluminij. MUO 28193 V.3 x 40 x 14.P. kromirana 13.7 x 12 cm. mjed.P.: Japy frères & Cie Gde med. 163. staklo 48. lijevana bronca. MUO 25169 V. Zagreb. non magnetic Swiss made . mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks. Zagreb. 159. Zagreb.L. staklo promjer: 4. staklo vis. oko 1925. kromirana 15.P. oko 1930. oko 1930.L. mramorni oniks.P. staklo 21. Zagreb.: Sabina . 160. oko 1925. staklo sat: 34 x 37. Muzej za umjetnost i obrt. Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. tekstil 1.P.: Roamer Swiss made ..SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska. MUO 18123 V.L.: TR (u štitu) AS 624 .na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn. Švicarska..8 x 24. emajl 5 x 8. za 14 karata. ostaci žuto toniranog laka. STOLNI SAT kućište: Beč. oko 1930.5 cm sign. mramor. MUO 30503 V. koža promjer 4 cm sign. SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska. Zagreb. metalna legura. oko 1920.na brojčaniku. 164. mjed.P.5 x 37 x 9. 30 cm. MUO 26626 V. kromirana.P.2 cm sign. broj kućišta 857750. Zagreb V. 166.na brojčaniku.5 x 19.P. SAT SA STUPOVIMA Francuska. Swiss made fifteen 15 jewels .7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880.L. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt. staklo. MUO 41083 V. Švicarska. metalna legura.P. do 1934. legura cinka. RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust.L. .: Nivram (Marvin obrnuto).7 x 6 cm privatno vlasništvo. Zagreb V. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen.: Japy Freres. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds.P. srebro. Zagreb.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. mjed. zlato. Zagreb. 165. oko 1925.P. Francuska. zlato. pozlaćeno srebro.L. mehanizam: Švicarska. STOLNI SAT S BUDILICOM vj. 158. Francuska. poniklana. tvornica: International Watch Company. mehanizam: Japy frères.155. Beaucourt mramorni oniks. jantar promjer 5 cm. promjer baze 12. svijećnjaci: 13 x 10 x 7. KAMINSKA GARNITURA . International Watch Co Schaffhausen . za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt. mramorni oniks.8 x 2.L. MUO 29736 V. duljina lanca 12. kromirana 11 x 10 x 2. lanac: zlato. metalna legura. oko 1930. žig za švicarski rad od 1880.L. MUO 49208 V. metalna legura.: Mofém . d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt. Švicarska. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?).7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt.P. 157. RUČNI SAT .

Zagreb. GZP 49/1999 173. inv. akvarel. 1924.V. 170. 176.V. 175. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. Beograd. inv. 1925. litografija tisak: Litografija Kr. 174.V. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1920. Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz.S. 171. br. 172. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz. tisak: Vaugirard.V. tuš. MUO 20626 /1 K. tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK. 169.d.K. Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. MSU 3019 K. 1170 .dizajn 226 168. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb.III V. Zagreb. litografija tisak: Rožankovski i drug d. oko 1925. 1924. 2892 G. MUO 20625/1 K. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK. Zagreb. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU.K. MUO 28859 K. KABARET Zagreb. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920. Zagreb. tisak: Crété. 1925. Otto Antonini PLAKAT KLUB. br. MUO 27030 K. Zagreb. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt.B.. Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. Zagreb. Zagreb. zem. Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb.S. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. GZP 46/1999 . Zagreb. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti. KAVANA.

Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU. Zaklade tiskare Narodnih novina.K . Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb. . litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 185. litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. 1935. 1927. Kenneth D. Zagreb.d. 179.V. 186. Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK. 1926. Zagreb.d. litografija tisak: Lit. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt. inv. 1121 .. Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb. Božidar Kocmut PLAKAT XIV. 1117 . litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Ljubo Babić PLAKAT I. 1930. 1113 . litografija tisak: Tipografija d. br. inv.1935.d. Zagreb.K. . V. 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. Zagreb. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. offset tisak: Tipografija d. br.IV V.IV V. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d.V. br.1929.177. 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo.K. MUO 23346 K. Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. Zagreb K. MUO 7711 K. Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb. Zagreb. oko 1930. MUO 7710 K. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija. 181.V. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 178. V. 1930.K. Zagreb. Zagreb. MUO 19952 K. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 23348 K. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb.IV V. GZP 44/2009 183. Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. MUO 23353 K. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. 187. MGZ 51119 Ž.K. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. 184. 1929. 227 182. Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb.K. Zagreb. inv. 1924.K . 180. V. 1927. 188. 1930.

Zagreb. Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb. Zagreb 952 x 635 mm sign. . V. 191. 194. MUO 23345 K. Zagreb. 1935. Zagreb. Narodnih novina. MUO 8310/10 K.K. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. V.d. 1136 . Zagreb. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. 1930. Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb.1935. Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU. . 196. Zagreb. Zagreb.V.K. 195.1940. 192. 198.1940. . litografija tisak: Lit.228 189. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23359 K.V. .: s. 88 .k. Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb. offset tisak: Tipografija d. Zagreb. MUO 23360 K.I V. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt.1940.II V. br. t. br.D. Z. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1931.V. Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb. 1936. Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. MUO 23361 K. 1930.V. 197. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb.1940. Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb. z/t Narodnih novina.k. 1115 . 193.g.K. MUO 8310/13 K.IV V. 1930. 1930. 1930. Zagreb. inv. 190.K. 1929. Zagreb. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb. ispod teksta d. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. br. V. .K. Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. offset tisak: Lit.: TIPOGRAFIJA D. inv. 1935. inv.d. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. na prikazu g.l.d. MUO 28978 K. . Zagreb.

V. 209. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt. 203. br. tuš.1940. MUO 35174 K. Zagreb. inv. K. 1929. V. offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. 1937. 229 207. K. Zagreb.199.V. V. Zagreb. 1930. K. Zagreb. inv. 202. . MUO 23352 K.V.D. 205. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU.V. litografija tisak: Tipografija d. Sergije Glumac PLAKAT XII. Zagreb. 1926. 1926. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d.1940.V. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. Zagreb. olovka. 210. 208. MUO 23351 K. Sergije Glumac PLAKAT 29. akvarel. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. 228-II V. MUO 23362 K. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. V. ZAGREB Kabinet grafike HAZU. br. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. tuš. olovka. inv. Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. Atelijer Fortuna LETAK 6.d. olovka.1940. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 23349 K. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. 1597 V. . 1931. 201. 200. br. 1926. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb. . 206. Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. 1938. Zagreb. 1935. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt. .1940. tuš. MUO 8310/15 K. 1926. 1930. Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. 204. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. .d. K. akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K.V. K. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. 1926. 29-II V. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb.

tuš. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” . tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb K. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928. 221. olovka.V. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl. 218..K. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. 213.V. 1928. Zagreb K.K. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 214. Zagreb.211. 222. 1930. 1928. 215.V. Zdravko Savić Gecan. akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić . Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb.T. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zdravko Savić Gecan.V. MUO 35175 K. Zagreb K. MUO 29526-2 K. Zagreb. tuš. . MGZ 39656 Ž. tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb. V.K. MUO 49758 K. 1930. olovka. .V..K. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb. tuš. akvarel. akvarel. 223. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba. 220. 230 212. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb.Mihočinec. akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 8896 Ž. MGZ 8890 Ž. 1928. 1926. Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. 217. MGZ 8887 Ž. 216. 1926. 1930. akvarel. Zagreb. Zagreb. MGZ 8891 Ž. MUO 29526-1 K. . Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. MSU 2467-doc L.1935. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb.K.1935. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. akvarel. 219. 1926. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb. 1929.V. kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl.

1929. MUO 8307/33 K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb. 228. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb. 1930. Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb.V.K. X  XIII. 1935. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb. 124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51118 Ž. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24.V. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba.1940. 1935. BORONGAJ Zagreb. olovka. crtež. knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1929. V. V.  25. . V. 232. Zagreb.K.V.1940. 1931.1940. MUO 8306/10 K. 229.  25. 226. Zagreb. Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. MUO 8306/09 K.Z. Zagreb. 230. V. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14.K. 1931. Z. 227. . 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. V. 1929. . X 1930 Zagreb. MGZ 8897 Ž.224. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 9389 Ž.K. 1930. MUO 8305/17 K. 231 225. kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. olovka. tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. MUO 8307/32 K. MGZ 9414 Ž. . 231.

V. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. sign. Zagreb. 10 Zagreb. Br. izdavač: “Tipografija” d. izdavač: “Tipografija” d. 236. Zatvoreno spremište.V. AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931. . izdavač: “Tipografija” d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž. 242. knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. . bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž. Zagreb offset. 1931. 1929.SKOKOVI U VODU. K. Br.1940. 1937. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž. Zagreb. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA. V. 10 Zagreb.d. Zagreb. 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. Zagreb offset. 4 Zagreb. K.1940. izdavač: “Tipografija” d. Grafico F. V. Zagreb. 90. HRV. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . izdavač: “Tipografija” d. K. 1932. izdavač: “Tipografija” d. Br. 1929. 12 Zagreb.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU. TENNIS. 1929. 244. izdavač: “Tipografija” d. 240.725 . Br. MUO 49754 K.1940.d. br. Zagreb offset. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . 1927. Zagreb offset. 1937.d. 243.233. knjigotisak tisak: Tipografija d. MUO 49759 K. Zagreb offset. 17 Zagreb. BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb. Zagreb offset. BROŠURA BRIONI Rim. litografija.d.NA TERASI GRADSKE KAVANE. GODIŠNJICA I.MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM. K. Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET .d. MUO 49753 K.d. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .d. 19 Zagreb. K. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž.4 Zagreb. 1931. K.d. 232 234.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU. knjigotisak tisak: Stab. ČASOPIS REKLAMA. 1928. 2 Zagreb.1940. 1937. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb. bakrotisak tisak: Tipografija d. 1932. KONJIČKE UTRKE. Br. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split. 238. Br. MUO 49755 K. 12 Zagreb. . Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . Br. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. K. Zagreb offset. 241.d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž. Br. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt. 245. . Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb offset.d. 239. Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. 1. 235.25. knjigotisak. 1935. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž. 237.

sign. Zagreb.I. MUO 43487/1 K. br. 1920. Zagreb. HMT 1011 M. Zagreb. MUO 8308/25 K.V. knjigotisak tisak: S. Knjižnica. MSU 1012/17-18 J. MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. J.V.V. Zagreb. 1935. ČASOPIS SIGNALI. 1936. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. zlatotisak. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig. 1923.G. V. Zagreb.d. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb. Zagreb.N. 1 Zagreb. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. Zagreb. sign. B.246. 1922. K. ČASOPIS ILLUSTRATION. MSU 2395 K. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti. 90. inv. 1922. 1940. 233 251. knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. 86.A. 256. MONOGRAFIJA BRIONI Genova. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 255. 1 -17/18. Zagreb. 253. Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb. Zagreb.A. Zatvoreno spremište. 4918 Pariz. br. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb.V. Zatvoreno spremište. litografija. Zagreb. KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d. . 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac. 1922. già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma. 1919.1930. 4917. 1937. MUO 20853/1 K. ČASOPIS KRITIKA Zagreb.V. 249.V. N.848 248. Zagreb. knjigotisak. Zbirka tiskane građe. N.1929. S. . 250. 1932. Zagreb K. 2618. 252. K. . Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L. ČASOPIS ZENIT Beograd. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt.232 247. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 254. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. Knjižnica K. 257. 1921. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO.

1921. Knjižnica. sign. 17 K. Zagreb. sign. 1921. 264. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Edition Slave. 29 K. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč.V. Zagreb. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. Wien VI naklada: Edition Slave. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 23 K. 1921. 1921. Knjižnica. Wien VI naklada: Edition Slave. 265. Wien VI naklada: Edition Slave. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Edition Slave. 32 K. Zagreb.V. Zagreb. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.234 258. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod. 35 K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 48 K. Wien VI naklada: Mozarthaus. Wien VI naklada: Edition Slave. Wien VI naklada: Edition Slave.V. 15 K. . 267. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč. 268. Knjižnica. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Knjižnica. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb. 13 K. sign. Zagreb. Knjižnica. 269.V. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V. Ivo Tijardović B. 1925. sign. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč.V. Zagreb. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 24a K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign. Zagreb. Zagreb.V. Knjižnica. Zagreb. 260. Knjižnica. Wien VI naklada: Mozarthaus. 1921. Knjižnica. 20 K. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč.V. 259. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. 261. 262. 18 K. 1922. 1921. sign. 263. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Zbirka arhivske građe K. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. sign. Knjižnica. sign. 1922. 1921. Knjižnica. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. 266. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. Ivo Tijardović STEVAN ST. Zagreb.V. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. 1921. Zagreb.V.V. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. 1921.V. Wien VI naklada: Edition Slave. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Wien VI naklada: Mozarthaus. sign.

K. tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K. tisak: Grafiche Chiesa. Zagreb. 1925. K. Zagreb K. V. Zagreb. 280. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K. Imp. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović. Zagreb. G. V. inv. Zbirka razglednica. bakrorez tisak: Imp. MUO 23313 K. L. K. V. MUO 23312 K. Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. V. 1925. V. 1925. 276. HMT 129 M. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. Anđeo Nazlić. litografija tisak: Lapina. HMT 159 M. 277. Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. 278.1925. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. Zagreb. 1925. Ljubo Babić DIPLOMA I. MUO 7718 K.270. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. 282. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. V. br. Zagreb. 273. UZORAK TAPETE Austrija. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. Zagreb. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. 283. . tisak. Zbirka . 281.Abbazia.. Split 274. V. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. UZORAK TAPETE Austrija. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zbirka razglednica. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću.V.K. 275. V. 1920.Stan arhitekta Viktora Kovačića. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. 235 271. 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. V. Zagreb 140 x 91 mm vl. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. tisak: Tomasic & C. UZORAK TAPETE Austrija. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica. 1927. 279. MUO 23311 K. Opatija / Cesare Capello. UZORAK TAPETE Austrija. MUO 23314 K. . UZORAK TAPETE Austrija.

tisak 4.2 x 3. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. . crtež. NACRT ČAŠA Zagreb.284. 292. K.5 cm Muzej Slavonije Osijek. Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). 1920. MSO-172666 R. papir. tisak 4. 286.1929.1929. 1920-ih željezni lim. 236 296.6 x 3. R-897 Boca likera tvrtke Pokorny. željezo. 1927. Elza Höcker NACRT ČAŠA. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano.1929. NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb. MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.5 cm Muzej Slavonije Osijek. olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt. papir. V. MUO 23610-01 288. 289. V. 287. olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. 285. Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb. 295.5 x 1. karton. MSO-164135 R.4 cm Muzej Slavonije Osijek. . poniklano. 294. oko 1930.d.7 x 4. Zagreb.2 cm Muzej grada Rijeke K. 297. 293. B.5 x 10. Zagreb. K. 3. V. 291. K. Zagreb. V. tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka.2 x 3.1 x 24.1929. MUO 18480/1 K.1929. tisak 10. prozirno lijevano staklo. V. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K.3 x 18. 1927. tisak 4. MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. . akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt. BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb. K. . BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?).9 x 2. . MUO 23612-05 sign. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb. B.5 cm Muzej grada Zagreba. papir. MSO-172683 R. Zagreb. V. V. 1927. 1927. KUTIJA 1920-ih karton. K.5 x 15. SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. pluto. .5 x 0. UZORAK TAPETE Austrija. Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim. B. oko 1935. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo.9 cm Muzej grada Rijeke K. V. 1920-1940. papir 3. 290. V. 1927. tisak vis.4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb. mliječno staklo. 25. Zagreb. . Zagreb.1925. Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb. V.

MGR-G-20 N. bukva.B. MUO 18477/7 K. MUO 18477/8 K.5 x 21 cm promjer zvučnika 45. 5 x 18 x 9 cm. metal. Zagreb K. STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser. 1938. tisak na limu 27. inv.E.S. br. uslojena furnirska ploča. 16. 306. bakelit 18 x 33. 302. 62 cm Muzej Slavonije Osijek. . staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke. 1930-ih čelik. V.R. Australija. MGR-G-11 N. čelik. br. 312.B 307.G. 300. MGR-12516 N. koža 29 x 35.3 x 9 x 9 cm.B. 25 cm. 1920. 237 299. inv. bojana crveno. 1920-ih bukva. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska. Vitomir Andrija Bulaić K.S.298.C. inv. Zagreb K. inv. inv.5 cm Muzej grada Rijeke. Italija. 9 x 18 x 18 cm vl.S. MUO 18477/4 K. bakelit promjer 245 mm. 310.1925. 1920.-1928. lim. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . Njemačka. oko 1928. . 303. 1930-ih mjed.A.5 cm Muzej grada Rijeke. 1929. Zagreb.B. metal. Vitomir Andrija Bulaić. RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka.2 R.3 x 9 x 9 cm. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. V.5 x 4. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth.br. d.1925. 1930-ih metal. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?). V. poniklano kantica: v. Zagreb. Berlin. br. 304. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary. 8 x 9 x 9 cm.A Cotechini mjed. visina 280 mm vl. 1920. 1926. platno. 311. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt.br. proizvođač: M. MGR -G-24 N. 1920. MSO-159324/1.B. inv. čelik 23 x 23 x 10. Zagreb. MGR -G-12 N. 19 cm. MSO-T-183 R.br. 1930.1925. ČAJNIK S KUHALOM Njemačka. USISAVAČ V 20 AEG . 5 x 18 x 18 cm.7 cm Muzej grada Rijeke. nikl v.MGR-G-27 N. bojana crno. MUO 47185 K.5 x 55 x 22 cm vl. . V.B. . KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara. 305. 308.B. 301.S. V. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. 9 x 9 x 9 cm. bakelit 11. čelik. .Deutsche Werke A. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan.S.1931.S. V. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. furnir oraha. kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt. TINTARNICA PENKALA Zagreb. 1920-ih masiv bukve.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. 17 cm Muzej Slavonije Osijek. 309. oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5. -1935. Vitomir Andrija Bulaić. Zagreb. š. staklo.B. V. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb.

MUO 18477-061 K. izvedba: Peugeot. kolorirani crtež. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb.V.52 x 4. akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. Zagreb. MUO 26482 K.V. akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. MUO 23598 K. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb. . škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. olovka. 1920. .M. Zagreb. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo. 1920. KOŠARICA Francuska. K. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt. 314. 316. MUO 26483/2 K. V. 319. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1925. V.238 313. 322. MUO 23599 K. Zagreb. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb.Žagrović. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. K. V. akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 21325 K. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. . olovka. 1920. 317. 325.1926. 318. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. V. Francuska 1. 326. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb.  1929. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Francuska.5 cm Zbirka Vela . Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. 320. MUO 18477-062 K. olovka. . tuš.53 x 1.1929. 1927. MUO 18477-154 K. Zagreb. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. Zagreb. 321. Tomislav Krizman. 323. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. V. V. 328. oko 1925. 1927. K. oko 1925. tuš. 302 CABRIOLET Soscaux. Zagreb. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt. V.V. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.8 x 45.57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. V.  1929. kromirana mjed 12. 327. Francuska K. Zagreb. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb. 315. Soscaux. MUO 18477-060 K. Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb. olovka. 324. 1927. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb.1929. oko 1925. 1930-ih makassar ebanovina. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. Zagreb. Zagreb V. 1927. olovka. AUTOMOBIL PEUGEOT. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb.B. K. tuš. K.1926. 1936. Zagreb. olovka. . oko 1925. 1927. V.5 x 20. 1920. V.

1935. HALJINA Hrvatska. MUO 49576 A. 119 Muzej za umjetnost i obrt. svileni žoržet dulj.moda 329. 130 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska. muslin dulj. Zagreb. 330. 337. 92 cm Muzej za umjetnost i obrt. . 1920.Kl. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. OGRTAČ Pariz. baršun dulj. 239 336. oko 1925. 332.Kl.Kl.Kl. oko 1920. 334. 331. HALJINA Karlsbad. muslin. Zagreb. MUO 12673 A. HALJINA Hrvatska. lan. MUO 23762 A. muslin dulj. titranke dulj. . MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl.Kl. A. VEČERNJA HALJINA Beč.Kl. MUO 12674 A. MUO 49129 A. . Zagreb. vezivo pamučnim koncem dulj. Zagreb. 335. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 28883 A.Kl. . supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. oko 1926. 134 cm Muzej za umjetnost i obrt.1934. strojna čipka dulj. 1930. oko 1930.Kl.Kl.Kl. oko 1925. . markizet. Zagreb. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. VEČERNJA HALJINA Pariz.1921. 333. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. titranke dulj. lame. biserne perlice dulj. 117 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. svila. Zagreb. MUO 24011 A. Zagreb. MUO 11591 A. Zagreb. svila dulj. Zagreb. VEČERNJA HALJINA Pariz. MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl.1932. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1927. 1930. 338. HALJINA Hrvatska. kreacija: Jean Patou svileni voile. 1933. til. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska (?). A.

96 cm Muzej za umjetnost i obrt. . . 344. VEČERNJA HALJINA Venecija. oko 1927. HALJINA Budimpešta.1928. kombine dulj. svila. svileni til.1969. titranke dulj. Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl. Hodovsky (1896. 240 340. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileni baršun. 132 cm. oko 1927. 107 cm Muzej za umjetnost i obrt. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. staklene perlice. VEČERNJA HALJINA Zagreb. A. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. svila. titranke dulj. vezivo pozlaćenim nitima dulj. svila. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl. 345. svila. MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ.Kl. 93 cm. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak.Kl.339. bolero dulj. 1920. svileni til. 343. titranke. 342. staklene perlice. Mesaroš rođ. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.1929. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. oko 1925. umjetni koralji dulj. MUO 42365 A. A. svila. svileni krep žoržet. A. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl. Zagreb. svileni žoržet. vezivo dulj. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. .Kl. perlice dulj. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 1927. Zagreb.Kl. oko 1930. HALJINA Austrija ili Hrvatska. oko 1924. A. kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. .5 cm Muzej za umjetnost i obrt. hermelinsko krzno haljina dulj. Zagreb.) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. Zagreb. strojna čipka od zlatnih niti dulj.Kl. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. A. Zagreb. MUO 35551 A. 347. staklene perlice dulj. Zagreb. VEČERNJA HALJINA Beč. 341. Zagreb. A.Kl. HALJINA Hrvatska (?). til.1921. 43. svilena strojna čipka. 346. oko 1925. Zagreb. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileni krep žoržet. . HALJINA Pariz. VEČERNJA HALJINA Beč.Kl. HALJINA Beč. oko 1925. MUO 12113 A. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl.

haljetak dulj. 356. 155. PLESNA HALJINA Zagreb. MUO 16758/1. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi. 130 cm. 1930.A. oko 1930.2 A. staklene perlice. 1932. svileni krep žoržet. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba. titranke. 1932. svilena strojna čipka na tilu dulj. 23 cm. 60 cm Muzej grada Zagreba. 12 cm Muzej grada Zagreba. 357. MUO 44293 A. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. organdij. 28. M. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt. 358. HALJINA Hrvatska. bolero dulj.1934. bolero dulj. 354. til haljina dulj. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb. 352. 45 cm. MGZ inv. pelerinica dulj. staklene perlice dulj. MUO 19834 A. MUO 11644 A. MUO 28881 A. 1933. . torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. oko 1930. RAČUN SALONA VOGUE Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. M. koža dulj.348.A. VEČERNJA HALJINA Zagreb.A. 351. 355.Kl.A. maroken.Kl.Kl. čipka haljina dulj. titranke. M.Kl. HALJINA Hrvatska. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. VJENČANICA Beč. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. . oko 1927. oko 1925. svilena čipka haljina dulj. vis. godine. pliš. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. svilena strojna čipka. 1. Zagreb. 353. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. Zagreb.A. Zagreb. Zagreb. 1932. 147 cm.Kl. Zagreb. til. VEČERNJA HALJINA Zagreb. CIPELE Zagreb. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba. A. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt. tisak. svileni žoržet dulj. papir. c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba. kombine dulj.1934. PLESNA HALJINA Zagreb. MGZ 16054 M. 1933. perlice. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. 143 cm. 1932. 241 349. . HALJINA Hrvatska.Kl. žoržet haljina dulj. Zagreb. 350. 57 cm. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. svila dulj. M. 135 cm. godine.

DONJE RUBLJE Zagreb. strojna čipka. pamučna strojna čipka dulj.2 A. šir.Kl. MGZ 51601 M.1960. čipka dulj. laneno platno. MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. MUO 22242 A. svila haljinica dulj. M.1930. CIPELE Hrvatska. čipka dulj. 371. 78 cm. 75. oko 1930. SPAVAĆICA Hrvatska.Kl. vuneni konac dulj. grudnjak dulj. Zagreb.).Kl. oko 1930. CIPELE Zagreb.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.A. svileni atlas. postolarska radionica Oto Braun.A. Zagreb pozlaćena koža. svileni krep žoržet. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1925.1930. JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija. 1925. Zagreb. KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). pamučna čipka hlače dulj.A. MUO 22240 A.A. godine. oko 1935. M. oko 1930. MUO 15888 A. pozamenterija dulj. oko 1930. M. 369. Zagreb. JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb. hlače dulj. KORZET Zagreb. A. 56 cm sign. . Zagreb. 363. 1925. 40 cm. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska.Kl. 82 cm Muzej grada Zagreba. 366. Zagreb. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska. 362. 242 360. 20 cm Muzej grada Zagreba. oko 1925. oko 1925. gaćice dulj. vuneni triko dulj. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt. 367. 373. oko 1928. 130 cm Muzej grada Zagreba.2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. 370.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. 63 cm Muzej grada Zagreba. KOMBINE Hrvatska (?).2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Zagreb. Zagreb.Kl.Kl. 372.Kl. 40 cm. 361. . A. laneni batist dulj. koža. . svileno vezivo dulj. Ilica 21. MGZ 51603 M. MUO 15886 A. džersej dulj. MUO 14672/1. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba. oko 1930. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. laneno platno tunika dulj. MUO 17757/1.Kl. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza. MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić. oko 1923. 1925. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 130 Muzej za umjetnost i obrt.359. oko 1935. MUO 15887/2 A.A. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt. s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. MUO 43540 A. svila dulj. SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. 365.5 cm Muzej grada Koprivnice A. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. . 90 cm. svila. 368. 364. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. KOMBINE (“BODI”) Hrvatska. 102. titranke 14 x 20. MUO 24018/1. KOMBINE (“BODI”) Trst. pamučno platno. svileni rips.Kl. Zagreb.

1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža.5 cm.1930. ŠEŠIR Zagreb. antilop koža dulj.B. Reshovsky.Kl.2 A. CIPELE Beč (?). oko 1930.B. oko 1925. koža dulj. 1925. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. MUO 20079 A. pozamanterija. zlatnih i višebojnih svilenih niti. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. antilop koža. laneno platno vis. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža. M. MSO U-946 R.5 cm Muzej Slavonije Osijek. oko 1925. MUO 20078 A. oko 1925. 243 375. CIPELE Beč. 379. MSO-165627 R. Zagreb.374. Zagreb. Zagreb koža guštera.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.A. MUO 14356/1. oko 1920. Ilica 5. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba. oko 1925. Zagreb. kozja koža dulj. RUKAVICE Austrija (?). vis. 41 cm Muzej za umjetnost i obrt. MSO U-944 R. perlice. oko 1925. potpetice 4. CIPELE ZA TENIS Beč. 1b) R. 1930-ih koža.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. M. Zagreb. CIPELE Njemačka ili Slovenija.B. 384. . štras.Kl. ŠEŠIR Zagreb. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt. Odjel umjetničkog obrta. 380. MUO 22226/1. Ilica 21. obojeno perje vis. koža. 24 cm. 387. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. CIPELE Beč. Odjel umjetničkog obrta. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb. 27. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek. 382.Kl. 11 cm. TOKICA Zagreb. 1920-ih postolarska radionica B. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini. écru antilop dulj. Zagreb.2 cm Muzej Slavonije Osijek. 386. teleća koža 12. postolarska radionica Otto Braun.2 A. .Kl. posrebreno dulj. 385. CIPELE Zagreb. izrada: Dragica Šmid.A. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 17 cm. ŠEŠIR Zagreb. Zagreb. MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini. 381. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. MUO 12658/1.2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. A. vis. vis.Kl.Kl. 18465 br. oko 1925. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt.B.2 A. koža. brokat.Kl. Odjel umjetničkog obrta. 24 cm. Beč brokat . MUO 20072 A. RUKAVICE Pariz ili Beč. Zagreb baršun.tkanje srebrnih. Beč koža.u. platno 10 x 25.5 x 20. vez koncem dulj. Zagreb. 378. RUKAVICE Pariz ili Beč. MSO-157089 (k. svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. 377. Odjel umjetničkog obrta. MSO-U 1887 R. 376. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek. 383. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. Odjel umjetničkog obrta. MUO 12588/1. 1920-ih postolarska radionica Wittenberg. 24. svileni rips.

5 x 39.Kl. 244 389. staklo 25 x 34.B. Pariz karton. MUO 25903 A. metal. staklene perlice.Karlsbad tvrtka: M.5 cm Zbirka Jura Gašparac. 398. 1930-ih tvrtka Coty. koža. KUTIJICA ZA PUDER Pariz. 399. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj. 51 cm Muzej Slavonije Osijek. metal 16 x 10. metal.1 cm Muzej Slavonije Osijek.B. papir. TORBICA Beč.5 cm Muzej Slavonije Osijek. MSO-170522 (k. 15918 br. Odjel umjetničkog obrta. A. Wien-Carlsbad koža. TORBICA Hrvatska. 394.Kl.1925.1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton.1930.Kl. 1925. MUO 17964 A. 396. Beč. papir.B. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt.8 cm.Kl. 395. . slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. Würzl & Söhne. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?). Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska. godine. Zagreb. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. tisak u boji visina 3 cm. . 397.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. koža.Kl. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). bakelit. 401. preplitanje dulj. Zagreb A. antilop koža. oslikana. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Odjel umjetničkog obrta. svila. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. Odjel umjetničkog obrta.Kl. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?). oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14. A. Zagreb. metalna galanterija.B. papir.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.u. Zagreb. 1922.A. TORBICA Francuska. 1930-ih tvrtka Coty. 390. . MUO 28528 A. 391. 400.5 x 45 x 11. metal. Zagreb. Odjel umjetničkog obrta. . promjer 6. MSO-170527 R.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MSO-170410 R. . tkanina visina 3.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek. 1923. papirne naljepnice 15. Pariz karton.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. bakelit. platno.9 cm. MSO-170526 R.8 cm Muzej Slavonije Osijek.B. karton. Zagreb. MGZ 41371 M. staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt. umjetna masa. MUO 23761/1-10 A.Kl. 1935. papir. PUTNI KOVČEG Austrija. Zagreb. celluloid. oko 1930. godine. TORBICA Beč (?). Zagreb.1925. MUO 23717 A. tisak u boji. MSO-168185 R. promjer 7.Kl. tisak u boji visina 3. 1923. svila. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). Zagreb. 393. 392. oko 1925.1939. PUDRIJERA Austrija ili Italija. promjer 7.Kl. Odjel umjetničkog obrta. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 1937. staklo 26. MUO 47711 A. oko 1920. 115) R. tisak promjer 6. emajl. 122. oko 1920. 402.388.

413. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt. umjetna masa. poč.8 cm sign. 414. svileni rips. MUO 39413 A. V. Zagreb. MUO 43540 A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 15./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. prom. na dnu: R. vuneni triko dulj. pamučni konac. svileni atlas dulj. rezbarena.Kl. oko 1930. vuneni triko. Zagreb. papir. Risto Stijović KUTIJICA 1925.B.Kl. 405. PLESNI RED Zagreb. uz donji vanjski rub: R. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. .: na reversu otisnuto: Tipografija D. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9.a Muzej za umjetnost i obrt. košulje. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb. MUO 39415/1.8 cm sign. MUO 47834 A.5 x 2. pozamanterija. prsluka.2 A. vuna. MUŠKO ODIJELO Zagreb. fraka.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. M.M. tisak 11 x 7. Zagreb. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. 1935. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis. Zagreb. MUO 11262 A.¸prom. 4. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža./13. obojena vis. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz.5 cm sign. obojena vis.5 cm. CIPELE Njemačka (?). 96 cm Muzej za umjetnost i obrt.izl.B. Zagreb. A.A. tvrtka Salamander lak koža.Kl.M. 1929.2 A. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. 411. MUO 47981/1. 1921. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 407. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. 8. oko 1920.Kl. 1927. uz donji vanjski rub: R.b Muzej za umjetnost i obrt.3 x 6. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. CILINDAR Pariz. 404. 5 Pariz. umjetna masa. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. Lalique vis. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. ovratnika i leptir mašne.B. Zagreb. Odjel umjetničkog obrta R. Zagreb Odijelo se satoji od hlača. Zagreb. Zagreb. Risto Stijović KUTIJICA 1925. 406. 1918. 4. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. 1920-ih zečja dlaka vis. V. 1938.Kl.5 cm. 410. 245 412. Zagreb Muzej grada Zagreba. godine i nagrađena je srebrnom medaljom.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.403. 408.Kl.Kl. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. bočice 7. metalna dugmad vis. Zagreb.5 x 5. rezbarena. A. oko 1930. kutija 9 x 8. staklo sign.Kl.5 cm. 409. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No.D. MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“.izl. 8.

nacrt. Jakov. Rekonstrukcija Iličke fronte (studija).. tlocrt. Gomboš & Kauzlarić. M. Zagreb II. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić... 1930. Nacrt Splita iz 1926. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. Balkan Mentor). Vila Zimdin Šeherezada. Prag (izd. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. Vončinina 14. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. projekt P. Zagreb Drago Ibler. 1926. Muzej grada Splita Alfred Keller. 1925. Alfred Keller. perspektivni prikaz. Zagreb Hugo Ehrlich. fotografije. kopije crteža): Benedik & Baranyai.-1932. Zagreb 417. 1930. privatna zbirka. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice. Zagreb 421. Vila Horvatić. Kulturno-povijesni muzej. vila Plavšić.K. Zagreb Bruno Bauer. Split. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Arhiv Toše Dabca.izbor originalnih izložaka (fotografije. Muzej za umjetnost i obrt. Heilbrun. 419. Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . repro: Grimme. Zagreb. Stjepan Hribar. natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Dubrovnik . Put Vlaha Bukovca. Paunovac 7. Zagreb 422.. 1931. Studio L. 1921. Vila Spitzer. Prag (izd. 416. Zagreb Drago Ibler. Albert Esch. ptičja perspektiva. Muzej za umjetnost i obrt.arhitektura 246 I. ptičja perspektiva. 415. Epidemiološki zavod. presjek. kuća Standard Oil d. Zagreb. Zagreb. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. privatna zbirka.. Muzej grada Splita Drago Ibler. tlocrti. kuća Slaveks d. Benedik & Baranyai. Zagreb fotografije. Vila Ilić. fotografije. Balkan Mentor). Studio L. vila Kell. Državni arhiv u Zagrebu 420.. Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba. Gärten von Albert Esch. fotografije. Kovačić /Pollak & Bornstein. Uprava za zaštitu kulturne baštine 418. Zagreb tlocrt. razglednice. Muzej za umjetnost i obrt.d. Novakova 15. 1921. Osijek. Wien-Leipzig. kuće na Rivi. 1931. razglednica. regulacija splitske obale. perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale. Bonatz /moto Filo/. Novi Vinodolski Viktor Kovačić. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. presjek. nacrt pročelja. Okružni ured za osiguranje radnika. privatna zbirka. Dubrovački muzeji. Dubrovnik. nacrt pročelja.-1928. a) Projekt Kovačić..d. perspektivni prikaz. Sv.-1924. Nacrt Zagreba iz 1926. Heilbrun.

Zagreb. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Zagreb. Zagreb. Zagreb. Tomašićeva 10. Zagreb 431. privatna zbirka.-1938. 1927. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. Ignjat Fischer. Novinarski dom. 15. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. 1923. perspektivni prikaz. Muzej za umjetnost i obrt. 1936. Zagreb 435. 1929. Kuća Stern. Kuća Kohn Adler. Rijeka. Arhiv Toše Dabca. Uprava komunalnih poduzeća. Zagreb fotografije detalja interijera. Trg hrvatskih velikana 3. Perkovčeva 2. Državni arhiv u Dubrovniku 425. spomenica Croatia. 433. Bruno Bauer. Muzej grada Zagreba. Nikola Dobrović. nacrt pročelja.-1930. Alfred Albini. 1924. perspektivni prikaz. nacrti. Zagreb 427.-1931. 2010.-1932. kolorirani perspektivni prikaz.423. . 1933. 1934. 1934.. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich). Osijek.-1934. 1927. Burza. Muzej grada Zagreba . Hrvatski muzej arhitekture. 5. Zagreb 426. Zagreb. Gradska štedionica.-1935. Zagreb 428. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. 1929. Kuća Glück. 1926. br. Vila Kirin. 15. Gundulićeva 32. Zagreb. nacrti i fotografije. Zagreb 434. 1937. Vila Pallavicini Rusalka. razglednice. Vila Ladanyi. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca.-1928. Dubrovnik. perspektivni presjek. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije. 1927. Hvar. 1930. privatna zbirka. Zagreb 247 429. 1920 -1921.-1929. razglednica. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor. Gajeva 5. zgrade Rione del Littorio. Juraj Denzler. Zagreb. Zagreb 430. Put I. Rudolf Lubynski. nacrti. Zagreb. Klaićeva poljana. 1931. Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 1928. Boninovo. Zagreb. fotografija Đure Janekovića.. Zagreb i Arhitektonski fakultet. Croatia.1930. Zagreb. Zgrada Shell. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. fotografija. Lungomare ispod Venerande. Benedik & Baranyai. Zagreb. Pollak & Bornstein. Hvar. privatna zbirka. Palmotićeva 64a. Zagreb i MNO. privatna zbirka. Gomboš & Kauzlarić. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića. Jelačićev trg 9-10. privatna zbirka. Muzej za umjetnost i obrt. Majerovica.-1931. Bornina 12. 1923. Kapucinska 29. nacrti. Kuća Leon. perspektivni prikaz. revija Svijet. Muzej za umjetnost i obrt. privatna zbirka. fotografija. Muzej za umjetnost i obrt. Gomboš & Kauzlarić. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. fotografije eksterijera i interijera. Matijaševića 2. Jurišićeva 1. Zagreb. Muzej grada Zagreba 432. Zagreb 424. Split. Muzej za umjetnost i obrt. privatna zbirka. Gradska štedionica i Gradska kavana. Peter Behrens.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

d. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti.G. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930. akvarel na papiru 42 x 33 cm sign. Uzelac Moderna galerija. ulje na platnu 162. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925. 503. Maro Grbić.: OTTO ANTONINI vl.: Uzelac privatno vlasništvo. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921. Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922.d. Zagreb M.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. ulje na platnu 198 x 156 cm sign. Zagreb. 511. MG 1015 506.d. d. ulje na platnu 74. br.5 cm sign.7 cm sign. Kljaković vl.G. Rijeka.d. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932.d. d.d.P.G. ulje na platnu 92. d.slikarstvo 502. Vilko Gecan GITARA 1930.5 x 100 cm sign. 505.P. Mario Antonini. d.l. inv. Zagreb.5 x 118 cm sign. Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935.7 x 109. ulje na platnu 208. Zagreb M. MUO 14461 M.: Uzelac Moderna galerija. 504.P. 509.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 507. ulje na platnu 163 x 115 cm sign. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign.G. Zagreb. Zagreb M. 253 508. ulje na platnu 155 x 145. Vilko Gecan AMAZONKE 1923.5 x 73.: J. Zagreb. d. d.d. MMSU 49 D.: Gecan Muzej suvremene umjetnosti. l. 1814 S.G. . d. ulje na platnu 99 x 79 cm sign. Zagreb. MSU 7 S. Zagreb. MSU 1917 S. MG 973 510.d.l.

d.5 x 55 cm ulje na platnu sign. GU 726 520.254 512.: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik.5 x 67. Ivo Režek KUPAČICE 1926.5 x 90. d. Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935.d. GMV GS 173 518.d.d. Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925. ulje na platnu 100 x 120 cm sign. Zagreb. : Vlad.: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin. d.d.d. d. ulje na platnu 120.G. Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927.5 cm sign. MUO 47959 M. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929. d.d.d. Split. l.J Zbirka Kovačić . Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928. Zagreb. ulje na platnu 136 x 78 cm sign.k. ulje na platnu 90 x 68 cm sign./27. GMV . Galerija umjetnina. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926. GM 3336 514.Mihočinec. tempera. Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926.g. MG 879 523. 67.: Vladimir Becić Moderna galerija. d.: JF 1927 Zbirka Kovačić . Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija.Mihočinec. Atelijer Meštrović . Zagreb 517.: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt. 515. MG 4011 516.: tartaglia 24.: F. ulje na platnu 55.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin. Split. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923.l. UGD 375 522.GS 110 521. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924.5 cm sign. Zagreb.k. ulje na platnu 81 x 65 cm sign. kreda na papiru 130 x 113 cm sign. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića. ulje na platnu 255 x 180 cm sign. d.l. GU 728 513. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina. d. ulje na platnu 100 x 76 cm sign. Zagreb 519.d.

ugljen na kartonu 121. Bol. br.: J. Muzej za umjetnost i obrt. 532. 534.5 x 57 cm sign.: A. tuš na papiru 30. ulje na platnu 97 x 83 cm sign. ulje na platnu 110 x 89 cm sign.d. 525 : BOL 206 528. 533. ulje na platnu 116 x 110. Osijek. GLUO S 979 . Zagreb.G.5 cm sign. ulje na platnu 127 x 104 cm sign. ulje na platnu 65 x 68 cm sign.: Leović Galerija likovnih umjetnosti. akvarel. d. MUO 25228 M.d. Zagreb.5 x 58 cm sign. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”.D.d. 529. Dujšin Galerija umjetnina.5 x 41 cm sign. 1922 Muzej za umjetnost i obrt.d.: R.G. MUO 48451 M. . pastel na papiru 101 x 83 cm sign.l. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933. ulje na platnu 65 x 54 cm sign. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923. 527. d. Bol.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt.: C.: .4 cm Muzej za umjetnost i obrt.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”.d. ulje na platnu 79.7 x 181. d. ulje na platnu 77. Rijeka. MUO 17425 M. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922. Zagreb. Osijek. Zagreb. d. Split. d. SG 695 526.G. GU 310 525. l. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930. MUO 29870 M.: M. 535.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti. Krizmanić / 1929.524.G.G.d. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. Marijan Trepše MOST 1931. akvarel. d. Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927. Zagreb.X. MUO 16732 M. ulje na platnu 60 x 75 cm sign. 525 : BOL 1 255 530.d. Strosmayerova galerija HAZU. Zagreb. l. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935. inv. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929. d.: S. br. inv.d.G. MMSU 1021 D. Trepše Muzej za umjetnost i obrt. Auer 1930.1932. GLUO S 808 531.

d. MMSU 2848 D. ulje na platnu sign. l. Choumanovitch 1923/24.5 / 33 x 29. Choumanovitch Galerija umjetnina.5 cm sign. litografija 70 x 50. MG 2467 541. Rijeka. d. MG 1967 538.d. ulje na platnu 92 x 73 cm sign. litografija u boji 35 x 31. Moderna galerija. Zagreb M. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti.G. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt.k. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924.G. B.5 / 33 x 29. Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928. GU 216 540. ulje na platnu 54 x 68. Zagreb. Zagreb. Split. ulje na platnu 80. l.: Tiljak / 928 Moderna galerija. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926.d. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923.d. Zagreb.: S. GU 265 544.: Miše Galerija umjetnina. 546. l. MG 1050 256 537. d./1924.: Vladimir Varlaj Moderna galerija. akvarel na papiru 41.3 cm sign.d.8 cm sign.d. . Zagreb. Rijeka. 542.G.8 x 22.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. l. Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924.d. gravura u drvu 27.k.: d. Zagreb. MMSU 306 D.G.1 cm sign: d. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928.k.G.536. 543. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928. Zagreb.7 cm sign. MUO 33121/3 M. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. 545.1cm sign. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921. MUO 49762 M. d. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.8 x 22. d. Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930.5 x 77. ulje na platnu 100 x 73 cm sign.8 x 29.: S. gravura u drvu 27.l. MUO 033121/7 M.G. d. MUO 33383/2 M. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926. Zagreb.d.d.: S. 539.5 cm sign. 547.d.5 cm sign. ulje na platnu 93. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918.G.5 x 99. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. na svitku: George Barbier 1918. Split.

d.295 A.d. Zagreb. 30.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. 1932.295 A. d.d. d. Knjižnica. 30. 1932. br. d.D. inv. Knjižnica. 1932.D.292 A.7 cm sign.8 cm sign. 257 549.295 A.d.d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930.6 cm sign. inv. inv. 1932.7 cm sign. 550.295 A. Knjižnica.d. 30. kolorirana litografija 42 x 31.1 x 31. kolorirana litografija 42 x 31.d.D. Zagreb. Zagreb. Zagreb. Knjižnica. 556. litografija 70 x 50.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. d. d. inv. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz. Zagreb.D. br.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Knjižnica. inv.5 cm sign.548.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 552. 554. inv. kolorirana litografija 42. br.295 A. br. 1932. MUO 33383/6 M. 1932. Knjižnica. Zagreb.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica. Zagreb.D. . l. 555. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz. 553. Knjižnica.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz. d.293 A. Zagreb. 1932.d.5 cm sign. kolorirana litografija 42 x 31. 30. kolorirana litografija 42 x 31. br. d. inv. kolorirana litografija 42 x 31. 30. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz. 1932. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz. kolorirana litografija 42 x 31. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz.295 A. 551. br.d.5 cm sign. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 30. inv.5 cm sign.D. kolorirana litografija 42 x 31.7 cm sign.D.G.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. br. 30.D. 30.

Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. A.d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. d. na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU. u Parizu. siecle) Les marionettes d. akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt.D. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d. tuš 480 x 310 mm d. Zagreb. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. 560. HNK 279 A. Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. 561. A. 562.kazalište 258 557. HNK 279 A. u Parizu. d. Tomislav Krizman STRIŽENO III.d. u Parizu. Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. 558. akvarelirani crtež. na podlozi: LJBabić 920.K. Zagreb.košeno (Krešimir Baranović) 1932. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. kolaž 445 x 315 mm sign. Zagreb. Zagreb.: PLUTO / (Theatre de gignol) d.D.d. A. nacrt scenografije za balet Striženo . Muzej za umjetnost i obrt. u Parizu. . Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo . Zagreb.d. Muzej za umjetnost i obrt.D. kombinirana tehnika HAZU. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. A.košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932.D.: Faust (XVII. 559. Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917.D. Zagreb. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T. kolaž 435 x 310 mm sign.

akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign. Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. / BOSWORT HAZU. na podlozi: Babić .563.d. ČIN. dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929.d. Zagreb. IV.: Žene l. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3.: W.d. MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.k. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. SC. u Parizu. d.d. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. 1000 x 500 mm sign.D. (William Shakespeare) 1924. tempera na papiru 390 x 290 mm s. HAZU. u Parizu. Zagreb A. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 566.Širola / LES OMBRES / Ballet d. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb. / SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2. Ljubo Babić RICHARD III. SC.D.d. A. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III.D.: BABIĆ / ZAGREB / 924 d. 568. Zagreb.l. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III.D. Ljubo Babić RICHARD III. HNK 6 i 7 A. A.D. Zagreb. na podlozi: Babić .: DJECA sign.d. na podlozi: Babić .d. l.. ČIN. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. A.: W. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. . akvarelirani crtež cca. u Parizu. u Parizu. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. l. 570. HAZU.d. Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. II. V.. 569. 567. tempera na papiru 165 x 206 mm sign.D. d. III.d.Širola / LES OMBRES / Ballet.k.d.k. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt. (William Shakespeare) 1924.D.D. l.: LE DUC DE PARMA d. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. Zagreb. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929. u Parizu. A. Zagreb.Širola / LES OMBRES / Ballet d.Širola / LES OMBRES / Ballet d.d. tempera na papiru 390 x 290 mm sign.l. A.d. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. d. 565. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. na podlozi: Babić . d. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. s.d. Zagreb A. 259 564. MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.d.

HNK 227 A. Vodopija. 576. 581.D. g.D. 575. g.D. Zagreb A. g. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930. I. Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. Zagreb A.D.d.d. B. Zagreb A. 1928 HAZU.D. Zagreb. 580.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. B. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925. AKT. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU.: Sergius Glumac / 42. Zagreb. akvarel 243 x 330 mm vl. I. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.D.D. B. akvarel 246 x 320 mm vl.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. I. 573. Vodopija.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU.d.: PFROMAN. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Rue des Bernardius / Paris 5e vl. akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign. 578. g. 1930 HAZU.: Šeheresaga / P. FROMAN. Vodopija. d. 579. Zagreb. 574. HNK 227 A. Stravinski: Žar ptica / g. Froman HAZU. 577. Zagreb A. I. B.D. Zagreb.D. Zagreb. 582. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. kombinirana tehnika HAZU. / PARIS 1930. HNK 227 A. pastel na papiru 230 x 145 mm vl. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. I. akvarel 243 x 330 mm sign. Zagreb. I. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. HAZU. Zagreb. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. HNK 227 A.(?) papir.260 571. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Sergije Glumac STUDIERZIMMER. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign.: Rimski . pastel na papiru 230 x 150 mm vl.d. Vodopija. Zagreb A. HNK 16 A. akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign.: SADKO IV.d. slika / P. Zagreb. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 583. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Vodopija. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928. I. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. d.d. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924.D. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930. HNK 227 A. HNK 19 A. HNK 16 A. B.d. papir. . 572.

591. akvarel 322 x 250 mm vl. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. 592. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. B. I. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Zagreb. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Zagreb A. Zagreb A. 586. B. I. B. Zagreb A.584. Vodopija. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. . akvarel 322 x 250 mm vl. B. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija.D. Vodopija. 261 585. I. I. Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir.D. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 322 x 250 mm vl. 594. I.D. Zagreb A. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. akvarel 322 x 250 mm vl. 587. Zagreb A. I. I. 590. I. HNK 200 A. B.D. Vodopija.D. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU. Vodopija. I. akvarel 223 x 158 mm vl. Zagreb A. akvarel 322 x 250 mm vl. 593.D.D. B.D. akvarel 223 x 158 mm vl. Zagreb A. I. Zagreb A. B. Vodopija. 589. Vodopija. akvarel 246 x 323 mm vl. Vodopija. 588. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija. Vodopija.D. Zagreb A. akvarel 322 x 250 mm vl.

2 cm sign. 597. presnimka iz kataloga I.: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA. Josip Berner DUBROVNIK vl. Zagreb.5 cm D. 13. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac. Zagreb. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940.N. MUO 24042 M.4 x 27. oko 1930 c / b fotografija 17.3 cm sign: Berner vl. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937.N.5 x 19 cm M. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. 596. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.u. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. 1934. Tošo Dabac NJENE OČI. klor-brom-srebrna fotografija 35.3 x 22. Dubrovnik D. NJEN PONOS Zagreb.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. vl. Vladimir Šarić. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE . c / b fotografija 40 x 30 cm sign.ATD 8 262 D. Dubrovnik D. MUO 24572 D.3 cm sign. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16.T. MSU. 600.d.2 x 22. Zagreb.N.u. 599. 601.T. 1936.5 cm M. 598. 602.: d.N. klor-brom-srebrna fotografija 32.N. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940.2 x 25. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac. oko 1930 c / b fotografija 16. MSU. MSU .d. Zagreb. MUO 24043 M. .5 cm sign.: d. Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929.: d. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940.N. Tošo Dabac NAT 1936. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17.ATD 277 D. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb.d. Zagreb. Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934.T. 604.u.8 x 13.T. MSU . Vladimir Šarić. 603.fotografija 595.

Zagreb. oko 1934. c / b fotografija 42. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925.N. oko 1936. 612. Samobor D. Zagreb. Maja Đurinović. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek. 1919. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb D. Zagreb. Zagreb.T.N. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb. 1922. MUO 24696 M. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb.6 cm sign. Zagreb.2 x 20. 263 617.T. MUO 41668 M. MUO 41537 M. 1934.: d.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 41528 M. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb. MUO 15736 M. 1934. 25.T. Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb. Zagreb. 1939. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb. 616. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.9 x 35. klor-brom-srebrna fotografija 32. Zagreb. 1934. 611. 608. 1934.T. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 615. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. Milan Žegrac Peharnik. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb.T. Zagreb. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. MUO 15735 M. MUO 15737 M. . MUO 41446 M.T. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb. 613. Samobor D.1 x 29.605.T.N. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. MUO 41327 M. 606.T.T. Zagreb. 614. 610. 1934. MUO 41536 M.T. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok.u. 607. oko 1934. Zagreb.T.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. klor-brom-srebrna fotografija 39. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. Milan Fizi PARALELE oko 1937. MUO 24051 M.8 x 29. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. srebrobromidna fotografija 22 x 11.T. Milan Žegarac Peharnik. prije 1937. Zagreb. 619. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.d.3 cm vl. 609. MUO 41503 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 618. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb.

Branko Kojić IZLAZAK Zagreb. d.u. 1930. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb. Zagreb.d. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 1929.N. 14. 1934. sign. Zagreb. 630. MUO 49423 D. Zagreb. 264 625. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. d. 624. 623. klor-brom-srebrna fotografija 27. 627.u. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt.u.T. 1932.3 cm Muzej za umjetnost i obrt.4 x 15.T. Zagreb D.5 x 16. 621.5 (21. Zagreb.620.mosinger M.5 x 16 cm M. MUO 49231 D. 631. M. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. 1934.T.N. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb. 632. MUO 49229 D.N.4) cm sign. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925. klor-brom-srebrna fotografija 38. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.8 x 24.T.8 cm sign. MUO 41937 D. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. na poleđini: Dr. oko 1928.T. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.u. 1934. Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb.d. 1934. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb.d. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. 622.8 x 28. 629.1 cm sign. MUO 24632 M. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb.d.d. oko 1926. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb.5) cm sign. 1929. Zagreb. 626.T. Petar Dabac.8 x 16.T.5 cm sign d. digitalni ispis autorske fotografije 21. 1934. MUO 44074 M. klor-brom-srebrna fotografija 32.: f. MUO 41663 M. oko 1930. Zagreb.: d. MUO 41737 M. d.T. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. Zagreb. d.u. d.u. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. br. oko 1926. 633. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb. Zagreb.N. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. MUO 42035 M. 1924. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb.u. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb. 1930.N.T.3 x 22. 628.d. . na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24356 M. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16.5 (22 x 16. klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20.d. Zagreb. TONKA vl.

Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21.d.6 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10. 638. Zbirka fotografija.3 x 47. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt.N. bromsrebrna fotografija 38 x 26.N.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre .3 cm sign. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni. d.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M. 1934. d.1932.T.Museo storico dell‘ Istria.u. MSO 157074 D. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. 645. Zagreb M.8 x 41.d. MSO 161120 D. kontaktni.9 x 51. Osijek.8 cm sign. 1933. 1927. digitalni ispis autorske fotografije 23. suha ploča 51. 642. G.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek. .d.Museo storico dell‘ Istria.N.9 x 38. Zbirka fotografija.161119 D. bromsrebrna fotografija 56. Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936.S. 1927. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa. d.T.u. bromsrebrna fotografija 28. Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek. Zagreb. Zagreb. Zagreb D.N. . suha ploča 41. Szege Muzej Slavonije. kontaktni. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.: g.: d. negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni.7 cm sign. Osijek.8 (29. Zagreb.1 x 16. negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L.S. 640.d. Nikola Szege GLUMAC 1940.d. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb. Slavka Pavić. 636. Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931. Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb. Aleksandar Reputin. MUO 41159 D. 641. MUO 49420 D. MUO 24701 M. Nikola Szege PLESAČICA Osijek.u.: d. srebrobromidna fotografija 16. papir. 643.2 x 38 cm sign.N. Zagreb.4 x 15.u. J.9 (38. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb.634.d. Zagreb D.T. MUO 24631 M. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.7) cm Povijesni muzej Istre . papir.l. 644. 637.2 cm) sign.u. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933. 1933. Osijek. c/b fotografija 27 x 18. d.N.u. 265 635. Nikola Szege AKT 1934. dvostruka ekspozicija vl. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb.N.T. MSO .5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 646. 639.

navoj za film industrijska proizvodnja bakelit.d.T.1922. 648.3 x 31. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar. na kartonu Varnai / Osijek I. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak.8 cm sign. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. FOTOAPARAT ZEISS IKON.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.1934. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit. D. d. Zagreb. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek. metal. Zagreb.J. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16. MUO 24554 M.u. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Velika Britanija. 1925. 651. staklo (leća) 10 x 7. 649. D.N. Zagreb. Zagreb. 653. MUO 44519 D. koža. klor-brom-srebrna fotografija 39. 1925.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1925.8 cm sign. bromsrebrna fotografija 28.N. Njemačka. . fotografski aparat za rol film. fotografski aparat za film. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb.u. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb. c/b fotografija 24.6 x 24. .647. c/b fotografije 24. MUO 42739 D.7) cm sign. Zagreb.d. metal. godine.N. s dva refleksna tražila.: d. Zagreb. MUO 42951 D. klor-srebrna fotografija 37. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb.N. 1928. 652.O.J.3 x 31.4 cm Muzej za umjetnost i obrt.1 x 30.N. Zagreb. 1928. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. .1935. MUO 39393 D. 654. MUO 42755 D.O. 266 650.5 x 13. prije 1925. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.d. Solomon Weinrich. koža.: d.u. 1934.

.

FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića. Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH. Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti. Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba. Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko .

Zagreb Muhiba Levan. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu. Atelijer Meštrović. kazališta i glazbe HAZU. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti. Zagreb Muzej grada Šibenika. Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU. Šibenik Muzej grada Zagreba. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d. Fototeka Moderna galerija. Zagreb Milan Žegarac Peharnik. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH. Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Zagreb Vera Lambert. Zagreb Zlatko Karač. Zagreb Marijan Milevoj.. Rijeka Muzej Slavonije. Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti.d. Zagreb Muzej hvarske baštine. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Zagreb Hrvatski muzej turizma. Zagreb 269 . Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Zagreb Vlado Borošić. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Osijek Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Labin Ministarstvo kulture RH. Zagreb Dubrovački muzeji. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Opatija Institut za povijest umjetnosti.

kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej. Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel.o. Zagreb . Zlatarsko-trgovački obrt Fajn. Nerežišća Zaklada Karlo Grenc.o. Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. Ortoforma d. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por. Zagreb Interior & product design. Zagreb Potomac. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. Produkcija suvenira Anarta. Zagreb Moderna galerija. Zagreb KGZ. izrada ukrasa Mario. Strmec-Samoborski Andrea. Zagreb Kerschoffset. Zagreb Jor. Zaprešić Štimac. Kulturno-povijesni muzej.obrt. Dubrovnik Centar za kulturu Brač. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter. Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Rijeka Miroslava Margetić. Osijek Dubrovački muzeji. Metalni artikli Team . Gradska knjižnica.

suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011.hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 . Sva prava pridržana. Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo. Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić.NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt.hr www.muo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful