ART DÉCO
I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2011.

UPRAVNO VIJEĆE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica dr. sc. Zvonko Maković Višnja Serdar Nela Tarbuk Ante Tonči Vladislavić REALIZACIJU IZLOŽBE I TISKANJE KATALOGA OMOGUĆILI SU Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Partner izložbe

Donator izložbe

Glavni pokrovitelj promotivne kampanje

Medijski pokrovitelji

Glavni pokrovitelj nagradne igre

Sponzori

Publikacija je tiskana uz istoimenu izložbu održanu u Muzeju za umjetnost i obrt 26. 1. - 30. 4. 2011.

VODITELJ PROJEKTA Miroslav Gašparović KONCEPCIJA dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović Anđelka Galić STRUČNI ODBOR dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Marina Bagarić dr. sc. Djurdja Bartlett Anđelka Galić dr. sc. Jasna Galjer Miroslav Gašparović mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Irena Kraševac Aleksander Laslo dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Marija Tonković SINOPSIS dr. sc. Jasna Galjer AUTORI TEKSTOVA I TEMATSKIH CJELINA dr. sc. Viktor Žmegač dr. sc. Jasna Galjer dr. sc. Djurdja Bartlett Aleksander Laslo dr. sc. Irena Kraševac Miroslav Gašparović dr. sc. Ana Lederer mr. sc. Marija Tonković STRUČNA OBRADA GRAĐE Kustosi Muzeja za umjetnost i obrt: dr. sc. Marina Bagarić Vanja Brdar Mustapić Sandra Kandučar Trojan Andrea Klobučar Arijana Koprčina

dr. sc. Vesna Lovrić Plantić mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić Koraljka Vlajo KOORDINACIJA Anđelka Galić TAJNICA PROJEKTA Silvija Brkić VIZUALNI IDENTITET I POSTAV Ranko Novak ORGANIZACIJA I VODSTVO TEHNIČKOG POSTAVA Katarina Bence MARKETING mr. sc. Vesna Jurić Bulatović ODNOSI S JAVNOŠĆU Fernando Soprano PEDAGOŠKI PROGRAM Malina Zuccon Martić RESTAURATORI Restauratorske radionice MUO: Maja Velicogna Novoselac Goran Budija Iva Čukman Ksenija Pintar Jasminka Podgorski Antolović Antonina Srša Robert Brdarić Mihovil Depolo vanjski suradnici Sandra Juranić Tatjana Mušnjak Danijela Ratkajec Maja Repanić Žerjav FOTOGRAFI Srećko Budek Vedran Benović i Zoran Alajbeg (str. 154; kat. 538)

Darko Bavoljak (str. 148) Boris Cvjetanović (kat. 482) Sandra Prodanović (str. 124) Goran Vranić (str. 147; kat. 494, 510, 514, 541) Davorin Vujčić (str. 128) UREDNIŠTVO KATALOGA Miroslav Gašparović, odgovorni urednik Anđelka Galić, urednica Marina Bagarić Silvija Brkić Srećko Budek mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Andrea Klobučar dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Zoran Svrtan MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA Zoran Svrtan Antonia Došen Dunja Nekić Koraljka Vlajo TEKSTOVI NA IZLOŽBI dr. sc. Vesna Lovrić Plantić Malina Zuccon Martić TAJNIŠTVO IZLOŽBE Lada Bikić, tajnica muzeja Snježana Jelovac ADMINISTRACIJA Štefica Crnić, Biserka Ferčec, Nada Ćurković, Vesna Validžić, Lana Šetka TEHNIČKI POSTAV Davor Valdec, Antun Brkić, Ivo Lovrić, Marko Lukić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Richter, Tomislav Koreni

.

.

.

SADRŽAJ 13 ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU VIKTOR ŽMEGAČ 23 ART DÉCO U PRIMIJENJENOJ UMJETNOSTI I DIZAJNU JASNA GALJER 61 MODA I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 93 SCENOGRAFIJA ZA POIROTA: OKVIR SLIKE VREMENA ALEKSANDER LASLO 119 HRVATSKO KIPARSTVO U DOTICAJU S ART DÉCOOM IRENA KRAŠEVAC 143 ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 163 ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 175 FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 202 LITERATURA 209 KATALOG .

10 .

11 .

.

I zastupnici likovnih umjetnosti. laudator bečke moderne. zenitizmu. plesa. ekspresionizmu. Berlinu. Hermann Bahr. Bahr uostalom već pruža odgovor na pitanje gdje treba tražiti društveni i duhovni supstrat: u ambijentu modernog. dadaizmu. Parizu. suprematizmu. nadrealizmu ili srodnim orijentacijama.) modernističke signale pojedinih umjetničkih smjerova “raketama”. prva je teorija o životu umjetnosti na velegradskom tlu ∑ na “asfaltu”. koji je postao težišno obilježje ranog dvadesetog stoljeća . Hillerov suvremenik. a uskoro i filma. prometna razvijenost i telekomunikacijska struktura upravo izazivaju novu percepciju sredine. purizmu. Takvih raketa bilo je u stisci “izama” u godinama prije i poslije Prvog svjetskog rata naveliko. talijanskom i ruskom futurizmu. književnosti. New Yorku. Uostalom. Dijagnostika bečkog pisca. njemački književni i likovni kritičar Kurt Hiller zapisao je: “Bez krilatica se ne može”. Fenomen umjetničkog pluralizma. kako je glasila omiljena metafora tadanje kritike. dinamičkog velegrada. u svom eseju Akrobaten predviđao doba umjetnika kojima će glavna želja biti da se istaknu provokativnim inovacijama. prodiranjem u tabuirana područja i tendencijom koja vodi prema isticanju estetskog označitelja nauštrb označenoga. koja je srodna pogledima njegova suvremenika sociologa Georga Simmela.ART DÉCO U POVIJESNOM KONTEKSTU 13 VIKTOR ŽMEGAČ O KO GODINE 1914. Londonu. Imao je razloga za tu tvrdnju. Bahr je bio doista vidovit kad je već 1891. čiji tempo. Sankt Peterburgu.zahtijevao je verbalne signale prepoznavanja. Svaki smjer imao je svoj programski bljesak i svoj inovacijski izazov. On je proricao poentiranom metaforikom . aktivizmu. glazbe. bili su svjesni potrebe da u novim okolnostima komunikacije s javnošću obilježe svoje težnje nekom markantnom signaturom. Bahrova teorija temelji se na pretpostavci da postoji logika umjetničkog razvoja jednaka u Beču. radilo se o kubizmu. nazvao je u svojoj ∑ začudo jedva poznatoj ∑ knjizi Inventur (1912. koja će u gotovo suparničkom natjecanju označiti individualnu ili skupnu poziciju.

Četvrt stoljeća kasnije. iako je svima moralo biti jasno da su vremena dominacije. konstruktivizam. Sve je drugo ostalo u obliku brzopotrošnog eksperimenta. glazbi i plesu. gutača vatre i noževa”. koje je svojim mimetizmom inače u demonstrativnoj opreci s apstrakcijskim uporištem u signifikantima. kritičari su mogli utvrditi da se broj natjecatelja u borbi za stilsku dominaciju još povećao. potreban je osvrt na generičku problematiku unutar pluralističke živosti. neviđeno i teško. trijezno slikanih dokumentarnih izložaka iz zbilje koja je nalik na sablasne kulise otuđenog svijeta. Budući da se art déco. koja bi jedinstveno obilježila cijelu epohu. čija poetika ponovno potiskuje signifikant u korist signifikata. pripovjednoj i esejističkoj prozi. taj je termin čak nužno potreban. plošnim elementima temelji na secesijskim oblikovnim shvaćanjima. Za razliku od modeliranja epoha. konstruktivizam one vrste koja se njegovala u Bauhausu te takozvana nova objektivnost (Neue Sachlichkeit). koji će se uprijeti da stvore nešto što je novo. oko sredine dvadesetih godina. tvore filmske projekcije. Pogled na dvadesete i tridesete godine nadalje pokazuje da modernizam dvadesetog stoljeća nije bio obilježen samo pluralizmom. nego i osebujnim korelacijama. ekspresionistički kazališni i filmski redatelji spajaju kasnu secesiju s konstruktivizmom. u nekim bitnim. pri čemu treću dimenziju. treba imati na umu činjenicu da je secesija također stil koji je eminentno vizualan. Od spomenutih pokreta samo je ekspresionizam doista očitovao svoju univerzalnost: stilska i kulturološka težnja podjednako se istakla u slikarstvu. pjesništvu. O poetskoj ili glazbenoj secesiji govori se samo na osnovi manje ili više uvjerljivih analogija. spaja ekstremne tvorevine secesije s apstraktnim platnima iz kruga ekspresionista. S estetičkog i sociološkog motrišta vrijedi posebno razmotriti okolnost da gotovo nema “izma” koji nije zastupljen u likovnoj umjetnosti. Uspoređivanje programa i poetika pojedinih umjetničkih koncepcija pokazuje da su one imale različite generičke afinitete. I futurizam je želio svoja shvaćanja izraziti na svim područjima. Apstrakcija kao specifičan oblik likovnosti. prema Worringeru jedan od stupova univerzalne stilske tipologije. razmatranje pojedinih “izama” i njihovih uzajamnih odnosa dopušta upotrebu pojma dominacije. no trajna djela ostavio je samo u slikarstvu. štoviše. drami. U inovacijsko kolo pridošli su art déco. kiparstvu. kao primjerice kod Piscatora. pa i naše teme: art décoa. suprematizam) likovni izraz potpuno dominira. dakle sa sklonošću prema plošnom i geometrijskom oblikovanju u duhu amimetičkih postupaka. Za definiranje pojedinih smjerova. . u nekima (art déco. i prikazi industrijske i tehničke civilizacije u tom “asfaltnom” novom realizmu djeluju naime poput hladno.14 da će to biti umjetnost “plesača na jajima. suvremena načela mogu se naći u slikarstvu nove objektivnosti. nepovratno prošla.

Ako sebi predočimo civilizacijske prekretnice poslije 1918. U njoj je bila prepoznatIjiva programska aluzija na francuski naziv za secesiju: art nouveau. U godinama o kojima govorimo bitna stvar kao što je struja. godine. dok su stilski utjecaji u art décou u službi funkcionalizma moderne medijske i tehnificirane kulture. i psihoanaliza. reprodukcije glazbe. Jedan je austrijski kritičar napisao da je secesija bila zanosna draperija represivnog društva. teško je zamisliva bez secesijskog modela. kojoj je glavna misao bila otkrivanje patologije društvenih konvencija. teško je suprotstaviti se tvrdnji nekih povjesničara da dvadeseto stoljeće počinje tek poslije rata. Koliko je to u kontekstu već spomenute uloge velegrada važno. granica je između modernog i tradicijskog načina života. novih mogućnosti na području kazališta. već bilo zatečeno. Bez energetskih izvora ne bi bilo modernih medija. odgoja i komunikacijskih pravila takozvanog bontona. Za razliku od nekih naziva za stilske zamisli. ipak. danas sama po sebi razumljiva. sportu.Takav je sinkretistički stil i art déco. sve od sedamnaestog stoljeća do dvadesetog. Dodat ćemo da nije tek slučaj što su europski umjetnici secesijske orijentacije bili suvremenici prve afirmacije Freudove psihoanalize. poput pokretne 15 . koje su nastale slučajno ili naknadno. Nova dekorativnost. odnos prema ljudskom tijelu i spolnosti. ali ona se afirmira u svijetu koji je po mnogočemu drukčiji nego zbilja oko prijeloma stoljeća. konvencije. i teorija relativnosti. Razumije se da u isti mah treba uvijek imati na umu da preobrazbe u javnosti toliko burnih dvadesetih godina svoj duhovni i tehnički supstrat zahvaljuju tekovinama doba oko prijeloma stoljeća: i električna struja. spoznajemo proučavajući funkciju tehničkih izuma u razvoju stilskih obilježja. koja je unatoč svim umjetničkim i znanstvenim probojima još uvijek očitovala i rigidne crte građanske tradicije. osobito na području klasnih hijerarhija. Razlika je. sve je to 1918. i Röntgenov izum. u koji se slijevaju različiti umjetnički impulsi iz prvih decenija stoljeća. u tome što su pojedine inovacije tek dvadesetak ili više godina poslije svog nastanka prodrle u opću svijest. Secesija konotira luksuz profinjene građanske kulture u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. Sličnost termina svakako nije nimalo slučajna. filma. nastala istih godina kad i nova objektivnost. Razlika izmedu secesijskog oblikovanja i načela art décoa mogla bi se uopćeno definirati kao razlika društvenih i povijesnih uloga. art déco je medijski lansirana krilatica onog doba. Ta je teza vrijedna da se odvagne dakako samo u slučaju da pođemo od promjena koje su zahvatile opći civilizacijski standard. Déco upućuje na stilske postupke i ukupnu likovnu poetiku secesije: dekorativnost i ornamentalizam isto su toliko bitni kao i tendencija prema uklanjanju predmetnosti. odijevanju. Razlikovanje se može poslužiti analogijom: stilski putokazi vode od intencija Bečke radionice dizajna (Wiener Werkstätte) prema uporabnim namjerama Bauhausa.

Fotografija i film samo bi s teškoćama napustili atelijer i kulise da tehnička rješenja nisu dopustila nove postupke. ali pripada općem kulturnom ozračju povijesnog trenutka. nameće se misao da je art déco derivat secesije u doba automobila i zrakoplova. u dvadesetom stoljeću. Uzme li se to sve u obzir. u opremi tiskovina poput modnih časopisa. Razmatranje civilizacijskog ambijenta vodi zaključku da je art déco u velikoj mjeri funkcionaliziran stil. Utvrdili smo da je art déco dominirao u likovnoj umjetnosti i dizajnu. a isto je tako uočljiv utjecaj već afirmiranog stila na uporabne predmete. Parafrazirajući naslov prve Nietzscheove velike studije. modernih plesnih dvorana.16 pozornice i svjetlosne dramaturgije. ostaje pitanje odraza medija u drugim granama umjetnosti. Poentirano bi se moglo govoriti o umjetničkoj energetskoj potrošnji. Naum je bio napisati kompoziciju za gramofonsku ploču. s obzirom na udio tehnike. Iz aktualne publicistike može se razabrati koliko su mediji značili posebno za razvoj décoovske likovnosti. već manje u arhitekturi. metonimijski rečeno. filmskih i fotografskih publikacija. primijenjeno oblikovanje. Međutim. bicikla. pa je opseg četiriju stavaka prilagođen trajanju dviju strana tadašnje ploče (10-12 minuta). dakle problem koji nije specifičan za art déco. Teško je previdjeti da su kao uzor za likovna rješenja poslužili strojevi. Svoj puni zamah orijentacija je stekla. u oblikovanju javnih prostora kao što su izložbene zgrade. samo je jednim dijelom. Toj orijentaciji primjerena je tvrdnja da artefakti ne nastaju samo iz apstraktnih duhovnih motiva (kao naprimjer suprematistička redukcija) nego nerijetko. ističe se djelo iz stvaralaštva jedne od najvećih kompozitorskih ličnosti stoljeća. pojava zatvorenih prostora. Narudžbena komponenta bila je u europskoj likovnoj umjetnosti odavna zastupljena: od renesanse do danas nastali su bezbrojni portreti. primjerice u unutarnjoj arhitekturi. Među primjerima iz glazbe. izbjegavaju li se nasilne konstrukcije. a stilski posve adekvatnih postupaka u glazbi i književnosti teško je naći. Simboličke je naravi vremenska podudarnost: serenada je nastala iste godine kada i programne publikacije koje su pratile Parišku izložbu. iz potreba koje proizlaze iz tehničkih zamisli. pročeljima zgrada. njegova klavirska skladba Sérénade en la iz godine 1925. možemo reći da se rođenje artefakata može kadšto jasno izvesti iz duha strojnih inovacija. napose stream-lined oblikovane mašine. koja je bila jedan od temeljnih događaja u razvoju art décoa. na ulici ∑ na plakatima. jazza i modnih revija. Igora Stravinskoga. u dizajniranju prometnih medija: vlakova. na način koji je sadržan u njemačkoj riječi . Art déco. automobila. međutim. Osobito je znakovita interakcija umjetničkih i tehničkih (općekomunikacijskih) medija. Korelaciju između estetske predodžbe i komunikacijskih kanala lako je prepoznati.

svakako neusporedivo manje nego na slikama i građevinama Beardsleya. Baksta. našli su mjesto u secesijskom kontekstu. Vogelera. tako je i ovdje medij odredio doživljaj i percepciju zbilje. Nadasve važnu ulogu medija treba istaknuti već i stoga što su oni stvorili preduvjete za pojavu koja je u art décou posebno upadIjiva: mogla bi se nazvati estetizacijom tehničkog i ludičkog svijeta. koji je na svoj način jedini u tadanjoj svjetskoj književnosti. Gaudija. Art déco je bio kolektivni pokret u tom smislu što se u njemu ne ističu nadmoćne vodeće ličnosti. od Londona i Pariza do Beča i Sankt Peterburga. i s olakšavajućim okolnostima.Zeitgeist. nego o upadljivosti u smislu osjetilne. mladog Kandinskoga. prisutan svojim stvaralaštvom i u Francuskoj i Americi. pojmu koji se u stranim publikacijama upotrebljava u originalu. Karakteristična djela stvorili su umjetnici čija imena dospijevaju u drugi plan pred idejom zajedničkog stila. Toulouse-Lautreca. iako bi se kasnijim djelima mogla uklopiti i u art déco. mogli bismo ustvrditi da je u umjetnosti dvadesetih godina samo “zločina” nižeg reda. stilizacije. U Krležinu romanu Na rubu pameti glavni lik u posljednjem poglavlju sjedi pred radio-aparatom i traži simultanistički susret sa svijetom. kao u pojedinim središtima secesije. Neka velika imena u dizajnu i arhitekturi. izvornom značenju. poput Hoffmanna i van der Veldea. pa se grafički znakovi obavijesti gotovo gube u gustoću vegetativnih ornamenata. Ako se kao mjerilo uzmu stilizacijska načela. Tooropa. Primjerice: na secesijskim plakatima likovna mašta u znatnoj mjeri potiskuje informativnu funkciju. Takve prozne inovacije pokazuju istu povijesnu pozadinu kao i art déco i nova objektivnost. prije svega vizualne. Rickettsa. tipičan proizvod art décoa pak ističe ravnotežu stilizacije i informacijske uloge. Ako parafraziramo naslov Loosova glasovitog eseja. Za očitovanja “duha epohe” pruža se vrlo dojmljiv primjer iz hrvatske književnosti. opreme knjiga i takozvanih geometrijskih eksperimentalnih filmova kakve je u to doba u Njemačkoj stvarao Hans Richter. Ne radi se o ljepoti u nekom konvencionalnom smislu. Ornament i zločin. njemačkoj 17 . Kao što je rečeno da krajolik iz jurećeg vlaka izgleda drukčije nego pejzaž u očima šetača. od harmonike koja svira “Parlez moi d'amour” do političkog predavanja ili teniske reportaže. Pritom treba pojam estetizacije shvatiti u starom. Klimta. art déco je bliži Loosu nego Klimtu ∑ iako se može pretpostaviti da bi Loos. Znakovita je u tom pogledu Veldeova stilsko-analitička knjiga Le Nouveau style. lutajući skalom od arija do objave rata. iako je riječ o posve različitim tvorevinama. u ranijoj. Pojam stilizacije ponovno nameće usporedbu sa secesijom. Ako je primjer Beč. vjerojatno odgovorio da s njegova purističkoga gledišta u art décou ima još uvijek suviše ornamenata. upitan oko sredine dvadesetih godina što misli o najnovijim tendencijama. art déco teži za spajanjem artificijelnosti na području plakata.

nego kao model uzima i oštre bridove čeličnih strojeva. do 1931. Svi motivi postaju “stvari”. najčešće se spominju dva Francuza. dugačke kose. godine. Svjetski rat. dakle zbiljnost artfakta. koja prati oblikovne tendencije od 1907. No art déco i njemu srodne Légerove kompozicije očituju drugo shvaćanje bliskog odnosa prema velegradskim motivima. svakako ne u cijelom stvaralaštvu. Prošlo je doba “mekoće i neodređenosti. Kad se radi o teoretskim razmatranjima. mandolina. bižuterije. S tim je u skladu tvrdnja da se likovna ljepota može smatrati potpuno neovisnom o vrijednostima osjećaja. kao što već spomenuto. što je relikt mitomanije koja je odlučnost i snagu povezivala s takozvanom muškošću. opisa i oponašanja zbilje. Art déco se ni na jednom koraku ne odriče stilizacijskih postupaka. postavlja se čitatelju i gledatelju pitanje što je moderna mimeza. jasna i točna”. sna. Léger. funkcionalističkih zgrada. Iako je Pariška izložba. samo što ne teži. art déco nije nosio sa sobom bujicu programatskih članaka. bilo strojevi.. uzburkanog života. međutim.) autor zahtijeva likovni izraz kojemu je istinski predmet kompozicija. koja je u svom rasponu likovnosti dopirala i do takozvanog fotografskog realizma. iako nijedan nije “čisti” zastupnik art décoa. (Gotovo je istim riječima Legerov suvremnik E. piše on 1925. Léger zahtijeva da se suvremena umjetnost. koje on ∑ u suprotnosti sa svim današnjim shvaćanjima ∑ naziva ne samo logičnim nego i “muškim”.) Umjetnici se trude. u kojemu treba otkriti ljepotu stroja. . koja je “čvrsta. a ne mimetički pristup krajolicima. koji su toliko znakoviti za ekspresionizam i futurizam. gitara i gondola. naglo je omogućio razvoj nove civilizacijske zbilje. bilo ljudi. razlika je u punom smislu očita. zaslužuje zanimanje kad govori o brzini modernog. Neka kao primjer posluže Légerovi zapisi i razgovori iz doba oko 1925. mora suočiti s modernim tehničkim svijetom. neovisnu vrijednost. Problem je aktualizirala osobito nova objektivnost. poput secesije. godine. Jünger u to doba zapisao da će duhu epohe uskoro Vozni red (Fahrplan) biti važnija knjiga nego neki roman.” Kad Léger upotpunjava svoju misao pozivom na prikazivanje dinamične sadašnjice. a svakako će biti simbol razdoblja. a umjetnik ne može nekažnjeno graditi zastarjele svjetove. U obojice ima programatske esejistike koja se može dovesti u vezu s većinom usmjerenja dvadesetih godina.18 verziji Vom neuen Stil. ne gubeći svoju stilizacijsku autonomiju. mrtvim prirodama. licima. tvrdi francuski slikar. Iako bi bilo naivno pomisliti da u fotografskom realizmu nema stilizacije. godine. Svaki artefakt ima svoju posebnu. automobila.. za oblinama. koji umjetnika sili da se odupre opasnosti da potone. bila popraćena prigodnim stilografskim tekstovima. pokazati da žele ići ukorak s novim vremenom. Umjetnost se svakako ne može izolirati. U prilogu njemačkom zborniku Europa-Almanach (1925. André Lhote i Fernand Léger.

dočaravaju atmosferu jednog razdoblja. to jest da nipošto ne budu ekskluzivni. gubeći se u prilagodbi. konstruktivističkom. koja se iskazuje u nastojanju da umjetnost i umjetni obrt budu pristupačni širim slojevima. Granice se u art décou ionako ne mogu oštro povući. u kabaretima. očituje se i ovdje: uporabna lirika je pjesništvo modernog velegrada. upravo asketskom. izloženi pred gledateljima. godine. Analogno bi se art déco mogao nazvati uporabnom likovnom umjetnošću. prije nego što bi ih dali nakladniku. mostovi. što je zanimljiva koincidencija: godinu dana poslije Pariške izložbe. Ova izložba uvjerljivo pokazuje živost na svim područjima vidne percepcije. Međutim. u usporedbi sa secesijom. život predgrađa. 19 . a to je posljedica okolnosti da je pobijedila predodžba o koherentnosti stilskog izraza nad funkcijom samog objekta. Kästner. Treba upozoriti da su neka izdanja zagrebačkih nakladnika pružala primjere uzornih rješenja u postsecesijskom oblikovanju. No govoriti o “pop kulturi” međuratnog razdoblja. Modni. školama. ali i nadrealističkog spiritizma s podsviješću. Umjesto krizantema. velikim zabavama. sve češće pjesme koje se potpuno odriču ekskluzivnosti simbolističkog hermetizma. svakako je pretjerano. koje iskazuju šarenilo art décoa. gradska bohema. (Tvrtka Edison Bell Penkala osnovana je u Zagrebu 1926. koje u širokom luku obilazi sve što je Léger naveo kao repertoar prošlosti. Brecht. Nimalo ne iznenađuje što je i u našoj sredini najviše zastupljena likovna umjetnost i dakako primijenjena likovnost. kao što to čine neki današnji kritičari. nego je ustrajao na principu stilske autonomije i prepoznatljivosti. oprema knjiga hrvatskih nakladnika nekim svojim rješenjima očituje onu stranu koncepcije koja se može nazvati. “Duh vremena”. sportski časopisi. gondola i mjesečine spominju se podzemne željeznice. filmski. Gotovo istovremena afirmacija art décoa u Hrvatskoj svjedoči o uklopljenosti pojedinih teritorija SHS-a u europski kulturni krug.To stilizacijsko načelo neodvojivo je od sociološke kategorije “kolektivnog duha”. iako ima i djela koja ne odgovaraju utilitarnoj zamisli. Geslo je bilo “uporabna lirika”. od plakata i scenografije do opreme knjiga i časopisa. on bi vrlo brzo izgubio svoju narav. Art déco nije tražio blizinu bazarskog sinkretizma. Prevert i mnogi drugi okušavali su djelovanje svojih stihova u javnosti. pogotovo ako se u isti mah čuju zvukovi s gramofonskih ploča sa snimkama domaće operetne i šlagerske produkcije. neboderi. koji je upisan u art déco. da je taj stil bio posve u službi svrhovitosti.) Za razliku od revija. poezija pisana za određene susrete pjesnika i pjesama u javnosti. On je ipak na mnogim područjima dugo ostao prepoznatljiv. U njemačkoj i francuskoj poeziji dvadesetih godina pojavljuju se poslije 1925.

Ako tražimo mjesto na kojemu se art déco artikulira bit će to kazalište.20 Jedan od najranijih uzoraka. Lhotke) ili balkanskog i orijentalnog (u Slavenskog). U smislu konstruktivističkih težnji ističe se Concerto da camera (za sopran dionicu bez teksta. koji se temelji. operi. od konstruktivizma. Međunarodni idiom neoklasicizma zastupao je neko vrijeme dosljedno samo Papandopulo. među kojima je prednjačio John Heartfield (pseudonim Helmuta Herzfelda). Međutim. uostalom kao i njemu suprostavljena dodekafonija. koji se oslanja na . Cipre. Paralela s glazbom očita je. Dekorativne sastavnice u pojedinim skladbama iz razdoblja oko prijeloma stoljeća potisnuo je neoklasicizam (u nekih kritičara: neobarok). S. koje su prva tvorevina te vrste u našoj sredini. Glazbeni znalac će se svakako oduprijeti uporabi pojma muzičkog art décoa. violinu i sedam puhača) iz 1929. domaćeg (primjerice u Odaka. Batušića) što ih je objavila Matica hrvatska u drugoj polovici tridesetih godina. objavljeno početkom tridesetih godina. U tadanjem hrvatskom stvaralaštvu on ionako ne bi bio upotrebljiv. Djelo je zanimljiv primjer objektivističke deliterarizacije glazbe: vokaliza se uklapa u instrumentalnu polifoniju. Hamlet ili Ifigenija ovisi o redateljskoj i scenografskoj zamisli. Majera. Nastale su očito pod utjecajem suvremenih fotomontaža njemačkih autora. Srodnost između zahtjevne književnosti i art décoa teško je zamisliti. U naravi je glazbe da na njezinu području art déco nije mogao doći do izražaja. baletu. Drugi je primjer niz srodno (konstruktivistički) opremljenih knjiga lirike (Tadijanovića. Tom izdanju posebnu notu daju ovici s fotomontažama Franje Brucka. gdje vrlo često upravo likovna komponenta u obliku scenografije najjasnije očituje umjetnička shvaćanja određenog razdoblja. na principima koji su srodni likovnom konstruktivizmu. prvo je izdanje Krležinih Sabranih djela u nakladi Minerva. u kojoj je bilo više ruralnih nego izrazito urbanih usmjerenja. postoji široko područje uzajamnih prožimanja u kazalištu: u drami. koji je zbog autorova ugleda važan i za hrvatsku književnost u cijelosti. pogotovo u hrvatskoj sredini. dakako pod uvjetom da postoji spremnost da se napusti načelo mimetičkog historizma. U nizu istaknutih scenografa hrvatske scene vjerojatno je najbliži dekorativnom modernizmu Sergije Glumac. jer su u tom razdoblju gotovo svi skladatelji bili zastupnici ideje o integraciji folklora. Kozarčanina. Vlaisavljevića. Prepušteno je slušatelju hoće li to shvatiti kao “dekorativan” postupak. U stvaralačkoj praksi razdoblja bilo je posrednih dodira između umjetničkih grana. Trijezna geometrizacija plohe spojena je sa snažnim kolorističkim kontrastima koji asketizmu dodaju dekorativni element. godine. Baranovića. U kakvom će se mentalnom i društvenom okružju naći Antigona. koji je dvadesetih i tridesetih godina kao scenograf i dizajner stvorio djela u kojima se prepoznaje gotovo sav spektar suvremenih likovnih tendencija.

koja su podupirala i političku revoluciju. Kad su se u fašističkim državama i u Staljinovu imperiju u njega počele unositi ideološke boje. uz novu objektivnost.rusku avangardu i Bauhaus do dekoratvnih rješenja. navesti art déco. Svojim vrlo osebujnim spojem geometrizacije i dekorativnog kolorizma ističu se skice za modernističku realizaciju Goetheova Fausta. Pojavio se u sretnom trenutku. Tko međuratno razdoblje shvaća kao određenu cjelinu. može se kao važno svjedočanstvo. Za razliku od nekih avangardnih strujanja. art déco je bio stil prilagodljiv potrebama imućnih građanskih slojeva. tako reći neutralan. 21 . Autorove bilješke uz pojedine radove pokazuju da su bili namijenjeni njemačkoj i francuskoj javnosti. kad su Europa i Amerika bile bogate inovacijskom umjetnošću kao nikada prije. on je izgubio svoj identitet. Drugi svjetski rat nije preživio. bila bi događaj svjetskog teatra: prva doista radikalna scenografija uz to djelo. osobito u vrlo maštovitim figurinama. Da je inscenacija ostvarena. Politička karta Europe kao i sve jače izraženi kulturni dodiri Europe i Amerike znatno su doprinijeli stvaranju takve klime.

22 .

Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu JASNA GALJER 23 .

ili je razmrskavanje cjelovitog sustava vrijednosti pripadajuću kulturnu paradigmu svelo na zbir trendova i pojava. odnosno nedostatak progresivne ideologije. cik-caka. od pop arta do arhitekture. simptom ukusa i potrebe za uživanjem. iz razdoblja slabljenja modernizma kao kulturne dominante i pojave postmoderne. jazza i swinga. ni jedan stil nije dosad bio predmet tolikih polemika i pokušaja sinteze koji se svode na osnovno pitanje: je li o razdoblju kulturne povijesti između dva svjetska rata uopće moguće govoriti u kategorijama stila. Tek je novi senzibilitet koji Susan Sontag definira pojmom campa omogućio povezivanje Le Corbusierovog ultramodernističkog oblikovanja namještaja s Ruhlmannovim tradicionalizmom inspiriranim empireom. u kasnijim istraživanjima postavlja se pitanje je li uopće u pitanju stil ili fenomen modernog doba. obilježene pluralizmom. citatnošću. koja je ponudila svojevrsnu rekonstrukciju glasovite Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes i studija Bevisa Hilliera Art Deco of the 20s and 30s iz 1968.” a žanrovi i tipologije s kojima se najčešće povezuje su moda. nebodera ili “ludih dvadesetih. heterogenost. Nimalo slučajno. Za razliku od prvih primjera historiziranja art décoa koji teže njegovoj definiciji u smislu povijesnoumjetničke kategorije i njezinog pridruživanja matici moderne kulture. Za recepciju art décoa ključna je izložba Les Annés “25”: Art Déco/Bauhaus/Stijl/L'Esprit Nouveau održana u Musée des Arts Décoratifs u Parizu 1966. Pojave u umjetnosti i kulturi koje se nisu uklapale u kanonski sustav modernističke estetike dotad su nosile nazive po modnim kreatorima i trendovima Chanel i Poiret. eklekticizmom i teatralizacijom medija. i art déco je (re)konstrukcija. prvi primjeri historiziranja art décoa datiraju iz 1960-ih godina.24 P OPUT BROJNIH PRETHODNIKA u povijesti umjetnosti. . godine. urbana kultura i novi proizvodi namijenjeni masovnoj potrošnji. slikovite ili tematske identifikacijske kodove poput ritmova charlestona. Međutim. Time prevladava interes za hibridnost.

. Modern Architecture. Wiener Werkstätte i francusku dekorativnu umjetnost na Pariškoj izložbi 1925. Iako se kao vremenska odrednica najčešće pojavljuje razdoblje omeđeno završetkom Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koje kulminira pariškom izložbom Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes iz 1925. Brojna djela autora kao što su JacquesÉmile Ruhlmann i Paul Iribe. str. . Jr. Henry-Russell. godine. Herbert Read odlazi još korak dalje. ne daje jednoznačne odgovore na kontroverzno pitanje postoji li kontekst u kojem međusobno raznorodni segmenti dobivaju zajednički smisao cjelovitog vizualnog jezika. 1925. Međutim. već je Henry Russell Hitchcock umjesto interaktivnosti njihov odnos definirao srazom. drugi nalaze uporište u kontinuitetu tradicije.1 ubrojivši među “nove tradicionaliste” F. Međutim. Joyceov Uliks. Spenglerova Propast Zapada. 25 Robert Bonfils. // Architectural Record 4(1928). Aldousa Huxleyja i Le Corbusiera. ni dosad najcjelovitiji prikaz Art deco 1910 . Toynbeejeva teorija cikličkog razvoja ozračje su bez kojega nije moguće razumjeti strahove i nade ugrađene u teorije. 337-349. Plakat Exposition internationale des arts décoratifs. koji se danas smatraju vodećim predstavnicima art décoa. globalna gospodarska kriza tridesetih je godina presudno utjecala na njegovu transmisiju. nastala su prije 1914. L.1939 na izložbi u Muzeju Victoria & Albert 2003.proturječnost i kompleksnost. nasuprot rodonačelnicima modernizma. Trauma i strah od možebitne nove ratne kataklizme zajednički su radikalnim modernistima i tradicionalistima. I dok prvi traže izlaz u utopijskoj projekciji svijeta budućnosti. pa se i težište interpretacije od formalnih svojstava pomiče prema sagledavanju autentičnog izraza i odraza pluralizma raznorodnih segmenata obuhvaćenih zajedničkim nazivom art déco. 1 Hitchcock. kojima daje nedvosmislenu prednost. Istovremeno. Wrighta. komentare i rješenja vizionara Louisa Mumforda.

stolnih lampi. kubizma.26 potpuno isključivši “tradicionaliste” iz povijesti dizajna. zmijske kože. Tome treba pridodati i vokabular egipatske umjetnosti. vizualnog jezika i ikonografije. bjelokosti i drugih materijala koji potječu iz kolonija. Heterogenost je još drastičnije prisutna na razini formalnih obilježja. Herbert. 3 Morton. hegemonističke kulture početkom 20. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. koji potaknut otkrićem Tutankamonove grobnice 1922.. osobito Josefa Hoffmanna i Kolomana Mosera. futurizma. tribalnu umjetnost i kolekcioniranje objekata “primitivnih” kultura i izvaneuropskih civlizacija. stoljeća percipiraju kao “Drugost. pa i suprotstavljenih izvora inspiracije i ideologija. 1934. Geometričnost nije samo formalno obilježje art décoa. a time i novu estetiku. od afričke i asirske do srednjoameričke. Ta produkcija ima protutežu u Deutsche Werkbundu koji uspostavlja novi model suradnje umjetnika i industrije. . nego i utjecajima Charlesa Renniea Mackintosha i bečke secesije. Stoga. De Stijla. ističući Wiener Wersktätte kao temelj obnove dekorativnih umjetnosti u Europi. 2000. od interijera kino dvorana do nakita. od osnovnih oblika i ornamentike na vazama. stoljeća poslužio je za medijalizaciju mnoštva različitih. poprima razmjere prave “egiptomanije”. za izradu kojih je potrebno vrhunsko zanatsko umijeće. Cambridge. postavljaju se nasuprot industrijskoj proizvodnji predmeta svakodnevne upotrebe. ali i bez masovnog tržišta. pojedini autori pomiču vremenski okvir art décoa prema 1910. toster. gdje su nasuprot art décou francuskih stajali paviljoni kolonija u obliku hramova. gramofon. Predmeti namijenjeni društvenoj eliti. fotoaparat. Ona je ujedno i zrcalni odraz modernog 2 Read. usisavač. aluminij te niklanje ili kromiranje.2 Međutim. Patricia A.” u velikoj mjeri zahvaljujući etnografskim muzejima i izložbama. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. Radioprijamnik. Tragovi odjeka i utjecaji ruskog baleta. Tako geometričnost u art décou nije jednoznačno određena odjecima kubističkog slikarstva. Paris.3 Fascinacija tribalnom umjetnošću prožima najrazličitije aspekte art décoa. eklekticizam kao naslijeđe 19. Senzibilitet za egzotično nerijetko se manifestira korištenjem skupocjenih vrsta drva. London : Faber and Faber. One se unutar zapadne. satova. bakelit. Massachusetts : The MIT Press. fovizma. Ta je podjela kulminirala na Kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931. počevši od engleskog pokreta Arts & Crafts i problematiziranja odnosa obrta i industrije. među kojima su najznačajnije radikalna i tradicionalistička. figurina i drugih dekorativnih predmeta. pisaći stroj nezamislivi su bez nove tehnologije i novih materijala kao što su plastične mase. do plakata za Revue Nègre koji su postali sinonim za mješavinu egzotičnosti i erotičnosti scenskih nastupa tamnopute plesačice Josephine Baker. Ambivalentnost art décoa prisutna je i među izvorima. 7. str. konstruktivizma i ostalih smjernica povijesne avangarde isprepliću se s interesima za etnografiju.

automobila. jednom riječju živjeti moderno. stići na vrijeme. . Jean Perzel i drugi u časopisu Lux dokumentiraju kako mijene u oblikovanju rasvjetnih tijela ovise o ulozi umjetne rasvjete u prostoru i njezinim psihološkim. umjetničkim i fiziološkim aspektima. posebno oni specijalizirani za pojedine medije.Francuska. lokomotiva. Posljedica toga je relativiziranje granice između prošlosti i budućnosti. podrazumijeva sve veće ubrzavanje životnog ritma. a drugima očaravajuće. Art et Industrie i danas su nezaobilazni izvori. od izloga do teniskih terena. Časopisi kao što su Mobilier et Décoration. cruiserima i automobilima u dramatičnim prodorima kroz imaginarne prostore.Košarica. Pojava novih medija poput filma i televizije bitno je pridonijela masovnosti komunikacija. sudjelovati u društvenim događajima. Teško je zamisliti 27 uvjerljiviji primjer prikazivanja tradicionalne prošlosti i futurističke buduć. 1930-ih potovim plakatima. jednima zastrašujuće. Les Echos des Industries d'Art. Art et Décoration. s lokomotivama. a aerodinamični oblici uobičajenim dijelom svakodnevnice. svijeta putovanja.svijeta zasnovanog na znanstvenim spoznajama. Damon. u kojemu donedavne vizije postaju stvarnost. Koncept vremena jedna je od osnovnih kategorija modernog iskustva. Primjerice. brodova i cepelina. nosti od njihovog dramatičnog superponiranja na Cassandreovim i Lou. vodeći francuski dizajneri Desny. Biti informiran.

difuznom osvjetljenju. Mies van der Rohe i Walter Gropius prošli su kroz klasicističke formativne etape u razvoju moderne estetike. stoljeća. u art décou pojavljuje se inženjerski. Francuska.28 Servis za kavu. U različitim pojavnim oblicima nalazimo je od Deutsche Werkbunda do Wiener Werkstätte. Christofle (Orfévrerie Gallia). Simbioza klasicizma i modernizma jedna je od konstanti arhitekture i dizajna u prvim desetljećima 20. znanstveni pristup oblikovanju. Također. sva trojica vodećih predstavnika internacionalnog stila ∑ Le Corbusier. s težištem na indirektnom. . rane 1930-e I dok Art Nouveau transformira svjetlo sjenilima i bojama.

29 Kaminska garnitura . New York : Harry N. dok je u drugom slučaju preduvjet vrhunska umjetničkoobrtnička produkcija koja stvara luksuzni objekt skulpturalnog karaktera. oko 1925. Art Nouveau and Art Deco Silver.sat i dva svijećnjaka. Istovremeno. savršeno precizno proračunatih proporcija. Tipični art déco motivi poput trčećeg jelena ili fontane aplicirali su se na najrazličitije upotrebne predmete. No iako su na prvi pogled slični. . geometrijski. kao što su stilizirane ruže. Georg Jensen i Philippe Wolfers koriste geometrizam kocke. Nakon Prvog svjetskog rata primijenjene umjetnosti također očituju dva suprotstavljena trenda: eklektični. Poput suvremenika na Bauhausu. sa zaštitinim znakom elementarne jednostavnosti oblika. stošca i valjka kao osnovno izražajno sredstvo. od tostera ili paravana do šalice za čaj. košarice s cvijećem. inovativne pristupe oblikovanju. glatkih i sjajnih ploha bez ikakvog ornamenta. autori predvođeni Jeanom Émileom Puiforcatom afirmiraju nove. 1989. oblikovanje metala u Francuskoj slobodno posiže u inventar povijesnih stilova (osobito posljednjeg tipično “francuskog” stila iz doba vladavine Louisa Philippea). Abrams Publishers. Annelies. dekorativni i moderni.4 4 Krekel-Aalberse. girlande i fontane. Primjerice. riječ je o potpuno različitim predmetima: prvi pripadaju industrijskoj estetici. i Puiforcat. Francuska.

poslije 1927. koja je ujedno i najraznolikija. podjednako virtuozno koristeći tradiciju 18. Andréa Lurçata i drugih dizajnera . stoljeća i egzotične vrste drva poput ebanovine i palisandera. Charlotte Perriand. Pierrea Chareaua. te modernisti poput Roberta Mallet-Stevensa. ona se najčešće identificira s “visokim stilom” tradicionalista Jacquesa-Émilea Ruhlmanna i sljedbenika. Osim toga. nerijetko u kombinaciji s dekorativnim inventarom šagrenske kože. Ipak. i 19. bjelokosti i skulpturalno oblikovanim detaljima koji dodatno potenciraju izražajnost oblika. Jean Dunand i Eugène Printz. Namještaj art décoa također je u znaku francuske produkcije.30 Naslonjač. koji također barataju citatima prošlosti. u oblikovanju namještaja prisutni su individualizirani izrazito inventivni pristupi pojedinih autora kao što su Eileen Gray.

oko 1930. Francuska.Toaletni ormarić. 31 .

oblikovanje: Paolo Buffa . Italija. .1940. 1935.32 Buffet.

koji zastupaju industrijsku estetiku. koje je također u znaku francuske dominacije. frulaši i ostali dekorativni predmeti od keramike nerijetko se pojavljuju kao zaštitni znakovi art décoa: najmanje limitirani upotrebnom namjenom. oko 1923. prije svega u autorskoj keramici gdje se ujedno očituju i najviši kreativni dometi. pâte-d'email ili pâte-decristal. pa je tako i namještaj od čeličnih cijevi postao sinonim za hladne interijere “robotskog modernizma. uspostavljena 5 Gloag. 430 (January 1929. uvodeći nove tehnologije ili eksperimentirajući ponovno otkrivenim tehnikama. Pierroti.).”5 Keramika također u art décou doživljava procvat. oko 1928. Vally Wieselthier. Glava djevojke. Alastair. Vodeće tvrtke René Lalique i Daum Frères nastavljaju s produkcijom prepoznatljivih autorskih odlika. plesačice. Figura djevojke zarobljena ptica. Colombine. Beč. 49-50.6 Nimalo slučajno. poput pâtede-verre. 33 Kontinuitet prethodnih stilova najviše se očituje u staklu. 2009. Wood or Metal? // The Studio. od nastanka predloška do modeliranja i ocakljivanja.Josef Lorenzl. No. Tradicija dekorativnog stakla u Srednjoj Europi. 97. oni su možda najčišći izraz težnje ka bezinteresnom uživanju u ljepoti i eskapizma. ali i u industrijskoj produkciji. . str. Vol. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. 6 Duncan. Beč. London : Thames & Hudson. koje vrhunski oblikovanom staklu daju raskošne dekorativne efekte. maske. Le Corbusierova teorija o kući kao stroju za stanovanje mnogim je suvremenicima bila odviše radikalna. John. Tragom reformatorskih pokreta. keramičar je umjetnik angažiran u svim fazama proizvodnog procesa.

Gustav E. -1935. a ambijentalne cjeline transponiraju potrebe potrošača za odgovarajućim načinom života.. 1925. oblikovanje: René Lalique . Henri Bidou u seriji napisa objavljenim u časopisu Vogue lucidno povezuje izložbu i modu. Le Décor de la vie moderne. čisti i udobni. 34 prvobitno u staklarskim radionicama umjetničkobrtnih škola.8 7Pazaurek. 8 Bidou. Tanjur Marienthal. 29-37. Italija. Osobito uspješan primjer je tvornica Haida (Nov Bor) gdje proizvode namijenjene masovnom tržištu oblikuju vrhunski dizajneri kao što su Karl Palda i Alexander Pfohl7. ističući u prvi plan ukus kojim dominiraju jednostavni oblici: stanovi i odjeća su jednostavni.Servis. poput stambenih ambijenata (Class 7) ilustrativne su za aspekt art décoa koji se odnosi na široku potrošnju. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. str. Francuska. // Vogue. München : Klinkhardt & Biermann. Postavljanjem predmeta u kontekste kojima su namijenjeni Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes donosi bitnu promjenu u načinu prezentacije./28. . 1983. Glas des 20. 1 August 1925. luksuzni akcenti podređuju se skladnoj ravnoteži cjeline. Pojedine tematske cjeline. 1927. kulminira u visokokvalitetnoj industrijskoj produkciji. Dekorativne i industrijske umjetnosti ovdje su izraz načina života. Ekstravagantni. A l’Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Henri. Walter Spiegl.

Čehoslovačka. Zahvaljujući tomu dovršeno je transponiranje art décoa u način života. nego osnivaju vlastite dizajnerske studije u kojima angažiraju vrhunske dizajnere kao što su Paul Follot. Nastojeći što aktivnije sudjelovati u kreiranju ukusa. Prvobitno najavljena za 1914. Robert Block i René Prou za osmišljavanje cjelokupnog poslovanja. oblikovanje: Karl Palda 35 Bitan zaokret u odnosu prema tržištu očituje se u vodećim francuskim robnim kućama koje su se na izložbi predstavile zasebnim paviljonima. ne zadovoljavaju se više samo prodajom.. Galeries LaFayette. nakon nekoliko odgoda izložba .Vaza. Bon Marche i Printemps nudile su kvalitetne proizvode iz različitih dijelova svijeta kojima nastoje udovoljiti aspiracijama ukusa novih društvenih slojeva. poslije 1930. Maurice Dufrène.

knjigu. Théâtre de l’Exposition Augustea Perreta i paviljon Rhône-Loire izveden prema projektu Tonyja Garniera. Najreprezentativniji od 15 ulaza na izložbu u obliku ogromnog murala ikonički je reprezentirao pojedine teme: namještaj. paradigma Le Corbusierovog .36 Servis za kavu i čaj. predstavnici umjetničkog oblikovanja. a pored njih samostalno su izlagale i vodeće tvornice. primjerice René Lalique. izložba je bila apoteoza primijenjene umjetnosti. oblikovanje: Tomislav Krizman je konačno trebala pokazati da je Francuska ponovo vodeći arbitar u pitanjima industrijske i dekorativne umjetnosti. Prostor Grand Palaisa bio je rezerviran za francuske i industrijske umjetničke produkcije pojedinih država sudionica. Naime. kao što su tvornica porculana Sèvres. Fauguez i Baccarat. usprkos proklamiranim ciljevima promoviranja skladnog jedinstva umjetnosti i industrije. Među najveće atrakcije na izložbi ubrajaju se kristalični volumen paviljona turizma Roberta MalletaStevensa. 1925. Nijemci nisu bili pozvani. Međutim. arhitekturu. Simptomatično je da SAD i Njemačka nisu sudjelovale na izložbi. koji je projektirao i armiranobetonsku vrtnu instalaciju. Čitavo središte Pariza pretvoreno je u pozornicu masovnog spektakla. No razlozi se bitno razlikuju: dok su Amerikanci skromno zaključili da prema propozicijama nemaju što ponuditi na reviji modernizma. pri čemu pojam moderno podrazumijeva novo. Pojedini francuski gradovi i pokrajine predstavili su se zasebnim paviljonima. simbolizirajući njihovo jedinstvo. modu. keramiku. Najradikalniji izrazi novih tendencija nedvojbeno su paviljon Sovjetskog saveza i L’Esprit Nouveau. imitacije i lažne prerađevine prošlih stilova isključuju. U javnom pozivu koji su organizatori izložbe uputili izlagačima izrijekom je navedeno da se kopije. osnovni uvjet bio je izlaganje djela moderne inspiracije. Zagreb. Da se u tome uspjelo potvrđuje i podatak o 14 milijuna posjetilaca. skulpturu.

koncepta kuće kao stroja za stanovanje. pitanje je li izložba u cjelini ostvarila proklamirani cilj sinteze industrijskog dizajna i primijenjene umjetnosti ostaje otvoreno. Marie. 174. 10 George. Poput Le Corbusiera i Mel'nikova. paviljon Fotografija postava sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. kolovoz 1925. Waldemar. br. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. 283-291. Thonetovim stolcima. Interview d'August Perret sur l'Exposition internationale des Arts Décoratifs. a Waldemar George je još oštriji u ocjeni da dekorativizam čitavoj izložbi daje intonaciju laži. // L'Amour de l'Art. 1632.. Potpuno različitih formalnih obilježja. str. svibanj 1925. 1632.10 9 Dormoy.. Međutim. i Auguste Perret9 u tome je odlučan: moderna umjetnost je bez dekora. 37 Sovjetskog saveza Konstantina Mel'nikova vrhunska je simbolička gesta revolucionarnosti nove države. // L'Amour de l'Art. str. metalnim namještajem i kubističkim slikama na zidovima bila je zapravo odgovor na dominantne trendove u dekorativnoj umjetnosti. Armiranobetonska konstrukcija te stambene jedinice s interijerom opremljenim ugrađenim ormarima. br. .

12 Čorak. London : V&A Publications. vijesti iz visokog društva i društvene kronike do promoviranja avangardnih trendova.12 Recentne studije posvećene karakterističnim opusima. 2006. Ista je autorica objavila i tekst The Yugoslav Pavilion in Paris u časopisu The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). Predložak ovitka za časopis Svijet. kontekstualne povijesti umjetnosti: Željka Čorak analizirala je Parišku izložbu 1925. 36-41. Navedeno prema katalogu izložbe Art Deco 1910-1939. politici i 11 U okviru dionice posvećene art décou u Srednjoj Europi zastupljene su Čehoslovačka. Željka. primjerice Sergija Glumca13 i Otta Antoninija14 također ukazuju na autentičnost kulturne produkcije. // Život umjetnosti 29/30 (1980). 13 Avangardni teatar Sergija Glumca.] Charlotte Benton. Katalog izložbe. Prvi je osobito značajan zbog izrazite intermedijalnosti i pripadnosti avangardnim tendecijama.11 Ipak. Možda u toj činjenici treba potražiti i razlog što Hrvatska nije zastupljena ni na izložbi art décoa održanoj 2003. Tim Benton i Ghislaine Wood. Zagreb : Muzej grada Zagreba. uobličavajući sadržaj u rasponu od popularno prezentirane intelektualne razbibrige. / [ur. Željka. str.38 Art déco u Hrvatskoj kao kompleksni fenomen dosad nije bio predmet sustavnih istraživanja koja bi rezultirala cjelovitom slikom kulturne povijesti. Zagreb : Ex libris. pojedini segmenti već su početkom 1980-ih uočeni kao referentne točke Otto Antonini. Budući da u Zagrebu tada nije bilo srodnih časopisa. 1928. 2004. 14 Kolveshi. u Muzeju V&A. Otto Antonini ∑ Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih. kao “uzorak vremena” u studiji slučaja Drage Iblera i hrvatske arhitekture između ekspresionizma i funkcionalizma. str. Poljska i Mađarska. dok je Antonini kroz prizmu ilustrirane revije Svijet dao suvremeni vizualni identitet čitavom desetljeću i njegovoj društvenoj kronici. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. . 45-57. Svijet je prateći sva važnija zbivanja u kulturi. 2003.

donose slike iz otmjenih kavana i s igrališta za golf.modi imao velik utjecaj u njihovu populariziranju. str. umjetničkoj produkciji te bi stoga bilo promašeno razmatrati art déco kao stilski obrazac. Podrazumijevamo li pojmom art décoa najčišće supstrate europskih suvremenih pojava.. odnosno počecima afirmacije modernog shvaćanja oblikovanja. Zagreb : Naklada “Jugoslavenskog Lloyda”. 3 (2004). avijatičke izložbe. 39 . 283-293. 7. a taj se uspjeh zasniva na profiliranju tržišta. br. U takvom ozračju osnivaju se tvrtke poput one Griesbacha i Knausa koja će tijekom međuratnog razdoblja razviti veliku produkciju predmeta od plemenitih metala. časopisima i plakatima. U povijesti primijenjene umjetnosti i dizajna 1920-e se u Hrvatskoj najčešće identificiraju kao prijelazno razdoblje između secesije i afirmacije modernizma. da su primjeri art décoa u Hrvatskoj daleko brojniji u primijenjenoj umjetnosti i popularnoj kulturi nego u elitnoj. gdje brojna ostvarenja i pojave tvore reprezentativan uzorak za kontekstualiziranje u okviru suvremenih europskih zbivanja. s izbora za najbolje automobile i mnoštvo drugih podataka iz društvene kronike. Journal of Design History. Pri tome se materijalna kultura kao osnova dizajna. iz njih možemo rekonstruirati i komentare o aktualnim događajima ocrtane nepogrešivim Antoninijevim senzibilitetom za kozmopolitizam koji je ugradio u kulturu svakodnevnog življenja.” osobito u drvnoj industriji. Simptomatično je. 1924. U hrvatskoj produkciji očituju se dva 15 Tema je predmet analize teksta Linde Sandino Here Today. kao i međusobna uvjetovanost njezine simboličke vrijednosti i novih oblika produkcije koji razvojem industrije dobivaju prve značanije zamahe.15 Štoviše. 17. medalja i nakita. Osobito u primijenjenoj umjetnosti i oblikovanju predmeta za svakodnevnu upotrebu. Sjajne ilustracije oblikuju dinamičnu sliku tadašnjeg Zagreba kao modernog europskog grada. tada u Hrvatskoj nalazimo malobrojne primjere. Vol. Naslovnice Svijeta bilježe i najavljuju ekskluzivne plesne zabave i balove. Joso. a ne konzistentna stilska formacija. Osim glamurozne površine. Gone Tomorrow. tada se slika mijenja. 16 Lakatoš. Prihvatimo li polazišta prema kojima je art déco manifestacija modernizma. primijenjene umjetnosti i “elitne” umjetničke produkcije u potpunosti zanemaruje. Joso Lakatoš ustvrdit će s oduševljenjem u prvoj preglednoj studiji da je taj razvoj “kolosalan. koji svoj uspjeh u najvećoj mjeri zahvaljuje Antoninijevom dizajnu. Industrija Hrvatske i Slavonije. kao i reklamnim oglasima. str.16 U tim okolnostima pojavljuje se i svijest o društvenoj ulozi kvalitete proizvoda.

1927. a drugi na vizualnom jeziku internacionalnog modernizma. Plakat izložbe "Djela". 40 Zaštitni znak "Djela" oblikovanje: Tomislav Krizman pristupa oblikovanju. U tom kontekstu karakteristična je naslovnica prvog broja časopisa posvećenog suvremenoj umjetnosti Naša epoha (1926. neovisno o formalnim obilježjima i medijima koje koriste. Zagreb. zajednički im je cilj pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života.Tomislav Krizman. U pomalo naivnoj viziji to je čovjek-stroj kojem .) koja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka. Prvi je utemeljen na zasadama i reformi domaće umjetničkoobrtne tradicije i kućne industrije. Međutim.

Predložak za ćilim. 17 S. . filma i prikaza domaće industrije povezuje ih nastojanje da lokalna zbivanja propituju u širem kontekstu.Otti Berger. ustvrdit će osnivač i urednik časopisa Stanko Rac.17 U skladu s tim je i sadržaj: od plakata i suvremene arhitekture do kubističkog nakita. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: “danas. Zagreb. trokuti i šestari. a u pozadini se na ruševinama stare civilizacije uzdižu simboli nadolazećeg vremena: neboderi i tvornice. oko 1925. oblikovanje: Ivan Gundrum 41 su pod nogama slikarska paleta. maska. Vaza. Zagreb. 15. 1920. // Nova epoha. str. u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje”. Zagreb. R. filmska vrpca. 1926. 1(1926). Moderni kubistički nakit (S pariške izložbe Dekorativnih umjetnosti).

The International Exhibition.21 Glavni je ulaz markiran monumentalnim portalom od rezbarene orahovine 18 O historijatu nastupa Kraljevine SHS i Jugoslavije opširnije u: Galjer. Expo 58 i jugoslavenski apviljon Vjenceslava Richtera. snagu i autentičnost. 21 Pod utjecajem Organizacijskog odbora Hribar je izmijenio prvobitno eliptoidno rješenje i priklonio se konvencionalnijoj varijanti.. str. Nastanak art décoa u Hrvatskoj odvijao se u političkim prilikama određenim osnivanjem nove države Kraljevine Srba. Paviljon izveden prema projektu zagrebačkog arhitekta i urbanista Stjepana Hribara u osnovi je jednostavan kubus s raskošno koncipiranim skulpturalnim i slikarskim inventarom. usprkos deklarativnim programatskim ciljevima prezentiranja moderne dekorativne umjetnosti. skandinavske države i SSSR odabiru “nacionalnu” tradiciju kao osnovni reprezentacijski kod. Naime. čija dinamična ravnoteža i pastiš formalnog vokabulara u rasponu od neoklasicizma do arhaičnih izvora inspiracije očituje pripadnost art décou. Navedeno prema: Vučetić. 8. 1932. 19 Benton. Tim Benton and Ghislaine Wood. zbog suprotstavljenih ideoloških koncepcija unutar državnog aparata. U tom kontekstu srednjoeuropske. 1925. no definiranje vlastitog identiteta i ovdje odražava napetost između samosvijesti o nacionalnoj tradiciji i inzistiranja na suvremenosti. Jasna. Hrvata i Slovenaca. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. Zagreb. Čehoslovačke i Kraljevine SHS deklariraju otklon od prijašnje pozicije na marginama i izvan europskih kulturnih dominanti. Promotivni nastup Kraljevine SHS na svjetskoj sceni na Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes potpuno 18 je podređen tom nastojanju. Umetni obrt. riječ je o svjesnom korištenju univerzalnog vizualnog jezika kojim države poput Poljske. odnosno o konstruiranju identiteta. str. // Obzor. 2003. Charlotte. 8. . Iako je Kraljevina SHS poziv za sudjelovanje na prvoj velikoj poslijeratnoj međunarodnoj izložbi primila već 1922. ta je izložba bila manifestacija odmjeravanja političke moći. 20 Jaša Grgašević navodi kako bi odgovor organizatorima bio negativan da “nam sa strane nije bilo prišapnuto. 1926. London : V&A Publications. kako će Bugari i Madžari učestvovati i izlagati naše stvari. Zagreb : Horetzky. Ministarski je savjet odluku o tome donio tek sredinom 1924. ističući primjere suvremene “pučke” ili “foklorne” umjetnosti i oblikovanja u simbiozi s modernim i avangardnim tendencijama kako bi pokazali vitalnost. Zagreb. Utoliko se situacija u Hrvatskoj donekle razlikuje od srednjoeuropskih država nastalih raspadom Austro-Ugarske. Zagreb : Naklada Jugoslavenski Lloyd. Katalog izložbe. / [ur. što je ulozi kulture u stvaranju ideologije jugoslavenstva kao platforme jedinstva u multinacionalnoj zajednici davalo dodatnu težinu.19 S druge strane.] Charlotte Benton. 229. // Art Deco 1910-1939. Mato. Te su prilike početkom dvadesetih godina izrazito nestabilne. Jaša. Plaketa. godine20 te je za organizaciju preostalo svega tri mjeseca.” Navedeno prema: Grgašević. 152. 27. godine.42 Hinko Juhn. br. 2009.

Zagreb. gdje je tradicija i kvaliteta umjetničkog obrta bila najintenzivnija. Koncept sinteze svih umjetnosti prožima i odnos prostornog okvira interijera s kojim pojedine tematske cjeline i izlošci čine nedjeljivu cjelinu.Marijan Trepše. sa stiliziranim folklornim ornamentima koji je po Hribarovom nacrtu izveo Vojta Braniš. nadvišen freskom Joze Kljakovića u maniri monumentalnog klasicizma s apoteozom dekorativnih umjetnosti. u tome je nezaobilazan doprinos zagrebačkih institucija: Obrtne škole. Marijan Trepše. Etnografskog muzeja i 43 . Razlozi tome su u djelovanju zagrebačke Obrtne škole i utjecaju Beča kao kulturnog središta na Zagreb. Antun Augustinčić za reljefe. od kojih je većina već imala iskustva u dekoriranju reprezentativnih javnih prostora: Vladimir Becić angažiran je za freske u unutrašnjosti paviljona. slikari Milo Milunović. ali i organizacijske prirode te manifestnog karaktera čitave izložbe. 1928. U opremanju paviljona sudjelovali su vodeći hrvatski umjetnici. Zlatko Šulentić i Jozo Kljaković izradili su predloške za vitraje. Frano Kršinić za figuralne karijatide u ulaznom predvorju. a dijelom u tvornici Bothe i Ehrmann. Većina izložaka bila je također hrvatske provenijencije. Muzeja za umjetnost i obrt. dok je namještaj dijelom izveden u Obrtnoj školi. svestrani umjetnik zaslužan za odlučujuće pomake u afirmiranju dekorativnih umjetnosti u Hrvatskoj. Nimalo slučajno. Maksimilijan Vanka. Vitraj Inženjer. U organizaciji cjelokupnog nastupa i u postavu ključnu je ulogu imao Tomislav Krizman. rasvjetna tijela izradio je Ivo Kerdić prema nacrtima arhitekta Vladimira Šterka.

Nimalo slučajno. Među izlagačima su zastupljene i brojne ženske autorice. 1935. Stelle Skopal. Osim nacionalnog paviljona. dvadesete i tridesete godine obilježene su sve većom popularnošću autorske keramike. koji je osim slikarstva i kiparstva uključivao arhitekturu.Svijećnjak. od Jelene Babić i Ivana Gundruma do Marte Plazzeriano.22 U Juhnovom se atelijeru formiraju generacije vrsnih keramičara. Kraljevina SHS predstavila se na 22 Reorganizacijom 1921. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić 44 Akademije za umjetnost i umjetni obrt. nego i senzibilitet i ukus sredine u kojoj su nastali. Blanke Dužanec i Zulejke Stefanini. primijenjenu umjetnost i školu za učitelje crtanja u školama. čiji je udio najkvalitetnije zastupljen u radovima Hinka Juhna i njegovih učenika. . zagrebačka je Akademija za umjetnost i umjetni obrt dobila suvremeniji nastavni program. afirmirajući senzibilitet za svojstva materijala i prepoznatljivi dekorativizam koji očituje ne samo formalne odlike art décoa. Zagreb. među ostalima Branka Hegedušić i Nelly Geiger koje se na zasadama tradicije kućne umjetnosti osobito uspješno realiziraju u međuprostorima “visoke” i “popularne” umjetnosti.

Među izlošcima umjetničkog obrta dominirali su unikatni predmeti i proizvodi kućne industrije.. a ne samo pučke tradicionalne kulture. ističe se civilizacijska razina Hrvatske i građanske kulture Zagreba. 26 Millet. 38. // Art et Décoration. str. polaznika njegove privatne škole te profesora i studenata zagrebačke Akademije. III. 27 Obojica su bili članovi zagrebačkog Organizacijskog odbora: Szabo u svojstvu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. Prema njegovom je mišljenju arhitektura paviljona promašena i bez identiteta. Osim dokumentarne vrijednosti o Krizmanovim brojnim inicijativama u području edukacije. str. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-Croate-Slovène. Nešto blaži je Jaša Grgašević.” 26 Sretan spoj tradicije i moderniteta u kombinaciji s propagandom pokazao se uspješnom formulom koja je nastupu Kraljevine SHS donijela brojne simpatije kulturne i podršku političke javnosti. 188-192. a u svakodnevnoj upotrebi odviše je skupog uvoznog kiča. dok je selekcija arhitekture predstavljena na Esplanade des Invalides.25 U amalgamu naroda trojedne kraljevine. a Tkalčić je bio zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju. ocjenjujući da umjetničkog obrta koji bi imao svojstva nacionalnog identiteta. a što stvarno stanje produkcije domaćeg umjetničkog obrta.24 Zanimljivo je. Umetni obrt. osobito u usporedbi s modernim 23 Osim navedenog. Krizmanovi tekstovi donekle rasvjetljavaju dvojbe o tome što je simulakrum. gdje je bio izložen umjetnički obrt23 i zasebna cjelina posvećena teatru.. 1926. 25 Saunier. Situaciju domaćeg umjetničkog obrta ocjenjuje nezadovoljavajućom: za luksuzne predmete još uvijek nema dovoljno potrebe. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. Procjena Koste Strajnića. Zagreb : Naklada “Jugoslavenski Lloyd”. koji je “un véritable foyer d’art décoratif. potpuno je suprotna. te su studije i značajan teorijski prilog afirmiranju modernog shvaćanja kreativnih potencijala i mogućnosti njihove primjene u proizvodnji. Charles. navodeći impresivan broj nagrada. str. Novembre 1925. Izvještavajući s izložbe Gjuro Szabo i Vladimir Tkalčić27 hvale “otmjenost” paviljona i uspjeh nastupa Kraljevine SHS. još uvijek u Hrvatskoj nema. La Section Yougoslave. Tragom podataka iz uvodnog teksta Gabriela Milleta u službenom katalogu prestižni Art et Décoration posvetio mu je vrlo pohvalno intonirani prikaz.Pariškoj izložbi i samostalnom dionicom među stranim državama u Grand Palaisu. Među izlagačima iz Hrvatske zastupljeni su brojni autori koji pripadaju krugu Krizmanovih suradnika. grupirani tako da individualni autorski rukopisi imaju protutežu u snažnim naglascima folklora. u posebno uređenom prodajnom prostoru mogli su se nabaviti predmeti umjetničkog obrta. reforme i promoviranja umjetničkog obrta. koji je preuzeo organizaciju hrvatskog dijela izložbe. 24 Grgašević. Gabriel. Jaša. kritičara s izrazitim senzibilitetom za moderne medije. 45 . Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliki je među eksponatima udio radova koji su nastali u povodu izložbe. da su reakcije na nastup Kraljevine SHS bile vrlo podijeljene.

Tomislav Krizman i suradnici osnivaju 1926. 11-37. // Bulletin JAZU 2(1982). Plakat za Citroen.46 Božidar Kocmut. Plakat za Zagrebački zbor. 1930. Charles Loupot. str. paviljona Sovjetskog saveza ili Le Corbusierovog L’Esprit Nouveau. primjerima češkog. u Zagrebu udruženje za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 1925.28 Udruženje i istoimena zadruga osnovani 28 O ovoj je temi prva pisala Olga Maruševski: Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. Pod dojmovima Pariške izložbe i potaknut modelima suradnje kreativnih snaga i industrije u Wiener Wersktätte i Deutsche Werkbundu. Pariz. primjerice Ive Kerdića. a da u tome nije bio iznimka svjedoče i mišljenja pojedinih sudionika. Zagreb. .

47 .

48 .

predmete su prozvodili. Plakat Odjeća Friedmann. Program Djela objavljen je u zasebnoj knjižici. Sergije Glumac. između ostalima: Zagrebačka tvornica lustera Lux. 1927. ono će zamijeniti dobrom i solidnom domaćom proizvodnjom. no od ambicioznih planova ostvareno je relativno malo. Po uzoru na Werkbund. što je potrebno i u najskromnijoj kući. Programom je predviđeno i pokretanje časopisa za likovne umjentosti. preuzet će uređaje bogatih salona..Vilko Gecan. osnovni je cilj ponuditi tržištu moderne i kvalitetne upotrebne predmete. čipke. arhitekti i obrtnici. su pod okriljem zagrebačke Akademije za umjetnost i umjetni obrt gdje je Krizman u to vrijeme predavao. što je prepoznala i suvremena kritika.. domova i lokala istom savjesnošću i istim veseljem kao i izvedbu košare za kruh.d. stakla i predmeta od metala. uz iznimku etnografskog pristupa. 49 . Studija za naslovnicu časopisa The Dance. a Krizman mu je dao i vizualni identitet u formi stepenaste piramide. koji će odgovarati modernom ukusu i životu. između kojima su brojni bili već viđeni na Pariškoj izložbi 1925. dječje igračke kao i ostaloga. ćilima i lutaka u folklornoj odjeći. arhitekturu i umjetnički obrt. Tvornica peći Pilot..” 29 Udruženje se trebalo sustavno baviti promoviranjem kvalitete. Zagreb. u Umjetničkom paviljonu. str. vitraji. Zagreb : Tipografija d. od najjednostavnijih do najluksuznijih: “Oni će stvarati takve osnove i nacrte te izrađivati takve umjetničke predmete. Prema predlošcima članova Djela. od opreme interijera (zidno slikarstvo.. bezrezervno podržavajući ustrajnost Krizmanovih napora. 1928. Tvornica 29 Brošura “Djelo” ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. Pedeset i troje autora izložilo je radove u gotovo svim kategorijama umjetničkog obrta. dekorativne keramike. mozaici). Neukusne strane proizvode. 1929. kao i malog građanina kome su sredstva ograničena i zahtjevi skromniji . koje dnevno i svuda susrećemo. Najvažnija je realizacija Djela izložba održana 1927. Među članovima Djela našli su se vodeći umjetnici. jednog od omiljenih motiva art décoa. od kojih su mnogi izlagali na Pariškoj izložbi ili su bili uključeni u organizaciju hrvatske dionice. 4. a zadruga je koncipirana kao ustanova za proizvodnju i prodaju. a zadovoljit će isto tako inteligenta i imućnika. nakita. modnog pribora i uveza.

gdje se Kraljevina SHS predstavila upečatljivim modernističkim paviljonom vrlo inventivne strukture koju čini sklop volumena u snažno . jasno očituju opredjeljenje za modernu urbanu kulturu svakodnevnog življenja. tvornica stakla u Paraćinu. imalo je značajnog udjela i u opremanju nacionalnog paviljona na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. ženske udruge. namještaja Bothe i Ehrmann. Državni čipkarski zavod. kao i oblikovanje izloga zagrebačkog salona šešira Žuta kuća u kojem su se prodavali predmeti iz proizvodnog programa Zadruge. Zagreb.50 Josip Seissel. Nakon zagrebačke. Plakat Pomozite studentima. Vizualni identitet izložbe Djela. 1924. a zahvaljujući odjecima nastupa na Pariškoj izložbi 1925. u znaku apoteoze primijenjenih umjetnosti. školske radionice i privatna škola Kornelije Geiger. Djelo je organiziralo i izložbu u Beogradu.

. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. Populariziranju Škole najviše su pridonijele i godišnje izložbe učeničkih radova s prigodnim katalozima. keramičkog. // Svijet. U okviru redovnih priredbi proljetnih i jesenskih sajmova održavaju se brojne specijalizirane izložbe. sa svrhom “da priređivanjem izložbi i velikih sajmova unaprjeđuje našu industriju obrtnu i prvotnu proizvodnju. Težište na prezentiranju domaće drvne industrije istaknuto je i reljefima iznad četiriju ulaza s prizorima obrade drva koje su izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. a osim toga da podigne promet stranaca” 31. 178-181. // Grafička revija 5(1929). strojobravarskog. 17. ćilimarskog i tekstilnog. Vitraji su prema predlošcima Marijana Trepšea izvedeni u atelijeru Ivana Marinkovića u Zagrebu. Josip Šauli. 51 . Zagrebački zbor i paviljoni. bačve. a uključivanjem u nastavni proces brojnih afirmiranih umjetnika i majstora škola se približila suvremenim europskim školama za umjetnički obrt. najveći su uspjesi ostvareni na Svjetskim izložbama u Parizu 1937. Osim Djela.. Sa stražnje strane paviljona nalazili su se balvani. Svjetska izložba u Barceloni. Zagrebački zbor je ubrzo postao jedan od najvećih međunarodnih sajmova u Europi. Prizemlje i prvi kat bili su obloženi oplatama od plemenitih vrsta drva. i Jošt. Taj je odnos dodatno istaknut grafizmom površina naizmjenično slaganih tamnosivih i bijelih pruga koje pojačavaju ekspresivnost oblika. Reformi umjetničkog obrta u Hrvatskoj značajno je pridonijela reorganizacija zagrebačke Obrtne škole 1932. od automobila i radioaparata do glasovite izložbe Film und Foto koja je u Zagrebu održana 1930. godine. trgovinu i promet.30 Navedena imena potvrđuju da je Krizman i ovom prilikom angažirao vodeće hrvatske autore. a dva panoa s prikazom etnografije izradili su Ljubo Babić i Krsto Hegedušić.. Ivan Velikonja. Moć izložbe kao masovnog medija na primjeru Zagrebačkog zbora pojavljuje se u potpuno drugačijoj ulozi. U profiliranju 30 Navedeno prema: Naš paviljon na izložbi u Barceloni. 31 Citirano prema: Laslo. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. pretvarajući se u središte društvenog života. Osim poticanja trgovine i potrošnje. 14. str. koji evocira brod. Bruno Bauer i Vladimir Šterk. kada je škola znatno osuvremenjena osnivanjem novih odjela: elektrotehničkog. Ipak. poput artdécoovskih plakata gdje je perspektivni prikaz u funkciji isticanja dramatičnih vizualnih efekata. izrađenim zajedno s kompletnim namještajem u hrvatskim tvornicama.hijerarhiziranom odnosu. Zbor je zahvaljujući atraktivnim programima privlačio sve širu publiku. Aleksander. i New Yorku 1939. str. Suradnja s domaćom industrijom postaje sve intenzivnijom. daske i drugi proizvodi drvne industrije tvoreći svojevrsnu instalaciju na otvorenom. 141-153. grafičkog. samo godinu dana nakon njezine premijere u Stuttgartu. a time je rasla i njegova uloga u generiranju moderne kulture. Bogoslav K. Bojan Baletić]. u opremanju unutrašnjosti paviljona sudjelovali su arhitekti Stjepan Hribar. Utemeljen 1909. 2007. kolovoza 1929.

plakati oblikovani u duhu dekorativnog modernizma. jedna od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima. u rasponu od kubističkog dekonstruiranja slike i apstraktnih geometrijskih kompozicija na tragu konstruktivističkih i utjecaja De Stijla. . Upravo za navedeni Zbor32 Sergije Glumac izradio je seriju od 14 varijanti plakata koji predstavljaju sintezu suvremenih tendencija u oblikovanju plakata.33 Prepoznajući plakat kao neizostavni “faktor moderne kulture”. od turizma i kulture do komercijalnih i propagandnih plakata klasificiranih prema temama. među kojima se nalaze vrhunska ostvarenja poput plakata za Citroen Charlesa Loupota. Istovremeno. većina osvrta kao najuspjelija rješenja izdvaja upravo komercijalne plakate. Zastupljene su sve namjene. čiju visoku razinu kvalitete možemo tek dijelom rekonstruirati iz dostupnih podataka o autorima i temama. Otto Antonini. Vladimir i Zvonimir Mirosavljević) stvorena je u javnom prostoru dinamična slika Zagrebačkog zbora. kolaža i montaže. rješenja izrazito ekspresivnog naboja. to je razdoblje dotad nezabilježenog procvata vizualnih 32 Riječ je o velikom proljetnom sajmu na Zagrebačkom zboru održanom od 21. sve do snažnih geometrijskih kompozicija koje apelativno djeluju na promatrača. plakata za Wembley Spensera Prysea i Glasa Taylora. na Zboru je održana velika međunarodna izložba plakata i reklamnih tiskovina. 336-347. Ljubo Babić. plakata za Canadian Pacific i švicarskih turističkih plakata. u osmišljavanju vizualnog identiteta sudjeluje i zagrebačka podružnica jedne od vodećih europskih marketinških agencija Publicitas. Ivan Tabaković. Godine 1926. Plakati za Zagrebački zbor 1926. odnosno dizajnerskog studija Atelijer Tri (Božidar Kocmut. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). Andrija Maurović. pulsirala ritmovima urbane kulture. U funkciji naručitelja Zagrebački zbor dao je snažan poticaj promoviranju i profesionalizaciji dizajna dvadesetih i tridesetih godina. Istovremeno. Sudeći po odjecima u medijima. Ernest Tomašević. str. ožujka 1926. 33 Galjer. obraćajući se najrazličitijoj publici. do 28. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004).52 Zagrebačkog zbora u modernu manifestaciju svijest o važnosti komercijalnog grafičkog dizajna predstavlja konstantu koja se očituje na različitim reprezentacijskim razinama. godine Zbor ima vlastiti propagandistički odjel. Pavao Gavranić. Jasna. koja je. a od 1924. propagandnog plakata Bernda Steinera. do rješenja zasnovanih na znalačkom korištenju citata. Emil Vičić. a reprezentativni uzorak od četiri tisuće izložaka (tri tisuće inozemnih i tisuću domaćih plakata) pružio je presjek suvremene svjetske produkcije i ujedno pokazao dosege lokalne sredine. Već 1922. riječ je o iznimno značajnoj izložbi. Stoga su među plakatima za Zagrebački zbor zastupljeni narativno-realistički. angažiranjem kreativnih osobnosti kao što su Sergije Glumac. U prilog strategiji modernog načina tržišnog komuniciranja koje zahvaljujući Zagrebačkom zboru postaje sastavni dio vizualne kulture svjedoče i brojne izložbe.

1923. koji uvodi potpuno drugačiji vizualni jezik. Igrom slučaja. u kojem su osim ranije dominantnih tema iz područja kulture sve više zastupljena putovanja i turizam. Drugi značajan izvor utjecaja avangarde u hrvatskoj sredini bio je Bauhaus. U Parizu 1925. odnosno težnje oblikovanja totalnog umjetničkog djela. ekspresivne kompozicije i tipografiju. futurizma. Božidar Kocmut i Vladimir Mirosavljević školovali su se tijekom dvadesetih godina u Parizu. Konceptualna arhitektoničnost i elementarizam plakata Pomozite studentima (1923. Sergije Glumac. nacrti za scenografije i kazališne kostime i opremu knjiga nedvojbeno upućuju na onodobnu umjetničku ideologiju Lisickog i Rodčenka i utjecaje De Stijla. uključen u djelovanje korporativnog udruženja Union Continentale de la Publicité. Centroreklam. Pragu. pridružuje i Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago.). ∑ 1925. Njima se 1928.).komunikacija u Hrvatskoj. ∑ 1964. upijajući utjecaje ekspresionizma. politička propaganda i reklamni sadržaji. U Zagrebu krajem dvadesetih osim Publicitasa djeluju reklamni zavodi Interreklam d. kubizma i konstruktivizma. Anka Krizmanić. Berlinu i Dresdenu i u trenutku osnivanja zavoda Imago bili su u području grafičkog oblikovanja već formirane autorske osobnosti. ∑ 1961. do 1925. Beču. Najzanimljiviji među njima nedvojbeno je Sergije Glumac (1903.). gdje se našao u središtu avangardnih zbivanja.) nastaje između Berlina. Kreativni pristup i znanstvene zasade u poimanju oglašavanja kao medija i čimbenika društvenih promjena rezultirali su tijekom djelovanja 53 . u kojoj konstrukivizam predstavlja uporišnu točku. sport. nastaje u duhu i razdoblju zenitizma i multidisciplinarna produkcija Josipa Seissela. Istovremeno. Njegov teatarski opus (1923. neuobičajene. s koncepcijama mehaničke umjetnosti i teatra kao sinteze čovjeka i stroja.. što ukazuje na živu tržišnu i gospodarsku aktivnost. u grafičkom oblikovanju opredjeljuje se za redukciju slike. od 1922. Orbis i brojne manje oglašivačke agencije.).) proučavao je psihološke aspekte reklame još za vrijeme boravka u Beču (1922.d. Dobro informiran o aktualnim zbivanjima na području reklame u svijetu. studije zenitističke arhitekture. Zagreba i Pariza. Njegov osnivač Miroslav Feller (1901. agilni i svestrani Feller u okviru brojnih aktivnosti namijenjenih promoviranju oglašavanja u zavodu Imago okuplja vrhunske suradnike. a po povratku u Zagreb nastavlja se baviti teorijom oglašavanja. inverzne perspektive i simultano prikazivanje (Kino. zaduženog za postav austrijskog paviljona na Pariškoj izložbi. upoznaje Friedricha Kieslera. koji tada nepoznatog studenta akademije Andréa Lhotea poziva na sudjelovanje u smotri svjetskog avangardnog teatra International Theatre Exposition u New Yorku 1926. Reklame. ∑ 1924.

U skladu s tim i strategije uvjeravanja stvaraju kulturni narativ koji više nije određen opozicijama muško-žensko. U promoviranju suvremene kulture ključna je uloga masovnih medija. Jedna od najistaknutijih i najzanimljivijih među njima je 34 Opširnije o ovoj temi vidjeti u tekstu Lovorke Magaš: Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920-ih. . koji kulminiraju uvođenjem diktature 1929.54 Zavoda (1928. ali i ambijent moderne urbane kulture. u 20.34 Riječ je o pomno artikuliranom odnosu riječi i slike. str. Kulisa. Prve pojave feminističkog pokreta nastaju u doba hrvatske moderne na prijelazu 19. nego se sve češće identificiraju s obrascima zaposlene žene. a osim brojnih praktičnih savjeta i informacija časopis je vrijedan i kao izvor ilustracija s europskim i američkim primjerima reklamnih oglasa.) reklamnim kampanjama i oglasima koje su unijele potpuno nove standarde u dotadašnje konvencije novinskog oglašavanja. 99-118. Naime. zasnovane na vizualnoj simbolici ikoničkog znaka transponiranog u složenu intermedijalnu igru. U okviru djelatnosti Zavoda pokrenut je 1929. Reklama). među kojima pojava ilustrirane revije Svijet 1926. One više nisu samo racionalne domaćice. // Peristil 51(2008). racionalno-iracionalno./1929. na način srodan suvremenim Cassandreovim rješenjima. robna kuća Kastner i Öhler predstavlja zagrebačku varijantu idealnog mjesta za neometani užitak kupovine. kada intenziviranje zanimanja za društveni položaj žene u književnosti i publicistici afirmira prvu generaciju autorica ženskog pisma. godine. Većinu tekstova objavljenih u ukupno 4 broja napisao je Miroslav Feller. Primjerice. i časopis Reklama. dok je žena (isključivo) trošila i zabavljala se. prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj međuratnog razdoblja. Politička situacija u Kraljevini SHS dvadesetih je godina obilježena turbulentnim događajima. ruralne sredine u modernu. Primjerice. precizno formuliranim s obzirom na rodni identitet i karakteristike društvene grupe kojoj se obraća. pozitivno-negativno. kampanja za odjeću Friedmann uključuje filmsku dimenziju vremena kao strukturalni element. označava prekretnicu. brižne majke i dokone dame. što se u reklamnom diskursu očituje konstruiranjem specifičnih “tipova” ženskih potrošača. tržišnom gospodarstvu i industrijskoj proizvodnji orijentiranu novu državu poistovjećivala s kulturnom paradigmom Zapadne civilizacije. Novosti) i tjednika (Svijet) kao i specijaliziranih časopisa (Ženski list. Posebno mjesto zauzimaju serije oglasa za gramofone i ploče His Master's Voice. Reklame i reklamne kampanje očituju bitne promjene u dotadašnjoj podjeli rodnih uloga. ranije je zarađivao samo muškarac. Pri tome su se jednako uspješno komunicirali s najširom publikom visokotiražnih dnevnih novina (Jutarnji list. U tim se okolnostima mogućnost preobrazbe zaostale. koja reklamirani proizvod pretvara u moćni simbol modernog doba. stoljeće. u seriji oglasa za Krznariju Vinicky neobično filmsko kadriranje naglašava image moderne žene.

fotografija. 36 Detoni Dujmić. Jagoda Truhelka : Izabrana djela. rođendana.) i dva sveska proze Gospođa doktorica (1919. 37 Riječ je o prigodnom uvezu u platno oslikane prednje strane korica. dramaturg. oblikovanje: Aladar Baranyai . zaštiti djece. koji sadrži pripovijest Sjena (1919. Zagreb. ženskom pravu glasa. Zagreb : Matica hrvatska. a dvadesetih godina i jedna od najborbenijih aktivistica u institucionalizaciji feminizma.-1968. književni i likovni kritičar.]. 1997. Sudeći prema posveti. spisateljica i novinarka svestranih interesa. 1921. objavljuje studiju Naše ženske škole i kako nam koriste. trgovini bijelim robljem. prostituciji. nastao je 1925. i namijenjen je Izidoru Kršnjaviju u povodu 80.55 Adela Milčinović (1879.). autorica brojnih tekstova o ženskim udrugama. kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.). Isprva kao supruga Andrije Milčinovića35 postala je zarana “suputnicom moderne”36 ∑ 1904. Ilustracija na koricama prigodnog uveza knjiga s njezinim proznim tekstovima37 s motivom koji upućuje na suvremene futurističke stilizacije tijela u pokretu nije stoga tek intervencija vrlo efektnih 35 Andrija Milčinović bio je pisac. Salon vile Ilić. Adela Milčinović : Izabrana djela. Dunja [prir. ženi u budućnosti.

izražajnih svojstava. da je trupa produžila boravak sa šest dana na šest tjedana. .39 a nekoliko je predstava odigrano i u Beogradu. kći Andrije i Adele Milčinović. predstavio glasoviti Rudolf Laban. 39 Đurinović. Zagreb 1937.. u njegovoj plesnoj trupi Tanzbühne pleše Vera Milčinović. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti.) u tematu posvećenom fenomenu nove plesne umjetnosti programatski izvještava o događaju koji je u Zagrebu primljen s tolikim oduševljenjem. 38 Autorica ilustracije je Deša Milčinović. 2007. oblikovanje: Srećko Sabljak.38 Tijelo u pokretu pri tome je vizualni simbol slojevitog značenja: kada se u okviru europske turneje Zagrepčanima u proljeće 1924. Kazališni časopis Comoedia opširno izvještva o gostovanju. a novopokrenuta “revija za sve pojave scenskog života” Scena (1924. Zagreb : Klovićevi dvori. Ples. U međuvremenu je Laban u okviru izložbe Proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu održao predavanje. mlađa kći Adele i Andrije Milčinovića koja je bila slikarica. str.56 Naslonjač. Maja. nego prije svega samosvjesni čin. 220-221.

prva je žena u sastavu nastavnog osoblja na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu.U povodu gostovanja Labanove trupe u Zagrebu nastala je i serija plesnih studija Sergija Glumca u kojima je sjajno interpretirao tijelo u pokretu. Tijekom čitavog radnog vijeka bila je jedina žena među predavačima. Već u prvu generaciju upisano je pet polaznica koje studiraju po po istom programu kao i njihovi muški kolege. pridružila se stremljenjima u traženju autohtonog “našeg”.44 Za uključivanje ženskih autorica u zbivanja na umjetničkoj sceni Boca. Zdenka Sertić. a spominje i repodukcije radova Olge Höcker i Tereze Paulić. Marijan Trepše. Ernest Tomašević. oblikovanje: ključnu je ulogu imalo osnivanje Privremene više škole za umjetnost i umjet. Svijet. Odjel na internacionalnoj izložbi knjiga u Leipzigu.). Zagreb. u okviru jugoslavenske dionice najzastupljeniji su bili hrvatski i slovenski autori. Pjer Križanić. II. A. do 1941. Anka Martinić. Arthur Schneider. br. 43 Na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu predavala je sve do umirovljenja 1946. prvenstveno na razini edukacije.. Podizanju svijesti o važnosti kućne industrije i umjetničkog obrta pridonose početkom 1920-ih godina novi oblici institucionaliziranog djelovanja i promoviranja. a od 1919. knjiga IV. Anka Martinić i Anka Krizmanić bile jedini izlagači iz Hrvatske. Tomislav Krizman. “narodnog” izraza koji je dvadesetih i tridesetih godina bio jedan od najsnažnijih impulsa kulturne produkcije. da su na glasovitoj izložbi Die Presse u Kölnu 1928. Uz organizatora toga nastupa Ljubu Babića. među izlagačima su bili Olga Höcker. Zagreb : Ex libris. ni obrt u Zagrebu 1907. 65-283-865. Tereza Paulić.. Olga Höcker. Sljedeći je korak osnivanje privatne škole Tomislava Krizmana 1910. 1930. koja se sustavno bavila tipografijom i grafičkim oblikovanjem.41 Simptomatično je. 1951.43 Nastojeći uspostaviti autentični nacionalni tip pisma. (Jugosl. godine.) 42 Navedeno prema dokumentaciji o nastupima Kraljevine Jugoslavije na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1921. 2003. . 249. u kojoj je nastojao bar djelomice realizirati ideje o reformi umjetničkog obrta. godine. za službeni državni nastup Ministarstvo vanjskih poslova nije odobrilo sredstva.. Vladimir Kirin. god. 12. Naime. 44 Olga Höcker objavila je i priručnik Ukrasno pismo (Školska knjiga. Tako agilni 40 Avangardni teatar Sergija Glumca.40 Na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi knjiga u Leipzigu 1927.42 Među njima se osobito ističe Olga Höcker. IX. 1927.Blanka Dužanec. godine. str. 17. J. 41 Anonimni tekstopisac priloga u ilustriranoj reviji Svijet navodi da je uvodni tekst u katalogu napisao dr.

Odjeci avangarde u Zagrebu se intenziviraju već početkom 1920-ih godina. jednu od pionirskih teorijskih studija ove vrste. gdje je studirala fotografiju. usprkos Micićevom konceptu “Barbarogenija” više obraća suvremenim europskim pokretima nego zagrebačkoj umjetničkoj sredini. Ivana Tomljenović. ∑ 1930. Ivana Tomljenović Meller. Časopis Comoedia u prvom broju 1923.. 1930. scenografiji i osobito u luminokinetičkim instalacijama za opremu izloga koje je realizirala u Pragu u prvoj polovini 1930-ih. Boško Tokin 1920. u Le Corbusierovom časopisu L'Esprit Nouveau objavljuje tekst Essais d'une esthétique cinégraphique. nastojeći dati organizirane poticaje razvoju kućne industrije i njezinom povezivanju s primijenjenom umjetnošću. Trupa Margarite Froman donosi u Zagreb repertoar Djagiljevljevih Ruskih baleta i primljena je s oduševljenjem. Orbita zenitističkih stremljenja stapanju umjetnosti sa svakodnevnim životom privukla je niz umjetnika. u suradnji sa Ženskom udrugom za narodnu umjetnost na čelu sa Ženkom Frangeš osniva u Vidovcu zadrugu za izradu narodnih igračaka. Njezini radovi sa studentske izložbe po završetku pripremnog tečaja u klasi Josefa Albersa očituju senzibilitet za različite medije. na studijsko putovanje po Češkoj i Poljskoj da bi proučavao kućnu industriju. Marija Baranyai. a stečena je iskustva nastojao primijeniti u vlastitoj sredini. paradoksalno. koji je kasnije došao do izražaja u grafičkom oblikovanju plakata. Sredstvima navedenog Odjela za socijalnu politiku 1922. Predložak za plakat Meinl. donosi fotografije izvedbe Schlemmerovog baleta. ponajviše zahvaljujući intelektualnim krugovima okupljenim oko časopisa Zenit koji se. koja se već tijekom boravka na Bauhausu 1929. Recepciji avangarde u zagrebačkoj sredini značajno su pridonijele veze s Bauhausom. Šestero studenata podrijetlom iz Jugoslavije: Avgust Černigoj. u kojima je ostvarila sintezu bauhausovske funkcionalističke estetike i artdécoovskog modernizma. fotografija. Gustav Bohutinsky i Selman Selmanagić tijekom boravka na Bauhausu postali su sudionici eksperimentalnog umjetničkog i edukacijskog modela. Otti Berger. fotomontažama. od književnika i slikara do arhitekata. U tom smislu ilustrativni su radovi Ivane Tomljenović Meller. . a ta se iskustva na različite načine očituju i u njihovom daljnjem djelovanju.58 Vojta Braniš kao stipendist Odjela za socijalnu politiku Savske Banovine odlazi 1921. profilira u multimedijsku umjetnicu. opremi knjiga.

I dok su interijeri purističke jednostavnosti poput vile Pfefferman bili odviše radikalni da bi poslužili za transmisiju novih koncepcija u široj javnosti. u Zagrebu. Prostorni sklop paviljona i koncept postava tvore sintezu tradicijskih kulturnih vrijednosti i moderniteta. Koncept sinteze arhitekture. riječ je o programatskom činu kojim proklamira vlastitu pripadnost suvremenom poimanju funkcionalističke modernističke estetike. gdje osniva školu za ritmiku i gimnastiku. Kada Mladen Kauzlarić za pojedine interijere u vili Spitzer (Novakova 15) odabire namještaj od čeličnih cijevi i kože. ostvarivši još za vrijeme studija značajne rezultate u eksperimentiranju novim materijalima i tehnologijom u suradnji s tvornicama. toliko omiljena da je jedankopravno zastupljena u art décou i u avangardnim tendencijama. koji je bio okosnica čitave izložbe. svojedobno jednog od zagovornika tendencija avangardi. katalozi tvornice Thonet s najnovijim modelima metalnog namještaja i njoj su bili logičan izbor. Istovremeno. pokazala se stoga kao jedini mogući izbor. ili crta studije interijera na kojima vlastiti dizajn postavlja uz bok Le Corbusierovom i namještaju Charlotte Perriand. kaja se nakon zagrebačke Akademije i uključivanja u aktivnosti udruge Djelo upisala na Bauhaus 1927. Kada sa svojim suprugom liječnikom Stjepanom Betlheimom početkom tridesetih nabavlja namještaj za novi stan na Trgu N. visoki standardi oblikovanja stambenih ambijenata koje sustavno afirmiraju arhitekti na čelu s Aladarom Baranyaijem postali su posredstvom masovnih medija dostupni i općeprihvaćeni u široj javnosti. govore u prilog i vizure Gradske kavane na glavnom trgu s metalnim stolcima Miesa van der Rohea. Da nije riječ o izoliranom slučaju. kao i podatak da su se knjige objavljene u biblioteci Bauhausa mogle nabaviti u zagrebačkim knjižarama. koji sugerira velike razvojne potencijale tadašnje Jugoslavije i njezinu posebnost. Iako je za nastup na Exposition Internationale des arts et techniques dans la vie moderne u Parizu 1937. skulpture i slikarstva. njeguje veze iz studentskih dana s prijateljima iz bauhausovskog kruga u Weimaru. dosljedno je proveden i u interijeru paviljona.U krugu bauhausovskih studenata nezaobilazna je Otti Berger. 59 . gdje se u okviru radionice za tekstil afirmirala kao jedna od najizrazitijih autorica. No najveći problem bio je nepostojanje stvarne podloge za artikuliranje nacionalnog identiteta. odnosno tradicije i kulture. Kraljevina Jugoslavija odabrala reprezentativno obličje konceptualne arhitekture prema projektu Josipa Seissela. građanskoj kulturi Zagreba s početka tridesetih pripadaju i osobe poput Marie-Luise Betlheim koja. Tehnika kolaža i montaže raznorodnih sadržaja. riječ je o povratku tradiciji. nastanivši se 1927. Bauhausovska ideologija bila je prisutna i u kulturi svakodnevnog življenja.

60 .

Moda I STIL ŽIVOTA DJURDJA BARTLETT 61 .

prikazuje pomno našminkano naslovnica. a njegove su novotarije i napredovanje promicani uz pomoć masovnih medija poput filma. taj je način života ionako trebao brzo nestati. Tehnološki je razvoj bio preduvjet zapadnog moderniteta. ilustriranih časopisa i dnevnih novina. Napretkom novog industrijskog doba. sa Svijet u svibnju 1926. Crtež prati kratka tekstualna poruka: “Zagrepčanka i Bubikopf”. žena na naslovnici nije samo podrezala svoju dugu kosu u novu. očima čiji je značaj naglašen crnom kozmetičkom olovkom te usnama oličenim u crveno. Ti su novi mediji promicali nove mode i nove stilove života: kratke . naslovnicom dominira njezina glava s kratkom kosom. 1926. 5. U dvadesetim je godinama prošlog stoljeća upravo žena obilježila modernitet i postala glavnim potrošačem njegovih rituala.62 C RTEŽ NA NASLOVNICI zagrebačkog ilustriranog časopi. Premda čitatelj također primjećuje jednostavnu košulju i jaknu muškog kroja. pomodnu frizuru. No. Ona je istodobno odrezala i sveze sa starim svijetom i njegovim stilom života. modernu djevojku dvadesetih godina prošlog stoljeća.Oto Antonini. Svijet. 22. Šminka i frizura definiraju ju kao novu. lice mlade žene s obrvama izvučenim u luk.

egzotičnim putovanjima te holivudskim filmovima i njihovim zvijezdama. koji je preferirao veće fotografije na račun teksta te inzistiranjem na novosti i senzacionalizmu u izvještavanju. 21. Stvarne ekonomske promjene. izvještaje o najnovijim pariškim modnim trendovima. . Mediji su bili podjednako zaslužni za transmisiju zapadnog moderniteta i njegovog vizualnog jezika u hrvatsko društvo. imao svega oko 110.000 stanovnika. Oni su objavljivali fotografije s modnih revija. teniskim turnirima. U stvarnosti. brzom i uzbudljivom svijetu. Ipak.haljine. sportove. kabaretske predstave i nove provokativne plesove poput tanga i charlestona. hrvatski su se tiskovni mediji ugledali na odgovarajuće zapadne modele. Hrvata i Slovenaca. Uloga hrvatskih medija u promicanju moderniteta Hrvatski ilustrirani časopisi i dnevni listovi savršeno su utjelovili tu žeđ za novim i spektaktularnim. mobilnost. 12. noćne klubove. jazz-orkestrima i plesovima. 63 Reklama za Nivea kremu. njegova je entuzijastična medijska promidžba poljuljala konvencionalne predodžbe o ženskom rodu i tradicionalnom stilu života. ali je 1921. dotičući tek površinu društva. Taj se medijski promican modernitet odvijao uglavnom na simboličkoj razini. Zagreb je brzo rastao. natječajima ljepote. upravo zbog njihova nedostatka. nastalog raspadom austrougarskog carstva. te za uspostavljanje domaćih modernističkih rituala. Hrvatska je u to vrijeme bila dio Kraljevine Srba. frizuru s kratkom kosom. automobilskim utrkama. 1935. dvadesetih su bile tek u začetku.500. sunčanju. u svakodnevici je prikazivanje svih vidova novog modernističkog svijeta i njegovih očitovanja bilo naglašenije. te izazvala otpor u konzervativnijim krugovima tadašnjeg hrvatskog društva. koje bi uključile razvoj industrije i financijskog tržišta. Ta brojka je deset godina kasnije narasla na još uvijek skromnih 185. Na predodžbenoj razini. modernom baletu. činilo se da Hrvatska pripada tom novom. Svijet. S druge strane. Stilom prezentacije. balovima.

Haljina. . -1928. Pariz. Hrvatska. kreacija: Jean Patou. 1927.64 Večernja haljina. oko 1925.

Uzbudljive vijesti o novim prijevoznim sredstvima poput zrakoplova također su promicale i ideju o brzom napretku. Izložba je predstavila luksuzne 65 Večernja haljina. Zahvaljujući svojim tehnološkim čudima. Worth. Taj se stil službeno rodio na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu (Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes) 1925. oko 1926. Bourjois. Pariz. no prava se revolucija dogodila tek sredinom dvadesetih godina. Zaokret prema opuštenijem ženskom stilu odijevanja počeo je već pri kraju Prvog svjetskog rata. Dvadesete su godine prošlog stoljeća donijele i posve novu modu. Moda Dama i art déco moda. L'Oreal. Iz Pariza su stizale novosti o sofisticiranim modnim trendovima i naprednom stilu kupovine. Hollywood je. sa stilom koji je poslije nazvan art déco.Zapadni je modernitet stigao u Hrvatsku kao spektakl. pak. parfeme. poput oglasa za aumobile marki Ford i Lincoln. koji su različite svjetske prijestolnice hranile i različitim sadržajima. stvarale su dodatno povoljno okružje uvođenju moderniteta u Hrvatsku. Francuska je prijestolnica također bila izvor vijesti o škakljivim užicima u brojnim izvješćima o njezinim noćnim klubovima i kabareima. godine. s filmovima i filmskim zvijezdama donosio masovni glamour. od posljednjih modela automobila pa do nebodera. . Reklame za strane luksuzne proizvode u domaćim medijima. pudere i kreme marki Coty. Amerika se doživljavala i kao Budućnost. Elida i Nivea.

Svijetova je idealna čitateljica bila profinjena i bogata dama. 1933. njihovi jednostavni krojevi i izdužene linije zamijenili su prethodne voluminozne oblike ženske odjeće. Art déco se estetski oslanjao na raznolike stilske citate. Otta Antoninija. modele vodećih pariških dizajnera./34. predložak za haljinu. savršeno korespondirali s art déco stilom modnih ilustracija koji je prevladavao na Zapadu. smioni su crteži osnivača i ilustratora Svijeta.. koji su se sastojali od izrazito dekorativnih haljina i večernjih toaleta. U tadašnjim je europskim i američkim ženskim magazinima njihov modernitet dodatno naglašen modnim crtežima koji su stilom podsjećali na avangardne likovne pokrete poput futurizma i kubizma. Časopis Svijet.. Zagreb. Mnoge je ilustracije pokazuju kako pleše. Hrabrim potezima kista i jarkim bojama te estetizacijom svakodnevice. igra tenis ili se u svom budoaru sprema za još jednu u nizu noćnih zabava. često je izvještavao o tim pomodnim i elegantnim pariškim trendovima. Svijet demokratski aludira na cjelokupnu zagrebačku žensku populaciju u blago ironičnom članku “Zagrebčanka i moda” objavljenom u svibnju 1926. u rasponu od starog Egipta. 66 Kornelija Geiger. koji se pojavio 1926. vozi automobil.Večernja haljina. i te su luksuzne haljine bile urešene kompliciranim vezom i perlicama. Zagreb.-1925. Ipak. što je art déco haljine učinilo modernima. Poput svojih secesijskih prethodnica. premda je samo dama mogla sebi . jer su se oni uklapali u njegovu viziju modernističkog luksuza. Rimskog carstva i Bizanta pa do slavenskih i dalekoistočnih motiva. 1920.

koji je vodila fotografkinja Antonija Kulčar. Redoviti su izvještaji vjerno prikazali zaokret od raskošne izvezene večernje odjeće prema sportskim kompletima jednostavnih linija kakve su promicali Jean Patou i Coco Chanel. Jutarnji list je pohvalio tu inicijativu: “Svrha je ove priredbe da u prvom redu pokaže općenito. izgubila je svoju mladalačku zaigranost. divne čarape i poetične šešire”.priuštiti najnovije modele i imala dovoljno vremena da u njima uživa. komentirao da pametne žene opet cijene “vanjsko obilježje njihovog ženstva . nagađao hoće li Zagrepčanke oponašati komplet “žene koja je potresla temelje imperija”. bilo fotografijama odjeće vodećih pariških kuća visoke mode. 1922. Pariška visoka moda. dok se s druge strane možemo 67 . napustio prijestolje. lake cipelice. uz časopise poput Svijeta. Njihova se odjeća zasnivala na elegantnim kombinacijama kardigana i suknje i bila jednako skupa. uključujući krojače. Moda je postala konzervativna. modne salone. održala se na Zagrebačkom zboru 1924. jasno.dugu kosu”. Ta nedostižna elegancija i ozbiljni glamour bili su modni odgovor na globalnu gospodarsku krizu i prijetnju novog svjetskog rata. koliko imamo sposobnosti i smisla. koji svoje odjevne potrepštine nadmiruju u Beču. žena zbog koje je engleski kralj Edward VIII. U svom blago senzacionalističkom stilu. Prema kraju dvadesetih godina. godine.Torbica. pojavljivala i u dnevnim novinama Jutarnjem listu i Večeri. prava Svijetova modna junakinja. Svijet je svoje idealne čitateljice izvještavao o najnovijim luksuznim modnim trendovima. dragocjena krzna. U tridesetima se Hollywood sa svojim neopisivo glamuroznim zvijezdama u dugim pripi. ekstravagantnim krznenim kaputima i velikim Werkstätte. šeširima. uglavnom preko portreta iz studija Foto Tonka. Holivudska zvijezda Joan Crawford i Wallis Simpson. pa i u Grazu. Prva modna revija s odjećom članova Udruge hrvatskih obrtnika. bilo posredstvom Antoninijevih crteža. koja se u to vrijeme. Luciena Lelonga i Molyneuxa. postižući dojam dužine asimetričnim umecima. nakon što su to već učinile Amerikanke i Engleskinje. Wiener jenim večernjim haljinama. dnevnik Večer je 1937. da se i na polju osebujnosti ukusnog odijevanja ogledamo sa inozemstvom te da se tako od njega emancipiramo Još danas ima Zagrepčana. nametnuo kao najvažniji modni utjecaj. suknje su se postupno produžile. postolare i frizere. Časopis Kulisa je u rujnu 1929. sa svojim su savršenim kostimima strogog izgleda predstavljale novi ženski ideal. Istodobno se razvijala i domaća moda. Beč. jer rado mijenja toalete i odijeva se u “skupe svile. modistice. Redovita Svijetova rubrika “Iz zagrebačkog društva” ekskluzivno je predstavljala te profinjene dame. Ona je. Ženskog lista i Kulise. ali je djelovala mladenački i moderno. poimence Wortha. Žene su iznova počele nositi dugu kosu. Paula Poireta.

Oni će ih zadovoljiti ne samo u pogledu izradbe. travnja 1924. U tridesetima su se modne revije članova Udruge hrvatskih obrtnika preselile u hotel Esplanade. 8. . toliko i gospoda povjeriti svoje narudžbe domaćim obrtnicima. Svijet je naglasio da su domaći krojači ponudili savršeno izrađenu odjeću po posljednjoj modi: “Zato mogu mirne duše koliko naše dame. 45 Jutarnji list. naslovnica. da to isto možemo dobiti i u Zagrebu od domaćih proizvodjača” 45. 1929. 4. 31. U izvještaju iz 1935. str. Svijet.. najmodernijih modela”.. 6.68 Oto Antonini. danomice uvjeriti. već i same kreacije i zamisli novih.

1928. proizvođaci kožne galanterije Tržec i drug te Sljeme pokazali su ženske torbice i putne torbe. 10. godine. Matić je svojedobno radio u prestižnoj pariškoj modnoj kuci Worth te je kasnije 69 Zagrebački zbor. najuspješniji je ipak bio Banovinski čipkarski tečaj Lepoglava. elegantne haljine u svom salonu u Martićevoj 5. Naše moderne gospodje i narodno vezivo. smješten u Dugoj ulici 8. podjednako kao začetnik Hrvatske udruge obrtnika 1906. Svijet. Salon V. 27. Vidrić i drug. Na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Angelina i Pejak svoje su šešire pokazale i na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. Svijet. dok su Rozalija Vidrih i Pavao Kostenjak izložili svoje cipele. Angelina i Dragica Pejak dizajnirale ženske šešire po posljednjoj modi. 1926. I zagrebački dućan Printemps te salon Maison Tea donosili su najnovije pariške trendove. I drugi su hrvatski obrtnici sudjelovali na toj velikoj međunarodnoj manifestaciji: Mila Granitz. njihove su čipke osvojile zlatnu medalju. Gospoda su cilindre kupovali od Ljudevita Geresdorfera. U tridesetim je godinama Mella Zwieback dizajnirala duge. nastavio promicati parišku umjesto bečke mode u svom salonu. dizajnirao je elegantnu mušku odjeću. Marija Hadjina i Hanja Sekulić izložile su dizajn haljina. Dućani Lebinec i drug te Bačić i Vurdelja nudili su najmodernije tkanine. Gjuro Matić bio je ključna figura početkom dvadesetog stoljeća.Domaći su saloni procvali u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Pod umjetničkim vodstvom Danice Brössler. dok su modistice Dragica Šmid. . godine. 2. te kao vlasnik uglednog salona Robes et Confections u središtu Zagreba. 27.

Budimpešta. oko 1925.70 Haljina. .

Geometrijski stil u kroju i uzorcima bio je dodatni karakteristični element odjevnog stila art déco. godine: ispunjavala su modernističku potragu za autentičnošću u kulturama izvan okružja razvijene zapadne civilizacije. Britanski Vogue je na svojoj naslovnici iz siječnja 1925. 1926. etnička su nadahnuća odigrala dvostruku ulogu na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. sportom nadahnute kostime načinjene od tkanina sa živopisnim geometrijskim uzorcima koje je sama dizajnirala. koju je dizajnirala Sonia Delaunay. U Parizu je avangardna umjetnica i modna dizajnerica ruskog porijekla Sonia Delaunay nudila minimalističke. ali i u umjetnički nadahnutim smionim geometrijskim uzorcima na haljinama. apstrakcije. Njegova brzina i tehnološka dostignuća bili su utjelovljeni u plošnosti modernističkih kubističkih slika.Art déco i moda kao umjetnički projekt. U potrazi za egzotičnim i neobičnim. pridonoseći njegovoj modernističkoj vjerodostojnosti. U svom osvrtu na odjevni i tekstilni dizajn službena publikacija Enciklopedija modernih primijenjenih i industrijskih umjetnosti u dvadesetom stoljeću prepoznala je te napore: 71 . Hrvata i Slovenaca ∑ predstavio tradicionalne narodne nošnje i vez. Bila je odjevena u haljinu ukrašenu stiliziranim ruskim etničkim motivima. Oni su su savršeno odgovarali modernističkom interesu za geometrijom kao progresivnim vizualnim jezikom. ali su također omogućila tim zemljama da predstave svoju izvornu kulturu u novom. Epidemija art déco je prigrlio etničke uzorke. 20. ali ih je pojednostavio do geometrijske Charlestona. modernističkom i kozmopolitskom kontekstu. ali i primjenu pročišćenih etničkih motiva na haljinama i modnim dodacima modernističkog stila. Svijet. Načelno. 11. Hrvatski je tekstilni i odjevni izbor ∑ u sklopu paviljona Kraljevine Srba. godine objavio crtež žene pored najnovijeg modela automobila. geometrija je bila općepriznati vizualni jezik moderniteta. Prilagodivši se na taj način estetici art décoa. Njezin se stil istodobno nadahnjivao novim umjetničkim pokretima i tradicionalnim ruskim etničkim motivima.

te spomenula. 1926. Katalog koji je popratio jugoslavensku sekciju na pariškoj izložbi 1925.72 Smoking Senzacija današnje mode. “Jugoslavija je predstavila originalne. pokazale su da je kombinacija modernističke estetike i stilizirane tradicionalne dekorativnosti uspješno odgovorila stilističkim zahtjevima art décoa. bijelog vezenog svilenog šala te malene izvezene svilene torbice. među nekoliko drugih eksponata. 27. godine izdvojio je isti izložak: raskošni bijeli vuneni kaput ukrašen vezom nadahnutim tradicionalnim šalovima kakve su nosile žene iz okolice Siska. . 3. ta je publikacija uvrstila fotografiju nekoliko torbica ukrašenih etničkim motivima u stilu art décoa koje je pokazala splitska umjetničko-zanatska škola. modernizirane adaptacije svog tradicionalnog dizajna koji tako često nadahnjuje nase dizajnere visoke mode”. Svijet. kaput izložen od zagrebačke Ženske udruge za uščuvanje i promicanje narodne pučke umjetnosti i obrta. svilenog izvezenog pojasa. Štoviše. Zagrebačka je Udruga pokazala i niz drugih izložaka u modernističkom stilu. Tri prve nagrade koje je zagrebačka Udruga osvojila na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. ali nadahnulih domaćom narodnom nošnjom. poput drugog večernjeg kaputa.

Svijet je pohvalio modele te Udruge u svom izvještaju o modnoj reviji na Zagrebačkom zboru 1928. I sam je Svijet često promicao takvu modernistički moderiranu upotrebu domaćih etničkih motiva. 73 . ustvrdivši da “se naši motivi dadu jednako divno upotrijebiti kao garniranje i aplikacija skroz modernim toaletama”. Siska i Šestina oduševljenom podrškom upotrebi stiliziranih folklornih motiva na modernističkim kompletima. osnovana pod istim imenom i na sličnim načelima. Austrija ili Hrvatska. zagrebačka je Udruga bila dio nacionalno osviještenih napora da se sačuva i promiče tradicionalna narodna nošnja i etnička baština. koja je 1908. zagrebačka je Udruga tijekom svog djelovanja sudjelovala na 52 izložbe u domovini i inozemstvu i na mnogima od njih uspješno tržila svoje uratke. Osnovana 1913.Haljina. oko 1925. Antonini je 1926. godine. Dok su proizvodi petrinjske Udruge. popratio svoj crtež triju haljina ukrašenih motivima iz Posavine. Antoninijev je crtež ispunio tu zadaću: njegovi modeli djeluju poput bilo koje dekorativne art déco haljine. te da se prodajom novoizrađenih predmeta u tom stilu novčano pomogne ženama iz osiromašenih sela zagrebačke okolice koje su ih izrađivale. doslovno poštovali izvornu tradicionalnu tekstilnu i odjevnu kulturu. godine. U kontekstu tadašnjeg hrvatskog društva. estetika se zagrebačke Udruge većim dijelom oslanjala na vizualno sjedinjenje zapadnjačke pomodne odjeće s domaćim narodnim motivima.

Obje su tendencije odražavale percepciju i ulogu etničkog motiva u širem društvenom i kulturnom okružju. On je hvalio postav u sklopu jugoslavenskog paviljona na pariškoj izložbi 1925.74 Naši Missovi. Tadašnji je autor Jaša Grgašević doživio kozmopolitizam kao opasnost i glavni razlog za odumiranje domaćih umjetničkih obrta. 8. 1929. Svijetov pokušaj pomirbe modernističkih i tradicionalnih tendencija pokazuje u kojoj je mjeri modernitet bio željen u Hrvatskoj. Svijet. ali je istaknuo da bi . 24. ali modernitet i njegovi rituali izazivali su i zazor..

47 Ibid. str. uvijanje. Jaša. nego ono savijanje. godine.. u budoaru jedne lepe žene velik broj čipaka iz Paga . prevladale su konzervativne tendencije. Zagreb : Jugoslovenski Lloyd. etnički nadahnuti predmeti bi se nasumice pojavili u budoarima dotjeranih gradskih dama: “ … na vratu jedne dame. Tijekom tridesetih godina. Za Grgaševića je pomodna upotreba etničkih motiva samo ukazivala na njihovu iskorijenjenost iz prirodnog okoliša koji je nestao s napretkom moderniteta. odevene po poslednoj francuskoj modi. 75 njegova etnički nadahnuta dekorativnost bila odbačena u domaćoj svakodnevici. te da bi se obrecnula na supruga ako bi ponudio urediti njihov dom u sličnom stilu: “…koga će mi djavola slika srpsko-hrvatsko-slovenačkog kola kod tako lepih modernih igri golih žena. 38. str. u garderobi poneki šal”47. Ruke tipkačice. rad nekog prizrenskog ili dubrovačkog filigraniste. kako si zaostao u kulturi!” 46.. 1929. U to je vrijeme ranije modernističko umjetničko propitivanje ustuknulo pred jačanjem tradicionalnih 46 Grgašević. podvijanje moje i mojih razgolićenih drugarica na našim žurovima? Uh. . Žene i djeca paradirali su u haljinama ukrašenim etničkim motivima prostorima Zagrebačkog zbora 1936. Zar ti se više dopada to seljačko poskakivanje. 37. kolje od srebra sa filigranskom izradom. 1926. Umetni obrt.Franjo Mosinger... Grgašević je primijetio da “naša Francuskinja” ne bi cijenila mural Kolo Vladimira Becića. sa suzicama. Umjesto toga. pozlaćen.

Imućne gospođe u luksuznoj odjeći obilježile su art déco modu u razdoblju dvadesetih i tridesetih. brzinu i funkcionalnost novog stila života i bila njegovom glavnom potrošačicom u sklopu svog zanimanja za sport. I otpor prema tom djelu i njegovo prihvaćanje podjednako su izrazili nesigurnost glede ideje o ženskom spolu nakon Prvog svjetskog rata. Roman Victora Marguerittea izazvao je veliki skandal u Francuskoj. Coco Chanel je imala kratko podrezanu frizuru već 1916. ali se prodao u 600. tradicionalna austrijska ženska nošnja. istodobno postajući dio rastuće ženske zaposlene populacije u stvarnosti i vizualni simbol nove modernističke ženstvenosti u modnom tisku i na filmu. Dvije kategorije žena koje je zanimala moda ∑ Dama i Garçonne ∑ djelomično su se stilski preklapale.000 primjeraka. u dvadesetim godinama njihovu je prevlast ugrozio novi tip žene. Časopis Pariška moda je u svom travanjskom broju 1936. Garçonne nije samo promicala novu modu. Mnoge su pomodne dame odrezale kosu u bubikopf i obukle kratke haljine i jakne nalik muškima. popratio krojnim arkom kolorirani crtež s pomodnim varijantama dirndla. istodobno promičući onu koja je nosi u novu modernu ženu. Garçonne. . protivnici nisu uspjeli zaustaviti njezinu preobrazbu iz jednog u nizu modnih trendova u osviješteni stil života mladih žena iz svih društvenih klasa. također je u to vrijeme sve prisutnija u hrvatskim medijima. godine objavio francuski pisac Victor Margueritte. ona je bila novi društveni fenomen. Bila je mlada. Dirndl. godine. njezino je tijelo bilo dječačke građe. politički bliska Hrvatskom seljačkom pokretu. No. nosila je kratku kosu. napisao da su u borbi protiv nove kratke frizure potekle “cijele rijeke crnila iz bezbroj pera”. novina Hrvatski dnevnik. pa se i upotreba etničkih motiva u modi promijenila. nova je frizura bila svakome dostupna.76 vrijednosti u društvu i umjetnosti. u čast istoimenog romana koji je 1922. Garçonne je u isto vrijeme objavljivala mobilnost. Ta je nova žena ugrozila prijeratni ustaljeni odnos među spolovima. no Garçonne je bila znatno smjelija. Te su odjevne bitke bile najava mračnih vremena koja su bila pred vratima. a odijevala se ili u kratke ravne haljine ili odjeću u sportskom muškom stilu. Svijet je 1928. u isto je vrijeme napadala uvoz dirndla te savjetovala hrvatskim gradskim ženama da u domoljubnom duhu ukrase svoje haljine hrvatskim nacionalnim čipkama i vezom. Nasuprot nekoj skupoj haljini. noćne izlaske i ples. Ipak. Ženski su časopisi sada savjetovali doslovno prenošenje tradicionalnih narodnih motiva na haljine. no ona je postala provokativnom tek kada se pretvorila u masovni pomodni fenomen. izgledom i ponašanjem. Nasuprot tom trendu. I neke druge žene u okružju francuskog i engleskog umjetničkog ili visokog društva također su nosile kratku kosu. kada je počela nositi i odjeću posuđenu od svojih ljubavnika. praćenje mode. koja je postala poznata kao Garçonne (Dječarac).

postavši. primjerice. kako je Svijet ustvrdio. prikazuje Garçonne kao “zločestu” djevojku. ta je kratka haljina. Taj je proces započeo već za vrijeme Prvog svjetskog rata. 1929. inače favorit nove moderne djevojke u cijelom svijetu. Odjevni je izbor Garçonne ponikao iz njezinog života. utjelovljenoj u liku crnog jazz glazbenika koji svira saksofon pokraj njezinog kreveta. a žene su ih nosile na plaži. stvarnog ili imaginarnog.. 4.ali da je konačni pobjednik ipak bubikopf. . 20. Pohod moderniteta učinio je to funkcionalno ruho pomodnim. Smoking se također pojavio u ženskoj garderobi. objavljen u Svijetu 1926. poput. dok u snu grli jastuk. Žene su tada počele nositi i druge odjevne predmete iz izvorne muške garderobe. ipak utjelovila revolucionarni modernistički stil. Njezina se ženstvenost 77 Josefine Baker u Zagrebu. već razmišlja o novoj zabavi. “tek jedna etapa u pomuškarčenju žene” te predvidio da “ni Zagreb neće dugo čekati da ugleda prvi ženski smoking!” Svijet i drugi hrvatski ženski magazini. kod kuće kad su primale goste ili. kada su se žene počele zapošljavati u industriji prihvativši pritom kaputiće u muškom stilu. U trenutku kad je fenomen Garçonne postao masovno popularnim. isto kao i široko dostupni austrijski modni časopis Wiener Mode (Bečka moda). pidžame. objavili su i mnoge fotografije s jahaćim i lovačkim odorama za žene. Premda nije prekoračivala zadane spolne uloge. ali je ta odjeća bila uglavnom popularna među pripadnicama više klase koje se nisu bojale prekoračiti zadane spolne uloge. Pokazuje mladu ženu u snu. kojem se prepustila nakon noći provedene u plesu. na ulicama svjetskih prijestolnica. Njezina je odjeća bila funkcionalna jer ju je posudila iz muške garderobe. Crtež Epidemija Charlestona. Ipak. njegova se hrvatska pobornica najradije odlučivala za kratku ravnu haljinu. razotkrivajući žensko tijelo. u najhrabrijoj verziji. Svijet. Ženske su pidžame imale široke nogavice i bile su sašivene od svile.

Ludo se zabavljajući u Zagrebu. 78 zasnivala na koštunjavom i vitkom ženskom tijelu ravnih grudi. 28. Idealno mladalačko tijelo bilo još jedna razlika između Dame i Garçonne. 1. Fenomen Garçonne se ugasio u tridesetim godinama. 1928. u časopis su pristizale i brojne fotografije Garçonne djevojaka iz pokrajine koje su. ta je pomodna mlada žena zauzimala značajan prostor u društvenoj kronici na Svijetovim stranicama. No. koje su od žene očekivale da postane odanom majkom i samozatajnom suprugom. Dami je preostalo da pokuša dostići željeni atletski izgled dijetom i posjetima salonima ljepote. već i tradicionalne društvene norme. Svijet. Svjetska gospodarska kriza nije samo vratila konzervativnu modu. Fenomen Garçonne je tijekom dvadesetih ipak stekao iznimnu popularnost među ženama diljem svijeta. u nadi da će biti .Sa zagrebačkih elitnih plesova u „Esplanadi”.

Garešnice. Lipika. Paga. godine novu društvenu kolumnu “Izabrane ljepotice iz naše pokrajine”. Vrboske. Crikvenice. Ozlja. Ivana Zeline. Svijet. Varaždina. Zaprešića… Iz njihove poze i samosvjesnog pogleda upućenog kameri. Virovitice. smjesta je postala objektom i počela se nuditi kao stvar ugodna pogledu. Stizale su iz Splita. Pakraca. Dugog Sela. Susedgrada. Osijeka. Sv. 79 objavljene. Ivanić-Grada. Slatine. slali lokalni profesionalni i amaterski fotografi te rodbina samih djevojaka. . Voćina. 7. Krapine. No kad se žena konačno pojavila na javnoj sceni. naslovnica. Križevaca. Svijet je samo uvažio taj novi fenomen uvodeći 1928. Novog Marofa. Svaka je od tih fotografija prikazivala nasmiješenu djevojku s obveznom bubikopf frizurom te najboljom večernjom haljinom koju je mogla pribaviti u svom gradu. Šibenika. 16. 1933. Lepoglave.Oto Antonini. može se očitati da je svaka od tih djevojaka smatrala sebe subjektom vrijednim opće pozornosti. Karlovca. Suhopolja. Omiša.

80 .

slikaricu i frizerku. tvrdi da 48 Horvat. Tadašnja reklama za pisaći stroj Corona također pridonosi takvom dojmu. Doista. makar deklarativno. Moć nove žene sve se više oslanjala na mase žena koje su pristizale na tržište rada. Poznati fotograf Franjo Mosinger dočarao je tu ekskluzivno žensku profesiju na fotografiji Ruke tipkačice. Demokratizacija mode. Pariške mode i Hrvatice./34. str. od manije bubikopfa do kratkih haljina. Rastući promet kozmetičkih proizvoda odražavao je postojanje masovne potrošačke baze. mlada žena s modernim bubikopfom. pa svi informativni listovi traže područja koja će ih zainteresirati. Beč. Josip. proširili su se od viših klasa prema nižim srednjim slojevima i gradskom ženskom radničkom klasom. koje sad sačinjavaju u najmanju ruku polovicu čitalaca. U skladu sa svojim oduševljenjem za masovni glamour. u svojoj povijesti hrvatskog novinstva primijetio je: “Na informativno novinstvo naročito utječe novi sloj čitalaca. 81 . Razni elementi zapadnog moderniteta. Kulisa je tu i slične prozaične profesije prikazivala kao glamurozne. spominjujući poimence tajnicu. izvijestila o bečkoj školi za kozmetičarke kao o novom tipu škole koji priprema žene za novo zvanje.Večernja haljina. Jedan oglas za puder Tokalon iz 1935. 1933. I druge su tiskovine počele promicati novu modernu ženu te su morale na svojim stranicama izići ususret i njezinim specifičnim interesima. Jutarnji list je tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito izvještavao o modi. redovito su tiskali krojne arke s najnovijim modelima za one koje su same šivale. prikazujući monotonu profesiju tipkačice pomoću portreta lijepe mlade žene nagnute nad posljednji prijenosni model dotične marke. U rubrici “Za vješte ženske ruke” bečkog časopisa Wiener Mode iz 1926. neka nova zvanja i zanimanja koje je donio modernitet i njegovi rituali bila su namijenjena gotovo isključivo ženama i zapošljavala su žensku radnu snagu. Josip Horvat. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939. sunčanja i američkih filmova. odjevena u posljednji dječački stil koji uključuje i kravatu.. To su žene. 409. Svijet je sa svojom redovnom kronikom hrvatskog društvenog života zabilježio proces demokratizacije mode kao važnog dijela nove masovne kulture. ali su zaposlene žene ipak osvojile stanovitu slobodu i prihode koji su im omogućavali da makar donekle sudjeluju u modernističkim ritualima potrošnje. od mode do kuhinjskih recepata”48. plesa. dadilju. Elitni je Svijet 1928. Većina zvanja dostupnih ženama nije bila prestižna niti im je donosila značajnu zaradu. urednik Obzora i Jutarnjeg lista u međuratnom razdoblju. prepoznao prisutnost nove žene u njezinim raznim utjelovljenjima. Zagreb. oko 1927. kondukterku. Večernja haljina. gotovo nepoznat do 1914. spisateljicu. Zagreb : Stvarnost. profesoricu. blagajnicu. sjedi za šivaćim strojem i sama šije taj komplet. koja se fokusira na prste žene koja brzo tipka. Ženski časopisi poput Ženskog svijeta. Štoviše. telefonisticu. kuharicu. Kulisa je 1929. 1962.. tipkačicu.

Iznenada su mnoge žene dobile šansu da šminkom poljepšaju svoj prirodni izgled te tako steknu novo samopouzdanje. Svijet je . je djevojka prikazana na reklami dobila deset bračnih ponuda za mjesec dana otkako je počela koristiti taj proizvod. Poput mnogih među njima. ali nije niti klasno obilježena. radila je kao prodavačica u modnom dućanu. simbolično nazvana Gospođica X. neudanim zaposlenim ženama. Vješto kombinirajući fotografiju zgodne djevojke i njezinu ispovijed. Ljepota nije demokratski raspoređena u društvu. 10.82 Oto Antonini. Svijet. 1926. taj je oglas bio namijenjen mladim. naslovnica. i djevojka s reklame. 4.

oko 1925. Takvo izlaganje ženskog tijela i povećana upotreba kozmetike izazvali su otpor u tradicionalnijim dijelovima hrvatskog društva.1928. Rukavice. . što je ukazivalo na sve snažnije veze medija. glasi zaključak Obzorova članka. Pretežno muška publika okupila se da vidi tu reviju “Bata cipelica i lijepih nožica”. mode i kozmetičke industrije. Tako je Kulisa 1929. holivudska formula koja je kombinirala moderne teme s glamuroznim art déco interijerima nije prevladala samo na našem tržištu. oko 1930. Taj bijes izazvala je stvarna prevlast američkih filmova na jugoslavenskom tržištu. Procesi postvarenja donijeli su sobom novu ikonografiju koja je fetišističkom pogledu dopuštala da klizi preko izloženih dijelova tijela. žurno organizirala natječaj “Tko ima najljepše noge i najljepše ruke?”. jednako kao što je lako masovno proizvesti automobil Ford. optužio je Amerikanku i američku filmsku industriju kao krivce za invaziju umjetne. Takvu je ljepotu lako masovno proizvesti. 83 Šešir. Na samom početku tridesetih. pokazala je defile ženskih nogu vidljivih tek do koljena. Austrija. Amerikanka je opsjednuta jazzom i modnim časopisima te stoga njezin izgled poput lutke podsjeća na umjetnu ljepotu holivudskih zvijezda. Američki film je osvojio svijet. Zagreb. pozdravio tu njihovu novu uočljivost te ustvrdio da su u “galeriji najljepših žena svijeta ipak najljepše zagrebačke pucice”. održana 1927. te nakon mjesec dana proglasila pobjednice.. No. jer su njegovi tvorci savršeno shvatili da publika očekuje stalno nove zvijezde i nove modne trendove. jer je scenografija sakrila lica modela i ostale dijelove njihovih tijela. Modna revija tvornice cipela Bata. objavljen u Obzoru 1929. Umjesto da uživa u kvalitetnoj glazbi i čita knjige. čak je 170 filmova od ukupno uvezenih 250 bilo američkog podrijetla. masovno proizvedene ljepote. izabrane između navodno 600 fotografija pristiglih u uredništvo časopisa. na Zagrebačkom zboru. Članak.

naprotiv. Iz ženskoga sporta. primjerice Gilbert Adrian. Svijet. potičući ih da usporede svoje usne s onima Joan Crawford.. dok je njoj na umu tek užitak u haljinama. 10. 4. Emancipacija i spolnost moderne žene postale su opasne u trenutku kad su postale masovnom pojavom. donijele su u Hrvatsku nove modne trendove i novi stil života. što taj časopis nije spriječilo da objavi izuzetno erotizirani prizor iz filma U kandžama prostutucije. znatno slobodniji moral. Lily Damite. 1926. postali su slavni poput svojih pariških kolega. Zaključio je da se amerikanizacija Europe može primijetiti po opadanju ugleda institucije braka te u stvarnom rastu razvoda. Jutarnji list se 1937. a taj su članak popratile fotografije holivudskih zvijezda u dugim svilenim haljinama koje je za njih dizajnirao Adrian. Svijet je 1926. Myrne Loy. U medijima je žena gotovo proglašena odgovornom za gospodarsku krizu tridesetih godina. Joan Crawford. Katharine Hepburn i brojnih drugih. objavio kako su neki od najstrastvenijih filmskih poljubaca zabranjeni čak i u Americi. Grete Garbo i Marlene Dietrich. Kulisa je 1931. Američki je film svojoj masovnoj i pretežno ženskoj publici donio i novi. Članak je sadržavao i savjete koji su čitateljicama trebali pomoći da svoje usne učine što sličnijima usnama holivudskih zvijezda.. . temeljeći svoje optužbe na promjenama u ženskom karakteru koje je prouzročio američki film. koji je tog časa prikazivao Monopol Mosinger. objavljenoj u Kulisi u ožujku 1931. žena je bezobzirno i proračunato stvorenje u lovu na radom iscrpljene muškarce. Pole Negri. Jutarnji list je 1929. Holivudski modni dizajneri. obratio svojim čitateljicama s pitanjem: “Imate li 'slavna' usta?”. Autor članka je ustvrdio kako američki filmovi prikazuju samo skandalozno ponašanje unutar braka i olake odluke za razvod. predstavila Adriana kao kralja mode i objavila njegove savjete o najnovijim trendovima. bilo da ih je opčarana publika gledala na filmskom platnu ili čitala o njima u ilustriranim časopisima. prosvjedovao protiv amerikanizacije Europe. U kratkoj priči Karakter kokote.84 Filmske zvijezde poput Clare Bow.

Zagreb (?). oko 1930.Kupališna haljina hlače. 85 .

ali ga nisu sebi mogli priuštiti. Kako je razvoj industrijskog društva znatno uvećao broj gradskog stanovništva. samo su se nove elite doista i mogle prepustiti tim užicima.86 Foto Reputin. Stil života Demokratizacija zapadnog društva donijela je nove podjele između povlaštenih i manje povlaštenih. masovni su mediji izumili celebrity kult. 1927. sunčanja. koji je hranio snove onih koji su težili istom glamuroznom životu. sporta. mode i plesa do zore. Novi rituali bogatih i slavnih postupno su počeli puniti i stranice . Premda su deklarativno svi bili pozvani da uživaju u novim društvenim ritualima putovanja. Štefica Vidačić Miss "Europa".

Njihov je zapadnoeuropsko-američki izvor samo dodao više glamura izvještajima o novom kozmopolitskom stilu života. Josephine Baker. a neki su bili odvažni. godine. privukao je gradsku elitu. političkih. Zagreb : SNL. 182. Esplanade je ubrzo postala utočištem i zagrebačke elite. sukladno njihovoj novoj i važnoj ulozi u hrvatskom društvu. Josip Horvat je primijetio da pred kraj devetnaestog stoljeća dnevnik Obzor nije mogao naći suradnike. pa Josephinin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav društveni skandal. uvođenja novih sportova poput golfa ili prekooceanske plovidbe na luksuznom brodu. Društveni se status novinara dramatično promijenio. Glavno poprište tih novih rituala bio je hotel Esplanade. Hrvatski su mediji pripremili svoju provincijalnu publiku za dolazak novog kozmopolitskog stila života i njegovih egzotičnih užitaka. 1984. financijskih i poslovnih segmenata nove elite.charleston. Svojom ogromnom plesnom dvoranom. Svijetov je izvještaj ilustriran brdom fotografija zagrebačkih dama odjevenih po posljednjoj modi. kao da smo pravi amerikanski bogatuni”. uvodeći nove zvukove poput jazza. 87 . Balovi i plesovi. Drugi rituali. nego je bio pravi spektakl. Taj su članak popratile dvije fotografije Josephine Baker na kojima su njezinu golotinju zaklanjale jedino suknjica od banana i nakit. šišamo.. objavljuje članak o novom frizerskom salonu obrtnika Dragutina Šimunića u središtu Zagreba. Svijet je veselo priopćio da je epidemija “bekeritisa” zavladala gradom tijekom njezinog petodnevnog boravka te ustvrdio da je ona “hirovito i dražesno stvorenje. Četiri desetljeća kasnije. str. Novinari su postali posrednici između umjetničkih. najveća zvijezda pariškog noćnog života. poput balova profesionalnih udruga. Kako je Svijet 49 Horvat. Jutarnji list 1929. izazvala je dužnu pozornost u Svijetu 1927.hrvatskih medija. kavanama i terasom otvorenom spram brzog gradskog ritma. situacija je bila radikalno drukčija. Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. održan u Esplanadi 1928. godine kako bi dostojno ugostio putnike koji su u Zagreb stizali vlakom Orient Express. bili su znatno elitniji od češljaonice. seksualno provokativne plesove poput tanga. Prvi Novinarski bal. češljamo i manikiramo uz odličnu higijensku poslugu. staroj i blaziranoj Europi donijela injekciju . charlestona i “Black-Bottom” te dovodeći na javnu scenu polunaga ženska tijela. Prebirući kroz povijest hrvatskog novinstva. koje omogućuju da se “uz stare niske cijene brijemo. sagrađen 1925. čiji su javni život hrvatski mediji pozorno pratili. Josip. koji ju je nazvao boginjom koja je umornoj.. opremljenom američkim tehničkim spravama. koje svojim šarmom osvaja svakoga tko je iz bližega vidi”. jer se nitko nije želio posvetiti takvoj neuglednoj profesiji 49.

zajedno s američkim plesnim ritmovima i prvim 'bubikopfima'. od kojih je najprestižnije bilo u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom kompanije Edison Bell Penkala. uske hlače koje otkrivaju gležnjeve. novinaru i uredniku u Obzoru i Jutarnjem listu. No. . pojavila se na jednoj od prvih naslovnica Svijeta 1926. Taj je visokoobrazovani sin liječnika iz Varaždina bio predstavnik profesionalne klase. a taj motiv bio je prisutan i u sljedećim godinama. početak amerikaniziranja evropskog života …” 51. Kako su novi plesovi redom bili erotizirani. Glamurozna je art déco žena samo pridonosila glamuru putovanja u najnovijem modelu automobila. primjerice. Nošnja to je Amerike. str. Svijet je redovito izvještavao o natjecanju Concurs d'elegance. Opis koji Josip Horvat navodi o svom kolegi. … Brucoški Dandy. Nova moderna žena u medijima je predstavljena kao ključni potrošač modernističkih rituala. plesne su škole istodobno s plesnim koracima poučavale i nova pravila pristojnosti. Obično je gologlav. brzine. otvorio je svoju plesnu školu 1920. gdje su 50 Tucić je 1927. “Tangu 1927”. gospodin Tucić. godine. koji se također prepustio plesu. Ilustracija žene za volanom u sportskom kaputiću. a zrakoplov i sve brži automobil konačno su dvadesetih uspostavili putovanje kao simbol modernog kozmopolitskog stila života. a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva. Bio je to. Ovladavanje stalno novim plesnim koracima bilo je nužan preduvjet nazočnosti balu. Kroz nju su u međuvremenu prošle tisuće plesača koji su se tako željeli uklopili u sve intenzivniji društveni život50. pridošla do Posavine kroz filtražu zapadne Evrope. 51 Horvat 1984. s modernim šeširom tipa cloche i kožnatim rukavicama.. Putovanja. a da nitko nije slutio.. luksuza i moderniteta. kao i svakoj drugoj plesnoj zabavi. Rudolf Maixner nije promicao samo nove muške modne trendove. Brzi vlakovi i prekooceanski brodovi prethodili su naletu moderniteta. savršeno odgovara tom novom tipu: “Rudolf Maixner počeo je zalaziti u “Obzor” u drugoj polovici ljeta 1920. čiji oblik savršeno utjelovljuje modernističke ideale čistih linija i tehnološkog progresa. putovanjima. habitué zrinjevačko-iličkoga korza i savske plaže nosi pomodne kratke kapute. nego i novi društveni sloj. poučavao svoje đake novom plesu “Black-Bottom” i novoj verziji vječnog favorita. činilo da je elita mnogo brojnija nego što je doista bila. 237. Učitelj plesa. ona je imala i partnera ∑ i to ne samo u plesu. Novo je doba bilo opsjednuto brzinom i tehnologijom.88 osim novinarskog pokrivao i mnoge druge balove. čiji je značaj znatno rastao u međuraću. Reklame za inozemne modele automobila u domaćim medijima uspostavljale su vezu izmedju putovanja. pomodnom odijevanju i modernim sportovima. Dvadesete su godine oblikovale i novi tip muškarca.. Održavala su se i plesna natjecanja. koji tad revolucioniraju glavu Evropljanke.

poput kožnih modnih dodataka za glavu. podjednako u stvarnom životu i u svijetu fantazije. Na crtežu u Svijetu. Ta kombinacija bliskog i realističnog s dalekim i egzotičnim učinila je da i ove potonje dvije kategorije djeluju fizički bliže i dostižno. no sve učestaliji novinski tekstovi o zdravstvenim blagodatima sporta pridonijeli su njegovoj sve većoj popularnosti podjednako među elitom i masovnom publikom. Nogomet je postao izuzetno popularan. promičući modernistički ideal energične i sportske žene. Rab. Iste je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Predstavljajući sport domaćoj ženskoj publici. Sport. ali i o mnogim udaljenim turističkim destinacijama diljem svijeta. U mnogim je prigodama sport bio tek razlog za druženje. Sport se već krajem devetnaestog stoljeća počeo razvijati i kao profesionalna i kao društvena aktivnost. veslanjem. vrsta rukometa kojom se bavila ženska populacija. Dubrovnik. ističe kako se žene u inozemstvu bave tenisom. Usput. pa čak i nogometom. pokrivajući Split. bacanjem koplja i diska. ali i hazena. Svijet u članku iz 1929. prvu egzibicijsku igru u Maksimiru. Crikvenicu. elegantnih kožnih rukavica te kožnih jakni u modi za oba spola. od lokalne do nacionalne razine. lakom atletikom. i putovanje je uglavnom bio spektakl u kojemu se uživalo na stranici časopisa. poput automobilističkih entuzijasta ili igrača golfa. hazenom. ali i kontinentalne plaže koje su 89 . mačevanjem. kriketom. plivanjem. Ti su sportovi ponudili još jednu mogućnost eliti: da se pokaže u najnovijim modelima teniske i golf odjeće. Kako su automobil i zrakoplov donijeli radikalno nove mogućnosti putovanja. Svijet dodatno pojašnjava “kako se ni ženski sportovi ne tjeraju bez mode: u pyjamama se igraju razne sportske igre”. Igrači masovnih sportova udruživali su se u različite sportske klubove koji su se međusobno takmičili. golfom. Klizanje i sanjkanje zimi te kupanje ljeti uzeli su maha. Poput većine modernističkih rituala. Njihove su sve popularnije utakmice nametnule sport kao još jedan modernistički spektakl. Svijet je marljivo objavljivao reportaže o ljepoti gradića na obali Jadrana i divljini slovenskih planina. Sportom izgrađeno tijelo postalo je novi ideal. jahanjem. Kraljevicu i ostale jadranske turističke destinacije. zagrebačke hazenašice imaju tijela poput Amazonki i skaču visoko u zrak. Bogatima je putovanje bilo prigoda pojaviti se u odjeći posebno dizajniranoj za tu aktivnost. Svijet je redovno izvještavao o “radostima života za kupališne sezone”. godine. Novi Vinodolski. Hvar. I oni koji su se bavili elitnijim sportovima okupljali su se u udrugama. Dame-vozačice iz zagrebačkog visokog društva za volanom svojih automobila savršeno su se uklapale u taj luksuzni ambijent.se automobili natjecali svojim izgledom. Nacionalni je automobilski klub organizirao svoju prvu Internacionalnu automobilističku utrku 1926. na livadama uz Vidikovac i Švicarsku kuću. Zagrebački Golf Klub upriličio je 1931.

Vitezovi noći (1928. Beč i Berlin. obavješćujući javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i svakoj novoj haljini te o Štefičinim prvim iskustvima u filmskoj industriji. zemlja filma i dolara”. ali je njezin javni uspjeh na najelitnijoj zagrebačkoj lokaciji Esplanade najavio novo doba. bila je prva. Ali. filmska je kuća Fanamet organizirala natječaj ljepote u hotelu Esplanade. Uzbuđenje je samo poraslo kad su mlade natjecateljice defilirale pred žirijem u ritmu Fanamet Charlestona. koji je okupio ljepotice iz cijele zemlje. godine. foxtrot ili tango”. koje si nisu uspjele priuštiti ljetovanje na Jadranu. rijetki vlastitim automobilom. Hrvatski su je mediji pratili na svakom koraku. Ta joj je pobjeda donijela neopisivu popularnost u domovini. Ljubav u snijegu (1929. Svijet je u svibnju 1929. jedna je od natjecateljica. primijetio da “naša zagrebačka okolica dobiva preko nedjelja neku 'mondenu' natruhu. Svijet je uzbuđeno izvijestio da scena s tako pretrpanom balskom dvoranom i tako razdraganom navijačkom publikom nije nikad prije viđena. kako to gospoda 'kaputaši' uz te gramafone neumorno plešu Charleston. a do mnogih je došlo nepredviđeno. Lokacije su se natjecanja ljepote prigodno mijenjale. ostali autobusom i vlakom. Tajne Orijenta (1928. a naši seljaci čudom se čude. ali je sve veći broj natječaja ljepote i medijskih izvještaja o njima upozorio javnost na druge ljepotice iz srednjih i nižih klasa. Svijet je vješto zanemarivao imovne razlike. sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Štefica Vidačić osvojila nakon toga titulu Miss Europa na berlinskom natječaju ljepote 1927. Ujedinjeni u zajedničkoj želji da privremeno napuste stresni gradski život.).). naglašavajući kako su ljepotice.). Štefica Vidačić nije postala velika međunarodna filmska zvijezda.). najveći je razlog svom tom uzbuđenju bila filmska kamera. koja se šepurila u sredini dvorane. Drugi su se društveni rituali. na zabavama u raznim hrvatskom gradovima. u organizaciji vatrogasnog . Tu one “plivaju poput zlatnih ribica” i “pocrnjele su kao Bakerice”. te da je na horizontu “Amerika. U prosincu 1926. Uistinu. Brodu i Sisku.90 se prostirale uz rijeke u Osijeku. Od tog trena. Neka su se još uvijek održavala u luksuznim hotelima. mnogi su vikendom počeli odlaziti u prirodu.) i Evine kćeri (1928. Pod novim je umjetničkim imenom Steffie Vida odigrala sporedne uloge u filmovima Ponoćni taksi (1929. poput “weekenda” proširili od viših klasa prema dolje. medijska pozornost nije bila usmjerena samo prema ženama iz uglednih obitelji ili onima koje su se bogato udale. skladanog posebno za tu prigodu. Natječaji ljepote. Vidačićka. Svijet se u svom izvješću nadao kako će ime jedne od natjecateljica “sastavljeno od električnih žarulja doskora svijetliti nad velikim boulevardima američkih i evropskih velegradova”. Domaća je publika tako saznala da je Vidačić posjetila Budimpeštu. skromna vlasnica male delikatesne radnje u Jurišićevoj ulici broj 10. uljepšale savsku plažu.

Ustrajno elitni Svijet pokušao je unijeti malo stila u nastajuću masovnu zabavu. Godinu dana kasnije. Tom su prigodom sve kandidatkinje snimljene. gospojinske udruge. unatoč nepovoljnim tehnološkim i gospodarskim okolnostima. pjevačkog društva. program se s takmičenja vrtio u kinu Music Hall čiji su posjetitelji odlučili o pobjednici. Primjećujući da se “izbor ljepotica svugdje u svijetu vrši dostojanstveno i otmjeno”. građanske čitaonice i studentskih klubova. organiziravši vlastiti “Natječaj za ljepotice u kupalištima”.društva. kompanije Stella Film i Music Hall organizirale su natječaj za Miss Sava. prepoznao plažu kao najpopularniju lokaciju za održavanje takve manifestacije. 91 . pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju između dva rata prihvatila modernitet i njegove različite iskaze. Demokratizacija mode i širenje društvenih rituala od viših prema nižim klasama. Svijet je 1927. koje se podjednako događalo u medijima i u stvarnom životu. Svijet je prigovorio nediscipliniranosti i neozbiljnosti zagrebačke publike pri izboru za Miss Sava.

. . Miroslav Krleža. 1929. a onda će sve odletjeti jednog dana zajedno sa zemljom i sa zvijezdama.. Let(imo) nad Panonijom.92 . i sve će nestati tako temeljito netragom da nitko neće znati da smo i mi tu bili i letjeli i da nam je bilo divno.

Scenografija za Poirota: okvir slike vremena 93 skica za konstrukt o međuratnom građenju na hrvatskom ozemlju ALEKSANDER LASLO .

primjerice u Brodu ili Kninu. kvazimaurskom-plus-Thonet ambijentu Grand restauranta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. dakle. a nadahnuto stvarnim petodnevnim prometnim zastojem u mećavi. čini se. (dakako i kasnije. ruta Simplon-Orient-Expressa u prvoj je operativnoj fazi prometovanja ovog luksuznog željezničkog servisa 1919. nastati nenadmašno Ubojstvo u Orijent Ekspresu. u pauzi putovanja za Istanbul. poznat od vremena carskokraljevskih Kurort standarda. steamliner estetikom komponiranom hotelu braće Glavović i Antuna Sesana na rajskom Lopudu.94 Épreuve d'essai M EĐU POVIJESNIM TRASAMA famoznog OrientExpressa. a potom kao Direct-Orient-Express sve do 1977. . Mitova poput suvremene žurnalističke fiksacije o „Kraljici krimića“ Dame Mary Clarissi Agathi Christie. uglavnom kao prošireni naziv brojnih manje-više luksuznih Imperijala i Royala.).. podjedno lokalnim društvenim okupljalištima („sastajalištima otmjenog svijeta“). u tračko-turskoj zabiti Çerkezköy 1929. ili o uzornim središtima posve novog koncepta „prometa stranaca“ posvećenoga pravu na opuštanje i dokolicu: odmaralištu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog DD iz Praga u Kuparima ili maestralnome. ∑ 1962.koincidentno s uspostavom i početkom disolucije neodrživog državno-političkog konstrukta „Prve Jugoslavije“. radilo se tek o novim tranzitnim svratištima. gdje će 1934. nad uškrobljenim stolnjakom u orijentalnom. Grand je možda najčešći epiteton ornans u imenima naših čvrstih inscenacija za art déco stanja i događanja. radnje smještene između Vinkovaca i Broda.. krležijanskom trajektorijom „između močvara i šuma“ prolazila i Zagrebom. ∑ 1939. vremenskom rasponu . zavodljivih urbanih mitova o hipotetskim epizodama još jednog jučerašnjeg svijeta. 1945. U prvom. a posve dostatno za produkciju suvremenih. U međuraću pojam je većinom pak samodostatan. Nakanjenoj u istanbulski hotel Pera Palas.

nakon promašenih pokušaja DD za izgradnju svratišta i kupališta na gotovo nerješivim lokacijama. kakav su u Zagrebu koncem 1920-ih zapravo inkognito učinili Olgivanna i Frank Lloyd Wright (na povratku s bosporskog Orient-Express Sirkeci terminusa i s teretom netom nabavljenih orijentalnih sagova).O.  1925. smjeru putovanja) gdje je za njegova desetminutnog stajanja teško zamisliti ležeran usputni posjet bogatoj hotelskoj ponudi u zamjenu za Wagons-Lits pullmann-komfor. ponajmanje vizitaciju uškrobljenim stolnjacima kolodvorskog (koliko god Grand) restorana. Drugih je. na vrhu Gundulićeve ulice. usprkos svem komoditetu zamornog putovanja. dah opojnog glamura Orient-Expressa zamagljuje danas činjenicu da je magični vlak u Zagreb stizao u gluho doba noći (0:55..95 Dionis Sunko. razglednica Slava Orient-Expressa i njegova nova poratna ruta zasigurno su odredile i mjesto gradnje zagrebačkog hotela Esplanade. Zagreb. ovisno o O.S. na čvrstu poveznicu FLW art déco u ovako konstruiranom uvodu jedva da je potrebno podsjećati. No. odnosno 3:25. Hotel Esplanade. rukavica par zamisliv nužni predah od dugoga i. Pritom. 1922. međutim. Mihanovićeva 1./S. .

96 .

Bez ikakvih amatersko-historiografskih pretenzija. Država SHS u zajednicu ulazi s naslijeđenim teritorijalnim ustrojem. SHS. caru carevo. Nakon jednomjesečnog postojanja kroz studeni 1918. ovdje valja navesti bar neke događaje što bitno određuju geo. što je potom ciničnim spinom prozvano oslobođenjem i utemeljilo mitološki konstrukt kulta Kralja Petra Osloboditelja (podgrijavan sve do epizode s projektom Meštrovićeve rotunde.i sociopolitički kontekst u kojem se oblikuju i artikuliraju parametri privredne osnove. Zagreb. Uz prolongiranu amortizaciju ratnih trauma Hrvatskog boga Marsa na Galicijskoj. Mihanovićeva 1. zahvaća Korušku. tek hegemonističkom represijom održavala kakav-takav format. u hrvatskom se korpusu gomilaju frustracije kontinuiranom dezintegracijom teritorijalne cjelovitosti.) i nedokazivim konspiracijama koje bi zapravo imale uzrokovati Ferdinandovu likvidaciju na Appelovoj obali u Sarajevu. prostornog razvitka i građevnog okoliša hrvatske komponente u južnoslavenskoj talionici identiteta. ako je složenost prostoprošaste Dunavske monarhije dopušteno opisivati kao uređenu. Zanemarimo zavodljive špekulacije o projektu „Sjedinjenih država Velike Austrije“ nadvojvode Franza Ferdinanda i transilvanskog političara Aurela Popovicija (1906. Hotel Esplanade. ali napetu alijansu.). a hrvatski korpus s ciljem konačnog formalno-pravnog zaokruženja Trojednice. 1919. pojednostavljeno rečeno. razglednica 97 . Država SHS se famoznom „Adresom“ združuje sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevinu SHS. tad je nova zajednica.. Balkanskoj i fronti na Soči (kaderaški renegat Čaruga pogubljen je godinu i pol nakon hvatanja. Unatoč borbenom pokliču „Bogu božje. nama naše“ s ofanzivnom prigodnom kartografijom što presiže preko Soče. napose procjene o objektivnoj recepciji konfederalističkih reformskih ideja u hrvatskim krajevima Austro-Ugarske. pa Gradišće sve Ivo Tijardović. današnje stanje interijera Temeljni passepartout Realitet Prve Jugoslavije od prvog je koraka državne „konsolidacije“ kontaminiran konfliktnim okolnostima i.Dionis Sunko. istom dva mjeseca prije inauguracije pariške izložbe 1925. kada se u predvečerje druge svjetske konflagracije kult pokazao bespredmetnim).

(konverzijom K. a ubrzo dolaze Vidovdanski ustav 1921. „Šestojanuarska diktatura“. režim djeluje i strategijom „mrkve“ ∑ glorificiranjem tisućgodišnje obljetnice hrvatskoga kraljevstva (s nepouzdanom godinom Tomislavljeva krunjenja na tek predmnijevanom mjestu) ∑ omogućujući „ujedinjenom i slobodnom narodu“ raznovrsne komemoracije jubileja. na prvi pogled statističkih regija u suvremenom smislu teritorijalne uprave. krunske efektive u dinare) u ekonomski razornom paritetu.98 do pod Beč i Bratislavu. razvojne mogućnosti hrvatskoga korpusa nove državne zajednice bitno su bile kompromitirane nasilnom unifikacijom valute 1920. slijede državni udar. godine rođenom. sa zaključnom sentencom predgovora: „Neka to bude naš prilog manifestaciji životne snage i sigurne budućnosti Kraljevine . Dvojni odrazi Ovako skiciran kompleksni realitet konstruirane zajednice traži bar približno određenje slike kakvu je o sebi zajednica komunicirala. do gradnje spomen-crkve na Duvanjskom polju. napose Rijeke (nakon d'Annunzijeve arditske avanture i „Cinque giornate di Fiume“). a ta je komunikacija u osnovi bila dvoguba. inspirirane predromaničkom sakralnom arhitekturom srednjovjekovne hrvatske države.. Ilustrativan je ovdje primjer zbornik Spomen-knjiga 1919-1938 ∑ 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (ur. Sebi samoj prva je Jugoslavija laskala jubilarnim. S. itd. Beograd. duboki pojas preko Drave itd.i dvadesetgodišnjici postojanja. i administrativna razdioba Kraljevine SHS u 33 oblasti 1922. in-spe-dinastu osloboditeljsko-ujediniteljske loze.). 1928. općim i specijalističkim spomen-edicijama. četverostruko nepovoljnijem u odnosu na realne odnose kupovne moći. ali i pomno oblikovanih) postavljenih od Babine Grede do Čabra i Livna.. Zadra i Lastova. Ipak. od brojnih spomen-obilježja (i skromnih. Napose i ciljanim davanjem imena Tomislav. s novom administrativnom razdiobom na devet Banovina. dokazujući uspješnu održivost projekta same sebe. dijela Kvarnera.K. objavljivanim o deset. npr. 1939. u Rapallu se perfektuira iznuđena amputacija Istre. baš te déco-godine 1925. Usto.u.). Đurđević. u drugostupanjskom je odlučivanju nadležna bila Banska uprava na Cetinju. manifestacija poput Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba. bila zaustavila.. no prekasno da bi polučila ikakve znatnije ekonomske i gradbene učinke. Nakon bezočnog parlamentarnog atentata na hrvatske federaliste 1928. izmišljaj Jugoslavije i rađanje novog kulta ∑ Kralja Aleksandra Ujedinitelja. Konačno. no uz sve nakaradnosti neprirodnog sustava (kod gradnje već spomenutoga hotela Grand na Lopudu. ova se stalna teritorijalna atomizacija uspostavom Banovine Hrvatske 1939.

Paviljon Jugoslavije na međunarodnoj izložbi. fotografija . 1937. fotografija 99 Josip Seissel.1925...Drago Ibler. Pariz. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu.

napokon Naša kupališta. eto. industrijskom centru države. Zadrugarstvo. Studio L. Veles). Šumsku industriju. Elektrifikaciju. Promet. Heilbrun. ma što „glavni“ pritom trebao značiti) s prilogom o geografiji Južne Srbije (Bitola. Narodno zdravlje i higijenu (s relativizacijom značenja zagrebačke Škole narodnog zdravlja. vatrogastvo i sport (naglašujući jugoslavensko sokolstvo kao bitan kohezivni faktor održanja jugoslavenske nacije./1939. odricanjem gigantske uloge Andrije Štampara kao i podrške Rockefellerove fondacije. Prag  izd. ptičja perspektiva..100 Nacrt Zagreba 1926. štoviše. . Hidrotehniku . Balkan Mentor Jugoslavije“ (u predvečerje invazije na Poljsku). Taksativno.). Umjetnost i arhitektonske spomenike (samo povijesnu baštinu. pa su predmet. imenovanjem Škole ∑ Domom zdravlja). gdje je s razlogom bilo smješteno i sjedište središnje socijalne institucije SUZOR).. te. raspored i razrada pojedinih poglavlja u najmanju ruku neobični. Glavne gradove (od Beograda i Zagreba do Maribora i Celja. zbornik obrađuje Narodnu prosvjetu (bez apostrofiranja međunarodne verifikacije hrvatskih modernih obrazovnih novogradnji). Sadržaj zbornika kompiliran je očitim kompromisima.. Sokolstvo. u Zagrebu). Socijalnu politiku (zanemarujući činjenicu da je ideja radničkog osiguranja rođena u Zagrebu. bez ikakvog prikaza i komentara novije umjetničke i graditeljske prakse. uvrštenje. a tek usput potvrđujući da su sjedišta gotovog svih sportskih saveza bila. konačno. dosljedno i bez osvrta monumentalne retrospektive Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. Rudarstvo i topioništvo.

Kralja . (ur.). materiju donosi racionalno. pogleda i saradnje“ i nadalje pojašnjava kako je prikaz napretka države na tehničkom polju sistematiziran u dva bloka ∑ prvom dijelu naslovljenom Država. primjereno politehničkoj edukaciji i strukovnom habitusu svojih redaktora i priređivača. (s relativizacijom važnosti jadranske obale u odnosu na kontinentalna klimatska ljetovališta). Zagreb.101 Gomboš & Kauzlarić.1932. jedino je. ∑ 1929. V. Rajko Kušević. Zagreb. ljubitelja arhitekture. Već na prvim stranicama pojašnjen je fenomen ubrzane urbanizacije i obrazložena nužda sustavnog urbanističkog planiranja uz raspis međunarodnih natječaja . duha.. s pregledom učinjenog inženjerskog rada po državnim institucijama (kroz upravne resore) i privatnim subjektima i pojedincima. te drugom naslovljenom Gradovi. Novakova 15. disciplinirano i konzistentno. umetnosti i tehnike uopšte“.. Jugoslavija na tehničkom polju 1919.. sa zaokruženom slikom napretka većih gradova. Redakcija uvodno konstatira da UJIA „izgleda. 1930. u ovim mutnim prilikama (sic!). u našoj zemlji očuvalo jedinstvo organizacije. izd. 1931. Vila Spitzer. Nj. fotografija interijera lječilišta itd. Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. uz razumljivu uvodnu divinizaciju „Prvog neimara svoje zemlje i domaćina.

102 .

Nešto drugačija je pak storija s YU paviljonom na pariškoj međunarodnoj izložbi 1937. U okolnostima već spominjanih nedostatno amortiziranih poratnih frustracija (vidi Tijardovićeve podrugljive komentare na račun Lige naroda. Zagreb. s primjerima Karlovca i Splita. Vila Zimdin  Šeherezada. razglednica .. sva tri svoja poglavlja (Kulturni. Turistički i Privredni pregled) završava akuratnim prikazom aktualnoga stanja stvari. 1928. tako i arhitektonika samostalnog SHS paviljona Stjepana Hribara. Josipa Seissela. d'Annunzijevog lika i djela i promenadnog paradiranja „na pariškom bulevaru“) recepcija takvog projekta. Dubrovnik. postiranim uz Palais de Chaillot. 1921. [s. Vila Ilić. Ipak.). dok priloge o razvitku Zagreba i Splita. naročito u dometima umijeća građenja. u entuzijastičnoj redakciji Josipa Grubišića i s relevantnim prilozima Bogdana Rajakovca (Zagreb. te najavom natječaja za regulatornu osnovu Zagreba.. Ukupni nastup na pariškoj izložbi 1925. fotografija interijera za izradu regulatornih osnova. S druge strane. Slično se dogodilo i s atraktivnim déco-ekspresionističkim YU paviljonom Szilarda/Dragiše Brašovana na međunarodnoj izložbi 1929.] /oko 1933. također i Sušaka potpisuju kompetentni stručnjaci upravne aparature. bio je impregniran problematizacijom nacionalnog identiteta. ponajprije na svjetskim izložbama. u Barceloni gdje je.Benedik & Baranyai. među brojnim paviljonima s kolonijalnom déco-stilizacijom. Paunovac 7. ipak je ostala skromnog učinka u sjeni dviju avangardnih ekspozicija ∑ Le Corbusierova Esprit Nouveau i SSSR paviljona Konstantina Mel'nikova.a. država se svojim potencijalom i dostignućima proaktivno prezentira na internacionalnoj sceni. Bogato je i vjerodostojno dokumentirana djelatnost Ministarstava narodnoga zdravlja te socijalne politike. gradski arhitekti Stjepan Hribar i Prosper Čulić. virtuoznom gradnjom njemačkoga paviljona briljirao Ludwig Mies van der Rohe. tek Jugoslavenski nacionalni album.. na stranu osvojene kolajne i Grand prix priznanja. 103 Alfred Keller.

. Kuća Glück. nacrt Pollak & Bornstein. Osijek.. 1924. kolorirani perspektivni prikaz Alfred Albini. Gradska štedionica.Nikola Dobrović. Boninovo  Dubrovnik. 1928. perspektivni prikaz 104 . 1937. Vila Pallavicini  Rusalka. Zagreb.  1938.  1929.. Tomašićeva 10. Kapucinska 29.

.. Uprava komunalnih poduzeća.. Dolac. Zagreb. perspektivni prikaz interijera Rudolf Lubynski. Gajeva 5.. Zgrada Shell. reklamni letak . natječajni projekt. Zagreb.  1930. perspektivni prikaz Vjekoslav Bastl. 1932. 1932. Zagreb. 1934. Gradska tržnica.Juraj Denzler. fotografija Đure Janekovića 105 Pičman & Seissel. 1926. Zakladni blok. Zagreb. Gundulićeva 32.

Strukturalni prostorno-organizacijski koncept pritom je modernistički. eponimskoj izložbi koja je zamišljena još za predratne belle epoque. art déco je u umijeću građenja prvenstveno prisutan kroz obradu i opremu. Okviri za kulturu svakodnevice Razumije li se tumačenje po kojem je art déco stilizacija naprosto produžetak art nouveau dekorativnog diskursa. Ernest Weissmann (voditelj gradnje paviljona) u sjeni međunarodne izložbe djelovali kao logistički servis našem kriptiranom komunističkom pokretu u transferu jugoslavenskih dobrovoljaca španjolskoga građanskog rata. Unatoč osvojenom Grand prixu. kao garnierung scenskih okvira za stanje duha i ukus epohe. taktilne kvalitete prostornog okvira. Zagreb. Seissel i. tada je jasno da art déco u arhitekturi fungira samo kao jedan od mogućih oblikovnih principa u odabiru fakture i fizičke. Gotovo platonski solid. stoga je art déco stilizacija ovdje ipak prilagođeni prosede preuzet iz druge ruke. sa slobodnostojećim mramornim torzom Tome Rosandića i apliciranim mozaikom Mila Milunovića.. u sukcesijskom poretku s djelomičnim preklapanjima). Preostala je tek „osnovana sumnja“ da su lijevi intelektualci. no odgađana zbog svjetskog konflikta i njegovih posljedica. ponaosob Josipu Brozu i Herti Haas.106 vis-à-vis finskome Le Bois est en Marche Alvara Aalta. osobito uz poratnu.. bez obzira na predominantni oblikovni idiom pojedinih razvojnih etapa (govor slobodne invencije. ulaza zaštićenog dekapitiranim dorskim redom. izravno vezan uz naglu prostornu ekspanziju urbanih sredina. U arhitektonsku praksu naših prostora stigao je posrednim putem ∑ naša je arhitektura utemeljena u srednjoevropskoj praksi i trajno je usidrena u tom kontekstu. metafizičkim se oblikovnim prosedeom konfrontira s nedalekim bahatim nadvikivanjem Alberta Speera i Borisa I'ofana na donjem kraju Jardins du Trocadéro. paviljon se nije našao u standardnim izložbenim publikacijama. uvrštenju u prestižni L'Architecture d'aujourd'hui i osobnoj Le Corbusierovoj pohvali. no sada s naglašenim aspektom površinske obrade i specifičnim egzotičnim motivima (sve u čvrstim i simplificiranim formama te u luksuznom materijalu). klasičnog izričaja ili racionalističke redukcije. Prepoznat istom na pariškoj izložbi 1925. ali i kroz način upotrebe prostora i prostornih sklopova. Željeznički nadvožnjak. fotografija . Art déco stilizacija je eminentno urbani fenomen. Savska cesta. 1929. gotovo Denzler & Kauzlarić. posebno.

Hansom Reichowom i drugima..) artikulira se i potreba za fashioning ∑ dotjerivanjem vlastitoga urbanog imidža. Split 1924.. Zagreb. s Paulom Bonatzom. i odabrani prijedlog Eduarda Schreinera. Središnji ured za osiguranje radnika. Otud litografirani vue d'oiseau prikazi Zagreba i Splita (u produkciji renomiranoga praškog grafičkog studija Heilbrun Rudolf Lubynski. Mihanovićeva 3. nadalje prostorno rješenje za splitske Bačvice.107 nekontroliranu eksploziju urbaniteta. Osijek 1925. fotografija . i Albert Esch. 1925. 1931. Zakladnu i kliničku bolnicu na zagrebačkoj Šalati. i Werner Schürmann te Alfred Keller. Ruku pod ruku s mahom međunarodnim utakmicama za generalne i detaljne regulatorne osnove naših gradova (Karlovac 1924.  1928. Zagreb..

gdje se u vilama Ladany i Ronin visoka razina korisničkog standarda ogleda tek u privilegiji tada jedinih privatnih lokalnih telefonskih priključaka (posve neovisno. s tek nekoliko hipertrofiranih rezidencija poput Vile Zimdin / Šeherezade u Dubrovniku (Alfred Keller.). u oblikovnom govoru češkoga poetskog funkcionalizma). Zlatko Neumann u Crikvenici). s oblikovnim vokabularom klasičnoga neostilskog govora). ali i vile Botteri (Frane Cota. s Wiener Werkstätte mobilijarom Josefa Hoffmanna kao i vlastitim dizajnerskim uratcima Aladara Baranyaija. 1928. ali bitno češće (i kroz cijelu epohu) u skromnije dimenzioniranim prostorima ∑ Vila Spitzer u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. feudalnim formatima ∑ Vila Ilić u Zagrebu (Benedik & Baranyai. sporadično u raskošnim. o strukovnom autoritetu atelijera Gomboš & Kauzlarić. objektom presizanja déco historiografije). s opremom LC-Jeanneret-Perriand dizajna u Thonet produkciji. naglašenih streamline detalja). dakako.. gdje su spomenute kuće 1936. Kod najamnoga stanovanja déco stilizacija snažno je prisutna u produkciji 1920-ih. 1921.. Urbano stanovanje usvaja art déco stilizaciju u opremanju rezidencijalnih prostora..108 i izdanju specijalizirane beogradske tvrtke Balkan-Mentor)..) i Mayer/Marić (Benedik & Baranyai. . kao i brojnih drugih atraktivnih kartografskih izdanja. Vladimir Potočnjak u Novome Vinodolskom. prostorna su rješenja reduciranoga do minimalističkog formata. a također vlastitu villinu arhitekta u Splitu (Josip Kodl. pa ipak. 1931. u duhu reformističkih postulata Adolfa Loosa) te vilu Helfrich u Osijeku (Ljudevit Pelzer.) ili rekonstruiranoj kući A. na Korčuli te. rubno pozicioniranih unutar estetskog kanona „déco-sfere“).). jednako kao i Bauhaus dizajn.. kontinentalca s posebnim senzibilitetom za mediteranski prostor). 1924. 1928. 1937. 1928. 1933. Kod alternativnog stanovanja. Crikvenici i na Sušaku. Na srednjodalmatinskim otocima preteže oblikovni govor regionalističkog pristupa.. 1926. 1937. objektivno daleko izvan déco senzibiliteta. primjerice na kući Glück u Zagrebu (Pollak & Bornstein.). 1928.. na hvarskim ljetnikovačkim kolonijama na Majerovici i Križnom Ratu. 1934. 1921. boravka na ladanju. Ladany (Gomboš & Kauzlarić. Deutsch (Benedik & Baranyai. 1924.). a oblikovni je govor u duhu funkcionalističke estetike  uglavnom na Primorju (Kazimir Ostrogović u Malinskoj. posebice.).) i Deutsch-Sussmann-Huber (Frane Cota. Wohlmuth (Pollak & Bornstein. 1940. Pri takvoj polarizaciji široki raspon déco inspiriranoga prosedea obuhvaća zagrebačke vile Kell (Benedik & Baranyai./1937. a u Dubrovniku i okolici u autorskom rukopisu iznimne kreativne snage (vilinski opus Nikole Dobrovića. osnovane). vile Oblath i Friedländer u Varaždinu (Zlatko Neumann. orijentalne inspiracije u deklarativnoj déco izvedbi) ili Vile Banac u Cavtatu (Lav Horvat.

1930. isto se može reći i za stanogradnju Rijeke (Rione del Littorio) i Pule (novogradnje na Largo Oberdan).. pa i Zadra. tek detaljima oblikovnog rukopisa prepoznatljiva u ukupnosti modernizma Internacionalnog stila. fotografija .109 ponegdje i u cjelovitoj vanjskoj pojavnosti kao kod kuće Benedik-Baranyai (B&B. Karlovcu. Proporcionalno ostvarivanoj akumulaciji sredstava. protagonisti umjetničke grupacije Zemlja). Zlatko Neumann. Egon Steinmann. lijepa i ukusna. Brodu. Zagrebačka stanogradnja u međuraću nije bila samo uspješna u stvaranju dovoljne količine stambenog prostora već je (izrekom referentne povijesno-ekonomske analize). izvorno prugastoga pročelja). Osijeku.. S druge strane. a déco estetika je ograničena na uređaje komfornog građanskog stanovanja. gdje je na djelu arhitektonika suzdržanoga talijanskog racionalizma. maestralne stanogradnje 1930-ih. bila i solidna.. Zagreb. Gimnazija. na Sušaku (Bulevard). Konačno. 1932. Križanićeva 4-4A. nadalje u Šibeniku.. isto se može reći i za stanogradnju u Splitu. naročito u Zagrebu (Gomboš & Kauzlarić. pripadaju konceptu „oslobođenog stanovanja“ Novoga građenja i Internacionalnoga stila.

Zagreb. Gradska kavana.Ignjat Fischer. Gradska kavana. Šetalište dr.. fotografija . Račića  Marjanske stube.1931.. Split. fotografija Petar Senjanović. 1923. Dubrovnik. 1933. fotografija 110 Gomboš & Kauzlarić.

. gdje je središnji pilon u parteru atraktivno transformiran u prosvijetljen oglasni displej). 1933. zagrebačka Gradska štedionica (Ignjat Fischer. kako kod stabilnih gradnji ∑ monumentalne Tržne hale na zagrebačkom Dolcu (Vjekoslav Bastl. obogaćenom ekspresijom uspješnosti poslovnih subjekata i upravnih institucija ∑ primjenom velegradskoga neonskog nightlife efekta u njihovoj noćnoj ekspoziciji. ∑ 1931. 1932. koja inače tvori značajan doprinos javnog sektora u produkciji stambene supstance („gradske kuće“ u Zagrebu i Splitu 1920-ih). reklamni letak .) s prikazima cepelina.). 1937. 1932. tržnice Belveder u Rijeci (Enea Perugini. poslovnim i upravnim zgradama. također i kod gradnji mješovite poslovno-stambene namjene. S dodatnom.). 1926.1923. karlovačka ispostava Prve hrvatske štedionice (Stjepan Hribar.). tako i kod efemernih komunalnih minijatura ∑ 111 Nikola Dobrović. na primjerima kuća Präger (Vladimir Šterk. déco estetika velikim dijelom sudjeluje u artikulaciji prostora ∑ u luksuznom uređenju i opremi reprezentativnih i drugih sklopova otvorenoga pristupa. 1927. zagrebačkoj Upravi gradskih komunalnih poduzeća (Juraj Denzler.. 1930.). 1934..Rubno pak područje socijalne stanogradnje.  1936. poglavito u zagrebačkom gradskom središtu (deklariranom napose kao City ∑ trgovačka četvrt) déco stilizacija naročito je eksplicitna u pojedinostima. Segment urbanih servisa također je značajno oplemenjen déco estetikom. također na palači Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu (Freudenreich i Požgaj. Hotel Grand.). 1929. Kod brojnih gradnji mješovite namjene. 1934. ∑ 1930. Hugo Ehrlich.1925. osječka Gradska štedionica (Alfred Albini. Ebenspanger (Vladimir Šterk.). Tu prednjače vodeće novčarske institucije ∑ zagrebačka Burza za robu i vrednote (Viktor Kovačić. Lopud. radioodašiljačke antene i transoceanskog blue ribbon laureata.. U prostorima rada. napose u nizu gradnji zagrebačkoga „Zakladnog bloka“ s apoteozom déco estetike na stubišnom vitraju kuće Hahn (Otto Goldscheider. ∑ 1927.).) ili umnoženih tehničkih postrojenja poput Garaže Zagreb (Bogdan Petrović. ∑ 1940.). s bravurozno riješenim stubištem). na poslovnoj zgradi tvrtke Shell u Zagrebu (Rudolf Lubynski.). 1931. Job (Hribar i Velicogna.).. déco estetika po prirodi stvari nije dotakla. 1933. 1923.

) zapravo su varijacije u redakciji talijanske architettura razionale. prostora renoviranih zagrebačkih kavana .). Primjeri školskog sklopa Cippico u Zadru (Giulio Mercurio. konačno i seriozno dizajniranih novinskih kioska poput famoznoga cilindra na zagrebačkom središnjem trgu (Ivan Zemljak. 1929. 1929) ∑ virtuozno inženjersko razrješenje neodrživih komunikacijskih opstrukcija u gradskoj prometnoj mreži gradnjom. natruhama tzv.) ili tehničkog sklopa splitskoga Gradskog vodovoda (Feliks Šperac. s kavanom-vidikovcem na krovnoj terasi). nadalje. streamline moderne. Zaseban bi komentar svakako zaslužila arhitektonika Meteo opservatorija na splitskom Marjanu (Josip Kodl. ∑ 1925.). no u svemu tome začudna je cinična urbana dvosmislenost željezničkih prijelaza na obrubu zagrebačkog gradskog središta (tvrtka Waagner-Biró. 1933. 1920. flankiranih svetištima ponižene paralelne stvarnosti.. kao raskošna scena novinarskih balova. jednako tako i strojarnice i vodospreme zagrebačkoga Gradskog vodovoda te nove pomoćne pogonske zgrade Gradske munjare (Juraj Denzler). 1932. karamela i Bronhi bombona.) ili je u pravilu tek diskretno nazočna ∑ u korpusu neoplasticizmom inspiriranih modernih obrazovnih novogradnji. Karlovac.. javnih toaleta. čekaonica na stajalištima javnoga prijevoza i telefonskih kabina. perspektivni prikaz 112 benzinskih crpki. žilavke i klekovače.. Tek na temi kolektivnoga interijera ∑ društvene pozornice pokazuju se realni učinak i domet déco prosedea i estetike. 1922.) i poštanske palače u Puli (Angiolo Mazzoni. u dizajnu i atmosferi javnih prostora gradskih hotela ∑ zagrebački hoteli Esplanade (Dionis Sunko. ali. 1925. Kino Edison. izbora za Miss Jugoslavije..). na novim zagrebačkim školama: Pučkoj školi Trešnjevka (Ivan Zemljak. 1926. s plakativnom prezentacijom déco estetike na vanjštini zgrade) i Astoria (Freudenreich & Deutsch.) i Gimnazijskom sklopu u Križanićevoj (Egon Steinmann.). Kod gradnji institucija sustava i reprezentanata socijalnog blagostanja déco estetika ili markantno intonira unutarnji uređaj ∑ zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu (Rudolf Lubynski. Potonji pristup gotovo da je opće pravilo. trijumfalnih portala na ulazu u substandardna gradska područja industrije i habitata proleterske klase. 1932. 1931. ∑ 1936. Denzler i Kauzlarić. ∑ 1928.Edvard Schön i Bruno Bauer. 1932. 1930. a u prilog tezi arhitektonika zgrada Rudarske bratimske blagajne u Splitu ili šibenske Javne burze rada (obje iz atelijera Baldasar & Cicilijani). Milinov (Dionis Sunko. purimskih balova Židovske zajednice itd. s ponudom točenoga Ožujskog piva. 1932.

113

Medulić (Stjepan Gomboš, 1928.) i Corso (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), dubrovačke Gradske kavane (Gomboš & Kauzlarić, 1933.), mondene zagrebačke slastičarnice Kostinčer (Pollak & Bornstein, 1927.), automatskih buffeta i brzozalogajnica u Zagrebu (Mocca, Quisisana, Ivo) i na Zagrebački zbor, Savska 25, pogled splitskom Narodnom trgu (Gomboš & Kauzlarić, 1934.), kavane Central na paviljone u kući Zerauschek na zadarskoj Kalelargi (Umberto Nordio, 1938.), koFrancuske, Italije i Nizozemske, 1937. načno i paviljonskog Buffeta zagrebačke Gradske općine u Tuškanačkom parku (Jakša Hintermeier, 1923., srušen početkom 1941.). Specifičnu društvenu pozornicu tvore također fino oblikovani otvoreni promenadni prostori s vidilicama, šetališta s parkovnim paviljonima i slični uređaji ∑ najuspjelije među ovima Šetalište dr. Račića s Marjanskim stubama u Splitu (Petar Senjanović i Prosper Čulić, 1919. ∑ 1922.). Art déco lifestyle s njegovanjem kulta slobodnog vremena kod nas se rađa s inauguracijom novog koncepta prometa stranaca, aktivnim rekreativnim nasuprot pasivnoga lječilišnog turizma. Ovaj novi razvojni pravac anticipiran je prije Prvoga svjetskog rata, gradnjom hotela Baška praškoga publicista Emila Geistlicha (Emil Králíček, 1911.), s 33 smještajne jedinice u dotad nepoznatoj, prizemnoj linearnoj prostornoj postavi, s motom „iz sobe ravno u more“, a puni zamah hvata prvih poratnih godina gradnjom

114

Viktor Kovačić / Hugo Ehrich, Burza,Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, 1923 - 1927., fotografija

ljetovališta u Kuparima (Jiri Stibral, 1919. ∑ 1931.), modernoga resort ljeˇ tovališta sa 190 smještajnih jedinica (360 ležaja), vlastitim elektroagregatom i garažom, terenima za tenis i golf, ponudom sporta na vodi od jedrenja do vaterpola, čitaonicom i koncertnim salonom. Ovako visoku razinu turističkog servisa nadmašit će tek mondeno ljetovalište na Brijunima, središtu high society glamura (blještavi salonski balovi, zabave na plesalištu pod vedrim nebom) i elitnoga sporta (golf i polo na konjima). U ekstenzivnoj izgradnji hotelskih kapaciteta duž jadranske obale nastaju brojna vrijedna ostvarenja poput hotela Malin u Malinskoj (Kazimir Ostrogović, 1938.), Ilirije u Biogradu (Lukšić i Sokolov, 1934.) ili splitskoga Ambasadora

(Baldasar-Cicilijani-Kodl, 1935. ∑ 1937.), napokon Grand na Lopudu (Nikola Dobrović, 1934. ∑ 1936.), veličanstvena kuća-brod, privezan u egzotičnom vrtu mitski čarobnog otoka, elegancije primjerene imidžu najboljih linera na brzim dugim prugama. Drugu sastavnicu kulta slobodnog vremena čine hramovi popularne kulture ∑ kinokazališta gdje je déco estetika per definitionem dodana vrijednost, o čemu dovoljno govore kapitalna ostvarenja epohe: karlovački Edison (Edvard Schön i Bruno Bauer, 1920.) i zagrebački Europa ∑ Balkan (Srećko Florschütz, 1925.). U sličnom je duhu dizajniran i tematski park, Gradski zoološki vrtić u zagrebačkom Maksimiru, s nastambama stiliziranima prema tradicijskim modelima ekvatorijalne Afrike i mauretanskog saharskog prostora te dekorativnim faraonskim kolosalnim skulpturama (Joza Turkalj, 1928.). Konstrukt Jugoslavenskog sokolstva s katalizacijskom zadaćom u procesima modeliranja nadnacije, stoga u konfrontaciji s tradicijom Hrvatskog sokola, snažno je intoniran motivima predajne estetike. Uz masovnu izgradnju sokolana, 1930-ih uglavnom suhe funkcionalnosti, gradnjom velebnog Sokolskog stadiona na zagrebačkim Sveticama (Josip Dryák, 1934.) ipak se i u ovaj društveni segment infiltrira déco stilizacija, naročito u paradnoj štafaži dizajniranoj za veliki panslavenski Sokolski slet 1934. kojim je stadion bio inauguriran. Organizacijom Balkanskih atletskih igara iste godine upravo na ovome mjestu Zagrebu je potvrđena središnja uloga u njegovanju svih sportskih disciplina, gdje je čak i veslački sport stajao uz bok razvijenim žarištima na jadranskoj obali, napose gradnjama klupskih zgrada naglašene arhitektonske pretenzije, usporedive i s virtuoznim oblikovanjem Gusarova doma na splitskoj Matejuški (Josip Kodl, 1927.). Uz sport blisko je vezana tema rekreacije i gradnje komunalnih morskih kupališnih sklopova, čiji je oblikovni govor intoniran klasičnom disciplinom ∑ kupalište Bonj na Hvaru (Silvije Sponza, 1929.) i gradsko kupalište na novljanskom Lišnju (Vladimir Potočnjak, 1938.). Trgovina, a posebno sajmarstvo značajno su obilježeni déco estetikom. Možda najbolji primjer dosljedno provedene déco stilizacije nova je fasada zagrebačke robne kuće Kastner & Öhler (Alfred Keller, 1928.), no punu slobodu izričaja omogućili su veliki sajmovi, izložbene trgovinske manifestacije s međunarodnom afirmacijom: Zagrebački Zbor u Martićevoj ulici, kasnije na Savskoj cesti, te Osječki velesajam s nizom atraktivnih tematskih kao i nacionalnih izložbenih paviljona. U stvaranju ovih prostora sudjelovali su, individualno profiliranim afinitetima i ukusom, najugledniji domaći arhitekti (Ignjat Fischer, Edvard Schön, Dionis Sunko, Vladimir Šterk...), dok su na novome Zboru, gradnjama Francuskog, Njemačkog, Talijanskog i Čehoslovačkog paviljona, svoje strukovno umijeće mogli pokazati gosti

115

116

Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919., perspektivni prikaz interijera

(Bernard Lafaille s Robertom Camelotom i braćom Herbé, Otto Roemer, Dante Petroni te Ferdinand Fencl). Zaključni passepartout Déco stilizacija sudjelovala je u definiranju identitetskih pitanja na samom početku međuratne epohe ∑ gradnjom Hrvatskoga doma u Vukovaru (Aleksandar Freudenreich, 1919. ∑ 1923.), no potom će građenje tih pučkih obrazovnih i društvenih svetišta (u nekom vremenu zvanih i „prosvjetnim ognjištima“) prigrliti format i oblikovni izraz koji sugeriraju strogost antičkoga graditeljstva. Identitetska pitanja otvorit će se tek gradnjom Narodnoga doma na Sušaku (Alfred Albini, 1934. ∑ 1941., autorskom razradom premiranog natječajnog projekta Josipa Pičmana), zazivanjem odgovora ∑ prekograničnim riječkim neboderom, visokom zgradom Arbori (Umberto Nordio i Vittorio Frandoli, 1939. ∑ 1942.). Pitanja identiteta rješavana su ipak drugim putevima: gradnjom rotunde Doma umjetnosti na zagrebačkom Trgu N (Ivan Meštrović 1934. ∑ 1938., uz suradnju Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i Zvonimira Kavurića), gdje je prvotno trebala stajati konjanička skulptura Kralja Osloboditelja ∑ što je Meštrović vješto preusmjerio u gradnju panteona posvećenog lijepim umjetnostima. Dom umjetnosti inauguriran je velikom rekapitulacijom epohe: izložbom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1888-1938. Post scriptum (o temeljitom nestajanju) Pretražujući svojedobno opus Viktora Kovačića, neupitnog rapsoda hrvatske moderne arhitekture, nisam umio naći logično objašnjenje nejasne sudbine njegova neizvedenog projekta vile za zagrebačkog odvjetnika dr. Hinka Horvatića u Vončininoj 12 u Zagrebu (1921.). Nedavno sam imao priliku vidjeti sačuvane ulomke ostavštine (dio poslovne fotodokumentacije) graditelja Julija Bornsteina, čija je poduzetnička tvrtka Pollak & Bornstein po novoj, drugačijoj osnovi kuću izvela (1923.) i zahvaljujući Bornsteinovu zapisu na jednoj fotografiji vile u Vončininoj saznao da je tu novu i realiziranu osnovu sačinio, ni manje ni više, berlinski tajni vladin savjetnik Hermann Muthesius, autor kapitalne kritičke redefinicije moderne arhitekture, naslovljene kao Stilska arhitektura i građevno umijeće, također glavni juror na pozivnom natječaju za gradnju zagrebačke Burze 1921. Burzu je, po natječajnom ishodu i potom popravljenoj osnovi (uz posmrtnu pripomoć Huga Ehrlicha i mlađih pomagača nakon 1924.) Kovačić sagradio, dok je vilu u Vončininoj rano obudovjela Lizzi Horvatić ubrzo dala preinačiti, a zatim još jedanput i njeni kasniji vlasnici, gotovo do neprepoznatljivosti izvornika. U konvolutima raspršene Muthesiusove ostavštine, među brojnim njegovim projektima obiteljskih kuća iz 1920ih godina, zagrebačkoj gradnji nema traga. Sapienti sat.

117

118 .

hrvatsko kiparstvo u doticaju s art decoom 119 IRENA KRAŠEVAC .

Art déco u kiparstvu nema stilske ni morfološke koherencije već je mješavina nekoliko suvremenih stilova nastalih na tradicionalnim osnovama. s tendencijom pojednostavljenja i redukcije forme. Razdoblje obilježava i velika fascinacija modernim plesom. Figurativnost u kojoj dominiraju akt i portret. do 1918. pa se u kiparstvu često obrađuje motiv plesačice neobičnih poza i pokreta. Kiparska umjetnost. dvodimenzionalnosti i primijenjene ornamentike. Razdoblje u kojem su Beč i München odigrali ulogu u formiranju moderne hrvatske umijetnosti od 1890. čistoća plohe. je završilo. mali formati i lirsko-kontemplativna nota karakteristike su naše kiparske produkcije koju je stilski tek okrznula poneka ekspresionistička gesta. Sjajne. Naglašena je ritmičnost i linearnost skulpture ili reljefa. Velik dio kiparske produkcije toga vremena odnosi se na male formate namijenjene dekoraciji interijera građanskih salona. a nove orijentacijske točke postaju Berlin i Pariz u kojima pulsira moderan velegradski život i veća sloboda umjetničkog stvaralaštva.120 r AZDOBLJE IZMEĐU dvaju svjetskih ratova za likovnu je umjetnost u Hrvatskoj vrijeme brojnih promjena koje su se očitovale u traženju vlastitog izraza unutar stilski nekoherentne i pluralističke epohe. između akademskog stila i nadolazeće avangarde. a slikovitost prikazanog motiva i teme potkrijepljena je dodavanjem različitih atributa koji pridonose dekorativnosti i figurativnosti. plošnosti. uglačane površine. napetost tijela. blaga naznaka kubizma ili punoća forme nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). U prikazu ljudske figure često se javljaju androgina tijela elegantnih pokreta i poza kao odgovor na modu i životni stil vremena. poglavito u . s odmakom je pratila pojavu avangardi i teško stizala novine koje su se već očitovale u slikarstvu i grafici toga doba. tektonska ravnoteža i simetričnost neke su od karakteristika stila. Primjetan je kontinuitet secesijske stilizacije koja se „stvrdnjuje“ pod utjecajem konstruktivizma i neoklasicizma prelazeći tako u svojevrstan art déco. kao tradicionalnija.

već je prije iznimna pojava.Pobjeda slobode. Razdoblje 20-ih i 30-ih godina karakterizira stilski pluralizam i usporedno pojavljivanje različitih stilskih koncepata među kojima je art déco samo jedna stilska odrednica kojoj su se pojedini hrvatski kipari manje ili više priklonili i usvojili neke od karakteristika. Stil art décoa koji se pojavljuje u europskoj i američkoj umjetnosti za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata od hrvatskih umjetBranislav Dešković. 121 . ković i Ivan Meštrović.domeni keramoplastike. nika među prvima prihvaćaju kipari s pariškim iskustvom. 1918. odnosno velikog zamaha primijenjene umjetnosti. Pariz. Branislav Deš. ali nije stilska kategorija koja je bitno odredila razvoj hrvatskog kiparstva. te kontinuiranje simbioze visoke umjetnosti i umjetničkog obrta.

što nije realizirano. Branislav Dešković [monografija].) te na Salonu nezavisnih (Salon d´Automne. Palais des beaux arts. 1977. 1919. Dešković ga iz zahvalnosti daruje Sjedinjenim Američkim Državama s nakanom da bude postavljen ispred Bijele kuće u Washingtonu.52 Pobjeda. nagašena kubična geometričnost. Vrijeme neposredno po završetku Prvog svjetskog rata bilo je osobito senzibilizirano za isticanje mira i slobode što je izravna poruka ovoga djela.) nastalim oko 1915. ∑ 1939. 1920. čvrsta obrisna kontura te izrazito dekorativna stilizacija u gustim paralenim valovitim linijama kose i konjske grive govore u prilog prijelazu od secesije prema art décou koji će izrazitije nastupiti u sljedećem razdoblju.. dok je izmoren konj ustuknuo i prikazan je u trenutku vlastite nemoći. ∑1962. Skulptura u sadri u vlasništvu National Collecton of Fine Arts u Washingtonu sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU prema kojoj je načinjen brončani odljev.).) anticipira art déco svojom studijom za spomenik Pobjeda slobode nastalom u Parizu 1918. odlučno je zakoraknula prema naprijed. Pariz. s opširnim navodima literature i izvora. godine i to na skulpturama malog formata. . personificirana u liku žene koja upravlja stiliziranom kočijom. Supetar : Brački zbornik. Premda se u toj skulpturalnoj kompoziciji miješaju realistički i stilizirani detalji. uglavnom elegantnim figurinama žena i 52 Kečkemet. Premda se naznake artdécoovske stilizacije pojavljuju na djelima Ivana Meštrovića (1883. Pariz.Ivan Meštrović. Cavtat Branislav Dešković (1883. i izloženom sljedeće godine na Jugoslavenskoj izložbi (Exposition des artistes Yougoslaves. Duško. Crkva Gospe od Anđela  grobna kapela obitelji Račić-Banac.

Miss St. Svjetlo se razlilo prostorom. od glavne ideje do svakog detalja i ornamenta. Cavtat 1920. Zagreb. Mauzolej obitelji Račić. Uređenje unutrašnjih vrata od Pila (1922.. (Meštrovićev reljef kralja Petra I. Gospa s Djetetom. str. Zagreb.-1922. 2009. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. Karađorđevića izrađen je 1922..reljefima sakralnih motiva53. Katalog izložbe. 1917. Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.-1924. Križa u Crikvinama-Kašteletu nastali u Parizu. Morfologija art décoa dosljedno je sprovedena u interijeru i eksterijeru. London.56 Reljef uzidan u rustikalni zid dubrovačkog bedema kvadratičnog oblika. 1920-1922. George. Visoki izduženi formati reljefa. prosinca 1924. 2001. Vlaha u niši ponad njega. i kip sv. 130-141...: Ruža Meštrović. Irena. Cannes.) 123 . (Original se čuva u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. London.) 56 Viđen. i pohranjen u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik. tek naznačene plastičnosti naglašene čvrstom konturnom linijom koja ističe bijelu formu na bijeloj podlozi. stilski pročišćenije dolaze do izražaja na reljefima i skulpturama namijenjenim kapeli Gospe od Anđela podignutoj na cavtatskom groblju (1920.55 Meštrovićev angažman u Cavtatu rezultirao je i drugim radovima na području Dubrovnika. 55 Diplome de Grand Prix a Monseieur I. do kojega je došlo 1922. Meštrović / Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes./1917. među ostalim projektom uređenja unutrašnjih vrata od Pila. Tate Gallery.54 Bjelina i pročišćenost ploha te čvrsta konturna linija tek plitko urezana u arhitekturu koja mrežasto obavija unutarnji i vanjski volumen. listopad ∑ studeni 2008. (fotografije uz tekst: Damir Fabijanić). godine. Kristološki ciklus drvenih reljefa za crkvu sv.. II-10-2001. jasna linearnost. str. Dolazak u Zagreb i prihvaćanje profesure na odjelu kiparstva i mjesto rektora Likovne akademije bile su osobna prekretnica i snažan izravni utjecaj na daljnji razvoj hrvatskoga kiparstva. 1915. Paris 1925. Kraševac. London.. Vrlo rafiniran art déco čitljiv u svakom detalju bio je prepoznat i na znamenitoj Međunarodnjoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.). uklonjen je 1941..1923. br. Povjerena mu je izrada reljefa Kralja Petra I. Fotografijom ovog spomenika Meštrović je bio zastupljen na pariškoj izložbi 1925. London. 54 Ivan Meštrović : Gospa od anđela ∑ mauzolej obitelji Račić. Ženevi i Cannesu 1916.) što je čini najranijim i jedinim cjelovitim umjetničkim djelom art décoa u hrvatskoj umjetnosti. plošnost i neprirodno držanje likova karakteristike su europske skulpture 20-ih godina i karakteristične za stilski cjelovit cavtatski mauzolej ∑ grobnu kapelu obitelji Račić. Nancy Cunard.. Gradnja kapele u Cavtatu kojoj je Meštrović bio posvećen pune dvije godine odgodila je njegovo konačno preseljenje u Zagreb. / autorice izložbe i teksta Lida Roje Depolo i Ljiljana Čerina. i svečano okriven na Vratima od Pila u Dubrovniku 1. // Oris. Ivan. 2008. Cavtat. pridonosi eleganciji i dekorativnosti. 1915. Izložba povodom 125. drveni reljef Polaganje u grob.. 89-94. 1915. Meštrović 53 Npr. na kojoj Meštrović dobiva Grand Prix upravo za ovaj projekt i to u sekciji arhitekture. ∑ 1922. // Ivan Meštrović i Dubrovnik : diplomski rad.. 1917. možemo također tumačiti kao odjek artdécoovske estetike kojom je tih godina bio obilježen Meštrovićev opus. što možemo protumačiti kao politički čin predstavljanja nove državne formacije koja već podiže spomenike kraljevima iz dinastije Karađorđevića. Gliptoteka HAZU.

124 .

: Horvat Pintarić. str. većinom iz srednje Europe. (Osim Kontemplacije. 2010. dekorativnost je tek naglašena geometriziranim naborima haljine. 58 Djelo je datirano prema primjerku kataloga izložbe Ivana Meštrovića u Parizu 1933. 1924. Na ovoj je skulpturi kipar postigao dotad najveću redukciju forme uz jasnu čitkost organskih oblika koji se slute u čvrstoj jezgri zatvorena bloka. 1929. i Marulića. dok je odljev iz 1994. Usp. a na likovnoj sceni javlja se nova generacija formirana u okrilju domaće sredine. Ista skulptura u sadri u vlasništvu je Gliptoteke HAZU. Isto tako. Katalog stalnog postava. Po povratku u Hrvatsku Meštrović se predstavio na samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1920. str.Ivan Meštrović. London : Thames & Hudson. Vera. Kontemplacija. 59 Exposición internacional Barcelona.: Galerija Ivana Meštrovića. 2005. Antiherojski Meštrović nije više pobuđivao burne polemike u javnosti.59 Dvadesete su godine razdoblje velike ekspanzije europskih umjetnika u Ameriku koja prihvaća brojne imigrante.. artdécoovskog Meštrovića koji uspijeva klasični motiv reducirati do geometrijske stilizacije. dok je drugi mramorni primjerak u Detroitu. 125 Ivan Meštrović u Chicagu 1926. Alastair. koji pronose avangardne pojave koje će snažno utjecati na formiranje američke umjetnosti60. na kojoj su pokazana recentna djela uglavnom religioznog sadržaja.) 60 Duncan. Tu već djeluje onodobna umjetnička i intelektualna elita. Figuru zbija u blok. u kojemu je umjetnik uz podatke o navedenoj skulpturi pod kat. te izraženom linearnošću i simetričnošću. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu.57 Modernost je u čistoći forme i u glatkom besprijekornom oplošju. Figura zamišljena u bloku pripada počecima moderne skulpture. poglavito na području kiparstva. Toj skulpturi prethodila je manja Studija za Kontemplaciju koja se nalazi u stalom postavu Atelijera Meštrović u Zagrebu.. poglavlje IV. Seccion del Reino de los Serbio. 2009. SAD (Institute of Art). 585-689. Meštrović izlaže biste kralja Aleksandra I. Ova antiherojska. str. . American Art Déco. omekšana. kubus i reducira na najosnovnije organske oblike u kojima prepoznajemo ženski lik lirskog raspoloženja. 2003.58 Za skulpturu Kontemplacija Meštrović dobiva zlatnu medalju na Internacionalnoj izložbi u Barceloni 1929. Brončani primjerak lijevan uz Meštrovićevu dozvolu nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Toledu. Zagreb : Muzeji Ivana Meštrovića. brojni su europski umjetnici pozivani u Sjedinjene Američke Države na izložbe na kojima će se otkupljivati djela za američke 57 Usp.: Paradigma Ivan Meštrović. br. . 100 djela Ivana Meštrovića. Croatas y Eslovenos. o skulpturi Kontemplacija v. 3 vlastoručno dopisao „Zagreb. Katalog izložbe. 681. Split : Fundacija Ivana Meštrovića. Djelo koje karakterizira novu epohu njegova stvaralaštva mramorna je skulptura Kontemplacija iz 1924. 208. ali nameće se kao vodeća umjetnička osobnost. Tradicija i moderna. godine. svakako pridonosi tomu da Zagreb tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća postaje važnim umjetničkim središtem koje privlači umjetnike iz cijele zemlje pa i šireg južnoslavenskog područja.“. 1924. Madonu s Djetetom i Plesačicu. lirska skulptura pokazuje drugačijeg. Zagreb : HAZU.

Louisu. 1925. do 1928. Godine 1924. u Buffalu. 126 muzeje i privatne zbirke koje se u znatnijem broju pojavljuju upravo u vrijeme ekonomskog prosperiteta kao odraz kulture i civiliziranosti mladog američkog bogatog društvenog sloja koji je cijenio i protežirao europsku umjetnost. Rochesteru. Bostonu i . Indijanac s kopljem. Philadelphiji. izlagao je u Brooklyn Museumu New Yorku. Baltimoreu. 1928.Ivan Meštrović. Chicagu. Detroitu. Od hrvatskih kipara u SAD najveći uspjeh požnjeo je Ivan Meštrović koji je od 1924. a sljedeće. St. tri puta putovao u Ameriku gdje je priredio petnaest samostalnih i skupnih izložaba. Denveru.

/26. Zagreb : Školska knjiga. iznajmio prostrani atelijer u kojem je prije toga radio Paul Manship. a na temelju legata od milijun dolara. Bulfinch Press AOL Time Warner Book Group. 1928. vidi i izvore citirane u knjizi D. dj. str. 2009. Drugo putovanje u Ameriku. Ferguson Fund) utemeljene radi uljepšavanja grada Chicaga javnim skulpturama. 1978. običavao je raditi u iznajmljenim atelijerima.62 Iz tog razdoblja datiraju brojni Meštrovićevi portreti koji se danas nalaze po privatnim zbirkama i muzejima u Engleskoj i SAD. naizrazitiji kipar američkog art décoa na čijim je radovima zamjetan i Meštrovićev utjecaj. F. Boston. Nov.. godine. 61). naglašena stilizacija koja svaku figurativnost i realizam figura pretvara u idealiziranu formu.] Charlotte Benton. njegov najambiciozniji pothvat i spadaju u najistaknutije konjaničke spomenike svjetske umjetnosti. (bilj. str. 19.Clevelandu61. str. Vesna. Treće putovanje u Ameriku. 62 Curtis. ritmička harmonija. 51-55. str. Tim Benton i Ghislaine Wood. 26. br. str. Kako je u SAD boravio po nekoliko mjeseci. 632. Aveniji Michigan. pisano na temelju bogate arhivske dokumentacije i izvora koji se čuvaju u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. i nav. dj. New York.. nav. dok je drugi zaustavljen u trenutku bacanja koplja. 64 Barbić. Ritam. I. New York. 76. London : [izd. Kečkemeta. 13. 63 Art and Decoration. Penelope. Simetričnost postava. 541-576. // Art Déco 1910-1939.. linearnost. br.-1962. Tako je na Manhattanu 1925.-2002. The American Magazine of Art. 60). Sve pripreme oko postava skulpture obavio je The Art Institute of Chicago s kojim je Ivan Meštrović sklopio ugovor. Život Ivana Meštrovića (1883. Premda su realistični detalji.. njihova prisutnost naznačena je u silovitom pokretu i držanju figura. a koji oličavaju tip moderne žene toga vremena u artdécoovskoj stilistici. napetost tijela. (bilj. Duško. 1927. Meštrovićeva svojevrsna eklektičnost i naglašena figurativnost koja nije bila naklonjena čistom apstraktnom izrazu bila je u SAD vrlo dobro prihvaćena i rezultirala je velikom narudžbom za javni spomenik Indijancima u Chicagu 1928.63 Meštrovićevi Indijanci neosporno su dostignuće. Zagreb. // Bulletin HAZU.-1932. sv.64 Narudžbu je pokrenuo Odbor Fergusonove zaklade (B. 76-103. Na visokim postamentima/pilonima konjaničke su skulpture Indijanaca od kojih je jedan prikazan u trenutku odapinjanja luka. Deco Sculpture and Archaism.. svezak (1883. Chicago i ostale izložbe. 3. 52.). 1928. 1925.. siječanj-lipanj 1935. 127 Antun Augustinčić. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. 45. The Studio.. (Repro: Svijet. 2003. O historijatu nastanka toga spomenika postoji bogata dokumentacija. Nakon nekoliko početnih skica koje se u detaljima razlikuju od konačne realizacije. reduciranje detalja 61 Kečkemet. Meštrović je kreirao dvostruki spomenik koji flankira ulaz u Grant Park na atraktivnoj lokaciji. u tome poglavlja: Izložbe u Americi. Spomenici Indijancima u Chicagu.). luk i koplje izostavljeni. Indijanci u Chicagu. str.) .-46.

1979. Kao umjetnik s američkim iskustvom otvara privatnu kiparsku školu koju većinom pohađaju mladi Amerikanci. Marjanovića. str. 66 Duncan.68 Stekavši bazično školovanje na venecijanskoj Akademiji i u kiparskoj radionici Artura Ferraronija.66 Spomenik Indijancima u Chicagu posljednji je Meštrovićev veći rad u stilu art décoa prije zaleta u realizam četvrtog desetljeća. Münchenu. 102. nav. Duško. i učmalost domaće sredine samo je učvrstila odluku o ponovnom odlasku. polučila mu je moralni i materijalni uspjeh. 1927. okupljalištu onodobnih američkih umjetnika i istaknutih osoba javnog života. gdje boravi i stvara od 1924. spomenik. Povratak u Split 1920. Muza sjećanja). godine. 2003. Izložba u Kingore Galleries 1919. (bilj. str. odlazi u New York.. ∑ 1946. Penić 1914. dj. ovaj su Harlekin.65 uvrstili u antologiju američkog art décoa. u konačnici lijevan i tehnički realiziran u Zagrebu. Vesna. a njegov pariški atelijer postaje stjecištem američkih intelektualaca. Alaistar. Saloma. u tome poglavlje: Sculpture. Penić donosi u Hrvatsku nekoliko ženskih figura malog formata koje svjedoče o ranoj artdécoovskoj stilistici koja je u Americi bila izuzetno popularna (Plesačice. London : Thames & Hudson. 208-233. nakon početnih izlagačkih uspjeha i upoznavanja situacije u europskim metropolama ∑ Beču. Parizu. Dujam Penić.67 Zamjetan uspjeh u SAD postigao je i Splićanin Dujam Penić (1890. no ubrzo biva prihvaćen u prestižnom Whitney Studio Clubu. a radovi su mu otkupljeni za američke zbirke. ljubitelja umjetnosti i umjetnika. Iz te newyorške kratke. U početku kleše dekorativnu arhitektonsku plastiku na njujorškim zgradama u stilu zakašnjele secesije. American Art Déco. ali nadasve žive i poticajne faze. 1927. ovoga puta u Pariz.). Zagreb : DPUH.128 i isticanje osnovne ideje i zamisli spomenika. Antun Augustinić. . te prenošenjem Meštrovićevih sadrenih skulptura u kamen. Izrazito figurativno kiparstvo u kojemu prevladava ženski torzo i portret klasičnog 65 O izradi spomenika u Zagrebu snimljen je dokumentarni film Indijanci M. učvrstile su njegovo mjesto u umjetničkom svijetu Pariza. 64). 68 Kečkemet. i izlaganja na pariškom Salonu te dobre kritike koje su uslijedile. Londonu i Madridu. Samostalna izložba u galeriji Bartheim Jeune 1929. 67 Barbić. do 1932.

na temelju objavljenih prikaza iz vremena i radova 129 69 Kritika Ive Šrepela objavljena u Jutarnjem listu temelji se na usporedbi s hvaljenim kiparima Meštrovićem./1938.69 Premda su nam neka od glavnih djela danas nedostupna po američkim i francuskim zbirkama. sa svjetiljkama karijatidama Frane Kršinića na ulazu sklada i čistoće izraza bili su dobro prihvaćeni u centru europske moderne umjetnosti.Fotografija izložbenog prostora paviljona Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Francuskom paviljonu Zagrebačkog zbora 1937. Ponovni povratak u domovinu rezultirao je još jednim razočaranjem radi neprihvaćanja u „klub“ domaćih umjetnika i likovnih kritičara. Augustinčićem i Kršinićem dajući Peniću do znanja da je nepoželjan u domaćoj sredini. . koji mu je stavilo na raspolaganje Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. što je kulminiralo negativnom kritikom nakon izložbe koju je priredio u svom tadašnjem atelijeru..

130 .

Zagreb. Klanjec.70 Zanimljiv slobodni reljef velikog formata pod nazivom Ritam bio je jedan od ključnih eksponata na Svjetskoj izložbi u Barceloni. koji su većinom poznati po fotografijama jer su sadreni originali nestali ili su uništeni. 13. 26. u Bourdelleovu atelijeru. 3. (uvodni tekst: Snježana Pintarić). //Anali Galerije Antuna Augustinčića. kao stipendist francuske vlade boravi u Parizu od 1924. 1925. godine. ali ga na temelju nekih djela iz toga razdoblja možemo svrstati u tipične predstavnike „stila ´25“ ili art décoa. vis. Pariz je u formativnom pogledu ostavio znatna traga na kiparstvo mladog Antuna Augustinčića (1900. kratko je boravio Marin Studin i radio 1921. 1927. A. Ivanišević.71 Izravna recepcija Picassova motiva vidljiva je na skulpturama Harlekin (Mladić s gitarom). // Anali Galerije Antuna Augustinčića. Zagreb. 1989-1990. virtuozitet i osobnu stilistiku. Petar Pallavicini i Ivan Mirković donose u hrvatsko kiparstvo srednjoeuropski modernizam u koji ugrađuju svoje mediteranske korijene. kubizma i novih umjetničkih strujanja oko 1925. 3-7. 9-10. str. Klanjec.). svibnja 1995. ∑ 1922. te Harlekin (Mladić s gitarom). 259. bronca: Galerija Antuna Augustinčića. izlaže na salonu francuskih umjetnika (Salon National).. 124 cm.. 71 Usp. 70 Antun Augustinčić : Komorna skulptura 1917-1932. vl. 1925. god. Milan. 124 cm. Nemimetičkom stoljeću usprkos. 1927. // Svijet. na specijalizaciji na École des arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. bronca. Tonko. Proljetna pjesma. i 1927. 9-10. 1925. Internacionalno sjecište umjetničkog svijeta osim Berlina i Pariza bio je i Prag u kojem se školuju ili dolaze na specijalizaju brojni kipari s područja Srednje Europe. 4. Meštrović. vis.. U Parizu. II. Premda se kasnije kritički osvrnuo na pojavu avangarde u europskoj umjetnosti kao odraz dekadencije. [katalog izložbe]. temeljeno na klasičnim vrijednostima kiparskog izričaja i visokoj metijerskoj solidnosti. Penić i Augustinčić. u Salonu nezavisnih (Salon des Indépendants). Godine 1925. nastojao se oduprijeti silini njegova utjecaja i izgraditi vlastiti stil. str. Nakon završene zagrebačke Umjetničke akademije kod Meštrovića.B.. 8-27. godine. sačuvanih u Hrvatskoj zaključujemo da je Penićevo kiparstvo izvan svake modernističke struje. Galerija Ulrich. a izlagao ih je na izložbama u Zagrebu i Splitu 1926. Secesijsku notu zamjenjuje pojačanom ekspresivnošću. i 1927.. itekako su zamjetni na njegovim ranim radovima. GA-311 (odljev iz 1992. oba iz 1928. Frano Kršinić.Frano Kršinić. ∑ 1979.-27. gdje su već su bili prepoznati Dešković. Maja Iveković. MZP-613.72 i reljefima Djevojka i mladić s gitarama i Melodija.: Maroević. br. Iako je bio u neposrednoj Meštrovićevoj blizini. a 1925. Injalberta. i 1926. Antun Augustinčić u Splitu 1927. 1989-1990. ali ne izlazi iz eklektičkog oblikovanja efektnih i dopadljivih skulptura i snažnog Meštrovićeva utjecaja.). B. sadra: Gliptoteka HAZU. str. 131 . recepcija art décoa. 1929.. do 1926. Izložba Antuna Augustinčića u Splitu. Augustinčić dvadesetih godina još ne posjeduje punu oblikovnu vještinu. 72 Postoje dvije verzije skulpture poznate pod istim nazivom: Harlekin. pa tako i Hrvatske.

s prikazom muške i ženske glave u profilu i ruku koje sviraju na apstrahiranom žičanom instrumentu također je svojevrsna iznimka u Kršinićevu opusu. str. a potom su gotovo isčeznule iz njegova opusa.. // Exposition internationale des Arts decoratifs et industieles modernes.) koja je više iznimka nego pravilo u njegovu opusu i koja u svom malom formatu nosi snažan dojam monumentalnosti. 7. neposredno po završetku praške Akademije na kojoj je posljednje dvije godine studirao kod Jana Šturse. 1925. i Kličinović. 1998. Zagreb. Paris. godine. Section Serbe-CroateSlovéne (catalogue). Po dolasku u Zagreb Kršinić se isprva priklanja Proljetnom salonu. te se skulpture ne spominju niti su reproducirane u Kršinićevim monografijama (Kršinić. i Barceloni 1929. Kubizirajuće forme i naznake konstruktivizma dolaze do izražaja na Amazonki (1925.74 Slobodni reljef Proljetna pjesma. Zahvaljujući Maru Grbiću nedavno su otkrivene u Narodnom muzeju u Beogradu kamo su vraćene nakon izložbe u Barceloni 1929. potom grupi Zemlja na čijim se izložbama predstavlja uglavnom ženskim aktovima lirske naravi i unutarnjih emocija. a oblikovno bliskim klasičnijem maillolovskom izričaju.). upravo su dvije figure-svjetiljke u drvu izdužene forme. koji postaje trajno obilježje njegova kiparstva. Akt mlade djevojke uzdignute ruke. 1968. uključen je više kao dekorater prostora. 74 Premda se radi o djelima velikog formata izlaganim na čuvenim izložbama u Parizu 1925. međutim. Na znamenitoj pariškoj izložbi 1925. Zagreb.132 Hinko Juhn. Frano Kršinić. (fotografija parka vile Huga Barmapera) Frano Kršinić (1897. najznačajnijeg kipara češke moderne.) prvi se put predstavlja na izložbi u zagrebačkoj galeriji Ullrich 1921. naglašene linearnosti i blago savijene linije mladenačkih tijela karakterističnije za epohu od većine Kršinićevih skulptura iz toga vremena73. Portreti i ruke uglačane površine koje izranjanju iz sumarno klesanog nepravilnog mramornog bloka 73 Les deux states (éphèbe et jeune fille) sculptées en bois par I. Te su skulpture dekorirale i izložbeni prostor jugoslavenskog paviljona u Barceloni 1929. . 1925. Božena. na kojima se predstavljalo recentno umjetničko stvaralaštvo. 1926.. (sic!) Kršinić (Zagreb). ∑ 1982.

dekorativna figura motivski. kompozicijski i morfološki tipična art-dékoovska skulptura. ∑ 1988. Glavne linije razvoja stvorili su prvaci hrvatskog modernog kiparstva ∑ učitelji kiparskog tečaja na Akademiji. Davorin. Vojta Braniš i Davorin Hotko. 1926. Analizirajući ovu figurinu.) svojom se vrlo specifičnom kiparskom poetikom rano izdvojio iz kruga svojih suvremenika. Juhnov monograf Davorin Vujčić ističe da je „ta odlična.. str. Dresdenu i Beču. Slične lirsko-kontemplativne teme obradit će na reljefima Molitva. zasebna je pojava u hrvatskom kiparstvu radi svojih polikromiranih skulptura koje su svojevrsne trodimenzionalne karikature tada uglednih javnih osoba. a Braniš drvorezbarstva. akademsko formiranje te kraću specijalizaciju u nekom od europskih umjetničkih centara.svojom profinjenošću i elegancijom uklapaju se u internacionalnu artdécoovsku stilistiku. i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929.“ 75 Prema istom izvoru.) te Viša škola za umjetnost i umjetni obrt (1907.). a potom na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. Hinko Juhn (1891. karakteristični su za art déco. odnosno Umjetnička akademija (1922. U javnost izlazi zahvaljujući izložbama Proljetnog salona na kojima se pojavljuje skulpturama malog formata. Većina kipara prolazi uobičajni put početnog školovanja na Obrtnoj školi. uglavnom ženskim aktovima i portretima. značajan dio kiparske produkcije razvijao se u Zagrebu na temeljima koje je omogućila Obrtna škola (1882. u izložbeni prostor ravnopravno uvodi figurine od terakote koje postaju njegov zaštitni znak. 133 . slikar i kipar. 1928. Zagreb : ArTresor naklada. Juhn i Hotko nastavljaju s pedagoškim radom na Obrtnoj školi kao učitelji modeliranja.. kompozitora Tijardovića ili kipara Meštrovića. 41. jedan od paradigmatskih primjera art décoa u našoj skulpturi Juhnov 75 Vujčić. i Djevojka plete kosu. Među taletiranijim polaznicima istaknuli su se Robert Jean-Ivanović. Hinko Juhn. kao što su ogrlice na gležnjevima nogu i naglašena florealna dekoracija. Rudolf Valdec i Robert Frangeš Mihanović. dinamična kompozicija i morfološki detalji. prisutan 1920-ih godina. Hinko Juhn.). 2009. Nakon specijalizacije keramike u Češkoj. i drugih. Njihovi učenici formirani u osvit i neposredno nakon Prvog svjetskog rata tvore jezgru „zagrebačke kiparske škole“ koja je svoj zamah dobila povratkom Ivana Meštrovića i njegovim nastavnim angažmanom na Akademiji. Razvedena obrisna linija. primjerice splitskog gradonačelnika Ive Tartaglie. U izboru ovoga motiva očituje se interes za egzotiku Istoka. Ivan Mirković (1893.). Osim kipara koji se školuju i dulje borave u inozemstvu te već formirani dolaze u Hrvatsku. ∑ 1940. Njegova poznata Indijska plesačica / Bajadera bila je izložena na zagrebačkom Proljetnom salonu 1923.

djelovale su kao univerzalno pokriće. 86-88. 1975. Frano Kršinić i Petar Pallavicini čija je još jedna bitna karakteristika pokušaj oslobađanja od prijemčivog utjecaja i izlazak iz sjene tada sveprisutnoga Ivana Meštrovića. Katalog izložbe.78 Kipari generacijski okupljeni oko Proljetnog salona. Angažirani u ideji formiranja nacionalne umjetnosti i naglašene socijalne note bili su umjetnici okupljeni oko grupe Zemlja. 78 „Tih dvadesetih godina. Aladar Baranyai) je izgubljen. čista arhitektura kiparskih volumena Aristidea Maillola i senzualna mekoća klasičnih figurativnih rješanje Charlesa Despiaua. // Jugoslavenska skulptura 1870-1959.134 je Akt mlade djevojke uzdignute ruke (1926. koji se također kreću gotovo isključivo oko ženskog akta. Tonko. str. 40.. str.” Cit. koji se priklanjaju novom kritičkom realizmu 76 Isto. stoljeća. Kiparstvo 19. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Od kipara članovi su bili Augustinčić. mnogi su bili angažirani u poticanju društvenih promjena i djelovali kroz grupe na temelju određenog programa s idejom o promjeni svjetonazora zahvaljujući umjetničkom angažmanu koji se temeljio na novim socijalnim odnosima proizašlim iz industrijskog društva i njegovih zakonitosti. u: Gagro. Stella Skopal. 1997. “preferiraju komorni pristup i u malim „salonskim“ sobnim i stolnim formatima ostvaruju čednu metijersku razinu i skromnu ambiciju dobro obavljena posla. lirsku motiviku i studijski format ponajviše ženskog akta. Beograd. i 20.) za fontanu u parku vile Huga Barmapera na Tuškancu na kojem je zamjetan neposredan utjecaj Kršinićevih skulptura-svjetiljaka s pariške izložbe 1925. Hrvatska skulptura građanskog perioda. 291. u vrijeme krize avangardnih europskih pokreta. Frane Cota. Osim umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona. Plesačice. 77 Maroević. Božidar. stabilnosti i redu. str. još su Joza Turkalj. Robert Jean-Ivanović. oko 1930. .76 Kipari okupljeni oko (Hrvatskog) Proljetnog salona na izložbama priređenim od 1916. te zatvaranje u intimnu. u vrijeme posvemašnje težnje sintezi. Brončani kip s fontane u parku vile Huga Barmapera u Tuškancu (arh. Kršinić i Radauš. do 1928.] Igor Fisković. Zagreb : MGC.“77 Karakterističan je otklon od svakog monumentalnog i modernističkog iskušenja. uz Hinka Juhna. sačuvana patinirana sadra čuva se u Zavičajnom muzeju u Našicama. koji je bio među osnivačima Salona. Vojta Braniš.

Marta Plazzeriano. Juhn postavlja temelje suvremene hrvatske keramike okupivši na Akademiji u Zagrebu ubrzo nakon Prvoga svjetskog rata niz potencijalnih slikara i kipara koji se odlučuju za medij keramike koja postaje njihova isključiva ili povremena umjetnička preokupacija: Ernest Tomašević. Juhn) uključila se u rad tog udruženja koje je. Premda je Djelo bilo kratkog trajanja i organiziralo svega tri izložbe u razdoblju od 1927. Ivana Jelačić. stoljeća. U Zemlji možemo govoriti o socijalno orijentiranim kiparskim tendencijama koje se dakako ne uklapaju u stilistiku art décoa. Lujo Bezeredi. 135 . primjerice svijećnjaka. Snažan poticaj razvoju dekorativnih umjetnosti dala je i privatna škola Tomislava Krizmana. Nevenka Đorđević i drugi. 29-38.. Premda se likovna akademija nastojala osloboditi umjetničkog obrta. Oton Postružnik. do 1926. a radi se o kontinuitetu ideje izjednačavanja tzv. slikarstvo i keramiku. Mladi kipari nastoje postići sintezu dinamične i neoklasicističke forme. Braniš. te prigušenu gestiku figura suzdržanih emocija. obljetnicu rođenja. on je nadalje ostao njezin suputnik radi tradicije koja je proizašla iz rada Obrtne škole. Malvina Borelli. po uzoru na Wiener Werkstätte i njemački Werkbund. izvedeni kao samostalne figure ili uklopljeni u dekoraciju predmeta uporabne namjene. Na krilima te dobre tradicije. Stella Skopal. do 1930. Jelena Babić.trećeg desetljeća te čistoj i razgovijetnoj kiparskoj formi. imao za cilj promicanje umjetničkog obrta kroz suradnju umjetnika i industrije. njegovo je djelovanje značajno za daljnji razvoj našeg umjetničkog obrta koji se sve više profilira u dekoraciji interijera i produkciji malih formata koji svjedoče o stupnju građanske kulture onodobnog Zagreba. Socijalna pak tematika naglašene dekorativnosti karakteristika je Luje Bezeredija (1898. // Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. i njezinim odjelima za dekorativno kiparstvo. visoke i primijenjene umjetnosti koja je prakticirana na srednjoeuropskim umjetničkim školama od 19. osnovano 1926. Keramika osobito dobiva na popularnosti nakon izložbe dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. vaza ili stalka za kišobrane. a na zagrebačku Umjetničku akademiju uvodi je Hinko Juhn nakon specijalizacije na prestižnim adresama u Češkoj. Čakovec : Muzej Međimurja Čakovec.. priređuje šest izložaba u Galeriji Ullrich na kojima predstavlja djela sadržajno i formalno bliska novoj objektivnosti. Isključivo keramici posvetile su se Blanka Dužanec. Vlasta Baranyai.) koji se poglavito bavio keramoplastikom i pobudio pažnju karikiranim i grotesknim prikazivanjem ljudi i životinja naglašene ekspresivnosti. Zlatko Šulentić. te formiranjem Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. ∑ 1979. ravnotežu pokreta i statičnosti. U razdoblju od 1927. Darija. Njegovi najčešći motivi su ljudski i životinjski likovi.79 U Zagrebu je umjetnički obrt imao dobre temelje u Obrtnoj školi osnovanoj 1882. 2008. Zagrebačke godine Luje Bezeredija. godine. te društvo za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 79 Alujević.. te Dresdenu (Meissen) i Beču (Kunstgewerbeschule kod Michela Powolnyja). Nekolicina kipara (Kršinić. str. Đuro Tiljak.

„Forma podređena dekorativnosti prisutna je u gotovo svim Juhnovim radovima iz tog doba (. Premda hrvatsko kiparstvo u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20. nav. str. ne možemo isključivo podvući pod stilsku odrednicu art décoa.). (bilj. st... 75). . oko 1926. 69.136 Hinko Juhn. taj će se stil do punoće izraza realizirati na prilično velikoj keramičkoj produkciji na čelu s Hinkom Juhnom. s iznimkom nekih djela Ivana Meštrovića. ali i skulpturu malog formata koja po kvaliteti i stiskim karakteristikama ne zaostaje za istovremenim radovima iz produkcije Wiener Werkstätte. Žena s klasjem i Žena s voćem. Mila Petričić i Zulejka Stefanini koje rade upotrebne ukrasne predmete. dj.“80 Arhitektonska dekoracija interijera i eksterijera također je vid primijenjene kiparske i keramoplastičke produkcije koja je u razdoblju 20-ih i 80 Davorin Vujčić.

(bilj.. 17. Njihova androgina tijela gracilnih udova i lica bez naglašenih gesta. 1929. Međunarodna moderna. 28-29 : Original u skulpturi. str. ∑ 1929.84 81 Davorin Vujčić. 84 Čorak. svestrani umjetnik i vodeća osobnost riječke avangardne grupe između dvaju svjetskih ratova. Galerija Antuna Augustinčića. stilski se priklanjajući svojevrsnom art décou. sirene i dupine. Pariška izložba 1925. Daina. 2010. na str. 137 . i Barceloni 1929. Galjer. Robert Jean-Ivanović (1889. 75). dj. ∑ 1976.30-ih godina još uvijek prisutna unatoč Loosovom programatskom opiranju svakoj ornamentici. Forza della volontà (Snaga volje) . 88-90.81 Motivika je ograničena na muške i ženske aktove. Hinko Juhn u keramici izvodi 1926. motive koji se uklapaju u kontekst prostora javnog kupališta. lepršavim velovima.. talijanski novečento. The 1925 Yugoslav Pavillon in Paris. gole dječačiće. nimfe i tritone. dj. uspjele reljefe u Lubynskijevoj zgradi Kupališta za reumatske bolesti u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu. 1938. str. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts.82 Radi se o tri figurativna prikaza borbi Amazonki i Žetvi koje se u pravilnom nizu ponavljaju dužinom cijele zgrade. nereide. a nerijetko je susrećemo i na grobljima. Rijeka. (bilj. Miami. djeluje kao kipar u Rijeci u vrijeme talijanske fašističke vlasti. Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. Glavočić. Zbornik radova. odnosno udio hrvatskog kiparstva u dekorativnom stilu oko 1925. // Kozala : monografija o riječkom komunalnom groblju i kulturi pokapanja u Rijeci. odnosno perforirane reljefe za balkonsku ogradu Juhn je izveo i na Domu općinskih činovnika (arh.. Utjecaji art décoa vidljivi su u širokom rasponu. Daina. godine na kojima su hrvatski umjetnici s uspjehom izlagali i bili nositelji koncepcije jugoslavenskog nastupa. Dekorativnu arhitektonsku plastiku.) autor je lijepih ženskih aktova s činelama koji flankiraju početak krakova stepeništa u centralnom prostoru Gradske kavane u Zagrebu.. 83 Rezimirajući doticaje art décoa s hrvatskim kiparstvom. 99-100. Prema Juhnovim i Turkaljevim nacrtima klesani su reljefi na stubištu zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. a to su ponajprije velike međunarodne smotre u Parizu 1925. 101-104. // Čovjek i prostor. str. Florida. Izradio je više gipsanih modela za skulpture. 83 Glavočić. 1990. 1991.). Željka. ne možemo mimoići dvije ključne izložbe na kojima se predstavljala naša onodobna kiparska produkcija.). The Wolfon Foundation of Decorative and Propaganda Arts. // Anali galerije Antuna Augustinčića. dupliciranjem ribljih repova i valovitom podlogom.. ali i par anđela monumentalnih razmjera realiziranih po narudžbi za pročelje nove votivne crkve sv.. dekorativnost u funkciji opremanja interijera govore u prilog artdécoovskoj stilistici koja se dugo zadržala u javnom prostoru. Romula i Svih svetih na groblju Kozali 1934. 75). 22-23.Kloniranje skulpture. nav. cit. str. 2002. nav. 3-4. Romolo Venucci (1903. 82 Atribuciju ovih reljefa koji su se pripisivali i Frani Kršiniću razriješio je Davorin Vujčić. i art déco.. Jasna. materijala i tehnike do kompozicije dinamizirane tordiranjem tijela. od izbora boje. Lav Kalda. ∑ 1968. Yugoslavian Theme Issue. 37-41.

) postoje dva primjerka skulpture Indijska plesačica / Bajadera ∑ ocakljena figura. za koje dobiva prvu nagradu u klasi ´umjetnosti i industrije drva´. 74.89 Primijenjena umjetnost u metalu bila je bogato zastupljena uglavnom djelima Kerdića i Juhna. str. Meštrović. str.. I. međutim njegovo je sudjelovanje nedvojbeno na temelju fotografija postava i članaka iz vremena.90 Postav izložbe u Barceloni 1929. Od hrvatskih kipara bili su zastupljeni Augustinčić. str. dj.86 Vojta Braniš izveo je portal Jugoslavenskog paviljona u slavonskom hrastu koji je činilo osam stupova rezbarenih narodnim motivima prema projektu arhitekta Hribara87. a koja je bila pokazana na fotografijama u Esplanade des Invalides u sekciji arhitekture. kat. katalog izložbe. 12. Rastavljeni dijelovi portala nedavno su pronađeni. Rosandić. 2010. 89 Prema istraživanju Davorina Vujčića objavljenom u monografiji Hinka Juhna (nav. // Peristil. Pozornost je plijenila njegova Bajadera. 90 Koprčina. Vojta Braniš : Retrospektiva [katalog izložbe]. kao svojevrsna demonstracija politike i moći novostvorene države Kraljevine Srba. 15. 95 ∑ Mausolée à Cavtat (Dalmatie).. dok je najbliži duhu vremena u tadašnjim europskim i svjetskim okvirima bio Hinko Juhn koji izlaže 23 skulpture malog formata za koje je nagrađen u klasi keramike. Hrvata i Slovenaca. 73. Croatas y Slovenos.85 Uz to. Ulazni hal dekoriran je dvjema Kršinićevim karijatidama-svjetiljkama u liku efeba i djevojke koje flankiraju stubište88. Njegovi su radovi bili uklopljeni u kolektivno predstavljanje članova udruženja Djelo. većina radova iz Pariza dopremljena je u Beograd. Paris. Meštrović (Zagreb) 87 Mažuran Subotić. nakon što su zamalo prodani kao drvo za ogrjev. Meštrović (Zagreb). 88 V. Pallavicini. s netom dovršenom kapelom Gospe od Anđela u Cavtatu za koju dobiva i Grand Prix. rađen je također prema zamisli Tomislava Krizmana. Kerdić i Valdec bili su zastupljeni plaketama. Vesna. ∑ Bouclier.. br. 1929. 51/2008. kojem se stilski ponajviše približio Joza Turkalj svojim statuetama. (bilj. u nacionalnom paviljonu Države SHS izložio je brončani Štit prijestolonasljednika Aleksandra. I.138 Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Arte Yugoeslavo. Seccion der Reino de los Serbios. 16. kat.91 U izložbenom su prostoru ponovljene Kršinićeve karijatide 85 Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes. s kojom će se predstaviti i na izložbi u Barceloni četiri godine poslije.. i bilj. 86 Nav. „Stari majstori“. 26. MUO 45234) i zastupljena je na ovoj izložbi. Gliptoteka HAZU. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. br. i neocakljena koja se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (inv. dj. Arijana. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Hinko Juhn nije naveden u katalogu. 84). hrvatsko je kiparstvo predstavljao Ivan Meštrović. str. br. 144. Vue générale et détails. tada već renomirani umjetnik europske reputacije. Section Serbe-CroateSlovene (Catalogue). bilj. Hrvata i Slovenaca. Po završetku izložbe. koja je bila na pariškoj izložbi. te Kerdić kao medaljer i Hinko Juhn u sekciji keramičara. s dubrovačkih vrata od Pila. dok su u Grand Palaisu izložene fotografije spomenika Kralju Petru I. 89-98. 91 Exposicion International Barcelona. . 1925. dok je izložbeni postav osmislio Tomislav Krizman.

. nego su razdvojene i nose drugačije oblikovana sjenila za svjetiljke. slično kao na pariškoj izložbi 1925. Akt djevojke (Plesačica). dok hrvatsku kulturu predstavlja bista Marka Marulića. Kao portretist kraljevskog dvora izradio je portret kralja Aleksandra I. Djevojački akt (koji raspliće kosu). reljef s dubrovačkih zidina. oko 1925. Stilski dorađenija djela u dosluhu .. Bjelina sadre isticala se na tamnoj pozadini.statuete izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. a sudeći prema fotografijama nisu stajale u paru. čija bista u sklopu izložbe više demonstrira politički čin.. u Parizu 139 s pariške izložbe. Meštrović je najzastupljeniji brojem radova i njihovom raznolikošću koju možemo tumačiti višeznačno. Augustinčić se predstavio svojim neobičnim slobodnim reljefom pod nazivom Ritam. Beč.Joza Turkalj. 1920. a čistoća oblika odstupala je od bogate dekoracije vitrina ponad kojih je izložena. apstrahiranom klečećom ženskom figurom uzdignutih ruku.

140 .

Davorin. str. a glavni nositelj stila bio je Ivan Meštrović. Yugoslavian Theme Issue. str. koja u kiparstvu i nije imala odviše odjeka. s vremenom svakako su već spomenuta Kontemplacija. 1926. .“. a uz Meštrovića i Kršinića priklonila mu se većina tada djelujućih hrvatskih kipara. Jedna od značajki umjetnosti dvadesetih godina na hrvatskom prostoru bilo je uznastojanje „na našem likovnom izrazu“ i težnja za autohtonošću. Plesačica i granitna Madona s Djetetom.Ivan Meštrović. Miami. 55-59. 1990. dj. 141 92 Vujčić. poglavlje Svjetska izložba u Barceloni. 104-107. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. Većina kipara priklanja se kombinaciji kasne secesije s naznakama konsturuktivizma/ kubizma u općem stremljenju ka kozmopolitizaciji kulture i približavanju svojevrsnom internacionalnom stilu „oko 1925.93 Novi akademizam koji promovira realizam i neoklasicizam izrazitije je nastupio 30-ih godina. što se očituje u izboru tema i ponekom eksperimentiranju s obojenim površinama. 93 Stipančić. Naši su kipari tek uzgredno posezali za vrelom narodne umjetnosti. Studija za Ženu kraj mora.92 Folklor je uvijek bio jedan od naglasaka našeg predstavljanja na izložbama u inozemstvu. (bilj. The Wolfson Foundation of Decorative and Propaganda Arts. 17. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts.. ali u sekciji skulpture ta linija nije bila dominantna. 75). Branka. Hinko Juhn s Blankom Dužanec izvodi keramički friz za aranžiranje izložbenog prostora. Florida. nav.

142 .

ART DÉCO I HRVATSKO SLIKARSTVO U MEĐURATNOM RAZDOBLJU MIROSLAV GAŠPAROVIĆ 143 .

Kine (Shanghai). Osporavanje ili prešućivanje art décoa nije samo hrvatski fenomen. od Australije i Novog Zelanda. Ivanke Reberski. Tonka Maroevića i Frane Dulibića. Prepoznavanje. Jasne Galjer. jer. činjenica da se posljednjih godina ovaj stilski fenomen u recentnoj literaturi povezuje s određenim pojavama i ostvarenjima slikara koji su obilježili ovo razdoblje94. prvim pravim nacionalnim stilom) do Indije. vremenu supostojanja različitih stilskih izraza koji se često preklapaju i međusobno prepliću te ih je ponekad vrlo teško jasno razlučiti i razgraničiti. ili ako jest. ovaj stil nije niti dotaknuo ove prostore. Afrike i Sovjetskog Saveza. Istovremeno. Međutim. art déco je i prvi pravi globalni stil koji se pojavljuje na svim kontinentima. . razumijevanje. Iz ovakve premise mogao bi se izvući zaključak da je Hrvatska bila jedan od rijetkih otoka tadašnjeg svijeta koji su valovi ovog. to je bilo tek na nekim dalekim marginama umjetničkih zbivanja koje gotovo da nije vrijedilo ni spomenuti pri ocrtavanju situacije u Hrvatskoj između dva rata. u potpunosti mimoišli.144 P ISATI O ART DÉCOU u kontekstu hrvatskog slikarstva izuzetno je kompleksan zadatak. s obzirom na to da su se desetljećima vodile polemike o naravi ovog stilskog fenomena i o tome manifestira li se isključivo u primijenjenim odnosno dekorativnim umjetnostima ili je njegov opseg mnogo širi te se njegove stilske značajke mogu identificirati i u lijepim umjetnostima. inače prvog globalnog stila. gotovo bi se moglo reći. a onda i jasno determiniranje art décoa dodatno je otežano time što se javlja u razdoblju stilskog pluralizma. sudeći po našoj starijoj stručnoj literaturi. Južne Amerike i SAD-a (gdje postaje. otvara prostor za preispitivanja uobičajenih stilskih odrednica hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća. 94 Prvenstveno u tekstovima Zvonka Makovića.

razvitak turizma te moderna sredstva prijenosa informacija. London : Phaidon Press. ali zapravo je organizaciju i koordinaciju izložbe vodio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. Koliko god točni bili. kompleksnost i pojavne oblike ovog stila. pokazali su se suviše uskog opsega da bi mogli obuhvatiti svu raznolikost. Azteca i Maya. . 99 Prijelazno razdoblje od 1910. To je bilo od posebne važnosti za novonastale države kakva je bila i Kraljevina SHS. godine ∑ Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes ∑ kao definirana stilska odrednica pojavljuje se tek 1968. klasičnih stilova. London : V&A Publications. postavši tako i prvim stilom masovne kulture. kojoj je ovo bila jedinstvena prilika da se predstavi na međunarodnoj sceni sa svojom “nacionalnim izrazom”98. 1990. Na pariškoj izložbi 1925. Jazz moderna. Iako naznake morfoloških elemenata art décoa u svijetu susrećemo već od 1910. umjetnosti drevnih kultura. 145 . u današnjem smislu tog pojma. str.. Edward. Stil 1925. godine pomaknula je vremenske granice pojavnosti stila prema 1910. 95 Lucie-Smith. 2003. 96 Velika izložba u londonskom Muzeju Victoria and Albert 2003.. a ponekad i suprotstavljene tendencije95. godine u knjizi Bevisa Hillera koji art déco definira kao “neosporno moderan stil koji se razvijao u dvadesetim i dosegao vrhunac u tridesetim (. ipak se vrijeme njegova punog razvoja smješta u međuratno razdoblje. godini. a često i kasnije korišteni su i termini Stil dvadesetih. do 1920. koje karakteriziraju geometrizirani secesijski elementi mnogi autori danas iščitavaju kao svojevrstan proto-art déco ili njegovu prvu fazu. Art Deco Painting. već i u svakodnevni život. masovna proizvodnja automobila. a slične intencije imale su i druge zemlje sudionice. do afričke umjetnosti.Art déco je eklektički stilski amalgam koji kombinira različite. antike. s posebnim naglaskom na 1920-e kada se ovaj stilski izraz formira i razvija u svom punom opsegu. Art déco je kompleksan stilski fenomen koji je već u svom nastanku obuhvatio raznorodne stilske elemente i utjecaje ∑ od onih klasičnih secesijskih i geometrijske faze secesije99. Termin izveden iz naziva velike internacionalne izložbe održane u Parizu 1925.. 8. Toj velikoj disperziji stila pogodovali su uspostava zračnog prometa i brzih brodskih linija.1939. Charleston era. 97 Hillier. godine96. U svojim različitim manifestacijama penetrirao je ne samo u sve segmente umjetničkog izražavanja. posebno Egipta. Bevis. Art Deco 20s and 30s. London. Vidi : Art Deco 1910. Francuska je željela potvrditi svoju poziciju predvodnice vrhunskog stila i ukusa.)”97. U pokušajima definiranja stilskih kretanja ovog razdoblja do tada. 1968. Streamlining Modern. 98 Formalno središte pripreme nastupa Kraljevine SHS bilo je u Beogradu.

str.. od kojih svaki (. Umjetničke avangarde nose u sebi kao bitan element htijenje. koji se nije mogao odvijati bez snažnih i kontinuiranih veza sa svijetom. Defining Art Deco. dok art déco kao ideja i stil artikulira i uređuje svijet takav kakav jest. U tom mnoštvu raznorodnih utjecaja. Katalog izložbe. 2. budući da je riječ o “najmanje deset do petnaest uzajamno isključivih 'stilova'. 100 Martin Greif tako smatra korištenje množine prihvatljivijim. Martin. On je u punom smislu te riječi organički.) može biti odvojen od drugih. stil nastao kao zbir mnogobrojnih raznorodnih silnica kao iskaz duha vremena. Charlotte and Tim. Neki su autori čak predlagali da bi umjesto termina art déco trebalo koristiti sintagmu „art décoi“100. 16. kao što je to bio slučaj sa secesijom. nadrealizma. The style and the age. konstruktivizma. gotovo da se i ne spominje. pa stoga može biti moderan. na primjer. Oktobarske revolucije i rasapa jednog starog svijeta. novinske ilustracije. London : V&A Publications. Pri tom moramo imati na umu da je Hrvatska upravo u tom razdoblju čvrsto uhvatila korak sa zbivanjima na europskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni te da bi bilo vrlo neobično da je jedan takav fenomen zaista mimoišao ove krajeve. magičnog realizma. dekorativnost. pa se čak i šire u pravcu Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. unatoč svijesti o njegovom postojanju i prisutnosti.101 Uz formalne elemente posebnu pažnju treba obratiti na konstataciju da art déco nije radikalan i revolucionaran. kako bi se što preciznije izrazila sva složenost ovog stila. manifestom ili jasno formiranom estetikom. // Art Déco Society of New York News 1(1982). veze i utjecaji traju i dalje. // Art Deco 1910 ∑ 1939. ali isto tako i avangardnih pokreta nastalih neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata ∑ kubizma. futurizma. purizma. u definiranju bitnih odrednica art déco stila Charlotte i Tim Benton ističu pojednostavljenje forme. oglasi.” Vidi: Greif. plošnost i inovativnost. str. a svugdje usporedan s drugim snažnim umjetničkim kretanjima koja su ga počesto prekrila. u trenutku kada su avangardni umjetnički pokreti ∑ kubizam i futurizam ∑ već prošli svoj apogej. Osim što je bila vrlo otvorena svim “novotarijama” koje je donijelo ovo vrijeme. ali nije modernistički. Hrvatska istodobno doživljava proces snažne urbanizacije i industrijalizacije. . nove objektivnosti. kao što je to na primjer slučaj u Hrvatskoj gdje. ili futurizmom. idejom. 101 Benton. izvorišta. 2003. na čiju morfologiju su imali utjecaj Djagiljevljevi Ruski baleti. Usprkos prekidu povijesnih političkih veza sa zemljama kojima je i kulturno stoljećima gravitirala. Art déco se artikulira u vremenu koje je tražilo smirenje nakon lomova i tragedija Velikog rata. tek u ponekim zemljama u određenom razdoblju dominantan. Iz toga i proizlaze mnoge nedoumice u njegovu prepoznavanju i definiranju jer je s jedne strane bio sveprisutan. poriv. oslonaca.. bio pokrenut određenim programom. Art déco nije. jer ona upućuje na onu bitnu razliku između ovog stila i avangardi kao ključnih nosilaca moderniteta. intenciju ∑ utopijski i emancipatorski cilj mijenjanja svijeta. ali i odsutnost radikalnog i revolucionarnog. fotografija i film.146 Orijenta.

Situaciju na hrvatskoj likovnoj sceni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća nije moguće definirati samo jednim stilskim pojmom koji bi obuhvatio svo bogatstvo događanja i individualnih izraza koji tada dolaze do izražaja./1924. imalo je ključnu ulogu u smislu emancipacije 147 Sava Šumanović. što je konačno omogućilo sustavno školovanje umjetnika u našoj kulturnoj sredini. 1923.. osnovana je zagrebačka likovna akademija kao prva u ovom dijelu Europe. a zaključno s djelovanjem grupe Medulić.102 U to vrijeme mnogi su se naši umjetnici školovali 102 Izložbom Hrvatski salon 1898. je dovršena gradnja palače Muzeja za umjetnost i obrt gdje mnogi umjetnici u to vrijeme imaju svoje samostalne izložbe. umjetnika. . Razdoblje koje je prethodilo. omogućavanja individualne slobode te stvaranja osnovne infrastrukture koja je otvorila mogućnost umjetnicima za redovito predstavljanje javnosti. Varijacija na antičku temu. 1903. 1907.. otvoren je Umjetnički paviljon.

na europskim likovnim akademijama i važnim likovnim centrima: Beču. Parizu. Münchenu. Zagreb postaje respektabilnim regionalnim umjetničkim središtem gdje se školuju. Već i prije Prvog svjetskog rata. Piknik. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi razdoblje koje karakteriziraju previranja. Veneciji i Rimu. Pragu. koji je omogućio i pospješio manifestaciju slobode individualnog izraza umjetnika. Bosne i Hercegovine. a osobito po njegovu završetku. 1922. stvoren je kvalitetan organizacijski okvir. Otvaranjem Hrvatskog proljetnog salona 1916. različite tendencije i osobni izrazi koje su vodeći hrvatski . bez idejnih ili ideoloških odrednica. godine i njegovim kontinuiranim djelovanjem do 1928. izlažu i predstavljaju i umjetnici iz Slovenije. Srbije.148 Milivoj Uzelac.

Sonja Kovačević Tajčević (1926. Sličnu situaciju nalazimo u to vrijeme i drugim zemljama. u Hrvatsku ulazi izložbom Save Šumanovića 1921. 105 Sava Šumanović (1920. Njegovu školu prošli su i mnogi naši umjetnici ∑ Sava Šumanović. Juan Gris.. André Lhote. Pokušaje jednoznačnog stilskog kategoriziranja otežavaju i opusi umjetnika stasalih u ovom razdoblju u kojima su česta stilska preklapanja. Definirajući bitne stilske značajke art déco slikarstva. Archipenko. Roger de La Fresnaye. postaje nizom pravila koja se uče i čijom se kombinatorikom stvara individualni izraz. Edward.. do 1914. 104 Grupa Section d'Or. koji mnogi teoretičari danas prepoznaju kao jedan od temelja art déco slikarstva. ali ostavlja znatnog traga na umjetničkoj sceni. Sergije Glumac i Sonja Kovačević Tajčević. Edward Lucie-Smith naglašava da dosta koristi siluete. da je oštrih rubova i dosta nemiran. i 1928. 7-8. svaka od njih naglašava tek određeni segment ne obuhvaćajući cjelinu i kompleksnost tih zbivanja.).). pa čak i onima koje se smatraju vodećim kao što su Francuska./1926. Sergije Glumac (1925. Članovi su bili Albert Glezies. Šumanović predstavlja slike specifične./1921.. Fernand Léger. koja u širokim krugovima ne nailazi na odobravanje.105 Specifični lhoteovski postkubizam. mogli 103 Lucie-Smith. pa su se mnogi njegovi učenici često priklanjali upravo dekorativnim rješenjima. Art Deco Painting. Koliko god točne bile. grafički dizajn i ilustraciju. među njima i Tamara de Lempicka ∑ slikarica koja je postala sinonimom za art déco slikarstvo. Jean Metzinger. str. nastala kao idejna izvedenica iz kubizma i orfizma. Kod Lhotea su studirali mnogobrojni umjetnici iz cijelog svijeta.)./27.povjesničari i teoretičari umjetnosti nastojali definirati sintagmama koje sadržavale različite stilsko-morfološke odrednice ∑ od “sezanističkog ekspresionizma” i “konstruktivnog ekspresionizma” do “kubokonstruktivizma” i “kubističko-ekspresionističke sinteze”. ∑ 1931. 149 . U morfologiji art déco slikarstva znatan utjecaj imao je kubizam i to prvenstveno u interpretaciji umjetnika grupacije Section d'Or104 te osobito kroz slikarske škole Fernanda Légera i Andréa Lhotea. London : Phaidon Press. Jean Marchand i Francis Picabia. djelovala je u Parizu od 1912. da favorizira trake i plohe boje nad razrađenim chiaroscurom. i slikarstvo treba promatrati u svoj kompleksnosti vremena i komponenti koje je ovaj kompozitni stil usvojio. Kao i art déco općenito. 1990. preplitanja i preklapanja različitih stilskih izričaja jedna od struja koja ga je označila bio je i art déco ∑ stil koji je prvenstveno percipiran kroz primijenjene umjetnosti. U tom razdoblju paralelizma. U Lhoteovoj akademskoj interpretaciji kubizam se formalizira. no koji je upravo zbog svoje velike proširenosti neminovno utjecao i na slikarstvo. usporednost i simultanosti različitih izraza unutar jednog autorskog rukopisa. Njemačka ili Italija. da se očekuje da bude naglašeno rafiniran i delikatan te da ondje gdje se pojavljuju figure one budu u naglašeno maniriranim pozama103.

Povratak iz Praga Milivoja Uzelca. izložbi Proljetnog salona zacrtali su smjer koji je konvergirao s postkubističkim Šumanovićevim utjecajima. “praške četvorice”. 1930. post-postkubističke stilizacije. Vilka Gecana. oslanjajući se na intenzivno iskustvo Lhoteove raščlambe i resistematizacije kubizma sa značajnim neoklasicističkim elementima koji će biti od velike važnosti za njegov kasniji razvitak. Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja 1919. Uz ocean. postavivši temelje na kojima su se odvijale bitne promjene na tadašnjoj likovnoj . Drugi značajan pravac utjecaja početkom 1920-ih dolazi iz Praga preko tzv. bismo reći.150 Vilko Gecan. u Zagreb i njihovo sudjelovanje na ključnoj VII.

.Marijan Trepše. Maković: “Od tada pa nadalje biti će u cijelosti apsolviran. kada prvi put odlazi u Pariz. 7. prvom. Postkubistička scena s kojom se ondje susreo navodi ga na redukciju i odstupanje od 106 Kako je to konstatirao Z. štoviše na kreativan način prevladan mit koji je u hrvatskom slikarstvu započeo 1912.” Vidi : Maković. Most. Zagreb : Umjetnički paviljon. 106 Milivoj Uzelac je tijekom nekoliko godina koje je proveo u Zagrebu. Zvonko. Milivoj Uzelac. Katalog izložbe. odnosno 1923. str. do 1921. kojima je prevladan do tada dominantan utjecaj slikarstva Miroslava Kraljevića. 1931. 2008. kada ondje definitivno ostaje. a osobito drugom posthumnom izložbom Miroslava Kraljevića. od 1919. . ostvario niz radova kojima sintetizira svoja dotadašnja iskustva Praga i prvog boravka u Parizu. 151 sceni.

Na Uzelčevim slikama tog razdoblja pojavljuju se često teme i motivi cirkusa. dinamičnog urbanog života. i drugog plana. “mimetičkog predstavljanja.107 Uzelac bitno širi tematski raspon svojih slika u odnosu na dotad u hrvatskom slikarstvu uobičajene akademske portrete. koja nosi sve odlike ekspresionizma. gdje se korištenju kubističkih elemenata ne može odreći stanovita dekorativnost. koristeći stilizirani kubistički rječnik. Iako se koristi rječnikom kubizma. električne rasvjete i reklama ∑ spleena grada. mrtve prirode i pejzaže. . 13. Uzelac ne stvara ∑ konstruira sliku na kubistički način.152 Jozo Kljaković. kao na primjer u Sfingi velegrada. Gotovo na svim njegovim slikama tog razdoblja uočit će se razlika između figure. postupkom montaže. Upravo u njegovim 107 Isto. slijedeći pritom Kraljevićev interes za teme izvan ovih okvira. Dva akta (Ljeto). moglo bi se reći. Na slikama Alegorija Jeke i Alegorija Muzike klasično naslikane ženske likove suprotstavlja postkubistički tretiranom drugom planu ili još radikalnije u slici Piknik na kojoj se koristi. kombinirajući uz autoportret četiri različita portreta balerine Nataše Miklaševskaje. str. oko 1935. da slika sada postaje autohtoni organizam koji se konstruira”.

Jednu drugu vrstu naglašenije artdécoovske stilizacije Trepše je ostvario na nacrtima za vitraje koji su već 1925. 153 . Dok je Uzelac u času njihova susreta već napuštao Kraljevićevu ostavštinu. Upravo taj postkubistički diskurs jedno je od temeljnih obilježja slikarstva artdécoovskih karakteristika početka dvadesetih godina. Njihovi su se putovi razdvojili već od Gecanova predratnog. 108 Ovaj termin je koristio sam Milivoj Uzelac. u Parizu u toj je fazi tek okrznuo Gecana. ali i u Šumanovićevim i Gecanovim može se uočiti odmak i transformacija koju je kubizam doživio od svoje rane konstruktivističke faze preko akademske interpretacije Lhotea do konačno postkubističke dekorativnosti koju su naši umjetnici zatekli u Parizu početkom dvadesetih godina. a ne isključivo kao nastavak postkubističkog pravca. Na slici U krčmi iz 1922. bili izloženi na pariškoj izložbi. Upravo specifičan način na koji naši “neokubistički” slikari108 Uzelac i Šumanović.. no s bitno različitim umjetničkim iskustvima. Sličan proces sazrijevanja imao je i Marijan Trepše koji se također neposredno nakon rata. Posebno se to očitovalo na akvarelima Gitara i Uz ocean koji u najvećoj mjeri sintetiziraju dotadašnje Gecanovo slikarsko iskustvo i artdécoovski duh vremena. pod dojmom Šumanovićevih slika s već spomenute izložbe Gecan eksperimentira. Gecan se oslanja upravo na njega i razvija se u pravcu ekspresionizma. bitno je različit. Slikarski razvoj Vilka Gecana. no nažalost kratkotrajnog boravka u Münchenu 1914. Elementi artdécoovskog likovnog govora označili su i značajan dio opusa Joze Kljakovića. što se posebno očituje kroz motiviku bukoličkih prizora s nagim figurama naglašene plastičnosti (Dva akta / Ljeto) te u ciklusu fresaka u crkvi Sv. Mujadžić i Sonja Kovačević Tajčević koriste kubistički rječnik otvara mogućnost dodatnog viđenja njihovih ostvarenja kroz optiku art décoa. Trepše se vraća i upisuje na Académie de la Grand Chaumière. Iskustva studija u Parizu udaljavaju ga od do tad dominantnog eskpresionističkog slikarstva i kroz neoklasicističku stilizaciju u djelima iz sredine dvadesetih približavaju estetici art décoa. u Pragu. po završetku zagrebačke likovne akademije zatekao u Pragu. dijelom i Trepše i Gecan.radovima. no može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do stilskog pročišćenja. Nakon kratkotrajnog boravka s Uzelcem i Becićem u Parizu 1921. nakon njih Režek. unatoč dubokoj povezanosti s Milivojem Uzelcem. Marka u Zagrebu. preko višegodišnjeg zarobljeništva na Siciliji do ponovnog susreta 1919. Postkubistički idiom s kojim se Uzelac susreće 1921. Mnogi radovi nastali u tom razdoblju danas su nam tek poznati preko rijetkih fotografija. i isprobava jednu drugu slikarsku recepturu koju će tek kasnije tijekom njegova boravka u Americi usvojiti u artdécoovskoj reinterpretaciji.

154 .

i sam Picasso prolazi upravo jednu neoklasicističku. kao jedini netalijanski umjetnik. Katalog izložbe.) i kasnije grupacije Novecento (1922. Ove teze i izložba su temelj na kojem se razvio neoklasicistički pokret umjetnika oko časopisa Valori Plastici (1918. 155 . 111 Unatoč činjenici da je časopis Savremenik 1909. 30. 112 Reberski. Marino Tartaglia. za razliku od europskih uzora.) Važno je istaknuti da je na Mostra d'arte indipendente sudjelovao i mladi Marino Tartaglia. Njegova bliskost umjetničkim postavkama pokreta Valori Plastici očitovala se na mnogim njegovim radovima iz prvih poratnih godina. Italiji ili Njemačkoj nisu ostvarila znatnijeg utjecaja.. nije dakle bilo toliko riječ o povratku figuraciji. 110 Maroević. Češljanje. Tonko. ∑ 1921. 1997. već njihove asimilacije i interpretacije. primitivnim svojstvima izraza”110. upravo tada uklopila u izuzetno snažnu struju kretanja europske umjetnosti postavši time njezinim integralnim dijelom.Marino Tartaglia. ∑ 1914. objavio Prvi Manifest futurizma. gdje avangardna zbivanja u Francuskoj. Unutar tog sveobuhvatnog europskog pokreta povratka tradiciji mora se promotriti i specifična situacija u hrvatskom slikarstvu. likovnoj sintezi i integralnom dojmu”112. Ivanka. kao rezultanta individualnih umjetničkih iskustava i opće društvene zbilje. koliko se jednostavno kročilo prema 'modernijem' oblikovanju. 109 Konačno. klasično.109 U Italiji neki od nositelja futurizma i metafizičkog slikarstva ∑ Carlo Carra i Giorgio De Chirico ∑ iniciraju izložbu Mostra d'arte indipendente u Rimu 1918. Promatranje naše situacije tih godina samo s aspekta avangardi te prema tome i njezina interpretacija kao stilski retrogradne bila bi pogrešna. s namjerom “prevladavanja futurizma” i “vraćanja prvotnim. Ocrtavajući specifičnu situaciju u hrvatskom slikarstvu 1920-ih. u kojima je naglasak na čvrstim volumenima i jasno definiranim plohama. Kao odgovor na radikalizme avangardi predratnog i ratnog razdoblja u određenim segmentima umjetničkih miljea dolazi do “povratka redu” i tradiciji.111 Može se zaključiti da je naša umjetnička scena preskočila avangardni lom te da se zapravo dvadesetih godina ponovno priključila glavnom toku umjetničkih kretanja u Europi. str. objektivno. 2003. Zagreb : Klovićevi dvori. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. 20. Foretićevim “futurističkim karikaturama” nastalim tijekom boravka u Parizu 1912. 1924. Ivanka Reberski zaključuje da “U tadanjem razvoju našeg likovnog izraza. str. Realizmi dvadesetih godina : magično. ne u smislu odbacivanja avangardnih dosega. jer se hrvatska umjetnička praksa spontano. artdécoovsku fazu. i kontaktima koje je imao s Archipenkom i Zadkinom. što će naći odjeka i u djelima drugih hrvatskih umjetnika.

156 .

157 Ne manje značajan utjecaj na hrvatsko slikarstvo tih godina ostvario je pokret nove objektivnosti odnosno magičnog realizma koji će se očitovati u djelima Režeka. postale su dominantnim stilskim iskazom cijele te generacije koja je krenula u pronalaženje novog vlastitog izraza. Mujadžića. gotovo skulptorske u načinu mišljenja.Ladislao de Gauss. Varlaja. Becića. Autoportret s crvenim rupcem. Cata Dujšin Ribar. 1930. a ne slikane. Mišea. Već krajem dvadesetih godina snažna ideološka . 1932. Ženski portret (slikarica Marija Arnold). Te čvrsto organizirane slike naglašenih volumena. modelirane. spajajući u mnogim radovima nastalim dvadesetih godina postkubističke elemente s ovim novim poimanjem realizma. Detonija kod kojih je još u većoj mjeri prevladala ta klasicizirajuća linija.

izravna recepcija formiranog artdécoovskog likovnog govora prisutna je u radovima Otta Antoninija.). Sonja Kovačević Tajčević i Anka Krizmanić više nisu prihvaćale ulogu dama koje slikaju u slobodno vrijeme. magični realizam. Upravo kroz njegove ilustracije u časopisu Svijet (1926. ali ne zato manje važno. nadrealizam ∑ na vrlo suvremen način. Antonini predstavlja portretirane osobe s dodirom glamura. koje su činile formativne elemente art déco slikarstva. već aktivni čimbenici društvenog i umjetničkog života. Stoga se može reći da je upravo Antonini najuspješnije prenio u našu sredinu paradigmu art déco portreta.158 i politička previranja sve više naglašavaju socijalne i idejne elemente koji rezultiraju pojavom grupe Zemlja. ∑ 1936. Zasebna je tema u slikarstvu razmatranog razdoblja pojava generacije umjetnica koje koje će imati sve zapaženiju ulogu na hrvatskoj likovnoj sceni. O toj promjeni uloge žene na našoj likovnoj sceni možda ponajbolje govore njihovi autoportreti i portreti žena na kojima su predstavljene kao samosvjesne osobe koje nisu više slikarski objekti. gdje se u segmentima očituju dodiri s estetikom art décoa. u Rijeci djeluju Ladislao de Gauss i Romolo Venucci koji unutar specifične riječke političke. Poze su pomalo izvještačene. forme stilizirane. već i u onom važnijem segmentu ravnopravnog kreativnog izražavanja svojih umjetničkih stavova. tipična artdécoovska stilizacija postala je dio svakodnevnice života građana Hrvatske. Cata Dujšin Ribar. ostvario briljantan opus u području novinske ilustracije koja svojim formalnim svojstvima i svojim sadržajem savršeno utjelovljuje duh vremena u Hrvatskoj. U ilustracijama Antonini koristi sva sredstva i izvore na kojima je zasnovan art déco ∑ sintetički kubizam. koji je. Primjereno duhu vremena. čak i onda kad se radi o običnim djevojkama iz zagrebačkih građanskih obitelji. Vera Nikolić. što dovodi do snažne polarizacije i time bitno utječe na formiranje hrvatskog slikarstva tridesetih godina. no portretiranoj osobi pristupa na ponešto drugačiji način od uobičajene težnje za sličnošću. a time i kulturne situacije vrlo rano prihvaćaju futurističke i postkubističke silnice. . Antonini je bio često angažiran za izradu mondenih portreta dama i gospode iz zagrebačkih viših društvenih krugova. već su izborile status i punopravno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni i to ne samo u smislu izlaganja i sudjelovanja na značajnim izložbama. izvan svog slikarskog. prostori prazni ∑ koncentracija na sjaj same osobe. Njegovi portreti konzervativniji su od ilustracija. Osim u djelima klasika hrvatskog slikarstva. Moglo bi se reći da su neke njegove ilustracije likovno radikalnije i izravnije vezane za temeljne izvore od mnogih slika koje nastaju u atelijerima. kojemu je bio prvi glavni urednik i glavni ilustrator. Na margini mainstreama hrvatskog slikarstva.

svakog na svoj način. Portret Olge Antonini. niti društvenog 113 Maroević.Otto Antonini. . niti po generaciji. Sve njih. 1993. Lovran. poznato tek manjem broju najbližih prijatelja te nije imalo odjeka. 1925. već prvenstveno po samonametnutoj izolaciji i svojevoljnoj marginalizaciji koje je prvenstveno odredio artdécoovski izričaj čine Josip Leović. ne po ideji. 159 Zasebnu grupu umjetnika. upravo u rasponima od naglašene formalizacije i stilizacije art deco-a pa do tvrde modelacije i statične reprezentativnosti neoklasicizma”.113 Slikarstvo ovih umjetnika ostalo je više-manje zatvoreno u njihovim atelijerima. Katalog izložbe. određuje činjenica da su “konvergirali prema izrazitim obilježjima epohe. Tonko. Jerko Fabković i Stjepan Lahovsky. Hrvatski slikari između Art Décoa i neoklasicizma. Bogumil Car.

160 .

1927. U pokušaju da se preciznije sagleda kompleksnost pojava u hrvatskom slikarstvu dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća artdécoovska optika pomaže boljem prepoznavanju dodatnih utjecaja i poveznica s tijekovima europskog međuratnog slikarstva. No. jednako kao što je to bio na svoj način i art déco. s obzirom na to da je njegovo slikarstvo bilo poznato relativno malom broju ljudi njegova najužeg kruga. nije ostavilo znatnijeg traga na zbivanja u Hrvatskoj. Jednako tako pojave pokreta nove objektivnosti i grupacije Valori plastici nailaze u Hrvatskoj na snažan odjek. Prodori estetike art décoa u hrvatsko slikarstvo pojavljuju se vrlo rano. nažalost još uvijek nedovoljno valoriziran.Jerko Fabković. Veći broj naših umjetnika boravi u Parizu tijekom formativnog razdoblja art décoa. naslikao gotovo futurističku Osječku katedralu. jednu od najreprezentativnijih slika koje prikazuju dinamiku grada u našem slikarstvu. Zanimljivo je da je Leović oko 1920. mnogi među njima baš u školi jednog od postkubističkih korifeja art déco slikarstva Andréa Lhotea. U kontekstu art déco slikarstva zasigurno je najintrigantniji opus Jerka Fabkovića. a koja je nažalost ostala usamljena u njegovu opusu. od specifične stilizacije i sklonosti alegoriji do doživljaja slike kao dekorativnog elementa. niti umjetničkog. Molitva cvijetu mladosti. Svi ovi pokreti na određen način označavaju smirivanje nakon zahuktalih avangardi druge decenije. gotovo simultano s njegovom pojavom na međunarodnoj sceni. 161 . koji je možda u najvećoj mjeri među našim slikarima objedinio sve karakteristike art déco slikarstva.

162 .

ART DÉCO I HRVATSKO KAZALIŠTE ANA LEDERER 163 .

potom se u kontekstu avangardnih tendencija u prvoj polovici dvadesetih godina profilira varijanta hrvatskoga scenskog ekspresionizma. art déco se nedvojbeno morao zrcaliti i u hrvatskom kazalištu ∑ u likovnom aspektu kazališne predstave. umjetničkom obrtu i likovnoj umjetnosti.. dramska i teorijsko-manifestna dominantnost navedenih hrvatskih scenskih stilova ∑ verizma. scenografiji i kostimografiji. a čija se vremenska protežnost vrlo različito određuje. arhitekturi. pa do 1940. stoljeća u hrvatskom kazalištu kao scenski stilovi u kazališnom repertoaru na prijelazu stoljeća dominiraju verizam i artizam hrvatske moderne.). scenska slika u svim aspektima svoje kazališne kompleksnosti (dramski tekst. kao da je riječ o stilu koji se nikada nije ni dotaknuo likovnosti scenske slike teatra između dvaju svjetskih ratova. podjednako i gornja i donja granica (od 1915. No. režija. Dvadesetih i tridesetih godina kao stil što pokriva niz modernih pojava u dizajnu. Kazališna. otvorilo kazališnostilsko poglavlje novoga realizma/neorealizma. U pluralizmu novonastajućih modernističkih stilova kraja 19. ne znači kako se još neki istodobni stilski pravci i izmi toga vremena nisu dotaknuli pojedinih predstava ili dramske literature. stoljeća. što govori u prilog dominacije nekoga stila. i prvih desetljeća 20. no za eksperimentalna okušavanja u to vrijeme jako su sužene mogućnosti jer u Zagrebu postoji samo jedno kazalište pa se analiza repertoara. pojmu i tendencijama stila art . da bi se krajem dvadesetih. likovnost) mora manifestirati karakteristike određenoga stila. problem je i bazne naravi jer o građi. ekspresionizma i novoga realizma ∑ dakako. svodi na tu jedinu teatarsku scenu. kad je o art décou riječ. Iako su interdisciplinarni pristupi na relaciji povijest umjetnosti ∑ teatrologija u nas rijetkost.164 D A BISMO U POVIJESNOJ retrospektivi nešto odredili kazališnim stilom određenoga razdoblja. ključnoga kazališnoga pravca tridesetih godina 20. gluma. artizma. praizvedbom Krležine Agonije 1928. do sada se u dijelu hrvatske teatrologije koja se bavila scenografijom i kostimografijom art déco nije niti spomenuo.

kroz temu hrvatske scenografije i kostimografije. A upravo na građi kazališne scenografije dvadesetih i tridesetih mogu se iščitati neke od tih proturječnosti. iako ne tako davno. Pokazalo se. ipak znanstveno temeljitije i cjelovitije istraživana. Pariška izložba 1925. da se do sada o Babićevim scenografijama ∑ i ne samo o nagrađenom Shakespeareu ∑ uopće nije pisalo upravo u kontekstu art décoa. što onda jedino i može amnestirati teatrologijska bavljenja aspektom likovnosti scenskoga prostora. s druge strane. Sudjelujući na Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes 1925. dakle. XXXVIII. . povijesno najvažnija dionica modernosti hrvatske scenografije vezana je uz ključnu svjetsku izložbu toga stila. secesija je u Hrvatskoj. Neistraženost građe te nedefiniranost stilskih i formativnih obilježja koja pokrivaju pojam art décoa očito su razlogom njegove terminske neučvršćenosti kao stila epohe u nas. kako je bitna odlika stila „njegova proturječnost“ 114 pitanje definicije stoga je i ostalo sekundarne naravi. 22. Možemo govoriti samo o zrcaljenju „duha secesije“ u dramskim tekstovima kao i u scenskoj slici predstava simbolističkoga stila. art déco odredit će. 115 Ibid. 165 Tomislav Krizman. 1991. međutim.décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi do sada uopće nema radova kao ni sveobuhvatnijih istraživanja. kako secesija i hrvatska moderna nisu sinonimi kad je riječ o kazalištu jer se ni terminski ni stilski secesija ne može poistovjetiti/zamijeniti s hrvatskom modernom. vrlo značajno likovnu fizionomiju hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih godina. hrvatska sekcija osvojila je respektabilan broj nagrada. Jasna. Osim toga. Za razliku od art décoa.. međutim. odnosno eventualnoga prepoznavanja formativnih tendencija toga stila. 3-4. // Čovjek i prostor. i Art déco. Babićev scenografski rad otvara i pitanja "mekane granice" 114 Galjer. primjerice. str. godine. 23.. Zanimljivo je. str. 1917. Na glasovitoj pariškoj izložbi koja je promovirala art déco antitetični su avangardni trendovi ipak odnijeli najveći broj nagrada. Ponajprije. Nacrt kostima za operu Vilin veo. što se može vrednovati kao u cjelini "svakako najavangardnije što smo na Svjetskoj izložbi pokazali" 115 . Drugim riječima ∑ u kontekstu cjelovitijega istraživanja nekoga stila ne može se zaobići ni njegov eventualni refleks u kazalištu. Iako nije kazališnoscenski stil kao ekspresionizam ili novi realizam. Ulaz art décou u istraživanja povijesti kazališta otvoren je. među ostalima i Ljubo Babić osvojio je Grand Prix za scenografiju u prostornom okviru postava Drage Iblera.

kao stalni. Moderna svijest o oblikovanju scenskoga prostora započela je proces profesionalizacije hrvatske scenografije i kostimografije angažmanom slikara Branimira Šenoe 1909. općenito potvrđujući fleksibilnost art décoa u odnosu prema avangardnim tendencijama. do 1922. a kasnije kao povremeni scenograf (i kostimograf ∑ do polovice stoljeća to je isti umjetnik!) u dramskom i opernom repertoaru..166 Ljubo Babić. točnije. 1923. Nakon dvadeset godina kazališnoga kontinuiteta nedovoljno nam je ostalo građe za interpretaciju rada umjetnika čiji je sveukupan likovni opus . geometrizam). njegovo asimiliranje i preuzimanje avangardnih stilskih obilježja. ali tek je njegov nasljednik Tomislav Krizman svojim scenografskim realizacijama na posljetku potvrdio umjetničku dimenziju te struke: od 1912. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. nekih formativnih obilježja između avangarde i art décoa (konstruktivizam. Nacrt scenografije za dramu Richard III.

Secesijske po likovnim obilježjima. Ljubo Babić prvi je na našoj sceni proveo bazično načelo moderne scenografije ∑ . Schneider 1916. a stilske naznake ekspresionizma bit će vidljive u Kulundžićevoj Ponoći 1921. godine. s pariške izložbe. prepoznavši njegovu modernost u rekoncipiranju scenskoga prostora kao jednoga od ishodišta svekolike reforme kazališta. a u kojemu Babić naglašava upravo prostornost scene i minimalističku ali funkcionalnu upotrebu plastičnih elemenata. važan u definiranju stilova (primjerice. kad razbija okvir pozornice spuštajući se stubama preko orkestra do gledališta. čije mladenačke scenske skice (osam litografija) promovira A. u scenografskoj zbirci HAZU sačuvane su skice svega tri predstave).167 Ljubo Babić. Svakako. Nacrt scenografije za dramu Na Tri kralja.. možda su najizrazitiji artdécoovski radovi. u Raićevoj režiji. te su skice neostvarenih predstava nedvojbeno i palimpsest Craigovih i Appijinih načela oblikovanja scenskoga prostora. 1924. kao i njegovo posljednje scenografsko rješenje za Baranovićev balet Striženo-košeno 1932. Krizman će modernističku inovativnost pokazati u Aristofanovoj Ženskoj uroti 1915. kostimi za Konjovićev Vilin veo 1917. no. Daleko je opsežnija scenografska i kostimografska građa Babićeva opusa.

Ljubo Babić, Nacrt kostima za dramu Na Tri kralja, 1924.

scenski prostor ne omeđuje više neko likovno razdoblje, nego se svakom predstavom stvara nov likovni prostor. Tu se, dakle, otvara ulaz kazališno-likovnim asimilacijama i (re)interpretacijima različitih stilova vremena. Appijina misao ∑ umjetnost režije jest umjetnost projiciranja u prostoru onoga što je dramski pisac projicirao u vremenu ∑ upućuje na prostor kao ključnu riječ što u promišljanju kazališta, a preko teksta, povezuje redatelja i scenografa. Amblematsku avangardnu scensku sliku u hrvatskom kazalištu dvadesetih godina redatelj Branko Gavella i scenograf Ljubo Babić ostvarili su tako na Shakespeareu ∑ Rikard III. iz 1923. i Na Tri kralja iz 1924. rješenja su prepoznata u koncepcijskoj i likovnoj inovativnosti europskih okvira. Dominantna masivnost razvedene konstrukcije što metaforizira uspon i pad kralja-zločinca u Rikardu III., ta simbolična staza tragičnoga puta ubojice, scensko-prostorno i idejno su rješenje koje će redatelj kasnije nazvati "plastičnom perspektivnom konturom, dakle zapravo nekom nemogućom smjesom linearnosti i plastike". Tako promišljena tlocrtna dispozicija određuje i glumačku igru, kao uostalom i u Na Tri kralja, gdje dva polukružna pomična paravana u brzim promjenama pozicija preoznačavaju prostor scene, sugerirajući promjenu ambijenta i promjenom boje zavjese (elementu koji je tako po prvi put koloristički funkcionaliziran). Gavella se poslije prisjećao kako je s Babićem došao do rješenja "idealnoga tlocrta" moderne šekspirske pozornice, gdje sami glumci po potrebama situacije pomiču polukrugove, dakle kad je ideja dobila prostorni oblik kroz zamišljanje glumačke igre oko raspolovljene cilindrične forme. Gavellin i Babićev funkcionalistički konstruktivizam osebujna je varijanta u kontekstu europske kazališne avangarde. Konstruktivističko scensko rješenje pronašli su za Shakespeareova Julija Cezara 1934. redatelj Tito Strozzi i scenograf Sergije Glumac. Za provedbu redateljske ideje o odnosu mase i individue u politički aktualiziranom klasiku, za ostvarenje "teatra masa", na tek ugrađenoj okretnoj pozornici (rotaciji) Strozzi i Glumac grade monumentalnu konstrukciju koja se uzdiže nizom praktikablova i platoa različitih visina, a među te blokove uklapaju se stube, i one različitih širina i visina, dok je na vrhu postavljen blok na kojem dominira kapitolska vučica. Redatelju je na toj okretnoj konstrukciji, građenoj od niza kubusa, omogućeno neprestano i dinamično kretanje masa u različitim prostornim pozicijama i odnosima, a kroz takvo je rješenje scenskoga prostora provedena redateljska interpretacija Shakespeareove tragedije. Strozzijev Julije Cezar ubraja se među najvažnije predstave

169

Sergije Glumac, Nacrt scenografije za dramu Julije Cezar, 1934.

hrvatskoga teatra između dva svjetska rata, a u kratkom razdoblju Glumčeva rada u HNK-u, njegovo je najzanimljivije scenografsko rješenje. Konstruktivizam ključno određuje način promišljanja scenskoga prostora i u nizu drugih predstava u dvadesetim i tridesetim godinama. S jedne strane, konstruktivizam je pojam vezan uz avangardne tendencije tretmana scenskoga prostora i podrazumijeva likovni eksperiment, a s druge strane odredio je značajke art décoa kao dekorativnog stila dvadesetih "pa mu već i zato pripada predikat stila vremena" 116. Pojam konstruktivizma prvi je u nizu pitanja oko proturječnosti između art décoa i avangardnih stilova. Drugo se otvara iz prepoznavanja načela avangardnoga prevrednovanja koja su zračila u hrvatskoj umjetnosti sve do tridesetih kroz oslonac na "rustikalne" modele nazočne u ruskoj i u europskoj kulturi, sada prestilizirane u dominantnom nacionalnom smjeru u opernom i baletnom kazalištu ∑ primjerice, Baranovićev Imbrek z nosom 1935. u Babićevoj te Gotovčeva Morana 1931. i Ero s onoga svijeta 1935. u Trepšeovoj likovnoj opremi. No, i Babić i Trepše u kolorističkim kompozicijama kao i u formativnom tretmanu kostima (npr. u Imbreku z nosom) rješavali su ih različito, ali svakako likovno artdécoovski. Nesklon konstruktivizmu te uglavnom slikarski rješavajući scenu u svom opsežnom kazališnom opusu, Marijan Trepše sudjelovao je na pariškoj izložbi 1925. scenografijom za Calderónovu Gospođicu đavolicu, obilježenom artdécoovskim geometrizmom u ornamentici pojedinih elemenata scene. U prilog stilu art déco u hrvatskoj scenografiji i kostimografiji, ulazi i jedno od Trepšeovih najvažnijih kazališnih ostvarenja ∑ skice za scenu i kostime
116 Reberski, Ivanka. Realizmi dvadesetih godina. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio, 1997., str. 26.

170

za Šut (1927.), izvrsno oprimjerujući način na koji se folklor reinterpretira elementima geometrijske dekorativnosti. U scenskoj slici našega teatra očita je i veza s likovnošću Djagiljevljeva Ruskoga baleta (Aleksandar Benois, Léon Bakst, Natalija Gončarova), prepoznatljiva posebice kod Pavela Fromana i njegove inscenacije ruskih odnosno slavenskih opernih i baletnih djela, a koje imaju istaknuto mjesto na repertoaru u dvadesetim i tridesetim godinama: kostimi u Šeherezadi (1922.) i Polovjeckim plesovima 1922., folklorno-realistički i fantastični kostimi i scena u Sadku 1930., Ščelkunščiku 1931., Faustu 1932. Ako je rad Léona Baksta jedan od inspirativnih izvora art décoa, to se ∑ preko njega ∑ i likovna građa Fromanovih ostvarenja mora iščitati i u ključu prepoznatljive dekorativnosti artdécoovskoga stila. To se odnosi i na utjecaj ruske škole ∑ u većoj je mjeri prepoznatljiv i u inscenacijama recentne domaće operne i baletne literature, primjerice, kod Babića u Sjenama 1923. ili Marijana Trepšea u Žar-ptici 1928. U likovnom i scenografsko-kostimografskom smislu, jedna od najdojmljivijih cjelina Babićeva je realizacija Širolina baleta Sjene, prema vlastitom predlošku i u korežiji s Gavellom: uz zamjetljiv "utjecaj bakstovske škole"117, Sjene su interpretirane kao avangardistička sinkretistička scenska slika prožimanja "pokreta, glazbe, riječi i svjetla".118 Svjetlo je u dvadesetima općenito postalo važan konstitutivni element scenske slike: u dramaturgiji scenskoga znakovlja redatelj i scenograf promišljaju značenjski sustav rasvjetnih akcentuacija, ali o tomu ∑ kao i o upotrebi boja u oblikovanju svjetla ∑ malo danas znamo. U prilog temi art décoa u hrvatskoj kulturi i umjetnosti još jedno poglavlje otvorilo bi se iz čitanja scenske slike suvremenoga dramskog
117 Kovačić, Đurđa. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. 118 Batušić, Nikola. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. // Dani hvarskog kazališta XXX. : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. Zagreb : HAZU ; Split : Književni krug, 2004., str. 203.

Pavel Froman, Nacrt kostima za balet Šeherezada, 1922.

171

repertoara u hrvatskom kazalištu tridesetih. Na skicama, i posebno na Ljubo Babić, Nacrt fotografijama predstava nastalih na temelju dramskih tekstova kojih se scenografije za balet Sjene, 1923. radnja događa u suvremenosti, ikonografija suvremene industrijske epohe i kulture življenja zaposjeda prostor scenske slike: mjesto radnje je suvremeni ambijent, na sceni su automobili, liječničke ordinacije, kolodvorski peron (opera Jonny svira), saloni i sobe građanskih stanova. Elementi dekora (namještaj), rekvizita (uporabni predmeti), kostimi (nakit, cipele, šeširi) ∑ sve to potvrđuje art déco kao stil epohe koji "igra" i na kazališnoj pozornici.

172

Ljubo Babić, Nacrt kostima za balet Sjene, 1923.

Naposljetku, svako čitanje scenografije i kostimografije hrvatskoga kazališta dvadesetih i tridesetih mora uzeti u obzir i one ideje koje se nisu ostvarile na sceni, a to je dio teatarskih materijala Sergija Glumca (nastao u inozemstvu od 1923. do 1926.) koji doista nije ni s čim usporediv u tom razdoblju, bez obzira na to čita li ga se u kontekstu radikalnih avangardi ili art décoa. Po likovnom i prostornom načinu mišljenja za scenu tih stotinjak nacrta za scene i kostime (skice za mehanički teatar, velike lutke, figurine…) asocira niz komparativnih opservacija njihove avangardnosti (Laban, Oskar Schlemmer i Bauhaus, mehanički balet, El Lisicki, Aleksandra Ekster…). Važno mjesto u nacionalnim okvirima Glumčev je umjetnički opus tek naknadno zauzeo, ali za našu je kazališnu scenu dvadesetih posebno šteta što ju je zaobišao tako radikalan način promišljanja. Glumac je svoje prostorno-scenske i izrazito artdécoovske kostimografske fantazije temeljio podjednako na klasičnim kao i na recentnim tekstovima, bivajući jednako inventivan: izdvajaju se u tom korpusu Goetheov Faust i Ibsenova Nora, a posebice rješenja za Rotondu Josipa Kosora, jedini tekst domaćega (također u historiografiji naknadno priznatoga) autora, kojemu se Glumac kreativno posvetio. Zanimljivo kako naš kazališni avangardizam svoj epilog ima na njujorškoj izložbi International Theatre Exposition (1926.) u Kieslerovoj svjetskoj selekciji radikalnih avangardista gdje su i dvije skice mladoga Sergija Glumca te dvadeset Babićevih radova s pariške izložbe. Konstruktivizam, geometrizam, dekorativne karakteristike, kolorizam, odnosi prema drugim stilovima (secesija, avangarda) ∑ pred nama je, u svakom slučaju, tek otvorena mogućnost da iz perspektive novih istraživanja art décoa u hrvatskoj umjetnosti i kulturi ponovno pročitamo likovne realizacije predstava u kojima će taj, neosporno, stil epohe imati svoj novi odraz i u našem kazalištu.

Nacrti kostima 173 Sergije Glumac.Sergije Glumac. Nacrt scenografije za dramu Rotonda .

174 .

FOTOGRAFIJA: MEDIJSKA AFIRMACIJA I AFIRMACIJA MEDIJA MARIJA TONKOVIĆ 175 .

što je photografiable“). Fotografija dvadesetih i tridesetih bila je već obrađivana unutar monografskih fotografskih izložbi u našem Muzeju. a na drugoj sredstvo umjetničkog izražavanja. U novom informacijskom univerzalizmu autorske se osobnosti ubrzo grupiraju oko časopisa ili tvrtki. W. 1923. rezimirajući prethodnike. a osobito Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. tako da oni postaju nositelji jednog agregiranog stila. I na užem području teorije i povijesti umjetnosti. postaje medijem kao poruka u punom smislu (da se poslužim slavnom tipologijom). 1931. daje mu novu. fotografija postaje presudnom sastavnicom globalizacije i umrežavanja društva. između tih dvaju polova mnoga su pretapanja. sada ih ambijentira ova sveobuhvatna prezentacija razdoblja art décoa. kao i tehnologije komunikacijskih sredstava te njihovom demokratizacijom i prodorom u dubinu društva. Ona urasta u tisak. Warburg. T .176 IJEKOM MEĐURATNOG RAZDOBLJA fotografija postaje temeljnim civilizacijskim standardom: tipografska era sve brže prelazi u piktografsku. Na jednoj strani dio je grafičke industrije. ∑ što će Malraux formulirati četvrt stoljeća kasnije: „povijest umjetnosti je povijest onoga što se može fotografirati.. zadržavajući i svoju umjetničku autonomnost. prožimanja. taj novi položaj i uloga fotografije (i filma) zaokuplja znanstvenike. u filozofiji umjetnosti. problematizira ih. Benjamin u nezaobilaznim raspravama (Mala povijest fotografije. Postaje sredstvom neslućenog kulturnog i društvenog utjecaja. Sam taj stil mijenja karakteristike: više nego na formalnoj čistoći. agencija. koji niču na oba kontinenta ∑ u Europi i Americi. upravo koristi reproduktivnost umjetničkog djela za nove kontekstualizacije (Atlas Mnemozine. 1936.) ili A. temelji se na sadržajnoj specijalizaciji unutar određene estetike. Razvojem fotografske tehnike. „vruću“ dimenziju.

njemačke umjetnosti . adoptirajući ga tek 1930. Savremena francuska umjetnost. 1928. od anarho-liberalističke nove objektivnosti do totalitarističkih religija domovine i idealizma Bauhausove utopije. Zagreb : Umjetnički paviljon. u fotografiji one tek tada doživljavaju puni zamah. Umjetnički paviljon 1898-1998. Lea. 1930. pogotovo s mnogim podudarnostima u tokovima unutar umjetničkih krugova u srednjoj Europi.na kojoj su izlagali mnogi bauhausovci. ∑ 20. I. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. 177 . 1931.). 2000. godine kada piše svoj Fotografski manifest kao posljednji u nizu kojim započinje razdoblje takozvanog drugog futurizma.120 Stoga su i otvaranja prema avangardi u Hrvatskoj sinkrona svjetskim. V. 1. Tato (Guglielmo Sansoni). Za ljude s kamerom razdoblje međuraća pružalo je. (produljeno do 30. Izložba savremene francuske umjetnosti. V. 15. 19. 1929. 3. Dok u čistim umjetnostima već polako jenjavaju isijavanja povijesnih avangardi. Njemačka savremena umjetnost i arhitektura. 1931. ∑ 31. U tridesetim godinama nastala je u Njemačkoj nova fotografija koja je uključivala djela umjetnika Bauhausa poput Laszla Moholy-Nagyja i Wernera Gräffa. prema: Ukrainčik. IV. Komparacija s njihovim djelima okosnica je svake suvremene opće ili nacionalne povijesti fotografije.. Adekvatnije bi bilo zamijeniti riječ „objektivnost“ („stvarnost“) riječju „objektnost“ ili „predmetnost“! 120 Marinetti. od Heimatkunsta do proletkulta. Čak se i tvorac futurizma Filippo Tommaso Marinetti svojevremeno pismeno ogradio od Bragagline dinamizirane fotografije. Filippo Tommaso. širok raspon tema i mogućnosti pristupa njihovoj realizaciji. što je za našu temu najvažnije. posebno slikarskih tendencija dvadesetih. Manifesto della fotografia futurista. Bila je to internacionalna izložba uglednog Deutsche Werkbunda Film und Foto.. 11. Fotografija se dokazala i afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja.. IV ∑ 30. ∑ 31. ∑ 16.. 121 No prisjetimo se da je upravo tada.Prilazeći temi iz perspektive već potpuno rasvijetljenih i istraženih likovnih. aprile 1930. za umjetničku i komunikacijsko-propagandističku valorizaciju. a ravnopravno su bile izlagane i fotografije: Savremena britanska umjetnost. ne priznavajući ovom mediju ravnopravnost. 16. 4. 1932. prethodne godine premijerno postavljena u Stuttgartu na 14 lokacija. upriličena 1930. recimo da je za fotografiju u trećem desetljeću bila stvorena izuzetno povoljna klima: za njenu ontičku i socijalnu identifikaciju.121 Unatoč već objavljenoj manifestnoj knjizi Alberta 119 Za tu umjetničku praksu koristim ovaj kolokvijalno uvriježen termin (često se nalazi i „nova stvarnost“). I.119 Iz tih poetika razvili su se neki od najznačajnijih fotografa dvadesetog stoljeća. V. XII. fotografa nove objektivnosti Alberta Rengera-Patzscha i Hermana Lerskog te konačno fotožurnaliste poput Martina Munkacsija i Ericha Salomona.. Između dva rata fotografija je mahom inspirirana inovacijama avangardnih škola. dakle. Kolektivna izložba Georga Grosza. 10. godine u okviru Zagrebačkog zbora. I. V. početkom tridesetih zagrebačka publika u istom Umjetničkom paviljonu imala priliku vidjeti izložbe suvremene francuske i britanske te. V. Jedan izniman događaj najviše je utjecao i potaknuo obnovu fotografskog djelovanja u Hrvatskoj.

Babić.) mogla ući u domenu umjetnosti. 1928. fotografija napreduje pobjedno sve više. Važnost međunarodne fotografske izložbe u Zagrebu. Od slavnih izlagača istaknimo još Mana Raya i Imogen Cunningham. 125 Babić. u mogućnosti izravne komparacije svjedoče o nedovoljnoj angažiranosti naših amatera. Komentari u tisku. David. a s američke strane Edward Weston.123 Prisutan je tu i Cecile Beaton sa svojim aristokratima ili glumicama smještenima u raskošne ambijente. 1930. Albert. Izložbi je bila priključena i domaća selekcija. u čijim još statičnim pejzažima prevladava konzervativna sklonost za “lijepu fotografiju”. 6. “Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome (misli se na 'registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem'. Moderna umjetnička fotografija. ali i predgovorom Waldemara Georga i slikovnim sadržajem tematskoj broja časopisa Arts et Metiers graphiques posvećenog suvremenoj fotografiji. 1978. Pa ipak uza sve estetske ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim realizacijama. 123 Fotografski efekt. za razliku od dinamičnih trenutaka svakodnevnog života. David. slikar Ljubo Babić napisao je velik dvostranični tekst u nedjeljnom Jutarnjem listu naslovljen Fotografija vizija svijeta125. 124 Mellor. 29. München : Kurt Wolff Verlag. nije se inzistiralo na jednom usmjerenju. 126 ep. kako je sam namjeravao nasloviti knjigu o grafičkoj umjetnosti. Ljubo. a. laska i aplaudira fotografiji. // Jutarnji list. Edward Steichen je također bio jedan od izbornika. 19. već je koncepcija bila vrlo otvorena i pluralistička.” Danas nam se možda čini malo naivnim. . 1930. Sve se više širi i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom. III. str. 1930. 20. Tu je još i El Lisicki u koordinaciji sa sovjetskim Uredom za međunarodne odnose u kulturi. // Jutarnji list.. Fotografija vizija svijeta. op. već i Nizozemca Pieta Zwarta. još uvijek rađene mekocrtačem. čiji je rezultat fotografija manje oštrine. još jedan iz kruga adepta grafičke crne magije. Taj ga tekst otkriva i kao prvog zagovaratelja izjednačavanja čiste i primijenjene umjetnosti. Germany. ali ga treba doživjeti u gabaritima naših tridesetih. koji je od vlastitih djela izložio modne fotografije za Vogue. koji u svoj izbor nije uvrstio samo sunarodnjake. Prezentirana su i djela dvije godine ranije preminulog Eugena Atgeta.[Šafranek-Kavić]. Germany ∑ The New Photography 1927∑ 1933. London: Arts Council of Great Britain. The New Photography 1927 ∑ 1933. O važnosti ove zagrebačke izložbe zanimljivo je istaknuti da je članak iz Jutarnjeg lista reproduciran u knjizi: Mellor. str. 13. te dakako i svih njemačkih pripadnika pokreta Neue Sachlichkeita uz reviju filmova Fritza Langa i Rusa Eisensteina i Pudovkina.126 122 Renger-Patzsch.124 Ta sjajna selekcija upriličena je u našoj zemlji tek godinu dana nakon što su je Nijemci imali prilike vidjeti. London : Arts Council of Great Britain. Suradnici u koncepciji izložbe bili su Laszlo Moholy-Nagy za njemačku selekciju. // Fotografski vjesnik (prilog Drogerijskom vjesniku). Povučen upravo održanom izložbom.. 1978.178 Rengera-Patzscha Die Welt ist schön122. 4. namjeran ili nenamjeran. Die Welt ist schön.

kon vrlo plodnog predratnog vremena. 1926. te organizirano djelovali isključivo kroz sekcije unutar planinarskih društava osnovanih još u prijeratnom razdoblju. politike ili identiteta. Zagreb. (Fotografski vjesnik : časopis za prijatelje fotografije / odg. 128 Der Heilige Berg = Sveta gora (1926.Milan Dvoržak. Die Weiße Hölle vom Piz Palü = Bijeli pakao Piz Palüja (1929. utekli se planinama.). kim uvjetima fotografi su se odlučili na čekanje i s oprezom okrenuli objektiv prirodi. Stürme über dem Mont Blanc = Vihor nad Mont Blancom (1930. ali ne kao izolirana estetska činjenica. rodonačelnika takozvanog žanra “filma planine” (Bergfilm. Der Große Sprung = Veliki skok (1927. u novim i još neprofiliranim politič. memorije.).Neue Wunder des Schneeschuhs (1931. Der Weiße Rausch . Mountain film) utjecao je bitno na fotografiju. ur.179 Kakvu je to fotografsku situaciju ova izložba zatekla u Hrvatskoj? Na.).).127 Velika popularnost filmova Arnolda Fancka128. već kao mjesto propitivanja međuodnosa prostora. U tematskom repertoaru prevladavaju motivi krajolika. povijesti. Varićak.).). . SOS Eisberg = SOS ledena gora (1933.Pred oluju / Otok. 127 Do početka tridesetih godina našu fotografiju moguće je pratiti isključivo uz pomoć Fotografskog vjesnika u izdanju Foto sekcije Hrvatskog planinarskog društva.). 1919. S. ∑ 1927.

180

Tijekom dvadesetih godina fotografske sekcije planinarskih klubova od Zagreba, Sušaka do Dubrovnika, u nepostojanju drugih organizacijskih struktura, unatoč ograničenoj motivici, održavale su interes za ovu granu umjetnosti i razvile značajnu djelatnost. Među planinarima profiliralo se i razvilo nekoliko nezaobilaznih fotografskih osobnosti, među kojima
August Frajtić, Kruh naš svagdanji, 1939.

su Vladimir Horvat, Čedomilj Kušević te Branimir Gušić koji s Austrijancem Karlom Koranekom samostalno izlaže u salonu Ullrich 1931.129 Posebno su značajne za tematsku dionicu ove izložbe vedute naših krajeva autora Dragana Paulića, koje su izlagane na Pariškoj izložbi 1925. godine tek kao ilustrativni materijal. Želeći im dati dignitet, autor ih izlaže na samostalnoj izložbi sljedeće godine u Zagrebu.
129 B. Gušić i K. Koranek snimili su 1930. godine u organizaciji Turističkog društva “Sljeme” prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film Durmitor.

Nedavno otkriveno djelo samoborskog pravnika Milana Dvoržaka, čija fotografska inicijacija seže u 1918. godinu, idealno i u pozitivnom smislu odražava poetiku domovinske umjetnosti ∑ Heimatkunsta130, određeni romantičarski naturalizam koji se nužno mora razmatrati u svjetlu i kontekstu vremena, ali i u poštenju kojim pristupa motivu. Ljudskih likovi srođeni su s krajolikom, s ugođajem atmosferskih mijena, bilo pri poljskim radovima, kada ih postavlja u prvi plan, ili su uronjeni u prostranstvo prirode. Najautentičniju cjelinu autorova opusa predstavljaju ciklusi portreta djevojaka u narodnim nošnjama. Svaka od ovih fotografija ikonički je motiviran znak određen vrhunskom vizualnom kultiviranošću. Shvaćamo ih kao koncept, kao jezik fotografske misli. No ti su likovi i pouzdani indikatori mitske podloge. Može se čak reći da Dvoržakovo stvaralaštvo dolazi kao poveznica u povijest naše fotografije. Njegovo stvaralaštvo anticipira i razrješava sve, kako tematske cjeline, tako i tehnološke datosti koje će prevladavati u hrvatskoj fotografiji tek krajem tridesetih godina u okviru Fotokluba Zagreb. Ta udruga obnovljena je tek 1932. godine pod vodstvom tajnika Augusta Frajtića, koji je svojim programatskim tekstovima zadavao smjernice i određivao okvire u kojima bi se trebao razvijati fotografski amaterizam: “A naše ravnice, polja i vinogradi, oživljeni radom marnog seljaka i život seljaka i njegov dom i brige njegove, zar to nisu motivi (...) Ali je nepobitna istina da u tim svim našim motivima leži naša duša, a zadaća je naših amatera da toj našoj duši daju izražaja na svojim snimkama.”131 Razvidno je da Frajtić, iako je želio potaknuti i razviti autentičnu domaću hrvatsku fotografiju, zapravo čvrsto stoji na pozicijama Heimatkunsta. Gledano iz današnje perspektive i u mogućnosti komparacije, takvo zastupanje domovinske umjetnosti prisutno je u većini poglavito fotoamaterskih udruga srednjoeuropskih zemalja. Za bolje razumijevanje ovih tendencija važno je podsjetiti se korelacija na domaćoj političkoj pa tako i društvenoj, odnosno likovnoj sceni, koje također značajno utječu i na razvoj hrvatske fotografije. Na sadašnjem stupnju istraženosti ostaje moguće više osjetiti nego što možemo konkretnom sinoptikom potkrijepiti povezanost Babićem i Hegedušićem iniciranih umjetničkih stremljenja s društveno-političkom stvarnošću vremena i prostora: među ostalim, na prešućivano značenje Stjepana Radića i uspon Hrvatske seljačke republikanske stranke. U ozračju Radićeva populizma razvijale su se i Babićeva metafizika narodne duše (katalizirana Taineovim determinantama rase, sredine i trenutka) i Hegedušićeva ideologičnost umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u druga ne-eidetska područja:
130 Hochreiter, Otto. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. // Fotogeschichte. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie, Heft 5, 2. Jg. (1982), str. 45-54. 131 Frajtić, August. Smjernice u godini 1933. // Foto Revija, br. 1, Zagreb, I/1933.

181

182

glazbe (folklornog smjera) ili knji- Franjo Mosinger, ževnosti. Osobito kada se, u tenziji Josephine Baker, 1929. snažne nacionalne homogenizacije poslije atentata na Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, organiziraju Grupa trojice i Zemlja s vrlo širokim i komplementarnim spektrom djelovanja i individualnim doprinosima. Fotografija se unutar ovih odrednica dvaju načina iznalaženja našeg izraza također grana na dva smjera, urbano-socijalni i pejsažno-etnografski.132 Postupno će fotografije sa socijalnim temama polako iščezavati s izložbi, da bi ih do 1938. gotovo potpuno nestalo, kada su romantični motivi pejzaža i sela posve prevladali. I dok ova klupska fotografija pripada povijesti, ukus vremena, dakle supstancu art décoa, daje atelijerska fotografija.
Franjo Mosinger, Mustafa Gaja, 1930.

Profesionalni fotoatelijeri u Hrvatskoj jedini održavaju kontinuitet iz prethodnog razdoblja. Povjesničari umjetnosti, međutim, težište svog interesa prebacili su isključivo na amatersku fotografiju, koja je jedina tretirana umjetničkom, iako su mnogi vlasnici i voditelji ovih atelijera obrazovani u stručnim fotografskim školama Beča i Münchena.133 Oni su praktički i jedini izlagači na I. jugoslavenskoj izložbi fotografije u Splitu 1926., a poneki i redovito priređuju samostalne izložbe.134 S vremenskim odmakom pojedina se djela te navodno obrtničko-atelijerske proizvodnje počinju itekako vrjednovati, namećući nam aksiološku reviziju, tim više što ti radovi odražavaju svjetske tendencije i sinkrono se u njih ulančavaju.
132 U prvoj polovini tridesetih godina umjetnički je najjača struja socijalno orijentiranih fotografa koju formiraju ∑ predvođeni Otokarom Hrazdirom, uz pionira Ignjata Habermüllera i već također potvrđenog Tošu Dabca ∑ Ljubo Vidmajer, Branko Kojić, Milan Fizi, Oscar Grünwald i Richard Fuchs. 133 Rudolf Mosinger i Antonija Vajda Kulčar usavršavali su se na Lehr und Versuchsanstalt für Photographie, Lichtdruck und Gravüre u Münchenu i pohađali Meisterkurs für Photographen. Franjo Mosinger pohađao je Graphisches Lehr und Versuchanstalt u Beču. 134 Katalog izložbe fotografija : Primorski savez za unapređenje turizma, Split, 15. 7. ∑ 15. 08. 1926.; Motivi s izložbe u Splitu. // Novo doba, Split, 18. 7. 1926.

183

184

Dva zagrebačka atelijera mogla bi poslužiti kao paradigmatski primjer duha vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse razdoblja art décoa. S jedne strane dobro uhodani Atelijer Franje Mosingera u Ilici 8, i tek početkom dvadesetih godina pokrenuti atelijer Antonije Kulčar ∑ Foto Tonka na ondašnjem Trgu I.135 Ta mjesta su osim osnovne namjene ujedno postala i omiljenim neformalnim okupljalištima gradske intelektualne i umjetničke elite. Na osnovi radova iz tih atelijera moguće je rekonstruirati hrvatski panoptikum. Prisutnost i utjecaj Franje Mosingera nisu bili vezani samo za njegovu atelijersku djelatnost, nego još i više za njegovu svestranu prisutnost u novim medijima. Kao afirmirani fotograf, s već četiri samostalne izložbe iza sebe, postao je urednikom za fotografiju u časopisu Kulisa.136 Njegovo djelo miri tradiciju s novim europskim impulsima, a ujedno reflektira umjetnički i tehnološki razvojni put fotografije prve polovine 20. stoljeća. Za njegova uredništva objavljuje se mnoštvo radova stranih autora. Preuzima fotografske studije anonimnih modela, najčešće bečkih atelijera Manasse, Willinger i D'Ora. Upravo je Franjo Mosinger, atelijer D'Ora vlasnika Artura Bende i Dore Kallmus137, u Beču i u Parizu, bio Lice Zagreba, 1932. modelom tadašnjih mondenih fotografskih studija: društveno okupljalište u
135 Danas Tomislavov trg 18. 136 Izlazila od 1927. do 1941. godine. Kulisa je postala jednim od promotora umjetničke i eksperimentalne fotografije, kao i one dnevno popularne, i podizanja opće razine vizualne kulture. I sam vlasnik i direktor Kulise Teodor Rona bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera. 137 Faber, Monika. D'Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie, 1987.

9. Ossi Oswalda. 1. oko 1934. // Kulisa.185 socijalnom smislu. Louise Brooks. pozdravlja Kulisu. flapper girls. pa najslavnija Josephine Baker.. . i druge. iz mode i sa scene.): Ita Rina. Njihove studije suvremenika iz umjetničkog i intelektualnog života. širokog utjecaja ∑ pa i na Mosingera. Jedna od najslavnijih tzv. Mnoge od njih bile su Mosingerovi modeli i gošće hotela Esplanade (otvorenog 1925. Đuro Đuka Janeković. Dama sa psom. str. smatrana čak sukreatoricom art décoa.138 138 Louise Brooks šalje pozdrav Kulisi. Zagreb. 31. br. postale su i ostale ikonama. glumica koje su lansirale nekonvencionalnu modu i ponašanje. a u umjetničkom trendovsko žarište nove optike. 11. 1929.

upozoravajući na zamke koje vrebaju pri snimanju. pokazujući zadivljujući. Martina Munkacsyja. U Kulisi objavljuje ženske aktove.. nagrada August Frajtić. piše tekst o tankoj liniji koja razdvaja umjetničku fotografiju od pornografske. Na taj način stimulirao je obnovu fotoamaterizma i bodrio mnoge od budućih pripadnika tzv. III. 1933. te nakon što dva broja bivaju zabranjena zbog ugrožavanja morala. br. 186 U Kulisi objavljuje Mosinger antologijska djela G. zamalo proročki senzibilitet za radove tih umjetnika koji će mnogo kasnije postati uzorom čitavih generacija. II. kasniji dugogodišnji tajnik zagrebačkog Fotokluba. Zagrebačke škole. Na prvi natječaj prema objavi pristiglo je 600 fotografija. (August Frajtić. Uvodi i niz rubrika koje populariziraju fotografiju u našoj sredini. upoznavajući čitatelje sa svjetskim novitetima. a ocjenjivački sud je odabrao tri rada. 19.Đuro Đuka Janeković. Christiana Schada. Upravo ovom svojom djelatnošću Mosinger je lučonoša avangardnih tendencija.) . Zagreb. I. Ples u prirodi. 10. 7. najzaslužniji je za njegovu obnovu i spiritus movens zamalo svih poduhvata iz sfere amaterske fotografije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju. 1934.. nagrada Andjela Frajtić. // Kulisa. Hoyniges Huenea.139 139 Fotoamaterski natječaj Kulise. 20. nagrada Imre Weiner. U rubrici Fotoamater objavljuje praktične upute. str. Fotoamaterski natječaj Kulise organizirao je u više navrata.

da kod nas uvedem bezkompromisnu umjetničku fotografiju i da u tom smjeru odgojim našu publiku”. 11. Zagreb. 1. Riječ je o portretima iz svijeta kulture.Usporedo sa svojim novinarskim i pedagoškim radom. 63. godine. Na način Rengera-Patzscha Mosinger prihvaća idealistički koncept realizma. London : Arts Council of Great Britain. Izložbu u Umjetničkom paviljonu 1931. primjenjujući isti princip. te nizu "čistih" fotografija s već prisutnim impulsima poetike i tipičnog repertoara nove objektivnosti. neposrednim osvjetljavanjem predmeta pred fotopapirom. neposredno nakon Mana Raya. crnom i bijelom polovicom asocira na tehničku bit fotografije. predstavljala je razdjelnicu i prekid sa starim načinom promišljanja i tehničke realizacije. te vođenjem poslova u postojećem atelijeru u Ilici 8.” Citirano prema: Mellor.141 Fotografija naslovljena Užas nastaje u vrijeme Hitlerova dolaska na vlast 1933. 1932. Njegov izniman značaj istaknuo 140 Sa fotografske izložbe F..140 Iako je prethodna izložba u Umjetničkom paviljonu nosila naslov Novi smjer u fotografiji. 9. Franjo Mosinger ne samo da je udario temelje modernoj fotografiji u Hrvatskoj. Mosinger je prvi u Hrvatskoj. 12. Muška cipela koja gazi krhke porculanske glave bjelopute i tamnopute lutke jedna je od najčešće reproduciranih Mosingerovih fotografija. 1978. ali i na simbolički sadržaj izložbe kojom je želio prikazati sjaj i bijedu velegrada. do tada vizualno nezanimljivim i neatraktivnim predmetima svakodnevne upotrebe i djelovima strojeva. 187 . Taj repertoar. oko se mora prilagoditi relativni malim organizmima kakove predstavlja cvijet. Die Photographien von Blütten: “Uzbuđenje ovog iskustva je da snimajući. izložio fotograme ∑ fotografije nastale bez negativa. maslačci i grančice pojavljuju se u neuobičajenim kompozicijskim rješenjima. str. pozitiv i negativ. za njeno prihvaćanje kao ravnopravne umjetničke discipline. On deklarativno i programatski iskazuje svoj stav: „Ja sam si uzeo za zadaću. Plakat metaforičkog naboja s fotomontažom zvonika katedrale i lica. u novom atelijeru na Dolcu 9 pod nazivom Lice grada. Albert. nego je i njezin glavni promotor. Ono mora vidjeti to na način kako bi to vidio insekt ∑ kroz oči insekta i vidjeti svijet na taj način. proširuje utilitarnim. 141 Renger-Patzsch. iduća. Isječci prirode kao “modeli lijepoga” ∑ dalije. umjetnosti i politike. održana 1932. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. David. br. // Danica : ilustrovani tjednik. godine manifestno naziva Novi smjer u fotografiji. Mosingera ∑ Zagreb. Franjo Mosinger ne zanemaruje ni izlagačku djelatnost te svojim primjerom animira nove autore. Dolac br.

Plesačice iz ritmičke škole Nevenke Perko vježbaju na zagrebačkim krovnim terasama ili sudjeluju u snimanju filma Ples u prirodi Oktavijana Miletića. u osvrtu na Mosingerovu izložbu. koji je revolucionirao sportsku fotografiju. s plesnim nastupom balerina zagrebačkog kazališta.. U najboljoj maniri njemačke fotografije tog vremena njegove su sportske fotografije. pored Margarite Froman koja je postavila osnove klasičnog baleta. Janekovićevu fotografskom senzibilitetu odgovaraju ove teorije pa je revan kroničar i tog segmenta zagrebačkog kulturnog života. Ovo događanje istodobno je snimao i Tošo Dabac. nje etablirati istovremeno s izložbama. jedan od pionira fotografske likovne kritike koja se poči. preferira pogled „iza kulisa“. Idealizacija oslobođenog ljudskog tijela dominantna je kako u sportu tako i u plesnoj umjetnosti. osnovano i nekoliko škola suvremenog plesa i ritmike koje iz Europe prenose postulate zacrtane od Isadore Duncan. Iako snima i scenske nastupe bosonoge Mirjane Janeček i polaznica njene Škole tjelesne kulture. Svoj fotografski credo Janeković razvija slobodno u nadžanrovskom određenju i kroz širok raspon tema.142 Kazališni milje mu je i inače blizak te ljude iz tih krugova snima u prirodnom okruženju njihovih stanova. Janeković već četiri godine ranije objavljuje mnoštvo sportskih fotografija snimljenih na Sokolskim sletovima i inim natjecanjima.“ Franjo Mosinger imao je neposredan utjecaj na razvoj drugih izrazitih osobnosti u fotografiji tridesetih.. . Možemo ih staviti uz bok čuvenoj Leni Riefenstahl koja je za film Olympia nastao za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. dokumentarni film.188 je Josip Horvat. iz fotografskih šetnja gradom iščitava 142 Oktavijan Miletić: Ples u prirodi. Tridesete se naime nazivaju i „zlatnim godinama plesa“ jer je tih godina u Zagrebu. uostalom taj žanr se u to doba nije još ni etablirao. koji predstavlja prijelomnicu: “U filmskom se atelieru pojavio novi faktor: fotograf umjetnik i to je bio odlučan momenat. Kao i Martin Munkacsy. braću Froman u neformalnom razgovoru na ulici. čiji je izniman fotografski opus tek nedavno ponovno otkriven. Janekovićeve fotografije utjelovljuju esencijalne značajke i ukazuju na posebnu nadarenost za akciju i pokret. Film posvećen prirodi i ljepoti ljudskog tijela u pokretu. primjerice na Đuru Janekovića. da se i u velegradskim fotografskim atelierima predalo novim gledanjima i novim traženjima. simultano apsorbirajući avangardne ideje.Tošo Dabac. dovršen 1935. Iako se nije posebno bavio modnom fotografijom. pa će tako zabilježiti opuštene scene iz garderobe HNK. Preferirao je scene svakodnevnog života. 1934. Intelektualka. Film nije sačuvan. a osobito Rudolfa Labana. Baletnoplesna fantazija snimljena u parku Maksimir i na lokacijama kod Podsuseda. prva primijenila i koristila inovativne metode i tehnike pri snimanju sportskih događanja.

189 .

postiže duhovite dijaloge farsičkih aluzija i ritma komične replike. Upravo sučeljavanjem likova različite staleške pripadnosti. a što je još važnije. „damica i kumica“. pariških i londonskih novinskih agencija. .190 se i rekonstruira način odijevanja njegovih suvremenika.143 Upravo ovaj žig bio je poticaj pomnijem istraživanju fotografske ostavštine Toše Dabca koje ga je otkrilo u još jednoj dosad nepoznatoj dimenziji. Da su neko vrijeme čak zajednički radili dokazuje pronađeni žig s oba imena (Janeković i Dabac / fotoreporteri). na revijalnoj. dojmljivo ocrtavajući civilizacijski okvir vremena. Stup dalekovoda. Opće je poznato da je bio dopisnik i fotoreporter berlinskih. posebice u scenama s tržnica i sajmova. sada već antologijskoj izložbi u društvu s 143 U Arhivu Toše Dabca (ATD) nekoliko fotografija nosi ovakav žig. Janeković je bio blizak s Tošom Dabcom. oko 1935. Također je na Second Philadedelphia International Salon of Photography izlagao u žiriranoj selekciji. Tošo Dabac.

Milan Pavić. učinio ga je slavnim. Henryjem Cartier-Bressonom. 1936. Ta bijenalna priredba nije uključivala uobičajene nagrade. tek u šezdesetim godinama preimenovan u Ljudi s ulice. Ciklus Bijeda (Misery). Socijalna tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja. Moholy-Nagyjem i Paulom Outerbridgeom. 191 a predgovore kataloga napisao Beaumont Newhall. pokazuje razinu koju je u svom radu već tada dosegnuo mladi Dabac. i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice. Pazi na vlak. ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s naslijeđem verizma. Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje. Činjenica da je djela izabrao Alexander Brodovich. .Margaret Bourke White. U njemu nalazimo istovjetnu empatiju kao i u filmovima Charlieja Chaplina iz vremena recesije. već se samo sudjelovanje smatralo priznanjem i uvrštavanjem među najveće.

poznat kao Fra Ma Fu. uz podudarnost s istim motivima koje je snimio Janeković. zaslužan je za fotografsku inicijaciju mladog daruvarskog fotografa Milana Pavića. govor dijelova tijela. 18. za Pavića je izuzetno uspješna: objavljena mu je prva fotografija u časopisu Sad i nekad. ali i postulati Marinettijeva manifesta. za razliku od dominantne note narodnih. Antonija Kulčar (Foto Tonka). Obrazovan u fotografskom atelijeru svoga starijeg prijatelja Viktora Klugea. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. otvoren pred Prvi svjetski rat. dramatske sjene… Upravo množina ovih radova. drugi popularni zagrebački fotografski atelijer bio je Foto Tonka. Na tom mjestu ostaje sve do 144 Po adresama na opremi fotografija: Trg Franje Josipa 18. Trg I. oslanjaju na poetiku nvove objektivnosti s težištem na detalju. tada još fotoamatera. Godina 1937. po prvi put samostalno izlaže. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar nove objektivnosti. muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija. uputio se u tajne razvijanja filmova i izradu fotografija. Uz Mosingerov. koji djeluje do danas. te osniva daruvarski Fotoklub. svjedoče o avangardnoj fotografskoj zaokupljenosti dvojice istomišljenika. etnografskih motiva u zagrebačkoj fotografiji tog razdoblja. Tango. Stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive. Fotografije Milana Pavića nastale u toj ranoj daruvarskoj fazi čine posebnu zanimljivost jer se. Iako slijedimo promjenu adresa njezinog atelijera144. već da je trg shodno geopolitičkim promjenama mijenjao ime. to ne znači da se selila. sudjelovat će u uspostavi Hrvatskog fotosaveza. Dvije godine potom ovaj Fotoklub. 1924. Fuis ovom tada još mladom fotoamateru nudi suradnju i objavljuje njegov prvi članak. Slavni novinar zagrebačkih Novosti i Kulise Franjo Fuis. Trg kralja Tomislava 18. . možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije.192 Sada se otvara jedno novo poglavlje.

15. .. posvećen 20. 8. str. poglavito svijeta kazališta. 1931. 1930. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. god. god. a poziraju joj istaknute zagrebačke dame. 1. Greta Garbo. 193 Clarence Sinclair Bull za MGM. vještinu baratanja svjetlom i brižljivost u impostaciji. 11.. 4.145 Znakovito je da Tonka ponovno aktualizira ženski akt kao temu. Berkeley : University of California Press. o čemu najbolje svjedoči izbor portretiranih. god. 15. 2. Standarde i smjernice za snimanje glamuroznih portreta koji su pratili produkciju i postprodukciju filmova postavio je Nickolas Muray146 kroz uporabu frontalnog bočnog i stražnjeg osvjetljenja. str. poglavito scenografije Ljube Babića za koje on dobiva Grand Prix. 4. Klijentela su joj predstavnici kulturne elite. Tonka se ubrzo etablirala na prostorima bivše države i stekla reputaciju vrhunske portretistice. Nickolas.1932. godine kada kupuje od Franje Mosingera dobro uhodani i čuveni atelijer u Ilici 8.. br. 147 Dance. Postaje i kraljevski dvorski fotograf s ekskluzivnim pravom snimanja članova kraljevske obitelji. Tonka se pridržava svega toga upravo na isti način kako to u Hollywoodu rade studijski portretni fotografi.. Prvi. Vjerojatno su tome pridonijele i njezine ekspresionističke fotografije.. 2002. Da je vrijednost njezinih radova prepoznata već u svom vremenu potvrđuju tekstovi u dvama katalozima izabranih djela. poput najslavnije među njima Ruth Harriet Louise. Zagreb. // Photoplay. 146 Muray. 1930. 1930. The Amateur Movie Producer. 4. Bruce Robertson. 51-52. Robert . 17. iz 1921. godišnjici djelovanja. potpisuje Vladimir Prestini koji ističe Tonkinu rafiniranost u opažanju. Povijest hrvatskog glumišta dvadesetih i tridesetih godina mogla bi se rekonstruirati Tonkinim portretima. zbog isključivog prava na snimanje predstava. u pozama i fotografskoj obradi kakvu je domaća publika navikla gledati na snimkama slavnih filmskih zvijezda ili pak impostacijama iz sve brojnijih svjetskih modnih časopisa. III. III. vrlo često pod krinkom. br. str.. Taj segment fotografske djelatnosti izraziti je primjer žanra koji bi se mogao definirati 145 Časopis Teater.147 Modele tretira na pomodan način.. travanj 1927.. br. Godine 1925. na međunarodnoj izložbi Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu Tonka ilustrira dionicu kazališta. str. III. 7. 14.

Ostali su označavani samo suhim žigom. Antonija Kulčar (Foto Tonka). do 1938. te najljepšu frizuru i još mnogi drugi. Njezini izvanatelijerski radovi udarit će temelje novim žanrovima modne i reklamne fotografije. Radove koje je cijenila umjetničkima opremala je paspartuom i signirala olovkom u verzalu. Prisutne su onovremene tendencije u tretmanu portreta. uključivo i “cronique scandaleuse”. tiskanog u najnovijoj tehnici bakrotiska. Osmijeh naše prve miss Štefice Vidačić ovjekovječen je također kamerom Antonije Kulčar. Održava tradiciju plemenitih tiskova postižući slikovitost.194 kao mondeni elitizam. Slijedit će ga natječaj za Miss. Tako je i Tonka 148 Izlazio je od 1926. koje impostira u maniri suvremenog joj građanskog portretnog slikarstva. Idealiziranu ljepotu želi postići naknadnim intervencijama i obveznim retušem. kupališni život na Savi. sportskih priredbi i sl. maskenbalovi. zamalo filmsku rasvjetu. popularne tete Tonke. . sekundarno podupirući avangardne pokrete. oko 1930. Slijedom dvaju desetljeća zamjećuje se evolucija stila koja kreće od maglovitih kontura do oštrog fokusa. Filmska umjetnost. Stotine mladih djevojaka slalo je svoje fotografije izrađene u profesionalnim atelijerima u časopise koji su podržavali ove natječaje. rabi mekocrtače i kazališnu. Kuriozum i iznimku od standarda predstavlja pano s fotomontažom portreta svih članova HNK. godine. Tako dolazi do dvojnosti koja komercijalnu snimku pretvara u kreativni trenutak. prva natjecanja ljepotica. Akt s lubanjom. Atelijer Tonka svojim fotografijama svih aspekata građanskog života zamalo u potpunosti ispunjava njegove stranice: konjske trke. pogotovo vizualna ekspresivnost nijemog filma potencirana stražnjim osvjetljavanjem uvodi i u fotografiju sineastičku interpretaciju i ovladavanje ekspresivnim i psihološkim pristupom. koji svojim potpunim oslanjanjem na fotografiju postaje njezinim glavnim promicateljem. energično ga nadcrtavajući i podcrtavajući. začinju se mnogi žanrovi naše novinske fotografije. Sve karakteristike stila vremena najbolje su došle do izražaja u natječaju producentske i distributerske kuće Fanamet za filmske zvijezde. jer je poznato da su u početku uzornikom bivale fotografije snimljene prigodom značajnih društvenih događanja. a pogotovo ilustriranog tjednika Svijet148. Pojavom ilustriranog tiska ∑ spomenute Kulise. što je bio uobičajeni način profesionalnih atelijerskih fotografa i iz drugih gradova Hrvatske. balova.

Ovaj virtualni svijet ljepote razvijao se pod utjecajem estetskih novosti i fotografskih trendova.149 Razmatrano razdoblje na ovoj izložbi vrijeme je dvojake ženske emancipacije na polju umjetnosti. fotomontaža za naslovnicu brošure Teror u Jugoslaviji. što je oduvijek bilo vječno žensko”. koje je za to pronašao suptilni istraživalac ono sigurno radi toga. . znatijih radova. a kada su u ulozi modela sudjeluju u interpretaciji kao osviješteni (po) modno dizajnirani tematski sadržaj. Ubrzo njezine fotografije pokazuju dobro poznate karakteristike Bauhausa kao što su donji rakursi. Plesačica. nastavlja svoj studij na Bauhausu. Ivana Tomljenović Meller nakon završene zagrebačke Akademije u klasi Ljube Babića te kraćeg studiranja na bečkoj Höhere Graphische Bundes-Lehr. potječe upravo iz tog razdoblja. Milutin Cihlar Nehajev u predgovoru kataloga druge Tonkine monografske izložbe ističe: „Doista ženski atelijeri zaslužuju pažnju ako ne iz onih filozofskih razloga. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb.pridonijela kreiranju idealiziranog svijeta baziranog na kolektivnoj fantaziji i njezinom viđenju uloge žene. U tom smislu osobito su značajni opusi dviju autorica: Ivane Tomljenović Meller i Erne Gozze rođene Bayer. Milutin. Zagreb. Sve je više žena među autorima. dvostruka ekspozicija te tehnike fotomontaže i fotokolaža. pa zato i zalazi u domenu onoga. Ta je brošura objavljena prilikom istoimene izložbe. 195 149 Nehajev. u jesen 1929.und Versuchsanstalt. Jedan od njezinih najpo. 1924. domaće.Nikola Szege. 1934. koju su u Berlinu organizirali jugoslavenski komunisti u emigraciji. što fotografirani portret predstavlja uvijek nešto intimno.

godine.196 Za vrijeme studija na Bauhausu Ivana Tomljenović je izradila nekoliko filmskih plakata.153 Suradnjom u zagrebačkom Svijetu istaknula su se dva osječka autora: Foto studio Varnai. pa Traveleri. također ponovno uvodi temu ženskog. Zagreb : Durieux.151 Kao podsjetnik za daljnja istraživanja važno je napomenuti da je to i kod nas bilo vrijeme angažiranih fotomontaža u tiražnim medijima: ovici Franje Brucka za Sabrana djela Miroslava Krleže koja je 1932. I drugi fotografski atelijeri u Hrvatskoj slijedili su praksu najistaknutijih ∑ Mosingera i Foto Tonke ∑ i dali svoj doprinos u afirmaciji popularne kulture i stvaranju specifičnog duha vremena. pa potpuno zaboravljene fotomontaže Ivana Sabolića u Zborniku hrvatskih seljaka I. . U tom žanru ističe se umjetničkom transkripcijom radosti življenja i autentičnim smislom za humor. Često nalazimo pod slikama u časopisima i potpis Foto Slavija iza kojeg se krije Viola Levi ili bivši atelijer Goldstein u Splitu koji je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata. itd. str. koji donose aktualnu kroniku društvenog i posebice kazališnog života u “pokrajini”. Erna Gozze klasičnim gradskim vedutama prilazi iz neuobičajenih rakursa i kutova. koji se profesionalnom fotografijom bavio od 1926. Studio Tri. počela izdavati „Minerva“ 152 (godina nastanka Mosingerovog plakata Lice grada!). slika.und Versuchsanstalt i to sa specijalizacijom fotografije. Kao umjetnički eksperiment javlja se fotomontaža/kolaž još i ranije: Josip Seissel u časopisu Zenit. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. Portrete 150 Košćević. koji je već tada koristio avangardnu fotografiju u scenografiji. u izdanju knjižnice „Selo govori“. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. a surađivala je i s Piscatorovim teatrom. Ivana Tomljenović. Aleksandar. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. a samostalni atelijer otvorio 1933. 18. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Szege. Ponekad se pod fotografijom nađe i ime Mirka Jungvirta. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Želimir. 151 Tonković. Zagreb.. Detalji na njezinim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta te dignitet koji samu snimku izdiže na razinu umjetničkog djela. ali i muškog akta. U Dubrovnik se vraća 1932. grad. Nije joj strana ni fotografija pokreta. 1936. 152 Flaker. 153 Foto Kaufmann. predstavlja uglavnom kazališne umjetnike. 1983. 2009. s bečkom diplomom prestižne škole Höhere Graphische Bundes-Lehr. Riječ. Njeni radovi ravnopravno dijele i sinkrono grade umjetničku praksu nvove objektivnosti.150 Drugi izniman opus je onaj Erne Gozze rođene Bayer. 2007. što je na ovim našim prostorima prava rijetkost. vlasništvo Milana i Branka Kaufmanna iz Preradovićeve ulice u Zagrebu. odnosno Pavao Varnai i Nikola Szege. Marija. Milan Kaufmann suradnik je i dizajnerskog Atelijera Tri za koji radi fotopripreme i kolaže za propagandne letke i reklame i to posve u stilu suvremene mu umjetničke prakse na tragu Bauhausa.. rat.

uglavnom iz svijeta filma. pa Waleryja154 i njegovih studija plesačica iz Folies Bergère kao i portreta iz visokog društva. Tu se ističu studiji Manassé (Olga Spolarics and Adorjan Wlássics). 155 Karl Schrecker. 154 Objavljeno u časopisu Dagerotyp. Osim standardnog formata razglednice 14 x 9 cm. Ernst Sandau i dr. koje naziva foto-fantazijama. G. 155 Izlazi od 1927. Zagreb. Velikoj Britaniji. D'Ora (Dora Kallmus. 2. koja je objavljivala radove fotografskih studija širom svjeta. poznate pod nazivom Gross-Filmbilder. br. La Serenissima i brojni drugim diljem Europe. do 1941. Kulise i Cineme koji su prenosili svjetske portretne trendove profesionalnih fotografa. koje su uglavnom bile nagrade u pojedinim natječajima u časopisima. Najpoznatiji i najproduktivniji bili su Alex Binder. Adéle. posebice njemačkog filma. 156 Najveći broj fotografskih studija koji su surađivali s izdavačkom kućom Ross Verlag bio je iz Njemačke. Oni su portretirali uglavnom zvijezde europskog. Karl Schenker. Ernst Schneinder. Svi su ti atelijeri po Hrvatskoj slijedili tendencije slavnih europskih studija: spomenute Dore Kalmuss. začudne su na način filmske ekspresije Fritza Langa. izdavale su se i slike manjeg formata koje su dolazile s kutijama duhana ili cigareta. Arthur Bendz). prikazivane su ili u ulogama u svrhu promocije filmova ili u stvarnom životu koji je bio poznat javnosti iz revijalnih časopisa koji su u mnogobrojnim natječajima kao nagrade dijelili taj tip „slika za skupljanje“157. Američke zvijezde fotografirane su za vrijeme promotivnih posjeta Europi. I u drugim europskim zemljama imali su suradnike. Becker & Maas. 14. // Cinema. razglednice je bilo moguće naručiti poštom preko časopisa ili direktno s adrese Ross Verlag u Berlinu. kako europske tako i američke. Reputin (Foto Reputin) iz Zagreba. pa čak i Latviji. ponajviše u Austriji.156 Glavni studio koji je surađivao s Ross Verlag iz naših prostora bio je G. Taj trend najbolje je predočiti kroz rad vjerojatno najraširenije izdavačke kuće Ross Verlag iz Berlina. Osim časopisa poput Svijeta. Francuskoj. Osim izravnog nabavljanja u trgovinama. drugi najrašireniji medij pristupačan svima i u potpunosti produkt svoga vremena bile su razglednice s portretima slavnih ličnosti. L. 2005. 1927. Švedskoj. kao i one većeg formata. knjižarama i kinima. a montirane snimke. . 1927. 157 „Deset slika za sakupljanje za NAJBOLJE PISMO“. Igračica golfa na Brijunima. J. postižući efekt maske na način Hermana Lerskog. Manuel Frères. Zvijezde različitog sjaja.glumaca snima iz blizine. Te su se edicije pojavile ranih dvadesetih i dale zamaha trendu sakupljanja razglednica s prikazom slavnih ličnosti (i traženju njihovih autograma). br.

Najsmjeliji predstavnici mlađe generacije predratnog razdoblja bili su međutim Photo Golden. stvarali su fotografije često neobičnih kadrova snimajući trivijalne motive u krupnom planu. pokušao je i teoretski razgraničiti čistu fotografiju od one planinarskih društava. brodova. Fotografska izložba u organizaciji Opera nazionale dopolavoro. mrtvih priroda približio duhu nove objektivnosti. od proslava Sv. Emili predstavlja jednu od rijetkih spona suradnje mediteranskog s kontinentalnim dijelom Hrvatske na području fotografije. konopaca. I Josip Berner prihvaća suradnju s tiskom te svojim prilozima iz Dubrovnika postaje kroničarom svih značajnijih zbivanja. Vlaha do mondenih zabava i karnevala. po zanimanju liječnik. Oduševljeni futurizmom. a Francesco Drenig. najavila je novu generaciju fotografa koji raskidaju sa slikarskim i zanimaju se prije svega za eksperiment. Motivima je na sličan način pristupao i Giovanni Balbi. Tashamira. čiji Vijci snimljeni iz neposredne blizine djeluju gotovo nestvarno. osim što se kao fotograf svojim motivima dizalica. upamćen je i kao avangardni pjesnik te jedini likovni kritičar i kroničar fotografskih zbivanja u Rijeci.198 Poseban fenomen unutar cjelovitog korpusa hrvatske fotografije čine događanja u Rijeci i Sušaku. Giovanni Balbi i Hinko Emili. godine u Rijeci. Anton Gnezda je tvorac neobičnih vizura i dvostrukih ekspozicija. što dokazuje način na koji je snimio prizore iz sirotinjskih domova. Anita Antoniazzo. po obrazovanju slikarica. jer snimkama prati utakmice. Začetnik je i sportske fotografije u ovom gradu. Emili je osim toga odigrao važnu ulogu i u povezivanju sušačkih fotografa amatera sa sve snažnijim amaterskim pokretima u Hrvatskoj. U međuraću ova dva grada nalaze se u dvjema državama. U praksi je također strogo odijelio umjetničku od dokumentarne fotografije. Hinko Emili. Anita Antoniazzo. škarama i češljem. Edo Gellner je primjerice izrađivao fotomontaže. održana 1933. Hrvatskoj i Italiji. oko 1925. eksperimentirala je s dvostrukim ekspozicijama i fotogramima s čavlićima. međutim na ovom polju umjetnosti usko surađuju pod jakim utjecajem avangardnih pokreta i Marinettija. bilo nogometne GOŠK-a .

Nakon završetka Prvog svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije nastavio je fotografsku djelatnost. Abbazia. Stengel & Co. fotografiju art décoa karakteriziraju određeni duh i ukus vremena. Kulisa mu vrlo često objavljuje fotografije dubrovačkih ljepotica snimljene na nekoj od zabava ili fotografskih priredbi. Dubrovnik. Abbazia. godine otvorio Umjetnički zavod za izradu fotografija (Kunstanstalt für bildmassige Fotografie). Đuro Griesbach. Dubrovnik. te izvještava s izložbi. arheološke ostatke. Rudolf Firšt snima interijere zagrebačkih vila. iz Leipziga. i njen konačni kraj. Ledermayer. poznatom mondenom ljetovalištu. osim možda u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. Dr. te otvorio podružnicu svoga atelijera na Brijunima. završetak njenog hilijalizma i hedonizma. izražajnost i način postojanja. Dubrovnik. na još neobjavljenim podacima o Karlu Schreckeru. C. U Berlinu je snimao portretne fotografije njemačkih filmskih glumaca i glumica. tu snima prirodu. koje će u formi razglednica izdavati tvrtka Ross Verlag. Radi portrete zagrebačkih umjetnika slikara i kipara i snima njihove atelijere. Ivan & Pavao Tomašić. Rüger & Co. 159 Npr. Oko 1927.159 Sumirajući sve navedeno. Dietrich. vile i hotele pa i reportažno-dokumentarne prizore. Zagreb itd. filozofija života. Foto Berner. poput Krizmanovog. Budpest. Trenkler Co. prekinuta Prvim svjetskim ratom. filoginije i emancipacije. Wien. A. Atelier Betty. G. u formalnim značajkama dovršenje estetike Wiener 158 Zahvaljujući Lani Skuljan. Mnoštvo motiva snimljenih diljem Hrvatske poslužilo mu je kao predložak za izradu razglednica. David Karoly. a ujedno objavljuje cjenik fotopotrepština s kratkom uputom u fotografiju s hrvatskom terminologijom. iz Povijesnog muzeja Istre ∑ Museo storico dell'Istria u Puli. On objavljuje putopisne reportaže i započinje ogroman ciklus ručno koloriranih dijapozitiva Ljepote Domovine. I u drugim turističkim središtima duž obale i u kontinentalnoj Hrvatskoj vlasnici fotografskih atelijera postaju snimateljima i nakladnicima razglednica. Uz portrete. Zadar. Ljubo Tošović. difuzni stil „bez svojstava“: bez morfološke supstance. te putem natječaja djeluje kao mecena i promicatelj fotografije. Wien. Josip Kulušić. Karl Schrecker158 karijeru profesionalnoga fotografa započinje u Puli.ili pak vaterpola na kojima igra Jug. „Lude dvadesete“ i „povratak redu“ tridesetih samo su evolucija secesije. 199 . gdje je 1915. Abbazia. Tomaso Burato. Ljudevit Griesbach može se smatrati rodonačelnikom naše turističko-promidžbene fotografije. Dresden. godine preselio je svoj atelijer u Berlin gdje se nastavio baviti portretnom atelijerskom fotografijom do svoje smrti 1930. Prati izgradnju i uspostavu sanatorija Merkur.

200 Werkstätte na dosegnutoj tehnološkoj. nesmiljenosti pokretne trake i moralu jazz ere. u Zagrebu. . civilizacijskoj i medijskoj platformi. funkcionalnost se nameće ispred ornamentalnosti. Fotografije su samo petrificirani odraz tog svijeta u kojemu koegzistiraju Ljudi s ulice i iluzije iz MGM-ovih i Ufinih studija. Art déco je reinkarnacija duha revolucije Ballets Russes u Josephine Baker. „ostavši umjesto šest dana šest tjedana“ što dovoljno govori o senzaciji koju je izazvao) utopljen u pragmatizmu modernog života. Ortogonalnost zamjenjuje sinusoidalnost. to je duh Steinerovog drugog Gotheanauma i ezoterije Monte Verita i Labana (sa svojom Tanzbüne gostovao je 1924. promatranih u punoći njihovih konteksta. kritika i evazija životne realnosti.

.

str. Zagreb. Wood or Metal? // The Studio. Željka. 220-221. Glas des 20. // Architectural Record 4(1928). 2000. Herbert. Čorak. Adela Milčinović : Izabrana djela. Zagreb : Klovićevi dvori.d. Morton.]. 283-291. Ples. Kolveshi. br. Modern Architecture. Čorak. Massachusetts : The MIT Press. Jahrhunderts : Jugendstil Art Deco. Joso. Galjer. Vučetić. Dormoy. Charles. 97. George.. 29-37. La Section Yougoslave. Walter Spiegl. Zagreb : Horetzky. // Avangardne tendencije u Hrvatskoj umjetnosti. // L'Amour de l'Art. 99-118. svibanj 1925. // Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes Paris 1925 : Section Serbe-CroateSlovène. Art Nouveau and Art Deco Silver. Art and Industry : The Principles of Industrial Design. Read. Gloag. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts 17(1990). // Bulletin JAZU 2(1982). 1927. Svjetska izložba u Barceloni. Interview d’August Perret sur l’Exposition internationale des Arts Décoratifs. 2003. Krekel-Aalberse. 1924. Zagreb : Tipografija d. Benton. Industrija Hrvatske i Slavonije. str. Waldemar. br. Detoni Dujmić. 430 (January 1929). Gustav E.. sv. Gone Tomorrow. Art Décoratif at industriel dans le royaume SHS. 1983. London : Faber and Faber. Abrams Publishers. Željka. .]. Art Deco Complete : The Definitive Guide to the Decorative Arts of the 1920s and 1930s. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu. 229. 141-153. 2003. 174. 2009. 1997. 11-37. // Journal of Design History. . // Grafička revija 5(1929). Bidou. str. L'Exposition des Arts décoratifs et industriels de 1925 ∑ Les tendences Générales. // Život umjetnosti 29/30 (1980). 17. Sandino. Maja. Zagreb: Jugoslavenski Lloyd. Jasna. 1632. 336-347. 36-41. Cambridge. 3 (2004). Zagreb: Ex libris. 8. // Art et Décoration. str. Jr. Bojan Baletić]. Novembre 1925. 1934. Umetni obrt. Dunja [prir. 49-50. 1926. Ghislaine Wood [ur. br. str. Annelies. 27. Marie. Jagoda Truhelka : Izabrana djela . Galjer. Đurinović. Jasna. Laslo. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. 337-349. 283-293. Zagreb : Muzej grada Zagreba. str. 1 August 1925. str. Alastair.. John. Maruševski. Duncan. Željka. Grgašević. Linda. Plakati za Zagrebački zbor 1926. Jaša. Mato. Here Today. Zagreb : Matica hrvatska. Patricia A. Olga.LITERATURA 202 PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN Avangardni teatar Sergija Glumca. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28(2004). Reklamni zavod Imago i komercijalni grafički dizajn u Hrvatskoj 1920ih. Hybrid Modernities : Architecture and Representation at the 1931 Colonial Exposition. str. Gabriel. 2009. Tomislav Krizman za naš umjetnički obrt. kolovoz 1925. Saunier. str. 2007. 45-57. Magaš. Exposition internationale des Arts décoratifs et industriels modernes: Jugoslavija pred forumom naroda. Le Décor de la vie moderne. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata). sv. str. 188-192. Paris. str. 1632. // Francuski paviljon : prvih 70 godina / [ur. br. London : Thames & Hudson. A l'Exposition internationale des Arts décoratifs et industriells modernes. Henri. // Obzor. Zagrebački zbor i paviljoni. // L’Amour de l’Art. 1989. Pazaurek. str. Jošt. Hitchcock. "Djelo" ∑ društvo za promicanje umjetničkog obrta. // Vogue. Tim Benton . Bogoslav K. München : Klinkhardt & Biermann. // Peristil 51(2008). Art Deco 1910-1939. Millet.. Katalog izložbe. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. The Yugoslav Pavilion in Paris. br. Aleksander. Katalog izložbe. Henry-Russell. 1925. 2007.. New York : Harry N. 1925 : uzorak vremena ∑ Drago Ibler i hrvatska arhitektura između ekspresionizma i funkcionalizma. Lovorka. Charlotte . str. London: V&A Publications. str. Lakatoš. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. 2006.

20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije. L'Art yougoslave des origines a nos jours. Milan Glaser [ur. ∑ 1926. 2003. Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća. a. Horvat. Split : Državni arhiv u Splitu. Maj 1939. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Marina. XIII. Mal. do 1948.] (1935?). Leeds : Centre for Tourism and Cultural Change : Leeds Metropolitan University.hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. Živjeti u Hrvatskoj 19001941. Labin : Mathias Flacius.]. // Narodna umjetnost . Milevoj. Raša sa starih razglednica. Tošo Dabac : Zagreb tridesetih godina. 1932. Tim Benton . Paris. izd. Bulgarien ∑ Jugoslawien ∑ Rumänien.]. Walter. // Petrović.2 (2006). 2002. Moderna arhitektura Rijeke : Arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. Danić [et al. Azienda autonoma di soggiorno Brioni. Zagreb : Liječnička štedna i pripomoćna zadruga.].-1945. 1998. Zagreb ∑ Split. Marijan. Grgašević. str. Hrvoje P. Heritage and Cultures of the Seaside. Hoffmann. 1937. Šibenik u doba modernizacije. Lakatoš. Kašanin. Kisić. Ljubljana : Jugoslovensko novinarsko udruženje. Zgodovina umetnosti pri Slovencih. 1984. Jugoslavija na tehničkom polju 1919 ∑ 1929. Novinarski kongres. 1926. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Čorak. Otto Antonini ∑ Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. Suzana. Zagreb : Jugoslovenska štampa. S. Jaša. vol. Zagreb : Uprava djela : Jugoslavenski nacionalni album. Zagreb : Jugoslovenska štampa.]. Alfredo [ur. Zagreb : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta. Arhiv arhitekta. Jugoslavenski nacionalni album. Section serbe-croate-slovene (catalogue). Umetni obrt. London : V& Publications. Jaša.]. Kušević. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu 1922.] (1933).MODA I STIL ŽIVOTA Benton. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb : Školska knjiga. Ivo. Grand hotel Lopud. 1928. Dubrovnik. 1924. Umetni obrt. Vukovar : Gradska knjižnica Vukovar. 1924. 1929. Krešimir [ur. 2006. Livaković. Exposition internationale des arts et des techniques dans la vie moderne Paris 1937. Kovačić. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti . Naša kupališta. Zagreb : SNL. 1926.]. Encyclopédie des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. 2009. 1925. Škrabalo. Povijest novinstva Hrvatske : 1771-1939.]. 1996. Zagreb : Nakladni zavod Globus. Rajko [ur. Benažić. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“. Kultur und Wirtschaft. Hrvata i Slovenaca. Židovi fotografi. [s. // Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes au XXème siècle. God. // Resorting to the Coast: Tourism.]. Joško. Mattei. Muraj. Leipzig : Wolfgang Richard Lindner Verlag. Konzervatorska dokumentacija. Ein Querschnitt durch Politik. Czechs and Slovaks as explorers of the Yugoslavian Adriatic coast. Zagreb : Muzej grada Zagreba. 1962.. Chorvát. Joso. Tonković. 2008. Arhitektura i dizajn 1899 ∑ 1936. Bata-ville/Borovo. 2003. Željka. Joso. 2005. 7-40.) Narodne i/ili nacionalne čipke : Zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa. Spomen knjiga 1918 ∑ 1939. Kovačić.]. Marko. Gradnje i pregradnje kuća u Hvaru od 1813. Josip. Art Deco 1910-1939. 1934. Karlovački leksikon. Josip. 2008. Südost-Europa. ARHITEKTURA I URBANIZAM Bauer. Daniela Bilopavlović Bedenik [ur. Ivan [ur. Zagreb : Naklada SUZOR. 203 . Ott. Raša moje mladosti. 1939. Marina Oreb. Catalogue général officiel. Josip [ur. Zagreb: Jugoslovenski Lloyd. Horvat. Ljubljana : Narodna galerija. Arhiv Tošo Dabac. Hrvatih in Srbih. 1940. Beograd : Musée du Prince Paul. 2004. godine. Zlatko. 2006. Industrija Hrvatske i Slavonije. [s. Željka. Marković. Tihana (ur. 2009.. Dubravka [ur. Brioni. Zagreb : Gliptoteka HAZU. / Jasna Rotim Malvić [et al. Osječka arhitektura 1918. Rijeka : Moderna galerija Rijeka. Katalog izložbe. Macanović. Království Jihoslavie slovem i obrazem. 1934.]. Karlovac : Naklada Leksikon . Grubišić. Grgašević. Ivan.]. Milan. Jubilarno izdanje povodom dvadesetgodišnjice JNU. Galjer. Zagreb : HAZU Hrvatski muzej arhitekture. Lakatoš. 1999. Marija. 2003. Paris. Aleksandra. Zagreb : Jugoslavenski Lloyd. Beograd : Štamparija „Minerva“. 2. Julijo. Kolveshi. Čipke i narodni vez u ideologiji Hrvatskog seljačkog pokreta. Urbani razvoj i spomenički značaj industrijskoga grada europske vrijednosti. Antun Ulrich. Charlotte . ∑ 1997. Privredni almanah Jugoslovenskog Lloyda. // Novinar : Glasilo Jugoslavenskog novinarskog udruženja. Karač. Belehrad [Beograd] : Tiskárna „Minerva“. 1938. Aladar Vladimir Baranyai. 1927. Lepoglava : Turistička zajednica grada Lepoglave. 2004. Tisućljetni Šibenik. lječilišta i oporavilišta. Zagreb : Stvarnost. [ur. Jasna.-1945. Ivo. Osijek : HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku.].]. Dubravka Hackenberger [ur. Paris. / Danilo D. Sokolski slet. Zagreb : Jugoslavensko novinarsko udruženje. Kraljevina Srba. Leček. Zagreb : Muzej suvremene umjetnosti. Ghislaine Wood [ur. Josip. 2007. 1925. 1939. svezak 9. 1930. a. 19. Đurđević. 1874 ∑ Zagreb ∑ 1934. 43. Katalog izložbe. Jagoda. 2009. Martinčić.

Guide album de l´exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes : L´edition moderne. Zagreb godine 1919-1925. // Lenz Guttenberg. Marina. Šale. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Povijest moderne keramike u Hrvatskoj.]. Petar Senjanović. Zagreb : Društvo Zagrepčana. Majda. 100 godina turizma u Baški.) Beograd : Štamparija Drag. Ljeti i zimi u Jugoslaviji.] (1926?). Zagreb : Institut za povijest umjetnosti. Zagreb 1934. Ivan [ur. Beč. Tomislav. Croates et Slovènes : Catalogue officiel. 2009. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo : Državni arhiv u Zagrebu. 2007. Gregorića. godine : Ekonomskohistorijska analiza. 1999. : Frankfurter Societäts-Druckerei. 1994. London : Bulfinch Press. str. Wendel. Đuro Janeković : Fotografije : Doživjeti Zagreb 1930-ih. Tušek. Marija. Ferdinand Preiss : Sculpture. 2009. Vukadin-Doronjga. Željka. Katalog izložbe. Boris. Izgradnja Splita između svjetskih ratova. stoljeća.]. Split : Društvo arhitekata Split. 1933. New York . Split : Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu : Društvo arhitekata Split. / Katarina Horvat [et al.]. American Art Deco. Benton. Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika. Svijet Marije Lenz. Zagreb : Naprijed. Paintings and Photography Art Deco. Viđen. New York. Hvarski turistički spomenar : Sentimentalno putovanje kroz turističku prošlost Hvara. Barbić. London : Thames and Hudson. 1925. Katalog izložbe. a. 2003. 1925. Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za godinu 1919. Zagreb : Jugoslavenska štampa. Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes. Stanko. Südslawische Reisen: Von Marburg bis Monastir + Von Belgrad bis Buccari. Spomenici Indijancima u Chicagu (Historijat na temelju arhivske građe). Librarie Larousse. 1925. Battersby. Vimer. Povijest hrvatskog turizma. Mirko [ur. 1929. Charlotte . Exposition internationale des arts décoratifs et industrieles modernes Paris 1925. // Art Deco 1910-1939. Gamulin. Splitski almanah i adresar za godinu 1925. 1939. 2005. Sablić. Art Deco. Rad kongresa gradova 1939. (Komunalna biblioteka Saveza gradova Kraljevine Jugoslavije. [s. London : Studio Vista. 2003. splitski planer i graditelj. 2007. Battersby. 2003. str. 11-15. Vukonić.]. 2007. (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. Split : Sveučilišna knjižnica u Splitu : Društvo arhitekata Split. Miroslav Pavlović. Zagreb : Prometej.204 Pavletić. Frano. Fla./1922. Duncan. 2008. Almanah grada Sušaka sa prikazom Gornjeg Jadrana. Zagreb : Školska knjiga. 1934. The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris. Tonković. Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika. Violić. Martin. // Ivan Meštrović : Skulpturen. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. Baška : Turistička zajednica općine Baška. Curtis. 2009.]. 1933. Maria. Paris. London : Thames & Hudson. Boston . Alastair. 1938. Deco Sculpture and Archaism. Prilog monografiji Ivana Meštrovića. 37-41. Pavlović. 1921. Hrvata i Slovenaca 1920 ∑ 1925. . Visconti-Prasca. Uskoković. Toni Bognolo I. Stambena izgradnja Zagreba do 1954. Paris 1925 : Section du Royaume des Serbes. Čorak. 1971. Horvat Pintarić. 1931. Strajnićev zbornik [Kosta Strajnić ∑ život i djelo]. 1971. 1986. Petrić. Zagreb : Institut za socijalnu medicinu Ministarstva narodnog zdravlja. Zagreb : Knjigotiskara Braća Kralj. Sebastiano. [ur.]. Darovan. Timet. 1991. Die Macht des Decorums. Ghislaine Wood [ur. Marko [ur. Martin. The Decorative Thirties. Piplović. Dubrovnik : Matica hrvatska ∑ Ogranak Dubrovnik . / Vjekoslav Klaić [et al. Pet godina socijalno-medicinskoga rada u Kraljevini Srba. Mira. Fažana : JU NP Brijuni. Sandra. 17 (Fall). 1987. Zürich . Zagreb : Jadranska straža Mjesni odbor II. Duncan. Izgubljeni raj Brijuni. Boža [ur. Marinko. Hrvatsko kiparstvo XIX. Knjiga prva. Paris. // Bulletin JAZU 45-46 (1978). AOL Time Warner Book Group. 2003.]. Vera.-1925. Knjiga 10). Hela. 76-103. 1961. The Decorative Twenties. Zagreb : Štamparija „Gaj“. 2004. i XX. 1997. Frankfurt a. Zagreb : Muzej grada Zagreba. Zagreb : Izdanja Antibarbarus.]. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Alastair. Berlin . M. Hvar : Turistička zajednica grada Hvara. Vesna. Paris : Édité par L´art vivant. La Jugoslavia e gli Jugoslavi. Penelope. Zagreb : Izdavački zavod JAZU. Tim Benton . KIPARSTVO Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. / Robert Plejić [et al. Hermann. London : Studio Vista.). 1925. 2007. New York. Almanah grada Karlovca. Grgo. Baričević. Zagreb : Izdanja Antibarbarus . Split : Općinski statističko-anagrafski ured. Art Deco 1910-1939. Arhitektonski natječaji u Splitu 1918-1941. 24 sata heroja : Mladen Kauzlarić ∑ ukus međuratnog Zagreba. Milano : Fratelli Treves Editori.]. 1990. 2001.

]. Norfolk : Jarrold & Sons Ltd. Poglavlje IV. 1997. Katalog izložbe. 2010. Maković. 2003. Defining Art Deco. Bevis. objektivno i hrvatsko slikarstvo. Aleksander Laslo. 1997. . Edward. // Art Déco Society of New York News 1(1982) Hillier. Art Deco 1910. Zagreb : Umjetnički paviljon. Katalog izložbe. Norwich. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. stoljeća. str. i 20. Zagreb : DPUH. 1990. Katalog izložbe. // The Journal of Decorative and Propaganda Arts (Miami. 1925. Kečkemet. Mihicic. : retrospektiva. Robert Auer (1873. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. 89-98. : retrospektiva. Zagreb : Naprijed. L´art décoratif et industriel dans le Royaume S. Vesna. obljetnicu rođenja. 2010. Katalog izložbe. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Ivan Meštrović´s Melancholic Art Deco. 2009. 2003. The Twenties.H. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka.. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1929 ∑ 1950 : nadrealizam. Ladislao de Gauss.). Vera. Art Deco 20s and 30s. Maković. Katalog izložbe. // Apollo 2(1966). Ivo Režek 1898 ∑ 1979. Katalog izložbe. : retrospektivna izložba. 2-9. Garberi. Zagreb : MGC. ∑ 1969. Marijan Trepše : retrospektiva. Milano : Vangelista Editori. Alan. Hinko Juhn : retrospektivna izložba. simbolizam. Koprčina. Željka. ∑ 1952. Mažuran-Subotić. London : V&A Publications. 1974. Reberski.] Igor Fisković. Katalog izložbe. Istre i Hrvatskog primorja. Josip. 2006.Horvat Pintarić. 1989. Hrvatsko slikarstvo XX. Paris : Éditions E. : Paradigma Ivan Meštrović. Život Ivana Meštrovića (1883-1962-2002). 1967. Maroević. 54-59. Robert JeanIvanović : retrospektivna izložba. Depolo. AOL Time Warner Book Group : V&A Publications. 1989. Omer Mujadžić 1903. Andre Vite. 205 . 1999. ∑ 1973. 2009. Martin. Katalog izložbe. Branka. impresionizam. 1999. Maleković. 1972. Katalog izložbe. Italia anni trenta : opere dalle collezioni d'arte del Comune di Milano = Tridesete godine u talijanskoj umjetnosti : iz Kolekcije Palazzo Reale ∑ comune di Milano. 1979. Zagreb : Muzejsko galerijski centar. Charlotte . Proljetni salon 1916.. Ian [ed. Vladimir. Katalog izložbe. Zaczek. stoljeća. Roje-Depolo. Katalog izložbe. SLIKARSTVO Abadžić Hodžić. Davorin. Roje-Depolo. Katalog izložbe. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Aida. 2005. Glavočić. 2001. Vilko Gecan 1894. Zagreb : Školska knjiga. Art Deco. Realizmi dvadesetih godina : magično. Reberski. Realizmi dvadesetih godina : magično. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Stipančić. Maroević. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba. Rauter Plančić. stoljeća. 1994. Kečkemet. Paris. Zagreb : ArTresor naklada. 1990. 291. Hinko Juhn. Katalog izložbe. Katalog izložbe. Beograd : Muzej savremene umetnosti. Milivoj Uzelac 1897. Katalog izložbe.S. Arijana. Ivanka. 2003. Zvonko. Art Deco Painting. Kolveshi. Greif. Zagreb : Umjetnički paviljon. Tim Benton . Zagreb : Muzej grada Zagreba. Jugoslovenska umetnost XX veka : 1900 ∑ 1920 : plenerizam. 2010. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Retrospektivna izložba Juraj Plančić. Zagreb : Gliptoteka HAZU. Zagreb : Umjetnički paviljon. Lida . 2007.]. De Boccard. Katalog izložbe.) : slikar zagrebačke secesije / retrospektiva. Ghislaine. Bath : Paragon Book. Zagreb : Umjetnički paviljon. Lujo Bezeredi : Zbornik radova stručnog skupa uz 110. 2010. London : Bulfinch Press. 2008. Gamulin. Jugoslovenska umetnost XX veka : Treća decenija : konstruktivno slikarstvo. Editorial : The Paradoxical Twenties. str. socijalna umetnost. London. Jenkins. Grgo. Petra . 2002. 2008. Daina. Benton. Maković. Ghislaine Wood [ur. str. Hrvata i Slovenaca. // Tisuću godina hrvatskog kiparstva / [ur. Duško. Vesna. ∑ 1977. Vujčić. Otto Antonini : Zagreb i "Svijet" / "Svijet" i Zagreb dvadesetih. Essential Art Deco. 1930. Svezak prvi. Dujam Penic Sculpteur. Tonko. 585-689. ∑ 1928. Marino Tartaglia. Katalog izložbe. Zvonko. 2009. Zvonko. Lucie-Smith. Irena Kraševac. Wood. Jozo Kljaković : retrospektiva 1889.1939. Rijeka : Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. New York . Zagreb : Art studio Azinović. Senjanović. 1996. Vojta Braniš : retrospektiva. secesija. ∑ 1991. // Peristil 51(2008). Zagreb : Klovićevi dvori. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : ArTresor studio. Kiparstvo 19. Zagreb : Gliptoteka JAZU. Boston . 1987. Zagreb : Umjetnički paviljon. klasično. Ivanka. Prelog. Čakovec : Muzej Međimurja. ekspresionizam. Dujam Penić. Cata Dujšin Ribar. Biserka. Mercedes [et al. Ivanka. Mažuran-Subotić. Duško. Katalog izložbe. objektivno.. Katalog izložbe. socijalistički realizam. Katalog izložbe. Fla. 1988. 17 (Fall). Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. Zagreb : Umjetnički paviljon.]. Petar. klasično. 1995. 1969. 2008. str. Zagreb : Umjetnički paviljon. Zagreb : HAZU. 1968. minhenski krug. Lida. Tonko. Frane Cota : retrospektivna izložba. 1998. umetnost NOR-a. postnadrealizam. Reberski. Tradicija i moderna. London : Phaidon Press.

grad. // Fotogeschichte. London : Arts Council of Great Britain. Robert . Ljubo Babić. 1987. 259-268. 51-52. Galjer. Ukrainčik. Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784-1941). Koščević. The Amateur Movie Producer. Ruth Harriet Louise and Hollywood Glamour Photography. 2004. FOTOGRAFIJA Babić. Split : Književni krug. travanj 1927. 2004. Hochreiter. Katalog izložbe. str. Jelena. str. Želimir. Horvat. 1991. Jasna. Zagreb : Moderna galerija. Marija. 1983. Bäuerliches Leben in fotografischen Bildern. 1991. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Otto. Hrvatska scenografija u dvadesetim godinama prošloga stoljeća (nacrt). Petranović. 1930. // Čovjek i prostor. // Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. str. Filippo Tommaso. br. S osam izvornih litografija Ljube Babića i šesnaest autotipija. Realizmi dvadesetih godina. Ljubo. br. Renger-Patzsch. Flaker. br. 198-213. 1. Smjernice u godini 1933. 6. Zagreb : HAZU . New York : Vassar College Art Gallery Poughkeepsie. Zagreb : Umjetnički paviljon. Nehajev. Umjetnički paviljon 18981998. kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. 1924. // Dani hvarskog kazališta XXX. Galjer. Katalog izložbe. Dominacija umjetničkog htijenja nad fotoaparatom. Dance. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Jasna . Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Art tresor studio. Lederer.206 KAZALIŠTE Batušić. stoljeća. 1975. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20.1969. // Jutarnji list. Beiträge zur Geschichte und Ästhetik der Fotografie. Hrvatska scenografija u hrvatskoj teatrologiji. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt. Moderna fotografija atelijer „Tonka“ Zagreb. 5. 11. Albert. Nickolas. Katalog izložbe. Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni 1918-1940. Zagreb. 16. Konjović. 2 (1982). Marinetti. 6. Zagreb : Durieux. Nikola. 2002. 1978. / priredio Branko Hećimović. god. // Foto Revija. br. Kovačić. Mellor. Bruce Robertson. August. Obrisi velegradskog Zagreba. 1. Hrvatska književnost. i Art déco. Zagreb. 1962. 1928. Tato (Guglielmo Sansoni). Zagreb : Institut za povijesne znanosti. Katalog izložbe. Ana. aprile 1930. 19. Die Welt ist schön. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Manifesto della fotografia futurista. 302-310. Secesija u Hrvatskoj. str. Faber. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Retrospektiva 1905 . Zagreb : Galerija Klovićevi dvori. Miroslav Gašparović. La Fotografia Futurista i Il Futurismo. . god. 2007. Muray. rat. Germany ∑ The New Photography 1927 ∑ 1933. Osijek : Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku : Pedagoški fakultet. Ljubo Babić. Ivana Tomljenović. München : Kurt Wolff Verlag. Josip. 167. Dojmovi s jedne zanimljive izložbe. Fotografija vizija svijeta. Radovi iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt. 1916. Jovan. Filippo Tommaso.. 2007. XXXVIII. // Rad JAZU. // Dani hvarskog kazališta XXX.. Aleksandar. Tato (Guglielmo Sansoni). // Photoplay. Zagreb : Studio galerije suvremene umjetnosti. sedamdesete. 2004. 45-54. 1997. Uskoković. slika. 2001. Riječ. Sjene ∑ fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole. afirmacija i dosezi jedne umjetničke discipline. knj. Arthur. Uloga kostimografije u hrvatskom kazalištu. Zagreb : HAZU .. Reberski. Đurđa. 1931. // Krležini dani u Osijeku 2002. Marinetti. stoljeća. Split : Književni krug. 2010. str. Zagreb. Nastajanje. 2009. I/1933. Lederer. kazališta i glazbe HAZU. 2000. 197-211. Zagreb : Zavod za povijest hrvatske književnosti. D’Ora Vienna and Paris 1907 ∑ 1957 : The Photography of Dora Kallmus. 1931. Tonković. Martina. Ivanka. Schneider. Milutin. str. David. Pariška izložba 1925. 326. Monika. Frajtić. Ana. Doktorska disertacija [rukopis]. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zagreb . Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu ∑ dvadesete. 3-4. Zagreb. // Novosti. Zagreb : JAZU. Lea. Berkeley : University of California Press.. 29. Oprema opere. pedesete. 2003.

Muzej grada Rijeke (N.M.) Maja Arčabić.) Radmila Biondić. Muzej suvremene umjetnosti.G. Muzej suvremene umjetnosti.) mr.B. Muzej primenjene umetnosti. Zagreb (L. Zagreb (K. Marija Tonković (M. Dubravka Osrečki Jakelić (D.B.B. Zagreb (J.O.G.) Miroslav Gašparović (M. Muzej Slavonije.S.) Vesna Vrabec.) Vanja Brdar Mustapić (V. Muzej suvremene umjetnosti.) Jasna Galjer.) Ivana Kancir.) Dunja Nekić (D.) mr.) Leila Topić.) Maja Karić.B.T.K. Narodni muzej u Beogradu (G. Hrvatski muzej turizma.B.) Arijana Koprčina (A.P.) Jasna Jakšić.G.) Sandra Kandučar Trojan (S. Zagreb (S. Povijesni muzej Istre.) Antonia Došen (A.) Vera Grujić.) Snježana Pintarić. sc. Opatija (M. sc.) Nada Sabljić-Butorac.) Lana Skuljan. Opatija (M.N.G.) Kristina Bonjeković-Stojković.P. Zagreb (V. Rijeka (D. sc.K.V.) Daina Glavočić.S. Institut za povijest umjetnosti.K. Muzej grada Zagreba (M.J.K. sc.K.T.) Irena Kraševac. Vesna Lovrić Plantić (V.) Bojana Popović.J.) Koraljka Vlajo (K. Marina Bagarić (M. Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb (J.S. Kabinet grafike HAZU.) Mirjana Kos-Nalis. Muzej grada Zagreba (Ž.K.V. Narodni muzej u Beogradu (V.P.) Andrea Klobučar (A. Beograd (B. Pula (L.) Vesna Kedmenec Križić.) dr.K. Filozofski fakultet.N.K. Muzej suvremene umjetnosti.L.D.A.) . Osijek (R.) Gordana Stanišić. Zagreb (I.T.Kl.S.AUTORI KATALOŠKIH JEDINICA KUSTOSI MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT VANJSKI SURADNICI dr. Muzej moderne i suvremene umjetnosti.) Željka Kolveshi. Hrvatski muzej turizma. Muzej grada Zagreba (V. Zagreb (I.K.

208 .

KATALOG .

Tomislav Krizman NACRT KAUČA Zagreb.B.G.5 x 39. V. oko 1920. V. MUO 49692/1 Četiri skice za opremu i uređenje dio nice Kraljevine Srba.B. Zagreb J.G.5 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb J. 1934. neki signirani i datirani 1934. V.5 cm vl. Vera Lambert. V. 7.M. tkanina 101 x 66 x 75 cm Muzej za umjetnost i obrt. godinom.6 x 35. tokareno.M. crno obojeno. Zagreb. magareća koža 70 x 88 x 85. kolorirani tuš na papiru 34. Zagreb. STOL ZA KARTANJE Zagreb. (?) oblikovanje: Tomislav Krizman mahagonijev furnir.M. 1929. javorovina. 3. oblikovanje: Srećko Sabljak izvedba: Obrtna škola orahov furnir. 1934. MUO 44565 Iz stana arhitekta Mladena Kauzlarića u Petrinjskoj 11/3.M. 2. V. nova presvlaka 50 x 39. U fundusu MUO sačuvano nekoliko skica i nacrta kauča u više varijanti. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo. 4. furnirano. Zagreb. slama 72 x 58 x 56 cm Muzej za umjetnost i obrt.B. Zagreb. MUO 12099 U fundusu Muzeja za umjetnost i obrt sačuvano je i nekoliko skica naslonjača. oblikovanje: Tomislav Krizman orahovina. 8. Zagreb. Gotovo identičan naslonjaču francuske dizajnerice Charlotte Perriand iz 1935. jedna signirana i datirana 1934. NASLONJAČ Zagreb. MUO 8221 Dio garniture izložene u paviljonu Kraljevine Jugoslavije na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. MUO 17567 Iz ostavštine Tomislava Krizmana. V. intarzirano 65 x 101 x 101 cm vl. tokarena jasenovina. oko 1920. godinom. Zagreb.B. 1937. Vera Lambert. NASLONJAČ oko 1939.B. 1934. STOLCI Zagreb. KAUČ Maribor ili Zagreb.2 cm Muzej za umjetnost i obrt. Tomislav Krizman SKICE NAMJEŠTAJA I INTERIJERA Zagreb.M. 5. .B. olovka na papiru 25. NASLONJAČ Zagreb.namješt aj 210 1.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. nova tapetarija i tkanina 80 x 250 x 100 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovno i stilski srodan garnituri namještaja iz iste ostavštine izrađenoj u mariborskoj tvornici namještaja Karl Wesiak. 6. Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi u Barceloni 1929. lužena.M. MUO 23542 Nacrt gotovo identičan kauču MUO 17567. Zagreb. oblikovanje: Aladar Baranyai drvo.

21-23 (pločica s unutrašnje strane donjih vrata) 175 x 73. 19. dva stolca.B.B. Patačić.: ANTON HERRGESELL / Möbelfabrik / Werkstätten für künstl. NASLONJAČ Zagreb. STOLCI .M. promjer 40 cm privatno vlasništvo.B. oba iz 1928. kasnih 1930-ih Umjetnički atelier Mario Biondić šapirografirane kopije crteža.M.B.1935.3. Zagreb V. baršun 82 x 74 x 96 cm Zbirka Jura Gašparac.dio garniture Hrvatska ili Francuska (?).1930. 1920-ih izrada: tvornica Anton Herrgesell furnir ružinog drva.B. bezbojno. 18. ogledalo. 12.9.M.B. V. furnir ptičjeg javora.5 x 50 cm privatno vlasništvo.4 Garnitura se sastoji od stola. 1930-ih izrada: stolar P.NASLONJAČI . oko 1930. 1930-ih orahov furnir.B. naslonjač: 80 x 52 x 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. 11.Žagrović. Zagreb Iz posjeda obitelji Badovinac. Zagreb V.M. oko 1930. Zagreb V. dijelovi rezbareni. V.M. . orahov furnir. promjer 52 cm Zbirka Vela . NOĆNI ORMARIĆ Beč (?).M. 14. palisandrov i mahagonijev furnir 80 x 155 x 86 cm Zbirka Vela .M. Srdelić / Tapetar i dekorater / Ilica 12 / dvorište 86 x 75 x 85 cm privatno vlasništvo. . mjed. kasnih 1930-ih bukovina.Z. 211 10. STOL. Zagreb. nova presvlaka 120 x 68 x 80 cm Muzej za umjetnost i obrt. 15. buffeta.Žagrović. MUO 44461 V. dijelovi tokareni. Izveden po uzoru na toaletni ormarić tvrtke Saddier et ses fils. mjed. STOLAC I NASLONJAČ . dijelom kolorirano 21.B. XIV. Zagreb Izrađeno za Zagrebački zbor. 10 katalog namještaja Zagreb. tapetar Lj.B. / Lj. Srdelić furnir makassar ebanovine. iskucana sign.M.1920. Zagreb V. 1930. 1920. 70 cm. (?) obojeni furnir ptičjeg javora.M.KAUČI / PREDLOŽAK BR. stolac: 80 x 40 x 48 cm.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. crno politirani. palisandrov i javorov furnir. poniklana mjed 173 x 160 x 114 cm Zbirka Jura Gašparac. oko 1930. . crno politirano drvo. 13. brušeno. TOALETNI ORMARIĆ Francuska. kromirana mjed 100 x 130 x 46 cm privatno vlasništvo. Patačić / za Z. brušeno. 78 cm.M. staklo. V. 16.B. lijevana. Innenausbau / WIEN.B. BUFFET Francuska. crno politirano drvo stol: 80 x 130 x 70 cm. NASLONJAČ srednja Europa. crno politirano drvo. 17. VITRINA Beč. staklo (novo) vis. Zagreb V. . obojani. tkanina sign. 1910. Zagreb. MUO 44558/1. te onaj francuskog dizajnera Paula Poireta za robnu kuću Lord and Taylor u New Yorku. NASLONJAČ Hrvatska (?). dva naslonjača. Diefenbach g. pisaćeg stola i police. Zagreb. MUO 14634 V.8 x 30. staklo (novo) vis. STOLIĆ Francuska. Zagreb V. s unutrašnje strane stražnje desne noge: Izradio / sa P.M. STOL ZA BLAGOVAONICU Francuska. trešnjevina.

.5 x 44. oko 1928. kromirane čelične cijevi. NASLONJAČ 1932. novija presvlaka 83 x 59.20.B.Schwartz (1933. staklo.Žagrović.M.M.B. MUO 12724 V. Jurjevska 27a. Zagreb Iz vile Pfeffermann.5 x 86 cm Muzej za umjetnost i obrt.). NASLONJAČ Njemačka ili Čehoslovačka (?). poslije 1932. MUO 17496/1 Siege a dossier basculant model B 301. Zagreb. V. bukovina 87 x 50 x 59 cm Zbirka Jura Gašparac. poniklani metal 182 x 99. MUO 24124 Tip naslonjača M 20 arhitekta i dizajnera Ludwiga Miesa van der Rohea. 24. bezbojno. palisandrov i mahagonijev furnir. NASLONJAČ poslije 1927. obojene čelične cijevi. mramor. . 22.B.B. NASLONJAČ Čehoslovačka (?). Golubovac 11. oblikovanje: Le Corbusier.-1935. Zagreb. BUFFET Francuska. Iz vile Hirtzler . Zagreb. Zagreb. 23. 1930-ih kromirane čelične cijevi.B. staklo. šperploča furnirana korijenskim furnirom oraha. V.M. novija teleća koža 61 x 65 x 65 cm Muzej za umjetnost i obrt.M. . BUFFET Italija. 25. koju je projektirao arhitekt Marko Vidaković. Zagreb. Dio opreme terase Gradske kavane. 1935. V.5 x 68 cm Muzej za umjetnost i obrt. poniklana mjed 107 x 130 x 45 cm Zbirka Vela .1935. bukovina. Zagreb V. Zagreb V.5 cm privatno vlasništvo.M. staklo 212 21. 1930.B.1940. kromirane čelične cijevi. Zagreb. brušeno. obojene drvene letvice (naknadno izvedene) 85 x 51. Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret. koju je projektirao arhitekt Mladen Kauzlarić. Originalno sjedalo i naslon za leđa bili su izvedeni od ratana. mahagonijev furnir.M. oblikovanje: Paolo Buffa (atribuirano) crno politirano drvo. ogledalo.

5 cm. 1930-ih izvedba: staklana Stölzle staklo. Zagreb S.: Moser.T. staklo. oko 1920. oko 1925. obojeno vis.T. 37. Tchecoslovaquie Muzej za umjetnost i obrt.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. VAZA Zagreb. otvor 14.2 cm sign. obojeno. . DOZA ZA ČAJ Beč. MUO 17151/1.1927.K. 38.T.K. MUO 11967/1-7 S. vazica vis.T. Moser & Söhne staklo. VAZA Čehoslovačka.: Moser Karlsbad. MUO 18875 S. WW. . oko 1920. 35. Zagreb. 14 cm žigovi na okovu: Gedlitzka Josef B.5 cm. promjer otvora: 5.K. Dvory kod Karlovyih Vary. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. obojeno vis. brušeno vis.7 cm privatno vlasništvo. obojeno vis.2 S. u.: Schutzmarke. Zagreb. 1925. Moser & Söhne staklo. 213 27. Zagreb. oko 1925. pozlaćeno vaza vis.5 cm. 30. 34. VAZA Čehoslovačka. staklo. jetkano. pozlaćeno vis.K. jetkano. Zagreb. oblikovanje: Heinrich Hussmann izvedba: Ludwig Moser & Söhne staklo. 29. čašica vis.K. FIGURICA Beč 1930-ih oblikovanje: Karl Hagenauer (?) izvedba: Bimini (?) staklo. oko 1925.K. Zagreb S.2 cm sign. MUO 13096/1. bezbojno. obojeno. Haida. HH. Zagreb. brušeno vis. Hermanova Hut. bezbojno staklo. .: 5. 32.15 cm Muzej za umjetnost i obrt. 25 cm.: 13 cm.K.8 cm Muzej za umjetnost i obrt.K.3 S. 26.10.6 S. oblikovanje: Tomislav Krizman staklo bezbojno. Zagreb. brušeno vis. MUO 803 S. Moser & Söhne staklo.1925. 12 cm . DOZA S POKLOPCEM Češka. bezbojno. oblikovanje: Josef Hoffmann (?) staklo. Nov Bor (?). 21 cm sign.K. Zagreb. brušeno boca vis.K.: Moser.T. 15 cm.K. Karlsbad Muzej za umjetnost i obrt. 1925. Moser MM (u ovalu) privatno vlasništvo. 14.9 cm sign.16. srebro vis.T. jetkano vis. 28. brušeno.K.6 x 8. brušeno boca vis. Zagreb S. MUO 13418 S.T. brušeno.5 cm privatno vlasništvo. Karlovy Vary. oblikovanje: Ivan Gundrum staklo. izvedba: staklana L. 1939. izvedba: staklana L.26. 21.K. bezbojno.K. Zagreb.T. vis. Karlovy Vary. ZDJELA Čehoslovačka. obojeno vis.T. vrč vis. brušeno vis.T.7 cm. Zagreb S. . Haida (na papirnatoj naljepnici) privatno vlasništvo. 39. MUO 29525 S.T. 29.1920. 25. Zagreb S.T 33.T.1 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920. obojeno. brušeno. VAZA Čehoslovačka.2.T. oko 1920. 10. promjer: 15. VAZA Češka. staklo. Karlovy Vary. SERVIS ZA PIĆE Zagreb. ČAŠA ZA PIVO I ČAŠA ZA VINO Samobor. VAZE Čehoslovačka. 28 cm. bezbojno i obojeno. oblikovanje: Josef Hoffmann izvedba: staklana L. 25 cm privatno vlasništvo. MUO 18876/4. oko 1926. VAZA Čehoslovačka. 1915. promjer: 11. izvedba: Oertel Johann & Co. Söhne Muzej za umjetnost i obrt. 6. obojeno. Zagreb. MUO 19141 S. izvedba: Ludwig Moser& Söhne staklo.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. Czechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. 31. Karlovy Vary.5 cm sign. 36. čaša vis.

prevučeno boca s čepom vis. France privatno vlasništvo. 214 41.4 cm sign.: Verart. matirano vis.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 43. staklo. Zagreb.K. VAZA Francuska. Wingen-sur-Moder.8 x 19. Zagreb S.4 x 8 cm Zbirka Jura Gašparac. Zagreb S. oblikovanje: Karl Palda staklo.5 cm sign.: Sabino Paris privatno vlasništvo.5 cm sign. Zagreb S. TANJUR MARIENTHAL Francuska. 22.T. TANJUR Francuska.: Davesn France privatno vlasništvo. 1925. VAZA POISSONS Francuska. prešano u kalup vis. VAZA LAGAMAR Francuska. bezbojno.T. 28. 42. 8. 50. obojeno. oko 1930. obojeno vis. Nov Bor. oblikovanje: Karl Palda staklo. lijevano vis. oko 1925. VAZA Francuska. Zagreb S. France. brušeno. brušeno. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. Epinay-sur-Seine.T.T. 47.: R.7 cm. 6. 47 cm sign.5 cm sign. France.1927. obojeno. Zagreb. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. obojeno. oko 1926. jetkano vis. S. Nov Bor (?).K. matirano.40. prevučeno. bezbojno.K. brušeno. MUO 14629 S. promjer 17. Nov Bor(?). prešano promjer 34. 45.T.K. 26. Wingen-sur-Moder. bezbojno.T. obojeno.: R. obojeno. 46. 48. 6. čašice vis.K. opalno. obojeno emajlnim bojama vis.T.T. VAZA Francuska. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique promjer 23. VAZA Francuska. obojeno. SERVIS ZA LIKER Čehoslovačka. . čašice vis. promjer 23. puhano u kalup boca vis.7 cm. Zagreb S. promjer 12. 1930-ih oblikovanje: Pierre d’Avesn staklo.K. VAZA Čehoslovačka.K. brušeno. 6.7 cm Zbirka Jura Gašparac. jetkano vis. MUO 46883/1-7 S. Epinay-sur-Seine. Paris privatno vlasništvo. bezbojno.K. brušeno.T. Zagreb. 19 cm. 49. Lalique. 26.1 cm. vis. 44.1 cm.1928.: Le Verre Français Muzej za umjetnost i obrt. Lalique.K.: Daum Nancy France privatno vlasništvo.: Le Verre Français France privatno vlasništvo. 25 cm. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. .5 cm sign.3 cm sign.K.K. 1930-ih izvedba: staklana Daum staklo. poslije 1930. Zagreb S. poslije 1930. 1927. .T. MUO 19137 S. 13 cm sign. opalno. 1930-ih izvedba: staklana Sabino staklo. prevučeno. Zagreb S.T. izvedba: staklana Schneider staklo. izvedba: staklana Schneider staklo. No 3022 Muzej za umjetnost i obrt.

staklo. VITRAJ INŽENJER Zagreb. 60. 12. 12. oslikano. Zagreb.b S. promjer 6. 55. oslikano.T. MUO 44342 S. bezbojno i obojeno. promjer 24. 54.. FLAKON Francuska.K. brušeno.K. Wingen-sur-Moder.2 cm. 64. 19.T. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo.d. 1923.K.1930.: V. staklo. 5. bezbojno i obojeno. Zagreb. . Zagreb. pozlata vis. VITRAJ DRVOSJEČA. tuš.Trepše / 928 Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno. MUO 19457/5 S.2 cm. brušeno.K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno. MUO 15047/4 S. DOZA S POKLOPCEM Čehoslovačka (?). staklo. brušeno. akvarel.3 cm sign.d. MUO 44341 S.: V. -1935. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. Zagreb S. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 57. 1930-ih staklo. Zagreb. bezbojno. Zagreb S. 61. Lalique.3 cm privatno vlasništvo.K. staklo.: M.T. -1935. oblikovanje: Nils Landberg (?) izvedba: staklana Orrefors staklo. bezbojno. 1930-ih staklo.T.T. Zagreb S. Zagreb S. 53. FLAKON Čehoslovačka (?). 215 63. promjer 11.T . Zagreb. oslikano. obojeno. poslije 1915. olovo 184 x 74 cm sign. olovo 134 x 84 cm sign. 56. 1925.6 cm.d.K. FLAKON Čehoslovačka (?).).3 cm sign. Orrefors. Gecan / 1923 Muzej za umjetnost i obrt. bezbojno. 1928. 59. Milano (?). Zagreb MUO 37784/3a. oko 1928.K.2 cm privatno vlasništvo. brušeno vis. oblikovanje: René Jules Lalique izvedba: staklana Lalique staklo. 1930. matirano vis. 1925. prešano vis. promjer 14. nacrt: Vilko Gecan izrada: Ivan Marinković staklo. mjed vis. oslikano emajlnim bojama zdjela vis.5 cm. 14 cm Muzej za umjetnost i obrt. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA. bezbojno i obojeno. oslikano.T. d.d. 1930-ih staklo.. MUO 44343 S.d. ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. FLAKON Čehoslovačka (?). ugljen na papiru 138 x 50 cm sign. Zagreb.T.51.K. promjer 15. matirano. NI396 privatno vlasništvo.: Orrefors. 1923. 9. bezbojno.6 cm zdjelica vis. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb..d. tuš. Zagreb. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. 6. obojeno. mjed vis. obojeno i bezbojno. MUO 19457/1 S. VAZA Češka.K.K.: V. ZDJELA Švedska.: V.K. 8. olovo 134 x 84 cm sign. Gecan 1923 Muzej za umjetnost i obrt. SERVIS Italija. Vilko Gecan NACRT ZA VITRAJ DRVOSJEČA SA ŽENOM iz ciklusa Život drvosječe Zagreb. 17.K. 1923. 52. matirano vis.T.T.T. mjed vis. 58. France. Zagreb. 62. MUO 15047/3 S. 1923. Zagreb S. No 522 privatno vlasništvo. ( nečitko.K. MAJKA I DIJETE iz ciklusa Život drvosječe Zagreb.5 cm privatno vlasništvo. FLAKON Čehoslovačka (?).d.T. R.T.K. akvarel. 8 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 8460/1 S.T.8 cm. oko 1930.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.

obojeno. 67. vrten. nacrt: Marijan Trepše izrada: Ivan Marinković staklo. Zagreb. promjer tanjurića 13 cm sign. 1925.T. vrten. MUO 8460/2 S. željezo 36. M. 66.T.1 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. višebojni slikani ukras. višebojni slikani ukras. . MUO 49761 S. vrča za mlijeko 12. vis.K. vis. obojeno. oslikano. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. prozirna ocaklina. modeliran. Marinković staklo. izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. MUO 49760 S. Marinković staklo. 1927. 69. MUO 18460 Servis je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.T.B.: urezana: 12/a. ker amik a 68. MOZAIK Zagreb. gipsana masa 44 x 60 cm Muzej za umjetnost i obrt. M.5 x 45. ŠALICA I TANJURIĆ servis za kavu i čaj Zagreb. Zagreb. MUO 11717 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. 70.216 65.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 2133 i 2134 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.K. višebojni slikani ukras. 1925. nacrt: Marko Rašica izrada: Zavod za umjetno postakljivanje I. 1925. VAZA Zagreb. smeđa: TK.K. gipsana masa. šalice 7 cm. 1928.B. Zagreb. šalice 7 cm.4 Muzej za umjetnost i obrt. pozlata visina vrča 18. na ocaklini: TK/16 Muzej za umjetnost i obrt. promjer tanjurića 13 cm sign. vis. MOZAIK Zagreb.5 cm. prozirna ocaklina. oblikovanje: Tomislav Krizman bijeli keramički crijep. 1927. Zagreb. pozlata vis. Zagreb. M.B. olovom 184 x 74 cm Muzej za umjetnost i obrt. oblikovanje: Tomislav Krizman crvenkasti keramički crijep. crna: TK. vrten. šećernice 11 cm. SERVIS ZA KAVU I ČAJ Zagreb. prozirna ocaklina visina 35 cm sign. bezbojno i obojeno.2 cm. VITRAJ TVORNICA Zagreb.

78. . bijeli keramički crijep.1925 Nem. Zagreb.71. 79. Zagreb. ZDJELA S POKLOPCEM Zagreb. M. na osnovi kojih ne možemo potvrditi ovu atribuciju. MUO 26786 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.B. 1925. BABIĆ Muzej za umjetnost i obrt. Celju Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. . 36 cm. 59 cm Muzej za umjetnost i obrt. bijeli keramički crijep. promjer 9 cm sign. 1925. promjer 17. MUO 45234 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. MUO 2125 M. Beograd.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Predmet je otkupljen od gospođe Zore Bodi 1962. širina 12 cm. modra: PILOT ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn AKT DJEVOJKE Zagreb. modeliran. POSUDA S POKLOPCEM Zagreb. visina s poklopcem 21cm Muzej primenjene umetnosti. u krugu: Jelena Babić 28. oko 1926. modeliran.B. Hinko Juhn INDIJSKA PLESAČICA / BAJADERA Zagreb. vrten.: okrugli pečat: NARODNI ORNAMENT / J. 21 cm sign. oblikovanje: Ivan Gundrum majolika promjer osnove 9 cm. 1924. Zagreb. ili 1957. dol sr. duljina 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. 74. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. višebojne ocakline visina 31 cm. vrten. B.B. promjer 20 cm sign. Hinko Juhn ŽENA S KLASJEM i ŽENA S VOĆEM Zagreb. 80. br. 77. Beograd. ocaklina vis. urezano M 1080 Muzej za umjetnost i obrt. 81.B. inv. bijeli keramički crijep. 17. višebojne ocakline visina 22 cm. vrten. danas se samo naziru tragovi potpisa.B. Zagreb.: HJ u ligaturi.P. širina 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925.B. MUO 16212 M. 2288 Na donjem dijelu predmeta je papirnata etiketa Djela. Zagreb.1925. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep.B. VAZA Zagreb. koji je bio ispisan na donjem dijelu osnove. 1924. MUO 9719 M.B.2. godine. 5138 Na osnovi inicijala autora. ocaklina vis. kustosica Ruža Drecun je 1963. 72. 73. Nažalost. inv. ŠKROPIONICA Zagreb. Posuda je otkupljena od Jaše Grgaševića 1956.Nemški Dol. MUO 2128 M. oblikovanje: Ivan Gundrum Tvornica Pilot sivkasti keramički crijep.B. modeliran. . ocaklina vis.P. Zagreb. crna ocaklina vis. Zagreb. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. oko 1920. 1925. MUO 2118 M.1930. 10 cm. oko 1927. ili 1963. M. ZDJELA Zagreb. Zagreb. obojen vis. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep. godine.oblikovanje: Tomislav Krizman (?) majolika promjer osnove 12 cm. visina bez poklopca 14. visina (s drškom) 20. 1923. Zagreb. 9 cm. MUO 9232 M. modeliran. ŠEĆERNICA Zagreb . modri ukras.5 cm sign. modeliran. prozirna ocaklina vis. višebojne ocakline vis. modeliran.8 cm Muzej primenjene umetnosti. B. godine vrč identificirala kao djelo Tomislava Krizmana. oblikovanje: Jelena Babić bijeli keramički crijep.1925. oko 1925. .5 cm. 76. br.2 M. 217 75. VAZA Zagreb. modeliran. MUO 9617/1. VRČ Zagreb. modeliran. 67 cm Muzej za umjetnost i obrt.

Tvornica porculana Schwarzburg .B. crna: Hinko Juhn Muzej za umjetnost i obrt. Lujo Bezeredi KRAVA Zagreb. Zagreb. MUO 5596 M. promjer baze 11. MP u ligaturi Muzej za umjetnost i obrt. modeliran. višebojne ocakline vis. Hinko Juhn FIGURA DJEVOJKE S CVIJETOM Zagreb. širina 23. Zagreb. oblikovanje: Blanka Dužanec bijeli keramički crijep.B. s donje strane utisnuta: Schwarzburger Werk/-stätten für Porzellankunst. 42 cm. višebojne ocakline vis. Marta Plazzeriano PLOČA ZA KAMIN Zagreb. MUO 5189 M. U. MUO 14492 M. crveni keramički crijep.d.B. 91. 34 cm. ocaklina visina 20.2 / 11 cm sign. oko 1927.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.82. F MUO 14493 87. promjeri 6. MUO 6099 M. urezana d. MUO 2151 M. Zagreb M. Zagreb. Đuro Tiljak POLARNI MEDVJED Zagreb. 84. oko 1930. -1930. MUO 24331 M. Zagreb. crna: bd u ligaturi. Stella Skopal PLESAČICE Zagreb. crvenkasti keramički crijep. modeliran. 218 89. višebojne ocakline visina 44 cm privatno vlasništvo.B.B. Varšava. oko 1925. višebojne ocakline vis. oblikovanje: Lujo Bezeredi crvenkasti keramički crijep. crveni keramički crijep. vrten. . Blanka Dužanec MAČAK Zagreb. Gustav Oppel HARLEKIN Njemačka. 1930.B. lijevan u kalup. vrten. 92. 38. višebojne ocakline vis.B. 1936. oko 1920.5 cm sign. lisica u profilu. 290 Muzej za umjetnost i obrt. modeliran.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. duljina 39 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Zagreb. 36 cm. 85.B. 32 cm sign. modeliran. 86. bijeli keramički crijep.4 cm. 1935. oblikovanje: Hinko Juhn crveni keramički crijep. crveni keramički crijep. 1932. crna: BD Muzej za umjetnost i obrt.2 cm. duljina 35.: na postolju s gornje strane urezana: GUSTAV OPPEL. ocaklina vis. 14. oko 1932. crveni keramički crijep. 23. BOCA Poljska. širina 26 cm Muzej za umjetnost i obrt. višebojne ocakline vis. 034. MUO 10302 M. 1925. modeliran. MUO 2156 M. duljina 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. lijevan. 83. Zagreb. Zagreb. SVIJEĆNJAK Zagreb. višebojne ocakline vis. 90.Rudolstadt porculan. 1934 oblikovanje: Blanka Dužanec crveni keramički crijep. MUO 14853 M. otisnut u kalupu.B. 88. kositrena ocaklina visina 17 cm. promjer 12 cm sign.B. SVIJEĆNJAK Zagreb.5 cm sign. VAZICA Zagreb. Zagreb. višebojne ocakline visina 21 cm. modeliran.

Tvornica porculana Rosenthal porculan. oko 1928. PLADANJ S LOPATICOM ZA TORTU Njemačka ili Austrija. 1930. ŠALICA ZA KAVU S TANJURIĆEM. MUO 23659/1-3 M. UKRASNA POSUDA ZA CVIJEĆE Austrija (?). 95. Selb. zelena: pečat tvornice s natpisom Rosenthal . Perry porculan. (Schönfeld) bijeli keramički crijep. 513 (broj modela). XII. utisnut pečat: Susse Fres Edt Paris. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. oko 1925. Zagreb M. utisnut trokutni pečat tvornice. MUO 46262 M. promjer 11 cm. prozirna i crna ocaklina visina 16. DESERTNI TANJUR Njemačka.. s gornje strane postamenta urezana: WILLY RUSS. N. oko 1925.5 cm sign. urezano 7435 S Muzej za umjetnost i obrt. oko 1923. terakota.5 cm.B. 101.B.5 cm sign. Tvornica porculana Rosenthal. Zagreb. Krasno n.3 cm sign. Zagreb. duljina lopatice 23.7 cm Muzej za umjetnost i obrt. preslikač. Zagreb M. širina lopatice 6 cm sign. tamnozelena. natpis Rosenthal / Bavaria. modelirana vis.Selb . Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. crna: Made in Austria / Goldscheider / Wien / Hand Decorated. razmrljana: Goldscheider. MUO 25193 M.5 cm. višebojni ukras visina posudice 8. crveno R s krunom (na tanjuriću) vl. širina 41. oko 1930. promjer 30 cm. 65 privatno vlasništvo. M. Tvornica Rosenthal porculan. promjer 19. Selb. Beč.5 cm. 1930-ih bijeli keramički crijep. duljina 90 cm sign. 98. Mable C. širina 20 cm.3 cm sign.3 cm sign. prozirna ocaklina visina 26. Josef Lorenzl FIGURA DJEVOJKE .B. P. na vanjskoj strani postolja utisnuta: Maeble C. utisnuto: 7081 privatno vlasništvo. MUO 15971 M. Selb. utisnut polukrug. Made in Austria. / AS u ligaturi: urezano: 5230. 219 94. Rudolf Knörlein POPRSJE DJEVOJKE Austrija. 1931.7 cm. Beč.7 cm sign. Zagreb. 104. Karlovy Vary. F.Bavaria / Madeleine Muzej za umjetnost i obrt. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider crveni keramički crijep. kruna. 6 privatno vlasništvo.ZAROBLJENA PTICA Austrija. Perry ANTILOPA Njemačka.B. oko 1933. MSO-157211-1-2 R. širina 21 cm sign.T. smeđa: pečat tvornice: Goldscheider Wien / Made in Austria. lijevan u kalupu. lijevan u kalupu. 5115. 1925.D. Zagreb M. zelena: ukrštene ružine grančice.B. Vally Wieselthier (vjerojatno) GLAVA DJEVOJKE Austrija. natpis Rosenthal . crna: Goldscheider / Wien / Made in Austria. Tvornica Walter i Marcel Goldscheider bijeli keramički crijep. Pariz. Zagreb M. Perry visina 25. Zagreb. Beč. 102. 1246. duljina 28.B.5 cm. 96. zelena: ukrštene ružine grančice. Zagreb. Rudolf Knörlein MASKA Austrija.Bavaria.B.5 cm sign. FIGURA DJEVOJKE Austrija. . Osijek.. 20 cm sign.B.7.KRALJICA AMAZONKI Francuska. MUO 15242 M. Beč. višebojne ocakline visina 28. vrten. višebojne ocakline visina 46. pozlata promjer šalice 10.5 cm. u plitkom reljefu: 9006 privatno vlasništvo. višebojne ocakline visina 51 cm.B. lijevan u kalup i modeliran. Vitomir Andrija Bulaić. bijeli keramički crijep. ocaklina. prozirna ocaklina sign. promjer tanjurića 11. u ligaturi SES Muzej za umjetnost i obrt.B. kruna. Zagreb M. crno A. Marcel Andre-Bouraine PENTESILEJA . Zagreb M.93. ocaklina visina pladnja 3.B. prema modelu Mable C. utisnuta: WW.1 cm.B. UKRASNA POSUDICA ZA KAKTUSE S TANJURIĆEM Njemačka. oko 1932. 103. Wiener Werkstätte crveni keramički crijep. nečitak (pladanj). višebojne ocakline vis. promjer tanjurića 10. urezana: ABouraine. s donje strane postamenta: WILLY RUSS / Schönfeld bei Carlsbad / Cechoslovakia Muzej za umjetnost i obrt. utisnuta nečitljiva oznaka privatno vlasništvo. oko 1925. 25 cm. Beč. višebojne ocakline visina 16. R X. 97. promjer tanjurića 19.: crveni pečat tvornice. .B. nečitak (lopatica) Muzej Slavonije. 36. Willy (Willibald) Russ PIERROT I COLOMBINA Češka. 100. 99.1930.5 cm.

iskucana. 1923. posrebrena 30 x 29 cm Muzej za umjetnost i obrt. pozlaćena. 1926. u Parizu. TURIN Muzej za umjetnost i obrt. KUTIJA Kraljevina SHS.5 x 25 x 18. 32. Zagreb. kovana 4 x 5.: HJ Muzej za umjetnost i obrt. prije 1926.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn PLAKETA AERONAUTIČKA IZLOŽBA Zagreb. godine na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Zagreb. lijevana vis.5 cm sign.6 cm žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.K. širina oko 23 cm Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn RELJEFI Zagreb.K.K. A. MUO 40048 A. obojena 7.K. PEHAR Zagreb. Hinko Juhn (?) PLAKETA DRUŠTVO PRIJATELJA PASA Zagreb./24. 1924. 110. 1931.ME AL T 220 105. Zagreb. Zagreb. MUO 45390 A. MUO 45849 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Zagreb. posrebrena. izvedba: Griesbach i Knaus mjed. kovana promjer 6 cm sign. bronca. 108. širina 18 cm sign: HJ Muzej za umjetnost i obrt. A. kovana 4 x 5.K. Zagreb. lijevana vis. mjed. Zagreb.: P. 106. do 1952. 107. 35 cm.K. . 111. MUO 25149 Medalju je Zbirci metala darovao Vladimir Tkalčić. tajnik izložbe. 1924. 1925. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. A. MUO 40036 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. Pierre Turin MEDALJA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES Francuska. ili 1926. u Parizu. oblikovanje: Ivo Kerdić bronca. MUO 48141/1. MUO 10187 Predmet je bio izložen 1927. A.7 Reljefi su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.K. mjed. tada kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu. oblikovanje: Ivo Kerdić bakar. 109. SVJETILJKA PIJANAC Zagreb. bronca. a kasnije ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt od 1933. A.

oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. promjer kupe s figurama 90 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. lijevana 39. HRVATSKI MOTO KLUB Zagreb.8 cm Muzej za umjetnost i obrt.K. KAMINSKA REŠETKA Zagreb. lijevana. Jozo Turkalj SKULPTURA Zagreb. bronca. 1920-ih srebro. 1932. A. Bruno Zach FIGURA Austrija. lijevana vis. lijevana. Josef Lorenzl FIGURA PLESAČICE Austrija. oblikovanje: Jozo Turkalj bronca. Hinko Juhn MEDALJA BALKANSKE IGRE Zagreb. mramor vis. Zagreb. kovana promjer 6 cm sign.: H. mramor vis. bronca. MUO 31627/2. kovana 4 x 5. 1935.K. kovana promjer 6. LUSTER Zagreb. 12. 125. bronca.K. 11 cm. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. bronca. 117. 122. oko 1930.: IK žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt.: H.: Otto Hafenrichter privatno vlasništvo. 26 x 7 cm sign. bronca. MUO 45388 A. 1934. 113.1932.K. Zagreb. MUO 41161 A. Otto Hafenrichter FIGURA PLESAČICE Austrija / Njemačka. oko 1930. Zagreb. MUO 25150 A. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. 180 cm. 118. 37. 114. . Zagreb. 115. Zagreb.K.5 x 9. 1934./24. . Ivo Kerdić PLAKETA KOMORA ZA OBRT I INDUSTRIJU Zagreb. 1920-ih bronca. MUO 11771 Iz ljekarne Tarnik.: JUHN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Hinko Juhn PLAKETA I.3 cm sign. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. MUO 45387 A.: Bruno Zach i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. Zagreb. MUO 45389 A. Zagreb. 120. Zagreb. lijevana 76 x 94 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb A. 1926. kovana 7.5 x 33.K. 1928. lijevana vis. lijevana.JUN Muzej za umjetnost i obrt. u Kolodvorskoj ulici u Osijeku. Zagreb. 19 cm Muzej za umjetnost i obrt. mramor vis. lakirana. Zagreb. 1932.K.JUN žig: GRIESBACH I KNAUS ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. 1923. kovana promjer 6 cm sign. MUO 25596 A.K. lijevana.K.2 cm sign.112. 25 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Jean Vernon MEDALJA NORMANDIE Pariz. 116. Hinko Juhn MEDALJA ZAGREBAČKA STRELJAČKA DRUŽINA Zagreb. izvedba: Griesbach i Knaus bronca.2 x 6. Zagreb A. 119. 123. iskucano vis. 1930-ih bronca.8 cm žigovi: njemački žig za srebro. 800 privatno vlasništvo. 35 cm.K. MUO 41162 A. baza 10. 1925. FIGURA PLESAČICE Austrija.K. ŠEĆERNICA Njemačka.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 7.5 cm sign. izvedba: Griesbach i Knaus bronca. uređene 1926. MUO 14884 A.K.K. lakirana.3 A. 221 124. 121. Jozo Turkalj FIGURE Zagreb.5 cm. mramor vis. MUO 16761 A. Zagreb A.

šećernica vis. vilica 21. tučeno. i proizvođački žig privatno vlasništvo. bezbojno staklo mlinčić vis. 13. U restoranu su 28.8 cm. 30.7 cm. promjer 44 cm. PRIBOR ZA JELO IMPERIAL Beč. alpaka. hvataljka za šećer 11.K.5 x 21 cm.3 cm. C.8 cm. iskucana.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.3 cm.4 cm. kantica vis. / RUDOLF GOSPODARIĆ / 1933.5 cm. Zagreb. 7.K.5 cm. šećernica vis.5 cm. Dubrovnik A. Vladimir Šarić. stalak za sol.222 126.K. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Berndorf posrebrena alpaka. 15 cm. MUO 49690/1-4 Na kantici za kavu gravirano: H. Zagreb Na predmetu gravirano: PRELAZNI PEHAR / OVOMALTINE / PRVAKU ZAGREBA U / KAJAK SAMCU / 1931. posuda za serviranje meko kuhanog jajeta vis.3 x 6. promjer otvora 12. nož 25 cm. vrčić za mlijeko vis. kovano žigovi: uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. 1930-ih izvedba: V. vilica za ribu 18.5 cm žigovi: žig tvrtke privatno vlasništvo. 127. čajnik 10 x 16 x 8. 6. promjer 4. promjer baze 12. širina 17 cm. kolovoza 1936. promjer 5. posudica za šećer u kocki vis.2 A.8 cm.5 cm. vilica za desert 13. kantica vis. hvataljka za serviranje 19. 7. vilica za voće 15.5 x 18 x 10 cm. / FRAN KOŠĆAK / 1932. žlica 21.dio opreme Restorana Luke Šarića. promjer 11. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Sandrik posrebrena alpaka vis.5 x 17 cm žigovi: ALPACCA Muzej za umjetnost i obrt. palisander vis. KALEŽI Zagreb.K. šibičnjak vis.7 cm.4 cm žigovi: BERNDORF vl. Iz posjeda obitelji zagrebačkog gradonačelnika Vjenceslava Heinzela. lopatica za sir 19. širina 22. STALAK ZA JAJE . 2. POKAL PRELAZNI PEHAR OVOMALTINE Austrija. 23.5 cm. žlica za serviranje kreme 21.5 cm.3 cm. 133. 7.K.3 cm. promjer baze 11 cm. bezbojno staklo. K. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . 1.4 cm.7 x 3 cm. kutlača za juhu 31. 134. oblikovanje: Ivo Kerdić mjed. stalak za čačkalice 6. ranih 1930-ih izvedba: Christofle (Orfévrerie Gallia) mjed. kutlača za umak 19. posuda za juhu 8 x 14 cm. Dubrovnik Austrija. tiješteno. Zagreb A. ZDJELA Beč. palisander pladanj širina 52 cm. A. nož za jelo 26.5 cm žigovi: HACKER vl. žlice za serviranje 26 cm.8 cm.7 x 3.7 cm žigovi: SANDRIK AS vl. Dubrovnik Njemačka. i proizvođački žig žlica za jelo 21 cm. A. posrebrena. promjer 11. S.1930.8 cm.5 cm.5 cm. A.3 x 15 x 8.K. oko 1920. vilica za serviranje ribe 22. 1920.8 cm.3 cm.3 cm. 11 cm. STOLNO POSUĐE I PRIBOR . tvornica za izradu srebrnine srebro. oko 1930.K. 132. 128. promjer 24 cm žigovi: austrijski žig za srebro nakon 1922. štipaljka vis. promjer 8.5 cm. Vladimir Šarić. .K.4 cm x 9. vilica za puževe 15. / KONAČNO OSVOJEN / 1935 / JOSIP ZIDARN A. promjer 11. širina 22. Dub srebro. 14. 130.1 cm. Vladimir Šarić. žličica za kavu 14.7 cm. promjer baze 3. vlasnika dubrovačkog Restorana Šarić od ranih 1930ih. šećernica 9.3 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića. Dubrovnik Češka. SERVIS ZA KAVU Francuska. prije 1931. vilica za serviranje 26. MUO 16471/1..5 x 12 x 10 cm.5 cm. godine večerali Edward VIII. prije 1925.5 cm žigovi: uvozni jugoslavenski žig i austrijski proizvođački žig privatno vlasništvo. papar i čačkalice 11. 6.2 cm. lopatica za maslac 20 cm. 129.K.4 x 6 cm žigovi: WMF ALPACCA i RITTER Citro Patent vl. 135. pladnjić 25.5 cm. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Moritz Hacker posrebrena alpaka. izvedba: Aleksander Sturm. Dubrovnik A.K. Zagreb. 14 cm. Zagreb A. pribor za serviranje salate 24.5 cm.dio opreme Restorana Luke Šarića. vilica za jelo 21 cm. Dubrovnik Na pojedinim predmetima gravirani su inicijali LŠ.3 cm. MLINČIĆ ZA PAPAR I ŠTIPALJKA ZA CIJEĐENJE LIMUNA . Dubrovnik Austrija. vrčić za mlijeko vis. / JOSIP ZIDARN / JOSIP ZIDARN / 1934. SERVIS ZA KAVU Austrija.5 cm x promjer 5 cm. nož za predjelo 21. / VI 1925 u Maksimiru. stalak za čačkalice 2. lopatica za ribu 29 cm privatno vlasništvo.4 cm. Dubrovnik A. bezbojno staklo. Cvijetni korso 11. kasnih 1920-ih izvedba: tvrtka Württembergische Metallwarenfabrik posrebrena alpaka.dio opreme Restorana Luke Šarića. 131.5 x 7. Zagreb Pribor za 12 osoba sastoji se od 117 dijelova. posrebrena kantica vis. nož za ribu 21 cm. brušeno kantica za kavu 24.3 cm.5 x 9.3 cm. vilica za predjelo 18.5 cm. lopatica za kolače 27 cm.. strojno kovana. 7. širina 12. Vladimir Šarić. i Wallis Simpson prilikom krstarenja Jadranom. štipaljka za cijeđenje limuna 2. gravirana vis. inicijali Luke Šarića. gravirano vis.7 cm.5 cm. 17. brušeno sosijera 7 x 16.1 cm. .8 cm. stalak za ulje i ocat 21. ranih 1930-ih oblikovanje: Otto Prutscher izvedba: tvrtka Josef Klinkosch srebro.

promjer gornje polukugle 22 cm. 142.8 cm. promjer 10. kasnih 1920-ih oblikovanje i izvedba: Hagenauer Werkstatt bronca.7 cm žigovi: njemački žig za srebro i uvozni jugoslavenski žig 1922. oblikovanje: Stjepan Planić bakar. izvedba prije 1940.5 cm. A. izvedba: tvrtka Srebro (?) srebro. porculan vis. 140. Zagreb. 1930-ih mjed i bakar.4 cm. strojna izrada 2. Zagreb. MUO 16909 A.. 1935. 146.K. Zagreb A.K. celuloid (?). 43 cm. drvo 11. kovano. iskucano vis. oko 1930. srebro.3 cm žigovi: izvozni austrijski žig za srebro nakon 1922. oblikovanje: Rene Lalique za Roger et Gallet Paris aluminij. oko 1925. .4 x 5. MUO 43610 A.4 x 2.. inicijali SG Muzej za umjetnost i obrt. TABAKERA Beč.K. privatno vlasništvo. .K. širina 24. . mjed poniklana vis. 13 cm.1937.K. POKLOPAC DOZE ZA PUDER Francuska.. 144. Zagreb A. kromirano 23 x 22 cm Muzej za umjetnost i obrt. SVIJEĆNJAK Zagreb. izvedba: Sigmund Guttmann srebro. MUO 5573 A. promjer baze 6.5 cm.9 cm žigovi: jugoslavenski žig za srebro nakon 1933. 138. uvozni jugoslavenski žig nakon 1933. MODEL AVIONA DEWOITINE D I model iz 1922.5 cm vl. 1922.3 x 7. lijevana vis. TABAKERA Njemačka.K. Zagreb. . PRIBOR ZA MANIKIRANJE Francuska ili Njemačka. godine. A.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 145. SVIJEĆNJAK Beč.5 x 38 cm privatno vlasništvo. 141. Zagreb A. investitora Guština i Prestina. Zagreb Luster je dio originalnog uređenja stana iz Planićeve “vile s dva stana” na Jabukovcu 22. promjer baze 23. emajl 1 x 10. oblikovanje: Cvjetko Pećar izvedba: Ferdo Rosić željezo. 37 cm.1933. Vitomir Andrija Bulaić.136.2 cm. . 58. željezo 8. 88 cm.4 x 7. obojeno. 1932. poniklana mjed. SVIJEĆNJAK Zagreb. 143. 223 137. STOLNA SVJETILJKA Njemačka.. promjer baze 17. poniklano. i proizvođački žig privatno vlasništvo.K.1933. emajl 8 x 4. promjer sjenila 59 cm Zbirka Jura Gašparac.1941. 139.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb A. orahovina vis. nazvan prema projektantu Emileu Dewoitineu.8 cm sign. 1933. Zagreb iz 1931/32. SVJETILJKA Zagreb (?).5 x 23. promjer sjenila 30. MUO 14916 A.: wHw i MADE IN AUSTRIA privatno vlasništvo. oblikovanje: Karl Trabert izvedba: Schanzenbach & Co željezo. Zagreb.K. Zagreb A.K. promjer sjenila 27 cm Zbirka Jura Gašparac. 1923.K. poniklano.K. promjer baze 10. Zagreb Model jednokrilnog borbenog aviona iz 1922. 1933. LUSTER Zagreb. drvo.

154. bakelit 17.K.BROŠ (?). 1925. MUO 25142 A. poniklana. IGLA . PRSTEN (?).5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 34911 A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 44786 A. oko 1920. Zagreb. Zagreb. Dubrovnik A. 153. . 149.K. zlato. oko 1935.6 x 1.3 cm žigovi nejasni privatno vlasništvo. A. PRSTEN (?).8 x 1. Dubrovnik A. S ATOVI 224 148. OGRLICA Austrija (?).2 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.3 x 1. .K.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 25143 A.147. briljanti dulj.7 x 3. 1930-ih platina. PRSTEN Zagreb (?). platina.K. mjed. OGRLICA Zagreb (?). platina. Zagreb. bakelit (?) 13 x 10.K. briljanti promjer privjeska 3 cm Muzej za umjetnost i obrt. obojena. srebro. stakleni kamenčići privjesak 6. Zagreb. oko 1930. dijamanti. oko 1930. briljanti pločica 1. TORBICA Francuska. posrebrena legura. dijamanti pločica 1. pletena. MUO 49333 A. TORBICA Francuska.1930. smaragd pločica 1. platina. . 1925.K.5 cm žigova nema privatno vlasništvo. 7 cm žigova nema privatno vlasništvo.K.5 x 10. Dubrovnik Nabavljeno u trgovini Antuna Linardovića u Dubrovniku. biseri.1930.K. 151. oko 1930. 152. zlato. 150. pletena. mjed.

oko 1930. oko 1930.7 x 6 cm privatno vlasništvo. MUO 28193 V.5 cm sign. Zagreb. 157.4 cm žig za srebro za Beč nakon 1922. za 14 karata.7 x 4 cm Muzej za umjetnost i obrt. ostaci žuto toniranog laka. Zagreb. aluminij.1 x 7 cm sign. metalna legura. 158. tvornica: Mofém mjed.5 x 19.8 x 2. STOLNI SAT S BUDILICOM vj. pozlaćeno srebro. 167.P.na mehanizmu (švicarski mehanizam. posrebrena. Zagreb. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka (?). zlato. za 18 karatno zlato Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925.SAT I DVA SVIJEĆNJAKA Francuska. oko 1930.L. lijevana bronca. MUO 18123 V. Beaucourt mramorni oniks. Zagreb V. oko 1925. Švicarska.3 x 40 x 14. mjed. Swiss made fifteen 15 jewels .: Japy frères & Cie Gde med. lijevana. jantar promjer 5 cm.L. mramorni oniks. mehanizam: Japy frères. mramor. MUO 25169 V. staklo 48. MUO 30503 V. 160.-1934. MUO 22759 V.: Mofém .P. 165. oko 1930..na brojčaniku.: Japy Freres. mjed.: Nivram (Marvin obrnuto). staklo vis. 162.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.P. Zagreb.P. 164. SAT S FIGUROM PSA vj. do 1934. mjed. Zagreb. staklo.L.L. zlato.L.5 x 37 x 9. MUO 26626 V.KRONOGRAF SABINA Švicarska. oko 1930. Francuska. metalna legura. promjer baze 12. lijevana. . bakelit. mramorni oniks.L. duljina lanca 12. oko 1920. ŽENSKI RUČNI SAT ROAMER Solothurn. oko 1930. Zagreb. SAT SA STUPOVIMA Francuska.P. KAMINSKA GARNITURA . staklo 21. oko 1925. Zagreb.P. DŽEPNI SAT S LANCEM Schaffhausen. oko 1925. Cie Gde med d’honneur na platini Muzej za umjetnost i obrt.155.8 x 24. Zagreb.: Sabina .7 cm žigovi za predmete izrađene u Švicarskoj od 1880. MUO 42757 V. Zagreb. žig za švicarski rad od 1880. Francuska.L. 225 161. metalna legura. broj mehanizma 831146 Muzej za umjetnost i obrt.L. MUO 29736 V. kromirana 11 x 10 x 2. staklo promjer: 4. 30 cm. SVJETILJKA SA SATOM-BUDILICOM Mađarska.: Roamer Swiss made . 159. Muzej za umjetnost i obrt.7 x 12 cm. Švicarska. staklo sat: 34 x 37. Zagreb V. tvornica: International Watch Company. d’honneur na platini mehanizma Muzej za umjetnost i obrt. metalna legura. kromirana.5 cm sign.P. DŽEPNI SAT MARVIN La Chaux de Fonds. kalibar 624) Muzej za umjetnost i obrt.L.3 cm sign. poniklana.P.L.L. MUO 26625 V. tekstil 1. broj kućišta 857750. MUO 41083 V. metalna legura.P. MUO 49208 V. oko 1930.P.na brojčaniku. koža promjer 4 cm sign. mjed. kromirana 13. STOLNI SAT kućište: Beč. emajl 5 x 8. Švicarska. 166. 156. briljanti. Zagreb. kromirana 15. svijećnjaci: 13 x 10 x 7. International Watch Co Schaffhausen . poniklana.P. staklo. mehanizam: Švicarska.L. kromirana.: TR (u štitu) AS 624 .P. koža 2 x 3. djelomično posrebrena.L.5 cm sign. poniklana. RUČNI SAT . mehanizam: Japy frères bijeli i smeđi mramorni oniks. srebro.na brojčaniku i na zaštitnom poklopcu. STOLNI SAT S BUDILICOM Njemačka.2 cm sign.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. gijoširano. emajl.na mehanizmu Muzej za umjetnost i obrt. legura cinka.. 163.na brojčaniku Muzej za umjetnost i obrt.P. bakrena legura. lanac: zlato. Zagreb. mjed.na brojčaniku Kolekcija Vela  Žagrović. RUČNI SAT ELLY WATCH s digitalnim pokazivanjem vremena mehanizam: Ebauches Trust. non magnetic Swiss made . oko 1930. metalna legura.. Švicarska.

Zagreb. MUO 27030 K. KAVANA.d. br. litografija tisak: Litografija Kr. Josip Seissel PLAKAT POMOZITE STUDENTIMA Zagreb.K. 1925. 1924. 1925. GZP 46/1999 . 1924.V. tiskare u Zagrebu 1255 x 955 mm Grafička zbirka NSK. oko 1920. Radovan Tommaseo PLAKAT KONGRES UDRUŽENIH JUGOSLAVENSKIH GLUMACA U ZAGREBU Zagreb. GZP 49/1999 173. Otto Antonini PLAKAT KLUB.B. tisak: Vaugirard.dizajn 226 168.K. Charles Loupot PLAKAT RAOUL CITROEN Pariz. 1925. 176. inv.. Pariz 602 x 394 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 28859 K. 169. akvarel.S. Zagreb. tisak: Crété.V. 2892 G. Beograd. zem. Zagreb. PLAKAT NOĆ VESELIH KRABULJA Zagreb. tuš. Zagreb. KABARET Zagreb. 170. olovka na papiru 318 x 268 mm Narodni muzej. Josip Seissel (Jo Klek) PLAKATI 1925. MUO 20626 /1 K. br. litografija 835 x 685 mm Muzej suvremene umjetnosti. litografija 945 x 633 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. 1920. litografija tisak: Rožankovski i drug d. MUO 20625/1 K. Robert Bonfils PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. Zagreb. 172. Zagreb 1260 x 950 mm Grafička zbirka NSK. 1170 .V. litografija 160 x 322 mm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. Radovan Tommaseo PLAKAT SPLITSKE TOPLICE Split. inv. Zagreb.S. Emile Antoine Bourdelle PLAKAT EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS litografija Pariz. 171. MSU 3019 K. 174. 175. Zagreb. litografija 1590 x 1195 mm Muzej za umjetnost i obrt.V.III V. Pariz 600 x 396 mm Muzej za umjetnost i obrt.

Zagreb 945 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 1002 x 712 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1924.d.V. Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Božidar Kocmut PLAKAT XIV. Tomislav Krizman PLAKAT IZLOŽBA “DJELA” Zagreb. Pavao Gavranić PLAKAT LIMONADA VERO Zagreb. Ljubo Babić PLAKAT ZABAVNO VEČE S PLESOM Zagreb. br. Pavao Gavranić PLAKAT VALET ČISTIONICA I BOJADISAONICA Zagreb. Luka Šeremet PLAKAT IZLOŽBA CENTRALNOG PRESSBIROA Zagreb. 184. 1926. Zagreb. Shoesmith PLAKAT ROYAL MAIL LINE Velika Britanija. litografija tisak: Lit. oko 1930.K. V.IV V. litografija tisak: Jugoslovenska štampa d. MUO 7711 K.1929. Zagreb K. br.K.V. MUO 23348 K. 185. Zagreb 942 x 622 mm Kabinet grafike HAZU.K . Otto Antonini PLAKAT ZA ILUSTRIRANI TJEDNIK SVIJET Zagreb.d. Kenneth D. br. Zaklade tiskare Narodnih novina. 188. 1117 . V. inv. litografija u boji 760 x 566 mm tisak: TIPOGRAFIJA DD ZAGREB Muzej grada Zagreba. Zagreb. linorez tisak: (linorez) Novinska štamparija 951 x 628 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. Vladimir Mirosavljević PLAKAT OSVAJAČI OCEANA / BREMEN Zagreb. inv. V. 180.V.177. . 1935. Vladimir Mirosavljević PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. litografija 951 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb.K. 1930-ih litografija 1005 x 625 mm privatno vlasništvo. 1930. 1930. MUO 23346 K. Zagreb. offset tisak: Tipografija d.V. MGZ 51119 Ž. .K. 1930. GZP 44/2009 183. MUO 7710 K. 181. 1929. litografija tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 950 x 639 mm Muzej za umjetnost i obrt. 179. MUO 23353 K.d. Zagreb. 1927.1935. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina 952 x 626 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 178. 1121 . 187. inv. litografija tisak: Tipografija d. Zagreb 1125 x 955 mm Grafička zbirka NSK. Ljubo Babić PLAKAT I. 186. 940 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. 227 182. Zagreb.K. 1927.K .. 1113 . Vladimir Mirosavljević PLAKAT STUDIO GUSSICH-FELLER Zagreb. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb.IV V. Zagreb.IV V. MUO 19952 K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 990 x 698 mm Muzej za umjetnost i obrt.

1930. litografija tisak: Offsetni tisak Jugoslovenske štampe d. Zagreb. litografija 501 x 354 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. br. 1931. 1935.d. Z. V. MUO 23345 K. 1936. 198.K.K. ZAGREB Kabinet grafike HAZU.k. br. 1930. Atelier Tri PLAKAT MARSELJEZA Zagreb.228 189. na prikazu g. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 952 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23360 K. 1930. Zagreb. Atelier Tri PLAKAT KRZNARIJA SISCIA Zagreb. inv.1940. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 634 mm Muzej za umjetnost i obrt. Sergije Glumac PLAKAT HOTEL “ERIKA” Kranjska gora. Zagreb 952 x 635 mm sign. Narodnih novina.II V. .V. MUO 23359 K. offset tisak: Tipografija d. Zagreb. Zagreb. Zagreb 968 x 686 mm Kabinet grafike HAZU. Atelier Tri PLAKAT ERKA Zagreb.K.1940.V. Oton Postružnik PLAKAT IZLOŽBA SUVREMENE FRANCUSKE UMJETNOSTI Zagreb.1935.k.: TIPOGRAFIJA D. Zagreb. litografija tisak: Lit. 197.I V. 194. Zagreb. inv.D. Atelijer Tri PLAKAT SHELL TOX Zagreb. MUO 8310/10 K. V. 1930. . . Atelier Tri PLAKAT KRANJSKA GORA Zagreb.: s. inv. Pavao Gavranić PLAKAT LIKERI TVORNICE POKORNY Zagreb. 193.d. 191.V. 88 . . litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 951 x 628 mm Muzej za umjetnost i obrt. ispod teksta d. V. 1929. 192. . MUO 28978 K.d. Atelijer Tri PLAKAT TILDEN Zagreb. Zagreb 1180 x 855 mm Muzej za umjetnost i obrt. litografija 300 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1136 . 1935. 1930.1940. offset tisak: Lit.V. 196.K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.1940. MUO 23361 K. 195. Zagreb 1128 x 849 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb. MUO 8310/13 K.IV V. 190.l. Zagreb. Sergije Glumac PLAKAT ODJEĆA FRIEDMANN Zagreb.K. z/t Narodnih novina. Zagreb. t. br. . 1115 .g.K.

br. MUO 23349 K.1940. br. akvarel na papiru 360 x 270 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. 203. Atelier Tri PLAKAT MOBILOIL Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6. Atelijer Tri PLAKAT THE RAPTOR TYRE Zagreb. Sergije Glumac PLAKAT XII. 204. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 1938. MUSTERMESSE ZAGREB Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 1935. 206. olovka. K. inv.V. MUO 8310/15 K. 1926. tuš. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT 6.V. 229 207. 1930. Atelier Tri PLAKAT KODAK Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. K.1940. Sergije Glumac PLAKAT 29. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 1120 x 735 mm Muzej za umjetnost i obrt. tuš. Zagreb. akvarel. . Atelijer Tri PLAKAT FOTO IZLOŽBA Zagreb. 1931. 209.199. V. V. inv. . Zagreb. 1929. 228-II V. br. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1926.d. MUO 35174 K. tuš. Zagreb. K. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 954 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt.1940. Atelijer Fortuna LETAK 6. Atelier Tri PLAKAT S / S KRALJICA MARIJA S / S PRINCESA OLGA Zagreb.1940. litografija u boji tisak: Rožankowski i drug d. olovka. 1937. Zagreb. tempera na crnom papiru 323 x 248 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. .V. Zagreb 947 x 630 mm Kabinet grafike HAZU. V. 201. K. .D. 29-II V. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 700 x 502 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926. offset 947 x 612 mm tisak: TIPOGRAFIJA D. litografija tisak: Tipografija d. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. MUO 23351 K. MUO 23362 K. 1597 V. . akvarel na papiru 360 x 275 mm Arhiva Zagrebačkog velesajma K. Zagreb. 200. 205. 955 x 632 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1926. 208. V. K.V. offset tisak: Litografija zavoda tiskare Narodnih Novina. 202. Zagreb. ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. inv. litografija tisak: Jugoslavenska tiskara Ljubljana 950 x 630 mm Muzej za umjetnost i obrt. ZAGREB Kabinet grafike HAZU.V. olovka. 210. 299 x 229 mm Kabinet grafike HAZU. Zagreb.d. MUO 23352 K. 1926. Zagreb. K. 1930.

1935. 1930. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BOŽIĆNI DAROVI Zagreb. V. 1930. tuš. tuš. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec siječanj) 1928. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. 1928. Zagreb K. MGZ 8890 Ž. 223.K. 1926. 222. 220. Ivana Koka Tomljenović Meller FOTOGRAFIJA PREDLOŠKA ZA PLAKAT MEINL Zagreb. Zagreb K. 219..V. 215. Zagreb. Zdravko Savić Gecan. . MGZ 8896 Ž. akvarel.V. Anka Krizmanić SKICE ZA ILUSTRACIJU ČASOPISA REKLAMA Zagreb. 1926.211. 1929. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba.V. olovka na papiru 327 x 250 mm Muzej za umjetnost i obrt.K. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA POLEĐINU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” Zagreb.K. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ZAGREBAČKI ZBOR Zagreb. 217. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. 1928. akvarel na papiru (otvor) 340 x 260 mm Zbirka Kovačić . kombinirana tehnika (otvor) 245 x 190 mm vl. Sergije Glumac PREDLOŽAK ZA PLAKAT ŠKOLA RITMIČKE GIMNASTIKE Zagreb. MUO 29526-2 K. 216. 230 212. MUO 49758 K. akvarel. akvarel. Zdravko Savić Gecan. 1928.V. akvarel na papiru 322 x 218 mm Muzej za umjetnost i obrt.V. Zagreb K. . Otto Antonini PREDLOŽAK ZA ILUSTRACIJU JADRAN FILM Zagreb.1935. 218. MGZ 8887 Ž.V. tempera na papiru 278 x 245 mm Muzej grada Zagreba.K. MGZ 8891 Ž. 213. Zagreb. olovka.T.. MGZ 39656 Ž. olovka. suvremena presnimka iz originalnog c/b negativa 500 x 600 mm Muzej suvremene umjetnosti. 214. 1926. tuš na papiru 285 x 200 mm Muzej za umjetnost i obrt. . tuš. Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  SLIKARSTVO I GLAZBA / NA “VRHUNCU KULMINACIJE” .K. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. kombinirana tehnika (otvor) 240 x 185 mm vl. MUO 29526-1 K. Sergije Glumac PREDLOŽAK BROŠURE / PLAKATA 1000 OTOKA NA JADRANU 1930-ih kolaž. 1930. Vilko Gecan PREDLOŽAK NASLOVNICE ČASOPISA THE DANCE (za mjesec veljaču) 1928. 221. Zagreb. tuš na papiru 275 x 207 mm Muzej za umjetnost i obrt. MSU 2467-doc L. MUO 35175 K. akvarel.Mihočinec. Zagreb. Zagreb. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  BERAČICA CVIJEĆA Zagreb. tempera na papiru 355 x 250 mm Muzej grada Zagreba.

MUO 8305/17 K.V.224. 1929. 226. 230. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA PLAKAT GOLF  KLUB ZAGREB Zagreb. . 232. V. MGZ 9389 Ž. tempera na papiru 345 x 245 mm Muzej grada Zagreba. Z. V. 1931.V. V. Atelier Tri OMOTNICA MAPA Zagreb. tempera na papiru 350 x 250 mm Muzej grada Zagreba. kolaž na papiru 660 x 390 mm Muzej grada Zagreba. Atelier Tri LISTOVNI PAPIR MAPA Zagreb. Zagreb. MGZ 8897 Ž.Z. crtež. Atelier Tri OVITAK ZA JELOVNIK S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. 1935. MUO 8307/32 K. 295 x 225 mm Muzej za umjetnost i obrt. MGZ 51118 Ž. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET NEBODERI  SIMBOL AMERIKE Zagreb. X 1930 Zagreb. 227. 1929. / MEDJUNARODNI AVIJATIČKI MEETING 24. V.  25. 231 225. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  IZLOŽBA ŠTAMPE IV. Otto Antonini PREDLOŽAK ZA NASLOVNICU ČASOPISA SVIJET  MEDJUNARODNA AVIJATIČKA IZLOŽBA 14. BORONGAJ Zagreb.  25. X  XIII.K. 229. knjigotisak 228 x 122 mm Muzej za umjetnost i obrt. tempera na papiru 343 x 246 mm Muzej grada Zagreba. V. 1930. Zagreb. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb. Atelier Tri BROŠURA S / S KRALJICA MARIJA Zagreb.K. 1935. MUO 8306/10 K.1940.1940.1940. Zagreb. . 228. MUO 8306/09 K. . olovka.K. 1931.V. MUO 8307/33 K.K. olovka. Zagreb. Zagreb. 124 x 155 mm Muzej za umjetnost i obrt. 245 x 134 mm Muzej za umjetnost i obrt. 231. 1930. . 1929. MGZ 9414 Ž. knjigotisak 228 x 124 mm Muzej za umjetnost i obrt.

bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51105 Ž. Capriotti 240 x 189 mm Muzej za umjetnost i obrt. Br. 10 Zagreb.d. ČASOPIS REKLAMA. HRV.725 . BROŠURA HOTEL THERAPIA HOTEL MIRAMARE CRIKVENICA Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. K. V.d. Br. 1935. Zagreb. izdavač: “Tipografija” d.d.4 Zagreb. MUO 49759 K. TENNIS. Otto Antonini OVITAK ČASOPISA SVIJET . 12 Zagreb. 239. K. Zagreb.V. litografija. Zagreb offset. knjigotisak tisak: Tipografija d. Zatvoreno spremište. Zagreb.d. BROŠURA HOTEL / AMBASSADOR Split. . 1928.1940.NOĆNI ŽIVOT U ZAGREBU. MUO 49753 K. 1929. 244. K.NA TERASI GRADSKE KAVANE. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . .1940. Br.25. BROŠURA BRIONI Rim. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51100 Ž. knjigotisak tisak: Stab. izdavač: “Tipografija” d. 10 Zagreb. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . Br. K. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51102 Ž. 1937. 240. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51103 Ž. izdavač: “Tipografija” d. Zagreb offset. Zagreb offset. 235. AUTOMOBILSKOG KLUBA 1906  1931. 4 Zagreb. izdavač: “Tipografija” d. 245. 1929.d. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51104 Ž. 237.d. Zagreb. K. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51101 Ž.d. Zagreb offset. Zagreb offset. Zagreb. 1932. 12 Zagreb. Br.1940. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51098 Ž.d.d. 243.MRTVA PRIRODA S VAZOM I VOĆEM. 1929. 1937. izdavač: “Tipografija” d. 2 Zagreb. MUO 49754 K. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . K. Zagreb offset. sign. 1932. br. knjigotisak 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt. 238. Br. 19 Zagreb. V. Br. 1. 210 x 102 mm Muzej za umjetnost i obrt.PREDAH U BARU NA KUPALIŠTU. 241. 90. MUO 49755 K. 1927. KONJIČKE UTRKE. bakrotisak 350 x 250 mm MGZ 51097 Ž. 242. knjigotisak 280 x 205 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica.d. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET .1940. BROŠURA PARK HOTEL MATKOVIĆ SPLIT Zagreb. knjigotisak. 1931. Zagreb offset. . Grafico F. izdavač: “Tipografija” d. 1937. GODIŠNJICA I. K. Zagreb 162 x 100 mm Muzej za umjetnost i obrt. K.SKOKOVI U VODU. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET . izdavač: “Tipografija” d. 1931. bakrotisak tisak: Tipografija d.233. Zagreb offset. 17 Zagreb. V. Br. 232 234. Otto Antonini NASLOVNICA ČASOPISA SVIJET ZAGREBAČKI ZBOR / SMOTRA NARODNO STILIZIRANIH TOILETA.INTERIEUR MODERNOG AMERIČKOG DOMA. . 236.

knjigotisak 318 x 236 mm Muzej suvremene umjetnosti. 1932. ČASOPIS GRAFIČKA REVIJA (6 komada) Zagreb. 4918 Pariz. 1922. N.1930. Zagreb. HMT 1011 M. 1935. MSU 2395 K. knjigotisak 233 x 160 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 256.N.1929.232 247.V. nakladnik: Savez grafičkih radnika Jugoslavije u Zagrebu tisak: Zaklada tiskare Narodnih novina 308 x 231 mm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 1919. knjigotisak 265 x 212 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. Zagreb. 252.V. Zagreb.V. . B. Zagreb. . 1922. Zagreb. Zatvoreno spremište.I. ČASOPIS KRITIKA Zagreb.V. litografija.G. knjigotisak tisak: S.d. 1920. Zagreb. 1923. knjigotisak. Zatvoreno spremište. 4917. br.246. KNJIGA Adela Milčinović: SJENA oblikovanje korica: Deša Milčinović oblikovanje naslovnice: Ljubo Babić Zagreb. 249.848 248. zlatotisak. 190 x 140 mm Zbirka Jura Gašparac. 2618. 257. vlastita naklada tisak: Hrvatski štamparski zavod d. sign. knjigotisak 309 x 235 mm Muzej za umjetnost i obrt. sign. Zbirka tiskane građe. Zagreb. br. 253.V. 1936. MUO 8308/25 K. 254. Ljubo Babić PANO S OTISNUTIM STRANICAMA KNJIGE L. ČASOPIS SIGNALI. MUO 43487/1 K. 86. Zagreb. Dragan Aleksić ČASOPIS DADA TANK NO. KNJIGA Lafcadio Hearn: LOTOS Leipzig. 255.A. Ljubo Babić KNJIGA HRVATSKA GRAFIKA DANAS 1936 Zagreb. S. V. 1937. 1 Zagreb. 250.V. tisak: Buchdruckerei von Oscar Brandstetter 190 x 130 mm Muzej za umjetnost i obrt. . già Barabino & Graeve 330 x 240 mm Hrvatski muzej turizma. MUO 7735 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. knjigotisak 660 x 500 mm Muzej za umjetnost i obrt. 233 251. Zagreb K. inv. ČASOPIS ZENIT Beograd. Knjižnica K.A. 1940. Zagreb. ČASOPIS ILLUSTRATION.K. MSU 1012/17-18 J. J. Tolstoj: NARODNE PRIČE Zagreb. Knjižnica. Zagreb. K. knjigotisak 238 x 170 mm Nacionalna i sveučiliška knjižnica. 1922. N. MUO 20853/1 K. 1921. 1 -17/18. Atelier Tri NASLOVNICA ČASOPISA JUGOSLOVENSKI TURISTA Zagreb. knjigotisak tisak: Imprimerie de L’Illustration 380 x 285 mm Muzej za umjetnost i obrt. knjigotisak 345 x 240 mm Muzej suvremene umjetnosti. 90. MONOGRAFIJA BRIONI Genova.

Zagreb. Knjižnica.V. 15 K. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 266. 260. Wien VI naklada: Edition Slave. Knjižnica. Zagreb. sign. 17 K. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: PIERROT ILO Zagreb. sign. Zagreb. Ivo Tijardović LOULOU LA LANGUIDE Beč. Wien VI naklada: Edition Slave. Ivo Tijardović B. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1921.V.V. 259. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: PREDIVO JE PRELA Beč. 263. tisak: Gesellschaft für graphische Industrie. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. vlastita naklada 320 x 250 mm Hrvatski glazbeni zavod. Ivo Tijardović GISELA BECK: MINUET Beč. 261. Wien VI naklada: Mozarthaus. Wien VI naklada: Edition Slave. 1921. 267. Wien VI naklada: Edition Slave. 32 K. Zagreb.234 258. sign.V. sign. Zagreb.V. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. sign. .V. Knjižnica.V. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 35 K. sign. 29 K. 20 K. Ivo Tijardović ESITATION DALMATE Beč. sign. Zagreb. Ivo Tijardović VIKTOR PARMA: ZLATOROG Beč. 1921. 24a K.V. Ivo Tijardović STEVAN ST. 23 K. sign. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović PETAR KONJOVIĆ: PSALAM / PSAVME Beč. Wien VI naklada: Mozarthaus. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 1922. Knjižnica. Zagreb. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie.V. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. 1921. 48 K. Wien VI naklada: Edition Slave. Zagreb. Ivo Tijardović IVO TIJARDOVIĆ: MEIN SHIMMY Beč. Knjižnica. 1921. MOKRANJAC: TRI JUNAKA Beč. Knjižnica. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Knjižnica. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. sign.V. 264. Zagreb. 1922. 1921. Zagreb. Wien VI naklada: Mozarthaus. 265. Knjižnica. 13 K. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Ivo Tijardović VATROSLAV LISINSKI: BRODAR / LE MARIN Beč. 1921. 1921. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. PETROV: POTPURI BUGARSKIH NARODNIH PJESAMA Beč. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. 18 K. Wien VI naklada: Edition Slave. 268. Wien VI naklada: Edition Slave. 269. tisak: Gesellschaft fur graphische Industrie. Zbirka arhivske građe K. sign. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod. Wien VI naklada: Edition Slave. Ivo Tijardović JESENSKA PJESMA Beč. 262. Wien 340 x 270 mm Hrvatski glazbeni zavod.V. Knjižnica. Knjižnica. 1925.

Udine 139 x 91 mm Hrvatski muzej turizma.270. inv. Opatija / Cesare Capello. Milano 87 x 138 mm Hrvatski muzej turizma. Zbirka razglednica. V. ranih 1920-ih litografija naklada: Čaklović. 277. UZORAK TAPETE Austrija. Anđeo Nazlić. UZORAK TAPETE Austrija. 1920. Zagreb. MUO 23311 K. Zbirka razglednica. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1930. 275. bakrorez 420 x 600 / 570 x 765 mm Muzej grada Zagreba. bakrorez tisak: Imp. tisak. 279. Ljubo Babić DIPLOMA I. V. 282. 273. HMT 129 M. DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. Zagreb.Abbazia. K.. Diploma je dodijeljena Ivanu Meštroviću. 283. 1927. 1925. .K. ljepljeno na karton 275 x 433 mm Muzej za umjetnost i obrt. UZORAK TAPETE Austrija. tuš i akvarel na kartonu 107 x 160 mm Zbirka Jura Gašparac K. V. Zagreb 140 x 91 mm vl. MUO 7718 K. K. 1920-ih tisak 255 x 429 mm MUO 23315 K. Leblanc et Trautmann 420 x 600 / 570 x 765 mm 272. tisak: Tomasic & C. Jaulmes DIPLOMA EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DECORATIFS & INDUSTRIELS MODERNES Pariz. K. UZORAK TAPETE Austrija. V. litografija tisak: Litografija Zaklade tiskare Narodnih novina Zagreb 500 x 550 mm Muzej za umjetnost i obrt. ZAGREBAČKI BOŽIĆNI ZBOR Zagreb. Deša Milčinović DOPISNICE Kraljevica. Imp. Split 274. Ljubo Babić PANO S UZORCIMA KORICA ZA BILJEŽNICU Zagreb. V. SAVK-47 Diploma je dodijeljena Viktoru Kovačiću. V. Ivo Tijardović DOPISNICE Zagreb. 280. 1920-ih tisak 255 x 438 mm Muzej za umjetnost i obrt. . MUO 23313 K. Zagreb. litografija tisak: Lapina. 1920-ih tisak 240 x 360 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1925. 1920-ih tisak 478 x 492 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. UZORAK TAPETE Austrija. tisak: Grafiche Chiesa. MUO 7722 Pano je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. V. Zagreb K. 235 271. Louis Pierre Rigal (?) DIPLOMA „GRAND PRIX“ EXPOSITION INTERNATIONALE DES ARTS DÉCORATIFS ET INDUSTRIELS MODERNES PARIS 1925 Pariz. RAZGLEDNICA ABBAZIA prije 1935. 278.Stan arhitekta Viktora Kovačića. Zagreb. V. HMT 159 M. Zbirka . Zagreb.1925. V. 1925. V. MUO 23312 K. L. G. br. 281. 1925. Zagreb. Paris (unutar okvira) 480 x 590 mm Akademija likovnih umjetnosti.V. 276. 1920-ih tisak 298 x 440 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23314 K.

BOCA ZA GRANDE LIQUEUR CITY Zagreb.1929. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE ELEKTROFON 1920-ih željezni lim. Zagreb. 25. V. 295. olovka na papiru 335 x 423 mm Muzej za umjetnost i obrt. tisak vis. tuš na papiru 315 x 242 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. olovka na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. .1 x 24.1929. Elza Höcker NACRT ČAŠE Zagreb.4 cm Muzej Slavonije Osijek. 1927. K. papir.3 x 18. BOCE I UKRASNE POSUDE Zagreb. . Bočica za tekućinu za ispiranje usta tvrtke Odol d. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE LA VOCE DEL PADRONE Milano.9 cm Muzej grada Rijeke K. 293. Elza Höcker NACRT ČAŠA. 291. MSO-172666 R. oko 1930.4 x 1 cm Muzej grada Rijeke K. 236 296. tisak 4. tempera na papiru 324 x 425 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. 1927. 297. K. Zagreb. . NACRT SVIJEĆNJAKA Zagreb. . UZORAK TAPETE Austrija.1929. 285. SS Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. MUO 23610-01 288. prozirno lijevano staklo. 287.1929. željezo. poniklano. KUTIJA ZA GRAMOFONSKE IGLE TATJANA NEEDLES 1920-ih željezni lim. Zagreb. K. 1920-ih tisak 297 x 437 mm MUO 23316 K. crtež. MUO 23540 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt. V. 289. . B. papir.d. SKICA UKRASNIH POSUDA Zagreb. KUTIJA 1920-ih karton. Zagreb. B.1929. 1927. MSO-172683 R. BOČICA ODOL Dresden / Zagreb (?). KUTIJA STOCK REDOUTE Slavonska Požega (?). tisak 10. 290. NACRT ČAŠA Zagreb.5 cm Muzej Slavonije Osijek.2 x 3. MSO-164135 R. tisak 4. 292.2 cm Muzej grada Rijeke K.2 x 3.284. akvarel na papiru 180 x 315 mm Muzej za umjetnost i obrt.5 x 0. V. MUO 23612-05 sign. MUO 23610-05 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. Zagreb. K. 286. Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo.5 x 15.5 cm Muzej grada Zagreba. V.5 x 10. V.5 x 1. V. 1927. B. 1920-ih željezni lim. V. V. V. karton. olovka. . MUO 23611-01 Vjerojatno izvedeno u okviru zadruge Djelo. R-897 Boca likera tvrtke Pokorny. papir 3. tisak 4. MUO 18480/1 K. pluto.9 x 2.5 cm Muzej Slavonije Osijek. 3. papir.1925. oko 1935.7 x 4.6 x 3. Kornelija Geiger KUTIJA S POKLOPCEM Zagreb. . 1927. 1920. 294. olovka. Zagreb. 1920-1940. mliječno staklo.

br. Zagreb K. . 1938.C. 19 cm. 9 x 18 x 18 cm vl. kolaž na papiru 320 x 150 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih metal. V. d. 237 299. Zagreb.S. š. 8 x 9 x 9 cm. 1920-ih bukva.5 x 4. čelik 23 x 23 x 10. br.S. 25 cm. 301. 304. 309. RADIOPRIJAMNIK PHILLIPS Njemačka.3 x 9 x 9 cm.1925. 306. Zagreb K. metal. 1930-ih čelik. metal 11 x 13 x 7 cm Muzej za umjetnost i obrt. br. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. ČAJNIK S KUHALOM Njemačka.5 cm Muzej grada Rijeke. Zagreb.298. 1930-ih mjed. KUHALO ZA ESPRESSO KAVU Ferara.5 x 21 cm promjer zvučnika 45.E. MSO-159324/1. kasnih 1930-ih proizvođač: EPI AG kuhinjski porculan. 1920. 311. 1929. bojana crno. .B.-1928. V.br. MGR -G-24 N. 305.G.br. 1920.B. 1930. MGR-G-11 N.3 x 9 x 9 cm. 16. Zagreb. inv. proizvođač: M. MUO 18477/4 K.1931. bakelit 18 x 33.S. Njemačka. visina 280 mm vl. ELEKTRIČNI GRIJAČ Karlovy Vary. MGR-12516 N. 303. inv. STAKLENE POSUDE KUBUS Weisswasser.A Cotechini mjed. 62 cm Muzej Slavonije Osijek.B. 300.2 R. 1920.1925. MGR -G-12 N. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. Vitomir Andrija Bulaić.1925. bakelit 11. 17 cm Muzej Slavonije Osijek. čelik. uslojena furnirska ploča. GRAMOFON EDISON BELL PENKALA Zagreb. 1926. platno. Vitomir Andrija Bulaić. bakelit promjer 245 mm. 1920-ih masiv bukve. koža 29 x 35. 310. lim.A.5 x 55 x 22 cm vl.B. oko 1928.5 x 16 cm Muzej grada Rijeke. 1920.B. 5 x 18 x 18 cm. . . bukva. metal. MSO-T-183 R.S. 5 x 18 x 9 cm. V. V. 302. Berlin. . čelik. 312.B 307. V. oblikovanje: Wilhelm Wagenfeld izvedba: Lausitzer Glaswerke AG prešano staklo posude: 5.S. staklo. inv. USISAVAČ V 20 AEG . br. RADIOPRIJAMNIK MASTERTONE Perth. tekstil 45 x 45 x 112 cm Muzej grada Rijeke. AMBALAŽA ALGA SUŠAK Hrvatska (?). MUO 18477/7 K. inv. Australija. MUO 18477/8 K. -1935. 308. inv. Vitomir Andrija Bulaić K. bojana crveno. poniklano kantica: v. inv. akvarel na papiru 300 x 110 mm Muzej za umjetnost i obrt. V.5 cm Muzej grada Rijeke. staklo 89 x 70 x 32 cm Muzej grada Rijeke.7 cm Muzej grada Rijeke.S. MUO 47185 K. furnir oraha. 9 x 9 x 9 cm. V.Deutsche Werke A.B. MGR-G-20 N.B. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA HALJINU Zagreb. TINTARNICA PENKALA Zagreb. KABINET GRAMOFON HIS MASTER‘S VOICE Italija . tisak na limu 27.MGR-G-27 N. DŽEPNI GRAMOFON MIKIPHONE Švicarska.R. nikl v. Italija. Zagreb.

Zagreb. tuš. V. škarorez 310 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 23613-04 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Zagreb. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. oko 1925. Tereza Paulić PLES SILUETA Zagreb.V. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE I NR 2 SOLEIL Zagreb. Zagreb. Francuska. MUO 23613-06 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. 315. 328. tuš. K. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 3 SOLEIL Zagreb. olovka. 317. Zagreb V. 1936.1926. MUO 23613-01 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo.B. Zagreb. AUTOMOBIL PEUGEOT. olovka. 1920. Soscaux. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. škarorez 307 x 230 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. V. .1926. Zagreb. V. KOŠARICA Francuska. Zagreb.V.5 cm Zbirka Vela . MUO 21325 K. 319. V. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 2 SOLEIL Zagreb. akvarel na papiru 301 x 288 mm Muzej za umjetnost i obrt. akvarel na papiru 225 x 353 mm Muzej za umjetnost i obrt. 322. 327. olovka. akvarel na papiru 542 x 365 mm Muzej za umjetnost i obrt.Žagrović. Tomislav Krizman. oko 1925. 325. MUO 23613-09 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umjetničkog obrta Djelo. Francuska K.V. Zagreb. Ljubo Babić PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. 1927. Zagreb. 1927. MUO 26482 K. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. kolorirani crtež. V.V. Kornelija Geiger PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE SERIE II NR 4 SOLEIL Zagreb. Tereza Paulić PAR S KOŠAROM Zagreb. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. Zagreb. . 1920. Zagreb. . V. MUO 23598 K. 323. MUO 23600 Izvedeno u okviru udruženja za promicanje umijetničkog obrta Djelo. . K. 1920. 302 CABRIOLET Soscaux. MUO 18477-060 K. V. 1927. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. olovka. MUO 18477-061 K. Tomislav Krizman NACRT ZA VAZU Zagreb. 318.1929. 1927. tuš. tempera na papiru 400 x 300 mm Muzej za umjetnost i obrt. K. K.  1929. tempera na papiru 320 x 240 mm Muzej za umjetnost i obrt.8 x 45. akvarel na papiru 196 x 227 mm Muzej za umjetnost i obrt. 1920. Zagreb. 1925.  1929. olovka. oko 1925. izvedba: Peugeot.53 x 1. V.52 x 4. V. olovka. Zagreb. Francuska 1. 316. . MUO 26483/2 K. Zagreb. MUO 18477-154 K. kromirana mjed 12. V. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. akvarel na papiru 608 x 410 mm Muzej za umjetnost i obrt.1929. tuš 355 x 415 cm Muzej za umjetnost i obrt. PREDLOŽAK ZA OBLIKOVANJE TKANINE Zagreb. PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb. 1930-ih makassar ebanovina. 321. oko 1925. Zagreb.238 313.5 x 20. 324. 314. V. olovka. akvarel na papiru 602 x 510 mm Muzej za umjetnost i obrt.M. Otti Berger PREDLOŽAK ZA ĆILIM Zagreb.57 m Museé de l’Aventure Peugeot à Soscaux. 1927. 326. MUO 18477-062 K. MUO 23599 K. 320.

. vezivo pamučnim koncem dulj. MUO 23762 A.moda 329. Zagreb. til. . A. 334. A. HALJINA Karlsbad. VEČERNJA HALJINA Beč. 117 cm Muzej za umjetnost i obrt. baršun dulj. kreacija: Jean Patou svileni voile.Kl. Zagreb. titranke dulj. Zagreb. Zagreb. oko 1926. HALJINA Hrvatska. HALJINA Hrvatska (?). HALJINA Hrvatska. MUO 24011 A. MUO 12673 A. 130 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.Kl. oko 1930. lame. Zagreb. VEČERNJA HALJINA Pariz. HALJINA Hrvatska. lan. muslin dulj. . markizet.1921. svileni žoržet dulj. 332.Kl. 335. 1920. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. svila. 338. oko 1927. MUO 28883 A. titranke dulj.Kl. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. . 134 cm Muzej za umjetnost i obrt. 330.Kl. strojna čipka dulj.1932. Zagreb. 92 cm Muzej za umjetnost i obrt. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. OGRTAČ Pariz. 333. svila dulj. Zagreb. 337. biserne perlice dulj. Zagreb. 119 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.1934. MUO 11591 A. 1930. Zagreb. muslin dulj. MUO 49576 A. 1933. MUO 12730 Haljina je pripadala Matildi Hengl. 331.Kl.Kl.1935.Kl. MUO 49129 A. oko 1925. 1930. HALJINA Hrvatska.Kl. 128 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1920. MUO 12674 A. . MUO 12733 Ogrtač je pripadao Matildi Hengl. VEČERNJA HALJINA Pariz. muslin. 239 336. oko 1925.

staklene perlice. oko 1924. svilena strojna čipka. titranke dulj.1921. Hodovsky čija je teta Elizabeta (Jelisava) pl.339. 342. til. kombine dulj.Kl. oko 1927. perlice dulj. 347. MUO 35551 A. svileni til. MUO 49552/1-4 Dar Renate Kostenjak rođ. staklene perlice. A. Zagreb. HALJINA Pariz. Zagreb. Zagreb.Kl. 90 cm Muzej za umjetnost i obrt. HALJINA Hrvatska (?). supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. MUO 12229 Haljina je pripadala Blaženki Vasić udatoj Novak. Zagreb. . VEČERNJA HALJINA Venecija. kćeri draguljara Dragutina Vasića i supruzi književnika Vjenceslava Novaka. umjetni koralji dulj. bolero dulj. Zagreb. svileni žoržet. . 344. A. svila. Mesaroš rođ.Kl. 240 340. staklene perlice dulj. oko 1927. .1928. oko 1925. svila. titranke. svileni til. svila. 145 cm Muzej za umjetnost i obrt. vezivo dulj. VEČERNJA HALJINA Zagreb.Kl. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. oko 1925. Zagreb. . oko 1925. 341. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1927. 132 cm. hermelinsko krzno haljina dulj.Kl. svila. VEČERNJA HALJINA Beč. svila. A. oko 1930.Kl. A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. 93 cm. A. MUO 12725 Haljina je pripadala Matildi Hengl. vezivo pozlaćenim nitima dulj.Kl. svileni krep žoržet. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. MUO 12732 Haljina je pripadala Matildi Hengl. HALJINA Austrija ili Hrvatska. Hodovsky (1896. 1920. 345. svileni krep žoržet. VEČERNJA HALJINA Beč. 105 cm Muzej za umjetnost i obrt. 343. 107 cm Muzej za umjetnost i obrt. 43. strojna čipka od zlatnih niti dulj. MUO 12113 A. svileni baršun. A. Zagreb. . titranke dulj. MUO 42365 A.) haljinu nosila na balu u zagrebačkom hotelu Esplanade. 346.Kl. Zagreb. MUO 12734 Haljina je pripadala Matildi Hengl.1929. HALJINA Budimpešta. MUO 12737 Haljina je pripadala Matildi Hengl.1969. HALJINA Beč. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.

c/b fotografija 12 x 8 cm Muzej grada Zagreba. PLESNA HALJINA Zagreb. MUO 44788/1-4 Vjenčanicu je darovala Ana Šego iz Zagreba. MUO 44293 A. 45 cm. 351. 1932.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. godine. RAČUN SALONA VOGUE Zagreb. tisak. svilena strojna čipka na tilu dulj. 353. 143 cm. 123 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. PLESNA HALJINA Zagreb. 155. titranke.A. koža dulj. haljetak dulj. 1932.Kl. a pripadala je njenoj teti Mariji Pomper. 354. . M. Zagreb. HALJINA Hrvatska. MGZ 16054 M. br Cipele Nuši Singer kupljene za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. 355. GOSPOĐICA NUŠI SINGER U PLESNOJ HALJINI Zagreb. MGZ 51602 Iz obitelji Gotthardi. 147 cm. oko 1930. 57 cm. til. 356.A. til haljina dulj. vis. svileni žoržet dulj. maroken. VEČERNJA HALJINA Zagreb.1934. HALJINA Hrvatska. pelerinica dulj. organdij. čipka haljina dulj.Kl. rukopis 18 x 13 cm Muzej grada Zagreba.A. 60 cm Muzej grada Zagreba.Kl. perlice. svila dulj. M. torbica 12 cm Muzej grada Zagreba. 350. oko 1927. VJENČANICA Beč. 12 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb. HALJINA Hrvatska.A. Zagreb.1934. MUO 11644 A. M. svilena strojna čipka. . Zagreb. staklene perlice. MUO 16758/1. žoržet haljina dulj. MGZ 7361 Plesna haljina Nuši Singer šivana u modnom salonu Vogue u Gundulićevoj ulici za Novinarski ples u hotelu Esplanade u veljači 1932. CIPELE Zagreb. MGZ inv.Kl. 132 cm Muzej za umjetnost i obrt. 357.Kl.2 A. 1933. 28. staklene perlice dulj. svilena čipka haljina dulj. Zagreb. 120 cm Muzej za umjetnost i obrt. bolero dulj.A. bolero dulj. 135 cm.348. 358. titranke. 1932. 130 cm. 1. oko 1930. 35 cm Muzej za umjetnost i obrt. godine. 241 349.Kl. svileni krep žoržet. pliš. 102 cm Muzej za umjetnost i obrt. oko 1925. M. VEČERNJA HALJINA Zagreb. kombine dulj. MUO 28881 A. 1932. . MUO 19834 A. MGZ 7525 Račun izdan za plesnu haljinu Nuši Singer. 23 cm. A. 1933. 352. papir. 1930.

vuneni triko dulj. 70 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 15888 A. MUO 22240 A. SOKOLSKI ŽENSKI DRES Zagreb. M. 56 cm sign.Kl.359. svila. 1925. Ilica 21. s unutarnje strane korzeta: ZAGREB / Ema Buxbaum / TOMIĆEVA 1 Muzej grada Zagreba. KUPALIŠNA HALJINA  HLAČE Zagreb (?). 63 cm Muzej grada Zagreba. 362. 366. svila haljinica dulj. MGZ 51604 Haljina je pripadala Veri Ružić. svila dulj. KOMBINE Hrvatska (?).A. svileni rips.Kl. CIPELE Zagreb. oko 1923. čipka dulj. . M. koža. JEDNODIJELNI ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Zagreb. 139 cm Muzej za umjetnost i obrt. svileni atlas. MUO 43540 A. 1925.Kl. A. Zagreb. 363.A. MGZ 51603 M. 368. 40 cm. laneno platno. KORZET Zagreb. 370. . svileni krep žoržet. šir. oko 1930. oko 1928. vuneni konac dulj. 361. oko 1925. hlače dulj. SPAVAĆICA Hrvatska. 75. 372. A. pamučna čipka hlače dulj. MGZ 7517 Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša. 20 cm Muzej grada Zagreba.A. oko 1935. Zagreb. 130 cm Muzej grada Zagreba.Kl.1930. čipka dulj. 82 cm Muzej grada Zagreba. 90 cm. CIPELE Hrvatska.5 cm Muzej grada Koprivnice A. Zagreb. Zagreb pozlaćena koža. godine. oko 1925. oko 1930. MGZ 7581 Iz vlastništva obitelji Devidé iz Zagreba. 130 Muzej za umjetnost i obrt.A. svileno vezivo dulj. predsjednika Hrvatskog sokola i Hrvatskog sokolskog saveza. laneni batist dulj. 242 360. pamučno platno. 40 cm.2 Cipele su bile izložene na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. MGZ 51601 M. M. 373. . Zagreb. Zagreb. 365.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 364.1930. MUO 14672/1. pamučna strojna čipka dulj. 102. oko 1935. oko 1930. 371. Zagreb. grudnjak dulj. 78 cm.).2 Cipele su pripadale zagrebačkoj dramskoj umjetnici Veri Hržić-Nikolić (1884. Zagreb.1960. . MUO 15886 A. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. MUO 17757/1. oko 1930. 369.A. Zagreb. gaćice dulj. HALJINA SLUŽAVKE Hrvatska. strojna čipka. oko 1930. emajl 13 x 20 cm Muzej za umjetnost i obrt.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.Kl. 1925. pozamenterija dulj. 367. ŽENSKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska. titranke 14 x 20.Kl. 1925. KOMBINE (“BODI”) Trst.2 A. 98 cm Muzej za umjetnost i obrt. JUTARNJI OGRTAČ Italija ili Austrija.Kl. 73 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.Kl.Kl. 46 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 15887/2 A. DONJE RUBLJE Zagreb. postolarska radionica Oto Braun. laneno platno tunika dulj. MUO 22242 A. MUO 24018/1. KOMBINE (“BODI”) Hrvatska. džersej dulj.

2 Cipele su pripadale Matildi Hengl. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. teleća koža 12. Zagreb. potpetice 5 cm Muzej Slavonije Osijek. vis. promjer 18 cm Muzej grada Zagreba. 1930-ih koža. 1b) R. ŠEŠIR Zagreb.5 cm Muzej Slavonije Osijek.Kl. oko 1925. Ilica 21. CIPELE Beč.B. štras. MGZ 42661 Tokica je bila vlasništvo Olge Antonini. Odjel umjetničkog obrta. koža promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt.A. Reshovsky. CIPELE ZA TENIS Beč. écru antilop dulj.B. MSO-U 1887 R. posrebreno dulj.5 x 20. RUKAVICE Pariz ili Beč. 384.A. pozamanterija.Kl. 18465 br. RUKAVICE Austrija (?). M. 383. . M. koža. Odjel umjetničkog obrta. MSO U-946 R. vez koncem dulj. MUO 12588/1. Zagreb. MSO U-944 R.tkanje srebrnih. Zagreb. 1925. AUTOMOBILISTIČKA KAPA Zagreb. 381. oko 1925.2 cm Muzej Slavonije Osijek.Kl.2 A.374. 27. svileni žoržet promjer 20 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih tamnozlena i pozlaćena koža. MUO 20078 A. potpetice 6 cm Muzej Slavonije Osijek. koža dulj.u. Zagreb koža guštera. ŠEŠIR Zagreb. Odjel umjetničkog obrta. Zagreb. Zagreb. kozja koža dulj. perlice. MGZ 42671 Automobilistička kapa bila je vlasništvo Olge Antonini. svileni rips. oko 1920. antilop koža. promjer 17 cm Muzej grada Zagreba. Odjel umjetničkog obrta. MSO-165627 R. A. koža.Kl. Zagreb baršun. 385. MUO 20072 A. 386. Zagreb. CIPELE Njemačka ili Slovenija. supruzi osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1920-ih postolarska radionica B. laneno platno vis.B.Kl. vis. CIPELE Zagreb.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. 24.2 A. MUO 22226/1. . 387. brokat. antilop koža dulj.5 cm. 24 cm. MUO 20079 A. 41 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. oko 1925. MUO 14356/1. RUKAVICE Pariz ili Beč. izrada: Dragica Šmid. 243 375. 1920-ih postolarska radionica Wittenberg. 378. MUO 12658/1. 11 cm. supruge slikara i ilustratora Otta Antoninija. CIPELE Beč (?). Beč brokat .1930. platno 10 x 25. obojeno perje vis. CIPELE Beč. Zagreb. Ilica 5.B. oko 1925.B. 377. 379. Beč koža. potpetice 4. 376. svila promjer 24 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl.2 A. oko 1930. 380. ŠEŠIR Zagreb. oko 1925. zlatnih i višebojnih svilenih niti. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. MSO-157089 (k. 17 cm. vis. oko 1925. 382. TOKICA Zagreb. 24 cm. Odjel umjetničkog obrta. 1930-ih izrada: Peko tamnoplava koža. postolarska radionica Otto Braun. staklo 12 x 21 cm Muzej za umjetnost i obrt.

MGZ 41371 M.1930.5 x 74 cm Muzej Slavonije Osijek. 1925. Zagreb. MUO 47711 A.5 x 39. oko 1930.1 cm Muzej Slavonije Osijek. 15918 br. koža. 1922. TORBICA Beč.Kl. 1930-ih tvrtka Coty. Zagreb.8 cm.5 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1930-ih tvrtka Coty. Odjel umjetničkog obrta.Kl. papirne naljepnice 15. tisak promjer 6. metal 22 x 17 cm Muzej za umjetnost i obrt. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Pariz. MSO-168185 R. 1923.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.9 cm. Zagreb. oslikana. Beč. tisak u boji visina 3. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). metal 16 x 10. oko 1920. Zagreb. KUTIJA ZA PUDER U PRAHU Hrvatska (?). bakelit. tkanina visina 3. godine.u. 390. UKRASNE VRPCE Hrvatska (?). . 122.8 cm Muzej Slavonije Osijek. Odjel umjetničkog obrta.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. MUO 28528 A.1930-ih tvrtka Unilever / Georg Schicht karton.Kl.A. MSO-170410 R. Zagreb. papir.Kl. bakelit. Odjel umjetničkog obrta. metal. 399. rips 11 x 18 cm Muzej grada Zagreba. Zagreb. 391. A.B. 401.B.5 cm Zbirka Jura Gašparac. papir. karton.Kl. PUTNI KOVČEG Austrija. 1937. promjer 7. preplitanje dulj. staklo promjer 9 cm Muzej za umjetnost i obrt.Kl. emajl. papir. oko 1925.Kl.Karlsbad tvrtka: M. TORBICA Francuska. umjetna masa. Tomislav Krizman i Nada Pleše (?) DEKORATIVNA SVILENA TKANINA Hrvatska.5 x 45 x 11. staklene perlice. metal.1925. MUO 49686/1 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. A. MSO-170527 R. 1935. Odjel umjetničkog obrta. 244 389. metal. 396. papir.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. celluloid.1939. 397. 402. svila. MUO 48602/1-11 Predmeti su bili izloženi na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. .B. TORBICA Hrvatska. promjer 7. 395. 392. SUNCOBRAN 1930-ih pamučna tkanina dulj. tisak u boji. Pariz karton. tisak u boji visina 3 cm. oko 1920. 51 cm Muzej Slavonije Osijek. MUO 25903 A. koža. MUO 17964 A.B. 394. TOALETNI PRIBOR Austrija (?). Zagreb A.388. metalna galanterija. MUO 23717 A. MSO-170526 R. oblikovanje: Josef Hoffman i Dagobert Peche izvedba: Wiener Werkstätte 11 x 14. Zagreb. Zagreb. Pariz karton. slikanje temperom i zlatnim pigmentom 112 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. TORBICA Beč (?). 393. platno. antilop koža. MSO-170522 (k. .Kl. MUO 23761/1-10 A.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. staklo 26. 400.B. staklo 25 x 34.5 cm Muzej Slavonije Osijek. . PUDRIJERA Austrija ili Italija. svila.1925. 115) R. promjer 6. godine.Kl. KUTIJICA ZA PUDER Pariz. Wien-Carlsbad koža. . 398. Odjel umjetničkog obrta. Würzl & Söhne. 1923.

5 cm.Kl. Zagreb. MUO 3488 Čipka je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. CIPELE Njemačka (?). 1935. PLESNI RED Zagreb. 404.B. Zagreb. V. Zagreb. 410. Zagreb. staklo sign. Zagreb.Kl. MUŠKI KUPAĆI KOSTIM Hrvatska ili Austrija. MUO 11262 A. godine bila je izložena na izložbi Djela u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.b Muzej za umjetnost i obrt. vuneni triko dulj. oko 1930. košulje. 35 cm Muzej Slavonije Osijek. MUO 47834 A. oko 1930.5 cm. obojena vis. Zagreb Muzej grada Zagreba. MUO 2635 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. prsluka.D. 4. 413. svileni atlas dulj. papir. Zagreb. 4. MUO 43540 A. vuneni triko. umjetna masa. tisak 11 x 7. MUŠKO ODIJELO Zagreb. Lucien Lelong PARFEMSKA BOČICA LUCIEN LELONG INDISCRET Pariz. 414. Odjel umjetničkog obrta R.5 cm sign.izl. kreator mirisa: Ernest Beaux staklo 9. 409. 1918. poč.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. 8. Lalique vis. fraka. vuna. prom. svileni rips. umjetna masa. V. 5 Pariz. 408.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. CILINDAR Pariz. 1920-ih zečja dlaka vis. rezbarena.a Muzej za umjetnost i obrt.Kl. Zagreb.Kl.8 cm sign. MGZ 3901 Unutar knjižice zabilježen je redoslijed plesanja „Elitnog plesa zagrebačkih novinara“. 15.3 x 6.Kl. 96 cm Muzej za umjetnost i obrt. Risto Stijović KUTIJICA 1925. na dnu: R. 1938. 151 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1927.2 A. čipka na batiće 19 x 45 cm Muzej za umjetnost i obrt. 1929. 245 412. rezbarena.M. 1921.Kl. 411. Risto Stijović KUTIJICA 1925. Stiyovitch (nečitko) u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P.M. Zagreb. godine i nagrađena je srebrnom medaljom. s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. MUO 47981/1. 406. kutija 9 x 8. Rene Lalique PARFEMSKA BOČICA WORTH IMPRUDENCE Pariz. MUO 39413 A. M. Stiyovitc u unutrašnjosti na dnu crvena okrugla naljepnica s natpisom: P. 8. obojena vis. 407.403. A. ovratnika i leptir mašne.¸prom. uz donji vanjski rub: R.B. Coco Chanel PARFEMSKA BOČICA CHANEL No. 15 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.8 cm sign./14 s unutrašnje strane poklopca crvena naljepnica s numeracijom 74. MOTORISTIČKA KAPA 1930-ih umjetna koža. bočice 7.5 x 2. tvrtka Salamander lak koža. Zlata Šufflay LEPEZA Zagreb.Kl.: na reversu otisnuto: Tipografija D. MUO 49691 Predmet je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.Kl.B.A. pozamanterija. MUO 39415/1. uz donji vanjski rub: R. A.5 cm.2 A.izl./13. metalna dugmad vis. kreator mirisa: Jean Carles staklo vis. Zagreb Odijelo se satoji od hlača.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. pamučni konac. tkanina 10 x 31 cm Muzej za umjetnost i obrt. 405. oko 1920.5 x 5. .

Zagreb. repro: Grimme. nacrt. Zagreb Arhitektonska sekcija Hrvatske na Pariškoj izložbi 1925 . nacrt pročelja. Studio L. Studio L. Zagreb tlocrt. Dubrovački muzeji. Stjepan Hribar. kuća Slaveks d. tlocrti. Balkan Mentor). presjek. Muzej grada Splita Alfred Keller. Zagreb fotografije.. razglednica. Uprava za zaštitu kulturne baštine 418. 1921. Dubrovnik. M. Zagreb. natječaj za uređenje parkova oko Tvrđe. Vila Spitzer. vila Kell. tlocrt. Put Vlaha Bukovca. Vila Ilić. Gärten von Albert Esch.. Albert Esch. Muzej grada Splita Drago Ibler. Muzej za umjetnost i obrt. 1921. Državni arhiv u Zagrebu 420. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Državni arhiv u Zagrebu Zdenko Strižić. projekt P. Državni arhiv u Zagrebu / fotografija. privatna zbirka. perspektivni prikaz autobusnog terminala ispod Katedrale.d. Split. privatna zbirka. Nacrt Zagreba iz 1926. fotografije. Heilbrun. Jakov.d. privatna zbirka. 1931. 1930.-1924. 1926. Muzej za umjetnost i obrt. postav Kazališne sekcije Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. Alfred Keller.. Kovačić /Pollak & Bornstein. Prag (izd. perspektivni prikaz. Okružni ured za osiguranje radnika.. Balkan Mentor).-1928. Vila Horvatić. Zagreb 417. Muzej za umjetnost i obrt. 415. Dubrovnik .. Zagreb. Zagreb. Muzej za umjetnost i obrt. razglednice.. Prag (izd. perspektivni prikaz. 1931. Wien-Leipzig. Kulturno-povijesni muzej. regulacija splitske obale.izbor originalnih izložaka (fotografije. Zagreb II.K. kuća Standard Oil d. Epidemiološki zavod. presjek. 419. Zagreb Drago Ibler.. fotografije. vila Plavšić. Arhiv Toše Dabca. Vončinina 14. a) Projekt Kovačić. Muzej grada Zagreba fotografije Novakove ulice. Novakova 15. 1925.-1932. Bonatz /moto Filo/. Državni arhiv u Zagrebu / nacrt pročelja. Novi Vinodolski Viktor Kovačić. Zagreb Hugo Ehrlich. Paunovac 7. ptičja perspektiva. Osijek. 1930. Sv. kopije crteža): Benedik & Baranyai. Zagreb 422. 416. Heilbrun. kuće na Rivi. Zagreb 421. nacrt pročelja. Zagreb Bruno Bauer. Vila Zimdin Šeherezada. Zagreb Drago Ibler. Zagreb Natječaj za Regulatornu osnovu Zagreba. fotografije. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Uprava za zaštitu kulturne baštine b) Projekt Pollak & Bornstein. Benedik & Baranyai. paviljon Kraljevine SHS na Pariškoj izložbi 1925. ptičja perspektiva. Gomboš & Kauzlarić. Nacrt Splita iz 1926.arhitektura 246 I.. Rekonstrukcija Iličke fronte (studija).

privatna zbirka. Zagreb 247 429. Muzej grada Zagreba Vladimir Kirin i Ašer Kabiljo. Palmotićeva 64a. nacrti i fotografije. Zagreb 430. nacrti. Gundulićeva 32. Gradska štedionica. Zagreb. Lorenzo Valentini (i Amedeo Slavich). Hrvatski muzej arhitekture HAZU i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Trg hrvatskih velikana 3.-1931. Zagreb i MNO.-1930. Vila Ladanyi. Muzej za umjetnost i obrt. 1920 -1921. Viktor Kovačić /Hugo Ehrlich. Bornina 12. fotografija. Kuća Glück. 1926. Zagreb. Hvar. Cambierijeva / Krešimirova / Teslina. Vila Kirin. Kuća Kohn Adler. Rudolf Lubynski. 1924. Ignjat Fischer. Državni arhiv u Zagrebu fotografija Đure Janekovića.-1928. 1930.-1938. 1936. Zagreb 428. Rijeka. Muzej grada Zagreba 432. Split. Tomašićeva 10. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Muzej grada Zagreba. Gomboš & Kauzlarić. 1934. 1931. nacrti. Osijek.423. fotografija. Croatia. Zagreb. Muzej za umjetnost i obrt. Bruno Bauer. Zagreb. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Arhiv Toše Dabca. Dubrovnik. Burza. 433. Zagreb. Juraj Denzler. razglednice. Zagreb. privatna zbirka. Majerovica. 1933. 5. Zagreb 435. 1937. revija Svijet. Državni arhiv u Zagrebu perspektivni prikaz. privatna zbirka. Zagreb. fotografije eksterijera i interijera. 1928. 1929.. nacrt pročelja. razglednica. Alfred Albini.-1934. perspektivni prikaz. Zagreb plakat Ljube Babića za Prvi zagrebački božićni zbor. Gajeva 5. privatna zbirka.-1929. 1929. Muzej za umjetnost i obrt. br. privatna zbirka. Uprava komunalnih poduzeća.-1931. zgrade Rione del Littorio. Zagreb i Arhitektonski fakultet. Kuća Stern. Benedik & Baranyai. Peter Behrens. Zagreb. 1934. Kapucinska 29. Gomboš & Kauzlarić. kolorirani perspektivni prikaz. Zagreb 426. Put I. Državni arhiv u Dubrovniku 425. 1927. 15. Perkovčeva 2. Zagreb. privatna zbirka. spomenica Croatia. Zagreb 424. Zagreb 434. Kuća Leon. . Lungomare ispod Venerande. Muzej za umjetnost i obrt. 1927. fotografija Đure Janekovića.-1935. 2010. Zagreb fotografije detalja interijera.. Pollak & Bornstein. 15. Zagreb Zlatibor Lukšić i Kuzma Gamulin. perspektivni prikaz.-1932. Novinarski dom. Jurišićeva 1. Boninovo. Matijaševića 2. Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije. Hrvatski muzej arhitekture. perspektivni presjek. Uprava za zaštitu kulturne baštije i Arhiv Toše Dabca.1930. Klaićeva poljana. privatna zbirka. nacrti. Zagreb 431. Muzej za umjetnost i obrt. 1923. Zagreb 427. perspektivni prikaz. Zagreb. Državni arhiv u Zagrebu fotografija. Vila Pallavicini Rusalka. Zagreb. Zgrada Shell. Nikola Dobrović. Jelačićev trg 9-10. Zagreb. Hvar. 1927. Muzej grada Zagreba . 1923. Gradska štedionica i Gradska kavana.

248

436. Zakladni blok, Zagreb - Pičman & Seissel, projekt za izgradnju Zakladnog zemljišta, 1932., nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; katalog izložbe natječajnih radova, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - fotografije rušenja Zakladne bolnice, Muzej grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Ulrich & Bahovec, zgrada Zaklade za gradnju bolnice, Petrićeva 1, 1932.-1933., nacrt, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb - Buffet Mocca, Ilica, Zagreb, fotografija iz 1939., Arhiv Toše Dabca, Zagreb - Slavko Löwy, Kuća Schlenger, Bogovićeva 4, fotografija, privatna zbirka, Zagreb - Freudenreich & Deutsch, Kuća Alkalaj, Gajeva 2B, nacrt, Državni arhiv u Zagrebu; fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Goldscheider, Kuća Hahn, Bogovićeva 2, fotografija vitraja na stubištu, 2010. - Stjepan Planić, Napretkova zadruga, Bogovićeva 1, nacrti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb - pohrana obitelji Lončarić; fotografije i razglednice, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 437. Freudenreich & Požgaj, Z. Kavurić, I. Župan, Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb, 1937. - 1940. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije eksterijera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije interijera, časopis Suvremenost 438. Denzler & Kauzlarić, Željeznički nadvožnjaci, Savska/Jukićeva/Tratinska, Zagreb, 1929. nacrt, Hrvatski muzej arhitekture HAZU fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine 439. Vjekoslav Bastl, Gradska tržnica, Dolac, Zagreb, 1927.-1930. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine reklamni letak, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb 440. Bogdan Petrović, Garaža Zagreb, Palmotićeva 25, Zagreb, 1931. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb

441. Egon Steinmann, Gimnazija, Križanićeva 4-4a, Zagreb, 1932. fotografije, Arhiv Toše Dabca, Zagreb fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb privatna zbirka, Zagreb 442. Angiolo Mazzoni, Pošta, Dantea Alighierija 4, Pula, 1933.-1934. fotografije, Hrvatska pošta d.d., Pula

447. Vittorio Angyal & Piero Fabbro, Ortodoksna sinagoga, Ivana Filipovića 9, Rijeka, 1930. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Rijeci 448. Gomboš & Kauzlarić, Vila Heinrich, Zamenhoffova 7, Zagreb, 1936. perspektivni prikaz i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija interijera, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, 2010. Gomboš & Kauzlarić, Vila Ladanyi, Nazorova 52, Zagreb, 1937. perspektivni prikaz interijera i fotografije, Muzej grada Zagreba 449. Zlatko Neumann, Interijeri König, Herzog, Pordes, Zagreb, 1928.-1930.-1933. fotografija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije, privatna zbirka, Zagreb

443. Ante Barač, Higijenski zavod, Balkanska/Vukovarska, Split, 1933. fotografija, Muzej grada Splita 444. Baldasar & Cicilijani, Javna burza rada s javnim kupatilom, Kralja Zvonimira 23, Šibenik, 1939. razglednica, privatna zbirka, Zagreb 445. Petar Senjanović i Prosper Čulić, Šetalište dr. Račića, Marjanske stube, Split, 1919.-1922. fotografije, Sveučilišna knjižnica, Split 446. Jože Plečnik, Kripta Lurdske crkve, Zvonimirova/Vrbanićeva 35, Zagreb, 1934.1937. (1940.-1943.) nacrti, Župni ured Majke Božje Lurdske, Zagreb

450. Gomboš & Kauzlarić, Gradska kavana, Dubrovnik, 1933. nacrti i fotografije, Muzej grada Zagreba fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, privatna zbirka, Zagreb

451. Eduard Kramer, Otvoreno plesalište i Šampanj-paviljon, Brijuni, 1924. fotografija, razglednica, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) razglednica, privatna zbirka, Zagreb

463. Golf i polo klub i tereni, Brijuni, oko 1930. razglednice, reprodukcije akvarela Alda Raimondija, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara, Veli Brijun (Muzeji) 464. Zoološki vrt, Maksimir, 1925.-1928. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb razglednice, privatna zbirka, Zagreb 465. Srećko Florschütz, Kino Europa-Balkan, Varšavska 3, Zagreb, 1925. nacrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije, Muzej grada Zagreba 466. Edvard Schön i Bruno Bauer, Kino Atlas-Edison, Karlovac, 1920. nacrti, Državni arhiv u Karlovcu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 467. Alfred Keller, Kastner & Öhler, preoblikovanje pročelja, Ilica 4-6, Zagreb, 1928. perspektivni prikaz, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb

249

457. Emil Králíček, Hotel Baška, Baška nacrt iz 1911., Državni arhiv u Rijeci razglednice, privatna zbirka, Zagreb 458. Kazimir Ostrogović, Hotel Malin, Malinska, 1938. fotomontaža i razglednice, privatna zbirka, Zagreb

452. Dionis Sunko, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb, 1922.-1925. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, privatna zbirka, Zagreb 459. Umberto Nordio, Hotel Zerauschek i kavana Central, Široka ul. 1, Zadar, 1937.1938. nacrt, Državni arhiv u Zadru 460. Josip Dryák, Sokolski stadion, Svetice, 1934. nacrti, Državni arhiv u Zagrebu fotografije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine fotografije Đure Janekovića, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 461. Silvije Sponza, Kupalište Bonj, Hvar, 1929. reklamni letak i razglednice, Muzej hvarske baštine, Hvar razglednice, privatna zbirka, Zagreb

453. Freudenreich & Deutsch, Hotel Astoria, Petrinjska 71, Zagreb, 1932. nacrt pročelja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine razglednica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb fotografije interijera, Muzej grada Zagreba 454. Jakša Hintermeier, Izletnički paviljon, Tuškanac, Zagreb, 1923. nacrt, Državni arhiv u Zagrebu razglednica, privatna zbirka, Zagreb 455. Jiri Stibral, Morsko kupalište, Hotel ˇ Grand i Pension Strand, Kupari, 1919.-1931. fotografije i razglednice, privatne zbirke, Zagreb, Dubrovnik 456. Nikola Dobrović, Hotel Grand, Lopud, 1934.-1936. fotografije, reklamni letci, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb i privatna zbirka, Dubrovnik razglednice, privatna zbirka, Zagreb

468. Vladimir Šterk, Engleski magazin, Praška 10, Zagreb, 1928. fotografija, privatna zbirka, Zagreb 469. Ante Slaviček, Paviljon Aero-kluba, Osječki velesajam, 1928. nacrt, Državni arhiv u Osijeku fotografije, Muzej Slavonije, Osijek

462. Josip Kodl, Veslački dom Gusar, Matejuška, Split, 1927. fotografija, Muzej grada Splita

470. Zagrebački zbor, Martićeva ulica, 1922. crteži J. Bolkovca, privatna zbirka, Zagreb fotografije Đure Janekovića, 1932.-1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bauer & Haberle, Zagrebački zbor, Savska 25, 1935.-1936. perspektivni prikaz, privatna zbirka, Zagreb Camelot-Herbé & Herbé-Lafaille, Francuski paviljon, 1936. nacrt i fotografije, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba Ferdinand Fencl, Čehoslovački paviljon, 1936.-1937. fotografije, Državni arhiv u Zagrebu 471. Gahura-Karfik-Vitek, Industrijsko postrojenje i radničko naselje Bat’a, Borovo, 1931.-1938. razglednice i fotografije, privatna zbirka, Zagreb reklama, revija Svijet, 16. 8. 1930. Gustavo Pulitzer Finalj, Rudarsko naselje, Raša, 1936.-1937. fotografije, privatna zbirka, Labin 472. Josip Seissel, Paviljon Jugoslavije, međunarodna izložba 1937., Pariz fotografija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

473. Ivan Meštrović, Harald Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Dom HDLU, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb, 1934.-1938. fotografije, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb nacrti, Državni arhiv u Zagrebu katalog i fotografije izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938.) 474. Aleksandar Freudenreich, Hrvatski dom, Vukovar, 1919.-1923. nacrti, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine 475. Josip Pičman/Alfred Albini, Narodni dom, Sušak, 1934./1937.-1940. Projekt J. Pičman, akvarelirani perspektivni prikaz, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb nacrt, Muzej grada Zagreba

skulptura

250

476. Branislav Dešković POBJEDA SLOBODE Pariz, 1918. odljev u bronci iz 1998. 101 x 209 x 42 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-802 I.K. 477. Dujam Penić SALOMA (EKSTAZA) New York, 1919. sadra vis. 48 cm, širina 14 cm, dubina 8,5 cm sign. na plinti gore: DUJAM PENIĆ NEW YORK 19. Gliptoteka HAZU, MZP 275 (MZ-586, bronca) I.K.

481. Ivan Meštrović ANĐEO S FRULOM 1918.-1921. orahovina 141 x 23 x 13 cm Atelijer Meštović, Zagreb, inv. br. 43 I.K. 482. Ivan Meštrović ANĐELI SVIRAČI (S ORNAMENTOM) (za oltarnu nišu) Dubrovnik, 1921. gips 187 x 100 x 9 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Stjepan Meštrović Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 157 I.K.

485. Joza Turkalj DJEVOJAČKI AKT (KOJI RASPLIĆE KOSU) oko 1925. bronca vis. 37 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2506 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 486. Joza Turkalj AKT DJEVOJKE (PLESAČICA) Beč, 1920. bronca vis. 45 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-1968 Skulptura je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. I.K. 487. Ivan Mirković IVAN MEŠTROVIĆ 1929. polikromirana sadra 49,5 x 16 x 15,5 cm Muzej grada Splita, MGS 2421 I.K. 488. Ivan Mirković IVO TIJARDOVIĆ polikromirana sadra 87 x 32 x 28 cm vl. Ivica Tijardović, pohrana u Zakladi Karlo Grenc, Split I.K. 489. Ivan Meštrović INDIJANAC S LUKOM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 102 cm, širina 95 cm, dubina 40 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7250 I.K. 490. Ivan Meštrović INDIJANAC S KOPLJEM, studija, 1926. bronca, odljev iz 2003. vis. 106 cm, širina 96,5 cm, dubina 35 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ 7251 I.K.

251

478. Dujam Penić PLESAČICE (PLES) New York, 1919. (?) sadra vis. 41 cm, širina 24 cm, dubina 8 cm sign. d.d. ispod lij. noge: Penić Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP 289 (MZ-585, bronca) I.K. 479. Ivan Meštrović KONTEMPLACIJA Zagreb, 1924. carrarski mramor 104 x 64 x 58,5 cm Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 5 I.K. 480. Antun Augustinčić HARLEKIN (MLADIĆ S GITAROM) Pariz, 1927. bronca vis. 124, 5 cm, širina 37 cm, dubina 30 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-311 I.K.

483. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K. 484. Ivan Meštrović KONZOLA U OBLIKU ANĐEOSKE GLAVE ZA SVIJEĆNJAK Dubrovnik, 1921.-1922. gips 40 x 24,5 x 25 cm vlasništvo nasljednika I. Meštrovića - Olga Šrepel Holmberg Pohrana u Gliptoteci HAZU, Zagreb, MZP 159 I.K.

252

491. Ivan Meštrović DJEVOJKA S VIOLINOM Dubrovnik, 1922. mramor 51,5 x 41,5 x 17,5 cm sign. autora na lijevoj bočnoj strani desno dolje: MEŠTROVIĆ Galerija Ivana Meštrovića, Split, inv. br. 202 I.K.

496. Frano Kršinić ŽENA S CVIJEĆEM 1930-ih bronca vis. 101 cm, širina 42 cm, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZP- 57 I.K.

500. Ivan Meštrović ŽRTVENI JAGANJAC (detalj vanjskog friza grobne kapele Gospe od Anđela) Dubrovnik, 1920.-1921. sadra 38 x 55 x 5 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 76 I.K.

492. Frano Kršinić PROLJETNA PJESMA 1925. mramor 38,5 x 47 x 15 cm vl. Maro Grbić, Zagreb I.K. 493. Frano Kršinić AMAZONKA (POBJEDA) 1925. bronca vis. 73 cm, dubina 43,5 cm, širina 23 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2503 I.K. 494. Frano Kršinić AMAZONKA S NAPETIM LUKOM (DIJANA S LUKOM) 1925. bronca vis. 79 cm, dubina 27,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2504 I.K. 495. Antun Augustinčić DJEVOJKA I MLADIĆ S GITARAMA 1928. bronca vis. 80 cm, širina 50 cm, dubina 14 cm MHZ, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, GA-327 I.K.

497. Mila Wod GLAVA POSAVKE 1928. sadra vis. 35 cm, širina 33, dubina 29 cm Gliptoteka HAZU, Zagreb, MZ-306 I.K.

501. Frano Kršinić SVJETILJKE - KARIJATIDE 1. Figura žene, 1924. drvo 235,7 x 43 x 37,4 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 599 2. Figura muškarca, 1924. drvo 234,8 x 42 x 44 cm Narodni muzej, Beograd, inv. br. 600 V.G.

498. Frano Kršinić ŽENSKI AKT (JUDITA) 1927. mramor vis. 59,5 cm Moderna galerija, Zagreb, MG-2502 I.K. 499. Ivan Meštrović STUDIJA ZA ŽENU KRAJ MORA Zagreb, 1926. bronca 50 x 18 x 28 cm Atelijer Meštrović, Zagreb, inv. br. 57 I.K.

: Gecan Muzej suvremene umjetnosti. 504.7 x 109.G. br. ulje na platnu 198 x 156 cm sign.P.: Vilko Gecan / Zgb 1923 Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb M. MG 973 510. Kljaković vl. MSU 1917 S.5 x 73.5 cm sign. Zagreb. 503. Milivoj Uzelac SFINGA VELEGRADA (DANAJA) 1921. 509.: Uzelac privatno vlasništvo. Vilko Gecan AMAZONKE 1923. Zagreb.d. 1814 S. Zagreb M. Zagreb M. inv. MSU 7 S. Jozo Kljaković DVA AKTA (LJETO) oko 1935. Zagreb.5 x 100 cm sign.: J. . MUO 14461 M.d.P. 511. d. ulje na platnu 92. d. 505.: Vilko Gecan Muzej suvremene umjetnosti. Milivoj Uzelac PIKNIK 1922.d.G.5 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti.G.: OTTO ANTONINI vl. ulje na platnu 74. Zagreb.l.d.G.: Uzelac Moderna galerija. MG 1015 506.7 cm sign.slikarstvo 502. d. ulje na platnu 99 x 79 cm sign. Rijeka. d. Ladislao de Gauss ŽENSKI PORTRET (SLIKARICA MARIJA ARNOLD) 1932. ulje na platnu 162. d. Otto Antonini PORTRET OLGE ANTONINI 1925.d.d.P.: Uzelac Muzej suvremene umjetnosti. 253 508. Uzelac Moderna galerija. Vilko Gecan UZ OCEAN 1930. ulje na platnu 208. Milivoj Uzelac PORTRET MLADIĆA 1936.d. d. Zagreb. Mario Antonini. akvarel na papiru 41 x 36 cm sign. Maro Grbić. MMSU 49 D.d. Vilko Gecan GITARA 1930. akvarel na papiru 42 x 33 cm sign. l. 507. d.G. ulje na platnu 163 x 115 cm sign.5 x 118 cm sign.l. Milivoj Uzelac ALEGORIJA JEKE 1922. ulje na platnu 155 x 145. Zagreb.

Zagreb. 67. d. ulje na platnu 90 x 68 cm sign.d. GU 726 520.d.5 cm sign. d. MUO 47959 M. ulje na platnu 100 x 120 cm sign.d.5 x 55 cm ulje na platnu sign. Zagreb. ulje na platnu 100 x 76 cm sign.: Detoni 929 Gradski muzej Križevci. Marijan Detoni AUTOPORTRET S PALETOM 1926.: Vladimir Becić Moderna galerija. d. Split. Ivo Režek PORTRET SLIKARA VENE PILONA 1925.l.5 cm sign.5 x 90. d.d. GU 728 513. GMV . Jerko Fabković MOLITVA CVIJETU MLADOSTI 1927.G. Atelijer Meštrović . : Vlad. tempera.Mihočinec. Marino Tartaglia PASTIR ulje na platnu 100 x 100 cm Galerija umjetnina. ulje na platnu 81 x 65 cm sign. MG 4011 516.: tartaglia Umjetnička galerija Dubrovnik. Becić 928 Muzeji Ivana Meštrovića. Vladimir Becić PORTRET IVANA MEŠTROVIĆA 1928. Zagreb 517. Omer Mujadžić PORTRET GOSPOĐE PELTZER 1929. Galerija umjetnina.: Mujadžić / 1929 Muzej za umjetnost i obrt.k. ulje na platnu 67 x 48 cm Moderna galerija.d.d.J Zbirka Kovačić . Marino Tartaglia MALI BUBNJAR 1926. Marino Tartaglia ČEŠLJANJE 1924.: tartaglia 24.: F. ulje na platnu 136 x 78 cm sign.: Ivo Režek / 926 Gradski muzej Varaždin.5 x 67.d. d. 515. Split.l.k. Vladimir Becić PLANINSKI PEJZAŽ S POTOKOM 1923.: JF 1927 Zbirka Kovačić . ulje na platnu 55. ulje na platnu 120. Marijan Detoni JAZZ (TRI MUZIČARA) 1929.254 512. ulje na platnu 255 x 180 cm sign. Zagreb. kreda na papiru 130 x 113 cm sign./27. d. GMV GS 173 518.GS 110 521. d.g.d. Ivo Režek KUPAČICE 1926. d. l. UGD 375 522.Mihočinec. Zagreb 519.: Ivo Režek Gradski muzej Varaždin. Jerko Fabković BRAT IVO oko 1935. MG 879 523. GM 3336 514.

Zagreb.d. Robert Auer ŽENA S MAČKOM (PORTRET ANNY AUER KATALINJAK) 1930. 535. d. Bol.D. Josip Leović OSJEČKA KATEDRALA oko 1920. Osijek. MMSU 1021 D. Rijeka.7 x 181. Bol. . GLUO S 808 531. inv.: Trepše M Muzej za umjetnost i obrt. Juraj Plančić KUPAČICE I 1927. Trepše Muzej za umjetnost i obrt. Krizmanić / 1929.d.G. ulje na platnu 77. ulje na platnu 97 x 83 cm sign. ulje na platnu 116 x 110. MUO 29870 M. tuš na papiru 30. Marijan Trepše KRIST BLAGOSLIVLJA oko 1933. ulje na platnu 60 x 75 cm sign.d. inv. br.: Plančić / 1927 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”.5 x 41 cm sign. d. SG 695 526. Muzej za umjetnost i obrt.: Tomljenović 1927 Galerija likovnih umjetnosti.G. d. Strosmayerova galerija HAZU.d. Miše / 23 Galerija umjetnina “Branislav Dešković”. akvarel. Osijek.d.524. d.G. GU 310 525. Marijan Trepše BOGORODICA SA SVECIMA oko 1935. Kovačić Muzej moderne i suvremene umjetosti.: M. 1922 Muzej za umjetnost i obrt.d. Zlatko Šulentić NIKOLA MATANIĆ 1922. MUO 48451 M. d.5 x 58 cm sign. ulje na platnu 65 x 54 cm sign. Zagreb. Anka Krizmanić PORTRET ANKE LOVRENČIĆ 1929.1932.5 cm sign. Marijan Trepše MOST 1931. l. 525 : BOL 1 255 530. Sonja Kovačić Tajčević CRNAC S RUŽIČASTIM ŠEŠIROM 1930. akvarel. br. 533.X. 534. Cata Dujšin Ribar AUTOPORTRET S CRVENIM RUPCEM 1930. Zagreb.d. 525 : BOL 206 528. Kornelije Tomljenović MLADA ŽENA 1927.G. 527.: J.: C. MUO 16732 M.: R. ulje na platnu 65 x 68 cm sign. MUO 25228 M. 529. l. d.: A. 532. GLUO S 979 .G. Dujšin Galerija umjetnina. Auer 1930. MUO 17425 M.G.: .: S.l. d. Zagreb. ugljen na kartonu 121. Split. pastel na papiru 101 x 83 cm sign.d. ulje na platnu 79. Zagreb.5 x 57 cm sign. Zagreb. ulje na platnu 127 x 104 cm sign.: Leović Galerija likovnih umjetnosti. Jerolim Miše PUČIŠĆA 1923.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. ulje na platnu 110 x 89 cm sign.

G. Sava Šumanović VARIJACIJA NA ANTIČKU TEMU 1923. MMSU 306 D.: Vladimir Varlaj Moderna galerija.536. CAR 1926 Muzej za umjetnost i obrt. ulje na platnu sign.: Tiljak / 928 Moderna galerija. litografija 70 x 50.7 cm sign. Bogumil Car SUZANA NA BAZENU 1926. d.1 cm sign: d.k. Split. GU 265 544.8 x 22. akvarel na papiru 41. d.: Miše Galerija umjetnina.8 x 29. d.1cm sign.8 x 22.d. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928. l.d. Moderna galerija.5 x 99. 545.G. Tomislav Krizman DJEVOJKA 1928.G. . Jerolim Miše AKTI / ŽENSKI AKTI 1924. ulje na platnu 92 x 73 cm sign. 539. Zagreb M. l. MG 1050 256 537. Zagreb. Choumanovitch 1923/24./1924. Đuro Tiljak PARK (LIPE) 1928.: S. Sava Šumanović AKT U INTERIJERU oko 1926.5 cm sign. Choumanovitch Galerija umjetnina.d. 543. Rijeka. d. masni pastel 98 x 65 cm Muzej moderne i suvremene umjetnosti. MUO 33121/3 M.d. l. / Aggressvs Ressvrgo privatno vlasništvo.G. Sergije Glumac NA SKELI iz mape Beton 1930.d. 547. ulje na platnu 100 x 73 cm sign.k. Zagreb. gravura u drvu 27. litografija u boji 35 x 31.d. 542.8 cm sign.5 cm sign.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. Split.: d. d.5 / 33 x 29. gravura u drvu 27.G. Zagreb.G.d.d. Sergije Glumac LE METRO iz mape Metro 1928.3 cm sign.d. Zagreb. na svitku: George Barbier 1918. ulje na platnu 54 x 68.5 / 33 x 29. Zagreb. MMSU 2848 D. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.G. MG 1967 538. GU 216 540. Sava Šumanović LUČKI AGENT 1921.5 cm sign.: S. ulje na platnu 80. l. Zagreb.l. ulje na platnu 93. 546. Rijeka. MUO 033121/7 M.: S. B. MUO 33383/2 M. Choumanovitch Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Vladimir Varlaj VOĆNJAK NA SELU 1924.d.k. Georges Barbier AGRESSUS RESURGO 1918. Zagreb. MUO 49762 M. MG 2467 541. Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt.5 x 77.

d. Milivoj Uzelac LE TENNIS iz mape Les Joies du Sport Pariz. 1932. kolorirana litografija 42 x 31. 553.1 x 31.295 A.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.: Serge Glumac Muzej za umjetnost i obrt. br. inv.D.d.295 A. 257 549. inv. 554.8 cm sign. Zagreb. l. inv. Knjižnica. inv. 551.d. inv. . inv. 1932. Milivoj Uzelac LE LANCER DU POIDS iz mape Les Joies du Sport Pariz. kolorirana litografija 42 x 31.7 cm sign.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Knjižnica.d. Milivoj Uzelac LE MARCHE iz mape Les Joies du Sport Pariz.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.d. inv.295 A. 555. kolorirana litografija 42 x 31. Zagreb.D. 30. Milivoj Uzelac LE GYMNASTIQUE iz mape Les Joies du Sport Pariz.548.d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. kolorirana litografija 42 x 31. Knjižnica. Milivoj Uzelac LE GOLF iz mape Les Joies du Sport Pariz.5 cm sign. d. Knjižnica.d.7 cm sign. Knjižnica.295 A. br. 30. 1932. Zagreb. 552.D. Zagreb.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. 1932. Sergije Glumac TESARI iz mape Beton 1930.295 A. d. 30. 30. Zagreb. 30.d.6 cm sign.5 cm sign.5 cm sign. 550. Milivoj Uzelac LE SPECTACLE SPORTIF iz mape Les Joies du Sport Pariz.d. br. 1932.7 cm sign. 1932. br. kolorirana litografija 42. d.d. kolorirana litografija 42 x 31. d. br. br. Zagreb. Zagreb.292 A. 556. Zagreb. d.D. Milivoj Uzelac LE BOXE iz mape Les Joies du Sport Pariz. 1932. inv. br. 30.D. kolorirana litografija 42 x 31. br. 30.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. litografija 70 x 50.295 A. kolorirana litografija 42 x 31.5 cm sign. 1932. Knjižnica.D. d.: Uzelac Muzej za umjetnost i obrt. Knjižnica. d. Milivoj Uzelac LE YACHTING iz mape Les Joies du Sport Pariz. Knjižnica.G.293 A. MUO 33383/6 M. 30.D.D.

d.košeno (Krešimir Baranović) 1932. Tomislav Krizman STRIŽENO III. Zagreb. HNK 279 A. 562.: PLUTO / (Theatre de gignol) d. MUO 26470 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Zagreb. MUO 26471/5 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Zagreb. MUO 26474/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. Muzej za umjetnost i obrt. akvarelirani crtež 500 x 400 mm Muzej za umjetnost i obrt. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.košeno (Krešimir Baranović) (četiri komada) 1932. Ljubo Babić PLUTO nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. A. u Parizu.D. u Parizu. 560. u Parizu. u Parizu. HNK 279 A. Tomislav Krizman ŽENSKI KOSTIM nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. akvarelirani crtež.D. d. Zagreb. na podlozi: LJBabić 920. kombinirana tehnika 420 x 600 mm HAZU. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.d. Ljubo Babić FAUST nacrt scenografije za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. 558. kombinirana tehnika HAZU.D.D. 559.D. kolaž 445 x 315 mm sign. Tomislav Krizman MILOŠ nacrt kostima za Vilin veo (Petar Konjović) 1917. Zagreb.: „Vilin veo“ / Miloš III čin / T.K.: Faust (XVII. nacrt scenografije za balet Striženo . d. tuš 480 x 310 mm d. A. 561. A.D. siecle) Les marionettes d.d. MUO 26475/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. .d. kolaž 435 x 310 mm sign. A. Tomislav Krizman NACRTI KOSTIMA za balet Striženo . na podlozi: LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.d.kazalište 258 557.

/ SHAKESPEARE / RICHARD III / IV ACTE / 2. d. 1000 x 500 mm sign. 565.D.d.D. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.: BABIĆ / ZAGREB / 924 d.Širola / LES OMBRES / Ballet. Zagreb. Zagreb. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. na podlozi: Babić . na podlozi: Babić .d.d.D.d. 569. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. Zagreb. Ljubo Babić RICHARD III. Ljubo Babić RICHARD III. na podlozi: LJBabić 920 Muzej za umjetnost i obrt. MUO 26472/3 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. akvarelirani crtež cca. V. l. (William Shakespeare) 1924. tempera na drvu 600 x 800 mm sign. 567. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt.D. A. 259 564. Ljubo Babić VOJVODA OD PARME nacrt marionete za dramu Faust (Johann Wolfgang von Goethe) 1920. MUO 26472/1 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.D. na podlozi: Babić .D.Širola / LES OMBRES / Ballet d. tempera na papiru 390 x 290 mm s.: LE DUC DE PARMA d. u Parizu. d. A. A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. tempera na drvu 600 x 800 mm sign.d. Ljubo Babić DJECA nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. akvarelirani crtež 445 x 315 mm sign. tempera na papiru 390 x 290 mm sign. ČIN. MUO 26472/6 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. MUO 26472/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925.Širola / LES OMBRES / Ballet d. 568. A. HNK 6 i 7 A. . ČIN. SC. u Parizu.: W.D. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III.d.. na podlozi : LJBabić Muzej za umjetnost i obrt. u Parizu.k. II.: Žene l. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb.k.: W.d.d. / BOSWORT HAZU. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923.D. na podlozi: Babić . u Parizu.d. dolje na sredini: BABIĆ / ZAGREB / 924 d.k. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. tempera na papiru 165 x 206 mm sign. l. l. Ljubo Babić NACRTI SCENOGRAFIJE za dramu Hamlet (William Shakespeare) (osam komada) 1929.d. u Parizu.l.. / SHAKESPEARE / RICHARD III / V ACTE 3.: DJECA sign.d.d.l.Širola / LES OMBRES / Ballet d. III. MUO 26475/2 Nacrt je bio izložen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. 566. HAZU. Zagreb. 570. Zagreb. d. Shakespeare: / „Hamlet“ / 1929. Ljubo Babić SJENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. SC. PRIZOR nacrt scenografije za dramu Richard III. Zagreb A. Ljubo Babić ŽENE nacrt scenografije za balet Sjene (Božidar Širola) 1923. d. A. Zagreb A.d.d. (William Shakespeare) 1924. s.563. IV. HAZU.

Vodopija.260 571.: Sergius Glumac / 42.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.D. HAZU. HNK 19 A. Zagreb. Sergije Glumac STUDIERZIMMER. 1928 HAZU. Zagreb A. I. g. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta.(?) papir. Pavel Froman NACRT KOSTIMA za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) (četiri komada) 1930. Marijan Trepše NACRT SCENOGRAFIJE za balet Žar ptica (Igor Stravinski) 1928.D.D. I. I. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb. d. slika / P. 575.D. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.D. I. FROMAN. Zagreb.d. Zagreb A. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. I. g. 577. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Pavel Froman ŠEHEREZADA 6 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. HNK 227 A.: SADKO IV. 581. HNK 227 A. I. Vodopija.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 12 / 1922 HAZU. SZENE nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) papir. papir. 572. akvarelirani crtež 226 x 250 mm sign. HNK 227 A. B. 579. B. B. Vodopija. / PARIS 1930.D. akvarel 243 x 330 mm vl. . HNK 16 A.: Rimski-Korsakov / Šeherezada 9 / 1922 HAZU. 576. 578.D. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign. Rue des Bernardius / Paris 5e vl.D. 573. Sergije Glumac KIRCHE (MATER DOLOROSA) nacrt scenografije za operu Faust (Charles-François Gounod) 1926. akvarelirani crtež 330 x 437 mm sign. d. Pavel Froman ŠEHEREZADA 9 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. HNK 227 A. B. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 1930 HAZU. B.: PFROMAN. Froman HAZU.Korsakov Šeherezada 6 HAZU. AKT.D. HNK 16 A. HNK 227 A.d.: Rimski . I. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. 583.D. akvarel 246 x 320 mm vl.D. Zagreb. Pavel Froman ŠEHEREZADA 12 nacrt kostima za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922.d. akvarel 243 x 330 mm sign. Zagreb A.d. Pavel Froman NACRT SCENOGRAFIJE za operu Sadko (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1930. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924.: Šeheresaga / P.d.d.d. pastel na papiru 230 x 145 mm vl. kombinirana tehnika HAZU. akvarelirani crtež 388 x 597 mm sign. 574. Vodopija. g. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za dramu Rotonda (Josip Kosor) poslije 1925. Stravinski: Žar ptica / g. Vodopija. Zagreb A. g. Zagreb. akvarelirani crtež 368 x 495 mm sign. Zagreb A. Zagreb. 580. pastel na papiru 230 x 150 mm vl. akvarelirani crtež 301 x 221 mm sign.D. Sergije Glumac STUDIJA POKRETA za koreografiju Rudolfa Labana 1924. Pavel Froman NACT KOSTIMA za balet Šeherezada (Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov) 1922. 582. Zagreb.

Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. akvarel 322 x 250 mm vl.D. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. B. I. akvarel 322 x 250 mm vl. 591. Zagreb A. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Zagreb A. Zagreb A. B. Zagreb A.D. Vodopija. Zagreb A. 586. HNK 200 A. akvarel 322 x 250 mm vl. 588. I. B. Zagreb A. Vodopija.D. Sergije Glumac NACRT SCENOGRAFIJE za predstavu Julije Cezar (William Shakespeare) 1934. akvarel 223 x 158 mm vl. Zagreb A. 590.584. B. Vodopija. I. B. B. 589. akvarel 246 x 323 mm vl. Zagreb A. Vodopija. akvarel 322 x 250 mm vl. B. I. 592. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija. B. 593. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. gravura u drvu / linorez 100 x 205 mm HAZU. I. 261 585. akvarel 322 x 250 mm vl. akvarel 223 x 158 mm vl.D. Zagreb. Vodopija.D. I. Vodopija. Vodopija.D. B. 594.D. akvarel 322 x 250 mm vl. I. . Sergije Glumac THRONSAAL nacrt scenografije (William Shakespeare) papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. I. Zagreb A. I. Vodopija. akvarel 322 x 250 mm vl. I.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir.D.D.D. Sergije Glumac NACRT KOSTIMA papir. Vodopija. 587. B.

Dubrovnik D. oko 1930 c / b fotografija 16. suvremena presnimka originala original veličine razglednice 11 x 16.T. 603.fotografija 595. Tošo Dabac INTELEKTUALKA Zagreb.N.5 x 19 cm M. klor-brom-srebrna fotografija 32. NJEN PONOS Zagreb.N. Vladimir Šarić.4 x 27. Tošo Dabac NJENE OČI. Tošo Dabac NAT 1936. Zagreb. Vladimir Šarić. Erna Bayer Gozze BRODSKI DIMNJAK oko 1929.: (žig) FOTOATELIER SLAVIJA. 598.u.N. MUO 24572 D.T. 13.u. klor-brom-srebrna fotografija 35. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 17. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .T.u.d. MUO 24043 M. c / b fotografija 40 x 30 cm sign. Međugradske izložbe umjetničke fotografije Sušak / Rijeka 1940.5 cm M. presnimka iz kataloga I. 604.3 cm sign. MSU. Zagreb.T. MSU .2 x 22. Tošo Dabac STUP DALEKOVODA 1934. Zagreb. 596. 597. vl. 600.ATD 8 262 D.ATD 277 D.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik.N.5 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 32 x 32 cm Arhiv Tošo Dabac. 1934.: d. MSU .8 x 13. Anita Antoniazzo FOTOGRAM 1940. Zagreb. 602. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. Josip Berner DUBROVNIK vl. MUO 24042 M.N.3 x 22. MSU. 599.: d. .2 cm sign. 1936. Zagreb. Dubrovnik D.5 cm D.3 cm sign: Berner vl.2 x 25. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.ŽENSKA MORNARICA Dubrovnik. Giovanni Balbi VIJCI prije 1940.N. Josip Berner BAL JADRANSKE STRAŽE .d.d. oko 1930 c / b fotografija 17. Tošo Dabac ZIMSKA BAJKA 1937. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 100 X 100 cm Arhiv Tošo Dabac. Dabac Muzej za umjetnost i obrt. 601.: d.

Milan Žegrac Peharnik. Đuro Đuka Janeković PERKO  STANČIĆ Zagreb. Zagreb. MUO 15735 M. Zagreb. Milan Fizi PARALELE oko 1937. 619. 610. Photo Golden TASHAMIRA c/b fotografija oko 1925.u. . digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. Zagreb.9 x 35. Maja Đurinović.T. MUO 24696 M. oko 1936. 618. 263 617. Đuro Đuka Janeković DOLAZAK U ZAGREB Zagreb. August Frajtić KRUH NAŠ SVAGDANJI Zagreb. Zagreb. MUO 41327 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 613.T. 1919. 611. Zagreb.N. MUO 15736 M. klor-brom-srebrna fotografija 38 x 28 cm Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković RITMIČKA ŠKOLA NEVENKE PERKO Zagreb. MUO 41536 M.T. oko 1934. 606. 1939. Zagreb. 1922. 1934. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. oko 1934. Milan Žegarac Peharnik. Hugo Donegany NA MASKENBALU Osijek. 609. srebrobromidna fotografija 22 x 11. Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.6 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb D. MUO 41446 M. 1934. Zagreb.T.T. Đuro Đuka Janeković PLESNA ŠKOLA MARGARITE FROMAN Zagreb.N.T.N. MUO 41537 M. Zagreb.1 x 29. Đuro Đuka Janeković STANČIĆ Zagreb. Milan Dvoržak MAGNOLIA PREMA NEBU Zagreb.T. Rikard Fuchs TREĆOM KLASOM Zagreb.T. klor-brom-srebrna fotografija 32. MUO 41668 M. 1934.T. MUO 15737 M. 614. Samobor D. Zagreb. 608. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković DAMA SA PSOM Zagreb. Dabac Muzej za umjetnost i obrt.8 x 29. 1934. prije 1937. Zagreb. MUO 41528 M.: d. Samobor D. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T. Đuro Đuka Janeković PLES U PRIRODI Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. MUO 24051 M. MUO 41503 M.2 x 20.T. 1934. 25. 612. 607. Tošo Dabac RUČAK SIROMAHA IZ CIKLUSA LJUDI S ULICE 1932. 615. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa vl. c / b fotografija 42.T. Milan Dvoržak PRED OLUJU Otok.3 cm vl. klor-brom-srebrna fotografija 39. 616.6 cm Muzej za umjetnost i obrt.605.6 cm sign.d.

1930. MUO 49229 D.5 x 16 cm M.d.T. br.d. 622. digitalni ispis autorske fotografije 21.: f. d.4) cm sign. Đuro Đuka Janeković PUBLIKA ŠPORTSKOG NATJECANJA Zagreb. Zagreb. 264 625. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa 21.d.mosinger M. oko 1930. 1934. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. 632.5 cm sign d.d. Zagreb. Zagreb. 628. MUO 24356 M. Antonija Kulčar (Foto Tonka) TANGO Zagreb. Zagreb. 629.d.u. oko 1926.8 cm sign.8 x 16. oko 1928.T. Franjo Mosinger MUSTAFA GAJA  STALNI GOST KAVANE „KORSO“ Zagreb. 1932. klor-brom-srebrna fotografija 38. .u.d. sign. d. Antonija Kulčar (Foto Tonka) PORTRET DJEVOJČICE oko 1925. 624. 14.: d. 621. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt.T.5 (22 x 16.3 cm Muzej za umjetnost i obrt. 627. Zagreb.620. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. Zagreb. d.3 x 22. 1934.N. MUO 41737 M.4 x 15. 1934. MUO 41937 D.5) cm sign.u.u. Zagreb. d. MUO 42035 M. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.N.d. klor-brom-srebrna fotografija 27 x 20. 1930. Franjo Mosinger JOSEPHINE BAKER U ZAGREBU Zagreb. MUO 41663 M. Franjo Mosinger LICE ZAGREBA (PLAKAT IZLOŽBE) Zagreb. Đuro Đuka Janeković PLESAČICA IZ PLESNE ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb.u. TONKA vl.5 x 16.8 x 28. 1924.N.u.u. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. 1929. Antonija Kulčar (Foto Tonka) STOJEĆI AKT Zagreb. 1929.T. MUO 24632 M.T.N. 623. klor-brom-srebrna fotografija 27. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb D. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. Đuro Đuka Janeković PLESAČICE IZ ŠKOLE NEVENKE PERKO Zagreb. M. na poleđini: Dr. Branko Kojić IZLAZAK Zagreb.8 x 24. na kartonu: TONKA Muzej za umjetnost i obrt. 626.N. srebrobromidna fotografija / fotokolaž 16. 630.T. d. MUO 44074 M.T. Antonija Kulčar AKT U NASLONJAČU Zagreb. klor-brom-srebrna fotografija 32. na fotografiji: Foto / Tonka / Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa. Đuro Đuka Janeković MIRJANA JANEČEK Zagreb. Zagreb. Zagreb.1 cm sign. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt. Petar Dabac. MUO 49231 D. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa Muzej za umjetnost i obrt.T.T. MUO 49423 D. 1934. Zagreb. Branko Kojić Muzej za umjetnost i obrt.5 (21. 631. oko 1926. Antonija Kulčar (Foto Tonka) AKT S LUBANJOM Zagreb. 1934. 633.

Zbirka fotografija.N. Slavka Pavić. MSO . Zagreb M. Nikola Szege AKT 1934. bromsrebrna fotografija 56. srebrobromidna fotografija 16. digitalni ispis autorske fotografije iz negativa.7 cm sign. papir.T.1 x 16.4 x 15. suha ploča 51. Karl Schrecker IGRAČICA GOLFA NA BRIJUNIMA Brijuni. na naljepnici Szege Muzej Slavonije Osijek.8 (29.u. 646. Karl Schrecker DAMA SA ŠEŠIROM NA BRIJUNIMA Brijuni. Zagreb. 1933. 644. Osijek. digitalni ispis autorske fotografije iz časopisa Kulisa 20 x 10. kontaktni. kontaktni.N. Zbirka fotografija.l.: d. dvostruka ekspozicija vl. MUO 24631 M. Franjo Mosinger FOTOGRAM KOTAČIĆA URE Zagreb. c/b fotografija 27 x 18. Zagreb.9 (38.u. J. razglednica 14 x 9 cm Muzej za umjetnost i obrt.3 cm sign.3 x 47.N.u.Museo storico dell‘ Istria. 265 635.2 x 29 cm Fotoklub Zagreb M. Nikola Szege GLUMAC 1940. razglednica 14 x 9 cm privatno vlasništvo. Osijek.u.: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt. suha ploča 41.d. d. 1927.d.N.d.1932. 643. G. MSO 157074 D. na kartonu: Všetečka Reputin / Zagreb Muzej za umjetnost i obrt.u.Museo storico dell‘ Istria. . negativa i fotografske opreme (PMI-42317) L. na fotografiji suhim žigom: Všetečka / Reputin / Zagreb. 645.T.: Studio Szege 934 Muzej Slavonije Osijek. Clarence Sinclair Bull (MGM) za Ross Verlag GRETA GARBO 1931. Zagreb D. Albert Starzyk KUPAČICA NA SAVI 1933. 638.N.T. 1934. 637. MSO 161120 D. Zagreb.d. 1933.: d. bromsrebrna fotografija 38 x 26. . Vladimir Všetečka (Foto Reputin) LEOPOLDINA VRBINJAK Zagreb. digitalni ispis autorske fotografije 23.2 x 38 cm sign.9 x 51. bromsrebrna fotografija 28. Aleksandar Reputin. 642. 641. Osijek. negativa i fotografske opreme (PMI-42318) L.6 cm sign. d.634. na kartonu: FMosinger Muzej za umjetnost i obrt.N. 640. oko 1925.161119 D. Szege Muzej Slavonije.N. 639.S.u.S. Reputin (Foto Reputin) ŠTEFICA VIDAČIĆ  MISS „EUROPA“ 1927. MUO 24701 M.9 x 38.8 x 41. Franjo Mosinger UŽAS Zagreb. papir.7) cm Povijesni muzej Istre .d.7 x 29) cm Povijesni muzej Istre .8 cm sign. MUO 49420 D.2 cm) sign. Milan Pavić PAZI NA VLAK 1936. 636. d. Franjo Mosinger STUDIJA CVIJETA klor-brom-srebrna fotografija 29 x 21 cm (21. 1927. Zagreb.5 cm Muzej za umjetnost i obrt.T. Zagreb D. MUO 41159 D.: g. Nikola Szege PLESAČICA Osijek. d.d.

Zagreb. Njemačka.: d.3 x 31. fotografski aparat za film. 652. Mirko Jungvirt (Weinrich i drug) GOSPOĐICA Zagreb. klor-srebrna fotografija 38 x 30 (23 x 16. . Muzej za umjetnost i obrt.N.6 x 24. s dva refleksna tražila. D.8 cm sign. Atelier Mosinger (Franjo Mosinger) OTMICA IZ SARAJA  TENOR (kostimografija Tomislav Krizman) Zagreb. navoj za film industrijska proizvodnja bakelit. 1928. prije 1925.7) cm sign. Zagreb. bromsrebrna fotografija 28. MUO 24554 M. Marijan Szabo KOMPOZICIJA Zagreb.u.d. koža. MUO 42739 D. FOTOAPARAT ZEISS IKON. D. s dva refleksna tražila industrijska proizvodnja bakelit.N. fotografski aparat za rol film.d. MUO 39393 D.3 x 31. Solomon Weinrich.N.N. 649. klor-srebrna fotografija 37. na kartonu Varnai / Osijek I. koža.9 x 24 cm Muzej za umjetnost i obrt. c/b fotografija 24. Zagreb. c/b fotografije 24. 1934.u. na paspartu FOTO TONKA  ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. FOTOAPARAT BOKS/KAMERA N˚2 BROWNIE Kodak. 648. BOX TENGOR 54/2 Zeiss Ikon i Goerz Frontar. MUO 31295 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. na kartonu: FOTO TONKA ZAGREB Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. staklo (leća) 10 x 7 x 11 cm Muzej za umjetnost i obrt.1922. 1925. 1925. 651. MUO 42755 D.1 x 30. .N.: d.5 cm Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb. Antonija Kulčar (Foto Tonka) NA TRI KRALJA Zagreb.1935.J. Velika Britanija. Zagreb.u. 1925. 653. 1928.O. MUO 44519 D.d. Lujo Varnai DRAGICA TARTALJA Osijek. klor-brom-srebrna fotografija 39. 654. Zagreb. Zagreb. metal. d.8 cm sign. staklo (leća) 10 x 7. MUO 42951 D. .5 x 13. Antonija Kulčar (Foto Tonka) SJENE Zagreb.1934. godine.2 cm Muzej za umjetnost i obrt.4 cm Muzej za umjetnost i obrt. metal.J. 266 650. MUO 31304 Fotografija je bila izložena na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.T.O.647.

.

Arhiv Planić Kabinet grafike HAZU Knjižnice grada Zagreba. Galerija Antuna Augustinčića KOPRIVNICA Muzej grada Koprivnice KRIŽEVCI Gradski muzej Križevci MLINI Neven Jerković Carmen Šarlić-Kulišić OPATIJA Hrvatski muzej turizma OSIJEK Galerija likovnih umjetnosti Muzej Slavonije PULA Povijesni muzej Istre RIJEKA Muzej grada Rijeke Muzej moderne i suvremene umjetnosti SISAK Velimir Kraker SOCHAUX. Gradska knjižnica Vera Lambert Ministarstvo kulture RH. Uprava za zaštitu kulturne baštine Moderna galerija Muzej grada Zagreba Muzej suvremene umjetnosti Muzeji Ivana Meštrovića. FRANCUSKA Musée de l’Aventure Peugeot à Sochaux SPLIT Galerija umjetnina Muzej grada Splita Muzeji Ivana Meštrovića. Atelijer Meštrović Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica.POSUDITELJI 268 BEOGRAD Muzej primenjene umetnosti Narodni muzej u Beogradu BOL Galerija umjetnina “Branislav Dešković” DUBROVNIK Renata Andjus Branka Franičević Vladimir Šarić Umjetnička galerija Dubrovnik KLANJEC Muzeji Hrvatskog zagorja. Grafička zbirka Nasljednici Ivana Meštrovića Slavka Pavić Zdravko Savić Gecan Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Denis Sunko . Galerija Ivana Meštrovića Anđeo Nazlić VARAŽDIN Gradski muzej Varaždin ZAGREB Akademija likovnih umjetnosti Mario Antonini Arhitektonski fakultet Arhiv Tošo Dabac Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Vitomir Andrija Bulaić Centar za rehabilitaciju “Zagreb” Petar Dabac Državni arhiv u Zagrebu Maja Đurinović Krešimir Falak Gliptoteka HAZU Grad Zagreb Maro Grbić Hrvatski glazbeni zavod Hrvatski državni arhiv Hrvatski muzej arhitekture HAZU Institut za povijest umjetnosti.

Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Labin Ministarstvo kulture RH..d. Zagreb Muzej hvarske baštine. Zagreb Vlado Borošić. Zagreb Muzeji Ivana Meštrovića. Atelijer Meštrović. Fototeka Moderna galerija. Zagreb Vera Lambert. Arhiv Petra Senjanovića Zbirka Aleksandera Lasla. Šibenik Muzej grada Zagreba. Zagreb Muzej grada Šibenika. Zagreb Milan Žegarac Peharnik. Hvar Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Rijeka Muzej Slavonije. Zagreb Marijan Milevoj. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo kulture RH. Opatija Institut za povijest umjetnosti. Zagreb Javna ustanova “Nacionalni park Brijuni”. Poštanski ured Pula Hrvatski državni arhiv. Veli Brijun (Muzeji) Kabinet grafike HAZU. kazališta i glazbe HAZU. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zbirka Aleksandera Lasla Zbirka Jure Gašparca Zbirka Kovačić ∑ Mihočinec Zbirka Rakočević Zbirka Vela ∑ Žagrović i drugi privatni posuditelji Arhiv Tošo Dabac. Split Gliptoteka HAZU Gradski muzej Karlovac Hrvatska pošta d. Zagreb 269 . Zagreb Dubrovački muzeji. Zagreb Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Sveučilišna knjižnica u Splitu. Kulturno-povijesni muzej Državni arhiv u Dubrovniku Državni arhiv u Karlovcu Državni arhiv u Osijeku Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Šibeniku Državni arhiv u Zadru Državni arhiv u Zagrebu Ex libris. Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara. Zagreb Hrvatski muzej turizma. Zagreb Zlatko Karač. Zagreb Fotoklub Zagreb Galerija umjetnina. Zagreb Muhiba Levan. Osijek Muzej suvremene umjetnosti. Samobor Župni ured Majke Božje Lurdske.FOTOARHIVI I ARHIVSKA GRAĐA (REPRODUKCIJE) Pero Šola Ivica Tijardović Marija Tonković Ivan Berislav Vodopija Zagrebački velesajam Zavod za povijest hrvatske književnosti.

Zagreb Kerschoffset. Zagreb KGZ. Zagreb . izrada ukrasa Mario. Nerežišća Zaklada Karlo Grenc. Zagreb Adria papir Dekori MV Hrvatska pošta Ninoslav Kušter. Gradska knjižnica. Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb Muzej grada Zagreba Muzeji Ivana Meštrovića Muzej Slavonije. TVRTKAMA I SURADNICIMA KOJI SU DALI DOPRINOS REALIZACIJI PROJEKTA: 270 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje. Zagreb Potomac. Zlatarsko-trgovački obrt Fajn. Produkcija suvenira Anarta.obrt. Osijek Dubrovački muzeji. Zagreb Jor. Rijeka Miroslava Margetić. Split Narodni muzej Labin Hrvatska narodna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak MAGMA The Regent Esplanade Hotel. Zagreb Moderna galerija. Udruga zlatara Krystal Samobor Krystal Rogaška Slatina Inker Por.o.o. Dubrovnik Centar za kulturu Brač. Metalni artikli Team . Strmec-Samoborski Andrea. Zagreb Interior & product design. Ortoforma d. Zagreb Hrvatski glazbeni zavod.ZAHVALJUJEMO INSTITUCIJAMA. Kulturno-povijesni muzej. kulturu i šport Grada Zagreba Državni arhiv u Zagrebu Etnografski muzej. Zaprešić Štimac.

Katalog tiskan na papiru GardaPat 13 135 g/m proizvođača Cartiere del Garda 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10 HR-10000 Zagreb T 01 4882 111 F 01 4828 088 E muo@muo.hr ISBN 978-953-7641-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 753308 . Sva prava pridržana.hr www. Zagreb ZA NAKLADNIKA Miroslav Gašparović UREDNICI Anđelka Galić Miroslav Gašparović OBLIKOVANJE KATALOGA Ranko Novak Ana Sinčić.muo. suradnica LEKTURA I KOREKTURA Silvija Brkić Antonia Došen DIGITALNA OBRADA FOTOGRAFIJA Srećko Budek Vedran Benović PRIPREMA TISKA Gordan Čuka TISAK Kerschoffset NAKLADA 1000 ∞ Muzej za umjetnost i obrt 2011.NAKLADNIK Muzej za umjetnost i obrt.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful