port i nasilje

Korisni linkovi:

Zakon o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima

Ako elimo iveti u drutvu iji e navijai na sportskim manifestacijama navijati, a ne razbijati i divljati, pravi je trenutak za osveivanje ovog sve veeg problema, koji to nikada nije trebao ni postati...

Srbija u kotac s problemom raznih vrsta nasilja u zajednici nije samo posao merodavnih tela, ve drutva uopte. Reavanje toga problema zahteva obimne zakonske, kulturne, ekonomske i drutvene promene i inicijative. Upravo na takav sveobuhvatan nain treba pristupiti i reavanju jednog od (dugo) goruih vrsta nasilja - nasilju na sportskim manifestacijama, najee fudbalskim. Ta vrsta nasilja verno oslikava stanje duha nacije i svakim danom mutira u neke nove oblike. Stoga i sportsko nasilje zahteva razne preventivne mere, koje se ostvaruju suradnjom strunjaka iz raznih podruja pravosua, policije, kolstva i sporta kao i saradnjom sportskih klubova, navijakih udruga, lokalne uprave i samouprave te angamanom javnih linosti radi motivisanja celokupnog drutva. Budui da je jedan od sastavnih delova sporta i navijanje, koje ponekad zavri i huliganskim neredima, jo davno prepoznata je potreba da se deci i mladima, buduim sportistima i navijaima, na prigodan nain ukae na nesportsko i drutveno neprihvatljivo ponaanje na sportskim manifestacijama, zato treba na vreme da pone njihova edukacija. Upravo zato, a kako bi se to efikasnije suprotstavilo dotinom problemu, Ministarstvo unutranjih poslova, odnosno, policijski slubenici Odseka za spreavanje nereda na sportskim manifestacijama u Odelu za javni red Uprave policije, u saradnji s Ministarstvom nauke, obrazovanja i sporta, Srpskim kolskim sportskim savezom i Agencijom za obrazovanje trebalo bi da sprovode itav niz mera i edukacija uenika osnovnih i srednjih kola, ali i prosvetnih radnika (nastavnika, psihologa i pedagoga) te policijskih slubenika u borbi protiv nasilja u sportu.

Tako je u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog nogometnog saveza 11. srpnja 2007. godine u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu odran okrugli stol na temu: Huliganstvo i sport. Tom je prigodom pokrenuta i suradnja sa portskim mjesenikom za mlade Sport Junior, koji je sadrajno i koncepcijski prilagoen uenicima osnovnih i srednjih kola, njihovim roditeljima, portskim klubovima i nastavnicima. Cilj je asopisa "Sport Junior " popularizacija i promicanje porta kao nositelja pozitivnih vrijednosti, informiranje mladih o vanosti bavljenja portom za kvalitetan psihofiziki razvoj, skretanje pozornosti uenika i njihovih roditelja na ulogu porta u prevenciji ovisnosti i drutveno neprihvatljivog ponaanja mladih. Miljenje i preporuku za izdavanje mjesenika dali su strunjaci iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, Gradskog ureda Grada Zagreba za odgoj i obrazovanje te Hrvatskog olimpijskog odbora. Na inicijativu Ministarstva unutarnjih poslova, a u skladu s odredbama Zakona o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima (N/N broj: 117/03, 71/06 i 43/09) mjesenik Sport Junior izradio je edukativni plakat Stop nasilju na sportskim natjecanjima, koji je uz sufinanciranje MUP-a tiskan u 11 tisua primjeraka. ak oko 830 osnovnih kola diljem Hrvatske dobilo je po deset plakata koji su postavljeni na prigodnim mjestima u centralnim i podrunim osnovnim kolama s ciljem educiranja djece od prvog do osmog razreda.

Akcijski plan za provedbu programa mjera edukacije u borbi protiv nasilja u portu, na portskim natjecanjima i izvan njih
Da se s vremenom sve vie panje posveivalo upravo toj problematici, govore i raznovrsne aktivnosti koje je Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo i realiziralo u 2008. i 2009. godini.

Prije svega, tijekom 2008. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta, Hrvatskim nogometnim savezom, sociolozima i psiholozima zapoela je realizacija Akcijskog plana za provedbu programa mjera edukacije u borbi protiv nasilja u portu, na portskim natjecanjima i izvan njih edukacijom profesora u kolama. Tako je u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Dugopolju, Poegi i Rovinju predstavljena knjiga: Sport i nasilje u Europi. Osim ove knjige, s engleskog jezika prevedene su i broure Rasizam, nogomet i Internet, to? Rasist Ja? i Svi razliiti, svi jednaki te su, uz financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta i Agencije za odgoj i obrazovanje, tiskani novi plakati koji prikazuju borbu protiv nasilja, rasizma i diskriminacije. Takoer su izraeni razni materijali vezani za borbu protiv nasilja. Sve izraene publikacije i materijali prilagoeni su djeci od predkolske do srednjokolske dobi te su objavljeni ili je u tijeku njihova objava na web stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, Hrvatskog kolskog portskog saveza, Agencije za strukovno obrazovanje, Agencije za obrazovanje odraslih, Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog nogometnog saveza i ostalih nacionalnih portskih saveza, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog saveza gluhih, strukovnih saveza u podruju porta te na stranicama osnovnih i srednjih kola. Plakati s temom borbe protiv nasilja, rasizma i diskriminacije distribuirani su i istaknuti i po svim policijskim upravama u Hrvatskoj te po osnovnim i srednjim kolama. Predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova sudjelovali su na tribinama Edukacijom protiv nasilja na portskim i kolskim igralitima s ciljem pozitivnog usmjeravanja djece u portu, meusobnim druenjem, koje su odrane u Zagrebu 17. studenog 2008. i u ibeniku 6. svibnja 2009. godine. Na tribinama su uz predstavnike ve navedenih institucija sudjelovali i predstavnici Pravobraniteljice za djecu te poznati portai u ulozi veleposlanika kolskog porta.p

Vezano uz tu temu, u povodu obiljeavanja Dana policije, 25. rujna 2008. godine, u Muzeju policije u Zagrebu otvorena je izloba Zato suparnici? unutar koje se krije pria o policajcima i navijaima koji su se poetkom devedesetih godina prolog stoljea, u zaetku Domovinskog rata, nali u prvim redovima obrane Hrvatske a danas, osamnaest godina kasnije, na suprotnim stranama. Kako? Zato? U povodu Meunarodnog dana muzeja, 22. travnja 2009. godine, u Muzeju Prigorja u Sesvetama otvorena je izloba Navijai i(li) huligani 2009, koja govori o povijesti nogometne igre i povijesti navijanja te o dananjem trenutku u kojem se isprepleu navijanje i nogometno huliganstvo. U sklopu sajma Sport i nautika na Zagrebakom velesajmu, 18. i 19. veljae 2009. godine, u organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza i Kluba navijaa hrvatske nogometne reprezentacije Uvijek vjerni odran je "Seminar o navijanju na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova te gosti i predavai iz UEFA-e i FIFA-e. U Zagrebu, 8. i 9. lipnja 2009. godine, odrana je Meunarodna konferencija sport i nasilje u Europi, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva unutarnjih poslova, a pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta i Veleposlanstva Republike Francuske u Republici Hrvatskoj na kojoj je uz profesore, nastavnike, pedagoge i druge strune osobe iz srednjih i osnovnih kola, prisustvovalo i etrdeset policijskih slubenika (tzv. spottera) iz Ravnateljstva policije i 13 policijskih uprava. Od 16. do 23. svibnja 2010. godine odran je i Hrvatski sajam nogometa na kojem je MUP imao svoj tand s izlocima iz Muzeja policije na temu nasilja u portu.

Daljnje aktivnosti
Poetkom kolske godine 2009./2010. planirana je izrada Bontona ponaanja na portskim natjecanjima, u to e se ukljuiti djeca svojim likovnim i literarnim radovima te e Bonton biti implementiran u multimedijsku prezentaciju Agencije za odgoj i obrazovanje.

I tijekom portske sezone 2009./2010. Ministarstvo unutarnjih poslova e nastaviti s provedbom niza aktivnosti s ciljem poveanja sigurnosti na portskim natjecanjima te sprjeavanja svih oblika nereda i nasilja vezanih uz port. Kao jedna od stvari o kojima treba poeti sustavno voditi rauna i uvrstiti je meu ostale mjere je i potreba edukacije i obuke redara za portska natjecanja sukladno odredbama Zakona o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima, jer oni zasigurno imaju vanu ulogu u odravanju reda na portskim natjecanjima. to je o "Akcijskom planu za provedbu programa mjera edukacije u borbi protiv nasilja u portu, na portskim natjecanjima i izvan njih" napisalo Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta proitajte ovdje. U Muzeju grada ibenika 22. listopada 2009. godine otvoreno je etvrto "uprizorenje" izlobe Muzeja policije izvan prostora MUP-a Zato suparnici?. No, svaka izloba je na neki nain nova jer se nadopunjuje novim izlocima i novom filmskom graom. ibenska postava izlobe, primjerice, nadopunjena je palicom u obliku buzdovana i bokserom (predmeti koji su oduzeti jednom rijekom navijau i lutkom za napuhavanje koju su navijai jednog zagrebakog kluba u znak dobrodolice jednom igrau objesili na tribine stadiona.

Borba protiv rasizma i nasilja kroz razliitosti u portu

Izaslanstvo Republike Hrvatske od 20. do 22. listopada 2009. godine sudjelovalo je u Beogradu na meunarodnoj konferenciji Borba protiv rasizma i nasilja kroz razliitosti u portu, koju su organizirali EPAS (Enlarged Partial Agreement on Sport), Vijee Europe i Ministarstvo mladei i sporta Republike Srbije. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Europske Unije i svih zemalja iz regije kao i predstavnici nevladinih udruga koje se bave suzbijanjem nasilja u sportu. Na radionici Edukacija i rad s djecom i mladei strunjaci su zakljuili kako nasilje postoji i u samom portu te da je veina mladih koji se bave portom doivjela neki oblik nasilja od strane

trenera ili roditelja, a to se kasnije reflektira i kroz njihovo ponaanje na portskim natjecanjima u svojstvu portaa ili gledatelja. Tijekom radionica Identifikacija i procesuiranje izgrednika i Sankcije kao primjer navedene su nogometne utakmice na kojima dolazi do protupravnog ponaanja gledatelja, posebice do vrijeanja na rasnoj osnovi ili pozivanja na mrnju, nasilje ili drugi oblik nesnoljivosti. Naime, prema slubenom stavu i uputama UEFA-e sudac je duan prekinuti utakmicu na odreeno vrijeme te ako se takvo protupravno ponaanje nastavi i nakon ponovnog nastavka utakmice, duan je trajno prekinuti utakmicu. Sudac je duan o toj odluci konzultirati se s delegatom utakmice i rukovoditeljem osiguranja, zbog pranjenja stadiona nakon trajnog prekida utakmice.

Sudionici konferencije su zakljuili da bi se uinkovito sankcionirali poinitelji prekraja, potrebna je uinkovita reakcija svih sudionika portskog dogaanja kao i pravosua koje treba donijeti presudu u to kraem roku, kako bi sankcija djelovala svrsishodno i uinkovito. Iz svih izlaganja i prezentacija vidljivo je da ni jedna drava nije imuna na izgrede navijaa, ukljuujui i Englesku - koja se esto navodi kao pozitivan primjer u borbi protiv huliganizma. Zakljueno je da su sve zemlje iz regije, osim Bosne i Hercegovine, donijele Zakon o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima i to po uzoru na hrvatski zakon, koji je prvi takav donesen u regiji. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja aktivno prati problematiku navijakih izgreda i koja vrlo dinamino reagira i prilagoava zakonske propise za efikasno suzbijanje novih pojavnih oblika navijakog huliganizma (npr. uvoenje zatitne mjere zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima s obvezom boravka u policijskoj postaji i zatitne mjere zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima u inozemstvu s obvezom javljanja u policijsku postaju). Takoer, na konferenciji u Beogradu utvreno je kako u zemljama sudionicama konferencije ne postoji problem rasizma na portskim natjecanjima ve svojevrstan oblik nacionalizma koji je posljedica raspada bive Jugoslavije i ratova na ovim prostorima. Republika Hrvatska aktivno nastavlja s provedbom nacionalnog programa sprjeavanja nereda i nasilja na portskim natjecanjima kroz provedbu edukativnih i preventivnih programa, ali i kroz primjenu uinkovitih zakonskih represivnih mjera i radnji.

Oteavajue okolnosti relevantne po sigurnost, a prisutne u dananjem vremenu najrazliitijih prijetnji sigurnosti poput teroristikih napada i sl., menadere sigurnosti koji uestvuju u planiranju i provedbi mjera za osiguravanje znaajnih dogaaja stavljaju pred veliki ispit. Koliina rizika kod velikih dogaaja u zavisnosti je i od njihove percepcije kako na dravnom i regionalnom, tako i na internacionalnom nivou. Posljedice koje se mogu pojaviti usljed izbijanja razliitih incidenata mogu ostaviti neizbrisiv trag na percepciju cijelog dogaaja kod strunjaka iz domena sigurnosti i najire svjetske javnosti, te grad, regiju ili dravu domaina okarakterizirati kao prostor visokog ili niskog sigurnosnog rizika.Od politikih konvencija preko sportskih dogaaja, priredbi s dodjelama nagrada i manifestacija zabavnog karaktera, pa do sajmova i velikih internacionalnih konferencija pojam sigurnost dogaaja koristi se da se oznai upravljanje javnom sigurnou kod planiranja znaajnih velikih dogaaja, kao to su, npr., koncerti, konvencije i sl. Sigurnosni tim e, sa strunog aspekta, a u pogledu osiguravanja mjesta masovnih okupljanja, biti glavni oslonac koji e imati zadatak osigurati nesmetano odvijanje dogaaja, uz minimalnu koliinu problema ili skroz bez njih. Jedan od kljunih izazova koji je bitno izmijenio dotadanje poglede na sigurnost nakon deavanja 11. 9. 2001. godine jeste opasnost koju donose masovna okupljanja prilikom velikih manifestacija. Ovaj izazov utjee i na samu procjenu koja se obavlja tokom proaktivne protuteroristike istrage, u cilju hvatanja osumnjienih terorista. Naprimjer, uzimajui u obzir javnu sigurnost, danas istrage dovode do hapenja u mnogo ranijoj fazi nego to bi to bio sluaj da ne postoji ovakav balast opasnosti koji sa sobom nosi organizacija javnih dogaaja. Prijetnja teroristikog napada i sl. na dogaajima s masovnim okupljanjem imala je sline implikacije na samo upravljanje sigurnou tokom vanih velikih dogaaja. Da se radi o nekom drugom vremenskom razdoblju, tada bi se moglo rei da je medijska pokrivenost dogaaja uspjena onda kad je glavna vijest sam dogaaj, a ne mjere sigurnosti koje su odravanje tog dogaaja uinile moguim. Naalost, takve tenje su danas, u vremenu naglaenih najrazliitijih sigurnosnih prijetnji, mnogo manje realistine. Niti jedan moderni dogaaj koji je okarakteriziran dogaajem visokog rizika nije svojim obimom ogranien samo na one objekte koji su u direktnoj vezi s odravanjem dogaaja. Veliki i znaajni javni dogaaji na izvjestan nain podiu rejting zemlje domaina, pa je stoga od krucijalne vanosti izvriti paljivu i to je mogue kvalitetniju procjenu rizika kod planiranja takvih dogaaja. Zbog toga je vremenski period koji prethodi odravanju nekog velikog i znaajnog dogaaja relevantan s aspekta budunosti samoga dogaaja, ali i implikacija koje slijede poslije. Ovo je dodatni element ranjivosti o kojem treba voditi rauna kod planiranja sigurnosnih mjera. Nadalje, bitan dogaaj visokog rizika, ukoliko stvari izmaknu kontroli, moe poprimiti globalnu dimenziju i na taj nain neizbjeno ukljuiti kako oekivani tako i neoekivani internacionalni karakter Mogue implikacije kod veoma bitnih javnih dogaaja su od velikog znaaja za njegovu samu pripremu, ali, uopeno govorei, ne postoji univerzalan klju za uspjenu realizaciju sigurnosnih mjera i planova. Odbijanje internacionalnog angamana kod osiguranja ovakvih dogaaja moe dovesti do prepreka u smislu diplomatskih ili javnih/privatnih uplitanja, koja nadalje mogu ugroziti i odravanje samog dogaaja. Veliki javni dogaaji su bitni ne samo radi svog vlastitog smisla i misije ve i zbog pozitivnog strukturalnog naslijea koje moe nastati pri planiranju i realizaciji dogaaja, a iji se pozitivni efekti mogu iskoristiti i u budunosti. Mnogi takvi dogaaji formiraju poglede i stavove i na mnogim drugim poljima, nevezanim za sam pojam sigurnosti. Postizanje ravnotee unutar sistema sigurnosti u eri visokog rizika, kad faktori eventualne nacionalne implikacije, globalne realnosti i naslijea dobijaju na znaaju, definitivno predstavlja veliki izazov. Iz navedenih razloga, od jo veeg znaaja je da se implementacija mnogih procesa savremenog sigurnosnog planiranja i njihova realizacija odvija s potpunom svijeu o svim ovim i drugim relevantnim okolnostima, te u skladu s dokazanom profesionalnom sposobnou. Danas se velika panja posveuje vrstim principima i visokom nivou profesionalne kompetencije i iskustva, ali realizacija sigurnog okruenja nije izvodljiva na temelju ablonskih rjeenja i ad hoc aranmana. Zbog toga je doprinos organizacije poput UNICRI koja sarauje s velikim brojem drava lanica i ostalih relevantnih subjekata, od vitalnog znaaja za dogaaje koji bi istovremeno trebali biti sigurni i trajni. Zbog izloenosti sadanjem ozraju konstantne pripravnosti nakon 11. septembra i rata protiv terorizma, uspjenost odravanja velikih globalnih sportskih dogaaja je pitanje sigurnosti s pravom pozicionirala na zaslueno mjesto. Uz

dva najprieljkivanija globalna sportska dogaaja koja predstoje u 2010. Svjetsko nogometno prvenstvo u Junoj Africi i Zimske olimpijske igre u Vankuveru zaista postoji temeljna potreba da se kritiki preispita funkcionalnost postojee sigurnosne politike i da se paralelno s tim sagledaju iroke socio-politike implikacije pitanja sigurnosti i nadzora, a koje su povezane s organizacijom globalnih sportskih deavanja. Teroristiki napad moe se dogoditi bilo kad i bilo gdje. On ne pogaa iskljuivo kritinu infrastrukturu vezanu za mjesto odravanja konkretnog dogaaja, ve ugroava i sva ona mjesta na koja i s kojih ljudi putuju, gdje se okupljaju, oputaju, borave ili ive. Napadi na Baliju 2002, u Madridu 2004, Londonu 2005, Mumbaiju 2008. godine, kao i posljednji u Iraku i Pakistanu, neugodan su svakodnevni podsjetnik na to. Svaki od ovih sluajeva podcrtava mete uzrokovan teroristikim napadima, u kojima su ljudski ivoti, finansijske tete i druge nastale tete neprocjenjive za pojedince i itave familije, firme, korporacije, zajednice ili cijele nacije. Do danas, lagane mete za teroristiko djelovanje poput znaajnih javnih dogaaja privlaile su malo panje meunarodne zajednice i nacionalnih vlada u poreenju s panjom koju je privlaila zatita kritine infrastrukture. Mnoge forme sigurnosti koje se primjenjuju u zatiti kritine infrastrukture esto nisu adekvatne za zatitu mjesta na kojima je okupljen veliki broj ljudi. Bez adekvatnih mjera zatite, ovakvi dogaaji pruaju teroristima najrazliitije mogunosti za izazivanje nesrea, manifestaciju simbolizma i generiranje veoma utjecajnih predodbi, koje dolaze kao pratnja znaajnim manifestacijama, a sve to skupa veoma lako moe dovesti do ozbiljnih ekonomskih gubitaka. Pored navedenog, dravne vlade imaju javnu odgovornost i zakonski autoritet da zatite drutvo od terorizma tako to e graanima osigurati zatitu i sigurnost. To podrazumijeva prevenciju teroristikih napada, zatitu od njih, krizni menadment i, na kraju, ali ne manje bitne mjere oporavka. Kako bi kandidatura za organizaciju velikog i vanog javnog dogaaja bila uspjeno realizirana, drava treba teiti tome da osigura sigurno okruenje, pogodno da ugosti manifestacije koje su internacionalno priznate. Ovo obuhvata ne samo dogaaje same po sebi, ve i irok spektar razliitih nezavisnih segmenata koji podravaju industriju i zavise od industrije velikih javnih dogaaja. Meutim, aktivnosti drave same po sebi nisu dovoljne, pa je kvalitetna podrka privatnog sektora od vitalnog znaaja. Dok mnoge drave imaju oformljene smjernice, programe i strukture za borbu protiv terorizma, samo mali broj njih je razvio strategije inkorporiranja privatnog sektora u ovu problematiku. Kljuni faktori koji promoviraju izgradnju partnerske koalicije izmeu javnog i privatnog sektora u borbi protiv terorizma i, posebno, suprotstavljanje teroristikim napadima na lake mete, ukljuuju prepoznavanje investicijske vrijednosti sigurnosti i njene koristi za privredu, donoenje novih zakona i izgradnju protuteroristikih struktura, omoguavanje poreskih olakica i pogodnijih uvjeta osiguranja, podrku obavjetajne slube i razmjenu informacija, te ukljuenje javnog/privatnog sektora u okviru konsultativnog rada na polju sigurnosti, a koji bi formirao savjetodavnu grupu unutar ovog sektora, s ciljem kvalitetnog izvjetavanja prema nacionalnom vijeu za sigurnost. Sigurnosni tim zaduen za sigurnost manifestacije ukljuuje zatitare, redare, supervizore i drugo razliito osoblje poput saobraajne policije. Bilo da je rije o sportskom dogaaju, koncertu, sajmu ili nekom drugom velikom drutvenom dogaaju, pitanja sigurnosti i zatite moraju biti prioritetna. Na razliitim vrstama velikih manifestacija, razliiti faktori mogu prouzrokovati sigurnosne probleme, kao to su, npr., alkohol i droge, destruktivno ponaanje i nasilje (navijake mase), neovlateno pristupanje manifestaciji i/ili pristupanje manifestaciji bez ulaznice, i sl. Nadalje, vano je imati na umu da na ovoj vrsti dogaaja ljudska masa moe djelovati na nepredvidiv nain, to je i najei uzrok problema za organizatore. Angairanje sigurnosnog tima u svrhu osiguravanja manifestacije pretpostavlja njihov angaman ne samo na osiguranju samog dogaaja ve i na rjeavanju svih prateih, a sigurnosno potencijalno relevantnih problema koji mogu iskrsnuti, kao to je, npr., veliki broj oboavatelja kojima je, recimo, usljed guve pozlilo na koncertu. Povrh toga, u dananjim okolnostima oni imaju i ulogu izvjetaa o svemu to bi moglo predstavljati potencijalni sigurnosni rizik, npr., ostavljeni paket ili prtljaga. Planiranje i odravanje velikog i znaajnog javnog dogaaja pretpostavlja i prihvatanje odgovornosti za sve to je ukljueno u taj proces, od samih utisaka prisutnih sudionika pa sve do njihove ope sigurnosti. Zato je kod planiranja svakog takvog dogaaja veoma vano razmotriti sve aspekte upravljanja u rizinim situacijama. Sigurnost velikih dogaaja moe obuhvatati i neka neobina pitanja poput pitanja ogranienja buke, ali tretira i mnogo ozbiljnija pitanja poput eventualnih povreda kod aktivnih ili pasivnih sudionika. Zbog toga je bitno da organizator i kompletan

tim, koji participira u planiranju mjera sigurnosti formira i analizira listu potencijalnih rizika i prijetnji, ali i prijedloga na koji nain ih sprijeiti ili eventualno otkloniti neeljene posljedice. Upravljanje sigurnosnim operacijama na velikim manifestacijama je jedan je od najteih zadataka s kojim se moe susresti i policijski slubenik. Sigurnost na ovakvim dogaajima ukljuuje participaciju i resurse dravnih sigurnosnih agencija, dravne i lokalne policije, saobraajne policije i drugih policijskih organizacija i struktura. Svaka od ovih agencija ima svoju misiju, nadlenost, zakonski autoritet, kulturu, filozofiju menadmenta i operativne smjernice, politiku i procedure. Menaderi sigurnosti moraju saraivati sa svim ovim strukturama i, uz njihovu kooperativnost i podrku, izgraditi sveobuhvatni sigurnosni plan za kvalitetno osiguravanje dogaaja. Izazovi i principi Kod planiranja i upravljanja aktivnostima pri organizaciji znaajnih manifestacija potrebno je: - planirati i biti spreman na najgori mogui scenarij vanredni kriminal, nasilje protestanata, mogui teroristiki napad, prirodne nepogode i sl., ali jednako tako planirati i odgovor na ope vidove kriminala i incidente (tunjave, pijanstvo i sl.), - razmotriti sve sigurnosne mjere koje mogu biti poduzete kao odgovor na naruavanje sigurnosnog okruenja (npr., zatvaranje ulica, pretrage, upotreba taktikih jedinica i sl.), a koje mogu u razmatranoj situaciji omoguiti odravanje dogaaja koji e biti prijatan, dobro posjeen i profitabilan, - osigurati da se manifestacija odri u najboljem redu, istovremeno vodei rauna o potivanju ustavnih prava kao to su sloboda govora i sloboda okupljanja, - uspostaviti nove i efektivne, ali privremene organizacijske aranmane, strukturu upravljanja i komandovanja, kao i metode meusobne komunikacije, - osigurati da osobe od vanosti imaju zatitu policijskih snaga, neovisno o veliini ili vanosti samog dogaaja, - osigurati da relevantne dravne slube budu informirane o odravanju dogaaja od nacionalnog ili internacionalnog znaaja, kako bi se garantovalo uee relevantnih dravnih slubi i osigurala eventualno potrebna podrka. Organizatori i sigurnosni menadment moraju na vrijeme prepoznati mogue prijetnje i izazove po sigurnost, a posebno moraju potivati i bitne principe, kao to su pravovremeno i efektivno planiranje, komunikacija i obuka. Ovo bi bili i kljuni elementi organizacije i osiguravanja ope sigurnosti na znaajnim velikim javnim dogaajima. Menaderi sigurnosti moraju osigurati dovoljno vremena za planiranje kompleksnih manifestacija, jer je planiranje primarna funkcija menadmenta na kojoj su bazirane i sve druge funkcije rukovoenja. Kod planiranja sigurnosnih mjera za znaajne velike javne dogaaje, menaderi sigurnosti moraju prije svega uspostaviti jasne i decidne ciljeve i zadatke, te na jasan nain sve informacije o spomenutim zadacima i ciljevima prenijeti sigurnosnom osoblju. Menader sigurnosti bi se trebao poistovjetiti s ciljevima i zadacima organizatora dogaaja, jer e oni imati vanu ulogu i utjecaj na sam sigurnosni plan. Kao i u svakoj organizaciji, ciljevi i zadaci svih odjela moraju se podudarati. Komunikacija predstavlja kamen temeljac koordinacije kad se radi o operacijama u kojima uestvuju razliite agencije i strukture. U ranoj fazi pripreme menaderi sigurnosti trebaju procijeniti raspoloivost komunikacijskih ureaja, pogotovo multikanalnih radioureaja. Menaderi sigurnosti trebaju imati redovnu komunikaciju s organizatorima dogaaja i menaderima drugih struktura, kako bi osigurali da zadaci i ciljevi odjela za sigurnost ne dolaze u konflikt sa zadacima i ciljevima drugih uesnika u planiranju i realizaciji sigurnog okruenja. Na ovaj nain, svi konflikti i nesporazumi mogu biti rijeeni ve i u najranijoj fazi pripreme. Kratak pregled procesa planiranja i rukovoenja Planiranje za specijalne i vane javne dogaaje i implementacija plana odvijaju se u tri faze: Preddogaajno planiranje: Ova faza trebala bi zapoeti 12-18 mjeseci prije datuma odravanja manifestacije, a u ovisnosti od same prirode dogaaja. Ova faza ukljuuje autorizovanje vodeih agencija i slubi, uspostavljanje misije, dogovaranje saradnje s drugim partnerima koji e pomoi u osiguranju dogaaja, redovno odravanje sastanaka s lanovima sigurnosnog tima i partnerima, razvijanje detaljnih sigurnosnih planova i procjene rizika, a rizik se sam po sebi moe definisati kao umnoak konsekvenci i vjerovatnoe. Upravljanje sigurnou tokom trajanja dogaaja: Ova faza treba zapoeti neposredno pred okupljanje gledalaca, dunosnika, publike i medija na mjestu dogaaja. Na nekim tipovima manifestacija kao to su nogometne utakmice ili konvencije, mase sudionika poinju se okupljati prije samog poetka dogaaja. Ova faza ukljuuje sveobuhvatnu

komunikaciju, nadzor i izvjetavanje, a pretpostavka za njenu uspjenu realizaciju ukljuuje i adekvatno funkcioniranje kljune zone za operacije, kao to je, npr., komandni komunikacijski centar, verifikacija, punktovi kontrole pristupa i dr. Ona takoer podrazumijeva i provjeru spremnosti segmenata podrke, kao to su, npr., mobilne interventne sigurnosne snage, koje imaju za cilj noenje s razliitim zadacima kao to su kontrola mase, obavjetajna podrka, privoenje izgrednika, medicinska podrka i sl. Postdogaajne aktivnosti: Ova faza, koja poinje neposredno nakon okonanja dogaaja, ukljuuje kreiranje sveobuhvatnog izvjetaja o uspjesima i o moguem poboljanju sigurnosti dogaaja. Ona, takoer, ukljuuje i sagledavanje trokova nastalih kroz osiguranje kompletne sigurnosne opreme kao i svih drugih resursa upotrijebljenih pri osiguranju dogaaja, a koji, izmeu ostalog, podrazumijevaju i naknadu za osiguranje. Organizacija je, po jednoj od definicija, proces uspostave ureenog sistema koritenja svih raspoloivih upravljakih resursa. Menaderi koriste organizaciju da uspostave odnose izmeu resursa i definiraju kako e ti resursi biti koriteni. Kako se sigurnosni plan bude razvijao i kako broj slubi ukljuenih u sigurnosni plan bude rastao, potreban je razvoj formalnije organizacijske strukture, kako bi se identificirale sve sigurnosne funkcije i odgovornosti svake slube zasebno. Organizacijska shema moe pomoi u tome da se razjasne razliite funkcije i meusobne veze slubi i to na koji nain svaki pojedinac doprinosi sveukupnoj sigurnosti dogaaja Raspoloivost resursa predstavlja jo jedno vano sigurnosno pitanje. Menaderi sigurnosti trebali bi uporediti raspoloive snage u policijskim slubama i procijeniti broj potrebnih slubenika. Ova projekcija trebala bi ukljuiti broj radnih dana i radnih sati za svakog slubenika koji je uestvovao u osiguravanju dogaaja. Kod ovakvih projekcija u obzir se uzima i sam umor slubenika, posebno kod manifestacija ekstremno dugog trajanja. Organizacija centra za sigurnosne operacije i odreivanje njegove lokacije i operativnog osoblja jedna je od najvanijih odluka odgovornih lica u okviru osiguravanja dogaaja u ijoj organizaciji i planiranju sarauje vie razliitih struktura. Centar okuplja sve agencije sudionike osiguranja na jednoj lokaciji, kako bi se olakala komunikacija i koordinacija unutar sistema. Ovakva centralizacija onemoguuje prekomjernu samostalnost agencija koje uestvuju u osiguravanju dogaaja i samostalno donoenje operativnih odluka s njihove strane. Upravljanje sigurnou na znaajnim javnim dogaajima obuhvata planiranje sigurnosnih mjera i osiguravanje adekvatnog nivoa sigurnosti, te ukljuuje analizu mnotva pitanja, od kojih e se mnoga pojaviti pred menaderom sigurnosti po prvi put. Interagencijska koordinacija ostaje najvaniji segment kompleksnih operacija, a odgovornost menadera sigurnosti je da jasno definie odgovornosti agencija i slubi koje uestvuju u spomenutim operacijama. Velika posveenost odgovornom i pravilnom planiranju i paljiva koordinacija resursa moe uiniti menadment sigurnosti na znaajnim i velikim javnim dogaajima velikom satisfakcijom i prijatnim iskustvom u karijeri svih uesnika osiguranja ovakvih dogaaja.

1.4. Nasilje u sportu Na razini meta-analize lako se uoava da postoji veliki broj manifestacijskih oblika vezanih uz sport kroz koje se nasilje prepoznaje. Pogreno i povrno bi bilo adresirati nasilje u sportu samo na ponaanje navijakih skupina. Iako potencijalno najopasniji, to je samo jedan oblik, jer kako se prethodno vidjelo, radi se o sukobu razina, dakako po nekim parametrima. 3 Naime, sport je prestao biti tek konzumentski za odreeni broj pojedinaca, a agonistiki za jo manji broj aktivnih sudionika. Sport je danas industrija. I to industrija u kojoj se obru milijarde, a nazoan je ogroman broj pojedinaca, od vrhunskih znanstvenika koji dre prvu liniju stvarnih znanja o postignuima. Neposredno uz njih je armija strunjaka svih profila

(kineziologa, trenera, menadera, psihologa, ekonomista, inenjera, ) koji bi trebali imati svoje jasno definirano mjesto i ulogu koja ne smije biti dvojbena i za koju je jasno koje globalne dobiti donosi u uem i irem dinamikom sociolokom arealu (Malacko i Rao, 2004). Konano, u neposrednom kontaktu sa svim segmentima sporta je ogromni broj strunjaka i djelatnika srednje i nie razine koji i omoguavaju neometano funkcioniranje svih sportskih kanala i operacionalizaciju neposrednih potreba (raunovoe, odravatelji objekata, prodavai i trgovci, zatitari, proizvoai opreme,). Uz sport i sportae, i u sportu je jo vei, ogromni broj prateih djelatnosti, poput prijevoza, lijenikih usluga, proizvodnje i prodaje rekvizita i opreme, politikih kampanja, edukacijskih ustanova, aktivnosti medija, marketinga i td. (Bonacin, Da. i sur., 2009). U svemu tome, nije mogue ne zapaziti razne oblike aktivnosti, od kojih mnogi tee upravo nasilnoj artikulaciji. Zbog oitih problema, u svijetu su provedena brojna istraivanja ove tematike, s razliih aspekata, pa je mogue registrirati pojedine lokalne pristupe koji, iako ne zahvaaju problem u cjelini, ipak dobro osvijetljevaju odreene aspekte. Tako Andersson i sur. (2004) govore o nasilnom oglaavanju. Ovaj aspekt medijske propagandne retorike esto prelazi kulturne i etike norme, postavljajui konzumente u vrlo nezgodan poloaj. A dobro znamo da je osvajanje trita jedna od kljunih stvari u poslovanju. No, osvajanje je pojam koji ima svoju jasnu genezu i jo jasniju generiku pozadinu koju nije potrebno dalje elaborirati. Zar je za oekivati da konzumenti takvih poruka ostanu intaktni ako su od najranije mladosti kontinuirano bombardirani vrlo decentnim porukama s jasnim ciljem !? Marren (2004) nadalje govori o sudaru (sudarima) unutar zapadne civilizacije, to se lako i posve jasno dovodi u vezu s brojnim neusklaenostima i nerazumijevanjem pojedinaca, formalnih i neformalnih grupa i sl. Takve sudare moemo locirati meu razliitim razinama, bilo to po edukacijskom statusu, materijalnom statusu, sposobnosti postizanja osobnih ciljeva, razliitim mogunostima i pravima, razliitim kulturama, domicilnim sredinama i td. Oito je da stratumi i stratifikacije dovode do nerazumijevanja, ponekad dubokog jaza, izbjegavanja, pa ak i nepotivanja elementarnih humanistikih odrednica, poput prava na ivot, prava na zdravlje i prava na edukaciju iz kojih prava se izvode sva ostala (Bili i Bonacin, 2007). S tim u skladu su i neprimjerene invazije korporativnih i medijskih interesa u nae ivote o emu npr. govore McLean i sur. (2009). Brojne su situacije u kojima mnogi pojedinci praktino ive virtualne ivote u velikom dijelu izvan realne stvarnosti i bez istinskog emocionalnog kontakta s drugim ljudima kojima su okrueni. Takav formalistiki nain egzistencije lako dovodi do gubitka stvarnog osobnog identiteta koji se transferira prema drugim nositeljima identiteta, npr. prema poslovnom okruenju. U globalnim razmjerima, materijalni problemi, nesigurnost na poslu, neizvjesnost u budunost, nedovoljna informiranost i drugo, ine da poslovno, porodino i neformalno okruenje obino ne moe zadovoljiti bio-psiho-socijalne potrebe pa se elje, potencijal i potrebe pojedinaca ne iskazuju na osobno i socijalno prihvatljiv nain. Ukoliko se vei broj pojedinaca osjea odbaenima ili socijalno neintegriranima zapoinje proces irih razmjera, o kojemu npr. Reicher i sur. (2004) govore kao o psihologiji gomile u odnosu na javni red. Jasno je da e osobno nezadovoljstvo, nezadovoljstvo poslom, plaom, statusom i dr., lako dovesti do tenzije unutar ve spominjane socijalne stratifikacijske. 4 Pri tome su najvei mogui sukobi uvijek usmjereni prema stratumima koji se i najvie razlikuju, a to su uvijek brojni pojedinici nieg statusa i mladi ljudi s jedne strane i stariji, situirani, a obino i javno ili politiki eksponirani pojedinci, s druge strane. Ovakav kolektivni konflikt nije mogue rjeavati krutim nasilnim represivnim metodama, ve zahtijeva ozbiljnije

poimanje kolektivnog identiteta, razumijevanje prioriteta i namjera razliitih grupa u aktivnom sociolokom pa i represivnom djelovanju, jer treba razgraniiti zakonske od nezakonskih aktivnosti vee skupine osoba, a to se samo povrno gledano manifestira kao navijako nasilje uz sport. U slinom smjeru se kreu i promiljanja npr. Hodgsona (2001) koji govori o neadekvatnoj edukaciji slubenih osoba za nenasilno postupanje openito. Iako je jako teko provoditi konkretne represivne mjere bez aktivne uloge sredstava prisile kad se ekscesi ve dogode, svakako bi trebalo razmotriti seriju postupaka koja bi dovela do znatno manje izraenog nasilja. Ovo je sloena i ozbiljna zadaa i nije ju mogue rjeavati u uem segmentu, ve uz uvaavanje brojnih spoznaja od kojih su neke ve ovdje iznesene. U svemu tome nije mogue zaobii injenicu da se mladi, a nerijetko i nezadovoljni ljudi pokuavaju okupiti u grupe kako bi osigurali neke od ciljeva, uz napomenu da je potencijalno tih ciljeva jako veliki broj. Jedan dio tih ciljeva sasvim sigurno je zastraujui obzirom na mogue posljedice, i mora se priznati da veliki broj pojedinaca okupljenih u grupe oko i uz sport esto ima sasvim drugaije namjere, koje sa sportom imaju sasvim malo veze. Dionisio i sur. (2008) ovakvo ponaanje opisuju kao plemensko pri emu je nerijetka i pojava kulta u odnosu na klub kojemu su naelno privreni, to nedvojbeno implicira sukob, pa i brutalnost prema pripadnicima drugog kulta jer u krajnje pozitivistikoj maniri promatrano, taj drugi kult neposredno (rezultatski) ugroava njihov. Ovakav simbolizam, koji ponekad stremi obredima i fanatizmu, mora dovesti do nasilja uvijek kad je ulog jako velik (npr. vana utakmica, to mediji i drugi podgrijavaju). Zato nimalo ne udi to pripadnici jednog kulta nemaju temeljni cilj na sportskom susretu promatrati sportske akcije, jer se smatraju obveznim djelovati a ne biti promatrai. To djelovanje ukljuuje i nasilje prema bilo emu to onemoguava ekspoziciju njihova kluba, ne samo prema protivnikim skupinama, ve i klasinim navijaima, tijelima odravanja reda, i svemu to je vezano uz oponentski kult, pa i samom gradu ako je rije o gostovanju, i ak prema navijaima istog kluba ako ne pokazuju dovoljno spremnosti na djelovanje, to sigurno dovodi do akcija izvan zakona. Navijae i navijake skupine, kako se vidi, nije mogue promatrati jednostrano kao masu koja posjeuje susrete. Hunt i sur. (1999) predlau klasifikaciju koja ukljuuje slijedee navijake tipove: povremeni, lokalni, posveeni, fanatini i nefunkcionalni. Oito je da svaki od tih tipova pod odreenim okolnostima mogu postati nasilni, to je u direktnoj svezi sa oekivanjima podgrijavanim u ovisnosti o ciljevima samih klubova, istaknutih pojedinaca, nadreenih tijela, institucija i uprava. Problem se dakle ne moe locirati iskljuivo u navijake skupine kao jedini generator nasilja u sportu. Rjeenja kojima se pokuava suzbiti ili barem reducirati nasilje u sportu treba traiti i u ukljuivanju veeg broja osoba razliitih oblika humanistike kompetentnosti, jer se u takvom bogatstvu lake artikuliraju nove ideje i akcije koje tee preventivnom djelovanju i dobroj viestrukoj pripremi sporta u cjelini. O novom svijetu upravljanja sportskim pogonima, menadementu i npr. ulozi ena govori Hearn (1992) navodei da uloga mukaraca u menadmentu moe biti okrutna i tiranska, a ope je poznato da je broj mukaraca u menadmentu openito jako veliki u odnosu na ene. 5 Oito smo svi upueni na promjene u novom drutvu pri emu je potrebno ne samo vee ukljuivanje ena, ve i promjena ponaanja mukaraca. U tradicionalno mukom bastionu poput nogometa (ali ne iskljuivo), ne zauuje niz pojava koje vode k nasilju. I svakako treba priznati da je u navijakim skupinama iznimno mali broj osoba enskog spola, to dodatno potvruje predloene teze.

Na potpuno istom tragu su i pojave neprilagoenih tipova odluivanja u menadmentu openito, a u sportskom naroito. Steiner (2004) navodi kako su ve prepoznati elementi neprihavtljivog ponaanja menadera koje tei fanatizmu, poput prevelikog intenziteta djelovanja i netolerancije, ali i da je trea znaajka moda kljuna za razumijevanje fanatizma menadera. Ta znaajka je neusklaenost izmeu promiljanja, ponaanja i ciljeva. ini se da takav kompozit lako moe dovodi do kaosa i nekonzistentnog ponaanja, to se reflektira na neodrive odluke koje je esto nemogue provesti, pa s najviih razina upravljanja sportskom organizacijom bilo kojeg tipa (klub, savez, odbor,) izgleda neminovno posegnuti za vrstom rukom, to nije nita drugo nego nasilje nad vlastitim angairanim kadrom. Nije teko zamisliti to takvi menaderi misle i kako se ponaaju prema svima koji su u irem kontekstu ukljueni u sport, to sigurno izaziva neprihvatljive posljedice. Ekstremizacija ovakvih koncepcija vodi direktno u militantno ponaanje menedera, koje, iako se ponekad ini opravdano ipak nema dovoljnu spoznajnu i humanistiku argumentaciju za dugorono odrivi razvoj u sportu, kao i nigdje inae. Stokes (2007) analizira takve tendencije u napisima i promatra odnos militantnost / nemilitantnost kao moguu paradigmu menadmenta u tako definiranim divergentnim domenama. U svakom sluaju, refleksije ovakvih tendencija su prepoznate pa je poznata i preesta situacija da se pojedinci u navijakim skupinama oslovljavaju sa soldier, to nipoto ne pripada vjerodostojnim kriterijima sporta u cjelini. Fragmente militantne identifikacije lako je prepoznati u gotovo svakom veem navijakom sukobu, a naalost i uz koritenje doslovno ubojitih sredstava.