SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKLUTET
STUDIJ POVIJESTI

Ivana Čačija

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Božo Goluža

Mostar, 2012.

...................................... 5 2... Hrvatska renesansna umjetnost ................. Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma .......................2................. 5 1......................................................... 10 Literatura ..2..................................... 6 2............................ 7 3....................................... 4 1..................................................................................................3................. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse .................................... Graditeljstvo i kiparstvo............................................. Dalmatinski humanisti ....1..................... 9 Zaključak .......................... 8 3...... 11 2 ........................................... Slikarstvo .............. 3 1..................................2.1........................................................ Počeci hrvatskog humanizma .......................... 7 2..................................................................................... Likovne umjetnosti u 16............................................................................................... Hrvatska renesansna književnost .......... stoljeću ........................................................SADRŽAJ Uvod ...................... 8 3................................. Budimski krug humanista ......... 4 1.......1......................................

Čovjek je u srednjem vijeku bio član obitelji. Sada on vrijednost pronalazi u samom sebi. Najznačajnija pojava preporoda je upravo taj individualizam. 3 . S dolaskom novih vremena u čovjeku se budi svijest. Značajna je crta renesansnih ljudi njihov razvijen smisao za ljepotu. Vidjeli smo da se u njoj pred kraj srednjeg vijeka razvio čitav niz država i državica.UVOD Italija je kolijevka humanizma i renesanse. Bio je ovisan o drugim ljudima. MeĎu prvim narodima koji su osjetili utjecaj talijanskog preporoda bili su Hrvati na istočnoj obali Jadrana. Posrednici izmeĎu stare i nove književnosti bili su humanisti. ceha. staleža i crkve. kojima su bili prethodnici veliki pisci Dante Alighieri. Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio.

pisana po samostanima. str. 1996..2 Hrvatska književnost srednjeg vijeka bila je vjerski obojana pučka književnost.. Povijest Hrvata.4 http://www.2011. 1430. Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma Petar Pavao Vergerije Stariji je Istranin. st. Humanisti iz primorskih krajeva odlaze na studije u Italiju i druge europske zemlje i tako jačaju kulturne veze sa središtima europskog humanizma. Latinski i talijanski jezici su jezici učenosti. st. str.. više uprave i politike. otvorio je koncil u Baselu. O pričesti pod obje prilike. Hrvatsku je zahvatila kriza državnih i društvenih srednjovjekovnih struktura.. 4 SKUPINA AUTORA. Ta se slika pred kraj 15.1.. Neka njegova djela su: Rasprava o Crkvi. do 1437. dok je hrvatski ne samo jezik kmetova i gradskog puka već i porodični jezik gospodskih domova. O koncilima.12. U Italiji je stekao ugled povijesnim djelom o Aleksandru Velikom.3 1. skupa s jednim dijelom Ugarske potpada pod vlast Habsburga. a od 1435. Školska knjiga. godine. 450.). koji ga je imenovao kardinalom. U svijetu su se dogaĎale velike promjene. Humanisti iz sjeverne Hrvatske djeluju u Budimu.1.. str. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. 53-58. Dubrovčanin Ivan Stojković (1395. nalazi u državnoj zajednici s Ugarskom.wikipedia. 449. 2003. a 1527. a pristupačna svim pismenim slojevima ljudi. st. roĎen 1370. vodio polemiku s husitima. mijenja i sve više jača značenje gradova i gradske kulture. dok se sjeverna Hrvatska od 12. 2 1 4 . do Mohačkog poraza 1526.org. 3 MIHOVIL KOMBOL . I. a potom i jezik pjesništva.-1443. Hrvatski latinizam. radi sjedinjenja Istočne i Rimske crkve. POČECI HRVATSKOG HUMANIZMA Primorski su se krajevi od početka 15. Istovremeno djeluje humanist svjetskog glasa. a umro 1444. nalazili pod mletačkom vlašću. Zagreb. Školovan je u Padovi i Parizu. Povijest Hrvata. bio je u Carigradu na pregovorima s carom Ivanom Paleologom i patrijarhom Ivanom II. I. Sudjeluje pri izboru protupape Feliksa V.SLOBODAN PROSPEROV NOVAK. Stvaralo je se novo plemstvo i jačalo je graĎanstvo. (27. i ondje se razvijala književnost na hrvatskom i latinskom sve do 19. st. SKUPINA AUTORA. Školska knjiga. Jedino je Dubrovnik sačuvao neovisnost sve do Napoleona.1 Na prijelazu iz 14. u 15. st. On je bio na Sigismundovu dvoru u Budimu. Zagreb.).

retorika.). a u Požunu prvu visoku školu na slovačkom i ugarskom tlu..). književne rasprave. Posjedovao je raskošnu biblioteku. koja je ujedno i prva hrvatska inkunabula.2011.. Budimski krug humanista Središnje ličnosti korvinskog kruga u Budimu bili su Ivan Vitez od Sredne i njegov nećak Ivan Česmički. Boravio je na dvoru Matije Korvina u Budimu. U Budimu je utemeljio knjižnicu. U Šibeniku je u to doba djelovao kao kanonik i vikar šibenske biskupije Juraj Šišgorić.org.6 Tematika njegovih djela je široka: ljubav. O sreći smrtnika. „Ivan Česmički je bio slavni humanist..12.12. artimetika. geometrija. RoĎen je 1420. Posebno se zalagao za čistoću latinskog jezika i njegovu upotrebu. slabostima i padovima.). i 15. Na dvoru je upoznao i Ivana Hunyadija (1409. Povijest Hrvata. obojica hrvatskog podrijetla i obojica školovana u Italiji. st.wikipedia.2. Dalmatinski humanisti U gradovima uz obalu širilo se humanističko obrazovanje u mnogim školama gdje se poučavala gramatika. Vitez je bio povezan sa poljskim humanistima.7 1. O poniznosti. 451. I. pjesnik i slavenski ban. str. zanosima.. usponima. 457. Studirao je u Beču. naivnost hodočasnika i lakomost svih onih. hrvatskoj i talijanskoj književnosti. I. Nikola (Kotoranin) Modruški bio je biskup.“5 U svojim je pjesmama progovorio o čovjeku.8 5 6 SKUPINA AUTORA. dakle univerzalnoj europskoj književnosti. a bio je u vezi i sa splitskim humanistima. 5 . Bio je notar na dvoru kralja Sigismunda u Budimu. Padovi i Bologni.. MaĎari svojim jer je postao ugarski feudalni velikaš i bio najistaknutiji humanist u korvinskom krugu.wikipedia. humanizam se naglo širio. prijateljske razmirice.1. str. U 14. kojih se na njihov račun žele obogatiti. Hrvatski latinizam. Posebno se cijenilo znanje latinskog jezika. a umro je 1509. muzika. Godine 1477.-1456. Bio je čuven kao humanist koji proučava svemir. (28. (27. Ivan Vitez rodio se 1405. a Hrvati svojim jer je bio hrvatskog podrijetla. On pripada maĎarskoj.. 8 http://www.3. astronomija. izdao je zbirku pjesama Tri knjige elegija i lirskih pjesama. Povijest Hrvata. Najveći ugled i položaj imao je Dubrovnik. O gotskim ratovima. Njega Talijani smatraju svojim jer se školovao u Italiji. http://www. njegovoj osobnoj sudbini. 7 SKUPINA AUTORA. a neka njegova djela su: O utjehi. logika. Imao je svoj krug onodobnih humanista. posebice s Markom Marulićem. Hrvatski latinizam.org..2011.

. str.-1607.. Pisao je na hrvatskom.). st. Proza kao književna vrsta je veoma rijetka. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST Kraj srednjovjekovne književnosti obično se veže uz prestanak rada glagoljačke tiskare u Senju 1508.) i Dinko Ranjina (1536.-1553. st. Hekuba). Dundo Maroje. Humanistička gibanja i renesansna književnost jasan su znak pripadnosti nacionalne kulture zapadnom kulturnom krugu. god. Pjesništvo Džore Držića je smirenije i sjetnije.-1562. Petar Hektorović. Središnja osoba renesansne drame je Marin Držić (Novela od Stanca. U hrvatskoj su književnosti već u drugoj polovici 16.). razred gimnazije. posvete. Povijest Hrvata. Brne Krnarutić). epitafi.). te u satiričkom i humorističkom pjesnišvu-posebno u maskeratama. zadarski (Petar Zoranić.). U Hrvatskoj počinje već u drugoj polovici 15. Početak književnosti u 16. st.9 Tu se ističe JeĎupka Mikše Pelegrinovića (1500. str. dubrovački (Šiško Menčetić. Toma Niger).-1576. Najznačajnije mu je djelo Judita. 6 .). 2001.-1567. Petrarkin je utjecaj najpristupniji u stihovima Šiška Menčetića (1457. st. S vremenom se stvorilo nekoliko krugova: splitski (Marko Marulić. Mostar. 80. gradovi na obali su primali talijanske utjecaje. Hanibal Lucić Ribanje i ribarsko prigovaranje. U europskoj književnosti petrarkizam je označio početak renesanse. st. Petar Zoranić napisao je 1536. a umro je 1524. hvarski (Hanibal Lucić. Čitanka za II. I. Hrvatska renesansna književnost može se pronaći i u velikom primjerima poezijeposlanice. SKUPINA AUTORA. Školska naklada. i razvijaju se tijekom 16. Marulić je otac hrvatske književnosti. Planine. Džore Držić. Mavro Vetranović). Grižula. Skup. 470. Tematika je sada osim ljubavne i svjetovna i duhovna. Tu spada Marulićeva Davidijada. Dugotrajan niz povijesne epike u hrvatskoj književnosti započeo je Brne Krnarutić Vazetjem Sigeta grada (1584. Slično je pisao i Marin Držić (1508. latinskom i talijanskom jeziku. vidljiva maniristička strujanja. 473.2.-1527.). pod utjecajem je usmene poezije.10 9 10 SKUPINA AUTORA. Latinskim se dijelom opusa svrstavao u red prvih europskih humanista. RoĎen je 1450. Za razliku od hrvatskog sjevera. u znaku je književnog djela Marka Marulića. Drugom naraštaju hrvatskih petrarkista pripadaju Hanibal Lucić (1485. Ona su prijelaz prema baroku koji će u potpunosti obilježiti sljedeće stoljeće. Složeniji književni oblici se pojavljuju u drugoj polovici 15. Mikša Pelegrinović). pohvalnice. Tu se ističe Mavro Vetranović (1482.

st... iako su djelovale još od ranog srednjeg vijeka. Povijest Hrvata. I. ali i domaći klesari. Toskane. Povijest Hrvata. Hrvatska renesansna umjetnost Renesansa se kao stilska kategorija likovnih umjetnosti u Hrvatskoj pojavljuje od sredine 15. 13 SKUPINA AUTORA. Najveća privatna zbirka u Hrvatskoj je vjerojatno ona biskupa Kružića. Ta je graĎevina stradala pri eksplozijama 1435. najsigurniji populizator i prijenosnik ideja i znanja. Zapad ima stotinjak tiskara u 10 različitih zemalja.. ali i Anconi na susjednoj strani Jadrana. „Od početka 15.. U njemu je vladao kozmopolitanski ambijent te je to urodilo programiranjem skulpturalnog ukrasa Kneževa dvora. Matije Vlačića i Franje Petrića krase danas vitrine knjižnica u Ostrogonu i Rimu. str.“12 Poznati slikari su: Juraj Čulinović. I. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse Pojavom tiska 1455. prikupljaju i umnožavaju literaturu. Povijest Hrvata. 7 . Julije Klović. na gradilištu katedrale u Šibeniku osobitom je simbiozom gotike i renesanse progovorio Juraj Matijev. god. Školovao se u Veneciji i Rimu. osim Italije. Taj novi stil se prvo javlja u Dubrovniku. princ minijaturista. glagoljski misal „po zakonu rimskog dvora“.1.. Splitu i Trogiru bitan razvoj doživljavaju u razdoblju humanizma i prosvjetiteljstva. 486. kad je iz tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku. II. Gradovi u Dalmaciji su bili pod vlašću Venecije. Zagreb. str. Proširio je djelovanje prema Splitu i Zadru. st.13 11 12 SKUPINA AUTORA. 476. U 1483. te se renesansa nije pojavila u njima cjelovito. Nikole Modruškoga. 2005. sa 600 svezaka.. mnogo prije nego li u većini europskih zemalja. Dobivao je epitete mali Michelangelo. Knjižnice u Zagrebu. Dubrovački dominikanci su počeli sa otvaranjem knjižnica još u 13. pa Dubrovniku. Juraj Julije Klović „Croata“ stekao je svjetsku slavu na polju minijaturnog slikarstva. knjiga postaje osnovni prenositelj kulturnog razvoja Europe.. Mnogi obrazovani Hrvati u 15. st.2. zvan Dalmatinac. st. Privatne zbirke Ivana Viteza od Sredne. Najznačajniji je bio Ivan Stojković. Andrija Medulić. str.11 2. kao jedinom slobodnom gradu-državi. te su na rekonstrukciji radili majstori iz južne Italije.2. Školska knjiga. 474. SKUPINA AUTORA. i 1463. 90. Najveći dio književnog fonda potječe iz Italije i Francuske.

st. osim nešto malo fortifikacijske arhitekture. 86. Tada su nastala neka od najljepših ostvarenja slikara i graditelja. II. tzv. SKUPINA AUTORA.1517. Mihovil Hamzić otvara radionicu u Dubrovniku. On nastavlja očevu radionicu. LIKOVNE UMJETNOSTI U 16. 8 . U tijeku 16. st. SuraĎuje s mletačkim slikarom Petrom Ivanovim. Julije Klović.. U njegovim radovima se osjećaju utjecaji venecijnaskog slikarstva. Dalmatinski gradovi su dobili nove prstenove zidina. Treći dubrovački slikar tog vremena je Vicko Dobričević. To su i zadnji veliki dubrovački slikari. STOLJEĆU Početak 16. kao što su djela Nikole Božidarevića i Mihe Hamzića preko Divone Paskoja Miličevića do serije ljetnikovaca dubrovačke vlastele. str. Možda je razlog njihovog uspjeha bio u tome što su osjetili da svoju egzistenciju mogu ostvariti tek izvan granica domovine. ali se i grade i obnavljaju crkve u renesansnom duhu. Napravio je kompoziciju Krštenja Kristovog u Kneževu dvoru. II. Miho Hamzić (?-1518. U ovom je st. Svi ti sukobi i teška gospodarska situacija utjecali su na stagnaciju u likovnoj umjetnosti. Hrvatska dala europskoj umjetnosti nekoliko velikih umjetnika. i početak 16.).1. Schiavona. Povijest Hrvata. kao što su Andrija Meldola. U Dubrovniku to nije bio slučaj. 85. U onim dijelovima zemlje koji su postali susjedi s Osmanlijama nije bilo prave umjetnosi. Nikola Božidarević se školovao u Veneciji. Ona se nije jednako osjetila na svim prostorima. st. u znaku je prodora Osmanlija na naše krajeve.. importira se velik broj radova mletačkih slikara. Povijest Hrvata.3./1518.). Zadnje utjecaje iz tog vremena možemo naći u djelima zadarskog slikara Petra Jordanića. Aktivnost „dalmatinske slikarske škole“ u Dalmaciji se gasi na prijelazu stoljeća.14 3. te je izradio niz renesansnih slika s osobnim akcentom u tipologiji likova i ornamentici. od kojih je najkvalitetniji portret skradinsko-trogirskog biskupa Tome Nigera. str. Slikarstvo U Dubrovniku djeluju trojica poznatih slikara: Nikola Božidarević (1460.) i Vicko Lovrin (kraj 15.15 14 15 SKUPINA AUTORA.

17 16 17 MILAN PELC. Spasa i crkva Navještenja. do kraja 16. Renesansa. Diljem obale.). Povijest Hrvata. 136. 89. Stil mletačkog kasnorenesansnog graditeljstva prisutan je i u zgradi za gradsku stražu (1562. Odjeci talijanskog fortifikacijskog graditeljstva osjećaju se u kaptolskoj tvrĎi zagrebačke katedrale (1512. Naklada Ljevak. Plemićka obitelj Ratkaj pregraĎuje kompleks Velikog Tabora. Najzanimljiviji primjer je karlovačka utvrda. str. Zagreb.2. Svojom arhitekturom.16 Drvene oltare s kipovima i korska sjedišta za crkve na obali rade Mlečani ali i lokalni umjetnici. st. i tvrĎava sv.3. 2007. podizanje utvrda prati i izgradnja plemićkih ljetnikovaca. koje su odigrale važnu ulogu od kraja 15.) i loži (1565. U kiparstvu sjeverne Hrvatske zanimljivi su epitafi poznatih povijesnih ličnosti. U Dubrovniku je važan reljef dva anĎela s Kristovim medaljonom iz 1521.. 87. Od sakralnih objekata iz 16. te varaždinskom burgu. te ukrašena zvona dubrovačkih crkava slavnog ljevača topova Ivana Krstitelja Rabljanina. izdvajaju se dvije crkve u Dubrovniku: crkva sv. Od obitelji lokalnih klesara i graditelja izdvajaju se radovi bračke porodice Bokarić. st. bio je Bračanin Nikola Lazanić. U Dalmaciji su to kopnena vrata u Zadru iz 1543. II.) na glavnom trgu u Zadru. 9 . u sisačkom kaštelu. Nikole ispred Šibenika iz 1547. Na sjeveru Hrvatske podižu se.. str. odnosom prema prirodi i unutrašnjom opremom svjedoče o prodoru humanističkih ideja u naše krajeve. Graditeljstvo i kiparstvo Zbog sve veće osmanlijske opasnosti diljem Hrvatske i Dalmacije se razvija obrambeno graditeljstvo. proširuju i obnavljaju mnoge fortifikacije..-1520. Najvažnija ličnost dalmatinskog kiparstva na kraju st. SKUPINA AUTORA.

Počinje se sa tiskanjem knjiga. Najjači je utjecaj bio upravo uz obalu. humanizam i renesansa se nisu podjednako osjećali u svim krajevima zemlje. To je bilo razdoblje prijelaza iz srednjeg. slikarstvu. Svećenici skupljaju knjige i otvaraju knjižnice. „mračnog“ doba u novije i sretnije razdoblje života onodobnih ljudi. ljetnikovci.ZAKLJUČAK Hrvatska je meĎu prvim europskim državama primala nove utjecaje zbog neposredne blizine Italije. a najviše njih je tiskano u Veneciji. ali i uz vlastitu nadogradnju. graditeljstvu. Zbog velikog broja književnika. književnost se razvijala u novim smjerovima. dvorci. MeĎutim. Došlo je do velikih promjena u književnosti. IzgraĎuju se veličanstvene crkve. 10 .

Povijest Hrvata. Naklada Ljevak.LITERATURA http://www. 11 ..wikipedia. Hrvatski latinizam. Školska knjiga. Čitanka za II. Zagreb. KOMBOL. SLOBODAN. Školska naklada.. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. SKUPINA AUTORA. Mostar. 2001. I. Zagreb. Zagreb.PROSPEROV NOVAK . 2007. SKUPINA AUTORA.. MILAN.12. II. 2005. PELC. Školska knjiga.2011. Zagreb. Renesansa. 1996.org. SKUPINA AUTORA. MIHOVIL .). razred gimnazije. 2003. (27. Školska knjiga. Povijest Hrvata.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful