SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKLUTET
STUDIJ POVIJESTI

Ivana Čačija

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Božo Goluža

Mostar, 2012.

.......................... Dalmatinski humanisti .....................1...............3........................................................................................................... 9 Zaključak .......2...........................................1...... 5 2... 7 3.................................. 5 1.......................................... 10 Literatura .. 4 1.... Likovne umjetnosti u 16... 6 2.............................................................................................................. Počeci hrvatskog humanizma ....... Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma .. 4 1.... Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse .................... 3 1.............................1................................................................................... Graditeljstvo i kiparstvo................................................................... Hrvatska renesansna umjetnost ............................................................ Slikarstvo .SADRŽAJ Uvod ..... 7 2........................................ stoljeću ....... Hrvatska renesansna književnost ...................................... Budimski krug humanista ...................................... 8 3..............................................................................................................................2................. 11 2 .... 8 3....................................................2....................

kojima su bili prethodnici veliki pisci Dante Alighieri. Čovjek je u srednjem vijeku bio član obitelji. Bio je ovisan o drugim ljudima. Najznačajnija pojava preporoda je upravo taj individualizam. Sada on vrijednost pronalazi u samom sebi. Vidjeli smo da se u njoj pred kraj srednjeg vijeka razvio čitav niz država i državica. MeĎu prvim narodima koji su osjetili utjecaj talijanskog preporoda bili su Hrvati na istočnoj obali Jadrana. S dolaskom novih vremena u čovjeku se budi svijest.UVOD Italija je kolijevka humanizma i renesanse. Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio. Značajna je crta renesansnih ljudi njihov razvijen smisao za ljepotu. staleža i crkve. 3 . Posrednici izmeĎu stare i nove književnosti bili su humanisti. ceha.

I. st.12. a 1527..4 http://www.2011. Povijest Hrvata. a od 1435.1 Na prijelazu iz 14. vodio polemiku s husitima. do Mohačkog poraza 1526. Ta se slika pred kraj 15. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. Povijest Hrvata. I.SLOBODAN PROSPEROV NOVAK.1.. dok se sjeverna Hrvatska od 12. bio je u Carigradu na pregovorima s carom Ivanom Paleologom i patrijarhom Ivanom II. SKUPINA AUTORA. Školska knjiga. roĎen 1370. otvorio je koncil u Baselu.. koji ga je imenovao kardinalom.2 Hrvatska književnost srednjeg vijeka bila je vjerski obojana pučka književnost.3 1.wikipedia. Zagreb. 2003. Školska knjiga. st. Jedino je Dubrovnik sačuvao neovisnost sve do Napoleona. Dubrovčanin Ivan Stojković (1395. Zagreb. Hrvatsku je zahvatila kriza državnih i društvenih srednjovjekovnih struktura. nalazi u državnoj zajednici s Ugarskom. st. 2 1 4 . str. st. On je bio na Sigismundovu dvoru u Budimu. O pričesti pod obje prilike.). radi sjedinjenja Istočne i Rimske crkve. Sudjeluje pri izboru protupape Feliksa V. skupa s jednim dijelom Ugarske potpada pod vlast Habsburga. U Italiji je stekao ugled povijesnim djelom o Aleksandru Velikom. str. i ondje se razvijala književnost na hrvatskom i latinskom sve do 19. a umro 1444. POČECI HRVATSKOG HUMANIZMA Primorski su se krajevi od početka 15. više uprave i politike.). st. dok je hrvatski ne samo jezik kmetova i gradskog puka već i porodični jezik gospodskih domova.org. godine. 1430. O koncilima. Humanisti iz primorskih krajeva odlaze na studije u Italiju i druge europske zemlje i tako jačaju kulturne veze sa središtima europskog humanizma. mijenja i sve više jača značenje gradova i gradske kulture.-1443. 1996. 53-58... Školovan je u Padovi i Parizu. 449. nalazili pod mletačkom vlašću. (27. do 1437.. Stvaralo je se novo plemstvo i jačalo je graĎanstvo. Neka njegova djela su: Rasprava o Crkvi. u 15. a potom i jezik pjesništva. 3 MIHOVIL KOMBOL . Latinski i talijanski jezici su jezici učenosti. Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma Petar Pavao Vergerije Stariji je Istranin. pisana po samostanima. str. U svijetu su se dogaĎale velike promjene.1. a pristupačna svim pismenim slojevima ljudi. Humanisti iz sjeverne Hrvatske djeluju u Budimu. 4 SKUPINA AUTORA. Istovremeno djeluje humanist svjetskog glasa. Hrvatski latinizam. 450.

. 7 SKUPINA AUTORA. usponima. 8 http://www.. O sreći smrtnika. 5 .12.2. Posjedovao je raskošnu biblioteku. izdao je zbirku pjesama Tri knjige elegija i lirskih pjesama. dakle univerzalnoj europskoj književnosti. „Ivan Česmički je bio slavni humanist.3. http://www. Na dvoru je upoznao i Ivana Hunyadija (1409. Vitez je bio povezan sa poljskim humanistima. Nikola (Kotoranin) Modruški bio je biskup. (27. humanizam se naglo širio.. O poniznosti. slabostima i padovima. Imao je svoj krug onodobnih humanista. retorika. I. Studirao je u Beču.1. Budimski krug humanista Središnje ličnosti korvinskog kruga u Budimu bili su Ivan Vitez od Sredne i njegov nećak Ivan Česmički. 457.6 Tematika njegovih djela je široka: ljubav. Bio je notar na dvoru kralja Sigismunda u Budimu. Padovi i Bologni. astronomija. posebice s Markom Marulićem. Njega Talijani smatraju svojim jer se školovao u Italiji.. Dalmatinski humanisti U gradovima uz obalu širilo se humanističko obrazovanje u mnogim školama gdje se poučavala gramatika. 451. str. Najveći ugled i položaj imao je Dubrovnik. MaĎari svojim jer je postao ugarski feudalni velikaš i bio najistaknutiji humanist u korvinskom krugu.. (28.. Bio je čuven kao humanist koji proučava svemir. U Šibeniku je u to doba djelovao kao kanonik i vikar šibenske biskupije Juraj Šišgorić.2011. Godine 1477.-1456.). koja je ujedno i prva hrvatska inkunabula. RoĎen je 1420.wikipedia. Hrvatski latinizam. i 15.).12. On pripada maĎarskoj. književne rasprave. a bio je u vezi i sa splitskim humanistima. kojih se na njihov račun žele obogatiti. str. Povijest Hrvata. njegovoj osobnoj sudbini. obojica hrvatskog podrijetla i obojica školovana u Italiji.wikipedia..org. zanosima. Posebno se zalagao za čistoću latinskog jezika i njegovu upotrebu. st.2011. muzika.).org. prijateljske razmirice. Povijest Hrvata.8 5 6 SKUPINA AUTORA. I. geometrija. Ivan Vitez rodio se 1405. naivnost hodočasnika i lakomost svih onih. hrvatskoj i talijanskoj književnosti. artimetika. a umro je 1509. pjesnik i slavenski ban. O gotskim ratovima.7 1. a neka njegova djela su: O utjehi. Hrvatski latinizam. Boravio je na dvoru Matije Korvina u Budimu. U 14. a u Požunu prvu visoku školu na slovačkom i ugarskom tlu. logika. U Budimu je utemeljio knjižnicu.“5 U svojim je pjesmama progovorio o čovjeku. a Hrvati svojim jer je bio hrvatskog podrijetla. Posebno se cijenilo znanje latinskog jezika.

U Hrvatskoj počinje već u drugoj polovici 15. Tematika je sada osim ljubavne i svjetovna i duhovna. Ona su prijelaz prema baroku koji će u potpunosti obilježiti sljedeće stoljeće. SKUPINA AUTORA. Dugotrajan niz povijesne epike u hrvatskoj književnosti započeo je Brne Krnarutić Vazetjem Sigeta grada (1584. I. Najznačajnije mu je djelo Judita.). Slično je pisao i Marin Držić (1508. Pjesništvo Džore Držića je smirenije i sjetnije.-1607. U europskoj književnosti petrarkizam je označio početak renesanse. posvete. U hrvatskoj su književnosti već u drugoj polovici 16. Hekuba). st. vidljiva maniristička strujanja. Hrvatska renesansna književnost može se pronaći i u velikom primjerima poezijeposlanice. pod utjecajem je usmene poezije. Planine. 470.). Složeniji književni oblici se pojavljuju u drugoj polovici 15. S vremenom se stvorilo nekoliko krugova: splitski (Marko Marulić. st. st. Tu spada Marulićeva Davidijada. dubrovački (Šiško Menčetić. Pisao je na hrvatskom. Latinskim se dijelom opusa svrstavao u red prvih europskih humanista. 80. str. pohvalnice.9 Tu se ističe JeĎupka Mikše Pelegrinovića (1500. Humanistička gibanja i renesansna književnost jasan su znak pripadnosti nacionalne kulture zapadnom kulturnom krugu. Za razliku od hrvatskog sjevera. Petrarkin je utjecaj najpristupniji u stihovima Šiška Menčetića (1457. Proza kao književna vrsta je veoma rijetka.10 9 10 SKUPINA AUTORA.-1567. Grižula. Dundo Maroje. st. gradovi na obali su primali talijanske utjecaje. a umro je 1524. Petar Hektorović. epitafi. i razvijaju se tijekom 16. Toma Niger). Mikša Pelegrinović).) i Dinko Ranjina (1536. Džore Držić. Marulić je otac hrvatske književnosti.-1576. Mostar. Čitanka za II. Drugom naraštaju hrvatskih petrarkista pripadaju Hanibal Lucić (1485.-1562. u znaku je književnog djela Marka Marulića..).-1527. 473. st. te u satiričkom i humorističkom pjesnišvu-posebno u maskeratama. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST Kraj srednjovjekovne književnosti obično se veže uz prestanak rada glagoljačke tiskare u Senju 1508. hvarski (Hanibal Lucić.2. Središnja osoba renesansne drame je Marin Držić (Novela od Stanca. Početak književnosti u 16. Povijest Hrvata..). latinskom i talijanskom jeziku. 6 .). Brne Krnarutić). zadarski (Petar Zoranić. Petar Zoranić napisao je 1536. Mavro Vetranović). Skup. razred gimnazije. 2001.-1553. Školska naklada. Hanibal Lucić Ribanje i ribarsko prigovaranje. RoĎen je 1450. god. Tu se ističe Mavro Vetranović (1482. str.).

Zapad ima stotinjak tiskara u 10 različitih zemalja. U njemu je vladao kozmopolitanski ambijent te je to urodilo programiranjem skulpturalnog ukrasa Kneževa dvora. Povijest Hrvata. str. Splitu i Trogiru bitan razvoj doživljavaju u razdoblju humanizma i prosvjetiteljstva. Taj novi stil se prvo javlja u Dubrovniku.2. princ minijaturista. 90. Najveća privatna zbirka u Hrvatskoj je vjerojatno ona biskupa Kružića. pa Dubrovniku. god. I. Toskane.11 2. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse Pojavom tiska 1455... kao jedinom slobodnom gradu-državi. Proširio je djelovanje prema Splitu i Zadru.“12 Poznati slikari su: Juraj Čulinović.2. na gradilištu katedrale u Šibeniku osobitom je simbiozom gotike i renesanse progovorio Juraj Matijev. i 1463. 2005. prikupljaju i umnožavaju literaturu. Mnogi obrazovani Hrvati u 15. Hrvatska renesansna umjetnost Renesansa se kao stilska kategorija likovnih umjetnosti u Hrvatskoj pojavljuje od sredine 15.13 11 12 SKUPINA AUTORA. 476. SKUPINA AUTORA. 486. Dubrovački dominikanci su počeli sa otvaranjem knjižnica još u 13. II. st.. Privatne zbirke Ivana Viteza od Sredne. ali i Anconi na susjednoj strani Jadrana. osim Italije. te se renesansa nije pojavila u njima cjelovito.. te su na rekonstrukciji radili majstori iz južne Italije. Dobivao je epitete mali Michelangelo. Povijest Hrvata. ali i domaći klesari. st. 7 . Knjižnice u Zagrebu. str. st. st. knjiga postaje osnovni prenositelj kulturnog razvoja Europe. Juraj Julije Klović „Croata“ stekao je svjetsku slavu na polju minijaturnog slikarstva. 13 SKUPINA AUTORA. 474. Ta je graĎevina stradala pri eksplozijama 1435. Povijest Hrvata.. Najveći dio književnog fonda potječe iz Italije i Francuske. kad je iz tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku.. sa 600 svezaka. Školska knjiga. glagoljski misal „po zakonu rimskog dvora“. Najznačajniji je bio Ivan Stojković.1. Zagreb. Andrija Medulić. mnogo prije nego li u većini europskih zemalja. Nikole Modruškoga. Gradovi u Dalmaciji su bili pod vlašću Venecije. I. U 1483. Julije Klović. najsigurniji populizator i prijenosnik ideja i znanja. Matije Vlačića i Franje Petrića krase danas vitrine knjižnica u Ostrogonu i Rimu. „Od početka 15. str.. iako su djelovale još od ranog srednjeg vijeka. Školovao se u Veneciji i Rimu. zvan Dalmatinac.

Dalmatinski gradovi su dobili nove prstenove zidina.). tzv. str. SuraĎuje s mletačkim slikarom Petrom Ivanovim. On nastavlja očevu radionicu. st. II. Možda je razlog njihovog uspjeha bio u tome što su osjetili da svoju egzistenciju mogu ostvariti tek izvan granica domovine. importira se velik broj radova mletačkih slikara.14 3.1. te je izradio niz renesansnih slika s osobnim akcentom u tipologiji likova i ornamentici. st. Aktivnost „dalmatinske slikarske škole“ u Dalmaciji se gasi na prijelazu stoljeća. kao što su djela Nikole Božidarevića i Mihe Hamzića preko Divone Paskoja Miličevića do serije ljetnikovaca dubrovačke vlastele. LIKOVNE UMJETNOSTI U 16. Schiavona. st. Svi ti sukobi i teška gospodarska situacija utjecali su na stagnaciju u likovnoj umjetnosti.1517.. II. Miho Hamzić (?-1518. kao što su Andrija Meldola. 85. Napravio je kompoziciju Krštenja Kristovog u Kneževu dvoru.).. Nikola Božidarević se školovao u Veneciji. str. Povijest Hrvata. i početak 16. Treći dubrovački slikar tog vremena je Vicko Dobričević. U onim dijelovima zemlje koji su postali susjedi s Osmanlijama nije bilo prave umjetnosi. U ovom je st.) i Vicko Lovrin (kraj 15. U njegovim radovima se osjećaju utjecaji venecijnaskog slikarstva. Zadnje utjecaje iz tog vremena možemo naći u djelima zadarskog slikara Petra Jordanića. 8 . U tijeku 16.3. Julije Klović. Hrvatska dala europskoj umjetnosti nekoliko velikih umjetnika. Slikarstvo U Dubrovniku djeluju trojica poznatih slikara: Nikola Božidarević (1460. To su i zadnji veliki dubrovački slikari. u znaku je prodora Osmanlija na naše krajeve.15 14 15 SKUPINA AUTORA. SKUPINA AUTORA. ali se i grade i obnavljaju crkve u renesansnom duhu./1518. U Dubrovniku to nije bio slučaj. Mihovil Hamzić otvara radionicu u Dubrovniku. osim nešto malo fortifikacijske arhitekture. Povijest Hrvata. 86. od kojih je najkvalitetniji portret skradinsko-trogirskog biskupa Tome Nigera. Tada su nastala neka od najljepših ostvarenja slikara i graditelja. STOLJEĆU Početak 16. Ona se nije jednako osjetila na svim prostorima.

Na sjeveru Hrvatske podižu se. st. Od sakralnih objekata iz 16.. st. 2007. i tvrĎava sv. II. bio je Bračanin Nikola Lazanić. Spasa i crkva Navještenja. Renesansa. te varaždinskom burgu. Graditeljstvo i kiparstvo Zbog sve veće osmanlijske opasnosti diljem Hrvatske i Dalmacije se razvija obrambeno graditeljstvo. u sisačkom kaštelu. Najvažnija ličnost dalmatinskog kiparstva na kraju st. Stil mletačkog kasnorenesansnog graditeljstva prisutan je i u zgradi za gradsku stražu (1562.17 16 17 MILAN PELC.-1520.16 Drvene oltare s kipovima i korska sjedišta za crkve na obali rade Mlečani ali i lokalni umjetnici. izdvajaju se dvije crkve u Dubrovniku: crkva sv. Od obitelji lokalnih klesara i graditelja izdvajaju se radovi bračke porodice Bokarić.). Odjeci talijanskog fortifikacijskog graditeljstva osjećaju se u kaptolskoj tvrĎi zagrebačke katedrale (1512. 87. podizanje utvrda prati i izgradnja plemićkih ljetnikovaca. te ukrašena zvona dubrovačkih crkava slavnog ljevača topova Ivana Krstitelja Rabljanina. Naklada Ljevak.. koje su odigrale važnu ulogu od kraja 15. Diljem obale. proširuju i obnavljaju mnoge fortifikacije.3. Povijest Hrvata. U Dalmaciji su to kopnena vrata u Zadru iz 1543. U Dubrovniku je važan reljef dva anĎela s Kristovim medaljonom iz 1521. Zagreb.. Najzanimljiviji primjer je karlovačka utvrda. U kiparstvu sjeverne Hrvatske zanimljivi su epitafi poznatih povijesnih ličnosti. 136.) i loži (1565. str. odnosom prema prirodi i unutrašnjom opremom svjedoče o prodoru humanističkih ideja u naše krajeve. Nikole ispred Šibenika iz 1547. str. SKUPINA AUTORA.2. do kraja 16. Svojom arhitekturom. Plemićka obitelj Ratkaj pregraĎuje kompleks Velikog Tabora. 89. 9 .) na glavnom trgu u Zadru.

ali i uz vlastitu nadogradnju. humanizam i renesansa se nisu podjednako osjećali u svim krajevima zemlje. Došlo je do velikih promjena u književnosti.ZAKLJUČAK Hrvatska je meĎu prvim europskim državama primala nove utjecaje zbog neposredne blizine Italije. ljetnikovci. IzgraĎuju se veličanstvene crkve. graditeljstvu. Najjači je utjecaj bio upravo uz obalu. Zbog velikog broja književnika. „mračnog“ doba u novije i sretnije razdoblje života onodobnih ljudi. To je bilo razdoblje prijelaza iz srednjeg. slikarstvu. Svećenici skupljaju knjige i otvaraju knjižnice. a najviše njih je tiskano u Veneciji. 10 . književnost se razvijala u novim smjerovima. dvorci. Počinje se sa tiskanjem knjiga. MeĎutim.

11 . Naklada Ljevak. Mostar.PROSPEROV NOVAK .. (27. 2005. SKUPINA AUTORA.. SKUPINA AUTORA. Zagreb.). 1996. Školska naklada. II. Školska knjiga.LITERATURA http://www. SLOBODAN.org. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. SKUPINA AUTORA. Zagreb. Školska knjiga. Školska knjiga. Zagreb.. Renesansa. Zagreb. I. Povijest Hrvata. MIHOVIL . Hrvatski latinizam. PELC.wikipedia.2011.12. 2003. 2001. MILAN. KOMBOL. Čitanka za II. Povijest Hrvata. 2007. razred gimnazije.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.