SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKLUTET
STUDIJ POVIJESTI

Ivana Čačija

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Božo Goluža

Mostar, 2012.

............................2.................................... 4 1............................................................................................................... 3 1......1.......................................................................... Hrvatska renesansna književnost ................................2............................... Hrvatska renesansna umjetnost ...................2................................. 5 1..................................... 11 2 .....3..................................... Graditeljstvo i kiparstvo................1........................ Likovne umjetnosti u 16.................. 5 2........... Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse .........1............................. 8 3.................................................................... 7 2......... Budimski krug humanista ........................................... Slikarstvo ............................................... stoljeću ............................... Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma .......... 8 3....... 4 1............................ 9 Zaključak ..................................................... Počeci hrvatskog humanizma ........................ 6 2......................... 7 3..................................................................... 10 Literatura .........SADRŽAJ Uvod ................................... Dalmatinski humanisti .............................

Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio. S dolaskom novih vremena u čovjeku se budi svijest. staleža i crkve. Sada on vrijednost pronalazi u samom sebi. Posrednici izmeĎu stare i nove književnosti bili su humanisti. Bio je ovisan o drugim ljudima. MeĎu prvim narodima koji su osjetili utjecaj talijanskog preporoda bili su Hrvati na istočnoj obali Jadrana. Čovjek je u srednjem vijeku bio član obitelji. 3 . Najznačajnija pojava preporoda je upravo taj individualizam.UVOD Italija je kolijevka humanizma i renesanse. Vidjeli smo da se u njoj pred kraj srednjeg vijeka razvio čitav niz država i državica. ceha. Značajna je crta renesansnih ljudi njihov razvijen smisao za ljepotu. kojima su bili prethodnici veliki pisci Dante Alighieri.

2 1 4 . Humanisti iz primorskih krajeva odlaze na studije u Italiju i druge europske zemlje i tako jačaju kulturne veze sa središtima europskog humanizma.1. Dubrovčanin Ivan Stojković (1395. 449. više uprave i politike. U Italiji je stekao ugled povijesnim djelom o Aleksandru Velikom. a pristupačna svim pismenim slojevima ljudi. do Mohačkog poraza 1526. U svijetu su se dogaĎale velike promjene. radi sjedinjenja Istočne i Rimske crkve. Školovan je u Padovi i Parizu. st.1 Na prijelazu iz 14. a potom i jezik pjesništva.1. nalazi u državnoj zajednici s Ugarskom. st. 4 SKUPINA AUTORA. pisana po samostanima.). koji ga je imenovao kardinalom. Povijest Hrvata.. a umro 1444. SKUPINA AUTORA.. Istovremeno djeluje humanist svjetskog glasa. u 15. Sudjeluje pri izboru protupape Feliksa V. Neka njegova djela su: Rasprava o Crkvi.3 1.SLOBODAN PROSPEROV NOVAK.). 450.org. godine. dok se sjeverna Hrvatska od 12.2 Hrvatska književnost srednjeg vijeka bila je vjerski obojana pučka književnost. st. roĎen 1370. nalazili pod mletačkom vlašću.. str. st. Zagreb. POČECI HRVATSKOG HUMANIZMA Primorski su se krajevi od početka 15. 2003.2011.-1443. O pričesti pod obje prilike. Stvaralo je se novo plemstvo i jačalo je graĎanstvo. Latinski i talijanski jezici su jezici učenosti. do 1437. Zagreb. Jedino je Dubrovnik sačuvao neovisnost sve do Napoleona.. I. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. (27. skupa s jednim dijelom Ugarske potpada pod vlast Habsburga. On je bio na Sigismundovu dvoru u Budimu. st. O koncilima. Povijest Hrvata. a 1527.12.. bio je u Carigradu na pregovorima s carom Ivanom Paleologom i patrijarhom Ivanom II. Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma Petar Pavao Vergerije Stariji je Istranin.4 http://www. 3 MIHOVIL KOMBOL . Školska knjiga. I. vodio polemiku s husitima.wikipedia. str. otvorio je koncil u Baselu. Hrvatsku je zahvatila kriza državnih i društvenih srednjovjekovnih struktura. Školska knjiga. Hrvatski latinizam. a od 1435. 53-58. i ondje se razvijala književnost na hrvatskom i latinskom sve do 19. mijenja i sve više jača značenje gradova i gradske kulture. Ta se slika pred kraj 15. Humanisti iz sjeverne Hrvatske djeluju u Budimu. str. 1996. 1430. dok je hrvatski ne samo jezik kmetova i gradskog puka već i porodični jezik gospodskih domova..

Posebno se zalagao za čistoću latinskog jezika i njegovu upotrebu. U Šibeniku je u to doba djelovao kao kanonik i vikar šibenske biskupije Juraj Šišgorić. obojica hrvatskog podrijetla i obojica školovana u Italiji. Povijest Hrvata. I. a umro je 1509. 8 http://www. Boravio je na dvoru Matije Korvina u Budimu.12. slabostima i padovima.1.). Padovi i Bologni.2011. I. 457. (27.. artimetika. koja je ujedno i prva hrvatska inkunabula. a u Požunu prvu visoku školu na slovačkom i ugarskom tlu. naivnost hodočasnika i lakomost svih onih.8 5 6 SKUPINA AUTORA.. a Hrvati svojim jer je bio hrvatskog podrijetla. Posebno se cijenilo znanje latinskog jezika. st. str. retorika.). i 15. zanosima. izdao je zbirku pjesama Tri knjige elegija i lirskih pjesama. „Ivan Česmički je bio slavni humanist. logika.7 1.org. a neka njegova djela su: O utjehi. 451. Imao je svoj krug onodobnih humanista.3.12. geometrija.“5 U svojim je pjesmama progovorio o čovjeku. O sreći smrtnika. Dalmatinski humanisti U gradovima uz obalu širilo se humanističko obrazovanje u mnogim školama gdje se poučavala gramatika. http://www. kojih se na njihov račun žele obogatiti. O gotskim ratovima.. Godine 1477.2011. 7 SKUPINA AUTORA. str. Nikola (Kotoranin) Modruški bio je biskup. U 14. On pripada maĎarskoj.. Najveći ugled i položaj imao je Dubrovnik.-1456. Hrvatski latinizam. Budimski krug humanista Središnje ličnosti korvinskog kruga u Budimu bili su Ivan Vitez od Sredne i njegov nećak Ivan Česmički. Posjedovao je raskošnu biblioteku.org. Studirao je u Beču. Ivan Vitez rodio se 1405..wikipedia. Hrvatski latinizam. njegovoj osobnoj sudbini. književne rasprave. O poniznosti. a bio je u vezi i sa splitskim humanistima. usponima.). (28. U Budimu je utemeljio knjižnicu. Bio je čuven kao humanist koji proučava svemir.2. Povijest Hrvata. humanizam se naglo širio. posebice s Markom Marulićem. MaĎari svojim jer je postao ugarski feudalni velikaš i bio najistaknutiji humanist u korvinskom krugu. RoĎen je 1420.wikipedia. Njega Talijani smatraju svojim jer se školovao u Italiji.6 Tematika njegovih djela je široka: ljubav. hrvatskoj i talijanskoj književnosti.. 5 . prijateljske razmirice. muzika. Vitez je bio povezan sa poljskim humanistima. Na dvoru je upoznao i Ivana Hunyadija (1409. Bio je notar na dvoru kralja Sigismunda u Budimu. astronomija.. pjesnik i slavenski ban. dakle univerzalnoj europskoj književnosti.

st.). Petar Hektorović. razred gimnazije. U Hrvatskoj počinje već u drugoj polovici 15. god. Proza kao književna vrsta je veoma rijetka. Složeniji književni oblici se pojavljuju u drugoj polovici 15. Povijest Hrvata. te u satiričkom i humorističkom pjesnišvu-posebno u maskeratama. i razvijaju se tijekom 16. Brne Krnarutić).). Grižula. str. 2001. 80. vidljiva maniristička strujanja. 6 .. Petrarkin je utjecaj najpristupniji u stihovima Šiška Menčetića (1457.). gradovi na obali su primali talijanske utjecaje.).). Pjesništvo Džore Držića je smirenije i sjetnije. Mikša Pelegrinović). Slično je pisao i Marin Držić (1508. U europskoj književnosti petrarkizam je označio početak renesanse. Tu spada Marulićeva Davidijada. Tematika je sada osim ljubavne i svjetovna i duhovna. Planine.10 9 10 SKUPINA AUTORA. zadarski (Petar Zoranić.). st. st. Za razliku od hrvatskog sjevera.) i Dinko Ranjina (1536. RoĎen je 1450. Marulić je otac hrvatske književnosti.-1562. Središnja osoba renesansne drame je Marin Držić (Novela od Stanca. Džore Držić. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST Kraj srednjovjekovne književnosti obično se veže uz prestanak rada glagoljačke tiskare u Senju 1508. Hekuba). 470. pohvalnice.-1607. st. posvete. Toma Niger).-1576. Mavro Vetranović). Drugom naraštaju hrvatskih petrarkista pripadaju Hanibal Lucić (1485.-1527. hvarski (Hanibal Lucić. 473. Humanistička gibanja i renesansna književnost jasan su znak pripadnosti nacionalne kulture zapadnom kulturnom krugu. Pisao je na hrvatskom. str. Početak književnosti u 16. epitafi. Ona su prijelaz prema baroku koji će u potpunosti obilježiti sljedeće stoljeće. Hrvatska renesansna književnost može se pronaći i u velikom primjerima poezijeposlanice. dubrovački (Šiško Menčetić. S vremenom se stvorilo nekoliko krugova: splitski (Marko Marulić. Čitanka za II.2. Dugotrajan niz povijesne epike u hrvatskoj književnosti započeo je Brne Krnarutić Vazetjem Sigeta grada (1584.. Najznačajnije mu je djelo Judita. a umro je 1524. Latinskim se dijelom opusa svrstavao u red prvih europskih humanista. SKUPINA AUTORA. pod utjecajem je usmene poezije. st. Hanibal Lucić Ribanje i ribarsko prigovaranje. U hrvatskoj su književnosti već u drugoj polovici 16.-1567. Tu se ističe Mavro Vetranović (1482. Mostar.-1553. u znaku je književnog djela Marka Marulića. Dundo Maroje.9 Tu se ističe JeĎupka Mikše Pelegrinovića (1500. Skup. Školska naklada. I. Petar Zoranić napisao je 1536. latinskom i talijanskom jeziku.

pa Dubrovniku. Taj novi stil se prvo javlja u Dubrovniku. Privatne zbirke Ivana Viteza od Sredne. Nikole Modruškoga. iako su djelovale još od ranog srednjeg vijeka. osim Italije. Dobivao je epitete mali Michelangelo. st. U njemu je vladao kozmopolitanski ambijent te je to urodilo programiranjem skulpturalnog ukrasa Kneževa dvora.. Proširio je djelovanje prema Splitu i Zadru.. Najveći dio književnog fonda potječe iz Italije i Francuske. Dubrovački dominikanci su počeli sa otvaranjem knjižnica još u 13. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse Pojavom tiska 1455. 2005. Andrija Medulić. knjiga postaje osnovni prenositelj kulturnog razvoja Europe. 486.13 11 12 SKUPINA AUTORA.“12 Poznati slikari su: Juraj Čulinović. st. na gradilištu katedrale u Šibeniku osobitom je simbiozom gotike i renesanse progovorio Juraj Matijev. te su na rekonstrukciji radili majstori iz južne Italije. Matije Vlačića i Franje Petrića krase danas vitrine knjižnica u Ostrogonu i Rimu. glagoljski misal „po zakonu rimskog dvora“. najsigurniji populizator i prijenosnik ideja i znanja. 13 SKUPINA AUTORA. mnogo prije nego li u većini europskih zemalja. Školovao se u Veneciji i Rimu. Juraj Julije Klović „Croata“ stekao je svjetsku slavu na polju minijaturnog slikarstva. 476. te se renesansa nije pojavila u njima cjelovito. I. 90. Toskane..2. Splitu i Trogiru bitan razvoj doživljavaju u razdoblju humanizma i prosvjetiteljstva.1. Gradovi u Dalmaciji su bili pod vlašću Venecije. god. i 1463. 7 . Zagreb. st. princ minijaturista. str. Ta je graĎevina stradala pri eksplozijama 1435. st. Najznačajniji je bio Ivan Stojković. str. 474.. sa 600 svezaka. Povijest Hrvata. zvan Dalmatinac. Zapad ima stotinjak tiskara u 10 različitih zemalja.. Mnogi obrazovani Hrvati u 15. Knjižnice u Zagrebu. kad je iz tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku. ali i domaći klesari. U 1483.. Hrvatska renesansna umjetnost Renesansa se kao stilska kategorija likovnih umjetnosti u Hrvatskoj pojavljuje od sredine 15. str.11 2. kao jedinom slobodnom gradu-državi. Povijest Hrvata.. prikupljaju i umnožavaju literaturu. Školska knjiga.2. Povijest Hrvata. Julije Klović. II. ali i Anconi na susjednoj strani Jadrana. „Od početka 15. SKUPINA AUTORA. I. Najveća privatna zbirka u Hrvatskoj je vjerojatno ona biskupa Kružića.

Napravio je kompoziciju Krštenja Kristovog u Kneževu dvoru. ali se i grade i obnavljaju crkve u renesansnom duhu.3. U njegovim radovima se osjećaju utjecaji venecijnaskog slikarstva. str. U ovom je st.15 14 15 SKUPINA AUTORA. U onim dijelovima zemlje koji su postali susjedi s Osmanlijama nije bilo prave umjetnosi. LIKOVNE UMJETNOSTI U 16. Julije Klović. kao što su Andrija Meldola.). Dalmatinski gradovi su dobili nove prstenove zidina. 8 . II. str. 85. Zadnje utjecaje iz tog vremena možemo naći u djelima zadarskog slikara Petra Jordanića. Miho Hamzić (?-1518. Tada su nastala neka od najljepših ostvarenja slikara i graditelja.1517. st. st. Povijest Hrvata. SuraĎuje s mletačkim slikarom Petrom Ivanovim. tzv. Slikarstvo U Dubrovniku djeluju trojica poznatih slikara: Nikola Božidarević (1460. u znaku je prodora Osmanlija na naše krajeve. STOLJEĆU Početak 16. SKUPINA AUTORA. Povijest Hrvata. U tijeku 16. Hrvatska dala europskoj umjetnosti nekoliko velikih umjetnika. Aktivnost „dalmatinske slikarske škole“ u Dalmaciji se gasi na prijelazu stoljeća. st.) i Vicko Lovrin (kraj 15. i početak 16. importira se velik broj radova mletačkih slikara.14 3. U Dubrovniku to nije bio slučaj..). Schiavona. 86. Nikola Božidarević se školovao u Veneciji. Treći dubrovački slikar tog vremena je Vicko Dobričević. Ona se nije jednako osjetila na svim prostorima.. te je izradio niz renesansnih slika s osobnim akcentom u tipologiji likova i ornamentici.1. Možda je razlog njihovog uspjeha bio u tome što su osjetili da svoju egzistenciju mogu ostvariti tek izvan granica domovine. II. To su i zadnji veliki dubrovački slikari./1518. Svi ti sukobi i teška gospodarska situacija utjecali su na stagnaciju u likovnoj umjetnosti. od kojih je najkvalitetniji portret skradinsko-trogirskog biskupa Tome Nigera. osim nešto malo fortifikacijske arhitekture. kao što su djela Nikole Božidarevića i Mihe Hamzića preko Divone Paskoja Miličevića do serije ljetnikovaca dubrovačke vlastele. On nastavlja očevu radionicu. Mihovil Hamzić otvara radionicu u Dubrovniku.

II. izdvajaju se dvije crkve u Dubrovniku: crkva sv.) na glavnom trgu u Zadru. koje su odigrale važnu ulogu od kraja 15. Diljem obale. U kiparstvu sjeverne Hrvatske zanimljivi su epitafi poznatih povijesnih ličnosti. i tvrĎava sv. Naklada Ljevak. odnosom prema prirodi i unutrašnjom opremom svjedoče o prodoru humanističkih ideja u naše krajeve.17 16 17 MILAN PELC..) i loži (1565. podizanje utvrda prati i izgradnja plemićkih ljetnikovaca. str. Spasa i crkva Navještenja. Najzanimljiviji primjer je karlovačka utvrda. Renesansa. Graditeljstvo i kiparstvo Zbog sve veće osmanlijske opasnosti diljem Hrvatske i Dalmacije se razvija obrambeno graditeljstvo. st.).-1520. Povijest Hrvata. u sisačkom kaštelu.3.2. U Dalmaciji su to kopnena vrata u Zadru iz 1543. te varaždinskom burgu. do kraja 16.16 Drvene oltare s kipovima i korska sjedišta za crkve na obali rade Mlečani ali i lokalni umjetnici. str. Svojom arhitekturom.. Na sjeveru Hrvatske podižu se. Plemićka obitelj Ratkaj pregraĎuje kompleks Velikog Tabora. Nikole ispred Šibenika iz 1547. bio je Bračanin Nikola Lazanić. Od obitelji lokalnih klesara i graditelja izdvajaju se radovi bračke porodice Bokarić. 89. Stil mletačkog kasnorenesansnog graditeljstva prisutan je i u zgradi za gradsku stražu (1562. 2007. Zagreb. U Dubrovniku je važan reljef dva anĎela s Kristovim medaljonom iz 1521. Od sakralnih objekata iz 16. te ukrašena zvona dubrovačkih crkava slavnog ljevača topova Ivana Krstitelja Rabljanina.. st. Odjeci talijanskog fortifikacijskog graditeljstva osjećaju se u kaptolskoj tvrĎi zagrebačke katedrale (1512. Najvažnija ličnost dalmatinskog kiparstva na kraju st. proširuju i obnavljaju mnoge fortifikacije. SKUPINA AUTORA. 136. 9 . 87.

MeĎutim. 10 . dvorci. humanizam i renesansa se nisu podjednako osjećali u svim krajevima zemlje. Došlo je do velikih promjena u književnosti. ali i uz vlastitu nadogradnju. a najviše njih je tiskano u Veneciji. graditeljstvu. IzgraĎuju se veličanstvene crkve. ljetnikovci. To je bilo razdoblje prijelaza iz srednjeg.ZAKLJUČAK Hrvatska je meĎu prvim europskim državama primala nove utjecaje zbog neposredne blizine Italije. Zbog velikog broja književnika. „mračnog“ doba u novije i sretnije razdoblje života onodobnih ljudi. Svećenici skupljaju knjige i otvaraju knjižnice. Najjači je utjecaj bio upravo uz obalu. slikarstvu. književnost se razvijala u novim smjerovima. Počinje se sa tiskanjem knjiga.

11 .12. Mostar.2011. SKUPINA AUTORA. PELC.LITERATURA http://www. Zagreb. 2007. Hrvatski latinizam. KOMBOL. Zagreb. Zagreb. Povijest Hrvata. Školska knjiga. Naklada Ljevak.PROSPEROV NOVAK . 2001. SKUPINA AUTORA. I.. 2005. MILAN.. SKUPINA AUTORA. Povijest Hrvata. Zagreb. II. Renesansa.wikipedia. (27.. Školska knjiga. Školska knjiga. Školska naklada. 2003. MIHOVIL . SLOBODAN. 1996.). Hrvatska književnost do narodnog preporoda. Čitanka za II. razred gimnazije.org.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.