SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKLUTET
STUDIJ POVIJESTI

Ivana Čačija

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Božo Goluža

Mostar, 2012.

.... Hrvatska renesansna umjetnost .................................. Graditeljstvo i kiparstvo................... 5 1................2......................................................... 8 3...............1.......... 7 3....................................................................... 10 Literatura ....... 4 1.2......................... Slikarstvo .. Hrvatska renesansna književnost .................................................1...1.......................................................................... 7 2...2...........SADRŽAJ Uvod ............................................... Dalmatinski humanisti ................ stoljeću .................................. 3 1........................................................................................... 9 Zaključak ........................................................................... 5 2......................................... Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse ........... Počeci hrvatskog humanizma ............ Likovne umjetnosti u 16..........................3................... Budimski krug humanista ............ 4 1................................................................................ Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma .... 11 2 ...................................................................................................................... 6 2................................. 8 3.......................

Čovjek je u srednjem vijeku bio član obitelji. MeĎu prvim narodima koji su osjetili utjecaj talijanskog preporoda bili su Hrvati na istočnoj obali Jadrana. ceha. Vidjeli smo da se u njoj pred kraj srednjeg vijeka razvio čitav niz država i državica. Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio. kojima su bili prethodnici veliki pisci Dante Alighieri. Najznačajnija pojava preporoda je upravo taj individualizam. staleža i crkve. Posrednici izmeĎu stare i nove književnosti bili su humanisti.UVOD Italija je kolijevka humanizma i renesanse. Bio je ovisan o drugim ljudima. Značajna je crta renesansnih ljudi njihov razvijen smisao za ljepotu. 3 . Sada on vrijednost pronalazi u samom sebi. S dolaskom novih vremena u čovjeku se budi svijest.

. I. Ta se slika pred kraj 15. Hrvatsku je zahvatila kriza državnih i društvenih srednjovjekovnih struktura. str.wikipedia. On je bio na Sigismundovu dvoru u Budimu. Sudjeluje pri izboru protupape Feliksa V. Hrvatski latinizam. st. roĎen 1370.). Humanisti iz sjeverne Hrvatske djeluju u Budimu.. Dubrovčanin Ivan Stojković (1395. a potom i jezik pjesništva.-1443.1. pisana po samostanima. do Mohačkog poraza 1526. skupa s jednim dijelom Ugarske potpada pod vlast Habsburga. str. Školska knjiga. POČECI HRVATSKOG HUMANIZMA Primorski su se krajevi od početka 15. nalazi u državnoj zajednici s Ugarskom. Stvaralo je se novo plemstvo i jačalo je graĎanstvo. godine.org.2 Hrvatska književnost srednjeg vijeka bila je vjerski obojana pučka književnost. dok je hrvatski ne samo jezik kmetova i gradskog puka već i porodični jezik gospodskih domova. Školska knjiga. st. otvorio je koncil u Baselu. Istovremeno djeluje humanist svjetskog glasa...3 1. 3 MIHOVIL KOMBOL .4 http://www. Povijest Hrvata. koji ga je imenovao kardinalom. I. a 1527. do 1437. više uprave i politike.SLOBODAN PROSPEROV NOVAK. a od 1435.. Povijest Hrvata. str. bio je u Carigradu na pregovorima s carom Ivanom Paleologom i patrijarhom Ivanom II. 449. 4 SKUPINA AUTORA. Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma Petar Pavao Vergerije Stariji je Istranin. SKUPINA AUTORA. Jedino je Dubrovnik sačuvao neovisnost sve do Napoleona. Hrvatska književnost do narodnog preporoda.1. O koncilima. u 15. O pričesti pod obje prilike.2011. a pristupačna svim pismenim slojevima ljudi. Zagreb. 450. 1430. 2 1 4 . Latinski i talijanski jezici su jezici učenosti. 1996. Humanisti iz primorskih krajeva odlaze na studije u Italiju i druge europske zemlje i tako jačaju kulturne veze sa središtima europskog humanizma. nalazili pod mletačkom vlašću. st.12. dok se sjeverna Hrvatska od 12. 2003. vodio polemiku s husitima.). U svijetu su se dogaĎale velike promjene. 53-58.1 Na prijelazu iz 14. i ondje se razvijala književnost na hrvatskom i latinskom sve do 19. U Italiji je stekao ugled povijesnim djelom o Aleksandru Velikom. Školovan je u Padovi i Parizu.. st. (27. a umro 1444. radi sjedinjenja Istočne i Rimske crkve. mijenja i sve više jača značenje gradova i gradske kulture. st. Neka njegova djela su: Rasprava o Crkvi. Zagreb.

koja je ujedno i prva hrvatska inkunabula. izdao je zbirku pjesama Tri knjige elegija i lirskih pjesama. Vitez je bio povezan sa poljskim humanistima.7 1.2011.org. 451.).. i 15.2011. Imao je svoj krug onodobnih humanista. Na dvoru je upoznao i Ivana Hunyadija (1409. usponima. slabostima i padovima.. str.. O poniznosti. I.. 7 SKUPINA AUTORA. naivnost hodočasnika i lakomost svih onih.-1456. muzika.). geometrija. dakle univerzalnoj europskoj književnosti.12. a neka njegova djela su: O utjehi.org. Najveći ugled i položaj imao je Dubrovnik. RoĎen je 1420. 5 . U Šibeniku je u to doba djelovao kao kanonik i vikar šibenske biskupije Juraj Šišgorić. U Budimu je utemeljio knjižnicu. Hrvatski latinizam. hrvatskoj i talijanskoj književnosti. Nikola (Kotoranin) Modruški bio je biskup.wikipedia. zanosima. a Hrvati svojim jer je bio hrvatskog podrijetla.12.2. a u Požunu prvu visoku školu na slovačkom i ugarskom tlu. 457.6 Tematika njegovih djela je široka: ljubav. artimetika. MaĎari svojim jer je postao ugarski feudalni velikaš i bio najistaknutiji humanist u korvinskom krugu. Posebno se zalagao za čistoću latinskog jezika i njegovu upotrebu.. njegovoj osobnoj sudbini. O sreći smrtnika. st.wikipedia. retorika. http://www.1. a bio je u vezi i sa splitskim humanistima. Bio je notar na dvoru kralja Sigismunda u Budimu. (28. Godine 1477..“5 U svojim je pjesmama progovorio o čovjeku. humanizam se naglo širio. Padovi i Bologni. str. 8 http://www. Dalmatinski humanisti U gradovima uz obalu širilo se humanističko obrazovanje u mnogim školama gdje se poučavala gramatika. O gotskim ratovima. Povijest Hrvata.3. (27. I. Ivan Vitez rodio se 1405. On pripada maĎarskoj. Posjedovao je raskošnu biblioteku. Njega Talijani smatraju svojim jer se školovao u Italiji. književne rasprave. a umro je 1509. Budimski krug humanista Središnje ličnosti korvinskog kruga u Budimu bili su Ivan Vitez od Sredne i njegov nećak Ivan Česmički. Bio je čuven kao humanist koji proučava svemir. Povijest Hrvata. kojih se na njihov račun žele obogatiti. logika. pjesnik i slavenski ban.8 5 6 SKUPINA AUTORA. obojica hrvatskog podrijetla i obojica školovana u Italiji. „Ivan Česmički je bio slavni humanist. prijateljske razmirice. Posebno se cijenilo znanje latinskog jezika. posebice s Markom Marulićem. Hrvatski latinizam.).. Boravio je na dvoru Matije Korvina u Budimu. Studirao je u Beču. astronomija. U 14.

i razvijaju se tijekom 16. st.). Mikša Pelegrinović). Hekuba). posvete. Slično je pisao i Marin Držić (1508. str. Složeniji književni oblici se pojavljuju u drugoj polovici 15.-1607. Najznačajnije mu je djelo Judita. 473.. Povijest Hrvata. Školska naklada.10 9 10 SKUPINA AUTORA.). Grižula. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST Kraj srednjovjekovne književnosti obično se veže uz prestanak rada glagoljačke tiskare u Senju 1508. Mostar. S vremenom se stvorilo nekoliko krugova: splitski (Marko Marulić. Početak književnosti u 16.). u znaku je književnog djela Marka Marulića. Dugotrajan niz povijesne epike u hrvatskoj književnosti započeo je Brne Krnarutić Vazetjem Sigeta grada (1584. Džore Držić. Pisao je na hrvatskom. god. gradovi na obali su primali talijanske utjecaje. Čitanka za II. Petar Hektorović. razred gimnazije. Za razliku od hrvatskog sjevera. Petar Zoranić napisao je 1536. Središnja osoba renesansne drame je Marin Držić (Novela od Stanca. SKUPINA AUTORA. a umro je 1524. st. Latinskim se dijelom opusa svrstavao u red prvih europskih humanista. Proza kao književna vrsta je veoma rijetka. Humanistička gibanja i renesansna književnost jasan su znak pripadnosti nacionalne kulture zapadnom kulturnom krugu. zadarski (Petar Zoranić.).).2.. Toma Niger). pohvalnice. U europskoj književnosti petrarkizam je označio početak renesanse.-1567. Tematika je sada osim ljubavne i svjetovna i duhovna. Tu se ističe Mavro Vetranović (1482. dubrovački (Šiško Menčetić. pod utjecajem je usmene poezije. Marulić je otac hrvatske književnosti. Skup. te u satiričkom i humorističkom pjesnišvu-posebno u maskeratama. Hrvatska renesansna književnost može se pronaći i u velikom primjerima poezijeposlanice. Dundo Maroje.-1553.-1562.9 Tu se ističe JeĎupka Mikše Pelegrinovića (1500. U hrvatskoj su književnosti već u drugoj polovici 16. 470. vidljiva maniristička strujanja. Mavro Vetranović).-1527. U Hrvatskoj počinje već u drugoj polovici 15. Petrarkin je utjecaj najpristupniji u stihovima Šiška Menčetića (1457. RoĎen je 1450. epitafi.-1576. st. Brne Krnarutić).) i Dinko Ranjina (1536. Drugom naraštaju hrvatskih petrarkista pripadaju Hanibal Lucić (1485. st. 2001. latinskom i talijanskom jeziku. st. Tu spada Marulićeva Davidijada. Hanibal Lucić Ribanje i ribarsko prigovaranje. 80. str.). 6 . hvarski (Hanibal Lucić. I. Planine. Pjesništvo Džore Držića je smirenije i sjetnije. Ona su prijelaz prema baroku koji će u potpunosti obilježiti sljedeće stoljeće.

II. Splitu i Trogiru bitan razvoj doživljavaju u razdoblju humanizma i prosvjetiteljstva. st. te su na rekonstrukciji radili majstori iz južne Italije. str. i 1463. te se renesansa nije pojavila u njima cjelovito. 474. Andrija Medulić. Knjižnice u Zagrebu.. 476. 13 SKUPINA AUTORA. najsigurniji populizator i prijenosnik ideja i znanja. knjiga postaje osnovni prenositelj kulturnog razvoja Europe. glagoljski misal „po zakonu rimskog dvora“. U 1483. 90. Ta je graĎevina stradala pri eksplozijama 1435. Hrvatska renesansna umjetnost Renesansa se kao stilska kategorija likovnih umjetnosti u Hrvatskoj pojavljuje od sredine 15. Školovao se u Veneciji i Rimu. str. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse Pojavom tiska 1455. Dobivao je epitete mali Michelangelo. na gradilištu katedrale u Šibeniku osobitom je simbiozom gotike i renesanse progovorio Juraj Matijev. zvan Dalmatinac. osim Italije. Dubrovački dominikanci su počeli sa otvaranjem knjižnica još u 13. Matije Vlačića i Franje Petrića krase danas vitrine knjižnica u Ostrogonu i Rimu. god. „Od početka 15. mnogo prije nego li u većini europskih zemalja. Taj novi stil se prvo javlja u Dubrovniku. sa 600 svezaka. pa Dubrovniku.. Privatne zbirke Ivana Viteza od Sredne. SKUPINA AUTORA.. iako su djelovale još od ranog srednjeg vijeka. Toskane. Zapad ima stotinjak tiskara u 10 različitih zemalja. Povijest Hrvata.2.. str. I. ali i Anconi na susjednoj strani Jadrana. U njemu je vladao kozmopolitanski ambijent te je to urodilo programiranjem skulpturalnog ukrasa Kneževa dvora. Najveći dio književnog fonda potječe iz Italije i Francuske. kad je iz tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku. st. Zagreb.1. prikupljaju i umnožavaju literaturu. st. Povijest Hrvata.13 11 12 SKUPINA AUTORA. Školska knjiga..“12 Poznati slikari su: Juraj Čulinović. princ minijaturista.. Najveća privatna zbirka u Hrvatskoj je vjerojatno ona biskupa Kružića. 2005. Najznačajniji je bio Ivan Stojković. st. Julije Klović.2.. Proširio je djelovanje prema Splitu i Zadru. I. Nikole Modruškoga. 7 . kao jedinom slobodnom gradu-državi. ali i domaći klesari. Mnogi obrazovani Hrvati u 15. Povijest Hrvata. Gradovi u Dalmaciji su bili pod vlašću Venecije.11 2. Juraj Julije Klović „Croata“ stekao je svjetsku slavu na polju minijaturnog slikarstva. 486.

Aktivnost „dalmatinske slikarske škole“ u Dalmaciji se gasi na prijelazu stoljeća. II. Povijest Hrvata.15 14 15 SKUPINA AUTORA. Treći dubrovački slikar tog vremena je Vicko Dobričević.1517. Nikola Božidarević se školovao u Veneciji. str. SKUPINA AUTORA. U onim dijelovima zemlje koji su postali susjedi s Osmanlijama nije bilo prave umjetnosi.1. SuraĎuje s mletačkim slikarom Petrom Ivanovim. tzv. Povijest Hrvata. osim nešto malo fortifikacijske arhitekture. Slikarstvo U Dubrovniku djeluju trojica poznatih slikara: Nikola Božidarević (1460. Schiavona.14 3. 85. kao što su Andrija Meldola. 8 . Zadnje utjecaje iz tog vremena možemo naći u djelima zadarskog slikara Petra Jordanića. Hrvatska dala europskoj umjetnosti nekoliko velikih umjetnika.. st. U tijeku 16. te je izradio niz renesansnih slika s osobnim akcentom u tipologiji likova i ornamentici. Možda je razlog njihovog uspjeha bio u tome što su osjetili da svoju egzistenciju mogu ostvariti tek izvan granica domovine. U njegovim radovima se osjećaju utjecaji venecijnaskog slikarstva. LIKOVNE UMJETNOSTI U 16./1518.). Miho Hamzić (?-1518.3. ali se i grade i obnavljaju crkve u renesansnom duhu. Ona se nije jednako osjetila na svim prostorima. STOLJEĆU Početak 16. U ovom je st. Tada su nastala neka od najljepših ostvarenja slikara i graditelja. To su i zadnji veliki dubrovački slikari. u znaku je prodora Osmanlija na naše krajeve.. Napravio je kompoziciju Krštenja Kristovog u Kneževu dvoru. On nastavlja očevu radionicu. st. U Dubrovniku to nije bio slučaj. str. Julije Klović. importira se velik broj radova mletačkih slikara. II. od kojih je najkvalitetniji portret skradinsko-trogirskog biskupa Tome Nigera. kao što su djela Nikole Božidarevića i Mihe Hamzića preko Divone Paskoja Miličevića do serije ljetnikovaca dubrovačke vlastele. 86. st.). i početak 16. Mihovil Hamzić otvara radionicu u Dubrovniku.) i Vicko Lovrin (kraj 15. Svi ti sukobi i teška gospodarska situacija utjecali su na stagnaciju u likovnoj umjetnosti. Dalmatinski gradovi su dobili nove prstenove zidina.

st. 87.. U Dalmaciji su to kopnena vrata u Zadru iz 1543. 9 .. Odjeci talijanskog fortifikacijskog graditeljstva osjećaju se u kaptolskoj tvrĎi zagrebačke katedrale (1512. Plemićka obitelj Ratkaj pregraĎuje kompleks Velikog Tabora.2. Renesansa. Naklada Ljevak.) na glavnom trgu u Zadru. izdvajaju se dvije crkve u Dubrovniku: crkva sv. Najzanimljiviji primjer je karlovačka utvrda. Stil mletačkog kasnorenesansnog graditeljstva prisutan je i u zgradi za gradsku stražu (1562. proširuju i obnavljaju mnoge fortifikacije. II. Nikole ispred Šibenika iz 1547. i tvrĎava sv. Svojom arhitekturom.. te varaždinskom burgu. do kraja 16.17 16 17 MILAN PELC. SKUPINA AUTORA. Graditeljstvo i kiparstvo Zbog sve veće osmanlijske opasnosti diljem Hrvatske i Dalmacije se razvija obrambeno graditeljstvo.) i loži (1565. Na sjeveru Hrvatske podižu se. st. str. bio je Bračanin Nikola Lazanić. Najvažnija ličnost dalmatinskog kiparstva na kraju st. Zagreb. str. 136. Od obitelji lokalnih klesara i graditelja izdvajaju se radovi bračke porodice Bokarić. Spasa i crkva Navještenja.-1520. Diljem obale. odnosom prema prirodi i unutrašnjom opremom svjedoče o prodoru humanističkih ideja u naše krajeve. 2007. koje su odigrale važnu ulogu od kraja 15. podizanje utvrda prati i izgradnja plemićkih ljetnikovaca. te ukrašena zvona dubrovačkih crkava slavnog ljevača topova Ivana Krstitelja Rabljanina. u sisačkom kaštelu.3.16 Drvene oltare s kipovima i korska sjedišta za crkve na obali rade Mlečani ali i lokalni umjetnici. Od sakralnih objekata iz 16. 89. Povijest Hrvata.). U kiparstvu sjeverne Hrvatske zanimljivi su epitafi poznatih povijesnih ličnosti. U Dubrovniku je važan reljef dva anĎela s Kristovim medaljonom iz 1521.

Došlo je do velikih promjena u književnosti. književnost se razvijala u novim smjerovima. To je bilo razdoblje prijelaza iz srednjeg. ljetnikovci. ali i uz vlastitu nadogradnju. humanizam i renesansa se nisu podjednako osjećali u svim krajevima zemlje. 10 . slikarstvu. dvorci. „mračnog“ doba u novije i sretnije razdoblje života onodobnih ljudi. Svećenici skupljaju knjige i otvaraju knjižnice. Zbog velikog broja književnika. MeĎutim. a najviše njih je tiskano u Veneciji. Počinje se sa tiskanjem knjiga. Najjači je utjecaj bio upravo uz obalu. graditeljstvu. IzgraĎuju se veličanstvene crkve.ZAKLJUČAK Hrvatska je meĎu prvim europskim državama primala nove utjecaje zbog neposredne blizine Italije.

Renesansa.). Školska knjiga. 2007. SLOBODAN. Zagreb. I. Školska knjiga. SKUPINA AUTORA. 2005.wikipedia.. 1996.org. Školska knjiga. SKUPINA AUTORA.. razred gimnazije. MILAN.PROSPEROV NOVAK . KOMBOL. PELC. Hrvatska književnost do narodnog preporoda.. 11 .12. Povijest Hrvata.LITERATURA http://www. MIHOVIL . 2001. Hrvatski latinizam. SKUPINA AUTORA. Školska naklada. Zagreb. (27. Naklada Ljevak. 2003. Čitanka za II. Mostar. Povijest Hrvata. Zagreb. Zagreb. II.2011.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful