SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKLUTET
STUDIJ POVIJESTI

Ivana Čačija

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Božo Goluža

Mostar, 2012.

........SADRŽAJ Uvod ..................................1............................................................................ 4 1........3............... 3 1........................................1... 11 2 ......... Likovne umjetnosti u 16.. 10 Literatura .............................. 5 2...........2.......................... Hrvatska renesansna književnost ..................... Dalmatinski humanisti ................................................... Hrvatska renesansna umjetnost ............................................................ Slikarstvo ...............................2.................................................................2............................................ Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma ............ 8 3.. 6 2............ Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse ........................................................................ 9 Zaključak .......................1.......... 8 3.......................................................... stoljeću ........................................ Budimski krug humanista ........................... 4 1... Graditeljstvo i kiparstvo........................................................................ 7 3................. 5 1............................................................ 7 2.......................................................................... Počeci hrvatskog humanizma ...........................

UVOD Italija je kolijevka humanizma i renesanse. ceha. Vidjeli smo da se u njoj pred kraj srednjeg vijeka razvio čitav niz država i državica. Najznačajnija pojava preporoda je upravo taj individualizam. kojima su bili prethodnici veliki pisci Dante Alighieri. Čovjek je u srednjem vijeku bio član obitelji. staleža i crkve. Posrednici izmeĎu stare i nove književnosti bili su humanisti. MeĎu prvim narodima koji su osjetili utjecaj talijanskog preporoda bili su Hrvati na istočnoj obali Jadrana. S dolaskom novih vremena u čovjeku se budi svijest. Bio je ovisan o drugim ljudima. 3 . Značajna je crta renesansnih ljudi njihov razvijen smisao za ljepotu. Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio. Sada on vrijednost pronalazi u samom sebi.

Povijest Hrvata. skupa s jednim dijelom Ugarske potpada pod vlast Habsburga. Školovan je u Padovi i Parizu. O koncilima. radi sjedinjenja Istočne i Rimske crkve. st. st. I. st.12. Ta se slika pred kraj 15. u 15.. Školska knjiga. a 1527. SKUPINA AUTORA.). str. Humanisti iz sjeverne Hrvatske djeluju u Budimu. On je bio na Sigismundovu dvoru u Budimu.. U Italiji je stekao ugled povijesnim djelom o Aleksandru Velikom.3 1. str. do Mohačkog poraza 1526. Zagreb. 2003.1 Na prijelazu iz 14.2 Hrvatska književnost srednjeg vijeka bila je vjerski obojana pučka književnost. dok je hrvatski ne samo jezik kmetova i gradskog puka već i porodični jezik gospodskih domova. a pristupačna svim pismenim slojevima ljudi. st.1. str. dok se sjeverna Hrvatska od 12. Povijest Hrvata. do 1437. i ondje se razvijala književnost na hrvatskom i latinskom sve do 19. Zagreb.)..SLOBODAN PROSPEROV NOVAK.1. Istovremeno djeluje humanist svjetskog glasa. U svijetu su se dogaĎale velike promjene. otvorio je koncil u Baselu. 2 1 4 . pisana po samostanima. Stvaralo je se novo plemstvo i jačalo je graĎanstvo. više uprave i politike. vodio polemiku s husitima. O pričesti pod obje prilike. 53-58. POČECI HRVATSKOG HUMANIZMA Primorski su se krajevi od početka 15.2011. nalazi u državnoj zajednici s Ugarskom. a potom i jezik pjesništva. mijenja i sve više jača značenje gradova i gradske kulture. 3 MIHOVIL KOMBOL .org. bio je u Carigradu na pregovorima s carom Ivanom Paleologom i patrijarhom Ivanom II. Humanisti iz primorskih krajeva odlaze na studije u Italiju i druge europske zemlje i tako jačaju kulturne veze sa središtima europskog humanizma. nalazili pod mletačkom vlašću. roĎen 1370.4 http://www. Sudjeluje pri izboru protupape Feliksa V.wikipedia.. godine. 1996. Latinski i talijanski jezici su jezici učenosti. Dubrovčanin Ivan Stojković (1395. 450. 4 SKUPINA AUTORA. 1430. a od 1435. Hrvatsku je zahvatila kriza državnih i društvenih srednjovjekovnih struktura. st.. Neka njegova djela su: Rasprava o Crkvi. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. 449. I. Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma Petar Pavao Vergerije Stariji je Istranin.. Hrvatski latinizam. Jedino je Dubrovnik sačuvao neovisnost sve do Napoleona.-1443. koji ga je imenovao kardinalom. (27. a umro 1444. Školska knjiga.

usponima. obojica hrvatskog podrijetla i obojica školovana u Italiji. a bio je u vezi i sa splitskim humanistima. zanosima. naivnost hodočasnika i lakomost svih onih. koja je ujedno i prva hrvatska inkunabula. geometrija.. Bio je čuven kao humanist koji proučava svemir. Bio je notar na dvoru kralja Sigismunda u Budimu.wikipedia. „Ivan Česmički je bio slavni humanist. O sreći smrtnika.8 5 6 SKUPINA AUTORA. O gotskim ratovima. http://www. Budimski krug humanista Središnje ličnosti korvinskog kruga u Budimu bili su Ivan Vitez od Sredne i njegov nećak Ivan Česmički. MaĎari svojim jer je postao ugarski feudalni velikaš i bio najistaknutiji humanist u korvinskom krugu..). Boravio je na dvoru Matije Korvina u Budimu.wikipedia. (28.org.. Vitez je bio povezan sa poljskim humanistima. 8 http://www.12.2. O poniznosti.. Nikola (Kotoranin) Modruški bio je biskup. a Hrvati svojim jer je bio hrvatskog podrijetla. kojih se na njihov račun žele obogatiti. U 14. retorika. 5 .6 Tematika njegovih djela je široka: ljubav. Njega Talijani smatraju svojim jer se školovao u Italiji. Dalmatinski humanisti U gradovima uz obalu širilo se humanističko obrazovanje u mnogim školama gdje se poučavala gramatika. hrvatskoj i talijanskoj književnosti. Na dvoru je upoznao i Ivana Hunyadija (1409. Najveći ugled i položaj imao je Dubrovnik. On pripada maĎarskoj. str.1. U Šibeniku je u to doba djelovao kao kanonik i vikar šibenske biskupije Juraj Šišgorić. pjesnik i slavenski ban. prijateljske razmirice. Posebno se cijenilo znanje latinskog jezika. dakle univerzalnoj europskoj književnosti. a neka njegova djela su: O utjehi.2011.12. I..2011. Hrvatski latinizam. Povijest Hrvata. U Budimu je utemeljio knjižnicu. RoĎen je 1420. posebice s Markom Marulićem. Imao je svoj krug onodobnih humanista. Povijest Hrvata. izdao je zbirku pjesama Tri knjige elegija i lirskih pjesama. Hrvatski latinizam. Posjedovao je raskošnu biblioteku. Ivan Vitez rodio se 1405. artimetika. književne rasprave.org. muzika. astronomija. Godine 1477. i 15. njegovoj osobnoj sudbini.-1456. slabostima i padovima. a u Požunu prvu visoku školu na slovačkom i ugarskom tlu. logika. 451.)..“5 U svojim je pjesmama progovorio o čovjeku. humanizam se naglo širio. 457. Studirao je u Beču. str.7 1. I.3.). Padovi i Bologni. 7 SKUPINA AUTORA. Posebno se zalagao za čistoću latinskog jezika i njegovu upotrebu.. a umro je 1509. st. (27.

Marulić je otac hrvatske književnosti.-1567. Središnja osoba renesansne drame je Marin Držić (Novela od Stanca.-1607. U hrvatskoj su književnosti već u drugoj polovici 16.9 Tu se ističe JeĎupka Mikše Pelegrinovića (1500. Dugotrajan niz povijesne epike u hrvatskoj književnosti započeo je Brne Krnarutić Vazetjem Sigeta grada (1584. Petar Zoranić napisao je 1536. pod utjecajem je usmene poezije. Tu se ističe Mavro Vetranović (1482.-1576.). Školska naklada. Mavro Vetranović). Dundo Maroje. Ona su prijelaz prema baroku koji će u potpunosti obilježiti sljedeće stoljeće. Složeniji književni oblici se pojavljuju u drugoj polovici 15. Pjesništvo Džore Držića je smirenije i sjetnije. 470. Grižula.). hvarski (Hanibal Lucić. i razvijaju se tijekom 16. Za razliku od hrvatskog sjevera. Toma Niger). vidljiva maniristička strujanja.-1553. te u satiričkom i humorističkom pjesnišvu-posebno u maskeratama. Džore Držić. 80. I. Tematika je sada osim ljubavne i svjetovna i duhovna. razred gimnazije.-1527. st. Povijest Hrvata.-1562. st.. Humanistička gibanja i renesansna književnost jasan su znak pripadnosti nacionalne kulture zapadnom kulturnom krugu. Tu spada Marulićeva Davidijada.10 9 10 SKUPINA AUTORA.) i Dinko Ranjina (1536. Hanibal Lucić Ribanje i ribarsko prigovaranje. U europskoj književnosti petrarkizam je označio početak renesanse. SKUPINA AUTORA.). Petrarkin je utjecaj najpristupniji u stihovima Šiška Menčetića (1457. st. Mostar.). Slično je pisao i Marin Držić (1508. Skup. 2001. RoĎen je 1450.. Planine. Latinskim se dijelom opusa svrstavao u red prvih europskih humanista.). Najznačajnije mu je djelo Judita. Mikša Pelegrinović). str. god. S vremenom se stvorilo nekoliko krugova: splitski (Marko Marulić. Čitanka za II. str. epitafi. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST Kraj srednjovjekovne književnosti obično se veže uz prestanak rada glagoljačke tiskare u Senju 1508. Hrvatska renesansna književnost može se pronaći i u velikom primjerima poezijeposlanice. Brne Krnarutić). latinskom i talijanskom jeziku. Petar Hektorović.2. Početak književnosti u 16. st. u znaku je književnog djela Marka Marulića. U Hrvatskoj počinje već u drugoj polovici 15. dubrovački (Šiško Menčetić. posvete. Pisao je na hrvatskom. Proza kao književna vrsta je veoma rijetka. Drugom naraštaju hrvatskih petrarkista pripadaju Hanibal Lucić (1485. a umro je 1524.). pohvalnice. gradovi na obali su primali talijanske utjecaje. 473. st. 6 . zadarski (Petar Zoranić. Hekuba).

kao jedinom slobodnom gradu-državi. Matije Vlačića i Franje Petrića krase danas vitrine knjižnica u Ostrogonu i Rimu. Najveća privatna zbirka u Hrvatskoj je vjerojatno ona biskupa Kružića. st. I.1. II. Povijest Hrvata. Hrvatska renesansna umjetnost Renesansa se kao stilska kategorija likovnih umjetnosti u Hrvatskoj pojavljuje od sredine 15. god. te se renesansa nije pojavila u njima cjelovito. Taj novi stil se prvo javlja u Dubrovniku. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse Pojavom tiska 1455. te su na rekonstrukciji radili majstori iz južne Italije. Knjižnice u Zagrebu. str. mnogo prije nego li u većini europskih zemalja.2. SKUPINA AUTORA. str. Privatne zbirke Ivana Viteza od Sredne. 486. U 1483.. 476. Povijest Hrvata. osim Italije. prikupljaju i umnožavaju literaturu. Najveći dio književnog fonda potječe iz Italije i Francuske. Julije Klović. str. princ minijaturista. iako su djelovale još od ranog srednjeg vijeka. Povijest Hrvata. 474.13 11 12 SKUPINA AUTORA. Dobivao je epitete mali Michelangelo. ali i Anconi na susjednoj strani Jadrana. knjiga postaje osnovni prenositelj kulturnog razvoja Europe. 13 SKUPINA AUTORA. Splitu i Trogiru bitan razvoj doživljavaju u razdoblju humanizma i prosvjetiteljstva.11 2. Proširio je djelovanje prema Splitu i Zadru.. Školska knjiga. Ta je graĎevina stradala pri eksplozijama 1435. Andrija Medulić. i 1463. najsigurniji populizator i prijenosnik ideja i znanja. zvan Dalmatinac. st. ali i domaći klesari. pa Dubrovniku. sa 600 svezaka. Dubrovački dominikanci su počeli sa otvaranjem knjižnica još u 13. Mnogi obrazovani Hrvati u 15. I. Toskane.. Gradovi u Dalmaciji su bili pod vlašću Venecije. st. 90. glagoljski misal „po zakonu rimskog dvora“. Nikole Modruškoga.. st. Juraj Julije Klović „Croata“ stekao je svjetsku slavu na polju minijaturnog slikarstva. kad je iz tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku. Školovao se u Veneciji i Rimu.. na gradilištu katedrale u Šibeniku osobitom je simbiozom gotike i renesanse progovorio Juraj Matijev. 2005. Zagreb. Zapad ima stotinjak tiskara u 10 različitih zemalja.. 7 . „Od početka 15.2.“12 Poznati slikari su: Juraj Čulinović. U njemu je vladao kozmopolitanski ambijent te je to urodilo programiranjem skulpturalnog ukrasa Kneževa dvora.. Najznačajniji je bio Ivan Stojković.

str. U njegovim radovima se osjećaju utjecaji venecijnaskog slikarstva. SuraĎuje s mletačkim slikarom Petrom Ivanovim. Zadnje utjecaje iz tog vremena možemo naći u djelima zadarskog slikara Petra Jordanića. Treći dubrovački slikar tog vremena je Vicko Dobričević.) i Vicko Lovrin (kraj 15. SKUPINA AUTORA. Dalmatinski gradovi su dobili nove prstenove zidina. U Dubrovniku to nije bio slučaj. st.). U onim dijelovima zemlje koji su postali susjedi s Osmanlijama nije bilo prave umjetnosi.1517. u znaku je prodora Osmanlija na naše krajeve.1.3. Tada su nastala neka od najljepših ostvarenja slikara i graditelja. 8 . U tijeku 16. Ona se nije jednako osjetila na svim prostorima.15 14 15 SKUPINA AUTORA. 85. STOLJEĆU Početak 16. Napravio je kompoziciju Krštenja Kristovog u Kneževu dvoru. Aktivnost „dalmatinske slikarske škole“ u Dalmaciji se gasi na prijelazu stoljeća. Miho Hamzić (?-1518./1518. II. osim nešto malo fortifikacijske arhitekture. LIKOVNE UMJETNOSTI U 16. te je izradio niz renesansnih slika s osobnim akcentom u tipologiji likova i ornamentici... importira se velik broj radova mletačkih slikara. Hrvatska dala europskoj umjetnosti nekoliko velikih umjetnika. kao što su Andrija Meldola. II. Julije Klović. Nikola Božidarević se školovao u Veneciji. U ovom je st. ali se i grade i obnavljaju crkve u renesansnom duhu. Slikarstvo U Dubrovniku djeluju trojica poznatih slikara: Nikola Božidarević (1460. Schiavona.). On nastavlja očevu radionicu. tzv. Svi ti sukobi i teška gospodarska situacija utjecali su na stagnaciju u likovnoj umjetnosti. Povijest Hrvata. st. Povijest Hrvata. To su i zadnji veliki dubrovački slikari. 86. str. i početak 16. kao što su djela Nikole Božidarevića i Mihe Hamzića preko Divone Paskoja Miličevića do serije ljetnikovaca dubrovačke vlastele. Mihovil Hamzić otvara radionicu u Dubrovniku. Možda je razlog njihovog uspjeha bio u tome što su osjetili da svoju egzistenciju mogu ostvariti tek izvan granica domovine.14 3. st. od kojih je najkvalitetniji portret skradinsko-trogirskog biskupa Tome Nigera.

Stil mletačkog kasnorenesansnog graditeljstva prisutan je i u zgradi za gradsku stražu (1562. Najvažnija ličnost dalmatinskog kiparstva na kraju st. do kraja 16.16 Drvene oltare s kipovima i korska sjedišta za crkve na obali rade Mlečani ali i lokalni umjetnici. U kiparstvu sjeverne Hrvatske zanimljivi su epitafi poznatih povijesnih ličnosti. odnosom prema prirodi i unutrašnjom opremom svjedoče o prodoru humanističkih ideja u naše krajeve. te ukrašena zvona dubrovačkih crkava slavnog ljevača topova Ivana Krstitelja Rabljanina.) na glavnom trgu u Zadru. Diljem obale. Od sakralnih objekata iz 16. str. Najzanimljiviji primjer je karlovačka utvrda. II.). izdvajaju se dvije crkve u Dubrovniku: crkva sv. SKUPINA AUTORA. Zagreb. Nikole ispred Šibenika iz 1547. st. koje su odigrale važnu ulogu od kraja 15. 136. 89. Od obitelji lokalnih klesara i graditelja izdvajaju se radovi bračke porodice Bokarić. i tvrĎava sv.. 87. Graditeljstvo i kiparstvo Zbog sve veće osmanlijske opasnosti diljem Hrvatske i Dalmacije se razvija obrambeno graditeljstvo..-1520. te varaždinskom burgu. Na sjeveru Hrvatske podižu se. U Dalmaciji su to kopnena vrata u Zadru iz 1543. bio je Bračanin Nikola Lazanić. 9 .3. Renesansa. Naklada Ljevak. Odjeci talijanskog fortifikacijskog graditeljstva osjećaju se u kaptolskoj tvrĎi zagrebačke katedrale (1512. u sisačkom kaštelu. proširuju i obnavljaju mnoge fortifikacije.17 16 17 MILAN PELC. U Dubrovniku je važan reljef dva anĎela s Kristovim medaljonom iz 1521. Spasa i crkva Navještenja. str.. Povijest Hrvata.2.) i loži (1565. podizanje utvrda prati i izgradnja plemićkih ljetnikovaca. 2007. Svojom arhitekturom. Plemićka obitelj Ratkaj pregraĎuje kompleks Velikog Tabora. st.

Počinje se sa tiskanjem knjiga. Svećenici skupljaju knjige i otvaraju knjižnice. ljetnikovci. MeĎutim. Najjači je utjecaj bio upravo uz obalu. IzgraĎuju se veličanstvene crkve. humanizam i renesansa se nisu podjednako osjećali u svim krajevima zemlje. Došlo je do velikih promjena u književnosti. dvorci. ali i uz vlastitu nadogradnju.ZAKLJUČAK Hrvatska je meĎu prvim europskim državama primala nove utjecaje zbog neposredne blizine Italije. književnost se razvijala u novim smjerovima. Zbog velikog broja književnika. „mračnog“ doba u novije i sretnije razdoblje života onodobnih ljudi. graditeljstvu. 10 . a najviše njih je tiskano u Veneciji. To je bilo razdoblje prijelaza iz srednjeg. slikarstvu.

Povijest Hrvata. (27. Školska knjiga. Zagreb.LITERATURA http://www. 11 . Hrvatski latinizam. MIHOVIL . 2003. 2007. Zagreb.2011.wikipedia. Zagreb. Mostar.org.. II. Zagreb. Školska naklada. Naklada Ljevak. Čitanka za II. SKUPINA AUTORA. Školska knjiga.. I.12. Školska knjiga. Renesansa.). SKUPINA AUTORA.PROSPEROV NOVAK . Hrvatska književnost do narodnog preporoda. SKUPINA AUTORA. razred gimnazije. 2005. 2001. PELC.. 1996. SLOBODAN. Povijest Hrvata. MILAN. KOMBOL.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful