P. 1
Humanizam i Renesansa u Hrvatskoj

Humanizam i Renesansa u Hrvatskoj

|Views: 1,796|Likes:
Published by Ivana Cacija

More info:

Published by: Ivana Cacija on Mar 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/17/2013

pdf

text

original

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKLUTET
STUDIJ POVIJESTI

Ivana Čačija

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Božo Goluža

Mostar, 2012.

....................................... 6 2.................. Dalmatinski humanisti ............................SADRŽAJ Uvod .................. 3 1........................ Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma ...... Slikarstvo ..................................................... Počeci hrvatskog humanizma ....................... 7 3................................................................................................1....... Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse .....................................2............ Hrvatska renesansna književnost ....... 11 2 ...............................3.............................................................................. 10 Literatura .............................................. 8 3..... 5 1................................................... 4 1.................................... 8 3.................................................... Budimski krug humanista .... Graditeljstvo i kiparstvo.............................................................................. Hrvatska renesansna umjetnost ........................................... 5 2...... 4 1....................2.....2......... 9 Zaključak .......................................................................... Likovne umjetnosti u 16...........................1................................ stoljeću ...................... 7 2........1................................................

3 . Značajna je crta renesansnih ljudi njihov razvijen smisao za ljepotu. Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio. Bio je ovisan o drugim ljudima. S dolaskom novih vremena u čovjeku se budi svijest. Najznačajnija pojava preporoda je upravo taj individualizam. Čovjek je u srednjem vijeku bio član obitelji. staleža i crkve.UVOD Italija je kolijevka humanizma i renesanse. ceha. Sada on vrijednost pronalazi u samom sebi. Vidjeli smo da se u njoj pred kraj srednjeg vijeka razvio čitav niz država i državica. MeĎu prvim narodima koji su osjetili utjecaj talijanskog preporoda bili su Hrvati na istočnoj obali Jadrana. Posrednici izmeĎu stare i nove književnosti bili su humanisti. kojima su bili prethodnici veliki pisci Dante Alighieri.

). I. Neka njegova djela su: Rasprava o Crkvi. 449. Dubrovčanin Ivan Stojković (1395.. str. 53-58. 4 SKUPINA AUTORA. koji ga je imenovao kardinalom. dok se sjeverna Hrvatska od 12. u 15.4 http://www. (27. O koncilima. Zagreb. skupa s jednim dijelom Ugarske potpada pod vlast Habsburga. st. 2003.SLOBODAN PROSPEROV NOVAK. radi sjedinjenja Istočne i Rimske crkve. a umro 1444.org. Zagreb. POČECI HRVATSKOG HUMANIZMA Primorski su se krajevi od početka 15. Stvaralo je se novo plemstvo i jačalo je graĎanstvo. st.wikipedia. st. do Mohačkog poraza 1526. vodio polemiku s husitima.. bio je u Carigradu na pregovorima s carom Ivanom Paleologom i patrijarhom Ivanom II. Sudjeluje pri izboru protupape Feliksa V. str. a potom i jezik pjesništva.12. nalazili pod mletačkom vlašću. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. 450.1. Školska knjiga. pisana po samostanima. Istovremeno djeluje humanist svjetskog glasa.). više uprave i politike. st. Hrvatsku je zahvatila kriza državnih i društvenih srednjovjekovnih struktura. Jedino je Dubrovnik sačuvao neovisnost sve do Napoleona.. Humanisti iz sjeverne Hrvatske djeluju u Budimu.2 Hrvatska književnost srednjeg vijeka bila je vjerski obojana pučka književnost. U svijetu su se dogaĎale velike promjene.3 1. a pristupačna svim pismenim slojevima ljudi. Humanisti iz primorskih krajeva odlaze na studije u Italiju i druge europske zemlje i tako jačaju kulturne veze sa središtima europskog humanizma. st. a od 1435. a 1527. i ondje se razvijala književnost na hrvatskom i latinskom sve do 19. nalazi u državnoj zajednici s Ugarskom. 1430. Školovan je u Padovi i Parizu. str.-1443. godine. Povijest Hrvata. 2 1 4 . dok je hrvatski ne samo jezik kmetova i gradskog puka već i porodični jezik gospodskih domova. Povijest Hrvata. On je bio na Sigismundovu dvoru u Budimu. Hrvatski latinizam. Ta se slika pred kraj 15. Najznačajniji predstavnici hrvatskog humanizma Petar Pavao Vergerije Stariji je Istranin. U Italiji je stekao ugled povijesnim djelom o Aleksandru Velikom. 1996. SKUPINA AUTORA. O pričesti pod obje prilike. roĎen 1370. Latinski i talijanski jezici su jezici učenosti. Školska knjiga.. mijenja i sve više jača značenje gradova i gradske kulture. do 1437.2011. otvorio je koncil u Baselu.1...1 Na prijelazu iz 14. I. 3 MIHOVIL KOMBOL .

st.. 8 http://www. (27.wikipedia.. Posebno se zalagao za čistoću latinskog jezika i njegovu upotrebu. koja je ujedno i prva hrvatska inkunabula.-1456.. O sreći smrtnika. U Šibeniku je u to doba djelovao kao kanonik i vikar šibenske biskupije Juraj Šišgorić. 5 . Boravio je na dvoru Matije Korvina u Budimu. I. Povijest Hrvata. književne rasprave. naivnost hodočasnika i lakomost svih onih. Posjedovao je raskošnu biblioteku.1. a umro je 1509. 451. O poniznosti.2011. posebice s Markom Marulićem. str. Povijest Hrvata.12. kojih se na njihov račun žele obogatiti. Najveći ugled i položaj imao je Dubrovnik.). a u Požunu prvu visoku školu na slovačkom i ugarskom tlu.. njegovoj osobnoj sudbini. a Hrvati svojim jer je bio hrvatskog podrijetla. Nikola (Kotoranin) Modruški bio je biskup. Bio je notar na dvoru kralja Sigismunda u Budimu. geometrija.org.2011. izdao je zbirku pjesama Tri knjige elegija i lirskih pjesama.. Hrvatski latinizam. muzika. Studirao je u Beču. Na dvoru je upoznao i Ivana Hunyadija (1409. On pripada maĎarskoj. a bio je u vezi i sa splitskim humanistima. Posebno se cijenilo znanje latinskog jezika. astronomija.7 1. http://www. humanizam se naglo širio.“5 U svojim je pjesmama progovorio o čovjeku. slabostima i padovima. U 14. Dalmatinski humanisti U gradovima uz obalu širilo se humanističko obrazovanje u mnogim školama gdje se poučavala gramatika. Vitez je bio povezan sa poljskim humanistima. a neka njegova djela su: O utjehi. artimetika.). prijateljske razmirice.6 Tematika njegovih djela je široka: ljubav. „Ivan Česmički je bio slavni humanist.org. zanosima. 7 SKUPINA AUTORA.3.8 5 6 SKUPINA AUTORA. dakle univerzalnoj europskoj književnosti. i 15. MaĎari svojim jer je postao ugarski feudalni velikaš i bio najistaknutiji humanist u korvinskom krugu. Bio je čuven kao humanist koji proučava svemir.wikipedia. pjesnik i slavenski ban. I. U Budimu je utemeljio knjižnicu. str. Hrvatski latinizam. usponima.12. hrvatskoj i talijanskoj književnosti.). Padovi i Bologni. Njega Talijani smatraju svojim jer se školovao u Italiji. Ivan Vitez rodio se 1405. Budimski krug humanista Središnje ličnosti korvinskog kruga u Budimu bili su Ivan Vitez od Sredne i njegov nećak Ivan Česmički. (28. Imao je svoj krug onodobnih humanista. O gotskim ratovima. RoĎen je 1420... Godine 1477. obojica hrvatskog podrijetla i obojica školovana u Italiji. 457. logika.2. retorika.

st. Složeniji književni oblici se pojavljuju u drugoj polovici 15. Grižula. Brne Krnarutić). razred gimnazije. Tu spada Marulićeva Davidijada.). Dugotrajan niz povijesne epike u hrvatskoj književnosti započeo je Brne Krnarutić Vazetjem Sigeta grada (1584. te u satiričkom i humorističkom pjesnišvu-posebno u maskeratama. str. pod utjecajem je usmene poezije. U hrvatskoj su književnosti već u drugoj polovici 16. 473. a umro je 1524.). 6 . Pjesništvo Džore Držića je smirenije i sjetnije. SKUPINA AUTORA.). gradovi na obali su primali talijanske utjecaje. Slično je pisao i Marin Držić (1508. Dundo Maroje.-1576. 470. Toma Niger). Mikša Pelegrinović). epitafi. st. Pisao je na hrvatskom.2. Petar Zoranić napisao je 1536. dubrovački (Šiško Menčetić. Hanibal Lucić Ribanje i ribarsko prigovaranje. Središnja osoba renesansne drame je Marin Držić (Novela od Stanca. st. pohvalnice. Povijest Hrvata.9 Tu se ističe JeĎupka Mikše Pelegrinovića (1500.).-1607. U europskoj književnosti petrarkizam je označio početak renesanse.-1527. hvarski (Hanibal Lucić. Skup. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST Kraj srednjovjekovne književnosti obično se veže uz prestanak rada glagoljačke tiskare u Senju 1508. i razvijaju se tijekom 16. Početak književnosti u 16. Hrvatska renesansna književnost može se pronaći i u velikom primjerima poezijeposlanice. Tematika je sada osim ljubavne i svjetovna i duhovna. S vremenom se stvorilo nekoliko krugova: splitski (Marko Marulić.10 9 10 SKUPINA AUTORA.-1567. Proza kao književna vrsta je veoma rijetka.) i Dinko Ranjina (1536. Drugom naraštaju hrvatskih petrarkista pripadaju Hanibal Lucić (1485. zadarski (Petar Zoranić. u znaku je književnog djela Marka Marulića. Tu se ističe Mavro Vetranović (1482. Planine. U Hrvatskoj počinje već u drugoj polovici 15. Ona su prijelaz prema baroku koji će u potpunosti obilježiti sljedeće stoljeće. RoĎen je 1450. st. vidljiva maniristička strujanja.). Petrarkin je utjecaj najpristupniji u stihovima Šiška Menčetića (1457.. Latinskim se dijelom opusa svrstavao u red prvih europskih humanista. Petar Hektorović.-1562. Čitanka za II. 80. Mavro Vetranović). Hekuba). Najznačajnije mu je djelo Judita. I. Za razliku od hrvatskog sjevera.-1553. posvete. st.. str. 2001. Školska naklada. Humanistička gibanja i renesansna književnost jasan su znak pripadnosti nacionalne kulture zapadnom kulturnom krugu. Džore Držić.). Marulić je otac hrvatske književnosti. Mostar. latinskom i talijanskom jeziku. god.

. knjiga postaje osnovni prenositelj kulturnog razvoja Europe. i 1463. str. Povijest Hrvata. „Od početka 15. na gradilištu katedrale u Šibeniku osobitom je simbiozom gotike i renesanse progovorio Juraj Matijev. Splitu i Trogiru bitan razvoj doživljavaju u razdoblju humanizma i prosvjetiteljstva.2. sa 600 svezaka. ali i Anconi na susjednoj strani Jadrana. str. st. I. II. Privatne zbirke Ivana Viteza od Sredne.. Taj novi stil se prvo javlja u Dubrovniku. Juraj Julije Klović „Croata“ stekao je svjetsku slavu na polju minijaturnog slikarstva. najsigurniji populizator i prijenosnik ideja i znanja. 476. Andrija Medulić. Nikole Modruškoga. str. prikupljaju i umnožavaju literaturu. Matije Vlačića i Franje Petrića krase danas vitrine knjižnica u Ostrogonu i Rimu. Gradovi u Dalmaciji su bili pod vlašću Venecije. 2005. Najveći dio književnog fonda potječe iz Italije i Francuske. st. glagoljski misal „po zakonu rimskog dvora“. Knjižnice u Zagrebu. st. te se renesansa nije pojavila u njima cjelovito. U 1483. 7 . 486.. god. mnogo prije nego li u većini europskih zemalja. Dubrovački dominikanci su počeli sa otvaranjem knjižnica još u 13. Povijest Hrvata. kad je iz tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku. Povijest Hrvata.. te su na rekonstrukciji radili majstori iz južne Italije. Zapad ima stotinjak tiskara u 10 različitih zemalja.2.. Julije Klović.“12 Poznati slikari su: Juraj Čulinović. pa Dubrovniku.. U njemu je vladao kozmopolitanski ambijent te je to urodilo programiranjem skulpturalnog ukrasa Kneževa dvora. Najznačajniji je bio Ivan Stojković. Školska knjiga. Toskane. zvan Dalmatinac. osim Italije. Hrvatska renesansna umjetnost Renesansa se kao stilska kategorija likovnih umjetnosti u Hrvatskoj pojavljuje od sredine 15. Dobivao je epitete mali Michelangelo. Mnogi obrazovani Hrvati u 15.. 90. 474. Najveća privatna zbirka u Hrvatskoj je vjerojatno ona biskupa Kružića. Školovao se u Veneciji i Rimu.13 11 12 SKUPINA AUTORA. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse Pojavom tiska 1455. princ minijaturista. Proširio je djelovanje prema Splitu i Zadru. ali i domaći klesari. I. Zagreb.11 2.1. st. Ta je graĎevina stradala pri eksplozijama 1435. SKUPINA AUTORA. 13 SKUPINA AUTORA. iako su djelovale još od ranog srednjeg vijeka. kao jedinom slobodnom gradu-državi.

Ona se nije jednako osjetila na svim prostorima. SKUPINA AUTORA. STOLJEĆU Početak 16. osim nešto malo fortifikacijske arhitekture.) i Vicko Lovrin (kraj 15. Povijest Hrvata.3. On nastavlja očevu radionicu. U tijeku 16. ali se i grade i obnavljaju crkve u renesansnom duhu. str. st. Hrvatska dala europskoj umjetnosti nekoliko velikih umjetnika. 85.. od kojih je najkvalitetniji portret skradinsko-trogirskog biskupa Tome Nigera. u znaku je prodora Osmanlija na naše krajeve. Miho Hamzić (?-1518. 86. tzv. Možda je razlog njihovog uspjeha bio u tome što su osjetili da svoju egzistenciju mogu ostvariti tek izvan granica domovine.15 14 15 SKUPINA AUTORA. U Dubrovniku to nije bio slučaj. Treći dubrovački slikar tog vremena je Vicko Dobričević. Slikarstvo U Dubrovniku djeluju trojica poznatih slikara: Nikola Božidarević (1460. Svi ti sukobi i teška gospodarska situacija utjecali su na stagnaciju u likovnoj umjetnosti. LIKOVNE UMJETNOSTI U 16. Aktivnost „dalmatinske slikarske škole“ u Dalmaciji se gasi na prijelazu stoljeća. i početak 16. Julije Klović.14 3. II. Napravio je kompoziciju Krštenja Kristovog u Kneževu dvoru. U onim dijelovima zemlje koji su postali susjedi s Osmanlijama nije bilo prave umjetnosi. importira se velik broj radova mletačkih slikara. kao što su Andrija Meldola.. U ovom je st. kao što su djela Nikole Božidarevića i Mihe Hamzića preko Divone Paskoja Miličevića do serije ljetnikovaca dubrovačke vlastele.1517./1518. Nikola Božidarević se školovao u Veneciji. Schiavona. Povijest Hrvata. Dalmatinski gradovi su dobili nove prstenove zidina. st.1. st.). str.). II. U njegovim radovima se osjećaju utjecaji venecijnaskog slikarstva. SuraĎuje s mletačkim slikarom Petrom Ivanovim. Tada su nastala neka od najljepših ostvarenja slikara i graditelja. Zadnje utjecaje iz tog vremena možemo naći u djelima zadarskog slikara Petra Jordanića. To su i zadnji veliki dubrovački slikari. te je izradio niz renesansnih slika s osobnim akcentom u tipologiji likova i ornamentici. 8 . Mihovil Hamzić otvara radionicu u Dubrovniku.

Od sakralnih objekata iz 16. 87.. str.) na glavnom trgu u Zadru.16 Drvene oltare s kipovima i korska sjedišta za crkve na obali rade Mlečani ali i lokalni umjetnici. Spasa i crkva Navještenja. i tvrĎava sv. bio je Bračanin Nikola Lazanić. Svojom arhitekturom. Nikole ispred Šibenika iz 1547. II. Renesansa.) i loži (1565. U Dubrovniku je važan reljef dva anĎela s Kristovim medaljonom iz 1521. str. te ukrašena zvona dubrovačkih crkava slavnog ljevača topova Ivana Krstitelja Rabljanina. Naklada Ljevak.. Graditeljstvo i kiparstvo Zbog sve veće osmanlijske opasnosti diljem Hrvatske i Dalmacije se razvija obrambeno graditeljstvo.-1520. 2007. koje su odigrale važnu ulogu od kraja 15. Plemićka obitelj Ratkaj pregraĎuje kompleks Velikog Tabora. 136.17 16 17 MILAN PELC.. 89. Od obitelji lokalnih klesara i graditelja izdvajaju se radovi bračke porodice Bokarić. u sisačkom kaštelu. Povijest Hrvata.2. odnosom prema prirodi i unutrašnjom opremom svjedoče o prodoru humanističkih ideja u naše krajeve. Odjeci talijanskog fortifikacijskog graditeljstva osjećaju se u kaptolskoj tvrĎi zagrebačke katedrale (1512. proširuju i obnavljaju mnoge fortifikacije. Najvažnija ličnost dalmatinskog kiparstva na kraju st. Diljem obale. Stil mletačkog kasnorenesansnog graditeljstva prisutan je i u zgradi za gradsku stražu (1562. Zagreb. U Dalmaciji su to kopnena vrata u Zadru iz 1543. st. izdvajaju se dvije crkve u Dubrovniku: crkva sv. U kiparstvu sjeverne Hrvatske zanimljivi su epitafi poznatih povijesnih ličnosti. st. Najzanimljiviji primjer je karlovačka utvrda. SKUPINA AUTORA. podizanje utvrda prati i izgradnja plemićkih ljetnikovaca.3. Na sjeveru Hrvatske podižu se. te varaždinskom burgu. 9 . do kraja 16.).

IzgraĎuju se veličanstvene crkve. književnost se razvijala u novim smjerovima. humanizam i renesansa se nisu podjednako osjećali u svim krajevima zemlje. Došlo je do velikih promjena u književnosti. Počinje se sa tiskanjem knjiga. ljetnikovci. slikarstvu. 10 . „mračnog“ doba u novije i sretnije razdoblje života onodobnih ljudi. ali i uz vlastitu nadogradnju. Svećenici skupljaju knjige i otvaraju knjižnice. graditeljstvu. Najjači je utjecaj bio upravo uz obalu. Zbog velikog broja književnika. To je bilo razdoblje prijelaza iz srednjeg.ZAKLJUČAK Hrvatska je meĎu prvim europskim državama primala nove utjecaje zbog neposredne blizine Italije. a najviše njih je tiskano u Veneciji. MeĎutim. dvorci.

PELC. I. 11 . 2003. Školska knjiga. razred gimnazije. KOMBOL. Hrvatski latinizam.12.. Renesansa. MILAN.2011. (27. Mostar.wikipedia.org. MIHOVIL .). SKUPINA AUTORA. 2001. Naklada Ljevak. SKUPINA AUTORA. 2007. Povijest Hrvata. Zagreb.PROSPEROV NOVAK . 2005. Povijest Hrvata.. SKUPINA AUTORA. Čitanka za II. SLOBODAN.LITERATURA http://www. Zagreb. 1996. Zagreb.. Zagreb. Školska knjiga. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. II. Školska knjiga. Školska naklada.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->