SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKLUTET
STUDIJ POVIJESTI

Ivana aija

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Boo Golua

Mostar, 2012.

SADRAJ

Uvod ....................................................................................................................... 3 1. Poeci hrvatskog humanizma .......................................................................... 4 1.1. Najznaajniji predstavnici hrvatskog humanizma .................................... 4 1.2. Budimski krug humanista ......................................................................... 5 1.3. Dalmatinski humanisti .............................................................................. 5 2. Hrvatska renesansna knjievnost ..................................................................... 6 2.1. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse .................................................. 7 2.2. Hrvatska renesansna umjetnost ................................................................ 7 3. Likovne umjetnosti u 16. stoljeu ................................................................... 8 3.1. Slikarstvo ................................................................................................. 8 3.2. Graditeljstvo i kiparstvo........................................................................... 9 Zakljuak ............................................................................................................... 10 Literatura ............................................................................................................... 11

UVOD

Italija je kolijevka humanizma i renesanse. Vidjeli smo da se u njoj pred kraj srednjeg vijeka razvio itav niz drava i dravica. ovjek je u srednjem vijeku bio lan obitelji, ceha, stalea i crkve. Bio je ovisan o drugim ljudima. S dolaskom novih vremena u ovjeku se budi svijest. Sada on vrijednost pronalazi u samom sebi. Najznaajnija pojava preporoda je upravo taj individualizam. Posrednici izmeu stare i nove knjievnosti bili su humanisti, kojima su bili prethodnici veliki pisci Dante Alighieri, Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio. Znaajna je crta renesansnih ljudi njihov razvijen smisao za ljepotu. Meu prvim narodima koji su osjetili utjecaj talijanskog preporoda bili su Hrvati na istonoj obali Jadrana.

1. POECI HRVATSKOG HUMANIZMA Primorski su se krajevi od poetka 15. st. nalazili pod mletakom vlau, dok se sjeverna Hrvatska od 12. st. do Mohakog poraza 1526. nalazi u dravnoj zajednici s Ugarskom, a 1527. skupa s jednim dijelom Ugarske potpada pod vlast Habsburga. Humanisti iz primorskih krajeva odlaze na studije u Italiju i druge europske zemlje i tako jaaju kulturne veze sa sreditima europskog humanizma. Humanisti iz sjeverne Hrvatske djeluju u Budimu. Jedino je Dubrovnik sauvao neovisnost sve do Napoleona, i ondje se razvijala knjievnost na hrvatskom i latinskom sve do 19. st.1 Na prijelazu iz 14. u 15. st. Hrvatsku je zahvatila kriza dravnih i drutvenih srednjovjekovnih struktura. U svijetu su se dogaale velike promjene. Stvaralo je se novo plemstvo i jaalo je graanstvo.2 Hrvatska knjievnost srednjeg vijeka bila je vjerski obojana puka knjievnost, pisana po samostanima, a pristupana svim pismenim slojevima ljudi. Ta se slika pred kraj 15. st. mijenja i sve vie jaa znaenje gradova i gradske kulture. Latinski i talijanski jezici su jezici uenosti, vie uprave i politike, dok je hrvatski ne samo jezik kmetova i gradskog puka ve i porodini jezik gospodskih domova, a potom i jezik pjesnitva.3 1.1. Najznaajniji predstavnici hrvatskog humanizma Petar Pavao Vergerije Stariji je Istranin, roen 1370. a umro 1444. godine. On je bio na Sigismundovu dvoru u Budimu. U Italiji je stekao ugled povijesnim djelom o Aleksandru Velikom. Istovremeno djeluje humanist svjetskog glasa, Dubrovanin Ivan Stojkovi (1395.-1443.). kolovan je u Padovi i Parizu, 1430. otvorio je koncil u Baselu, vodio polemiku s husitima, a od 1435. do 1437. bio je u Carigradu na pregovorima s carom Ivanom Paleologom i patrijarhom Ivanom II. radi sjedinjenja Istone i Rimske crkve. Sudjeluje pri izboru protupape Feliksa V., koji ga je imenovao kardinalom. Neka njegova djela su: Rasprava o Crkvi, O priesti pod obje prilike, O koncilima.4

http://www.wikipedia.org., Hrvatski latinizam, (27.12.2011.). SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., kolska knjiga, Zagreb, 2003., str. 449. 3 MIHOVIL KOMBOL - SLOBODAN PROSPEROV NOVAK, Hrvatska knjievnost do narodnog preporoda, kolska knjiga, Zagreb, 1996., str. 53-58. 4 SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., str. 450.
2

1.2. Budimski krug humanista Sredinje linosti korvinskog kruga u Budimu bili su Ivan Vitez od Sredne i njegov neak Ivan esmiki, obojica hrvatskog podrijetla i obojica kolovana u Italiji. Ivan Vitez rodio se 1405. Studirao je u Beu, Padovi i Bologni. Bio je notar na dvoru kralja Sigismunda u Budimu. Na dvoru je upoznao i Ivana Hunyadija (1409.-1456.). Vitez je bio povezan sa poljskim humanistima. Bio je uven kao humanist koji prouava svemir. U Budimu je utemeljio knjinicu, a u Pounu prvu visoku kolu na slovakom i ugarskom tlu. Ivan esmiki je bio slavni humanist, pjesnik i slavenski ban.5 U svojim je pjesmama progovorio o ovjeku, njegovoj osobnoj sudbini, usponima, zanosima, slabostima i padovima. Njega Talijani smatraju svojim jer se kolovao u Italiji, Maari svojim jer je postao ugarski feudalni velika i bio najistaknutiji humanist u korvinskom krugu, a Hrvati svojim jer je bio hrvatskog podrijetla. On pripada maarskoj, hrvatskoj i talijanskoj knjievnosti, dakle univerzalnoj europskoj knjievnosti.6 Tematika njegovih djela je iroka: ljubav, prijateljske razmirice, knjievne rasprave, naivnost hodoasnika i lakomost svih onih, kojih se na njihov raun ele obogatiti. Nikola (Kotoranin) Modruki bio je biskup. Boravio je na dvoru Matije Korvina u Budimu. Posjedovao je raskonu biblioteku, a neka njegova djela su: O utjehi, O gotskim ratovima, O poniznosti, O srei smrtnika...7 1.3. Dalmatinski humanisti U gradovima uz obalu irilo se humanistiko obrazovanje u mnogim kolama gdje se pouavala gramatika, retorika, logika, artimetika, geometrija, astronomija, muzika. U 14. i 15. st. humanizam se naglo irio. Posebno se cijenilo znanje latinskog jezika. Najvei ugled i poloaj imao je Dubrovnik. U ibeniku je u to doba djelovao kao kanonik i vikar ibenske biskupije Juraj igori. Roen je 1420., a umro je 1509. Posebno se zalagao za istou latinskog jezika i njegovu upotrebu. Imao je svoj krug onodobnih humanista, a bio je u vezi i sa splitskim humanistima, posebice s Markom Maruliem. Godine 1477. izdao je zbirku pjesama Tri knjige elegija i lirskih pjesama, koja je ujedno i prva hrvatska inkunabula.8

5 6

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., str. 451. http://www.wikipedia.org., Hrvatski latinizam, (27.12.2011.). 7 SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., str. 457. 8 http://www.wikipedia.org., Hrvatski latinizam, (28.12.2011.).

2. HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST Kraj srednjovjekovne knjievnosti obino se vee uz prestanak rada glagoljake tiskare u Senju 1508. god. Humanistika gibanja i renesansna knjievnost jasan su znak pripadnosti nacionalne kulture zapadnom kulturnom krugu. Za razliku od hrvatskog

sjevera, gradovi na obali su primali talijanske utjecaje. S vremenom se stvorilo nekoliko krugova: splitski (Marko Maruli, Toma Niger), dubrovaki (iko Meneti, Dore Dri, Mavro Vetranovi), hvarski (Hanibal Luci, Petar Hektorovi, Mika Pelegrinovi), zadarski (Petar Zorani, Brne Krnaruti). Poetak knjievnosti u 16. st. u znaku je knjievnog djela Marka Marulia. Roen je 1450. a umro je 1524. Maruli je otac hrvatske knjievnosti. Pisao je na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Latinskim se dijelom opusa svrstavao u red prvih europskih humanista. Najznaajnije mu je djelo Judita. U europskoj knjievnosti petrarkizam je oznaio poetak renesanse. U Hrvatskoj poinje ve u drugoj polovici 15. st. Petrarkin je utjecaj najpristupniji u stihovima ika Menetia (1457.-1527.). Pjesnitvo Dore Dria je smirenije i sjetnije, pod utjecajem je usmene poezije. Slino je pisao i Marin Dri (1508.-1567.). Drugom narataju hrvatskih petrarkista pripadaju Hanibal Luci (1485.-1553.) i Dinko Ranjina (1536.-1607.). Tematika je sada osim ljubavne i svjetovna i duhovna. Tu se istie Mavro Vetranovi (1482.-1576.). Hrvatska renesansna knjievnost moe se pronai i u velikom primjerima poezijeposlanice, epitafi, pohvalnice, posvete; te u satirikom i humoristikom pjesnivu-posebno u maskeratama.9 Tu se istie Jeupka Mike Pelegrinovia (1500.-1562.). Sloeniji knjievni oblici se pojavljuju u drugoj polovici 15. st. i razvijaju se tijekom 16. st. Tu spada Marulieva Davidijada. Dugotrajan niz povijesne epike u hrvatskoj knjievnosti zapoeo je Brne Krnaruti Vazetjem Sigeta grada (1584.). Proza kao knjievna vrsta je veoma rijetka. Petar Zorani napisao je 1536. Planine; Hanibal Luci Ribanje i ribarsko prigovaranje. Sredinja osoba renesansne drame je Marin Dri (Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup, Griula, Hekuba). U hrvatskoj su knjievnosti ve u drugoj polovici 16. st. vidljiva maniristika strujanja. Ona su prijelaz prema baroku koji e u potpunosti obiljeiti sljedee stoljee.10

10

SKUPINA AUTORA, itanka za II. razred gimnazije, kolska naklada, Mostar, 2001., str. 80. SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., str. 470, 473.

2.1. Djelatnost Hrvata u razdoblju renesanse Pojavom tiska 1455. knjiga postaje osnovni prenositelj kulturnog razvoja Europe, najsigurniji populizator i prijenosnik ideja i znanja. U 1483. god., kad je iz tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku, glagoljski misal po zakonu rimskog dvora, Zapad ima stotinjak tiskara u 10 razliitih zemalja. Dubrovaki dominikanci su poeli sa otvaranjem knjinica jo u 13. st. Najvei dio knjievnog fonda potjee iz Italije i Francuske. Knjinice u Zagrebu, Splitu i Trogiru bitan razvoj doivljavaju u razdoblju humanizma i prosvjetiteljstva, iako su djelovale jo od ranog srednjeg vijeka. Mnogi obrazovani Hrvati u 15. st. prikupljaju i umnoavaju literaturu. Najznaajniji je bio Ivan Stojkovi. Privatne zbirke Ivana Viteza od Sredne, Nikole Modrukoga, Matije Vlaia i Franje Petria krase danas vitrine knjinica u Ostrogonu i Rimu. Najvea privatna zbirka u Hrvatskoj je vjerojatno ona biskupa Kruia, sa 600 svezaka.11 2.2. Hrvatska renesansna umjetnost Renesansa se kao stilska kategorija likovnih umjetnosti u Hrvatskoj pojavljuje od sredine 15. st., mnogo prije nego li u veini europskih zemalja, osim Italije. Taj novi stil se prvo javlja u Dubrovniku, kao jedinom slobodnom gradu-dravi. U njemu je vladao kozmopolitanski ambijent te je to urodilo programiranjem skulpturalnog ukrasa Kneeva dvora. Ta je graevina stradala pri eksplozijama 1435. i 1463., te su na rekonstrukciji radili majstori iz june Italije, Toskane, ali i domai klesari. Gradovi u Dalmaciji su bili pod vlau Venecije, te se renesansa nije pojavila u njima cjelovito. Od poetka 15. st. na gradilitu katedrale u ibeniku osobitom je simbiozom gotike i renesanse progovorio Juraj Matijev, zvan Dalmatinac. Proirio je djelovanje prema Splitu i Zadru, pa Dubrovniku, ali i Anconi na susjednoj strani Jadrana.12 Poznati slikari su: Juraj ulinovi, Julije Klovi, Andrija Meduli. Juraj Julije Klovi Croata stekao je svjetsku slavu na polju minijaturnog slikarstva. kolovao se u Veneciji i Rimu. Dobivao je epitete mali Michelangelo, princ minijaturista.13

11 12

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., str. 474, 476. SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., str. 486. 13 SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, II., kolska knjiga, Zagreb, 2005., str. 90.

3. LIKOVNE UMJETNOSTI U 16. STOLJEU Poetak 16. st. u znaku je prodora Osmanlija na nae krajeve. Svi ti sukobi i teka gospodarska situacija utjecali su na stagnaciju u likovnoj umjetnosti. Ona se nije jednako osjetila na svim prostorima. U onim dijelovima zemlje koji su postali susjedi s Osmanlijama nije bilo prave umjetnosi, osim neto malo fortifikacijske arhitekture. U Dubrovniku to nije bio sluaj. Tada su nastala neka od najljepih ostvarenja slikara i graditelja, kao to su djela Nikole Boidarevia i Mihe Hamzia preko Divone Paskoja Milievia do serije ljetnikovaca dubrovake vlastele. Dalmatinski gradovi su dobili nove prstenove zidina, ali se i grade i obnavljaju crkve u renesansnom duhu. U ovom je st. Hrvatska dala europskoj umjetnosti nekoliko velikih umjetnika, tzv. Schiavona, kao to su Andrija Meldola, Julije Klovi. Moda je razlog njihovog uspjeha bio u tome to su osjetili da svoju egzistenciju mogu ostvariti tek izvan granica domovine.14 3.1. Slikarstvo U Dubrovniku djeluju trojica poznatih slikara: Nikola Boidarevi (1460.1517./1518.), Miho Hamzi (?-1518.) i Vicko Lovrin (kraj 15. i poetak 16. st.). To su i zadnji veliki dubrovaki slikari. Nikola Boidarevi se kolovao u Veneciji, te je izradio niz renesansnih slika s osobnim akcentom u tipologiji likova i ornamentici. Mihovil Hamzi otvara radionicu u Dubrovniku. Napravio je kompoziciju Krtenja Kristovog u Kneevu dvoru. Surauje s mletakim slikarom Petrom Ivanovim. Trei dubrovaki slikar tog vremena je Vicko Dobrievi. On nastavlja oevu radionicu. U njegovim radovima se osjeaju utjecaji venecijnaskog slikarstva. Aktivnost dalmatinske slikarske kole u Dalmaciji se gasi na prijelazu stoljea. Zadnje utjecaje iz tog vremena moemo nai u djelima zadarskog slikara Petra Jordania. U tijeku 16. st. importira se velik broj radova mletakih slikara, od kojih je najkvalitetniji portret skradinsko-trogirskog biskupa Tome Nigera.15

14 15

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, II., str. 85. SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, II., str. 86.

3.2. Graditeljstvo i kiparstvo Zbog sve vee osmanlijske opasnosti diljem Hrvatske i Dalmacije se razvija obrambeno graditeljstvo. U Dalmaciji su to kopnena vrata u Zadru iz 1543. i tvrava sv. Nikole ispred ibenika iz 1547. Stil mletakog kasnorenesansnog graditeljstva prisutan je i u zgradi za gradsku strau (1562.) i loi (1565.) na glavnom trgu u Zadru. Na sjeveru Hrvatske podiu se, proiruju i obnavljaju mnoge fortifikacije. Najzanimljiviji primjer je karlovaka utvrda. Odjeci talijanskog fortifikacijskog graditeljstva osjeaju se u kaptolskoj tvri zagrebake katedrale (1512.-1520.), u sisakom katelu, te varadinskom burgu. Plemika obitelj Ratkaj pregrauje kompleks Velikog Tabora. Diljem obale, podizanje utvrda prati i izgradnja plemikih ljetnikovaca. Svojom arhitekturom, odnosom prema prirodi i unutranjom opremom svjedoe o prodoru humanistikih ideja u nae krajeve. Od sakralnih objekata iz 16. st. izdvajaju se dvije crkve u Dubrovniku: crkva sv. Spasa i crkva Navjetenja. Od obitelji lokalnih klesara i graditelja izdvajaju se radovi brake porodice Bokari.16 Drvene oltare s kipovima i korska sjedita za crkve na obali rade Mleani ali i lokalni umjetnici. U Dubrovniku je vaan reljef dva anela s Kristovim medaljonom iz 1521., te ukraena zvona dubrovakih crkava slavnog ljevaa topova Ivana Krstitelja Rabljanina. Najvanija linost dalmatinskog kiparstva na kraju st. bio je Braanin Nikola Lazani. U kiparstvu sjeverne Hrvatske zanimljivi su epitafi poznatih povijesnih linosti, koje su odigrale vanu ulogu od kraja 15. do kraja 16. st.17

16 17

MILAN PELC, Renesansa, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007., str. 136. SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, II., str. 87, 89.

ZAKLJUAK

Hrvatska je meu prvim europskim dravama primala nove utjecaje zbog neposredne blizine Italije. Meutim, humanizam i renesansa se nisu podjednako osjeali u svim krajevima zemlje. Najjai je utjecaj bio upravo uz obalu. Dolo je do velikih promjena u knjievnosti, graditeljstvu, slikarstvu. Zbog velikog broja knjievnika, knjievnost se razvijala u novim smjerovima, ali i uz vlastitu nadogradnju. Poinje se sa tiskanjem knjiga, a najvie njih je tiskano u Veneciji. Sveenici skupljaju knjige i otvaraju knjinice. Izgrauju se velianstvene crkve, dvorci, ljetnikovci. To je bilo razdoblje prijelaza iz srednjeg, mranog doba u novije i sretnije razdoblje ivota onodobnih ljudi.

10

LITERATURA http://www.wikipedia.org., Hrvatski latinizam, (27.12.2011.).

KOMBOL, MIHOVIL - PROSPEROV NOVAK , SLOBODAN, Hrvatska knjievnost do narodnog

preporoda, kolska knjiga, Zagreb, 1996. PELC, MILAN, Renesansa, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. SKUPINA AUTORA, itanka za II. razred gimnazije, kolska naklada, Mostar, 2001. SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, I., kolska knjiga, Zagreb, 2003. SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, II., kolska knjiga, Zagreb, 2005.

11