P. 1
Mikroekonomija II_kolokvijum

Mikroekonomija II_kolokvijum

|Views: 105|Likes:
Published by drazenam

More info:

Published by: drazenam on Mar 26, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/18/2012

pdf

text

original

Pitanja i odgovori za II kolokvijum 1. Navedite primjer pozitivne i negativne eksternalije.

Negativna eksternalija – gasovi iz automobila Pozitivna eksternalija – restaurirane istorijske zgrade, jer ljudi mogu da uzivaju u ljepoti; moj seminarski rad upload-ovan na internet u svrsi ispunjenja nekog predmetnog zadatka mogu svi drugi ljudi da pronađu i iščitaju radi prosirenja znanja ili ispunjenja nekog njihovog zadatka. 2. Na koji način patentni sistem pomaze drustvu u rjesavanju problema eksternalija? Zakon o patentima štiti pronalazača, jer mu daje ekskluzivno pravo da koristi svoje pronalaske određeno vrijeme. Za patent se kaže da internalizuje eksternalije tako što preduzeću daje pravo vlasništva nad sopstvenim pronalaskom. Ako neko drugo preduzeće hoće da koristi taj izum mora da traži odobrenje i plaća tantijeme.Tako patentni sistem daje preduzećima podsticaj da se bave istraživanjima, teže ka novim tehnologijama i izumima. 3. Navedite neke načine na koji se problemi izazvani eksternalijama mogu rijesiti bez drzavne intervencije. - etičkim kodeksima i društvenim sankcijama - dobrotvorne ustanove(društva za zaštitu životne sredine) - sklapanje ugovora zainteresovanih strana - integracija različitih vrsta preduzeća. 4. Sta su Piguavi porezi? Zašto ih ekonomisti radije koriste u odnosu na regulaciju kao način zastite zivotne sredine od zagadjenja? Porez koji se uvodi radi korekcije negativnih eksternalija. Piguovi porezi, za razliku od regulacije, smanjuju zagađenje uz niži trošak po društvo. Regulacija diktira nivo zagađenja, a porezi daju ekonomsku stimulaciju da se zagađenje smanji. Nemaju sve fabrike iste troškove da smanje zagađenje. Piguov porez alocira zagađenje onim fabrikama čiji su troškovi smanjenja zagađenja najviši. 5. Objasnite sta znači kada se kaže da neko dobro ima svojstvo „isključivosti“. Isključivost – svojstvo dobra po kojem jedna osoba može biti spriječena da ga koristi. 6. Objasnite sta znači kada se kaže da neko dobro ima svojsktvo „rivaliteta“. Rivalitet – svojstvo dobra po kojem njegovo koristenje od strane jedne osobe smanjuje koristenje tog dobra od strane druge osobe. 7. Definisite i navedite primjer javnog dobra. Javna dobra – dobra kojima nisu svojstveni ni isključivost niti rivalitet.  sirena koja upozorava na dolazak nato aviona (niko ne može piti spriječen da je cuje, slušanje sirene jednog čovjeka ne otežava slušanje drugog čovjeka), Nacionalna odbrana 8. Može li individualno tržište samostalno da obezbijedi to dobro? Objasnite. Javno dobro obezbjeđuju vlade, a svoje odluke o veličini donose na osnovu analize troškova i koristi. 9. Sta je analiza troškova i koristi javnih dobara? Zašto je ona važna? Analiza troškova i koristi – analiza koja upoređuje troškove i koristi od nabavke javnog dobra za drustvo. Ona je važna zbog predvidjanja moguće ekonomske situacije proizašla iz neke odluke – proračunava trošak koji ostvaruje neko javno dobro lili usluga, odnosno korist. 10. Definisite i navedite primjer zajednickog resursa. Bez drzavne intervencije, da li ce ljudi to dobro koristiti previše ili premalo? Zašto? Zajednički resursi su dobra koji imaju svojstva rivaliteta ali ne i isključivosti. Riba u moru je zajednički resurs. Pošto se korištenje javnog dobra ne naplaćuje, ljudi su skloni da ga prekomjerno troše. Zbog toga država mora da reguliše potrošnju javnih dobara.

11.

Kakav je odnos između ukupnog prihoda, profita i ukupnog troška preduzeća? 1

Ukupan prihod – iznos koji preduzeće stiče od prodaje svoga autputa Ukupni trošak – tržišna vrijednost inputa koje preduzeće koristi u proizvodnji Profit – razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška  p = up - ut 12. Navedite primjer oportunitetnog troška koji računovodja mozda nece smatrati troškom. Zašto bi računovodja zanemario taj trošak? Npr. Nadnica koje se vlasnik preduzeća odriče da bi radio u tom preduzeću,a ne na nekom drugom radnom mjestu. Računovođe zanemaruju oportunisticki trošak zato što se samo bave eksplicitnim troškovima (troškovi inputa koji preduzeću nameću neki novčani izdatak) 13. Sta je marginalni proizvod i sta znači kada se kaže da je on opadajuci? Marginalni proizvod – povećanje autputa koje nastaje od jedne dodatne jedinice inputa Opadajuci marginalni proizvod – svojstvo po kojem marginalni proizvod nekog inputa opada sa porastom količine inputa 14. Definisite ukupni trošak i marginalni trošak. U kakvom su oni odnosu? Ukupni trošak je tržišna vrijednost svih autputa koje preduzeće koristi u proizvodnji. Prosječni ukupni trošak jeste odnos ukupnog trošaka i količine autputa. Marginalni trošak jeste iznos za koji se povećava ukupni troška ako se autput poveća za jednu jedinicu. Marginalni trošak raste sa količinom autputa, a prosječni ukupni trošak prvo opada sa porastom autputa, a zatim raste kada se autput dalje povećava. 15. Definisite ekonomiju obima i objasnite njen uzrok. Kada prosječni ukupni trošak na dugi rok opada sa porastom autputa, kaže se da postoji ekonomija obima. Nastaje jer veći nivoi proizvodnje omogućavaju specijalizaciju radnika, koja svakom radniku omogućava da bolje obavlja dodjeljeni zadatak. 16. Definisite dezekonomiju obima i objasnite njen uzrok. Kada prosječni ukupni trošak na dugi rok raste sa porastom autputa, kaže se da postoji dezekonomija obima.Može da nastane zbog problema u koordinaciji koji su svojstveni svakoj velikoj organizaciji. 17. Sta se podrazumijeva pod konkurentnim preduzećem? Konkurentno preduzeće uzima cijenu kao datu, prihod mu je proporcionalan količini autputa koju proizvodi. Cijena dobra jednaka je i prosječnom i marginalnom prihodu preduzeća. 18. Pod kojim ce uslovima preduzeće privremeno obustaviti proizvodnju? Objasnite. Kada preduzeće ne može da povrati svoje fiksne troškove, odluči ce da privremeno obustavi proizvodnju ako je cijena dobra manja od prosječnog varijabilnog troška. 19. Pod kojim ce uslovima preduzeće izaci sa tržišta? Objasnite. Kada preduzeće ne može da povrati ni fiksne ni varijabilne troškove, odlučiće da izađe sa tržišta ako je cijena manja od prosječnog ukupnog troška. 20. Da li se cijena preduzeća izjednacava sa marginalnim troškom na kratki rok, na dugi rok ili u oba slučaja. Objasnite. Na kratak rok porast tražnje povećava cijenu i rezultira profitom, a pad tražnje smanjuje cijenu i dovodi do gubitka. Ali ako preduzeća mogu slobodno da ulaze na tržišta i da sa njega izlaze, tada se na dugi rok broj preduzeća prilagođava kako bi se tržište ponovo vratilo u ravnotežu sa nultim profitom. 21. Da li se cijena preduzeća izjednacava sa minimalnim prosječnim ukupnim troškom na kratki rok, na dugi rok ili u oba slučaja. Objasnite. Izjednačava se na dugi rok. Cilj preduzeća je da se profit svede na nulu. Odnosno da je cijena jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku. Kada preduzeća na tržištu imaju profit veći od toga, druga preduzeća imaju podsticaj da uđu na tržište. Kada je profit manji od minimalnog ukupnog prosječnog troška neka od preduzeća će izaći sa tržišta. U oba slučaja se profit izjedanačava sa minimalnim prosječnim ukupnim troškovima. Na kratak rok je preduzećima teško da ulaze i izlaze sa tržišta. 2

22. Navedite primjer monopola koji je stvorila država. Da li stvaranje monopola nuzno znači losu javnu politiku? Objasnite! Monopol je preduzeće koje je jedini prodavac na svom tržištu. Nastaje kada jedno preduzeće posjeduje ključni resurs, kada država daje preduzeću ekskluzivno pravo na proizvodnju dobara ili kada je jedno preduzeće u stanju da snabdije cjelokupno tržište uz troškove koji su niži nego da je na tržištu mnogo preduzeća. 23. Definisite prirodni monopol. U kom smislu od veličine tržišta zavisi da li je neka grana prirodni monopol? Pod prirodnim monopolom se smatra mogućnost jednog preduzeće da cijelo tržište snabdije dobrom ili uslugom i to uz nize troškove nego što bi to mogla da učine dva ili više preduzeća. U smislu da ta grana može da zadovolji potrebe tržišta u dobrima i uslugama uz najnize troškove. 24. Zašto je marginalni prihod monopoliste manji od cijene njegovog dobra? Kada on poveća proizvodnju za jednu jedinicu, to izaziva pad cijene dobra, što smanjuje iznos prihoda koji se ostvaruje od svih proizvedenih jedinica. Prema tome marginalni prihod monopola uvijek je manji od cijene dobra. 25. Može li marginalni prihod da bude negativan. Objasnite! Marginalni prihod može da bude negativan. To se dešava kada je uticaj cijene na prihod veći od uticaja autputa. U tom slučaju, kada preduzeće proizvodi dodatnu jedinicu autputa, cijena opada u dovoljnoj mjeri da izazove pad ukupnog prihoda preduzeća, čak i ako preduzeće prodaje više jedinica. 26. Sta drzavi daje moc da regulise spajanje preduzeća? Sa stanovista blagostanja drustva, navedite dobar i loš razlog zbog kojih bi dva preduzeća željela da fuzionisu. Antimonopolski zakoni omogućavaju drzavi da na razlicite načine unapredjuje konkurenciju i dozvoljavaju joj da sprecava pripajanja. Ponekad se kompanije fuzionisu ne da bi smanjile konkurenciju već da bi kroz efikasniju zajednicku proizvodnju smanjile svoje troškove. Koristi koje nastaju od pripajanja nazivamo sinergijer. Ako antimonopolski zakoni treba da povećaju drustveno blagostanje onda država treba da bude sposobna da odredi koja su spajnja pozeljna, a koja nisu, tj. država mora biti u stanju da izmjeri i uporedi drustvene koristi od sinergije sa drustvenim troškovima smanjene konkurencije. 27. Opisite dva problema koji nastaju kada regulatori naloze prirodnom monopolu da odredi cijenu koja je jednaka marginalnom trošku. Prvi problem je kada prosječni ukupni trošak opada, marginalni trošak je manji od prosječnog ukupnog troška. Ako regulatori treba da odrede cijenu koja je jednaka marginalnom trošku, ta cijena ce biti manja od prosječnog ukupnog toska preduzeća,pa ce ono biti na gubitku. Umjesto da naplacuju tako nisku cijenu, monopolsko preduzeće ce napustiti industriju. Drugi problem jeste to što se na taj način monopolisti ne daje podsticaj da smanji troškove. Svako preduzeće na konkurentskom tržištu pokusava da smanji troškove, jer manji troškovi znače veći profit. 28. Navedite dva primjera cjenovne diskriminacije. Za svaki primjer objasnite zašto monopolista bira da sprovodi ovu poslovnu strategiju. Cjenovna diskriminacija-poslovna praksa prodaje istog dobra različitim kupcima po različitim cjenama. Cijena avionskih karata. Aviokompanije naplaćuju niže cjene za povratne karte ako će putnik prenoćiti u subotu u gradu u koji je doputovao. Putnik koji putuje privatno će se radije odlučiti da provede jednu noć u drugom gradu zarad niže cjene karte. Na taj način kompanije povećavaju svoj profit. Na taj način se odvajaju poslovna od privatnih putovanja, jer je putnik koji poslovno putuje spreman da plati veću cjenu da ne bi morao da prenoći u drugom gradu. Cijena bioskopske karte. Mnogi bioskopi naplaćuju niže cjene djeci i starijim građanima nego ostalim gledaocima. Razlog tome je manja sposobnost djece i starijih da plate kartu. Ako bi oni morali platiti kartu po istoj cjeni kao i ostali vjerovatno bi odustali od gledanja predstave. Kako bi se predstava svejedno održala, bez obzira na broj gledaoca, bolje je i onako prazna mjesta prodati po nižoj cjeni nego da ostanu neprodata. Ovakvom cjenovnom diskriminacijom bioskopi povećavaju svoj profit. 29. Uporedite cijenu i količinu monopola sa cijenom i količinom oligopola. Oligopol je tržišna struktura u kojoj samo nekoliko prodavaca nudi islicne i identicne proizvode. 3

Cijena i količina monopola je takva da ako se poveća količina proizvodnje cijena se mora smanjiti da bi se povećala kupovina tog proizvoda što može dovesti i do negativnom marginalnog prihoda. Oligopolisticka preduzeća teže međusobnoj saradnji i sa takvom saradnjom oni postaju monopol na tom tržištu. Udruzivanje dva ili više oligopola stvara kartel koji ima isto djelovanje kao i monopol. Znači ako se povećava proizvodnja cijena mora da opada zbog želje da se proda što veća količina proizvedenih jedinica 30. Kako broj preduzeća u oligopolu utiče na ishod na nekom tržištu? Ako se oligopol povećava snaga cjenovnih uticaja opada. Kada oligopol postane veoma brojan cjenovni uticaj u potpunosti nestaje i ostaje samo uticaj autputa i taj oligopol se onda ponaša kao konkurentsko tržište pošto konkurentsko tržište uzima cijenu kao datu, ne postoji cjenovni uticaj. 31. Sta je zatvorenikova dilema i u kakvoj je vezi sa oligopolom? Zatvorenikova dilema je specifična igra između dva zatvorenika koja pokazuje zašto je saradnje teško ostvariva čak i kada je obostrano korisna. U vezi je sa oligopolom zbog toga što članovi oligopola uglavnom ne postuju dogovor koji sve njih stavlja u dobar položaj i žele da imaju veći udio na tržištu i tako proizvode veću količinu proizvoda za manju cijenu i kad svaki clan oligopola tako uradi dovodi do propadanja oligopola odnosno stavlja ih sve u veoma loš položaj dovodeći ih skoro do gubitaka. 32. Koji su oblici ponašanja zabranjeni anitimonopolskom politikom? Zabranjeni su svaki ugovor, udruženje u vidu trusta ili bilo kakvi oblici zavere u cilju ograničenja trgovine ili komercijalne aktivnosti između nekoliko država ili sa inostranim zemljama. 33. Ako je grupa prodavaca u stanju da formira kartel, koju bi cijenu i količinu pokusali da odrede? Ako bi uspjeli formirati kartel polusali bi da odrede cijenu koja njima najviše odgovara a to je da je maksimiziraju. Znači da svi imaju što je veću moguću maksimalnu cijenu svojih proizvoda, ali pošto bi onda društvo smanjilo potražnju za tim proizvodom zbog velike cijene oni ipak daju neku cijenu od koje stvaraju marginalni prihod jako dobar a ipak zadržavaju vjernost kupaca odnosno kupci su još uvijek spremni da plate tu cijenu. Znači pokusali bi odrediti najveću moguću cijenu koju su kupci spremni da plate. A što se količine tiče pokušali bi da podmire jedan veći dio tržišta svojim proizvodima, a da ne dodje do prezasicenja tržišta. 34. Zašto su rudari plaseni bolje od ostalih radnika slicnog stepena obrazovanja? Rudari rade težak posao. Što je posao teži to je manja ponuda rada. Shodno tome, nadnice za teže poslove su veće od nadnica za lakše poslove jer je manje ljudi spremno da taj posao obavlja. Rudarima se većom nadnicom kompenezuje to što je posao prljav i opasan, kao i dugoročni zdravstveni problemi sa kojima se rudari suočavaju. 35. U kom smislu obrazovanje predstavlja vrstu kapitala? Kao i svi drugi oblici kapitala i obrazovanje predstavlja trošenje resursa u odredjenoj vremenskoj tački u cilju povećavanja produktivnosti u budućnosti. Ulaganje u obrazovanje je vezano za konkretnu osobu i to je ono što ga čini ljudskim kapitalom. 36. Kako obrazovanje može da poveća nadnicu radnika, a da pri tom ne poveća produktivnost radnika? Preduzeća su spremna da plate više za bolje obrazovane radnike, jer takvi radnici imaju veće marginalne proizvode. Radnici su spremni da snose trošak boljeg obrazovanja samo ukoliko od toga imaju neke koristi. 37. Koji su preduslovi za postojanje ekonomskih zvijezda? Da li biste ocekivali da sretnete zvijezdu među zubarima? U muzici? Objasnite! • Svaki kupac želi da nabavi dobro koje je proizveo najbolji proizvođač. • To dobro proizvedeno je tehnologijom koja najbolje proizvođacu omogućava da uz niske troškove snabde svakog kupca. Kako među glumcima tako i među zubarima postoje zvijezde svoje profesije. Međutim posto jedan zubar koji je majstor svoje profesije ne može istovremeno svoje usluge pruziti milionima ljudi, već mora jedno po jedno, dok za glumce i sportiste to nije problem jer njihove filmove i sportive putem TV-a istovremeno prate milioni gledalaca.

4

38. Navedite tri razloga zašto nadnica radnika može da bude iznad nivoa koji izjednacava ponudu i tražnju. • Zakon o minimalnoj nadnici • Sindikat • Efikasne nadnice-sluze kao motivacija radnicima za veću produktivnost i bolje obavljanje posla 39. Koje teskoce nastaju kada se utvrdjuje da li neka grupa radnika ima nizu nadnicu usled diskriminacije? Dolazi do teskoca da se to objasni, jer postoji i stepen ljudskog kapitala koji je presudan u takvim slučajevima, jer npr. skole bijelaca su u boljim položajima nego skole crnaca i veća vjerovatnoća je da ce bijelac dobiti diplomu nego crnac, zbog okoline u kojoj je odrastao i mentaliteta te okoline. Međutim ovo je sve stvar politike, jer ovaj tip diskriminacije nastaje još i prije nego osoba stupi na radno mjesto iako su simptomi ekonomski. 40. Da li snage ekonomske konkurencije pojacavaju ili ublazavaju rasnu diskriminaciju? Preduzeća koja ne vrse diskriminaciju imaju tendenciju da zamjene ona koja je vrše. Znači ublažavaju diskriminaciju. 41. Navedite primjer kako diskriminacija može da opstane na konkurentnom tržištu. Primjeri su ako potrošaci imaju diskriminatorne preferencije onda je konkurentsko tržište saglasno sa diskriminatornim razlikama u cijeni. Tj. ako potrošaci više vole da ih usluzuju npr. crnokosi konobari radije nego plavokosi. Ili ako vlada propise diskriminatornu praksu tj. ako bi vlada donijela zakon u kome je dozvoljeno da plavokosi u restoranima peru suđe, ali ne i da poslužuju tada bi i dalje postojala razlika u nadnicama. 42. Za koje grupe je najvjerovatnije da ce zivjeti u siromastvu? Te grupe su: • Rasne • Starosne • Strukture porodice – samohrane majke će 5x vjerovatnije da zive u siromastvu nego porodice koje zasniva bračni par 43. Koji su argumenti za i protiv siromastva u robi i u uslugama (a ne u novcu)? Argument za su ti što se smatra da siromasnima daje ono što im je najpotrebnije, a u siromasnim zajednicama zavisnost od droga i alkohola je najveća, pa se zato smatra da im se pomoc pruza u robi i uslugama. Argumenti protiv smatraju da je to neefikasno i ponizavajuce, te da država ne zna koja su dobra i usluge siromasnima najpotrebnije 44. Objasnite kako programi protiv siromastva mogu da smanje podsticaj na rad kod siromasnih? Gubenjem prava na bonove za hranu , medičinsku i socijalnu pomoc i skloniste a kako porodice počinje zarađivati njena stopa porezna može biti i viša od 100% pa samim time to stvara nepovoljan uticaj na siromašne koji onda ne žele da nađu sebi posao. 45. Kako biste vi povećali taj podsticaj? Koje su prednosti politike koju predlazete? Pošto se finansijska pomoc siromasnima od strane drzave smanjuje rastom dohotka, siromašni se često suočavaju sa efektivnim marginalnim poreskim stopama koje su veoma visoke. Te poreske stope destimulisu porodice da se samostalno izvuku iz siromaštva. Drugim riječima, često se dešava da je veća socijalna pomoć od eventualne zarade siromašnih. Ako bi se oni zaposlili, vlada bi im smanjila ili skroz uskratila pomoć. Na taj način se siromašni ćesto odlučuju da je bolje da ne rade i da nastave da primaju pomoć.

5

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->