You are on page 1of 17

POSLOVNO PRAVO

ISPITNA PITANJA 1. Subjekti obligacije? Subjekti obligacije su uvijek tacno odredjena lica (pravna ili fizicka, jedno ili vise), gdje pravu povjerioca odgovara obaveza duznika. Strana povjerioca je aktivna a duznicka pasivna strana obligacije, s tim sto imamo jednostrano i obostrano obvezujuce odnose. Iz svega navedenog vidimo da povjeriocevo potrazivanje i duznikova obaveza, svako za sebe cine obligaciju u uzem smislu (obligacija). Cjelokupni odnos izmedju povjerioca i duznika predstavlja obligaciju u sirem smislu koja se regulira i pravnim normama obligacionopravni odnos. 2. Sadrzaj obligacija prema nacelima U clanovima od 1 do 25 navedna su osnovna nacela obligacionog prava: 1. Sloboda uredjivanja ugovornih odnosa, sa posebnim ogranicenjima, omogucava ugovornim stranama da svojim voljama zasnuju, mijenjaju ili ukinu obligacione odnose, dajuci im ovlastenje da ugovore zakljucuju ili ne zakljucuju s kim hoce, odrede sadrzaj i formu ugovora kroz niz sloboda (za svaku od ugovornih strana). 2. Savjesnost i postenje (bona fides) se trazi pri sklapanju ugovora od obje ugovorne strane, a ocjena ovog nacela ostaje na sudovima za svaki konkretni slucaj. 3. Ravnopravnost strana podrazumjeva pravnu a ne ekonomsku ravnopravnost ugovornih strana. 4. Zabrana zloupotrebe prava ogranicava prava pojedinca pravima drugih pojedinaca ili radi zastite javnog interesa. Zloupotrebe prava postoje kada titular svoje pravo koristi samo s ciljem da drugom nanese stetu (sikana) ali i kada titular to pravo koristi protivno svrsi radi koje je ono dato. 5. Nacelo jednake vrijednosti davanja odnosi se samo na dvostrano obvezujuce ugovore ali ne podrazumjeva matematicku podudarnost i ne primjenjuje se apsolutno ni na sve dvostrano obvezujuce ugovore (primjenjuje se kod prekomjernog ostecenja i zelenaskog ugovora). 6. Zabrana prouzrokovanja stete (neminem laedere) ne propisuje sankciju, i ima sljedece izuzetke: kada je steta nanijeta s dozvolom nadleznog organa radi opstekorisne djelatnosti moze se traziti naknada samo prekomjerne stete; uobicajene imisije, nuzna odbrana, kranja nuzda, dopustena samopomoc i pristanak ostecenog. 7. Duznost ispunjenja obveza vidimo kroz cinjenicu da je ugovor za strane zakon pacta sund servanda, osim u slucajevima koje zakon odredjuje za prestanak obaveze: ispunjenje, prijeboj, otpust duga, nova-cija, sjedinjenje, nemogucnost ispunjenja, protok vremena i smrt. [Zastarom povjerilac ne moze traziti ispunjenje obaveze ali je duznik moze ispuniti.] 8. Pazljivo ponasanje u izvrsavanju obveza i ostvarivanju prava cijeni se u svakom konkretnom slucaju i zavisi od toga da li je u gradjansko-pravnim obligacionim odnosima, kada je duznik zasnovao odnos van svoje poslovne djelatnosti (paznja dobrog domacina) ili u privredno-pravnim odnosima (paznja dobrog pri-vrednika). Ako se kao duznik javlja profesionalno lice, mora postupati sa tzv. paznjom dobrog strucnjaka. 9. Primjena dobrih poslovnih obicaja, bilo kodificiranih ili nekodificiranih, ocekuje se od strana kada su stupile u obligaciju sa siroko primjenjenom komercijalnom praksom. Kodificirane obicaje obicno objavljuju privredne komore, i to su uzanse [opste i posebne]. 10. Jedinstvenost reguliranja ugovornih odnosa, bez obzira da li ih sklapaju privredni subjekti medjusob-no (privredni) ili su obicni obligacioni ugovori, prosirena je i na sve ostale vrste pravnih poslova 3. Prestanak obligacija? 1. Ispunjenje je valjano izvrsenje one cinidbe koja je predmet duznikove obaveze, i moze biti neposredno i posredno (kompenzacija). Obavezu moze ispuniti bilo koje lice u duznikovo ime ali uz saglasnost povjerioca. U slucaju kada duznikovu obavezu ispuni trece lice, povjeriocevo potrazivanje personalnom subrogacijom prelazi na njega. Personalna subrogacija moze biti ugovorna (nastaje ugovorom prije ili najkasnije u isto vrijeme sa isplatom) i zakonska (kada duznikovu obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes za to - jemac, zalogoda-vac i protivnik pobijanja, i ne mogu je sprijeciti ni duznik ni povjerilac).
1

Slicnosti subrogacije i cesije su u tome da oba instituta sluze za prijenos potrazivanja, imaju za subjekta obligacije povjerioca i osnov zakon ili ugovor, pravni polozaj duznika se ne smije pogorsati i ne trazi saglasnost za zakljucenje. Razlikuju se tako sto kod cesije ugovor ima samo dvije strane novog i starog povjerioca dok subrogacija moze nastati i izmedju duznika i ispunioca; kod cesije cedentovo potrazivanje na cesionara prelazi zakljucenjem ugovora, dok kod subrogacije ispunjenjem obaveze; kod subrogacije nema odgovornosti za ispunjenje; na ispunioca se prenose samo prava koja su ugovorena; cesionar moze traziti punu isplatu potrazivanja bez obzira na to koliko je platio. Redoslijed uracunavanja vise obaveza: prvo se ispune obaveze koje su duznik i povjerilac sporazumno odre-dili; ako nema sporazuma, onim redom koji odredi duznik; ako duznik ne da izjavu, onim redom kojim su obaveze dospjele za ispunjenje; ako je vise istovremenih obaveza, prvo one koje su najmanje obezbjedjenje; ako su podjednako obezbjedjenje, prvo one koje su duzniku najveci teret; ako su u svemu ranije recenom jed-nake, namiruju se redom kojim su nastajale; ako su nastale istovremeno duznik sve sto da rasporedjuje se ravnomjerno na sve njih. 2. Prebijanjem (kompenzacijom) obaveza prestaje tako sto se izvrsi medjusobno obracunavanje potrazi-vanja jedne strane uzajamnim potrazivanjem druge strane. Moguce je na osnovu ugovora, izjave vo-lje jedne strane i zakona. Potrazivanja koja se prebijaju moraju biti uzajamna, istovrsna, utuziva i dospjela. Prebijanje je iskljuceno kada se potrazivanja ne mogu zaplijeniti; kada je predmet potraziva-nja stvar data duzniku na cuvanje ili posudbu ili koje je duznik bespravno uzeo i zadrzao; su nastala namjernim prouzrokovanjem stete; potrazivanja naknade stete pricinjene ostecenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti; i koja proisticu iz zakonske obaveze zadrzavanja. 3. Oprost duga nastaje sporazumom izmedju povjerioca i duznika a ne samo jednostranom izjavom povjerioca, i moze biti oprost cijelog ili samo djela duga. 4. Prenovom povjerilac gubi staro i dobiva novo potrazivanje, a istovremeno se duznik oslobadja stare i preuzima novu obavezu. 5. Sjedinjenje postoji kada isto lice u istoj obligaciji postane i povjerilac i duznik. 6. Nemogucnost ispunjenja vodi prestanku obligacije kada je ispunjenje obaveze postalo naknadno nemoguce usljed okolnosti za koje duznik nije odgovoran. 7. Protek vremena, otkaz i smrt. 4. Ugovor-pojam? Ugovor predstavlja saglasnost volja dva ili vise lica koju oni postizu sa ciljem da ostvare odredjeno pravno dejstvo. Postupak usaglasavanja njihovih volja naziva se zakljucivanje ili sklapanje ugovora, a lica koja ga sklapaju oznacavaju se razlicitim nazivima - ugovorne strane, ucesnici, partneri, ugovornici, stipulanti, kontrahenti. 5. Opsti uslovi za nastanak ugovora? Za nastanak svakog ugovora potrebno je da se steknu odredjeni opsti uslovi. Ti uslovi ticu se: poslovne sposobnosti ugovornika saglasnosti volja predmeta ugovora osnova ugovora forme (kod formalnih ugovora) 6. Sta je ponuda? PONUDA - akt kojim bilo koja od buducih ugovornih strana inicira postanak ugovora; prijedlog ugovora ucinjen odredjenoj osobi koji sadrzi sve bitne sastojke buduceg ugovora - u pravilu se upucuje odredjenoj osobi, no moze i neodredjenom br. osoba (opca ponuda), mora sadrzavati bar bitne sastojke buduceg pr. posla, mora postojati animus contrahendi (namjera sklapanja ugovora), u pravilu je neformalni akt - opoziv, da bi bio valjan, mora stici prije ili u isto vrijeme kad i ponuda
2

7. Na koje se nacine moze izjaviti volja za sklapanje ugovora? Rijecima, uobicajenim znakovima, drugim ponasanjem iz kojeg se moze zakljuciti o postojanju volje, pomocu razlicitih komunikacijskih sredstava. Oblik izjave volje za sklapanje ugovora 1. Rijecima 2. Uobicajenim znakovima Npr. kimanjem glave, rukovanjem i sl. 3. Drugim ponasanjem iz kojeg se moze zakljuciti o postojanju volje Npr. u odredjenim slucajevima sutnja, jedna strana u svoje ime i za svoj racun raspolaze robom koju je primila 4. Pomocu razlicitih komunikacijskih sredstava 8. Sta se smatra trenutkom nastanka ugovora? Kad ponudjac primi izjavu ponudjenog da prihvata ponudu. 9. Koje ugovore moze sklapati ograniceno poslovno sposobna osoba? Moze bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore cije joj je sklapanje zakonom dopusteno. Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika rusljivi su, ali mogu biti osnazeni njegovim naknadnim odobrenjem 10. Kakvi su ugovori koje sklopi ograniceno poslovno sposobna osoba bez odobrenja zakonskog zastupnika? ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu biti osnazeni njegovim naknadnim odobrenjem. Ako nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost (ili ga je prevarila da ima odobrenje zakonskog zastupnika) moze raskinuti ugovor sto ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika Ovo se pravo gasi nakon isteka trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika. Moze pozvati zakonskog zastupnika da se ocituje odobrava li taj ugovor. Ako se zakonski zastupnik ne ocituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat ce se da je odbio dati odobrenje Ti ugovori su rusljivi, ali se naknadnim odobrenjem zakonskog zastupnika mogu osnazit 11. Prestanak ugovora? Ugovor, kao izvor obligacije, moze da prestane da postoji, pa tada prestaju prava i obaveze koje je on stvorio. Obligacioni ugovori, mogu da prestanu na razlicite nacine. Tako, oni mogu da prestanu da postoje iz razloga sto se protive nekoj imperativnoj ili moralnoj normi, sto same stranke odustaju od zakljucenog ugovora ili samo jedna stranka koja je ovlascena da trazi raskid ugovora, zahteva njegov raskid, a u odredjenim slucajevima, ugovor moze da prestane i usled smrti ugovorne strane. Prema prirodi uzroka prestanka, ugovor moze da prestane: usled ponistenja, raskida (sporazumnog ili jednostranog), smrti ugovaraca, slucajne propasti stvari i sl. 12. Na koji nacin se raskida ugovor kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora i kada to nije? Kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora, ugovor se raskida po samom zakonu. Kada ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora. Vjerovnik koji zeli raskinuti ugovor mora ostaviti duzniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. 13. Ugovori u privredi - pojam i specificnosti Zakon o obligacionim odnosima definise ugovore u privredi kao ugovore, koje preduzeca i druga pravna lica koja obavljaju privrednu delatnost, kao i drugi pojedinci- preduzetnici koji profesionalno, u vidu zanimanja obavljaju odredjenu privrednu delatnost, zakljucuju izmedju sebe odredjene poslove (ugovore) pri obavljanju delatnosti, a sto cini predmet njihovog poslovanja.
3

Ugovori u privredi imaju odredjene karakteristike (osobenosti) po kojima se isti razlikuju od ugovora gradjanskog prava. Te osobenosti ili karakteristike bi bile sa aspekta: ko su subjekti u ovim ugovorima, sta je predmet odnosno objekt ugovora, koji je privredni znacaj ugovora, formalnost odnosno neformalnost ugovora, poostrena odgovornost ugovornih stranaka, savesnost i postenje ugovornih stranaka, poseban nacin prenosa stvari i prava, nadleznost posebnih sudova pri resavanju sporova, kao i arbitraza i dr. Subjekti ugovora u privredi. - Subjektima ugovora u privredi, smatraju se preduzeca, zadruge, drustva koja stupaju u ugovorne odnose i zakljucuju ugovore iz predmeta svoga stalnog poslovanja. Subjektima ugovora u privredi mogu biti i fizicka lica koja obavljaju privrednu delatnost u vidu zanimanja preduzetnici. To mogu biti i u inostranim pravima, fizicka lica koja imaju svojstvo trgovca i obavljaju trgovacku delatnost, a u nas po novom Zakonu o preduzecima, to su preduzetnici koji obavljaju delatnost radi sticanja dobiti. Predmet ugovora u privredi. - Predmet ugovora u privredi je promet roba, najcesce telesnih pokretnih stvari i vrsenje usluga. U promet roba, moze biti ukljucen i onaj promet stvari koje se smatraju nepokretnostima, kao sto su vazduhoplovi, brodovi, zgrade koji su namenjene za trziste, a pod uslovom da iste ugovore zakljucuju privredni subjekti. Pod ovim prometom, podrazumeva se i promet prava koja se odnose na prava intelektualne svojine, patent, model, zig, autorska prava i dr. Znacaj ugovora u privredi. - Ugovori u privredi, imaju poseban znacaj iz razloga sto se istima ostvaruju ne samo interesi ugovornih strana, privrednih subjekata, nego i siri interesi drustva. Tako na primer, kod ovih ugovora u privredi vrlo se cesto istima obezbedjuje i siri drustveni interes, u vezi prevoza lica i stvari, prodaja odredjenioh roba na trzistu itd. Iz tih razloga vrlo je cesto prisutno da se taj drustveni interes manifestuje i u pogledu odredjene intervencije od strane drzave u cilju stvaranja povoljnijih uslova na trzistu, u cilju regulisanja cena, gde po pravilu u nekim slucajevima moze doci i do ogranicavanja autonomije slobode ugovaranja. Ovi se ugovori u privredi, zakljucuju ucestalo i masovno. Forma ugovora u privredi. - Ugovori u privredi su ne formalnog karaktera, jer za zakljucenje ugovora nije potrebna nikakva posebna forma, sem kad zakon drukcije ne predvidja. 14. Ugovor o prodaji - pojam Pod ugovorom o prodaji se podrazumeva takav ugovor u privredi, na osnovu kojeg jedna stranka (prodavac) preuzima obavezu da toj ugovornoj strani (kupcu) prenese pravo svojine na stvari i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cenu u novcu i da preuzme stvar (robu). Prodavac nekog drugog prava,. obavezuje se da kupcu pribavi, prodato pravo, a kada vrsenje toga prava zahteva drzavmu stvari, odnosno da mu i preda tu stvar. Ovako je odredjen pojam ugovora o prodaju u clanu 454. Zakona o obligacionim odnosima i ista pravila vaze ne samo za prodaju u gradjanskom, vec i za prodaju u privrednom, odnosno trgovackom pravu. Ranije je pre stupanja na snagu Zakona o obligacionim odnosima, a na bazi Opstih uzansi za promet robom umesto termina "prodaja" koriscen termin "kupovina i prodaja robe" (koja potice iz termina rimskog prava "emptio-venditio"). 15. U kojem obliku se sklapa ugovor o prodaji? Ugovori o prodaji nepokretnih stvari, moraju biti zakljuceni u pismenoj formi 16. Kada rizik prelazi sa prodavca na kupca? . 1. Pojam rizika:slucajna propast stvari. Dilema: bez krivice stranaka ili icij krivice? 2. Situacija I: Prelaz rizika je ugovoren opisno ili unosenjem transportne klauzule u ugovorvaze ugovorna rjesenja. 3. Situacija IIdispozitivna pravila ZOO: kupac nije u zakasnjenju sa prijemom isporuke. a) Rizik prelazi sa prodavca na kupca momentom zavrsetka isporuke prema uslovima konkretnog ugovora. Naprema uslovima konkretnog ugovora. Nacin isporuke je bitan za odredjivanje prelaska rizika b) Rizik ne prelazi na kupca ako je on raskinuo ugovor ili trazio zamjenu stvari zbog postojanja mana 4. Situacija IIIdispozitivna pravila ZOO : kupac jeste u docnji sa prijemom isporuke a) Rizik prelazi na kupca casom padanja u docnju sa prijemom isporuke b) Rizik prelazi na kupca kada je izdvojio genericke stvari ocito namijenjene za isporuku
4

c) Ako prodavac ne moze sam izdvojiti robu za isporuku, rizik prelazi na kupca kada je prodavac ucinio sve radnje izdvajanja koje je moga uciniti sam. 17. Koji su bitni sastojci ugovora o prodaji? Predmet i cijena 18. Koje su obaveze prodavca? - Isporuka robe - roba mora biti isporucena bez nedostataka, bilo pravnih ili faktickih, korisna za upotrebu prema ugovorenoj namjeni - rok isporuke, - mjesto isporuke - predaja dokumenata OSTALE OBAVEZA PRODAVCA -cuvanje robe -otprema robe -obaveza osiguranja robe -obaveza obavjestavanja 19. Sta se podrazumijeva predajom stvari? Fizicka predaja stvari, predaja stvari prijevozniku, predaja isprave kojom se stvar moze preuzeti. 20. Koje su posljedice kasnjenja prodavca? kada prodavac ne isporuci kupcu robu u ugovorenom roku, kupac ima pravo da trazi ispunjenje ugovora i nakadu stete zbog zakasnjenja, ili pravo da raskine ugovor i naknadu zbog neispunjenja ugovora 21. Koja su prava kupca u slucaju materijalnih nedostataka? -snizenje cijene, -otklanjanje vidljivih nedostataka u ugovorenom roku -naknada stete 22. Koje su obaveze kupca? Da plati cijenu u onom mjestu odredjenom ugovorom, u roku i da preuzme robu u odgovarajucem roku 23. Ugovor o trgovinskom zastupanju - pojam Ugovor o trgovinskom zastupanju je takav ugovor kojim se jedna ugovorena strana (trgovinski zastupnik) obavezuje da sklapa poslove u tudje ime i za tudji racun 24. Ugovor o kontroli robe i usluga - pojam Pojam - ... je takav ugovor kojim se jedna ugovorena strana (vrsilac kontrole) obavezuje da strucno i nepristrasno obavi ugovorenu kontrolu robe ili usluga i izda certifikat o tome, a druga strana ( narucilac kontrole ) se obavezuje da za izvrsenu kontrolu isplati ugovorenu naknadu 25. Ugovor o uskladistenju - pojam obvezuje se skladistar da primi i cuva odredjenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredjenom stanju, te da preda na zahtjev deponenta (ostavodavatelja) ili druge ovlastene osobe, a deponent se obvezuje da mu za to plati odredjenu naknadu. Ovaj ugovor je konsenzualan, dvostranoobvezanm naplatan ugovor 26. Vrste skladista?
5

1) javna skladista 2) carinska skladista 3) carinska smjestista 4) konsignaciona skladista 5) trznice na veliko 27. Obaveze skladistara? 1. Objavljivanje opstih uslova poslovanja 2. da primi robu 3. da cuva robu 4. da trazi upustva za cuvanje robe 5. izdavanje skladisnice 6.da vodi izdavanje robe 28. Odgovornost skladistara? - da vrati robu, po pravilu u primljenom stanju - skladistar odgovara za svaku stetu nastalu na robi, a njegovom krivicom, prema nacelima objektivne odgovornosti 29. Obaveze ostavodavca? To su naknada provizije i naknada troskova 30. Ugovor o spediciji - pojam Ugovor o spediciji je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana (spediter/otpremnik) obavezuje da radi prevoza odredjene stvari zakljuci u svoje ime i za racun druge ugovorne strane (nalogodavca/ komitenta) ugovor o prevozu. 31. Obaveze speditera? 1. prijem robe 2. cuvanje robe 3. preduzimanje pravnih radnji 4. odredjivanje pravca prevoza 5. izvrsenje komitentovih naloga 6. da vodi racuna o zastiti komitentovih interesa 7. obracun i naknada troskova 32. Odgovornost speditera? Odgovara za nastalu stetu osim ako ne dokaze da nije nastala njegovom krivicom. Odgovara za neizvrsavanje naloga-odstupanje od dobijenih upustava (npr. isao nekim drugim putem od nalozenog, gdje je bio zemljotres) 33. Obaveze nalogodavca? - duzan je obavijestiti speditera o osobinama robe koja se otprema-doprema - da isplati naknadu spediteru prema ugovoru ili tarifi 34. Sta je ugovor o osiguranju?
6

Ugovor o osiguranju je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana (ugovarac osiguranja) obavezuje da plati odredjeni iznos (premiju osiguranja) drugoj ugovornoj strani (organizaciji za osiguranje -osiguravacu), a druga ug. strana /osuguravac se obavezuje da, ako se desi dogadjaj koji predstavlja sigurani slucaj isplati osiguraniku ili tecem licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili ucini nesto drugo. tj. platimo premiju, a ukoliko se desi nei nesrecni slucaj, isplacuje nam se ta ista premija, a ako ne to ostaju sredstva ugovaraca osiguranja 35. Koje su vrste osiguranja prema predmetu osiguranja? -osiguranje imovine: -osiguranje lica -Osiguranje pravnog odnosa i osiguranje od odgovornosti 36. Sta je osigurani slucaj? Osigurani slucaj je dogadjaj unaprijed predvidjen ugovorom ili zakonom cije nastupanje predstavlja ostvarivanje rizika, koji je obuhvacen osiguanjem

37. Definisi osiguranu sumu Osigurana suma (suma osiguranj) je novcani iznos predvidjen ugovorom o osiguranju Novcani iznos koji se isplacuje osiguraniku ukoliko nastupi osigurani dogadjaj Predstavlja gornju velicinu osnovne osiguravaceve obaveze Moze biti odredjena i zakonom Pojam koji po svom sadrzaju odgovara sumi osiguranja, a upotrebljava se u osiguranju lica jeste osigurana svota 38. Sta je polisa osiguranja? Polisa osiguranja je osnovna pismena isprava koja prati posao osiguranja, odredjujuci duznosti i obaveze ucesnika 39. Obaveze osiguranika odnosno ugovaraca osiguranja? Obaveza prijave okolnosti znacajnih za ocjenu rizika Obaveza placanja premije Obaveza obavjestenja osiguravaca o izmjenama rizika i prijava nastanka osiguranog slucaja Obaveza sprjecavanja nastupanja osiguranog slucaja i spasavanje osiguranog predmeta 40. U cemu se sastoji obaveza prijavljivanja o nastupanju osiguranog slucaja? Osiguranik je duzan, osim u slucaju osiguranja zivota, obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog slucaja najdalje u roku od tri dana otkad je to saznao 41. Ugovor o gradjenju-pojam Ugovor o gradjenju/gradnji je ugovor o djelu kojim se izvodjac obavezuje prema odredjenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredjenu gradjevinu na odredjenom zemljistu, a narucilac/investitor se obavezuje da mu za to isplati odredjenu Bitni elementi: predmet gradjenja, rok, cijena. 42. Obaveze izvodjaca radova? ADMINISTRATIVNE OBAVEZE PREGLEDANJE TEHNICKE DOKUMENTACIJE
7

OBAVJESTAVANJE NADLEZNOG UPRAVNOG ORGANA O OTPOCINJANJU RADOVA ODREDJIVANJE LICA KOJE CE RUKOVODITI GRADJENJEM, ITD. UGOVORNE OBAVEZE PROUCAVANJE TEHNICKE DOKUMENTACIJE IZVODJENJE UGOVORENIH RADOVA -pridrzavanje ugovorenih rokova (ugovorna kazna, raskid ugovora, naknada stete) -obaveza obavjestavanja narucioca -omogucavanje naruciocu da vrsi strucni nadzor

43. Obaveze narucioca radova predaja tehnicke dokumentacije -uvodjenje izvodjaca u posao -vrsenje nadzora nad izvodjenjem radova -placanje ugovorene cijene 44. Ugovorna kazna u ugovoru? Ugovorna kazna u ugovou je novcani iznos koji izvodjac radova placa bog kasnjenja i to za svaki kalendarski dan zakasnjenja 45. Ugovor o prevozu robe drumom-pojam je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana ( drumski prevozilac) obavezuje da drumskim prevoznim sredstvima preveza odredjenu robu od mesta otpreme do mesta opredjeljenja, za odredjeno vrijeme i u neostecenom stanju, i da je nakon prevoza preda primaocu ili dr. ovlastenom licu koje ga primalac odredi, a druga ugovorna strana ( posiljalac) se obavezuje da prevoziocu za to plati ugovorenu prevozninu 46. Obaveze prevozioca? -duzan da preveze robu vozilom koje je odredjeno ugovorom o prevozu, da obavijesti o postavljanju vozila na mjesto utvara. da primi robu na prevoz( koja je predmet ugovora) da preveze robu putem koji je ugovoren 47. Obaveze posiljaoca i primaoca robe? -Nakanada-Posiljalac je obavezan da isplati naknadu za prevoz, kao i troskove. Kad u tovarnom listu nije navedeno da ce posiljalac platiti naknadu, podrazumijeva se da ce je platiti primalac -ako je prevoz prekinut iz razloga za koji prevozilac ne odgovara, on ima pravo na srazmjeran dio naknade za izvrseni prevoz, ali je obavezan da nadoknadi stetu drugoj strani koja bi nastala usljed prekida putovanja. -Prevozilac nema pravo na naknadu ako posiljka propadne ili usled vise sile pri prevozu -Utovar robe (istovar-primalac) -Pakovanje Posiljalac je duzan da stvar upakuje kako ne bi doslo do ostecenja. Prevozilac moze odbiti prevoz stvari ukoliko smatra da ce biti ugrozena sigurnost lica ili dobara ili prouzrokovana ikakva steta. -Posiljalac je obavezan da obavijesti prevozioca o odredjenim svojstvima robe (ako se radi o prevozu opasne robe, stvari za koju su potrebni posebni uslovi prevoza, skupocenih stvari). -Posiljalac je duzan da prevoziocu preda odredjena dokumenata potrebna za prevoz robe 48. Ugovor o prevozu robe zeljeznicom- pojam je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana prevozac/zeljeznicar, obavezuje da
8

odredjenu robu/stvar preveze zeljeznicom od otpremne stanice do uputne stanice u neostecenom stanju, a druga ugovorna strana se obvezuje da isplati zeljeznici prevozninu. ( medjunarodni i unutrasnji, sporovoz, brzovoz i ubrtzani brzovoz, kolska i dencana 49. Obaveze zeljeznice? -da primi svaku robu na prevoz od bilo kojeg posiljaoca, da zakljuci ugovor o prevozu robe sa svakim licem koje to zeli da obezbjedi i dostavi odgovarajuci vagon radi utovara robe, ispravan i podoban da izda ili primi transportne isprave da doveze robu do otpravne stanice i da je utovari u roku utovara da utvrdi masu i broj komada ispruke posiljke da koristi ugovoreni prevozni put da obavijesti o smetnjama pri prevozu da preveze robu u ugovorenom roku da cuva robu sa paznjom dobrog privrednika 50. Obaveze posiljaoca? Obaveze posiljaoca: -osnovna da plati prevozninu -da utovari robu, ako nije dr. ugovorom odredjeno a primaoc ima obavezu da istovari robu -posiljalac je obavezan da obavesti prevozioca o odredjenim svojstvima robe -posiljalac je duzan da prevozipcu preda odredjena dokumenta potrebna za prevoz robe -posiljalac je duzan da upakuje robu na propisan nacin ili uobicajen nacin

51. Pojam tovarnog lista? Tovarni list je prevozna isprava koja prati posiljku tokom cijelog procesa prevoza. - Ovjeren tovarni list od strane zeljeznice predstavlja dokaz o zakljucenju Ugovora o prevozu - Tovarni list je osnovni nosilac informacija o transportnim prihodima i statistickih informacija 52. Pravo raspolaganja robom u toku prevoza Zeljeznica je duzna da postupi po nalogu posiljaoca osim :ako izmjena ugovora nije moguca u momentu kad je zahtjev prispio u stanicu koja treba da ga izvrsi, ako je doslo da poremecaja u saobracaju... Posiljalac ima pravo uz obavezu naknade troskova da izmjeni ugovor o prevozu robe i da zahtijeva da mu se roba vrati u otpremnoj stanici, da se prevoz robe uz put zaustavi, da se izdavanje robe odlozi, da se izda drugom primaocu, vrati u otpremnu stanicu... Primalac robe moze izvrsiti izmjene ugovora... : da se prevoz obustavi, vrati u otp. stanicu....( imalac prenosivog tovarng lista). 53. Odgovornost zeljeznice? -Odgovornost zeljeznice zbog gubitka ili ostecenja robe Zeljeznica je duzna da nadoknadi stetu zbog djelimicnog ili potpunog gubitka robe koja je primljena na prevoz, kao i zbog ostecenja robe. -Odgovornost zbog zadocnjenja u prevozu Ako dodje do prekoracenja rokova koji su utvrdjeni zakonom, ugovorom ili tarifom, zeljeznica snosi odgovornost. -Kada imalac prava-korisnik dokaze da je usljed prekoracenja roka pretrpio stetu, zeljeznica mu isplacuje dokazanu stetu, najvise u visini cetvorostruke prevoznine -U slucaju djelimicnog gubitka stvari, naknada ne moze biti veca od trostruke prevoznine za dio posiljke koji nije izgubljen
9

54. Vrste bankarskih poslova Najvazniji kriterijumi za podjelu bankarskih poslova su: - vremenski (kratkorocni i dugorocni) - funkcionalni (depozitni, kreditni, posrednicki, poslovi kreiranja novca, sopstveni poslovi) - bilansni kriterijum (pasivni, aktivni, neutralni)

55. Pojam i bitni elementi ugovora o kreditu Ugovor o kreditu (formalan ugovor) je posebna vrsta zajma, kojim se banka obvezuje staviti korisniku kredita na raspolaganje ugovoreni iznos novca, na odredjeno ili neodredjeno vrijeme, za utvrdjenu namjenu ili bez toga, a korisnik se bvezuje banci placati ugovorenu kamatu i da ce dobiveni iznos novca vratiti u ugovoreno vrijeme i na ugovoreni nacin. Banka moze otkazati ako je kredit nenamjenski koristen, u slucaju insolventnosti korisnika, prestanka pravne osobe ili smtri korisnika. Korisnik moze odustati od ugovora prije nego sto je poceo koristiti kredit. Moze i vratiti kredit prije roka, ali sa uracunatom kamatom do dana kada je ugovorom morao biti vracen. Bitni elementi ugovora o kreditu su: - iznos kredita - uslovi davanja (revolving, obezbjedjenje) - uslovi koristenja (namjena) - uslovi vracanja kredita (rate, kamata) 56. Obaveze i prava banke iz ugovora o kreditu Na osnovu ugovora o kreditu banka ima sledce obaveze: a) obavezu stavljanja na raspolaganje iznose kredita je osnovna obaveza banke kod novcanih kredita b) obavezu izvrsavanja drugih radnji kreditnog karaktera je obaveza koja se javlja kod pojedinih vrsta kredita, posebno kod kredita odgovornosti Banka po ugovoru o kreditu (posebno novcanom kreditu) ima dva osnovna prava i to : a) pravo na povracanje kreditnog iznosa b) pravo na kamatu Pored toga,u praksi se cesto ugovara pravo banke na dobijanje sredstava obezbedjenja kredita, a kod namenskih kredita banka ima jos i pravo kontrole namenskog koriscenja kredita. 57. Obaveze i prava korisnika kredita - Da kredit koristi namjenski, - Da placa kamatu (Fiksna, Promjenljiva) - U ugovorenom roku i na ugovoren nacin vrati iznos novca koji mu je banka stavila na raspolaganje 58. Prestanak ugovora o kreditu Ugovor o kreditu moze prestati na razlicite nacine. On prestaje redovno vracanjem kredita u skladu sa ugovorom,a moze prestati i na druge uobicajene nacine. Pored nacina koji su zajednicki za sve vrste ugovora, posebno bankarskih, za ugovor o kreditu su posebno karakteristicna dva nacina prestanka i to: a)otkazom davaoca kredita b) odustankom korisnika kredita Banka,pre svega,moze otkazati ugovor o kreditu pre isteka ugovorenog roka ako je kredit koriscen u suprotnsti sa njegovom namenom. Takvo pravo se banci priznaje,zbog toga sto je nenamenskim koriscenjem kredita korisnik izigrao bancino poverenje i izvrsio bitnu povredu odredaba ugovora.Banka nije duzna da daje nikakav otkazni rok,a korisnik je obavezan da odmah vrati ceo iznos kredita koji je do
10

tada bio iskoriscen. Pored toga,u nasem pravu banka moze otkazati ugovor o kreditu pre isteka ugovorenog roka i u slucaju insolventnosti korisnika,cak i kada ona nije utvrdjena sudskom odlukom,kao u slucaju prestanka pravnog lica ili smrti korisnika,ako bi u tim slucajevima davalac kredita dosao u bitno nepovoljniji polozaj.Ovakvo pravilo je predvidjeno radi zastite interesa banke,ali je koriscenje prava na otkaz ugovora osd strane banke uslovljeno pretpostavkomda okolnosti koje su nastupile dovode banku u bitno nepovoljniji polozaj.Sta ce se pod tim smatrati, fakticko je pitanje koje se ocenjuje pri svakom konkretnom slucaju. U nasem pravu je predvidjeni i pravo korisnika da u odredjenim slucajevima odustane od ugovora.Tako korisnik moze uvek odustati od ugovora ako jos nije poceo sa koriscenjem kredita.Pored toga korisnik moze vratiti kredit i pre roka odredjenog za vracanje,ali je duzan o tome unapred obavestiti banku.Medjuti,u oba predhodna slucaja korisnik je duzan da banci nadoknadi stetuako je neka steta nastupila.Ipak,u slucaju vracanja kredita pre ugovorenog roka,banka ne moze da zaracuna kamatu za vreme od dana vracanja kredita do dana kada je po ugovoru kredit trebalo da bude vracen.

59. Obaveze i prava banke iz ugovora o novcanom depozitu Osnovne obaveze banke su: 1. Vracanje deponovanog novcanog iznosa, 2. Otvaranje racuna novcanog depozita, 3. Izvrsavanje naloga deponenta u raspolaganju novcem, 4. Obavestavanje deponenta, 5. Placanje kamate. Prava banke su: 1. Da raspolaze deponovanim novcem, 2. Na pokrice i kamatu za slucaj negativnog salda na racunu. 60. Razlike izmedju novcanog depozita i ugovora o stednji Depozit (engl. deposit, njem. Ablagerung, Hinterlegung) je pojam koji se dominantno odnosi na novcane depozite i oznacava novcana sredstva razlicitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim racunima i iz njih odobravaju kredite. Novcani depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita placa se tzv. pasivna kamata. Novcane depozite kod banaka i drugih financijskih organizacija moguce je podijeliti prema vise kriterija, ali osnovna podjela razlikuje a vista (demand deposits) depozite po vidjenju i vremenske ili rocne depozite (time deposits). Depoziti po vidjenju isplacuju se njihovu vlasniku na prvi poziv, a oroceni depoziti imaju utvrdjen rok dospijeca i do tada u pravilu deponent ne moze raspolagati novcanim sredstvima u depozitu. 61. Pojam i vrste akreditiva Akreditiv je pismo ili instrument placanja kojim nalogodavac akreditiva, preko banke, stavlja na raspolaganje korisniku akreditiva odredjeni iznos, a koji korisnik moze naplatiti kada ispuni odredjene uvijete tj. obveze prema nalogodavcu akreditiva. Akreditiv je vrlo cesto koristen instrument placanja u trgovini jer pogoduje objema stranama. Primjer funkcioniranja akreditiva: Nalogodavac tj. kupac dobara otvara akreditiv kod banke, na koji polaze sredstva u korist prodavatelja tj. korisnika akreditiva. Banka zatim dostavlja prodavatelje informacije akreditivu i visini sredstava koje glase na akreditiv, te uslovuje prodavatelja raspolaganjem akreditivom time sto mora isporuciti robu nalogodavcu ili kupcu akreditiva. Akreditivi su vrlo cesti u medjunarodnoj trgovini, pri cemu se oni najcese dijele na : 1. Nostro (uvozni) akreditivi- koje domaci uvoznici otvaraju u korist inozemnog prodavatelja (izvoznika), 2. Loro (loro) akreditivi- koje inozemni kupac otvara domacem izvozniku (prodavatelju), 3. Opozivi akreditivi- koji se mogu u svako doba izmijeniti ili opozvati bez informiranja korisnika. Za korisnika je izuzetno vazno da odmah kod otvaranja akreditiva u njegovu korist provijeri da li je rijec o
11

opozivom ili neopozivom akreditivu. 4. Neopozivi akreditivi- ne moze opozvati bez suglasnosti korisnika. 5. Prenosivi i neprenosivi akreditivi - oznacavaju mogu li se prenositi s korisnika akreditiva na drugu osobu. Prenosivi akreditiv postoji kada je izricito oznacen kao prenosivi, ako nije oznacen smatra se da je akreditiv neprenosivi. 6. Obicni (jednokratni) akreditivi - sluze za jednokratno povlacenje akreditivnog iznosa i u praksi se upotrebljava pri jednokratnoj isporuci robe. 7. Rotativni (revolving) akreditivi - akreditivi koji ne prestaju vrijediti povlacenjem akreditivnog iznosa, vec se nakon naplate obnavljaju ponovo na pocetni iznos. To obnavljanje (revolving) traje dok se ne dosegne maksimalni iznos koji se odredjuje ili iznosom ili brojem revolvinga 8. Akreditivi po vidjenju - isplacuju se odmah nakon podnosenja dokumenata. 9. Terminski akreditivi - akreditivi cija je naplata odgodjena na odredjeno vrijeme 62. Dokumentarni akreditiv Dokumentarni akreditiv postoji kad je banka obvezna isplatiti korisniku akreditiva odredjeni novcani iznos, odnosno akceptirati i isplatiti mjenicu pod uslovom da joj budu podneseni dokumenti prema uslovima utvrdjenim u akreditivu. 63. Pravni odnos izmedju nalogodavca i akreditivne banke 64. Pravni odnos izmedju banke i korisnika akreditiva Odnos izmedju nalogodavca/korisnika i akreditivne banke U akreditivnom poslu uspostavljaju se odredjeni pravni odnosi: pravni odnos izmedju nalogodavca i korisnika, pravni odnos izmedju nalogodavca i akreditivne banke, pravni odnos izmedju akreditivne banke i korisnika i pravni odnos izmedju banaka. Svi ovi odnosi su potpuno nezavisni jedan od drugog i to je tzv. nacelo autonomnosti akreditivnih odnosa. Otvaranjem neopozivog dokumentarnog akreditiva, akreditivna banka preuzima neopozivu obavezu da korisniku akreditiva isplati protivuvrednost podnetih dokumenata. Medjutim, njena obaveza je uslovna, jer se korisnik moze naplatiti iz akreditiva samo pod uslovom da banci podnese dokumenta predvidjena u akreditivu koja su, po svom spoljnom izgledu, saobrazna sa svim uslovima i odredbama akreditiva. Akreditivna banka mora sa razumnom paznjom da pregleda dokumenta i ona samo na bazi dokumenata odlucuje da li ce ista da plati ili ne. U slucaju da utvrdi da su dokumenta striktno u skladu sa odredbama i uslovima akreditiva, akreditivna banka.

65. Bankarska garancija -pojam i vrste Bankaraska garancija predstavlja sredstvo obezbedjenja potrazivanja koje se, zbog svoje prilagodjenosti potrebama poslovnog prometa, cesto koristi u poslovnoj praksi. Bankarska garancija je instrument obezbjedjenja placanja i predstavlja neopozivu izjavu banke da ce korisniku garancije platiti odredjenu sumu novca za slucaj neizvrsenja ili neurednog izvrsenja ugovorene obaveze od strane nalogodavca. VRSTE GARANCIJA licitaciona garancija, garancija za dobro izvrsenje posla, garancija za vracanje avansa garancija za kvalitet, garancija za povrat zadrzane sume, plativa garancija, garancija za obezbjedjenje uredne otplate kredita, carinska garancija: 66. Subjekti bankarske garancije Su oni koji ucestviju u garancijskom poslu (povjerilac, duznk, banka) i oni koji su ovlasteni da izdaju
12

bankarsku garnaciju. 67. Koje elemente korisnik garancije treba provjeriti Korisnik prije prihvatanja treba provjeriti: Da li je BG izdala banka koja je ugovorena (finansijska klauzula osnovnog ugovora), Sadrzi li sve dogovorene klauzule, Iznos (zastitne klauzule i kamate), Uslove i nacin naplate garancije, Rok do kojeg vrijedi 68. Pojam, vrste i karakteristike mjenice Mjenica je vrijednosni papir (isprava) na odredjeni iznos novca koji svom imatelju dalje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznacena kao duznik. Mjenica je jednostrani pravni posao u kojem njen izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati odredjeni iznos novca ili se njime obvezuje da ce sam ispuniti tu isplatu Vrste mjenica *Prema obliku mjenice u kojem su izdate (vucene-transirane, sopstvene -vlastite,vucene mjenice po sopstvenoj naredbi, sopstvena vucena mjenica) *Prema namjeni (kreditne, garantne, cirkulacione, poslovne, usluzne) *Prema roku dospjeca (po vidjenju, rocna,kalendarska) *Prema formi (blanko i puna mjenica)

69. Bitni elementi mjenice Bitni sastojci mjenice su: 1. oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, 2. bezuslovni uput da se plati odredjena svota novca, 3. ime onoga koji treba platiti (trasat), 4. oznacenje dospjelosti, 5. mjesto gdje se placanje treba obaviti, 6. ime onoga kome se ili po cijoj se naredbi mora platiti (remitent), 7. oznacenje dana i mjesta izdanja mjenice, 8. potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant).

70. Mjenicna nacela Mjenicno poslovanje zasnovano je na mjenicnim nacelima 1. pismenosti (formalnosti), Nacelo pismenosti znaci da je mjenica strogo formalna pismena isprava, koja ima sadrzaj odrenen zakonom. To nacelo daje sigurnost prilikom cirkulacije mjenice kao papira od vrijednosti. 2. inkorporacije, Nacelo inkorporacije sastoji se o tome da su prava iz mjenice vezana na posjedovanje mjenicne isprave (papira). Prava iz mjenice ne mogu nastati niti se ostvarivati bez mjenice kao papira od vrijednosti, osim u iznimnim slucajevima, kada je mjenica unistena pa se moze nestala mjenica nadomjestiti u sudskom postupku amortizacije. 3. strogosti fiksne mjenicne obveze, Nacelo fiksne mjenicne obveze sastoji se u tome da je mjenicni duznik duzan platiti iznos zapisan u mjenici. Mjenicni duznik obvezan je platiti samo obvezu iz mjenice. 4. Nacelo mjenicne strogosti dolazi do izrazaja u materijalno pravnom i procesno pravnom pogledu. Sa materijalno pravnog vidika mjenicna obveza predstavlja tipicnu apstraktnu obvezu. To znaci da u pravilu
13

duznik nema mogucnosti isticati prigovore u odnosu na zakonitog i savjesnog imatelja mjenice. Sa procesno pravnog aspekta mjenica omogucava vjerovniku da po brzom sudskom postupku ostvari placanje mjenice time da sud prisiljava mjenicnog duznika da plati mjenicu. 5. solidarnosti, Nacelo solidarnosti znaci da su mjenicni duznici po samom zakonu solidarno odgovorni za isplatu mjenicne sume. Svi potpisnici na mjenici su solidarno odgovorni za ispunjenje mjenicnih obveza. 6. neposrednosti, Nacelo neposrednosti sastoji se u tome, sto svaki mjenicni duznik je neposredno odgovaran mjenicnom vjerovniku. 7. samostalnosti, Nacelo samostalnosti, koje se sastoji u tome, da svaki duznik stavljanjem svog potpisa na odredjeno mjesto u mjenici odgovara kao mjenicni duznik samostalno.

71. Izdavanje, umnozavanje i prepis mjenice Mjenica se u pravilu izdaje na mjenicnim obrascima (blanketama), koje izdaju nadlezni organi pojedine drzave. Menutim mjenica je pravovaljano izdana, ako i nije izdana na sluzbenom obrascu mjenice. Trasant izdaje mjenicu potpisivanjem i uspostavlja mjenicno-pravni odnos i poziva trasata Trasant postaje duznik a remitent povjerilac Aktivna mjenicna sposobnost-pravna sposobnost (povjerioci po mjenici-remitent i indosatari) Pasivna mjenicna sposobnost - poslovna sposobnost (duznici po mjenici -trasant, trasat, indosant, avalista, intervenijent i domicilijat) MJENICNI DUPLIKAT svaki imalac mjenice moze da zahtijeva, ali samo trasant moze da izda duplikat koji ima sve potpise osim akceptanta PREPIS MJENICE svaki imalac mjenice ima pravo da sam nacini njen prepis (kopiju); samo za indosiranje i avaliranje 72. Prenos i akceptiranje mjenice Svaka mjenica i onda kad nije izricito trasirana po naredbi, moze se prenijeti indosamentom. Mjenica u koju je trasant stavio rijec ne po naredbi ili drugi izraz, koji znaci to isto, moze se prenijeti samo u obliku i s ucinkom obicnog ustupa (cesije). Mjenica se moze indosirati i na samog trasata, bilo da ju je on akceptirao ili ne, na trasanta ili bilo na kojeg drugog obveznika. Oni je mogu dalje indosirati. Indosament mora biti bezuslovan. Tako da svaki uslov koji bi bio stavljen smatra se kao da nije napisan. Djelomican indosament je nistav. Dok indosament na donositelja vrijedi kao bjanko indosament. Kad je u mjenici trasant kao mjesto placanja oznacio neko mjesto razlicito od onoga u kome trasat prebiva, ne imenujuci osobu kod koje treba da se izvrsi isplata (domicilijat), onda trasat prilikom akceptiranja moze oznaciti tu osobu. Kad se to ne ucini, smatra se da se akceptant obvezao da sam plati u mjestu placanja. Ako je mjenica plativa u mjestu trasatovog prebivanja, ovaj moze prilikom akceptiranja oznaciti adresu u tom mjestu, gdje se isplata ima obaviti (platiste). 73. Prezentacija i isplata mjenice Vrsi je njen imalac podnoseci je glavnom mjenicnom duzniku. Prezentacija mjenice na isplatu je obavezna mjenicna radnja kod mjenice na odredjeno vrijeme po vidjenju i kod mjenice na odredjneo vrijeme od dana izdavanja. Prilikom isplate duznik je obavezan da provjeri idnetitet lica kojem placa, da provjeri ispravnost mjenice i da provjeri neprekinuti niz indosamenata. Kad duznik isplati svotu vraca mu se mjenica kako bi imao dokaz da je izvrsio obavezu.

14

74. Amortizacija mjenice Moze se desiti da imalac mjenicu izgubi ili unisti pa da bi se zastitio predvidjena je amortizacija, pod kojom se podrazumjeva sudski vanparnicni postupak u kom se mjenica proglasava nevazecom. Prijedlog za amortizaciju mora da sadrzi oznaku glavnog mjenicnog duznika,mjenicnu svotu, rok dospjelosti. Ponistenu mjenicu niko nemoze realizovati. 75. Blanko i sopstvena mjenica Vlastita mjenica sam izdavalac se obavezuje prema trecem licu, remitentu da ce isplatiti iznos naveden u mjenici. Za razliku od prethodne, gdje imamo tri lica u odnosu, kod solo mjenice ucestvuju izdavalac trasant, i korisnik remitent. Bjanko, blanko buduca mjenica je ona koja ne sadrzi sve potrebne elemente koji ce se naknadno do isplate napuniti i tek tada ce postati potpuna mjenica. Moguc je potpis ove mjenice na kojoj stoji samo potpis izdavaoca. Domicilirana mjenica je takva koja je plativa ne u mjestu sjedista odnosno prebivalista trasara, vec u nekom drugom mjestu. 76. Pojam i karakteristike hartija od vrijednosti Vrijednosni papiri su pisane dokazne isprave koje vlasniku, korisniku ili vjerovniku daju odredjena imovinska prava. Vrijednosni papiri, bez obzira kojega su oblika i vrste, su i instrumenti financiranja poslovnog subjekta, tocnije dionickog drustva ili korporacije, a i nekih drugih pravnih osoba. Vrijednosni papiri se kupuju da bi se zaradilo na temelju dividende i kamate ili na temelju njihove prodaje. Vrijednosni papiri su jednako znacajni i za izdavatelja (emitenta) i za kupca tj. investitora. Vaznost vrijednosnih papira za izdavatelja je u tome sto pomocu njih mogu privuci i prikupiti kapital za poslovanje i sirenje, a za kupca znaci oblik investiranja i to takav oblik koji se vrlo lako i brzo pretvara u novac na trzistima vrijednosni papira. Vrijednosni papir kao pravni pojam moguce je odrediti kao: 1. ispravu, 2. pravni posao, 3. stvar. Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu cije ostvarenje je uslovovano drzanjem isprave. To je isprava kojom se njen izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi, njenom zakonitom imatelju. Vrijednosni papir ne mora imati oblik isprave, vec moze imati oblik elektronickog zapisa (nematerijalizirani vrijednosni papiri). Prema svojoj pravnoj naravi vrijednosni papir je jednostrani pravni posao kojim se njegov izdavatelj obvezuje ispuniti odredjenu cinidbu u njemu naznacenom ovlasteniku. Obveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kad je izdavatelj vrijednosnog papira preda njegovu korisniku. Vrijednosni papir je stvar objekt stvarnih prava (pravo vlasnistva i zaloznog prava) S toga se razlikuje pravo iz papira i pravo na papir. Pravo iz papira je inkorporirano u vrijednosni papir i po svojoj naravi je uglavnom imovinsko. (obvezno pravo odnosno trazbina). Pravo na papir je stvarno pravo. Npr. pravo vlasnistva, zalozno pravo, pravo uzivanje itd. Pravo iz papira pripada osobi (pravnoj ili fizickoj) kojoj pripada i pravo na papir. Legitimacija iz vrijednosnog papira znaci pripadanje prava inkorporiranih u papiru odredjenoj osobi. U vrijednosne papire koji sadrze neko imovinsko pravo ubrajaju se: mjenica, cek, obveznica, dionica, teretnica, skladisnica, certifikat, komercijalni zapis, blagajnicki zapis, trezorski zapis, trgovacka uputnica, kreditno pismo, polica osiguranja, certifikat o depozitu itd. 77. Vrste hartija od vrijednosti 1.2. VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA Vrijednosni papiri dijele se na novcane i robne vrijednosne papire. Vrijednosni papiri kakvi su: cekovi,
15

mjenice, obveznice, dionice (udjeli), komercijalni zapisi i blagajnicki zapisi novcani su vrijednosni papiri. Robni vrijednosni papiri su konosman ili teretnica (brodski tovarni list) i skladisnica. U vrijednosne papire koji sadrze neko imovinsko pravo ubrajaju se: mjenica, cek, obveznica, dionica, teretnica, skladisnica, certifikat, komercijalni zapis, blagajnicki zapis, trezorski zapis, trgovacka uputnica, kreditno pismo, polica osiguranja, certifikat o depozitu itd. 78. Zamjena i amortizacija hartija od vrijednosti Imalac ostecenog vrijednosnog papira koji nije prikladan za promet, ali cija se istinitost i sadrzaj mogu tocno utvrditi, ima pravo zahtijevati izdavanje novoga vrijednosnog papira u istom iznosu, s tim da vrati osteceni papir i naknadi troskove. Izgubljeni vrijednosni papir moze se amortizirati samo ako glasi na ime ili po naredbi, ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno. 79. Vrste ceka Postoje sledece vrste cekova: Prema nacinu odredjivanja korisnika: cekovi na ime - na njemu je oznaceno ime korisnika i isplata se mora izvrsiti licu na koje cek glasi cekovi po naredbi - isplata se moze vrsiti po naredbi lica koje je oznaceno u ceku ili licu na koje je cek prenijet putem indosiranja. cekovi na donosioca cek se isplacuje onome ko ga donese, prenos se obavlja prostom predajom trasirani cek po sopstvenoj naredbi jedno lice je istovremeno i trasant i remitent alternativni cek moze istovremeno biti cek na ime i na donosioca, ali i cek po naredbi i na donosioca. Prema namjeni, cek moze biti : gotovinski obracunski (virmanski) barirani (ili precrtani) putnicki cirkularni Gotovinski cek je onaj kojim trasant upucuje trasata da remitentu isplati odredjeni iznos gotovog novca iz njegovog pokrica. Virmanski cek je onaj cek kojim trasant nalaze trasatu da odredjeni iznos novca prenese s njegovog (trasantovog) tekuceg racuna na tekuci racun remitenta. Barirani cek je onaj cek koji je s prednje strane precrtan dvema uporednim crtama i koji moze imalac ceka naplatiti samo preko banke. Ovo precrtavanje moze izvrsiti bilo trasant bilo imalac ceka. Precrtavanje moze biti opste i posebno. Precrtavanje je opste ako izmedju dve crte nije nista naznaceno ili ako je napisano "banka". Precrtavanje je posebno, ako je izmedju njegovih crta npr. napisano ime neke banke. Opste precrtavanje moze se pretvoriti u posebno, a posebno ne moze u opste. Brisanje precrtavanja ili imena oznacene banke je zabranjeno. Trasat koji u slucaju opsteg precrtavanja ne isplati cek banci nego drugom licu, ili koji u slucaju posebnog precrtavanja isplati cek nekoj drugoj, a ne u precrtavanju oznacenoj banci, odgovara za nanesenu stetu do svote koja odgovara cekovnoj svoti. Putnicki (Traveller) cekovi smatraju se najsigurnijim nacinom za nosenje novca u inostranstvo. Nije moguce upotrebiti bez potpisa vlasnika. Kada se kupi, ne postoji vremensko ogranicenje u kome cek mora da se iskoristi, a za placanje cekom ne naplacuje se provizija. Cirkularni cek je vrsta ceka cija posebnost se sastoji u tome sto se kao trasant pojavljuje banka, a kao trasat ona sama ili njena filijala ili njena korespondentna banka. Korisnik takvog ceka je komitent banke koji kod banke ima pokrice. 80. Razlike izmedju ceka i mjenice
16

Razlike izmedju mjenice i ceka: cek - sredstvo placanja, mjenica sredstvo kredita trasat kod ceka moze biti samo banka za svaki cek mora biti osigurano likvidno pokrice u novcu kod banke cek moze glasiti na donosioca svi cekovi dospevaju po vidjenju cekovi se mogu opozvati kod ceka nema ustanove akcepta, intervencije, umnozavanja cekovi ne mogu imati klauzulu o kamati ne moze se izdati blanko cek kod izdavanja ceka se ne placa porez, taksa...

17

You might also like