OBLICI I ELEMENTI RELJEFA Reljef - zajednički naziv za sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini - nastaje uzajamnim djelovanjem endogenih

(unutrašnjih) i egzogenih (vanjskih) procesa Unutrašnje sile - grade i oblikuju najveće reljefne oblike na Zemljinoj površini - pokreću ih toplina Zemljine unutrašnjosti i njezin visoki tlak te gravitacijska sila - rezultati djelovanja su kretanja litosfernih ploča praćena vulkanizmom i seizmizmom Vanjski procesi - oblikuju, razgrađuju, mijenjaju i stvaraju manje reljefne oblike - pokreću ih Sunčeva energija te privlačne sile Sunca i Mjeseca - rezultati djelovanja su razni reljefni oblici na Zemljinoj površini Geomorfologija - znanost o reljefu koja proučava njegov postanak i razvoj te oblike Zemljina površina – 510 mil.km2 Svjetsko more – 361 mil.km2 (71%) + Kopno – 149 mil.km2 (29%) Hipsografska krivulja - linija kojom se prikazuje odnos visina kopna i dubina mora - prikazuje visinu najviše kopnene točke (8846m) i najdublje točke (11022m) - Srednja kopnena visina: 825m - Srednja dubina svjetskog mora: 3800m Hipsometrijska obilježja Područje Visina nizina 0 – 200m pobrđa 200 – 500m sredogorja 500 – 1500m planine 1500m + Batimetrijska (dubinska) obilježja Zona Dubina Neritska 0 – 200m Batijalna 200 – 3000m Abisalna 3000 – 6000m Hadalna 6000m + Energija reljefa ili vertikalna raščlanjenost - pokazuje relativnu visinsku razliku između najniže i najviše nadmorske visine na km2 - nizine (0 – 5 m/km2) - raščlanjene ravnice (5 – 30 m/km2) - slabo raščlanjen reljef (30 – 100 m/km2) - umjereno raščlanjen reljef (100 – 300 m/km2) - izrazito raščlanjen reljef (300 – 800 m/km2)

plašt i koru Jezgra .Donji plašt (mezosfera) : Mg. Mohorovičićeva i Wiechert – Gutenbergova Zemljina unutrašnjost dijeli se na jezgru.1°C+) Zone diskontinuiteta .Srednji plašt (astenosfera): prijelazna zona .Conradova.plohe kod kojih se potresni valovi različito kreću i mijenjaju smjer .na dodirima kontinentalne i oceanske kore .Građena od teških metala nikala i željeza – Nife . znatno nagnut teren.Građena od granita – granitna kora ili sial Prijelazni tip kore . Si.Gornji plašt: građen od ultrabazičnih stijena i zajedno sa Zemljinom korom gradi litosferu Mohorovičićeva zona diskontinuiteta – između plašta i Zemljine kore Zemljina kora .granični prostori između unutarnjih Zemljinih slojeva kod kojih se mijenjaju fizička svojstva . najviši i najtanji dio Zemljine građe Oceanska kora .Vanjska jezgra: žitak dio sa nešto manjim temp.površinski.izgrađuje kontinentalne dijelove Zemlje .ravnice. blago nagnut teren.- veoma izrazito raščlanjen reljef (800 m/km2 +) Prema nagibu .tanak dio.Radijus od oko 3500km . 35% cjelokupne kore . veoma strm teren i strmac ili litica GEOLOŠKA GRAĐA ZEMLJE Geotermijski stupanj . nagnuti teren. svaka 33m .čini čvrstu oceansku podlogu .Izrazito velik tlak – barisfera . Fe .Građena od bazaltnih vulkanskih stijena – bazaltna kora ili sima Kontinentalna kora .Unutrašnja jezgra: čvrst dio građen od željeza sa najvišim temperaturama i tlakom .središnja zona Zemljine građe .5 – 10km.40km. i tlakom Gutenbergova zona diskontinuiteta – između jezgre i plašta Zemljin plašt ili omotač .rast temperature s porastom dubine (u Zemljinoj jezgri 5500°C. 5% cjelokupne kore . 60% cjelokupne kore .

fosili organizama karakterističnih za manja geo.na temelju obilježja i položaja stijena .5 miljardi godina) .5 – 0. – 65 mil. – 251 mil.Pojava papratnjača. mlađi gore – netočno Apsolutna starost . katanška i avalonska) .god.Razdoblje formiranja Zemljine kore. silur.3 ere – paleoproterozoik.Ledeno doba Fanerozoik (od 542 milijuna godina) .4 ere – eoarhaik.Alpska orogeneza .Stvaranje atmosfere i pojava mnogostaničnih organizama u moru .) . vodozemaca i gmazova . god. mezoarhaik i neoarhaik . ere. kratona (jezgre budućih kontinenata) .Tragovi života u moru Proterozoik (2.Orogeneze (bajkalska. mezozoik i kenozoik Paleozoik (542 mil.god. dinosaura i prvih sisavaca .3 ere – paleozoik. ordovicij.) . periodi.prema brzini raspada radioaktivnih elemenata Geološka razdoblja eoni.6 perioda – kambrij.Prakontinent – Pangea .Kaledonska ili hercinska orogeneza – ugljen Mezozoik (251 mil.najstariji eon .načelo superpozicije – stariji su ostali nataloženi dole.5 – 2.5 miljardi godina) . epohe i doba Arhaik (4. devon.- jaka seizmička i vulkanska aktivnost GEOLOŠKA PROŠLOST ZEMLJE Fosili ili okamine . paleoarhaik.ostaci ili otisci biljaka i životinja koje su ugibale u doba nastanka sedimentnih stijena pa su se u njima sačuvale Provodni fosili . mezoproterozoik i neoproterozoik . jura i kreda .3 perioda – trijas. karbon i perm . razdoblja prema kojima se određuje starost stijena Određivanje starosti stijena: Relativna starost .god.Pojava golosjemenjača i kritosjemenjača.

tvari određene kemijske građe koje izgrađuju stijene .velika seizmografska i vulkanska aktivnost Konzervativne granice .minerali pravilne unutrašnje građe – kristali . kalavost.god.2 perioda – paleogen i neogen . oblik.podvlačenje kontinentalne pod kontinentalnu koru – vulkani i ulančana gorja . Australsko – indijska.glinenci i tinjci Oksidi i hidroksidi (17%) .Kremen.razmicanje ili spreading – udaljavanje litosfernih ploča .njihov se sastav zapisuje kemijskom formulom .Danas poznajemo oko 4000 minerala Podjela Silikatni minerali (75%) .minerali nepravilne unutrašnje građe – amorfni minerali Fizičko –kemijska svojstva minerala .podvlačenje oceanske pod kontinentalnu koru – dubokomorski jarci ili brazde . sjaj. specifična težina.podvlačenje ili subdukcija – sudaranje i podvlačenje litosfernih ploča . Pacifička.boja.spojevi kisika i vodika s metalima .Kenozoik (od 65 mil. tvrdoća.) . hematit. Afrička. elastičnost i indeks loma .kisik i silicij . Južnoamerička.nastajanje srednjooceanskih hrptova Destruktivne granice .Vrhunac alpske orogeneze GLOBALNA TEKTONIKA PLOČA I RELJEF ZEMLJE Alfred Wegner – temelji teorije tektonike ploča Teorija tektonike ploča – litosferene ploče uronjene u užareni Zemljin plašt kreću se pod djelovanjem kružnog strujanja magme Najveće litosferne ploče: Euroazijska.smicanje litosfernih ploča jednu uz drugu što uzrokuje snažne potrese MINERALI Mineralogija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem minerala Minerali . aluminijev hidroksid . Antarktička i Sjevernoamerička Granice litosfernih ploča Konstruktivne granice .Razvoj sisavaca i ljudskog roda .atomi su pravilno raspoređeni u kristalnu rešetku . magnetit.

efuzivne (površinske): nastaju naglim hlađenjem lave na površini Vrsta stijene Intruzivne Efuzivne Tipovi magmatskih stijena prema kiselosti i mjestu nastanka Kisele Neutralne Bazične granit diorit gabro riolit andezit bazalt Ultrabazične peridotit - Sedimentne (taložne) stijene .Vapnenac i dolomit .nastaju dijagenezom iz drugih raspadnutih stijena .nastaju preobrazbom drugih vrsta stijena .sastoje se od ulomaka drugih stijena nastalih nekim egzogenim procesom .nastaju od živih organizama .sastoje se od samo jednog elementa . a između više slojeva dijaklaze Stratigrafija – znanstvena disciplina koja se bavi prošlošću Zemlje proučavanjem slojeva i okamina .pukotine između dva sloja nazivaju se dijastorme. areniti.sumpor.vrste dijageneze: kompakcija i cementacija Klastične (mehaničke) stijene . lutiti) .Karbonati (1.nakupina minerala obrubljena s dvije plohe. škriljavci.nastaju kristalizacijom i izlučivanjem iz zasićene otopine .dijele se prema veličini ulomaka (ruditi. smeđi ugljen.7%) . kameni ugljen i antracit) i nafta Metamorfne (preobražene) stijene . lignit. šejl Kemijske (kemogene) stijene . sige i sedra Biogene (organogene) stijene .nastaju kristalizacijom magme . većinom građen od sedimentnih stijena . lapor.Ugljen (treset.intruzivne (dubinske): nastaju u dubljim dijelovima litosfere pod visokim tlakom .fitogene i zoogene .kalcit i dolomit Samorodni minerali . zlato.konglomerat. ugljik (dijamant i grafit) STIJENE Petrologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem stijena Stijene . breča.pokrivaju 75% Zemljine površine . kvarcit ENDOGENI PROCESI I OBLICI pokretačka sila endogenih procesa je toplinska energija Zemljina plašta Sloj .nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima Magmatske (eruptivne) stijene . živa.gips. prapor.mramor. gnajs. halit. bakar.

aktivni vulkani – vulkani koji su bar jednom imali erupciju koja je zabilježena .deformacije slojeva nastale tektonikom ploča . kose.Tektonska graba – spuštanje Zemljine kore duž jednog ili više rasjeda Navlake . pepela i plinova Vulkani .uspravne.znanstvenici koji proučavaju vulkane te analiziraju uzorke kamenja.normalan.ugasli vulkani – vulkani za koje nemamo zabilježeno da su ikad imali erupciju Pacifički vatreni prsten – prostor uz rub pacifičke litosferne ploče vulkanski i potresno najaktivniji Fumarole – otvori na kojima izbijaju plinovi i vodena para Mofete – otvori na kojima izbija ugljikov dioksid Solfatare – otvori na kojima izbija sumporovodik Mineralni izvori – izvori vode obogaćene velikim brojem minerala Termalni izvori – izvori vode čija je temperatura veća od temperature zraka .pukotine na Zemljinoj kori zbog kojih dolazi do razmicanja stijena .pojave i procesi vezani uz izbijanje užarene mase na Zemljinoj površini Vulkanolozi . užarenog pepela i plinova na površinu praćeni eksplozijom Izljevi – mirna i jednolika izbijanja lave na površinu vulkani se dijele na štitaste.oblici nastali akumuliranjem materijala koji je izbio kroz jedan ili više otvora na Zemljinoj površini Magma – užarena i rastaljena smjesa stijena koja se giba prema površini Lava – magma koja je izbila na površinu Vulkanske bombe – veći komadi lave Lapili – komadići skrućene lave veličine oraha Tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom Erupcije – snažni procesi naglog izbijanja magme. polegnute i utonule Rasjedi . reverzni i horizontalni . prebačene.sastoje se od izdignutog dijela (antiklinale) i udubljenog dijela (sinklinale) . cinderske i stratovulkane .Timor ili stršenjak – stepenasto poslagano 2 ili više rasjeda .strukturne jedinice u litosferi kod kojih se starije naslage prevlače preko mlađih Epirogeni pokreti – dugotrajna pomicanja Zemljine kore bez nastajanja endogenih oblika Regresija – povlačenje mora Transgresija – prodiranje mora na kopno VULKANI Vulkanizam ili magmatizam .Bore .

leda… Derazija – djelovanje gravitacijskih sila Korozija – kemijsko djelovanje na stijene Padine – svi nagnuti dijelovi na Zemljinoj površini Spiranje – nošenje usitnjenog materijala pod utjecajem oborinskih voda .Gejziri – termalni izvori koji zbog visokog tlaka naglo izbijaju na površinu POTRESI Potresi .mjeri se količina energije oslobođena potresom .bilježi jačinu potresa na Zemljinoj površini .iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla koja nastaju zbog naglog oslobođenja energije u litosferi Hipocentri ili žarišta – mjesta iz kojih se potresni valovi šire u obliku koncentričnih krugova Epicentri – mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti Potresni valovi mogu biti longitudinalni (P-valovi) i transverzalni (S.dolazi nizom kemijskih reakcija u stijeni pri čemu se mijenja kemijski sastav Organogeno raspadanje .l koji registrira podrhtavanje tla te mjeri energiju oslobođenu iz hipocentra Ljestvice za mjerenje snage potresa Richertova ljestvica .skala od 0 – 9 MCS ljestvica . vulkanske i urušne Seizmologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem potresa Seizmogram – zapis sa analizom potresa Seizmograf – instrument.potresni morski val uzrokovan potresom EGZOGENI PROCESI I OBLICI uzročnici egzogenih procesa su Sunčeva energija i gravitacija Trošenje stijena Mehaničko ili fizičko trošenje .valovi) Prema postanku se dijele na tektonske.način trošenja stijena djelovanjem živih organizama Denudacija – razorna djelovanja vanjskih procesa koji dovode do ogoljenja terena Erozija – razorni rad vode.usitnjavanje čvrstih stijena u veće ili manje komadiće stijena Kemijsko razaranje ili korozije .skala od 0 – 12 Tsunami . vjetra.

koraljni tip obale i obale s mangrovama Kombinirane obale .Rijas.strme obale Ingresijske obale .nastale na područjima intenzivnog djelovanja valova .Klizanje – lagano spuštanje rastresitog materijala pod utjecajem gravitacijske sile Puzanje – lagano spuštanje navlaženog rastresitog materijala Tečenje ili soliflukcija – spuštanje rastresitog materijala iz višeg u niže predjele zbog zaleđenog tla Odronjavanje – rušenje stijene koja se nađe na mekanoj podlozi Urušavanje – Urušavanje stjenovite mase sa strmca MARINSKI I JEZERSKI PROCESI I OBLICI Obala – uzak pojas kopna koji graniči sa morem ili jezerom nastao djelovanjem valova Abrazija – razorno djelovanje valova Abrazijski oblici Klif ili strmac – strma obala koja se uzdiže iznad razine mora Valne potkapine – polukružne udubine na obali Abrazijska ravan ili terasa – blaga kosina ispod novonastalog klifa Ostjenjaci – stjenoviti dijelovi koji strše iznad razine mora Žal – prostrane doline nastale taloženjem abradiranog materijala Akumulacijski oblici Pješčani sprudovi – nastaju taloženjem razorenog materijala i pijeska duž obale Pregrada ili bar – sprudovi dugi nekoliko tisuća kilometara Lagune – nastaju kad pješčani sprudovi zatvore dio plitkog mora Zaljevi ili limani – sprudovi na jednom kraju povezani s rtovima kraj obale Strelka – sprudovi jednim krajem povezani sa poluotokom Primošten ili tombolo – otok spojen s kopnom nanosima abradiranog materijala Vrste obala Abrazijske obale .nastale su potapanjem .nastale djelovanjem biljaka ili životinja . fjordovi Organogene obale .Dalmatinski tip obale .nastale djelovanjem više različitih čimbenika . delta.

Prema termičkom režimu: tople (sve srednje mjesečne temp. iznad 6°C) i hladne (pojedine srednje mjesečne temp.GLACIJALNI RELJEF Glacijali – hladnija geološka razdoblja Zrnati led ili firna – led nastao smrzavanjem kapljica vode Ledenjački led – kompaktna ledena masa nastala iz firna Ledenjaci – ledeni tokovi koji se kreću Ledeni pokrovi – akumulirane mase leda Cirk ili karnica – polukružna udubina nastala djelovanjem snijega i leda Til – rastrošeni ledeni materijal Egzarazija – trošenje podloge djelovanjem leda Ledenjačke doline ili valovi – doline nastale radom i preoblikovanjem ledenjaka Morene – nakupine materijala koje nosi ledenjak Ozar ili eskrer – izdužene visine Drumlini – eliptični brežuljci Komčići – zaobljene uzvisine Kam – kupolasta nakupina tila Strije – udubine na ledu koje je udubio kamen što ga nosi Periglacijalni procesi i oblici . kamenite i glinene. šljunkovite.područja uz pustinje koja primaju između 250 i 500mm padalina Dezertifikacija – proces sve češćeg nastajanja pustinja Vrste pustinja: Suptropske – geografski položaj Obalne – hladne morske struje Pustinje u kišnoj sjeni – reljefna izoliranost Unutarnje – kontinentalnost Prema materijalu: pješčane.na područjima gdje je srednja godišnja temperatura niža od 0°C Stalno zamrznuto tlo ili permafrost Tečenje zemljišta ili gelisoflukcija – pojava koja se javlja kada se za vrijeme ljetnih mjeseci otopi gornji sloj površine te materijal počinje kliziti niz padinu Pingo – brežuljak nastao smrzavanjem vode u tlu ispod njega EOLSKI PROCESI I OBLICI Pustinje . ispod 6°C) Deflacija – proces raznošenja sitnih čestica u smjeru puhanja vjetra .područja na Zemlji koja na godinu primaju manje od 250mm padalina i koja imaju veću količinu isparavanja od količine vode koju primaju Polupustinje .

Ponikve – ljevkaste udubine.Uvale u kršu – veće duguljaste udubine u kršu .Kamenice – plitke.nastaju u dubljim dijelovima kršnog područja zbog poniranja vode .Špilje ili pećine – udubine koje su se razvile vodoravno . stalagnati (povezani) Površinski krški oblici .Špiljski nakit: stalaktiti (gore).Jame – okomite udubine nastale proširivanjem pukotina .Korazija – proces razaranja podloge česticama nošenim deflacijom Eolski oblici Gur – gljivoliki ostjenjak koji je u sredini istanjen Dine ili sipine – uzvisine nastale taloženjem pijeska KRŠKI RELJEFNI OBLICI Razlikujemo krš tropskih krajeva i krš umjerenih širina Podzemni krški oblici . žljebaste udubine . stalagmiti (dole).Kaverne – zatvorene šupljine u krškom području .Zaravni u kršu – gospodarski jako važne i korisne .Speleologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih krških oblika . širine i dubine do nekoliko stotina metara .Škrape – najmanji krški oblici žljebastog oblika .nastaju procesom korozije karbonatnih stijena na Zemljinoj površini .Zavale polja u kršu – najveći krški oblici .

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.