P. 1
Oblici i Elementi Reljefa

Oblici i Elementi Reljefa

|Views: 2,434|Likes:
Published by Tomislav Cvrtnjak

More info:

Published by: Tomislav Cvrtnjak on Mar 26, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/28/2013

pdf

text

original

OBLICI I ELEMENTI RELJEFA Reljef - zajednički naziv za sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini - nastaje uzajamnim djelovanjem endogenih

(unutrašnjih) i egzogenih (vanjskih) procesa Unutrašnje sile - grade i oblikuju najveće reljefne oblike na Zemljinoj površini - pokreću ih toplina Zemljine unutrašnjosti i njezin visoki tlak te gravitacijska sila - rezultati djelovanja su kretanja litosfernih ploča praćena vulkanizmom i seizmizmom Vanjski procesi - oblikuju, razgrađuju, mijenjaju i stvaraju manje reljefne oblike - pokreću ih Sunčeva energija te privlačne sile Sunca i Mjeseca - rezultati djelovanja su razni reljefni oblici na Zemljinoj površini Geomorfologija - znanost o reljefu koja proučava njegov postanak i razvoj te oblike Zemljina površina – 510 mil.km2 Svjetsko more – 361 mil.km2 (71%) + Kopno – 149 mil.km2 (29%) Hipsografska krivulja - linija kojom se prikazuje odnos visina kopna i dubina mora - prikazuje visinu najviše kopnene točke (8846m) i najdublje točke (11022m) - Srednja kopnena visina: 825m - Srednja dubina svjetskog mora: 3800m Hipsometrijska obilježja Područje Visina nizina 0 – 200m pobrđa 200 – 500m sredogorja 500 – 1500m planine 1500m + Batimetrijska (dubinska) obilježja Zona Dubina Neritska 0 – 200m Batijalna 200 – 3000m Abisalna 3000 – 6000m Hadalna 6000m + Energija reljefa ili vertikalna raščlanjenost - pokazuje relativnu visinsku razliku između najniže i najviše nadmorske visine na km2 - nizine (0 – 5 m/km2) - raščlanjene ravnice (5 – 30 m/km2) - slabo raščlanjen reljef (30 – 100 m/km2) - umjereno raščlanjen reljef (100 – 300 m/km2) - izrazito raščlanjen reljef (300 – 800 m/km2)

granični prostori između unutarnjih Zemljinih slojeva kod kojih se mijenjaju fizička svojstva . 35% cjelokupne kore .na dodirima kontinentalne i oceanske kore .Srednji plašt (astenosfera): prijelazna zona . Si. 5% cjelokupne kore . svaka 33m . plašt i koru Jezgra .5 – 10km.1°C+) Zone diskontinuiteta .tanak dio.Vanjska jezgra: žitak dio sa nešto manjim temp. nagnuti teren. Mohorovičićeva i Wiechert – Gutenbergova Zemljina unutrašnjost dijeli se na jezgru.Radijus od oko 3500km .- veoma izrazito raščlanjen reljef (800 m/km2 +) Prema nagibu . znatno nagnut teren.Građena od granita – granitna kora ili sial Prijelazni tip kore .Građena od bazaltnih vulkanskih stijena – bazaltna kora ili sima Kontinentalna kora . blago nagnut teren. veoma strm teren i strmac ili litica GEOLOŠKA GRAĐA ZEMLJE Geotermijski stupanj .40km.Unutrašnja jezgra: čvrst dio građen od željeza sa najvišim temperaturama i tlakom . Fe .Gornji plašt: građen od ultrabazičnih stijena i zajedno sa Zemljinom korom gradi litosferu Mohorovičićeva zona diskontinuiteta – između plašta i Zemljine kore Zemljina kora .plohe kod kojih se potresni valovi različito kreću i mijenjaju smjer . 60% cjelokupne kore .središnja zona Zemljine građe .čini čvrstu oceansku podlogu . i tlakom Gutenbergova zona diskontinuiteta – između jezgre i plašta Zemljin plašt ili omotač .izgrađuje kontinentalne dijelove Zemlje .rast temperature s porastom dubine (u Zemljinoj jezgri 5500°C. najviši i najtanji dio Zemljine građe Oceanska kora .Conradova.Izrazito velik tlak – barisfera .Građena od teških metala nikala i željeza – Nife .ravnice.površinski.Donji plašt (mezosfera) : Mg.

Stvaranje atmosfere i pojava mnogostaničnih organizama u moru .Orogeneze (bajkalska.) . mezoarhaik i neoarhaik . god. – 251 mil. – 65 mil. vodozemaca i gmazova .5 – 0.Pojava golosjemenjača i kritosjemenjača.3 ere – paleozoik. ordovicij. karbon i perm .6 perioda – kambrij.na temelju obilježja i položaja stijena .god.Alpska orogeneza . jura i kreda .4 ere – eoarhaik.najstariji eon . mezozoik i kenozoik Paleozoik (542 mil. ere.5 – 2.god. periodi. paleoarhaik.) .5 miljardi godina) .Razdoblje formiranja Zemljine kore.5 miljardi godina) . silur.Tragovi života u moru Proterozoik (2. mlađi gore – netočno Apsolutna starost . mezoproterozoik i neoproterozoik .3 ere – paleoproterozoik.fosili organizama karakterističnih za manja geo. katanška i avalonska) .- jaka seizmička i vulkanska aktivnost GEOLOŠKA PROŠLOST ZEMLJE Fosili ili okamine .Pojava papratnjača.Prakontinent – Pangea .prema brzini raspada radioaktivnih elemenata Geološka razdoblja eoni. razdoblja prema kojima se određuje starost stijena Određivanje starosti stijena: Relativna starost .Kaledonska ili hercinska orogeneza – ugljen Mezozoik (251 mil. devon.načelo superpozicije – stariji su ostali nataloženi dole.ostaci ili otisci biljaka i životinja koje su ugibale u doba nastanka sedimentnih stijena pa su se u njima sačuvale Provodni fosili .god. dinosaura i prvih sisavaca . epohe i doba Arhaik (4.3 perioda – trijas. kratona (jezgre budućih kontinenata) .Ledeno doba Fanerozoik (od 542 milijuna godina) .

god.podvlačenje oceanske pod kontinentalnu koru – dubokomorski jarci ili brazde .minerali nepravilne unutrašnje građe – amorfni minerali Fizičko –kemijska svojstva minerala .glinenci i tinjci Oksidi i hidroksidi (17%) . aluminijev hidroksid . specifična težina.Kenozoik (od 65 mil. elastičnost i indeks loma .atomi su pravilno raspoređeni u kristalnu rešetku . kalavost. sjaj. Antarktička i Sjevernoamerička Granice litosfernih ploča Konstruktivne granice . Australsko – indijska.smicanje litosfernih ploča jednu uz drugu što uzrokuje snažne potrese MINERALI Mineralogija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem minerala Minerali . hematit.Danas poznajemo oko 4000 minerala Podjela Silikatni minerali (75%) . Afrička.minerali pravilne unutrašnje građe – kristali .Vrhunac alpske orogeneze GLOBALNA TEKTONIKA PLOČA I RELJEF ZEMLJE Alfred Wegner – temelji teorije tektonike ploča Teorija tektonike ploča – litosferene ploče uronjene u užareni Zemljin plašt kreću se pod djelovanjem kružnog strujanja magme Najveće litosferne ploče: Euroazijska.tvari određene kemijske građe koje izgrađuju stijene .nastajanje srednjooceanskih hrptova Destruktivne granice .njihov se sastav zapisuje kemijskom formulom .Razvoj sisavaca i ljudskog roda . Pacifička. tvrdoća. Južnoamerička.boja.Kremen.velika seizmografska i vulkanska aktivnost Konzervativne granice .podvlačenje kontinentalne pod kontinentalnu koru – vulkani i ulančana gorja .) .kisik i silicij .podvlačenje ili subdukcija – sudaranje i podvlačenje litosfernih ploča . oblik. magnetit.razmicanje ili spreading – udaljavanje litosfernih ploča .2 perioda – paleogen i neogen .spojevi kisika i vodika s metalima .

pukotine između dva sloja nazivaju se dijastorme. zlato. smeđi ugljen.fitogene i zoogene .sastoje se od ulomaka drugih stijena nastalih nekim egzogenim procesom .nastaju kristalizacijom magme . lignit.Ugljen (treset. kvarcit ENDOGENI PROCESI I OBLICI pokretačka sila endogenih procesa je toplinska energija Zemljina plašta Sloj . živa. većinom građen od sedimentnih stijena . areniti.nastaju kristalizacijom i izlučivanjem iz zasićene otopine . lapor. breča. prapor.nastaju dijagenezom iz drugih raspadnutih stijena .Vapnenac i dolomit . lutiti) .nastaju preobrazbom drugih vrsta stijena .7%) .vrste dijageneze: kompakcija i cementacija Klastične (mehaničke) stijene .nastaju od živih organizama .pokrivaju 75% Zemljine površine . a između više slojeva dijaklaze Stratigrafija – znanstvena disciplina koja se bavi prošlošću Zemlje proučavanjem slojeva i okamina .efuzivne (površinske): nastaju naglim hlađenjem lave na površini Vrsta stijene Intruzivne Efuzivne Tipovi magmatskih stijena prema kiselosti i mjestu nastanka Kisele Neutralne Bazične granit diorit gabro riolit andezit bazalt Ultrabazične peridotit - Sedimentne (taložne) stijene .intruzivne (dubinske): nastaju u dubljim dijelovima litosfere pod visokim tlakom .konglomerat.dijele se prema veličini ulomaka (ruditi. ugljik (dijamant i grafit) STIJENE Petrologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem stijena Stijene . kameni ugljen i antracit) i nafta Metamorfne (preobražene) stijene . halit.Karbonati (1.sastoje se od samo jednog elementa . bakar. sige i sedra Biogene (organogene) stijene .mramor. gnajs. škriljavci. šejl Kemijske (kemogene) stijene .nakupina minerala obrubljena s dvije plohe.nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima Magmatske (eruptivne) stijene .kalcit i dolomit Samorodni minerali .sumpor.gips.

prebačene.pojave i procesi vezani uz izbijanje užarene mase na Zemljinoj površini Vulkanolozi .Bore .Tektonska graba – spuštanje Zemljine kore duž jednog ili više rasjeda Navlake .deformacije slojeva nastale tektonikom ploča . užarenog pepela i plinova na površinu praćeni eksplozijom Izljevi – mirna i jednolika izbijanja lave na površinu vulkani se dijele na štitaste. kose.strukturne jedinice u litosferi kod kojih se starije naslage prevlače preko mlađih Epirogeni pokreti – dugotrajna pomicanja Zemljine kore bez nastajanja endogenih oblika Regresija – povlačenje mora Transgresija – prodiranje mora na kopno VULKANI Vulkanizam ili magmatizam .sastoje se od izdignutog dijela (antiklinale) i udubljenog dijela (sinklinale) . reverzni i horizontalni .Timor ili stršenjak – stepenasto poslagano 2 ili više rasjeda .aktivni vulkani – vulkani koji su bar jednom imali erupciju koja je zabilježena .uspravne.ugasli vulkani – vulkani za koje nemamo zabilježeno da su ikad imali erupciju Pacifički vatreni prsten – prostor uz rub pacifičke litosferne ploče vulkanski i potresno najaktivniji Fumarole – otvori na kojima izbijaju plinovi i vodena para Mofete – otvori na kojima izbija ugljikov dioksid Solfatare – otvori na kojima izbija sumporovodik Mineralni izvori – izvori vode obogaćene velikim brojem minerala Termalni izvori – izvori vode čija je temperatura veća od temperature zraka .pukotine na Zemljinoj kori zbog kojih dolazi do razmicanja stijena . polegnute i utonule Rasjedi . pepela i plinova Vulkani .oblici nastali akumuliranjem materijala koji je izbio kroz jedan ili više otvora na Zemljinoj površini Magma – užarena i rastaljena smjesa stijena koja se giba prema površini Lava – magma koja je izbila na površinu Vulkanske bombe – veći komadi lave Lapili – komadići skrućene lave veličine oraha Tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom Erupcije – snažni procesi naglog izbijanja magme. cinderske i stratovulkane .normalan.znanstvenici koji proučavaju vulkane te analiziraju uzorke kamenja.

mjeri se količina energije oslobođena potresom . leda… Derazija – djelovanje gravitacijskih sila Korozija – kemijsko djelovanje na stijene Padine – svi nagnuti dijelovi na Zemljinoj površini Spiranje – nošenje usitnjenog materijala pod utjecajem oborinskih voda .potresni morski val uzrokovan potresom EGZOGENI PROCESI I OBLICI uzročnici egzogenih procesa su Sunčeva energija i gravitacija Trošenje stijena Mehaničko ili fizičko trošenje .bilježi jačinu potresa na Zemljinoj površini .valovi) Prema postanku se dijele na tektonske. vjetra.dolazi nizom kemijskih reakcija u stijeni pri čemu se mijenja kemijski sastav Organogeno raspadanje .skala od 0 – 12 Tsunami .usitnjavanje čvrstih stijena u veće ili manje komadiće stijena Kemijsko razaranje ili korozije .iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla koja nastaju zbog naglog oslobođenja energije u litosferi Hipocentri ili žarišta – mjesta iz kojih se potresni valovi šire u obliku koncentričnih krugova Epicentri – mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti Potresni valovi mogu biti longitudinalni (P-valovi) i transverzalni (S.skala od 0 – 9 MCS ljestvica .l koji registrira podrhtavanje tla te mjeri energiju oslobođenu iz hipocentra Ljestvice za mjerenje snage potresa Richertova ljestvica . vulkanske i urušne Seizmologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem potresa Seizmogram – zapis sa analizom potresa Seizmograf – instrument.način trošenja stijena djelovanjem živih organizama Denudacija – razorna djelovanja vanjskih procesa koji dovode do ogoljenja terena Erozija – razorni rad vode.Gejziri – termalni izvori koji zbog visokog tlaka naglo izbijaju na površinu POTRESI Potresi .

fjordovi Organogene obale .strme obale Ingresijske obale . delta.nastale na područjima intenzivnog djelovanja valova .Rijas.nastale djelovanjem više različitih čimbenika .koraljni tip obale i obale s mangrovama Kombinirane obale .Dalmatinski tip obale .nastale djelovanjem biljaka ili životinja .Klizanje – lagano spuštanje rastresitog materijala pod utjecajem gravitacijske sile Puzanje – lagano spuštanje navlaženog rastresitog materijala Tečenje ili soliflukcija – spuštanje rastresitog materijala iz višeg u niže predjele zbog zaleđenog tla Odronjavanje – rušenje stijene koja se nađe na mekanoj podlozi Urušavanje – Urušavanje stjenovite mase sa strmca MARINSKI I JEZERSKI PROCESI I OBLICI Obala – uzak pojas kopna koji graniči sa morem ili jezerom nastao djelovanjem valova Abrazija – razorno djelovanje valova Abrazijski oblici Klif ili strmac – strma obala koja se uzdiže iznad razine mora Valne potkapine – polukružne udubine na obali Abrazijska ravan ili terasa – blaga kosina ispod novonastalog klifa Ostjenjaci – stjenoviti dijelovi koji strše iznad razine mora Žal – prostrane doline nastale taloženjem abradiranog materijala Akumulacijski oblici Pješčani sprudovi – nastaju taloženjem razorenog materijala i pijeska duž obale Pregrada ili bar – sprudovi dugi nekoliko tisuća kilometara Lagune – nastaju kad pješčani sprudovi zatvore dio plitkog mora Zaljevi ili limani – sprudovi na jednom kraju povezani s rtovima kraj obale Strelka – sprudovi jednim krajem povezani sa poluotokom Primošten ili tombolo – otok spojen s kopnom nanosima abradiranog materijala Vrste obala Abrazijske obale .nastale su potapanjem .

iznad 6°C) i hladne (pojedine srednje mjesečne temp. šljunkovite.GLACIJALNI RELJEF Glacijali – hladnija geološka razdoblja Zrnati led ili firna – led nastao smrzavanjem kapljica vode Ledenjački led – kompaktna ledena masa nastala iz firna Ledenjaci – ledeni tokovi koji se kreću Ledeni pokrovi – akumulirane mase leda Cirk ili karnica – polukružna udubina nastala djelovanjem snijega i leda Til – rastrošeni ledeni materijal Egzarazija – trošenje podloge djelovanjem leda Ledenjačke doline ili valovi – doline nastale radom i preoblikovanjem ledenjaka Morene – nakupine materijala koje nosi ledenjak Ozar ili eskrer – izdužene visine Drumlini – eliptični brežuljci Komčići – zaobljene uzvisine Kam – kupolasta nakupina tila Strije – udubine na ledu koje je udubio kamen što ga nosi Periglacijalni procesi i oblici .na područjima gdje je srednja godišnja temperatura niža od 0°C Stalno zamrznuto tlo ili permafrost Tečenje zemljišta ili gelisoflukcija – pojava koja se javlja kada se za vrijeme ljetnih mjeseci otopi gornji sloj površine te materijal počinje kliziti niz padinu Pingo – brežuljak nastao smrzavanjem vode u tlu ispod njega EOLSKI PROCESI I OBLICI Pustinje .područja na Zemlji koja na godinu primaju manje od 250mm padalina i koja imaju veću količinu isparavanja od količine vode koju primaju Polupustinje . kamenite i glinene. ispod 6°C) Deflacija – proces raznošenja sitnih čestica u smjeru puhanja vjetra .područja uz pustinje koja primaju između 250 i 500mm padalina Dezertifikacija – proces sve češćeg nastajanja pustinja Vrste pustinja: Suptropske – geografski položaj Obalne – hladne morske struje Pustinje u kišnoj sjeni – reljefna izoliranost Unutarnje – kontinentalnost Prema materijalu: pješčane. Prema termičkom režimu: tople (sve srednje mjesečne temp.

nastaju procesom korozije karbonatnih stijena na Zemljinoj površini . širine i dubine do nekoliko stotina metara .Kamenice – plitke.Škrape – najmanji krški oblici žljebastog oblika .Speleologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih krških oblika .Kaverne – zatvorene šupljine u krškom području .Špiljski nakit: stalaktiti (gore). stalagmiti (dole). žljebaste udubine .Zavale polja u kršu – najveći krški oblici .Korazija – proces razaranja podloge česticama nošenim deflacijom Eolski oblici Gur – gljivoliki ostjenjak koji je u sredini istanjen Dine ili sipine – uzvisine nastale taloženjem pijeska KRŠKI RELJEFNI OBLICI Razlikujemo krš tropskih krajeva i krš umjerenih širina Podzemni krški oblici . stalagnati (povezani) Površinski krški oblici .Špilje ili pećine – udubine koje su se razvile vodoravno .Zaravni u kršu – gospodarski jako važne i korisne .nastaju u dubljim dijelovima kršnog područja zbog poniranja vode .Uvale u kršu – veće duguljaste udubine u kršu .Ponikve – ljevkaste udubine.Jame – okomite udubine nastale proširivanjem pukotina .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->