OBLICI I ELEMENTI RELJEFA Reljef - zajednički naziv za sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini - nastaje uzajamnim djelovanjem endogenih

(unutrašnjih) i egzogenih (vanjskih) procesa Unutrašnje sile - grade i oblikuju najveće reljefne oblike na Zemljinoj površini - pokreću ih toplina Zemljine unutrašnjosti i njezin visoki tlak te gravitacijska sila - rezultati djelovanja su kretanja litosfernih ploča praćena vulkanizmom i seizmizmom Vanjski procesi - oblikuju, razgrađuju, mijenjaju i stvaraju manje reljefne oblike - pokreću ih Sunčeva energija te privlačne sile Sunca i Mjeseca - rezultati djelovanja su razni reljefni oblici na Zemljinoj površini Geomorfologija - znanost o reljefu koja proučava njegov postanak i razvoj te oblike Zemljina površina – 510 mil.km2 Svjetsko more – 361 mil.km2 (71%) + Kopno – 149 mil.km2 (29%) Hipsografska krivulja - linija kojom se prikazuje odnos visina kopna i dubina mora - prikazuje visinu najviše kopnene točke (8846m) i najdublje točke (11022m) - Srednja kopnena visina: 825m - Srednja dubina svjetskog mora: 3800m Hipsometrijska obilježja Područje Visina nizina 0 – 200m pobrđa 200 – 500m sredogorja 500 – 1500m planine 1500m + Batimetrijska (dubinska) obilježja Zona Dubina Neritska 0 – 200m Batijalna 200 – 3000m Abisalna 3000 – 6000m Hadalna 6000m + Energija reljefa ili vertikalna raščlanjenost - pokazuje relativnu visinsku razliku između najniže i najviše nadmorske visine na km2 - nizine (0 – 5 m/km2) - raščlanjene ravnice (5 – 30 m/km2) - slabo raščlanjen reljef (30 – 100 m/km2) - umjereno raščlanjen reljef (100 – 300 m/km2) - izrazito raščlanjen reljef (300 – 800 m/km2)

Radijus od oko 3500km .tanak dio. 5% cjelokupne kore . Fe . nagnuti teren.Unutrašnja jezgra: čvrst dio građen od željeza sa najvišim temperaturama i tlakom . blago nagnut teren.rast temperature s porastom dubine (u Zemljinoj jezgri 5500°C. 35% cjelokupne kore .Građena od granita – granitna kora ili sial Prijelazni tip kore . Mohorovičićeva i Wiechert – Gutenbergova Zemljina unutrašnjost dijeli se na jezgru.Vanjska jezgra: žitak dio sa nešto manjim temp.granični prostori između unutarnjih Zemljinih slojeva kod kojih se mijenjaju fizička svojstva . najviši i najtanji dio Zemljine građe Oceanska kora .Gornji plašt: građen od ultrabazičnih stijena i zajedno sa Zemljinom korom gradi litosferu Mohorovičićeva zona diskontinuiteta – između plašta i Zemljine kore Zemljina kora .1°C+) Zone diskontinuiteta .plohe kod kojih se potresni valovi različito kreću i mijenjaju smjer . plašt i koru Jezgra . i tlakom Gutenbergova zona diskontinuiteta – između jezgre i plašta Zemljin plašt ili omotač . Si.na dodirima kontinentalne i oceanske kore .Srednji plašt (astenosfera): prijelazna zona . znatno nagnut teren.Conradova.Građena od teških metala nikala i željeza – Nife .središnja zona Zemljine građe .Izrazito velik tlak – barisfera .Građena od bazaltnih vulkanskih stijena – bazaltna kora ili sima Kontinentalna kora . 60% cjelokupne kore .- veoma izrazito raščlanjen reljef (800 m/km2 +) Prema nagibu .površinski. svaka 33m .čini čvrstu oceansku podlogu .izgrađuje kontinentalne dijelove Zemlje .Donji plašt (mezosfera) : Mg. veoma strm teren i strmac ili litica GEOLOŠKA GRAĐA ZEMLJE Geotermijski stupanj .ravnice.40km.5 – 10km.

silur.Pojava golosjemenjača i kritosjemenjača.načelo superpozicije – stariji su ostali nataloženi dole.5 – 0.3 perioda – trijas. mezoarhaik i neoarhaik . mezozoik i kenozoik Paleozoik (542 mil. karbon i perm . – 251 mil.Razdoblje formiranja Zemljine kore. paleoarhaik.3 ere – paleoproterozoik.prema brzini raspada radioaktivnih elemenata Geološka razdoblja eoni. razdoblja prema kojima se određuje starost stijena Određivanje starosti stijena: Relativna starost . vodozemaca i gmazova .Alpska orogeneza .ostaci ili otisci biljaka i životinja koje su ugibale u doba nastanka sedimentnih stijena pa su se u njima sačuvale Provodni fosili . ere. mezoproterozoik i neoproterozoik .Orogeneze (bajkalska. ordovicij.5 – 2. katanška i avalonska) .Stvaranje atmosfere i pojava mnogostaničnih organizama u moru .- jaka seizmička i vulkanska aktivnost GEOLOŠKA PROŠLOST ZEMLJE Fosili ili okamine .5 miljardi godina) . dinosaura i prvih sisavaca .fosili organizama karakterističnih za manja geo. – 65 mil. epohe i doba Arhaik (4.) . god. jura i kreda .god.god. kratona (jezgre budućih kontinenata) . periodi.3 ere – paleozoik.na temelju obilježja i položaja stijena .Prakontinent – Pangea .Kaledonska ili hercinska orogeneza – ugljen Mezozoik (251 mil. devon.god.) .Pojava papratnjača.6 perioda – kambrij.5 miljardi godina) .Tragovi života u moru Proterozoik (2.Ledeno doba Fanerozoik (od 542 milijuna godina) . mlađi gore – netočno Apsolutna starost .najstariji eon .4 ere – eoarhaik.

Vrhunac alpske orogeneze GLOBALNA TEKTONIKA PLOČA I RELJEF ZEMLJE Alfred Wegner – temelji teorije tektonike ploča Teorija tektonike ploča – litosferene ploče uronjene u užareni Zemljin plašt kreću se pod djelovanjem kružnog strujanja magme Najveće litosferne ploče: Euroazijska.Danas poznajemo oko 4000 minerala Podjela Silikatni minerali (75%) . Afrička.boja. magnetit. Antarktička i Sjevernoamerička Granice litosfernih ploča Konstruktivne granice .podvlačenje oceanske pod kontinentalnu koru – dubokomorski jarci ili brazde . hematit.njihov se sastav zapisuje kemijskom formulom .razmicanje ili spreading – udaljavanje litosfernih ploča . sjaj.god.glinenci i tinjci Oksidi i hidroksidi (17%) .minerali pravilne unutrašnje građe – kristali . aluminijev hidroksid .smicanje litosfernih ploča jednu uz drugu što uzrokuje snažne potrese MINERALI Mineralogija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem minerala Minerali .) .2 perioda – paleogen i neogen .nastajanje srednjooceanskih hrptova Destruktivne granice .minerali nepravilne unutrašnje građe – amorfni minerali Fizičko –kemijska svojstva minerala . elastičnost i indeks loma . specifična težina.velika seizmografska i vulkanska aktivnost Konzervativne granice . tvrdoća.Razvoj sisavaca i ljudskog roda .kisik i silicij .podvlačenje kontinentalne pod kontinentalnu koru – vulkani i ulančana gorja .podvlačenje ili subdukcija – sudaranje i podvlačenje litosfernih ploča .tvari određene kemijske građe koje izgrađuju stijene . Pacifička.spojevi kisika i vodika s metalima .Kenozoik (od 65 mil. Južnoamerička. kalavost. Australsko – indijska.atomi su pravilno raspoređeni u kristalnu rešetku .Kremen. oblik.

dijele se prema veličini ulomaka (ruditi. halit.efuzivne (površinske): nastaju naglim hlađenjem lave na površini Vrsta stijene Intruzivne Efuzivne Tipovi magmatskih stijena prema kiselosti i mjestu nastanka Kisele Neutralne Bazične granit diorit gabro riolit andezit bazalt Ultrabazične peridotit - Sedimentne (taložne) stijene .sumpor.sastoje se od ulomaka drugih stijena nastalih nekim egzogenim procesom .7%) .nastaju preobrazbom drugih vrsta stijena .intruzivne (dubinske): nastaju u dubljim dijelovima litosfere pod visokim tlakom . škriljavci. kameni ugljen i antracit) i nafta Metamorfne (preobražene) stijene . prapor. bakar. breča.nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima Magmatske (eruptivne) stijene .nastaju kristalizacijom i izlučivanjem iz zasićene otopine .sastoje se od samo jednog elementa .nakupina minerala obrubljena s dvije plohe.gips. a između više slojeva dijaklaze Stratigrafija – znanstvena disciplina koja se bavi prošlošću Zemlje proučavanjem slojeva i okamina .mramor. šejl Kemijske (kemogene) stijene .Karbonati (1. većinom građen od sedimentnih stijena . živa.fitogene i zoogene . kvarcit ENDOGENI PROCESI I OBLICI pokretačka sila endogenih procesa je toplinska energija Zemljina plašta Sloj . lapor.nastaju kristalizacijom magme . smeđi ugljen.kalcit i dolomit Samorodni minerali . gnajs.pokrivaju 75% Zemljine površine .Ugljen (treset.nastaju od živih organizama .nastaju dijagenezom iz drugih raspadnutih stijena .Vapnenac i dolomit .pukotine između dva sloja nazivaju se dijastorme. lutiti) . sige i sedra Biogene (organogene) stijene . zlato. lignit.konglomerat.vrste dijageneze: kompakcija i cementacija Klastične (mehaničke) stijene . areniti. ugljik (dijamant i grafit) STIJENE Petrologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem stijena Stijene .

deformacije slojeva nastale tektonikom ploča .uspravne. cinderske i stratovulkane .Bore .sastoje se od izdignutog dijela (antiklinale) i udubljenog dijela (sinklinale) . užarenog pepela i plinova na površinu praćeni eksplozijom Izljevi – mirna i jednolika izbijanja lave na površinu vulkani se dijele na štitaste.aktivni vulkani – vulkani koji su bar jednom imali erupciju koja je zabilježena .pojave i procesi vezani uz izbijanje užarene mase na Zemljinoj površini Vulkanolozi .pukotine na Zemljinoj kori zbog kojih dolazi do razmicanja stijena .ugasli vulkani – vulkani za koje nemamo zabilježeno da su ikad imali erupciju Pacifički vatreni prsten – prostor uz rub pacifičke litosferne ploče vulkanski i potresno najaktivniji Fumarole – otvori na kojima izbijaju plinovi i vodena para Mofete – otvori na kojima izbija ugljikov dioksid Solfatare – otvori na kojima izbija sumporovodik Mineralni izvori – izvori vode obogaćene velikim brojem minerala Termalni izvori – izvori vode čija je temperatura veća od temperature zraka .znanstvenici koji proučavaju vulkane te analiziraju uzorke kamenja.Timor ili stršenjak – stepenasto poslagano 2 ili više rasjeda .normalan. kose. pepela i plinova Vulkani .oblici nastali akumuliranjem materijala koji je izbio kroz jedan ili više otvora na Zemljinoj površini Magma – užarena i rastaljena smjesa stijena koja se giba prema površini Lava – magma koja je izbila na površinu Vulkanske bombe – veći komadi lave Lapili – komadići skrućene lave veličine oraha Tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom Erupcije – snažni procesi naglog izbijanja magme.strukturne jedinice u litosferi kod kojih se starije naslage prevlače preko mlađih Epirogeni pokreti – dugotrajna pomicanja Zemljine kore bez nastajanja endogenih oblika Regresija – povlačenje mora Transgresija – prodiranje mora na kopno VULKANI Vulkanizam ili magmatizam . reverzni i horizontalni . polegnute i utonule Rasjedi .Tektonska graba – spuštanje Zemljine kore duž jednog ili više rasjeda Navlake . prebačene.

leda… Derazija – djelovanje gravitacijskih sila Korozija – kemijsko djelovanje na stijene Padine – svi nagnuti dijelovi na Zemljinoj površini Spiranje – nošenje usitnjenog materijala pod utjecajem oborinskih voda .potresni morski val uzrokovan potresom EGZOGENI PROCESI I OBLICI uzročnici egzogenih procesa su Sunčeva energija i gravitacija Trošenje stijena Mehaničko ili fizičko trošenje .usitnjavanje čvrstih stijena u veće ili manje komadiće stijena Kemijsko razaranje ili korozije .iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla koja nastaju zbog naglog oslobođenja energije u litosferi Hipocentri ili žarišta – mjesta iz kojih se potresni valovi šire u obliku koncentričnih krugova Epicentri – mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti Potresni valovi mogu biti longitudinalni (P-valovi) i transverzalni (S.dolazi nizom kemijskih reakcija u stijeni pri čemu se mijenja kemijski sastav Organogeno raspadanje . vjetra.valovi) Prema postanku se dijele na tektonske.Gejziri – termalni izvori koji zbog visokog tlaka naglo izbijaju na površinu POTRESI Potresi .skala od 0 – 9 MCS ljestvica .skala od 0 – 12 Tsunami .bilježi jačinu potresa na Zemljinoj površini .mjeri se količina energije oslobođena potresom .način trošenja stijena djelovanjem živih organizama Denudacija – razorna djelovanja vanjskih procesa koji dovode do ogoljenja terena Erozija – razorni rad vode. vulkanske i urušne Seizmologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem potresa Seizmogram – zapis sa analizom potresa Seizmograf – instrument.l koji registrira podrhtavanje tla te mjeri energiju oslobođenu iz hipocentra Ljestvice za mjerenje snage potresa Richertova ljestvica .

delta.Dalmatinski tip obale .nastale su potapanjem .strme obale Ingresijske obale .Rijas.nastale djelovanjem biljaka ili životinja .Klizanje – lagano spuštanje rastresitog materijala pod utjecajem gravitacijske sile Puzanje – lagano spuštanje navlaženog rastresitog materijala Tečenje ili soliflukcija – spuštanje rastresitog materijala iz višeg u niže predjele zbog zaleđenog tla Odronjavanje – rušenje stijene koja se nađe na mekanoj podlozi Urušavanje – Urušavanje stjenovite mase sa strmca MARINSKI I JEZERSKI PROCESI I OBLICI Obala – uzak pojas kopna koji graniči sa morem ili jezerom nastao djelovanjem valova Abrazija – razorno djelovanje valova Abrazijski oblici Klif ili strmac – strma obala koja se uzdiže iznad razine mora Valne potkapine – polukružne udubine na obali Abrazijska ravan ili terasa – blaga kosina ispod novonastalog klifa Ostjenjaci – stjenoviti dijelovi koji strše iznad razine mora Žal – prostrane doline nastale taloženjem abradiranog materijala Akumulacijski oblici Pješčani sprudovi – nastaju taloženjem razorenog materijala i pijeska duž obale Pregrada ili bar – sprudovi dugi nekoliko tisuća kilometara Lagune – nastaju kad pješčani sprudovi zatvore dio plitkog mora Zaljevi ili limani – sprudovi na jednom kraju povezani s rtovima kraj obale Strelka – sprudovi jednim krajem povezani sa poluotokom Primošten ili tombolo – otok spojen s kopnom nanosima abradiranog materijala Vrste obala Abrazijske obale .nastale djelovanjem više različitih čimbenika .koraljni tip obale i obale s mangrovama Kombinirane obale .nastale na područjima intenzivnog djelovanja valova . fjordovi Organogene obale .

Prema termičkom režimu: tople (sve srednje mjesečne temp. iznad 6°C) i hladne (pojedine srednje mjesečne temp. šljunkovite. kamenite i glinene.područja na Zemlji koja na godinu primaju manje od 250mm padalina i koja imaju veću količinu isparavanja od količine vode koju primaju Polupustinje .područja uz pustinje koja primaju između 250 i 500mm padalina Dezertifikacija – proces sve češćeg nastajanja pustinja Vrste pustinja: Suptropske – geografski položaj Obalne – hladne morske struje Pustinje u kišnoj sjeni – reljefna izoliranost Unutarnje – kontinentalnost Prema materijalu: pješčane.GLACIJALNI RELJEF Glacijali – hladnija geološka razdoblja Zrnati led ili firna – led nastao smrzavanjem kapljica vode Ledenjački led – kompaktna ledena masa nastala iz firna Ledenjaci – ledeni tokovi koji se kreću Ledeni pokrovi – akumulirane mase leda Cirk ili karnica – polukružna udubina nastala djelovanjem snijega i leda Til – rastrošeni ledeni materijal Egzarazija – trošenje podloge djelovanjem leda Ledenjačke doline ili valovi – doline nastale radom i preoblikovanjem ledenjaka Morene – nakupine materijala koje nosi ledenjak Ozar ili eskrer – izdužene visine Drumlini – eliptični brežuljci Komčići – zaobljene uzvisine Kam – kupolasta nakupina tila Strije – udubine na ledu koje je udubio kamen što ga nosi Periglacijalni procesi i oblici .na područjima gdje je srednja godišnja temperatura niža od 0°C Stalno zamrznuto tlo ili permafrost Tečenje zemljišta ili gelisoflukcija – pojava koja se javlja kada se za vrijeme ljetnih mjeseci otopi gornji sloj površine te materijal počinje kliziti niz padinu Pingo – brežuljak nastao smrzavanjem vode u tlu ispod njega EOLSKI PROCESI I OBLICI Pustinje . ispod 6°C) Deflacija – proces raznošenja sitnih čestica u smjeru puhanja vjetra .

Korazija – proces razaranja podloge česticama nošenim deflacijom Eolski oblici Gur – gljivoliki ostjenjak koji je u sredini istanjen Dine ili sipine – uzvisine nastale taloženjem pijeska KRŠKI RELJEFNI OBLICI Razlikujemo krš tropskih krajeva i krš umjerenih širina Podzemni krški oblici . širine i dubine do nekoliko stotina metara .Špiljski nakit: stalaktiti (gore).Speleologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih krških oblika .Kamenice – plitke.Kaverne – zatvorene šupljine u krškom području .nastaju u dubljim dijelovima kršnog područja zbog poniranja vode .Uvale u kršu – veće duguljaste udubine u kršu .Škrape – najmanji krški oblici žljebastog oblika . stalagmiti (dole). stalagnati (povezani) Površinski krški oblici . žljebaste udubine .Ponikve – ljevkaste udubine.nastaju procesom korozije karbonatnih stijena na Zemljinoj površini .Jame – okomite udubine nastale proširivanjem pukotina .Špilje ili pećine – udubine koje su se razvile vodoravno .Zavale polja u kršu – najveći krški oblici .Zaravni u kršu – gospodarski jako važne i korisne .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful