OBLICI I ELEMENTI RELJEFA Reljef - zajednički naziv za sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini - nastaje uzajamnim djelovanjem endogenih

(unutrašnjih) i egzogenih (vanjskih) procesa Unutrašnje sile - grade i oblikuju najveće reljefne oblike na Zemljinoj površini - pokreću ih toplina Zemljine unutrašnjosti i njezin visoki tlak te gravitacijska sila - rezultati djelovanja su kretanja litosfernih ploča praćena vulkanizmom i seizmizmom Vanjski procesi - oblikuju, razgrađuju, mijenjaju i stvaraju manje reljefne oblike - pokreću ih Sunčeva energija te privlačne sile Sunca i Mjeseca - rezultati djelovanja su razni reljefni oblici na Zemljinoj površini Geomorfologija - znanost o reljefu koja proučava njegov postanak i razvoj te oblike Zemljina površina – 510 mil.km2 Svjetsko more – 361 mil.km2 (71%) + Kopno – 149 mil.km2 (29%) Hipsografska krivulja - linija kojom se prikazuje odnos visina kopna i dubina mora - prikazuje visinu najviše kopnene točke (8846m) i najdublje točke (11022m) - Srednja kopnena visina: 825m - Srednja dubina svjetskog mora: 3800m Hipsometrijska obilježja Područje Visina nizina 0 – 200m pobrđa 200 – 500m sredogorja 500 – 1500m planine 1500m + Batimetrijska (dubinska) obilježja Zona Dubina Neritska 0 – 200m Batijalna 200 – 3000m Abisalna 3000 – 6000m Hadalna 6000m + Energija reljefa ili vertikalna raščlanjenost - pokazuje relativnu visinsku razliku između najniže i najviše nadmorske visine na km2 - nizine (0 – 5 m/km2) - raščlanjene ravnice (5 – 30 m/km2) - slabo raščlanjen reljef (30 – 100 m/km2) - umjereno raščlanjen reljef (100 – 300 m/km2) - izrazito raščlanjen reljef (300 – 800 m/km2)

5 – 10km.Radijus od oko 3500km .čini čvrstu oceansku podlogu . znatno nagnut teren. Mohorovičićeva i Wiechert – Gutenbergova Zemljina unutrašnjost dijeli se na jezgru.granični prostori između unutarnjih Zemljinih slojeva kod kojih se mijenjaju fizička svojstva .rast temperature s porastom dubine (u Zemljinoj jezgri 5500°C. Si. plašt i koru Jezgra .na dodirima kontinentalne i oceanske kore .Građena od bazaltnih vulkanskih stijena – bazaltna kora ili sima Kontinentalna kora . veoma strm teren i strmac ili litica GEOLOŠKA GRAĐA ZEMLJE Geotermijski stupanj .40km.Vanjska jezgra: žitak dio sa nešto manjim temp.Izrazito velik tlak – barisfera .tanak dio. Fe .Srednji plašt (astenosfera): prijelazna zona .izgrađuje kontinentalne dijelove Zemlje .ravnice.plohe kod kojih se potresni valovi različito kreću i mijenjaju smjer . i tlakom Gutenbergova zona diskontinuiteta – između jezgre i plašta Zemljin plašt ili omotač .Donji plašt (mezosfera) : Mg.površinski. 35% cjelokupne kore .Građena od teških metala nikala i željeza – Nife .1°C+) Zone diskontinuiteta .Conradova.Gornji plašt: građen od ultrabazičnih stijena i zajedno sa Zemljinom korom gradi litosferu Mohorovičićeva zona diskontinuiteta – između plašta i Zemljine kore Zemljina kora . najviši i najtanji dio Zemljine građe Oceanska kora . 5% cjelokupne kore . nagnuti teren. 60% cjelokupne kore .- veoma izrazito raščlanjen reljef (800 m/km2 +) Prema nagibu .Građena od granita – granitna kora ili sial Prijelazni tip kore . blago nagnut teren.središnja zona Zemljine građe .Unutrašnja jezgra: čvrst dio građen od željeza sa najvišim temperaturama i tlakom . svaka 33m .

paleoarhaik.) .Orogeneze (bajkalska.3 ere – paleoproterozoik.3 ere – paleozoik.5 – 0. ere.Pojava golosjemenjača i kritosjemenjača. mezozoik i kenozoik Paleozoik (542 mil.prema brzini raspada radioaktivnih elemenata Geološka razdoblja eoni.najstariji eon .3 perioda – trijas.- jaka seizmička i vulkanska aktivnost GEOLOŠKA PROŠLOST ZEMLJE Fosili ili okamine . mlađi gore – netočno Apsolutna starost . mezoproterozoik i neoproterozoik . razdoblja prema kojima se određuje starost stijena Određivanje starosti stijena: Relativna starost . vodozemaca i gmazova .god. kratona (jezgre budućih kontinenata) . devon. periodi.god. – 251 mil. karbon i perm .Prakontinent – Pangea .Tragovi života u moru Proterozoik (2. katanška i avalonska) .) . dinosaura i prvih sisavaca .god.načelo superpozicije – stariji su ostali nataloženi dole. silur.Ledeno doba Fanerozoik (od 542 milijuna godina) .fosili organizama karakterističnih za manja geo.Stvaranje atmosfere i pojava mnogostaničnih organizama u moru .Razdoblje formiranja Zemljine kore.6 perioda – kambrij.Pojava papratnjača.na temelju obilježja i položaja stijena . epohe i doba Arhaik (4. jura i kreda .5 miljardi godina) . – 65 mil. god.Kaledonska ili hercinska orogeneza – ugljen Mezozoik (251 mil.4 ere – eoarhaik.ostaci ili otisci biljaka i životinja koje su ugibale u doba nastanka sedimentnih stijena pa su se u njima sačuvale Provodni fosili .5 – 2.5 miljardi godina) .Alpska orogeneza . ordovicij. mezoarhaik i neoarhaik .

smicanje litosfernih ploča jednu uz drugu što uzrokuje snažne potrese MINERALI Mineralogija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem minerala Minerali . tvrdoća.minerali pravilne unutrašnje građe – kristali . kalavost.god. Afrička.velika seizmografska i vulkanska aktivnost Konzervativne granice . aluminijev hidroksid .Kenozoik (od 65 mil.Danas poznajemo oko 4000 minerala Podjela Silikatni minerali (75%) .) . magnetit.razmicanje ili spreading – udaljavanje litosfernih ploča . Južnoamerička. Australsko – indijska.atomi su pravilno raspoređeni u kristalnu rešetku . sjaj.minerali nepravilne unutrašnje građe – amorfni minerali Fizičko –kemijska svojstva minerala .boja. specifična težina.nastajanje srednjooceanskih hrptova Destruktivne granice .spojevi kisika i vodika s metalima .njihov se sastav zapisuje kemijskom formulom .glinenci i tinjci Oksidi i hidroksidi (17%) . oblik. Antarktička i Sjevernoamerička Granice litosfernih ploča Konstruktivne granice . hematit.tvari određene kemijske građe koje izgrađuju stijene . Pacifička.Kremen.Razvoj sisavaca i ljudskog roda .podvlačenje kontinentalne pod kontinentalnu koru – vulkani i ulančana gorja .podvlačenje oceanske pod kontinentalnu koru – dubokomorski jarci ili brazde . elastičnost i indeks loma .podvlačenje ili subdukcija – sudaranje i podvlačenje litosfernih ploča .kisik i silicij .Vrhunac alpske orogeneze GLOBALNA TEKTONIKA PLOČA I RELJEF ZEMLJE Alfred Wegner – temelji teorije tektonike ploča Teorija tektonike ploča – litosferene ploče uronjene u užareni Zemljin plašt kreću se pod djelovanjem kružnog strujanja magme Najveće litosferne ploče: Euroazijska.2 perioda – paleogen i neogen .

vrste dijageneze: kompakcija i cementacija Klastične (mehaničke) stijene .kalcit i dolomit Samorodni minerali . lapor. kvarcit ENDOGENI PROCESI I OBLICI pokretačka sila endogenih procesa je toplinska energija Zemljina plašta Sloj .nastaju od živih organizama . a između više slojeva dijaklaze Stratigrafija – znanstvena disciplina koja se bavi prošlošću Zemlje proučavanjem slojeva i okamina .mramor. većinom građen od sedimentnih stijena .nastaju kristalizacijom i izlučivanjem iz zasićene otopine .Vapnenac i dolomit . gnajs.dijele se prema veličini ulomaka (ruditi.sastoje se od samo jednog elementa . živa. breča.nakupina minerala obrubljena s dvije plohe. areniti. zlato.nastaju dijagenezom iz drugih raspadnutih stijena . kameni ugljen i antracit) i nafta Metamorfne (preobražene) stijene .sastoje se od ulomaka drugih stijena nastalih nekim egzogenim procesom .nastaju kristalizacijom magme .fitogene i zoogene .gips. prapor.Karbonati (1. lutiti) .pukotine između dva sloja nazivaju se dijastorme.efuzivne (površinske): nastaju naglim hlađenjem lave na površini Vrsta stijene Intruzivne Efuzivne Tipovi magmatskih stijena prema kiselosti i mjestu nastanka Kisele Neutralne Bazične granit diorit gabro riolit andezit bazalt Ultrabazične peridotit - Sedimentne (taložne) stijene . smeđi ugljen. sige i sedra Biogene (organogene) stijene .sumpor.Ugljen (treset. škriljavci. lignit.pokrivaju 75% Zemljine površine .nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima Magmatske (eruptivne) stijene .intruzivne (dubinske): nastaju u dubljim dijelovima litosfere pod visokim tlakom .7%) . bakar. halit. šejl Kemijske (kemogene) stijene . ugljik (dijamant i grafit) STIJENE Petrologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem stijena Stijene .nastaju preobrazbom drugih vrsta stijena .konglomerat.

ugasli vulkani – vulkani za koje nemamo zabilježeno da su ikad imali erupciju Pacifički vatreni prsten – prostor uz rub pacifičke litosferne ploče vulkanski i potresno najaktivniji Fumarole – otvori na kojima izbijaju plinovi i vodena para Mofete – otvori na kojima izbija ugljikov dioksid Solfatare – otvori na kojima izbija sumporovodik Mineralni izvori – izvori vode obogaćene velikim brojem minerala Termalni izvori – izvori vode čija je temperatura veća od temperature zraka .uspravne.sastoje se od izdignutog dijela (antiklinale) i udubljenog dijela (sinklinale) .pukotine na Zemljinoj kori zbog kojih dolazi do razmicanja stijena .znanstvenici koji proučavaju vulkane te analiziraju uzorke kamenja.aktivni vulkani – vulkani koji su bar jednom imali erupciju koja je zabilježena .Bore . kose.oblici nastali akumuliranjem materijala koji je izbio kroz jedan ili više otvora na Zemljinoj površini Magma – užarena i rastaljena smjesa stijena koja se giba prema površini Lava – magma koja je izbila na površinu Vulkanske bombe – veći komadi lave Lapili – komadići skrućene lave veličine oraha Tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom Erupcije – snažni procesi naglog izbijanja magme.deformacije slojeva nastale tektonikom ploča .Timor ili stršenjak – stepenasto poslagano 2 ili više rasjeda .pojave i procesi vezani uz izbijanje užarene mase na Zemljinoj površini Vulkanolozi .normalan. prebačene.Tektonska graba – spuštanje Zemljine kore duž jednog ili više rasjeda Navlake . užarenog pepela i plinova na površinu praćeni eksplozijom Izljevi – mirna i jednolika izbijanja lave na površinu vulkani se dijele na štitaste.strukturne jedinice u litosferi kod kojih se starije naslage prevlače preko mlađih Epirogeni pokreti – dugotrajna pomicanja Zemljine kore bez nastajanja endogenih oblika Regresija – povlačenje mora Transgresija – prodiranje mora na kopno VULKANI Vulkanizam ili magmatizam . polegnute i utonule Rasjedi . reverzni i horizontalni . cinderske i stratovulkane . pepela i plinova Vulkani .

l koji registrira podrhtavanje tla te mjeri energiju oslobođenu iz hipocentra Ljestvice za mjerenje snage potresa Richertova ljestvica .Gejziri – termalni izvori koji zbog visokog tlaka naglo izbijaju na površinu POTRESI Potresi .potresni morski val uzrokovan potresom EGZOGENI PROCESI I OBLICI uzročnici egzogenih procesa su Sunčeva energija i gravitacija Trošenje stijena Mehaničko ili fizičko trošenje .valovi) Prema postanku se dijele na tektonske.skala od 0 – 12 Tsunami . vulkanske i urušne Seizmologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem potresa Seizmogram – zapis sa analizom potresa Seizmograf – instrument.način trošenja stijena djelovanjem živih organizama Denudacija – razorna djelovanja vanjskih procesa koji dovode do ogoljenja terena Erozija – razorni rad vode.skala od 0 – 9 MCS ljestvica .bilježi jačinu potresa na Zemljinoj površini . vjetra. leda… Derazija – djelovanje gravitacijskih sila Korozija – kemijsko djelovanje na stijene Padine – svi nagnuti dijelovi na Zemljinoj površini Spiranje – nošenje usitnjenog materijala pod utjecajem oborinskih voda .dolazi nizom kemijskih reakcija u stijeni pri čemu se mijenja kemijski sastav Organogeno raspadanje .mjeri se količina energije oslobođena potresom .usitnjavanje čvrstih stijena u veće ili manje komadiće stijena Kemijsko razaranje ili korozije .iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla koja nastaju zbog naglog oslobođenja energije u litosferi Hipocentri ili žarišta – mjesta iz kojih se potresni valovi šire u obliku koncentričnih krugova Epicentri – mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti Potresni valovi mogu biti longitudinalni (P-valovi) i transverzalni (S.

nastale su potapanjem . delta.strme obale Ingresijske obale .nastale djelovanjem biljaka ili životinja .nastale na područjima intenzivnog djelovanja valova . fjordovi Organogene obale .koraljni tip obale i obale s mangrovama Kombinirane obale .Dalmatinski tip obale .Rijas.Klizanje – lagano spuštanje rastresitog materijala pod utjecajem gravitacijske sile Puzanje – lagano spuštanje navlaženog rastresitog materijala Tečenje ili soliflukcija – spuštanje rastresitog materijala iz višeg u niže predjele zbog zaleđenog tla Odronjavanje – rušenje stijene koja se nađe na mekanoj podlozi Urušavanje – Urušavanje stjenovite mase sa strmca MARINSKI I JEZERSKI PROCESI I OBLICI Obala – uzak pojas kopna koji graniči sa morem ili jezerom nastao djelovanjem valova Abrazija – razorno djelovanje valova Abrazijski oblici Klif ili strmac – strma obala koja se uzdiže iznad razine mora Valne potkapine – polukružne udubine na obali Abrazijska ravan ili terasa – blaga kosina ispod novonastalog klifa Ostjenjaci – stjenoviti dijelovi koji strše iznad razine mora Žal – prostrane doline nastale taloženjem abradiranog materijala Akumulacijski oblici Pješčani sprudovi – nastaju taloženjem razorenog materijala i pijeska duž obale Pregrada ili bar – sprudovi dugi nekoliko tisuća kilometara Lagune – nastaju kad pješčani sprudovi zatvore dio plitkog mora Zaljevi ili limani – sprudovi na jednom kraju povezani s rtovima kraj obale Strelka – sprudovi jednim krajem povezani sa poluotokom Primošten ili tombolo – otok spojen s kopnom nanosima abradiranog materijala Vrste obala Abrazijske obale .nastale djelovanjem više različitih čimbenika .

kamenite i glinene. ispod 6°C) Deflacija – proces raznošenja sitnih čestica u smjeru puhanja vjetra .GLACIJALNI RELJEF Glacijali – hladnija geološka razdoblja Zrnati led ili firna – led nastao smrzavanjem kapljica vode Ledenjački led – kompaktna ledena masa nastala iz firna Ledenjaci – ledeni tokovi koji se kreću Ledeni pokrovi – akumulirane mase leda Cirk ili karnica – polukružna udubina nastala djelovanjem snijega i leda Til – rastrošeni ledeni materijal Egzarazija – trošenje podloge djelovanjem leda Ledenjačke doline ili valovi – doline nastale radom i preoblikovanjem ledenjaka Morene – nakupine materijala koje nosi ledenjak Ozar ili eskrer – izdužene visine Drumlini – eliptični brežuljci Komčići – zaobljene uzvisine Kam – kupolasta nakupina tila Strije – udubine na ledu koje je udubio kamen što ga nosi Periglacijalni procesi i oblici .područja na Zemlji koja na godinu primaju manje od 250mm padalina i koja imaju veću količinu isparavanja od količine vode koju primaju Polupustinje .na područjima gdje je srednja godišnja temperatura niža od 0°C Stalno zamrznuto tlo ili permafrost Tečenje zemljišta ili gelisoflukcija – pojava koja se javlja kada se za vrijeme ljetnih mjeseci otopi gornji sloj površine te materijal počinje kliziti niz padinu Pingo – brežuljak nastao smrzavanjem vode u tlu ispod njega EOLSKI PROCESI I OBLICI Pustinje . šljunkovite. iznad 6°C) i hladne (pojedine srednje mjesečne temp.područja uz pustinje koja primaju između 250 i 500mm padalina Dezertifikacija – proces sve češćeg nastajanja pustinja Vrste pustinja: Suptropske – geografski položaj Obalne – hladne morske struje Pustinje u kišnoj sjeni – reljefna izoliranost Unutarnje – kontinentalnost Prema materijalu: pješčane. Prema termičkom režimu: tople (sve srednje mjesečne temp.

stalagmiti (dole).Ponikve – ljevkaste udubine.Škrape – najmanji krški oblici žljebastog oblika .Zaravni u kršu – gospodarski jako važne i korisne .Jame – okomite udubine nastale proširivanjem pukotina .Korazija – proces razaranja podloge česticama nošenim deflacijom Eolski oblici Gur – gljivoliki ostjenjak koji je u sredini istanjen Dine ili sipine – uzvisine nastale taloženjem pijeska KRŠKI RELJEFNI OBLICI Razlikujemo krš tropskih krajeva i krš umjerenih širina Podzemni krški oblici .Uvale u kršu – veće duguljaste udubine u kršu . žljebaste udubine .nastaju u dubljim dijelovima kršnog područja zbog poniranja vode .Zavale polja u kršu – najveći krški oblici . stalagnati (povezani) Površinski krški oblici .Kamenice – plitke. širine i dubine do nekoliko stotina metara .nastaju procesom korozije karbonatnih stijena na Zemljinoj površini .Špilje ili pećine – udubine koje su se razvile vodoravno .Kaverne – zatvorene šupljine u krškom području .Špiljski nakit: stalaktiti (gore).Speleologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih krških oblika .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful