P. 1
Novac i Povijesni Razvoj Novca

Novac i Povijesni Razvoj Novca

|Views: 3,459|Likes:
Published by Petra Grabovac

More info:

Published by: Petra Grabovac on Mar 22, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/26/2013

pdf

text

original

Novac i razvoj novca Seminarski rad

SADRŽAJ

UVOD 1. Pojam i nastanak novca 1.1. Faze razvoja novca kroz povijest 2. Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti 3. Novac u funkciji prometnog sredstva
4.

4 5 6 6 7 8 9 10 10 11 13 13 13 14 15 15 16 16

Novac u funkciji blaga

5. Novac u funkciji platežnog sredstva 6. Novčani opticaj 6..1 Pojam novčanog opticaja
7. Robni I simbolički novac

8. Valuta,važenje
8.1. Valutni sistemi 8.2. Valutni sistemi metalizma 8.3. Valutni sistem bimetalizma 8.4. Valutni sistem monometalizma 8.5. Sistemi emisija I pokrića novčanica 8.6. Savremeni novčani sistem

8.7.Kreditni novac 9. Pojam I struktura monetarnih agregata

2

nastala na određenom stupnju društvenog razvoja. Međutim. ali je novac i kulturna pojava nastala iz određenih čovjekovih potreba. sam po sebi bezvrijedan.ZAKLJUČAK Popis literature i tablicUvod Šta je to što jedan komad papira. počelo je stvaranje onog što u današnje vrijeme predstavlja novac. usluga ili drugog. Novac je društvena pojava. kao što nastaju i umjetnička djela kojima sam čovjek daje određeno značenje. novac nije ni više ni manje nego upravo ono što je . sociolozima…) postavlja pitanje: Što je zapravo novac? Odgovore obično započinju iznoseći zaista suptilne. Novac se proteže kroz naše živote kao smisao življenja i rada. zapamte i onda zaborave. Ovim seminarskim radom pokušao sam obraditi sve dosadašnje spoznaje o novcu. a neki drugi komad papira iste veličine nema nikakvu vrijednost? Često se stručnjacima iz ovog područja (ekonomistima.ono što se obično daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba. Od prapočetaka evolucije ljudskog roda i od trenutka kad je čovjek shvatio da za nešto što posjeduje može posjedovati nešto drugo osjećajući potrebu za tim. čini korisnim i upotrebljivim sredstvom razmjene. povijesni razvoj te sadašnja obilježja. rafinirane definicije koje se pomno zapišu. iako mnogi tvrde da nije sve u materijalnom on je presudan činilac za svaku ekonomsku aktivnost tako da je suvremena tržišna ekonomija nezamisliva bez novca. 3 .

. S tim u vezi ona proučava komponente novčane mase i širih monetarnih agregata i uzroke promjena njihove veličine. Pojam i nastanak novca Sam naziv novca potiče od latinske reči “pecunia” koja označava bogatstvo.1973. 4 . Primitivni oblici novca: Krzno.n.I.n.1 1.str. Kamenje (otok Yap.e. bakar. u primitivnim zajednicama stočarskih naroda stoka se upotrebljavala kao sredstvo razmjene.15 2 Detaljan opis korištenja kamenja kao sredstava plačanja plemena Yap nalazimo u knjizi Paula Taborija.str.2001. bavi se prvenstveno novcem kao sredstvom razmjene. srebro. Riža (u nekim državama SAD-a čak do XIX stoljeća). Zaista.g. wampumi: u nekim državama SAD-a do XVII stoljeća). Fakultet ekonomije i turizma „Dr.p. Šokman. Korjen riječi potiče od riječi “pecus” što znači stoka.Pojam monetarne politike Monetarna politika. Neka nomadska plemena su u tu svrhu upotrebljavala kožu.Zagreb. Mijo Mirković“. pa stoga i regulacija količine novca u opticaju koja je u funkciji ostvarivanja tih ciljeva.200 g. „Povijest ljudske gluposti“ Naprijed.30-31. U istoriji su zabilježeni raznovrsni i veoma interesantni predmeti koji su služili kao sredstvo razmjene.e . Perišin. U žarištu njena interesa su pitanja novčane stabilnosti i odraz novčanih kretanja na gospodarski razvitak i opštu privrednu stabilnost.. Školjke (kauri: u Kini od 1500. zlato). g. pa u centar pozornosti stavlja novac kao cirkulišejuću kupovnu moć. Duhan (u nekim državama SAD-a čak do XIX stoljeća).A. Stoka. Komadi metala (željezo. Lovrinović:“Monetarna politika“. a kasnije i novac. nekada Pelew)2 1 I.

Naprotiv. Nastanak novca je bio objektivno uslovljen potrebama razmjene. a sam način života koji ih je neprekidno dovodio u dodir sa drugim zajednicama. pa su je svi stanovnici rado prihvaćali kao opšte sredstvo razmjene. čijom se pojavom te teškoće uspijevaju prevazići. školjke. takve kao što su stoka. U početku se kao novac najčešće prihvaćala stoka jer je bila lako pokretljiva i jer je za njom postojala velika potreba (hrana i upotreba u poljoprivredi). Ulogu novca. što inače nije slučaj sa drugim robama. U razmatranju istorijskog razvoja prometne vrijednosti rečeno je da novčani oblik vrijednosti predstavlja njen najrazvijeniji oblik. žito. Poznate su prirodne osobine zlata koje ga čine pogodnim za ulogu novca. To znači da razmjena daje zlatu ulogu novca. prelazi i novčani oblik na robe koje su po prirodi pogodne za društvenu funkciju opšteg ekvivalenta. novčani oblik vrijednosti počeli su razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna. pri čemu tu svoju vrijednost dobiva u procesu materijalne proizvodnje. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni ustupiti svoje proizvode jer znaju da će za nju uspjeti nabaviti ono što im je potrebno.Proces razvoja različitih oblika razmjene robe predstavlja proces nastanka novca. U onoj mjeri u kojoj razmjena prelazi lokalne granice. te se jednostavno mogla otuđiti. Teškoće u razmjeni dovele su do otkrića novca. ali mu ona ne daje vrijednost. imale su prilično dugo najvažnije robe. 5 . zbog toga što je stvar od vrijednosti. odnosno na plemenite metale. Novčani oblik razmjene javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena. zlato i može funkcionisati kao novac. Naime. kao i druge robe. u kojoj sve druge robe mogu naći "srodnu dušu". a da pri tome zadrži sva svoja kemijska svojstva. Međutim. a društvena podjela rada raširena. upućivao ih je na razmjenu. odnosno izraziti svoju vrijednost. zlato u malim količinama ima veliku vrijednost. zlato i srebro. predmeti od kože. jednostavno se može dijeliti na manje dijelove i ponovo spajati. odnosno monopol u vršenju funkcije opšteg ekvivalenta. U stvari. razmjena je pokazala da je zlato najpogodnija roba od vrijednosti. itd. Proces nastanka novca je bio veoma dug ekonomski proces. Paralelno sa razvojem procesa razmjene razvijala se i prometna vrijednost.

1. Funkcije novca kao mjere vrijednosti i 1.. 3 I.“Ekonomija“.131. str.2003. U današnje vrijeme imamo novac u vidu bankarskog novca tj.Dalmatina d. Papirni novac ima niz prednosti u odnosu na metalni zbog njegove jeftinije proizvodnje i jednostavnijeg vršenja finansijskih transakcija te se lako prenose i skladište. Sve do 19.Postoje pet funkcija novca: novac u funkciji mjere vrijednosti. Te faze su: • • • • faze trampe faza robnog novca faza bankarskog novca faza modernog načina finansijskih transakcija Trampa je najstariji oblik trgovine koji se sastoji u razmjeni roba za robu.g.3 Razvoj robnog novca omogućio je stvaranje papirnog novca koji nije sam sebi svrha već služi kao sredstvo razmjene i plaćanja. Vuković. vijeka roba kao novac iskazivala je svoju protuvrijednost u metalima kao što su zlato i srebro i taj metalni novac imao je svoju realnu vrijednost na tržištu. novac u funkciji prometnog sredstva. funkciji platežnog sredstva i novac u funkciji svjetskog novca. novac u funkciji sredstava za zgrtanje blaga.Faze razvoja novca kroz istoriju Novac kao sredstvo razmjene i plaćanja prošao je nekoliko faza u istoriji ljudskog roda.o. Robni novac kao sredstvo razmjene u ljudskoj istoriji pojavio se u obliku raznih stvari kao produkta ljudskog rada gdje pojedine robe služe kao novac I svaka od tih roba imasvoje prednosti I nedostatke. novac u prometnog sredstva predstavljaju dvije osnovne funkcije novca. čekova koji imaju pokriće (vučeni čekovi) u fondovima položenim u bankama ili drugim finansijskim institucijama..o. Moderni bankarski sistem omogućuje sinergiju svih vrsta računa gdje je elektronski sistem plaćanja postao temeljni način savremenog plaćanja. 6 .

3. Na taj način novac. kvalitetno jednake i kvantitativno uporedive. preko zlata). prvobitna razmjena imala je oblik trampe. Novac u funkciji mjere vrijednosti ne mora biti realno (fizički) prisutan. Izražavajući svoju vrijednost preko jedne jedine robe (na primjer. Bilo bi pogrešno izvesti zaključak da robe postaju međusobno uporedive i mjerljive tek preko novca. koja za njega nema upotrebnu vrijednost. sve robe mjere ili izražavaju svoju vrijednost u novčanoj robi. Novac u funkciji mjere vrijednosti nije ništa drugo nego prometna vreijdnost koja pokazuje koliko se za neku robu može dobiti novčane robe (na primjer zlata). {to upućuje na mogućnost razmjene roba za novac. odnosno zbog toga što je u njima materijalizovan apstrakni ljudski rad. morao je naće proizvodača druge robe (R2) i tako u međusobnoj razmjeni pribaviti upotrebnu vrijednost koja može zadovoljiti njegovu potrebu. izrazi njihovu vrijednost. kao specifična roba u ulozi ekvivalenta. odnosno novac može poslužiti kao posrednik 7 . one su međusobno uporedive. odnosno zlato. jer se vrijednost bilo koje robe može izmjeriti ili izraziti u zamišljenoj količini novčane robe zlata. U takvim okolnostima proizvođač jedne robe (R1).2. postaje novac. funkcioniše kao opšta mjera vrijednosti ili izraz vrijednosti. Upravo zbog toga što su robe kao vrijednosti proizvodi ljudskog rada.Novac u funkciji prometnog sredstva Budući da se novac nije javio kada i razmjena roba. sve robe postaju (iako to praktično nisu) jednoimene veličine. i tek ovom funkcijom. neposredne razmjene robe za robu (R1-R2). Pojavom novca.Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti Prva i osnovna funkcija novca sastoji se u tome da robama u razmjeni izmjeri.

Prva metamorfoza robe. ili će dobiti više ili manje novca. Međutim.Imajući u vidu samu prirodu novca kao opšteg ekvivalenta može se reći da je akt kupovine lakši od akta prodaje. ili završnu metamorfozu robe čini kupovina. Ukoliko se proces društvene proizvodnje nesmetano odvija i proizvodi zadovoljavajuća količina robe.njihove razmjene. dok sa stanovišta vlasnika novca riječ je o kupovini (R1←N). Zbog toga je metamorfoza jedne robe povezana sa nizom metamorfoza drugih roba. Akt prodaje nosi u sebi niz neizvjesnosti koje prodavaca mogu dovesti u neželjenu poziciju. a ovaj skup robnih metamorfoza čini robni promet. da bi se vrijednost roba mogla zaista ostvariti u novcu. kako bi se idealan izraz vrijednosti pretvorio u stvarni. Ako roba prodavaca i uspije privuči novac.. u kojoj je materijalizovana ista količina rada kao i u njegovoj proizvedenoj robi. akt prodaje je uvjek dvostran proces. a s druge strane omogućava kupovinu druge robe. Prodavaču nije svejedno da li će za svoju robu dobiti upravo onoliko novčane robe. radi se o prodaji robe (R1→N). S tim u vezi. jednu robnu vrstu proizvodi više robnih proizvođača. funkcija novca kao prometnog sredstva. ostaje pitanje koji je to iznos novca. Gledano sa stanovišta vlasnika robe. Zahvaljujući društvenoj podjeli rada. Odstupanja naviše i naniže ne moraju biti posljedica nepoklapanja individualnih uslova proizvodnje sa prosjećnim. kao sredstvo robnog prometa. društvenim. U ovom slučaju novac predstavlja. pa je prva metamorfoza pretvaranje robe u novac istovremeno i završna metamorfoza neke druge robne vrste. pretvaranje robe u novac (R1→N) predstavlja prodaju robe. novac uvijek predstavlja već ostvarene robne cijene prodatih roba. s jedne strane. Novac u ovoj funkciji mora biti realno prisutan. gotovo se nikada ne može raspolagati pouzdanom informacijom da li je te robne vrste proizvedeno upravo onoliko koliko je u tom trenutku određenom društvu i potrebno. Drugu. Tako iz funkcije novca kao mjere vrijednosti logično proistiće njegova druga funkcija. Ovo pretvaranje robe u novac i novca u robu Marks naziva metamorfozom robe. prodatu robu. prodaja nije istovremeno i kupovina. 8 . onda će kupci jednostavno doći do proizvoda koji su im potrebni. akt pretvaranja novca u robu (N→R2). Teškoće u prodaji određene robe mogu biti uslovljene pojavom slične vrste proizvoda koji ovu sasvim ili djelimično potiskuje sa tržišta. Ukoliko se proces razmjene promatra isključivo s jednog aspekta. odnosno njeno pretvaranje iz novčanog oblika u robni.

može od prometa oduzeti samo onoliko novca koliko mu prije tog isporuči roba. Ukoliko se više proizvede. 9 . u blago. Zakljućivanjem prve metamorfoze. u uslovima robne privrede. Budući da je novac opšti ekvivalent. kao kupovno sredstvo. više će moći i prodati. uslovljavaju funkciju novca kao blaga. da se dobijeni novac zadrži. pretvarajući se u novac kao blago. i kada se na novcu ne može vidjeti što se u njega pretvorilo. to se sve prodaje i kupuje. itd.Novac u funkciji blaga (tezauracijski novac) Roba se prodaje ne da bi se za dobijeni novac kupila druga roba već jednostavno da bi se robni oblik pretvorio u novčani. a što manjeg kupovanja. jer se može pretvoriti u svaku robu i biti predstavnik neograničenog materijalnog bogatstva. Tada. štednji stanovništva. a prodavač u zgrtača blaga. Kako se u novcu briše svaka kvalitativna razlika između roba koje su se u njega pretvorile. akumulacijskim fondovima (za proširenje proizvodnje). Zgrtač blaga. o amortizacijskim fondovima (za nadoknadu utrošenih sredstava za rad). Cijela filozofija ponašanja zgrtača blaga ili škrtice svodi se na težnju što većeg prodavanja.Tko želi raspolagati novcem kao blagom mora ga izvuči iz prometa roba i spriječiti da se kao kupovno sredstvo pretvori u drugu robu. Kako roba nestaje u momentu pretvaranja u novac. on je sa te kvalitativne strane bezgraničan. Raspolaganje novcem omogućuje da društvena moć postane privatna moć pojedinaca. on je kvantitativno ograničen utoliko što se može pretvoriti u ograničenu količinu robe. pretvarajući se u tezauracijski novac.4. kao svaka stvarna novčana suma. S druge strane. Riječ je prije svega. Nagon kod ljudi za zgrtanjem blaga priroda nije ograničila. novac prestaje djelovati kao sredstvo prometa. Samo djelovanje materijalne proizvodnje. rezervnim fondovima (za otklanjanje nepovoljnih ekonomskih kretanja). tako on sa svoje strane briše i brojne druge razlike. međutim. odnosno akumuliranje novca. novac napušta funkciju prometnog sredstva. kada se promet robe završi prvom metamorfozom (R1-N) i kada takav promet postane sebi svrha. Zgrtač blaga se svjesno odriče trošenja a time i uživanja koja mu to trošenje može prušiti.

sve dok ne dođe rok plaćanja ranije kupljene robe R2.. Proizvođač prije nego što proizvede i proda svoj proizvod i dođe do novca. R1 izvršava prvu metamorfozu. Prema tome. u funkciji blaga mora biti realno prisutan.Novac. Proizvodnja različitih robnih vrsta vezana je za određeno doba godine (žetva. nalazi se u tom trenutku u funkciji platežnog sredstva ili sredstva plaćanja. postaje povjeriocem.na kredit”. kada taj novac ponovo ulazi u promet. a dobijeni novac povlači iz prometa i pretvara. Zbog toga se odlučuje obaviti kupovinu bez novca. . kretanje robe od prodavaca prema kupcima ne uslovljava istovremeno_i obrnuto kretanje novčane robe od kupaca k prodavačima (kao što je to slučaj kad je novac u funkciji prometnog sredstva). berba i slično). Naime. ima potrebu za kupovinom raznih vrsta drugih proizvoda koji omogučavaju njegovu proizvodnju. 5. Novac koji dužnik (kupac). 10 . Očito. a drugi postaje dužnikom. isplačuje povjeriocu (prodavcu) za ranije preuzetu robu. To se odnosi kako na posjedovanje zlatnika (kovanog novca) tako i na posjedovanje zlatnih i srebrnih predmeta. ga privremeno u blago. odnosno isporuke (prodaje) robe nema stvarnog prisustva novca. Tek poslije određenog vremena dolazi i do ovog kretanja. Pri tom on raspolaže novcem (ili pak dovoljnom sumom novca) jer svoj proizvod još nije proizveo niti prodao. pri čemu prvi. prodajući robu bez istovremenog dobijanja novca. Tek kad proizvede svoju robu. poslije isteka ugovorenog roka. tako što kupac plaća prodavaču cijenu ranije preuzete robe. inače nema nikakvog zgrtanja blaga. radi se o kreditnom odnosu između prodavaca i kupca. u momentu sklapanja kupoprodajnog ugovora i preuzimanja (kupovine).Novac u funkciji platežnog sredstva Razvijanjem robnog prometa stvaraju se uslovi koji omogućavaju vremensko razdvajanje otuđivanja robe od naplate njene cijene od kupca.

Kako je čitav proces započeo drugom metamorfozom u okviru koje se ekvivalenti novac i roba ne pojavljuju istovrememo na oba pola te transformacije. je činjenica da je kupovanje prije plaćanja rezultat pomanjkanja u novčanim sredstvima kod kupca (uzroci ovome mogu biti različiti). novac faktički kreće u promet i ima funkciju platežnog sredstva. robe R2. Kada dođe rok plaćanja. Novac mora preko cijene djelovati kao mjera vrijednosti robe koju kupac kupuje (odnosno prodavač prodaje). već i za robe koje se neprekidno proizvode u toku cijele godine. Iz ovoga proizilazi da novac može obavljati funkciju platežnog sredstva ukoliko su razvijene njegove prethodno razmatrane funkcije. U savremenim uslovima djelovanja robne proizvodnje. Pri tom cilj prodaje ove robe R1 jeste doći do sume novca (ili vrijednosnog lika robe) u obliku blaga iz kojeg će kupac isplatiti dug ranije kupljene robe na kredit. Novac trenutno izražava vrijednost jedne robe. novac zaista prelazi iz ruke kupca u ruke prodavaca i u tom trenutku. Izvor toga novca kojim kupac izmiruje svoju obavezu potiče kako je pokazano iz u međuvremenu prodate njegove robe R1. obavljaju plačanje. da bi se njime isplatila roba kupljena na kredit. razvojem robne proizvodnje. ne otuđuje vrijednost već je prima samo u drugom obliku. odnosno da bi se novac mogao naći u funkciji platežnog sredstva. Zatim. Ugovorena cijena robe R2 mjeri kupčevu obavezu. U ovom slučaju otuđivanje novca je otuđivanje vrijednosti. Kod funkcije novca kao platežnog sredstva. Kod funkcije novca kao sredstva prometa cilj prodaje je bila kupovina druge robe. tj. odnosno kupovine robe na kredit. Svaki sudionik u razmjeni. novac tek naknadno po završenom prometu robe ulazi u promet kao sredstvo plaćanja. berba i slično). odnosno sumu novca koju duguje za isplatu u ugovorenom roku. Napokon. egzistencija kreditnih odnosa između ekonomskih subjekata nije vezana prije svega i isključivo za proizvodnju robe u određeno doba godine (žetva. Novac se mora nagomilati kao blago. robnom ili novčanom. novac taktički nalazi u funkciji mjere vrijednosti. potrebno je djelovanje novca kao prometnog sredstva jer je razvijeni akt prodaje i kupovine pretpostavka mogućnosti prodaje. Ono što u tome nije sporno. to se pri određivanju cijene robe R2 zamišljenom količinom novca. U funkciji prometnog sredstva pojava novca kao posrednika u razmjeni je trenutna ili kratkotrajna. novac u funkciji platežnog sredstva javlja se i van 11 . budući da istovremeno prima ekvivalent.

a u stvari je obrnuto. Novčani opticaj Proces razmjene ljudskog rada otpočinje robom i završava s robom (R1→N→R2). Ostvarujući cijenu. novac djeluje kao platežno sredstvo i ako se njegovo kretanje odvija van robnog prometa. a novac na kupčevoj. odnosno novčanom opticaju. a on sam obrnuto tome. roba prije ili kasnije ispada iz prometa odlazeći u potrošnju. pribave druge upotrebne vrijednosti. porezi i slično) pretvaraju u novčana plaćanja. Tako se naturalna ili robna davanja (rente. taj isti proces isključuje kružni tok novca. 6. Također. Nastojanje proizvođača da razmjenom svojih roba. ne govori o njegovom kružnom toku.1 Pojam novčanog opticaja Takav oblik kretanja koji robni promet nameće novcu te se on stalno udaljava od polazne točke naziva se opticaj novca. Međutim. jer se novac ovom prilikom vraća prometom (prodajom) ne prve. već novoproizvedene količine robe R1.robnog prometa. plaćanje kamate. prelazi iz ruku kupca u ruke prodavca da bi ovaj isti proces ponovio s nekom drugom robom. i slično) spadaju u novac u funkciji sredstva plaćanja. Novac se stalno udaljava od svoje polazne točke. Takvo kretanje je tada nazvano kružnim tokom robe. novac 12 . odnosno njegovom opticaju. i sva druga plaćanja (plaćanje duga po ranije uzetom kreditu. Međutim. Krečući se od prodavaca prema kupcu. pravi je uzrok kretanja novca u robnom prometu. neprekidno se ponavlja isti proces. raznih usluga i drugih nerobnih plaćanja. Sama priroda robnog prometa stvara privid kao da novac pokreće robe. Kada se obavi prodavanje robe (R1→N) radi kupovanja (N→R2). novac se udaljio iz ruke prodavaca R1 i neće mu se više vratiti. Roba je uvek na prodavačevoj strani. novac stalno prenosi robu iz prodavačevih u kupčeve ruke. 6. koje za njih nemaju upotrebnu vrijednost. U tom stalnom kretanju novca. Pri tom. Novcu pripada funkcija prometnog sredstva samo zbog toga {to je on faktički robna vrijednost koja se osamostalila. To što će ponavljanjem ovog procesa prodajom ponovo proizvedene robe R1 prodavač doći do novca.

zbog svojih posebnih svojstava i prednosti. to jest novac kakav danas poznajemo. a zatim i drugog simboličkog novca.4 Naturalni ( odnosno ) robni novac – (stoka. 4 I. koža.. Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Penzatorijski sistem – sistem u kojem je svaki komad metala trebalo vagati.g. odnosno unutrašnje vrijednosti.2001. žito ) funkciju sveopšteg ekvivalenta.žito i sl. a time i razvoja simboličkog metalnog novca.21 13 .str. Šokman. Perišin.) odgovara prilikama u kojima je nastao te je kao odraz tih prilika imao mjesno obilježje. Simbolični novac – novac bez svoje upotrebne.što moderno govoreći znači da se novac najprije posmatra u funkciji transakcijsog sredstva. Mijo Mirković“. Kovanje novca otvara mogućnost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne. -stihijski je produk razvoja proizvodnje i razmjene gdje neke stvari gubeći upotrebnu vrijednost postaju simboli vrijednosti. Robni i simbolični novac Opšte je poznato da je temeljna funkcija novca da služi kao sredstvo prometa i plaćanja dakle kao sredstvo razmjene.A. 7.neprekidno obitava u prometnoj oblasti. tj. a čija je vrijednost zakonski određena. sredstva za nabavku druge robe Zlato je oblik robnog novca koji je. omogučujući stalno iznova promjenu oblika vrijednosti roba koje ulaze u promet na mjesto onih koje su iz njega izašle. oduzeo drugim oblicima robnog novca ( stoka. Lovrinović:“Monetarna politika“.I. a zatim kao konzervirana kupovna moć (štednja odnosno kao imovina u najlikvidnijem obliku.

odnosno valuta. Radi rizičnosti nošenja većih količina novca s jednog tržišta na drugo. Valuta. Njihova pojava. Valuta je. pojavljuju se u obliku različitih cirkulacijskih papira – doznake i obveznice ( mjenice. čekovi. Metalni novac 14 . posebice u zlatnom standardu. u smislu važenja. zamjenjuju novac i daju pravo imaocu na određenu količinu kurentnog novca ili zlata. bile su naplative po viđenju. Oni se pojavljuju. a glasile su na okrugle svote. zlatni novac kod banaka koje bi im pri tom izdavale potvrde na prmljeni novac koje su glasile na donosioca. posljedica je razvoja i stanja novčanog prometa. ). dok se posebno pojam valute upotrebljava još za oznaku strane novčane jedinice ( strani efektivni novac ) i. najkraće rečeno. važenje Važenje. skup je zakonskih propisa koji regulišu novčani sistem jedne države. trgovci su deponovali svoj punovrijedni. 8. predstavlja jedan od najranijih novčanih supstituta u metalističkom novčanom sistemu.Novčani surogati / fakultativni novac Novčani surogati ili zamjenici novca. itd. od države uređeni novčani sistem jedne države. zbog neelastičnosti novčanog sistema. Pojam važenje u savremenoj se literaturi sve više upotrebljava u znatno užem smislu riječi. dakle. Banknota. s jedne strane. i to prvenstveno u smislu povezanosti osnovne zakonske novčane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom. pored ostalog. te zbog nesređenosti valutnih sistema i nesigurnosti prenošenja s druge strane.

pa se prilikom svakog plaćanja morala vagati količina dotičnog metala. Razlog zašto su ljudi u različitim društvima prihvaćali zlato kao svjetski univerzalno sredstvo razmjene treba tražiti u prirodnim osobinama koje ono ima. Te robe su bili plemeniti metali. Zato se prilikom kovanja zlatnog novca uvijek zlatu dodavao neki tvrđi. provjeravati kvalitet i finoća metala itd. a nije 15 . Zato su se u praksi počeli pojavljivati komadi metala na kojima su bili utisnuti žigovi koji su označavali količinu. Zbog falsifikovanja novca novčana jedinica se počela osamostaljivati od novčane materije. Tako imamo izraz funta koja označava određenu težinu metala (1 funta=453. Kao što vidimo i ovaj novi novčani oblik je rezultat razvoja i potreba robnog prometa. najčešće bakra. Pri tome odnos između zlata i neplemenitog metala bio je tačno utvrđivan. Kasnije se u većini zemalja zakonom određuje koliko zlata mora sadržavati svaka novčana jedinica.U nekim društvima. ali i druge vrste korisnih proizvoda. pa se tako kovao novac i primao u prometu sa velikom sigurnošću i povjerenjem. Na ovaj način se za male količine zlata mogu mijenjati i relativno značajne količine drugih roba. i male količine zlata u prometu predstavljaju veliku vrijednost. Zbog toga su i minimalne količine ovog plemenitog metala veoma vrijedne. Najstariji način plaćanja metalnim novcem naziva se pensatorijsko plaćanje. Ovaj način plaćanja je u svakodnevnoj praksi nailazio na prilične teškoće jer se prilikom svakog plaćanja moralo vršiti mjerenje. Tako imamo danas dva tipa ćistoće zlata: francuski tip koji se sastoji od 900 tisućitih dijelova zlata i 100 tisućitih dijelova bakra i engleski tip koji se sastoji od 11/12 zlata i 1/12 bakra. a kasnije je taj odnos i tipiziran. On se sastojao u tome što su sami metali bili novac.592 grama). neplemeniti metal. Do zlata je veoma teško doći jer su njegove zalihe u usporedbi sa drugim vrstama metala veoma male i teško se otkrivaju. novac su bili predmeti od određenih vrsta metala. U prometu se koristila jedna “funta” ili jedna “rublja’’ kao sredstvo razmjene. finoću i slično. Vremenom se ova funkcija počela vezivati za robe koje su po svojim prirodnim karakteristikama bile pogodne da služe kao opšte sredstvo razmjene. jer je poznato da je zlato mekano i lako savitljivo. Razumljivo je da se novac nije mogao kovati od čistog zlata. Prvo. ali se i unutar njih zlato izdvojilo kao najpogodnije za obavljanje ove funkcije.

a novčanica. Tako se od pensatorijskog prešlo na numeričko plaćanje. a svodi se na to: kad pada kurs inostrane valute ne isplati se više prodati devize na domaćem tržištu. kad kurs dođe na izvoznu tačku zlata. već ih je bolje unovčiti u inostranstvu u zlato i zlato uvesti u zemlju. Priliv i odliv zlata regulisao je količinu novca u opticaju održavajući njegov nivo u granicama tzv.1. Automatizmu zlata. sav se uvoz isplati plaćati zlatom. Tačka izvoza zlata je takva razina deviznog kursa kod koje se isplati plaćanje izvozom zlata. za privatni račun ). ekonomske snage ( tržišni zakoni ) određuju količinu novca u cirkulaciji. mjenica i sl. Zlatnih tačaka. U uvjetima zlatne valute. Zlatne su tačke: tačka izvoza zlata ( gornja tačka ) i tačka uvoza zlata ( donja zlatna tačka ). Stari metalistički novčani sistemi zasnivali su se na tzv. Slobodne monetizacije i demonetizacije zlata slobode uvoza i izvoza zlata zamjenjivosti novčanica kod emisione banke dovodio do automatskog regulisanja novčanog opticaja. U sistemu zlatne valute. Novac je imao svoju supstančanu vrijednost. on je bio zlatni novac.provjeravan više njezinstvaran sadržaj.Valutni sistemi plurimetalizam Valutni (novčani) sistemi: sistem paralelne valute sistem dvojne (alternativne) valute sistem srebrne valute Monometalizam sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju (čisti zlatni standard) sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza bimetalizam 16 . i obratno. Tačka uvoza zlata obrnut je slučaj. Bili su njegov surogat – zamjenik zlata u pravom smislu riječi. koji je u uvjetima: slobodnog kovanja novca ( zlata u novac. 8. tj.

te u prometu postoje i ravnopravno cirkulišeju dvije vrste novca – zlatni i srebrni novac.Valutni ( novčani ) sistemi metalizma Bimetalistički sistemi: paralelna valuta dvojna valuta Monometalistički sistemi: srebrna ili zlatna valuta zlatni standard ili zlatna valuta zlatna valuta sa zlatom u opticaju valuta na bazi zlatnih poluga valuta na bazi zlatnih deviza 8. 17 . ali se među njima uspostavlja određen zakonski odnos.3. kuje se iz oba valutna materijala: zlata i srebra. Dvojna valuta – kod sistema dvojne valute novac se također koje iz obaju vautnih materijala. novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja..sistem papirne valute 8.2. Valutni sistem bimetalizma Paralelna valuta – kod nje.

Fakultet ekonomije i turizma „Dr. I na taj je način emigriralo zlato iz zemlje. postojalo je zlato u bimetalističkim državama bolji novac ili zapravo roba. a zlato je koncentrisano kod centralne emisione ustanove.Grešamov zakon 5– zbog pojeftinjenja srebra na svjetskom tržištu..str. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza – opticaj novčanica se zasniva na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na neku značajnu svjetsku valutu. premda ona formalno nije zasnovana na zlatu. kojim je lošiji novac ( srebro ) tjerao iz prometa bolji novac. koje služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja.I. Razilaženje nominalne i stvarne vrijednosti. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga – u njemu ne cirkuliše zlato. Lovrinović:“Monetarna politika“. do kojegaje dolazilo zbog trošenja zlatne monete.g. 18 . Šokman. Grešamov zakon.4.2001. pa je stupao u djelovanje tzv. bio je sistem u kojemu se u opticaju kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja upotrebljavao zlatni novac. jer nisu imale dovoljno zlata. 8.Valutni sistemi monometalizma – zlatni standardi Sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju. nije bilo bitno. već na osnovi njega izdate novčanice. jer svatko ima pravo donijeti zlato i tražiti od emisione ustanove da mu iskuje novac. Tu vrstu valutnog sistema najprije su uvele neke zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novčani sistem ni kao sistem sa zlatom u opticaju ni kao sistem na bazi zlatnih poluga.A.32. Mijo Mirković“. 5 I. a srebro je preuzimalo gotovo isključivu ulogu valutnog novca. Perišin. Nominala svakog komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vijednosti.

Novčanica se pretvorila u čisti papirnati novac. 8. koje smatra da sve novčanice u opticaju ne moraju imati potpuno pokriće u zlatu. Mijo Mirković“. Sistemi emisije i pokrića novčanica engleski sistem kontingentiranja – 100 %-tno pokriće u zlatu. mišljenje je da sve novčanice ( banknote ) u opticaju moraju imati potpuno pokriće u zlatu osim određenog iznosa koji se unaprijed određuje zakonom. Lovrinović:“Monetarna politika“. odnosno zlatu. Perišin. Prema tome. ako su papirna platežna sredstva u prometu valutni novac i ako se njima obavljaju neograničena plaćanja. papirna valuta postoji tada. osim određenog kontigenta koji može biti nepokriven. Fakultet ekonomije i turizma „Dr. dolazi do rasta cijena. Savremeni novčani sistem – papirna valuta Papirna valuta – novčanica emisione banke koja nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti. Banking school. Šokman. te primaoci nemaju nikakvo pravo ni materijalnu mogućnost tražiti zamjenu. Ako je u opticaju previše novca. već i u dobrim kratkoročnim mjenicama.5.21 19 . Papirna novčanica uvijek je samo znak novca koji se prema novcu u zlatu nalazi u određenom odnosu.2001.str.A.6.6 6 I. Sistem kvotnog ili procentnog pokrića Sistem indirektnog kontigentiranja 8.Currency theory. mišljenje potpuno suprotno Currency theory.g.. nije vezan uz zlatnu rezervu i fluktuacije u kretanju cijeni zlata. Francuski sistem maksimiranja novčanog opticaja – zakonodavac određuje samo gornju granicu novčanog opticaja. porasta uvoza robe i odliva zlata iz zemlje čime se po logici zlatnog standarda automatski reguliše visina cijena i potrebna količina novca u opticaju.I.

a sve manje se vraćaju depozitaru radi podizanja gotovog novca.7. Početak izdavanja novčanica nalazimo u praksi londonskih zlatara koji su uživali veliko povjerenje javnosti. te gubi od svoje materijalne vrijednosti. tj. Zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. Ona se 20 . Zlatari su sve više imali računa da onima kojima deponiraju novac plaćaju izvjesnu naknadu jer su od onih kojima su izdavali certifikate bez deponiranog novca naplaćivali kamatu. Praksa je pokazala da je to neracionalno pa su počeli izdavati ove certifikate i onima koji nisu položili u depozit gotov novac. ali su im zato naplaćivali izvjestan procent od vrijednosti certifikata. Zato su se pojavile obveznice koje su glasile na iznos gotovog novca i koje su se odmah mogle zamijeniti za gotov novac. Ove priznanice poznate su u istoriji pod imenom certifikati. Kovani novac se u prometu troši.Novčanice Sa razvojem trgovine pojavljuju se problemi prenosa gotovog novca sa jednog mjesta na drugo. već jedan od novčanih surogata ili zamjenika novca. Ove obveznice su se sve više počele primati u prometu pa su se tako pojavile prve novčanice.Kreditni novac Novčanica – u prethodnim valutnim sistemima nije papirni novac. Ove potvrde davale su pravo njihovom imaocu da od zlatara podigne iznos na koji priznanica glasi. Kod njih su pojedinci polagali gotov novac i od njih dobijali priznanice na položene sume. S vremenom je i država počela izdavati potvrde na sebe te time dobila mogućnost zamjene i uštede zlata. haba. Tako je kovani novac sve više ležao u kasama zlatara. To je vreme osnivanja prvih emisionih banaka. a oni su za to čuvanje naplaćivali izvjesnu naknadu. 8. Sve više su se prilikom plaćanja upotrebljavale ove potvrde umjesto kovanog novca.

Razvojem kreditnog sistema dolazi do toga da zajam ( kredit ) ne treba biti realiziran ( isplaćen ) u novčanicama ili metalnom novcu. odnosno ukupne obveze koje su protuteža njezinim plasmanima. 9. M 4 … Primarni novac – M 0 Primarni novac ( monetarna baza ) predstavljala bi ukupna pasiva bilanse centralne banke u najširem smislu. M 0 novčana masa u užem smislu.pojavljuje kao instrument kredita i pretvara u prometno sredstvo zbog stanja u novčanom opticaju. i to u: primarni novac. pri čemu širina skale od najvišeg do najnižeg stepena likvidnosti zavisi od konkretnih institucionalnih prilika.Tri grupe monetarnih agregata Monetarne agregate. već je dovoljan upis u bankarske knjige. M 3. koji se danas uz određene varijacije (nijanse) koriste u svim razvijenim tržišnim privredama. Depozitni novac – savremeni oblik kreditnog novca. ( gotovina u rukama publike.1. s druge strane. s jedne strane. depoziti po tekućem ili žiro računu ). Na račun zajmotražilac u bankarskim knjigama. Pojam i struktura monetarnih agregata Monetarne agregate mogli bismo definisati kao skup finansijskih instrumenata ( oblika ) istog stepena likvidnosti. pa i od strane MMF-a možemo podjeliti u tri grupe. Do iznosa primarnog novca možemo doći ako iznos ukupne aktive bilanse centralne banke umanjimo za devizne depozite . M 1 novac kao dio (novčane) imovine. tj. a za banku taj će kredit figurirati kao njegovo potraživanje prema zajmotražiocu. 9. i potreba sve većeg privrednog prometa. stepena privredne razvijenosti i dr. depozite države i drugih nefinansijskih komitenata centralne banke i slično. M0=G+R 21 . Na računu zajmotražioca odobreni bankarski kredit figurira kao njegovo potraživanje prema banci.

M3.njegovu evoluciju i odnose u svim segmentima života i rada.M1 novac M1 novčanu masu u užem smislu predstavljaju svi oni instrumenti plaćanja koji služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u neoj zemlji.Tako rad objašnjava i pokušava povezati bit novca u sferi monetarne politike. no od nje se istodobno očekuje aktivna uloga u podsticanju privrednog rasta. odnosno čekova i depozita po viđenju. nego samo pokušati interpretirati već postojeća saznanja ne bi li obradio zadanu temu. Ona je glavni instrument antiinflacijske politike. Nažalost ovdje postoje brojna ograničenja i povratni učinci koji umanjuju njene domete i onemogućavaju efikasno djelovanje transmisijskog 22 . štedne depozite.Tako i seminarski rad ne može iznijeti ništa novo u tom polju. Novac kao dio imovine. Monetarna politika u savremenim ekonomskim sistemima nezaobilazan je instrument regulisanja privrednih kretanja i ostvarivanja određenih ciljeva ekonomske politike. … M2 i M3 novac predstavljaju široko definiranu ponudu. M2. Tako je u današnje vrijeme poznata monetarna politika kao znanstvena disciplina koja proučava novac. uzajamne fondove i slično. a osim monetarne baze i M1 novca uključuju i određena likvidna sredstva ili kvazi novac. Zaključak: Od primitivne ere do današnjeg doba mnogo se vode izlilo u mora dok se u čovjekovoj svijesti razvilo sadašnje stanje koje je postepenim saznanjima stvorilo nauku kao misaonu interpretaciju stanja odnosa u svim aspektima življenja pa je tako i danas poznata nauku o ekonomiji koju su vremenom razvili mnogi lumeni ovoga svijeta šireći nauk i raspravljajući dolazili do novih mogućnosti razvoja kako pojedinca tako i zemalja i cijele planete uopšte. To je skup gotovog novca i depozitnog novca.

2001. 2. recesiju i dužničko-povjerilačku krizu.mehanizma.“Ekonomija“.o. Lovrinović:“Monetarna politika“. odnosno monetarne politike.o. Međutim. Novac je generator ekonomskog razvoja i u odsustvu monetarne politike.Zagreb 2003. potiče inflaciju. LITERATURA: 1.. Vuković. to nipošto ne znači a priori prihvaćanje teze o neutralnosti novca. novčana ekspanzija postiže samo kratkoročne pozitivne učinke na realni dohodak i zaposlenost.A. Perišin. Kao rezultat toga. Oskudnost novca odražava se na pad likvidnosti svih bankarskih i nebankarskih subjekata.I. dok u dugom roku nerijetko ostaje samo neželjeni učinak u vidu viših cijena roba i usluga. Uslijed toga monetarni sektor postaje sve odvojeniji od realnog. 23 . Fakultet ekonomije i turizma „Dr.Dalmatina d. nedovoljna snabdjevenost novcem može postati najznačajniji izvor ekonomskih poremećaja.g. Šokman. I.I.g. Mijo Mirković“.

NN. www.3.hrvatska narodna banka.hr 4.wikipedija. www.hr 24 .hr 5. www.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->