1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAČAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRŽAJ: 1. Mišoliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): štakor selac crni štakor Kućni miš Poljski miš Poljska voluharica Bizamski štakor (krtica) 2. Gospodarske štete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagađivanje hrane, požari, poplave) 3. Bolesti glodavaca značajne za čovjeka i životinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Načini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, biološke, fizikalno-mehaničke, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Općenito o kukcima (entomologija) (podjela, građa, biologija, štete) 7. Komarci, ose, pčele, bumbari (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, uši (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 9. Žohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (općenito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. Štetni utjecaji pesticida i zdravstvena zaštita te prva pomoć

2

GLODAVCI: (MIŠ, ŠTAKOR, VOLUHARICA …) (Biologija i značenje glodavaca i kukaca u zaštiti zdravlja i okoliša) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: • Uništavaju hranu - štetočine • Materijalna dobra • Šire bolesti • Nanose mnoge štete (za jednu noći 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leševa • Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se množe, otporni su na mnoge klimatske i biološke promjene. Glodavce koji su vezani na čovjeka nazivamo komensalni (ko… + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam živi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca – štetočina, najviše nas zanimaju: ŠTAKOR (crni i selac), MIŠ te VOLUHARICA Deratizacija je uništavanje štetnih komensalnih mišolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zaključkom prve međunarodne konferencije o štakoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak štakora u kuće pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladišta. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija ŠTAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potječe iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu područja razvoja kućnog miša. U Europu se useljava (pojavljuje) početkom 18. st. i to u: • Dansku 1716. (Kopenhagen) • Englesku 1728. • Francusku 1750. • Norvešku 1762. • Švedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se širi istočnom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potječu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Međutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kaže da su u starom Egiptu pronađeni mumificirani ostatci štakora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grčkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). Štakori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smeđa ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Veći je od crnog štakora. Dužina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i kraći od tijela Živi blizu vode, naselja, staja, u ruševinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i noću, u gladi agresivan, dobar plivač; živi u čoporu; kopa podzemne hodnike za spremišta hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne životinje, strvine; gladan napada životinje i ljude (djecu).

3

U prirodi su štakori spolno aktivni od ožujka do rujna, a u kućama kroz cijelu godinu. Ženka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godišnje. Mladi su slijepi 14-16 dana, sišu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. Živi 3-7 god. Glasa se cičanjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8ºC. U kući ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s više mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom žive u čoporu, a postoje i pojedinačni, premda rijetki, parovi. Ženke se u čoporu za vrijeme spolnog žara (6 sati) pare sa svim mužjacima (200-600 puta/6h). Mladi mužjaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dužnost čuvara (1-2 god.), tj. stražare na periferiji čopor. Ženka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifičan miris majke i čopora što se očituje njihovim podvlačenjem, osim pod majku, i pod druge štakore u čoporu, što odrasle ne smeta. Što više, čuvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. Često u čoporu nađemo više majki da u gnijezdu doje zajednički podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u čoporu ugine prava majka – njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani štakorsku siročad. Uspjeh pomajke bit će bolji što je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) između njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna napuštaju sisu. Poliovulija (više jajašca u jednom folikulu) je karakteristična za štakoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par može dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus započinje u 3. mjesecu života i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad ženka može koncipirati. U novi estrus ženka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost štakora počinje kad čovjekova prestaje, tj. u sumrak i noću, a na to utječe: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost čovjeka. No, štakor selac je aktivan i danju (nalaz u želucu dnevnih ptica) za razliku od crnog štakora koji danju - slabo vidi - žmiri. Godišnji ritam Štakor selac ljeti uglavnom boravi/živi u polju (preferira: jarak, šipražje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Seleći se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - početak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak započinje u rujnu i završava u studenom. Selidba može biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi štakori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki štakori selci žive stalno vani, obično oko smetlišta i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni štakor u našem podneblju, u pravilu, živi samo u zatvorenim prostorima – tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima živi i na stablima.)

glatku okomitu površinu od 1 m (uvis) ne može svladati. I selac i crni štakor su svežderi. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. Jaja odgrizaju po podužoj osi. mačke i psa. pa u nedostatku vode jede biljno korijenje. CRNI štakor koji živi u hladnjači koti se i na –10ºC. skaču uvis. On hoda i po žici držeći balans uvrnutim repom. dok ptice (vrana. leševe velikih životinja (i ljudi). Dobro se penje po zidu. Troškovi nastali zbog uništenja hrane i uništavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromašnije hranom. u velikoj opasnosti su pilići. Pokretljivost Sporiji je od čovjeka. galeb. jaja. Preferiraju žitarice. Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu. a izuzetno do 100 cm. Na prednjoj nozi ima 4. …) grizu jaje poprečno. odjećom i obućom. prihvaća nakon promatranja i gledanja što će najstariji (TEST – štakori) napraviti i kako će se osjećati.nemoćnoj starici u stanu nagrizli lice. Poznata i prihvaćena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. Dnevno troše 10-30 g suhe hrane. god. u građevinama je radno i spolno aktivan te se može trovati kroz cijelu godinu. Hranu gomilaju u svojim staništima 4-5 puta više nego što trebaju. Bez hrane mogu živjeti 3-4 dana. slonovima stopala. vežu se u klupko s isprepletenim repovima. Mlade štakore. ali ako mora skače i silazi odozgo prema dolje. a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. stari) zaborave na upozorenja i lakše prihvaćaju ponuđenu hranu – kad već nemaju poznate. niti se s njim može poduprijeti (poput vrane). Dobro se penje po drveću. a više zbog hladnoće (hipotermije). a miš 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokraće (štakor oko 15 ml) na dan.4 Hladnoća i štakor selac Ne spava zimski san. a vodenaste 60-70 g. prasadi i janjadi grizu trbuh. Radije se penje prema gore. meso. učeći od majke. tovljenim svinjama jedu masno tkivo. Crni štakor je bolji skakač i on može skočiti s krova na krov. tj. Štakori da bi sačuvali tjelesnu temperaturu. GLODAVCI pojedu. Hranu zagađuju fecesom i urinom. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeđen poput mačke. tona hrane (U$D 30 bilijuna). uplašen i u tijesnom prostoru može skočiti čovjeku iznad koljena. repu. pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). štakori su uništili oko 42 mil. Uplašeni štakori cičeći skaču uvis. Štakor daje 30-50. Novu hranu mladi štakor. No. To je naročito izraženo kad su u čoporu i životnoj ugrozi (manjak hrane). Voda i glodavci Štakor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog štakora. Prema FAO. Rattenkönig): Repovi i uši za jake golomrazice mogu se smrznuti – samoamputirati. ŠTAKOR I HRANA Štakor u svom okolišu izbjegava svaku novinu. kod jake invazije štakora. a na stražnjoj 5 prstiju. s krova na balkon. često napadaju dojenčad. ali u polju na temperaturi nižoj od -10ºC ne izlazi iz skloništa (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. Crni štakor je brži od štakora selca. . Miš je manje osjetljiv na nedostatak vode od štakora i on treba oko 1 ml vode/dan. da ne padnu u hipotermiju. usne i izvadili oko. voće. ne računajući troškove za liječenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. U seoskim domaćinstvima. Glodavci unište 1/3 – 1/5 svjetske hrane. Isto tako kad se odrasli štakori tuku. Brzo trči po brodskom užu. jaja i slabe kokoši. ali kad se osamostale (3 mj. udalj do 50 cm. ispričao mi je slučaj kada su štakori još živoj . Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane. a lasica ga buši na polovima i ispija. sa stabla na kućuprozor-balkon i obratno. 1982. do 1 mjesec dana starosti (teški oko 50 grama) je teško trovati. piliće i …. nemoćne starce (medicinski brat. ali se na njega ne može objesiti. ali još više unište hrane (onečišćenje). kod brzog trčanja skače i brzo se sklanja. skače uvis do 80 cm. mačke su u jednom slučaju pojele dosta leša). zaposlenik Hitne u Zagrebu – moj student na VZŠ – 2001. pa je to poznato pod nazivom štakorski kralj (njem. ali jedu i male sisavce i ptice.

(Ako ne povraćaju. nanoseći ogromne materijalne štete. Štakor na sebe. dokazano je da štakori držani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub. U dubinu.im je slabo razvijen.osjećaju buku i frekvenciju veću od čovjeka (i do 100 kHz). God. Čišćenje – štakor se rado liže-čisti što je dobro za kontaktne otrove. 1952). No.čiji je glavni simptom mučnina i povraćanje.4 mm/dan.8 cm. hranu. Sluh . plastiku.) CRNI štakor ne kopa i nerado pliva (osim u nuždi) i u vodi se brzo umara i utapa. gurajući zemlju unazad. kad nailazi dominantna jedinka. starci): to se dešava u lošim socioekonomskim standardima življenja. 264 čovjeka. kad su u estrusu. 1996. OKUS . bitno je poznavati radi gradnje rat proof building).mjerena «MOH's scale» tvrdoće iznosi 5. No. često može izglodati elektrokabele. spol. stakla. (Tvrdoća štakorskih zubi -selca i crnog. Povraćanje – izgleda da štakori ne mogu povraćati (denerviran jednjak) . Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse.) Ugrizanje-ujedanje: štakori (rjeđe miševi) često ugrizu (težina 500 kg/cm². a tvrdoća željeza iznosi 4. Zubi im rastu oko 0.im je naročito razvijen pa u meki mogu otkriti toksičnu tvar u koncentraciji od 0. Roni. ugrizeno 254. jer radije živi na tavanima i potkrovljima kuća.5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku.5 m unazad. otrovanja plinom. Nizvodno pliva i preko 30 km. čvrstog kamena i jakog betona. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina. Kopanje zemlje . aluminij. plino-. prizemljen je avion zbog ulaska štakora u mašinu. Kopajući zemlju.se odvija kratkim ultrazvučnim glasanjem kraćim od 300 µs i to: kad su u opasnosti. ili pri hvatanju riba. miris. a 60% njih su djeca do 1 godine. . ako je u opasnosti i do 2 min.5 Štakor selac se s lakoćom provlači kroz pravokutne rupe s oknom 2. cink. On glođe drvo. Plivanje – štakor selac može plivati 1. kositar. (Sposobnost ronjenja. Glodanje je usađeni nagon u štakora. a kroz cijevi se provlači okomito-podužno.5x3 cm i okrugle rupe od 2. preporuča se mamke za štakore stavljati u cijevi promjera do 6 cm. Smatra se da štakori moraju glodati da bi brusili sjekutiće kako bi zatvorili čeljust. lakše ih se truje. okus i sluh su im razvijeni dobro. 6x/sek.5 cm te kroz cijevi od 3. a njihov zatrovani želučani sadržaj neće nepoželjno otrovati druge životinje. Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 štakora po stanovniku u kojem je 1992. navuče kontaktne praškaste otrove i kad se odmara liže se i otrov unosi u želudac.0-1. Osjetila-ćutila VID . ali su im draže tvari koje se nalaze oko njih. Međutim. zemlju odbacuje 1-1. God. Glodanjem oštećuju elektro-. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu.) čovjeka (djeca. Budući da se mačka ne može provlačiti kroz cijev promjera ispod 6 cm. to nije sigurno. dodir. a potom majka ispušta mlijeko u sisu. u prosjeku 50-60 kHz. Međusobno sporazumijevanje . vodovodne i kanalizacijske cijevi. plivanja i kopanja te glodanja.0.što je bitno za njihovo trovanje (Steiniger.štakor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore.5 ppm. obično kopa do 40 cm i ako su temelji kuće dublji (50-80 cm) neće ispod temelja ući u kuću. 1929. jer obolijevaju od morske bolesti . eksplozije.5. i 1979. jednom riječju sve osim tvrdih kovina. hodajući po mekama. olovo. Dodir – im je razvijen preko dlaka i brkova što im omogućuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka. vodo. Kopajući površinski.i druge instalacije uzrokujući požare. a 1993. zbog čega mogu nastati štete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode). poplave.im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tuđi čopor. NJUH . Kroz otvore se provlači bočno. zabilježen je slučaj da su gladni štakori ubili i pojeli čovjeka.

Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica povećava i u njoj nema prava jačega. ubijao i rastjerivao štakore. označuje ga feromonima i napravivši sklonište. Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. staje. Kada su u kući/nastambi selac i crni štakor. 6-10 puta. U nestašici hrane. Ta pojava nije urođeno svojstvo te se ne može odgojiti štakora koji bi bio deratizator. osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. razna spremišta. Pari se cijele godine..6 Zajednički život – obično jedan par naseli ne naseljeno područje. Crvenog mora. st. Spolno zreli sa 3 mjeseca. U ratu. voća i povrća. a odozdo sivkast (crno-sivkast). normalno. Koti 6-10 (20) kom. Slijepi hodnici nemaju stelje. Kad pridošlica dođe. Osim naseljenih štakora. a u polju u kamenjaru (suhozid). gdje pretežno živi.2 cm) od tijela (20 cm.fosforovodikom). daskama. 1615. Štakor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog štakora. Crni štakor koji živi u kućama nije tako ratoboran prema uljezu. U hranidbenim (skladišnim) hodnicima nema štakora. Mlade nosi 20-24 dana. prizemlja i kanalizaciju. a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) štakori. pojavljuje se štakor vuk koji ubija slabije mužjake. a potom u 18. prema svojim potrebama.6-25.može pregristi gredu. Jede sve. kojega je potisnuo. krovni) u prirodi živi na drveću i ne gradi podzemna skloništa. oko logora i rovova. Hodnik za mlade je slijep i može biti dug i do 4 m i širok do 2 m na dubini 30-40 cm. U kućama. Oni puno lakše uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih štakora.. uzrokovao pandemiju kuge. trbuh i vrat. I on je kozmopolit. U borbi se neprijatelj napada za testise. 15. On živi. preko štakorske buhe. st. (kućni. U južnu Ameriku ide brodovima 1544. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica može primiti i pridošlice radi lakše obrane područja.5 cm.). a preferira sjemenke i zrnje. uglavnom. ciča te bježanje čak i na stabla. uglavnom iz korijenja. sjenici. Sredozemlja i Afrike. Štakori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu. Bolje se penje i skače od štakora selca. brani ga od uljeza. a hodnici za gnjezdenje imaju. Skloništa u prirodi – štakor selac kopa podzemne hodnike gdje odlaže hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavališta. te u SAD-e (Virgijija i Nova Škotska) u 17. brodski. Raširen je po cijeloj Europi.8-23. a u prirodi manje. u Peru.značajke Odozgo je smeđ. Crni štakor je manje ovisan o ljudskim otpacima. štakori se vrlo brzo naseljavaju. prvi zauzima podrume. se širi po cijeloj SAD. Isto tako brzo se nasele oko klaoničkih otpada. Štakori vodu dobivaju.5 cm). a drugi (crni) više etaže i potkrovlja. . dolazi (križarski ratovi) brodom u Europu (11. Aktivan u sumrak i noću. na Bermuda. crni. On nastaje ako su u čoporu uginule ili slabe životinje. Zapremina hodnika za par štakora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom . Kanibalizam je. tj. Štakori skloništa stalno preoblikuju. glođe građu i u njoj buši gnijezda. st. uglavnom u luke i građevine (kuće). a potom slabe ženke da bi preživio. Uške su mu dugačke 2. U južnim područjima živi i na otvorenom i drveću. mladi su slijepi 2 tjedna i sišu 3 tjedna. u gusto naseljenom području. Svi hodnici su međusobno povezani. rijetka pojava. stanuju mladi (hodnik je slijep. Rep (22 cm) s više od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18. gdje ima dosta odbačene hrane. slijedi okršaj a nakon toga poštuje se pravo jačega. Crni štakor je u kasnom srednjem vijeku u Europi. Ako je pak područje jako naseljeno onda nema čopora s vlastitim područjem. štakori lutalice traže partnere s kojima će zauzeti nova područja. 4x2 m). CRNI ŠTAKOR Rattus rattus L. pa u tavanu – ponekad . Žive do 7 god. ali je borba za hranu: ugrizi. Potječe iz jugoistočne AZIJE i preko Indije. u naselju: tavani. a odozdo bijel (smeđe-bijel) ili odozgo crn. Biološke osobine . Oglašavaju se cičanjem. Gnijezdi se u zidu i pod stubama. U njima je propuh.-12.

tj. mogu dugo. a rep 6. Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana. Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba često mijenjati. a u polju od ožujka do rujna/listopada. a na jugu je m. Mužjak obilježava svoje područje u kojem još živi 1-3 ženke. raspon 7. poput štakora (mislim da nije točno. upotrebljen kao raticid. a tek je 1948. ali kad se odluči za svoje područje zauzima ga i nerado se šeće više od 3-6 m u krugu. Miš živi 2-4 god. Na japanskim otocima je m. koji su slijepi 13-15 dana. molossinus. a ljeti u poljima i šumama.3 cm). Osjetljiv je jako na DDT. Pojava miševa danju. .2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istočne (tijelo 8 cm.6 cm. nisu socijalni kao štakor selac. šećerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane. te se lakše truje od štakora. dok se u Europi još uvijek drži više u nastambama. prevoznicama (brodovi. Australiji te južnoj i sjevernoj Americi živi m. ako imaju dosta hrane. Miševi su samotnjaci. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji učinak na miševe nego na štakore. ali zabranom DDT-a miševi se naglo počinju razmnožavati i širiti izvan nastambi. Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana.5 cm. U R. Meke . Obično koncipiraju s 8 tjedana. Miševi se najčešće unose u kuće i trgovine ambalažom. domesticus i m. jer se oni ne vole šetati bespotrebno. No. ne sprema zalihe hrane (kao selac). Hrvatskoj žive obje podvrste. Zapadna podvrsta je nešto veća: tijelo 9 cm (raspon 7. musculus i m. papira i drugih stvari. Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronični). i bez hrane). mužjak barem jednom na dan obilazi svoje područje i tako brzo počne grickati meku ili ulaziti u klopku (znatiželja). Kod nas i u zapadnoj Europi živi tzv. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za liječenje humane tromboze. Pari se cijele godine. Miševe je lakše trovati nego li štakore jer su znatiželjni i prihvaćaju novu hranu-meku (neofilisti). U Aziji – na sjeveru i centralno je m. nego po sredini. odlaze u žitna polja u SAD-u i Australiji. reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K). a drugi je odozgo smeđkast a odozdo bijel. Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeđesivi. spretus).2-10. pa i avioni). pa se meke i postavljaju svaka 3 m. dok na istoku Europe živi (m. Na nedostatak vode manje su osjetljivi od štakora. wagneri. domesticus. orahova. premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta. sprečavajući faktore grušanja (vitamin K. zubima nasjecka drvo). zapadna podvrsta (m.poželjna je zrnata. Oglašuje se cičanjem. Dikumarol (produkt pokvarenog vlažnog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzročnikom hemoragijske bolesti goveda. Gnijezdo pravi iz slame. Uglavnom. Kućni miš je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaća novu.2-9. jer se miševi radije šeću uz krajeve (zidove). tj. pa životinja iskrvari u vlastite organe. Hranu ne skladište. kukcima i otpacima. Žive prvenstveno u nastambama i oko njih. Kako prepoznati mišju infestaciju ? Dolazak miša na novo područje izaziva u njemu znatiželju pa on vrši kružna istraživanja. označuje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju. Dobro se penju i skaču. jer sam ja u svojim nastambama gdje su ušli miševi našao raznesen kukuruz. Dnevno trebaju oko 1 mL vode. hortulanus). a rep 9 cm (raspon 7. Ženka neposredno po okotu može koncipirati. raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). i bez vode. ako je u nastambi. Spolno su zreli sa 6 tjedana. Ima ih više vrsta. castaneus. Njihov djelokrug je oko 3 m. slaninska.7 KUĆNI MIŠ (Mus musculus). Hrani se sjemenjem. Aktivni su u sumrak i noću. Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m. Teren osvajaju i pretražuju kružno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno. a u Africi.5-10. koje nađe u svojoj okolini (najlon. Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu. vlakovi. pa čak i bajame).

Oglašuje se kao i drugi glodavci – cičanjem. Spolno je zrela s 15-18 dana. 1. Slična je kućnom mišu ali je od njega veća i teža: dugačka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspješno.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su načinili miševi su uske i pravolinijske. gladak i obostrano šiljat. Veći je od kućnog miša. ima 3-7 okota s po 4-12 kom. osim ako se je u njih uselila voluharica. U stanu/kući je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem. vodenim biljem. vlage (vode) i skloništa. . zeljanicama i sjemenjem. u vrtovima. Aktivan je i danju i noću. dok su štakorske široke i zavojite. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. Krzno joj je glatko s kratkim dlakama. Živi 2-3 godine. Živi na livadama. gdje ima dosta hrane. samo tri vrste. Hrani se. puževe i ribe. Rep mu je dugačak. (Izmet žohara je obostrano tup. Neki smatraju da jede i rakove. u grmlju. iz porodice Microtidae – voluharica – i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski štakor (Ondatra zibethica). ponekad. Držanje čistog okoliša je najbolji način za suzbijanje glodavaca (miševa i štakora). 2. a u okotu ima 3-10 mladih. Ostale osobine jednake su onima u kućnog miša(graviditet 21-23 dana. jer. Glodavci dolazeći u potrazi za hranom. a zimi ulazi u staje i sjenike. rashladne komore. povrćem i školjkama. tj. jede i gujavice. Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene. vrtovima te na suhim borovima. Leševe treba svakodnevice pobirati i neškodljivo uklanjati. POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4. premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). Osim sjemenki. U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak. Spremišta hrane treba zaštiti žičanim mrežama čija veličina okna je manja od 6 mm. živi 2-4 godine). gdje ima dosta hrane koja ide u široku potrošnju. Mamci moraju uvijek biti svježi. Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada. Ukupna dužina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm). koji je duguljast. Pari se od veljače do rujna. zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati veće štete. za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni. korijenjem. Spolno aktivan od ožujaka do rujna. uglavnom. PRUGASTI POLJSKI MIŠ (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. MIŠOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut ćemo. Hrani se korijenjem. U dobrim uvjetima može jednom mjesečno. pa na to treba pripaziti. tj. polju. Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci šeću – uz zid/kut. Živi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). spolno zreo sa 6-8 tjedana. Dobar je plivač i ronilac. voća i korijenja. rubovima šume. mladih/leglu. a naročito ne odlaganje hrane oko kuće/stana. Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje. BIZAMSKI ŠTAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i više sliči zamorčiću negoli kuniću. Gnijezdo i spremišta hrane pravi/kopa u (riječnim i ribnjačarskim) nasipima koji su iznad razine vode.8 Njihov dolazak u stan možemo lako otkriti po mirisu mokraće i po svježem fecesu-izmetu. hladnjače. za nas bitne. Živi u skupinama na livadama. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzište) može napraviti veliku štetu. Nosi 21 dan. a to su: iz porodice Muridae .5 cm). 3. Ako sve leševe ne možemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima često provjetravati ili koristiti deodorante. Aktivna je danonoćno. Odozgo je crvenkasto-smeđ s crnom uzdužnom prugom po sredini leđa. kako bi privukli miševe. Aktivan je danji i noću i dobro se penje po drveću i zidu. lako uđu u kuću/stan a nakon toga ih je teže uništiti.poljski miš (Apodemus agrarius). Unoseći novu ambalažu (namještaj) lako možemo unijeti i glodavce. Ukupno s repom dugačak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). ljuskav i plosnat. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda.

. Krtica živi 3-4 godina. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtičnjak – humak tla koji je iskopala krtica). Rilo joj je kratko. Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim. padom plodnosti i pojavom većeg broja mužjaka . što će reći da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza – degradacija. Koti se dva put i to od travnja do lipnja. Suha i snježna zima im pomaže u preživljavanju (nalaze hranu ispod snijega).5) cm. živčanom preosjetljivosti.propada. tj. zbog prenapučenosti. a osamostaljuju se s 35 dana. Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lišća. zbog nedostatka hrane i prenapučenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada . KRTICA (Talpa europea) živi u rahloj zemlji praveći velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista). Da bi se provjerila infestiranost područja. To se obično odvija ritmično. također zbog krzna. Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca. igralištima. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Miševi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: • porast-progradacija/progresija • vrh/kulminacija • smanjenje/degradacija/regresija i • period latencije/mirovanja Ta pojava se događa ritmično što bi moglo reći da se radi o genskoj osnovi. a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. ličinkama kukaca i manjim kralježnjacima. Vanjski faktor je nedostatak hrane. što sve utječe na smanjenje brojnosti ovih životinja. a sišu 28 dana. bizamski štakor se glasa zviždanjem. Štetu nanosi praveći krtičnjake u parkovima. U prirodi ga LOVE zbog KRZNA. Prirodna samoregulacija označuje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru biološke ravnoteže. a u okotu ima 2-7 mladih/leglu. 4.5-15).što uvjetuje razdvajanje jata/krda. Dorzalna joj je strana crna. a ventralna tamnosvijetla. Nalaz nekog glodavca u području u kojem se inače ne nalazi (žutogrli šumski miš na većim nadmorskim visinama ili prugasti poljski miš na nižim nadmorskim visinama) označuje migracije zbog prenapučenosti. Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloživoj hrani. koji se glasaju cičanjem.5 (2-3. otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni). Mladi su slijepi 21 dan. Pari se od ožujka do svibnja. Dužina spljoštenog tijela je oko 13 (11.9 Pari se od travanja do rujna. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i živi 3-5 godina. velikobrojnošću. Prsti tamni i spljošteni kao i nokti (slični plivaćoj šapi). Hrani s glistama. a repa 2. Unutrašnji faktor je rasplodni potencijal (broj ženki) i zdravstveno stanje vrste. rađa nepodnošljivošću. Za progredacije ima više ženki. vlažna i hladna zima. a u gospodarstvu se može uzgajati. Ona ovisi o unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. Osim toga. Glasa se pištanjem i tihim cvrkutanjem. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. No to na kraju. migraciju.

svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s čvrstim i teškim gustim rešetkama ∅ do 6 mm. Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina). jaraka jer se u njima zadržavaju glodavci). Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporučljiv u vegetaciji. ali u glodavca su neuspješni. Ona ovisi o broju: rođenih = R. uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati miševe iz robne kuće.Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci neće uzimati. odnosno spriječiti njihov prodor u nastambe. generacije. perad. Voluharice kao i poljske miševe najbolje je uništavati u rano proljeće (nedostatak hrane. djeteline/lucerne. Deratizaciju je najbolje i najuspješnije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. Pokušalo se u kombinaciji s feromonima. imigriranih/useljenih = I. Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II.) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom – najmanje mjesec dana treba zabraniti ispašu. POPULACIJA (P) – naseljenost – je skup organizama na jednom mjestu u određenom vremenskom periodu. Voluharice i poljske miševe najlakše je trovati u rano proljeće dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid).5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promiješa. predatori). Te beštije u jesen se lakše truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. (Prema Asaju Car je 1987. Dakle. lišća. postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploče 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla). a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane pšenice u rupe i potom ih zatrpati. građevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/uništiti (stiropor i staklena vuna su im privlačni). umrlih = U. Ako se deratizacija provodi na otvorenom. emigriranih/iseljenih = E. uz dobro miješanje. a crknute životinje pokupiti i neškodljivo ukloniti. a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen. dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida. temelji kuće/nastambe dublji od 50 cm. P = R + I/U – E ZAŠTITA od komensalnih mišolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlakše je postići ako se postave mreže na otvore s oknima koja su manja od 6 mm ∅. . pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sječenog korijenja mrkve. a otvor se potom zgazi/zatvori. vrata i prozori zatvoreni i površine oko objekta čiste i bez vegetacije (grmova.10 DERATIZACIJA (de-rat) . Ultrazvučni i elektromagnetski uređaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci. uz prethodno zatvorene sve preostale otvore. potreban je oprez da se ne dođe do nepotrebnog zatrovanja (ptice. svinje. a naročito ne štakori. repe. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. Ako pak. pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati.) Repelenti – kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. (Ako pravimo sami zatrovane meke od pšenice-riže-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2.

. prešla je u USA. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje. značajniji spomen je oko 1550. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkriće uzročnika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin). Bolest uzrokuju glodavci. Mongolija) s trgovcima i brodovima. (Tukidid. Dubrovnik uvodi prvu karantenu. možda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki učinak.500 god. U našim krajevima najviše stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik. Biološki sterilizanti se nalaze u istraživačkoj fazi. pjegavaca). Ona se spominje i u Bibliji. Kina. end. Kopar. oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu. Hipokrat). Bubonski oblik – očituje se otokom pazušnih i preponskih limfnih čvorova i Plućni oblik – očituje se upalom pluća ili sepsom cijelog organizma. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom. 1377. krpelja. a 100ºC odmah. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis.i ekto-parazite). psi jazavčari i terijeri. To je gram negativni aerobni nepokretni bacil. kojega uništava 55ºC/15 min. stanovnika. odnosno štakorska buha (Xenopsylla cheopsis). Miš je ugrožen od mačke.). Iz tih razloga god. No. Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za uništavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. st. Najznačajnija je epidemija kuge u 14. U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo ½ Londončana. npr. Zadar. itd. koja sišući krv štakora prenosi bolest ugrizom na čovjeka. Danas. srpnja 1894. A. Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska. ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage). zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspješne terapije ljudi. Oni se stavljaju u hranu. A. plague) spada među najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % završava sa smrću oboljelih. Split. kukaca/insekata koji su zaraženi preko štakora. lisice.C. Osjetljiv je na sunčeve zrake i na jake dezinficijense. pa je još manja opasnost za ljudsko zdravlje. u Ebersovom staroegipatskom papirusu. ptice grabljivice dnevne i noćne (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. od kuge umire ½ Poljaka.st. Kuga se spominje prije 2. stanovnika od 1898. Oko 1900. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile sišući štakorsku krv. Kontaminiraju hranu i vodu izmetima. Kod mužjaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksičan i stoga neprimjenjiv. (muha). Oni bi. Dana 30. Kroz 50 godina «vladavine kuge» u Europi je umrlo oko 25 mil. jer su glodavci naši stalni pratioci. Bolest se kod čovjeka očituje u dva oblika: bubonski i plućni. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kućama i manjim gospodarstvima. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE ŠTAKORI su u prošlosti bili uzročnici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme. do 1923. odnosno direktnim zagađenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima.C. Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. No.11 Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su rađeni na principu kontracepcijskih pilula. Početkom 18.. (1346) koja iz Mongolije stiže na Siciliju i odatle se širi po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT. gdje stanovništvo biva 10-etkovano. God. predstavljaju manji problem. Zatim u Grčkoj oko 435. U Indiji. sintetski estrogen BDM 10131 kod štakorice ima 1-godišnji učinak nakon jednokratne doze. PREDATORI . mungosi. Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha. Pula.mačke.

a buhe će prenijeti kugu na ljude. bjesnoća. Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). deminuta. Ako se nekim prevoznicama preveze zaraženi štakor u neko ne zaraženo područje. Bakterije: bronhopneumonija. salmoneloze (preko zatrovane hrane). Trichphyton menagrophytes Bolesti životinja prenesene sa štakora i miševa: To su viševrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domaće životinje i kućne ljubimce. Laboratorijski glodavci: od divljih štakora i kućnog miša uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji služe u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija.12 GLODAVCI. imunilogija. Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae).čovječja buha. cinetorchis. mišji tifus. Angiostrongylus cantonensis. neke hemoragije. diminuta. Hepatozoon muris. maleus/sakagija. ranije Pasteurella pestis). grinje. Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana. naročito štakor izazivaju strah i gađenje kod mnogih ljudi. Oni su značajni i u mitologiji (Japan . a od njih i na ljude i obrnuto. leptospiroza. E. preko Nevida). buhe. rikecioze. Trakavicama – Echinococcus multilocularis. te manje opasne druge bolesti poput vibrioza. mišja virusna nefropatija. salmoneloza. tuberkuloza. pasteureloza. fiziologija. tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi). Plasmodium Ektoparaziti: krpelji. Hymenolepis nana i H.9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta služe i kao izvor hrane (AFRIKA. vrbanac. Gljivične (mikoze) Emmonia crescens. Ljudske bolesti prenesene sa štakora i miša prema uzročnicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis. bruceloza.Echinostoma ilocanum. Kuge sada nema ali se može pojaviti. leptospiroze. preko mišjih krpelja prenosi se encefalitis. Lassaova i Hantaanova groznica. helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza: . toksoplazmoza (Toxoplasma gondii). Vektor/nositelj kuge. on će zaraziti druge štakore. Bakterijske: groznica štakorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis). Indija – bog mudrosti. itd. viroze. MEKSIKO). Ovdje ćemo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski značajne. kao što su: kuga. Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca. Kugu prenose štakorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans . može biti i štakor selac. tifus šikare. gdje su proglašeni svetim životinjama). Strongyloides ratt. H. parazitoze.bog zdravlja «Daikoku». rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti često su posredovane preko krpelja i grinja). pored crnog štakora. Protozoa: Trypanosoma lewisi. Protozoalne: lišmanijaza (Leishmania sp. listerioza. Taenia taeniformis od mačke). Bolesti štakora i miševa prema vrsti uzročnika: Virusi: mišje boginje (ectromelia). lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te više rikecijskih bolesti (pjegavac. kuga (Yersinia. Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica. Trematodne (metilj) .

pekarsko-mlinarskoj industriji.5 x 10 6 štakor. Varićak prof.) √ Kućni ljubimci (mačka. jedan štakor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane.) ZAŠTITA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaničko-fizičke. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godišnje ukupne štete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda. T. Naročito su značajne štete koje nastaju u zdravstvu. ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i štetnih kukaca. Asaju. govedo i dr. a i prema nekoj TV-emisiji. pronašao hrskavicu uške štakora. 1999. Te štete se mjere milijunima USA dolara. Kontaminacija hrane izmetom miševa bila je oko 12 put veća u odnosu na štakore (zagađenje miš : štakor = 12:1). Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 štakora. odnosno poplave. No. Brojnost jedne populacija. Miševi mogu ući u razne strojeve i izazvati kvarove. biološke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zaštita temelji se na ekološki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. pas. zdravstvu. našao mišje dlake i feces. veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca. u kruhu 1970. knjižnicama itd. to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona žitarica godišnje. kao što je rečeno ranije. arhivima. da je u salami 1948.) Već u uvodu je spomenuto da miševi i štakori glođući električne i vodovodne cijevi uzrokuju požare. Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagađeno izmetima glodavaca. muzejima. Taj par godišnje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). jer glodavci uzrokuju razne boleštine kod ljudi koje moramo liječiti. Štete nastale u hrani su mnogostruko više od zagađenja hrane negoli od pojedene hrane..13 [Glodavci (miš. skladištima. (Dlake. te štete se teško mogu procijeniti i one su iz godine u godinu različite. (Prema A. Domaće životinje 〈 Čovjek] Gospodarske štete od glodavaca Gospodarske štete uzrokovane mišolikim komensalnim glodavcima su vrlo značajne u: poljodjelstvu. Jedan par miševa godišnje pojede oko 3. Autor ovog teksta je. galerijama. Štakori požderu mnogo više (oko 10 puta) hrane od miševa. iseljenih (I). ovisi o broju: useljenih (U). štakor. Nadalje. tj. a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad naći u prerađenoj hrani-konzervi-salami. Kućni ljubimci 〈 Čovjek. kažu da glodavci godišnje unište 5% hrane čime se može prehraniti oko 130 x 106 ljudi. pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2. Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godišnje u svijetu glodavci unište 30 milijuna tona hrane. Osobno mislim. rođenih (R) i uginulih (Ug) jedinki. voluharica) √ Domaće životinje (svinja. . u Zagrebu. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao –1968. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati rušenje zgrade/kuće. izmet.5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta više ostavljajući feces i mokraću u hrani. ptica i dr.) √ Divlje životinje (glodavci). vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa ušao štakor.

a rupe na njima manje od 6 mm ∅. Građevine moraju biti građene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla. vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. blokovi. svi kanalizacijski ispusti moraju imati zaštitne mreže s rupama manjim od 6 mm ∅ kako glodavci kroz njih ne bi ušli u objekte. ali ne i na otvorenom. glavni je problem što se glodavci brzo prilagode na taj zvuk.14 Poželjno je da se glodavci drže što dalje od prostora gdje mogu nanesti štete (skladišta. prozori i drugi otvori ne smiju biti građeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati. One se. sterilizanti koji će populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj će oni bez većih šteta po čovjeka moći živjeti u njegovoj okolini. izgleda mogu relativno uspješno upotrijebiti u sprečavanju useljenja glodavaca u građevine. jer štakor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu. čelične stijene). itd. Temelji kuće moraju biti duboki 50-80 cm. Vrata. jer se štakor penje po stablu (naročito crni) i kroz prozor uskače u sklonište. ali kasnije su rovale tik uz uređaj.). a njihov okoliš bezprijekorno čist. Treba spriječiti useljenje iz drugih čopora ili preseljenje (metapopulacija) koje je često zbog potrebe za hranom. a štakor selac čuje zvuk iznad 100 kHz – ali dobro i onaj od 40 kHz. Dobro je da su skladišta/utočišta tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. Oko kuće ne smije biti jaraka. jer se miš kroz otvor od 6 mm ∅ može provući. pa je poželjno da se njegova jakost stalno mijenja. Mislim da se tu radi na principu teške metaboličke bolesti. Imigracije – emigracije se dešavaju kada glodavci otkriju neka skloništa/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva. Ultrazvučne i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori). zelenila (u njima glodavci čekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uđu). otvori na kanalizaciji kao i oni za prozračivanje na prozorima ne smiju biti veći od 6 mm ∅. vanjske površine zaštićene od penjanja glodavaca. a sama upotreba parazita nije ekološki prihvatljiva. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice – možda su par dana manje rovale. smanjuju njegovu reprodukciju. također djeluje kao sterilant. Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz. nastambe. U vrtovima i voćnjacima gdje se sadi neko korjenasto povrće koje glodavci ne smiju oštetiti – mora se ograditi-zaštititi metalnim pločama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje. a naročito zapuštenih i s otpadima hrane. za okolinu ne štetni. Gametocit (muški sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u većim dozama toksičan i nije prikladan. poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kućnog miša. Kućni okoliš mora biti bezprijekorno čist. dok kućni miš čuje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i spriječili im infestaciju. Ne smije oko vrata biti grmova. ali moram odmah reći bez veće učinkovitosti.) Međutim. takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspješan za štakora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). Ekološki će biti najprihvatljiviji. Stabla blizu vrata i prozora su nepoželjna. Neki biološki preparata. a naročito ne ako ima puno mužjaka. Gladovanje. . stan. kuću. Stiropor i staklena vuna su privlačni glodavcima i ne treba ih koristiti u zaštiti od glodavaca.

a puno slabije štakore. Mungosi uneseni na Korčulu za lov zmija i glodavca. Pošto se najviše koriste u eradikaciji štakora. u domaćinstvu je vrlo učinkovito. . ali se brzo javlja rezistencija. Ti preparati su učinkoviti. naročito ako su od štakora bile ugrizene. Nadalje. odbiti zatrovane meke. Akutni rodenticidi – moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksične tvari. ali s njima se može samo održavati bioravnoteža. premda nehumano. Danci. Mačke love miševe. Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra. Sove (noćni lovci) koje žive blizu kuća su dobre za lov miševa. pokušali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis. Osim toga za čovjeka. kad vidi što se je desilo test štakoru. OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) . koji imaju najjaču obranu protiv glodavaca. mineralnog ili sintetskog podrijetla. ako štakor ugiba dugo i sporo. domaće životinje i divljač su opasni. kao i mungosi. S. Poželjne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: učinkovitost u što nižim koncentracijama neotrovnost za ljude i domaće životinje prihvatljivost (neodbojnost. nekancerogenost bez nepoželjnih nuspojava i sa što humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj građi su biljnog. ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksične tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost. Zato je bitno da životinja uzme što više otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku– akutnu smrt. Naime.15 Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najraširenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domaćinstvima gdje je glodavačka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti. okrenuli su se prema domaćoj peradi (lakši i brži ulov). Stoga je. Po načinu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksičnost – unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice Χ ili Ξ ) plinove (brzi učinak preko pluća-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. typhimurium). Predatori U borbi protiv štakora dobri su psi terijeri i jazavčari. većina štakora će. bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzročnici rezistencije širokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksične dijelove neonkogeni. mogu se primijeniti kao plinovi – ubijaju direktno preko pluća. često se zovu i raticidi. a kad se nauče na tu hranu – treba im ponuditi otrovne mamke/meke. neteratogeni.RODENTICIDI Rodenticidi označuju sva kemijska sredstva koja se koriste u uništavanju glodavaca i ona se sada koriste najviše i najučinkovitije od svih drugih mjera. naročito kad hrane svoje mlade. ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. Ljepilo.

a slabim za crnog štakora i kućnog miša. Nije baš preporučljiv. a mogu nastupiti brzo .5%. Stabilnost na vlažnom je slaba. Znaci trovanja su nespecifični (iscrpljenost). protiv njih nema antidota. Zbog velike toksičnosti za ljude i životinje te zbog nedostatka antidota. svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari. Otrovan je za (sveždere) pasa. Koristi se kao 0.). služi i kao repelent za ptice. On je bez boje. srca. Najčešće se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH želuca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oštećujući sve organe pa i srce koje prestaje raditi. jer je jako toksičan. (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0. Antidot je atropinsulfat.5% scilirozida Silmurin→. Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog čega se u organizmu nakuplja limunska kiselina što dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. No.za 15 min.je glikozid ekstrakta morskog luka . . ovisno o uzetoj dozi. Upotrebljava se u koncentraciji 0. povraćanje. Najbolji se uspjeh postiže ako se štakore priuči na slijepe mamke. perad. mirisa i okusa u obliku kristala.16 U pravilu.5%-tni u mekama. kolekalciferol. Štakor ne povraća. Nema antidota za cinkfosfid. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa. ali se dade poboljšati s uljem i mašću. kao: jaka ekscitacija. Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (široko primjenjiv). njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (čak i kod nas?) ili striktno ograničena na iskusne profesionalce i određena područja.08-0. kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. kanali itd. analog je spoju 1080 i ima manju toksičnost od njega a koristi se kao 12%-tni.. brometalin i flupropadin. Ako životinja ne dobije zaštitu smrt nastupa za 24-48 sati. za 24 sata. a smrt (srčana). Jako je djelotvoran protiv miševa u koncentraciji 2-4%. Subakutni rodenticidi su kalciferol. Simptomi otrovanja u domaćih životinja se očituju 2 sata nakon ingestije. To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i miriše na češnjaka. Asaju i Vučemilo (1979) te Asaj i sur. uzrokuje hipertenziju i smrt. mačku. a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu. disanja. uglavnom.5-1. paraliza stražnjih ekstremiteta. Nema antidota. Mesožderi i svežderi mogu pojesti otrovani leš ili biti namjerno otrovani. Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge životinje. Zabranjen je u mnogim zemljama. a potom im se stave toksični mamci u jednakoj ambalaži i količini. Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksičan za glodavce i druge kralježnjake. gdje građani ne smiju dolaziti (brodovi. Preživjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teško trovati. Također. α-kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga. Scilirozid (C32H44O12) – akutni raticid .biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksičnim učinkom za štakora selca.

Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora grušanja VII.krvarenja koja se dešavaju . Unos kumarina – varfarina .sulfatom.zdravi organizam sanira vrlo brzo. iznurenošću i paralizom stražnjih udova. Brometalin ima dobar učinak na glodavce. Zahtijevaju dobro iskustvo – profesionalnost. Slučajna otrovanja se liječe kortizolom i Na. IX i X. jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata. Nema specifičnog antidota.025% varfarinom. Međutim. U prodaji je kao Quintox. Naime. pa životinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji. Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za veće životinje. jer višekratno uzimanje produžuje vrijeme ugibanja. I dok su ta dva faktora u ravnoteži neće biti grušanja krvi. Nakon sinteze varfarina. ANTIKOAGULANTNI (kronični) rodenticidi Otkriće ovih raticida je sasvim slučajne prirode.u krvi .u organizam dovodi do poremetnje u grušanju krvi. U trgovine je kao Vengeance i Assault. Pošto dođe do oštećenja krvne žile aktiviraju se faktori grušanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomoć kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (α2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se talože trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruška. Flupropadin je preparat u testiranju (U.nema spontanih krvarenja. tj. proizveden lijek varfarin. Učinak antikoagulanata temelji se na djelovanju sprečavanja koagulacije krvi. koji je 1948. Poslije toga saznanja prešlo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi liječenja tromboze u ljudi i tako je 1945. traganja za uzročnicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkrića aktivne tvari dikumarola (uzročnik krvarenja)– sadržanog u pokvarenom vlažnom sijenu djeteline. IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza. a 1956. Nakon što su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt. Sprečava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedičnim drhtanjem. kumatetralil. osteomalacije i kalcifikacije krvnih žila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). pa i one rezistentne na antikoagulante. hepatitis) dovest će do poremetnje u zgrušavanju krvi. jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora grušanja VII.K) na kućnog miša i štakore rezistentne na varfarin. Kalciferol –vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv štakora sam ili u kombinaciji s 0. kumaklor. Kolekalciferol – vitamin D3 ima slično djelovanje kao i prethodni. U normalnom organizmu . . Zahvaljujući toj ravnoteži sitna mala –petehijalna .17 Potrebno je da životinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata. Učinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva što dovodi do hiperkalcemije. grčevima. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. otkriva se 1951. prestanka krvarenja i sanacije oštećene krvne žile.

Dodatkom faktora grušanja štakorima otrovanim s varfarinom. Zbog nedostatka tih faktora nema grušanja krvi. Kronična LD50 je 0. krv u mišićima i zglobovima.s obzirom na brzinu djelovanja . Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog čega nedostaje vitamin K1. kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin . Akutna oralna LD50 za štakor selca je 2. generacije. Na tržištu se nalazi kao 0. koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja. Služi za izradu mamaca. koji djeluju kumulativno – nakon višekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2. IX. Prodaje se kao Diphacin®. Ratinal®).3-4. proces grušanja krvi postaje normalan. usta. …) Antikoagulante .možemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu. djece. još više će otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan će početi ugibati. (u USA ga nema).Vitamin K1 hidrokinon . već nakon 10 godišnje upotrebe. generacije. Topiv je u vodi. U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19.038% kumatetralila ili kao 0. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin. vodotoka i prehrambenih proizvoda.nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom – smanjuje krvarenje.05%.3 mg/kg.(Tomarin®. otkrivena (1958.1-1. posipanje štakorskih putova i trovanje vode. U prodaji je kao 1% prah. nakon što su ih test štakori požderali. embolija. Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju će štakori piti. Najdjelotvorniji učinak kumaklor postiže ako se daje u malim višednevnim dozama. a kronična 0.5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak.prelazi u vitamin K1 epoksid. Sintetički u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za štakora i miša. djeluju nakon višekratnog uzimanja za 5-7 dana. daleko od stoke. on se i danas . dok je za miša 140-340 mg/kg. Životinja ugiba polako što sliči prirodnom tijeku smrti pa kod preživjelih glodavaca ne izaziva sumnju (što je poželjno) u postavljene meke. Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza . a manje protiv crnog štakora i kućnog miša. Njegova uporaba je zakonski strogo određena i to samo na zatvorena područja koja se lako nadziru. (Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u liječenju tromboza. U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin® kao gotovi mamak u koncentraciji 0. X i protrombin i tako blokira (paralizira) učinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski učinak. krvarenja po sluznicama njuške. i ostali se štakori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe. Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K . Danas se naviše koristi od svih antikoagulanata 1.6 mg/kg.18 Varfarin (kumarini) to radi na način da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII. jer se štakori čiste-ližu. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952. u Škotskoj) rezistencija. Iako je na njega. pa će životinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne žile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti.75% prah ne topiv u vodi. U USA se upotrebljava za štakore i voluharice. kumaklor. premda je otkriven 1956.uspješno može koristiti u suzbijanju štakora selca. a ovaj uz pomoć vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. . Kumaklor (C19H15ClO4) – klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin .3 mg/kg/dan/5 dana. Budući da mamci ne izazivaju nikakve neželjene učinke. vitamin K1 epoksid uz pomoć vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon.025-0. generacije.0 mg/kg/dan/14 dna. Antikoagulanti I. U mamcima se preporuča kao 0.je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948. tj. u trovanju štakora. Kumatetralil (C19H16O3) – hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produženo djelovanje. Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokraći i fecesu. infarktu miokarda.

005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta.005%.4 mg/kg. Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2. Upotrebljava se protiv štakora i miševa. Daljnjim istraživanjima pronađeni su novi spojevi (II. Primjena mu je jako široka (u urbanom i ruralnom području) od 1984. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2.25% uljni preparat (faciron-uljni 0. Jako slabo efikasan na kućnog miša čak i nakon doze od 410 mg/kg. za kokoš 50 i za mačku 100 mg/kg. bromadialon. voštanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon®. a od 1976. tj. U trgovini je pod imenom: Rozol®. mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije štakora. odnosno kao 0. Klorfacinon (C23H15ClO3) – u uporabi je od 1961. U slučajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50.3 mg/kg. Nakon toga je upotrebljen kumatetralil. Akutna jednokratna oralna LD50 za štakora iznosi 1. se nalazi u širokoj primjeni. Mamci s 0. Faciron (10%) otopljen u vodi miješa se u omjeru 10 ml na l litru vode.6 mg/kg.005-0. nakon detaljnih višednevnih (1. Flokumafen (C33H23F3O4) jako je učinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. a za miša je 1. pomiješan s pšenicom (cijelo ili lomljeno zrno) te voštanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0. Klerat®. Na taj način svi štakori imaju šansu doći do hrane (meke). poljski miš. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 20. za psa 50. utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih štakora i miševa. …). generacije na varfarin otporne glodavce (štakor i miš) kao i na druge glodavce (voluharica.1-2%) ili u ulju za miješanje sa zrnjem (0. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 1.1-0.25%). 4 ili 7) ispitivanja. s dobrim učinkom na varfarin rezistentne štakore selce i kućne miševe. Prva jednodnevna (lab. Super-Caid®. i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni učinak).05%) i kao 0.2% kontaktni prah. Na tržištu je pod imenom: Maki® Contrac®.5%). dominantnim štakorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane). Havoc®. Koristi se u cijeloj Europi i USA. a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1. generacije sintetiziran 1975. Bromone® te u prahu za posipanje (0. u peletama i u blokovima (0.005-0. ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni štakori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. Njegov učinak bolji je od varfarina. Matikus®.1%-tni koncentrat topiv u vodi sa šećerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. naročito rezistentnih na varfarin. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. brodifakum. flokumafen. peleta. u praksi. generacije. a u praksu ulazi 1976. tj.005%. varfarin nije više bio efikasan protiv štakora selca. generacija): difenakum. generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. Koncentracije za miševe su značajno veće nego za štakore. Daljnjim istraživanjima došlo se do zaključka da su dominantni štakori odmah nakon izlaganja pojeli previše meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo ništa za druge. Caid®. Liphadione® i Drat® u gotovim mamcima (0.19 Ramik® i Promar® u prahu (0.05%) ili kao 0. u Francuskoj. . Antikoagulanti II.5%). Temeljen ovoga saznanja prišlo se ritmičnom izlaganju mamaca.5 mg/kg. U trgovini je pod zaštitnim imenom Ratak® i Neosorex® u obliku praha. difetialon.3 mg/kg.0 mg/kg. Možda se tu radi o tzv.1-0. u Škotskoj otkrivena rezistencija. No. Ako se izrađuju svježi uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna). Glavno svojstvo ovih preparata je dobra učinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane – mamka. u koncentraciji od 0.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve štakore. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. Životinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata.

Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tržištu od 1986. NEPOŽELJNI/TOKSIČNI UČINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI ŽIVOTINJA (neciljana grupa) I Najčešće se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. a rjeđe preko kože (varfarin) ili sluznica (oka. Urođena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna –autosomatska . Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. nosa/udisanje praha). Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik. krvni podljevi u koži i sluznicama. dešavaju se i nehotimična/neciljana otrovanja životinja. Prva pomoć se treba dati čim prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje želuca sondom). za prepelicu 300 mg/kg). krvava mokraća i stolica. Unesrećenog se odmah vozi doktoru. etološka. U trgovini je pod imenom Storm® s 0.20 Jako je otrovan za psa. Nakon povraćanja mora popiti oko 0. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produženo protrombinsko vrijeme. Pšenični mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. Stečena rezistencija se pojavljuje nakon toga što je čovjek. Otrovanja se. Može biti i fenotipska. Nakon toga unesrećenog se mora odvesti u bolnicu. Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion® i koji se primjenjuje pošto je liječnik pregledao pacijenta. . životinja. a ako nije moguće tada se pruža na terenu (izazvano povraćanje). stečena. ekološka itd. groznica. uglavnom. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana. U trgovini je pod imenom Frap®. Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su životinje uzele toksične tvari i kroz koje vrijeme. a ako nije moguće.. osim ako dođe do uginuća. a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. U Koreji je jedna 14-člana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brašno (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo.pojava otpornosti na lijek/otrov. odmah po saznanju. Znakovi trovanja domaćih životinja slični su onima u ljudi.5 litara mlake vode i ponovno povraćati. trebaju biti pod kontrolom liječnika kroz 4-5 dana. a slabo za perad (LD50 za kokoš i divlju patku je 100 mg/kg. Rezistencija (gubitkom učinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se može javiti iz više razloga i može biti: urođena.005% aktivne tvari u peletama ili voštanim blokovima. Zabilježen je slučaj pokušaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. populacijska. Nakon povraćanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji će apsorbirati ostatak otrova iz probave. a kod težih oblika i leukopenije. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih štakora. koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid. Ako se zna količina otrova (malena) ide se odmah k liječniku. a u našem slučaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov. biokemijska. a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom). Osim slučajnih otrovanja ljudi. radi daljnjeg nadzora. kao i na sve druge glodavce. Nakon točne dijagnoze – spašen je vitaminom K (antidot). ali se teže uočavaju. tjera ga se da izazove povraćanje podraživanjem mekog nepca. a ostali su izliječeni. mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. To se ponavlja sve dok iz želuca ne izlazi čista voda. Svi. dešavaju preko usta/probave. a naročito djeca. ruptura jetre i oštećenje bubrega.

Parafinski-voštani blok – napravljen je od cijelog zrna žita. kokoši). lomljene. sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosače otrova. Najbolje je. U štakora selca nađen je na 1. generacije.21 Glodavci su u početku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1. izgleda. Naravno da sir.) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih štakora temelji se. Međutim. Ovakva otpornost se može prenositi na nove potomke (ušla je u gene). u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens – otrov. da se s njima što manje manipulira – da ih se što manje miješa. ječam. ne smiju ih uzimati životinje kojima nisu namijenjeni (psi.antikoagulante 2. mljevene-brašnaste. Etološka otpornost može nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane). Blok je težak oko 50 g. 1. Npr. na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. drobljene. mačke. (Možda je to moguće i kod rodenticida – pesticida. odnosno soj glodavaca. riba. postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. a označuje da je neki glodavac. Kućni miš rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. Zrnati mamci . mogu biti nosači raticidima. Zato pri primjeni rodenticida treba voditi računa o unakrsnoj rezistenciji. a u sredini ima rupu da se može žicom fiksirati. To se uglavnom dešava u laboratorijima. zob. a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. ako su u mješavini stabilni. Žitarice u mamcima mogu biti. Praškasti – mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. crvena ili zelena boja kako bi se što lakše uočilo da je različita od običnog zrna i da nije za ljude i domaću stoku. odbojnosti prema nosaču. stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. a potom postao otporan. Budući da glodavci preferiraju zdrave žitarice (pšenica. Neki atraktanti ili feromoni su poželjni u mamku. U prirodnim uvjetima ona je borba za preživljenje. kod dugotrajne deratizacije razvit će se jedinke koje će genetski kod imati drugačiji. ptice. meso. u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. Na sreću nije došlo do kros-otpornosti na otrove . ako se kroz duže vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. . riža. anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). npr. Crni štakor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. voće. malo masti i ugljikohidrata u što je umješan raticid. Kros-rezistencija (unakrsna) je stečena rezistencija. No oni se najčešće dodaju krutim nosačima – žitaricama uz dodatak ulja da se bolje veže prašak (deratizacijska tvar). proso. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. prahu. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doći djeca. generacija antikoagulanata). generacije). kukuruz. Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. generacija) – na koji je štakor selac bio osjetljiv. kromosomu koji je otporan na varfarin.u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblažu/prožimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. slanina. aktivnoj tvari u mamcu. Populacijska i ekološka otpornost može nastati na osnovi selekcije. Nije poželjno da ti atraktanti postanu repelenti što se može desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinačno imaju loš – odbojan miris. Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama. jer su razvile novi gen koji im je omogućio da postanu otporne na otrov koji ih je uništavao. parafinskim blokovima. na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. pošto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin. generacija. Tim više što te nosače neće uzimati mačke i psi. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini. radi boljeg lijepljena otrova na njih.

Stoga treba nositi naočale. zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadržavaju te metale (brod. npr. … . skupinu otrova. U praksi. pri 150°C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu.prolazeći preko njih . tabletama. uz nazočnost vlage. ledište –132°C.B. podzemni hodnici mišolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne dođe do nepoželjnog trovanja. …). ne rasipaju i da ne padaju na kožu i sluznice. Trgovačka imena su: Al-phos. Rado ih jedu ptice. 1. tabletama. peletama (zelenkaste boje) ili u vrećicama. fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida. limenkama. tež. Da ih ne bi uzeo čovjek dodaje se odbojni repelent – denetonium benzoat 0. ugljični dioksid.8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24°C. Dolazi u peletama. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. U prodaji je pod imenom Bitrex®. U tom prahu je aktivna tvar 20 puta veća nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. skladišta. rukavice i zaštitnu dugu odjeću. 1. Kontaktni gel stavlja se pomiješan s prahom brodifakum-om za trovanje miševa. prekriti plino-nepropusnim plastičnim ceradama.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno učinkovitu deratizaciju (brodovi. prvenstveno u cijevi čija je unutrašnjost želatinozna. Phostoxin. Zbog isparavanja vode treba ih često nadzirati i stalno dodavati nove. avion. (U manjim količinama dolaze u peletama. Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi. podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm ∅ kroz koje prolaze glodavci. u zraku pri konc. Fosforovodik (fosfin) – PH3 – je bezbojni plin. skladišta hrane i mlinovi. a potom ih pri odmaranju čišćenjem/lizanjem unose u probavu. Paste i gel mamci . (Spec. Peletama se može dodati malo voska. Tekući mamci – stavljaju se u prostore/područja gdje ima dosta hrane (štakori neće uzimati suhe meke). Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne može drugim načinom.0. Njihov izbor nije velik. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u čeličnim bocama ili čvrstim limenkama koje se teško mogu oštetiti – da ne bi iscurio plin. Pogodni su za zatvorene prostore. Stavljaju se u plitke plitice. Nosači i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca. Pelete – se rade na način kako se rade i pelete za hranjenje životinja.530. hladnjače. Ako se dime skladišta hrane. Fertoxin. koji su kroz podzemne hodnike – nepoznate i župniku i deratizatoru – difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi – usmeno priopćenje J. Aluminijev fosfid – AlP – spada u I. Fumitoxin. Djeluju peroralno. Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zaštita (maska) da se ne bi inhalirali.22 Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udišu. radi zaštite od vlage. sumporni dioksid.) Pri visokim temperaturama i pri većoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro. Prah se stavlja u otvore/rupe. vrelište –87°C. 0. cijanovodik.imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. jer ih glodavci . (U jednoj crkvi – za trovanje štetočina u drvenoj građi – primijenjeni su fumiganti. mora se cijeli prostor fumigacije. a miriše na češnjak i karbid već u konc. Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare – fumiganti). Ako su glodavci (štakori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. Dolazi u tabletama.ponesu na krznu.01. a malo vode. koja nije moguće hermetički zatvoriti. koje sagorijevanjem oslobađaju fosfin u 1/3 svoje težine.001% koji ne odbija štakore.02 ppm.) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zaštitu. pa navodim samo one koji se u praksi najčešće koriste: fosforovodik (fosfin). Kontaktni otrovi – pojavljuju se kao prah i želatina/gel. hladnjače).

08-0. Dorzalna žila čini krvožilni sustav (aortu i srce). a u težim slučajevima: modrilo kože. tarsus. duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeću i ako se svijeća gasi moramo bježati vani. a lagana koma kod 5%. Živčani sustav je u obliku ganglija. .) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opća slabost. a noge su im člankovite (coxa. Degeh Fumi-Strip.8 mg/L. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata. oblikovanje i izbacivanje izmeta). Njegov toksični učinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma.98) i topljiv je u vodi (1. trochanter. a završava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna šupljina. bol u grudima. CO2 oko 10%. Za uspješnu deratizaciju konc. kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%. Otrovanje s CO2 – glodavci počinju ugibati ako je konc. drhtavica. dispneja. Njega normalno ima u tjelesnim tekućinama i odgovoran je za održanje acido-bazne ravnoteže. prsište (thorax) i zadak (abdomen). CO 2 – vinski podrumi. odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija. pretarsus). Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput). komu i smrt. Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. jednjak). od 2.75mg/L zraka. žeđ. dijareja. Unesrećenog-otrovanog čovjeka treba odmah iznijeti na čisti zrak – na otvoreno i posjest ga te čim prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: ČLANKONOŽCI (Arthropoda) potkoljeno: dušničari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: čekinjaši (Thysanura) vrsta: šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) U člankonošce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paučnjaci (Arachnoidea) čije je tijelo bilateralno simetrično i pokriveno hitinom. LD100 za štakora je 0. Kutikula (koža) prekriva cijelo tijelo i građena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). femur. ali u malim količinama koje nisu štetne. kod izlaganja zraku i vlazi. CO2 se normalno nalazi u atmosferi – u udišnom zraku. pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem pluća) koji uzrokuje gušenje. Probavna cijev je jednostavna i započinje ustima. dok u čovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc. ždrijelo. srednji dio (probavlja hranu) i stražnji dio (probava. masaža srca. kašalj. Pri temperaturama višim od 15°C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne živine. Ugljični dioksid – CO2 – je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u čeličnim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L). tibia. CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata. po mogućnosti dati mu kisik). (Kada se ide u prostore gdje se očekuje veća konc.8 mg/L. 1. pa tako i za kućne i poljske glodavce. tež. a za miša 0. Ako unesrećeni ne diše treba mu pružiti adekvatnu pomoć (disanje usta na usta. Znatno je teži od zraka (spec. na tržištu se našao i Magnezijev fosfid – Mg3P2 – koji brže. nazalno (pluća) ili perkutano (koža).23 Nakon aluminij fosfida. Za čovjeka je letalna konc.8 g/L kod 0°C). Otrov može ući u organizam peroralno (probava). koji brzo razvija fosfin. Trgovački mu je naziv: Degesh Fumi-Cel. Smrt nastupa ako ga u zraku ima više od 40%. prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin.

Mišići pokretači krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojišta s unutarnje strane na leđnoj i trbušnoj strani kolutića što omogućuje polju pokretljivost/zamah krila. srednje crijevo. (Mužjak leptira gubara može nanjušiti ženku na nekoliko kilometara. stopalo-tarsus i pandže-pretarsus. Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku. dok paučnjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su. ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stražnjih. a potom u CNS. pipalima i nogama) prenose osjet opipa. slijepa crijeva – probavljaju hranu) i stražnje crijevo (djelomična probava hrane i formiranje fecesa).000. Cijelo tijelo prekriva čvrsta hitinska kutikula koja kukce štiti od isušivanja. ždrijelo. Leptir ima oko 10 zamaha/sek. gnjat-tibija. (Muha leti oko 2 m/sek. . Probavni sustav građen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna šupljina. vlage itd. a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri). a ženke 8. prstenak-trochanter. segmentu se nalaze maljice (haltere) – zakržljali 2.kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) . bedro-femur. npr. Kukci mogu biti mesožderi (karnivori). njuha. a komarac oko 600 zamaha/sek. par krila. Člankonošci su najbrojnija životinjska vrsta na Zemlji. a najočitija metamerija je izražena na zatku.24 Razlikuju se oba spola (dimorfizam). skakavci i šturci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro.) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutića i u njemu je smješten spolni aparat i drugi unutarnji organi (želudac. rovanje (rovci). penjanje. Osjetilo okusa je u usnom ustroju. jednjak). skakanje (buhe. ali najviše na ticalima. metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu. srednje (želudac. kolutiću. mozaičnih) očiju i 1-3 para ocela. Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje.kukci koji imaju 1 par krila. Noge kukaca građene su različito ovisno o namjeni: trčanje (trčkovi). Na njoj je par složenih (mrežastih/fasetiranih. Prsište (thorax) ima 3 kolutića (prethorax. Ticalo mužjaka hrušta sadrži 50. Prednja krila mogu biti kraća od stražnjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita. Čeljust i usni aparat je jače ili slabije razvijen ovisno o načinu uzimanja hrane. skakavci).. nogama i segmentima krila.. Osnovna značajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala. Na donjoj strani čeljusti nalazi se par pipala (palpe). temperature. a žohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro. spolnog partnera i mjesto za gniježđenje. dlačica i ljuskica. imaju ih na 2. Čovjek osjeća slatko bolje od pčele. Pčela. Njuhom traže hranu. oni ju odbacuju i tako se presvlače (svlak – exuvium). određivanje rodova i vrsta. a od nekih leptira 200 puta slabije. Glava (caput) je jako čvrsta i nosi par ticala (antene) koje služe za orijentaciju i osjet njuha. zadak). a ženka polaže jaja (oviparna) ili žive ličinke (viviparna. tj. što uvjetuje njegovo zujanje.) Opipne osjetne dlačice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiču okoline (ticala. Cvrčci. biljožderi (fitofagi) ili svežderi (omnivora). Tijelo kukaca građeno je od segmenata/kolutića (metamerija). Sluh je u većine kukaca slab i nalazi se na ticalima. a noćni leptir oko 15 m/sek. One imaju 6 članaka: kuk-coxa. Budući da je kutikula čvrsta i nedozvoljava širenje člankonožaca. sakupljanje hrane (pčele). okusa do osjetnih nervnih nastavaka. segmentu a na 3. U području osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi.. U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak žilica. srce. stopala. mesothorax. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja proučava život (razvoj) kukaca. Malpigijeve cjevčice i stražnje crijevo). Ovi posljednji nisu nikada imali krila. Krila . sisanje ili bodenje. i 3.000 osjetnih stanica. Osjetne stanice (ima ih svuda. oviviviparna). U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2.

Neki kukci imaju zračne vreće pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. žuta. Oplodnja se odvija kopulacijom a ženka često ima spremište za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim će ploditi jajašca kroz duži period (pčela do 5. gdje posebne jedinke (radilice – radnici) brinu o jajima i ličinkama. kućna muha u gnoj i organski otpad. ovčji štrk u sinusima glave. bumbari. Naime. Živčevlje može biti centralno. Spolni sustav . Prolaskom kroz te stadije «životinja» se preoblikuje – preobražava .25 U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i bičaše/flagelate). Neki kukci su paraziti: konjski štrk živi u želucu i crijevu. Broj položenih jaja ovisi o prehrani: kućna muha polaže oko 65 puta po 120-150 jaja. Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca. Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a označuje sposobnost ženke u stadiju ličinke za razmnožavanjem. . npr. a kraljica termita može dati oko 20x106 jaja u svom životu (15 godina). npr. smeđa ili crvena. po polaganju zakukuljuju. One. Plinovi ulaze u traheje lako. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi štetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevčica. termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku. također mogu nesti žive ličinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajašca razvije ličinka (crv). konjska muha (Hypobosca equina). na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega (ovipara).sastoji se od sjemenih žlijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. (Žohari polažu jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore. Ženke pupiparnih kukaca polažu zrele ličinke koje se odmah. mravi. ose. periferno i simpatičko. U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita. a termiti do 15 godina). Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega. U glavi je najveći moždani ganglij (1-3 para) analog mozgu. Disanje je na principu difuzije i ventilacije. Krv – hemolimfa je bezbojna. Ženke kukaca polažu jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu ličinke (u leptira gubara za 9 mj. Ženke polažu jaja i/ili ličinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane. a goveđi štrk u potkožju. Dišni sustav polazi s površine tijela kroz dišne otvore (stigme) koji su smješteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole.) Socijalni kukci (pčele. Postoje značajne spolne razlike među kukcima razvijenim na ovaj način i onih razvijenih spolnom oplodnjom. Stigmi obično ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsištu a 8-10 na zatku. lešine zapuštene rane.metamorfoza. a od tekućine (ulja i deterdženti) one s niskom površinskom napetosti. tj. a mesare na meso.). Postembrionalni razvoj teče od valenja ličinke do razvoja odraslog kukca. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoplođenog jajašca. To se može odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta. Matica pčela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. zelena. Razvoj – metamorfoza – preobrazba – kukaca U razvoju kukaca postoji više stadija u kojima od jajeta i/ili ličinke nastaje odrasli kukac. Ženka kućne muhe polaže jajašce u kojem je gotovo živa ličinka (ovivivipara). Živčani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su međusobno povezani. Krv ide segmentiranom krvnom žilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno kruži po tijelu. Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. iz tog jajašca vrlo brzo (isti dana) izlazi ličinka (crv).

26

Preobrazba (metamorfoza) traje različito dugo i specifična je za vrstu kukca, a može biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapažamo u kućne muhe i moljca. Kućna muha polože jajašca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika ličinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlači 3 puta (4 stadija ličinke). Ličinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago – odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajašce, 4 stadija ličinke, mirujuća kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajašca izleže ličinka koja je slična odraslom kukcu, a nalazimo je kod kućne stjenice (u koje nema mirujuće kukuljice) u koje iz jajašca nastaje ličinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Ličinka se 5 puta presvlači, a između svakog presvlačenja barem jednom siše krv. Ako ne može doći do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujuće kukuljice kao što ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, još i kod žohara, ušiju, skakavca.) Poznavanje razlika u životu i življenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da ličinka kućne muhe živi na gnoju tada ćemo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kuće i torove/štale pa ćemo nju tretirati tamo. Odrasli komarci žive u kućama i okolišu i tamo napadaju čovjeka, dok njihove ličinke žive u vodi. Stoga ćemo ličinke tretirati u vodi, a komarce u čovjekovu okolišu ili u kući. Presvlačenje ličinki i hormoni – za presvlačenje odgovorni su hormoni i njihova tekućina koju izlučuju specifične žlijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlačenje ličinki. Broj presvlačenja ličinki je različit za pojedine vrste, a najčešće je između 4 i 6. Generacija – pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedećih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajašca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu ženku spremnu za oplodnju i polaganje jajašca. Kućna muha kod nas daje godišnje 6-10 generacija. Muha živi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, što znači da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 različite generacije (prababa, baba, majka i kćer). Život nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha živi nekoliko sati, a njena ličinka više godina). Odrasli hrušt živi nekoliko tjedana (4), a njegova ličinka/grčica oko 4 godine. 17-estogodišnji cvrčak (to mu je ime) kao odrasla jedinka živi par mjeseci a njegova ličinka u tlu živi čak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom žive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pčele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam označuje vanjske razlike unutar iste vrste (mužjaka i ženke – spolni dimorfizam), koje se očituju veličinom, bojom, oblikom. Mužjaci muha imaju veće oči od ženki. Mužjak crnog žohara ima krila, a ženka ih nema. Mužjak komarca ima veća i raširenija ticala, dok su u ženke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jače čeljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUČNJACI (Arachnida) Paučnjaci spadaju u najstarije kopnene životinje, koje preko ljuskastih uzdušnica i trbušnih vrećica, udišu zrak. Štipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. Žive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u čovjekovim nastambama. Paučnjaci su skupina člankonožaca koji imaju posebne žlijezde predilje, koje izlučuju paučinu i koju uz pomoć specifičnih bradavica oblikuju (predu) u paučinaste niti od koje uz pomoć pandži izgradnju mrežu. Pomoću paučine mogu se podići 1,5 km i doskočiti u brod udaljen i 360 km od obale (Bakić). Neki pauci (skakači) ne prave mreže nego zaskoče plijen, a južno Američki pauci skakači love mlade čegrtuše.
Slika 2.Agresivni kućni pauk, Tegenaria agresti (Lažni škorpioni i grinje izlučuju paučinu preko čeljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mreže su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednička karakteristika odraslih paučnjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu – abdomen. Na glavi imaju 6-8 očiju različite veličine i različitog rasporeda. Kliješta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu žrtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci žrtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usišu kroz usta pomoću želuca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vrećicama koje sežu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omekša ugrizno mjesto te siše omekšani sadržaj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlačicama koje priječe prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paučnjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i škorpioni-štipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica – malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) – latrodectizam – neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leđima ima 13-17 crvenih različitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome što se smatra da pojede mužjaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mužjaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna ženka velika je do 2 cm. Polaže do 10 jajčanih vrećica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Bakić kaže da ju je 1989. u prosincu našao u Nerežišću (o. Brač) na 400 m nadmorske visine, što će reći da može i prezimiti. Mrežu gradi na tlu, u žitu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, šikari, u području gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijeće (Kaštela 1998 –J. Bakić), u čizmi ostaloj u poljskoj kućici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je raširen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s različitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt – crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata – Latrodectizam - Otrovne žlijezde i kanalići smješteni su u cefalotoraksu – prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu žrtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajući prvenstveno neuromuskularnu ploču. Glavni sadržaj tog otrova je protein αlatrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajućih limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, grčevi, povraćanje, opći šok, nesanica, poremećaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. Žrtvi treba, ako je moguće, čvrsto podvezati žile da se otrov ne širi ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziološkoj otopini. Ne piti alkohol i čim prije ići doktoru. Smrt nastupa u do 5% neliječenih. Pauci vučjaci – (Lycosidae) – U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod čovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbeža, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i ožiljak su česte, ali bez većih zdravstvenih posljedica. Tarentula – tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, možda, potječe od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. došlo do ove epidemije. On je naš najveći pauk. Ženka je do 3 cm, s tamno-smeđim šarama dorzalno, a ventralno je narančasto-žuta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez paučine. Ženka, obično, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez paučine i tako lakše ugrize žrtvu. Ženka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne žlijezde, izvodni kanali i jake helicere) i otrov. Otrov je najjači u lipnju kad ženka polaže jaja, inače ovisi o godišnjem dobu, starosti i spolu pauka. Na mjestu ugriza je jaka bol, otok, nekroza, pospanost, bol u grudima, mišićna ukočenost i praipisam (bolni ukočeni penis). Rana se mora obraditi medicinski, nakon čega ostaje jaki ožiljak. Najugroženiji su vojnici i kampisti koji često podižu šatore i iznad paukovih gnijezda. Slika 4. Tarantula Kirokantij – kirakantizam- (Cheiracanhtium punctorum) – iz porodice Cluboinidae. Pauk je velik oko 1 cm, žućkasto-smeđ, jajolikog zatka, dugačkih i dlakavih nogu. Najčešće se nađe u šikari i travi, ali i u balkonskom cvijeću, pa i stanu. Gnijezdi se u svilenkastim zamotuljcima u kojima je ženka s jajima. Otrovne žlijezde preko izvodnih kanala i helicera ispuštaju otrov u ugrizno mjesto koje otekne i nekrotizira uz lokalnu utrnulost. Ima ga u cijeloj Europi i Hrvatskoj. Ugriz je bolan i najčešće se dešava kada pauk dođe na čovjeka i zavuče se ispod odjeće/obuće. Lažni malmijat – (Steatoda paykulliana, S. grossa) – lažna crna udovica, slična je pravoj s okruglim sjajnim crnim zadkom s bjelkastom (mladi) ili narančastom (stari) polumjesečastom oznakom na leđima. Na ulazu u svoje rupe opletu svilenkastu mrežicu. Nalazi se na Mediteranu i na našoj obali od Slovenije do C. Gore. Njegov otrovni aparat (neurotoksik) jednak je onom u malmijata, a ugriz mu je jači i bolniji s otokom i crvenilom te blagom nekrozom. Grinje (Acari) nemaju segmentacije trupa, tj. ne raspoznaje se glava, toraks i abdomen. Nemaju krila niti antene/ticala. Odrasli imaju 4 para, a ličinke 3 para člankovitih nogu. Tijelo im je pokriveno kutikulom. Usni aparat služi za bodenje, sisanje, piljenje, grizenje ili struganje, a sastoji se od helicera i maksilarnih palpi. Grinje imaju široki životni areal, tj. žive u tlu i na životinjama, biljkama i njihovim proizvodimaotpadima te u slatkoj i slanoj vodi Iz jajašca izlazi ličinka s 3 para nogu (epimorfoza), koja odjednom pređe u letargiju (ali ostaje pokretna) i odbacujući hitinski oklop te prelazi u nimfu (4 para nogu), koja nakon 3 presvlačenja prelazi u adulta (spolno zreli Ξ ili Χ ).

a na zadnjem se članku nalaze 2-3 pandžice za predenje mreže čije paučinaste niti izlučuju prediljne žlijezde smještena na ventralnom kraju zadka.rostruma . Aktivna je noću. Porodica Lythobidae Vrsta kamenopuzac (Lythobius fortificatus) Sličan je Scolpendri cingulata. uglavnom u koži ostaju usni organi. Aktivan je u sumrak. Oči su im fasetirane i. pa osim hrane grizu knjige i tepihe. Otrovne žlijezde nalaze se lateralno i dorzalno na cefalotoraksu. Na njemu su smještene i prave noge (4 para) koje imaju 7 članaka. npr. Na tijelu imaju ljuskice. Red – Juloidea. Imaju 1 par ticala i usni aparat za grizenje. a napada gujavice i ličinke kukaca. Usni ustroj. a osim šećera napada papir i tekstil. slabo razvijene. a ispod njih su palpa/pipala (preoblikovani 2. Na tijelu imaju ljuskice ili dlačice. Preobrazba im je nepotpuna. Šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) živi više godina. Imaju nepotpunu preobrazbu.sastoji se od hipostome i helicera (hvataljke/štipaljke) koje buše kožu u koju će ući hipostoma pomoću koje krpelj siše krv i ubacuje sekret svojih slinovnica u ubodnu ranu. Glava i toraks su srasli i čine cefalotoraks. možemo podijeliti u dva podrazreda ovisno o tome da li imaju krila (Pterygota) ili nemaju krila (Apterygota) Podrazred . Škorpioni-štipavci (Scorpiones) su karakteristični po tome što imaju velike čeljusne noge sa štipaljkama na prednjem kraju i zadnji tanki i repoliki kraj na čijem vrhu je otrovna bodlja. a na donjem dijelu 1 par helicera/štipaljki (što predstavlja prvi par preoblikovanih nogu). encefalomijelitis. Porodica strige (Scolopendridae) Ova porodica ima 21 par nogu i spada u razred stonoge (Myriopoda). općenito. Rod – Schizophyllum . Rostrum se čvrsto prilijepi na kožu pa kod skidanja krpelja. Na njegovom prednjemgornjem dijelu nalazi se 8 očiju. on ispusti dio sadržaja i sline i na taj način može prenijeti bolest. ali je dug oko 3 cm. Bez krila su i žive na kopnu (Sredozemlje). Red . Tijelo je dugačko (oko 17 cm) s kratkom glavom i dugačkim člankovitim trupom. Ženka odlaže jajašca u pukotine. a na zadku 3 tanke i dugačke čekinje.KUKCI – insekta . tanki i duguljasti kukci koje nalazimo u prehrambenim skladištima i kućnim smočnicama. Njihov vanjski omotač nije kutikula nego čvrsti kožoliki omotač. najčešće ispod kamena. Može ugristi čovjeka i izazvati svrab. Usni aparat im služi za grizenje. Pauci (Araneida) imaju 4 para nogu.29 Iz reda grinja posebno ćemo istaknuti krpelje (Ixodidae) jer su oni vrlo značajni za zdravlje i život čovjeka. uglavnom služi za grizenje.beskrilni kukci (Apterygota). Razred . uglavnom. Pri skidanju krpelja s kože. Predstavnik ove skupine je velika striga (Scolopendra cingulata). U ovaj podrazred spada skupina malih primitivnih kukaca koji u tijeku svog razvoja (filogeneza) nikada nisu imali krila. Drugi kolutić mu je značajno malen. Usni aparat . Ženka nosi 15-30 jaja koje čuva dok se iz njih za 5 tjedana ne izvale ličinke s potpunim brojem nogu i kolutova. par nogu).heksapoda Kukce. a na zadku tanke čekinje (čekinjaši).Čekinjaši (Thysanuridae) To su mali (1 cm). Porodica – Julidae. a boravi na toplim mjestima u pukotinama zgrade.

Za naše prostore značajni su Blattella germanica L. Tijelo im je valjkastozdepasto i dugačko 3-5 cm. Porodica rovci – podzemni rovac (medo) – imaju prednje noge za kopanje. Ooteke mogu biti odmah odložene u skrovita mjesta iz kojih će se izleći ličinke ili ih ženka neko vrijeme nosi sa sobom. Na Zemlji ih ima oko 3. Zadnje noge služe za skakanje (skakavci). riličari/polukrilci (Rhynocota). To su najotpornije životinje (stvorenja) na Zemlji. Lako se nađe pod kamenom. buhe (Siphonaptera).5 cm. leptiri (Lepidoptera). . Ako je u opasnosti zakoluta se i ispušta smrdljivu tekućinu i tako se brani od napadača. restorani. odozgor ovalno s 2 crveno-žute uzdužne pruge i odozdo plosnato.C. Tijelo im je. Nalazili su se još u Karbonarnom dobu (350 milijuna god. hoteli. koji će ga – najvjerojatnije – nadživjeti. Mužjak se glasa kao cvrčak. Razmnožava se spolno. Periplaneta americana i Supella longipalpa (nije u RH). Nađeni su u prvim čovjekovim nastambama (pećinama).500 vrsta. Oni su čovjekovi najstariji pratioci na Zemlji. U Hrvatskoj (i susjedstvu) žive 4 vrste žohara: Blattella germanica. spadaju u porodicu Blattidae i među najstarije kukce (iz doba donjeg oligocena). Ženke na zatku nose ooteke (omotiće) u kojima su u dva reda smještena jajašca. plosnato. Živi na mediteranskom području.krilati kukci (Pterygota) Tu spadaju redovi: ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria).BLATTARIA (COCKROACHES. Ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria) Prednja krila su kožasta i vrlo čvrsta te imaju žile. tijelo s jako puno nogu. B. dvokrilci (Diptera). Stražnja krila su dulja od prednjih. Na zadnjem kolutiću mužjaci imaju 2 mala nastavka (pisaljka). Neki žohari mogu biti dugački i do 15 cm.. opnokrilci (Hymenoptera). Predstavnik je zeleni konjic koji danju jede kukce i biljke. kornjaši (Coleoptera). a svijetlo ga privlači. Tu još spadaju i šturci koji se po ljeti glasaju cvrčanjem . uglavnom. Na glavi usmjerenoj prema dolje imaju 1 par bičastih ticala. Jaja (oko 300) polaže u tlo iz kojih se izlegu ličinke koje tu i prezimljuju. brodovi. preživjet će i žohari. VRSTA: BLATTA) Žohari .cvrčak zrikavac. Aktivan je noću. Blatta orientalis L. Preferiraju topla i vlažna područja s dosta hrane: kuhinje. Ženka polaže po jedno jaje u tlo iz kojeg u proljeće izlazi ličinka. Gdje čovjek preživi. blatta) (RED: BLATTARIA. na mjestima prerade živežnih namirnica. Hrani se biljnim pupoljcima i gusjenicama te ličinkama kukaca. Razvijen je spolni dimorfizam.Blattaria. a iz jaja izlazi ličinka sa 7 kolutova. Hrani se biljkama i životinjama. uši (Anoplura). lucifuga. Za javno zdravstvo i higijenu prehrane značajne su vrste: Blattella. a ženka toga nema. Supella i Blatta. Periplaneta. orientalis. od kojih oko 200 spada u sinantropne vrste. pa i čovjeka.5 cm i crni žohar velik oko 2. a voli vlažna i pjeskovita područja. koji se tijekom presvlačenja povećavaju. Mlade ličinke čuva mužjak. No. PORODICA: BLATTIDAE. Hrani se biljnim otpadom (trulo uvelo lišće). obično duljih od tijela. Aktivna po noći. Podrazred . žohari se vrlo lako i brzo adaptiraju.). termiti (Isoptera). Oko 200 vrsta žohara spada u sinantropne žohare koji infestiraju čovjekov okoliš. debela stonoga (Pachyiulus flavipes) koja je smeđa i koja na svakom kolutiću ima 2 para žutih nogu. pekare. ŽOHARI . Pored svih naprednih teničkotehnoloških pesticida. žohari (Blattaria). Usni aparat služi za grizenje. bolnice. kod nas se uglavnom javlja smeđi žohar velik oko 1. skakavci (Tettigonia). Osim obične stonoge još nalazimo i vrstu tzv. A.30 Vrsta – obična stonoga (Schizophyllum sabulosum/Julus sabulosus) Stonoga ima dugačko (2-5 cm) crno. Živi u srednjoj i sjevernoj Europi.

Crnog žohara.5 cm). slastičarnicama. orientalis L. Temperatura okoline utječe na brzinu razvoja ličinke (20-40 dana pri 22°C. pri 30°C). Slika 6. nema nikakve pruge na krilima Χ nema (ima zakržljala) krila. jako tijelo. i Ξ i Χ imaju krila. oko grijućih tijela i liftova. Razvoj od jajašca do adulta traje 1-4 godine što ovisi o temperaturi i vlazi. Razvojni period od ličinke do muškog adulta je kraći (4-6 mj. Glavne karakteristike B. koji je sastavljen iz 12 članaka. protoraks nedovoljno ograničen. ropotarnicama. krila kraća od tijela (dio zatka/abdomena nije pokriven krilima). Χ živi 1-6 mjeseci i položi oko 18 ooteka (200-400 jaja). Ovu vrstu najprije ćemo uočiti u kuhinjama. ženka . kirurškim salama. Χ kroz godinu dana može dati oko 35. krila pokrivaju cijeli zadak. a kod jače invazije u zidnim pukotinama i u bolesničkim sobama. obično ćemo naći na hladnijim-vlažnijim mjestima u odnosu na smeđog žohara. Ooteku s 20-50 jaja Χ nosi dok se iz njih ne razviju ličinke (1-2 mjeseca.000 jedinki. . su: boje su crne do tamnosmeđe Ξ jak i izdužen (2. a pri 25°C 530 dana za prijelaz u adulta.0-2. nego do razvoja ženke (9-10 mj. tijelo je zdepasto. mužjak –protoraks ima dvije podužne crne pruge. ventilacijskim cijevima itd. germanica L.31 Slika 5. U bolničkim prostorima najprije ćemo ju naći u kuhinjama. smočnicama garderobama.5 cm) s krilima koja prekrivaju 2/3 zatka.protoraks nema uzdužnih crnih pruga. vitko tijelo (1-1. ooteku s 16 jaja nosi 1-15 dana i polaže ju u zaštićeno mjesto iz koje će izaći ličinke (pri 30°C za 42. a pri 35°C je 75 dana. su: smeđe-žućkasteružičaste je boje. Razvoj od jajašca do adulta (uz 6 presvlačenja ličinke) pri 22°C je 170 dana.). Glavna obilježja B. Ličinka se 5 puta presvlači i pri 30°C treba joj 300. podrumima sa hranom. a 70 dana pri 10°C).). a pri 21°C za 81 dana). abdomen ima 11 članaka i par dugačkih cerci.

pretražili su 22 vrste žohara i utvrdili 97%-tnu zaraženost bakterijama (dizenterija). . oni su prenositelji: virusnih. dlake. Osim bakterijskih infekcija. fecesom. sudopera. pekarama. kućama. štednjaka. fatty oil.Y. HEPATITIS je u korelaciji s brojem žohara (smanjenjem broja žohara smanjuje se broj oboljelih. koja uzrokuje AIDS (SIDA). astma). USA). supermarketima. Χ nema članke. tamnim i toplim prostorima i rupama (oko cijevi. brodovima. Hranu zagađuju kontaktom. Tarshis 1962. bolnicama. parazitarnih i protozoalnih bolesti. 2 miša i papiga) koji su svi imali oštećenja od žohara. Periplaneta americana – u RH se susreće samo na brodovima.32 Slika 7. opeklina (boils). vlakovima. Protoraks je u oba spola dobro razvijen i oštro ograničen. meso. Kompjutore i televiziju mogu oštetiti grizenjem. čireva. u američkom tipu žohara. frižidera. 20 mačaka. U našim krajevima smeđi (njemački) žohar čini 80% populacije žohara i njihovog suzbijanja. Vanjska krila imaju svijetle pruge. ekskrementima iz abdominalnih žlijezda i povraćanjem kad uzimaju hranu. Često su prenositelji salmoneloze. restoranima. knjige. dodirom (požar). šećer. nego u prirodi. Žohari predstavljaju velike probleme u hotelima. konjuktivitis. Danas se koriste u laboratorijskim istraživanjima i služe kao model nevertebrata («white rat of invertebrate biological research») za ispitivanje endokrinologije. – Kalifornija. Nalaze se posvuda gdje ima hrane i vode. povraćanjem (korozija). homologna onoj koja se nalazi u human immunodeficiency virus (HIV). Veliki broj vrsta žohara ne živi u čovjekovim nastambama. pivo. papire. kruh. Oothuman i sur. Njihova infestacija je bila tako jaka (više od milijun) da su u dijelu N. Oni su omnivori (rado jedu sir. U medicinske svrhe mogu se od njih koristiti: blattaric acid. svježu i suhu krv. Kod nekih ljudi razvije se alergija (dermatitis. Žohari u 29 milisek. Skrivaju se u vlažnim. ispod kuhinjskog stola (otpad hrane). umjetnine). Žohari u probavi imaju bakterije i protozoa koje razgrađuju celulozu. te bradavica. kožu. reagiraju na vibracijsku (hod) frekvenciju zraka. jer su njeni nosioci (vektori/carriers). pa je prije dezinsekcije potrebna njihova identifikacija. antihydropin. proviralna DNA. U nekih vrsta i nimfe su bile zaražene. a Ξ ima. U centralnoj Africi (1986) nađena je. U Ξ krila dulja od zatka. stanovima. 1989. a u Χ jedva prekrivaju zadak. srušili kuću (u kojoj je bilo 24 psa. mesnoj i konditorskoj industriji (svugdje gdje ima dosta hrane i vode). koji je jači nego u mužjaka. fetid. fecesom. neurofiziologije i ponašanja nekralježnjaka. gljivičnih. protiv hripavca i Brigtht's bolesti.

Na ovaj način se žohari ne mogu uništiti. Zatvaranje vanjskih ulaznih rupa i pukotina na zidu . kornjače. paučnjaci. Mnogi kućevlasnici/stanari žele da nemaju žohara. No žohari su spremni da sve svoje predatore i patogene nadžive i izbjegnu njihovu silu. neki pauci (moraju stalno imati žohara u kući da bi preživjeli). Biološka Kontrola Žohara (BKŽ) Kao što je rečeno vrlo je teško eliminirati žohare iz naše sredine (doma/kuće i stana). frižidera. Žohare možemo uništavati pomoću raznih trapova. kemijskim uništavanjem.uspjeh može biti mnogo bolji. neki vertebrati. ne ostavljanje hrane i mrvica te vode na dohvat žoharima. ako je prostor čist. ispod i iza kreveta i ormara. . bakterije i fungi. I mnoge kompanije proizvođači otrova žele u potpunosti uništiti žohare – što je težak zadatak. NEKEMIJSKO UNIŠTAVANJE ŽOHARA najlakše se postiže dobrom sanitacijom: čistoća prostora. nematodi – steinernema carpocapsae – valjkasti crvi nametnici žohara. majmuni. čišćenje okoliša kuće. drogerije. kruh namočen u pivo u čaši. Zatvaranje rupa u kojima se sklanjaju žohari. žaba krastača. neki paraziti. dovodno-odvodnih cijevi. Voda je vrlo bitna za žohare. potrebno je identificirati vrstu i pristupiti odgovarajućoj terapiji. Motrenje . u hrani i vodi za «ljubimce». Bolnice.entry points . te miševi i štakori. nezatrpanost prostora. bez opasnosti po ljudsko zdravlje. kupaonica. ali se mogu smanjiti. To su čaše s pivom. No. I insekticidi će bolje djelovati. koju oni nalaze oko sudopera. No. Lagana zaštita od žohara može se postići pomoću «trapova i atraktanata» postavljenih na mjesta gdje se oni skupljaju. potrebno ih je stalno držati pod kontrolom: 1. velika skladišta hrane i trgovine koje rade 24 sata teško je tretirati pesticidima. smočnica.budući da svi žohari ne žive u kućama te da nemaju istu fiziologiju i osjetljivost na terapiju. škole. neke ose polažu svoja jajašca na jajašca žohara i tako ih ubijaju. PREDATORI (prirodni neprijatelji) žohara su: jež.33 Slika 8. lončanica. Među uspješnim patogenima spominju se: fungi – metarhizium anisopliae – koji se prirodno nalaze u zemlji i patogeni su za žohare. itd. ljepljive trake. žabe sa drveća. ne kemijskim i 3. skidanje zelenila sa zidova.pridonosi uspješnosti borbe protiv žohara. Gecko gušter. kutova. kao i jakim vakuum pumpama s HEPA filtrima koji ne dižu prašinu i tako sprečavaju alergiju BIOLOŠKA KONTROLA Žohari imaju svoje predatore (neprijatelje): razni insekti. motrenjem (monitoring). ako se stavljaju izvan kuće na mjesta gdje žohari ulaze u kuću . 2.

Colling/mating feromoni su mirisni hormoni (volatile) i obično privlače suprotni spol (seks) iste vrste. te bay leaves = lovorov list. KEMIJSKI POSPJEŠIVAČI . Agregacijski feromoni se izlučuju iz mandibularne žlijezde i analnih jastučića (rectal pads). Prirodni repelenti su: (oil of Japanese mint = metvica i Scotch spearmint = klasasta metvica. Stavljanje feromona u meke. PIRETROIDI su sintetski organski spojevi koji djeluju na živčane membrane dovodeći do paralize i smrti. disperzija. (20 g za 2 god. FEROMONI su kemijske supstance koje proizvode kukci. Ti feromoni su intenzivno studirani u Periplaneta žohara i sintetiziran je spoj Periplanone B. zračenje i ultrazvukovi mogu dati doprinos smanjenju broja žohara. životinje i druga živa bića radi međusobne komunikacije. npr. Dijelimo ih u 4 skupine: agregacija...000 $) koji se dalje ugrađivao u terapijske svrhe. U terapiji se na taj načini želi uvesti pomutnja u žohare (to confuse mate-seeking insects) i smanjiti njihov broj. colling/mating. inače bi se dio oporavio i preživio. cyanoacetic acids. paralizu i smrt. Agregirane nimfe brže dozrijevaju od onih koje nisu u kontaktu. ali ne i eradikaciji. u estrusu. tj. soli flora. Sintetski repelenti su kemijski spojevi iz skupine: amidi. sulfonamidi. KEMIJSKE METODE Anorganski insekticidi ne sadrže karbon. alkanamidi. i to su najstariji insekticidi: borna kiselina i silika gel. koja uzrokuje kočenje mišića. INSEKT GROTH REGULATORS: oponašaju (mimik) hormone rasta i djeluju kada nimfa prelazi u adulta tako da su veliki ili mali žohari (adultoidi) i uglavnom neplodni. ali nije dao dobre rezultate. Neki teško oštećeni žohari mogu se i oporaviti. ako su već u njemu. životinje). muhe ) od njihove žrtve (čovjeka. ORGANOPOSFORNI spojevi i KARBAMATI: djeluju preko nervnog sustava (neurotoksikanti) inhibirajući kolinesterazu. Ovi hormoni dobro djeluju protiv njemačkog žohara. cedar = vrsta bora). Disperzirajući feromoni izlučuju se iz slinovnice kada su žohari prenapučeni ili bez hrane. za cca 500. Repelenti bi trebali zaštiti određeni prostor od nametnika. .34 Sterilizacija (kemijska). Oni upozoravaju ostale da su tu loši uvjeti za preživljavanje.enhancers: sinergisti. a pomiješan s piretrinima pospješio je smrt žohara. Žohari koji naiđu na njih postaju tromi i zadržavaju se u tom području. krpelje. REPELENTI su tvari – spojevi koji mogu otjerati insekte (komarce. SINERGISTI su vrlo malo toksični ali mogu značajno pojačati toksičnost nekih aktivnih spojeva. Za sada je jedino komercijalan MGK-874 (2-hidroksietil-n-octilsulfid) koji se pokazao uspiješnim u odbijanju žohara. FUMIGANTI: su plinoviti spojevi (metil bromid i sulfuril fluorid) koji penetriraju u tijelo i razaraju dišne i energetske funkcije. spriječiti njihov dolazak ili ih istjerati. Polažu se oko izvora hrane i u skrovište žohara. feromoni. može pridonijeti suzbijanju – uništavanju žohara. buhe. contact/mating. Repelenti mogu biti prirodni i sintetski. karboksamidi. Piperonil butoksidi (PBO) pojačavaju toksičnost piretrina na taj način što oštećuju enzime koji popravljaju piretrenska oštećenja i žohari ugibaju. Botanički insekticidi: piretrum i piretrens dobiveni su iz biljaka KLORIRANI HIDROKARBONATI: DDT i Klordan (u USA zabranjeni) djeluju preko probave. a slabo protiv američkog žohara i protiv poljskih žohara. Ti sintetski hormoni (juvenile hormone analogs) su piriproksifen i hidropren.

prahu. jer voda ispari i žohar pokupi dosta otrova. drvo). Enkapsulacija je stavljanje aktivne tvari u plastične omotače (kapsula) s ciljem dugotrajnijeg i boljeg djelovanja i male zagađenosti okoliša. Rezistencija na INSEKTICIDE je vrlo česta pojava. a formulacija dobro odabrana. cigla. i najnovije makrocikličke laktonske glikozide. a kad je glukoza zamijenjena fruktozom žohari su jeli meku. karbamatne. Mikstura označuje da se u jednom tretmanu pomiješa više preparata s različitim načinom djelovanja. . beton. Granule su nešto krupnije (veće) od praška (prašine). Meke. Močivi praškovi (wettable powders) se mogu nanosit na sve površine i u velikim kocentracijam. nepriljepčive površine nisu dobre za upotrebu emulzija. Tablete označuju stanje lijeka-otrova koji je u velikoj koncentraciji. Nepozvani (djeca) ne smiju dohvaćati meke. sulfonamidne. ali nisu dobre za površine koje ih upijaju (zidovi. i druge kombinacije. U njih je moguće staviti atraktante. inkapsulirani. Rezistencija se pojavila na sve dosada poznate skupine insekticida (organofosforne. ovisno što nedostaje. Često su u ili na hrani (zrnje) i koriste se najviše oko zidova da spriječe ulaz žohara.35 Za uspješan tretman žohara potrebno je poznavati insekticide i njihovu formulaciju (prašak. Treba ga držati dalje od dohvata djece. U jednom slučaju bila je glukoza i žohari nisu uzimali meku. Treba ga nanijeti samo u pukotine i rupe gdje su žohari da se što manje zagadi okoliš i postigne dobra efikasnost. piretroidne. čelik i sl. Isekticidi dolaze u emulzijama. Vodene emulzije su vrlo prihvatljive i raširene. Rotacija označuje da se pri svakom novom tretmanu primjeni insekticid iz druge skupine kako se ne bi dobila potpuna rezistencija na neki lijek. Da bi se izbjegla rezistencija nužno je primijeniti sistem rotacije i/ili miksture. otopine) te biologiju žohara i način primjene insekticida. Praškovi (dusts) su suhe aktivne tvari koje se lako postavljaju i dugo traju ako nisu u vlažnom prostoru.baits označuju stavljanje otrovnih tvari u hranu ili vodu. aerosolu. suspenziji. vlažnim praškovima. Pločice. tablete. što bi morali znati zaposlenici u «Pest Management Profesionals» (PMP) tvrtkama i urban «Integrated Pest Management» (IPM) programu. i to prvenstveno onu koju izuzetno voli dotična životinja. Aerosol je lako upotrijebiti. naročito kod njemačkog žohara. Za bolju topivost emulzija može se dodati deterdženta. granulirani. ali se moraju stavljati što bliže putu i mjestu boravka štetočine. koju proizvođači insekticida. One su vrlo dobre jer su brzo djelotvorne i dosta sigurne. do 70% aktivne tvari. u mekama. Stavlja ga se u žoharska skrovišta. a u malom pakovanju i koji se brzo raspada u kontaktu s vodom (vlagom). Zidovi (žbuka) i beton imaju visoki pH koji emulzione insekticide čini nestabilnim. Oni moraju biti effective & efficient (brzo djelotvorni i jako uspješni). a i trovači (sanitarci) često zaboravljaju i teško prihvaćaju. One su najbolje na neporoznim i neupijajućim površinama.

0. pomoćne brodice. Slično ovome provodi se dezinsekcija i brodova. pukotine i oštećenja prethodno sanirati. radioaparate. jer im tamo pogoduju razni slatki aditivi. Nanose štetu zagađivanjem hrane i prijenosom bolesti te nagrizanjem raznih odjevnih predmeta od kože. a razbijene pločice zamijeniti.1-5 žohara – mala je. oružje i oružno skladište ne smije se tretirati vlažnim sredstvima. Procjena infestiranosti prostora temelji se na broju ulovljenih žohara na m2.)ŽOHARI U SKLADIŠTIMA HRANE Žohari nemaju uvijete u skladištima/silosima (nema vlage). alergičari. Prije primjene dezinsekcije svi prostori moraju biti mehanički bezprijekorno čisti. itd. U bolesničkim sobama gdje su astmatičari. ali tamo dolaze najviše zbor nemarnosti i nereda zaposlenika. . paluba i pričvrsna užad. a često i u putnim torbama ako smo boravili u prostoru infestiranom žoharima. U sobama s normalnim prostorima («normalni pacijenti») dezinsekciju vršiti uz otvorene prozore i to s karbamatima prskajući ih oko umivaonika. pa ih je teško suzbijati. Crni žohar dolazi u stan putem kanalizacije. s hranjivim atraktivnim kutijama ili hranjivim atraktivnim gelovima. već fumigacijom ili praškovima. U pekarama prije dezinsekcije treba sve prostore temeljito fizički očistiti. televizore. dosta vlage i ugodna temperatura. a nakon toga sve temeljito očistiti. koji odbacuju svoje konzerve i otpatke hrane i vode. srčani bolesnici. restorani. kroz zidne procjepe. Aktivni su noću. 10-20 žohara – jaka je. koji se dobije postavljanjem jedne ljepljive feromonske lovke na 10 m2/48 sati. isključivo. navigacijske kabine. šok soba.. minimalno 2 sata prije ulaska ljudi u prostore.36 Specifičnosti suzbijanja žohara u bolnicama i hotelima U bolnicama i hotelima svi procesi trebaju biti organizirani tako da što manje štete korisnicima. nalaz žohara po danu u skrovitim mjestima – jaka. 5-10 žohara – srednja je. ŽOHARI U DOMOVIMA/STANOVIMA Žohari su čovjekovi najstariji pratioci i možda najveći štetnici (prenosnici bolesti). Prehrambene prostore tretirati kad su u najmanjoj uporabi i dozvoliti insekticidu da odstoji 24-48 sati. kompjutere. Svi zidovi i podovi moraju biti slobodni od stvari i masnoća. selidbom iz starog u novi stan. U novi prostor se unose ambalažom. Posebnu pažnju treba posvetiti kuhinji i ventilaciji. Prosudba ad oculos: nalaz žohara noću kada upalimo svijetlo – srednja. ventilaciju. telefonske centrale. dezinsekciju treba provoditi. nalaz žohara danju bilo gdje – vrlo jaka infestacija. upotrebljavajući tvari koje ne ostavljaju mirise. Dezinsekciju treba nakon 10 dana ponoviti. vune. a prozore po završetku ostaviti 2 sata otvorene. Sve šupljine. vodovodova i toplovodova. strojeve. raznim paketima. dojenčad. više od 20 žohara vrlo jaka je infestacija. sklopke. uz vodo i plinske instalacije. sve zidove temeljito oprati i zagletati. s tim da se obradi i vanjska strana. Prosudba jačine infestacije : lovka bez žohara – nema je. pakiranom robom. a hranu i pribor spremiti u kutije bez žohara. radijatora. prehrambeno-industrijski pogoni te hoteli tretiraju se svaka 3 mjeseca. (Električne aparate. nagrizanjem knjiga. rodilje. Kuhinje. Obrada prostora ide odozgo prema dolje i od periferije prema sredini. Kuhinju treba dobro očistiti od svih masnoća. Žohari u pekarskoj industriji predstavljaju veliki problem. itd. Barem jedan zaposlenik u pekari mora biti dobro educiran u postupcima i razlozima primjene dezinsekcije.

Oblik gornjih čeljusti služi za determinaciju Razlika termiti – mravi: Termiti imaju: na glavi V-oblika antenu.5 mm šupljine. su uzročnici raznih alergijskih bolesti. prednje je dulje od stražnjega. jer oni prolaze kroz 1. nimfa. a nimfe su slične adultima. poliomijelitis. Mravi imaju: na glavi L-oblika antenu (svinuti lakat). Za njihovo brzi razvoj pogoduju temperature od 33°C za smeđog i 20-29°C za crnog žohara. Pažljivo kontrolirati unos robe u stan. Zadak/abdomen je člankovit i na zadnjem. Sve šupljinice (skloništa) u podovima. Lako se primjenjuje i ne onečišćuje okolinu. bolnicama. Podesan je za primjenu u konditorskoj industriji. hotelima. a naročito astme. treba sanirati sve loše slavine i izvore vlage/vode u stanu: oko sudopera. kugu. u zdjelicama za ljubimce. avionima. Može se primjenjivati u istim prostorima kao i imidaclorprid. adult).1g gela/m2 infestiranog prostora. Zašto suzbijati žohare? Žohare suzbijamo prvenstveno zbog toga što su oni prenosioci raznih bolesti (salmoneloze). u lončanicama s cvijećem. lepru. kuhinjskim krpama i spužvama. Bez vode i hrane mogu živjeti 14 dana. Alergija i žohari Žohari i njihovi raspadni produkti. kompjuterskim sustavima. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom jednaka s puno žilica i s tijelom spojena preko korijena. Nanosi se oko 01g/m 2 u debljini oko 5 mm. koleru. tuberkulozu. u svih kasta (kralja/kraljice.37 Što stanar treba napraviti da smanji broj žohara? Kako je voda bitna za život žohara (dovoljna kap/dan). Hranu i tekućinu/mlijeko zagađuju fecesom i povraćanjem/regurgitacijom iz svog želuca. restoranima. Kontrola temperature i vlage. radnika i vojnika). U USA od 1500 alergične djece 37% je bilo alergično na žohare. stolariji itd. Termitidae) Termiti su insekti s tri para nogu i tijelom podijeljenim u tri dijela: glava. treba zatvoriti. Fipronil – hranjivi gel – 0. Hrana je bitna za život žohara. Učinkovitost mu se očituje inhibiranjem GABA-sustava što onemogućuje prijenos impulsa i na taj način uzrokujući paralizu i smrt. se nalazi par privjesaka (cerci). HT-centrima. parazite: Taenia i Ascaris. TERMITI (Corrodenti. naročito ako dolazi iz sumnjiva prostora. Djeca alergična na žohare 3 put više izostaju iz škole i 3 puta više dolaze u bolnicu od drugih alergičara.03% za suzbijanje žohara je želatinozni mamak koji se koristi na način i u količini kao i prethodni. toraks i abdomen su spojeni bez vidljive granice. Treba onemogućiti sve izvore hrane (mrvice.. razne stafilokoke. oko 5 mm debljine što je oko 0. zidovima. kao i feces. veza toraksa i abdomena je preko . tj. 35% na grinje i 23% na mačke. Na vrhu glave nalazi se par antena/ticala građenih od 9 do 30 članaka. masne kapljice) u stanu. Imidaclorprid – hranjivi gel 2. radio-stanicama. radnici su nježni i svijetle boje. Na toraksu su tri segmenta s tri para nogu i dva para krila (dulja od tijela) kod kralja i kraljice. metamorfoza je postupna (jaje. abdomen. kupaonica.15% u suzbijanju žohara je novi želatinozni hranjivi mamak s atraktantima – bjelkasto-prozirne boje. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom različita i s malo žilica i direktno vezana na tijelo. toraks. par složenih očiju i usni aparat za grizenje. U svom probavnom traktu žohari nose različite uzročnike bolesti koje prenose putem fecesa (crijevne infekcije. Oni plaze po raznim nečistim prostorima i kanalizacijama i na svom tijelu mehanički nose različite uzročnike bolesti.

bakterija i gljivica (koji međusobno prenose jedući feces).odor po kojem se prepoznaju. Imaju dlačice po tijelu.000 radnika. Ako kralj ili kraljica nestane ili su neplodni ili je dio kolonije izoliran. kralj. Hrana im je celuloza tako da jedu sva drveća. Mravi i termiti. a u građevini nepoželjna).začetnici nove kolonije. vojnici) je način uređenja kolonije u kojem su svi oblici i nije dan rođenjem nego potrebama u koloniji. Ova pojava dobro služi za raznošenje feromona i prepoznavanje jata. Ako se oni otklone nema digestije i termiti ugibaju od gladi. obično ima oko 60. god). Rimljani su ih nazvali «termes». Žive u tlu i drvu.zaštićeni su od neprijatelja i temperaturnih nepogoda. razgrađujući ga (u prirodi poželjna radnja da otpalo drvo ide u reciklažu. Trofalaksis – je način komuniciranja između jedinki u koloniji. Slika 9. vojnici i mlade larve ne mogu se sami hraniti nego ih hrane nimfe i radnici. vojnici ili radnici). radnici su jaki i tamni. premda slični. Osjete vibraciju tla preko nogu. su smrtni neprijatelji. Značajke mrava i termita TERMITI (woodworm) su iz roda ISOPTERA (iso=jednak. Vole visoku temperaturu i 100% vlagu. Grooming (njegovanje) označava međusobno njegovanje. Probavni trakt im je pun protozoa. Castes – socijalno uređenje (reproduktivni oblici. Živeći u tlu i drvu – kriptobiotski život . koji može utjecati na klimu i toplinu. radnici. ptera=krila). ovisno o potrebama kolonije (kraljica. ali i za prenošenje OTROVA. pupa/kukuljica i adult. koje im omogućuje digestiju celuloze. Spadaju u najstarije živuće insekte (cca 200 mil. U jednoj koloniji. larva. Taj prelazak (molt) nimfe u krilaša poznat je kao alates (krilati termit). a može biti i do milijuna. (Termiti kao nus proizvod probave proizvode metan. Uče iz iskustva.38 peteljke (uski struk). a potom vojnici udaraju čeljustima u tvrdo da svi čuju. lizanje-čišćenje. Kralj. uređenje socijalnih potreba (postiže se načinom prehrane .) U Africi su popularni kao prehrambeni proizvod. lišće i travu. Razvoj je potpun: jaje. što znači woodworm. Velike kolonije produciraju puno nimfi s krilima. kraljica. koji dnevno pojedu oko 0. Slika10.5 kg drveta. Vode brigu o svojim članovima. tako da se onaj koji se liže okreće i pomaže lizaču da ga očisti. to su kralj i kraljica (krilaši) – primarna reprodukcija . Žvačući drvo oni proizvode metan koji može imati utjecaja na klimu i globalno zagrijavanje. javlja se novi reproduktivni par (sekundarna reprodukcija) iz određenih radnika/nimfi (drugačije hranjene nekih radnika) sposobnih za polaganje jaja iako se nisu bile u svadbenom letu. izmjena nutrijenata unutar članova kolonije. pa imaturni termiti mogu prijeći u bilo koji tip. Svaka kolonija ima specifični miris . .pojava među termitima biranja željene jedinke).

jer su bijeli) su rašireni po cijelom svijetu. Kolonija od milijun termita teži 5-15 kg. dampwood: . Kada se krilati par doseli započinje stvarati koloniju u zemlji ili drvu te se pari sa ženkom. Dnevno troše dosta hrane ovisno o veličini kolonije. Polimorfizam je razvijen kod termita. Neki žive u zemlji (subterranean). a pritom im otpadaju krila. To su nimfe koje se bilo kada mogu pretvoriti u vojnika ili reproduktivnog termita. Termiti imaju nepotpunu preobrazbu u kojoj ličinke svakim presvlačenjem sve više nalikuju adultu (jajepronimfa-nimfa-adult). nimfa. rojaši). a neki u drvetu (drywood: . topline i vlage. mužjaka (kralj). a kolonija od 60000 oko 5 g drvene mase na dan. tada se u koloniji javlja novi par koji će polagati jaja. niti se mogu sami hraniti. Slika 11. a ponekad i 10 godina. 3 cm/1 sat. Oni se ne mogu pretvarati u druge forme. kolonija od 1000 pojede dnevno cca 83 mg. U početku ženka nosi malo jaja o kojima se brine ona i mužjak. a ako 1000 termita pojede 100 mg tada 1 termit pojede 0.vlažnom i propadajućem drvetu). vojnika i reproduktivnih adulta.. bez krila i slijepi su. Iz abdominalne žlijezde izlučuju feromone kojima obilježavaju put za pristup hrani. smještaj. Žive oko 15 godina i tako stvaraju brojno potomstvo. premda nije išao na «svadbeni let». U koloniji ih ima 2-5%. Kada kolonija nastane da bi dala nove alates-letače potrebno je 3-4 god. bilo ženke. Životni ciklus kolonije TERMITI («BIJELI MRAVI». (Ako kolonija od milijun termita teži 10 kg. razlikujemo ženku (kraljicu). To su termiti (nimfe) koji obavljaju. Oni su fotofobični i samo spolni oblici izlaze na svadbeni let radi parenja. Iz neke velike kolonije (formoza termiti) može nastati do 68000 (alates. a ako dođe do stvaranja skundarnih reproduktanata oni su bez krila (zakržljala) i ne izlaze vani na svadbeni let.) . a kasnije tu brigu preuzimaju nimfe koje kasnije hrane i ženku i mužjaka sa svojim povraćenim sadržajem. Vojnici su veći od radnika s jakom glavom oboružanom za borbu – dva para čeljusti (ubosti. Žive oko 2-4 godine. ovisno o vrst termita. Mužjak (king) i ženka (queen) ostaju zajedno u koloniji uz višekratna parenja. tamno i veliko tijelo te krila i pare se u svadbenom letu. fasetirane oči. sav posao (tunele. što je tri puta brže nego kada grade nove nastambe. slomiti. uglavnom. navode vojnike na borbu). a nakon toga ostaju bez krila.građi. tada 1 termit teži 10 mg.1 mg.000 jaja Radnici su bilo mužjaci. Sekundarna reprodukcija je pojava kad kralj/kraljica nestanu ili ne polažu jaja. tj. udariti). krilaši. Ženka može biti duga do 10 cm i dnevno snesti 30.39 Swarming (rojenje) nastaje u proljeće kad je dovoljno svijetla. Oni preferiraju tople krajeve (tropske i suptropske). ali njihov broj ovisi o veličini kolonije i njenoj starosti. Oštećena staništa (tunele) popravljaju vrlo brzo. hranjenje jaja. a mogu napasti i zdravo. Radije napadaju staro fungima obrađeno drvo. Npr. radnike i vojnike. Kralj i kraljica imaju razvijene spolne organe. Ako je vruće rojenje je na večer. namještaju.

ovisno o infestaciji. bifentrin. putove infestacije. knjige. a organofosfati kao kontaktni ubojice. opremu za deratizaciju i ispravnu upotrebu termicida. ali ih u termiticidne svrhe treba uzgojiti i pustiti u staništa termita da ih unište. To su inače prirodni konstituanti u zemlji. termiticidno djelovanje palo je samo na tri godine. Napada sve drvene proizvode: građu. osim drveta uništavaju i papire. onemogućuje termitima zadržavanje oko temelja kuće. crveni i žuti cedar. Zemlju je potrebno natopiti s tim sredstvima do 30. Piretroidi djeluju kao repelenti. npr. namještaj. Pretpostavlja se da to drvo proizvodi sekret koji ubija/odbija termite. deltametrin. Fizičke barijere za kontrolu termita: Metalne ograde oko kuće neće spriječiti prodor termita u kuću. Kod terapije termiticidima treba poštivati koncentraciju i volumen pesticida koji je dat na uputi. cipermetrin. Njegove kolonije su znatno manje (nekoliko tisuća) od kolonija subterranean termita. Oni su bez boje i mirisa. Temelji moraju biti betonski: čvrsti i jaki. a raspadnuti termiti otpuštaju repelente. jer zadržava vlagu i omogućuje nastanjenje termita. ali su bili efikasniji i jeftiniji od današnjih preparata. Pješčana barijera oko kuće. koje je infestirao. fenvalerat = pyrethroidi. kožu itd. KONTROLA TERMITA – ovisi. ali samo ako je drvo suho. Dampwood termites (Zootermopsis. Izbjegavati naslanjanje drva na kuću i ostavljanje oko kuće. ali će nam pokazati koliko je kuća infestirana. itd. Bitno je da su termiti otjerani (piretroidi). iniciranjem. Vibracije osjećaju nogama. Smatra se da je 1996. Rezistentno drvo – na termite ima prirodno otpornog drveta. uranjanjem. u USA potrošeno oko $2 bilijuna za uništavanje termita. vlagu i sklonište. Oni. dimljenjem ili pjenom i na ne obrađeno drvo. Chlordan i heptachlor su danas povučeni iz upotrebe (dugotrajne residue). a neotrovni za sisavce. Ako im se neki od ovih izvora onemogući njihova infestacija će biti manja. pa i više cm u dubinu. Termiti trebaju hranu (drvo. Drvo ne smije biti u kontaktu sa zemljom. prvenstveno o dobro istreniranim profesionalcima (deratizatorimatermicidorima) koji razumiju biologiju i ponašanje termita («…must understand the biology and habits of termites. a inače je 7 godina kad je dana puna doza. Termiticidi – su kemijske supstance za uništavanje termita. a nedavno se pojavio imidacloprid = chloronicotinyls. cipele. . Šteta koju oni uzrokuju je još i veća. tkaninu. Iz infestiranog drveta dobiva i vodu i nije ovisan o kontaktu sa zemljom. Prenosi se u tim tvarima. okvire. Što manje celuloze oko kuće i u kući. zemlja). karakteristiku zemlje. Ništa što ima celulozu ne ostavljati uz/blizu temelja. building construction…. ali je još bolje ako su i ubijeni (organofosfati). Nematode i Fungi – paraziti i gljivice mogu se upotrijebiti u borbi protiv termita. ako je pijesak dovoljno velik da ga termiti ne mogu prenositi i dovoljno sitan da po njemu ne mogu puzati i u njemu praviti tunele. Drvo se može tretirati termiticidima prije postave ili poslije istim preparatima u tekućini ili spreju. Cryptotermes) živi u suhom drvetu kojega proždire. Kemičari pokušavaju sintetizirati taj spoj. Unutarnje površine i putove kojima se termiti šire potrebno je dobro poprskati klorpirifosom = organophosphati te permetrin.40 Drywood termites (Incisitermes. a prodaji su u prahu ili tekućini – lako topivi u vodi. a mogu se primijeniti sprejanjem. proper use of termicides»). ali ne čuju glasove. Mokro drvo treba tretirati preparatima koji sadrže borate (disodium octaborate tetrahydrat) koji prodiru u drvo to jače što je drvo vlažnije i otrovni su za sve insekte koji napadaju drvo. Paraneotermes) infestiraju samo vlažno drvo i ono koje propada. U slučaju gdje je koncentracija smanjena na polovicu.

crvena i njihove kombinacije). kad su termiti već u drvu.kod presvlačenja (molt). To su dugoživuća bića. Najbolji se učinak postiže ako se primjene sporo djelujući inhibitor (od njega ugibaju i oni koji ga nisu jeli). od čega ih 30 vrsta ulazi u nastambe. oraha. najbolje je djelovati na cijelu površinu s fumigantima . Kod dimljenja treba nositi zaštitnu masku. U USA ih ima oko 570 vrsta. 2) sporodjelujući inhibitori metabolizma i neurotoksikanti (hydramthylnon. šumskom drveću i kućnoj građi. Drywood termites uzrokuju veliku štetu drvenim kućama i zgradama. familija: Formicidae) Mravi su rašireni po cijelome svijetu u svim klimatskim uvjetima i dominiraju brojem vrsta (oko 10. Kod nas (Jadranska Hrvatska) su poznate dvije vrste: Calotermes flavicollis –žutovrati termiti. lucifugus prvi put opažen 1958. Najviše ih je u tropskim šumama (kiša). osim Ξ /kralja. žbuku skinuti. Spadaju u omnivore. cvijeće. hexaflumuron). a oko 10 vrsta su izraziti «pests» napasnici. MRAVI (red: Hymenoptera. ukrasno drveće. Za sprečavanje naseljavanja najbolje je pratiti rojeve i njih uništavati (silica aerogel dust ili borate dust). Kad smo sigurni da tu nema više termita možemo taj materijal odvesti na deponiju. najbolje je dati lokalnu terapiju injiciranjem kemikalije u rupe termita . No. sulfuramid. lozu. Kraljica živi 15. . U kolonije može biti više kraljica.) Kod nas je R. Ako su upotrijebljeni fluoridi u kuću se može ući nakon 8. smokve. oko 50%. naranče. abamectin). Ako je infestacija mala. Kod jake infestacije objekta najbolje je porušiti objekt. a najdulji oko 40 mm.sulfuryl fluoride ili methyl bromide (bromidi su u USA zabranjeni zbog utjecaja na ozon).crva (bakar-arsen ili kalcij-arsen). hrasta i ukrasnog grmlja i drveća) i Reticulitermes lucifugus – mediteranski zemni termiti napadaju voćke. Hexaflumuron (hitin sintezis inhibitor) djeluje 2 mjeseca nakon ingestije i uništava hitin od čega je izgrađen egzoskeleton . Vrućina 50-60ºC/1 sat može uništiti crve u drvu. a radnici i vojnici 4-7 god.pojedinačno. zemljane dijelove u kući i oko kuće prekopati 1 m i natopiti dezinsekticidom. drvenu stolariju poskidati tretirati zapaliti u blizini objekta.). (Ukratko: štete nanose voćkama. iskopati sve nove temelje i podrum u dubinu 1 m i sve to politi/natopiti dezinsekticidima. u betonske ili kamene zidove i podove izbušiti 2 rupe/m 2 i sve to tretirati i odložiti nedaleko kuće. žuta. Usko i višestruko su povezani s biljkama. gljivice). Podjela rada unutar kolonije je značajka ovih kukaca (socijalni kukci). životinjama i čovjekom. pšenicu. napadaju suho i živo drvo (masline. 3) mikrobialni patogeni (fungi.8mm. a 72 sata nakon bromida. Sredstva protiv zemljanih (subterranean-Reticulitermes flavipes) termita su efikasnija nego protiv onih koji žive u drvu . povrće. Ako se primjeni brzo djelujući nakupit će se velika količina mrtvih i drugi će termiti odustati od hrane. Ako je infestacija manja. koji živi kratko. atraktivan za jelo i ne repelenti termicid.41 Termiticidi – mogu djelovati kao: 1) regulatori rasta (pyriproxyfen. na njih otpada 20% termiticidnih sredstava. Pripadaju razredu krilatih Insekata (Pterygota). u Rijeci i sve više se širi predstavljajući veliku opasnost. drvenu građu. smeđa. limuna. Najmanji mrav je oko 0.000) i stupnjem različitosti unutar vrste. crnogoricu. Boje tijela su različite (crna.

kralj i radnici u nekih vrsta imaju i 3 okanca/ocelli. Na njima su osjetila dodira. a ako nemaju žalac čeljustima ugrizu i u ranu puste mravlju kiselinu. «prednje noge mrava nikada nisu bez četke i češlja». u Australiji (vrsta medenog mrava Melophorus) te u Indiji. orijentacije. Oči – su mozaične i smještene lateralno. groznice.42 Slika 12.000 komada insekata i/ili tvari u svoje gnijezdo. toraks. Tlo i mravi – mravi prekopavaju tlo i tako ju prozračuju. ali nikada za jedenje. Slika 13. Formicidae) iz otrovnih žlijezda. medeni mrav) su vrlo cijenjena hrana urođenika u USA. Čeljust je ključ za raspoznavanje. piljenje. kašalj …). lizanje. Tetramorium caespitum Mravlja kolonija dnevno može donijeti i do 100. antene u obliku savinutog lakta. Na prednjim nogama nalaze se dlačice kao češalj ili četka s kojima mravi čiste antene. mirisa. Maleziji i Tajlandu vrsta Oecophylla smaragdina. Mravi i medicina – neki urođenici u USA i Africi pravili su sokove od mravi i koristili protiv raznih bolesti (očiju.radi obrane neki mravi imaju na zadku žalac preko kojeg izlučuju mravlju kiselinu (formic acid. bušenje …. struganje. vide pokrete objekta ali ga ne prepoznaju. reumatizam. grizenje. Očima razlikuju tamu i svijetlo. To jedno od prvih razlikovanja unutar grupe i ono glavno što ih čini lako prepoznatljivim od termita. Na njega se nastavlja gaster. glavobolje. Na toraks se nastavlja tanki dio petiole/pedicel građen od jednog ili dva segmenta i prvi je ključ identifikacije mravi. Americi i Indijanci u Meksiku jedu ih uz ceremonije. Na tarsusu su i žlijezde koje ih podmazuju. 2. intermedijarni i terminalni. tj. a takvo tlo se lakše navodnjava. Na glavi nalazimo: 1. Spoj između toraksa i abdomena ima jedan ili dva tanka segmenta i taj dio tijela se naziva petiole – pedicel – peteljka. Žalac. Burmi. . a spada pod abdomen. koje mravima sluše kao senzori. Antene imaju tri dijela: bazalni. Oni mogu sudjelovati i u oprašivanju biljaka (polinatia). otrovna žlijezda . miješaju njene elemente. Mravi kao hrana .neke vrste mrava (Myrmecocystus. Yukpa Indians u J. Na glavu se nadovezuje trodijelni toraks na kojem su 3 para nogu i 2 para krila (koja gube nakon parenja) u reproduktivnih jedinki. Neke vrste nemaju očiju. a kraljica. abdomen. stomak. Tijelo . Čeljust mravima služi u razne svrhe: bodenje. Kao omnivori oni često ubijaju insekte i nose ih u gnijezdo i na taj način smanjuju broj molestanata. Fire ant (Solenopsis invicta) Slika 14. Netko je rekao: «the camb and brush are neve absent from the forelegs of ants». Vibracijom antena oni primaju podražaje iz okoline. Dijelovi anatomije mrava radnika Građa tijela – anatomija Kao i kod svih kukaca na tijelu razlikujemo: glavu.egzoskeleton mravi pokriven je brojnim dlačicama.

feromoni – komunikacija .(leisure time) – mravi se nalaze posvuda pa taku i u parkovima. larva. Ti su mravi pronađeni i u bolnici na pacijentima. jarebice. U koloniji može biti jedna ili više kraljica koje nesu jaja. fazani. analnih žlijezda i ubodnih žlijezda feromone koji im sluše u komunikaciji i vraćanju kući/gnijezdu. klostridije i bordetela itd. Unutar kolonije radnici mogu biti podijeljeni u grupe prema zaduženju (poslu) unutar kolonije. Slika 15. a iz neoplođenih mužjaci (kralj). oko rijeka. jer su na njima 1972. kralj. odnosno opnokrilci (Hymenoptera). usta i lice kompletno prekrili. Značajan je njihov utjecaj na pomladak životinja koje se legu na tlu u šumi (patke.mravi osim otrova izlučuju iz svojih usta. nos. pripremama i pakiranju hrane mravi mogu nanijeti velike štete i uzrokovati bolesti. zmije. neke ptice.43 U bolnicama. igraju itd. Krila imaju samo kralj i kraljica i to do svadbenog leta (parenja). Najčešće su dvije grupe: njegovatelji larvi i kraljice. puževi). grade gnijezdo. Fire ant (Solenopsis) ima u svom otrovu specijalni alkaloid koji je nekrotoksin. Iz oplođenih jaja razvijaju se kraljice. Mravlja kolonija i kaste Mravi spadaju u socijalne kukce i u red krilaši (Pterygota). pupa) i odrasle kaste (castes): kraljica.) Mravi prenose i biljne bolesti. odnosno do 110 cm. radnici i vojnici/stražari. restoranima. Oni jako uznemiruju ljude. Mravi mogu napraviti štetu i na strujnim i telefonskim kabelima. Mogu oštetiti mostove i tunele. uznemiruju stanare grizenjem i bodenjem te onečišćenjem prehrambenih tvari. Ugriz mrava može biti jako bolan i opasan. Na ta mjesta dolaze ljudi da se odmore. oči. (10 kolonija mravi može pojesti trave kao jedna krava. Primitivni mravi imaju otrov (venom) sličan osjem otrovu. larve. Oni se sporazumijevaju i pomoću kretnji ticala i prednjih nogu. Mravi i odmor . gušteri. a neki trgaju i jedu lišće. a ponekad i do 100 cm. Žive od nekoliko mjeseci do 7 godina. na i ispod stabla za odmor. koji istovremeno brinu i o unutarnjem redu i čistoći (mlađi radnici) te sakupljači hrane i vode (stariji radnici). Neki mravi prave velike humke visine 30 cm. Ima podataka da su napali dijete čije su uši. Mravi i poljodjelstvo – mravi uništavaju žitarice prije zriobe i u zriobi. pa čak i telad. aviopiste. i tako budu uznemiravani od mravi. Mravi . salmonele. Pare se u letu i mužjak potom ugiba. a ženka si sama skine krila. piliće. pronalaze hranu. Neki kradu i sjeme (harvester ants) pa nema nicanja biljki. a širine 40 cm. . Oni mogu svoj otrov posprejati na daljinu od 50 cm. Unutar kolonije žive razvojni oblici (jaje. To u žetvi uzrokuje trganje kose. stafilokoki. Mravi u kućama/stanovima su neugodni i gadljivi. Mravi i stoka – Opisani su slučajevi gdje su mravi napali i ubili mlade praščiće. u Engleskoj pronađeni: pseudomonas. Radnici – su u biti sterilne/neplodne ženke i oni čine većinu kolonije o kojoj se u potpunosti brinu o koloniji (leglu): hrane kraljicu. pecaju.

dok neke vrste mogu imati i jednu i više kraljica. Mravi na voćnim biljkama jedući medljiku . jakim toraksom i krilima te malom glavom. harvester. Širenje kolonije – Pošto kolonija jako naraste u njoj se stvaraju spolno zreli mužjaci i ženke koje se za lijepa vremena izvlače iz kolonije i idu na svadbeni let – parenje. argentinski). koji nije spojen s crijevom. srednje i male: polimorfizam). Vojnici-stražari . Za mravinjak uz materijal od tla. Malo tekućeg šećera. …) imaju više kraljica unutar kolonije (multiple queen colony).mednu rosu (sokovi lišća kojeg su uši posisale a nisu upotrijebile) koju ispuštaju lisne uši (aphids). mravi trebaju i malo vlage (vode). Mravi kao omnivori jedu sve (biljnu i životinjsku hranu). Nakon parenja trudna ženka pronalazi novo gnijezdo i tako se stvara nova kolonija. Kralj – to je spolno zreli mužjak sa velikim očima (da bolje uoči kraljicu). čiste i hrane povraćenom poluprožvakanom hranom. Ta hrana (meconium) ostaje u želucu. Taj posao obavljaju radnici. a kod nekih na tlu (faraonski. Ona prije svadbenog leta ima 2 para krila koja nakon parenja odgriza. …) imaju samo jednu kraljicu u koloniji. trulom stablu ili drvu. a neke (argentinski.5 m. Neke vrste mrava (akrobat. Nakon toga pronalazi gnijezdo gdje će polagati jaja i razviti svoju koloniju. majci i novim jajima i larvama. dok neke vrste imaju samo dvije veličine radnika (dimorfizam) ili samo jednu veličinu radnika (monomorfizam). nakon parenja. a faraonski mrav proizvodi kraljicu iz larve koju isto posebno hrani. drugi preferiraju slatko – Odorous House. Kraljica najprije izleže nekoliko jaja koja hrani svojom slinom i odnjeguje do pupe. ugiba. a radnici koji iz nje nastanu preuzimaju brigu o sebi.neki vojnike ubrajaju u posebnu skupinu radnika zaduženih za obranu i čuvanje kolonije od predatora-neprijatelja. Starije larve mogu žvakati i gutati. tvrdu hranu. Ponekad u jednom mravinjaku može biti više vrsta mravi. Leaf Cutter. uglavnom koriste i tekući šećer. mišićna-krilna masa se otapa i prelazi u krv i služi za izgradnju jajčanog žumanjka. ludi. Raspodjela hranjivih tvari po kastama – Karbohidrate i mast koriste samo radnici. Pošto su joj krila otpala. Neke kolonije mravi mogu živjeti 30-40 godine.44 Neke vrste mrava imaju radnike različite po veličini (velike. thief. npr. visok do 1. Red Imported Fire i argentinski. Može živjeti do 15 godina. Radnici. Neke vrste mrava jedu svu hranu (omnivori). Mravinjaci – su mravlje nastambe koje oni grade u tlu. Unutar tla. Radnici koji brinu o larvama i pupama sve do razvoja zrelih oblika često žrtvuju i vlastiti život za obrnu mladih. što ovisi o vrsti mrava. pa ih stoga i zovu stražari. Ovo je bitno radi dezinsekcije larvi. jer se prvobitna kraljica zamjenjuje više puta. a potom ju radnici otapaju pomoću sline. a treći samo biljke. lišća i drugih sitnih tvari. mali crni. U roku dva tjedna. . U slučaju izumiranja kraljice neke vrste proizvode novu od radnika tako što te radnike posebno hrane. dosta ulja i proteina radnici daju larvama i kraljici. Kraljica – je ženka koja polaže jaja. i. Pari se samo jedanput. a vojnici stražare. mravinjak može biti dubok od nekoliko cm do 0. npr.5 m pa i više (Formica rufa). Pronalazak hrane – kada mravi (radnici) nađu hranu vraćaju se u leglo i putom ispuštaju feromone koji će druge mrave obavijestiti o hrani i oni će poći na izvor hrane. sve dok larva ne uđe u prepupalno stanje kad se želudac i crijevo spajaju. U većine vrsta mužjak se pari sa kraljicom u svadbenom letu. Zimu prezimljuju ukočeni u dubini mravinjaka. Čvrstu hranu vojnici najprije zdrobe. Mravinjak iznad zemlje (humak) može biti širok 1 m. Mlade larve radnici njeguju. Zato im je vlažno područje puno prihvatljivije za gradnju mravinjaka.

sterilnim vatama i gazi. ali ne ugriza ljude. Sobom nose i ličinke i taboruju (stvaraju leglo) samo u vrijeme kad su im ličinke zakukuljene. Vrlo rado infestiraju bolnice (oko 25% u Texasu). Gnjezdenje se najčešće dešava u toplom i vlažnom prostoru: kuhinje. Kraljica često slijedi ovo leglo. Unutar hodnika nalazi se 20-30 soba s gljivama.).0 mm) žućkasto-crvenkasto-svijetle boje s crnom crtom na gornjoj strani trbuha.) žive u Srednjoj i Južnoj Americi. U koloniji može biti 1x106 radnika. gušter. operacijskim salama. robi. Faraonski mrav se ne roji.5-2. Formica rufa je šumski (crnogorični) mrav koji je zaštićen kod nas. jer radnici mogu proizvesti novu kraljicu iz donesenog legla. Mravi rezači lišća ili uzgajivači gljiva (Atta spp. Mravi mesojedi – napadaju termitnjake i druge mravinjake i otimaju im hranu. Na svojim čestim pohodima za hranom. Ima žalac. Iz oplođenih jaja razvijaju se mlade spolno zrele kraljice. restorane itd. bolnice. a vrsta Oecophilla tako da jedna skupina radnika privuče susjedne listove držeći ih zajedno dok druga sljepljuje rubove uz pomoć ličinkine sline i niti. a te je prostore teško tretirati. a i u svijetu. U bolnici su nađeni u intravenskom sustavu. 12-segmentnu antenu koja završava s 3-segmentnim zadebljanjem.45 Vrsta roda Crematogaster gradi mravinjake na drvetu od sažvakanog lišća i drveta.) – žive u vrućem podneblju. Putujući mravi (Dorylini. . spp. Pošto iz njih izađu adultni (radnici i vojnici) oni marširaju u kolonama dalje tražeći hranu. koji je sličan krateru. koferima. SINANTROPNI MRAVI Faraonski mrav (Monomorium pharaonis L. Živi u toplim prostorima gdje ima hrane (stanovi. obično. više kraljica koje svakodnevno polažu jaja. Faraonski mrav Socijalni je kukac i živi u mnogobrojnoj koloniji u kojoj ima. Bez njega se narušava cijeli biocenozni šumski sustav. Neke od kraljica mogu se vidjeti i među radnicima na putu koji traže hranu. I zbog takvog gnjezdenja lako se prenose po različitim ustanovama i po cijelom svijetu. ptiće u gnijezdu). restorani. A za to im je dovoljna i najmanja niša i pukotina u podu/zidu. Ti mravi grade velike mravinjake («rudokop») do 6 m duboke i tunele udaljene i do 150 m od centralnog otvora. intenzivnoj njezi. Imaju dva segmenta u peteljki-pedicel. a na svojim dugim putovanjima opustoše/pojedu sve što im je na putu. Slika 16. larve i pupe) u druga gnijezda. Kraljica se pari u gnijezdu. nego se gnijezdi svugdje: u namještaju.) Ime je dobio po tome što se švedski botaničar-taksonom Linneaus smatrao da je taj mrav bio u doba Faraona i da je izazvao kugu. Radnici su monomorfni i sitni (1. a radnici prenose leglo (jaja. kupaonice. prtljazi. Danas se smatra da potječe iz tropske Afrike. Režu lišće biljke i usjeva i nose ih u mravinjak na kojem uzgajaju gljive na kojima se stvaraju bjelančevine «mravlja koraba» kojom hrane ličinke. a iz neoplođenih spolno zreli mužjaci. ali nije nužna. pekare itd. napadaju sve koji su im na putu (skakavce. Kada mlada kraljica (princeza) ide na svadbeni let ona ponese sa sobom i gljivu za uzgoj u novom gnijezdu.

U bolnicama treba postaviti ljepljive trake ispod kreveta. a odmara se ako je iznad 32°C. deterdženti i druge tvari koje bi mogle ometati mrave pri uzimanju mamaca. Suzbijanje ovih mrvi je teško i dugotrajno. Tijelo mu je smeđe-sivo. U tretirani prostor ne smiju se unositi jaki mirisi. U koloniji ima više matica. Primjer infestacije i terapije – U jesen 1985. Kada radnici pronađu hranu vraćaju se kući i putom ispuštaju feromone. Oba aparata koriste krv. pseudomonas). Svega oko 10% radnika odjednom ide po hranu. Ima jedan segment u pedicelu s oštrim šiljkom. Mužjak. Argentinski i faraonski mrav se obvezno suzbijaju. proteine i vlažni jajno-žumanjčani prašak. mlinovima itd. pekarama. Prije suzbijanja potrebna je dobra inspekcija objekta izvana i iznutra. Argentinski mrav – (Iridomyrmex humilis Mayr. a kraljice do više godina. konditorskoj industriji. koje kod ovog mrava sudjeluju u hranjenju i njegovanju larve. U kući obavijeste ostale radnike i vraćaju se po hranu. Linepithema humile Mayr) je nešto veći od faraonskog. U principu treba koristiti mamce sa sporodjelujućim otrovima i izlagati ih na aktivne mravlje staze. U Europu je došao iz Argentine. Izvana ćemo ih naći oko prozora i vrata. metoprenom ili hidrametilonom. vlak. Rado putuju uz cjevovode i elektrovodove unutar zida. stafilokoki. Treba koristiti sporodjelujuće otrove – prah borne kiseline.5 dana inkubaciju jajeta. . a ponekad i do 30 cm. Ima ga u restoranima. 3 dana prepupalni i 9 dana pupalni period).46 Preferiraju slatko-šećerne otopine. avion.2-2. Oplođuje se unutar gnijezda. Suzbijanje je vršeno. a kraljice 4-6 mm. Često su zaraženi raznim bakterijama (streptokoki. Ti otrovi se mogu praviti (borna kiselina i džem). i s kojima će se hraniti drugi radnici. krv i masti (omnivori). Životni ciklus – pri temperaturi od 27°C i vlazi od 80% razvoj traje od polaganje jajeta do razvoja radnika 38 dana (7. 74 cm/min. kamion itd. a treći 15-35 dana. ispod i oko važnih aparata i sterilnih predmeta. jer bi samo raspršili koloniju. Meke – za meku je najbolje postaviti šećerne otopine. insekticidnim lakom u kojem je djelatna tvar 4% prometanfos. a posebno vlažnih prostora. Radnici su 2. (Na dna može prijeći oko 1 km. Repelenti se ne smiju koristiti. otkrivena je infestacija argentinskim mravom Kliničkog laboratorija (Vojne bolnice) u Splitu.5 dna larvalni stadij. Radilice žive oko 10-tak tjedna.) Aktivan je na temperaturi 10-30°C. ubrzo nakon parenja ugiba.) Štete nanosi u bolnicama zagađujući sav pribor i prostor. odnosno serum. 44 m/h. koje će radnici donijeti u gnijezdo. Mravi su se hranili krvlju. 18. On je karnivor i jede ribu. Gnijezdi se izvan kuće obično na dubini 2. a može jako ugristi bolesnika/čovjeka i djecu. jer ih je tamo 90%. Vrlo je ratoboran i agresivan i u svojoj okolici rastjera sve mrave. Mužjaci nakon parenja ugibaju za 2-5 tjedna Najaktivniji su u predvečerje i lako se vide plazeći po rubovima kuhinja i kupaonica. a noge žućkaste. postavljanjem ispod aparata i stolova. trgovinama. školjke i šećerne tvari. meso. ali je najbolje kupiti gotove mamce s bornom kiselinom. a vrlo lako se razvijaju pupanjem. u svim nišama i prostorima.6 mm.5-5 cm. Mamci se ne smiju dirati sve dok prostor – mravlji putovi. jer oni imaju nekoliko kolonija u istom prostoru/stanu. 10-tak dana ne bude bez mravi. matica i larve. Razvoj kraljice i kralja traje 4 dana dulje (larvalni stadij). Prva dva uništavaju mrave za 15-40 dana. meso. Mravi su se uselili kroz pukotinu vanjskog zida i infestirali automatski brojač krvnih stanica i biokemijski analizator. oko 1900. Prah se pospe po njihovim putovima. Prenosi se svim prijevoznim sredstvima (brod. a i sam sebe hrane..

Kamperi.5-5. Svi podovi su premazani tim insekticidnim lakom uz dimne generatore u kojem je djelatna tvar permetrin. Za vrijeme rojenja. vlage. Kod ugriza izbacuje mravlju kiselinu do 1 m udalj. a tijelo mu je žuto.5 mm. a po zimi 6-7 mjeseci. Mravi su bile u svim aparatima i prostorima. Bolnica mu je idealno mjesto za razmnožavanje: puno hrane. čak su ulazili i u rane ispod povoja. U blizini nastambe je obično stablo koje je infestirano tim mravom. a ženka si sama otkida krila. a naročito u ruralnom području. Crvenoguzi mrav – (Crematogaster scutellaris L. kad je uzrujan. tražeći slatku hranu i vodu.) dug je 2-4 mm. Mirisni kućni mrav – (Tapinoma sessile Say) dug je oko 2. ali ga je on izbacio iz kuće. gredama. Lovke-stupice – prave se od grude spužve koja se natopi jetrenim prahom pomiješanim s medom u omjeru 1:1.) dug je oko 3. Kraljica se pari u i izvan gnijezda i nosi 1 jaje/dan.47 Godine 1987. po ljeti. Slika 18. Slika 17. Solenopsis molesta . balvanima. kao i pastiri koji borave na livadama mogu biti ugrizeni. Žuti mrav – (Lasius flaus Fab. pogodna temperatura. I radnici ponekad mogu snesti jaja.Ti se mravi mogu naći na visini od 3 km. Nakon oplodnje mužjak ugiba. Faraonci vrlo brzo prepoznaju insekticidnu hranu pa ju izbjegavaju. Godine 1989. Pari se u letu. Ulovljeni mravi se potapaju i tako ubijaju. Mravinjake gradi na livadama i uz putove. infestacija faraonskim mravom bila je još proširenija. Zadak. Ovaj put nakon točne determinacije i lokacije njihovih niša. Ugriz mu je bolan. Živi u koloniji 100-10000 jedinki s nekoliko kraljica. može biti jako neugodan. Primijenjen je 4% prometnfos. Razvojni ciklus je po ljeti 5-7 tjedana. Ako je u kući – gnijezdi se u drvenim okvirima (štok) vrata i prozora. izviđači i vojnici. Infestira nastambe. Na ova način u jednoj engleskoj bolnici u roku 2 godine ubijeno je oko 5. U kuću ulazi za kišnih dana kad mu ponestane medne rose (meduljak) s kojom s najrađe hrani.3 mm i ima 1 čvor u pediceli. Prije dolaska argentinskog mrava bio je dominantan.4-3. Tretiranje je izvršeno 1% emulzijom propetanfosa. Glava mu je crvenkasto-narančasta do crna. Gnijezdi se u trulom drvu. pojavila se infestacija s faraonskim mravom u praonici suđa i dnevnom boravku. može podići iznad toraksa i glave pa se naziva i akrobat (prčiguz).5 milijuna faraonskih mravi i oko 6000 njihovih kraljica što je dovelo do potpune eradikacije.

Ugriz tih mravi može imati letalni učinak.48 Mravi i čovjek – mravi čine 10% svih živućih stvorenja na Zemlji. stupnja). ose i žareći mravi imaju zajednički otrovni alergen. crvenilom. Njihova tjelesna masa premašuje masu čovječanstva. kako bi se što bolje zaštitili od tih napasnika. Solenopsis invicta – žareći mrav – pri ugrizu čovjeka njegov otrov izaziva žarenje i pečenje oko 1 sat. pucanjem inficirati. a krutu najprije uz pomoć sline otope. Muhe. Na mjestu mjehurića ostaje ožiljak. a potom sišu). osvjetljenja aerodromskih pista. U USA se godišnje troši oko 8 milijuna US$ za liječenje ljudi ugrizenih žarećim mravima. automobilske elektrosustave. U Švicarskoj ima najmanje alergije na mrave. kompjutore i druge aparate. paralizom dišne muskulature ili srčanim udarom. Ne otvarati mjehuriće. Među najopasnije spadaju žareći mravi. Ovca (ponekad čovjek) izlučuje jajašce iz kojeg se oslobađa ličinka koja dospijeva u livadnog puža koji potom izlučuje cerkarije (larve) koje ingestira mrav u kojem se cerkarij razvije u metacerkarij (ličinka II. koja se može. Pčele. Alergija na mrave je neznatna i rijetka u usporedbi s onom na pčele i ose. benzinske postaje. slučajno pojesti takvog mrava i potom će se u njemu razviti adultni parazit (metilj) koji parazitira u žučnim vodovima što može dovesti do žutice i opstruktivnog hepatitisa. gdje mogu odložiti svoja jajašca i biti sigurne da će ličinke imati dosta hrane na raspolaganju za svoj razvoj. mučninom. Ima ih po cijelom svijetu. osim na Grenlandu. Islandu i Antarktiku. koji napadaju sve i svakog tko dira u njihovo gnijezdo. Velik broj mravi grize čovjeka. flies) Muhe su vrlo raširene i drže se mjesta u kojima ima dosta organskog materijala u raspadanju (organsko smeće. Ubrzo nakon ugriza pojavljuje se pustula (vodeni mjehurić) koji se nakon pucanja često inficira i nakon njega ostaje cikatriks. Kod preosjetljivih ljudi može doći do anafilaktičkog šoka. vrućicom. mucavim govorom. U područjima gdje očekujem pojavu tih mravi. gdje žive i legu se. µυια. pa i smrti. Nadalje. Čovjek može. klima sisteme. Njihov otrov sadrži visoku koncentraciju toksina i stoga izaziva jako žarenje kod ugriza čovjeka. npr. . MUHE (Muscidae. Ugrizno mjesto treba prati sapunom i vodom. telefonske centrale. Musca domestica. semafore. s obzirom na prehranu. kuhinjski otpad. muhe koje ne bodu i ne sišu krv (hranu ližu i sišu. npr. a potom se pojavljuje pustula. visoke cipele/čizme i rukavice. hladiti ledom i podići iznad nivoa srca. Alergičari reagiraju: znojenjem. Fly. sinantropne/domicilne muhe – uvijek su u čovjekovoj blizini. možemo podijeliti u dvije grupe: 1. Mravi pojedu oko 85% uginulih životinja. Oko 95% muha otpada na kućnu muhu (Musca domestica). ali samo nakon ugriza žarećeg mrava (Solenopsis invicta) nastaje pustula koja ostavlja trajni ožiljak. Ugrizom i ubodom iz svojih otrovnih žlijezda izbacuju mravlju kiselinu (otrov).8 mm. treba nositi čarape. Ako je potrebno treba uzeti antihistaminike i steroide. tj. općim osipom. Neki mravi (Formica fusca) su intermedijarni domaćini za mali ovčji metilj (Dicrocelium dendriticum). gnojnice). suzenjem. Prosječna težina je oko 5 mg. Danas postoji specifična imunoprofilaks dobivena iz otrova ili tjelesnog ekstrakta mrava. s obzirom na njihov odnos prema čovjeku. u kućama/stanovima. Najmanji mrav je dug oko 0. muhe koje bodu i sišu krv (imaju rilo kojim probiju kožu i sišu krv) 2. Najjači otrov ima Pogonomyrmex manicopa koja s 12 ugriza ubija štakora. možemo ih podijeliti u tri skupine: 1. deponiji i kontejneri smeća. Oni mogu infestirati elektro instalacije. a najduži je 70 mm.

Phormia regina. Postoji nekoliko (5) vrsta muha. . jaka temperaturna razlika unutar i izvan kuće 3. slobodne muhe – legu se i žive u prirodi i ne zalaze u kuće Muhe prolaze potpunu metamorfozu (jajašce. Na glavi je par velikih fasetiranih očiju i tri okašca/ocele. te Phaenicia sericata. Lucilia) i to kad ih privuče miris hrana ( svježe meso. Kućna muha .Musca domestica L. abdomen-zadak. Sve muhe imaju vidljivu trodijelnu anatomsku građu: glavu. pupa. tanko i bodljikavo rilo. riba. sukrvica). Na toraksu su tri para nogu i jedan par krila.49 2. Slika 19. larva. među kojima je najznačajnija kućna muha Musca domestica. peridomicilne muhe – nalaze se. Slika 20. uglavnom u čovjekovoj blizini – oko kuće. a u kuće ulaze vrlo rijetko (Sarcophaga. adult). par antena sa sitnom pernatom dlakom. toraks-grudi.

Dugačka je 4-7. koleru. U ljetnim mjesecima cijeli ciklus traje 6 dana. pupa-kukuljica. Muhe se razvijaju cijele godine. goveda. No. ali najradije u gnoj.6 km za 55-95%. One se kreću instinktno i zbog hrane. antraks. No u praksi je to oko 1%. dana po izlasku iz kukuljice. a kroz život 350-900. Kućna muha se pari dva put i to 3.2 km za 70-99%. naročito animalnog i biljnog podrijetla. Dva dana nakon izlaska iz kukuljice ženke se počinju pariti i trećeg dana su sve fertilne. Život kućne muhe je 2-3 dana bez hrane. naročito konjskom. No. a potom vrste Sarcophaga (pasja). U ljetno doba iz jaja se razvije ličinka (upljuvak) za par sati. čovjeka. Amonijak koji je u dreku. BIOLOGIJA Životni ciklus muhe prolazi kroz 4 faze: egg -jajašce. Može se reći da je svaki gnoj i životinjska nastamba vrlo pogodno tlo za razvoj ove muhe. ima 4 uzdužne crne linije na toraksu. osim što uznemirava čovjeka. dijareju. uzrokuje razne bolesti jer se hrani: izmetom. ako se ženka pritisne na trbuh vidjet će se «protruzija ovipozitora». Muscina i Hermetia. ženka ima razmak između očiju 2 puta širi od mužjaka..5 mm. a što je svježiji to je bolji i što je više rupa i nabora u njemu. a kad dođe na čovječju hranu (padne u juhu) otpušta ih sa sebe i iz sebe (ekskreti i regurgitacija). Dobro se razvijaju i u popišanom madracu. Razmnažanju kućne muhe pogoduje i kućni otpad. povraćenim/iskašljanim sadržajem i na svom dlakavom tijelu i u sebi prenosi mnoge infekte.) Radijus kretanja muha prati se obilježavanjem radioaktivnim fosforom (1 milikiri/1ml mlijeka/meda) i iznosi 1. psa. Neki autori kažu da se najbolje razvija na kokošjem gnoju. Jedan dan stari konjski gnoj u fermentaciji vrlo je dobra podloga za polaganje jaja i cjelokupni razvoj muhe.). (Općenito. . pa i 20). Ona čini 80-95% populacije muha. larva/maggot-ličinka/crvić. je privlačan za muhe. U laboratorijskim uvjetima dokazano je da muha sudjeluje i u prijenosu virusa poliomijelitisa. Odjednom ona može dati 70-150 pojedinačnih jajašca. U pogodnim uvjetima (T i vlaga) za 8-20 sati iz jaja se razvije larva koja se počinje hraniti. reprodukcijski kapacitet muha je jako velik i jedan par od travnja do kolovoza može dati 2x10²º potomaka. Jaja polaže u biološki razgradljivi materijal. do 16 tjedana). a ona za 3-7 dana (6-8 tjedana) prelazi tri unutarnje pretvorbe i potom napušta hranilište i odlazi na suho i hladno mjesto (3-4 dana) gdje se zakukulji i kroz 3 dana do 4 tjedna prelazi u adulta. tuberkulozu. štala. a može dati 8-12 generacija i teoretski oko 200 bilijuna potomaka. odnosno šupljina tako da jajašca može što bolje i sigurnije skloniti.50 je najrašireniji i najčešći insekt koji je prisutan u ljudskom obitavalištu zbog čega je i dobila ime. a eksperimentalno i do 2387 jajašca u 21 gnijezdu. Ženke polažu jaja u nekoliko navrata (5-6. ako je pogodna temperatura (iznad 5ºC) i dobra uzgojna podloga (gnoj. na sreću to se ne događa u prirodi. Svaki biljni i životinjski supstrat je dobar. adultodrastao. što ovisi o T i vlazi.10. Razmak u polaganju jaja je oko 7 (4-12) dana. ona se dobro razvija i na «dreku» svinje. oftalmiju i neke parazite. a pojedine odlete i do 45 km. Mlade i snažne muhe mogu hibernirati i preživjeti u svim stadijima. ali i do 45 km. ako svi preživljavaju. ENTOMOLOZI kažu da se na ljudskom dreku umnaža najviše kućnih muha. dan i 7. a s hranom do 55 dana (u lab. Muhe prenose i na taj način uzrokuju: tifus. KUĆNA MUHA I BOLESTI Muha. 3. obično odleti 6-10 km/dan. itd. Ona je kozmopolit. dizenteriju. Kućna muha.

) –muhe cvjetare -male kućne muhe razlikuju se veličinom (manje su) od M. Neke su oviparne. najčešće grize (čak i preko odjeće) oko stopala i po nogama i to (pred kišu).ljuta muha je glavni predstavnik peckalica. saprofagne. Oči su im velike i u ženki dosta široko razmaknute. Odrasla živi oko 30 dana.51 Suzbijanje kućne muhe je najbolje ako se suzbije u doba larvi. Srednje su veličine (4-18 mm) s odurnim jakim zujanjem. a prezimljuje u stadiju kukuljice. a i do 800 jaja. žute ili ljubičaste boje. naročito kad je T iznad 27ºC. a u mužjaka je usko čelo. Prezimljuje u svim stadijima. Napada – pecka/grize stoku u koje smanjuje radinost i muznost. Zadak je crn sa sjajnim pjegama. Boja tijela im je metalno-plava. a često u sir. Prezimljuje kao kukuljica. bluebottle flies) U ovu obitelj spadaju muhe zujare i mesarice. – pecavka . Godišnje daje 4 generacije. Neke vrste zujara su crne. domestica i po tome što imaju venozno krilo. Ženke su. Napada i na obali – kupače. Ljude. Jaja ili larve (crviće) najradije polažu u/na životinjske otpatke u raspadanju (meso. uglavnom izvan kuće i malo lete (odmaraju se). Najčešće ih nalazimo na animalnim i biljnim materijalima u raspadanju te u goveđem gnoju i kanalizaciji. Muscina stabulans Fallen – (false stable fly) – stajska muha nešto je veća od kućne muhe i u proljeće se pojavljuje kao prva muha. Jaja polaže na biljni otpad i ekskremente iz kojih se za 24-36 sati izleže ličinka. crveno-purpurna. dok kućna muha stoji glavom prema dolje. oko svjetiljke. Ličinke su najprije koprofagne i saprofagne i potom zoofagne. Životni ciklus je 24-29 dana. canicularis L. . Odrasle se rado sunčaju na staklu pa se staklo može premazati feromonima i rezidualnim insekticidima i tako ih uništiti. karnifagne. Ženka živi oko 70 dana i položi oko 300. (scalaris. Mužjak stajske muhe ima karakterističan manijački let po sredini sobe. i većinom lete. Krv siše svaka tri dana u rasponu 2-20 minuta. Ličinke su: koprofagne. crkotine) te fekalije. Obitelj/Family Calliphoridae (blow flies. Larvalni stadij traje 8-10. Ličinke mogu uzrokovati crijevnu mijazu. Ima jako šiljato rilce. Godišnje može dati do 10 generacija. smeđe. sive. brončana ili crno-sjajna. a prenosi i ostale patogene mikroorganizme. a ubod joj je jako bolan i ostavlja crvenilo. a neke larviparne/viviparne. ribu. a pupalni 8-12 dana. Ova muha na zidu stoji/sjedi glavom prema gore. Stomoxys calcitrans L. Ženka ulazi u kuće i polaže jaja na hranu i animalne otpatke. a mužjaci su u kući. Larve preferiraju septičke jame i životinjsku balegu kao i animalni i vegetabilni materijal. Toraks joj je crn s 4 uzdužne pruge. a u kuću ulaza za oblačna i kišna vremena (sparina). Budući da se larve razvijaju u gnoju potrebno je ljeti gnoj prekriti crnim folijama i time povisiti temperaturu gnoja koja će biti smrtonosna za larve. Razvoj od jajeta do adulta traje oko 20 dana. Nastanjuje štale. Fannia spp. Mogu se naći i u zapuštenim ranama čovjeka i životinja. Prenosi zaraze. hematofagne i dok su mlade osjetljive su na suhoću i sunčevu vrućinu. U čovjeka je uzročnik crijevne mijaze (myiasis). Ponekad jaja mogu deponirati i na rane životinja i ljudi (myiasis). greenbotlle flies.

Kozmopolit je.5 cm) muhe. a s gospodarskog gledišta su korisni jer uništavaju – parazitiraju na nekim štetnim gusjenicama i skakavcima.su metalno-plavo-zelene boje. Do pronalaska penicilina koristila se za čišćenje kroničnih gnojnih rana. Lucilia caesar L. a prezimljuje u stadiju ličinke i kukuljice. fekalije. One su vrlo korisne sa stanovišta održavanja biocenozne ravnoteže. Ženka i mužjak se razlikuju po spolnom aparatu. genitalni otvori. Obitelj Sarcophagidae – flesh flies – muhe mesare su dulje od kućnih muha. illustris Meig i L. Njihove larve prodiru u dubinu leša. Prema biotskim svojstvima dijelimo ih u 4 skupine/vrste: 1. jer jede samo debris. (U literaturi je zapisano da su sve tjelesne šupljine: oči.5 cm. U kuće ulazi radi prezimljivanja. Phormia regina Meig – najčešće se pojavljuje u klaonicama i na konfiskatima. – obična muha mesara je srednje veličine oko 1. Ostale karakteristike su kao crvenoglave muhe. Karakterističan je crveni dugi genitalni članak u mužjaka. Ove muhe polažu žive ličinke na životinjski leškarkas.D (C. Peridomicilni je kozmopolit. exuberans 3. toraks tamnosivi s 5 uzdužnih sivkastih pruga. One mogu biti koprofagne. Na antenama se nalaze dugačke dlake.muha zujara dugačka 10 mm i ima metalno-modri abdomen-zadak. a zadak je crnkast. barbata 4. nekrofagne – S. u notornog pijanca bile pune larvi. u multiplim traumatskim ranama zabilježene su njene larve/crvi muhe. uši. Larve ove muhe i blowflies/zujare služe forenzičarima da odrede starost leša. omnivorne. haemorrhoidales 2. Boja tijela im je siva s 3 crne podužne linije na toraksu.= Meigen) – zujara crvenoglava Dio glave ispod oka je crvene. carnaria i S. Nalazi se na leševima i ranama ljudi i životinja. Velika je 7-10 mm. a kad larve idu u kukuljicu-pupu one se zavlače u tlo u blizini leša. u Domovinskom ratu. a u stanovima jaja polaže na svježe meso. žive kukce te na rane čovjeka i životinja. Noge su izrazito dlakave. Česti je gost-parazit ratnih rana. Velika je 10-15 mm. a najviše se nalazi u nastambama i industriji mesa te na otpadu. a i parazitarne. dok su antene i noge crne boje. erythrocephala Meig. parazitske – Rodineavella scoparia i Thyrsocnema uliginosa Porodica sarkofagida je mnogobrojna.52 Calliphora vicinia R. – bluebottle . U nas su još vrste L. . Larve polaže u tjelesne šupljine živih organizama. sarkofagne – S. Glava joj je zlatno-žuta. a zadak je sivo crni kao šahovska ploča. Mijaza uzrokovana mesarom je dosta česta. ampulacea Vilen. animalnim otpacima i ljudskim ekskrementima. nozdrve. haemorrhoidales Meig je sinantropna muha i živi na animalnom materijalu koji se raspada. U medicini i veterini štetna. Sarcophaga carnaria L. Jaja polaže u lešine i mesne prerađevine u fazi truljenja. One se slabo razmnožavaju i insekticidi ih mogu svesti na mali broj a time će doći do povećanja broja štetnih kukaca. Kod nas. Spada u srednje velika (1-1. Calliphora vomitoria L. i Phaenicia (Lucilia) sericata Meig – svilasta zlatara . Ličinke se najlakše nađu na lešu. Ličinke se razvijaju na ekskrementima čovjeka i životinja. Larve su nađene u vaginama zapuštenih starica itd.) S. polifagne – S. Ličinke su joj prvenstveno nekrofagne pa ih nalazimo na leševima i organskom materijalu u raspadu.

oko. Ubodom im je jako bolan. a povremeno su i u kućama) i 3. Nalazimo ih na livadi u blizini šume i vode gdje napadaju stoku. Mijaza . Muhe u odnosu na čovječje nastambe možemo podijeliti u tri skupine: 1. P. gad fly) su insekti koji. najčešće. Ima crvenkaste oči te ružičastu glavu i prsište. cinerea Banks. breskve. nos. najčešće u tjelesnim šupljinama (crijeva. a naročito pred kišu.znoj i CO2. . domestica. mjehur. domestica. scalaris). Žive u kanalizaciji/odvodu. Jajašca odlažu u sifone odvodnih cijevi. rane. koja se koristi u genetskim istraživanjima. Oni su iz reda Diptera i podreda Brachycera. Ona je. Tijelo im je zdepasto-valjkasto i obraslo dlačicama. Crijevnu mijazu. a i ljude. Adult je srednje velik 1-1. uzrokuje Piophila casei L. exuberans Pand. koja voli suha područja. a porodice Tabanidae. Fannia canicularis i F. je nekrofag.53 S. a naročito na skakavcima. Iza njihovog uboda ostaje krvava rana pa na nju dolaze drugi molestanti. uglavnom. svijetle boje. polifag a može biti i nekrofag i karnivor. Calliphoridae. Značajne su dvije vrste: Chrysops spp. slobodne (žive slobodno u prirodi). prvenstveno napadaju životinje. Njihove ličinke obvezno parazitiraju na različitim životinjama i u različitim organima tih životinja izazivajući mijaze: gastrofilozu. Najlakše ju je uočiti na osunčanim prozorima i fasadama kuća/stanova. jer osim bolnog uboda. koja voli vlažna/vodena područja i Tabanus spp.3 cm s bijelim dlakama između očiju. Rado se zadržavaju na toplim i vlažnim mjestima. potkožje).) b) muhe koje ne bodu i ne sišu krv (M. funebris F. smeđe ili tamno-smeđe boje. Porodica – muhe crnih jama – Psychodidae To su sićušne mušice prekrivene gustim i dugačkim dlakama.je patološko stanje u organizmu uzrokovano larvama muha i štrkova. prvenstveno životinja. Jajašca – oko 500 odlaže na vegetabilni i animalni materijal. hipodermozu i estrozu. barbata Thomas je sinantropna muha srednje veličine. uho. koje se ne skuplja nego ostaje da trune (kiseli se). Porodica – Muhe rosnice – Drosophilidae To su kozmopolitske sićušne muhe (2-4mm). peridomicilne (žive oko kuća.). U doba berbe nailazimo na rojeve tih sitnih mušica koje nas ometaju u radu. Odraz su loših higijenskih uvijeta/nečistoće. pacifica Kincaid) Potrebita detaljna čistoća i čišćenje kanalizacijskih odvoda. Nju nalazimo u doba kiselog vrenja voća (mošt. 2. (cluster fly) je nešto veća od kućne i Musca autumnalis DeGeer (face fly) u jesen ulaze u stanove da bi hibernirale. a ličinke joj se razvijaju na insektima. sinantropne/domicilne (žive u kućama/nastambama. a u proljeće izlaze vani Obadi (Tabanidae. a i ljudi. Privlači ih neugodni miris . Štrkovi (Oestridae) štetnici su. Opasni su. smokve itd. mogu prenositi i zarazne bolesti. P. Najpoznatija je Drosophila melanogaster Meig. Sarcophagidae) Muhe onečišćuju okoliš dvojako: regurgitacija – svjetlo-bijeli sadržaj iz želuca i fekalijama – koje su tamne boje. Glava joj je srebrnasta. a to su: M. Pollenia rudis F. obilazi ljudske ekskremente pa se smatra da prenosi trbušni tifus. a tijelo tamno. a u odnosu na bodenje čovjeka dijelimo ih u dvije grupe: a) muhe koje bodu i sišu krv (Stomoxys calcitrans L. D. S. – sirna muha. (Psychoda alternata Say.

mačji i drugi drek je privlačan za kućne muhe. smanjujući im mogućnost gnjezdenja i prehrane (fly control is rooted in sanitation). 2. a iz njih izađe ličinka (crijevna mijaza). Izobrazba pučanstva je jako bitna u suzbijanju muha.).Oestrus ovis –Ženka polaže larve oko nozdrva. kako muhe ne bi imale hranu i gnjezdenja. zakukulji se i daje adulta za 2-4 tjedna. Kulturološke mjere . Prvenstveno je animalni parazit. a na prozorima koji se otvaraju imati mreže. U koži se 3-4 puta presvlači kroz 5-10-15 tjedana. koje idu u šupljine glave (sinuse) i rogova.držati besprijekornu čistoću u objektu i oko objekta. Mehanička kontrola – razne klopke i uništavači muha. Dermatobia hominis – Torsalo – je muha na području J. npr. trbuh. G. . Na tom mjestu u koži (ugrk) napravi rupa kroz koju diše i nakon 2 presvlačenja izlazi van i na tlu prelazi u pupu (3-4mj. nasalis/pupureus. 1. Urbani otpad miješati i tretirati larvicidima 9. a nalaz crva izaziva gadljivost. organofosfati i klorni insekticidi su više neupotrebljivi.54 Gastrofiloza . prerađivati ili zakapati. DDT.) iz kojeg izlazi i dolazi pod kožu leđa i sapa. Primjena atraktanata i insekticida 12. Ako uđu u kuću mogu im se postaviti umjetna svjetla koja će ih privlačiti i ubijati (insekt light traps). Mali štrk H. Ovčji i kozji štrk . prozori. Jajašca polaže na diptere (komarce i muhu Stomoxys) koji će napasti životinje i ljude i na njih prenijeti jaja. Za 5-10 dana iz njih izlazi larva koja ide u kožu uz korijen dlake ili ju buši. Ličinka se razvija u sinusima i nozdrvama. Smetlište odlagati dalje od kuće.Adult je crne boje s finim dlačicama. 4. 8. a ne prema unutra. 7. stropovi. u proljeće-ljeto polaže jaja (400-500) na dlaku prednjih nogu. haemorrhoidalis polaže jaja na lice.Hypoderma bovis . Odlaganje kućnog otpada u kući i izvan kuće mora biti u dobro zatvorenim (zalijepljenim) kantama. grad i druge uprave mogu propisati način zaštite prostora. Goveđi štrk . 10. Jednom riječju treba muhama onemogućiti (mehanički) ulaz u kuću. 11. U vrtu uginuli puževi su dobra meka za muhe. lineatum – za 3-7 dana iz jajašca izlazi ličinka. restorana i javnih ustanova. Ženka u proljeće/ljeto odlaže jaja na dlaku nogu i trbuh goveda iz kojih za 3-7 dana izlazi larva koja probija kožu i dolazi u kičmenog kanala. G. Insekticidna terapija – to su kemijski spojevi koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje insekta u zatvorenom i otvorenom prostoru. čistoća i opet čistoća i brižno spremanje otpada iz kuće/doma. zrak mora strujati prema vani. Exclusion-zabrana pristupa – potrebno je na stanu kući držati zatvorena vrata. zakonski propisi i insekticidna terapija. probija kožu i putuje do ezofagusa gdje se dalje razvija. Primjena ljepljivih traka 13. G. pada na tlo. Meksika i Argentine – uzrokuje furnikulozu i svrbež. Isti je potrebno prekriti crnom folijom. Gnoj često prevrtati tako da jaja padnu niže gdje je T velika i gdje će uginuti. exclusion-zabrana pristupa. Kontrola razvoja muha Za smanjenje broja muha bitno je pridržavati se ovih uvjeta: kulturološke mjere. vrata. čistoća. a za 30-40 dana izlazi adult/štrk. 3. mehanička kontrola. jer su muhe rezistentne. Pasji. Animalni otpad spaljivati. Estroza ili crvoglavost ovaca može uzrokovati jake gospodarske štete. 5. Muhe su aktivne na dnevnom svijetlu (diurnal). Nužna je drenaža gnojnica i dvorišta – kako bi muhe otišle dalje od kuće. gornja trećina zidova) insekticidima rezidualnog djelovanja. Mallophagus ovinus – je krpuša koja živi na ovci. Svaka država. 6. vrat. pecorum se razvija u ezofagusu i može dovesti do gušenje. gdje se razvoja (4-6mj.ženka konjskog štrka Gastrophylus intestinalis. Mogu se stavljati u otopine ili kao aerosol. UV lampe. Obrada počivališta muha (prisojna mjesta zgrada/štala. i spada u beskrilne kukce. Izašavši iz kože. grivu konj. Ličinka za 10 mjeseci izlazi fecesom i zakukulji se u tlu fecesu. koja on ližući se unese u želudac za čiju sluznicu se oni pričvrste. Paljenje dimnih pločica 20% diklorvos (1 pločica 30 m3) 14. okućnice i stočnih nastambi.

Torakalni segmenti (3) su srasli. a uzrokuje bolest na taj način što čovjek češanjem unosi u tijelo-krv izmet uši-uzročnika bolesti. koji je patogen i za uš. Krila su im zakržljala. h. Slika 21. iznenadili su se i razočarali. Nimfe iza svakog presvlačenja uzimaju krv. Krvi sišu svi razvojni stadiji i oba spola.) kralj Asteka je prvi uveo suzbijanje ušiju kod ljudi tako da je zaposlio jednog invalida koji je išao od kuće do kuće i skupljao uši s ljudi. Ponekad se na nekoj životinji može naći i više vrsta ušiju. Reagiraju na toplinu i vlažnost. Bile su to osušene uši. ili u šavove odjeće. Za čovjeka su značajne 2 vrste iz porodice Pediculidae (Pediculus humanus capitis . Noge su kratke s jednim tarzalnim nastavkom i jednom pandžicom kojom se hvata za kožu i dlaku. Povratne groznice (relapsing fever) uzrokuje spiroheta –Borrelia recurrentis. i trench fever (Rickettsia quintanna) – rovovska groznica koja se javlja na bojištu (rov).) grčki filozof sugerirao je da se uši okupaju u zmijskoj juhi (otrov). prvenstveno tifusa kojega uzrokuje Rickettsia prowazekii.55 UŠI – Anoplura. a samo 13% ih napada 4 ili više domaćina.D. The bed bug TIFUS (war fever) pjegavi uzrokuje uš Pediculus humanus (reservoar) koja se zarazi sišući krv zaražena čovjeka (rezervoar) i tako bolest prenosi na zdravog čovjeka.stidna. Jajašca (gnjide) lijepe na podnožje dlake. Postoji oko 2600 vrsta ušiju koje spadaju u 9 porodica i 85% njih napada ptice. a abdomen ima 9 segmenata. No kad su ju otvorili. Usnim organima bode i siše krv. adult. Uši su opasne kao prenosioci bolesti. uzrokuju svrbež i sitna krvarenja melanoderma – melancholia. Plinije (23-79 A. a mogu uzrokovati i sekundarnu infekciju sa stafilokokusom. Kad su njegovi konkvistadori zauzeli njegovo prijestolje našli su u njegovoj blagajni punu vreću za koju su mislili da je zlato. Uši. Nakon uboda uši čovjek se češe i patogen koji se nalazi u ušijem . Poznato je više od 3000 vrsta.D. sramna uš). Napadnute životinje mršave i podložnije su infekciji.uš na glavi i P. uznemirujući čovjeka.uš na tijelu) te jedna iz porodice Phthiridae (Phthirius pubis . corporis . Oni su izraziti paraziti i ne mogu živjeti bez čovjekove (životinjske) topline i krvi. uglavnom sišu po noći. a ticala kratka. nimfe (3 presvlačenja). od kojih 63% su specijes specifični. Na čovjeku se nalaze sporadično i to najčešće kod ljudi koji su vezani uz rad sa laboratorijskim životinjama i divljim pticama.(lous-laus. Preobrazba je nepotpuna: jajašce (gnjida). Uši (pedikuloza) su bezkrilni dorzo-ventralno spljošteni ektoparaziti ptica i sisavaca. Ponekad se može naći životinjska uš na čovjeku i obrnuto čovječja uš na životinji. preferiraju mračna područja i kosu (dlaku). lice-lais) Montezuma II (1466-1520 A. Za razliku od uzročnika tifusa. ovaj uzročnik ne ubija uš.

Simptomi bolesti su: iznenadna visoka temperatura..56 regurgitatu (u suhom fecesu živi godinu i više) ili izlučevini (zgnječena uš) ulazi kroz ranu u krv te čovjek kod jake infekcije umire za 48 sati ili se nakon 2 tjedna oporavi. oboljelo oko 30 mil. I na čovjeka dolazi samo po hranu (sisati krv). s tim da su vlasi prethodno oblijepili ljepilom i u njih potom stavili jajašce (gnjidu). pretpostavlja se da je tifus uzrokovao oko 220. Šamponi i losioni su upitne učinkovitosti. 80100/jedinki u životu) na vlasi (dlake) blizu tjemene kože. a na 29-32ºC za 7-11 dana. Life cycle of the head louse Tjelesna (prtena) uš P. Ženka deponira jajašca (5-6/dan. a umrlo 3 mil. zatvoru (pretrpanost ljudi na malom prostoru) ili siromaštvu (u II. I tifusom zaražena uš ugiba. jaki plavičasti osip.(Ξ 2. Kosa se ne smije prati 24 sata. Godine 1812. Tifus uzrokovan ušima je obično epidemijski. Tretman se ponavlja 3 puta u rasponu 7-10 dana. uznemirenost. povratne groznice (Borrelia recurrentis) i rovovske groznice (Rickettsia quintana). ljudi od tifusa.8-4. a ne u rublju. Sve bolesti koje prenose i šire uši (rezervoar je čovjek i uš) nastaju. . Depedikulacija je obvezna.7 mm) žive u kosi – glavi.000 vojnika. a na Moskvu ih je došlo 100. razmjenom kapa.7 mm i Χ 3. Prijenos tifusa: buha ugrize čovjeka zaraženog tifusom i ona se zarazi sišući njegovu krv i kad ta buha ugrize zdravog čovjeka u ugriznoj rani ostavi svoj zaraženi regurgitat/feces kojega čovjek češući se unosi/utrlja u tijelo i postaje inficiran (tifusom). jer im ne odgovara povišena temperatura bolesnika pa odlaze na zdrave ljude. za razliku od tifusa koji je uzrokovan štakorskom buhom. U infestiranog čovjeka najlakše ih je naći na potiljku i iznad ušiju. Smatra se da je između 1917-1923. posteljine itd. Širi se kontaktom. Mortalitet jaja je velik ispod 24ºC i iznad 37ºC.3-3. glavobolja.000. U povoljnim temperaturnim (29-34ºC) i vlažnim (70-90%) uvjetima iz jajašca se za 7-9 dana izleže nimfa. a pouzdano je da ne djeluju na gnjide. corporis . Adult živi 29 dana. Ona je vektor/prijenosnik uzročnika bolesti: pjegavog tifusa (Rickettsia prowazekii).2 mm i Χ 2.2 mm) je veća od uši glave. h. Ženka snese (5-8 jaja/dan).000 smrti. pokrivača.4-3. Slika 22. u ratu. razmjenom odjeće. Ušljivost glave najlakše se širi kontaktom.Pediculus humanus capitis . a sprovodi se direktnim prašenjem glave insekticidom koji se utrlja u kosu/tjeme.000 da bi za godinu dana ostalo samo 3. uglavnom. Prostor u kojem su boravili jako ušljivi ljudi može se dezinficirati (uši kratko žive bez domaćina) a posteljina oprati iznad 60ºC. a rijetko češljem. odnosno do 300 jaja/život iz kojih se na 24ºC izvale nimfe za 17-21 dan. Napoleon je započeo rat na Rusiju sa 500. Nimfa prođe kroz tri nimfalna stadija za 8-28 dana.(Ξ 2. Nimfa odmah po izlasku iz jaja uzima krvni obrok i za 3 presvlačenja treba joj 8-9 dana. Živi i polaže jajašca na dijelove odijela/rublja koja naliježu na tijelo.83. Niže i više temperature su smrtonosne za jajašca. Uši brzo šire tifus. UŠ glave . svjetskom ratu oboljelo je nekoliko milijuna i umrlo nekoliko tisuća ljudi). Adult živi 22-23 dana. a bez hrane ugiba za 10 dana.

lošim socioekonomsko-higijenskim uvjetima. Depedikulacija se sprovode kod oba spolna partnera. Kuće/nastambe s jakom infestacijom stjenica mirišu po cijanovodiku. permetrin. pazuha. Dijagnoza pediculosis se postavlja dokazom odrasle uši ili njenih jajašca. pranje rublja i posteljine. Pedikuloza je bolest koja se obvezno prijavljuje nadležnim tijelima i po zakonu se suzbija. mužjaci i ženke). trepavica. Kao posljedica infestacije. Uši se pojavljuju u ratu. a noću iz njih izlaze i napadaju/grizu (sišu krv) čovjeka. nečistoći i siromaštvu te kod zapuštenih beskućnika. . Rilo (proboscis) služi za bodenje i sisanje. kod tinejdžera – prvo više u curica. Rublje i posteljinu oprati na visokoj T. vruće-kipuće. i 13-17 dana za III. Obvezna prijava bolesti. ali se može proširiti na dlake prsiju. na posteljini nalazimo krvave točkice od isisane krvi. Adult živi 15-25 dana. šišanje. Bez krvi mogu živjeti preko godinu dana. zatvoru. insekticidi (lindan. brade. brkova. Terapija: specijalni šamponi. obrva. Ušljivost je vrlo usko povezana sa siromaštvom. NEMA IH NA KOSI. jer se prenosi isključivo spolnim odnosom. a po drvenom namještaju crne točke od njihova izmeta. individualni ručnici. iskuhavanje svekolikog rublja/odjeće infestiranog kao i odjeće njegovog bližeg društva (ukućana). a kasnije više u muškaraca. stadij.. Nimfama koje stalno hrane krvlju treba 5-6 dana za I. a krevete vlažnim insekticidom poprskati. Ženka polaže 2-3 jaja/dan (15-50/život) na dlake uz kožu iz kojih za 6-8 dana izađu nimfe koje odmah sišu krv. Stidna depedikulacija ponavlja se 3 puta i to najbolje direktnim insekticidnim praškom. Za 10-20 min. Stjenice su raširene po cijelom svijetu.0 mm) među ušima koje napadaju čovjeka i živi u pubičnoj i perianalnoj regiji. Kućna stjenica – čimavica (Cimex lectularius) Velika je oko 0. Depedikulacija – dovoljna je jednokratna primjenom direktnih praškastih insekticida. Krv sišu svi razvojni stadiji/oblici (nimfe. ovalnog i spljoštenog tijela. Ako uš nije na tijelu ugiba za 24 sata. posišu krvi 5 puta više od svoje težine. Prvi torakalni kolutić je slobodan s velikim nadvratnjakom koji pokriva glavu sve do očiju. piretrin).5 cm i smeđe je boje. manje djece/ljudi na okupu.5-2. Najčešće ju nalazimo u promiskuitetnih osoba.57 Adulti i nimfe najlakše se nađu na robi koja neposredno naliježe na tijelo. a manje insekticidnim šamponima i sapunima. Na glavi su oči i sitna četveročlankovita ticala. Krvni obrok (čovjeka) pronalaze prema toplini tijela. Pubic uš – sramna/stidna . Danju se skrivaju u drvene i zidne pukotine. 9-10 dana za II.Phthirius pubis (scrab) je najmanja (1.

Ukupno daje oko 200 jaja. Stjenica je dugoživući molestant/parazit. Suzbijanje je najbolje provoditi kontaktnim (diklorvos) i/ili rezidualnim (piretroidi) insekticidima primjenom ULV toplo/hladne tehnike i to sav drveni namještaj i pukotine u drvu i zidu. svatko ima svoga parazita koliko god je malen) Buhe su bezkrilni kukci latero-lateralno spljošteni koji sušu krv domaćina. koja je otporna na insekticide. nimfa. fleas) (Great fleas have a litlle fleas. toraks. pod tapete) koja su presvučena cementnom opnom. Ona je kozmopolit. a uz dobru prehranu i preko dvije godine. Ona se 3 puta presvlači i hrani se organskom raspadnom tvari u prašini. Ako nimfa ne uzme krv može u tom stadiju ostati nekoliko mjeseci. Zbog svrbeža može nastati sekundarna infekcija. mačja. Ovisno o T i vlazi razvoj mačje buhe može trajati 12-14 dana ili do 6 mjeseci. (Kokun je svilčeva čahura. zahvaljujući prirodno gumenom (resilin) stopalu stražnje noge u kojem se zbog oslonca na pod skuplja energija i koja se upotrebi da buhu odbaci (odskoči) dalje. a na to ju privlači miris CO2 i pokreti žrtve te pozitivna fototaksija (izlazi na svjetlo) i negativna geotaksija (ne skriva se pod tepih).) Ako je kokonska pupa uznemirena ona može izaći i prijeći u novi kokon ili ostati gola pupa. a nema je ispod 13 i iznad 37ºC. a samo mali broj napada čovjeka. za 35-48 dana izlaze adulti. Human flea (P. adult). Čim buha izađe iz kokona napada žrtvu. a adult i do 1. Larva presvučena kokonom (pupa) može živjeti nekoliko mjeseci. Kao molestanti napadaju čovjeka u noćnom odmoru sišući mu krv i uznemiravajući ga u snu. kokošja i štakorska buha. pošto joj je mužjak ubacio spermu u trbuh (bušeći trbuh) i pošto je uzela krv. a nimfa se presvlači 5 puta i nakon svakog presvlačenja mora uzeti/posisati krv. pupa.5 godina. irritans i P.58 Preobrazba je nepotpuna (jaje. Ženka jajašca polaže u prašinu stanova. a čak i više od godinu dana dok ne dođe pravi stimulus za njen izlazak. Čovjeka osim kućne buhe napada pasja. larva.400 vrsta. staja i raznih radionica. To je često može domaćin (na kojem će sisati krv). KUĆNA BUHA – Čovječja buha – Pulex irritans (flea. Njihov ubod je bolan i iritirajući oko kojeg se razvije crvenilo i svrbež. namještaja. . Iz jaja se kroz gornji otvor (s poklopcem) za 610 dana izvale nimfe iz kojih. abdomen. Ima ih oko 2. Godišnje daje 3-4 generacije. Zrela larva izlučuje čvrstu svilenkastu tvar cocoon (kokon/kokun) u koju se uvalja i to nazivamo pupa (kukuljica). Ženka. adult. koja živi prosječno oko 7 mjeseci. uz 5 presvlačenja. Optimalna temperatura razvoja je 25-30ºC. Tretman je jednokratan. psa i mačku. a moguće je da stjenice prenesu zarazne bolesti i hepatitis B. Tijelo joj je građeno od 3 dijela: glava. polaže 1-5 jaja(1 mm)/dan u tamna. pa i godinu dana. zidova. simulans) – osim čovjeka napada psa i njemu slične vrste. skrovita mjesta (pukotine kreveta. Životni ciklus (potpuna preobrazba): egg. suha. ali se može i ponoviti za 4-6 tjedana. Ona ne hoda nego skače. Iz njih se razvije crvolika ličinka s usnim aparatom za grizenje.

Vrlo često grize čovjeka i siše njegovu krv. vrapce). Na T od 1ºC može preživjeti 5 dana. Xenopsylla cheopsis. lisica. Prije parenja ženka slobodno hoda po domaćinu i mijenja domaćina. Raširena po cijelom svijetu. Buha ih polaže na mačju dlaku (ne slijepljene). koja redovito padaju na parket. Česti je parazit ljudi koji rade na peradarskim farmama. tepih. kojot. a rijetko mačku. felis. miša i čovjeka. Pulex simulans Prvenstveno napada psa. Jaja mačje buhe – su sitna (0. Slika 24. Oko 70 ženki dnevno posiše 1 ml krvi. Dnevno polaže oko 50 jaja.Ctenocephalides canis. Štakorska buha – Nosopsyllus fasciatus. itd. mačke. štakore i konje. vjevericu. oposum. Na domaćinu koji je u kući/nastambi može preživjeti zimu u svim stadijima. a može ih proizvoditi duže od 100 dana. Mačja buha –Ctenocephalides felis Mačke su najčešće infestirane s C. Čim pupa izađe iz kokona napada mačku i siše krv i pari se za 8-24 sata. Mačja buha napada i čovjeka (ako nema mačke). Napada miša. guske. jedva vidljiva na tamnoj podlozi. kunića. Oriental rat flea – je veoma raširena i značajna u prijenosu kuge (bubonic plague) sa štakora na čovjeka. zemlju iz kojih se za 1-10 dana izvale larve (50% za 36 sati pri temperaturi od 35ºC i vlazi od 70%). Kokošja buha – Chicken fleas . a povremeno i čovjeka. rijetko pse. a jaja polaže za 36-48 sati nakon sisanja krvi. Mačja buha dnevno može posisati 15 puta više krvi nego li je teška. uzročnik je poznate kuge (crna smrt) koja je prepolovila stanovništvo Europe u srednjem vijeku.) . Sama mačja buha napada više od 50 različitih domaćina (rakun. ali nakon parenja ostaje na istom domaćinu cijeli život (čvrsto priljubljena – sticktight) – u blizini očiju i kreste (perad) ili na rubu ušiju (pas i mačka). patke.Ceratophyllus gallinae prvenstveno napada ptice (kokoši. Pseća buha Mačja i pasja buha su vrlo slične i obje napadaju čovjeka. Sticktight flea – (Echidnophaga gallinacea) prvenstveno napada perad. feret.5 mm). kunića i čovjeka.59 Slika 23. Pasja buha . ali su napadnute i od druge dvije vrste kao i pas. (Educating the homeowner on the biology and habitat of fleas infesting their home and pets is essential. Napada štakora.).

Pupa (kokon/kokun. ispušta razne alergene. CO2. Mišja buha – Ctenopsyllus segnis. pokret. I ostale ranije navedene buhe prenose kugu. kemijski). Kod obilnog sisanja krvi ona ekskretira ne probavljenu krv i prlja okolinu. Vjeveričina buha – Orchopeas howardii napada. zemlju. Promijenjeni uvjeti u gradu i selu te obilje biološkog otpada daje buhama dobre uvijete za preživljenje. tj. Životni ciklus buhe može se završiti za 12-14 dana . Neke pupe mogu preživjeti i smrzavanje u prirodi. 20 dana. u visokoj T (suho-vruće) i malo vlage (desikacija) one se ne razvijaju. kukuljica). Presvlače se (molt) 2 puta (5-11 dana. hormonski. heat). Larva iz novog kokona. a polaže jaja za 36-48 sati nakon prvog krvnog obroka. sišući krv. TUNGIASIS – je beznačajna za Europu. ali se više pojavljuje ljeti. ljudi. na sobnoj T –22ºC i 60% vlage 95% ih ugiba za 12 dana. za njihov razvoj i preživljenje bitna je odgovarajuća T i vlaga. a ta krv (feces) je dobra hrana za larve. Alergija na buhe (Flea Allergy) Dermatitis je najčešće kod psa i mačke uzrokovan buhom koja iz svoje sline. Ona ima pozitivnu fototaksiju i negativnu geotaksiju (izlazi na svijetlo i površinu). bez obzira što ta buha ima za primarnog domaćina neku drugu vrstu. Larve su oko 1 mm. . Dnevno siše 13. kukuljica)– pošto je larva dovršila razvoj (matur) proizvodi svilenu ovojnicu kojom se obmota/začahuri (pupal kokon. brasiliensis su najveći prenosnici kuge sa štakora na štakora. ako nema stimulansa da izađe iz kukuljice. Mačja buha povezuje sa s nastankom bolesti –scratch disease in humans koju uzrokuje Bartonella henselae nakon mačje ogrebotine. Daje 40-50 jaja na dan kroz 50-100 dana (1350 jaja/50 dana). psa ili mačku. a može i za 175 dana. Adult-pupa može dugo (godinu i više) biti kao kokon. umrlo je od kuge oko 7 mil. Tunga penetrans – pješčana buha uzrokuje kožnu bolest – tungiasis. vlazi. štakor-čovjek. fotofobične (negativna fototaksija) su i uvlače se u tepihe (pozitivna geotaksija). ovisno o hrani i T) prije prelaska u pupu. Buha siše krv čim dođe na domaćina i pari se (višekratno) za 8-24 sata. biološki. izlučenim CO2) i siše krv. Orijentalna štakorska buha Xenopsylla cheopsis i X. npr. ako se uznemiri izlazi vani i pravi drugi kokon ili se razvija kao gola pupa. U Indiji 1896-1911. Kod čovjeka to izaziva urtikariju. a rijetko psa i mačku. osim vjeverice i čovjeka. za 3-5 tjedana. itd. Buhe su bili najveći uzročnici opake i smrtonosne bolesti – KUGE (black death). Čovjek je često prva žrtva (jer se kreće svuda) svih nabrojenih buha. Pupa izlazi iz kokona zbog temperature i fizičkih pritisaka (pressure. što je 15 puta više od njene težine (1ml/72 buhe/dan). Odrasla buha može bez hrane živjeti dugo. Odrasla larva je oko 5 mm. Adult – izvaljena buha iz kokuna odmah ide na životinju – privučena pasjim stimulansima (tjelesna T. U srednjem vijeku kuga je pomorila ¼ do 1/3 ljudi.6 µl krvi.60 Poznavajući biologiju i ponašanje lakše ćemo moći suzbijati napasnike (mehanički. u suhom i hladnom 10%. Razvoj pupe u kokonu ovisi o temperaturi. u vlažnom ambijentu 62% preživi 62 dana. hrane se debrisom i izmetom buhe.dobri uvjeti T i vlage. Na životinji buha živi cijelu godinu.

Budući da su buhe hematofagi. «Svjetlosna tehnika» Mačja buha je osjetljiva na ultravioletno svijetlo od 515 nm sa zeleno-žutim filtrom. Adulti nastali iz tretirane pupe mogu neko vrijeme biti i aktivni. piriproksifen. tj.C. te na količinu insekticida – rezistencija). Svijetlo treba biti trenutno i treptajuće i buhe iskaču iz svog skloništa. Imidakloprid kroz 28 dana ubija sve pasje/mačje buhe. mogu uzrokovati anemiju.N. . naročito organofosfate i klorpirifos nego psi. Lufenuron – oralni insekticid za pse/mačke . Kontrola vanjskog okoliša – vrta. dvorišta. Hymenolepis nana. «Usisivač tehnika» je pouzdanija od prethodne. but the Devil made Made no mistake. Wegner Stršljene ću pred tobom odašiljati da ispred tebe tjeraju Hivijce. larva.S. i debljinu tepiha. Kontrola – uništavanje buha «White-sock-tests» je način provjere veličine (broja) populacije (buhe skaču po bijelim dokoljenicama). the wasp it's females who sting! . Mehaničko i fizičko uništavanje buha – trebaju obaviti. koje oštećuju tretmani.61 Buha napada stopala ljudi i otežava im hodanje i stajanje. ali za 3-5 tjedana ugibaju. Mačja buha je vrlo rezistentna na više vrsta insekticida. potrebno je tretirati mačke i pse. Izlaska 23. … je puno manje učinkovita od unutarnje kontrole. Najbolji insekticidni učinak postiže se ako se prostor tretira s adultnim insekticidima i regulatorima rasta. Proširena je u dijelu južne Amerike te u Africi i Indiji. Istovremeno s terapijom kuće i okućnice.pravi cisticerke u pasjoj.) . Kanance i Hetite (Knj. Dipylidium caninum –parazit. jajašca i larva koje izađu iz tretiranih jajašca. Većina pasjih insekticida (pesticida) je otrovna za mačke i treba ih s oprezom uzimati. Smatra se da ovo svijetlo imitira dan noć i pobuđuje buhu na skakanje.ubija 100% razvoj larvi. adult) Males of the order God made the bee pretend they are the king. Pas i mačka ližući se prenesu buhu u sebe i tako se zaraze cisticerkima.su uspješniji u zatvorenom nego u otvorenom prostoru (poželjno je obratiti pažnju na boje.larve žive u mačjoj buhi. Neki preparati (metopren. naročito u mladih životinja. karbamati (inhibitori kolinesteraze) te piretroidi. Biološka kontrola: ima nekoliko vrsta parazita (nematoda) i gljivica (fungi) koji napadaju larve i pupe te predatora – mravi koji napadaju larve i nezrele buhe. fenoksikarb) imaju ovicidni učinak. prvenstveno vlasnici (prostora i životinja) detaljnim mehaničkim čišćenje i usisivačem. mačjoj i čovječjoj buhi i čovjeku (djeca). Mačke su puno osjetljivije na insekticide. PČELE I OSE (bees & wasps) iz roda Hymenoptera (egg. Regulatori rasta (IGR) inhibiraju nezreli razvoj insekata (juvenilni hormonski analozi ili inhibitori sinteze hitina djelujući na razvoj larve i pupe (molt). Na taj se način prenosi parazit (cisticerk) u čovjeka (dijete). Kemijski insekticidi – organofosfati. razvijaju se samo nezrele pupe koje ne mogu preživjeti. pupa. 28.German proverb G. oko 1250 A.

) velik je oko 3 cm. stršljen. kateholamin.meltin – ima 13 aminokiselina i odgovoran je za lokalnu bol. Mužjaci služe za oplodnju vlastite matice i matica u drugim kolonijama. pa ga odjednom zaskoči nekoliko stotina pčela koje ga oblože i na taj način podignu temperaturu na 47. a mužjak i radilice ugibaju. noradrenalin. bumbar) sastoji se od otrovne žlijezde. OSE (njemačka osa . Te pčele. I pčele i ose su socijalizirana bića. bradikinin.6 mg/ubod) sadrži: meltin (peptid).62 Pčele i ose su korisni insekti i čovjeku ne nanose štetu dok on ne dirne u njihovo gnijezdo. Kolonija ima oko 200 jedinki.2ºC. Ose se hrane proteinima (gusjenice. muhe. puste izvidnika da uđe u košnicu i obilježi med. Najmanje 40 ljudi u USA umre godišnje (anafilaktički šok) od osinjeg uboda. za razliku od pčele i bumbara. noradrenalin. ubada više puta i to uzastopce te ne ugiba nakon uboda. Žive u koloniji (socijalni kukci): matica. a OSE: serotonin. kinin i visoko molekularne enzimske bjelančevine. među kojima je najvažniji: Frakcija F1 . tj. a smješten je na zadnjem kolutiću ispod analnog otvora. a najčešće je crn s žutim kolutima. Oblik života 09. U zajednici ima oko 5000 jedinki. dopamin. Otrovni aparat opnokrilaca – (osa. Njihovi ubodi su bolni. Žalac (mužjak ga nema) je izmijenjena leglica s dvije hitinske žaoke koje ubrizgavaju otrov. Mužjaci potom ugibaju. Ubod ovih kukaca je jako bolan uz pojavu lokalne bijele kvržice s kružnim crvenilom i otokom te svrbežom i pojavom bistrog mjehurića. dok STRŠLJENOV ima 0.8ºC (HTV. inače je otrovan (razni proteini) iz venom sac koji putuje sve dublje u tkivo. acetilholin.04. Osa i stršljen. a oplođene kraljice traže mjesto za prezimljenje. dopamin. Zemni bumbar (Bombus terrestris L. Različite je boje. koji košnicu obilježi svojim feromonom i potom se vraća po svoju vojsku koja napada – ubija pčele. žive u zajednici. a ona polaže nova jaja (3000-5000) kojima će brinuti radnici. Žaoke pčele treba izvaditi jer su otrov. a oko 10. Pčelinje žaoke su pilaste i ne mogu se pri ubodu izvući pa ostaju u koži žrtve. ali ne i europske. U jesen kolonija proizvodi puno mužjaka i kraljica (begins to produce males and new queens which fly out and mate). Najprije u potragu za košnicom (medom) krene izvidnik. koji ugibaju nakon uboda. zdepast. obrastao dlačicama. radnici (sterilne ženke). Kod nekih ljudi jedan ubod može biti smrtonosan. Pčelinji žalac treba izvaditi. Živi u zemlji – rupi od glodavaca i do 1. bez opasnosti po život. Larvama daju hranu koje su one u ustima obradile «trofalaksis». jer one brane košnicu. fosfolipazu A (enzim). Stršljen (Vespa crabro L. Tridesetak stršljena ubija roj pčela od 3000 jedinki. Tkivo na mjestu uboda producira histamin i druge produkte. apamin (neurotoksin). Neke pčele. a za preosjetljive ljude mogu biti i smrtonosni.) je najotrovniji socijalni kukac. Prezimljuje oplođena ženka.).Vespa germanica Fabricius) Ose je duga oko 2 cm i ima 1-3 crne točke na žutoj glavi i po puno žutih šara. pa čak i na 47. mjehura (s otrovom) i žalca. čistači otpada) i šećerima te medom iz košnica. mužjak.99 mg/ubod. japanske.5 m. i to: histamin. serotonin. kojima prehranjuju svoje ličinke.02. Cijela stara kolonija s kraljicom u sjevernim krajevima živi samo jednu godinu (neke vrste su višegodišnje –Paravespula). U proljeće oplođena kraljica snese prvih 10-20 jaja i podiže mlade dok ne osposobi radnike koji potom preuzimaju svu brigu oko gnijezda. Ubada matica u obrani.000 ljudi zatraži liječničku pomoć. ako se ne izvadi. za razliku od ose i stršljena čije se izvuku i ne ostaju u tijelu. meso. pčela. Hrani se nektarom. One žive u blizini ili u istom prostoru (ose često u kući saviju gnijezdo) gdje i čovjek. paralizu i sniženje općeg krvnog tlaka te . pauci. otok (upalu). Velika su opasnost za pčele/košnice.6ºC koja ubija izvidnika tako da se ne može vratiti kući i javiti gdje je našao med i potom dovesti svoju vojsku na košnicu. podnose temperaturu od 47. Otrov PČELE (0.

0. dok je oko 10% imuno po rođenju.3-1ml. U svijetu ih ima oko 3000 vrsta. 18% od pauka. dijareju. spazma grla i grudi. Oko 500 uboda je smrtonosno. Pčelinji žalac je najbolje BRZO skinutu struganjem noktom. zujeći oko ušiju i glave te zabadajućisvrdlajući svoje rilo/proboscis u kožu. Nalaze se po cijelom svijetu od tropskih do antarktičkih krajeva. Za preosjetljive preporuča se adrenalin (i. a potom svrbež i toplina.63 Frakcija F2 – ima 18 aminokiselina i 2 enzima (hijaluronidazu i fosfolipazu) koja potpomaže djelovanje meltina i razara eritrocite. No. panika. Oralni antihistaminici. nekontrolirano mokrenje i sranje. KOMARCI – MOSQUITOES Slika 25. U 2% ljudi ponovljeni ubodi vode u hipersenzitivnost – potencijalna smrt. Ose se hrane otpadnim proteinima (scavengers-čistači-lešinari) i sa svojim ubodom šire infekciju. Reakcije na pčelinji ubod mogu biti: 1. a ako je blizu usta i grla može biti fatalna. a može nastati i astma – sipljivost i ubrzani puls te pad krvnog tlaka. nesvjesticu.dešava se kod multiplih uboda uz glavobolju. Alergični mogu umrijet za 15-30 minuta. crvenilo kože. U USA (1950-1954) umrlo je 215 osoba od ugriza venomous animals: 40% od kukaca (Hymenoptera). kao i na nadmorskoj visini od 3000 m. Stečena imunost propadne kroz nekoliko mjeseci. mogu biti nedjelotvorni i najbolje ih je dati uz adrenalin parenterlno. Čovjeka napadaju/uznemiruju od ranog proljeća do kasne jeseni.v. Normalna reakcija . 15% ih ne razvije imunost i reagira samo lokalno. Za ovu bolest je . 4. ali bez oštećenja kože i potom ranu dezinficirati. ako se ubod ne ponovi. povraćanje. 2. Lokalna reakcija . a u Hrvatskoj oko 50 vrsta. temperaturu. encefalitisa i razne ARBO virusne infekcije. malaksalost. Denga groznice. nesvjestica. nožem. Komarci su veliki napasnici čovjeka i životinja. Alergičar mora nositi antipčelinji/osinji koktel i sam sebi dati injekciju nakon uboda insekta. u Europi oko 100. hiperosjetljivih ljudi po rođenju ima vrlo malo i to obično vodi u smrt. žute groznice. bljedilo. u razrjeđenju 1:1000. količini venom-a i prirodnom imunitetu. 3. Toksična reakcija . Malarija je naziv za infekcije kroničnog tijeka koje uzrokuju protozoi iz roda Plasmodium. Hladna kompresija smanjuje bol i otok.kratkotrajna bol i otok. grč mišića i ponekad konvulzije. a 33% od zmije. (po potrebi ponoviti). Oni su prenosnici raznih bolesti: malarije. filarije. Nalazimo ih ispod razine mora. polako) u roku 5-15 min. ako su generalizirani simptomi. Generalizirana alergijska reakcija .5 sata. čovjek kojega je ugrizlo 2243 pčele dok je bio u vodi 4. Veličina reakcije na ubod ovisi o mjestu uboda.jaka lokalna otok (možda i limfnog čvora) kroz nekoliko dana. Ponovljeni ubodi kroz određeno vrijeme izazovu imunost u 75%. ostao je živ i bez alergije. a prenose komarci iz roda Anopheles.alergijska reakcija može biti blaga ili jaka do anafilaktičkog šoka sa simptomima suhog kašalja.

Naime. visokom T i tresavicom. WHO procjenjuje da godišnje oboli oko 300 000. . ARBO virusni encefalitis prenose komarci iz roda Culex i Aedes. a ponekada i do 15 km. genitalija (nema protoka limfe pa buja vezivno tkivo). Protiv žute groznice postoji uspješno cjepivo. Avione i brodove treba rezidualno tretirati permetrinskim preparatima. Neki komarci iz roda Culex (pipiens). Ovi crvići u svom razvoju trebaju kao prijelaznog prenosioca komarca. pa su nazvani domestic mosquitoes. Mužjak kad se izleže iz pupe ima seks organ (penis) u krivoj poziciji – dorzalno. Azerbejdžanu. Uzročnik malarije Anopheles quadrimaculatus leti. Žuta groznica Prenose komarci iz roda Aedes koji su zaraženim flavivirusom. U Europi je gotovo i nema.5 km. najvjerojatnije. rezorchin. rezervoar se. hemoragija i žutica. koja se ne hrani krvlju. fotofobijom. oštećenje bubrega.) mogu letjeti daleko od svog obitavališta. a nastali sporozoiti (čuvaju se u komarčevim slinovnicama) prilikom uboda čovjeka otpuštaju se u čovjekovu krv gdje se u jetri i krvi odigrava nespolni razvoj plazmodija. oko 1. Komarci iz roda Culex. Aedes (npr. Mnoge ženke se pare samo jednom. Uzročnik malarije (4 vrste plazmodija) nespolno živi u čovjeku a spolno u komarcu. obično. ali je ima u Turskoj.64 karakteristična splenomegalija i anemija te kao prvi simptom groznica koja se javlja svakih 48 sati – malarija tertiani ili svakih 72 sata – malarija quartani. a u urbanoj sredini između komarca i čovjeka. a spermu spremaju u spermoteku. a njihova larva se hrani larvama drugih komaraca. Tadžikistanu Malarija se dobro liječi kininima (klorokin. Anopheles i Aedes sišući krv čovjeku ispuštaju iz svoje sline mikrofilarije koje se u potkožju (limfi) razviju u spolno zrele jedinke i tako nastaje bolest: limfadenitis i limfangitis. fansidar). kostima. Aedes vexans može preletjeti i do 30 km.koja se javlja u aerodromskog ili lučkog osoblja koje se zarazi od ljudi koji su vektori malarije. ARBO virusni artritis s osipom prijenosnik je komarac Culex i Aedes. Denga je akutna virusna bolest s jakom boli u mišićima. osipom i laganim krvarenjima po koži. zglobovima. podrodom anopheles s 9 vrsta i cellia s jednom vrstom te podporodicom Culicinae sa 7 rodova te 14 podrodova i 40 vrsta. napetost/razdražljivost. muhu ili račića. Karakterizira ju jaka groznica. Filarijaza je bolest koju uzrokuju crvići iz porodice Filaridae. Malarija je posljedica lize eritrocita i ulaska plazmodija u cirkulaciju. aegypti i dr. komarac iz roda Anopheles sišući ljudsku krv usiše i gametocite plazmodija koji se u komarčevom želucu razmnožavaju spolno. ARBO virusne groznice prenose komarci roda Culex i Aedes. Podporodica culicinae se nalazi u blizini i/ili u nastambi. a rezervoar je nepoznat Komarci su svrstani u tri subfamilije: Toxorhynchitinae. a rezervoar su divlji glodavci i klokani. dojki. Za nas su značajne druge dvije podporodice iz porodice Culicidae i to: podporodica Anophelinae s rodom Anopheles. Ženka komarca Aedes aegypti koja je cijeli život zaražena virusom je glavni prenosnik bolesti. U šumi se prenose između majmuna i komarca. Aerodromska (brodska) malarija je bolest – malarija. ptice i glodavci. No za manje od 24 sata terminalni segment abdomena se zarotira/zaokrene za 180º i seksualni organ dođe u pravi položaj. a umre oko 100 000 ljudi od malarije. koji parazitiraju u limfatičkom sustavu i potkožju. a ponekad i elefantijaza udova. a doputovali su tim prometalima.

a iznad toga su složene oči iz kojih izviru antene/ticala. prsni kolutić). smeđa. Zadak ima 9 kolutića.1-3 generacije. Na zadnjem kolutiću je spolni organ. Za površinu vode su vezane dvjema cjevčicama (sifonima) kojima uzimaju zrak. Sišući krv ispuštaju slinu koja je antikoagulant i ujedno ispuštaju uzročnike bolesti. ličinka s 4 stadija. a neke u skupinama. Oni imaju potpunu preobrazbu. Za površinu vode je pričvršćena sifonomcjevčicom kroz koju siše zrak. na tlo ili donju stranu lišća na mjesto gdje će voda u proljeće doći i iz jajašca će se u proljeće izleći ličinke. Kukuljica ne uzimaju hranu. Imaju glavu. Jaja polažu na vodenu površinu ili na mjesta gdje će doći voda što ovisi o vrsti ženke. Mužjak koji je izvršio oplodnju povuče se u samoću (više ne ide u svadbeni roj) i ugiba. U proljeće ima manje komaraca. Ličinke – kad se jaje nađe u vodi iz njega vrlo brzo izađe ličinka. Mužjaci imaju veće antene i donjočeljusna pipala koja im smetaju da bi sisali krv. Oni kratko žive. Ličinka se tri puta presvlači. Zadnju generaciju jajašca. Nakon nekoliko dana leđna joj hitinska ovojnica pukne i izađe odrastao komarac.usni organ za bodenje (provlačenje između epitelnih stanica) i sisanje krvi. tj. Sa strane proboscisa nalazi se par donjočeljusnih pipala (palpi). Desetak dana iza uzimanja krvi pronalazi vodu ili mjesto gdje će voda doći i polaže jajašca. grudi i zadak. srebrena itd. ženke obično odlažu. Ženke imaju slabe antene i pipala. Cijelo tijelo prekrivaju ljuskice koje su karakteristične za determinaciju vrsta. jer se ličinke sporije razvijaju. Većina ženki komaraca treba prije polaganja jajašca uzeti krv. nego se hrani nektarom i ženka koja bode i siše krv. odnosno komarci.se odvija u 4 faze (koraka). bijela.65 Komarci spadaju u red Diptera i familiju Culicidae. Životni ciklus komarca . Imaju 3 para nogu (svaki prsni kolutić po jedan). Ženka iz roja izabere mužjaka i ide na parenje (svadbeni let) ili na čvrsto tlo. ali imaju jako rilo/proboscis. presvlačenja prelazi u stadij kukuljice. a zadatak im je oplodnja ženke. Posljednja (jesenska) generacija polaže jaja na zemlju ili donju stranu otpalog lišća – tamo gdje će se voda pojaviti. Ličinke napadaju razne ribice (gambuzija). a i ptice. U vodi se kreće uvijanjem. koji neko vrijeme sjedi na vodi dok mu zrak uđe u krila i nakon toga odleti. koje s gornje srane prekriva hitinska ploča tergit. kukuljica/pupa i adult. neki kukci. žuta. Krila (1 par) su im spojena na mezotoraks (2. Adult/imago Postoje dvije odrasle jedinke: mužjak koji ne siše krv. One kožu buše provlačeći rilo između kožnih stanica (epitelnih ljuskica). Na glavi se nalazi proboscis . ako su zaraženi. ali u ljeto ih ima više . Boja ljuskica je: crna. a kod 4. crvena. Slika 26. U tu svrhu mužjaci stvaraju vrtložni roj gore-dolje u koji ulijeće ženka. jaje. ali ženka Aedes vexans može položiti jaja bez da prije posiše krv – ona je stoga autogena vrsta i ova vrsta dominira 80% u Osijeku. koja se hrani raspadnom organskom tvari. toraks i abdomen. Životni razvoj . Jaja su oko 1 mm duga: Neke ženke ih polažu pojedinačno. bakterijama. Na ličinki razlikujemo glavu. a s donje strane sternit.

Obzirom na prezimljenje komarce možemo podijeliti u dvije skupine: homodinamni – razvijaju se u povoljnim ekološkim uvjetima (eko čimbenik). ali uzimaju i drugi krv . bare. zoofilni – preferiraju krv životinja – aktivni noću. ispod kore drveta. Većina vrsta iz roda Aedes prezimljuje u stadiju jajašca. Zimovanje/hibernacija Komarci mogu prezimiti u svim stadijima. nizine. podrumima. Ta jajašca ona polaže (ovipozicija) tamo gdje će u proljeće biti vode (inundacije – mjesto od korita do nasipa. Ličinka jede organske otpade i mikroorganizme. duplje. crvenilo i svrbež uzrokovano ubrizgavanjem otrovnog sadržaja pljuvačnih žlijezda komarice. semiantropofilni – preferiraju krv čovjeka. pećine. obale jezera. ali im nije mrska niti čovjekova . Ženka komarca siše krv čovjeka i životinje (sisavci. ptice. kanalizacija. a u nepovoljnim miruju – fakultativna dijapauza. Neke vrste prezimljuju u stadiju adulta/imaga i to u stajama. Odrasli komarac mužjak siše samo nektar. donja strana otpalog lišća u poplavnim-depresivnim šumskim terenima). a ne krv. Količina masti je glavni faktor koja gravidnim komaricama omogućuje prezimljenje. skloništa. i dr.aktivni noću (nokturalne vrste).aktivni u sumrak i zoru (krepuskularne vrste). Komarci. Samo gravidna ženka prezimljuje. gmazovi) Na mjestu uboda javlja se otok. Hrana i komarci Razvojni oblici: jaja i kukuljica ne uzimaju hranu. . heterodinamani – imaju obvezno zimovanje kad se prekida funkcija jajnika – prava dijapauza. poplavna područja rijeka. semizoofilni – preferiraju životinjsku krv.66 Slika 27. Ličinka i adulti uzimaju hranu. s obzirom na hranu mogu biti: Antropofilni – su oni koji preferiraju ljudsku krvi i oni nas najviše napadaju – aktivni u sumrak i zoru. Ova pojava ovisi o duljini svjetla (fotoperiod) zbog čega nedostaje hormona rasta.

pet zdjelici. prostoru. Ovo rojenje se ponavlja svakih 24 sata. pa je rijetka vrsta dok se Culex pipiens hrani. Ako mirisni znak onda je let kratak i ravan. jer osjetilni hormoni ne djeluju daleko. Konzumatorni let je direktan i kratak.67 Culex territans se hrani na vodozemcima i gmazovima. zvuku. konzervi. Zadovoljan je s malo vode: voda u tanjuru vaze cvijeća. Mužjak koji je oplodio ženku više ne ulazi u leteći roj nego se povlači u samoću i ugiba. Ako je vizualni znak u pitanju ženka ga ne može točno locirati. Let komaraca Postoje 3 vrste leta: migratorni – emigratorni let izvode mlade ženke stare 6-10 sati. Mužjaci naprave karakterističan roj koji pleše gore dolje i u koji ulijeće ženka i ona izabire mužjaka i ide s njim na parenje (u zraku ili na čvrstom). vjetru. a naš Aedes vexans leti do 30 km Culex pipiens leti jedva 100 m. Ovaj let ide uz vjetar ako je brzina vjetra manja od 1 m/sek. vlagi itd. . staroj gumi. Apetitivni let – istraživački poduzimaju komarice starije od 24 sata radi hrane i polaganja jaja. U ovu skupinu spadaju Aedes koji mogu odletiti i do 100 km. temperaturi. Rojenje gore-dolje ili svadbeni let Dešava se 24 sata nakon što su mužjaci izašli iz kukuljice i pošto im se spolovilo s dorzalne strane okrenulo na ventralnu stranu. na pticama i značajno je dominantan u Kopačkom Ritu. ili niz vjetar ako je njegova brzina veća od 1 m/sek. a ovisno je o aktivnosti komaraca. uglavnom. Culex pipiens dominira kao vrsta u priobalju. svjetlosti.

biljojed. oštećujući i crjepove. embriologije.C. a nerijetko i samog čovjeka . kad ona ode s gnijezda. Kako tih u gradovima nema.N.šetača – onečiste. U gradovima onečišćuju automobile i tržnice fecesom. A. ovdje treba spomenuti i ptice kao kućne ljubimce (papige. a mlade hrani oko 5 tjedana to u početku povraćenim sadržajem iz želuca golubinje (ptičje) mlijeko (jedini među pticama). oni čovjeku nanose znatne gospodarske štete jer svojim fecesom (gvan) onečišćuju i uništavaju zgrade i ukrase na njima te na taj način uništavaju kulturne spomenike i arhitektonske vrijednosti te crkve i zvonike. tržnice. Glasaju se gučući i gugučući. Osim bolesti koje golubovi mogu prenijeti na ljude. Vodu pije kljunom kontinuirano tako da uroni kljun u vodu i koju stalno uvlači preko nosnica u probavnu cijev (jedini od ptica). kanarince. Dok je ženka na gnijezdu mužjak je uvijek uz nju i čuva nju i gnijezdo. Jedan bračni par daje 10-12 jaja/god. U kršćanstvu golub je simbol mira. Golub je.N. gljivične. jastrebovi i kune. Gvan na predmetima na koje padne izaziva fizičke i kemijske promjene (korozija i pucanje materijala.68 PTICE Ptice kao ekološki i javnozdravstveni problem u gradu i selu (naseljima). Slabo hodaju-šeću. Kljun služi za uzimanje hrane i vode i na vrhu je orožnjao i lagano svinut (kukast). Golubovi često ulaze u tavane zgrada. Golubovi su dobri letači – oko 100 km/sat. a u gnijezdo polaže 1-2 jaja i to 5-6 puta godišnje. Na gnijezdu sjedi. golubovi. na prozorima i balkonima. Jako je ovisan o hrani. golub traži bračnog partnera kojeg. prvenstveno. kositrena žica se drobi. i odgoji oko 6 mladih. Golub je poznat kao jedan od prvih poštara – listonoša. npr.).C. Ženka se gnijezdi u svim rupama i pukotinama zidova/građevina. psihologije itd. ali jede sve što uhvati pa ga smatramo svejedom (zrnato bilje. parazitologije. livia domestica Gm. Kad se govori o bolestima koje s ptica mogu prijeći na čovjeka (ptičje zoonoze). Na jajima sjedi 16-18 dana. a pri letu stvaraju zvižduk.). vrane i druge divlje ptice. golub na svom dalekom letu biva izgubljen i ostaje u naselju. Opisano je oko 550 vrsta golubova. Po boji perja razlikuje se mužjak od ženke. prenoseći razne bolesti (bakterijske. Golub je mogao postati sinantropna životinja iz nekoliko razloga: čovjek ga počinje pripitomljavati i uzgajati zbog mesa (hrane).850 god. jer je valivost oko 60%. A. ali i mužjak. pronalazi u naselju. klimaju glavom. golubovi se brzo množe i u gradu predstavljaju veliki problem. Imaju dobar vid. a odgoj oko 80%. pa u njenoj potrazi napada silose.) oko 5000 god. Tijelo goluba je pokriveno lijepim do ružnim perjem (ovisno o njegovoj ishranjenosti i zdravstvenom statusu) sivkasto plave do zelenkaste boje. U današnje doba golub se često koristi ka pokusna životinja na području genetike. (neolitik). Njihovi predatori su sokolovi. a ženka gradi gnijezdo. parazitarne i virusne etiologije). Golub živi oko 4 god. . fiziologije. a kasnije smekšanim i na kraju tvrdim zrnjem. ali i meso).150-1. Gnijezdo grade zajedno: mužjak prikuplja gradbeni materijal. u jatima 20-30 golubova. Među najstarije kulturne spomenike spada naša Vučedolska golubica (2. dubinama i visinama gdje ima vode i hrane. osušeni gvan može propadati u stan i izazivati alergije i astmu. Ovdje prvenstveno mislimo na ptice koje čovjeku uzrokuju gospodarske i zdravstvene štete. a ako je tavan loš. Rasprostranjeni su po svim kontinentima. golub napušta svoje pećine i približava se čovjeku jer kod njega nalazi više hrane. zbog kratkih nogu. Golubovi Golub se pojavio u miocenu (Columba palumbus) od kojeg je nastao divlji (pećinar) golub (C. itd. livia Gmelin) kojega čovjek pripitomljuje (C. možda. Pri hodu. kućne balkone pa se i na taj način dade lako pripitomiti. Kad mladi u potpunosti uzlete i osamostale se (5-6 tjedana) par ide ponovno nesti jaja. I mnoge druge religije koriste goluba u religijske svrhe. uglavnom ženka. Golub je ostavio traga i u umjetnost.

pure. ptice). Gregurić (1989) bilo zaraženo oko 45% golubova (49%-65%). vrabaca. Psitakoza (Chlamydia psittaci) Psitakoza (ΦΨιτακοζ = papiga) je zarazna papiga. g. kliconoše salmonela i izvor zaraze. fazana. Golubovi mogu prenijeti nekoliko značajnih bolesti na čovjeka. pingvin) i to naročito u proljeće i jesen. Criptococcus neophormans. silosi uljarica. Britaniji 20%. Erisipelothrix rusiopathiae. Zbog njihove prenapučenosti u gradu. a potom u gotovo svim europskim zemljama: Danskoj 60%. Psitakoza i/ili ornitoza se može prenijeti na čovjeka pa spada u zoonoze. zagađeni zrak-aerosol). prašina. galebova.5 kg fecesa. Influenca/gripa je virusna bolest ptica. perad i dr. u Irskoj. zbog čega postaje neupotrebljiva. Bolest s ptica lako prelazi na čovjeka. a od domaćih peradi su tu među prvima patke i pure (tuke). …) nosi zaražena jaja koja su najčešći izvor zaraze za čovjeka. vivak. pa kod ljudi izazivaju i gađenje. bila je velika zaraza peradi na Dalekom istoku od koje su obolijevali i ljudi. V. Ona je specifično patogena za ptice (kokoši. Čovjek se zarazi preko zaraženih i bolesnih peradi (kokoš. u cijelom svijetu. Psitakoza/ornitoza/klamidioza je u 63% gradskih golubova zabilježena 1950. Yersinia pseudotuberculosis.) nanose velike štete jedući hranu. Mikobakterioza (Mycobacterium avium complex) je mikobakterioza pluća uzrokovana atipičnim ubikvatarnim mikobakterijam. tj. U Zagrebu je prema istraživanjima J.: klamidiozu-psitakozu (ornitozu) (Chlamydia psitttaci).je u krvi i tkivu ptica i najčešće se nalazi na perju na koje je stigla ptičjim ekskretima. Bolest ima opći infektivni karakter (visoka temperatura i SE) s atipičnom pneumonijom kao glavnim simptomom. ptice). Golub se ponekad naziva i leteći štakor. Čovjek se najčešće zarazi od papiga. Y. a i bolesti kojima su podložni izgledaju neuredno. a liječničku pomoć zatražilo je 24 od 50 stanara jedne višekatnice u koju je prije par dana donesena kupljena papiga. golubovi. enterocolitica. kao što su: Salmonella typhimurium. zemlja. gotovo. a u drugim zemljama manje od 20%. a za ljude je uvjetno patogena. jer čovjeku nanosi velike štete poput štakora. Mycobacterium avium. zraku. gallinarumpullorum) nalaze samo na pticama (papige. Švicarskoj 20%.) je crijevna bolest životinja i čovjeka. kanarinci.69 Na tavanu se može biti do 40. koji se nalaze u zemlji. Sovjetskom Savezu 97%. Paramixovirus 1(PMV-1). Domaća perad (kokoši. Danas je poznata.. Te ptice mogu biti zaražene. guske. Aspergilus. a uzrokuju bolest u čovjeka (zoonoza). Golubovi prehrambenoj industriji (žitni silosi. koje se najčešće zarazi pri vađenju probavnih organa (crijeva). Bolest se po zakonu mora prijaviti i suzbijati. itd. U siječnju 2002. Golub godišnje pojede oko 23 kg hrane i daje oko 2. Njemačkoj 23%.000 kg gvana/100 m3 tavanskog prostora. Campylobacter jejuni. koje žive uz more: galebovi. čigre. npr. naziv ornitoza je širi i obuhvaća sve ptice i označuje ptičju bolest. Oni su rezervoari i kliconoše klamidioze. kao i zaraženo meso tih ptica. Lako se širi aerosolom i prašinom. Čovjeka se najčešće zarazi preko kućnih ptica/ljubimaca. a još više ju zagađujući. Salmoneloza (Salmonella sp. Veća zaraženost zabilježena je u proljeće nego li u zimi. kanarinaca. Golubovi obolijevaju i prenose i druge bolesti. Uzročnik bolesti –klamidija. Atipična kuga peradi –Newcastle disease je zarazna bolest peradi (kokoši) koju uzrokuje RNK virus (paramiksovirus) koji je patogen i za čovjeka. sjenica. golubova. vodi. zaraženog mesa i mesnih prerađevina kao i svim predmetima koji su u dodiru s . Histoplasma capsulata. zabilježena je psitakoza u Splitu ?: 5 jako oboljelih i jedna umrla osoba. …). Norveškoj 80%. Međutim. njihovih izlučevina. U 2003/2004. Divlje patke lako prenose bolest na domaću perad. Toxoplasma gondi. Čovjek se izrazi preko kontaminirane hrane (voda. Neki njeni serotipovi (S.

vinograda). sjemenkama. U gradovima pravi veliku buku. trudnice. a raznoseći smeće može prenositi zarazne bolesti. Gnijezdi se visoko na nepristupačnim terenima. ispod streha i ruševinama i to dva puta s 3-5 jaja po gnijezdu. konje i dr. 1943. pačiće. U područjima gdje virus perzistira oko 1% komaraca Culex vrste je zaraženo WN virusom. kukcima i raznim sjemenjem i voćem (grožđe. Glavni rezervoar su divlje ptice. Izvor zaraze su bolesne i zaražene ptice. Češkoj. životinje. Listerija najčešća napada imunkompromitirane osobe: djeca. Slična je gavranu i od njega se razlikuje manjim kljunom. u parovima ili u obiteljskim jatima. Živi oko 3 godine. Ljudi se zaraze jedući zaprženu hranu (meso. U gnijezda polaže 3-6 jaja. 1941. Godine 1926. najvjerojatnije su je donijeli njemački vojnici. uglavnom živi sama. orasi. ali i u napuštenim kućama. te voće. te veterinari. U dvorištima krade mlade piliće. Mladi nakon 3 tjedna se osamostaljuju. krok». a i kokošjim jajima. naziva atipičnom kugom peradi. Amerikom. sirovim plodovima iz mora). a nazvan je West Nile virus jer je izoliran iz krvi bolesne žene u Zapadnom Nilu (Uganda) 1937. klaonicama peradi i proizvodnim pogonima peradi. Glasa se dubokim i graktavim krikom «krok. u Italiji. ptićima. a ujutro u velikim jatima odlazi u polja. kao i konja. Gnijezdi se na stablima. Potpuno je crna. God. On je skitnica koja spava u gradova. laboratorijski radnici. starci. Velike štete nanosi lovstvu. Jede i strvine i čest je gost smetlišta pa raznosi bolesti. u istom području se gnijezdi i zimuje – ne seli za razliku od vrana. kukcima. VRANE Siva vrana (Corvus corone cornix L. pojavila se na Javi i potom brodom prešla u Englesku (Newcastle on Tyne). 1997. Nalazi se u šumama. Gnijezdi se u gradovima u pukotinama zidova. God. poljima. jajima ptica i kokošiju. ptičjim. Navečer se okupljaju u jata radi zajedničkog spavanja. Često posjećuje smetlište. a virus se neprestano šire sa ptica na komarce i obratno. Hrani se mladom divljači. Danas postoji vakcina i vakcinirana perad će rijetko oboljeti. a iznimno u zimi su jata veća ako ima dovoljno hrane. Svraka (Pica pica L. Jednom riječju jede sve.) Svraka živi blizu naselja na rubovima šuma i livada. Živi u malim jatima. opisane se prve infekcije kod ljudi koji su radili u peradarstvu.70 tako bolesnim životinjama. povrće. mlijeko i njihove proizvode. zvonicima. Traub ju 1942. Australijom. javlja sporadično. zatvorenici. opisana je i u Hrvatskoj (u Novom Marofu). vrtovima. grožđe. Nosi 3-10 jaja. a potom se širila Dalekim istokom. bajami. crvima. On je ptica stanarica. Afrikom i Sj.) je europska skitalica i kreštalica koja živi u šumama i šumskim rubovima u jatima do 150 i više jedinki. smokve). Nanosi štete u lovištima. te u virusološkim zavodima. lešinama. tj. parkovima. Listerioza je bolest koju uzrokuje bakterija L. Crna vrana (Corvus corone corone) Crna vrana. ptiće. seoskim gospodarstvima jer krade jaja i piliće. Hrani se malim sisavcima (zečevi). Jede gusjenice.) je ptica štetočina poljoprivrednih kultura (žitarica i voćnjaka. West Nile Fever – Groznica zapadnog Nila Ovu bolest uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae. trešnje. . voćem (trešnje. Rumunjskoj 1996. monocytogenes. Gavran (Corvus corax) Gavran je najveća ptica iz porodice corvida koja ima potpuno crno perje i jaki kljun. Bolest su prenijeli zaraženi komarci na mnoge ptičje vrste (oko 110 vrsta ptica) kao i na čovjeka. puževima. U Europi je zadnjih 10-tak godina zabilježena 1998. a i domaćinstvu. pa prema tome neće ni čovjek. Bolest se kod čovjeka. Čvorak (Sturnus vulgaris L. ali i kao epidemija.

Mogući su i drugi repelenti ali s malom učinkovitošću. svrake i druge štetne ptice moguće je suzbijati pomoću otrovnih jaja. Naš način življenja u gradovima i bacanja otpadaka svuda koji ovim pticama omogućuje izvor hrane. Za njegov razvoj bitni su vlažni prostori. Najučinkovitija je mehanička zaštita prostora koja golubovima onemogućuje pristup hrani i gnijezdenju.izvor hrane na taj način da se silosi i skladišta zaštite da golub ne može ulaziti u njih . Nekada se koristila sova ušara (Bubo bubo L) kao živi mamac. Njegove štete su velike za zdravlje ljudi jer prenosi razne bolesti. … Okoliš treba držati čist: bez hrane. Na jajima napisati otrov. Moljci=Moth (moth flies). zbog njihovog štetnog utjecaja na gospodarstvo i javno zdravstvo potrebno je sustavno držati na ekološki prihvatljivom broju.71 Suzbijanje ptica Navedene ptice. svešče broj golubova na razumnu brojku. filter flies. svu vunenu i pamučnu robu). To se radi u organizaciji lovačkih udruga i uz pomoć javnih medija. sami smo krivi što nas one ometaju. Nadalje uništava robu (odijelo. pobirati iz gnijezda Moguća je kemosterilizacija hormonska kastracija. Na spomenike se mogu postaviti solarni generatori od 12 volti koji će golubu onemogućiti slijetanje na predmete. i nepojedena jaja skupiti.01% progesterona – djelatna stvar. Na ta područja treba spriječiti dolazak ne ciljnih životinja. Dakle. stavljanjem hormonskih pripravaka «ornisteril» na veliko zrno kukuruza (koje druge ptice ne mogu progutati) u kojem je 0. . madrace. sewage flies).pravljenje gnijezda u kućama i zvonicima . Komarci=Gnats (Fungus gnats) Moljac se još naziva i muhom kanalizacije (drain flies. gnjezdenja i skrivanja doveo je ove životinje u prekobrojnost koja nam smeta. trgovima. smeća. šikara Golubinja jaja treba. ako se može. koje su svrake i vrane danju u jatima napadale. Golubovima treba onemogućiti: . a tada bi lovci ubijali vrane i svrake. Vrane.hranjenje na javnim parkovima. tj. kao što smo na početku rekli i za štakore. koja se stavljaju u proljeće na livade gdje se te ptice skupljaju.

mamac/meka Sprej. Prašak. Prašak. Aerosol Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Na+ kanalima Organophosphate (Organofosfati) Sprej.kanalima Nervni otrovi: inhibitori prijenosa živčanih signala Metabolički sustav: inhibitor sinteze hitina Metabolički sustav: uzrokuju poremećaj funkcije hormona Tkivni/stanični otrovi: pucanje -trganje stanica Phenyl pyrazoles Benzoyl phenyl urea (IGR = insect growth regulators) Various chemicals (IGR = regulatori rasta insekata) Inorganic (Anorganski spojevi) Flufenoxuron Fenoxycarb Hydroprene Pyriproxyfen Boric acid (Borna kiselina) Sprej. meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Respiratorni otrovi: inhibitori prijenosa elektrona Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Cl. Aerosol Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Carbamate (Karbamati) Amidino-hydrazone Macrocyclic glycoside lactone Sprej. mamac/meka Prašak. Aerosol. Prašak. mamac/meka .72 NAJČEŠĆE UPOTREBLJAVANI INSEKTICIDI Kemijska grupa Pyretroid (Piretroidi) Insekticidi Allethrin Cyfluthrin Cypermethrin Cyphenothrin Deltamethrin Fenvalerate Permethrin Phenothrin Pyrethrins Acephate Chlorpyrifos Diazinon Fenitrothion Isophenphos Jodfenophos Malathion Pirimiphos methyl Propetamphos Bendiocarb Dioxacarb Propoxur Hydramethylnon Avermectin Fipronil Oblik Djelovanje Sprej.

kanalizaciji Manji i glatki radi kopanja 12. trbuh svjetli Peri-domestic. Burma). 3 para ingvinalna Oštra Velike. sivo-bijeli dolje Dobar penjač. Bandicota bengalensis R. živi u kući i izvan kuće Hrapavi i jaki radi penjanja 10. oštre 2. glođe. jednobojan 2. Indija. g Duljina glave i tijela. 4 (2+2) Tupa ? ? Multimammate rat -Mastomys natalensis (Afrika) 80-200 10-15 10-15 Kratke i debele Sjekutići. kutnjaci Smeđe-svicrni gore. živi u kući i izvan kuće glatki 10. 12 Kraći od glave i tijela. cm Duljina Repa. oštre 3.8-4. diastema. diastema. cm Veličina ušiju. 2 para ingvinalna Oštra Male.8. kopa Oko 1. 3 para ingvinalna Tupa Male. diastema. pliva. živi u: kući. mutne 4. kutnjaci Smeđe-sivi gore. exulans (Azija) 150-600. uz čovjeka glatki 12-20 (16) po cijeloj dužini. 2 para pectoralna.3. diastema. velike i prominentne Sjekutići.2 Tabanski jastučići Broj Sisa Oblik njuške Oči Skalp. kutnjaci Smeđe-siva crveno-siva. sivi dolje Kopa. glođe. diastema. po cijeloj dužini Tupa ? ? .4 Mus musculus (Rutty) 10-21 (12-30) 9 9 L.73 Tjelesna obilježja Težina Tijela. 110 Dulja od repa . polju. smeđ 12 Kratke i debele Sjekutići.20.5 prominentne Sjekutići. živi pretežno u polju (Pak.0-2. male i do pola u dlaci Sjekutići.0-2. cm glatki 8-12. 3 para pectoralna.5-2. roni. glođe. sivobijeli dolje Dobar penjač. Tajl.1 Rattus rattus Linneaus 80-300 (150-250) 16-20 20-25. kutnjaci Smeđe-siva crno-siva Kopa.8-5. dvobojan 2. kutnjaci Smeđe-sivi ili sivi gore. jači od selca. cm Raspored Zubala Boja Krzna Navike (habits) Rattus norvegicus Berkenhout 150-500 (200-500) 19-25 15-21. 3 para pectoralna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful