1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAČAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRŽAJ: 1. Mišoliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): štakor selac crni štakor Kućni miš Poljski miš Poljska voluharica Bizamski štakor (krtica) 2. Gospodarske štete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagađivanje hrane, požari, poplave) 3. Bolesti glodavaca značajne za čovjeka i životinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Načini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, biološke, fizikalno-mehaničke, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Općenito o kukcima (entomologija) (podjela, građa, biologija, štete) 7. Komarci, ose, pčele, bumbari (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, uši (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 9. Žohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (općenito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. Štetni utjecaji pesticida i zdravstvena zaštita te prva pomoć

2

GLODAVCI: (MIŠ, ŠTAKOR, VOLUHARICA …) (Biologija i značenje glodavaca i kukaca u zaštiti zdravlja i okoliša) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: • Uništavaju hranu - štetočine • Materijalna dobra • Šire bolesti • Nanose mnoge štete (za jednu noći 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leševa • Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se množe, otporni su na mnoge klimatske i biološke promjene. Glodavce koji su vezani na čovjeka nazivamo komensalni (ko… + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam živi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca – štetočina, najviše nas zanimaju: ŠTAKOR (crni i selac), MIŠ te VOLUHARICA Deratizacija je uništavanje štetnih komensalnih mišolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zaključkom prve međunarodne konferencije o štakoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak štakora u kuće pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladišta. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija ŠTAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potječe iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu područja razvoja kućnog miša. U Europu se useljava (pojavljuje) početkom 18. st. i to u: • Dansku 1716. (Kopenhagen) • Englesku 1728. • Francusku 1750. • Norvešku 1762. • Švedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se širi istočnom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potječu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Međutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kaže da su u starom Egiptu pronađeni mumificirani ostatci štakora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grčkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). Štakori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smeđa ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Veći je od crnog štakora. Dužina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i kraći od tijela Živi blizu vode, naselja, staja, u ruševinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i noću, u gladi agresivan, dobar plivač; živi u čoporu; kopa podzemne hodnike za spremišta hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne životinje, strvine; gladan napada životinje i ljude (djecu).

3

U prirodi su štakori spolno aktivni od ožujka do rujna, a u kućama kroz cijelu godinu. Ženka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godišnje. Mladi su slijepi 14-16 dana, sišu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. Živi 3-7 god. Glasa se cičanjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8ºC. U kući ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s više mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom žive u čoporu, a postoje i pojedinačni, premda rijetki, parovi. Ženke se u čoporu za vrijeme spolnog žara (6 sati) pare sa svim mužjacima (200-600 puta/6h). Mladi mužjaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dužnost čuvara (1-2 god.), tj. stražare na periferiji čopor. Ženka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifičan miris majke i čopora što se očituje njihovim podvlačenjem, osim pod majku, i pod druge štakore u čoporu, što odrasle ne smeta. Što više, čuvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. Često u čoporu nađemo više majki da u gnijezdu doje zajednički podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u čoporu ugine prava majka – njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani štakorsku siročad. Uspjeh pomajke bit će bolji što je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) između njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna napuštaju sisu. Poliovulija (više jajašca u jednom folikulu) je karakteristična za štakoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par može dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus započinje u 3. mjesecu života i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad ženka može koncipirati. U novi estrus ženka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost štakora počinje kad čovjekova prestaje, tj. u sumrak i noću, a na to utječe: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost čovjeka. No, štakor selac je aktivan i danju (nalaz u želucu dnevnih ptica) za razliku od crnog štakora koji danju - slabo vidi - žmiri. Godišnji ritam Štakor selac ljeti uglavnom boravi/živi u polju (preferira: jarak, šipražje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Seleći se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - početak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak započinje u rujnu i završava u studenom. Selidba može biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi štakori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki štakori selci žive stalno vani, obično oko smetlišta i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni štakor u našem podneblju, u pravilu, živi samo u zatvorenim prostorima – tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima živi i na stablima.)

I selac i crni štakor su svežderi. do 1 mjesec dana starosti (teški oko 50 grama) je teško trovati. Radije se penje prema gore. mačke su u jednom slučaju pojele dosta leša). ŠTAKOR I HRANA Štakor u svom okolišu izbjegava svaku novinu. Prema FAO. skače uvis do 80 cm. u građevinama je radno i spolno aktivan te se može trovati kroz cijelu godinu. GLODAVCI pojedu. U seoskim domaćinstvima. Novu hranu mladi štakor. niti se s njim može poduprijeti (poput vrane). On hoda i po žici držeći balans uvrnutim repom. Brzo trči po brodskom užu. Rattenkönig): Repovi i uši za jake golomrazice mogu se smrznuti – samoamputirati. slonovima stopala. CRNI štakor koji živi u hladnjači koti se i na –10ºC. To je naročito izraženo kad su u čoporu i životnoj ugrozi (manjak hrane). ali u polju na temperaturi nižoj od -10ºC ne izlazi iz skloništa (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. tj. dok ptice (vrana. Na prednjoj nozi ima 4. Štakori da bi sačuvali tjelesnu temperaturu. voće. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeđen poput mačke. Poznata i prihvaćena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. tovljenim svinjama jedu masno tkivo. često napadaju dojenčad. da ne padnu u hipotermiju. galeb. sa stabla na kućuprozor-balkon i obratno. piliće i …. Hranu gomilaju u svojim staništima 4-5 puta više nego što trebaju. pa u nedostatku vode jede biljno korijenje. ali još više unište hrane (onečišćenje). štakori su uništili oko 42 mil. repu. ispričao mi je slučaj kada su štakori još živoj . a izuzetno do 100 cm. odjećom i obućom. ne računajući troškove za liječenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. mačke i psa. kod brzog trčanja skače i brzo se sklanja. god. Uplašeni štakori cičeći skaču uvis. Miš je manje osjetljiv na nedostatak vode od štakora i on treba oko 1 ml vode/dan. leševe velikih životinja (i ljudi). pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane. ali se na njega ne može objesiti. a miš 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokraće (štakor oko 15 ml) na dan. …) grizu jaje poprečno. jaja i slabe kokoši. a više zbog hladnoće (hipotermije). Jaja odgrizaju po podužoj osi. a lasica ga buši na polovima i ispija. Pokretljivost Sporiji je od čovjeka. prasadi i janjadi grizu trbuh. Dobro se penje po zidu. Preferiraju žitarice. No. Dnevno troše 10-30 g suhe hrane. jaja.4 Hladnoća i štakor selac Ne spava zimski san. . Glodavci unište 1/3 – 1/5 svjetske hrane. Crni štakor je bolji skakač i on može skočiti s krova na krov. Hranu zagađuju fecesom i urinom. pa je to poznato pod nazivom štakorski kralj (njem. Štakor daje 30-50. meso. s krova na balkon. Crni štakor je brži od štakora selca. zaposlenik Hitne u Zagrebu – moj student na VZŠ – 2001. Troškovi nastali zbog uništenja hrane i uništavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromašnije hranom. skaču uvis. glatku okomitu površinu od 1 m (uvis) ne može svladati. učeći od majke. prihvaća nakon promatranja i gledanja što će najstariji (TEST – štakori) napraviti i kako će se osjećati. nemoćne starce (medicinski brat.nemoćnoj starici u stanu nagrizli lice. stari) zaborave na upozorenja i lakše prihvaćaju ponuđenu hranu – kad već nemaju poznate. 1982. a vodenaste 60-70 g. ali ako mora skače i silazi odozgo prema dolje. Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu. Isto tako kad se odrasli štakori tuku. udalj do 50 cm. kod jake invazije štakora. ali kad se osamostale (3 mj. a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. vežu se u klupko s isprepletenim repovima. ali jedu i male sisavce i ptice. a na stražnjoj 5 prstiju. Bez hrane mogu živjeti 3-4 dana. Mlade štakore. uplašen i u tijesnom prostoru može skočiti čovjeku iznad koljena. Voda i glodavci Štakor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog štakora. usne i izvadili oko. tona hrane (U$D 30 bilijuna). Dobro se penje po drveću. u velikoj opasnosti su pilići.

a njihov zatrovani želučani sadržaj neće nepoželjno otrovati druge životinje.im je slabo razvijen. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina. 1952). čvrstog kamena i jakog betona. God.5.mjerena «MOH's scale» tvrdoće iznosi 5.) CRNI štakor ne kopa i nerado pliva (osim u nuždi) i u vodi se brzo umara i utapa.im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tuđi čopor. Nizvodno pliva i preko 30 km. ali su im draže tvari koje se nalaze oko njih.5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku. u prosjeku 50-60 kHz.štakor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore. okus i sluh su im razvijeni dobro. a tvrdoća željeza iznosi 4. zemlju odbacuje 1-1. ako je u opasnosti i do 2 min.4 mm/dan. stakla. (Sposobnost ronjenja. jer radije živi na tavanima i potkrovljima kuća. Povraćanje – izgleda da štakori ne mogu povraćati (denerviran jednjak) . Kopanje zemlje . 1929. bitno je poznavati radi gradnje rat proof building).što je bitno za njihovo trovanje (Steiniger. poplave. Plivanje – štakor selac može plivati 1. miris. Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse. a kroz cijevi se provlači okomito-podužno. Kopajući površinski. i 1979.osjećaju buku i frekvenciju veću od čovjeka (i do 100 kHz). kositar. God.5 ppm.im je naročito razvijen pa u meki mogu otkriti toksičnu tvar u koncentraciji od 0. dodir. vodo.0-1. to nije sigurno. plastiku. Budući da se mačka ne može provlačiti kroz cijev promjera ispod 6 cm. a 1993.8 cm. nanoseći ogromne materijalne štete. Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 štakora po stanovniku u kojem je 1992. 1996. Sluh . plino-.5x3 cm i okrugle rupe od 2. (Ako ne povraćaju. On glođe drvo. cink. starci): to se dešava u lošim socioekonomskim standardima življenja. jednom riječju sve osim tvrdih kovina. zabilježen je slučaj da su gladni štakori ubili i pojeli čovjeka. Međutim. dokazano je da štakori držani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub. a 60% njih su djeca do 1 godine. a potom majka ispušta mlijeko u sisu. lakše ih se truje.) čovjeka (djeca. zbog čega mogu nastati štete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode). obično kopa do 40 cm i ako su temelji kuće dublji (50-80 cm) neće ispod temelja ući u kuću. kad su u estrusu. jer obolijevaju od morske bolesti . No.se odvija kratkim ultrazvučnim glasanjem kraćim od 300 µs i to: kad su u opasnosti. Kopajući zemlju. preporuča se mamke za štakore stavljati u cijevi promjera do 6 cm. U dubinu.5 cm te kroz cijevi od 3.) Ugrizanje-ujedanje: štakori (rjeđe miševi) često ugrizu (težina 500 kg/cm². 6x/sek. eksplozije. kad nailazi dominantna jedinka. Glodanjem oštećuju elektro-. Međusobno sporazumijevanje .5 m unazad. aluminij. navuče kontaktne praškaste otrove i kad se odmara liže se i otrov unosi u želudac. Štakor na sebe. Kroz otvore se provlači bočno. Glodanje je usađeni nagon u štakora. vodovodne i kanalizacijske cijevi.i druge instalacije uzrokujući požare.0. spol. često može izglodati elektrokabele. plivanja i kopanja te glodanja. otrovanja plinom. No. Čišćenje – štakor se rado liže-čisti što je dobro za kontaktne otrove.5 Štakor selac se s lakoćom provlači kroz pravokutne rupe s oknom 2. 264 čovjeka. Roni. olovo. (Tvrdoća štakorskih zubi -selca i crnog. ili pri hvatanju riba. . NJUH . ugrizeno 254. Zubi im rastu oko 0. Osjetila-ćutila VID . hranu. hodajući po mekama. prizemljen je avion zbog ulaska štakora u mašinu. Dodir – im je razvijen preko dlaka i brkova što im omogućuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka. gurajući zemlju unazad. OKUS . Smatra se da štakori moraju glodati da bi brusili sjekutiće kako bi zatvorili čeljust.čiji je glavni simptom mučnina i povraćanje. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu.

. CRNI ŠTAKOR Rattus rattus L. a odozdo sivkast (crno-sivkast). trbuh i vrat. u Peru. Pari se cijele godine.8-23. Gnijezdi se u zidu i pod stubama. prema svojim potrebama.fosforovodikom). brani ga od uljeza. glođe građu i u njoj buši gnijezda. u gusto naseljenom području. uglavnom iz korijenja. Slijepi hodnici nemaju stelje. Rep (22 cm) s više od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18. 15. a u polju u kamenjaru (suhozid). Aktivan u sumrak i noću. Crni štakor je u kasnom srednjem vijeku u Europi. Oni puno lakše uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih štakora.značajke Odozgo je smeđ. . brodski. Štakor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog štakora. a u prirodi manje. Žive do 7 god.5 cm). štakori lutalice traže partnere s kojima će zauzeti nova područja. Ako je pak područje jako naseljeno onda nema čopora s vlastitim područjem. U kućama. U borbi se neprijatelj napada za testise. 6-10 puta. Ta pojava nije urođeno svojstvo te se ne može odgojiti štakora koji bi bio deratizator. Skloništa u prirodi – štakor selac kopa podzemne hodnike gdje odlaže hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavališta. pa u tavanu – ponekad . uglavnom. daskama. prvi zauzima podrume. Štakori skloništa stalno preoblikuju.može pregristi gredu. štakori se vrlo brzo naseljavaju. preko štakorske buhe. 1615. a odozdo bijel (smeđe-bijel) ili odozgo crn. Biološke osobine . pojavljuje se štakor vuk koji ubija slabije mužjake. voća i povrća. ali je borba za hranu: ugrizi. normalno. st. kojega je potisnuo.5 cm. Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica povećava i u njoj nema prava jačega. Štakori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu. Hodnik za mlade je slijep i može biti dug i do 4 m i širok do 2 m na dubini 30-40 cm. uglavnom u luke i građevine (kuće). Jede sve. Zapremina hodnika za par štakora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom . slijedi okršaj a nakon toga poštuje se pravo jačega. crni. te u SAD-e (Virgijija i Nova Škotska) u 17. dolazi (križarski ratovi) brodom u Europu (11. Mlade nosi 20-24 dana. Potječe iz jugoistočne AZIJE i preko Indije. razna spremišta. se širi po cijeloj SAD. a preferira sjemenke i zrnje. Kad pridošlica dođe.2 cm) od tijela (20 cm. krovni) u prirodi živi na drveću i ne gradi podzemna skloništa. a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) štakori. a hodnici za gnjezdenje imaju. a potom slabe ženke da bi preživio. Isto tako brzo se nasele oko klaoničkih otpada. na Bermuda. Sredozemlja i Afrike. uzrokovao pandemiju kuge. st. gdje pretežno živi. Crni štakor koji živi u kućama nije tako ratoboran prema uljezu. Crni štakor je manje ovisan o ljudskim otpacima. rijetka pojava. Spolno zreli sa 3 mjeseca. On nastaje ako su u čoporu uginule ili slabe životinje. osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. Svi hodnici su međusobno povezani. On živi. Kada su u kući/nastambi selac i crni štakor. U nestašici hrane. U južnu Ameriku ide brodovima 1544.). Raširen je po cijeloj Europi. Koti 6-10 (20) kom. oko logora i rovova. prizemlja i kanalizaciju. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica može primiti i pridošlice radi lakše obrane područja.. Kanibalizam je. Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. Štakori vodu dobivaju. (kućni. Osim naseljenih štakora. stanuju mladi (hodnik je slijep. Crvenog mora.-12. U južnim područjima živi i na otvorenom i drveću. ciča te bježanje čak i na stabla.6 Zajednički život – obično jedan par naseli ne naseljeno područje. označuje ga feromonima i napravivši sklonište. U njima je propuh.6-25. gdje ima dosta odbačene hrane. a potom u 18. st. U ratu. staje. tj. a drugi (crni) više etaže i potkrovlja. U hranidbenim (skladišnim) hodnicima nema štakora. mladi su slijepi 2 tjedna i sišu 3 tjedna. sjenici. Oglašavaju se cičanjem. ubijao i rastjerivao štakore. Uške su mu dugačke 2. 4x2 m). u naselju: tavani. I on je kozmopolit. Bolje se penje i skače od štakora selca.

Spolno su zreli sa 6 tjedana. prevoznicama (brodovi. Miš živi 2-4 god. zubima nasjecka drvo).poželjna je zrnata. papira i drugih stvari. Miševi su samotnjaci. koje nađe u svojoj okolini (najlon. jer se miševi radije šeću uz krajeve (zidove). Dnevno trebaju oko 1 mL vode. pa se meke i postavljaju svaka 3 m. musculus i m. Kućni miš je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaća novu. reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K). orahova. Australiji te južnoj i sjevernoj Americi živi m. ako imaju dosta hrane. Hrani se sjemenjem. Njihov djelokrug je oko 3 m. Aktivni su u sumrak i noću. U R. raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). koji su slijepi 13-15 dana. Pari se cijele godine. tj. Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeđesivi. a u Africi. Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba često mijenjati. i bez vode. Oglašuje se cičanjem.2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istočne (tijelo 8 cm. šećerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane. označuje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju. Dobro se penju i skaču. Na nedostatak vode manje su osjetljivi od štakora. slaninska. Obično koncipiraju s 8 tjedana.7 KUĆNI MIŠ (Mus musculus). Na japanskim otocima je m.6 cm. Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m. ne sprema zalihe hrane (kao selac). odlaze u žitna polja u SAD-u i Australiji. tj. Pojava miševa danju. upotrebljen kao raticid. pa životinja iskrvari u vlastite organe. Zapadna podvrsta je nešto veća: tijelo 9 cm (raspon 7. Teren osvajaju i pretražuju kružno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno. No. Hrvatskoj žive obje podvrste. molossinus. jer sam ja u svojim nastambama gdje su ušli miševi našao raznesen kukuruz. Miševi se najčešće unose u kuće i trgovine ambalažom. spretus). premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta. mogu dugo. a u polju od ožujka do rujna/listopada. a tek je 1948. Kako prepoznati mišju infestaciju ? Dolazak miša na novo područje izaziva u njemu znatiželju pa on vrši kružna istraživanja. Miševe je lakše trovati nego li štakore jer su znatiželjni i prihvaćaju novu hranu-meku (neofilisti). sprečavajući faktore grušanja (vitamin K. ali kad se odluči za svoje područje zauzima ga i nerado se šeće više od 3-6 m u krugu. a rep 9 cm (raspon 7. a drugi je odozgo smeđkast a odozdo bijel. a na jugu je m. Dikumarol (produkt pokvarenog vlažnog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzročnikom hemoragijske bolesti goveda. domesticus. Meke . castaneus. raspon 7. vlakovi. wagneri. zapadna podvrsta (m. Osjetljiv je jako na DDT. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji učinak na miševe nego na štakore. te se lakše truje od štakora. Žive prvenstveno u nastambama i oko njih. dok se u Europi još uvijek drži više u nastambama. pa i avioni). nisu socijalni kao štakor selac. kukcima i otpacima. Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronični). .5 cm. Hranu ne skladište. jer se oni ne vole šetati bespotrebno. Gnijezdo pravi iz slame. ali zabranom DDT-a miševi se naglo počinju razmnožavati i širiti izvan nastambi. dok na istoku Europe živi (m. Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana. ako je u nastambi. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za liječenje humane tromboze. domesticus i m.3 cm).2-10. hortulanus). nego po sredini. Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana. i bez hrane).2-9. pa čak i bajame). a rep 6.5-10. Kod nas i u zapadnoj Europi živi tzv. Uglavnom. U Aziji – na sjeveru i centralno je m. poput štakora (mislim da nije točno. Ima ih više vrsta. a ljeti u poljima i šumama. mužjak barem jednom na dan obilazi svoje područje i tako brzo počne grickati meku ili ulaziti u klopku (znatiželja). Mužjak obilježava svoje područje u kojem još živi 1-3 ženke. Ženka neposredno po okotu može koncipirati. Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu.

U stanu/kući je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem. Ukupno s repom dugačak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). a naročito ne odlaganje hrane oko kuće/stana. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzište) može napraviti veliku štetu. Spolno aktivan od ožujaka do rujna. u vrtovima. Ostale osobine jednake su onima u kućnog miša(graviditet 21-23 dana. Aktivan je danji i noću i dobro se penje po drveću i zidu. U dobrim uvjetima može jednom mjesečno. zeljanicama i sjemenjem. Nosi 21 dan. a to su: iz porodice Muridae . gdje ima dosta hrane. jer. Leševe treba svakodnevice pobirati i neškodljivo uklanjati. Glodavci dolazeći u potrazi za hranom. Unoseći novu ambalažu (namještaj) lako možemo unijeti i glodavce. ima 3-7 okota s po 4-12 kom. 1. gdje ima dosta hrane koja ide u široku potrošnju. zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati veće štete. Živi na livadama. Živi 2-3 godine. tj. mladih/leglu. Neki smatraju da jede i rakove. kako bi privukli miševe. Dobar je plivač i ronilac. Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene. vodenim biljem. a u okotu ima 3-10 mladih. ponekad. (Izmet žohara je obostrano tup. rubovima šume. Aktivna je danonoćno. jede i gujavice. Pari se od veljače do rujna. iz porodice Microtidae – voluharica – i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski štakor (Ondatra zibethica). POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4. za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni. Gnijezdo i spremišta hrane pravi/kopa u (riječnim i ribnjačarskim) nasipima koji su iznad razine vode. puževe i ribe. . Oglašuje se kao i drugi glodavci – cičanjem. pa na to treba pripaziti. rashladne komore. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. Ako sve leševe ne možemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima često provjetravati ili koristiti deodorante. povrćem i školjkama. Spremišta hrane treba zaštiti žičanim mrežama čija veličina okna je manja od 6 mm. PRUGASTI POLJSKI MIŠ (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. a zimi ulazi u staje i sjenike. živi 2-4 godine). uglavnom. za nas bitne. Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje.8 Njihov dolazak u stan možemo lako otkriti po mirisu mokraće i po svježem fecesu-izmetu.poljski miš (Apodemus agrarius). voća i korijenja. Aktivan je i danju i noću. Živi u skupinama na livadama. vlage (vode) i skloništa. polju. tj. BIZAMSKI ŠTAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i više sliči zamorčiću negoli kuniću. U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su načinili miševi su uske i pravolinijske. dok su štakorske široke i zavojite. Hrani se. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda. 3. samo tri vrste. Držanje čistog okoliša je najbolji način za suzbijanje glodavaca (miševa i štakora). u grmlju. Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada. Krzno joj je glatko s kratkim dlakama.5 cm). ljuskav i plosnat. spolno zreo sa 6-8 tjedana. MIŠOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut ćemo. Slična je kućnom mišu ali je od njega veća i teža: dugačka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). lako uđu u kuću/stan a nakon toga ih je teže uništiti. koji je duguljast. Spolno je zrela s 15-18 dana. Rep mu je dugačak. korijenjem. premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). Osim sjemenki. 2. osim ako se je u njih uselila voluharica. Mamci moraju uvijek biti svježi. Živi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci šeću – uz zid/kut. a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspješno. Odozgo je crvenkasto-smeđ s crnom uzdužnom prugom po sredini leđa. vrtovima te na suhim borovima. Ukupna dužina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm). Hrani se korijenjem. gladak i obostrano šiljat. hladnjače. Veći je od kućnog miša.

Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca. otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni). Koti se dva put i to od travnja do lipnja. Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim. Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. a sišu 28 dana. ličinkama kukaca i manjim kralježnjacima.propada. također zbog krzna. Prsti tamni i spljošteni kao i nokti (slični plivaćoj šapi). tj. Glasa se pištanjem i tihim cvrkutanjem. rađa nepodnošljivošću. odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloživoj hrani. Unutrašnji faktor je rasplodni potencijal (broj ženki) i zdravstveno stanje vrste. živčanom preosjetljivosti. Vanjski faktor je nedostatak hrane. a repa 2. bizamski štakor se glasa zviždanjem.5-15).5) cm. što sve utječe na smanjenje brojnosti ovih životinja. Rilo joj je kratko. No to na kraju. Krtica živi 3-4 godina. velikobrojnošću. Hrani s glistama. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtičnjak – humak tla koji je iskopala krtica). 4. zbog prenapučenosti. Da bi se provjerila infestiranost područja. .9 Pari se od travanja do rujna. Dorzalna joj je strana crna. Mladi su slijepi 21 dan. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. a ventralna tamnosvijetla. Za progredacije ima više ženki. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Miševi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: • porast-progradacija/progresija • vrh/kulminacija • smanjenje/degradacija/regresija i • period latencije/mirovanja Ta pojava se događa ritmično što bi moglo reći da se radi o genskoj osnovi. To se obično odvija ritmično. koji se glasaju cičanjem. zbog nedostatka hrane i prenapučenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada . Osim toga. KRTICA (Talpa europea) živi u rahloj zemlji praveći velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista). U prirodi ga LOVE zbog KRZNA. Ona ovisi o unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. igralištima. padom plodnosti i pojavom većeg broja mužjaka . a u okotu ima 2-7 mladih/leglu.što uvjetuje razdvajanje jata/krda. a u gospodarstvu se može uzgajati. a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. Nalaz nekog glodavca u području u kojem se inače ne nalazi (žutogrli šumski miš na većim nadmorskim visinama ili prugasti poljski miš na nižim nadmorskim visinama) označuje migracije zbog prenapučenosti. Štetu nanosi praveći krtičnjake u parkovima. Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lišća. a osamostaljuju se s 35 dana. Pari se od ožujka do svibnja. Prirodna samoregulacija označuje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru biološke ravnoteže. vlažna i hladna zima. što će reći da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza – degradacija. Suha i snježna zima im pomaže u preživljavanju (nalaze hranu ispod snijega). migraciju. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i živi 3-5 godina.5 (2-3. Dužina spljoštenog tijela je oko 13 (11.

temelji kuće/nastambe dublji od 50 cm. Pokušalo se u kombinaciji s feromonima. Ona ovisi o broju: rođenih = R. a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane pšenice u rupe i potom ih zatrpati. vrata i prozori zatvoreni i površine oko objekta čiste i bez vegetacije (grmova. Dakle. a otvor se potom zgazi/zatvori. odnosno spriječiti njihov prodor u nastambe. Voluharice i poljske miševe najlakše je trovati u rano proljeće dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid).5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promiješa. djeteline/lucerne. a crknute životinje pokupiti i neškodljivo ukloniti. umrlih = U. uz prethodno zatvorene sve preostale otvore.) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom – najmanje mjesec dana treba zabraniti ispašu. Ako pak. Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina). Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporučljiv u vegetaciji. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II. repe. perad. predatori). građevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/uništiti (stiropor i staklena vuna su im privlačni). . Ako se deratizacija provodi na otvorenom. ali u glodavca su neuspješni. dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida. svinje. (Ako pravimo sami zatrovane meke od pšenice-riže-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2.10 DERATIZACIJA (de-rat) . pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati. svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s čvrstim i teškim gustim rešetkama ∅ do 6 mm. potreban je oprez da se ne dođe do nepotrebnog zatrovanja (ptice. pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sječenog korijenja mrkve. a naročito ne štakori.Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci neće uzimati. Deratizaciju je najbolje i najuspješnije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. POPULACIJA (P) – naseljenost – je skup organizama na jednom mjestu u određenom vremenskom periodu. emigriranih/iseljenih = E. Voluharice kao i poljske miševe najbolje je uništavati u rano proljeće (nedostatak hrane. Ultrazvučni i elektromagnetski uređaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci. a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen. generacije. Te beštije u jesen se lakše truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. jaraka jer se u njima zadržavaju glodavci).) Repelenti – kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. imigriranih/useljenih = I. postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploče 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla). P = R + I/U – E ZAŠTITA od komensalnih mišolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlakše je postići ako se postave mreže na otvore s oknima koja su manja od 6 mm ∅. uz dobro miješanje. (Prema Asaju Car je 1987. lišća. uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati miševe iz robne kuće.

krpelja. Dana 30. God. pjegavaca). Ona se spominje i u Bibliji. Kuga se spominje prije 2. lisice. Zadar.C. npr.i ekto-parazite). Zatim u Grčkoj oko 435. oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu. Oni bi. Početkom 18. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom.st. Bolest se kod čovjeka očituje u dva oblika: bubonski i plućni. (1346) koja iz Mongolije stiže na Siciliju i odatle se širi po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT. od kuge umire ½ Poljaka. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis. Split. odnosno direktnim zagađenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima. 1377. Oko 1900. Iz tih razloga god. stanovnika. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile sišući štakorsku krv. itd. U Indiji. Hipokrat). kojega uništava 55ºC/15 min. plague) spada među najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % završava sa smrću oboljelih. Dubrovnik uvodi prvu karantenu. PREDATORI . mungosi. predstavljaju manji problem. odnosno štakorska buha (Xenopsylla cheopsis). Kopar. Kroz 50 godina «vladavine kuge» u Europi je umrlo oko 25 mil. gdje stanovništvo biva 10-etkovano. u Ebersovom staroegipatskom papirusu. Osjetljiv je na sunčeve zrake i na jake dezinficijense. Bolest uzrokuju glodavci. koja sišući krv štakora prenosi bolest ugrizom na čovjeka. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkriće uzročnika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin).. No.mačke. Kina. Kod mužjaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksičan i stoga neprimjenjiv. Oni se stavljaju u hranu. Biološki sterilizanti se nalaze u istraživačkoj fazi. Pula. ptice grabljivice dnevne i noćne (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. do 1923. srpnja 1894. No. Miš je ugrožen od mačke. A. Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za uništavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. Kontaminiraju hranu i vodu izmetima. možda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki učinak. Bubonski oblik – očituje se otokom pazušnih i preponskih limfnih čvorova i Plućni oblik – očituje se upalom pluća ili sepsom cijelog organizma. kukaca/insekata koji su zaraženi preko štakora. end. ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage). Danas. Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha. prešla je u USA. To je gram negativni aerobni nepokretni bacil. Mongolija) s trgovcima i brodovima. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kućama i manjim gospodarstvima. U našim krajevima najviše stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik. značajniji spomen je oko 1550. (muha). stanovnika od 1898. A. (Tukidid. Najznačajnija je epidemija kuge u 14. sintetski estrogen BDM 10131 kod štakorice ima 1-godišnji učinak nakon jednokratne doze. zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspješne terapije ljudi. U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo ½ Londončana.500 god. Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje. .11 Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su rađeni na principu kontracepcijskih pilula. st. jer su glodavci naši stalni pratioci. pa je još manja opasnost za ljudsko zdravlje. psi jazavčari i terijeri. a 100ºC odmah. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE ŠTAKORI su u prošlosti bili uzročnici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme.).C.

Trematodne (metilj) . helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza: . Protozoalne: lišmanijaza (Leishmania sp. Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana. salmoneloza. mišja virusna nefropatija. MEKSIKO). E. pasteureloza. gdje su proglašeni svetim životinjama). diminuta. kao što su: kuga. salmoneloze (preko zatrovane hrane). Kugu prenose štakorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans . leptospiroze. Trichphyton menagrophytes Bolesti životinja prenesene sa štakora i miševa: To su viševrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domaće životinje i kućne ljubimce. H. Taenia taeniformis od mačke). buhe. Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica. tuberkuloza. rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti često su posredovane preko krpelja i grinja). Oni su značajni i u mitologiji (Japan . Bakterijske: groznica štakorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis). Protozoa: Trypanosoma lewisi. itd.čovječja buha. Lassaova i Hantaanova groznica. bruceloza. imunilogija. Bolesti štakora i miševa prema vrsti uzročnika: Virusi: mišje boginje (ectromelia). ranije Pasteurella pestis). rikecioze. grinje. te manje opasne druge bolesti poput vibrioza. naročito štakor izazivaju strah i gađenje kod mnogih ljudi. vrbanac. lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te više rikecijskih bolesti (pjegavac. Ljudske bolesti prenesene sa štakora i miša prema uzročnicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis. Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). Trakavicama – Echinococcus multilocularis. preko mišjih krpelja prenosi se encefalitis. Bakterije: bronhopneumonija. tifus šikare. toksoplazmoza (Toxoplasma gondii). Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca.9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta služe i kao izvor hrane (AFRIKA. bjesnoća. Ovdje ćemo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski značajne. Hymenolepis nana i H. a buhe će prenijeti kugu na ljude. listerioza. viroze. tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi). Hepatozoon muris. Indija – bog mudrosti. preko Nevida).Echinostoma ilocanum. pored crnog štakora. neke hemoragije. a od njih i na ljude i obrnuto. fiziologija. Strongyloides ratt. Laboratorijski glodavci: od divljih štakora i kućnog miša uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji služe u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija. Kuge sada nema ali se može pojaviti.12 GLODAVCI. Gljivične (mikoze) Emmonia crescens. deminuta. može biti i štakor selac. leptospiroza. Ako se nekim prevoznicama preveze zaraženi štakor u neko ne zaraženo područje. on će zaraziti druge štakore. mišji tifus. cinetorchis. Plasmodium Ektoparaziti: krpelji. Angiostrongylus cantonensis. Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae).bog zdravlja «Daikoku». maleus/sakagija. parazitoze. Vektor/nositelj kuge. kuga (Yersinia.

) Već u uvodu je spomenuto da miševi i štakori glođući električne i vodovodne cijevi uzrokuju požare. govedo i dr. vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa ušao štakor. u kruhu 1970. arhivima. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godišnje ukupne štete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda. Taj par godišnje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). štakor. Štakori požderu mnogo više (oko 10 puta) hrane od miševa. Miševi mogu ući u razne strojeve i izazvati kvarove. Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godišnje u svijetu glodavci unište 30 milijuna tona hrane. ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i štetnih kukaca.13 [Glodavci (miš. Domaće životinje 〈 Čovjek] Gospodarske štete od glodavaca Gospodarske štete uzrokovane mišolikim komensalnim glodavcima su vrlo značajne u: poljodjelstvu. zdravstvu. iseljenih (I).5 x 10 6 štakor. tj. Naročito su značajne štete koje nastaju u zdravstvu. pronašao hrskavicu uške štakora. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati rušenje zgrade/kuće. biološke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zaštita temelji se na ekološki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. pekarsko-mlinarskoj industriji. No. kao što je rečeno ranije. pas. izmet. 1999. Nadalje. (Prema A. .) √ Kućni ljubimci (mačka. a i prema nekoj TV-emisiji. skladištima. Varićak prof. Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagađeno izmetima glodavaca. voluharica) √ Domaće životinje (svinja. Osobno mislim. to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona žitarica godišnje. pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2. Autor ovog teksta je. Štete nastale u hrani su mnogostruko više od zagađenja hrane negoli od pojedene hrane. Kontaminacija hrane izmetom miševa bila je oko 12 put veća u odnosu na štakore (zagađenje miš : štakor = 12:1).) ZAŠTITA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaničko-fizičke. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao –1968. jer glodavci uzrokuju razne boleštine kod ljudi koje moramo liječiti.5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta više ostavljajući feces i mokraću u hrani. muzejima.) √ Divlje životinje (glodavci). da je u salami 1948. T. kažu da glodavci godišnje unište 5% hrane čime se može prehraniti oko 130 x 106 ljudi. ptica i dr. a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad naći u prerađenoj hrani-konzervi-salami. veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca. (Dlake. Jedan par miševa godišnje pojede oko 3. Te štete se mjere milijunima USA dolara. Asaju. galerijama. odnosno poplave. Kućni ljubimci 〈 Čovjek. knjižnicama itd. u Zagrebu.. te štete se teško mogu procijeniti i one su iz godine u godinu različite. Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 štakora. rođenih (R) i uginulih (Ug) jedinki. jedan štakor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane. našao mišje dlake i feces. ovisi o broju: useljenih (U). Brojnost jedne populacija.

. Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz. Stiropor i staklena vuna su privlačni glodavcima i ne treba ih koristiti u zaštiti od glodavaca.14 Poželjno je da se glodavci drže što dalje od prostora gdje mogu nanesti štete (skladišta. Vrata. One se. a njihov okoliš bezprijekorno čist. glavni je problem što se glodavci brzo prilagode na taj zvuk. nastambe. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice – možda su par dana manje rovale. ali moram odmah reći bez veće učinkovitosti.) Međutim. Treba spriječiti useljenje iz drugih čopora ili preseljenje (metapopulacija) koje je često zbog potrebe za hranom. vanjske površine zaštićene od penjanja glodavaca. Ne smije oko vrata biti grmova.). a rupe na njima manje od 6 mm ∅. kuću. Neki biološki preparata. vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspješan za štakora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). Imigracije – emigracije se dešavaju kada glodavci otkriju neka skloništa/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva. svi kanalizacijski ispusti moraju imati zaštitne mreže s rupama manjim od 6 mm ∅ kako glodavci kroz njih ne bi ušli u objekte. Građevine moraju biti građene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla. jer se miš kroz otvor od 6 mm ∅ može provući. jer štakor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu. poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kućnog miša. itd. U vrtovima i voćnjacima gdje se sadi neko korjenasto povrće koje glodavci ne smiju oštetiti – mora se ograditi-zaštititi metalnim pločama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje. Ultrazvučne i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori). Gladovanje. a naročito ne ako ima puno mužjaka. Dobro je da su skladišta/utočišta tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. ali kasnije su rovale tik uz uređaj. otvori na kanalizaciji kao i oni za prozračivanje na prozorima ne smiju biti veći od 6 mm ∅. Oko kuće ne smije biti jaraka. dok kućni miš čuje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i spriječili im infestaciju. također djeluje kao sterilant. prozori i drugi otvori ne smiju biti građeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati. Mislim da se tu radi na principu teške metaboličke bolesti. Temelji kuće moraju biti duboki 50-80 cm. jer se štakor penje po stablu (naročito crni) i kroz prozor uskače u sklonište. izgleda mogu relativno uspješno upotrijebiti u sprečavanju useljenja glodavaca u građevine. za okolinu ne štetni. sterilizanti koji će populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj će oni bez većih šteta po čovjeka moći živjeti u njegovoj okolini. Gametocit (muški sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u većim dozama toksičan i nije prikladan. pa je poželjno da se njegova jakost stalno mijenja. stan. Stabla blizu vrata i prozora su nepoželjna. a sama upotreba parazita nije ekološki prihvatljiva. Ekološki će biti najprihvatljiviji. a štakor selac čuje zvuk iznad 100 kHz – ali dobro i onaj od 40 kHz. ali ne i na otvorenom. čelične stijene). smanjuju njegovu reprodukciju. Kućni okoliš mora biti bezprijekorno čist. a naročito zapuštenih i s otpadima hrane. blokovi. zelenila (u njima glodavci čekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uđu).

Mungosi uneseni na Korčulu za lov zmija i glodavca. typhimurium). ali s njima se može samo održavati bioravnoteža. koji imaju najjaču obranu protiv glodavaca. Pošto se najviše koriste u eradikaciji štakora. Predatori U borbi protiv štakora dobri su psi terijeri i jazavčari. u domaćinstvu je vrlo učinkovito. OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) . Danci. odbiti zatrovane meke. Poželjne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: učinkovitost u što nižim koncentracijama neotrovnost za ljude i domaće životinje prihvatljivost (neodbojnost. naročito ako su od štakora bile ugrizene. Stoga je. Po načinu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksičnost – unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice Χ ili Ξ ) plinove (brzi učinak preko pluća-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. naročito kad hrane svoje mlade. a puno slabije štakore. pokušali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis. Nadalje.15 Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najraširenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domaćinstvima gdje je glodavačka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati. Zato je bitno da životinja uzme što više otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku– akutnu smrt. nekancerogenost bez nepoželjnih nuspojava i sa što humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj građi su biljnog. kad vidi što se je desilo test štakoru. Naime. domaće životinje i divljač su opasni. mineralnog ili sintetskog podrijetla. a kad se nauče na tu hranu – treba im ponuditi otrovne mamke/meke. Mačke love miševe. ako štakor ugiba dugo i sporo. bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzročnici rezistencije širokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksične dijelove neonkogeni. često se zovu i raticidi. . ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksične tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost. ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. ali se brzo javlja rezistencija. Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra. mogu se primijeniti kao plinovi – ubijaju direktno preko pluća. Akutni rodenticidi – moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksične tvari. S. neteratogeni. kao i mungosi. Ljepilo. Sove (noćni lovci) koje žive blizu kuća su dobre za lov miševa. okrenuli su se prema domaćoj peradi (lakši i brži ulov).RODENTICIDI Rodenticidi označuju sva kemijska sredstva koja se koriste u uništavanju glodavaca i ona se sada koriste najviše i najučinkovitije od svih drugih mjera. premda nehumano. većina štakora će. Ti preparati su učinkoviti. Osim toga za čovjeka. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti.

a mogu nastupiti brzo . Nema antidota. Preživjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teško trovati. Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (široko primjenjiv). Antidot je atropinsulfat. Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksičan za glodavce i druge kralježnjake. protiv njih nema antidota. To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i miriše na češnjaka. Nema antidota za cinkfosfid. a potom im se stave toksični mamci u jednakoj ambalaži i količini. ali se dade poboljšati s uljem i mašću. povraćanje. . brometalin i flupropadin. Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge životinje. kanali itd. Nije baš preporučljiv. α-kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga. jer je jako toksičan.5%-tni u mekama. služi i kao repelent za ptice.08-0. svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari. kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. za 24 sata.16 U pravilu. Zbog velike toksičnosti za ljude i životinje te zbog nedostatka antidota.5% scilirozida Silmurin→. Mesožderi i svežderi mogu pojesti otrovani leš ili biti namjerno otrovani. srca. perad. kolekalciferol. kao: jaka ekscitacija.5%. uglavnom. Najbolji se uspjeh postiže ako se štakore priuči na slijepe mamke. njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (čak i kod nas?) ili striktno ograničena na iskusne profesionalce i određena područja. a slabim za crnog štakora i kućnog miša. a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu. On je bez boje. analog je spoju 1080 i ima manju toksičnost od njega a koristi se kao 12%-tni. Simptomi otrovanja u domaćih životinja se očituju 2 sata nakon ingestije.biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksičnim učinkom za štakora selca.). Koristi se kao 0. Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog čega se u organizmu nakuplja limunska kiselina što dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. Također. gdje građani ne smiju dolaziti (brodovi. Scilirozid (C32H44O12) – akutni raticid . (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0. Znaci trovanja su nespecifični (iscrpljenost). a smrt (srčana). Asaju i Vučemilo (1979) te Asaj i sur. Otrovan je za (sveždere) pasa. No. Ako životinja ne dobije zaštitu smrt nastupa za 24-48 sati. Zabranjen je u mnogim zemljama. paraliza stražnjih ekstremiteta. ovisno o uzetoj dozi. disanja.za 15 min. Stabilnost na vlažnom je slaba. mačku.. Subakutni rodenticidi su kalciferol. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa.je glikozid ekstrakta morskog luka .5-1. Štakor ne povraća. Najčešće se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH želuca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oštećujući sve organe pa i srce koje prestaje raditi. Upotrebljava se u koncentraciji 0. uzrokuje hipertenziju i smrt. mirisa i okusa u obliku kristala. Jako je djelotvoran protiv miševa u koncentraciji 2-4%.

a 1956. ANTIKOAGULANTNI (kronični) rodenticidi Otkriće ovih raticida je sasvim slučajne prirode. U trgovine je kao Vengeance i Assault. IX i X. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji. Naime. Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za veće životinje. tj. grčevima. . Flupropadin je preparat u testiranju (U. traganja za uzročnicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkrića aktivne tvari dikumarola (uzročnik krvarenja)– sadržanog u pokvarenom vlažnom sijenu djeteline. pa i one rezistentne na antikoagulante. koji je 1948. Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora grušanja VII. otkriva se 1951. Brometalin ima dobar učinak na glodavce. Nema specifičnog antidota. bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza. U normalnom organizmu . Poslije toga saznanja prešlo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi liječenja tromboze u ljudi i tako je 1945. jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora grušanja VII. Unos kumarina – varfarina . pa životinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. Kalciferol –vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv štakora sam ili u kombinaciji s 0. kumaklor. Pošto dođe do oštećenja krvne žile aktiviraju se faktori grušanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomoć kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (α2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se talože trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruška. prestanka krvarenja i sanacije oštećene krvne žile. Nakon sinteze varfarina.krvarenja koja se dešavaju . osteomalacije i kalcifikacije krvnih žila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). proizveden lijek varfarin. Kolekalciferol – vitamin D3 ima slično djelovanje kao i prethodni. IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. iznurenošću i paralizom stražnjih udova.zdravi organizam sanira vrlo brzo. hepatitis) dovest će do poremetnje u zgrušavanju krvi.nema spontanih krvarenja. Učinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva što dovodi do hiperkalcemije.u krvi .sulfatom. Sprečava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedičnim drhtanjem. I dok su ta dva faktora u ravnoteži neće biti grušanja krvi. Zahvaljujući toj ravnoteži sitna mala –petehijalna . Zahtijevaju dobro iskustvo – profesionalnost. Međutim. Slučajna otrovanja se liječe kortizolom i Na. Nakon što su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt. Učinak antikoagulanata temelji se na djelovanju sprečavanja koagulacije krvi. U prodaji je kao Quintox.17 Potrebno je da životinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata. jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata.025% varfarinom. jer višekratno uzimanje produžuje vrijeme ugibanja. kumatetralil.u organizam dovodi do poremetnje u grušanju krvi.K) na kućnog miša i štakore rezistentne na varfarin. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg.

Ratinal®).18 Varfarin (kumarini) to radi na način da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII. infarktu miokarda. usta. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu. a ovaj uz pomoć vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za štakora i miša. djeluju nakon višekratnog uzimanja za 5-7 dana. krv u mišićima i zglobovima. pa će životinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne žile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti. Kumatetralil (C19H16O3) – hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16. krvarenja po sluznicama njuške. Najdjelotvorniji učinak kumaklor postiže ako se daje u malim višednevnim dozama. koji djeluju kumulativno – nakon višekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2.038% kumatetralila ili kao 0. Sintetički u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. Antikoagulanti I.s obzirom na brzinu djelovanja . posipanje štakorskih putova i trovanje vode. Prodaje se kao Diphacin®. Kronična LD50 je 0. generacije. kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin . .5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produženo djelovanje. nakon što su ih test štakori požderali. Iako je na njega. i ostali se štakori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe. Kumaklor (C19H15ClO4) – klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin .05%.je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948.prelazi u vitamin K1 epoksid. …) Antikoagulante . još više će otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan će početi ugibati. proces grušanja krvi postaje normalan.nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom – smanjuje krvarenje.možemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. Njegova uporaba je zakonski strogo određena i to samo na zatvorena područja koja se lako nadziru. Topiv je u vodi. U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19. kumaklor. Budući da mamci ne izazivaju nikakve neželjene učinke. Na tržištu se nalazi kao 0. Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju će štakori piti. Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog čega nedostaje vitamin K1.025-0.(Tomarin®. djece. daleko od stoke. u trovanju štakora. Životinja ugiba polako što sliči prirodnom tijeku smrti pa kod preživjelih glodavaca ne izaziva sumnju (što je poželjno) u postavljene meke. Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza . tj. generacije. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K . on se i danas . vodotoka i prehrambenih proizvoda. generacije. premda je otkriven 1956. IX. U USA se upotrebljava za štakore i voluharice. već nakon 10 godišnje upotrebe. u Škotskoj) rezistencija. Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokraći i fecesu. a kronična 0. Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg.3 mg/kg. Dodatkom faktora grušanja štakorima otrovanim s varfarinom. koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja.Vitamin K1 hidrokinon . (Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u liječenju tromboza.3-4. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952. Zbog nedostatka tih faktora nema grušanja krvi. vitamin K1 epoksid uz pomoć vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon.3 mg/kg/dan/5 dana.uspješno može koristiti u suzbijanju štakora selca. Danas se naviše koristi od svih antikoagulanata 1. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 2. U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin® kao gotovi mamak u koncentraciji 0. otkrivena (1958.6 mg/kg. U prodaji je kao 1% prah.75% prah ne topiv u vodi. (u USA ga nema).0 mg/kg/dan/14 dna. jer se štakori čiste-ližu. a manje protiv crnog štakora i kućnog miša. embolija. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin.1-1. X i protrombin i tako blokira (paralizira) učinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski učinak. dok je za miša 140-340 mg/kg. Služi za izradu mamaca. U mamcima se preporuča kao 0.

se nalazi u širokoj primjeni.5 mg/kg. pomiješan s pšenicom (cijelo ili lomljeno zrno) te voštanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0. Flokumafen (C33H23F3O4) jako je učinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Mamci s 0. a za miša je 1.4 mg/kg. u koncentraciji od 0. . Akutna jednokratna oralna LD50 za štakora iznosi 1. …). peleta. Antikoagulanti II. ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni štakori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. brodifakum. Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2. dominantnim štakorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane). Koncentracije za miševe su značajno veće nego za štakore. i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni učinak).005%. Caid®.6 mg/kg. a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1. difetialon. Prva jednodnevna (lab. Koristi se u cijeloj Europi i USA.1-0. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 1. a od 1976. Faciron (10%) otopljen u vodi miješa se u omjeru 10 ml na l litru vode. Temeljen ovoga saznanja prišlo se ritmičnom izlaganju mamaca. generacije sintetiziran 1975.25%). 4 ili 7) ispitivanja. Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. generacije. Na tržištu je pod imenom: Maki® Contrac®. za kokoš 50 i za mačku 100 mg/kg. Super-Caid®.0 mg/kg. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. poljski miš. u praksi.05%) ili kao 0. Glavno svojstvo ovih preparata je dobra učinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane – mamka.05%) i kao 0. Jako slabo efikasan na kućnog miša čak i nakon doze od 410 mg/kg. utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih štakora i miševa. nakon detaljnih višednevnih (1. Matikus®.5%). Nakon toga je upotrebljen kumatetralil. a u praksu ulazi 1976.005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta. tj. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2.1-0. Daljnjim istraživanjima pronađeni su novi spojevi (II. generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 20.3 mg/kg. odnosno kao 0.19 Ramik® i Promar® u prahu (0. mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije štakora. generacije na varfarin otporne glodavce (štakor i miš) kao i na druge glodavce (voluharica. No. voštanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon®.005-0. flokumafen. Klorfacinon (C23H15ClO3) – u uporabi je od 1961. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. Daljnjim istraživanjima došlo se do zaključka da su dominantni štakori odmah nakon izlaganja pojeli previše meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo ništa za druge.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve štakore. Ako se izrađuju svježi uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna). tj. varfarin nije više bio efikasan protiv štakora selca. U trgovini je pod imenom: Rozol®. Havoc®. Bromone® te u prahu za posipanje (0. u Škotskoj otkrivena rezistencija. s dobrim učinkom na varfarin rezistentne štakore selce i kućne miševe.5%). Primjena mu je jako široka (u urbanom i ruralnom području) od 1984.1-2%) ili u ulju za miješanje sa zrnjem (0. U trgovini je pod zaštitnim imenom Ratak® i Neosorex® u obliku praha. bromadialon. Njegov učinak bolji je od varfarina.005-0.2% kontaktni prah. naročito rezistentnih na varfarin. Možda se tu radi o tzv.3 mg/kg.25% uljni preparat (faciron-uljni 0. u Francuskoj. Upotrebljava se protiv štakora i miševa. Klerat®. U slučajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50.005%. u peletama i u blokovima (0.1%-tni koncentrat topiv u vodi sa šećerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. za psa 50. Životinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata. Na taj način svi štakori imaju šansu doći do hrane (meke). generacija): difenakum. Liphadione® i Drat® u gotovim mamcima (0.

Prva pomoć se treba dati čim prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje želuca sondom). krvni podljevi u koži i sluznicama. tjera ga se da izazove povraćanje podraživanjem mekog nepca. a u našem slučaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov. trebaju biti pod kontrolom liječnika kroz 4-5 dana. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produženo protrombinsko vrijeme. Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tržištu od 1986. Osim slučajnih otrovanja ljudi. a slabo za perad (LD50 za kokoš i divlju patku je 100 mg/kg. Nakon povraćanja mora popiti oko 0. stečena. . krvava mokraća i stolica. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana. U trgovini je pod imenom Storm® s 0. nosa/udisanje praha). Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. a naročito djeca. biokemijska. a ako nije moguće. Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su životinje uzele toksične tvari i kroz koje vrijeme. U trgovini je pod imenom Frap®. a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. Ako se zna količina otrova (malena) ide se odmah k liječniku. dešavaju preko usta/probave. koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid. osim ako dođe do uginuća. za prepelicu 300 mg/kg). Otrovanja se. dešavaju se i nehotimična/neciljana otrovanja životinja. U Koreji je jedna 14-člana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brašno (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo. Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik.pojava otpornosti na lijek/otrov. Stečena rezistencija se pojavljuje nakon toga što je čovjek. Pšenični mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. Rezistencija (gubitkom učinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se može javiti iz više razloga i može biti: urođena. a rjeđe preko kože (varfarin) ili sluznica (oka. a ako nije moguće tada se pruža na terenu (izazvano povraćanje). odmah po saznanju.005% aktivne tvari u peletama ili voštanim blokovima.20 Jako je otrovan za psa. Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion® i koji se primjenjuje pošto je liječnik pregledao pacijenta. groznica. uglavnom.. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih štakora. radi daljnjeg nadzora. Znakovi trovanja domaćih životinja slični su onima u ljudi. Nakon povraćanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji će apsorbirati ostatak otrova iz probave. Unesrećenog se odmah vozi doktoru.5 litara mlake vode i ponovno povraćati. Nakon toga unesrećenog se mora odvesti u bolnicu. Zabilježen je slučaj pokušaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. etološka. životinja. Može biti i fenotipska. ali se teže uočavaju. a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom). Nakon točne dijagnoze – spašen je vitaminom K (antidot). mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. ekološka itd. Urođena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna –autosomatska . Svi. To se ponavlja sve dok iz želuca ne izlazi čista voda. a kod težih oblika i leukopenije. NEPOŽELJNI/TOKSIČNI UČINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI ŽIVOTINJA (neciljana grupa) I Najčešće se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. a ostali su izliječeni. ruptura jetre i oštećenje bubrega. kao i na sve druge glodavce. populacijska.

generacija antikoagulanata). na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. mljevene-brašnaste. u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens – otrov. izgleda. (Možda je to moguće i kod rodenticida – pesticida. mogu biti nosači raticidima. anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). da se s njima što manje manipulira – da ih se što manje miješa.21 Glodavci su u početku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1. ako se kroz duže vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. parafinskim blokovima. Budući da glodavci preferiraju zdrave žitarice (pšenica. jer su razvile novi gen koji im je omogućio da postanu otporne na otrov koji ih je uništavao. aktivnoj tvari u mamcu. radi boljeg lijepljena otrova na njih. ako su u mješavini stabilni. . Tim više što te nosače neće uzimati mačke i psi. riba. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doći djeca. zob. kromosomu koji je otporan na varfarin. Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. pošto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin. malo masti i ugljikohidrata u što je umješan raticid. Ovakva otpornost se može prenositi na nove potomke (ušla je u gene). Na sreću nije došlo do kros-otpornosti na otrove . Kućni miš rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. Parafinski-voštani blok – napravljen je od cijelog zrna žita. slanina. generacija) – na koji je štakor selac bio osjetljiv. Zrnati mamci . ječam. To se uglavnom dešava u laboratorijima. lomljene. generacije). generacije. a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. a u sredini ima rupu da se može žicom fiksirati. Neki atraktanti ili feromoni su poželjni u mamku. odbojnosti prema nosaču. Naravno da sir. Etološka otpornost može nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane). u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. Najbolje je.) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih štakora temelji se. sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosače otrova. prahu. meso. Crni štakor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. Kros-rezistencija (unakrsna) je stečena rezistencija. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini. U štakora selca nađen je na 1. a potom postao otporan. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. crvena ili zelena boja kako bi se što lakše uočilo da je različita od običnog zrna i da nije za ljude i domaću stoku. odnosno soj glodavaca. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblažu/prožimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. drobljene. kokoši). Zato pri primjeni rodenticida treba voditi računa o unakrsnoj rezistenciji. riža. Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama. Populacijska i ekološka otpornost može nastati na osnovi selekcije. Nije poželjno da ti atraktanti postanu repelenti što se može desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinačno imaju loš – odbojan miris. Žitarice u mamcima mogu biti. ne smiju ih uzimati životinje kojima nisu namijenjeni (psi. U prirodnim uvjetima ona je borba za preživljenje. Npr. stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. ptice.antikoagulante 2. a označuje da je neki glodavac. Blok je težak oko 50 g. proso. kukuruz. 1. Praškasti – mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. mačke.u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava. npr. voće. Međutim. No oni se najčešće dodaju krutim nosačima – žitaricama uz dodatak ulja da se bolje veže prašak (deratizacijska tvar). generacija. kod dugotrajne deratizacije razvit će se jedinke koje će genetski kod imati drugačiji.

U tom prahu je aktivna tvar 20 puta veća nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. Dolazi u tabletama. mora se cijeli prostor fumigacije. podzemni hodnici mišolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne dođe do nepoželjnog trovanja. Da ih ne bi uzeo čovjek dodaje se odbojni repelent – denetonium benzoat 0.8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24°C.01. Phostoxin. Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne može drugim načinom.530. Pogodni su za zatvorene prostore.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno učinkovitu deratizaciju (brodovi. Paste i gel mamci . 1. ugljični dioksid. Rado ih jedu ptice. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. cijanovodik. U praksi.001% koji ne odbija štakore. Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare – fumiganti). rukavice i zaštitnu dugu odjeću. (U manjim količinama dolaze u peletama.02 ppm. skladišta. koji su kroz podzemne hodnike – nepoznate i župniku i deratizatoru – difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi – usmeno priopćenje J. Ako su glodavci (štakori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi. Trgovačka imena su: Al-phos. Peletama se može dodati malo voska. Kontaktni otrovi – pojavljuju se kao prah i želatina/gel. a miriše na češnjak i karbid već u konc. Njihov izbor nije velik. Prah se stavlja u otvore/rupe. vrelište –87°C. Stoga treba nositi naočale. skupinu otrova.) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zaštitu. Tekući mamci – stavljaju se u prostore/područja gdje ima dosta hrane (štakori neće uzimati suhe meke). tež. sumporni dioksid. koja nije moguće hermetički zatvoriti. Aluminijev fosfid – AlP – spada u I. npr. hladnjače. Fumitoxin. podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm ∅ kroz koje prolaze glodavci. Pelete – se rade na način kako se rade i pelete za hranjenje životinja. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u čeličnim bocama ili čvrstim limenkama koje se teško mogu oštetiti – da ne bi iscurio plin. Zbog isparavanja vode treba ih često nadzirati i stalno dodavati nove. Dolazi u peletama.imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. radi zaštite od vlage. peletama (zelenkaste boje) ili u vrećicama. Nosači i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca.22 Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udišu. (Spec. koje sagorijevanjem oslobađaju fosfin u 1/3 svoje težine. Djeluju peroralno. (U jednoj crkvi – za trovanje štetočina u drvenoj građi – primijenjeni su fumiganti. limenkama. prekriti plino-nepropusnim plastičnim ceradama. zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadržavaju te metale (brod. Fosforovodik (fosfin) – PH3 – je bezbojni plin. pa navodim samo one koji se u praksi najčešće koriste: fosforovodik (fosfin). …). a malo vode. pri 150°C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu. fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida.0. avion.prolazeći preko njih . u zraku pri konc. Kontaktni gel stavlja se pomiješan s prahom brodifakum-om za trovanje miševa. skladišta hrane i mlinovi. hladnjače). prvenstveno u cijevi čija je unutrašnjost želatinozna. 1. ne rasipaju i da ne padaju na kožu i sluznice. uz nazočnost vlage. ledište –132°C. Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zaštita (maska) da se ne bi inhalirali.) Pri visokim temperaturama i pri većoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro. Ako se dime skladišta hrane. a potom ih pri odmaranju čišćenjem/lizanjem unose u probavu. U prodaji je pod imenom Bitrex®. Fertoxin. jer ih glodavci .B. Stavljaju se u plitke plitice. tabletama.ponesu na krznu. 0. … . tabletama.

23 Nakon aluminij fosfida. Ako unesrećeni ne diše treba mu pružiti adekvatnu pomoć (disanje usta na usta. Njega normalno ima u tjelesnim tekućinama i odgovoran je za održanje acido-bazne ravnoteže. CO2 se normalno nalazi u atmosferi – u udišnom zraku. a za miša 0. femur. kašalj. a završava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna šupljina. .8 mg/L. Trgovački mu je naziv: Degesh Fumi-Cel. 1. tibia. trochanter. kod izlaganja zraku i vlazi. Kutikula (koža) prekriva cijelo tijelo i građena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). jednjak). koji brzo razvija fosfin. oblikovanje i izbacivanje izmeta). CO2 oko 10%. a lagana koma kod 5%. ždrijelo. po mogućnosti dati mu kisik). prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin. pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem pluća) koji uzrokuje gušenje. srednji dio (probavlja hranu) i stražnji dio (probava. nazalno (pluća) ili perkutano (koža).8 mg/L. drhtavica. dispneja. Znatno je teži od zraka (spec. pretarsus). duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeću i ako se svijeća gasi moramo bježati vani. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: ČLANKONOŽCI (Arthropoda) potkoljeno: dušničari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: čekinjaši (Thysanura) vrsta: šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) U člankonošce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paučnjaci (Arachnoidea) čije je tijelo bilateralno simetrično i pokriveno hitinom. Za uspješnu deratizaciju konc. Probavna cijev je jednostavna i započinje ustima. Unesrećenog-otrovanog čovjeka treba odmah iznijeti na čisti zrak – na otvoreno i posjest ga te čim prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć.) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opća slabost. Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput). tarsus. pa tako i za kućne i poljske glodavce. CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata. Ugljični dioksid – CO2 – je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u čeličnim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L). LD100 za štakora je 0. a noge su im člankovite (coxa.08-0.8 g/L kod 0°C).98) i topljiv je u vodi (1. Smrt nastupa ako ga u zraku ima više od 40%. odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija. Pri temperaturama višim od 15°C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne živine. Otrovanje s CO2 – glodavci počinju ugibati ako je konc. CO 2 – vinski podrumi. a u težim slučajevima: modrilo kože.75mg/L zraka. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata. (Kada se ide u prostore gdje se očekuje veća konc. Njegov toksični učinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma. kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%. Degeh Fumi-Strip. dijareja. Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. žeđ. Živčani sustav je u obliku ganglija. tež. od 2. dok u čovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc. ali u malim količinama koje nisu štetne. Otrov može ući u organizam peroralno (probava). prsište (thorax) i zadak (abdomen). Dorzalna žila čini krvožilni sustav (aortu i srce). na tržištu se našao i Magnezijev fosfid – Mg3P2 – koji brže. masaža srca. Za čovjeka je letalna konc. bol u grudima. komu i smrt.

Na njoj je par složenih (mrežastih/fasetiranih. ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stražnjih. Njuhom traže hranu. Budući da je kutikula čvrsta i nedozvoljava širenje člankonožaca. oni ju odbacuju i tako se presvlače (svlak – exuvium). Ticalo mužjaka hrušta sadrži 50. Ovi posljednji nisu nikada imali krila. srednje (želudac. dlačica i ljuskica.000 osjetnih stanica.kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) . Čovjek osjeća slatko bolje od pčele. bedro-femur. okusa do osjetnih nervnih nastavaka. Prsište (thorax) ima 3 kolutića (prethorax. Noge kukaca građene su različito ovisno o namjeni: trčanje (trčkovi). a potom u CNS. Prednja krila mogu biti kraća od stražnjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita. pipalima i nogama) prenose osjet opipa. .. a žohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro. skakavci i šturci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro. U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2. a od nekih leptira 200 puta slabije. srce. Kukci mogu biti mesožderi (karnivori). a noćni leptir oko 15 m/sek.. sakupljanje hrane (pčele). Pčela.000. određivanje rodova i vrsta. Osjetilo okusa je u usnom ustroju. i 3. penjanje. zadak). a najočitija metamerija je izražena na zatku. (Muha leti oko 2 m/sek. a ženke 8. Tijelo kukaca građeno je od segmenata/kolutića (metamerija).24 Razlikuju se oba spola (dimorfizam). Osjetne stanice (ima ih svuda. Člankonošci su najbrojnija životinjska vrsta na Zemlji. a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri).) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutića i u njemu je smješten spolni aparat i drugi unutarnji organi (želudac. Cvrčci. gnjat-tibija. ždrijelo. mozaičnih) očiju i 1-3 para ocela. (Mužjak leptira gubara može nanjušiti ženku na nekoliko kilometara. slijepa crijeva – probavljaju hranu) i stražnje crijevo (djelomična probava hrane i formiranje fecesa). segmentu se nalaze maljice (haltere) – zakržljali 2. prstenak-trochanter. mesothorax. Leptir ima oko 10 zamaha/sek. biljožderi (fitofagi) ili svežderi (omnivora).) Opipne osjetne dlačice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiču okoline (ticala. oviviviparna). rovanje (rovci). dok paučnjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su. Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku. segmentu a na 3. Na donjoj strani čeljusti nalazi se par pipala (palpe). stopala. tj. temperature. a komarac oko 600 zamaha/sek. Mišići pokretači krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojišta s unutarnje strane na leđnoj i trbušnoj strani kolutića što omogućuje polju pokretljivost/zamah krila. srednje crijevo. što uvjetuje njegovo zujanje. skakavci). Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje. Glava (caput) je jako čvrsta i nosi par ticala (antene) koje služe za orijentaciju i osjet njuha. U području osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi. Krila . metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu. ali najviše na ticalima. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja proučava život (razvoj) kukaca. skakanje (buhe. vlage itd. stopalo-tarsus i pandže-pretarsus. par krila. Malpigijeve cjevčice i stražnje crijevo). kolutiću. npr. Sluh je u većine kukaca slab i nalazi se na ticalima. njuha. spolnog partnera i mjesto za gniježđenje. sisanje ili bodenje. jednjak). Probavni sustav građen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna šupljina. a ženka polaže jaja (oviparna) ili žive ličinke (viviparna.kukci koji imaju 1 par krila. Osnovna značajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala. One imaju 6 članaka: kuk-coxa. nogama i segmentima krila.. imaju ih na 2. Čeljust i usni aparat je jače ili slabije razvijen ovisno o načinu uzimanja hrane. U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak žilica. Cijelo tijelo prekriva čvrsta hitinska kutikula koja kukce štiti od isušivanja.

bumbari. žuta. Naime. Živčani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su međusobno povezani. Spolni sustav . Postoje značajne spolne razlike među kukcima razvijenim na ovaj način i onih razvijenih spolnom oplodnjom.). Plinovi ulaze u traheje lako. npr. zelena. Dišni sustav polazi s površine tijela kroz dišne otvore (stigme) koji su smješteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi štetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevčica. Matica pčela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. a kraljica termita može dati oko 20x106 jaja u svom životu (15 godina). One. Prolaskom kroz te stadije «životinja» se preoblikuje – preobražava . Oplodnja se odvija kopulacijom a ženka često ima spremište za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim će ploditi jajašca kroz duži period (pčela do 5. Ženke polažu jaja i/ili ličinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane. iz tog jajašca vrlo brzo (isti dana) izlazi ličinka (crv). Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a označuje sposobnost ženke u stadiju ličinke za razmnožavanjem. U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita. Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega. To se može odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta. a termiti do 15 godina). Disanje je na principu difuzije i ventilacije. lešine zapuštene rane. Ženke kukaca polažu jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu ličinke (u leptira gubara za 9 mj. Živčevlje može biti centralno. U glavi je najveći moždani ganglij (1-3 para) analog mozgu. gdje posebne jedinke (radilice – radnici) brinu o jajima i ličinkama. termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku. npr.metamorfoza. . po polaganju zakukuljuju. a goveđi štrk u potkožju. mravi. a mesare na meso. konjska muha (Hypobosca equina). Stigmi obično ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsištu a 8-10 na zatku. Ženka kućne muhe polaže jajašce u kojem je gotovo živa ličinka (ovivivipara). ovčji štrk u sinusima glave. Neki kukci imaju zračne vreće pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. Ženke pupiparnih kukaca polažu zrele ličinke koje se odmah. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoplođenog jajašca. Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. tj. Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca.sastoji se od sjemenih žlijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. smeđa ili crvena. a od tekućine (ulja i deterdženti) one s niskom površinskom napetosti. (Žohari polažu jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore. također mogu nesti žive ličinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajašca razvije ličinka (crv). periferno i simpatičko.25 U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i bičaše/flagelate). Neki kukci su paraziti: konjski štrk živi u želucu i crijevu. Broj položenih jaja ovisi o prehrani: kućna muha polaže oko 65 puta po 120-150 jaja. ose. Krv – hemolimfa je bezbojna. Razvoj – metamorfoza – preobrazba – kukaca U razvoju kukaca postoji više stadija u kojima od jajeta i/ili ličinke nastaje odrasli kukac. Krv ide segmentiranom krvnom žilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno kruži po tijelu.) Socijalni kukci (pčele. Postembrionalni razvoj teče od valenja ličinke do razvoja odraslog kukca. kućna muha u gnoj i organski otpad. na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega (ovipara).

26

Preobrazba (metamorfoza) traje različito dugo i specifična je za vrstu kukca, a može biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapažamo u kućne muhe i moljca. Kućna muha polože jajašca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika ličinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlači 3 puta (4 stadija ličinke). Ličinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago – odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajašce, 4 stadija ličinke, mirujuća kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajašca izleže ličinka koja je slična odraslom kukcu, a nalazimo je kod kućne stjenice (u koje nema mirujuće kukuljice) u koje iz jajašca nastaje ličinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Ličinka se 5 puta presvlači, a između svakog presvlačenja barem jednom siše krv. Ako ne može doći do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujuće kukuljice kao što ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, još i kod žohara, ušiju, skakavca.) Poznavanje razlika u životu i življenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da ličinka kućne muhe živi na gnoju tada ćemo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kuće i torove/štale pa ćemo nju tretirati tamo. Odrasli komarci žive u kućama i okolišu i tamo napadaju čovjeka, dok njihove ličinke žive u vodi. Stoga ćemo ličinke tretirati u vodi, a komarce u čovjekovu okolišu ili u kući. Presvlačenje ličinki i hormoni – za presvlačenje odgovorni su hormoni i njihova tekućina koju izlučuju specifične žlijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlačenje ličinki. Broj presvlačenja ličinki je različit za pojedine vrste, a najčešće je između 4 i 6. Generacija – pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedećih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajašca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu ženku spremnu za oplodnju i polaganje jajašca. Kućna muha kod nas daje godišnje 6-10 generacija. Muha živi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, što znači da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 različite generacije (prababa, baba, majka i kćer). Život nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha živi nekoliko sati, a njena ličinka više godina). Odrasli hrušt živi nekoliko tjedana (4), a njegova ličinka/grčica oko 4 godine. 17-estogodišnji cvrčak (to mu je ime) kao odrasla jedinka živi par mjeseci a njegova ličinka u tlu živi čak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom žive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pčele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam označuje vanjske razlike unutar iste vrste (mužjaka i ženke – spolni dimorfizam), koje se očituju veličinom, bojom, oblikom. Mužjaci muha imaju veće oči od ženki. Mužjak crnog žohara ima krila, a ženka ih nema. Mužjak komarca ima veća i raširenija ticala, dok su u ženke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jače čeljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUČNJACI (Arachnida) Paučnjaci spadaju u najstarije kopnene životinje, koje preko ljuskastih uzdušnica i trbušnih vrećica, udišu zrak. Štipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. Žive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u čovjekovim nastambama. Paučnjaci su skupina člankonožaca koji imaju posebne žlijezde predilje, koje izlučuju paučinu i koju uz pomoć specifičnih bradavica oblikuju (predu) u paučinaste niti od koje uz pomoć pandži izgradnju mrežu. Pomoću paučine mogu se podići 1,5 km i doskočiti u brod udaljen i 360 km od obale (Bakić). Neki pauci (skakači) ne prave mreže nego zaskoče plijen, a južno Američki pauci skakači love mlade čegrtuše.
Slika 2.Agresivni kućni pauk, Tegenaria agresti (Lažni škorpioni i grinje izlučuju paučinu preko čeljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mreže su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednička karakteristika odraslih paučnjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu – abdomen. Na glavi imaju 6-8 očiju različite veličine i različitog rasporeda. Kliješta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu žrtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci žrtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usišu kroz usta pomoću želuca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vrećicama koje sežu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omekša ugrizno mjesto te siše omekšani sadržaj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlačicama koje priječe prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paučnjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i škorpioni-štipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica – malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) – latrodectizam – neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leđima ima 13-17 crvenih različitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome što se smatra da pojede mužjaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mužjaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna ženka velika je do 2 cm. Polaže do 10 jajčanih vrećica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Bakić kaže da ju je 1989. u prosincu našao u Nerežišću (o. Brač) na 400 m nadmorske visine, što će reći da može i prezimiti. Mrežu gradi na tlu, u žitu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, šikari, u području gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijeće (Kaštela 1998 –J. Bakić), u čizmi ostaloj u poljskoj kućici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je raširen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s različitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt – crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata – Latrodectizam - Otrovne žlijezde i kanalići smješteni su u cefalotoraksu – prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu žrtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajući prvenstveno neuromuskularnu ploču. Glavni sadržaj tog otrova je protein αlatrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajućih limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, grčevi, povraćanje, opći šok, nesanica, poremećaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. Žrtvi treba, ako je moguće, čvrsto podvezati žile da se otrov ne širi ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziološkoj otopini. Ne piti alkohol i čim prije ići doktoru. Smrt nastupa u do 5% neliječenih. Pauci vučjaci – (Lycosidae) – U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod čovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbeža, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i ožiljak su česte, ali bez većih zdravstvenih posljedica. Tarentula – tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, možda, potječe od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. došlo do ove epidemije. On je naš najveći pauk. Ženka je do 3 cm, s tamno-smeđim šarama dorzalno, a ventralno je narančasto-žuta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez paučine. Ženka, obično, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez paučine i tako lakše ugrize žrtvu. Ženka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne žlijezde, izvodni kanali i jake helicere) i otrov. Otrov je najjači u lipnju kad ženka polaže jaja, inače ovisi o godišnjem dobu, starosti i spolu pauka. Na mjestu ugriza je jaka bol, otok, nekroza, pospanost, bol u grudima, mišićna ukočenost i praipisam (bolni ukočeni penis). Rana se mora obraditi medicinski, nakon čega ostaje jaki ožiljak. Najugroženiji su vojnici i kampisti koji često podižu šatore i iznad paukovih gnijezda. Slika 4. Tarantula Kirokantij – kirakantizam- (Cheiracanhtium punctorum) – iz porodice Cluboinidae. Pauk je velik oko 1 cm, žućkasto-smeđ, jajolikog zatka, dugačkih i dlakavih nogu. Najčešće se nađe u šikari i travi, ali i u balkonskom cvijeću, pa i stanu. Gnijezdi se u svilenkastim zamotuljcima u kojima je ženka s jajima. Otrovne žlijezde preko izvodnih kanala i helicera ispuštaju otrov u ugrizno mjesto koje otekne i nekrotizira uz lokalnu utrnulost. Ima ga u cijeloj Europi i Hrvatskoj. Ugriz je bolan i najčešće se dešava kada pauk dođe na čovjeka i zavuče se ispod odjeće/obuće. Lažni malmijat – (Steatoda paykulliana, S. grossa) – lažna crna udovica, slična je pravoj s okruglim sjajnim crnim zadkom s bjelkastom (mladi) ili narančastom (stari) polumjesečastom oznakom na leđima. Na ulazu u svoje rupe opletu svilenkastu mrežicu. Nalazi se na Mediteranu i na našoj obali od Slovenije do C. Gore. Njegov otrovni aparat (neurotoksik) jednak je onom u malmijata, a ugriz mu je jači i bolniji s otokom i crvenilom te blagom nekrozom. Grinje (Acari) nemaju segmentacije trupa, tj. ne raspoznaje se glava, toraks i abdomen. Nemaju krila niti antene/ticala. Odrasli imaju 4 para, a ličinke 3 para člankovitih nogu. Tijelo im je pokriveno kutikulom. Usni aparat služi za bodenje, sisanje, piljenje, grizenje ili struganje, a sastoji se od helicera i maksilarnih palpi. Grinje imaju široki životni areal, tj. žive u tlu i na životinjama, biljkama i njihovim proizvodimaotpadima te u slatkoj i slanoj vodi Iz jajašca izlazi ličinka s 3 para nogu (epimorfoza), koja odjednom pređe u letargiju (ali ostaje pokretna) i odbacujući hitinski oklop te prelazi u nimfu (4 para nogu), koja nakon 3 presvlačenja prelazi u adulta (spolno zreli Ξ ili Χ ).

Red . Rostrum se čvrsto prilijepi na kožu pa kod skidanja krpelja. a ispod njih su palpa/pipala (preoblikovani 2. Na tijelu imaju ljuskice. a boravi na toplim mjestima u pukotinama zgrade. Njihov vanjski omotač nije kutikula nego čvrsti kožoliki omotač. Oči su im fasetirane i.heksapoda Kukce. on ispusti dio sadržaja i sline i na taj način može prenijeti bolest. Pri skidanju krpelja s kože. pa osim hrane grizu knjige i tepihe. uglavnom u koži ostaju usni organi. Imaju nepotpunu preobrazbu. Usni aparat . npr. encefalomijelitis. Razred . a na zadku tanke čekinje (čekinjaši). Bez krila su i žive na kopnu (Sredozemlje). Usni aparat im služi za grizenje. tanki i duguljasti kukci koje nalazimo u prehrambenim skladištima i kućnim smočnicama. Na tijelu imaju ljuskice ili dlačice.beskrilni kukci (Apterygota). Red – Juloidea. a na zadnjem se članku nalaze 2-3 pandžice za predenje mreže čije paučinaste niti izlučuju prediljne žlijezde smještena na ventralnom kraju zadka.29 Iz reda grinja posebno ćemo istaknuti krpelje (Ixodidae) jer su oni vrlo značajni za zdravlje i život čovjeka. a napada gujavice i ličinke kukaca. Aktivan je u sumrak. U ovaj podrazred spada skupina malih primitivnih kukaca koji u tijeku svog razvoja (filogeneza) nikada nisu imali krila. Porodica strige (Scolopendridae) Ova porodica ima 21 par nogu i spada u razred stonoge (Myriopoda). Predstavnik ove skupine je velika striga (Scolopendra cingulata). Porodica – Julidae. Tijelo je dugačko (oko 17 cm) s kratkom glavom i dugačkim člankovitim trupom. uglavnom. uglavnom služi za grizenje. Porodica Lythobidae Vrsta kamenopuzac (Lythobius fortificatus) Sličan je Scolpendri cingulata. Pauci (Araneida) imaju 4 para nogu. par nogu). Usni ustroj. Škorpioni-štipavci (Scorpiones) su karakteristični po tome što imaju velike čeljusne noge sa štipaljkama na prednjem kraju i zadnji tanki i repoliki kraj na čijem vrhu je otrovna bodlja. Imaju 1 par ticala i usni aparat za grizenje. Aktivna je noću. Ženka odlaže jajašca u pukotine. Šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) živi više godina. Na njemu su smještene i prave noge (4 para) koje imaju 7 članaka. možemo podijeliti u dva podrazreda ovisno o tome da li imaju krila (Pterygota) ili nemaju krila (Apterygota) Podrazred . a na donjem dijelu 1 par helicera/štipaljki (što predstavlja prvi par preoblikovanih nogu). Ženka nosi 15-30 jaja koje čuva dok se iz njih za 5 tjedana ne izvale ličinke s potpunim brojem nogu i kolutova. općenito. Može ugristi čovjeka i izazvati svrab. a na zadku 3 tanke i dugačke čekinje.rostruma . Preobrazba im je nepotpuna.Čekinjaši (Thysanuridae) To su mali (1 cm). Otrovne žlijezde nalaze se lateralno i dorzalno na cefalotoraksu. Rod – Schizophyllum . ali je dug oko 3 cm. najčešće ispod kamena.KUKCI – insekta . slabo razvijene.sastoji se od hipostome i helicera (hvataljke/štipaljke) koje buše kožu u koju će ući hipostoma pomoću koje krpelj siše krv i ubacuje sekret svojih slinovnica u ubodnu ranu. Glava i toraks su srasli i čine cefalotoraks. Drugi kolutić mu je značajno malen. Na njegovom prednjemgornjem dijelu nalazi se 8 očiju. a osim šećera napada papir i tekstil.

Živi na mediteranskom području. Ako je u opasnosti zakoluta se i ispušta smrdljivu tekućinu i tako se brani od napadača. žohari se vrlo lako i brzo adaptiraju. Za javno zdravstvo i higijenu prehrane značajne su vrste: Blattella. Hrani se biljkama i životinjama. Hrani se biljnim pupoljcima i gusjenicama te ličinkama kukaca. lucifuga. obično duljih od tijela. Ooteke mogu biti odmah odložene u skrovita mjesta iz kojih će se izleći ličinke ili ih ženka neko vrijeme nosi sa sobom. Pored svih naprednih teničkotehnoloških pesticida. Porodica rovci – podzemni rovac (medo) – imaju prednje noge za kopanje. Ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria) Prednja krila su kožasta i vrlo čvrsta te imaju žile. dvokrilci (Diptera). a voli vlažna i pjeskovita područja. brodovi. buhe (Siphonaptera). Blatta orientalis L. Razvijen je spolni dimorfizam.cvrčak zrikavac.500 vrsta. A. Stražnja krila su dulja od prednjih. Predstavnik je zeleni konjic koji danju jede kukce i biljke.). Mlade ličinke čuva mužjak. blatta) (RED: BLATTARIA. Usni aparat služi za grizenje. Aktivna po noći. No. Periplaneta americana i Supella longipalpa (nije u RH). Na zadnjem kolutiću mužjaci imaju 2 mala nastavka (pisaljka). Na Zemlji ih ima oko 3. opnokrilci (Hymenoptera). žohari (Blattaria).5 cm. uglavnom. skakavci (Tettigonia). od kojih oko 200 spada u sinantropne vrste.30 Vrsta – obična stonoga (Schizophyllum sabulosum/Julus sabulosus) Stonoga ima dugačko (2-5 cm) crno. orientalis. Nađeni su u prvim čovjekovim nastambama (pećinama). Preferiraju topla i vlažna područja s dosta hrane: kuhinje.Blattaria. Hrani se biljnim otpadom (trulo uvelo lišće). Oko 200 vrsta žohara spada u sinantropne žohare koji infestiraju čovjekov okoliš. uši (Anoplura). a iz jaja izlazi ličinka sa 7 kolutova. Podrazred . U Hrvatskoj (i susjedstvu) žive 4 vrste žohara: Blattella germanica. Tu još spadaju i šturci koji se po ljeti glasaju cvrčanjem . Razmnožava se spolno. na mjestima prerade živežnih namirnica. hoteli.BLATTARIA (COCKROACHES. Ženka polaže po jedno jaje u tlo iz kojeg u proljeće izlazi ličinka. odozgor ovalno s 2 crveno-žute uzdužne pruge i odozdo plosnato. Jaja (oko 300) polaže u tlo iz kojih se izlegu ličinke koje tu i prezimljuju. kod nas se uglavnom javlja smeđi žohar velik oko 1. Supella i Blatta. Za naše prostore značajni su Blattella germanica L. Zadnje noge služe za skakanje (skakavci). Ženke na zatku nose ooteke (omotiće) u kojima su u dva reda smještena jajašca. kornjaši (Coleoptera). Mužjak se glasa kao cvrčak. Oni su čovjekovi najstariji pratioci na Zemlji. koji će ga – najvjerojatnije – nadživjeti. pa i čovjeka.C.5 cm i crni žohar velik oko 2. debela stonoga (Pachyiulus flavipes) koja je smeđa i koja na svakom kolutiću ima 2 para žutih nogu. koji se tijekom presvlačenja povećavaju. preživjet će i žohari. ŽOHARI . Lako se nađe pod kamenom. Neki žohari mogu biti dugački i do 15 cm. VRSTA: BLATTA) Žohari . tijelo s jako puno nogu. Tijelo im je valjkastozdepasto i dugačko 3-5 cm. a ženka toga nema. termiti (Isoptera). Živi u srednjoj i sjevernoj Europi. bolnice.. leptiri (Lepidoptera). Na glavi usmjerenoj prema dolje imaju 1 par bičastih ticala. Gdje čovjek preživi. Periplaneta. spadaju u porodicu Blattidae i među najstarije kukce (iz doba donjeg oligocena). To su najotpornije životinje (stvorenja) na Zemlji. a svijetlo ga privlači. pekare. Aktivan je noću. Tijelo im je. restorani. PORODICA: BLATTIDAE. riličari/polukrilci (Rhynocota).krilati kukci (Pterygota) Tu spadaju redovi: ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria). . Nalazili su se još u Karbonarnom dobu (350 milijuna god. Osim obične stonoge još nalazimo i vrstu tzv. B. plosnato.

podrumima sa hranom.0-2. smočnicama garderobama. Χ kroz godinu dana može dati oko 35. Χ živi 1-6 mjeseci i položi oko 18 ooteka (200-400 jaja). mužjak –protoraks ima dvije podužne crne pruge. tijelo je zdepasto. ženka . nego do razvoja ženke (9-10 mj. Ličinka se 5 puta presvlači i pri 30°C treba joj 300. Temperatura okoline utječe na brzinu razvoja ličinke (20-40 dana pri 22°C. abdomen ima 11 članaka i par dugačkih cerci. U bolničkim prostorima najprije ćemo ju naći u kuhinjama. Ooteku s 20-50 jaja Χ nosi dok se iz njih ne razviju ličinke (1-2 mjeseca. kirurškim salama. su: boje su crne do tamnosmeđe Ξ jak i izdužen (2. vitko tijelo (1-1. ventilacijskim cijevima itd.000 jedinki.). i Ξ i Χ imaju krila. pri 30°C). . protoraks nedovoljno ograničen. a pri 21°C za 81 dana). germanica L. Razvoj od jajašca do adulta (uz 6 presvlačenja ličinke) pri 22°C je 170 dana. Glavna obilježja B. jako tijelo. Ovu vrstu najprije ćemo uočiti u kuhinjama. a pri 35°C je 75 dana. Slika 6. koji je sastavljen iz 12 članaka.protoraks nema uzdužnih crnih pruga. krila kraća od tijela (dio zatka/abdomena nije pokriven krilima).5 cm). Glavne karakteristike B.5 cm) s krilima koja prekrivaju 2/3 zatka. ropotarnicama.). ooteku s 16 jaja nosi 1-15 dana i polaže ju u zaštićeno mjesto iz koje će izaći ličinke (pri 30°C za 42. a pri 25°C 530 dana za prijelaz u adulta. nema nikakve pruge na krilima Χ nema (ima zakržljala) krila. Crnog žohara. Razvojni period od ličinke do muškog adulta je kraći (4-6 mj. krila pokrivaju cijeli zadak. oko grijućih tijela i liftova. a kod jače invazije u zidnim pukotinama i u bolesničkim sobama. su: smeđe-žućkasteružičaste je boje. Razvoj od jajašca do adulta traje 1-4 godine što ovisi o temperaturi i vlazi. slastičarnicama. orientalis L.31 Slika 5. obično ćemo naći na hladnijim-vlažnijim mjestima u odnosu na smeđog žohara. a 70 dana pri 10°C).

frižidera. fecesom. stanovima. opeklina (boils). homologna onoj koja se nalazi u human immunodeficiency virus (HIV). vlakovima. U centralnoj Africi (1986) nađena je. te bradavica. supermarketima. pekarama. Kompjutore i televiziju mogu oštetiti grizenjem. knjige. konjuktivitis. restoranima. pivo. povraćanjem (korozija). a u Χ jedva prekrivaju zadak. 2 miša i papiga) koji su svi imali oštećenja od žohara. Hranu zagađuju kontaktom. kućama. . oni su prenositelji: virusnih. astma). čireva. reagiraju na vibracijsku (hod) frekvenciju zraka. tamnim i toplim prostorima i rupama (oko cijevi. 1989. Žohari u 29 milisek. koja uzrokuje AIDS (SIDA). brodovima. Kod nekih ljudi razvije se alergija (dermatitis. fetid. Nalaze se posvuda gdje ima hrane i vode. USA). svježu i suhu krv. ispod kuhinjskog stola (otpad hrane). jer su njeni nosioci (vektori/carriers). Veliki broj vrsta žohara ne živi u čovjekovim nastambama. Protoraks je u oba spola dobro razvijen i oštro ograničen. neurofiziologije i ponašanja nekralježnjaka. fatty oil. u američkom tipu žohara.32 Slika 7. Često su prenositelji salmoneloze. ekskrementima iz abdominalnih žlijezda i povraćanjem kad uzimaju hranu. kruh. koji je jači nego u mužjaka. – Kalifornija. dodirom (požar). Vanjska krila imaju svijetle pruge. Oni su omnivori (rado jedu sir. Žohari u probavi imaju bakterije i protozoa koje razgrađuju celulozu. Osim bakterijskih infekcija. Periplaneta americana – u RH se susreće samo na brodovima. Skrivaju se u vlažnim. umjetnine).Y. proviralna DNA. dlake. Danas se koriste u laboratorijskim istraživanjima i služe kao model nevertebrata («white rat of invertebrate biological research») za ispitivanje endokrinologije. mesnoj i konditorskoj industriji (svugdje gdje ima dosta hrane i vode). U medicinske svrhe mogu se od njih koristiti: blattaric acid. HEPATITIS je u korelaciji s brojem žohara (smanjenjem broja žohara smanjuje se broj oboljelih. gljivičnih. nego u prirodi. pa je prije dezinsekcije potrebna njihova identifikacija. Χ nema članke. fecesom. šećer. pretražili su 22 vrste žohara i utvrdili 97%-tnu zaraženost bakterijama (dizenterija). antihydropin. Oothuman i sur. Njihova infestacija je bila tako jaka (više od milijun) da su u dijelu N. meso. srušili kuću (u kojoj je bilo 24 psa. 20 mačaka. U Ξ krila dulja od zatka. kožu. U našim krajevima smeđi (njemački) žohar čini 80% populacije žohara i njihovog suzbijanja. Tarshis 1962. protiv hripavca i Brigtht's bolesti. sudopera. a Ξ ima. U nekih vrsta i nimfe su bile zaražene. Žohari predstavljaju velike probleme u hotelima. parazitarnih i protozoalnih bolesti. štednjaka. papire. bolnicama.

neki vertebrati. nezatrpanost prostora. ljepljive trake. ali se mogu smanjiti. Gecko gušter. škole. PREDATORI (prirodni neprijatelji) žohara su: jež. kornjače. ne ostavljanje hrane i mrvica te vode na dohvat žoharima. neki paraziti. Zatvaranje rupa u kojima se sklanjaju žohari. . potrebno je identificirati vrstu i pristupiti odgovarajućoj terapiji. dovodno-odvodnih cijevi.33 Slika 8. kupaonica. žabe sa drveća. ne kemijskim i 3. Motrenje . 2. majmuni. ako se stavljaju izvan kuće na mjesta gdje žohari ulaze u kuću . I mnoge kompanije proizvođači otrova žele u potpunosti uništiti žohare – što je težak zadatak. bez opasnosti po ljudsko zdravlje. Na ovaj način se žohari ne mogu uništiti. Bolnice.pridonosi uspješnosti borbe protiv žohara. smočnica. ako je prostor čist. ispod i iza kreveta i ormara. lončanica. nematodi – steinernema carpocapsae – valjkasti crvi nametnici žohara. kemijskim uništavanjem.uspjeh može biti mnogo bolji. Mnogi kućevlasnici/stanari žele da nemaju žohara. Biološka Kontrola Žohara (BKŽ) Kao što je rečeno vrlo je teško eliminirati žohare iz naše sredine (doma/kuće i stana).budući da svi žohari ne žive u kućama te da nemaju istu fiziologiju i osjetljivost na terapiju. Lagana zaštita od žohara može se postići pomoću «trapova i atraktanata» postavljenih na mjesta gdje se oni skupljaju. Među uspješnim patogenima spominju se: fungi – metarhizium anisopliae – koji se prirodno nalaze u zemlji i patogeni su za žohare. potrebno ih je stalno držati pod kontrolom: 1. Zatvaranje vanjskih ulaznih rupa i pukotina na zidu . čišćenje okoliša kuće. No. Voda je vrlo bitna za žohare. paučnjaci. žaba krastača. itd. To su čaše s pivom. No žohari su spremni da sve svoje predatore i patogene nadžive i izbjegnu njihovu silu. skidanje zelenila sa zidova. No.entry points . I insekticidi će bolje djelovati. drogerije. te miševi i štakori. frižidera. neki pauci (moraju stalno imati žohara u kući da bi preživjeli). Žohare možemo uništavati pomoću raznih trapova. koju oni nalaze oko sudopera. kao i jakim vakuum pumpama s HEPA filtrima koji ne dižu prašinu i tako sprečavaju alergiju BIOLOŠKA KONTROLA Žohari imaju svoje predatore (neprijatelje): razni insekti. kutova. velika skladišta hrane i trgovine koje rade 24 sata teško je tretirati pesticidima. bakterije i fungi. motrenjem (monitoring). u hrani i vodi za «ljubimce». kruh namočen u pivo u čaši. neke ose polažu svoja jajašca na jajašca žohara i tako ih ubijaju. NEKEMIJSKO UNIŠTAVANJE ŽOHARA najlakše se postiže dobrom sanitacijom: čistoća prostora.

za cca 500. KEMIJSKI POSPJEŠIVAČI . krpelje.. Repelenti mogu biti prirodni i sintetski. ORGANOPOSFORNI spojevi i KARBAMATI: djeluju preko nervnog sustava (neurotoksikanti) inhibirajući kolinesterazu. Ti feromoni su intenzivno studirani u Periplaneta žohara i sintetiziran je spoj Periplanone B. Botanički insekticidi: piretrum i piretrens dobiveni su iz biljaka KLORIRANI HIDROKARBONATI: DDT i Klordan (u USA zabranjeni) djeluju preko probave. REPELENTI su tvari – spojevi koji mogu otjerati insekte (komarce. muhe ) od njihove žrtve (čovjeka. te bay leaves = lovorov list. tj. colling/mating. PIRETROIDI su sintetski organski spojevi koji djeluju na živčane membrane dovodeći do paralize i smrti. cedar = vrsta bora). ali nije dao dobre rezultate. Piperonil butoksidi (PBO) pojačavaju toksičnost piretrina na taj način što oštećuju enzime koji popravljaju piretrenska oštećenja i žohari ugibaju. zračenje i ultrazvukovi mogu dati doprinos smanjenju broja žohara. Dijelimo ih u 4 skupine: agregacija. FEROMONI su kemijske supstance koje proizvode kukci. SINERGISTI su vrlo malo toksični ali mogu značajno pojačati toksičnost nekih aktivnih spojeva.000 $) koji se dalje ugrađivao u terapijske svrhe. spriječiti njihov dolazak ili ih istjerati. sulfonamidi. Agregacijski feromoni se izlučuju iz mandibularne žlijezde i analnih jastučića (rectal pads). ali ne i eradikaciji. Agregirane nimfe brže dozrijevaju od onih koje nisu u kontaktu. karboksamidi. i to su najstariji insekticidi: borna kiselina i silika gel. INSEKT GROTH REGULATORS: oponašaju (mimik) hormone rasta i djeluju kada nimfa prelazi u adulta tako da su veliki ili mali žohari (adultoidi) i uglavnom neplodni. Colling/mating feromoni su mirisni hormoni (volatile) i obično privlače suprotni spol (seks) iste vrste. može pridonijeti suzbijanju – uništavanju žohara. Žohari koji naiđu na njih postaju tromi i zadržavaju se u tom području. Polažu se oko izvora hrane i u skrovište žohara. ako su već u njemu. cyanoacetic acids. FUMIGANTI: su plinoviti spojevi (metil bromid i sulfuril fluorid) koji penetriraju u tijelo i razaraju dišne i energetske funkcije. soli flora. životinje i druga živa bića radi međusobne komunikacije. . Sintetski repelenti su kemijski spojevi iz skupine: amidi. contact/mating. Stavljanje feromona u meke. feromoni. npr. u estrusu. životinje). disperzija. U terapiji se na taj načini želi uvesti pomutnja u žohare (to confuse mate-seeking insects) i smanjiti njihov broj. (20 g za 2 god. Disperzirajući feromoni izlučuju se iz slinovnice kada su žohari prenapučeni ili bez hrane. Repelenti bi trebali zaštiti određeni prostor od nametnika. Ti sintetski hormoni (juvenile hormone analogs) su piriproksifen i hidropren. a slabo protiv američkog žohara i protiv poljskih žohara. alkanamidi. Neki teško oštećeni žohari mogu se i oporaviti. koja uzrokuje kočenje mišića. inače bi se dio oporavio i preživio. KEMIJSKE METODE Anorganski insekticidi ne sadrže karbon. Oni upozoravaju ostale da su tu loši uvjeti za preživljavanje. Za sada je jedino komercijalan MGK-874 (2-hidroksietil-n-octilsulfid) koji se pokazao uspiješnim u odbijanju žohara. Ovi hormoni dobro djeluju protiv njemačkog žohara. paralizu i smrt.34 Sterilizacija (kemijska). Prirodni repelenti su: (oil of Japanese mint = metvica i Scotch spearmint = klasasta metvica. a pomiješan s piretrinima pospješio je smrt žohara. buhe..enhancers: sinergisti.

i druge kombinacije. U jednom slučaju bila je glukoza i žohari nisu uzimali meku. piretroidne. Močivi praškovi (wettable powders) se mogu nanosit na sve površine i u velikim kocentracijam. cigla. Pločice. Vodene emulzije su vrlo prihvatljive i raširene. Treba ga držati dalje od dohvata djece. i najnovije makrocikličke laktonske glikozide. naročito kod njemačkog žohara. Oni moraju biti effective & efficient (brzo djelotvorni i jako uspješni). ovisno što nedostaje. Rezistencija na INSEKTICIDE je vrlo česta pojava. Praškovi (dusts) su suhe aktivne tvari koje se lako postavljaju i dugo traju ako nisu u vlažnom prostoru. a u malom pakovanju i koji se brzo raspada u kontaktu s vodom (vlagom). čelik i sl. ali nisu dobre za površine koje ih upijaju (zidovi. aerosolu. Rotacija označuje da se pri svakom novom tretmanu primjeni insekticid iz druge skupine kako se ne bi dobila potpuna rezistencija na neki lijek. . što bi morali znati zaposlenici u «Pest Management Profesionals» (PMP) tvrtkama i urban «Integrated Pest Management» (IPM) programu. inkapsulirani. sulfonamidne. ali se moraju stavljati što bliže putu i mjestu boravka štetočine. Enkapsulacija je stavljanje aktivne tvari u plastične omotače (kapsula) s ciljem dugotrajnijeg i boljeg djelovanja i male zagađenosti okoliša. koju proizvođači insekticida. a i trovači (sanitarci) često zaboravljaju i teško prihvaćaju. U njih je moguće staviti atraktante. karbamatne. Često su u ili na hrani (zrnje) i koriste se najviše oko zidova da spriječe ulaz žohara. One su najbolje na neporoznim i neupijajućim površinama. Aerosol je lako upotrijebiti. beton. Mikstura označuje da se u jednom tretmanu pomiješa više preparata s različitim načinom djelovanja. Nepozvani (djeca) ne smiju dohvaćati meke. granulirani. Zidovi (žbuka) i beton imaju visoki pH koji emulzione insekticide čini nestabilnim. prahu. One su vrlo dobre jer su brzo djelotvorne i dosta sigurne. Rezistencija se pojavila na sve dosada poznate skupine insekticida (organofosforne. do 70% aktivne tvari. a formulacija dobro odabrana.baits označuju stavljanje otrovnih tvari u hranu ili vodu. i to prvenstveno onu koju izuzetno voli dotična životinja. Za bolju topivost emulzija može se dodati deterdženta.35 Za uspješan tretman žohara potrebno je poznavati insekticide i njihovu formulaciju (prašak. drvo). jer voda ispari i žohar pokupi dosta otrova. Da bi se izbjegla rezistencija nužno je primijeniti sistem rotacije i/ili miksture. tablete. Isekticidi dolaze u emulzijama. otopine) te biologiju žohara i način primjene insekticida. vlažnim praškovima. suspenziji. Granule su nešto krupnije (veće) od praška (prašine). nepriljepčive površine nisu dobre za upotrebu emulzija. Tablete označuju stanje lijeka-otrova koji je u velikoj koncentraciji. a kad je glukoza zamijenjena fruktozom žohari su jeli meku. Stavlja ga se u žoharska skrovišta. Treba ga nanijeti samo u pukotine i rupe gdje su žohari da se što manje zagadi okoliš i postigne dobra efikasnost. Meke. u mekama.

ŽOHARI U DOMOVIMA/STANOVIMA Žohari su čovjekovi najstariji pratioci i možda najveći štetnici (prenosnici bolesti). Barem jedan zaposlenik u pekari mora biti dobro educiran u postupcima i razlozima primjene dezinsekcije. Kuhinju treba dobro očistiti od svih masnoća. vune. . Obrada prostora ide odozgo prema dolje i od periferije prema sredini. ventilaciju. (Električne aparate. dojenčad. kroz zidne procjepe. Prosudba jačine infestacije : lovka bez žohara – nema je. Svi zidovi i podovi moraju biti slobodni od stvari i masnoća. sklopke. pa ih je teško suzbijati. strojeve. itd. Kuhinje. Slično ovome provodi se dezinsekcija i brodova. televizore. upotrebljavajući tvari koje ne ostavljaju mirise. nalaz žohara danju bilo gdje – vrlo jaka infestacija. nagrizanjem knjiga. Nanose štetu zagađivanjem hrane i prijenosom bolesti te nagrizanjem raznih odjevnih predmeta od kože. pakiranom robom. srčani bolesnici. nalaz žohara po danu u skrovitim mjestima – jaka. dosta vlage i ugodna temperatura. više od 20 žohara vrlo jaka je infestacija. kompjutere. s hranjivim atraktivnim kutijama ili hranjivim atraktivnim gelovima. U sobama s normalnim prostorima («normalni pacijenti») dezinsekciju vršiti uz otvorene prozore i to s karbamatima prskajući ih oko umivaonika. itd. U pekarama prije dezinsekcije treba sve prostore temeljito fizički očistiti. telefonske centrale. uz vodo i plinske instalacije. koji se dobije postavljanjem jedne ljepljive feromonske lovke na 10 m2/48 sati. U bolesničkim sobama gdje su astmatičari. vodovodova i toplovodova. a nakon toga sve temeljito očistiti. ali tamo dolaze najviše zbor nemarnosti i nereda zaposlenika. selidbom iz starog u novi stan. alergičari. Dezinsekciju treba nakon 10 dana ponoviti. 0. jer im tamo pogoduju razni slatki aditivi. Prije primjene dezinsekcije svi prostori moraju biti mehanički bezprijekorno čisti. raznim paketima.. Žohari u pekarskoj industriji predstavljaju veliki problem. radijatora. 5-10 žohara – srednja je. rodilje. a prozore po završetku ostaviti 2 sata otvorene. navigacijske kabine. radioaparate. pukotine i oštećenja prethodno sanirati. restorani.36 Specifičnosti suzbijanja žohara u bolnicama i hotelima U bolnicama i hotelima svi procesi trebaju biti organizirani tako da što manje štete korisnicima.1-5 žohara – mala je. Crni žohar dolazi u stan putem kanalizacije. Sve šupljine. paluba i pričvrsna užad. Posebnu pažnju treba posvetiti kuhinji i ventilaciji. prehrambeno-industrijski pogoni te hoteli tretiraju se svaka 3 mjeseca. a hranu i pribor spremiti u kutije bez žohara. Procjena infestiranosti prostora temelji se na broju ulovljenih žohara na m2. a razbijene pločice zamijeniti. koji odbacuju svoje konzerve i otpatke hrane i vode. Aktivni su noću. Prosudba ad oculos: nalaz žohara noću kada upalimo svijetlo – srednja. isključivo. šok soba. 10-20 žohara – jaka je. s tim da se obradi i vanjska strana. dezinsekciju treba provoditi. minimalno 2 sata prije ulaska ljudi u prostore. pomoćne brodice. sve zidove temeljito oprati i zagletati. a često i u putnim torbama ako smo boravili u prostoru infestiranom žoharima. U novi prostor se unose ambalažom. Prehrambene prostore tretirati kad su u najmanjoj uporabi i dozvoliti insekticidu da odstoji 24-48 sati.)ŽOHARI U SKLADIŠTIMA HRANE Žohari nemaju uvijete u skladištima/silosima (nema vlage). oružje i oružno skladište ne smije se tretirati vlažnim sredstvima. već fumigacijom ili praškovima.

Hranu i tekućinu/mlijeko zagađuju fecesom i povraćanjem/regurgitacijom iz svog želuca. 35% na grinje i 23% na mačke. avionima. Za njihovo brzi razvoj pogoduju temperature od 33°C za smeđog i 20-29°C za crnog žohara. treba zatvoriti. Nanosi se oko 01g/m 2 u debljini oko 5 mm. Oni plaze po raznim nečistim prostorima i kanalizacijama i na svom tijelu mehanički nose različite uzročnike bolesti. Termitidae) Termiti su insekti s tri para nogu i tijelom podijeljenim u tri dijela: glava. su uzročnici raznih alergijskih bolesti. HT-centrima.5 mm šupljine. U USA od 1500 alergične djece 37% je bilo alergično na žohare. nimfa. Kontrola temperature i vlage. kompjuterskim sustavima. restoranima. Pažljivo kontrolirati unos robe u stan. zidovima.03% za suzbijanje žohara je želatinozni mamak koji se koristi na način i u količini kao i prethodni. Djeca alergična na žohare 3 put više izostaju iz škole i 3 puta više dolaze u bolnicu od drugih alergičara. Sve šupljinice (skloništa) u podovima. kugu. Na vrhu glave nalazi se par antena/ticala građenih od 9 do 30 članaka. Lako se primjenjuje i ne onečišćuje okolinu. a naročito astme. kao i feces. hotelima. Na toraksu su tri segmenta s tri para nogu i dva para krila (dulja od tijela) kod kralja i kraljice. parazite: Taenia i Ascaris. par složenih očiju i usni aparat za grizenje. U svom probavnom traktu žohari nose različite uzročnike bolesti koje prenose putem fecesa (crijevne infekcije. tj. TERMITI (Corrodenti. treba sanirati sve loše slavine i izvore vlage/vode u stanu: oko sudopera.. radnika i vojnika).1g gela/m2 infestiranog prostora. u zdjelicama za ljubimce. oko 5 mm debljine što je oko 0. poliomijelitis. metamorfoza je postupna (jaje. razne stafilokoke. tuberkulozu. se nalazi par privjesaka (cerci). Oblik gornjih čeljusti služi za determinaciju Razlika termiti – mravi: Termiti imaju: na glavi V-oblika antenu. Fipronil – hranjivi gel – 0.37 Što stanar treba napraviti da smanji broj žohara? Kako je voda bitna za život žohara (dovoljna kap/dan). lepru. Treba onemogućiti sve izvore hrane (mrvice. Imidaclorprid – hranjivi gel 2. masne kapljice) u stanu. Podesan je za primjenu u konditorskoj industriji. adult). naročito ako dolazi iz sumnjiva prostora. Bez vode i hrane mogu živjeti 14 dana. Hrana je bitna za život žohara. koleru. Učinkovitost mu se očituje inhibiranjem GABA-sustava što onemogućuje prijenos impulsa i na taj način uzrokujući paralizu i smrt.15% u suzbijanju žohara je novi želatinozni hranjivi mamak s atraktantima – bjelkasto-prozirne boje. Alergija i žohari Žohari i njihovi raspadni produkti. a nimfe su slične adultima. jer oni prolaze kroz 1. abdomen. prednje je dulje od stražnjega. toraks i abdomen su spojeni bez vidljive granice. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom različita i s malo žilica i direktno vezana na tijelo. veza toraksa i abdomena je preko . kuhinjskim krpama i spužvama. stolariji itd. Mravi imaju: na glavi L-oblika antenu (svinuti lakat). u svih kasta (kralja/kraljice. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom jednaka s puno žilica i s tijelom spojena preko korijena. kupaonica. Može se primjenjivati u istim prostorima kao i imidaclorprid. u lončanicama s cvijećem. Zašto suzbijati žohare? Žohare suzbijamo prvenstveno zbog toga što su oni prenosioci raznih bolesti (salmoneloze). Zadak/abdomen je člankovit i na zadnjem. radio-stanicama. toraks. bolnicama. radnici su nježni i svijetle boje.

uređenje socijalnih potreba (postiže se načinom prehrane . Mravi i termiti.) U Africi su popularni kao prehrambeni proizvod. larva. Slika 9. Žvačući drvo oni proizvode metan koji može imati utjecaja na klimu i globalno zagrijavanje.zaštićeni su od neprijatelja i temperaturnih nepogoda.5 kg drveta. koje im omogućuje digestiju celuloze. Razvoj je potpun: jaje. tako da se onaj koji se liže okreće i pomaže lizaču da ga očisti. javlja se novi reproduktivni par (sekundarna reprodukcija) iz određenih radnika/nimfi (drugačije hranjene nekih radnika) sposobnih za polaganje jaja iako se nisu bile u svadbenom letu. Probavni trakt im je pun protozoa. Grooming (njegovanje) označava međusobno njegovanje. a potom vojnici udaraju čeljustima u tvrdo da svi čuju. vojnici) je način uređenja kolonije u kojem su svi oblici i nije dan rođenjem nego potrebama u koloniji. što znači woodworm. Osjete vibraciju tla preko nogu. (Termiti kao nus proizvod probave proizvode metan. a u građevini nepoželjna). . Spadaju u najstarije živuće insekte (cca 200 mil. Velike kolonije produciraju puno nimfi s krilima. Imaju dlačice po tijelu.odor po kojem se prepoznaju. lišće i travu. su smrtni neprijatelji. Hrana im je celuloza tako da jedu sva drveća. bakterija i gljivica (koji međusobno prenose jedući feces). Taj prelazak (molt) nimfe u krilaša poznat je kao alates (krilati termit). Vode brigu o svojim članovima. razgrađujući ga (u prirodi poželjna radnja da otpalo drvo ide u reciklažu. radnici su jaki i tamni. lizanje-čišćenje. izmjena nutrijenata unutar članova kolonije. Trofalaksis – je način komuniciranja između jedinki u koloniji. ptera=krila). ali i za prenošenje OTROVA. pupa/kukuljica i adult. Castes – socijalno uređenje (reproduktivni oblici. Ako se oni otklone nema digestije i termiti ugibaju od gladi. Slika10. Svaka kolonija ima specifični miris . kralj. vojnici i mlade larve ne mogu se sami hraniti nego ih hrane nimfe i radnici. a može biti i do milijuna. koji dnevno pojedu oko 0. kraljica. obično ima oko 60.začetnici nove kolonije. to su kralj i kraljica (krilaši) – primarna reprodukcija . Ova pojava dobro služi za raznošenje feromona i prepoznavanje jata. Vole visoku temperaturu i 100% vlagu. Značajke mrava i termita TERMITI (woodworm) su iz roda ISOPTERA (iso=jednak. Živeći u tlu i drvu – kriptobiotski život . pa imaturni termiti mogu prijeći u bilo koji tip. god). ovisno o potrebama kolonije (kraljica. Uče iz iskustva. koji može utjecati na klimu i toplinu.38 peteljke (uski struk). premda slični.pojava među termitima biranja željene jedinke). U jednoj koloniji.000 radnika. Žive u tlu i drvu. Rimljani su ih nazvali «termes». Ako kralj ili kraljica nestane ili su neplodni ili je dio kolonije izoliran. vojnici ili radnici). radnici. Kralj.

jer su bijeli) su rašireni po cijelom svijetu. smještaj. 3 cm/1 sat. tamno i veliko tijelo te krila i pare se u svadbenom letu. Oni preferiraju tople krajeve (tropske i suptropske).000 jaja Radnici su bilo mužjaci. navode vojnike na borbu). To su termiti (nimfe) koji obavljaju. Oni su fotofobični i samo spolni oblici izlaze na svadbeni let radi parenja. Životni ciklus kolonije TERMITI («BIJELI MRAVI». Sekundarna reprodukcija je pojava kad kralj/kraljica nestanu ili ne polažu jaja. vojnika i reproduktivnih adulta. niti se mogu sami hraniti.) . ovisno o vrst termita. a pritom im otpadaju krila. što je tri puta brže nego kada grade nove nastambe. a kolonija od 60000 oko 5 g drvene mase na dan. Kralj i kraljica imaju razvijene spolne organe. a ako 1000 termita pojede 100 mg tada 1 termit pojede 0. razlikujemo ženku (kraljicu). ali njihov broj ovisi o veličini kolonije i njenoj starosti. hranjenje jaja. Polimorfizam je razvijen kod termita. Kolonija od milijun termita teži 5-15 kg. Ženka može biti duga do 10 cm i dnevno snesti 30. udariti). Vojnici su veći od radnika s jakom glavom oboružanom za borbu – dva para čeljusti (ubosti. Ako je vruće rojenje je na večer. To su nimfe koje se bilo kada mogu pretvoriti u vojnika ili reproduktivnog termita. Neki žive u zemlji (subterranean). Termiti imaju nepotpunu preobrazbu u kojoj ličinke svakim presvlačenjem sve više nalikuju adultu (jajepronimfa-nimfa-adult). Dnevno troše dosta hrane ovisno o veličini kolonije. sav posao (tunele.. dampwood: . tj. a ako dođe do stvaranja skundarnih reproduktanata oni su bez krila (zakržljala) i ne izlaze vani na svadbeni let. bez krila i slijepi su. bilo ženke. kolonija od 1000 pojede dnevno cca 83 mg. uglavnom. (Ako kolonija od milijun termita teži 10 kg. a ponekad i 10 godina. a mogu napasti i zdravo. slomiti. U početku ženka nosi malo jaja o kojima se brine ona i mužjak. krilaši. Slika 11. Iz abdominalne žlijezde izlučuju feromone kojima obilježavaju put za pristup hrani. Iz neke velike kolonije (formoza termiti) može nastati do 68000 (alates. tada se u koloniji javlja novi par koji će polagati jaja.vlažnom i propadajućem drvetu). a kasnije tu brigu preuzimaju nimfe koje kasnije hrane i ženku i mužjaka sa svojim povraćenim sadržajem. Radije napadaju staro fungima obrađeno drvo. topline i vlage. tada 1 termit teži 10 mg. Kada kolonija nastane da bi dala nove alates-letače potrebno je 3-4 god. namještaju.građi. fasetirane oči. mužjaka (kralj). a nakon toga ostaju bez krila. a neki u drvetu (drywood: . Žive oko 2-4 godine. Oštećena staništa (tunele) popravljaju vrlo brzo. nimfa. U koloniji ih ima 2-5%.1 mg.39 Swarming (rojenje) nastaje u proljeće kad je dovoljno svijetla. Oni se ne mogu pretvarati u druge forme. Npr. Mužjak (king) i ženka (queen) ostaju zajedno u koloniji uz višekratna parenja. premda nije išao na «svadbeni let». rojaši). Kada se krilati par doseli započinje stvarati koloniju u zemlji ili drvu te se pari sa ženkom. radnike i vojnike. Žive oko 15 godina i tako stvaraju brojno potomstvo.

fenvalerat = pyrethroidi. bifentrin. prvenstveno o dobro istreniranim profesionalcima (deratizatorimatermicidorima) koji razumiju biologiju i ponašanje termita («…must understand the biology and habits of termites. Paraneotermes) infestiraju samo vlažno drvo i ono koje propada. Oni su bez boje i mirisa.40 Drywood termites (Incisitermes. Oni. dimljenjem ili pjenom i na ne obrađeno drvo. okvire. ako je pijesak dovoljno velik da ga termiti ne mogu prenositi i dovoljno sitan da po njemu ne mogu puzati i u njemu praviti tunele. itd. Kemičari pokušavaju sintetizirati taj spoj. a neotrovni za sisavce. Drvo ne smije biti u kontaktu sa zemljom. Njegove kolonije su znatno manje (nekoliko tisuća) od kolonija subterranean termita. a organofosfati kao kontaktni ubojice. u USA potrošeno oko $2 bilijuna za uništavanje termita. uranjanjem. a prodaji su u prahu ili tekućini – lako topivi u vodi. a inače je 7 godina kad je dana puna doza. vlagu i sklonište. osim drveta uništavaju i papire. Nematode i Fungi – paraziti i gljivice mogu se upotrijebiti u borbi protiv termita. Termiticidi – su kemijske supstance za uništavanje termita. namještaj. opremu za deratizaciju i ispravnu upotrebu termicida. Vibracije osjećaju nogama. ovisno o infestaciji. ali je još bolje ako su i ubijeni (organofosfati). pa i više cm u dubinu. Smatra se da je 1996. karakteristiku zemlje. kožu itd. ali ih u termiticidne svrhe treba uzgojiti i pustiti u staništa termita da ih unište. Ako im se neki od ovih izvora onemogući njihova infestacija će biti manja. Prenosi se u tim tvarima. proper use of termicides»). a mogu se primijeniti sprejanjem. ali će nam pokazati koliko je kuća infestirana. To su inače prirodni konstituanti u zemlji. Cryptotermes) živi u suhom drvetu kojega proždire. Zemlju je potrebno natopiti s tim sredstvima do 30. Unutarnje površine i putove kojima se termiti šire potrebno je dobro poprskati klorpirifosom = organophosphati te permetrin. U slučaju gdje je koncentracija smanjena na polovicu. tkaninu. Što manje celuloze oko kuće i u kući. KONTROLA TERMITA – ovisi. Fizičke barijere za kontrolu termita: Metalne ograde oko kuće neće spriječiti prodor termita u kuću. Pješčana barijera oko kuće. Rezistentno drvo – na termite ima prirodno otpornog drveta. npr. crveni i žuti cedar. a nedavno se pojavio imidacloprid = chloronicotinyls. Ništa što ima celulozu ne ostavljati uz/blizu temelja. ali samo ako je drvo suho. termiticidno djelovanje palo je samo na tri godine. ali ne čuju glasove. cipermetrin. Chlordan i heptachlor su danas povučeni iz upotrebe (dugotrajne residue). Kod terapije termiticidima treba poštivati koncentraciju i volumen pesticida koji je dat na uputi. Drvo se može tretirati termiticidima prije postave ili poslije istim preparatima u tekućini ili spreju. Iz infestiranog drveta dobiva i vodu i nije ovisan o kontaktu sa zemljom. ali su bili efikasniji i jeftiniji od današnjih preparata. cipele. Izbjegavati naslanjanje drva na kuću i ostavljanje oko kuće. Temelji moraju biti betonski: čvrsti i jaki. zemlja). building construction…. . knjige. onemogućuje termitima zadržavanje oko temelja kuće. Pretpostavlja se da to drvo proizvodi sekret koji ubija/odbija termite. a raspadnuti termiti otpuštaju repelente. putove infestacije. Termiti trebaju hranu (drvo. Piretroidi djeluju kao repelenti. deltametrin. Dampwood termites (Zootermopsis. jer zadržava vlagu i omogućuje nastanjenje termita. koje je infestirao. Napada sve drvene proizvode: građu. Šteta koju oni uzrokuju je još i veća. iniciranjem. Mokro drvo treba tretirati preparatima koji sadrže borate (disodium octaborate tetrahydrat) koji prodiru u drvo to jače što je drvo vlažnije i otrovni su za sve insekte koji napadaju drvo. Bitno je da su termiti otjerani (piretroidi).

sulfuryl fluoride ili methyl bromide (bromidi su u USA zabranjeni zbog utjecaja na ozon). .000) i stupnjem različitosti unutar vrste. Sredstva protiv zemljanih (subterranean-Reticulitermes flavipes) termita su efikasnija nego protiv onih koji žive u drvu . najbolje je djelovati na cijelu površinu s fumigantima . 3) mikrobialni patogeni (fungi. To su dugoživuća bića. najbolje je dati lokalnu terapiju injiciranjem kemikalije u rupe termita . koji živi kratko. smokve. Hexaflumuron (hitin sintezis inhibitor) djeluje 2 mjeseca nakon ingestije i uništava hitin od čega je izgrađen egzoskeleton . drvenu građu.pojedinačno. (Ukratko: štete nanose voćkama. Ako je infestacija mala. Najviše ih je u tropskim šumama (kiša). hrasta i ukrasnog grmlja i drveća) i Reticulitermes lucifugus – mediteranski zemni termiti napadaju voćke. u Rijeci i sve više se širi predstavljajući veliku opasnost. gljivice). abamectin). atraktivan za jelo i ne repelenti termicid. crvena i njihove kombinacije). Boje tijela su različite (crna. a 72 sata nakon bromida. a oko 10 vrsta su izraziti «pests» napasnici. a radnici i vojnici 4-7 god. Kad smo sigurni da tu nema više termita možemo taj materijal odvesti na deponiju. žbuku skinuti. sulfuramid. Za sprečavanje naseljavanja najbolje je pratiti rojeve i njih uništavati (silica aerogel dust ili borate dust). drvenu stolariju poskidati tretirati zapaliti u blizini objekta. cvijeće.41 Termiticidi – mogu djelovati kao: 1) regulatori rasta (pyriproxyfen.crva (bakar-arsen ili kalcij-arsen). zemljane dijelove u kući i oko kuće prekopati 1 m i natopiti dezinsekticidom.) Kod nas je R. Kod nas (Jadranska Hrvatska) su poznate dvije vrste: Calotermes flavicollis –žutovrati termiti. U USA ih ima oko 570 vrsta. crnogoricu. U kolonije može biti više kraljica. napadaju suho i živo drvo (masline. iskopati sve nove temelje i podrum u dubinu 1 m i sve to politi/natopiti dezinsekticidima. Spadaju u omnivore. hexaflumuron). Ako se primjeni brzo djelujući nakupit će se velika količina mrtvih i drugi će termiti odustati od hrane. lozu.). na njih otpada 20% termiticidnih sredstava.kod presvlačenja (molt). lucifugus prvi put opažen 1958. u betonske ili kamene zidove i podove izbušiti 2 rupe/m 2 i sve to tretirati i odložiti nedaleko kuće. Ako su upotrijebljeni fluoridi u kuću se može ući nakon 8. 2) sporodjelujući inhibitori metabolizma i neurotoksikanti (hydramthylnon. Drywood termites uzrokuju veliku štetu drvenim kućama i zgradama. povrće. Kod jake infestacije objekta najbolje je porušiti objekt. naranče. oraha. Vrućina 50-60ºC/1 sat može uništiti crve u drvu. pšenicu. smeđa. životinjama i čovjekom. Usko i višestruko su povezani s biljkama. od čega ih 30 vrsta ulazi u nastambe. Najbolji se učinak postiže ako se primjene sporo djelujući inhibitor (od njega ugibaju i oni koji ga nisu jeli). MRAVI (red: Hymenoptera. Kraljica živi 15. osim Ξ /kralja. Kod dimljenja treba nositi zaštitnu masku. familija: Formicidae) Mravi su rašireni po cijelome svijetu u svim klimatskim uvjetima i dominiraju brojem vrsta (oko 10. Najmanji mrav je oko 0. Podjela rada unutar kolonije je značajka ovih kukaca (socijalni kukci). šumskom drveću i kućnoj građi. Ako je infestacija manja. No.8mm. ukrasno drveće. limuna. žuta. Pripadaju razredu krilatih Insekata (Pterygota). oko 50%. a najdulji oko 40 mm. kad su termiti već u drvu.

Dijelovi anatomije mrava radnika Građa tijela – anatomija Kao i kod svih kukaca na tijelu razlikujemo: glavu. vide pokrete objekta ali ga ne prepoznaju. Spoj između toraksa i abdomena ima jedan ili dva tanka segmenta i taj dio tijela se naziva petiole – pedicel – peteljka. kašalj …). Žalac.42 Slika 12. Oni mogu sudjelovati i u oprašivanju biljaka (polinatia). Vibracijom antena oni primaju podražaje iz okoline. Antene imaju tri dijela: bazalni. Slika 13. abdomen.neke vrste mrava (Myrmecocystus. Tlo i mravi – mravi prekopavaju tlo i tako ju prozračuju. kralj i radnici u nekih vrsta imaju i 3 okanca/ocelli. . piljenje. u Australiji (vrsta medenog mrava Melophorus) te u Indiji. Neke vrste nemaju očiju. To jedno od prvih razlikovanja unutar grupe i ono glavno što ih čini lako prepoznatljivim od termita. Mravi i medicina – neki urođenici u USA i Africi pravili su sokove od mravi i koristili protiv raznih bolesti (očiju. Maleziji i Tajlandu vrsta Oecophylla smaragdina. intermedijarni i terminalni. 2. medeni mrav) su vrlo cijenjena hrana urođenika u USA. Oči – su mozaične i smještene lateralno. Na tarsusu su i žlijezde koje ih podmazuju. reumatizam. bušenje …. Yukpa Indians u J.000 komada insekata i/ili tvari u svoje gnijezdo. Očima razlikuju tamu i svijetlo. «prednje noge mrava nikada nisu bez četke i češlja». otrovna žlijezda . Fire ant (Solenopsis invicta) Slika 14.egzoskeleton mravi pokriven je brojnim dlačicama. a takvo tlo se lakše navodnjava. tj. Na glavu se nadovezuje trodijelni toraks na kojem su 3 para nogu i 2 para krila (koja gube nakon parenja) u reproduktivnih jedinki. Tijelo . Čeljust je ključ za raspoznavanje. Na njega se nastavlja gaster. Na njima su osjetila dodira. Americi i Indijanci u Meksiku jedu ih uz ceremonije. stomak. struganje. Na toraks se nastavlja tanki dio petiole/pedicel građen od jednog ili dva segmenta i prvi je ključ identifikacije mravi. a spada pod abdomen. grizenje. ali nikada za jedenje. Netko je rekao: «the camb and brush are neve absent from the forelegs of ants». Burmi. Na prednjim nogama nalaze se dlačice kao češalj ili četka s kojima mravi čiste antene. antene u obliku savinutog lakta. mirisa. Čeljust mravima služi u razne svrhe: bodenje. Kao omnivori oni često ubijaju insekte i nose ih u gnijezdo i na taj način smanjuju broj molestanata. groznice. Formicidae) iz otrovnih žlijezda. koje mravima sluše kao senzori. orijentacije. miješaju njene elemente. glavobolje. a kraljica.radi obrane neki mravi imaju na zadku žalac preko kojeg izlučuju mravlju kiselinu (formic acid. a ako nemaju žalac čeljustima ugrizu i u ranu puste mravlju kiselinu. lizanje. Mravi kao hrana . toraks. Na glavi nalazimo: 1. Tetramorium caespitum Mravlja kolonija dnevno može donijeti i do 100.

Mravlja kolonija i kaste Mravi spadaju u socijalne kukce i u red krilaši (Pterygota). larva. pa čak i telad. nos. piliće. neke ptice. Mogu oštetiti mostove i tunele. Mravi . Oni jako uznemiruju ljude. Ugriz mrava može biti jako bolan i opasan. grade gnijezdo.(leisure time) – mravi se nalaze posvuda pa taku i u parkovima. Krila imaju samo kralj i kraljica i to do svadbenog leta (parenja). oko rijeka. Ti su mravi pronađeni i u bolnici na pacijentima. pupa) i odrasle kaste (castes): kraljica. uznemiruju stanare grizenjem i bodenjem te onečišćenjem prehrambenih tvari. Fire ant (Solenopsis) ima u svom otrovu specijalni alkaloid koji je nekrotoksin. zmije. Najčešće su dvije grupe: njegovatelji larvi i kraljice. pripremama i pakiranju hrane mravi mogu nanijeti velike štete i uzrokovati bolesti. klostridije i bordetela itd. pecaju. Mravi i poljodjelstvo – mravi uništavaju žitarice prije zriobe i u zriobi.) Mravi prenose i biljne bolesti. restoranima. Pare se u letu i mužjak potom ugiba. gušteri. igraju itd. na i ispod stabla za odmor. stafilokoki. puževi). a iz neoplođenih mužjaci (kralj). Mravi i odmor . aviopiste. Primitivni mravi imaju otrov (venom) sličan osjem otrovu. jarebice. Neki mravi prave velike humke visine 30 cm. analnih žlijezda i ubodnih žlijezda feromone koji im sluše u komunikaciji i vraćanju kući/gnijezdu. Iz oplođenih jaja razvijaju se kraljice. Oni se sporazumijevaju i pomoću kretnji ticala i prednjih nogu. radnici i vojnici/stražari. kralj. u Engleskoj pronađeni: pseudomonas.mravi osim otrova izlučuju iz svojih usta. fazani. Slika 15. Radnici – su u biti sterilne/neplodne ženke i oni čine većinu kolonije o kojoj se u potpunosti brinu o koloniji (leglu): hrane kraljicu. pronalaze hranu. oči. Mravi u kućama/stanovima su neugodni i gadljivi. larve. Mravi mogu napraviti štetu i na strujnim i telefonskim kabelima. a ponekad i do 100 cm. Neki kradu i sjeme (harvester ants) pa nema nicanja biljki. jer su na njima 1972. salmonele. To u žetvi uzrokuje trganje kose. a neki trgaju i jedu lišće. koji istovremeno brinu i o unutarnjem redu i čistoći (mlađi radnici) te sakupljači hrane i vode (stariji radnici). i tako budu uznemiravani od mravi. a širine 40 cm. (10 kolonija mravi može pojesti trave kao jedna krava. odnosno opnokrilci (Hymenoptera).43 U bolnicama. . Na ta mjesta dolaze ljudi da se odmore. Žive od nekoliko mjeseci do 7 godina. Ima podataka da su napali dijete čije su uši. usta i lice kompletno prekrili. U koloniji može biti jedna ili više kraljica koje nesu jaja. odnosno do 110 cm. Oni mogu svoj otrov posprejati na daljinu od 50 cm. a ženka si sama skine krila. Mravi i stoka – Opisani su slučajevi gdje su mravi napali i ubili mlade praščiće. Unutar kolonije žive razvojni oblici (jaje. Unutar kolonije radnici mogu biti podijeljeni u grupe prema zaduženju (poslu) unutar kolonije. Značajan je njihov utjecaj na pomladak životinja koje se legu na tlu u šumi (patke.feromoni – komunikacija .

Leaf Cutter. Mlade larve radnici njeguju. Čvrstu hranu vojnici najprije zdrobe. Mravinjak iznad zemlje (humak) može biti širok 1 m. harvester. Radnici koji brinu o larvama i pupama sve do razvoja zrelih oblika često žrtvuju i vlastiti život za obrnu mladih. Zimu prezimljuju ukočeni u dubini mravinjaka. a vojnici stražare. srednje i male: polimorfizam). …) imaju samo jednu kraljicu u koloniji. Kralj – to je spolno zreli mužjak sa velikim očima (da bolje uoči kraljicu). jakim toraksom i krilima te malom glavom. Mravinjaci – su mravlje nastambe koje oni grade u tlu. Ona prije svadbenog leta ima 2 para krila koja nakon parenja odgriza. Pronalazak hrane – kada mravi (radnici) nađu hranu vraćaju se u leglo i putom ispuštaju feromone koji će druge mrave obavijestiti o hrani i oni će poći na izvor hrane. Raspodjela hranjivih tvari po kastama – Karbohidrate i mast koriste samo radnici. mravinjak može biti dubok od nekoliko cm do 0. Ovo je bitno radi dezinsekcije larvi. …) imaju više kraljica unutar kolonije (multiple queen colony). Ta hrana (meconium) ostaje u želucu. visok do 1. mali crni. ludi. Neke vrste mrava jedu svu hranu (omnivori). Nakon parenja trudna ženka pronalazi novo gnijezdo i tako se stvara nova kolonija. Može živjeti do 15 godina. dok neke vrste imaju samo dvije veličine radnika (dimorfizam) ili samo jednu veličinu radnika (monomorfizam). sve dok larva ne uđe u prepupalno stanje kad se želudac i crijevo spajaju. Red Imported Fire i argentinski. . Neke vrste mrava (akrobat. dosta ulja i proteina radnici daju larvama i kraljici. a neke (argentinski.mednu rosu (sokovi lišća kojeg su uši posisale a nisu upotrijebile) koju ispuštaju lisne uši (aphids). Taj posao obavljaju radnici. Mravi kao omnivori jedu sve (biljnu i životinjsku hranu). a treći samo biljke.5 m pa i više (Formica rufa). Radnici. Starije larve mogu žvakati i gutati. Ponekad u jednom mravinjaku može biti više vrsta mravi. pa ih stoga i zovu stražari. trulom stablu ili drvu. uglavnom koriste i tekući šećer. nakon parenja. drugi preferiraju slatko – Odorous House. Pošto su joj krila otpala. mišićna-krilna masa se otapa i prelazi u krv i služi za izgradnju jajčanog žumanjka. Unutar tla. Pari se samo jedanput. mravi trebaju i malo vlage (vode). majci i novim jajima i larvama. argentinski).neki vojnike ubrajaju u posebnu skupinu radnika zaduženih za obranu i čuvanje kolonije od predatora-neprijatelja. Kraljica najprije izleže nekoliko jaja koja hrani svojom slinom i odnjeguje do pupe. Nakon toga pronalazi gnijezdo gdje će polagati jaja i razviti svoju koloniju. Mravi na voćnim biljkama jedući medljiku . Za mravinjak uz materijal od tla. a potom ju radnici otapaju pomoću sline. jer se prvobitna kraljica zamjenjuje više puta. npr. što ovisi o vrsti mrava. Neke kolonije mravi mogu živjeti 30-40 godine. U slučaju izumiranja kraljice neke vrste proizvode novu od radnika tako što te radnike posebno hrane. Širenje kolonije – Pošto kolonija jako naraste u njoj se stvaraju spolno zreli mužjaci i ženke koje se za lijepa vremena izvlače iz kolonije i idu na svadbeni let – parenje. a radnici koji iz nje nastanu preuzimaju brigu o sebi. ugiba. koji nije spojen s crijevom. dok neke vrste mogu imati i jednu i više kraljica. U roku dva tjedna. i.44 Neke vrste mrava imaju radnike različite po veličini (velike. Zato im je vlažno područje puno prihvatljivije za gradnju mravinjaka.5 m. a kod nekih na tlu (faraonski. Kraljica – je ženka koja polaže jaja. U većine vrsta mužjak se pari sa kraljicom u svadbenom letu. Vojnici-stražari . npr. Malo tekućeg šećera. a faraonski mrav proizvodi kraljicu iz larve koju isto posebno hrani. thief. tvrdu hranu. čiste i hrane povraćenom poluprožvakanom hranom. lišća i drugih sitnih tvari.

kupaonice. U koloniji može biti 1x106 radnika. ali nije nužna. Mravi rezači lišća ili uzgajivači gljiva (Atta spp. restorani. I zbog takvog gnjezdenja lako se prenose po različitim ustanovama i po cijelom svijetu. jer radnici mogu proizvesti novu kraljicu iz donesenog legla. nego se gnijezdi svugdje: u namještaju. Sobom nose i ličinke i taboruju (stvaraju leglo) samo u vrijeme kad su im ličinke zakukuljene. napadaju sve koji su im na putu (skakavce. obično. Iz oplođenih jaja razvijaju se mlade spolno zrele kraljice.) Ime je dobio po tome što se švedski botaničar-taksonom Linneaus smatrao da je taj mrav bio u doba Faraona i da je izazvao kugu. a te je prostore teško tretirati. a i u svijetu. ptiće u gnijezdu). Živi u toplim prostorima gdje ima hrane (stanovi. bolnice. a vrsta Oecophilla tako da jedna skupina radnika privuče susjedne listove držeći ih zajedno dok druga sljepljuje rubove uz pomoć ličinkine sline i niti. 12-segmentnu antenu koja završava s 3-segmentnim zadebljanjem. više kraljica koje svakodnevno polažu jaja. a na svojim dugim putovanjima opustoše/pojedu sve što im je na putu.).5-2. Unutar hodnika nalazi se 20-30 soba s gljivama. Ima žalac. prtljazi. Imaju dva segmenta u peteljki-pedicel.45 Vrsta roda Crematogaster gradi mravinjake na drvetu od sažvakanog lišća i drveta. Neke od kraljica mogu se vidjeti i među radnicima na putu koji traže hranu. Kada mlada kraljica (princeza) ide na svadbeni let ona ponese sa sobom i gljivu za uzgoj u novom gnijezdu. Faraonski mrav Socijalni je kukac i živi u mnogobrojnoj koloniji u kojoj ima.0 mm) žućkasto-crvenkasto-svijetle boje s crnom crtom na gornjoj strani trbuha. spp. koferima. intenzivnoj njezi. Na svojim čestim pohodima za hranom.) – žive u vrućem podneblju. Bez njega se narušava cijeli biocenozni šumski sustav. a iz neoplođenih spolno zreli mužjaci. SINANTROPNI MRAVI Faraonski mrav (Monomorium pharaonis L. Režu lišće biljke i usjeva i nose ih u mravinjak na kojem uzgajaju gljive na kojima se stvaraju bjelančevine «mravlja koraba» kojom hrane ličinke. ali ne ugriza ljude. pekare itd.) žive u Srednjoj i Južnoj Americi. Danas se smatra da potječe iz tropske Afrike. restorane itd. Formica rufa je šumski (crnogorični) mrav koji je zaštićen kod nas. Kraljica se pari u gnijezdu. larve i pupe) u druga gnijezda. Faraonski mrav se ne roji. gušter. . Vrlo rado infestiraju bolnice (oko 25% u Texasu). Mravi mesojedi – napadaju termitnjake i druge mravinjake i otimaju im hranu. Kraljica često slijedi ovo leglo. U bolnici su nađeni u intravenskom sustavu. sterilnim vatama i gazi. Putujući mravi (Dorylini. operacijskim salama. Ti mravi grade velike mravinjake («rudokop») do 6 m duboke i tunele udaljene i do 150 m od centralnog otvora. Gnjezdenje se najčešće dešava u toplom i vlažnom prostoru: kuhinje. Pošto iz njih izađu adultni (radnici i vojnici) oni marširaju u kolonama dalje tražeći hranu. A za to im je dovoljna i najmanja niša i pukotina u podu/zidu. robi. koji je sličan krateru. a radnici prenose leglo (jaja. Slika 16. Radnici su monomorfni i sitni (1.

a kraljice 4-6 mm. 74 cm/min. deterdženti i druge tvari koje bi mogle ometati mrave pri uzimanju mamaca. a treći 15-35 dana. jer oni imaju nekoliko kolonija u istom prostoru/stanu.5-5 cm. otkrivena je infestacija argentinskim mravom Kliničkog laboratorija (Vojne bolnice) u Splitu.2-2. Ima ga u restoranima. ispod i oko važnih aparata i sterilnih predmeta. Prah se pospe po njihovim putovima. U principu treba koristiti mamce sa sporodjelujućim otrovima i izlagati ih na aktivne mravlje staze. pseudomonas). Mužjaci nakon parenja ugibaju za 2-5 tjedna Najaktivniji su u predvečerje i lako se vide plazeći po rubovima kuhinja i kupaonica.) Aktivan je na temperaturi 10-30°C. a noge žućkaste. Mravi su se hranili krvlju. meso. Životni ciklus – pri temperaturi od 27°C i vlazi od 80% razvoj traje od polaganje jajeta do razvoja radnika 38 dana (7. Razvoj kraljice i kralja traje 4 dana dulje (larvalni stadij). Treba koristiti sporodjelujuće otrove – prah borne kiseline. konditorskoj industriji. On je karnivor i jede ribu. Često su zaraženi raznim bakterijama (streptokoki. Argentinski i faraonski mrav se obvezno suzbijaju. a posebno vlažnih prostora. stafilokoki. Izvana ćemo ih naći oko prozora i vrata. metoprenom ili hidrametilonom.5 dana inkubaciju jajeta. jer ih je tamo 90%. Tijelo mu je smeđe-sivo. Mravi su se uselili kroz pukotinu vanjskog zida i infestirali automatski brojač krvnih stanica i biokemijski analizator. vlak. 10-tak dana ne bude bez mravi. 44 m/h. Gnijezdi se izvan kuće obično na dubini 2.) Štete nanosi u bolnicama zagađujući sav pribor i prostor. kamion itd. Prenosi se svim prijevoznim sredstvima (brod. Mužjak. insekticidnim lakom u kojem je djelatna tvar 4% prometanfos. a kraljice do više godina. Suzbijanje je vršeno. Mamci se ne smiju dirati sve dok prostor – mravlji putovi. Oplođuje se unutar gnijezda. koje kod ovog mrava sudjeluju u hranjenju i njegovanju larve. Primjer infestacije i terapije – U jesen 1985. proteine i vlažni jajno-žumanjčani prašak. oko 1900. Prva dva uništavaju mrave za 15-40 dana. Rado putuju uz cjevovode i elektrovodove unutar zida. 3 dana prepupalni i 9 dana pupalni period). Radnici su 2. krv i masti (omnivori). u svim nišama i prostorima.6 mm. ubrzo nakon parenja ugiba. jer bi samo raspršili koloniju. avion. U Europu je došao iz Argentine. a može jako ugristi bolesnika/čovjeka i djecu. .5 dna larvalni stadij. U koloniji ima više matica. Suzbijanje ovih mrvi je teško i dugotrajno. školjke i šećerne tvari. Oba aparata koriste krv. a vrlo lako se razvijaju pupanjem. Vrlo je ratoboran i agresivan i u svojoj okolici rastjera sve mrave. (Na dna može prijeći oko 1 km. trgovinama. postavljanjem ispod aparata i stolova. U bolnicama treba postaviti ljepljive trake ispod kreveta. U tretirani prostor ne smiju se unositi jaki mirisi. Ima jedan segment u pedicelu s oštrim šiljkom. matica i larve. pekarama. Meke – za meku je najbolje postaviti šećerne otopine. ali je najbolje kupiti gotove mamce s bornom kiselinom. meso. koje će radnici donijeti u gnijezdo.. Kada radnici pronađu hranu vraćaju se kući i putom ispuštaju feromone. a odmara se ako je iznad 32°C. odnosno serum. Linepithema humile Mayr) je nešto veći od faraonskog. Svega oko 10% radnika odjednom ide po hranu. Radilice žive oko 10-tak tjedna. Argentinski mrav – (Iridomyrmex humilis Mayr. a ponekad i do 30 cm.46 Preferiraju slatko-šećerne otopine. mlinovima itd. Repelenti se ne smiju koristiti. i s kojima će se hraniti drugi radnici. a i sam sebe hrane. U kući obavijeste ostale radnike i vraćaju se po hranu. Prije suzbijanja potrebna je dobra inspekcija objekta izvana i iznutra. 18. Ti otrovi se mogu praviti (borna kiselina i džem).

Kamperi. Zadak. Faraonci vrlo brzo prepoznaju insekticidnu hranu pa ju izbjegavaju. I radnici ponekad mogu snesti jaja.5 mm. po ljeti. U blizini nastambe je obično stablo koje je infestirano tim mravom. kao i pastiri koji borave na livadama mogu biti ugrizeni.47 Godine 1987. a po zimi 6-7 mjeseci. Ulovljeni mravi se potapaju i tako ubijaju. Za vrijeme rojenja. čak su ulazili i u rane ispod povoja. a ženka si sama otkida krila. Infestira nastambe. pogodna temperatura. U kuću ulazi za kišnih dana kad mu ponestane medne rose (meduljak) s kojom s najrađe hrani. Solenopsis molesta . Ugriz mu je bolan. vlage. Pari se u letu. gredama. a naročito u ruralnom području.) dug je oko 3. Na ova način u jednoj engleskoj bolnici u roku 2 godine ubijeno je oko 5. Žuti mrav – (Lasius flaus Fab.4-3. izviđači i vojnici. Primijenjen je 4% prometnfos. Slika 17. balvanima. Godine 1989. pojavila se infestacija s faraonskim mravom u praonici suđa i dnevnom boravku. Ako je u kući – gnijezdi se u drvenim okvirima (štok) vrata i prozora. Kod ugriza izbacuje mravlju kiselinu do 1 m udalj. kad je uzrujan. može podići iznad toraksa i glave pa se naziva i akrobat (prčiguz). a tijelo mu je žuto. Nakon oplodnje mužjak ugiba. Mirisni kućni mrav – (Tapinoma sessile Say) dug je oko 2. Lovke-stupice – prave se od grude spužve koja se natopi jetrenim prahom pomiješanim s medom u omjeru 1:1. Glava mu je crvenkasto-narančasta do crna. Prije dolaska argentinskog mrava bio je dominantan. ali ga je on izbacio iz kuće.5-5. Ovaj put nakon točne determinacije i lokacije njihovih niša. infestacija faraonskim mravom bila je još proširenija. Svi podovi su premazani tim insekticidnim lakom uz dimne generatore u kojem je djelatna tvar permetrin. Gnijezdi se u trulom drvu. Crvenoguzi mrav – (Crematogaster scutellaris L. Živi u koloniji 100-10000 jedinki s nekoliko kraljica. tražeći slatku hranu i vodu. Tretiranje je izvršeno 1% emulzijom propetanfosa. može biti jako neugodan.5 milijuna faraonskih mravi i oko 6000 njihovih kraljica što je dovelo do potpune eradikacije.) dug je 2-4 mm. Razvojni ciklus je po ljeti 5-7 tjedana. Slika 18. Bolnica mu je idealno mjesto za razmnožavanje: puno hrane.Ti se mravi mogu naći na visini od 3 km.3 mm i ima 1 čvor u pediceli. Kraljica se pari u i izvan gnijezda i nosi 1 jaje/dan. Mravinjake gradi na livadama i uz putove. Mravi su bile u svim aparatima i prostorima.

osim na Grenlandu. a krutu najprije uz pomoć sline otope. Neki mravi (Formica fusca) su intermedijarni domaćini za mali ovčji metilj (Dicrocelium dendriticum). Ovca (ponekad čovjek) izlučuje jajašce iz kojeg se oslobađa ličinka koja dospijeva u livadnog puža koji potom izlučuje cerkarije (larve) koje ingestira mrav u kojem se cerkarij razvije u metacerkarij (ličinka II. Ima ih po cijelom svijetu. s obzirom na prehranu. benzinske postaje. ali samo nakon ugriza žarećeg mrava (Solenopsis invicta) nastaje pustula koja ostavlja trajni ožiljak. Najjači otrov ima Pogonomyrmex manicopa koja s 12 ugriza ubija štakora. pa i smrti. možemo ih podijeliti u tri skupine: 1. hladiti ledom i podići iznad nivoa srca. visoke cipele/čizme i rukavice. Velik broj mravi grize čovjeka. Ako je potrebno treba uzeti antihistaminike i steroide. možemo podijeliti u dvije grupe: 1. automobilske elektrosustave. Kod preosjetljivih ljudi može doći do anafilaktičkog šoka. mučninom. koji napadaju sve i svakog tko dira u njihovo gnijezdo. Nadalje. deponiji i kontejneri smeća. Oni mogu infestirati elektro instalacije. paralizom dišne muskulature ili srčanim udarom. Mravi pojedu oko 85% uginulih životinja. U Švicarskoj ima najmanje alergije na mrave. npr. . Islandu i Antarktiku. Njihova tjelesna masa premašuje masu čovječanstva. Muhe. Oko 95% muha otpada na kućnu muhu (Musca domestica). telefonske centrale. U područjima gdje očekujem pojavu tih mravi. kompjutore i druge aparate. µυια. muhe koje ne bodu i ne sišu krv (hranu ližu i sišu. klima sisteme. Ugrizom i ubodom iz svojih otrovnih žlijezda izbacuju mravlju kiselinu (otrov). gdje žive i legu se. pucanjem inficirati. crvenilom. Pčele. gdje mogu odložiti svoja jajašca i biti sigurne da će ličinke imati dosta hrane na raspolaganju za svoj razvoj. Solenopsis invicta – žareći mrav – pri ugrizu čovjeka njegov otrov izaziva žarenje i pečenje oko 1 sat. mucavim govorom. U USA se godišnje troši oko 8 milijuna US$ za liječenje ljudi ugrizenih žarećim mravima. Ne otvarati mjehuriće. Njihov otrov sadrži visoku koncentraciju toksina i stoga izaziva jako žarenje kod ugriza čovjeka. npr. Musca domestica. Prosječna težina je oko 5 mg. Danas postoji specifična imunoprofilaks dobivena iz otrova ili tjelesnog ekstrakta mrava. koja se može. treba nositi čarape. vrućicom. suzenjem. u kućama/stanovima. Fly.8 mm. semafore. flies) Muhe su vrlo raširene i drže se mjesta u kojima ima dosta organskog materijala u raspadanju (organsko smeće. kuhinjski otpad. ose i žareći mravi imaju zajednički otrovni alergen.48 Mravi i čovjek – mravi čine 10% svih živućih stvorenja na Zemlji. Alergičari reagiraju: znojenjem. općim osipom. Čovjek može. a potom se pojavljuje pustula. kako bi se što bolje zaštitili od tih napasnika. s obzirom na njihov odnos prema čovjeku. MUHE (Muscidae. Ubrzo nakon ugriza pojavljuje se pustula (vodeni mjehurić) koji se nakon pucanja često inficira i nakon njega ostaje cikatriks. a potom sišu). slučajno pojesti takvog mrava i potom će se u njemu razviti adultni parazit (metilj) koji parazitira u žučnim vodovima što može dovesti do žutice i opstruktivnog hepatitisa. tj. Ugrizno mjesto treba prati sapunom i vodom. Najmanji mrav je dug oko 0. sinantropne/domicilne muhe – uvijek su u čovjekovoj blizini. Među najopasnije spadaju žareći mravi. osvjetljenja aerodromskih pista. muhe koje bodu i sišu krv (imaju rilo kojim probiju kožu i sišu krv) 2. Ugriz tih mravi može imati letalni učinak. a najduži je 70 mm. gnojnice). stupnja). Na mjestu mjehurića ostaje ožiljak. Alergija na mrave je neznatna i rijetka u usporedbi s onom na pčele i ose.

uglavnom u čovjekovoj blizini – oko kuće. larva. slobodne muhe – legu se i žive u prirodi i ne zalaze u kuće Muhe prolaze potpunu metamorfozu (jajašce. . adult). toraks-grudi. Slika 20. sukrvica). peridomicilne muhe – nalaze se. jaka temperaturna razlika unutar i izvan kuće 3. Na glavi je par velikih fasetiranih očiju i tri okašca/ocele. Sve muhe imaju vidljivu trodijelnu anatomsku građu: glavu.Musca domestica L. Kućna muha . Na toraksu su tri para nogu i jedan par krila. abdomen-zadak. Lucilia) i to kad ih privuče miris hrana ( svježe meso.49 2. Postoji nekoliko (5) vrsta muha. među kojima je najznačajnija kućna muha Musca domestica. te Phaenicia sericata. tanko i bodljikavo rilo. pupa. par antena sa sitnom pernatom dlakom. a u kuće ulaze vrlo rijetko (Sarcophaga. riba. Slika 19. Phormia regina.

ako se ženka pritisne na trbuh vidjet će se «protruzija ovipozitora». ali i do 45 km. Muhe se razvijaju cijele godine. No. a potom vrste Sarcophaga (pasja). štala. osim što uznemirava čovjeka. Muscina i Hermetia.). naročito konjskom. što ovisi o T i vlazi. Dugačka je 4-7. Jaja polaže u biološki razgradljivi materijal. Razmak u polaganju jaja je oko 7 (4-12) dana. (Općenito. KUĆNA MUHA I BOLESTI Muha. adultodrastao. antraks. itd. 3. BIOLOGIJA Životni ciklus muhe prolazi kroz 4 faze: egg -jajašce. U laboratorijskim uvjetima dokazano je da muha sudjeluje i u prijenosu virusa poliomijelitisa. ako svi preživljavaju. Neki autori kažu da se najbolje razvija na kokošjem gnoju. Amonijak koji je u dreku. Svaki biljni i životinjski supstrat je dobar.2 km za 70-99%. Ona je kozmopolit. ako je pogodna temperatura (iznad 5ºC) i dobra uzgojna podloga (gnoj. No u praksi je to oko 1%. dizenteriju. a pojedine odlete i do 45 km. naročito animalnog i biljnog podrijetla. ženka ima razmak između očiju 2 puta širi od mužjaka. a eksperimentalno i do 2387 jajašca u 21 gnijezdu. uzrokuje razne bolesti jer se hrani: izmetom. Ženke polažu jaja u nekoliko navrata (5-6. do 16 tjedana). a kroz život 350-900. Kućna muha se pari dva put i to 3. Život kućne muhe je 2-3 dana bez hrane. Razmnažanju kućne muhe pogoduje i kućni otpad. psa. na sreću to se ne događa u prirodi. goveda. larva/maggot-ličinka/crvić. Kućna muha. dana po izlasku iz kukuljice. ima 4 uzdužne crne linije na toraksu. Odjednom ona može dati 70-150 pojedinačnih jajašca.6 km za 55-95%. oftalmiju i neke parazite. . ali najradije u gnoj. dijareju. ona se dobro razvija i na «dreku» svinje. je privlačan za muhe. a što je svježiji to je bolji i što je više rupa i nabora u njemu.10. reprodukcijski kapacitet muha je jako velik i jedan par od travnja do kolovoza može dati 2x10²º potomaka. Mlade i snažne muhe mogu hibernirati i preživjeti u svim stadijima. povraćenim/iskašljanim sadržajem i na svom dlakavom tijelu i u sebi prenosi mnoge infekte. No. Muhe prenose i na taj način uzrokuju: tifus. Dobro se razvijaju i u popišanom madracu.5 mm. Dva dana nakon izlaska iz kukuljice ženke se počinju pariti i trećeg dana su sve fertilne. ENTOMOLOZI kažu da se na ljudskom dreku umnaža najviše kućnih muha. U ljetnim mjesecima cijeli ciklus traje 6 dana. Jedan dan stari konjski gnoj u fermentaciji vrlo je dobra podloga za polaganje jaja i cjelokupni razvoj muhe. Može se reći da je svaki gnoj i životinjska nastamba vrlo pogodno tlo za razvoj ove muhe. koleru. a ona za 3-7 dana (6-8 tjedana) prelazi tri unutarnje pretvorbe i potom napušta hranilište i odlazi na suho i hladno mjesto (3-4 dana) gdje se zakukulji i kroz 3 dana do 4 tjedna prelazi u adulta. odnosno šupljina tako da jajašca može što bolje i sigurnije skloniti.50 je najrašireniji i najčešći insekt koji je prisutan u ljudskom obitavalištu zbog čega je i dobila ime. pupa-kukuljica. čovjeka. Ona čini 80-95% populacije muha. a kad dođe na čovječju hranu (padne u juhu) otpušta ih sa sebe i iz sebe (ekskreti i regurgitacija). dan i 7. a može dati 8-12 generacija i teoretski oko 200 bilijuna potomaka.. U ljetno doba iz jaja se razvije ličinka (upljuvak) za par sati. obično odleti 6-10 km/dan. tuberkulozu. pa i 20). U pogodnim uvjetima (T i vlaga) za 8-20 sati iz jaja se razvije larva koja se počinje hraniti. One se kreću instinktno i zbog hrane.) Radijus kretanja muha prati se obilježavanjem radioaktivnim fosforom (1 milikiri/1ml mlijeka/meda) i iznosi 1. a s hranom do 55 dana (u lab.

Ponekad jaja mogu deponirati i na rane životinja i ljudi (myiasis). najčešće grize (čak i preko odjeće) oko stopala i po nogama i to (pred kišu). Larvalni stadij traje 8-10. Muscina stabulans Fallen – (false stable fly) – stajska muha nešto je veća od kućne muhe i u proljeće se pojavljuje kao prva muha. a neke larviparne/viviparne. Mužjak stajske muhe ima karakterističan manijački let po sredini sobe. Ličinke su: koprofagne. dok kućna muha stoji glavom prema dolje. Ženka ulazi u kuće i polaže jaja na hranu i animalne otpatke. brončana ili crno-sjajna. uglavnom izvan kuće i malo lete (odmaraju se). – pecavka . ribu. žute ili ljubičaste boje. canicularis L. Napada – pecka/grize stoku u koje smanjuje radinost i muznost. Neke vrste zujara su crne.ljuta muha je glavni predstavnik peckalica. Srednje su veličine (4-18 mm) s odurnim jakim zujanjem. naročito kad je T iznad 27ºC. a pupalni 8-12 dana. karnifagne. Fannia spp. . Stomoxys calcitrans L. Jaja polaže na biljni otpad i ekskremente iz kojih se za 24-36 sati izleže ličinka. hematofagne i dok su mlade osjetljive su na suhoću i sunčevu vrućinu. Budući da se larve razvijaju u gnoju potrebno je ljeti gnoj prekriti crnim folijama i time povisiti temperaturu gnoja koja će biti smrtonosna za larve. Ženke su. Najčešće ih nalazimo na animalnim i biljnim materijalima u raspadanju te u goveđem gnoju i kanalizaciji. Životni ciklus je 24-29 dana. (scalaris. Prezimljuje u svim stadijima. Prezimljuje kao kukuljica. Ima jako šiljato rilce. crveno-purpurna. a mužjaci su u kući. a često u sir. greenbotlle flies. i većinom lete. Obitelj/Family Calliphoridae (blow flies. Godišnje može dati do 10 generacija. Larve preferiraju septičke jame i životinjsku balegu kao i animalni i vegetabilni materijal. Toraks joj je crn s 4 uzdužne pruge. saprofagne. Krv siše svaka tri dana u rasponu 2-20 minuta. Godišnje daje 4 generacije. Oči su im velike i u ženki dosta široko razmaknute. Ličinke mogu uzrokovati crijevnu mijazu. a prenosi i ostale patogene mikroorganizme. Mogu se naći i u zapuštenim ranama čovjeka i životinja. Prenosi zaraze. oko svjetiljke. Ženka živi oko 70 dana i položi oko 300. domestica i po tome što imaju venozno krilo. sive. Ljude. a u kuću ulaza za oblačna i kišna vremena (sparina). Razvoj od jajeta do adulta traje oko 20 dana.51 Suzbijanje kućne muhe je najbolje ako se suzbije u doba larvi. Boja tijela im je metalno-plava. smeđe.) –muhe cvjetare -male kućne muhe razlikuju se veličinom (manje su) od M. crkotine) te fekalije. Ličinke su najprije koprofagne i saprofagne i potom zoofagne. Odrasle se rado sunčaju na staklu pa se staklo može premazati feromonima i rezidualnim insekticidima i tako ih uništiti. Neke su oviparne. Ova muha na zidu stoji/sjedi glavom prema gore. Jaja ili larve (crviće) najradije polažu u/na životinjske otpatke u raspadanju (meso. a prezimljuje u stadiju kukuljice. a i do 800 jaja. U čovjeka je uzročnik crijevne mijaze (myiasis). Zadak je crn sa sjajnim pjegama. bluebottle flies) U ovu obitelj spadaju muhe zujare i mesarice. a u mužjaka je usko čelo. Odrasla živi oko 30 dana. Napada i na obali – kupače. Nastanjuje štale. a ubod joj je jako bolan i ostavlja crvenilo.

– obična muha mesara je srednje veličine oko 1. toraks tamnosivi s 5 uzdužnih sivkastih pruga. illustris Meig i L. Njihove larve prodiru u dubinu leša. Velika je 10-15 mm. a i parazitarne. haemorrhoidales 2.su metalno-plavo-zelene boje. Kozmopolit je. genitalni otvori. Lucilia caesar L. Do pronalaska penicilina koristila se za čišćenje kroničnih gnojnih rana. One mogu biti koprofagne. Spada u srednje velika (1-1. Noge su izrazito dlakave. Boja tijela im je siva s 3 crne podužne linije na toraksu. . Larve polaže u tjelesne šupljine živih organizama.D (C. sarkofagne – S. u notornog pijanca bile pune larvi. Ličinke su joj prvenstveno nekrofagne pa ih nalazimo na leševima i organskom materijalu u raspadu. Velika je 7-10 mm. Ostale karakteristike su kao crvenoglave muhe. žive kukce te na rane čovjeka i životinja. jer jede samo debris. i Phaenicia (Lucilia) sericata Meig – svilasta zlatara . Na antenama se nalaze dugačke dlake. Sarcophaga carnaria L. Karakterističan je crveni dugi genitalni članak u mužjaka. nekrofagne – S. Kod nas. U medicini i veterini štetna. a u stanovima jaja polaže na svježe meso. Nalazi se na leševima i ranama ljudi i životinja.muha zujara dugačka 10 mm i ima metalno-modri abdomen-zadak. Ove muhe polažu žive ličinke na životinjski leškarkas. Larve su nađene u vaginama zapuštenih starica itd. One su vrlo korisne sa stanovišta održavanja biocenozne ravnoteže. – bluebottle . Mijaza uzrokovana mesarom je dosta česta. a zadak je crnkast. nozdrve. ampulacea Vilen. Česti je gost-parazit ratnih rana.= Meigen) – zujara crvenoglava Dio glave ispod oka je crvene. fekalije. parazitske – Rodineavella scoparia i Thyrsocnema uliginosa Porodica sarkofagida je mnogobrojna. haemorrhoidales Meig je sinantropna muha i živi na animalnom materijalu koji se raspada. Glava joj je zlatno-žuta. animalnim otpacima i ljudskim ekskrementima. a zadak je sivo crni kao šahovska ploča. carnaria i S. Ženka i mužjak se razlikuju po spolnom aparatu. uši. One se slabo razmnožavaju i insekticidi ih mogu svesti na mali broj a time će doći do povećanja broja štetnih kukaca. Obitelj Sarcophagidae – flesh flies – muhe mesare su dulje od kućnih muha. U kuće ulazi radi prezimljivanja. Peridomicilni je kozmopolit. dok su antene i noge crne boje. a najviše se nalazi u nastambama i industriji mesa te na otpadu. erythrocephala Meig. Ličinke se najlakše nađu na lešu. (U literaturi je zapisano da su sve tjelesne šupljine: oči.) S. Ličinke se razvijaju na ekskrementima čovjeka i životinja.5 cm) muhe.5 cm. Larve ove muhe i blowflies/zujare služe forenzičarima da odrede starost leša. u Domovinskom ratu. polifagne – S. Jaja polaže u lešine i mesne prerađevine u fazi truljenja. Phormia regina Meig – najčešće se pojavljuje u klaonicama i na konfiskatima. Prema biotskim svojstvima dijelimo ih u 4 skupine/vrste: 1. exuberans 3. a prezimljuje u stadiju ličinke i kukuljice.52 Calliphora vicinia R. Calliphora vomitoria L. a s gospodarskog gledišta su korisni jer uništavaju – parazitiraju na nekim štetnim gusjenicama i skakavcima. u multiplim traumatskim ranama zabilježene su njene larve/crvi muhe. barbata 4. U nas su još vrste L. omnivorne. a kad larve idu u kukuljicu-pupu one se zavlače u tlo u blizini leša.

je nekrofag.3 cm s bijelim dlakama između očiju. nos. – sirna muha. prvenstveno napadaju životinje. pacifica Kincaid) Potrebita detaljna čistoća i čišćenje kanalizacijskih odvoda. Crijevnu mijazu. najčešće. jer osim bolnog uboda. Oni su iz reda Diptera i podreda Brachycera. mjehur. Nalazimo ih na livadi u blizini šume i vode gdje napadaju stoku. Porodica – muhe crnih jama – Psychodidae To su sićušne mušice prekrivene gustim i dugačkim dlakama. a naročito na skakavcima. Calliphoridae. Njihove ličinke obvezno parazitiraju na različitim životinjama i u različitim organima tih životinja izazivajući mijaze: gastrofilozu. sinantropne/domicilne (žive u kućama/nastambama. cinerea Banks. domestica. hipodermozu i estrozu. S. polifag a može biti i nekrofag i karnivor. Iza njihovog uboda ostaje krvava rana pa na nju dolaze drugi molestanti. a u proljeće izlaze vani Obadi (Tabanidae. D. Značajne su dvije vrste: Chrysops spp. (cluster fly) je nešto veća od kućne i Musca autumnalis DeGeer (face fly) u jesen ulaze u stanove da bi hibernirale. funebris F. Sarcophagidae) Muhe onečišćuju okoliš dvojako: regurgitacija – svjetlo-bijeli sadržaj iz želuca i fekalijama – koje su tamne boje. svijetle boje.53 S. najčešće u tjelesnim šupljinama (crijeva. Nju nalazimo u doba kiselog vrenja voća (mošt.). oko. Jajašca – oko 500 odlaže na vegetabilni i animalni materijal. Žive u kanalizaciji/odvodu. Rado se zadržavaju na toplim i vlažnim mjestima. scalaris). rane. a naročito pred kišu. Odraz su loših higijenskih uvijeta/nečistoće. P. Opasni su. gad fly) su insekti koji. a u odnosu na bodenje čovjeka dijelimo ih u dvije grupe: a) muhe koje bodu i sišu krv (Stomoxys calcitrans L.znoj i CO2. a i ljudi. P. uho. . Ima crvenkaste oči te ružičastu glavu i prsište. prvenstveno životinja. U doba berbe nailazimo na rojeve tih sitnih mušica koje nas ometaju u radu. Najpoznatija je Drosophila melanogaster Meig. koja se koristi u genetskim istraživanjima. slobodne (žive slobodno u prirodi). a porodice Tabanidae. Štrkovi (Oestridae) štetnici su.) b) muhe koje ne bodu i ne sišu krv (M. a tijelo tamno. Jajašca odlažu u sifone odvodnih cijevi. domestica. koje se ne skuplja nego ostaje da trune (kiseli se). mogu prenositi i zarazne bolesti. 2. barbata Thomas je sinantropna muha srednje veličine. Najlakše ju je uočiti na osunčanim prozorima i fasadama kuća/stanova. Tijelo im je zdepasto-valjkasto i obraslo dlačicama. smokve itd. Pollenia rudis F. Fannia canicularis i F. Mijaza . Glava joj je srebrnasta. breskve. potkožje).je patološko stanje u organizmu uzrokovano larvama muha i štrkova. uglavnom. exuberans Pand. peridomicilne (žive oko kuća. Privlači ih neugodni miris . Porodica – Muhe rosnice – Drosophilidae To su kozmopolitske sićušne muhe (2-4mm). smeđe ili tamno-smeđe boje. Ona je. koja voli vlažna/vodena područja i Tabanus spp. uzrokuje Piophila casei L. Adult je srednje velik 1-1. obilazi ljudske ekskremente pa se smatra da prenosi trbušni tifus. a i ljude. Muhe u odnosu na čovječje nastambe možemo podijeliti u tri skupine: 1. (Psychoda alternata Say. a povremeno su i u kućama) i 3. a to su: M. koja voli suha područja. a ličinke joj se razvijaju na insektima. Ubodom im je jako bolan.

čistoća. Izašavši iz kože. Izobrazba pučanstva je jako bitna u suzbijanju muha.Adult je crne boje s finim dlačicama.Oestrus ovis –Ženka polaže larve oko nozdrva. zakukulji se i daje adulta za 2-4 tjedna.) iz kojeg izlazi i dolazi pod kožu leđa i sapa. 11. npr. zakonski propisi i insekticidna terapija. a ne prema unutra. u proljeće-ljeto polaže jaja (400-500) na dlaku prednjih nogu. smanjujući im mogućnost gnjezdenja i prehrane (fly control is rooted in sanitation). Jajašca polaže na diptere (komarce i muhu Stomoxys) koji će napasti životinje i ljude i na njih prenijeti jaja. Ovčji i kozji štrk . Urbani otpad miješati i tretirati larvicidima 9. 2. Kulturološke mjere . Meksika i Argentine – uzrokuje furnikulozu i svrbež. 10. Na tom mjestu u koži (ugrk) napravi rupa kroz koju diše i nakon 2 presvlačenja izlazi van i na tlu prelazi u pupu (3-4mj. .54 Gastrofiloza . U koži se 3-4 puta presvlači kroz 5-10-15 tjedana. Smetlište odlagati dalje od kuće. organofosfati i klorni insekticidi su više neupotrebljivi. stropovi.Hypoderma bovis . 6.ženka konjskog štrka Gastrophylus intestinalis. UV lampe. Ličinka se razvija u sinusima i nozdrvama. a iz njih izađe ličinka (crijevna mijaza). probija kožu i putuje do ezofagusa gdje se dalje razvija. a na prozorima koji se otvaraju imati mreže. haemorrhoidalis polaže jaja na lice. Prvenstveno je animalni parazit. jer su muhe rezistentne. exclusion-zabrana pristupa. Mallophagus ovinus – je krpuša koja živi na ovci. U vrtu uginuli puževi su dobra meka za muhe. Goveđi štrk . G. gornja trećina zidova) insekticidima rezidualnog djelovanja. okućnice i stočnih nastambi. 7. Isti je potrebno prekriti crnom folijom. Mali štrk H. prozori. a nalaz crva izaziva gadljivost. čistoća i opet čistoća i brižno spremanje otpada iz kuće/doma. Ako uđu u kuću mogu im se postaviti umjetna svjetla koja će ih privlačiti i ubijati (insekt light traps). Estroza ili crvoglavost ovaca može uzrokovati jake gospodarske štete. vrat. Ličinka za 10 mjeseci izlazi fecesom i zakukulji se u tlu fecesu. 4. pada na tlo. Insekticidna terapija – to su kemijski spojevi koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje insekta u zatvorenom i otvorenom prostoru. trbuh. G. koje idu u šupljine glave (sinuse) i rogova. Animalni otpad spaljivati. Odlaganje kućnog otpada u kući i izvan kuće mora biti u dobro zatvorenim (zalijepljenim) kantama. 8. Ženka u proljeće/ljeto odlaže jaja na dlaku nogu i trbuh goveda iz kojih za 3-7 dana izlazi larva koja probija kožu i dolazi u kičmenog kanala. Gnoj često prevrtati tako da jaja padnu niže gdje je T velika i gdje će uginuti. pecorum se razvija u ezofagusu i može dovesti do gušenje. nasalis/pupureus. restorana i javnih ustanova. vrata. Primjena ljepljivih traka 13. 5. Jednom riječju treba muhama onemogućiti (mehanički) ulaz u kuću. 1. Obrada počivališta muha (prisojna mjesta zgrada/štala. grivu konj. Paljenje dimnih pločica 20% diklorvos (1 pločica 30 m3) 14. prerađivati ili zakapati. a za 30-40 dana izlazi adult/štrk.držati besprijekornu čistoću u objektu i oko objekta. Mogu se stavljati u otopine ili kao aerosol. Kontrola razvoja muha Za smanjenje broja muha bitno je pridržavati se ovih uvjeta: kulturološke mjere. mehanička kontrola. Dermatobia hominis – Torsalo – je muha na području J. lineatum – za 3-7 dana iz jajašca izlazi ličinka. DDT. Svaka država. kako muhe ne bi imale hranu i gnjezdenja. 3. G. Primjena atraktanata i insekticida 12. grad i druge uprave mogu propisati način zaštite prostora. Mehanička kontrola – razne klopke i uništavači muha. gdje se razvoja (4-6mj. Pasji. zrak mora strujati prema vani. Za 5-10 dana iz njih izlazi larva koja ide u kožu uz korijen dlake ili ju buši. Nužna je drenaža gnojnica i dvorišta – kako bi muhe otišle dalje od kuće.). mačji i drugi drek je privlačan za kućne muhe. koja on ližući se unese u želudac za čiju sluznicu se oni pričvrste. Muhe su aktivne na dnevnom svijetlu (diurnal). i spada u beskrilne kukce. Exclusion-zabrana pristupa – potrebno je na stanu kući držati zatvorena vrata.

Za razliku od uzročnika tifusa. Torakalni segmenti (3) su srasli.uš na tijelu) te jedna iz porodice Phthiridae (Phthirius pubis . i trench fever (Rickettsia quintanna) – rovovska groznica koja se javlja na bojištu (rov). od kojih 63% su specijes specifični. Oni su izraziti paraziti i ne mogu živjeti bez čovjekove (životinjske) topline i krvi. a abdomen ima 9 segmenata. adult. Uši su opasne kao prenosioci bolesti. ovaj uzročnik ne ubija uš. No kad su ju otvorili. Povratne groznice (relapsing fever) uzrokuje spiroheta –Borrelia recurrentis. Nimfe iza svakog presvlačenja uzimaju krv. uznemirujući čovjeka. Krvi sišu svi razvojni stadiji i oba spola. Uši (pedikuloza) su bezkrilni dorzo-ventralno spljošteni ektoparaziti ptica i sisavaca. sramna uš).55 UŠI – Anoplura. Slika 21.stidna. Plinije (23-79 A. The bed bug TIFUS (war fever) pjegavi uzrokuje uš Pediculus humanus (reservoar) koja se zarazi sišući krv zaražena čovjeka (rezervoar) i tako bolest prenosi na zdravog čovjeka. uzrokuju svrbež i sitna krvarenja melanoderma – melancholia. Ponekad se na nekoj životinji može naći i više vrsta ušiju. Uši. iznenadili su se i razočarali. nimfe (3 presvlačenja). a ticala kratka. Bile su to osušene uši. Ponekad se može naći životinjska uš na čovjeku i obrnuto čovječja uš na životinji. Usnim organima bode i siše krv. Postoji oko 2600 vrsta ušiju koje spadaju u 9 porodica i 85% njih napada ptice. Nakon uboda uši čovjek se češe i patogen koji se nalazi u ušijem .uš na glavi i P. prvenstveno tifusa kojega uzrokuje Rickettsia prowazekii. a samo 13% ih napada 4 ili više domaćina.D. Na čovjeku se nalaze sporadično i to najčešće kod ljudi koji su vezani uz rad sa laboratorijskim životinjama i divljim pticama. Kad su njegovi konkvistadori zauzeli njegovo prijestolje našli su u njegovoj blagajni punu vreću za koju su mislili da je zlato. a mogu uzrokovati i sekundarnu infekciju sa stafilokokusom.) kralj Asteka je prvi uveo suzbijanje ušiju kod ljudi tako da je zaposlio jednog invalida koji je išao od kuće do kuće i skupljao uši s ljudi.) grčki filozof sugerirao je da se uši okupaju u zmijskoj juhi (otrov). Napadnute životinje mršave i podložnije su infekciji.(lous-laus. Za čovjeka su značajne 2 vrste iz porodice Pediculidae (Pediculus humanus capitis . Preobrazba je nepotpuna: jajašce (gnjida). lice-lais) Montezuma II (1466-1520 A. koji je patogen i za uš. a uzrokuje bolest na taj način što čovjek češanjem unosi u tijelo-krv izmet uši-uzročnika bolesti. Reagiraju na toplinu i vlažnost. Poznato je više od 3000 vrsta. h. corporis . Krila su im zakržljala. preferiraju mračna područja i kosu (dlaku). Noge su kratke s jednim tarzalnim nastavkom i jednom pandžicom kojom se hvata za kožu i dlaku. uglavnom sišu po noći. Jajašca (gnjide) lijepe na podnožje dlake.D. ili u šavove odjeće.

ljudi od tifusa. povratne groznice (Borrelia recurrentis) i rovovske groznice (Rickettsia quintana). a sprovodi se direktnim prašenjem glave insekticidom koji se utrlja u kosu/tjeme. Živi i polaže jajašca na dijelove odijela/rublja koja naliježu na tijelo.2 mm i Χ 2. uglavnom. Depedikulacija je obvezna. Nimfa odmah po izlasku iz jaja uzima krvni obrok i za 3 presvlačenja treba joj 8-9 dana. a bez hrane ugiba za 10 dana. uznemirenost. U povoljnim temperaturnim (29-34ºC) i vlažnim (70-90%) uvjetima iz jajašca se za 7-9 dana izleže nimfa. a ne u rublju. Ženka deponira jajašca (5-6/dan. u ratu. Uši brzo šire tifus. svjetskom ratu oboljelo je nekoliko milijuna i umrlo nekoliko tisuća ljudi). Napoleon je započeo rat na Rusiju sa 500. za razliku od tifusa koji je uzrokovan štakorskom buhom. Nimfa prođe kroz tri nimfalna stadija za 8-28 dana. razmjenom kapa. glavobolja. Ženka snese (5-8 jaja/dan).3-3. posteljine itd. Prostor u kojem su boravili jako ušljivi ljudi može se dezinficirati (uši kratko žive bez domaćina) a posteljina oprati iznad 60ºC. a umrlo 3 mil. pokrivača. Šamponi i losioni su upitne učinkovitosti.7 mm i Χ 3. s tim da su vlasi prethodno oblijepili ljepilom i u njih potom stavili jajašce (gnjidu). Prijenos tifusa: buha ugrize čovjeka zaraženog tifusom i ona se zarazi sišući njegovu krv i kad ta buha ugrize zdravog čovjeka u ugriznoj rani ostavi svoj zaraženi regurgitat/feces kojega čovjek češući se unosi/utrlja u tijelo i postaje inficiran (tifusom). Adult živi 29 dana. a rijetko češljem. a na Moskvu ih je došlo 100. Tifus uzrokovan ušima je obično epidemijski. I tifusom zaražena uš ugiba. 80100/jedinki u životu) na vlasi (dlake) blizu tjemene kože..83. pretpostavlja se da je tifus uzrokovao oko 220. odnosno do 300 jaja/život iz kojih se na 24ºC izvale nimfe za 17-21 dan. Smatra se da je između 1917-1923.000. Ušljivost glave najlakše se širi kontaktom. Godine 1812.4-3.(Ξ 2.000 vojnika. jer im ne odgovara povišena temperatura bolesnika pa odlaze na zdrave ljude. jaki plavičasti osip. zatvoru (pretrpanost ljudi na malom prostoru) ili siromaštvu (u II. razmjenom odjeće. Ona je vektor/prijenosnik uzročnika bolesti: pjegavog tifusa (Rickettsia prowazekii).7 mm) žive u kosi – glavi. Kosa se ne smije prati 24 sata.Pediculus humanus capitis . Sve bolesti koje prenose i šire uši (rezervoar je čovjek i uš) nastaju.8-4. Tretman se ponavlja 3 puta u rasponu 7-10 dana.56 regurgitatu (u suhom fecesu živi godinu i više) ili izlučevini (zgnječena uš) ulazi kroz ranu u krv te čovjek kod jake infekcije umire za 48 sati ili se nakon 2 tjedna oporavi. Life cycle of the head louse Tjelesna (prtena) uš P.(Ξ 2. oboljelo oko 30 mil. U infestiranog čovjeka najlakše ih je naći na potiljku i iznad ušiju. h.000 da bi za godinu dana ostalo samo 3. Širi se kontaktom. . Slika 22. Simptomi bolesti su: iznenadna visoka temperatura. corporis . Mortalitet jaja je velik ispod 24ºC i iznad 37ºC.000 smrti. Adult živi 22-23 dana. UŠ glave . Niže i više temperature su smrtonosne za jajašca.2 mm) je veća od uši glave. I na čovjeka dolazi samo po hranu (sisati krv). a na 29-32ºC za 7-11 dana. a pouzdano je da ne djeluju na gnjide.

permetrin. Dijagnoza pediculosis se postavlja dokazom odrasle uši ili njenih jajašca. vruće-kipuće. Obvezna prijava bolesti. individualni ručnici. . Nimfama koje stalno hrane krvlju treba 5-6 dana za I.5-2. Krvni obrok (čovjeka) pronalaze prema toplini tijela. na posteljini nalazimo krvave točkice od isisane krvi. Pedikuloza je bolest koja se obvezno prijavljuje nadležnim tijelima i po zakonu se suzbija. Bez krvi mogu živjeti preko godinu dana. piretrin).5 cm i smeđe je boje. trepavica. Kućna stjenica – čimavica (Cimex lectularius) Velika je oko 0. Rilo (proboscis) služi za bodenje i sisanje. mužjaci i ženke). Stjenice su raširene po cijelom svijetu. a po drvenom namještaju crne točke od njihova izmeta. iskuhavanje svekolikog rublja/odjeće infestiranog kao i odjeće njegovog bližeg društva (ukućana). nečistoći i siromaštvu te kod zapuštenih beskućnika. Uši se pojavljuju u ratu. pazuha. Terapija: specijalni šamponi. i 13-17 dana za III. a noću iz njih izlaze i napadaju/grizu (sišu krv) čovjeka. Stidna depedikulacija ponavlja se 3 puta i to najbolje direktnim insekticidnim praškom. Za 10-20 min. Rublje i posteljinu oprati na visokoj T. Depedikulacija se sprovode kod oba spolna partnera. Krv sišu svi razvojni stadiji/oblici (nimfe. Depedikulacija – dovoljna je jednokratna primjenom direktnih praškastih insekticida. Danju se skrivaju u drvene i zidne pukotine. brade. Ženka polaže 2-3 jaja/dan (15-50/život) na dlake uz kožu iz kojih za 6-8 dana izađu nimfe koje odmah sišu krv.Phthirius pubis (scrab) je najmanja (1. pranje rublja i posteljine. a krevete vlažnim insekticidom poprskati. manje djece/ljudi na okupu. Adult živi 15-25 dana. posišu krvi 5 puta više od svoje težine. Najčešće ju nalazimo u promiskuitetnih osoba. a manje insekticidnim šamponima i sapunima. stadij. insekticidi (lindan. 9-10 dana za II. Ušljivost je vrlo usko povezana sa siromaštvom.. a kasnije više u muškaraca. Pubic uš – sramna/stidna . kod tinejdžera – prvo više u curica. ali se može proširiti na dlake prsiju. jer se prenosi isključivo spolnim odnosom. brkova. obrva. Prvi torakalni kolutić je slobodan s velikim nadvratnjakom koji pokriva glavu sve do očiju. zatvoru. Na glavi su oči i sitna četveročlankovita ticala. šišanje. NEMA IH NA KOSI. ovalnog i spljoštenog tijela. Kao posljedica infestacije. Kuće/nastambe s jakom infestacijom stjenica mirišu po cijanovodiku. Ako uš nije na tijelu ugiba za 24 sata.0 mm) među ušima koje napadaju čovjeka i živi u pubičnoj i perianalnoj regiji.57 Adulti i nimfe najlakše se nađu na robi koja neposredno naliježe na tijelo. lošim socioekonomsko-higijenskim uvjetima.

a na to ju privlači miris CO2 i pokreti žrtve te pozitivna fototaksija (izlazi na svjetlo) i negativna geotaksija (ne skriva se pod tepih). nimfa. larva. zidova. Iz jaja se kroz gornji otvor (s poklopcem) za 610 dana izvale nimfe iz kojih. ali se može i ponoviti za 4-6 tjedana. Ona ne hoda nego skače. koja je otporna na insekticide. Human flea (P. polaže 1-5 jaja(1 mm)/dan u tamna. a čak i više od godinu dana dok ne dođe pravi stimulus za njen izlazak. Kao molestanti napadaju čovjeka u noćnom odmoru sišući mu krv i uznemiravajući ga u snu.5 godina. Tijelo joj je građeno od 3 dijela: glava. Stjenica je dugoživući molestant/parazit. uz 5 presvlačenja. kokošja i štakorska buha. irritans i P. a samo mali broj napada čovjeka. Ovisno o T i vlazi razvoj mačje buhe može trajati 12-14 dana ili do 6 mjeseci. svatko ima svoga parazita koliko god je malen) Buhe su bezkrilni kukci latero-lateralno spljošteni koji sušu krv domaćina. Zbog svrbeža može nastati sekundarna infekcija. Ukupno daje oko 200 jaja. mačja. suha. Zrela larva izlučuje čvrstu svilenkastu tvar cocoon (kokon/kokun) u koju se uvalja i to nazivamo pupa (kukuljica).) Ako je kokonska pupa uznemirena ona može izaći i prijeći u novi kokon ili ostati gola pupa. abdomen. staja i raznih radionica. Ima ih oko 2. Larva presvučena kokonom (pupa) može živjeti nekoliko mjeseci. pošto joj je mužjak ubacio spermu u trbuh (bušeći trbuh) i pošto je uzela krv. Suzbijanje je najbolje provoditi kontaktnim (diklorvos) i/ili rezidualnim (piretroidi) insekticidima primjenom ULV toplo/hladne tehnike i to sav drveni namještaj i pukotine u drvu i zidu. Njihov ubod je bolan i iritirajući oko kojeg se razvije crvenilo i svrbež. Iz njih se razvije crvolika ličinka s usnim aparatom za grizenje. namještaja. za 35-48 dana izlaze adulti. skrovita mjesta (pukotine kreveta. zahvaljujući prirodno gumenom (resilin) stopalu stražnje noge u kojem se zbog oslonca na pod skuplja energija i koja se upotrebi da buhu odbaci (odskoči) dalje. a nimfa se presvlači 5 puta i nakon svakog presvlačenja mora uzeti/posisati krv. toraks. Čovjeka osim kućne buhe napada pasja. Optimalna temperatura razvoja je 25-30ºC. Ona je kozmopolit.58 Preobrazba je nepotpuna (jaje. a moguće je da stjenice prenesu zarazne bolesti i hepatitis B. Ako nimfa ne uzme krv može u tom stadiju ostati nekoliko mjeseci. a uz dobru prehranu i preko dvije godine. Tretman je jednokratan. To je često može domaćin (na kojem će sisati krv). pod tapete) koja su presvučena cementnom opnom. Ženka. fleas) (Great fleas have a litlle fleas. . pa i godinu dana. Čim buha izađe iz kokona napada žrtvu. psa i mačku. Ona se 3 puta presvlači i hrani se organskom raspadnom tvari u prašini. adult. koja živi prosječno oko 7 mjeseci. a nema je ispod 13 i iznad 37ºC. a adult i do 1. simulans) – osim čovjeka napada psa i njemu slične vrste.400 vrsta. (Kokun je svilčeva čahura. pupa. Životni ciklus (potpuna preobrazba): egg. Godišnje daje 3-4 generacije. KUĆNA BUHA – Čovječja buha – Pulex irritans (flea. adult). Ženka jajašca polaže u prašinu stanova.

Slika 24.59 Slika 23. Oriental rat flea – je veoma raširena i značajna u prijenosu kuge (bubonic plague) sa štakora na čovjeka.Ceratophyllus gallinae prvenstveno napada ptice (kokoši. Pulex simulans Prvenstveno napada psa. guske. Sticktight flea – (Echidnophaga gallinacea) prvenstveno napada perad. kunića i čovjeka. kojot. Štakorska buha – Nosopsyllus fasciatus. Pseća buha Mačja i pasja buha su vrlo slične i obje napadaju čovjeka. Česti je parazit ljudi koji rade na peradarskim farmama. (Educating the homeowner on the biology and habitat of fleas infesting their home and pets is essential. Napada štakora. oposum. ali su napadnute i od druge dvije vrste kao i pas. rijetko pse. štakore i konje. koja redovito padaju na parket. Napada miša. vjevericu. Na domaćinu koji je u kući/nastambi može preživjeti zimu u svim stadijima.) . Sama mačja buha napada više od 50 različitih domaćina (rakun. Čim pupa izađe iz kokona napada mačku i siše krv i pari se za 8-24 sata. ali nakon parenja ostaje na istom domaćinu cijeli život (čvrsto priljubljena – sticktight) – u blizini očiju i kreste (perad) ili na rubu ušiju (pas i mačka). Prije parenja ženka slobodno hoda po domaćinu i mijenja domaćina. a jaja polaže za 36-48 sati nakon sisanja krvi. kunića. Mačja buha napada i čovjeka (ako nema mačke). feret. Na T od 1ºC može preživjeti 5 dana. Xenopsylla cheopsis. Kokošja buha – Chicken fleas . vrapce). Vrlo često grize čovjeka i siše njegovu krv. miša i čovjeka. Raširena po cijelom svijetu. Jaja mačje buhe – su sitna (0. a rijetko mačku. mačke. a može ih proizvoditi duže od 100 dana. Oko 70 ženki dnevno posiše 1 ml krvi. uzročnik je poznate kuge (crna smrt) koja je prepolovila stanovništvo Europe u srednjem vijeku. felis. patke. Mačja buha –Ctenocephalides felis Mačke su najčešće infestirane s C.5 mm). zemlju iz kojih se za 1-10 dana izvale larve (50% za 36 sati pri temperaturi od 35ºC i vlazi od 70%). Mačja buha dnevno može posisati 15 puta više krvi nego li je teška. jedva vidljiva na tamnoj podlozi. lisica.). itd.Ctenocephalides canis. tepih. a povremeno i čovjeka. Pasja buha . Buha ih polaže na mačju dlaku (ne slijepljene). Dnevno polaže oko 50 jaja.

za njihov razvoj i preživljenje bitna je odgovarajuća T i vlaga. ako nema stimulansa da izađe iz kukuljice. Tunga penetrans – pješčana buha uzrokuje kožnu bolest – tungiasis. Larva iz novog kokona. ispušta razne alergene. Odrasla buha može bez hrane živjeti dugo. Razvoj pupe u kokonu ovisi o temperaturi. fotofobične (negativna fototaksija) su i uvlače se u tepihe (pozitivna geotaksija). tj. Orijentalna štakorska buha Xenopsylla cheopsis i X.60 Poznavajući biologiju i ponašanje lakše ćemo moći suzbijati napasnike (mehanički. sišući krv. 20 dana. umrlo je od kuge oko 7 mil. ljudi. ali se više pojavljuje ljeti. što je 15 puta više od njene težine (1ml/72 buhe/dan). npr. a polaže jaja za 36-48 sati nakon prvog krvnog obroka. . Alergija na buhe (Flea Allergy) Dermatitis je najčešće kod psa i mačke uzrokovan buhom koja iz svoje sline. brasiliensis su najveći prenosnici kuge sa štakora na štakora. Na životinji buha živi cijelu godinu. izlučenim CO2) i siše krv. itd. štakor-čovjek. kukuljica). Daje 40-50 jaja na dan kroz 50-100 dana (1350 jaja/50 dana).6 µl krvi. Mišja buha – Ctenopsyllus segnis. a može i za 175 dana. Ona ima pozitivnu fototaksiju i negativnu geotaksiju (izlazi na svijetlo i površinu). Adult – izvaljena buha iz kokuna odmah ide na životinju – privučena pasjim stimulansima (tjelesna T. Neke pupe mogu preživjeti i smrzavanje u prirodi. Čovjek je često prva žrtva (jer se kreće svuda) svih nabrojenih buha. u suhom i hladnom 10%. a rijetko psa i mačku. Kod obilnog sisanja krvi ona ekskretira ne probavljenu krv i prlja okolinu. bez obzira što ta buha ima za primarnog domaćina neku drugu vrstu. pokret. zemlju. Mačja buha povezuje sa s nastankom bolesti –scratch disease in humans koju uzrokuje Bartonella henselae nakon mačje ogrebotine. Odrasla larva je oko 5 mm. Larve su oko 1 mm. hormonski. TUNGIASIS – je beznačajna za Europu. U Indiji 1896-1911. Vjeveričina buha – Orchopeas howardii napada. u visokoj T (suho-vruće) i malo vlage (desikacija) one se ne razvijaju. Promijenjeni uvjeti u gradu i selu te obilje biološkog otpada daje buhama dobre uvijete za preživljenje. U srednjem vijeku kuga je pomorila ¼ do 1/3 ljudi. vlazi. Buha siše krv čim dođe na domaćina i pari se (višekratno) za 8-24 sata. osim vjeverice i čovjeka. kemijski). Buhe su bili najveći uzročnici opake i smrtonosne bolesti – KUGE (black death). Pupa (kokon/kokun. biološki. CO2. Pupa izlazi iz kokona zbog temperature i fizičkih pritisaka (pressure. a ta krv (feces) je dobra hrana za larve. I ostale ranije navedene buhe prenose kugu. kukuljica)– pošto je larva dovršila razvoj (matur) proizvodi svilenu ovojnicu kojom se obmota/začahuri (pupal kokon. za 3-5 tjedana.dobri uvjeti T i vlage. Životni ciklus buhe može se završiti za 12-14 dana . psa ili mačku. na sobnoj T –22ºC i 60% vlage 95% ih ugiba za 12 dana. ako se uznemiri izlazi vani i pravi drugi kokon ili se razvija kao gola pupa. u vlažnom ambijentu 62% preživi 62 dana. Kod čovjeka to izaziva urtikariju. hrane se debrisom i izmetom buhe. heat). ovisno o hrani i T) prije prelaska u pupu. Presvlače se (molt) 2 puta (5-11 dana. Dnevno siše 13. Adult-pupa može dugo (godinu i više) biti kao kokon.

Svijetlo treba biti trenutno i treptajuće i buhe iskaču iz svog skloništa. larva. «Svjetlosna tehnika» Mačja buha je osjetljiva na ultravioletno svijetlo od 515 nm sa zeleno-žutim filtrom. Najbolji insekticidni učinak postiže se ako se prostor tretira s adultnim insekticidima i regulatorima rasta. karbamati (inhibitori kolinesteraze) te piretroidi. te na količinu insekticida – rezistencija). dvorišta. Mačja buha je vrlo rezistentna na više vrsta insekticida. .ubija 100% razvoj larvi. Istovremeno s terapijom kuće i okućnice. Budući da su buhe hematofagi. the wasp it's females who sting! .C. Neki preparati (metopren. but the Devil made Made no mistake.N. Na taj se način prenosi parazit (cisticerk) u čovjeka (dijete). Imidakloprid kroz 28 dana ubija sve pasje/mačje buhe. … je puno manje učinkovita od unutarnje kontrole. pupa. Većina pasjih insekticida (pesticida) je otrovna za mačke i treba ih s oprezom uzimati. Kanance i Hetite (Knj.German proverb G.pravi cisticerke u pasjoj. potrebno je tretirati mačke i pse. Kontrola – uništavanje buha «White-sock-tests» je način provjere veličine (broja) populacije (buhe skaču po bijelim dokoljenicama).su uspješniji u zatvorenom nego u otvorenom prostoru (poželjno je obratiti pažnju na boje. Dipylidium caninum –parazit. naročito u mladih životinja. Pas i mačka ližući se prenesu buhu u sebe i tako se zaraze cisticerkima. prvenstveno vlasnici (prostora i životinja) detaljnim mehaničkim čišćenje i usisivačem.larve žive u mačjoj buhi. naročito organofosfate i klorpirifos nego psi. jajašca i larva koje izađu iz tretiranih jajašca. tj. koje oštećuju tretmani. Izlaska 23. adult) Males of the order God made the bee pretend they are the king. mačjoj i čovječjoj buhi i čovjeku (djeca). ali za 3-5 tjedana ugibaju. PČELE I OSE (bees & wasps) iz roda Hymenoptera (egg. Kontrola vanjskog okoliša – vrta. Adulti nastali iz tretirane pupe mogu neko vrijeme biti i aktivni. Wegner Stršljene ću pred tobom odašiljati da ispred tebe tjeraju Hivijce. Proširena je u dijelu južne Amerike te u Africi i Indiji. Kemijski insekticidi – organofosfati. Hymenolepis nana. 28. Smatra se da ovo svijetlo imitira dan noć i pobuđuje buhu na skakanje. Lufenuron – oralni insekticid za pse/mačke .61 Buha napada stopala ljudi i otežava im hodanje i stajanje. «Usisivač tehnika» je pouzdanija od prethodne. razvijaju se samo nezrele pupe koje ne mogu preživjeti. piriproksifen.) . mogu uzrokovati anemiju. fenoksikarb) imaju ovicidni učinak. oko 1250 A. Biološka kontrola: ima nekoliko vrsta parazita (nematoda) i gljivica (fungi) koji napadaju larve i pupe te predatora – mravi koji napadaju larve i nezrele buhe. Mehaničko i fizičko uništavanje buha – trebaju obaviti.S. Regulatori rasta (IGR) inhibiraju nezreli razvoj insekata (juvenilni hormonski analozi ili inhibitori sinteze hitina djelujući na razvoj larve i pupe (molt). i debljinu tepiha. Mačke su puno osjetljivije na insekticide.

Cijela stara kolonija s kraljicom u sjevernim krajevima živi samo jednu godinu (neke vrste su višegodišnje –Paravespula). a ona polaže nova jaja (3000-5000) kojima će brinuti radnici. ali ne i europske. fosfolipazu A (enzim). ubada više puta i to uzastopce te ne ugiba nakon uboda. inače je otrovan (razni proteini) iz venom sac koji putuje sve dublje u tkivo. pauci. dopamin. Ose se hrane proteinima (gusjenice. Mužjaci služe za oplodnju vlastite matice i matica u drugim kolonijama. a smješten je na zadnjem kolutiću ispod analnog otvora. Najprije u potragu za košnicom (medom) krene izvidnik. One žive u blizini ili u istom prostoru (ose često u kući saviju gnijezdo) gdje i čovjek. Velika su opasnost za pčele/košnice.Vespa germanica Fabricius) Ose je duga oko 2 cm i ima 1-3 crne točke na žutoj glavi i po puno žutih šara. japanske. mjehura (s otrovom) i žalca. obrastao dlačicama. ako se ne izvadi. a mužjak i radilice ugibaju.) je najotrovniji socijalni kukac. bumbar) sastoji se od otrovne žlijezde. OSE (njemačka osa . Kod nekih ljudi jedan ubod može biti smrtonosan.02. Tridesetak stršljena ubija roj pčela od 3000 jedinki. stršljen. koji košnicu obilježi svojim feromonom i potom se vraća po svoju vojsku koja napada – ubija pčele. Ubod ovih kukaca je jako bolan uz pojavu lokalne bijele kvržice s kružnim crvenilom i otokom te svrbežom i pojavom bistrog mjehurića. bradikinin. muhe. U proljeće oplođena kraljica snese prvih 10-20 jaja i podiže mlade dok ne osposobi radnike koji potom preuzimaju svu brigu oko gnijezda. a OSE: serotonin. Stršljen (Vespa crabro L. mužjak. Pčelinji žalac treba izvaditi. serotonin. acetilholin.99 mg/ubod. pčela. čistači otpada) i šećerima te medom iz košnica. noradrenalin. U jesen kolonija proizvodi puno mužjaka i kraljica (begins to produce males and new queens which fly out and mate). Oblik života 09. Larvama daju hranu koje su one u ustima obradile «trofalaksis». a oplođene kraljice traže mjesto za prezimljenje. kojima prehranjuju svoje ličinke. za razliku od pčele i bumbara. Najmanje 40 ljudi u USA umre godišnje (anafilaktički šok) od osinjeg uboda. zdepast. paralizu i sniženje općeg krvnog tlaka te . kateholamin. U zajednici ima oko 5000 jedinki. apamin (neurotoksin). Živi u zemlji – rupi od glodavaca i do 1. Njihovi ubodi su bolni.meltin – ima 13 aminokiselina i odgovoran je za lokalnu bol. pa čak i na 47. Te pčele.8ºC (HTV. bez opasnosti po život. meso. pa ga odjednom zaskoči nekoliko stotina pčela koje ga oblože i na taj način podignu temperaturu na 47. a najčešće je crn s žutim kolutima. a za preosjetljive ljude mogu biti i smrtonosni. i to: histamin.6 mg/ubod) sadrži: meltin (peptid). puste izvidnika da uđe u košnicu i obilježi med. otok (upalu). Zemni bumbar (Bombus terrestris L.6ºC koja ubija izvidnika tako da se ne može vratiti kući i javiti gdje je našao med i potom dovesti svoju vojsku na košnicu. podnose temperaturu od 47. za razliku od ose i stršljena čije se izvuku i ne ostaju u tijelu. Prezimljuje oplođena ženka.000 ljudi zatraži liječničku pomoć. a oko 10.62 Pčele i ose su korisni insekti i čovjeku ne nanose štetu dok on ne dirne u njihovo gnijezdo. jer one brane košnicu. I pčele i ose su socijalizirana bića.). Žalac (mužjak ga nema) je izmijenjena leglica s dvije hitinske žaoke koje ubrizgavaju otrov. dok STRŠLJENOV ima 0. Otrov PČELE (0. Mužjaci potom ugibaju. Otrovni aparat opnokrilaca – (osa.5 m. noradrenalin. Tkivo na mjestu uboda producira histamin i druge produkte. Kolonija ima oko 200 jedinki. radnici (sterilne ženke). koji ugibaju nakon uboda.04. Pčelinje žaoke su pilaste i ne mogu se pri ubodu izvući pa ostaju u koži žrtve. tj. dopamin. Osa i stršljen. Žaoke pčele treba izvaditi jer su otrov. kinin i visoko molekularne enzimske bjelančevine. žive u zajednici.) velik je oko 3 cm. među kojima je najvažniji: Frakcija F1 .2ºC. Hrani se nektarom. Neke pčele. Različite je boje. Žive u koloniji (socijalni kukci): matica. Ubada matica u obrani.

dok je oko 10% imuno po rođenju. kao i na nadmorskoj visini od 3000 m.dešava se kod multiplih uboda uz glavobolju. Reakcije na pčelinji ubod mogu biti: 1. Denga groznice. količini venom-a i prirodnom imunitetu. Generalizirana alergijska reakcija . U USA (1950-1954) umrlo je 215 osoba od ugriza venomous animals: 40% od kukaca (Hymenoptera). Lokalna reakcija . panika. (po potrebi ponoviti). 4. Komarci su veliki napasnici čovjeka i životinja. U 2% ljudi ponovljeni ubodi vode u hipersenzitivnost – potencijalna smrt. malaksalost. Pčelinji žalac je najbolje BRZO skinutu struganjem noktom. Nalazimo ih ispod razine mora. Ponovljeni ubodi kroz određeno vrijeme izazovu imunost u 75%. Malarija je naziv za infekcije kroničnog tijeka koje uzrokuju protozoi iz roda Plasmodium. No. 15% ih ne razvije imunost i reagira samo lokalno.5 sata. Za preosjetljive preporuča se adrenalin (i. grč mišića i ponekad konvulzije. a 33% od zmije. Za ovu bolest je . mogu biti nedjelotvorni i najbolje ih je dati uz adrenalin parenterlno. 3. Oralni antihistaminici. polako) u roku 5-15 min. nekontrolirano mokrenje i sranje. a u Hrvatskoj oko 50 vrsta. Veličina reakcije na ubod ovisi o mjestu uboda. 0. ostao je živ i bez alergije. Čovjeka napadaju/uznemiruju od ranog proljeća do kasne jeseni. a potom svrbež i toplina.3-1ml. Alergični mogu umrijet za 15-30 minuta. Normalna reakcija . a ako je blizu usta i grla može biti fatalna. zujeći oko ušiju i glave te zabadajućisvrdlajući svoje rilo/proboscis u kožu. spazma grla i grudi. nožem. povraćanje. Oko 500 uboda je smrtonosno. u razrjeđenju 1:1000.jaka lokalna otok (možda i limfnog čvora) kroz nekoliko dana. žute groznice.v. nesvjesticu. encefalitisa i razne ARBO virusne infekcije. a može nastati i astma – sipljivost i ubrzani puls te pad krvnog tlaka.63 Frakcija F2 – ima 18 aminokiselina i 2 enzima (hijaluronidazu i fosfolipazu) koja potpomaže djelovanje meltina i razara eritrocite. 2. dijareju. ako se ubod ne ponovi. a prenose komarci iz roda Anopheles. Alergičar mora nositi antipčelinji/osinji koktel i sam sebi dati injekciju nakon uboda insekta.alergijska reakcija može biti blaga ili jaka do anafilaktičkog šoka sa simptomima suhog kašalja. KOMARCI – MOSQUITOES Slika 25. nesvjestica. Oni su prenosnici raznih bolesti: malarije. 18% od pauka. ako su generalizirani simptomi. Stečena imunost propadne kroz nekoliko mjeseci. hiperosjetljivih ljudi po rođenju ima vrlo malo i to obično vodi u smrt. ali bez oštećenja kože i potom ranu dezinficirati. čovjek kojega je ugrizlo 2243 pčele dok je bio u vodi 4. Ose se hrane otpadnim proteinima (scavengers-čistači-lešinari) i sa svojim ubodom šire infekciju. bljedilo. filarije. Toksična reakcija .kratkotrajna bol i otok. crvenilo kože. U svijetu ih ima oko 3000 vrsta. u Europi oko 100. temperaturu. Nalaze se po cijelom svijetu od tropskih do antarktičkih krajeva. Hladna kompresija smanjuje bol i otok.

a u urbanoj sredini između komarca i čovjeka. a njihova larva se hrani larvama drugih komaraca. ARBO virusne groznice prenose komarci roda Culex i Aedes. najvjerojatnije. genitalija (nema protoka limfe pa buja vezivno tkivo). a ponekad i elefantijaza udova. Neki komarci iz roda Culex (pipiens). U šumi se prenose između majmuna i komarca. dojki. muhu ili račića. Azerbejdžanu. Aedes (npr.koja se javlja u aerodromskog ili lučkog osoblja koje se zarazi od ljudi koji su vektori malarije. Karakterizira ju jaka groznica. Tadžikistanu Malarija se dobro liječi kininima (klorokin. Podporodica culicinae se nalazi u blizini i/ili u nastambi. aegypti i dr. Komarci iz roda Culex. obično. Naime. Aerodromska (brodska) malarija je bolest – malarija. Aedes vexans može preletjeti i do 30 km. Mužjak kad se izleže iz pupe ima seks organ (penis) u krivoj poziciji – dorzalno. Anopheles i Aedes sišući krv čovjeku ispuštaju iz svoje sline mikrofilarije koje se u potkožju (limfi) razviju u spolno zrele jedinke i tako nastaje bolest: limfadenitis i limfangitis. a umre oko 100 000 ljudi od malarije. Ženka komarca Aedes aegypti koja je cijeli život zaražena virusom je glavni prenosnik bolesti. Mnoge ženke se pare samo jednom. U Europi je gotovo i nema. a spermu spremaju u spermoteku. Filarijaza je bolest koju uzrokuju crvići iz porodice Filaridae. ptice i glodavci. fotofobijom.) mogu letjeti daleko od svog obitavališta. kostima. Protiv žute groznice postoji uspješno cjepivo. Denga je akutna virusna bolest s jakom boli u mišićima. . koja se ne hrani krvlju. Ovi crvići u svom razvoju trebaju kao prijelaznog prenosioca komarca. a ponekada i do 15 km. rezervoar se. komarac iz roda Anopheles sišući ljudsku krv usiše i gametocite plazmodija koji se u komarčevom želucu razmnožavaju spolno. podrodom anopheles s 9 vrsta i cellia s jednom vrstom te podporodicom Culicinae sa 7 rodova te 14 podrodova i 40 vrsta. Za nas su značajne druge dvije podporodice iz porodice Culicidae i to: podporodica Anophelinae s rodom Anopheles. visokom T i tresavicom. Uzročnik malarije Anopheles quadrimaculatus leti. a doputovali su tim prometalima. a nastali sporozoiti (čuvaju se u komarčevim slinovnicama) prilikom uboda čovjeka otpuštaju se u čovjekovu krv gdje se u jetri i krvi odigrava nespolni razvoj plazmodija. ARBO virusni encefalitis prenose komarci iz roda Culex i Aedes.64 karakteristična splenomegalija i anemija te kao prvi simptom groznica koja se javlja svakih 48 sati – malarija tertiani ili svakih 72 sata – malarija quartani. koji parazitiraju u limfatičkom sustavu i potkožju.5 km. zglobovima. hemoragija i žutica. Malarija je posljedica lize eritrocita i ulaska plazmodija u cirkulaciju. fansidar). Uzročnik malarije (4 vrste plazmodija) nespolno živi u čovjeku a spolno u komarcu. No za manje od 24 sata terminalni segment abdomena se zarotira/zaokrene za 180º i seksualni organ dođe u pravi položaj. napetost/razdražljivost. WHO procjenjuje da godišnje oboli oko 300 000. ARBO virusni artritis s osipom prijenosnik je komarac Culex i Aedes. Avione i brodove treba rezidualno tretirati permetrinskim preparatima. oko 1. osipom i laganim krvarenjima po koži. Žuta groznica Prenose komarci iz roda Aedes koji su zaraženim flavivirusom. pa su nazvani domestic mosquitoes. rezorchin. a rezervoar su divlji glodavci i klokani. ali je ima u Turskoj. a rezervoar je nepoznat Komarci su svrstani u tri subfamilije: Toxorhynchitinae. oštećenje bubrega.

tj. odnosno komarci. bakterijama. Krila (1 par) su im spojena na mezotoraks (2. U vodi se kreće uvijanjem. neki kukci.1-3 generacije. Mužjak koji je izvršio oplodnju povuče se u samoću (više ne ide u svadbeni roj) i ugiba. crvena. Ženka iz roja izabere mužjaka i ide na parenje (svadbeni let) ili na čvrsto tlo. Ličinke napadaju razne ribice (gambuzija). Većina ženki komaraca treba prije polaganja jajašca uzeti krv. a iznad toga su složene oči iz kojih izviru antene/ticala. Životni ciklus komarca . a neke u skupinama. Za površinu vode su vezane dvjema cjevčicama (sifonima) kojima uzimaju zrak. Cijelo tijelo prekrivaju ljuskice koje su karakteristične za determinaciju vrsta. nego se hrani nektarom i ženka koja bode i siše krv. Desetak dana iza uzimanja krvi pronalazi vodu ili mjesto gdje će voda doći i polaže jajašca. ako su zaraženi. Životni razvoj . Ženke imaju slabe antene i pipala. Sa strane proboscisa nalazi se par donjočeljusnih pipala (palpi). koje s gornje srane prekriva hitinska ploča tergit. toraks i abdomen. kukuljica/pupa i adult. Na glavi se nalazi proboscis . Na ličinki razlikujemo glavu. Posljednja (jesenska) generacija polaže jaja na zemlju ili donju stranu otpalog lišća – tamo gdje će se voda pojaviti. Zadak ima 9 kolutića. Oni imaju potpunu preobrazbu.65 Komarci spadaju u red Diptera i familiju Culicidae. na tlo ili donju stranu lišća na mjesto gdje će voda u proljeće doći i iz jajašca će se u proljeće izleći ličinke. Oni kratko žive. koji neko vrijeme sjedi na vodi dok mu zrak uđe u krila i nakon toga odleti. Nakon nekoliko dana leđna joj hitinska ovojnica pukne i izađe odrastao komarac. Mužjaci imaju veće antene i donjočeljusna pipala koja im smetaju da bi sisali krv.se odvija u 4 faze (koraka). srebrena itd. Imaju glavu. ali imaju jako rilo/proboscis. a s donje strane sternit. ženke obično odlažu. Jaja su oko 1 mm duga: Neke ženke ih polažu pojedinačno. Sišući krv ispuštaju slinu koja je antikoagulant i ujedno ispuštaju uzročnike bolesti. jaje. jer se ličinke sporije razvijaju. Na zadnjem kolutiću je spolni organ. One kožu buše provlačeći rilo između kožnih stanica (epitelnih ljuskica). Kukuljica ne uzimaju hranu. Zadnju generaciju jajašca. grudi i zadak. žuta. Boja ljuskica je: crna. ali ženka Aedes vexans može položiti jaja bez da prije posiše krv – ona je stoga autogena vrsta i ova vrsta dominira 80% u Osijeku.usni organ za bodenje (provlačenje između epitelnih stanica) i sisanje krvi. U tu svrhu mužjaci stvaraju vrtložni roj gore-dolje u koji ulijeće ženka. a zadatak im je oplodnja ženke. Ličinke – kad se jaje nađe u vodi iz njega vrlo brzo izađe ličinka. prsni kolutić). Ličinka se tri puta presvlači. bijela. smeđa. ali u ljeto ih ima više . U proljeće ima manje komaraca. koja se hrani raspadnom organskom tvari. Adult/imago Postoje dvije odrasle jedinke: mužjak koji ne siše krv. a kod 4. a i ptice. Za površinu vode je pričvršćena sifonomcjevčicom kroz koju siše zrak. ličinka s 4 stadija. presvlačenja prelazi u stadij kukuljice. Jaja polažu na vodenu površinu ili na mjesta gdje će doći voda što ovisi o vrsti ženke. Slika 26. Imaju 3 para nogu (svaki prsni kolutić po jedan).

66 Slika 27. kanalizacija. heterodinamani – imaju obvezno zimovanje kad se prekida funkcija jajnika – prava dijapauza. Odrasli komarac mužjak siše samo nektar. Ženka komarca siše krv čovjeka i životinje (sisavci. Neke vrste prezimljuju u stadiju adulta/imaga i to u stajama. gmazovi) Na mjestu uboda javlja se otok. obale jezera. Ta jajašca ona polaže (ovipozicija) tamo gdje će u proljeće biti vode (inundacije – mjesto od korita do nasipa. Samo gravidna ženka prezimljuje. nizine. Ličinka i adulti uzimaju hranu. bare. Ova pojava ovisi o duljini svjetla (fotoperiod) zbog čega nedostaje hormona rasta. ali uzimaju i drugi krv . a ne krv. Većina vrsta iz roda Aedes prezimljuje u stadiju jajašca. duplje. Količina masti je glavni faktor koja gravidnim komaricama omogućuje prezimljenje. ispod kore drveta. pećine. skloništa. i dr. ptice. zoofilni – preferiraju krv životinja – aktivni noću. a u nepovoljnim miruju – fakultativna dijapauza. Ličinka jede organske otpade i mikroorganizme. s obzirom na hranu mogu biti: Antropofilni – su oni koji preferiraju ljudsku krvi i oni nas najviše napadaju – aktivni u sumrak i zoru.aktivni noću (nokturalne vrste). poplavna područja rijeka. . ali im nije mrska niti čovjekova . semizoofilni – preferiraju životinjsku krv. semiantropofilni – preferiraju krv čovjeka. Hrana i komarci Razvojni oblici: jaja i kukuljica ne uzimaju hranu. Obzirom na prezimljenje komarce možemo podijeliti u dvije skupine: homodinamni – razvijaju se u povoljnim ekološkim uvjetima (eko čimbenik). crvenilo i svrbež uzrokovano ubrizgavanjem otrovnog sadržaja pljuvačnih žlijezda komarice. donja strana otpalog lišća u poplavnim-depresivnim šumskim terenima). Zimovanje/hibernacija Komarci mogu prezimiti u svim stadijima.aktivni u sumrak i zoru (krepuskularne vrste). podrumima. Komarci.

Zadovoljan je s malo vode: voda u tanjuru vaze cvijeća. konzervi. Apetitivni let – istraživački poduzimaju komarice starije od 24 sata radi hrane i polaganja jaja. prostoru. ili niz vjetar ako je njegova brzina veća od 1 m/sek. jer osjetilni hormoni ne djeluju daleko. svjetlosti. Ovaj let ide uz vjetar ako je brzina vjetra manja od 1 m/sek. Rojenje gore-dolje ili svadbeni let Dešava se 24 sata nakon što su mužjaci izašli iz kukuljice i pošto im se spolovilo s dorzalne strane okrenulo na ventralnu stranu. a naš Aedes vexans leti do 30 km Culex pipiens leti jedva 100 m. Ovo rojenje se ponavlja svakih 24 sata. pet zdjelici. U ovu skupinu spadaju Aedes koji mogu odletiti i do 100 km. Culex pipiens dominira kao vrsta u priobalju. pa je rijetka vrsta dok se Culex pipiens hrani. vlagi itd. zvuku. uglavnom. a ovisno je o aktivnosti komaraca. Let komaraca Postoje 3 vrste leta: migratorni – emigratorni let izvode mlade ženke stare 6-10 sati. Mužjak koji je oplodio ženku više ne ulazi u leteći roj nego se povlači u samoću i ugiba. Mužjaci naprave karakterističan roj koji pleše gore dolje i u koji ulijeće ženka i ona izabire mužjaka i ide s njim na parenje (u zraku ili na čvrstom). Konzumatorni let je direktan i kratak.67 Culex territans se hrani na vodozemcima i gmazovima. Ako je vizualni znak u pitanju ženka ga ne može točno locirati. . staroj gumi. na pticama i značajno je dominantan u Kopačkom Ritu. vjetru. temperaturi. Ako mirisni znak onda je let kratak i ravan.

vrane i druge divlje ptice. možda. golub na svom dalekom letu biva izgubljen i ostaje u naselju. A. Jako je ovisan o hrani.850 god.). dubinama i visinama gdje ima vode i hrane. Golub je mogao postati sinantropna životinja iz nekoliko razloga: čovjek ga počinje pripitomljavati i uzgajati zbog mesa (hrane).N. . A. Kad mladi u potpunosti uzlete i osamostale se (5-6 tjedana) par ide ponovno nesti jaja. golub traži bračnog partnera kojeg. pa u njenoj potrazi napada silose. a u gnijezdo polaže 1-2 jaja i to 5-6 puta godišnje. Golub je poznat kao jedan od prvih poštara – listonoša. prvenstveno. a mlade hrani oko 5 tjedana to u početku povraćenim sadržajem iz želuca golubinje (ptičje) mlijeko (jedini među pticama). Gnijezdo grade zajedno: mužjak prikuplja gradbeni materijal. U kršćanstvu golub je simbol mira. oštećujući i crjepove. Pri hodu. golubovi se brzo množe i u gradu predstavljaju veliki problem. psihologije itd. a ženka gradi gnijezdo. Opisano je oko 550 vrsta golubova. a nerijetko i samog čovjeka . livia domestica Gm.šetača – onečiste. Tijelo goluba je pokriveno lijepim do ružnim perjem (ovisno o njegovoj ishranjenosti i zdravstvenom statusu) sivkasto plave do zelenkaste boje. Vodu pije kljunom kontinuirano tako da uroni kljun u vodu i koju stalno uvlači preko nosnica u probavnu cijev (jedini od ptica). fiziologije. (neolitik). Imaju dobar vid.N. Golubovi Golub se pojavio u miocenu (Columba palumbus) od kojeg je nastao divlji (pećinar) golub (C. gljivične. pronalazi u naselju. i odgoji oko 6 mladih. Kako tih u gradovima nema. a pri letu stvaraju zvižduk. klimaju glavom. itd. golub napušta svoje pećine i približava se čovjeku jer kod njega nalazi više hrane. Dok je ženka na gnijezdu mužjak je uvijek uz nju i čuva nju i gnijezdo. jastrebovi i kune. Golub je ostavio traga i u umjetnost. ali jede sve što uhvati pa ga smatramo svejedom (zrnato bilje. Po boji perja razlikuje se mužjak od ženke. tržnice. na prozorima i balkonima.68 PTICE Ptice kao ekološki i javnozdravstveni problem u gradu i selu (naseljima). Na jajima sjedi 16-18 dana. Među najstarije kulturne spomenike spada naša Vučedolska golubica (2. ovdje treba spomenuti i ptice kao kućne ljubimce (papige. kanarince. parazitarne i virusne etiologije).) oko 5000 god. Ženka se gnijezdi u svim rupama i pukotinama zidova/građevina. Glasaju se gučući i gugučući. Kljun služi za uzimanje hrane i vode i na vrhu je orožnjao i lagano svinut (kukast). a odgoj oko 80%. a ako je tavan loš. Kad se govori o bolestima koje s ptica mogu prijeći na čovjeka (ptičje zoonoze). a kasnije smekšanim i na kraju tvrdim zrnjem. Rasprostranjeni su po svim kontinentima. kositrena žica se drobi. ali i meso). biljojed. I mnoge druge religije koriste goluba u religijske svrhe. livia Gmelin) kojega čovjek pripitomljuje (C.C. u jatima 20-30 golubova.).150-1. ali i mužjak. Golub živi oko 4 god. oni čovjeku nanose znatne gospodarske štete jer svojim fecesom (gvan) onečišćuju i uništavaju zgrade i ukrase na njima te na taj način uništavaju kulturne spomenike i arhitektonske vrijednosti te crkve i zvonike. prenoseći razne bolesti (bakterijske. U današnje doba golub se često koristi ka pokusna životinja na području genetike. Golubovi su dobri letači – oko 100 km/sat. Osim bolesti koje golubovi mogu prenijeti na ljude. embriologije. jer je valivost oko 60%. npr. osušeni gvan može propadati u stan i izazivati alergije i astmu. Gvan na predmetima na koje padne izaziva fizičke i kemijske promjene (korozija i pucanje materijala. Jedan bračni par daje 10-12 jaja/god. golubovi. Na gnijezdu sjedi. Golub je. Golubovi često ulaze u tavane zgrada. Njihovi predatori su sokolovi. parazitologije. zbog kratkih nogu. uglavnom ženka. Slabo hodaju-šeću. Ovdje prvenstveno mislimo na ptice koje čovjeku uzrokuju gospodarske i zdravstvene štete. kućne balkone pa se i na taj način dade lako pripitomiti.C. kad ona ode s gnijezda. U gradovima onečišćuju automobile i tržnice fecesom.

a i bolesti kojima su podložni izgledaju neuredno. npr. kanarinci. tj. Čovjek se zarazi preko zaraženih i bolesnih peradi (kokoš. Aspergilus.000 kg gvana/100 m3 tavanskog prostora. Čovjeka se najčešće zarazi preko kućnih ptica/ljubimaca. …). sjenica. fazana.: klamidiozu-psitakozu (ornitozu) (Chlamydia psitttaci). Lako se širi aerosolom i prašinom. koje žive uz more: galebovi. koji se nalaze u zemlji. perad i dr.5 kg fecesa. zbog čega postaje neupotrebljiva. naziv ornitoza je širi i obuhvaća sve ptice i označuje ptičju bolest. čigre. Bolest ima opći infektivni karakter (visoka temperatura i SE) s atipičnom pneumonijom kao glavnim simptomom. Njemačkoj 23%. golubova. Sovjetskom Savezu 97%. u cijelom svijetu. galebova. Campylobacter jejuni. Paramixovirus 1(PMV-1). Norveškoj 80%. Psitakoza i/ili ornitoza se može prenijeti na čovjeka pa spada u zoonoze. njihovih izlučevina.69 Na tavanu se može biti do 40. silosi uljarica. Influenca/gripa je virusna bolest ptica. Histoplasma capsulata. Oni su rezervoari i kliconoše klamidioze. a od domaćih peradi su tu među prvima patke i pure (tuke). pa kod ljudi izazivaju i gađenje. Veća zaraženost zabilježena je u proljeće nego li u zimi. pingvin) i to naročito u proljeće i jesen. Golubovi obolijevaju i prenose i druge bolesti. Domaća perad (kokoši.) je crijevna bolest životinja i čovjeka. zabilježena je psitakoza u Splitu ?: 5 jako oboljelih i jedna umrla osoba. a uzrokuju bolest u čovjeka (zoonoza). U 2003/2004. Te ptice mogu biti zaražene. Psitakoza (Chlamydia psittaci) Psitakoza (ΦΨιτακοζ = papiga) je zarazna papiga. Erisipelothrix rusiopathiae.) nanose velike štete jedući hranu. kliconoše salmonela i izvor zaraze. Međutim. vodi. Toxoplasma gondi. …) nosi zaražena jaja koja su najčešći izvor zaraze za čovjeka. Gregurić (1989) bilo zaraženo oko 45% golubova (49%-65%).je u krvi i tkivu ptica i najčešće se nalazi na perju na koje je stigla ptičjim ekskretima. koje se najčešće zarazi pri vađenju probavnih organa (crijeva). Golub godišnje pojede oko 23 kg hrane i daje oko 2. V. Uzročnik bolesti –klamidija. Atipična kuga peradi –Newcastle disease je zarazna bolest peradi (kokoši) koju uzrokuje RNK virus (paramiksovirus) koji je patogen i za čovjeka. Yersinia pseudotuberculosis. gallinarumpullorum) nalaze samo na pticama (papige. Salmoneloza (Salmonella sp. Mycobacterium avium. zemlja. enterocolitica. Čovjek se izrazi preko kontaminirane hrane (voda. itd. Danas je poznata. Čovjek se najčešće zarazi od papiga. Neki njeni serotipovi (S. a potom u gotovo svim europskim zemljama: Danskoj 60%. a u drugim zemljama manje od 20%. zaraženog mesa i mesnih prerađevina kao i svim predmetima koji su u dodiru s . Psitakoza/ornitoza/klamidioza je u 63% gradskih golubova zabilježena 1950. a još više ju zagađujući. a za ljude je uvjetno patogena. Britaniji 20%. Divlje patke lako prenose bolest na domaću perad. zagađeni zrak-aerosol). guske. Švicarskoj 20%. Mikobakterioza (Mycobacterium avium complex) je mikobakterioza pluća uzrokovana atipičnim ubikvatarnim mikobakterijam. Criptococcus neophormans. pure. kao što su: Salmonella typhimurium. Zbog njihove prenapučenosti u gradu. Y. ptice).. golubovi. zraku. bila je velika zaraza peradi na Dalekom istoku od koje su obolijevali i ljudi. Golubovi mogu prenijeti nekoliko značajnih bolesti na čovjeka. kanarinaca. Golub se ponekad naziva i leteći štakor. vivak. Bolest se po zakonu mora prijaviti i suzbijati. Ona je specifično patogena za ptice (kokoši. gotovo. kao i zaraženo meso tih ptica. a liječničku pomoć zatražilo je 24 od 50 stanara jedne višekatnice u koju je prije par dana donesena kupljena papiga. Golubovi prehrambenoj industriji (žitni silosi. prašina. vrabaca. jer čovjeku nanosi velike štete poput štakora. ptice). Bolest s ptica lako prelazi na čovjeka. U Zagrebu je prema istraživanjima J. u Irskoj. U siječnju 2002. g.

trudnice. kukcima. mlijeko i njihove proizvode. životinje. a iznimno u zimi su jata veća ako ima dovoljno hrane. te u virusološkim zavodima. 1997. Živi u malim jatima. ptićima. starci. opisane se prve infekcije kod ljudi koji su radili u peradarstvu. seoskim gospodarstvima jer krade jaja i piliće. U gradovima pravi veliku buku. 1943. Listerija najčešća napada imunkompromitirane osobe: djeca. puževima. Živi oko 3 godine. Jede gusjenice. laboratorijski radnici. Potpuno je crna. God. te voće. Jede i strvine i čest je gost smetlišta pa raznosi bolesti. VRANE Siva vrana (Corvus corone cornix L. Svraka (Pica pica L.) je ptica štetočina poljoprivrednih kultura (žitarica i voćnjaka. ispod streha i ruševinama i to dva puta s 3-5 jaja po gnijezdu. a i domaćinstvu.) Svraka živi blizu naselja na rubovima šuma i livada. voćem (trešnje. U dvorištima krade mlade piliće. klaonicama peradi i proizvodnim pogonima peradi. Rumunjskoj 1996. zvonicima. te veterinari. Izvor zaraze su bolesne i zaražene ptice. u parovima ili u obiteljskim jatima. sirovim plodovima iz mora). Gnijezdi se u gradovima u pukotinama zidova. najvjerojatnije su je donijeli njemački vojnici. Mladi nakon 3 tjedna se osamostaljuju. Listerioza je bolest koju uzrokuje bakterija L. a i kokošjim jajima. Danas postoji vakcina i vakcinirana perad će rijetko oboljeti. konje i dr. a raznoseći smeće može prenositi zarazne bolesti. ptiće. povrće. On je ptica stanarica. orasi. smokve). Često posjećuje smetlište. On je skitnica koja spava u gradova. Nalazi se u šumama. U gnijezda polaže 3-6 jaja. monocytogenes. Gavran (Corvus corax) Gavran je najveća ptica iz porodice corvida koja ima potpuno crno perje i jaki kljun. javlja sporadično. Afrikom i Sj. God. . Velike štete nanosi lovstvu. Godine 1926. opisana je i u Hrvatskoj (u Novom Marofu). u istom području se gnijezdi i zimuje – ne seli za razliku od vrana. a nazvan je West Nile virus jer je izoliran iz krvi bolesne žene u Zapadnom Nilu (Uganda) 1937. sjemenkama. Hrani se malim sisavcima (zečevi). Slična je gavranu i od njega se razlikuje manjim kljunom. poljima. naziva atipičnom kugom peradi. Glavni rezervoar su divlje ptice. Nanosi štete u lovištima. Australijom. ali i kao epidemija. u Italiji. pačiće. Čvorak (Sturnus vulgaris L. Navečer se okupljaju u jata radi zajedničkog spavanja. Amerikom. Bolest se kod čovjeka. a virus se neprestano šire sa ptica na komarce i obratno. zatvorenici. parkovima. pojavila se na Javi i potom brodom prešla u Englesku (Newcastle on Tyne). Glasa se dubokim i graktavim krikom «krok. Crna vrana (Corvus corone corone) Crna vrana. tj. bajami. Gnijezdi se visoko na nepristupačnim terenima. ptičjim. Ljudi se zaraze jedući zaprženu hranu (meso. kao i konja. crvima. lešinama.) je europska skitalica i kreštalica koja živi u šumama i šumskim rubovima u jatima do 150 i više jedinki. Hrani se mladom divljači. U područjima gdje virus perzistira oko 1% komaraca Culex vrste je zaraženo WN virusom. trešnje. Češkoj. uglavnom živi sama. Bolest su prenijeli zaraženi komarci na mnoge ptičje vrste (oko 110 vrsta ptica) kao i na čovjeka. West Nile Fever – Groznica zapadnog Nila Ovu bolest uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae. Jednom riječju jede sve. Nosi 3-10 jaja. grožđe. kukcima i raznim sjemenjem i voćem (grožđe. 1941. vrtovima. U Europi je zadnjih 10-tak godina zabilježena 1998. a ujutro u velikim jatima odlazi u polja. pa prema tome neće ni čovjek. krok». Gnijezdi se na stablima.70 tako bolesnim životinjama. ali i u napuštenim kućama. vinograda). jajima ptica i kokošiju. Traub ju 1942. a potom se širila Dalekim istokom.

madrace. pobirati iz gnijezda Moguća je kemosterilizacija hormonska kastracija. kao što smo na početku rekli i za štakore.hranjenje na javnim parkovima. svešče broj golubova na razumnu brojku. i nepojedena jaja skupiti. tj. … Okoliš treba držati čist: bez hrane. svu vunenu i pamučnu robu). ako se može. šikara Golubinja jaja treba. Nadalje uništava robu (odijelo. stavljanjem hormonskih pripravaka «ornisteril» na veliko zrno kukuruza (koje druge ptice ne mogu progutati) u kojem je 0. To se radi u organizaciji lovačkih udruga i uz pomoć javnih medija. smeća. gnjezdenja i skrivanja doveo je ove životinje u prekobrojnost koja nam smeta. Komarci=Gnats (Fungus gnats) Moljac se još naziva i muhom kanalizacije (drain flies. koje su svrake i vrane danju u jatima napadale. Njegove štete su velike za zdravlje ljudi jer prenosi razne bolesti. Golubovima treba onemogućiti: . zbog njihovog štetnog utjecaja na gospodarstvo i javno zdravstvo potrebno je sustavno držati na ekološki prihvatljivom broju. Vrane. Naš način življenja u gradovima i bacanja otpadaka svuda koji ovim pticama omogućuje izvor hrane. Na ta područja treba spriječiti dolazak ne ciljnih životinja. Na spomenike se mogu postaviti solarni generatori od 12 volti koji će golubu onemogućiti slijetanje na predmete.izvor hrane na taj način da se silosi i skladišta zaštite da golub ne može ulaziti u njih . svrake i druge štetne ptice moguće je suzbijati pomoću otrovnih jaja. Dakle. Nekada se koristila sova ušara (Bubo bubo L) kao živi mamac. Na jajima napisati otrov. trgovima. Za njegov razvoj bitni su vlažni prostori. a tada bi lovci ubijali vrane i svrake. Najučinkovitija je mehanička zaštita prostora koja golubovima onemogućuje pristup hrani i gnijezdenju.pravljenje gnijezda u kućama i zvonicima .01% progesterona – djelatna stvar. sewage flies). filter flies.71 Suzbijanje ptica Navedene ptice. Mogući su i drugi repelenti ali s malom učinkovitošću. Moljci=Moth (moth flies). . sami smo krivi što nas one ometaju. koja se stavljaju u proljeće na livade gdje se te ptice skupljaju.

72 NAJČEŠĆE UPOTREBLJAVANI INSEKTICIDI Kemijska grupa Pyretroid (Piretroidi) Insekticidi Allethrin Cyfluthrin Cypermethrin Cyphenothrin Deltamethrin Fenvalerate Permethrin Phenothrin Pyrethrins Acephate Chlorpyrifos Diazinon Fenitrothion Isophenphos Jodfenophos Malathion Pirimiphos methyl Propetamphos Bendiocarb Dioxacarb Propoxur Hydramethylnon Avermectin Fipronil Oblik Djelovanje Sprej. Aerosol Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Carbamate (Karbamati) Amidino-hydrazone Macrocyclic glycoside lactone Sprej. Aerosol Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Na+ kanalima Organophosphate (Organofosfati) Sprej. mamac/meka . mamac/meka Sprej. mamac/meka Prašak. Aerosol. meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Respiratorni otrovi: inhibitori prijenosa elektrona Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Cl. Prašak.kanalima Nervni otrovi: inhibitori prijenosa živčanih signala Metabolički sustav: inhibitor sinteze hitina Metabolički sustav: uzrokuju poremećaj funkcije hormona Tkivni/stanični otrovi: pucanje -trganje stanica Phenyl pyrazoles Benzoyl phenyl urea (IGR = insect growth regulators) Various chemicals (IGR = regulatori rasta insekata) Inorganic (Anorganski spojevi) Flufenoxuron Fenoxycarb Hydroprene Pyriproxyfen Boric acid (Borna kiselina) Sprej. Prašak. Prašak.

živi u kući i izvan kuće Hrapavi i jaki radi penjanja 10. 4 (2+2) Tupa ? ? Multimammate rat -Mastomys natalensis (Afrika) 80-200 10-15 10-15 Kratke i debele Sjekutići. Indija. sivo-bijeli dolje Dobar penjač.8. jednobojan 2. glođe.8-4.0-2. oštre 3. trbuh svjetli Peri-domestic. Bandicota bengalensis R. kanalizaciji Manji i glatki radi kopanja 12. g Duljina glave i tijela. 3 para pectoralna. glođe.8-5. 12 Kraći od glave i tijela. cm Raspored Zubala Boja Krzna Navike (habits) Rattus norvegicus Berkenhout 150-500 (200-500) 19-25 15-21. Tajl.2 Tabanski jastučići Broj Sisa Oblik njuške Oči Skalp. kutnjaci Smeđe-sivi gore. exulans (Azija) 150-600.3. 2 para ingvinalna Oštra Male. 110 Dulja od repa . uz čovjeka glatki 12-20 (16) po cijeloj dužini. pliva. živi u kući i izvan kuće glatki 10. diastema. cm Duljina Repa. sivi dolje Kopa. smeđ 12 Kratke i debele Sjekutići.73 Tjelesna obilježja Težina Tijela. polju.0-2. mutne 4. jači od selca. 3 para pectoralna.5-2. 3 para ingvinalna Oštra Velike. kopa Oko 1.4 Mus musculus (Rutty) 10-21 (12-30) 9 9 L. kutnjaci Smeđe-siva crno-siva Kopa. živi u: kući.5 prominentne Sjekutići. diastema. glođe. diastema. Burma).20.1 Rattus rattus Linneaus 80-300 (150-250) 16-20 20-25. oštre 2. 2 para pectoralna. 3 para ingvinalna Tupa Male. diastema. roni. cm glatki 8-12. po cijeloj dužini Tupa ? ? . dvobojan 2. kutnjaci Smeđe-sivi ili sivi gore. kutnjaci Smeđe-siva crveno-siva. cm Veličina ušiju. živi pretežno u polju (Pak. diastema. kutnjaci Smeđe-svicrni gore. sivobijeli dolje Dobar penjač. male i do pola u dlaci Sjekutići. velike i prominentne Sjekutići.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful