P. 1
DDD I HACCP-1

DDD I HACCP-1

|Views: 2,051|Likes:
Published by Dragan Župan

More info:

Published by: Dragan Župan on Mar 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/27/2013

pdf

text

original

1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAČAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRŽAJ: 1. Mišoliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): štakor selac crni štakor Kućni miš Poljski miš Poljska voluharica Bizamski štakor (krtica) 2. Gospodarske štete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagađivanje hrane, požari, poplave) 3. Bolesti glodavaca značajne za čovjeka i životinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Načini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, biološke, fizikalno-mehaničke, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Općenito o kukcima (entomologija) (podjela, građa, biologija, štete) 7. Komarci, ose, pčele, bumbari (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, uši (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 9. Žohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (općenito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. Štetni utjecaji pesticida i zdravstvena zaštita te prva pomoć

2

GLODAVCI: (MIŠ, ŠTAKOR, VOLUHARICA …) (Biologija i značenje glodavaca i kukaca u zaštiti zdravlja i okoliša) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: • Uništavaju hranu - štetočine • Materijalna dobra • Šire bolesti • Nanose mnoge štete (za jednu noći 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leševa • Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se množe, otporni su na mnoge klimatske i biološke promjene. Glodavce koji su vezani na čovjeka nazivamo komensalni (ko… + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam živi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca – štetočina, najviše nas zanimaju: ŠTAKOR (crni i selac), MIŠ te VOLUHARICA Deratizacija je uništavanje štetnih komensalnih mišolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zaključkom prve međunarodne konferencije o štakoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak štakora u kuće pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladišta. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija ŠTAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potječe iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu područja razvoja kućnog miša. U Europu se useljava (pojavljuje) početkom 18. st. i to u: • Dansku 1716. (Kopenhagen) • Englesku 1728. • Francusku 1750. • Norvešku 1762. • Švedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se širi istočnom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potječu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Međutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kaže da su u starom Egiptu pronađeni mumificirani ostatci štakora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grčkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). Štakori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smeđa ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Veći je od crnog štakora. Dužina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i kraći od tijela Živi blizu vode, naselja, staja, u ruševinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i noću, u gladi agresivan, dobar plivač; živi u čoporu; kopa podzemne hodnike za spremišta hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne životinje, strvine; gladan napada životinje i ljude (djecu).

3

U prirodi su štakori spolno aktivni od ožujka do rujna, a u kućama kroz cijelu godinu. Ženka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godišnje. Mladi su slijepi 14-16 dana, sišu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. Živi 3-7 god. Glasa se cičanjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8ºC. U kući ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s više mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom žive u čoporu, a postoje i pojedinačni, premda rijetki, parovi. Ženke se u čoporu za vrijeme spolnog žara (6 sati) pare sa svim mužjacima (200-600 puta/6h). Mladi mužjaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dužnost čuvara (1-2 god.), tj. stražare na periferiji čopor. Ženka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifičan miris majke i čopora što se očituje njihovim podvlačenjem, osim pod majku, i pod druge štakore u čoporu, što odrasle ne smeta. Što više, čuvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. Često u čoporu nađemo više majki da u gnijezdu doje zajednički podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u čoporu ugine prava majka – njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani štakorsku siročad. Uspjeh pomajke bit će bolji što je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) između njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna napuštaju sisu. Poliovulija (više jajašca u jednom folikulu) je karakteristična za štakoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par može dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus započinje u 3. mjesecu života i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad ženka može koncipirati. U novi estrus ženka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost štakora počinje kad čovjekova prestaje, tj. u sumrak i noću, a na to utječe: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost čovjeka. No, štakor selac je aktivan i danju (nalaz u želucu dnevnih ptica) za razliku od crnog štakora koji danju - slabo vidi - žmiri. Godišnji ritam Štakor selac ljeti uglavnom boravi/živi u polju (preferira: jarak, šipražje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Seleći se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - početak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak započinje u rujnu i završava u studenom. Selidba može biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi štakori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki štakori selci žive stalno vani, obično oko smetlišta i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni štakor u našem podneblju, u pravilu, živi samo u zatvorenim prostorima – tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima živi i na stablima.)

Glodavci unište 1/3 – 1/5 svjetske hrane. štakori su uništili oko 42 mil. Dnevno troše 10-30 g suhe hrane. I selac i crni štakor su svežderi. nemoćne starce (medicinski brat. učeći od majke. god. jaja. sa stabla na kućuprozor-balkon i obratno. Voda i glodavci Štakor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog štakora. do 1 mjesec dana starosti (teški oko 50 grama) je teško trovati. pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). U seoskim domaćinstvima. ali jedu i male sisavce i ptice. Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu. No. Pokretljivost Sporiji je od čovjeka. a izuzetno do 100 cm. ali u polju na temperaturi nižoj od -10ºC ne izlazi iz skloništa (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. Hranu zagađuju fecesom i urinom. tona hrane (U$D 30 bilijuna). GLODAVCI pojedu. a vodenaste 60-70 g. Rattenkönig): Repovi i uši za jake golomrazice mogu se smrznuti – samoamputirati. ali ako mora skače i silazi odozgo prema dolje. Na prednjoj nozi ima 4. a miš 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokraće (štakor oko 15 ml) na dan. kod jake invazije štakora. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. pa je to poznato pod nazivom štakorski kralj (njem. Štakori da bi sačuvali tjelesnu temperaturu. a lasica ga buši na polovima i ispija. To je naročito izraženo kad su u čoporu i životnoj ugrozi (manjak hrane). ali kad se osamostale (3 mj. Crni štakor je brži od štakora selca. tj. Poznata i prihvaćena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. Troškovi nastali zbog uništenja hrane i uništavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromašnije hranom. . a više zbog hladnoće (hipotermije). CRNI štakor koji živi u hladnjači koti se i na –10ºC. stari) zaborave na upozorenja i lakše prihvaćaju ponuđenu hranu – kad već nemaju poznate. galeb. Brzo trči po brodskom užu. mačke su u jednom slučaju pojele dosta leša). meso. Štakor daje 30-50. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeđen poput mačke. u velikoj opasnosti su pilići. u građevinama je radno i spolno aktivan te se može trovati kroz cijelu godinu. često napadaju dojenčad. piliće i …. 1982. prasadi i janjadi grizu trbuh. a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. Radije se penje prema gore. mačke i psa. Miš je manje osjetljiv na nedostatak vode od štakora i on treba oko 1 ml vode/dan. uplašen i u tijesnom prostoru može skočiti čovjeku iznad koljena. a na stražnjoj 5 prstiju. ali još više unište hrane (onečišćenje). ispričao mi je slučaj kada su štakori još živoj . niti se s njim može poduprijeti (poput vrane). …) grizu jaje poprečno. da ne padnu u hipotermiju. s krova na balkon. vežu se u klupko s isprepletenim repovima. ali se na njega ne može objesiti. skače uvis do 80 cm. zaposlenik Hitne u Zagrebu – moj student na VZŠ – 2001. Dobro se penje po zidu. Hranu gomilaju u svojim staništima 4-5 puta više nego što trebaju. odjećom i obućom. jaja i slabe kokoši.nemoćnoj starici u stanu nagrizli lice. udalj do 50 cm. Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane. On hoda i po žici držeći balans uvrnutim repom. Uplašeni štakori cičeći skaču uvis. pa u nedostatku vode jede biljno korijenje. Dobro se penje po drveću. dok ptice (vrana. voće. Novu hranu mladi štakor.4 Hladnoća i štakor selac Ne spava zimski san. repu. Crni štakor je bolji skakač i on može skočiti s krova na krov. leševe velikih životinja (i ljudi). ne računajući troškove za liječenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. kod brzog trčanja skače i brzo se sklanja. ŠTAKOR I HRANA Štakor u svom okolišu izbjegava svaku novinu. glatku okomitu površinu od 1 m (uvis) ne može svladati. Prema FAO. usne i izvadili oko. Bez hrane mogu živjeti 3-4 dana. skaču uvis. prihvaća nakon promatranja i gledanja što će najstariji (TEST – štakori) napraviti i kako će se osjećati. Preferiraju žitarice. Isto tako kad se odrasli štakori tuku. slonovima stopala. Jaja odgrizaju po podužoj osi. Mlade štakore. tovljenim svinjama jedu masno tkivo.

5 ppm. Kroz otvore se provlači bočno.0. No. Nizvodno pliva i preko 30 km.) čovjeka (djeca.) Ugrizanje-ujedanje: štakori (rjeđe miševi) često ugrizu (težina 500 kg/cm². Smatra se da štakori moraju glodati da bi brusili sjekutiće kako bi zatvorili čeljust. obično kopa do 40 cm i ako su temelji kuće dublji (50-80 cm) neće ispod temelja ući u kuću. eksplozije. dokazano je da štakori držani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub. Glodanjem oštećuju elektro-.5. dodir. 6x/sek. ili pri hvatanju riba. (Sposobnost ronjenja. (Tvrdoća štakorskih zubi -selca i crnog. i 1979. Povraćanje – izgleda da štakori ne mogu povraćati (denerviran jednjak) . Roni. aluminij. jer radije živi na tavanima i potkrovljima kuća. ugrizeno 254.se odvija kratkim ultrazvučnim glasanjem kraćim od 300 µs i to: kad su u opasnosti. a 1993. Međusobno sporazumijevanje . u prosjeku 50-60 kHz.5 cm te kroz cijevi od 3. No.i druge instalacije uzrokujući požare. poplave.5 m unazad. a potom majka ispušta mlijeko u sisu.) CRNI štakor ne kopa i nerado pliva (osim u nuždi) i u vodi se brzo umara i utapa. Budući da se mačka ne može provlačiti kroz cijev promjera ispod 6 cm. često može izglodati elektrokabele. okus i sluh su im razvijeni dobro. Međutim. Osjetila-ćutila VID . NJUH . On glođe drvo. 1996. Sluh . kad nailazi dominantna jedinka. Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 štakora po stanovniku u kojem je 1992. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu. navuče kontaktne praškaste otrove i kad se odmara liže se i otrov unosi u želudac. kositar. Glodanje je usađeni nagon u štakora. a njihov zatrovani želučani sadržaj neće nepoželjno otrovati druge životinje. zabilježen je slučaj da su gladni štakori ubili i pojeli čovjeka. hranu. a kroz cijevi se provlači okomito-podužno. preporuča se mamke za štakore stavljati u cijevi promjera do 6 cm.0-1. God. gurajući zemlju unazad. čvrstog kamena i jakog betona. U dubinu.mjerena «MOH's scale» tvrdoće iznosi 5. lakše ih se truje. a 60% njih su djeca do 1 godine.5x3 cm i okrugle rupe od 2. God. hodajući po mekama. plino-. plastiku. olovo. zbog čega mogu nastati štete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode). prizemljen je avion zbog ulaska štakora u mašinu. spol.osjećaju buku i frekvenciju veću od čovjeka (i do 100 kHz). . zemlju odbacuje 1-1. starci): to se dešava u lošim socioekonomskim standardima življenja.5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku.im je slabo razvijen. Zubi im rastu oko 0. miris. (Ako ne povraćaju. OKUS . to nije sigurno.čiji je glavni simptom mučnina i povraćanje. 264 čovjeka. plivanja i kopanja te glodanja.8 cm. Kopajući površinski.4 mm/dan. Kopanje zemlje .im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tuđi čopor. jednom riječju sve osim tvrdih kovina. jer obolijevaju od morske bolesti . vodo. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina.im je naročito razvijen pa u meki mogu otkriti toksičnu tvar u koncentraciji od 0. Čišćenje – štakor se rado liže-čisti što je dobro za kontaktne otrove. bitno je poznavati radi gradnje rat proof building). Kopajući zemlju.što je bitno za njihovo trovanje (Steiniger. Plivanje – štakor selac može plivati 1. Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse. vodovodne i kanalizacijske cijevi. otrovanja plinom. ako je u opasnosti i do 2 min. stakla. cink.štakor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore. kad su u estrusu. nanoseći ogromne materijalne štete. a tvrdoća željeza iznosi 4.5 Štakor selac se s lakoćom provlači kroz pravokutne rupe s oknom 2. Dodir – im je razvijen preko dlaka i brkova što im omogućuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka. 1929. Štakor na sebe. 1952). ali su im draže tvari koje se nalaze oko njih.

(kućni. Isto tako brzo se nasele oko klaoničkih otpada. st. Sredozemlja i Afrike. Ako je pak područje jako naseljeno onda nema čopora s vlastitim područjem. . brodski. uglavnom. Gnijezdi se u zidu i pod stubama. gdje pretežno živi.. trbuh i vrat.8-23.fosforovodikom). Zapremina hodnika za par štakora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom . U hranidbenim (skladišnim) hodnicima nema štakora. 6-10 puta.značajke Odozgo je smeđ. a u polju u kamenjaru (suhozid). prizemlja i kanalizaciju. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica može primiti i pridošlice radi lakše obrane područja. On nastaje ako su u čoporu uginule ili slabe životinje. prvi zauzima podrume.2 cm) od tijela (20 cm. slijedi okršaj a nakon toga poštuje se pravo jačega. a preferira sjemenke i zrnje. U južnu Ameriku ide brodovima 1544. uzrokovao pandemiju kuge. gdje ima dosta odbačene hrane. u gusto naseljenom području. Žive do 7 god. 1615. se širi po cijeloj SAD. Ta pojava nije urođeno svojstvo te se ne može odgojiti štakora koji bi bio deratizator. a potom u 18.5 cm). Biološke osobine . oko logora i rovova. Potječe iz jugoistočne AZIJE i preko Indije. Kada su u kući/nastambi selac i crni štakor. Hodnik za mlade je slijep i može biti dug i do 4 m i širok do 2 m na dubini 30-40 cm. Koti 6-10 (20) kom. Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. razna spremišta. uglavnom u luke i građevine (kuće). Slijepi hodnici nemaju stelje. kojega je potisnuo. te u SAD-e (Virgijija i Nova Škotska) u 17. a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) štakori. U kućama. Skloništa u prirodi – štakor selac kopa podzemne hodnike gdje odlaže hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavališta. Crvenog mora. a u prirodi manje. štakori lutalice traže partnere s kojima će zauzeti nova područja. Svi hodnici su međusobno povezani. a potom slabe ženke da bi preživio. u naselju: tavani. Bolje se penje i skače od štakora selca. Štakor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog štakora. 15. dolazi (križarski ratovi) brodom u Europu (11. st. U njima je propuh.6-25. daskama. a odozdo sivkast (crno-sivkast). prema svojim potrebama. U ratu. normalno. uglavnom iz korijenja. Oglašavaju se cičanjem. Aktivan u sumrak i noću. brani ga od uljeza. sjenici. krovni) u prirodi živi na drveću i ne gradi podzemna skloništa. mladi su slijepi 2 tjedna i sišu 3 tjedna. Crni štakor je manje ovisan o ljudskim otpacima. pojavljuje se štakor vuk koji ubija slabije mužjake. ciča te bježanje čak i na stabla. Uške su mu dugačke 2. Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica povećava i u njoj nema prava jačega. Štakori skloništa stalno preoblikuju. Mlade nosi 20-24 dana.. voća i povrća. 4x2 m). staje. Raširen je po cijeloj Europi. tj. Crni štakor je u kasnom srednjem vijeku u Europi. Spolno zreli sa 3 mjeseca. a odozdo bijel (smeđe-bijel) ili odozgo crn.5 cm. U južnim područjima živi i na otvorenom i drveću. ali je borba za hranu: ugrizi. Štakori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu.). u Peru. označuje ga feromonima i napravivši sklonište. Pari se cijele godine. st. Kad pridošlica dođe. ubijao i rastjerivao štakore. a hodnici za gnjezdenje imaju.6 Zajednički život – obično jedan par naseli ne naseljeno područje. glođe građu i u njoj buši gnijezda. I on je kozmopolit.-12.može pregristi gredu. Jede sve. Štakori vodu dobivaju. Rep (22 cm) s više od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18. osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. Osim naseljenih štakora. crni. pa u tavanu – ponekad . On živi. CRNI ŠTAKOR Rattus rattus L. U borbi se neprijatelj napada za testise. Oni puno lakše uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih štakora. stanuju mladi (hodnik je slijep. U nestašici hrane. a drugi (crni) više etaže i potkrovlja. rijetka pojava. na Bermuda. štakori se vrlo brzo naseljavaju. preko štakorske buhe. Crni štakor koji živi u kućama nije tako ratoboran prema uljezu. Kanibalizam je.

7 KUĆNI MIŠ (Mus musculus). Žive prvenstveno u nastambama i oko njih. pa čak i bajame).2-9. Na japanskim otocima je m. Miševi su samotnjaci. ne sprema zalihe hrane (kao selac). Hrani se sjemenjem. jer sam ja u svojim nastambama gdje su ušli miševi našao raznesen kukuruz. a rep 9 cm (raspon 7. Dikumarol (produkt pokvarenog vlažnog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzročnikom hemoragijske bolesti goveda. Kućni miš je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaća novu. kukcima i otpacima.6 cm. Zapadna podvrsta je nešto veća: tijelo 9 cm (raspon 7. premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta. vlakovi. U Aziji – na sjeveru i centralno je m. papira i drugih stvari. Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu. Spolno su zreli sa 6 tjedana. Obično koncipiraju s 8 tjedana. i bez hrane). tj. domesticus i m. Ženka neposredno po okotu može koncipirati. raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). wagneri. Miš živi 2-4 god. mužjak barem jednom na dan obilazi svoje područje i tako brzo počne grickati meku ili ulaziti u klopku (znatiželja). pa se meke i postavljaju svaka 3 m. Mužjak obilježava svoje područje u kojem još živi 1-3 ženke. . a tek je 1948. Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana. zapadna podvrsta (m. Miševe je lakše trovati nego li štakore jer su znatiželjni i prihvaćaju novu hranu-meku (neofilisti). Dobro se penju i skaču. Hranu ne skladište. šećerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane. sprečavajući faktore grušanja (vitamin K. Oglašuje se cičanjem. Australiji te južnoj i sjevernoj Americi živi m. a drugi je odozgo smeđkast a odozdo bijel. Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana. i bez vode. pa i avioni). Na nedostatak vode manje su osjetljivi od štakora. koje nađe u svojoj okolini (najlon.3 cm). nego po sredini. a ljeti u poljima i šumama. Dnevno trebaju oko 1 mL vode. odlaze u žitna polja u SAD-u i Australiji.2-10. spretus). Njihov djelokrug je oko 3 m. Miševi se najčešće unose u kuće i trgovine ambalažom. a na jugu je m. dok se u Europi još uvijek drži više u nastambama. upotrebljen kao raticid. mogu dugo. pa životinja iskrvari u vlastite organe. Pojava miševa danju. Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m. tj. Gnijezdo pravi iz slame. Ima ih više vrsta. a u Africi. zubima nasjecka drvo). Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronični). ali zabranom DDT-a miševi se naglo počinju razmnožavati i širiti izvan nastambi. U R. reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K). označuje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju.5-10. Hrvatskoj žive obje podvrste. ali kad se odluči za svoje područje zauzima ga i nerado se šeće više od 3-6 m u krugu. slaninska. molossinus.5 cm. Pari se cijele godine. Uglavnom. te se lakše truje od štakora. jer se miševi radije šeću uz krajeve (zidove). a rep 6. ako imaju dosta hrane. ako je u nastambi.poželjna je zrnata. poput štakora (mislim da nije točno. Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeđesivi. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji učinak na miševe nego na štakore. domesticus. nisu socijalni kao štakor selac. castaneus. koji su slijepi 13-15 dana. jer se oni ne vole šetati bespotrebno.2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istočne (tijelo 8 cm. Teren osvajaju i pretražuju kružno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno. raspon 7. Meke . hortulanus). Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba često mijenjati. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za liječenje humane tromboze. Osjetljiv je jako na DDT. Kako prepoznati mišju infestaciju ? Dolazak miša na novo područje izaziva u njemu znatiželju pa on vrši kružna istraživanja. a u polju od ožujka do rujna/listopada. prevoznicama (brodovi. orahova. Aktivni su u sumrak i noću. musculus i m. No. dok na istoku Europe živi (m. Kod nas i u zapadnoj Europi živi tzv.

. samo tri vrste. gdje ima dosta hrane. Unoseći novu ambalažu (namještaj) lako možemo unijeti i glodavce. Spolno aktivan od ožujaka do rujna. ponekad. Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene. Mamci moraju uvijek biti svježi. polju. premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su načinili miševi su uske i pravolinijske. pa na to treba pripaziti. uglavnom. Oglašuje se kao i drugi glodavci – cičanjem. Osim sjemenki. korijenjem. Spolno je zrela s 15-18 dana. za nas bitne. povrćem i školjkama. kako bi privukli miševe. Ukupna dužina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm). 2. PRUGASTI POLJSKI MIŠ (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. Dobar je plivač i ronilac. Držanje čistog okoliša je najbolji način za suzbijanje glodavaca (miševa i štakora). koji je duguljast. Glodavci dolazeći u potrazi za hranom. Hrani se. Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzište) može napraviti veliku štetu. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni. tj. 1. tj.8 Njihov dolazak u stan možemo lako otkriti po mirisu mokraće i po svježem fecesu-izmetu. spolno zreo sa 6-8 tjedana. Aktivan je danji i noću i dobro se penje po drveću i zidu. puževe i ribe. vlage (vode) i skloništa. živi 2-4 godine). U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak. Živi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). a to su: iz porodice Muridae . jede i gujavice. (Izmet žohara je obostrano tup. u vrtovima. zeljanicama i sjemenjem. Gnijezdo i spremišta hrane pravi/kopa u (riječnim i ribnjačarskim) nasipima koji su iznad razine vode. u grmlju. Živi 2-3 godine. Ostale osobine jednake su onima u kućnog miša(graviditet 21-23 dana. Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada. hladnjače.poljski miš (Apodemus agrarius). zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati veće štete. MIŠOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut ćemo. jer. Hrani se korijenjem. gdje ima dosta hrane koja ide u široku potrošnju. Neki smatraju da jede i rakove. U dobrim uvjetima može jednom mjesečno. iz porodice Microtidae – voluharica – i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski štakor (Ondatra zibethica). rashladne komore. Ako sve leševe ne možemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima često provjetravati ili koristiti deodorante. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda. gladak i obostrano šiljat. a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspješno. Krzno joj je glatko s kratkim dlakama. Živi na livadama. Aktivna je danonoćno. Spremišta hrane treba zaštiti žičanim mrežama čija veličina okna je manja od 6 mm. rubovima šume. voća i korijenja. osim ako se je u njih uselila voluharica. a u okotu ima 3-10 mladih. U stanu/kući je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem. Slična je kućnom mišu ali je od njega veća i teža: dugačka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). Ukupno s repom dugačak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). Aktivan je i danju i noću. lako uđu u kuću/stan a nakon toga ih je teže uništiti. vodenim biljem. Rep mu je dugačak. ljuskav i plosnat. Živi u skupinama na livadama. Pari se od veljače do rujna. Leševe treba svakodnevice pobirati i neškodljivo uklanjati. mladih/leglu. dok su štakorske široke i zavojite. BIZAMSKI ŠTAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i više sliči zamorčiću negoli kuniću. vrtovima te na suhim borovima.5 cm). Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci šeću – uz zid/kut. Nosi 21 dan. a naročito ne odlaganje hrane oko kuće/stana. Veći je od kućnog miša. a zimi ulazi u staje i sjenike. ima 3-7 okota s po 4-12 kom. Odozgo je crvenkasto-smeđ s crnom uzdužnom prugom po sredini leđa. 3.

Vanjski faktor je nedostatak hrane. a ventralna tamnosvijetla. odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloživoj hrani. padom plodnosti i pojavom većeg broja mužjaka . U prirodi ga LOVE zbog KRZNA. Rilo joj je kratko. Nalaz nekog glodavca u području u kojem se inače ne nalazi (žutogrli šumski miš na većim nadmorskim visinama ili prugasti poljski miš na nižim nadmorskim visinama) označuje migracije zbog prenapučenosti. a osamostaljuju se s 35 dana. što sve utječe na smanjenje brojnosti ovih životinja.5) cm. a sišu 28 dana. Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim. zbog prenapučenosti. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i živi 3-5 godina. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Miševi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: • porast-progradacija/progresija • vrh/kulminacija • smanjenje/degradacija/regresija i • period latencije/mirovanja Ta pojava se događa ritmično što bi moglo reći da se radi o genskoj osnovi. što će reći da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza – degradacija. Dužina spljoštenog tijela je oko 13 (11. tj. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtičnjak – humak tla koji je iskopala krtica). Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca. Unutrašnji faktor je rasplodni potencijal (broj ženki) i zdravstveno stanje vrste. Štetu nanosi praveći krtičnjake u parkovima. bizamski štakor se glasa zviždanjem. također zbog krzna. otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni). Pari se od ožujka do svibnja. a u okotu ima 2-7 mladih/leglu. zbog nedostatka hrane i prenapučenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada . Prsti tamni i spljošteni kao i nokti (slični plivaćoj šapi). Koti se dva put i to od travnja do lipnja. 4. a repa 2. Za progredacije ima više ženki. a u gospodarstvu se može uzgajati. Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. migraciju. Dorzalna joj je strana crna. Da bi se provjerila infestiranost područja. . Suha i snježna zima im pomaže u preživljavanju (nalaze hranu ispod snijega). rađa nepodnošljivošću. Osim toga. koji se glasaju cičanjem. Krtica živi 3-4 godina. živčanom preosjetljivosti. Prirodna samoregulacija označuje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru biološke ravnoteže.9 Pari se od travanja do rujna. ličinkama kukaca i manjim kralježnjacima.5 (2-3.što uvjetuje razdvajanje jata/krda. vlažna i hladna zima. Ona ovisi o unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. No to na kraju. Mladi su slijepi 21 dan.propada.5-15). Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lišća. velikobrojnošću. a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. To se obično odvija ritmično. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. igralištima. Hrani s glistama. Glasa se pištanjem i tihim cvrkutanjem. KRTICA (Talpa europea) živi u rahloj zemlji praveći velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista).

Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II. uz dobro miješanje. Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina). Voluharice kao i poljske miševe najbolje je uništavati u rano proljeće (nedostatak hrane. a naročito ne štakori. odnosno spriječiti njihov prodor u nastambe. svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s čvrstim i teškim gustim rešetkama ∅ do 6 mm. a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen. uz prethodno zatvorene sve preostale otvore. Ultrazvučni i elektromagnetski uređaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci. a crknute životinje pokupiti i neškodljivo ukloniti. imigriranih/useljenih = I. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. repe. a otvor se potom zgazi/zatvori. Ona ovisi o broju: rođenih = R. svinje. Dakle. pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati.10 DERATIZACIJA (de-rat) . postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploče 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla). umrlih = U. . generacije. (Prema Asaju Car je 1987. emigriranih/iseljenih = E. potreban je oprez da se ne dođe do nepotrebnog zatrovanja (ptice. građevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/uništiti (stiropor i staklena vuna su im privlačni).) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom – najmanje mjesec dana treba zabraniti ispašu. jaraka jer se u njima zadržavaju glodavci). Voluharice i poljske miševe najlakše je trovati u rano proljeće dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid). vrata i prozori zatvoreni i površine oko objekta čiste i bez vegetacije (grmova. temelji kuće/nastambe dublji od 50 cm. perad. predatori). Deratizaciju je najbolje i najuspješnije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. Te beštije u jesen se lakše truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. ali u glodavca su neuspješni.) Repelenti – kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane pšenice u rupe i potom ih zatrpati. Pokušalo se u kombinaciji s feromonima. uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati miševe iz robne kuće. POPULACIJA (P) – naseljenost – je skup organizama na jednom mjestu u određenom vremenskom periodu. dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida.Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci neće uzimati. pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sječenog korijenja mrkve. djeteline/lucerne. Ako se deratizacija provodi na otvorenom. (Ako pravimo sami zatrovane meke od pšenice-riže-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2. lišća.5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promiješa. Ako pak. P = R + I/U – E ZAŠTITA od komensalnih mišolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlakše je postići ako se postave mreže na otvore s oknima koja su manja od 6 mm ∅. Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporučljiv u vegetaciji.

(1346) koja iz Mongolije stiže na Siciliju i odatle se širi po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT.500 god. 1377. stanovnika od 1898. Zatim u Grčkoj oko 435.C. Iz tih razloga god. Bolest se kod čovjeka očituje u dva oblika: bubonski i plućni. srpnja 1894. Kod mužjaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksičan i stoga neprimjenjiv. koja sišući krv štakora prenosi bolest ugrizom na čovjeka.C. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkriće uzročnika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin). pjegavaca). Miš je ugrožen od mačke. itd. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kućama i manjim gospodarstvima. predstavljaju manji problem. Kontaminiraju hranu i vodu izmetima. Pula. PREDATORI . Oko 1900. Kina. Bubonski oblik – očituje se otokom pazušnih i preponskih limfnih čvorova i Plućni oblik – očituje se upalom pluća ili sepsom cijelog organizma. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje. sintetski estrogen BDM 10131 kod štakorice ima 1-godišnji učinak nakon jednokratne doze. No.mačke. A. mungosi. Mongolija) s trgovcima i brodovima. krpelja. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE ŠTAKORI su u prošlosti bili uzročnici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme. gdje stanovništvo biva 10-etkovano.st. Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha. u Ebersovom staroegipatskom papirusu. jer su glodavci naši stalni pratioci. zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspješne terapije ljudi. značajniji spomen je oko 1550. odnosno direktnim zagađenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima. Biološki sterilizanti se nalaze u istraživačkoj fazi. Kroz 50 godina «vladavine kuge» u Europi je umrlo oko 25 mil. Oni bi. No. Najznačajnija je epidemija kuge u 14. Dubrovnik uvodi prvu karantenu. kojega uništava 55ºC/15 min. Osjetljiv je na sunčeve zrake i na jake dezinficijense. stanovnika. . Split. do 1923. od kuge umire ½ Poljaka. end. Bolest uzrokuju glodavci. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile sišući štakorsku krv. Oni se stavljaju u hranu. Početkom 18. a 100ºC odmah. Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. U Indiji. Dana 30..i ekto-parazite). (Tukidid. možda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki učinak. ptice grabljivice dnevne i noćne (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. God. U našim krajevima najviše stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik. npr.). U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo ½ Londončana. lisice. pa je još manja opasnost za ljudsko zdravlje. Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska. psi jazavčari i terijeri. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom. oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu. Kopar. Danas. st. A. Zadar. prešla je u USA. plague) spada među najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % završava sa smrću oboljelih. Kuga se spominje prije 2. To je gram negativni aerobni nepokretni bacil. ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage). Hipokrat).11 Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su rađeni na principu kontracepcijskih pilula. Ona se spominje i u Bibliji. kukaca/insekata koji su zaraženi preko štakora. (muha). odnosno štakorska buha (Xenopsylla cheopsis). Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za uništavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis.

leptospiroze. kao što su: kuga. Ovdje ćemo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski značajne. kuga (Yersinia. grinje. MEKSIKO). mišji tifus. cinetorchis. pored crnog štakora. a buhe će prenijeti kugu na ljude. Hepatozoon muris. toksoplazmoza (Toxoplasma gondii). ranije Pasteurella pestis). fiziologija. Kuge sada nema ali se može pojaviti. Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). te manje opasne druge bolesti poput vibrioza. Strongyloides ratt. Lassaova i Hantaanova groznica. Trichphyton menagrophytes Bolesti životinja prenesene sa štakora i miševa: To su viševrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domaće životinje i kućne ljubimce. Bakterijske: groznica štakorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis).čovječja buha. bjesnoća. maleus/sakagija. rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti često su posredovane preko krpelja i grinja). Trakavicama – Echinococcus multilocularis. helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza: . Protozoa: Trypanosoma lewisi. buhe. Protozoalne: lišmanijaza (Leishmania sp. vrbanac. viroze. Indija – bog mudrosti. rikecioze.Echinostoma ilocanum. leptospiroza. H. salmoneloza. Oni su značajni i u mitologiji (Japan . može biti i štakor selac. bruceloza.bog zdravlja «Daikoku».12 GLODAVCI. Bakterije: bronhopneumonija. mišja virusna nefropatija. Vektor/nositelj kuge. lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te više rikecijskih bolesti (pjegavac. gdje su proglašeni svetim životinjama). Laboratorijski glodavci: od divljih štakora i kućnog miša uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji služe u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija. preko Nevida). listerioza. diminuta. neke hemoragije. Trematodne (metilj) . on će zaraziti druge štakore. Plasmodium Ektoparaziti: krpelji. a od njih i na ljude i obrnuto. itd. Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae). Taenia taeniformis od mačke). Ako se nekim prevoznicama preveze zaraženi štakor u neko ne zaraženo područje. tifus šikare. Hymenolepis nana i H. tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi). deminuta. Kugu prenose štakorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans . salmoneloze (preko zatrovane hrane). E. pasteureloza. naročito štakor izazivaju strah i gađenje kod mnogih ljudi. tuberkuloza. Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica. parazitoze. imunilogija. Gljivične (mikoze) Emmonia crescens. Bolesti štakora i miševa prema vrsti uzročnika: Virusi: mišje boginje (ectromelia).9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta služe i kao izvor hrane (AFRIKA. preko mišjih krpelja prenosi se encefalitis. Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca. Ljudske bolesti prenesene sa štakora i miša prema uzročnicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis. Angiostrongylus cantonensis. Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana.

) ZAŠTITA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaničko-fizičke. Jedan par miševa godišnje pojede oko 3.) √ Divlje životinje (glodavci). 1999. Te štete se mjere milijunima USA dolara. rođenih (R) i uginulih (Ug) jedinki. Autor ovog teksta je. Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagađeno izmetima glodavaca. knjižnicama itd. pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2. skladištima. Osobno mislim. da je u salami 1948. kažu da glodavci godišnje unište 5% hrane čime se može prehraniti oko 130 x 106 ljudi.5 x 10 6 štakor. Brojnost jedne populacija.. ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i štetnih kukaca. jedan štakor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane. Nadalje. u Zagrebu. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godišnje ukupne štete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda. pronašao hrskavicu uške štakora. a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad naći u prerađenoj hrani-konzervi-salami. muzejima. Kućni ljubimci 〈 Čovjek. Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao –1968. štakor.) √ Kućni ljubimci (mačka. našao mišje dlake i feces. Štete nastale u hrani su mnogostruko više od zagađenja hrane negoli od pojedene hrane. zdravstvu. odnosno poplave. da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 štakora.) Već u uvodu je spomenuto da miševi i štakori glođući električne i vodovodne cijevi uzrokuju požare. te štete se teško mogu procijeniti i one su iz godine u godinu različite. pas. Domaće životinje 〈 Čovjek] Gospodarske štete od glodavaca Gospodarske štete uzrokovane mišolikim komensalnim glodavcima su vrlo značajne u: poljodjelstvu. to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona žitarica godišnje. ptica i dr. (Dlake. Varićak prof. Kontaminacija hrane izmetom miševa bila je oko 12 put veća u odnosu na štakore (zagađenje miš : štakor = 12:1). T.5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta više ostavljajući feces i mokraću u hrani. No. a i prema nekoj TV-emisiji. izmet. Miševi mogu ući u razne strojeve i izazvati kvarove. pekarsko-mlinarskoj industriji. ovisi o broju: useljenih (U). arhivima. Taj par godišnje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godišnje u svijetu glodavci unište 30 milijuna tona hrane. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati rušenje zgrade/kuće. iseljenih (I). .13 [Glodavci (miš. Štakori požderu mnogo više (oko 10 puta) hrane od miševa. jer glodavci uzrokuju razne boleštine kod ljudi koje moramo liječiti. tj. vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa ušao štakor. galerijama. (Prema A. veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca. kao što je rečeno ranije. Naročito su značajne štete koje nastaju u zdravstvu. Asaju. govedo i dr. biološke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zaštita temelji se na ekološki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. u kruhu 1970. voluharica) √ Domaće životinje (svinja.

Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz. ali kasnije su rovale tik uz uređaj. Vrata.14 Poželjno je da se glodavci drže što dalje od prostora gdje mogu nanesti štete (skladišta. ali moram odmah reći bez veće učinkovitosti. Gametocit (muški sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u većim dozama toksičan i nije prikladan. Temelji kuće moraju biti duboki 50-80 cm. U vrtovima i voćnjacima gdje se sadi neko korjenasto povrće koje glodavci ne smiju oštetiti – mora se ograditi-zaštititi metalnim pločama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje. Stabla blizu vrata i prozora su nepoželjna. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice – možda su par dana manje rovale. Stiropor i staklena vuna su privlačni glodavcima i ne treba ih koristiti u zaštiti od glodavaca. a naročito ne ako ima puno mužjaka. One se. Neki biološki preparata. Gladovanje. a štakor selac čuje zvuk iznad 100 kHz – ali dobro i onaj od 40 kHz. nastambe. vanjske površine zaštićene od penjanja glodavaca.). a njihov okoliš bezprijekorno čist. Ultrazvučne i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori). Dobro je da su skladišta/utočišta tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. sterilizanti koji će populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj će oni bez većih šteta po čovjeka moći živjeti u njegovoj okolini. Treba spriječiti useljenje iz drugih čopora ili preseljenje (metapopulacija) koje je često zbog potrebe za hranom. zelenila (u njima glodavci čekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uđu). Ne smije oko vrata biti grmova. jer štakor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu. itd. smanjuju njegovu reprodukciju. a naročito zapuštenih i s otpadima hrane. glavni je problem što se glodavci brzo prilagode na taj zvuk.) Međutim. pa je poželjno da se njegova jakost stalno mijenja. a sama upotreba parazita nije ekološki prihvatljiva. otvori na kanalizaciji kao i oni za prozračivanje na prozorima ne smiju biti veći od 6 mm ∅. prozori i drugi otvori ne smiju biti građeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati. kuću. poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kućnog miša. dok kućni miš čuje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i spriječili im infestaciju. a rupe na njima manje od 6 mm ∅. Građevine moraju biti građene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla. također djeluje kao sterilant. stan. blokovi. jer se štakor penje po stablu (naročito crni) i kroz prozor uskače u sklonište. Mislim da se tu radi na principu teške metaboličke bolesti. jer se miš kroz otvor od 6 mm ∅ može provući. Kućni okoliš mora biti bezprijekorno čist. izgleda mogu relativno uspješno upotrijebiti u sprečavanju useljenja glodavaca u građevine. svi kanalizacijski ispusti moraju imati zaštitne mreže s rupama manjim od 6 mm ∅ kako glodavci kroz njih ne bi ušli u objekte. za okolinu ne štetni. Ekološki će biti najprihvatljiviji. vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. . takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspješan za štakora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). čelične stijene). Imigracije – emigracije se dešavaju kada glodavci otkriju neka skloništa/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva. ali ne i na otvorenom. Oko kuće ne smije biti jaraka.

kao i mungosi. bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzročnici rezistencije širokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksične dijelove neonkogeni. pokušali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis. naročito kad hrane svoje mlade. Predatori U borbi protiv štakora dobri su psi terijeri i jazavčari. ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. Zato je bitno da životinja uzme što više otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku– akutnu smrt. OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) . kad vidi što se je desilo test štakoru. Mungosi uneseni na Korčulu za lov zmija i glodavca. Danci. Akutni rodenticidi – moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksične tvari. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti.15 Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najraširenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domaćinstvima gdje je glodavačka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati. Nadalje. naročito ako su od štakora bile ugrizene. Poželjne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: učinkovitost u što nižim koncentracijama neotrovnost za ljude i domaće životinje prihvatljivost (neodbojnost. neteratogeni. Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra. . mogu se primijeniti kao plinovi – ubijaju direktno preko pluća. često se zovu i raticidi. Po načinu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksičnost – unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice Χ ili Ξ ) plinove (brzi učinak preko pluća-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksične tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost. typhimurium). Pošto se najviše koriste u eradikaciji štakora. Osim toga za čovjeka. Mačke love miševe. većina štakora će. S. odbiti zatrovane meke. Sove (noćni lovci) koje žive blizu kuća su dobre za lov miševa. a kad se nauče na tu hranu – treba im ponuditi otrovne mamke/meke. u domaćinstvu je vrlo učinkovito. nekancerogenost bez nepoželjnih nuspojava i sa što humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj građi su biljnog. ako štakor ugiba dugo i sporo.RODENTICIDI Rodenticidi označuju sva kemijska sredstva koja se koriste u uništavanju glodavaca i ona se sada koriste najviše i najučinkovitije od svih drugih mjera. domaće životinje i divljač su opasni. Naime. koji imaju najjaču obranu protiv glodavaca. Ti preparati su učinkoviti. ali s njima se može samo održavati bioravnoteža. okrenuli su se prema domaćoj peradi (lakši i brži ulov). a puno slabije štakore. Stoga je. mineralnog ili sintetskog podrijetla. ali se brzo javlja rezistencija. premda nehumano. Ljepilo.

Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog čega se u organizmu nakuplja limunska kiselina što dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. kolekalciferol.5%-tni u mekama. Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksičan za glodavce i druge kralježnjake. Najbolji se uspjeh postiže ako se štakore priuči na slijepe mamke. kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. paraliza stražnjih ekstremiteta. Nije baš preporučljiv. Scilirozid (C32H44O12) – akutni raticid .. Simptomi otrovanja u domaćih životinja se očituju 2 sata nakon ingestije. kanali itd.5% scilirozida Silmurin→. Nema antidota za cinkfosfid. Zbog velike toksičnosti za ljude i životinje te zbog nedostatka antidota. Subakutni rodenticidi su kalciferol. Znaci trovanja su nespecifični (iscrpljenost). a smrt (srčana). a mogu nastupiti brzo . mačku. uzrokuje hipertenziju i smrt. disanja. a potom im se stave toksični mamci u jednakoj ambalaži i količini. Stabilnost na vlažnom je slaba. α-kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga.). gdje građani ne smiju dolaziti (brodovi. Zabranjen je u mnogim zemljama. a slabim za crnog štakora i kućnog miša. kao: jaka ekscitacija. perad. srca. Nema antidota. analog je spoju 1080 i ima manju toksičnost od njega a koristi se kao 12%-tni. Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (široko primjenjiv). ovisno o uzetoj dozi. mirisa i okusa u obliku kristala. njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (čak i kod nas?) ili striktno ograničena na iskusne profesionalce i određena područja. svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari. On je bez boje. To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i miriše na češnjaka. Upotrebljava se u koncentraciji 0.za 15 min. ali se dade poboljšati s uljem i mašću. povraćanje.je glikozid ekstrakta morskog luka . Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge životinje. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa. Također. (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0. služi i kao repelent za ptice. protiv njih nema antidota. a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu.16 U pravilu.08-0.biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksičnim učinkom za štakora selca. uglavnom. . Koristi se kao 0. Otrovan je za (sveždere) pasa. jer je jako toksičan.5-1. Jako je djelotvoran protiv miševa u koncentraciji 2-4%. Ako životinja ne dobije zaštitu smrt nastupa za 24-48 sati. Asaju i Vučemilo (1979) te Asaj i sur. Mesožderi i svežderi mogu pojesti otrovani leš ili biti namjerno otrovani. za 24 sata. Najčešće se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH želuca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oštećujući sve organe pa i srce koje prestaje raditi. brometalin i flupropadin. Štakor ne povraća. No. Preživjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teško trovati. Antidot je atropinsulfat.5%.

Učinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva što dovodi do hiperkalcemije. a 1956. Zahvaljujući toj ravnoteži sitna mala –petehijalna . Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za veće životinje. jer višekratno uzimanje produžuje vrijeme ugibanja. iznurenošću i paralizom stražnjih udova. Nakon sinteze varfarina. U prodaji je kao Quintox. Međutim. pa i one rezistentne na antikoagulante. Unos kumarina – varfarina .sulfatom. . otkriva se 1951. koji je 1948. kumatetralil. Sprečava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedičnim drhtanjem. U normalnom organizmu . Pošto dođe do oštećenja krvne žile aktiviraju se faktori grušanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomoć kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (α2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se talože trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruška. kumaklor. Brometalin ima dobar učinak na glodavce.025% varfarinom. ANTIKOAGULANTNI (kronični) rodenticidi Otkriće ovih raticida je sasvim slučajne prirode. Slučajna otrovanja se liječe kortizolom i Na. prestanka krvarenja i sanacije oštećene krvne žile. U trgovine je kao Vengeance i Assault. Kolekalciferol – vitamin D3 ima slično djelovanje kao i prethodni. bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza. jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora grušanja VII. OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji. tj. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg.17 Potrebno je da životinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata. proizveden lijek varfarin.K) na kućnog miša i štakore rezistentne na varfarin. pa životinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. osteomalacije i kalcifikacije krvnih žila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). hepatitis) dovest će do poremetnje u zgrušavanju krvi. Poslije toga saznanja prešlo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi liječenja tromboze u ljudi i tako je 1945. Učinak antikoagulanata temelji se na djelovanju sprečavanja koagulacije krvi. Flupropadin je preparat u testiranju (U. traganja za uzročnicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkrića aktivne tvari dikumarola (uzročnik krvarenja)– sadržanog u pokvarenom vlažnom sijenu djeteline. Kalciferol –vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv štakora sam ili u kombinaciji s 0. I dok su ta dva faktora u ravnoteži neće biti grušanja krvi.zdravi organizam sanira vrlo brzo. Naime. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. Zahtijevaju dobro iskustvo – profesionalnost.u organizam dovodi do poremetnje u grušanju krvi. IX i X. grčevima.nema spontanih krvarenja. Nakon što su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt.u krvi .krvarenja koja se dešavaju . jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata. Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora grušanja VII. Nema specifičnog antidota.

Iako je na njega.025-0. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu. Dodatkom faktora grušanja štakorima otrovanim s varfarinom. U mamcima se preporuča kao 0. u trovanju štakora. krv u mišićima i zglobovima. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K .1-1. . pa će životinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne žile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti.6 mg/kg.Vitamin K1 hidrokinon . koji djeluju kumulativno – nakon višekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2.uspješno može koristiti u suzbijanju štakora selca. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952. Prodaje se kao Diphacin®. posipanje štakorskih putova i trovanje vode. embolija. Danas se naviše koristi od svih antikoagulanata 1. Antikoagulanti I. U USA se upotrebljava za štakore i voluharice. tj.05%. jer se štakori čiste-ližu. Topiv je u vodi. Na tržištu se nalazi kao 0. infarktu miokarda.prelazi u vitamin K1 epoksid. …) Antikoagulante . Kumaklor (C19H15ClO4) – klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin .(Tomarin®. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 2.18 Varfarin (kumarini) to radi na način da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII. Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokraći i fecesu. daleko od stoke.3 mg/kg.je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948. Kronična LD50 je 0. Ratinal®). Najdjelotvorniji učinak kumaklor postiže ako se daje u malim višednevnim dozama. i ostali se štakori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe.nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom – smanjuje krvarenje.3 mg/kg/dan/5 dana. Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza . otkrivena (1958. (Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u liječenju tromboza. a ovaj uz pomoć vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. on se i danas . Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg. generacije. djeluju nakon višekratnog uzimanja za 5-7 dana.0 mg/kg/dan/14 dna. Kumatetralil (C19H16O3) – hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16. IX.5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak. vodotoka i prehrambenih proizvoda. Budući da mamci ne izazivaju nikakve neželjene učinke. (u USA ga nema). djece. a kronična 0. Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog čega nedostaje vitamin K1. Životinja ugiba polako što sliči prirodnom tijeku smrti pa kod preživjelih glodavaca ne izaziva sumnju (što je poželjno) u postavljene meke.možemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. X i protrombin i tako blokira (paralizira) učinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski učinak. premda je otkriven 1956. još više će otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan će početi ugibati. Zbog nedostatka tih faktora nema grušanja krvi. a manje protiv crnog štakora i kućnog miša. usta. već nakon 10 godišnje upotrebe. krvarenja po sluznicama njuške. nakon što su ih test štakori požderali.s obzirom na brzinu djelovanja . vitamin K1 epoksid uz pomoć vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon.75% prah ne topiv u vodi. generacije.3-4. Sintetički u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. Njegova uporaba je zakonski strogo određena i to samo na zatvorena područja koja se lako nadziru. koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja. Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za štakora i miša. U prodaji je kao 1% prah.038% kumatetralila ili kao 0. dok je za miša 140-340 mg/kg. proces grušanja krvi postaje normalan. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produženo djelovanje. generacije. u Škotskoj) rezistencija. U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19. Služi za izradu mamaca. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin. kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin . U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin® kao gotovi mamak u koncentraciji 0. Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju će štakori piti. kumaklor.

Klerat®. U trgovini je pod imenom: Rozol®.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve štakore. za kokoš 50 i za mačku 100 mg/kg. Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2.1%-tni koncentrat topiv u vodi sa šećerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. Akutna jednokratna oralna LD50 za štakora iznosi 1.2% kontaktni prah.5 mg/kg.005%. Daljnjim istraživanjima pronađeni su novi spojevi (II.0 mg/kg.005-0. generacije. Životinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata. ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni štakori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. a u praksu ulazi 1976. Jako slabo efikasan na kućnog miša čak i nakon doze od 410 mg/kg. generacija): difenakum. Koristi se u cijeloj Europi i USA. Klorfacinon (C23H15ClO3) – u uporabi je od 1961.1-2%) ili u ulju za miješanje sa zrnjem (0.005%. flokumafen.05%) ili kao 0. za psa 50. …). Flokumafen (C33H23F3O4) jako je učinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Mamci s 0.05%) i kao 0. Ako se izrađuju svježi uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna). generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. u Škotskoj otkrivena rezistencija. 4 ili 7) ispitivanja. a od 1976. u koncentraciji od 0. u peletama i u blokovima (0. Nakon toga je upotrebljen kumatetralil. a za miša je 1. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 20. brodifakum. u praksi. bromadialon. Faciron (10%) otopljen u vodi miješa se u omjeru 10 ml na l litru vode. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2. Na tržištu je pod imenom: Maki® Contrac®. Upotrebljava se protiv štakora i miševa. i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni učinak). Na taj način svi štakori imaju šansu doći do hrane (meke).005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta. Liphadione® i Drat® u gotovim mamcima (0.3 mg/kg. generacije sintetiziran 1975. Bromone® te u prahu za posipanje (0. U trgovini je pod zaštitnim imenom Ratak® i Neosorex® u obliku praha.19 Ramik® i Promar® u prahu (0.25% uljni preparat (faciron-uljni 0. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. s dobrim učinkom na varfarin rezistentne štakore selce i kućne miševe.4 mg/kg. Antikoagulanti II. odnosno kao 0. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0.1-0. Primjena mu je jako široka (u urbanom i ruralnom području) od 1984. Temeljen ovoga saznanja prišlo se ritmičnom izlaganju mamaca. pomiješan s pšenicom (cijelo ili lomljeno zrno) te voštanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0. Prva jednodnevna (lab. se nalazi u širokoj primjeni.5%).005-0. nakon detaljnih višednevnih (1. varfarin nije više bio efikasan protiv štakora selca.25%). a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1. Daljnjim istraživanjima došlo se do zaključka da su dominantni štakori odmah nakon izlaganja pojeli previše meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo ništa za druge. Njegov učinak bolji je od varfarina. Glavno svojstvo ovih preparata je dobra učinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane – mamka. tj. generacije na varfarin otporne glodavce (štakor i miš) kao i na druge glodavce (voluharica. Koncentracije za miševe su značajno veće nego za štakore. voštanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon®.1-0. poljski miš. Super-Caid®. peleta. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 1. utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih štakora i miševa.3 mg/kg. difetialon. Možda se tu radi o tzv.6 mg/kg. naročito rezistentnih na varfarin. Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. . No. u Francuskoj. Matikus®. Caid®. dominantnim štakorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane). Havoc®. mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije štakora. tj. U slučajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50.5%).

Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. a rjeđe preko kože (varfarin) ili sluznica (oka. U Koreji je jedna 14-člana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brašno (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo. Urođena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna –autosomatska . stečena.pojava otpornosti na lijek/otrov. mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik.20 Jako je otrovan za psa.5 litara mlake vode i ponovno povraćati. Osim slučajnih otrovanja ljudi. U trgovini je pod imenom Frap®. dešavaju preko usta/probave. Otrovanja se. populacijska. a kod težih oblika i leukopenije. Zabilježen je slučaj pokušaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. biokemijska. U trgovini je pod imenom Storm® s 0. Ako se zna količina otrova (malena) ide se odmah k liječniku.. Znakovi trovanja domaćih životinja slični su onima u ljudi. krvava mokraća i stolica. radi daljnjeg nadzora. a slabo za perad (LD50 za kokoš i divlju patku je 100 mg/kg. ekološka itd. Stečena rezistencija se pojavljuje nakon toga što je čovjek. Nakon točne dijagnoze – spašen je vitaminom K (antidot). Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion® i koji se primjenjuje pošto je liječnik pregledao pacijenta. . a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom). a ostali su izliječeni. ali se teže uočavaju. tjera ga se da izazove povraćanje podraživanjem mekog nepca. uglavnom. trebaju biti pod kontrolom liječnika kroz 4-5 dana. osim ako dođe do uginuća. Svi. To se ponavlja sve dok iz želuca ne izlazi čista voda. krvni podljevi u koži i sluznicama. nosa/udisanje praha). za prepelicu 300 mg/kg). dešavaju se i nehotimična/neciljana otrovanja životinja. životinja. Prva pomoć se treba dati čim prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje želuca sondom). Nakon toga unesrećenog se mora odvesti u bolnicu. koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid. a naročito djeca. Nakon povraćanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji će apsorbirati ostatak otrova iz probave. Može biti i fenotipska.005% aktivne tvari u peletama ili voštanim blokovima. kao i na sve druge glodavce. odmah po saznanju. Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tržištu od 1986. etološka. Pšenični mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. NEPOŽELJNI/TOKSIČNI UČINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI ŽIVOTINJA (neciljana grupa) I Najčešće se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. a u našem slučaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov. ruptura jetre i oštećenje bubrega. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana. Rezistencija (gubitkom učinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se može javiti iz više razloga i može biti: urođena. a ako nije moguće. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih štakora. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produženo protrombinsko vrijeme. Nakon povraćanja mora popiti oko 0. groznica. Unesrećenog se odmah vozi doktoru. Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su životinje uzele toksične tvari i kroz koje vrijeme. a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. a ako nije moguće tada se pruža na terenu (izazvano povraćanje).

21 Glodavci su u početku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1. Naravno da sir. Kućni miš rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. No oni se najčešće dodaju krutim nosačima – žitaricama uz dodatak ulja da se bolje veže prašak (deratizacijska tvar). Zrnati mamci . a označuje da je neki glodavac. U štakora selca nađen je na 1. Crni štakor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. (Možda je to moguće i kod rodenticida – pesticida. ne smiju ih uzimati životinje kojima nisu namijenjeni (psi. a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. Neki atraktanti ili feromoni su poželjni u mamku. aktivnoj tvari u mamcu. ako su u mješavini stabilni. drobljene. Populacijska i ekološka otpornost može nastati na osnovi selekcije. da se s njima što manje manipulira – da ih se što manje miješa. na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. Kros-rezistencija (unakrsna) je stečena rezistencija. To se uglavnom dešava u laboratorijima. mačke. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. 1. kromosomu koji je otporan na varfarin. riža. Na sreću nije došlo do kros-otpornosti na otrove . slanina. Etološka otpornost može nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane). odbojnosti prema nosaču. generacije. izgleda. U prirodnim uvjetima ona je borba za preživljenje. ako se kroz duže vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. ječam. stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. radi boljeg lijepljena otrova na njih. u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens – otrov. odnosno soj glodavaca. meso.u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava. generacija. crvena ili zelena boja kako bi se što lakše uočilo da je različita od običnog zrna i da nije za ljude i domaću stoku. anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). ptice. generacija) – na koji je štakor selac bio osjetljiv. pošto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin. Žitarice u mamcima mogu biti. sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosače otrova. kokoši). mogu biti nosači raticidima. Budući da glodavci preferiraju zdrave žitarice (pšenica. Praškasti – mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. Zato pri primjeni rodenticida treba voditi računa o unakrsnoj rezistenciji. u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. generacija antikoagulanata). postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. a u sredini ima rupu da se može žicom fiksirati. proso. Blok je težak oko 50 g. Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama. malo masti i ugljikohidrata u što je umješan raticid. Nije poželjno da ti atraktanti postanu repelenti što se može desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinačno imaju loš – odbojan miris. kod dugotrajne deratizacije razvit će se jedinke koje će genetski kod imati drugačiji. Međutim. voće. Najbolje je. Npr. na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. Parafinski-voštani blok – napravljen je od cijelog zrna žita. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doći djeca. Tim više što te nosače neće uzimati mačke i psi. riba. jer su razvile novi gen koji im je omogućio da postanu otporne na otrov koji ih je uništavao. parafinskim blokovima. Ovakva otpornost se može prenositi na nove potomke (ušla je u gene).) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih štakora temelji se. npr. lomljene. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini.antikoagulante 2. . Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. prahu. a potom postao otporan. mljevene-brašnaste. generacije). kukuruz. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblažu/prožimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. zob.

koja nije moguće hermetički zatvoriti. sumporni dioksid. Tekući mamci – stavljaju se u prostore/područja gdje ima dosta hrane (štakori neće uzimati suhe meke). hladnjače).ponesu na krznu. u zraku pri konc. (Spec. Kontaktni otrovi – pojavljuju se kao prah i želatina/gel. tež. Fertoxin. Stoga treba nositi naočale. cijanovodik. Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne može drugim načinom.B. 1. ne rasipaju i da ne padaju na kožu i sluznice. Dolazi u peletama. skladišta. (U jednoj crkvi – za trovanje štetočina u drvenoj građi – primijenjeni su fumiganti. ledište –132°C.0. Paste i gel mamci . rukavice i zaštitnu dugu odjeću. U prodaji je pod imenom Bitrex®. Da ih ne bi uzeo čovjek dodaje se odbojni repelent – denetonium benzoat 0. U tom prahu je aktivna tvar 20 puta veća nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. …).) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zaštitu. (U manjim količinama dolaze u peletama. Zbog isparavanja vode treba ih često nadzirati i stalno dodavati nove.001% koji ne odbija štakore. koje sagorijevanjem oslobađaju fosfin u 1/3 svoje težine. tabletama. … . Djeluju peroralno.prolazeći preko njih . ugljični dioksid. Fumitoxin.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno učinkovitu deratizaciju (brodovi. koji su kroz podzemne hodnike – nepoznate i župniku i deratizatoru – difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi – usmeno priopćenje J. zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadržavaju te metale (brod.22 Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udišu. Pogodni su za zatvorene prostore. pa navodim samo one koji se u praksi najčešće koriste: fosforovodik (fosfin). Pelete – se rade na način kako se rade i pelete za hranjenje životinja. vrelište –87°C. Dolazi u tabletama. Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare – fumiganti). Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zaštita (maska) da se ne bi inhalirali. limenkama. radi zaštite od vlage. Stavljaju se u plitke plitice. Phostoxin. Nosači i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca. Kontaktni gel stavlja se pomiješan s prahom brodifakum-om za trovanje miševa. uz nazočnost vlage. mora se cijeli prostor fumigacije. pri 150°C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu.01. Aluminijev fosfid – AlP – spada u I. avion. peletama (zelenkaste boje) ili u vrećicama. jer ih glodavci . Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi.) Pri visokim temperaturama i pri većoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro. Fosforovodik (fosfin) – PH3 – je bezbojni plin.530. Trgovačka imena su: Al-phos.02 ppm. prvenstveno u cijevi čija je unutrašnjost želatinozna. 0.8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24°C.imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. a potom ih pri odmaranju čišćenjem/lizanjem unose u probavu. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u čeličnim bocama ili čvrstim limenkama koje se teško mogu oštetiti – da ne bi iscurio plin. podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm ∅ kroz koje prolaze glodavci. Peletama se može dodati malo voska. a miriše na češnjak i karbid već u konc. a malo vode. Prah se stavlja u otvore/rupe. tabletama. Ako se dime skladišta hrane. Rado ih jedu ptice. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. U praksi. npr. hladnjače. Ako su glodavci (štakori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. skladišta hrane i mlinovi. fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida. prekriti plino-nepropusnim plastičnim ceradama. podzemni hodnici mišolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne dođe do nepoželjnog trovanja. 1. Njihov izbor nije velik. skupinu otrova.

nazalno (pluća) ili perkutano (koža). Ako unesrećeni ne diše treba mu pružiti adekvatnu pomoć (disanje usta na usta. žeđ. Živčani sustav je u obliku ganglija.8 mg/L. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata. CO2 se normalno nalazi u atmosferi – u udišnom zraku. dijareja. a u težim slučajevima: modrilo kože. a lagana koma kod 5%.8 g/L kod 0°C). Otrovanje s CO2 – glodavci počinju ugibati ako je konc. Ugljični dioksid – CO2 – je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u čeličnim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L).08-0. Unesrećenog-otrovanog čovjeka treba odmah iznijeti na čisti zrak – na otvoreno i posjest ga te čim prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć. 1. duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeću i ako se svijeća gasi moramo bježati vani. tarsus. drhtavica. a završava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna šupljina. prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin. jednjak). pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem pluća) koji uzrokuje gušenje. oblikovanje i izbacivanje izmeta).) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opća slabost. Trgovački mu je naziv: Degesh Fumi-Cel. po mogućnosti dati mu kisik). masaža srca. (Kada se ide u prostore gdje se očekuje veća konc. a za miša 0. trochanter. . na tržištu se našao i Magnezijev fosfid – Mg3P2 – koji brže. tež. Za uspješnu deratizaciju konc. Njegov toksični učinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma. dispneja. kod izlaganja zraku i vlazi. Znatno je teži od zraka (spec. ali u malim količinama koje nisu štetne. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: ČLANKONOŽCI (Arthropoda) potkoljeno: dušničari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: čekinjaši (Thysanura) vrsta: šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) U člankonošce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paučnjaci (Arachnoidea) čije je tijelo bilateralno simetrično i pokriveno hitinom. Njega normalno ima u tjelesnim tekućinama i odgovoran je za održanje acido-bazne ravnoteže. pretarsus). ždrijelo.98) i topljiv je u vodi (1. kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%. dok u čovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc. Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. od 2. LD100 za štakora je 0. Pri temperaturama višim od 15°C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne živine. Dorzalna žila čini krvožilni sustav (aortu i srce).8 mg/L. Kutikula (koža) prekriva cijelo tijelo i građena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). CO 2 – vinski podrumi. bol u grudima. tibia.23 Nakon aluminij fosfida.75mg/L zraka. srednji dio (probavlja hranu) i stražnji dio (probava. pa tako i za kućne i poljske glodavce. CO2 oko 10%. Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput). Probavna cijev je jednostavna i započinje ustima. Degeh Fumi-Strip. prsište (thorax) i zadak (abdomen). Smrt nastupa ako ga u zraku ima više od 40%. kašalj. Za čovjeka je letalna konc. koji brzo razvija fosfin. CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata. Otrov može ući u organizam peroralno (probava). komu i smrt. femur. a noge su im člankovite (coxa. odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija.

Na donjoj strani čeljusti nalazi se par pipala (palpe). Malpigijeve cjevčice i stražnje crijevo). segmentu a na 3.) Opipne osjetne dlačice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiču okoline (ticala. skakanje (buhe.24 Razlikuju se oba spola (dimorfizam). skakavci i šturci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro. određivanje rodova i vrsta. U području osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi. (Muha leti oko 2 m/sek. srednje (želudac. stopalo-tarsus i pandže-pretarsus. Ovi posljednji nisu nikada imali krila. srednje crijevo. Budući da je kutikula čvrsta i nedozvoljava širenje člankonožaca.. kolutiću. a žohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro. Čeljust i usni aparat je jače ili slabije razvijen ovisno o načinu uzimanja hrane. Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku. Njuhom traže hranu. srce. i 3. Na njoj je par složenih (mrežastih/fasetiranih. npr. a od nekih leptira 200 puta slabije. tj. gnjat-tibija. a najočitija metamerija je izražena na zatku. ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stražnjih. segmentu se nalaze maljice (haltere) – zakržljali 2. biljožderi (fitofagi) ili svežderi (omnivora). Prsište (thorax) ima 3 kolutića (prethorax.. Sluh je u većine kukaca slab i nalazi se na ticalima. Glava (caput) je jako čvrsta i nosi par ticala (antene) koje služe za orijentaciju i osjet njuha. a ženka polaže jaja (oviparna) ili žive ličinke (viviparna. Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje.000. Tijelo kukaca građeno je od segmenata/kolutića (metamerija). metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu. a ženke 8. mesothorax. Osjetne stanice (ima ih svuda. slijepa crijeva – probavljaju hranu) i stražnje crijevo (djelomična probava hrane i formiranje fecesa). spolnog partnera i mjesto za gniježđenje. sakupljanje hrane (pčele). skakavci). bedro-femur. njuha. okusa do osjetnih nervnih nastavaka. Leptir ima oko 10 zamaha/sek. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja proučava život (razvoj) kukaca. a potom u CNS.000 osjetnih stanica. imaju ih na 2. ždrijelo. . prstenak-trochanter. dlačica i ljuskica. vlage itd. ali najviše na ticalima. penjanje.kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) . Pčela. temperature. Krila . mozaičnih) očiju i 1-3 para ocela. Člankonošci su najbrojnija životinjska vrsta na Zemlji.. rovanje (rovci). a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri). a noćni leptir oko 15 m/sek. pipalima i nogama) prenose osjet opipa. a komarac oko 600 zamaha/sek. sisanje ili bodenje. Ticalo mužjaka hrušta sadrži 50. Osjetilo okusa je u usnom ustroju.kukci koji imaju 1 par krila. zadak). oviviviparna). (Mužjak leptira gubara može nanjušiti ženku na nekoliko kilometara. par krila. Mišići pokretači krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojišta s unutarnje strane na leđnoj i trbušnoj strani kolutića što omogućuje polju pokretljivost/zamah krila. Cijelo tijelo prekriva čvrsta hitinska kutikula koja kukce štiti od isušivanja. dok paučnjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su. nogama i segmentima krila. Cvrčci.) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutića i u njemu je smješten spolni aparat i drugi unutarnji organi (želudac. Noge kukaca građene su različito ovisno o namjeni: trčanje (trčkovi). Probavni sustav građen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna šupljina. Kukci mogu biti mesožderi (karnivori). Osnovna značajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala. U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak žilica. One imaju 6 članaka: kuk-coxa. U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2. Prednja krila mogu biti kraća od stražnjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita. jednjak). stopala. što uvjetuje njegovo zujanje. oni ju odbacuju i tako se presvlače (svlak – exuvium). Čovjek osjeća slatko bolje od pčele.

zelena. a od tekućine (ulja i deterdženti) one s niskom površinskom napetosti. (Žohari polažu jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore. također mogu nesti žive ličinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajašca razvije ličinka (crv). Razvoj – metamorfoza – preobrazba – kukaca U razvoju kukaca postoji više stadija u kojima od jajeta i/ili ličinke nastaje odrasli kukac. ose.sastoji se od sjemenih žlijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. Ženke pupiparnih kukaca polažu zrele ličinke koje se odmah. Matica pčela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. Krv – hemolimfa je bezbojna.) Socijalni kukci (pčele. smeđa ili crvena. . Oplodnja se odvija kopulacijom a ženka često ima spremište za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim će ploditi jajašca kroz duži period (pčela do 5. kućna muha u gnoj i organski otpad. Stigmi obično ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsištu a 8-10 na zatku. a mesare na meso. na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega (ovipara). npr.). U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita. Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega. lešine zapuštene rane. iz tog jajašca vrlo brzo (isti dana) izlazi ličinka (crv). ovčji štrk u sinusima glave. Neki kukci su paraziti: konjski štrk živi u želucu i crijevu. a kraljica termita može dati oko 20x106 jaja u svom životu (15 godina). Neki kukci imaju zračne vreće pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. po polaganju zakukuljuju. Dišni sustav polazi s površine tijela kroz dišne otvore (stigme) koji su smješteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole. npr. žuta. Ženke kukaca polažu jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu ličinke (u leptira gubara za 9 mj. Naime. periferno i simpatičko. Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. Ženke polažu jaja i/ili ličinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane. Broj položenih jaja ovisi o prehrani: kućna muha polaže oko 65 puta po 120-150 jaja. Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca. Postembrionalni razvoj teče od valenja ličinke do razvoja odraslog kukca. To se može odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta. a termiti do 15 godina). konjska muha (Hypobosca equina). Prolaskom kroz te stadije «životinja» se preoblikuje – preobražava . Disanje je na principu difuzije i ventilacije. termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku. Ženka kućne muhe polaže jajašce u kojem je gotovo živa ličinka (ovivivipara). Krv ide segmentiranom krvnom žilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno kruži po tijelu. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoplođenog jajašca. U glavi je najveći moždani ganglij (1-3 para) analog mozgu. Živčani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su međusobno povezani. Spolni sustav . a goveđi štrk u potkožju. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi štetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevčica. gdje posebne jedinke (radilice – radnici) brinu o jajima i ličinkama. One. Živčevlje može biti centralno. bumbari. mravi. Plinovi ulaze u traheje lako.metamorfoza. Postoje značajne spolne razlike među kukcima razvijenim na ovaj način i onih razvijenih spolnom oplodnjom. tj.25 U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i bičaše/flagelate). Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a označuje sposobnost ženke u stadiju ličinke za razmnožavanjem.

26

Preobrazba (metamorfoza) traje različito dugo i specifična je za vrstu kukca, a može biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapažamo u kućne muhe i moljca. Kućna muha polože jajašca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika ličinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlači 3 puta (4 stadija ličinke). Ličinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago – odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajašce, 4 stadija ličinke, mirujuća kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajašca izleže ličinka koja je slična odraslom kukcu, a nalazimo je kod kućne stjenice (u koje nema mirujuće kukuljice) u koje iz jajašca nastaje ličinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Ličinka se 5 puta presvlači, a između svakog presvlačenja barem jednom siše krv. Ako ne može doći do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujuće kukuljice kao što ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, još i kod žohara, ušiju, skakavca.) Poznavanje razlika u životu i življenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da ličinka kućne muhe živi na gnoju tada ćemo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kuće i torove/štale pa ćemo nju tretirati tamo. Odrasli komarci žive u kućama i okolišu i tamo napadaju čovjeka, dok njihove ličinke žive u vodi. Stoga ćemo ličinke tretirati u vodi, a komarce u čovjekovu okolišu ili u kući. Presvlačenje ličinki i hormoni – za presvlačenje odgovorni su hormoni i njihova tekućina koju izlučuju specifične žlijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlačenje ličinki. Broj presvlačenja ličinki je različit za pojedine vrste, a najčešće je između 4 i 6. Generacija – pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedećih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajašca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu ženku spremnu za oplodnju i polaganje jajašca. Kućna muha kod nas daje godišnje 6-10 generacija. Muha živi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, što znači da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 različite generacije (prababa, baba, majka i kćer). Život nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha živi nekoliko sati, a njena ličinka više godina). Odrasli hrušt živi nekoliko tjedana (4), a njegova ličinka/grčica oko 4 godine. 17-estogodišnji cvrčak (to mu je ime) kao odrasla jedinka živi par mjeseci a njegova ličinka u tlu živi čak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom žive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pčele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam označuje vanjske razlike unutar iste vrste (mužjaka i ženke – spolni dimorfizam), koje se očituju veličinom, bojom, oblikom. Mužjaci muha imaju veće oči od ženki. Mužjak crnog žohara ima krila, a ženka ih nema. Mužjak komarca ima veća i raširenija ticala, dok su u ženke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jače čeljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUČNJACI (Arachnida) Paučnjaci spadaju u najstarije kopnene životinje, koje preko ljuskastih uzdušnica i trbušnih vrećica, udišu zrak. Štipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. Žive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u čovjekovim nastambama. Paučnjaci su skupina člankonožaca koji imaju posebne žlijezde predilje, koje izlučuju paučinu i koju uz pomoć specifičnih bradavica oblikuju (predu) u paučinaste niti od koje uz pomoć pandži izgradnju mrežu. Pomoću paučine mogu se podići 1,5 km i doskočiti u brod udaljen i 360 km od obale (Bakić). Neki pauci (skakači) ne prave mreže nego zaskoče plijen, a južno Američki pauci skakači love mlade čegrtuše.
Slika 2.Agresivni kućni pauk, Tegenaria agresti (Lažni škorpioni i grinje izlučuju paučinu preko čeljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mreže su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednička karakteristika odraslih paučnjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu – abdomen. Na glavi imaju 6-8 očiju različite veličine i različitog rasporeda. Kliješta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu žrtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci žrtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usišu kroz usta pomoću želuca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vrećicama koje sežu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omekša ugrizno mjesto te siše omekšani sadržaj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlačicama koje priječe prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paučnjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i škorpioni-štipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica – malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) – latrodectizam – neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leđima ima 13-17 crvenih različitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome što se smatra da pojede mužjaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mužjaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna ženka velika je do 2 cm. Polaže do 10 jajčanih vrećica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Bakić kaže da ju je 1989. u prosincu našao u Nerežišću (o. Brač) na 400 m nadmorske visine, što će reći da može i prezimiti. Mrežu gradi na tlu, u žitu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, šikari, u području gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijeće (Kaštela 1998 –J. Bakić), u čizmi ostaloj u poljskoj kućici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je raširen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s različitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt – crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata – Latrodectizam - Otrovne žlijezde i kanalići smješteni su u cefalotoraksu – prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu žrtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajući prvenstveno neuromuskularnu ploču. Glavni sadržaj tog otrova je protein αlatrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajućih limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, grčevi, povraćanje, opći šok, nesanica, poremećaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. Žrtvi treba, ako je moguće, čvrsto podvezati žile da se otrov ne širi ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziološkoj otopini. Ne piti alkohol i čim prije ići doktoru. Smrt nastupa u do 5% neliječenih. Pauci vučjaci – (Lycosidae) – U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod čovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbeža, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i ožiljak su česte, ali bez većih zdravstvenih posljedica. Tarentula – tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, možda, potječe od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. došlo do ove epidemije. On je naš najveći pauk. Ženka je do 3 cm, s tamno-smeđim šarama dorzalno, a ventralno je narančasto-žuta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez paučine. Ženka, obično, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez paučine i tako lakše ugrize žrtvu. Ženka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne žlijezde, izvodni kanali i jake helicere) i otrov. Otrov je najjači u lipnju kad ženka polaže jaja, inače ovisi o godišnjem dobu, starosti i spolu pauka. Na mjestu ugriza je jaka bol, otok, nekroza, pospanost, bol u grudima, mišićna ukočenost i praipisam (bolni ukočeni penis). Rana se mora obraditi medicinski, nakon čega ostaje jaki ožiljak. Najugroženiji su vojnici i kampisti koji često podižu šatore i iznad paukovih gnijezda. Slika 4. Tarantula Kirokantij – kirakantizam- (Cheiracanhtium punctorum) – iz porodice Cluboinidae. Pauk je velik oko 1 cm, žućkasto-smeđ, jajolikog zatka, dugačkih i dlakavih nogu. Najčešće se nađe u šikari i travi, ali i u balkonskom cvijeću, pa i stanu. Gnijezdi se u svilenkastim zamotuljcima u kojima je ženka s jajima. Otrovne žlijezde preko izvodnih kanala i helicera ispuštaju otrov u ugrizno mjesto koje otekne i nekrotizira uz lokalnu utrnulost. Ima ga u cijeloj Europi i Hrvatskoj. Ugriz je bolan i najčešće se dešava kada pauk dođe na čovjeka i zavuče se ispod odjeće/obuće. Lažni malmijat – (Steatoda paykulliana, S. grossa) – lažna crna udovica, slična je pravoj s okruglim sjajnim crnim zadkom s bjelkastom (mladi) ili narančastom (stari) polumjesečastom oznakom na leđima. Na ulazu u svoje rupe opletu svilenkastu mrežicu. Nalazi se na Mediteranu i na našoj obali od Slovenije do C. Gore. Njegov otrovni aparat (neurotoksik) jednak je onom u malmijata, a ugriz mu je jači i bolniji s otokom i crvenilom te blagom nekrozom. Grinje (Acari) nemaju segmentacije trupa, tj. ne raspoznaje se glava, toraks i abdomen. Nemaju krila niti antene/ticala. Odrasli imaju 4 para, a ličinke 3 para člankovitih nogu. Tijelo im je pokriveno kutikulom. Usni aparat služi za bodenje, sisanje, piljenje, grizenje ili struganje, a sastoji se od helicera i maksilarnih palpi. Grinje imaju široki životni areal, tj. žive u tlu i na životinjama, biljkama i njihovim proizvodimaotpadima te u slatkoj i slanoj vodi Iz jajašca izlazi ličinka s 3 para nogu (epimorfoza), koja odjednom pređe u letargiju (ali ostaje pokretna) i odbacujući hitinski oklop te prelazi u nimfu (4 para nogu), koja nakon 3 presvlačenja prelazi u adulta (spolno zreli Ξ ili Χ ).

KUKCI – insekta .sastoji se od hipostome i helicera (hvataljke/štipaljke) koje buše kožu u koju će ući hipostoma pomoću koje krpelj siše krv i ubacuje sekret svojih slinovnica u ubodnu ranu. Porodica Lythobidae Vrsta kamenopuzac (Lythobius fortificatus) Sličan je Scolpendri cingulata. uglavnom u koži ostaju usni organi. a na zadku 3 tanke i dugačke čekinje. a napada gujavice i ličinke kukaca. on ispusti dio sadržaja i sline i na taj način može prenijeti bolest. pa osim hrane grizu knjige i tepihe.rostruma . a na donjem dijelu 1 par helicera/štipaljki (što predstavlja prvi par preoblikovanih nogu). Red . Preobrazba im je nepotpuna. Škorpioni-štipavci (Scorpiones) su karakteristični po tome što imaju velike čeljusne noge sa štipaljkama na prednjem kraju i zadnji tanki i repoliki kraj na čijem vrhu je otrovna bodlja. Na tijelu imaju ljuskice. Red – Juloidea. Predstavnik ove skupine je velika striga (Scolopendra cingulata). a boravi na toplim mjestima u pukotinama zgrade. Na tijelu imaju ljuskice ili dlačice. Na njegovom prednjemgornjem dijelu nalazi se 8 očiju. Njihov vanjski omotač nije kutikula nego čvrsti kožoliki omotač. Usni aparat im služi za grizenje. Usni aparat . Otrovne žlijezde nalaze se lateralno i dorzalno na cefalotoraksu. Drugi kolutić mu je značajno malen. encefalomijelitis. Može ugristi čovjeka i izazvati svrab. a na zadnjem se članku nalaze 2-3 pandžice za predenje mreže čije paučinaste niti izlučuju prediljne žlijezde smještena na ventralnom kraju zadka. Na njemu su smještene i prave noge (4 para) koje imaju 7 članaka. U ovaj podrazred spada skupina malih primitivnih kukaca koji u tijeku svog razvoja (filogeneza) nikada nisu imali krila. Šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) živi više godina. a ispod njih su palpa/pipala (preoblikovani 2. Porodica – Julidae. Rostrum se čvrsto prilijepi na kožu pa kod skidanja krpelja. Rod – Schizophyllum . Tijelo je dugačko (oko 17 cm) s kratkom glavom i dugačkim člankovitim trupom.29 Iz reda grinja posebno ćemo istaknuti krpelje (Ixodidae) jer su oni vrlo značajni za zdravlje i život čovjeka. uglavnom služi za grizenje. Ženka odlaže jajašca u pukotine. slabo razvijene. Razred .beskrilni kukci (Apterygota). npr. Oči su im fasetirane i. Aktivna je noću. uglavnom. Imaju 1 par ticala i usni aparat za grizenje. Imaju nepotpunu preobrazbu.heksapoda Kukce.Čekinjaši (Thysanuridae) To su mali (1 cm). najčešće ispod kamena. Porodica strige (Scolopendridae) Ova porodica ima 21 par nogu i spada u razred stonoge (Myriopoda). par nogu). možemo podijeliti u dva podrazreda ovisno o tome da li imaju krila (Pterygota) ili nemaju krila (Apterygota) Podrazred . Pri skidanju krpelja s kože. Glava i toraks su srasli i čine cefalotoraks. Bez krila su i žive na kopnu (Sredozemlje). općenito. tanki i duguljasti kukci koje nalazimo u prehrambenim skladištima i kućnim smočnicama. Aktivan je u sumrak. a na zadku tanke čekinje (čekinjaši). Pauci (Araneida) imaju 4 para nogu. Ženka nosi 15-30 jaja koje čuva dok se iz njih za 5 tjedana ne izvale ličinke s potpunim brojem nogu i kolutova. a osim šećera napada papir i tekstil. ali je dug oko 3 cm. Usni ustroj.

Pored svih naprednih teničkotehnoloških pesticida. žohari se vrlo lako i brzo adaptiraju. uši (Anoplura).krilati kukci (Pterygota) Tu spadaju redovi: ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria). hoteli. uglavnom. žohari (Blattaria). Razmnožava se spolno. koji će ga – najvjerojatnije – nadživjeti. Tijelo im je valjkastozdepasto i dugačko 3-5 cm. buhe (Siphonaptera). A. Osim obične stonoge još nalazimo i vrstu tzv. Aktivna po noći. kornjaši (Coleoptera). Oni su čovjekovi najstariji pratioci na Zemlji. odozgor ovalno s 2 crveno-žute uzdužne pruge i odozdo plosnato.BLATTARIA (COCKROACHES. brodovi. B. Lako se nađe pod kamenom. skakavci (Tettigonia). Stražnja krila su dulja od prednjih. PORODICA: BLATTIDAE. a iz jaja izlazi ličinka sa 7 kolutova. Na glavi usmjerenoj prema dolje imaju 1 par bičastih ticala. Aktivan je noću. Živi na mediteranskom području. a voli vlažna i pjeskovita područja. ŽOHARI . Živi u srednjoj i sjevernoj Europi. na mjestima prerade živežnih namirnica. To su najotpornije životinje (stvorenja) na Zemlji. riličari/polukrilci (Rhynocota). Tijelo im je.Blattaria. Tu još spadaju i šturci koji se po ljeti glasaju cvrčanjem . Zadnje noge služe za skakanje (skakavci). termiti (Isoptera). Mlade ličinke čuva mužjak. preživjet će i žohari.). Blatta orientalis L. Hrani se biljnim pupoljcima i gusjenicama te ličinkama kukaca. koji se tijekom presvlačenja povećavaju. pa i čovjeka. Nađeni su u prvim čovjekovim nastambama (pećinama). leptiri (Lepidoptera). Supella i Blatta. Ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria) Prednja krila su kožasta i vrlo čvrsta te imaju žile. . Hrani se biljkama i životinjama. tijelo s jako puno nogu.30 Vrsta – obična stonoga (Schizophyllum sabulosum/Julus sabulosus) Stonoga ima dugačko (2-5 cm) crno. blatta) (RED: BLATTARIA. Periplaneta. debela stonoga (Pachyiulus flavipes) koja je smeđa i koja na svakom kolutiću ima 2 para žutih nogu. VRSTA: BLATTA) Žohari . Nalazili su se još u Karbonarnom dobu (350 milijuna god. spadaju u porodicu Blattidae i među najstarije kukce (iz doba donjeg oligocena). orientalis.. Ženka polaže po jedno jaje u tlo iz kojeg u proljeće izlazi ličinka. Razvijen je spolni dimorfizam. No.C. Preferiraju topla i vlažna područja s dosta hrane: kuhinje. Periplaneta americana i Supella longipalpa (nije u RH). plosnato. Za naše prostore značajni su Blattella germanica L. pekare. Na zadnjem kolutiću mužjaci imaju 2 mala nastavka (pisaljka). lucifuga. Jaja (oko 300) polaže u tlo iz kojih se izlegu ličinke koje tu i prezimljuju. Usni aparat služi za grizenje. Na Zemlji ih ima oko 3. bolnice. opnokrilci (Hymenoptera).5 cm i crni žohar velik oko 2. a svijetlo ga privlači.cvrčak zrikavac. Oko 200 vrsta žohara spada u sinantropne žohare koji infestiraju čovjekov okoliš. Predstavnik je zeleni konjic koji danju jede kukce i biljke. Mužjak se glasa kao cvrčak. Neki žohari mogu biti dugački i do 15 cm. Hrani se biljnim otpadom (trulo uvelo lišće). obično duljih od tijela.500 vrsta. Podrazred . kod nas se uglavnom javlja smeđi žohar velik oko 1. a ženka toga nema. Gdje čovjek preživi. Ženke na zatku nose ooteke (omotiće) u kojima su u dva reda smještena jajašca. Porodica rovci – podzemni rovac (medo) – imaju prednje noge za kopanje. Ako je u opasnosti zakoluta se i ispušta smrdljivu tekućinu i tako se brani od napadača. Za javno zdravstvo i higijenu prehrane značajne su vrste: Blattella. U Hrvatskoj (i susjedstvu) žive 4 vrste žohara: Blattella germanica. restorani.5 cm. dvokrilci (Diptera). Ooteke mogu biti odmah odložene u skrovita mjesta iz kojih će se izleći ličinke ili ih ženka neko vrijeme nosi sa sobom. od kojih oko 200 spada u sinantropne vrste.

0-2. oko grijućih tijela i liftova. i Ξ i Χ imaju krila. Ooteku s 20-50 jaja Χ nosi dok se iz njih ne razviju ličinke (1-2 mjeseca.). a 70 dana pri 10°C). a pri 21°C za 81 dana). mužjak –protoraks ima dvije podužne crne pruge. smočnicama garderobama. tijelo je zdepasto. Razvojni period od ličinke do muškog adulta je kraći (4-6 mj. orientalis L. ventilacijskim cijevima itd. Slika 6. a kod jače invazije u zidnim pukotinama i u bolesničkim sobama. Ličinka se 5 puta presvlači i pri 30°C treba joj 300.5 cm) s krilima koja prekrivaju 2/3 zatka. su: smeđe-žućkasteružičaste je boje. Crnog žohara. abdomen ima 11 članaka i par dugačkih cerci. germanica L. Glavna obilježja B. a pri 25°C 530 dana za prijelaz u adulta. ropotarnicama. ooteku s 16 jaja nosi 1-15 dana i polaže ju u zaštićeno mjesto iz koje će izaći ličinke (pri 30°C za 42. a pri 35°C je 75 dana. koji je sastavljen iz 12 članaka. nema nikakve pruge na krilima Χ nema (ima zakržljala) krila. Razvoj od jajašca do adulta (uz 6 presvlačenja ličinke) pri 22°C je 170 dana. Glavne karakteristike B. kirurškim salama. jako tijelo. su: boje su crne do tamnosmeđe Ξ jak i izdužen (2. nego do razvoja ženke (9-10 mj. vitko tijelo (1-1. ženka .protoraks nema uzdužnih crnih pruga. Ovu vrstu najprije ćemo uočiti u kuhinjama. slastičarnicama.000 jedinki. obično ćemo naći na hladnijim-vlažnijim mjestima u odnosu na smeđog žohara. Χ živi 1-6 mjeseci i položi oko 18 ooteka (200-400 jaja).5 cm). Temperatura okoline utječe na brzinu razvoja ličinke (20-40 dana pri 22°C. protoraks nedovoljno ograničen. pri 30°C). . krila pokrivaju cijeli zadak. krila kraća od tijela (dio zatka/abdomena nije pokriven krilima).31 Slika 5. Χ kroz godinu dana može dati oko 35. U bolničkim prostorima najprije ćemo ju naći u kuhinjama.). podrumima sa hranom. Razvoj od jajašca do adulta traje 1-4 godine što ovisi o temperaturi i vlazi.

svježu i suhu krv. Kompjutore i televiziju mogu oštetiti grizenjem. 1989. parazitarnih i protozoalnih bolesti. 20 mačaka. reagiraju na vibracijsku (hod) frekvenciju zraka. dodirom (požar). Hranu zagađuju kontaktom. fecesom. Oni su omnivori (rado jedu sir. Nalaze se posvuda gdje ima hrane i vode. Često su prenositelji salmoneloze. sudopera. Veliki broj vrsta žohara ne živi u čovjekovim nastambama. 2 miša i papiga) koji su svi imali oštećenja od žohara. frižidera. čireva. U nekih vrsta i nimfe su bile zaražene. papire. . srušili kuću (u kojoj je bilo 24 psa. – Kalifornija. povraćanjem (korozija). tamnim i toplim prostorima i rupama (oko cijevi. Osim bakterijskih infekcija. Oothuman i sur. a u Χ jedva prekrivaju zadak. USA). umjetnine). pretražili su 22 vrste žohara i utvrdili 97%-tnu zaraženost bakterijama (dizenterija). pekarama. stanovima. Danas se koriste u laboratorijskim istraživanjima i služe kao model nevertebrata («white rat of invertebrate biological research») za ispitivanje endokrinologije. Njihova infestacija je bila tako jaka (više od milijun) da su u dijelu N. fetid. Periplaneta americana – u RH se susreće samo na brodovima. Žohari predstavljaju velike probleme u hotelima. fatty oil. Vanjska krila imaju svijetle pruge. bolnicama. pa je prije dezinsekcije potrebna njihova identifikacija. U našim krajevima smeđi (njemački) žohar čini 80% populacije žohara i njihovog suzbijanja. homologna onoj koja se nalazi u human immunodeficiency virus (HIV). meso. nego u prirodi. kožu. fecesom. proviralna DNA. u američkom tipu žohara. Kod nekih ljudi razvije se alergija (dermatitis. koji je jači nego u mužjaka. oni su prenositelji: virusnih. ekskrementima iz abdominalnih žlijezda i povraćanjem kad uzimaju hranu. supermarketima. kućama. a Ξ ima. gljivičnih. Tarshis 1962. Skrivaju se u vlažnim. Protoraks je u oba spola dobro razvijen i oštro ograničen. Χ nema članke. opeklina (boils). brodovima. astma). pivo.32 Slika 7.Y. te bradavica. HEPATITIS je u korelaciji s brojem žohara (smanjenjem broja žohara smanjuje se broj oboljelih. kruh. mesnoj i konditorskoj industriji (svugdje gdje ima dosta hrane i vode). neurofiziologije i ponašanja nekralježnjaka. ispod kuhinjskog stola (otpad hrane). U centralnoj Africi (1986) nađena je. štednjaka. vlakovima. Žohari u probavi imaju bakterije i protozoa koje razgrađuju celulozu. antihydropin. knjige. konjuktivitis. U medicinske svrhe mogu se od njih koristiti: blattaric acid. koja uzrokuje AIDS (SIDA). jer su njeni nosioci (vektori/carriers). šećer. U Ξ krila dulja od zatka. dlake. restoranima. Žohari u 29 milisek. protiv hripavca i Brigtht's bolesti.

skidanje zelenila sa zidova. ali se mogu smanjiti. škole. No. u hrani i vodi za «ljubimce». potrebno je identificirati vrstu i pristupiti odgovarajućoj terapiji. NEKEMIJSKO UNIŠTAVANJE ŽOHARA najlakše se postiže dobrom sanitacijom: čistoća prostora. motrenjem (monitoring). koju oni nalaze oko sudopera. dovodno-odvodnih cijevi. bez opasnosti po ljudsko zdravlje. velika skladišta hrane i trgovine koje rade 24 sata teško je tretirati pesticidima. Biološka Kontrola Žohara (BKŽ) Kao što je rečeno vrlo je teško eliminirati žohare iz naše sredine (doma/kuće i stana). kao i jakim vakuum pumpama s HEPA filtrima koji ne dižu prašinu i tako sprečavaju alergiju BIOLOŠKA KONTROLA Žohari imaju svoje predatore (neprijatelje): razni insekti. lončanica. nezatrpanost prostora. Zatvaranje rupa u kojima se sklanjaju žohari. čišćenje okoliša kuće. Na ovaj način se žohari ne mogu uništiti. ako je prostor čist. Zatvaranje vanjskih ulaznih rupa i pukotina na zidu . te miševi i štakori.budući da svi žohari ne žive u kućama te da nemaju istu fiziologiju i osjetljivost na terapiju. ne kemijskim i 3. nematodi – steinernema carpocapsae – valjkasti crvi nametnici žohara. To su čaše s pivom. No žohari su spremni da sve svoje predatore i patogene nadžive i izbjegnu njihovu silu. kornjače.pridonosi uspješnosti borbe protiv žohara. žabe sa drveća. ako se stavljaju izvan kuće na mjesta gdje žohari ulaze u kuću . potrebno ih je stalno držati pod kontrolom: 1. neki vertebrati. neki pauci (moraju stalno imati žohara u kući da bi preživjeli). Motrenje . bakterije i fungi. I insekticidi će bolje djelovati. ljepljive trake. ne ostavljanje hrane i mrvica te vode na dohvat žoharima. kruh namočen u pivo u čaši. Među uspješnim patogenima spominju se: fungi – metarhizium anisopliae – koji se prirodno nalaze u zemlji i patogeni su za žohare. Žohare možemo uništavati pomoću raznih trapova. I mnoge kompanije proizvođači otrova žele u potpunosti uništiti žohare – što je težak zadatak. majmuni. neke ose polažu svoja jajašca na jajašca žohara i tako ih ubijaju. paučnjaci. drogerije. kutova. itd. neki paraziti.33 Slika 8. ispod i iza kreveta i ormara. kemijskim uništavanjem. . kupaonica. žaba krastača. PREDATORI (prirodni neprijatelji) žohara su: jež. Mnogi kućevlasnici/stanari žele da nemaju žohara.uspjeh može biti mnogo bolji. No.entry points . 2. Lagana zaštita od žohara može se postići pomoću «trapova i atraktanata» postavljenih na mjesta gdje se oni skupljaju. smočnica. Gecko gušter. frižidera. Bolnice. Voda je vrlo bitna za žohare.

Ti sintetski hormoni (juvenile hormone analogs) su piriproksifen i hidropren. a slabo protiv američkog žohara i protiv poljskih žohara. FUMIGANTI: su plinoviti spojevi (metil bromid i sulfuril fluorid) koji penetriraju u tijelo i razaraju dišne i energetske funkcije. Za sada je jedino komercijalan MGK-874 (2-hidroksietil-n-octilsulfid) koji se pokazao uspiješnim u odbijanju žohara. Sintetski repelenti su kemijski spojevi iz skupine: amidi. alkanamidi. Oni upozoravaju ostale da su tu loši uvjeti za preživljavanje. može pridonijeti suzbijanju – uništavanju žohara. Colling/mating feromoni su mirisni hormoni (volatile) i obično privlače suprotni spol (seks) iste vrste.enhancers: sinergisti.34 Sterilizacija (kemijska). buhe. u estrusu. koja uzrokuje kočenje mišića. Agregacijski feromoni se izlučuju iz mandibularne žlijezde i analnih jastučića (rectal pads). . tj. životinje). Ovi hormoni dobro djeluju protiv njemačkog žohara. Polažu se oko izvora hrane i u skrovište žohara.. ako su već u njemu. U terapiji se na taj načini želi uvesti pomutnja u žohare (to confuse mate-seeking insects) i smanjiti njihov broj. KEMIJSKI POSPJEŠIVAČI . Stavljanje feromona u meke. inače bi se dio oporavio i preživio. ali nije dao dobre rezultate. zračenje i ultrazvukovi mogu dati doprinos smanjenju broja žohara. feromoni. Piperonil butoksidi (PBO) pojačavaju toksičnost piretrina na taj način što oštećuju enzime koji popravljaju piretrenska oštećenja i žohari ugibaju. Ti feromoni su intenzivno studirani u Periplaneta žohara i sintetiziran je spoj Periplanone B. PIRETROIDI su sintetski organski spojevi koji djeluju na živčane membrane dovodeći do paralize i smrti. sulfonamidi. cedar = vrsta bora). Repelenti bi trebali zaštiti određeni prostor od nametnika. ali ne i eradikaciji. spriječiti njihov dolazak ili ih istjerati. Prirodni repelenti su: (oil of Japanese mint = metvica i Scotch spearmint = klasasta metvica. INSEKT GROTH REGULATORS: oponašaju (mimik) hormone rasta i djeluju kada nimfa prelazi u adulta tako da su veliki ili mali žohari (adultoidi) i uglavnom neplodni. životinje i druga živa bića radi međusobne komunikacije. a pomiješan s piretrinima pospješio je smrt žohara. Disperzirajući feromoni izlučuju se iz slinovnice kada su žohari prenapučeni ili bez hrane. Žohari koji naiđu na njih postaju tromi i zadržavaju se u tom području. KEMIJSKE METODE Anorganski insekticidi ne sadrže karbon. FEROMONI su kemijske supstance koje proizvode kukci. Neki teško oštećeni žohari mogu se i oporaviti. REPELENTI su tvari – spojevi koji mogu otjerati insekte (komarce.000 $) koji se dalje ugrađivao u terapijske svrhe. disperzija. colling/mating. Agregirane nimfe brže dozrijevaju od onih koje nisu u kontaktu. Dijelimo ih u 4 skupine: agregacija. npr. SINERGISTI su vrlo malo toksični ali mogu značajno pojačati toksičnost nekih aktivnih spojeva. paralizu i smrt. muhe ) od njihove žrtve (čovjeka. ORGANOPOSFORNI spojevi i KARBAMATI: djeluju preko nervnog sustava (neurotoksikanti) inhibirajući kolinesterazu. krpelje. soli flora.. i to su najstariji insekticidi: borna kiselina i silika gel. Botanički insekticidi: piretrum i piretrens dobiveni su iz biljaka KLORIRANI HIDROKARBONATI: DDT i Klordan (u USA zabranjeni) djeluju preko probave. contact/mating. (20 g za 2 god. te bay leaves = lovorov list. za cca 500. cyanoacetic acids. karboksamidi. Repelenti mogu biti prirodni i sintetski.

do 70% aktivne tvari. Močivi praškovi (wettable powders) se mogu nanosit na sve površine i u velikim kocentracijam. Treba ga nanijeti samo u pukotine i rupe gdje su žohari da se što manje zagadi okoliš i postigne dobra efikasnost. čelik i sl. prahu. One su najbolje na neporoznim i neupijajućim površinama. karbamatne. Da bi se izbjegla rezistencija nužno je primijeniti sistem rotacije i/ili miksture. Pločice. i to prvenstveno onu koju izuzetno voli dotična životinja.35 Za uspješan tretman žohara potrebno je poznavati insekticide i njihovu formulaciju (prašak. otopine) te biologiju žohara i način primjene insekticida. Stavlja ga se u žoharska skrovišta. nepriljepčive površine nisu dobre za upotrebu emulzija. sulfonamidne. U njih je moguće staviti atraktante. ali nisu dobre za površine koje ih upijaju (zidovi. ali se moraju stavljati što bliže putu i mjestu boravka štetočine. Rezistencija se pojavila na sve dosada poznate skupine insekticida (organofosforne. Zidovi (žbuka) i beton imaju visoki pH koji emulzione insekticide čini nestabilnim. a formulacija dobro odabrana. a kad je glukoza zamijenjena fruktozom žohari su jeli meku.baits označuju stavljanje otrovnih tvari u hranu ili vodu. Enkapsulacija je stavljanje aktivne tvari u plastične omotače (kapsula) s ciljem dugotrajnijeg i boljeg djelovanja i male zagađenosti okoliša. i druge kombinacije. Tablete označuju stanje lijeka-otrova koji je u velikoj koncentraciji. Često su u ili na hrani (zrnje) i koriste se najviše oko zidova da spriječe ulaz žohara. što bi morali znati zaposlenici u «Pest Management Profesionals» (PMP) tvrtkama i urban «Integrated Pest Management» (IPM) programu. tablete. Granule su nešto krupnije (veće) od praška (prašine). jer voda ispari i žohar pokupi dosta otrova. . granulirani. i najnovije makrocikličke laktonske glikozide. Nepozvani (djeca) ne smiju dohvaćati meke. Aerosol je lako upotrijebiti. naročito kod njemačkog žohara. ovisno što nedostaje. Mikstura označuje da se u jednom tretmanu pomiješa više preparata s različitim načinom djelovanja. Meke. Vodene emulzije su vrlo prihvatljive i raširene. aerosolu. Treba ga držati dalje od dohvata djece. drvo). u mekama. cigla. beton. Za bolju topivost emulzija može se dodati deterdženta. inkapsulirani. vlažnim praškovima. a i trovači (sanitarci) često zaboravljaju i teško prihvaćaju. piretroidne. Rotacija označuje da se pri svakom novom tretmanu primjeni insekticid iz druge skupine kako se ne bi dobila potpuna rezistencija na neki lijek. Isekticidi dolaze u emulzijama. Praškovi (dusts) su suhe aktivne tvari koje se lako postavljaju i dugo traju ako nisu u vlažnom prostoru. a u malom pakovanju i koji se brzo raspada u kontaktu s vodom (vlagom). U jednom slučaju bila je glukoza i žohari nisu uzimali meku. Rezistencija na INSEKTICIDE je vrlo česta pojava. koju proizvođači insekticida. suspenziji. One su vrlo dobre jer su brzo djelotvorne i dosta sigurne. Oni moraju biti effective & efficient (brzo djelotvorni i jako uspješni).

koji odbacuju svoje konzerve i otpatke hrane i vode.. a prozore po završetku ostaviti 2 sata otvorene. Obrada prostora ide odozgo prema dolje i od periferije prema sredini. itd. već fumigacijom ili praškovima. 0. Prehrambene prostore tretirati kad su u najmanjoj uporabi i dozvoliti insekticidu da odstoji 24-48 sati. navigacijske kabine. ŽOHARI U DOMOVIMA/STANOVIMA Žohari su čovjekovi najstariji pratioci i možda najveći štetnici (prenosnici bolesti). vune. paluba i pričvrsna užad. raznim paketima. 5-10 žohara – srednja je. isključivo. Prosudba ad oculos: nalaz žohara noću kada upalimo svijetlo – srednja. minimalno 2 sata prije ulaska ljudi u prostore. kroz zidne procjepe. pukotine i oštećenja prethodno sanirati. Kuhinje. Dezinsekciju treba nakon 10 dana ponoviti. radioaparate. pomoćne brodice. a nakon toga sve temeljito očistiti. (Električne aparate. U bolesničkim sobama gdje su astmatičari. jer im tamo pogoduju razni slatki aditivi. Barem jedan zaposlenik u pekari mora biti dobro educiran u postupcima i razlozima primjene dezinsekcije. radijatora.36 Specifičnosti suzbijanja žohara u bolnicama i hotelima U bolnicama i hotelima svi procesi trebaju biti organizirani tako da što manje štete korisnicima. U pekarama prije dezinsekcije treba sve prostore temeljito fizički očistiti. Prosudba jačine infestacije : lovka bez žohara – nema je. a često i u putnim torbama ako smo boravili u prostoru infestiranom žoharima. Procjena infestiranosti prostora temelji se na broju ulovljenih žohara na m2. Nanose štetu zagađivanjem hrane i prijenosom bolesti te nagrizanjem raznih odjevnih predmeta od kože. Sve šupljine. a hranu i pribor spremiti u kutije bez žohara. itd. oružje i oružno skladište ne smije se tretirati vlažnim sredstvima. dosta vlage i ugodna temperatura. Crni žohar dolazi u stan putem kanalizacije. alergičari. uz vodo i plinske instalacije. dezinsekciju treba provoditi. s tim da se obradi i vanjska strana. vodovodova i toplovodova. šok soba. Svi zidovi i podovi moraju biti slobodni od stvari i masnoća. . a razbijene pločice zamijeniti. sve zidove temeljito oprati i zagletati. nalaz žohara danju bilo gdje – vrlo jaka infestacija. koji se dobije postavljanjem jedne ljepljive feromonske lovke na 10 m2/48 sati. U sobama s normalnim prostorima («normalni pacijenti») dezinsekciju vršiti uz otvorene prozore i to s karbamatima prskajući ih oko umivaonika. Prije primjene dezinsekcije svi prostori moraju biti mehanički bezprijekorno čisti. selidbom iz starog u novi stan. U novi prostor se unose ambalažom. restorani. rodilje. nagrizanjem knjiga. kompjutere. Kuhinju treba dobro očistiti od svih masnoća. 10-20 žohara – jaka je. prehrambeno-industrijski pogoni te hoteli tretiraju se svaka 3 mjeseca. upotrebljavajući tvari koje ne ostavljaju mirise. Aktivni su noću.1-5 žohara – mala je. Žohari u pekarskoj industriji predstavljaju veliki problem. srčani bolesnici. ali tamo dolaze najviše zbor nemarnosti i nereda zaposlenika. televizore. više od 20 žohara vrlo jaka je infestacija. dojenčad. pa ih je teško suzbijati. strojeve. nalaz žohara po danu u skrovitim mjestima – jaka. s hranjivim atraktivnim kutijama ili hranjivim atraktivnim gelovima. Slično ovome provodi se dezinsekcija i brodova. telefonske centrale. Posebnu pažnju treba posvetiti kuhinji i ventilaciji. ventilaciju. pakiranom robom.)ŽOHARI U SKLADIŠTIMA HRANE Žohari nemaju uvijete u skladištima/silosima (nema vlage). sklopke.

avionima.15% u suzbijanju žohara je novi želatinozni hranjivi mamak s atraktantima – bjelkasto-prozirne boje. U svom probavnom traktu žohari nose različite uzročnike bolesti koje prenose putem fecesa (crijevne infekcije. zidovima. treba zatvoriti. Zašto suzbijati žohare? Žohare suzbijamo prvenstveno zbog toga što su oni prenosioci raznih bolesti (salmoneloze). radnici su nježni i svijetle boje. 35% na grinje i 23% na mačke. Hrana je bitna za život žohara. jer oni prolaze kroz 1. Bez vode i hrane mogu živjeti 14 dana. razne stafilokoke. u lončanicama s cvijećem. Kontrola temperature i vlage. Lako se primjenjuje i ne onečišćuje okolinu. Na vrhu glave nalazi se par antena/ticala građenih od 9 do 30 članaka. Pažljivo kontrolirati unos robe u stan. poliomijelitis. abdomen. prednje je dulje od stražnjega.. Učinkovitost mu se očituje inhibiranjem GABA-sustava što onemogućuje prijenos impulsa i na taj način uzrokujući paralizu i smrt. kuhinjskim krpama i spužvama. treba sanirati sve loše slavine i izvore vlage/vode u stanu: oko sudopera. kupaonica. radnika i vojnika). koleru. Na toraksu su tri segmenta s tri para nogu i dva para krila (dulja od tijela) kod kralja i kraljice. Mravi imaju: na glavi L-oblika antenu (svinuti lakat). a nimfe su slične adultima. toraks i abdomen su spojeni bez vidljive granice. kompjuterskim sustavima. tj. se nalazi par privjesaka (cerci).5 mm šupljine. HT-centrima. kao i feces. Sve šupljinice (skloništa) u podovima. Treba onemogućiti sve izvore hrane (mrvice. tuberkulozu. a naročito astme. toraks.03% za suzbijanje žohara je želatinozni mamak koji se koristi na način i u količini kao i prethodni. Za njihovo brzi razvoj pogoduju temperature od 33°C za smeđog i 20-29°C za crnog žohara. Alergija i žohari Žohari i njihovi raspadni produkti. parazite: Taenia i Ascaris. TERMITI (Corrodenti.1g gela/m2 infestiranog prostora. Imidaclorprid – hranjivi gel 2. masne kapljice) u stanu. radio-stanicama. hotelima. Termitidae) Termiti su insekti s tri para nogu i tijelom podijeljenim u tri dijela: glava. stolariji itd. Fipronil – hranjivi gel – 0. lepru. kugu. naročito ako dolazi iz sumnjiva prostora. Može se primjenjivati u istim prostorima kao i imidaclorprid. restoranima. bolnicama. Djeca alergična na žohare 3 put više izostaju iz škole i 3 puta više dolaze u bolnicu od drugih alergičara. par složenih očiju i usni aparat za grizenje. u svih kasta (kralja/kraljice. Podesan je za primjenu u konditorskoj industriji. U USA od 1500 alergične djece 37% je bilo alergično na žohare. metamorfoza je postupna (jaje. Oni plaze po raznim nečistim prostorima i kanalizacijama i na svom tijelu mehanički nose različite uzročnike bolesti. adult). 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom različita i s malo žilica i direktno vezana na tijelo. veza toraksa i abdomena je preko . u zdjelicama za ljubimce. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom jednaka s puno žilica i s tijelom spojena preko korijena. oko 5 mm debljine što je oko 0. Zadak/abdomen je člankovit i na zadnjem. Hranu i tekućinu/mlijeko zagađuju fecesom i povraćanjem/regurgitacijom iz svog želuca. Oblik gornjih čeljusti služi za determinaciju Razlika termiti – mravi: Termiti imaju: na glavi V-oblika antenu. nimfa.37 Što stanar treba napraviti da smanji broj žohara? Kako je voda bitna za život žohara (dovoljna kap/dan). su uzročnici raznih alergijskih bolesti. Nanosi se oko 01g/m 2 u debljini oko 5 mm.

koji može utjecati na klimu i toplinu. Žive u tlu i drvu. ali i za prenošenje OTROVA. Vole visoku temperaturu i 100% vlagu.000 radnika. Značajke mrava i termita TERMITI (woodworm) su iz roda ISOPTERA (iso=jednak. Trofalaksis – je način komuniciranja između jedinki u koloniji. uređenje socijalnih potreba (postiže se načinom prehrane . Žvačući drvo oni proizvode metan koji može imati utjecaja na klimu i globalno zagrijavanje. vojnici ili radnici). koji dnevno pojedu oko 0. lišće i travu. Slika 9.5 kg drveta. vojnici i mlade larve ne mogu se sami hraniti nego ih hrane nimfe i radnici. ovisno o potrebama kolonije (kraljica. vojnici) je način uređenja kolonije u kojem su svi oblici i nije dan rođenjem nego potrebama u koloniji. Imaju dlačice po tijelu. tako da se onaj koji se liže okreće i pomaže lizaču da ga očisti. pa imaturni termiti mogu prijeći u bilo koji tip. lizanje-čišćenje. obično ima oko 60. Castes – socijalno uređenje (reproduktivni oblici.pojava među termitima biranja željene jedinke).) U Africi su popularni kao prehrambeni proizvod. Rimljani su ih nazvali «termes». kralj. Taj prelazak (molt) nimfe u krilaša poznat je kao alates (krilati termit). Spadaju u najstarije živuće insekte (cca 200 mil.38 peteljke (uski struk). Vode brigu o svojim članovima. Probavni trakt im je pun protozoa. Ova pojava dobro služi za raznošenje feromona i prepoznavanje jata. bakterija i gljivica (koji međusobno prenose jedući feces). radnici su jaki i tamni. su smrtni neprijatelji. to su kralj i kraljica (krilaši) – primarna reprodukcija . . Kralj. a potom vojnici udaraju čeljustima u tvrdo da svi čuju. kraljica.odor po kojem se prepoznaju. Ako se oni otklone nema digestije i termiti ugibaju od gladi. Uče iz iskustva. ptera=krila). a može biti i do milijuna. Mravi i termiti.zaštićeni su od neprijatelja i temperaturnih nepogoda. (Termiti kao nus proizvod probave proizvode metan. Živeći u tlu i drvu – kriptobiotski život . javlja se novi reproduktivni par (sekundarna reprodukcija) iz određenih radnika/nimfi (drugačije hranjene nekih radnika) sposobnih za polaganje jaja iako se nisu bile u svadbenom letu. Osjete vibraciju tla preko nogu. Ako kralj ili kraljica nestane ili su neplodni ili je dio kolonije izoliran. Hrana im je celuloza tako da jedu sva drveća. a u građevini nepoželjna). pupa/kukuljica i adult. razgrađujući ga (u prirodi poželjna radnja da otpalo drvo ide u reciklažu. Razvoj je potpun: jaje. koje im omogućuje digestiju celuloze. što znači woodworm. larva. izmjena nutrijenata unutar članova kolonije. Velike kolonije produciraju puno nimfi s krilima. radnici. premda slični. Grooming (njegovanje) označava međusobno njegovanje. Svaka kolonija ima specifični miris .začetnici nove kolonije. god). Slika10. U jednoj koloniji.

U početku ženka nosi malo jaja o kojima se brine ona i mužjak. Mužjak (king) i ženka (queen) ostaju zajedno u koloniji uz višekratna parenja. ovisno o vrst termita. U koloniji ih ima 2-5%. Oni preferiraju tople krajeve (tropske i suptropske).vlažnom i propadajućem drvetu). Oni se ne mogu pretvarati u druge forme. dampwood: . Termiti imaju nepotpunu preobrazbu u kojoj ličinke svakim presvlačenjem sve više nalikuju adultu (jajepronimfa-nimfa-adult). a nakon toga ostaju bez krila. razlikujemo ženku (kraljicu). a kasnije tu brigu preuzimaju nimfe koje kasnije hrane i ženku i mužjaka sa svojim povraćenim sadržajem. a neki u drvetu (drywood: . a kolonija od 60000 oko 5 g drvene mase na dan. Neki žive u zemlji (subterranean). navode vojnike na borbu). Kada kolonija nastane da bi dala nove alates-letače potrebno je 3-4 god. uglavnom. Žive oko 15 godina i tako stvaraju brojno potomstvo. smještaj. a ponekad i 10 godina. tj. topline i vlage. Sekundarna reprodukcija je pojava kad kralj/kraljica nestanu ili ne polažu jaja. a ako 1000 termita pojede 100 mg tada 1 termit pojede 0.. bez krila i slijepi su.) . namještaju. tada se u koloniji javlja novi par koji će polagati jaja. Dnevno troše dosta hrane ovisno o veličini kolonije. premda nije išao na «svadbeni let». niti se mogu sami hraniti. udariti). krilaši. To su termiti (nimfe) koji obavljaju.građi. Kolonija od milijun termita teži 5-15 kg. tada 1 termit teži 10 mg. Kada se krilati par doseli započinje stvarati koloniju u zemlji ili drvu te se pari sa ženkom. jer su bijeli) su rašireni po cijelom svijetu.1 mg. Vojnici su veći od radnika s jakom glavom oboružanom za borbu – dva para čeljusti (ubosti. Npr. tamno i veliko tijelo te krila i pare se u svadbenom letu. hranjenje jaja. Polimorfizam je razvijen kod termita. To su nimfe koje se bilo kada mogu pretvoriti u vojnika ili reproduktivnog termita. a ako dođe do stvaranja skundarnih reproduktanata oni su bez krila (zakržljala) i ne izlaze vani na svadbeni let. Ako je vruće rojenje je na večer.39 Swarming (rojenje) nastaje u proljeće kad je dovoljno svijetla. nimfa. Oštećena staništa (tunele) popravljaju vrlo brzo. slomiti. rojaši). Iz abdominalne žlijezde izlučuju feromone kojima obilježavaju put za pristup hrani. Ženka može biti duga do 10 cm i dnevno snesti 30. mužjaka (kralj). radnike i vojnike. Životni ciklus kolonije TERMITI («BIJELI MRAVI».000 jaja Radnici su bilo mužjaci. fasetirane oči. vojnika i reproduktivnih adulta. Iz neke velike kolonije (formoza termiti) može nastati do 68000 (alates. Radije napadaju staro fungima obrađeno drvo. ali njihov broj ovisi o veličini kolonije i njenoj starosti. (Ako kolonija od milijun termita teži 10 kg. sav posao (tunele. 3 cm/1 sat. Slika 11. Kralj i kraljica imaju razvijene spolne organe. što je tri puta brže nego kada grade nove nastambe. kolonija od 1000 pojede dnevno cca 83 mg. a pritom im otpadaju krila. Oni su fotofobični i samo spolni oblici izlaze na svadbeni let radi parenja. a mogu napasti i zdravo. bilo ženke. Žive oko 2-4 godine.

Što manje celuloze oko kuće i u kući.40 Drywood termites (Incisitermes. iniciranjem. Smatra se da je 1996. Drvo ne smije biti u kontaktu sa zemljom. Bitno je da su termiti otjerani (piretroidi). U slučaju gdje je koncentracija smanjena na polovicu. opremu za deratizaciju i ispravnu upotrebu termicida. uranjanjem. a mogu se primijeniti sprejanjem. Drvo se može tretirati termiticidima prije postave ili poslije istim preparatima u tekućini ili spreju. kožu itd. cipermetrin. Ništa što ima celulozu ne ostavljati uz/blizu temelja. crveni i žuti cedar. ali ih u termiticidne svrhe treba uzgojiti i pustiti u staništa termita da ih unište. dimljenjem ili pjenom i na ne obrađeno drvo. jer zadržava vlagu i omogućuje nastanjenje termita. Paraneotermes) infestiraju samo vlažno drvo i ono koje propada. karakteristiku zemlje. Cryptotermes) živi u suhom drvetu kojega proždire. ali će nam pokazati koliko je kuća infestirana. a inače je 7 godina kad je dana puna doza. Vibracije osjećaju nogama. Pretpostavlja se da to drvo proizvodi sekret koji ubija/odbija termite. proper use of termicides»). Piretroidi djeluju kao repelenti. knjige. u USA potrošeno oko $2 bilijuna za uništavanje termita. a raspadnuti termiti otpuštaju repelente. pa i više cm u dubinu. . ali je još bolje ako su i ubijeni (organofosfati). itd. ovisno o infestaciji. koje je infestirao. Zemlju je potrebno natopiti s tim sredstvima do 30. zemlja). building construction…. Ako im se neki od ovih izvora onemogući njihova infestacija će biti manja. okvire. Oni. a nedavno se pojavio imidacloprid = chloronicotinyls. Rezistentno drvo – na termite ima prirodno otpornog drveta. Napada sve drvene proizvode: građu. osim drveta uništavaju i papire. Mokro drvo treba tretirati preparatima koji sadrže borate (disodium octaborate tetrahydrat) koji prodiru u drvo to jače što je drvo vlažnije i otrovni su za sve insekte koji napadaju drvo. Termiticidi – su kemijske supstance za uništavanje termita. Nematode i Fungi – paraziti i gljivice mogu se upotrijebiti u borbi protiv termita. Šteta koju oni uzrokuju je još i veća. Njegove kolonije su znatno manje (nekoliko tisuća) od kolonija subterranean termita. onemogućuje termitima zadržavanje oko temelja kuće. cipele. Pješčana barijera oko kuće. KONTROLA TERMITA – ovisi. Prenosi se u tim tvarima. Kod terapije termiticidima treba poštivati koncentraciju i volumen pesticida koji je dat na uputi. ali su bili efikasniji i jeftiniji od današnjih preparata. Kemičari pokušavaju sintetizirati taj spoj. ako je pijesak dovoljno velik da ga termiti ne mogu prenositi i dovoljno sitan da po njemu ne mogu puzati i u njemu praviti tunele. npr. Termiti trebaju hranu (drvo. ali samo ako je drvo suho. a organofosfati kao kontaktni ubojice. ali ne čuju glasove. namještaj. bifentrin. Oni su bez boje i mirisa. Fizičke barijere za kontrolu termita: Metalne ograde oko kuće neće spriječiti prodor termita u kuću. Temelji moraju biti betonski: čvrsti i jaki. Izbjegavati naslanjanje drva na kuću i ostavljanje oko kuće. deltametrin. prvenstveno o dobro istreniranim profesionalcima (deratizatorimatermicidorima) koji razumiju biologiju i ponašanje termita («…must understand the biology and habits of termites. Dampwood termites (Zootermopsis. Iz infestiranog drveta dobiva i vodu i nije ovisan o kontaktu sa zemljom. termiticidno djelovanje palo je samo na tri godine. a prodaji su u prahu ili tekućini – lako topivi u vodi. tkaninu. Chlordan i heptachlor su danas povučeni iz upotrebe (dugotrajne residue). vlagu i sklonište. a neotrovni za sisavce. putove infestacije. To su inače prirodni konstituanti u zemlji. Unutarnje površine i putove kojima se termiti šire potrebno je dobro poprskati klorpirifosom = organophosphati te permetrin. fenvalerat = pyrethroidi.

a oko 10 vrsta su izraziti «pests» napasnici.sulfuryl fluoride ili methyl bromide (bromidi su u USA zabranjeni zbog utjecaja na ozon). Ako se primjeni brzo djelujući nakupit će se velika količina mrtvih i drugi će termiti odustati od hrane. lucifugus prvi put opažen 1958. napadaju suho i živo drvo (masline. cvijeće. 3) mikrobialni patogeni (fungi. Kod dimljenja treba nositi zaštitnu masku.kod presvlačenja (molt). Ako je infestacija manja. Kod nas (Jadranska Hrvatska) su poznate dvije vrste: Calotermes flavicollis –žutovrati termiti. a najdulji oko 40 mm. Najviše ih je u tropskim šumama (kiša). drvenu građu. osim Ξ /kralja.41 Termiticidi – mogu djelovati kao: 1) regulatori rasta (pyriproxyfen. šumskom drveću i kućnoj građi. Vrućina 50-60ºC/1 sat može uništiti crve u drvu. familija: Formicidae) Mravi su rašireni po cijelome svijetu u svim klimatskim uvjetima i dominiraju brojem vrsta (oko 10. Spadaju u omnivore.crva (bakar-arsen ili kalcij-arsen). smokve. Pripadaju razredu krilatih Insekata (Pterygota). Boje tijela su različite (crna. u betonske ili kamene zidove i podove izbušiti 2 rupe/m 2 i sve to tretirati i odložiti nedaleko kuće. abamectin). Ako su upotrijebljeni fluoridi u kuću se može ući nakon 8.). U kolonije može biti više kraljica. koji živi kratko.8mm. No. iskopati sve nove temelje i podrum u dubinu 1 m i sve to politi/natopiti dezinsekticidima. crvena i njihove kombinacije). pšenicu. Hexaflumuron (hitin sintezis inhibitor) djeluje 2 mjeseca nakon ingestije i uništava hitin od čega je izgrađen egzoskeleton . gljivice). naranče. životinjama i čovjekom. od čega ih 30 vrsta ulazi u nastambe. sulfuramid. na njih otpada 20% termiticidnih sredstava. smeđa. kad su termiti već u drvu. oraha. U USA ih ima oko 570 vrsta. MRAVI (red: Hymenoptera. crnogoricu. (Ukratko: štete nanose voćkama. lozu. To su dugoživuća bića. . a radnici i vojnici 4-7 god. žbuku skinuti.pojedinačno. Kad smo sigurni da tu nema više termita možemo taj materijal odvesti na deponiju. ukrasno drveće. atraktivan za jelo i ne repelenti termicid. Drywood termites uzrokuju veliku štetu drvenim kućama i zgradama.000) i stupnjem različitosti unutar vrste. Usko i višestruko su povezani s biljkama. 2) sporodjelujući inhibitori metabolizma i neurotoksikanti (hydramthylnon. limuna. u Rijeci i sve više se širi predstavljajući veliku opasnost. zemljane dijelove u kući i oko kuće prekopati 1 m i natopiti dezinsekticidom. Podjela rada unutar kolonije je značajka ovih kukaca (socijalni kukci).) Kod nas je R. žuta. najbolje je djelovati na cijelu površinu s fumigantima . najbolje je dati lokalnu terapiju injiciranjem kemikalije u rupe termita . Najbolji se učinak postiže ako se primjene sporo djelujući inhibitor (od njega ugibaju i oni koji ga nisu jeli). Za sprečavanje naseljavanja najbolje je pratiti rojeve i njih uništavati (silica aerogel dust ili borate dust). a 72 sata nakon bromida. Ako je infestacija mala. hexaflumuron). Sredstva protiv zemljanih (subterranean-Reticulitermes flavipes) termita su efikasnija nego protiv onih koji žive u drvu . Kod jake infestacije objekta najbolje je porušiti objekt. hrasta i ukrasnog grmlja i drveća) i Reticulitermes lucifugus – mediteranski zemni termiti napadaju voćke. oko 50%. Najmanji mrav je oko 0. Kraljica živi 15. povrće. drvenu stolariju poskidati tretirati zapaliti u blizini objekta.

000 komada insekata i/ili tvari u svoje gnijezdo. Čeljust mravima služi u razne svrhe: bodenje. medeni mrav) su vrlo cijenjena hrana urođenika u USA. koje mravima sluše kao senzori. Na njima su osjetila dodira. orijentacije. Na glavi nalazimo: 1. Netko je rekao: «the camb and brush are neve absent from the forelegs of ants». bušenje ….42 Slika 12. .neke vrste mrava (Myrmecocystus. Americi i Indijanci u Meksiku jedu ih uz ceremonije. piljenje. glavobolje. Yukpa Indians u J. Slika 13. Na toraks se nastavlja tanki dio petiole/pedicel građen od jednog ili dva segmenta i prvi je ključ identifikacije mravi.egzoskeleton mravi pokriven je brojnim dlačicama. Maleziji i Tajlandu vrsta Oecophylla smaragdina. Tijelo . a kraljica. Oči – su mozaične i smještene lateralno. Tlo i mravi – mravi prekopavaju tlo i tako ju prozračuju. 2. Neke vrste nemaju očiju. Fire ant (Solenopsis invicta) Slika 14. Vibracijom antena oni primaju podražaje iz okoline. a ako nemaju žalac čeljustima ugrizu i u ranu puste mravlju kiselinu. Mravi kao hrana . Žalac. reumatizam. ali nikada za jedenje. u Australiji (vrsta medenog mrava Melophorus) te u Indiji. kašalj …). Burmi. Mravi i medicina – neki urođenici u USA i Africi pravili su sokove od mravi i koristili protiv raznih bolesti (očiju.radi obrane neki mravi imaju na zadku žalac preko kojeg izlučuju mravlju kiselinu (formic acid. intermedijarni i terminalni. antene u obliku savinutog lakta. struganje. a spada pod abdomen. groznice. Čeljust je ključ za raspoznavanje. stomak. tj. «prednje noge mrava nikada nisu bez četke i češlja». lizanje. mirisa. vide pokrete objekta ali ga ne prepoznaju. To jedno od prvih razlikovanja unutar grupe i ono glavno što ih čini lako prepoznatljivim od termita. Očima razlikuju tamu i svijetlo. Oni mogu sudjelovati i u oprašivanju biljaka (polinatia). Tetramorium caespitum Mravlja kolonija dnevno može donijeti i do 100. Kao omnivori oni često ubijaju insekte i nose ih u gnijezdo i na taj način smanjuju broj molestanata. Na glavu se nadovezuje trodijelni toraks na kojem su 3 para nogu i 2 para krila (koja gube nakon parenja) u reproduktivnih jedinki. Na prednjim nogama nalaze se dlačice kao češalj ili četka s kojima mravi čiste antene. Na tarsusu su i žlijezde koje ih podmazuju. Spoj između toraksa i abdomena ima jedan ili dva tanka segmenta i taj dio tijela se naziva petiole – pedicel – peteljka. toraks. Formicidae) iz otrovnih žlijezda. grizenje. miješaju njene elemente. otrovna žlijezda . Antene imaju tri dijela: bazalni. kralj i radnici u nekih vrsta imaju i 3 okanca/ocelli. Dijelovi anatomije mrava radnika Građa tijela – anatomija Kao i kod svih kukaca na tijelu razlikujemo: glavu. a takvo tlo se lakše navodnjava. abdomen. Na njega se nastavlja gaster.

klostridije i bordetela itd. (10 kolonija mravi može pojesti trave kao jedna krava. Fire ant (Solenopsis) ima u svom otrovu specijalni alkaloid koji je nekrotoksin. neke ptice. Mravi mogu napraviti štetu i na strujnim i telefonskim kabelima. Radnici – su u biti sterilne/neplodne ženke i oni čine većinu kolonije o kojoj se u potpunosti brinu o koloniji (leglu): hrane kraljicu. puževi). Mravi . Značajan je njihov utjecaj na pomladak životinja koje se legu na tlu u šumi (patke. Mravi i poljodjelstvo – mravi uništavaju žitarice prije zriobe i u zriobi. Ima podataka da su napali dijete čije su uši. jer su na njima 1972. Mravi i stoka – Opisani su slučajevi gdje su mravi napali i ubili mlade praščiće. Neki kradu i sjeme (harvester ants) pa nema nicanja biljki. kralj.feromoni – komunikacija . uznemiruju stanare grizenjem i bodenjem te onečišćenjem prehrambenih tvari. Slika 15. igraju itd. Pare se u letu i mužjak potom ugiba. zmije. Mravlja kolonija i kaste Mravi spadaju u socijalne kukce i u red krilaši (Pterygota). pripremama i pakiranju hrane mravi mogu nanijeti velike štete i uzrokovati bolesti. U koloniji može biti jedna ili više kraljica koje nesu jaja.(leisure time) – mravi se nalaze posvuda pa taku i u parkovima. Ugriz mrava može biti jako bolan i opasan. a neki trgaju i jedu lišće. . Neki mravi prave velike humke visine 30 cm. stafilokoki. aviopiste. odnosno opnokrilci (Hymenoptera). odnosno do 110 cm. a ponekad i do 100 cm. larva. jarebice.) Mravi prenose i biljne bolesti. i tako budu uznemiravani od mravi. To u žetvi uzrokuje trganje kose. Unutar kolonije radnici mogu biti podijeljeni u grupe prema zaduženju (poslu) unutar kolonije. fazani. Mravi u kućama/stanovima su neugodni i gadljivi. Mogu oštetiti mostove i tunele. pa čak i telad. pupa) i odrasle kaste (castes): kraljica.43 U bolnicama. Oni mogu svoj otrov posprejati na daljinu od 50 cm. u Engleskoj pronađeni: pseudomonas. restoranima.mravi osim otrova izlučuju iz svojih usta. Oni jako uznemiruju ljude. pecaju. grade gnijezdo. oko rijeka. Ti su mravi pronađeni i u bolnici na pacijentima. Žive od nekoliko mjeseci do 7 godina. na i ispod stabla za odmor. nos. usta i lice kompletno prekrili. Na ta mjesta dolaze ljudi da se odmore. pronalaze hranu. piliće. a ženka si sama skine krila. Krila imaju samo kralj i kraljica i to do svadbenog leta (parenja). Mravi i odmor . Oni se sporazumijevaju i pomoću kretnji ticala i prednjih nogu. Najčešće su dvije grupe: njegovatelji larvi i kraljice. a širine 40 cm. radnici i vojnici/stražari. analnih žlijezda i ubodnih žlijezda feromone koji im sluše u komunikaciji i vraćanju kući/gnijezdu. oči. larve. a iz neoplođenih mužjaci (kralj). gušteri. salmonele. koji istovremeno brinu i o unutarnjem redu i čistoći (mlađi radnici) te sakupljači hrane i vode (stariji radnici). Iz oplođenih jaja razvijaju se kraljice. Primitivni mravi imaju otrov (venom) sličan osjem otrovu. Unutar kolonije žive razvojni oblici (jaje.

mali crni. visok do 1. a kod nekih na tlu (faraonski. uglavnom koriste i tekući šećer. Kralj – to je spolno zreli mužjak sa velikim očima (da bolje uoči kraljicu). Pari se samo jedanput. …) imaju više kraljica unutar kolonije (multiple queen colony). a neke (argentinski. Mlade larve radnici njeguju. ludi. čiste i hrane povraćenom poluprožvakanom hranom. pa ih stoga i zovu stražari. Ta hrana (meconium) ostaje u želucu. Neke vrste mrava jedu svu hranu (omnivori). Mravinjak iznad zemlje (humak) može biti širok 1 m. Unutar tla. što ovisi o vrsti mrava. mravinjak može biti dubok od nekoliko cm do 0. mravi trebaju i malo vlage (vode). a radnici koji iz nje nastanu preuzimaju brigu o sebi. tvrdu hranu. U roku dva tjedna. a faraonski mrav proizvodi kraljicu iz larve koju isto posebno hrani. Može živjeti do 15 godina.5 m pa i više (Formica rufa). Radnici koji brinu o larvama i pupama sve do razvoja zrelih oblika često žrtvuju i vlastiti život za obrnu mladih. Kraljica najprije izleže nekoliko jaja koja hrani svojom slinom i odnjeguje do pupe. argentinski). U slučaju izumiranja kraljice neke vrste proizvode novu od radnika tako što te radnike posebno hrane. Ovo je bitno radi dezinsekcije larvi. koji nije spojen s crijevom. jer se prvobitna kraljica zamjenjuje više puta. . dok neke vrste mogu imati i jednu i više kraljica. dosta ulja i proteina radnici daju larvama i kraljici. a potom ju radnici otapaju pomoću sline. a vojnici stražare. Taj posao obavljaju radnici. jakim toraksom i krilima te malom glavom. srednje i male: polimorfizam). Vojnici-stražari . Mravinjaci – su mravlje nastambe koje oni grade u tlu. U većine vrsta mužjak se pari sa kraljicom u svadbenom letu. Pronalazak hrane – kada mravi (radnici) nađu hranu vraćaju se u leglo i putom ispuštaju feromone koji će druge mrave obavijestiti o hrani i oni će poći na izvor hrane.44 Neke vrste mrava imaju radnike različite po veličini (velike. thief. Nakon parenja trudna ženka pronalazi novo gnijezdo i tako se stvara nova kolonija. npr. npr. Ona prije svadbenog leta ima 2 para krila koja nakon parenja odgriza. majci i novim jajima i larvama. Čvrstu hranu vojnici najprije zdrobe. ugiba. lišća i drugih sitnih tvari.neki vojnike ubrajaju u posebnu skupinu radnika zaduženih za obranu i čuvanje kolonije od predatora-neprijatelja. Zato im je vlažno područje puno prihvatljivije za gradnju mravinjaka. drugi preferiraju slatko – Odorous House. Za mravinjak uz materijal od tla. Mravi na voćnim biljkama jedući medljiku . Kraljica – je ženka koja polaže jaja. Starije larve mogu žvakati i gutati. Pošto su joj krila otpala.mednu rosu (sokovi lišća kojeg su uši posisale a nisu upotrijebile) koju ispuštaju lisne uši (aphids). trulom stablu ili drvu. Neke kolonije mravi mogu živjeti 30-40 godine. harvester. Leaf Cutter. Red Imported Fire i argentinski. Mravi kao omnivori jedu sve (biljnu i životinjsku hranu). nakon parenja. mišićna-krilna masa se otapa i prelazi u krv i služi za izgradnju jajčanog žumanjka. Ponekad u jednom mravinjaku može biti više vrsta mravi. Zimu prezimljuju ukočeni u dubini mravinjaka. Malo tekućeg šećera. Nakon toga pronalazi gnijezdo gdje će polagati jaja i razviti svoju koloniju. i. …) imaju samo jednu kraljicu u koloniji. sve dok larva ne uđe u prepupalno stanje kad se želudac i crijevo spajaju. dok neke vrste imaju samo dvije veličine radnika (dimorfizam) ili samo jednu veličinu radnika (monomorfizam). Raspodjela hranjivih tvari po kastama – Karbohidrate i mast koriste samo radnici. Širenje kolonije – Pošto kolonija jako naraste u njoj se stvaraju spolno zreli mužjaci i ženke koje se za lijepa vremena izvlače iz kolonije i idu na svadbeni let – parenje. Neke vrste mrava (akrobat. a treći samo biljke.5 m. Radnici.

ali nije nužna. obično. Putujući mravi (Dorylini. Slika 16. a te je prostore teško tretirati. intenzivnoj njezi. larve i pupe) u druga gnijezda. Neke od kraljica mogu se vidjeti i među radnicima na putu koji traže hranu. koferima. . Faraonski mrav se ne roji. Režu lišće biljke i usjeva i nose ih u mravinjak na kojem uzgajaju gljive na kojima se stvaraju bjelančevine «mravlja koraba» kojom hrane ličinke. Danas se smatra da potječe iz tropske Afrike. Pošto iz njih izađu adultni (radnici i vojnici) oni marširaju u kolonama dalje tražeći hranu.) žive u Srednjoj i Južnoj Americi. kupaonice. Kraljica često slijedi ovo leglo. pekare itd.) Ime je dobio po tome što se švedski botaničar-taksonom Linneaus smatrao da je taj mrav bio u doba Faraona i da je izazvao kugu. Kraljica se pari u gnijezdu. Imaju dva segmenta u peteljki-pedicel. napadaju sve koji su im na putu (skakavce. Mravi rezači lišća ili uzgajivači gljiva (Atta spp.0 mm) žućkasto-crvenkasto-svijetle boje s crnom crtom na gornjoj strani trbuha. više kraljica koje svakodnevno polažu jaja. koji je sličan krateru. Sobom nose i ličinke i taboruju (stvaraju leglo) samo u vrijeme kad su im ličinke zakukuljene. 12-segmentnu antenu koja završava s 3-segmentnim zadebljanjem. sterilnim vatama i gazi. Vrlo rado infestiraju bolnice (oko 25% u Texasu). Formica rufa je šumski (crnogorični) mrav koji je zaštićen kod nas. U koloniji može biti 1x106 radnika. Faraonski mrav Socijalni je kukac i živi u mnogobrojnoj koloniji u kojoj ima. gušter. Iz oplođenih jaja razvijaju se mlade spolno zrele kraljice. a radnici prenose leglo (jaja. a vrsta Oecophilla tako da jedna skupina radnika privuče susjedne listove držeći ih zajedno dok druga sljepljuje rubove uz pomoć ličinkine sline i niti. Na svojim čestim pohodima za hranom. Ti mravi grade velike mravinjake («rudokop») do 6 m duboke i tunele udaljene i do 150 m od centralnog otvora. jer radnici mogu proizvesti novu kraljicu iz donesenog legla. ali ne ugriza ljude. restorani. operacijskim salama. ptiće u gnijezdu).45 Vrsta roda Crematogaster gradi mravinjake na drvetu od sažvakanog lišća i drveta. robi. bolnice. Unutar hodnika nalazi se 20-30 soba s gljivama. Mravi mesojedi – napadaju termitnjake i druge mravinjake i otimaju im hranu. prtljazi. Bez njega se narušava cijeli biocenozni šumski sustav.). spp. a iz neoplođenih spolno zreli mužjaci.) – žive u vrućem podneblju. Radnici su monomorfni i sitni (1. Kada mlada kraljica (princeza) ide na svadbeni let ona ponese sa sobom i gljivu za uzgoj u novom gnijezdu. Gnjezdenje se najčešće dešava u toplom i vlažnom prostoru: kuhinje. a na svojim dugim putovanjima opustoše/pojedu sve što im je na putu. A za to im je dovoljna i najmanja niša i pukotina u podu/zidu.5-2. Živi u toplim prostorima gdje ima hrane (stanovi. restorane itd. I zbog takvog gnjezdenja lako se prenose po različitim ustanovama i po cijelom svijetu. nego se gnijezdi svugdje: u namještaju. Ima žalac. U bolnici su nađeni u intravenskom sustavu. SINANTROPNI MRAVI Faraonski mrav (Monomorium pharaonis L. a i u svijetu.

Prah se pospe po njihovim putovima. 18. a treći 15-35 dana.2-2. Treba koristiti sporodjelujuće otrove – prah borne kiseline. Mužjak. Životni ciklus – pri temperaturi od 27°C i vlazi od 80% razvoj traje od polaganje jajeta do razvoja radnika 38 dana (7. (Na dna može prijeći oko 1 km. Prije suzbijanja potrebna je dobra inspekcija objekta izvana i iznutra. Mamci se ne smiju dirati sve dok prostor – mravlji putovi.6 mm. kamion itd. metoprenom ili hidrametilonom. proteine i vlažni jajno-žumanjčani prašak. Radnici su 2. Radilice žive oko 10-tak tjedna. oko 1900. U bolnicama treba postaviti ljepljive trake ispod kreveta. 10-tak dana ne bude bez mravi. avion. pseudomonas). Oba aparata koriste krv. krv i masti (omnivori). Argentinski mrav – (Iridomyrmex humilis Mayr. a kraljice 4-6 mm. a vrlo lako se razvijaju pupanjem. otkrivena je infestacija argentinskim mravom Kliničkog laboratorija (Vojne bolnice) u Splitu.46 Preferiraju slatko-šećerne otopine. U principu treba koristiti mamce sa sporodjelujućim otrovima i izlagati ih na aktivne mravlje staze. Kada radnici pronađu hranu vraćaju se kući i putom ispuštaju feromone. meso. a može jako ugristi bolesnika/čovjeka i djecu. stafilokoki. a i sam sebe hrane. Ima ga u restoranima. Oplođuje se unutar gnijezda. Meke – za meku je najbolje postaviti šećerne otopine. vlak.5 dna larvalni stadij. ali je najbolje kupiti gotove mamce s bornom kiselinom.. Primjer infestacije i terapije – U jesen 1985. U kući obavijeste ostale radnike i vraćaju se po hranu. U tretirani prostor ne smiju se unositi jaki mirisi. Prenosi se svim prijevoznim sredstvima (brod. i s kojima će se hraniti drugi radnici. meso. pekarama. konditorskoj industriji. 3 dana prepupalni i 9 dana pupalni period). Vrlo je ratoboran i agresivan i u svojoj okolici rastjera sve mrave. ispod i oko važnih aparata i sterilnih predmeta. koje će radnici donijeti u gnijezdo. Izvana ćemo ih naći oko prozora i vrata. odnosno serum. Prva dva uništavaju mrave za 15-40 dana. Argentinski i faraonski mrav se obvezno suzbijaju. školjke i šećerne tvari. a odmara se ako je iznad 32°C. jer ih je tamo 90%. a kraljice do više godina. On je karnivor i jede ribu. Mužjaci nakon parenja ugibaju za 2-5 tjedna Najaktivniji su u predvečerje i lako se vide plazeći po rubovima kuhinja i kupaonica.5 dana inkubaciju jajeta. Razvoj kraljice i kralja traje 4 dana dulje (larvalni stadij). Gnijezdi se izvan kuće obično na dubini 2. jer oni imaju nekoliko kolonija u istom prostoru/stanu.) Štete nanosi u bolnicama zagađujući sav pribor i prostor. Mravi su se hranili krvlju. postavljanjem ispod aparata i stolova. Često su zaraženi raznim bakterijama (streptokoki. U Europu je došao iz Argentine. 44 m/h. Mravi su se uselili kroz pukotinu vanjskog zida i infestirali automatski brojač krvnih stanica i biokemijski analizator. Suzbijanje je vršeno. U koloniji ima više matica. insekticidnim lakom u kojem je djelatna tvar 4% prometanfos. ubrzo nakon parenja ugiba. . Linepithema humile Mayr) je nešto veći od faraonskog. Svega oko 10% radnika odjednom ide po hranu. Rado putuju uz cjevovode i elektrovodove unutar zida. Ima jedan segment u pedicelu s oštrim šiljkom. deterdženti i druge tvari koje bi mogle ometati mrave pri uzimanju mamaca.5-5 cm. 74 cm/min. Ti otrovi se mogu praviti (borna kiselina i džem). Repelenti se ne smiju koristiti. jer bi samo raspršili koloniju. a noge žućkaste. a ponekad i do 30 cm. koje kod ovog mrava sudjeluju u hranjenju i njegovanju larve. matica i larve.) Aktivan je na temperaturi 10-30°C. a posebno vlažnih prostora. Tijelo mu je smeđe-sivo. trgovinama. Suzbijanje ovih mrvi je teško i dugotrajno. u svim nišama i prostorima. mlinovima itd.

5-5. U kuću ulazi za kišnih dana kad mu ponestane medne rose (meduljak) s kojom s najrađe hrani.3 mm i ima 1 čvor u pediceli. a naročito u ruralnom području. U blizini nastambe je obično stablo koje je infestirano tim mravom. Godine 1989. po ljeti.4-3.5 mm. Za vrijeme rojenja. ali ga je on izbacio iz kuće. a ženka si sama otkida krila.) dug je 2-4 mm. Zadak. kad je uzrujan. Mirisni kućni mrav – (Tapinoma sessile Say) dug je oko 2. Svi podovi su premazani tim insekticidnim lakom uz dimne generatore u kojem je djelatna tvar permetrin. Žuti mrav – (Lasius flaus Fab. Ugriz mu je bolan. Mravi su bile u svim aparatima i prostorima. infestacija faraonskim mravom bila je još proširenija. Faraonci vrlo brzo prepoznaju insekticidnu hranu pa ju izbjegavaju. pojavila se infestacija s faraonskim mravom u praonici suđa i dnevnom boravku. Ovaj put nakon točne determinacije i lokacije njihovih niša. vlage. Kamperi. Ulovljeni mravi se potapaju i tako ubijaju. može podići iznad toraksa i glave pa se naziva i akrobat (prčiguz). kao i pastiri koji borave na livadama mogu biti ugrizeni. Pari se u letu. Na ova način u jednoj engleskoj bolnici u roku 2 godine ubijeno je oko 5. čak su ulazili i u rane ispod povoja. Crvenoguzi mrav – (Crematogaster scutellaris L. Tretiranje je izvršeno 1% emulzijom propetanfosa. a po zimi 6-7 mjeseci. Lovke-stupice – prave se od grude spužve koja se natopi jetrenim prahom pomiješanim s medom u omjeru 1:1. Razvojni ciklus je po ljeti 5-7 tjedana. Infestira nastambe. tražeći slatku hranu i vodu.47 Godine 1987. Mravinjake gradi na livadama i uz putove. Glava mu je crvenkasto-narančasta do crna. Živi u koloniji 100-10000 jedinki s nekoliko kraljica. Bolnica mu je idealno mjesto za razmnožavanje: puno hrane. I radnici ponekad mogu snesti jaja. može biti jako neugodan.Ti se mravi mogu naći na visini od 3 km. Solenopsis molesta .) dug je oko 3. Nakon oplodnje mužjak ugiba. Slika 17. Prije dolaska argentinskog mrava bio je dominantan. Kod ugriza izbacuje mravlju kiselinu do 1 m udalj. balvanima. izviđači i vojnici. pogodna temperatura. a tijelo mu je žuto. gredama.5 milijuna faraonskih mravi i oko 6000 njihovih kraljica što je dovelo do potpune eradikacije. Kraljica se pari u i izvan gnijezda i nosi 1 jaje/dan. Ako je u kući – gnijezdi se u drvenim okvirima (štok) vrata i prozora. Gnijezdi se u trulom drvu. Slika 18. Primijenjen je 4% prometnfos.

MUHE (Muscidae. Ne otvarati mjehuriće. ose i žareći mravi imaju zajednički otrovni alergen. Solenopsis invicta – žareći mrav – pri ugrizu čovjeka njegov otrov izaziva žarenje i pečenje oko 1 sat. Ugrizno mjesto treba prati sapunom i vodom. Čovjek može. crvenilom. stupnja). Prosječna težina je oko 5 mg. Ako je potrebno treba uzeti antihistaminike i steroide. koja se može. Oko 95% muha otpada na kućnu muhu (Musca domestica). suzenjem. Ugriz tih mravi može imati letalni učinak. ali samo nakon ugriza žarećeg mrava (Solenopsis invicta) nastaje pustula koja ostavlja trajni ožiljak. paralizom dišne muskulature ili srčanim udarom. U USA se godišnje troši oko 8 milijuna US$ za liječenje ljudi ugrizenih žarećim mravima. npr. pa i smrti. benzinske postaje. osim na Grenlandu. slučajno pojesti takvog mrava i potom će se u njemu razviti adultni parazit (metilj) koji parazitira u žučnim vodovima što može dovesti do žutice i opstruktivnog hepatitisa. Alergičari reagiraju: znojenjem. a najduži je 70 mm. koji napadaju sve i svakog tko dira u njihovo gnijezdo. Oni mogu infestirati elektro instalacije. gnojnice). Nadalje. pucanjem inficirati. Danas postoji specifična imunoprofilaks dobivena iz otrova ili tjelesnog ekstrakta mrava. mucavim govorom. osvjetljenja aerodromskih pista. Muhe. kompjutore i druge aparate. semafore. tj. treba nositi čarape. Ubrzo nakon ugriza pojavljuje se pustula (vodeni mjehurić) koji se nakon pucanja često inficira i nakon njega ostaje cikatriks. Velik broj mravi grize čovjeka. Njihov otrov sadrži visoku koncentraciju toksina i stoga izaziva jako žarenje kod ugriza čovjeka. kako bi se što bolje zaštitili od tih napasnika. možemo ih podijeliti u tri skupine: 1. s obzirom na njihov odnos prema čovjeku. hladiti ledom i podići iznad nivoa srca. . mučninom. općim osipom. a krutu najprije uz pomoć sline otope. muhe koje ne bodu i ne sišu krv (hranu ližu i sišu. Mravi pojedu oko 85% uginulih životinja. Ovca (ponekad čovjek) izlučuje jajašce iz kojeg se oslobađa ličinka koja dospijeva u livadnog puža koji potom izlučuje cerkarije (larve) koje ingestira mrav u kojem se cerkarij razvije u metacerkarij (ličinka II. Fly. Ima ih po cijelom svijetu. a potom se pojavljuje pustula.48 Mravi i čovjek – mravi čine 10% svih živućih stvorenja na Zemlji. Među najopasnije spadaju žareći mravi. deponiji i kontejneri smeća. Ugrizom i ubodom iz svojih otrovnih žlijezda izbacuju mravlju kiselinu (otrov).8 mm. Na mjestu mjehurića ostaje ožiljak. gdje mogu odložiti svoja jajašca i biti sigurne da će ličinke imati dosta hrane na raspolaganju za svoj razvoj. s obzirom na prehranu. flies) Muhe su vrlo raširene i drže se mjesta u kojima ima dosta organskog materijala u raspadanju (organsko smeće. gdje žive i legu se. Kod preosjetljivih ljudi može doći do anafilaktičkog šoka. možemo podijeliti u dvije grupe: 1. telefonske centrale. µυια. visoke cipele/čizme i rukavice. klima sisteme. Islandu i Antarktiku. vrućicom. U Švicarskoj ima najmanje alergije na mrave. Alergija na mrave je neznatna i rijetka u usporedbi s onom na pčele i ose. a potom sišu). Najjači otrov ima Pogonomyrmex manicopa koja s 12 ugriza ubija štakora. Neki mravi (Formica fusca) su intermedijarni domaćini za mali ovčji metilj (Dicrocelium dendriticum). Njihova tjelesna masa premašuje masu čovječanstva. u kućama/stanovima. npr. Najmanji mrav je dug oko 0. Pčele. muhe koje bodu i sišu krv (imaju rilo kojim probiju kožu i sišu krv) 2. U područjima gdje očekujem pojavu tih mravi. sinantropne/domicilne muhe – uvijek su u čovjekovoj blizini. kuhinjski otpad. Musca domestica. automobilske elektrosustave.

Musca domestica L. adult). jaka temperaturna razlika unutar i izvan kuće 3. Slika 20.49 2. uglavnom u čovjekovoj blizini – oko kuće. a u kuće ulaze vrlo rijetko (Sarcophaga. Phormia regina. Na glavi je par velikih fasetiranih očiju i tri okašca/ocele. Na toraksu su tri para nogu i jedan par krila. toraks-grudi. Kućna muha . tanko i bodljikavo rilo. peridomicilne muhe – nalaze se. sukrvica). par antena sa sitnom pernatom dlakom. abdomen-zadak. riba. Slika 19. među kojima je najznačajnija kućna muha Musca domestica. . slobodne muhe – legu se i žive u prirodi i ne zalaze u kuće Muhe prolaze potpunu metamorfozu (jajašce. te Phaenicia sericata. Postoji nekoliko (5) vrsta muha. larva. Sve muhe imaju vidljivu trodijelnu anatomsku građu: glavu. pupa. Lucilia) i to kad ih privuče miris hrana ( svježe meso.

Ona čini 80-95% populacije muha. a s hranom do 55 dana (u lab. ako svi preživljavaju. BIOLOGIJA Životni ciklus muhe prolazi kroz 4 faze: egg -jajašce. Jedan dan stari konjski gnoj u fermentaciji vrlo je dobra podloga za polaganje jaja i cjelokupni razvoj muhe. Muhe se razvijaju cijele godine. No. U laboratorijskim uvjetima dokazano je da muha sudjeluje i u prijenosu virusa poliomijelitisa. antraks. a može dati 8-12 generacija i teoretski oko 200 bilijuna potomaka. itd. a ona za 3-7 dana (6-8 tjedana) prelazi tri unutarnje pretvorbe i potom napušta hranilište i odlazi na suho i hladno mjesto (3-4 dana) gdje se zakukulji i kroz 3 dana do 4 tjedna prelazi u adulta. Razmak u polaganju jaja je oko 7 (4-12) dana. Muscina i Hermetia. Amonijak koji je u dreku. U pogodnim uvjetima (T i vlaga) za 8-20 sati iz jaja se razvije larva koja se počinje hraniti. No u praksi je to oko 1%. čovjeka. ako se ženka pritisne na trbuh vidjet će se «protruzija ovipozitora». ENTOMOLOZI kažu da se na ljudskom dreku umnaža najviše kućnih muha. ona se dobro razvija i na «dreku» svinje. pupa-kukuljica. goveda. povraćenim/iskašljanim sadržajem i na svom dlakavom tijelu i u sebi prenosi mnoge infekte. No. Razmnažanju kućne muhe pogoduje i kućni otpad. a što je svježiji to je bolji i što je više rupa i nabora u njemu. je privlačan za muhe. Dva dana nakon izlaska iz kukuljice ženke se počinju pariti i trećeg dana su sve fertilne. ženka ima razmak između očiju 2 puta širi od mužjaka. .). Može se reći da je svaki gnoj i životinjska nastamba vrlo pogodno tlo za razvoj ove muhe. KUĆNA MUHA I BOLESTI Muha. Jaja polaže u biološki razgradljivi materijal. naročito animalnog i biljnog podrijetla. obično odleti 6-10 km/dan. larva/maggot-ličinka/crvić. (Općenito. naročito konjskom. U ljetno doba iz jaja se razvije ličinka (upljuvak) za par sati. dijareju.50 je najrašireniji i najčešći insekt koji je prisutan u ljudskom obitavalištu zbog čega je i dobila ime. a kroz život 350-900. 3. Odjednom ona može dati 70-150 pojedinačnih jajašca. Dobro se razvijaju i u popišanom madracu. Život kućne muhe je 2-3 dana bez hrane. do 16 tjedana). Kućna muha se pari dva put i to 3. Svaki biljni i životinjski supstrat je dobar. ali najradije u gnoj. One se kreću instinktno i zbog hrane. tuberkulozu.2 km za 70-99%. Ženke polažu jaja u nekoliko navrata (5-6. koleru.. a kad dođe na čovječju hranu (padne u juhu) otpušta ih sa sebe i iz sebe (ekskreti i regurgitacija). dizenteriju. Dugačka je 4-7.) Radijus kretanja muha prati se obilježavanjem radioaktivnim fosforom (1 milikiri/1ml mlijeka/meda) i iznosi 1. Mlade i snažne muhe mogu hibernirati i preživjeti u svim stadijima. dana po izlasku iz kukuljice. uzrokuje razne bolesti jer se hrani: izmetom. što ovisi o T i vlazi. osim što uznemirava čovjeka. na sreću to se ne događa u prirodi. reprodukcijski kapacitet muha je jako velik i jedan par od travnja do kolovoza može dati 2x10²º potomaka. štala. oftalmiju i neke parazite. a potom vrste Sarcophaga (pasja). Neki autori kažu da se najbolje razvija na kokošjem gnoju.6 km za 55-95%.10. odnosno šupljina tako da jajašca može što bolje i sigurnije skloniti. U ljetnim mjesecima cijeli ciklus traje 6 dana. Kućna muha. adultodrastao. dan i 7. ali i do 45 km. Ona je kozmopolit. pa i 20). psa.5 mm. Muhe prenose i na taj način uzrokuju: tifus. ima 4 uzdužne crne linije na toraksu. a pojedine odlete i do 45 km. ako je pogodna temperatura (iznad 5ºC) i dobra uzgojna podloga (gnoj. a eksperimentalno i do 2387 jajašca u 21 gnijezdu.

Prezimljuje u svim stadijima. Stomoxys calcitrans L. Napada i na obali – kupače. Neke su oviparne. Odrasle se rado sunčaju na staklu pa se staklo može premazati feromonima i rezidualnim insekticidima i tako ih uništiti. Ova muha na zidu stoji/sjedi glavom prema gore.51 Suzbijanje kućne muhe je najbolje ako se suzbije u doba larvi. brončana ili crno-sjajna. Ženke su.ljuta muha je glavni predstavnik peckalica. a često u sir. a i do 800 jaja. . bluebottle flies) U ovu obitelj spadaju muhe zujare i mesarice. crkotine) te fekalije. Krv siše svaka tri dana u rasponu 2-20 minuta. Toraks joj je crn s 4 uzdužne pruge. Prezimljuje kao kukuljica. Mogu se naći i u zapuštenim ranama čovjeka i životinja. i većinom lete. Obitelj/Family Calliphoridae (blow flies. a ubod joj je jako bolan i ostavlja crvenilo. Ličinke mogu uzrokovati crijevnu mijazu. Ličinke su najprije koprofagne i saprofagne i potom zoofagne. oko svjetiljke. Prenosi zaraze. Jaja polaže na biljni otpad i ekskremente iz kojih se za 24-36 sati izleže ličinka. Životni ciklus je 24-29 dana. najčešće grize (čak i preko odjeće) oko stopala i po nogama i to (pred kišu). a u mužjaka je usko čelo. a pupalni 8-12 dana. Ženka ulazi u kuće i polaže jaja na hranu i animalne otpatke. dok kućna muha stoji glavom prema dolje. a prenosi i ostale patogene mikroorganizme. a u kuću ulaza za oblačna i kišna vremena (sparina). ribu. karnifagne. canicularis L. greenbotlle flies. a mužjaci su u kući. Ponekad jaja mogu deponirati i na rane životinja i ljudi (myiasis). Zadak je crn sa sjajnim pjegama. a neke larviparne/viviparne. Napada – pecka/grize stoku u koje smanjuje radinost i muznost. domestica i po tome što imaju venozno krilo. Odrasla živi oko 30 dana. Najčešće ih nalazimo na animalnim i biljnim materijalima u raspadanju te u goveđem gnoju i kanalizaciji.) –muhe cvjetare -male kućne muhe razlikuju se veličinom (manje su) od M. Oči su im velike i u ženki dosta široko razmaknute. Godišnje može dati do 10 generacija. Srednje su veličine (4-18 mm) s odurnim jakim zujanjem. Nastanjuje štale. Ljude. Muscina stabulans Fallen – (false stable fly) – stajska muha nešto je veća od kućne muhe i u proljeće se pojavljuje kao prva muha. crveno-purpurna. Fannia spp. Ima jako šiljato rilce. smeđe. Neke vrste zujara su crne. Mužjak stajske muhe ima karakterističan manijački let po sredini sobe. žute ili ljubičaste boje. (scalaris. Jaja ili larve (crviće) najradije polažu u/na životinjske otpatke u raspadanju (meso. a prezimljuje u stadiju kukuljice. sive. Ličinke su: koprofagne. Razvoj od jajeta do adulta traje oko 20 dana. hematofagne i dok su mlade osjetljive su na suhoću i sunčevu vrućinu. naročito kad je T iznad 27ºC. saprofagne. Ženka živi oko 70 dana i položi oko 300. uglavnom izvan kuće i malo lete (odmaraju se). Godišnje daje 4 generacije. – pecavka . Boja tijela im je metalno-plava. Larvalni stadij traje 8-10. U čovjeka je uzročnik crijevne mijaze (myiasis). Budući da se larve razvijaju u gnoju potrebno je ljeti gnoj prekriti crnim folijama i time povisiti temperaturu gnoja koja će biti smrtonosna za larve. Larve preferiraju septičke jame i životinjsku balegu kao i animalni i vegetabilni materijal.

a s gospodarskog gledišta su korisni jer uništavaju – parazitiraju na nekim štetnim gusjenicama i skakavcima. parazitske – Rodineavella scoparia i Thyrsocnema uliginosa Porodica sarkofagida je mnogobrojna. toraks tamnosivi s 5 uzdužnih sivkastih pruga. Sarcophaga carnaria L. Obitelj Sarcophagidae – flesh flies – muhe mesare su dulje od kućnih muha. Larve su nađene u vaginama zapuštenih starica itd. a i parazitarne. a zadak je crnkast. a kad larve idu u kukuljicu-pupu one se zavlače u tlo u blizini leša.5 cm.5 cm) muhe. Boja tijela im je siva s 3 crne podužne linije na toraksu. u Domovinskom ratu.muha zujara dugačka 10 mm i ima metalno-modri abdomen-zadak. – obična muha mesara je srednje veličine oko 1. erythrocephala Meig. Ženka i mužjak se razlikuju po spolnom aparatu. One se slabo razmnožavaju i insekticidi ih mogu svesti na mali broj a time će doći do povećanja broja štetnih kukaca. Ostale karakteristike su kao crvenoglave muhe. Lucilia caesar L. sarkofagne – S. a u stanovima jaja polaže na svježe meso. haemorrhoidales Meig je sinantropna muha i živi na animalnom materijalu koji se raspada. Velika je 10-15 mm. Mijaza uzrokovana mesarom je dosta česta. ampulacea Vilen. animalnim otpacima i ljudskim ekskrementima. nekrofagne – S. Calliphora vomitoria L. Karakterističan je crveni dugi genitalni članak u mužjaka. dok su antene i noge crne boje. carnaria i S. žive kukce te na rane čovjeka i životinja. u notornog pijanca bile pune larvi. nozdrve. jer jede samo debris. Glava joj je zlatno-žuta. Njihove larve prodiru u dubinu leša. One mogu biti koprofagne. U nas su još vrste L. Peridomicilni je kozmopolit. . U kuće ulazi radi prezimljivanja. Noge su izrazito dlakave. illustris Meig i L.) S. a najviše se nalazi u nastambama i industriji mesa te na otpadu. Ličinke se razvijaju na ekskrementima čovjeka i životinja. Na antenama se nalaze dugačke dlake. Do pronalaska penicilina koristila se za čišćenje kroničnih gnojnih rana.= Meigen) – zujara crvenoglava Dio glave ispod oka je crvene. uši. omnivorne. Prema biotskim svojstvima dijelimo ih u 4 skupine/vrste: 1. fekalije. Larve ove muhe i blowflies/zujare služe forenzičarima da odrede starost leša.D (C. Česti je gost-parazit ratnih rana. (U literaturi je zapisano da su sve tjelesne šupljine: oči. Kod nas. genitalni otvori.su metalno-plavo-zelene boje. One su vrlo korisne sa stanovišta održavanja biocenozne ravnoteže. barbata 4. Ove muhe polažu žive ličinke na životinjski leškarkas. i Phaenicia (Lucilia) sericata Meig – svilasta zlatara . – bluebottle . U medicini i veterini štetna. Larve polaže u tjelesne šupljine živih organizama. haemorrhoidales 2. Kozmopolit je. Jaja polaže u lešine i mesne prerađevine u fazi truljenja. polifagne – S. Velika je 7-10 mm. Ličinke se najlakše nađu na lešu. a prezimljuje u stadiju ličinke i kukuljice. u multiplim traumatskim ranama zabilježene su njene larve/crvi muhe.52 Calliphora vicinia R. exuberans 3. Spada u srednje velika (1-1. a zadak je sivo crni kao šahovska ploča. Phormia regina Meig – najčešće se pojavljuje u klaonicama i na konfiskatima. Ličinke su joj prvenstveno nekrofagne pa ih nalazimo na leševima i organskom materijalu u raspadu. Nalazi se na leševima i ranama ljudi i životinja.

a povremeno su i u kućama) i 3. Adult je srednje velik 1-1. a tijelo tamno. Sarcophagidae) Muhe onečišćuju okoliš dvojako: regurgitacija – svjetlo-bijeli sadržaj iz želuca i fekalijama – koje su tamne boje. Nalazimo ih na livadi u blizini šume i vode gdje napadaju stoku. Jajašca – oko 500 odlaže na vegetabilni i animalni materijal. svijetle boje. oko. Calliphoridae. Opasni su. prvenstveno napadaju životinje. S. jer osim bolnog uboda.). je nekrofag. U doba berbe nailazimo na rojeve tih sitnih mušica koje nas ometaju u radu.je patološko stanje u organizmu uzrokovano larvama muha i štrkova. – sirna muha. Rado se zadržavaju na toplim i vlažnim mjestima.znoj i CO2. (cluster fly) je nešto veća od kućne i Musca autumnalis DeGeer (face fly) u jesen ulaze u stanove da bi hibernirale. Štrkovi (Oestridae) štetnici su. smeđe ili tamno-smeđe boje. mogu prenositi i zarazne bolesti. rane. slobodne (žive slobodno u prirodi). a naročito pred kišu. exuberans Pand. 2. Mijaza . Značajne su dvije vrste: Chrysops spp. Fannia canicularis i F. Ubodom im je jako bolan. Najpoznatija je Drosophila melanogaster Meig. D. Porodica – muhe crnih jama – Psychodidae To su sićušne mušice prekrivene gustim i dugačkim dlakama. Ona je. Pollenia rudis F. Crijevnu mijazu. najčešće. Nju nalazimo u doba kiselog vrenja voća (mošt. gad fly) su insekti koji. Njihove ličinke obvezno parazitiraju na različitim životinjama i u različitim organima tih životinja izazivajući mijaze: gastrofilozu. Ima crvenkaste oči te ružičastu glavu i prsište. Oni su iz reda Diptera i podreda Brachycera. Najlakše ju je uočiti na osunčanim prozorima i fasadama kuća/stanova. Iza njihovog uboda ostaje krvava rana pa na nju dolaze drugi molestanti. P.3 cm s bijelim dlakama između očiju. mjehur.) b) muhe koje ne bodu i ne sišu krv (M. a u odnosu na bodenje čovjeka dijelimo ih u dvije grupe: a) muhe koje bodu i sišu krv (Stomoxys calcitrans L. obilazi ljudske ekskremente pa se smatra da prenosi trbušni tifus. Glava joj je srebrnasta. Porodica – Muhe rosnice – Drosophilidae To su kozmopolitske sićušne muhe (2-4mm). scalaris). polifag a može biti i nekrofag i karnivor. a ličinke joj se razvijaju na insektima. pacifica Kincaid) Potrebita detaljna čistoća i čišćenje kanalizacijskih odvoda. a i ljude. najčešće u tjelesnim šupljinama (crijeva. a porodice Tabanidae. hipodermozu i estrozu. barbata Thomas je sinantropna muha srednje veličine. koja voli vlažna/vodena područja i Tabanus spp. uglavnom. a u proljeće izlaze vani Obadi (Tabanidae. (Psychoda alternata Say. funebris F. smokve itd. uzrokuje Piophila casei L. a to su: M. breskve. Tijelo im je zdepasto-valjkasto i obraslo dlačicama. Odraz su loših higijenskih uvijeta/nečistoće. Žive u kanalizaciji/odvodu.53 S. koja voli suha područja. cinerea Banks. a naročito na skakavcima. nos. a i ljudi. sinantropne/domicilne (žive u kućama/nastambama. uho. prvenstveno životinja. . koje se ne skuplja nego ostaje da trune (kiseli se). koja se koristi u genetskim istraživanjima. Jajašca odlažu u sifone odvodnih cijevi. domestica. Privlači ih neugodni miris . Muhe u odnosu na čovječje nastambe možemo podijeliti u tri skupine: 1. P. potkožje). peridomicilne (žive oko kuća. domestica.

restorana i javnih ustanova. 5. 11. Dermatobia hominis – Torsalo – je muha na području J. Pasji. Jednom riječju treba muhama onemogućiti (mehanički) ulaz u kuću. haemorrhoidalis polaže jaja na lice. Kontrola razvoja muha Za smanjenje broja muha bitno je pridržavati se ovih uvjeta: kulturološke mjere. Estroza ili crvoglavost ovaca može uzrokovati jake gospodarske štete. Svaka država. vrat. organofosfati i klorni insekticidi su više neupotrebljivi. jer su muhe rezistentne. Obrada počivališta muha (prisojna mjesta zgrada/štala. zrak mora strujati prema vani. Ženka u proljeće/ljeto odlaže jaja na dlaku nogu i trbuh goveda iz kojih za 3-7 dana izlazi larva koja probija kožu i dolazi u kičmenog kanala. Jajašca polaže na diptere (komarce i muhu Stomoxys) koji će napasti životinje i ljude i na njih prenijeti jaja. Muhe su aktivne na dnevnom svijetlu (diurnal). . mačji i drugi drek je privlačan za kućne muhe. Na tom mjestu u koži (ugrk) napravi rupa kroz koju diše i nakon 2 presvlačenja izlazi van i na tlu prelazi u pupu (3-4mj. a nalaz crva izaziva gadljivost. Ako uđu u kuću mogu im se postaviti umjetna svjetla koja će ih privlačiti i ubijati (insekt light traps). G. 10.Oestrus ovis –Ženka polaže larve oko nozdrva. Goveđi štrk . pada na tlo. Paljenje dimnih pločica 20% diklorvos (1 pločica 30 m3) 14. U vrtu uginuli puževi su dobra meka za muhe. a ne prema unutra.54 Gastrofiloza . Odlaganje kućnog otpada u kući i izvan kuće mora biti u dobro zatvorenim (zalijepljenim) kantama. exclusion-zabrana pristupa. zakonski propisi i insekticidna terapija. Mali štrk H. Primjena atraktanata i insekticida 12. Prvenstveno je animalni parazit. stropovi. probija kožu i putuje do ezofagusa gdje se dalje razvija. Gnoj često prevrtati tako da jaja padnu niže gdje je T velika i gdje će uginuti. Ličinka se razvija u sinusima i nozdrvama. 6. zakukulji se i daje adulta za 2-4 tjedna. Izobrazba pučanstva je jako bitna u suzbijanju muha. a za 30-40 dana izlazi adult/štrk. G. Isti je potrebno prekriti crnom folijom. Animalni otpad spaljivati. pecorum se razvija u ezofagusu i može dovesti do gušenje.) iz kojeg izlazi i dolazi pod kožu leđa i sapa. DDT. gdje se razvoja (4-6mj. npr. Kulturološke mjere . gornja trećina zidova) insekticidima rezidualnog djelovanja. Insekticidna terapija – to su kemijski spojevi koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje insekta u zatvorenom i otvorenom prostoru. Ovčji i kozji štrk . Exclusion-zabrana pristupa – potrebno je na stanu kući držati zatvorena vrata. a na prozorima koji se otvaraju imati mreže. trbuh. u proljeće-ljeto polaže jaja (400-500) na dlaku prednjih nogu.držati besprijekornu čistoću u objektu i oko objekta. grad i druge uprave mogu propisati način zaštite prostora. Ličinka za 10 mjeseci izlazi fecesom i zakukulji se u tlu fecesu. okućnice i stočnih nastambi. Meksika i Argentine – uzrokuje furnikulozu i svrbež.). koja on ližući se unese u želudac za čiju sluznicu se oni pričvrste. Mehanička kontrola – razne klopke i uništavači muha.ženka konjskog štrka Gastrophylus intestinalis. Urbani otpad miješati i tretirati larvicidima 9.Hypoderma bovis . 7. nasalis/pupureus. Za 5-10 dana iz njih izlazi larva koja ide u kožu uz korijen dlake ili ju buši. prozori. G. čistoća i opet čistoća i brižno spremanje otpada iz kuće/doma. Izašavši iz kože. i spada u beskrilne kukce. čistoća. kako muhe ne bi imale hranu i gnjezdenja. 3. a iz njih izađe ličinka (crijevna mijaza). grivu konj. lineatum – za 3-7 dana iz jajašca izlazi ličinka. UV lampe. Mallophagus ovinus – je krpuša koja živi na ovci. 8. 2. Primjena ljepljivih traka 13. U koži se 3-4 puta presvlači kroz 5-10-15 tjedana. smanjujući im mogućnost gnjezdenja i prehrane (fly control is rooted in sanitation).Adult je crne boje s finim dlačicama. koje idu u šupljine glave (sinuse) i rogova. 1. Smetlište odlagati dalje od kuće. mehanička kontrola. vrata. prerađivati ili zakapati. Mogu se stavljati u otopine ili kao aerosol. 4. Nužna je drenaža gnojnica i dvorišta – kako bi muhe otišle dalje od kuće.

iznenadili su se i razočarali. koji je patogen i za uš.stidna. Krvi sišu svi razvojni stadiji i oba spola. Povratne groznice (relapsing fever) uzrokuje spiroheta –Borrelia recurrentis. Uši (pedikuloza) su bezkrilni dorzo-ventralno spljošteni ektoparaziti ptica i sisavaca. Reagiraju na toplinu i vlažnost. a samo 13% ih napada 4 ili više domaćina.uš na glavi i P. Za razliku od uzročnika tifusa. od kojih 63% su specijes specifični. Plinije (23-79 A. preferiraju mračna područja i kosu (dlaku). uznemirujući čovjeka. Uši su opasne kao prenosioci bolesti. Jajašca (gnjide) lijepe na podnožje dlake. The bed bug TIFUS (war fever) pjegavi uzrokuje uš Pediculus humanus (reservoar) koja se zarazi sišući krv zaražena čovjeka (rezervoar) i tako bolest prenosi na zdravog čovjeka. ili u šavove odjeće. No kad su ju otvorili. a uzrokuje bolest na taj način što čovjek češanjem unosi u tijelo-krv izmet uši-uzročnika bolesti. Kad su njegovi konkvistadori zauzeli njegovo prijestolje našli su u njegovoj blagajni punu vreću za koju su mislili da je zlato. Ponekad se na nekoj životinji može naći i više vrsta ušiju. Nakon uboda uši čovjek se češe i patogen koji se nalazi u ušijem . Na čovjeku se nalaze sporadično i to najčešće kod ljudi koji su vezani uz rad sa laboratorijskim životinjama i divljim pticama.) kralj Asteka je prvi uveo suzbijanje ušiju kod ljudi tako da je zaposlio jednog invalida koji je išao od kuće do kuće i skupljao uši s ljudi. Krila su im zakržljala. adult.D. h. Napadnute životinje mršave i podložnije su infekciji. sramna uš). corporis .) grčki filozof sugerirao je da se uši okupaju u zmijskoj juhi (otrov). a abdomen ima 9 segmenata. Torakalni segmenti (3) su srasli. Preobrazba je nepotpuna: jajašce (gnjida). Nimfe iza svakog presvlačenja uzimaju krv. Usnim organima bode i siše krv.55 UŠI – Anoplura. Uši.(lous-laus. Noge su kratke s jednim tarzalnim nastavkom i jednom pandžicom kojom se hvata za kožu i dlaku. Oni su izraziti paraziti i ne mogu živjeti bez čovjekove (životinjske) topline i krvi.D. uglavnom sišu po noći. Postoji oko 2600 vrsta ušiju koje spadaju u 9 porodica i 85% njih napada ptice. ovaj uzročnik ne ubija uš. uzrokuju svrbež i sitna krvarenja melanoderma – melancholia. i trench fever (Rickettsia quintanna) – rovovska groznica koja se javlja na bojištu (rov). Poznato je više od 3000 vrsta. Ponekad se može naći životinjska uš na čovjeku i obrnuto čovječja uš na životinji.uš na tijelu) te jedna iz porodice Phthiridae (Phthirius pubis . Za čovjeka su značajne 2 vrste iz porodice Pediculidae (Pediculus humanus capitis . Slika 21. a mogu uzrokovati i sekundarnu infekciju sa stafilokokusom. prvenstveno tifusa kojega uzrokuje Rickettsia prowazekii. Bile su to osušene uši. nimfe (3 presvlačenja). lice-lais) Montezuma II (1466-1520 A. a ticala kratka.

3-3. a na Moskvu ih je došlo 100. Nimfa odmah po izlasku iz jaja uzima krvni obrok i za 3 presvlačenja treba joj 8-9 dana. Uši brzo šire tifus. a pouzdano je da ne djeluju na gnjide.000 vojnika. jer im ne odgovara povišena temperatura bolesnika pa odlaze na zdrave ljude.8-4. Niže i više temperature su smrtonosne za jajašca. h.000 da bi za godinu dana ostalo samo 3. glavobolja. ljudi od tifusa. I na čovjeka dolazi samo po hranu (sisati krv). 80100/jedinki u životu) na vlasi (dlake) blizu tjemene kože. U povoljnim temperaturnim (29-34ºC) i vlažnim (70-90%) uvjetima iz jajašca se za 7-9 dana izleže nimfa. Kosa se ne smije prati 24 sata. Prijenos tifusa: buha ugrize čovjeka zaraženog tifusom i ona se zarazi sišući njegovu krv i kad ta buha ugrize zdravog čovjeka u ugriznoj rani ostavi svoj zaraženi regurgitat/feces kojega čovjek češući se unosi/utrlja u tijelo i postaje inficiran (tifusom). UŠ glave . Napoleon je započeo rat na Rusiju sa 500. pokrivača.Pediculus humanus capitis . I tifusom zaražena uš ugiba. . Širi se kontaktom.000. U infestiranog čovjeka najlakše ih je naći na potiljku i iznad ušiju. odnosno do 300 jaja/život iz kojih se na 24ºC izvale nimfe za 17-21 dan. Mortalitet jaja je velik ispod 24ºC i iznad 37ºC. a na 29-32ºC za 7-11 dana. Godine 1812. Slika 22. a rijetko češljem. Ženka snese (5-8 jaja/dan). razmjenom odjeće. razmjenom kapa. corporis .2 mm) je veća od uši glave. Živi i polaže jajašca na dijelove odijela/rublja koja naliježu na tijelo. oboljelo oko 30 mil.4-3.(Ξ 2. Smatra se da je između 1917-1923.(Ξ 2. posteljine itd. Ona je vektor/prijenosnik uzročnika bolesti: pjegavog tifusa (Rickettsia prowazekii).000 smrti. povratne groznice (Borrelia recurrentis) i rovovske groznice (Rickettsia quintana). Ušljivost glave najlakše se širi kontaktom. jaki plavičasti osip. Prostor u kojem su boravili jako ušljivi ljudi može se dezinficirati (uši kratko žive bez domaćina) a posteljina oprati iznad 60ºC.. a umrlo 3 mil. Adult živi 29 dana. Life cycle of the head louse Tjelesna (prtena) uš P.7 mm i Χ 3. zatvoru (pretrpanost ljudi na malom prostoru) ili siromaštvu (u II. za razliku od tifusa koji je uzrokovan štakorskom buhom. a sprovodi se direktnim prašenjem glave insekticidom koji se utrlja u kosu/tjeme. s tim da su vlasi prethodno oblijepili ljepilom i u njih potom stavili jajašce (gnjidu). Adult živi 22-23 dana. a ne u rublju. uznemirenost. Tifus uzrokovan ušima je obično epidemijski. svjetskom ratu oboljelo je nekoliko milijuna i umrlo nekoliko tisuća ljudi).56 regurgitatu (u suhom fecesu živi godinu i više) ili izlučevini (zgnječena uš) ulazi kroz ranu u krv te čovjek kod jake infekcije umire za 48 sati ili se nakon 2 tjedna oporavi. uglavnom. Ženka deponira jajašca (5-6/dan. Sve bolesti koje prenose i šire uši (rezervoar je čovjek i uš) nastaju. u ratu. Depedikulacija je obvezna. a bez hrane ugiba za 10 dana. Nimfa prođe kroz tri nimfalna stadija za 8-28 dana. Šamponi i losioni su upitne učinkovitosti.7 mm) žive u kosi – glavi. pretpostavlja se da je tifus uzrokovao oko 220. Tretman se ponavlja 3 puta u rasponu 7-10 dana.2 mm i Χ 2. Simptomi bolesti su: iznenadna visoka temperatura.83.

Stidna depedikulacija ponavlja se 3 puta i to najbolje direktnim insekticidnim praškom. Rilo (proboscis) služi za bodenje i sisanje. Ženka polaže 2-3 jaja/dan (15-50/život) na dlake uz kožu iz kojih za 6-8 dana izađu nimfe koje odmah sišu krv. manje djece/ljudi na okupu.Phthirius pubis (scrab) je najmanja (1. Rublje i posteljinu oprati na visokoj T. mužjaci i ženke). Kućna stjenica – čimavica (Cimex lectularius) Velika je oko 0. Obvezna prijava bolesti. Terapija: specijalni šamponi. na posteljini nalazimo krvave točkice od isisane krvi. pranje rublja i posteljine. Krvni obrok (čovjeka) pronalaze prema toplini tijela. piretrin). Pedikuloza je bolest koja se obvezno prijavljuje nadležnim tijelima i po zakonu se suzbija. Najčešće ju nalazimo u promiskuitetnih osoba.57 Adulti i nimfe najlakše se nađu na robi koja neposredno naliježe na tijelo. zatvoru. Nimfama koje stalno hrane krvlju treba 5-6 dana za I. ali se može proširiti na dlake prsiju. nečistoći i siromaštvu te kod zapuštenih beskućnika. Depedikulacija se sprovode kod oba spolna partnera. pazuha. a manje insekticidnim šamponima i sapunima. Prvi torakalni kolutić je slobodan s velikim nadvratnjakom koji pokriva glavu sve do očiju. a po drvenom namještaju crne točke od njihova izmeta.0 mm) među ušima koje napadaju čovjeka i živi u pubičnoj i perianalnoj regiji. individualni ručnici. permetrin. trepavica. 9-10 dana za II. a kasnije više u muškaraca.5-2.. Dijagnoza pediculosis se postavlja dokazom odrasle uši ili njenih jajašca.5 cm i smeđe je boje. Pubic uš – sramna/stidna . Danju se skrivaju u drvene i zidne pukotine. ovalnog i spljoštenog tijela. vruće-kipuće. a krevete vlažnim insekticidom poprskati. Ako uš nije na tijelu ugiba za 24 sata. insekticidi (lindan. Ušljivost je vrlo usko povezana sa siromaštvom. a noću iz njih izlaze i napadaju/grizu (sišu krv) čovjeka. Za 10-20 min. kod tinejdžera – prvo više u curica. Adult živi 15-25 dana. brade. . brkova. obrva. Na glavi su oči i sitna četveročlankovita ticala. NEMA IH NA KOSI. lošim socioekonomsko-higijenskim uvjetima. Krv sišu svi razvojni stadiji/oblici (nimfe. i 13-17 dana za III. Uši se pojavljuju u ratu. iskuhavanje svekolikog rublja/odjeće infestiranog kao i odjeće njegovog bližeg društva (ukućana). posišu krvi 5 puta više od svoje težine. Stjenice su raširene po cijelom svijetu. jer se prenosi isključivo spolnim odnosom. Kuće/nastambe s jakom infestacijom stjenica mirišu po cijanovodiku. Depedikulacija – dovoljna je jednokratna primjenom direktnih praškastih insekticida. Bez krvi mogu živjeti preko godinu dana. Kao posljedica infestacije. stadij. šišanje.

larva. Iz jaja se kroz gornji otvor (s poklopcem) za 610 dana izvale nimfe iz kojih. ali se može i ponoviti za 4-6 tjedana. Ovisno o T i vlazi razvoj mačje buhe može trajati 12-14 dana ili do 6 mjeseci. Ona je kozmopolit. Ako nimfa ne uzme krv može u tom stadiju ostati nekoliko mjeseci. Ima ih oko 2. Ženka. abdomen. simulans) – osim čovjeka napada psa i njemu slične vrste.58 Preobrazba je nepotpuna (jaje. Ona se 3 puta presvlači i hrani se organskom raspadnom tvari u prašini. Kao molestanti napadaju čovjeka u noćnom odmoru sišući mu krv i uznemiravajući ga u snu. zidova. KUĆNA BUHA – Čovječja buha – Pulex irritans (flea. Tijelo joj je građeno od 3 dijela: glava. adult. uz 5 presvlačenja. psa i mačku.400 vrsta. toraks. Njihov ubod je bolan i iritirajući oko kojeg se razvije crvenilo i svrbež. skrovita mjesta (pukotine kreveta. Čim buha izađe iz kokona napada žrtvu. . staja i raznih radionica. a nema je ispod 13 i iznad 37ºC. a čak i više od godinu dana dok ne dođe pravi stimulus za njen izlazak. To je često može domaćin (na kojem će sisati krv). Životni ciklus (potpuna preobrazba): egg. Larva presvučena kokonom (pupa) može živjeti nekoliko mjeseci. a na to ju privlači miris CO2 i pokreti žrtve te pozitivna fototaksija (izlazi na svjetlo) i negativna geotaksija (ne skriva se pod tepih). suha. namještaja. pa i godinu dana. mačja. adult). Suzbijanje je najbolje provoditi kontaktnim (diklorvos) i/ili rezidualnim (piretroidi) insekticidima primjenom ULV toplo/hladne tehnike i to sav drveni namještaj i pukotine u drvu i zidu. zahvaljujući prirodno gumenom (resilin) stopalu stražnje noge u kojem se zbog oslonca na pod skuplja energija i koja se upotrebi da buhu odbaci (odskoči) dalje. a adult i do 1. Ženka jajašca polaže u prašinu stanova. kokošja i štakorska buha. nimfa. Human flea (P. Ukupno daje oko 200 jaja. pošto joj je mužjak ubacio spermu u trbuh (bušeći trbuh) i pošto je uzela krv. Iz njih se razvije crvolika ličinka s usnim aparatom za grizenje. svatko ima svoga parazita koliko god je malen) Buhe su bezkrilni kukci latero-lateralno spljošteni koji sušu krv domaćina. Ona ne hoda nego skače.5 godina. koja je otporna na insekticide. a samo mali broj napada čovjeka. a uz dobru prehranu i preko dvije godine. a moguće je da stjenice prenesu zarazne bolesti i hepatitis B. Stjenica je dugoživući molestant/parazit. (Kokun je svilčeva čahura. Zbog svrbeža može nastati sekundarna infekcija. Zrela larva izlučuje čvrstu svilenkastu tvar cocoon (kokon/kokun) u koju se uvalja i to nazivamo pupa (kukuljica). pod tapete) koja su presvučena cementnom opnom. fleas) (Great fleas have a litlle fleas. irritans i P. Čovjeka osim kućne buhe napada pasja. Optimalna temperatura razvoja je 25-30ºC. za 35-48 dana izlaze adulti. Tretman je jednokratan. koja živi prosječno oko 7 mjeseci. Godišnje daje 3-4 generacije. polaže 1-5 jaja(1 mm)/dan u tamna. a nimfa se presvlači 5 puta i nakon svakog presvlačenja mora uzeti/posisati krv. pupa.) Ako je kokonska pupa uznemirena ona može izaći i prijeći u novi kokon ili ostati gola pupa.

Prije parenja ženka slobodno hoda po domaćinu i mijenja domaćina. tepih. Na domaćinu koji je u kući/nastambi može preživjeti zimu u svim stadijima.). Slika 24. a povremeno i čovjeka. Xenopsylla cheopsis. rijetko pse. Štakorska buha – Nosopsyllus fasciatus. oposum. Pulex simulans Prvenstveno napada psa. patke.5 mm). Kokošja buha – Chicken fleas . ali su napadnute i od druge dvije vrste kao i pas.59 Slika 23. Oko 70 ženki dnevno posiše 1 ml krvi. štakore i konje. Pseća buha Mačja i pasja buha su vrlo slične i obje napadaju čovjeka. a može ih proizvoditi duže od 100 dana. kunića. mačke.Ctenocephalides canis. Raširena po cijelom svijetu. Vrlo često grize čovjeka i siše njegovu krv. kojot. felis. Čim pupa izađe iz kokona napada mačku i siše krv i pari se za 8-24 sata.) . Napada miša. Sama mačja buha napada više od 50 različitih domaćina (rakun. lisica. Mačja buha napada i čovjeka (ako nema mačke). itd. Na T od 1ºC može preživjeti 5 dana. Pasja buha . Dnevno polaže oko 50 jaja. Jaja mačje buhe – su sitna (0. feret. (Educating the homeowner on the biology and habitat of fleas infesting their home and pets is essential. Mačja buha dnevno može posisati 15 puta više krvi nego li je teška. vjevericu. miša i čovjeka. uzročnik je poznate kuge (crna smrt) koja je prepolovila stanovništvo Europe u srednjem vijeku. Česti je parazit ljudi koji rade na peradarskim farmama. kunića i čovjeka. Buha ih polaže na mačju dlaku (ne slijepljene). Sticktight flea – (Echidnophaga gallinacea) prvenstveno napada perad. a jaja polaže za 36-48 sati nakon sisanja krvi. Mačja buha –Ctenocephalides felis Mačke su najčešće infestirane s C. Napada štakora.Ceratophyllus gallinae prvenstveno napada ptice (kokoši. ali nakon parenja ostaje na istom domaćinu cijeli život (čvrsto priljubljena – sticktight) – u blizini očiju i kreste (perad) ili na rubu ušiju (pas i mačka). zemlju iz kojih se za 1-10 dana izvale larve (50% za 36 sati pri temperaturi od 35ºC i vlazi od 70%). Oriental rat flea – je veoma raširena i značajna u prijenosu kuge (bubonic plague) sa štakora na čovjeka. vrapce). guske. jedva vidljiva na tamnoj podlozi. a rijetko mačku. koja redovito padaju na parket.

Na životinji buha živi cijelu godinu. Čovjek je često prva žrtva (jer se kreće svuda) svih nabrojenih buha. u suhom i hladnom 10%. Odrasla larva je oko 5 mm. Životni ciklus buhe može se završiti za 12-14 dana . a može i za 175 dana. Ona ima pozitivnu fototaksiju i negativnu geotaksiju (izlazi na svijetlo i površinu). u visokoj T (suho-vruće) i malo vlage (desikacija) one se ne razvijaju. U srednjem vijeku kuga je pomorila ¼ do 1/3 ljudi.60 Poznavajući biologiju i ponašanje lakše ćemo moći suzbijati napasnike (mehanički. ispušta razne alergene. Pupa (kokon/kokun. štakor-čovjek. biološki. kukuljica). Presvlače se (molt) 2 puta (5-11 dana. sišući krv. a rijetko psa i mačku. brasiliensis su najveći prenosnici kuge sa štakora na štakora. umrlo je od kuge oko 7 mil. ljudi. Odrasla buha može bez hrane živjeti dugo. Promijenjeni uvjeti u gradu i selu te obilje biološkog otpada daje buhama dobre uvijete za preživljenje. hormonski. u vlažnom ambijentu 62% preživi 62 dana. zemlju. heat). Kod čovjeka to izaziva urtikariju. Vjeveričina buha – Orchopeas howardii napada. hrane se debrisom i izmetom buhe. I ostale ranije navedene buhe prenose kugu. psa ili mačku. . Pupa izlazi iz kokona zbog temperature i fizičkih pritisaka (pressure. Larve su oko 1 mm. vlazi. ali se više pojavljuje ljeti. kemijski). a polaže jaja za 36-48 sati nakon prvog krvnog obroka. izlučenim CO2) i siše krv. Razvoj pupe u kokonu ovisi o temperaturi. Mačja buha povezuje sa s nastankom bolesti –scratch disease in humans koju uzrokuje Bartonella henselae nakon mačje ogrebotine. osim vjeverice i čovjeka. Mišja buha – Ctenopsyllus segnis. Daje 40-50 jaja na dan kroz 50-100 dana (1350 jaja/50 dana). Buhe su bili najveći uzročnici opake i smrtonosne bolesti – KUGE (black death). ovisno o hrani i T) prije prelaska u pupu. CO2. za 3-5 tjedana. ako nema stimulansa da izađe iz kukuljice. ako se uznemiri izlazi vani i pravi drugi kokon ili se razvija kao gola pupa. Tunga penetrans – pješčana buha uzrokuje kožnu bolest – tungiasis. Orijentalna štakorska buha Xenopsylla cheopsis i X.dobri uvjeti T i vlage. što je 15 puta više od njene težine (1ml/72 buhe/dan). pokret. U Indiji 1896-1911. kukuljica)– pošto je larva dovršila razvoj (matur) proizvodi svilenu ovojnicu kojom se obmota/začahuri (pupal kokon. bez obzira što ta buha ima za primarnog domaćina neku drugu vrstu. 20 dana. a ta krv (feces) je dobra hrana za larve. itd. Larva iz novog kokona. Dnevno siše 13.6 µl krvi. Alergija na buhe (Flea Allergy) Dermatitis je najčešće kod psa i mačke uzrokovan buhom koja iz svoje sline. za njihov razvoj i preživljenje bitna je odgovarajuća T i vlaga. fotofobične (negativna fototaksija) su i uvlače se u tepihe (pozitivna geotaksija). Buha siše krv čim dođe na domaćina i pari se (višekratno) za 8-24 sata. Neke pupe mogu preživjeti i smrzavanje u prirodi. Adult – izvaljena buha iz kokuna odmah ide na životinju – privučena pasjim stimulansima (tjelesna T. Kod obilnog sisanja krvi ona ekskretira ne probavljenu krv i prlja okolinu. na sobnoj T –22ºC i 60% vlage 95% ih ugiba za 12 dana. TUNGIASIS – je beznačajna za Europu. npr. tj. Adult-pupa može dugo (godinu i više) biti kao kokon.

naročito organofosfate i klorpirifos nego psi. jajašca i larva koje izađu iz tretiranih jajašca.C. Proširena je u dijelu južne Amerike te u Africi i Indiji. Adulti nastali iz tretirane pupe mogu neko vrijeme biti i aktivni. razvijaju se samo nezrele pupe koje ne mogu preživjeti. pupa.61 Buha napada stopala ljudi i otežava im hodanje i stajanje. Kontrola – uništavanje buha «White-sock-tests» je način provjere veličine (broja) populacije (buhe skaču po bijelim dokoljenicama). Budući da su buhe hematofagi. Istovremeno s terapijom kuće i okućnice. naročito u mladih životinja. Na taj se način prenosi parazit (cisticerk) u čovjeka (dijete). Hymenolepis nana. Lufenuron – oralni insekticid za pse/mačke . Većina pasjih insekticida (pesticida) je otrovna za mačke i treba ih s oprezom uzimati. 28. ali za 3-5 tjedana ugibaju. Mačke su puno osjetljivije na insekticide. Svijetlo treba biti trenutno i treptajuće i buhe iskaču iz svog skloništa. tj.ubija 100% razvoj larvi. Mačja buha je vrlo rezistentna na više vrsta insekticida. but the Devil made Made no mistake.) . larva. Mehaničko i fizičko uništavanje buha – trebaju obaviti. Neki preparati (metopren. Dipylidium caninum –parazit.larve žive u mačjoj buhi. Regulatori rasta (IGR) inhibiraju nezreli razvoj insekata (juvenilni hormonski analozi ili inhibitori sinteze hitina djelujući na razvoj larve i pupe (molt). Pas i mačka ližući se prenesu buhu u sebe i tako se zaraze cisticerkima. Kemijski insekticidi – organofosfati.N. … je puno manje učinkovita od unutarnje kontrole. Wegner Stršljene ću pred tobom odašiljati da ispred tebe tjeraju Hivijce. Najbolji insekticidni učinak postiže se ako se prostor tretira s adultnim insekticidima i regulatorima rasta. the wasp it's females who sting! . prvenstveno vlasnici (prostora i životinja) detaljnim mehaničkim čišćenje i usisivačem. i debljinu tepiha. oko 1250 A. .pravi cisticerke u pasjoj. dvorišta. «Usisivač tehnika» je pouzdanija od prethodne.German proverb G. PČELE I OSE (bees & wasps) iz roda Hymenoptera (egg. karbamati (inhibitori kolinesteraze) te piretroidi. mogu uzrokovati anemiju. Izlaska 23. Biološka kontrola: ima nekoliko vrsta parazita (nematoda) i gljivica (fungi) koji napadaju larve i pupe te predatora – mravi koji napadaju larve i nezrele buhe. Kanance i Hetite (Knj. koje oštećuju tretmani. mačjoj i čovječjoj buhi i čovjeku (djeca). te na količinu insekticida – rezistencija). Smatra se da ovo svijetlo imitira dan noć i pobuđuje buhu na skakanje. «Svjetlosna tehnika» Mačja buha je osjetljiva na ultravioletno svijetlo od 515 nm sa zeleno-žutim filtrom.su uspješniji u zatvorenom nego u otvorenom prostoru (poželjno je obratiti pažnju na boje. potrebno je tretirati mačke i pse. Imidakloprid kroz 28 dana ubija sve pasje/mačje buhe. adult) Males of the order God made the bee pretend they are the king. Kontrola vanjskog okoliša – vrta. fenoksikarb) imaju ovicidni učinak.S. piriproksifen.

tj. meso. za razliku od ose i stršljena čije se izvuku i ne ostaju u tijelu. koji košnicu obilježi svojim feromonom i potom se vraća po svoju vojsku koja napada – ubija pčele. Prezimljuje oplođena ženka. podnose temperaturu od 47. muhe. a oko 10. japanske. serotonin. Najmanje 40 ljudi u USA umre godišnje (anafilaktički šok) od osinjeg uboda. među kojima je najvažniji: Frakcija F1 . kinin i visoko molekularne enzimske bjelančevine.) je najotrovniji socijalni kukac. a OSE: serotonin. Kod nekih ljudi jedan ubod može biti smrtonosan. inače je otrovan (razni proteini) iz venom sac koji putuje sve dublje u tkivo. koji ugibaju nakon uboda. obrastao dlačicama.Vespa germanica Fabricius) Ose je duga oko 2 cm i ima 1-3 crne točke na žutoj glavi i po puno žutih šara. ubada više puta i to uzastopce te ne ugiba nakon uboda. bradikinin. otok (upalu).5 m. a za preosjetljive ljude mogu biti i smrtonosni.2ºC. Otrov PČELE (0. Hrani se nektarom. Ose se hrane proteinima (gusjenice. dopamin. zdepast. za razliku od pčele i bumbara.000 ljudi zatraži liječničku pomoć. acetilholin. Otrovni aparat opnokrilaca – (osa.6 mg/ubod) sadrži: meltin (peptid). kateholamin. Ubod ovih kukaca je jako bolan uz pojavu lokalne bijele kvržice s kružnim crvenilom i otokom te svrbežom i pojavom bistrog mjehurića. dok STRŠLJENOV ima 0. ako se ne izvadi.). One žive u blizini ili u istom prostoru (ose često u kući saviju gnijezdo) gdje i čovjek. Neke pčele. Zemni bumbar (Bombus terrestris L.) velik je oko 3 cm. pčela. Živi u zemlji – rupi od glodavaca i do 1. Žaoke pčele treba izvaditi jer su otrov.meltin – ima 13 aminokiselina i odgovoran je za lokalnu bol. dopamin. Mužjaci potom ugibaju. bumbar) sastoji se od otrovne žlijezde. a najčešće je crn s žutim kolutima.99 mg/ubod. čistači otpada) i šećerima te medom iz košnica. Oblik života 09. I pčele i ose su socijalizirana bića.62 Pčele i ose su korisni insekti i čovjeku ne nanose štetu dok on ne dirne u njihovo gnijezdo. a oplođene kraljice traže mjesto za prezimljenje. Najprije u potragu za košnicom (medom) krene izvidnik. U zajednici ima oko 5000 jedinki. fosfolipazu A (enzim). Osa i stršljen.8ºC (HTV. Cijela stara kolonija s kraljicom u sjevernim krajevima živi samo jednu godinu (neke vrste su višegodišnje –Paravespula). Žalac (mužjak ga nema) je izmijenjena leglica s dvije hitinske žaoke koje ubrizgavaju otrov. a mužjak i radilice ugibaju. mjehura (s otrovom) i žalca. pa ga odjednom zaskoči nekoliko stotina pčela koje ga oblože i na taj način podignu temperaturu na 47. OSE (njemačka osa . U proljeće oplođena kraljica snese prvih 10-20 jaja i podiže mlade dok ne osposobi radnike koji potom preuzimaju svu brigu oko gnijezda. Larvama daju hranu koje su one u ustima obradile «trofalaksis».02. U jesen kolonija proizvodi puno mužjaka i kraljica (begins to produce males and new queens which fly out and mate). žive u zajednici. pa čak i na 47. a smješten je na zadnjem kolutiću ispod analnog otvora.04. paralizu i sniženje općeg krvnog tlaka te . Njihovi ubodi su bolni. apamin (neurotoksin).6ºC koja ubija izvidnika tako da se ne može vratiti kući i javiti gdje je našao med i potom dovesti svoju vojsku na košnicu. Stršljen (Vespa crabro L. noradrenalin. Velika su opasnost za pčele/košnice. radnici (sterilne ženke). Ubada matica u obrani. Mužjaci služe za oplodnju vlastite matice i matica u drugim kolonijama. jer one brane košnicu. Te pčele. a ona polaže nova jaja (3000-5000) kojima će brinuti radnici. Žive u koloniji (socijalni kukci): matica. noradrenalin. Tkivo na mjestu uboda producira histamin i druge produkte. i to: histamin. Kolonija ima oko 200 jedinki. bez opasnosti po život. pauci. kojima prehranjuju svoje ličinke. puste izvidnika da uđe u košnicu i obilježi med. Tridesetak stršljena ubija roj pčela od 3000 jedinki. mužjak. Pčelinji žalac treba izvaditi. stršljen. ali ne i europske. Pčelinje žaoke su pilaste i ne mogu se pri ubodu izvući pa ostaju u koži žrtve. Različite je boje.

Veličina reakcije na ubod ovisi o mjestu uboda. Stečena imunost propadne kroz nekoliko mjeseci. ako su generalizirani simptomi. spazma grla i grudi. a može nastati i astma – sipljivost i ubrzani puls te pad krvnog tlaka. nesvjesticu. Reakcije na pčelinji ubod mogu biti: 1. Oko 500 uboda je smrtonosno. nesvjestica. kao i na nadmorskoj visini od 3000 m. a 33% od zmije. U svijetu ih ima oko 3000 vrsta. 0. 18% od pauka. nekontrolirano mokrenje i sranje. polako) u roku 5-15 min. temperaturu. encefalitisa i razne ARBO virusne infekcije. 4. a potom svrbež i toplina. povraćanje. žute groznice. Oni su prenosnici raznih bolesti: malarije. 3. dijareju. a u Hrvatskoj oko 50 vrsta. količini venom-a i prirodnom imunitetu. Nalaze se po cijelom svijetu od tropskih do antarktičkih krajeva. crvenilo kože.5 sata. bljedilo.63 Frakcija F2 – ima 18 aminokiselina i 2 enzima (hijaluronidazu i fosfolipazu) koja potpomaže djelovanje meltina i razara eritrocite. U USA (1950-1954) umrlo je 215 osoba od ugriza venomous animals: 40% od kukaca (Hymenoptera). Oralni antihistaminici. zujeći oko ušiju i glave te zabadajućisvrdlajući svoje rilo/proboscis u kožu. Hladna kompresija smanjuje bol i otok. čovjek kojega je ugrizlo 2243 pčele dok je bio u vodi 4. mogu biti nedjelotvorni i najbolje ih je dati uz adrenalin parenterlno. Generalizirana alergijska reakcija . Nalazimo ih ispod razine mora. ali bez oštećenja kože i potom ranu dezinficirati. grč mišića i ponekad konvulzije. No. U 2% ljudi ponovljeni ubodi vode u hipersenzitivnost – potencijalna smrt. Toksična reakcija . Ponovljeni ubodi kroz određeno vrijeme izazovu imunost u 75%. Lokalna reakcija .v. Alergičar mora nositi antipčelinji/osinji koktel i sam sebi dati injekciju nakon uboda insekta. Komarci su veliki napasnici čovjeka i životinja. Denga groznice. hiperosjetljivih ljudi po rođenju ima vrlo malo i to obično vodi u smrt.jaka lokalna otok (možda i limfnog čvora) kroz nekoliko dana.alergijska reakcija može biti blaga ili jaka do anafilaktičkog šoka sa simptomima suhog kašalja. ostao je živ i bez alergije. Pčelinji žalac je najbolje BRZO skinutu struganjem noktom. Ose se hrane otpadnim proteinima (scavengers-čistači-lešinari) i sa svojim ubodom šire infekciju. ako se ubod ne ponovi. Čovjeka napadaju/uznemiruju od ranog proljeća do kasne jeseni. a prenose komarci iz roda Anopheles. u Europi oko 100. Za preosjetljive preporuča se adrenalin (i. dok je oko 10% imuno po rođenju. 2.dešava se kod multiplih uboda uz glavobolju. Alergični mogu umrijet za 15-30 minuta. filarije. u razrjeđenju 1:1000. malaksalost. Normalna reakcija . KOMARCI – MOSQUITOES Slika 25. panika. nožem. a ako je blizu usta i grla može biti fatalna. Malarija je naziv za infekcije kroničnog tijeka koje uzrokuju protozoi iz roda Plasmodium. 15% ih ne razvije imunost i reagira samo lokalno.3-1ml. Za ovu bolest je .kratkotrajna bol i otok. (po potrebi ponoviti).

Naime. Anopheles i Aedes sišući krv čovjeku ispuštaju iz svoje sline mikrofilarije koje se u potkožju (limfi) razviju u spolno zrele jedinke i tako nastaje bolest: limfadenitis i limfangitis. hemoragija i žutica. fansidar). obično. pa su nazvani domestic mosquitoes. a umre oko 100 000 ljudi od malarije.koja se javlja u aerodromskog ili lučkog osoblja koje se zarazi od ljudi koji su vektori malarije. U šumi se prenose između majmuna i komarca. genitalija (nema protoka limfe pa buja vezivno tkivo). dojki. Azerbejdžanu. . Mnoge ženke se pare samo jednom. muhu ili račića. podrodom anopheles s 9 vrsta i cellia s jednom vrstom te podporodicom Culicinae sa 7 rodova te 14 podrodova i 40 vrsta. Protiv žute groznice postoji uspješno cjepivo. Neki komarci iz roda Culex (pipiens). rezervoar se. a ponekad i elefantijaza udova. ptice i glodavci. Žuta groznica Prenose komarci iz roda Aedes koji su zaraženim flavivirusom. Za nas su značajne druge dvije podporodice iz porodice Culicidae i to: podporodica Anophelinae s rodom Anopheles. Ovi crvići u svom razvoju trebaju kao prijelaznog prenosioca komarca. ARBO virusni artritis s osipom prijenosnik je komarac Culex i Aedes. koja se ne hrani krvlju. a njihova larva se hrani larvama drugih komaraca. Podporodica culicinae se nalazi u blizini i/ili u nastambi. WHO procjenjuje da godišnje oboli oko 300 000. Karakterizira ju jaka groznica. Uzročnik malarije (4 vrste plazmodija) nespolno živi u čovjeku a spolno u komarcu. Ženka komarca Aedes aegypti koja je cijeli život zaražena virusom je glavni prenosnik bolesti. Aerodromska (brodska) malarija je bolest – malarija. a rezervoar je nepoznat Komarci su svrstani u tri subfamilije: Toxorhynchitinae. komarac iz roda Anopheles sišući ljudsku krv usiše i gametocite plazmodija koji se u komarčevom želucu razmnožavaju spolno. ARBO virusni encefalitis prenose komarci iz roda Culex i Aedes. Uzročnik malarije Anopheles quadrimaculatus leti. Tadžikistanu Malarija se dobro liječi kininima (klorokin. ali je ima u Turskoj. oštećenje bubrega. zglobovima. visokom T i tresavicom. a spermu spremaju u spermoteku. a nastali sporozoiti (čuvaju se u komarčevim slinovnicama) prilikom uboda čovjeka otpuštaju se u čovjekovu krv gdje se u jetri i krvi odigrava nespolni razvoj plazmodija.64 karakteristična splenomegalija i anemija te kao prvi simptom groznica koja se javlja svakih 48 sati – malarija tertiani ili svakih 72 sata – malarija quartani. a rezervoar su divlji glodavci i klokani. kostima. Avione i brodove treba rezidualno tretirati permetrinskim preparatima. Filarijaza je bolest koju uzrokuju crvići iz porodice Filaridae. a ponekada i do 15 km. aegypti i dr. Malarija je posljedica lize eritrocita i ulaska plazmodija u cirkulaciju. oko 1. koji parazitiraju u limfatičkom sustavu i potkožju. fotofobijom. Denga je akutna virusna bolest s jakom boli u mišićima. ARBO virusne groznice prenose komarci roda Culex i Aedes. Mužjak kad se izleže iz pupe ima seks organ (penis) u krivoj poziciji – dorzalno. osipom i laganim krvarenjima po koži. napetost/razdražljivost. najvjerojatnije. rezorchin. No za manje od 24 sata terminalni segment abdomena se zarotira/zaokrene za 180º i seksualni organ dođe u pravi položaj. a u urbanoj sredini između komarca i čovjeka. a doputovali su tim prometalima. Komarci iz roda Culex. Aedes vexans može preletjeti i do 30 km. U Europi je gotovo i nema.) mogu letjeti daleko od svog obitavališta.5 km. Aedes (npr.

a zadatak im je oplodnja ženke. a neke u skupinama. Sa strane proboscisa nalazi se par donjočeljusnih pipala (palpi). Na glavi se nalazi proboscis . ako su zaraženi. Životni razvoj . Za površinu vode su vezane dvjema cjevčicama (sifonima) kojima uzimaju zrak. Cijelo tijelo prekrivaju ljuskice koje su karakteristične za determinaciju vrsta. Mužjak koji je izvršio oplodnju povuče se u samoću (više ne ide u svadbeni roj) i ugiba. Posljednja (jesenska) generacija polaže jaja na zemlju ili donju stranu otpalog lišća – tamo gdje će se voda pojaviti. Adult/imago Postoje dvije odrasle jedinke: mužjak koji ne siše krv. srebrena itd. Ženka iz roja izabere mužjaka i ide na parenje (svadbeni let) ili na čvrsto tlo. presvlačenja prelazi u stadij kukuljice. Većina ženki komaraca treba prije polaganja jajašca uzeti krv. Jaja su oko 1 mm duga: Neke ženke ih polažu pojedinačno. toraks i abdomen. prsni kolutić). ali imaju jako rilo/proboscis. ličinka s 4 stadija. žuta. Boja ljuskica je: crna. Ženke imaju slabe antene i pipala. Kukuljica ne uzimaju hranu. odnosno komarci. One kožu buše provlačeći rilo između kožnih stanica (epitelnih ljuskica). jaje. Nakon nekoliko dana leđna joj hitinska ovojnica pukne i izađe odrastao komarac. Ličinke – kad se jaje nađe u vodi iz njega vrlo brzo izađe ličinka. Sišući krv ispuštaju slinu koja je antikoagulant i ujedno ispuštaju uzročnike bolesti. bijela. Desetak dana iza uzimanja krvi pronalazi vodu ili mjesto gdje će voda doći i polaže jajašca. smeđa. ali u ljeto ih ima više . Ličinke napadaju razne ribice (gambuzija). U proljeće ima manje komaraca. jer se ličinke sporije razvijaju. koja se hrani raspadnom organskom tvari. Imaju 3 para nogu (svaki prsni kolutić po jedan). Mužjaci imaju veće antene i donjočeljusna pipala koja im smetaju da bi sisali krv. ženke obično odlažu. koji neko vrijeme sjedi na vodi dok mu zrak uđe u krila i nakon toga odleti.se odvija u 4 faze (koraka). ali ženka Aedes vexans može položiti jaja bez da prije posiše krv – ona je stoga autogena vrsta i ova vrsta dominira 80% u Osijeku. tj. Krila (1 par) su im spojena na mezotoraks (2. bakterijama. Oni imaju potpunu preobrazbu. Imaju glavu. Jaja polažu na vodenu površinu ili na mjesta gdje će doći voda što ovisi o vrsti ženke. crvena.65 Komarci spadaju u red Diptera i familiju Culicidae. nego se hrani nektarom i ženka koja bode i siše krv. Životni ciklus komarca . Zadak ima 9 kolutića. Oni kratko žive. U vodi se kreće uvijanjem. Slika 26.usni organ za bodenje (provlačenje između epitelnih stanica) i sisanje krvi. Ličinka se tri puta presvlači. grudi i zadak. U tu svrhu mužjaci stvaraju vrtložni roj gore-dolje u koji ulijeće ženka. a i ptice. Na ličinki razlikujemo glavu. Na zadnjem kolutiću je spolni organ. Zadnju generaciju jajašca. na tlo ili donju stranu lišća na mjesto gdje će voda u proljeće doći i iz jajašca će se u proljeće izleći ličinke.1-3 generacije. Za površinu vode je pričvršćena sifonomcjevčicom kroz koju siše zrak. a s donje strane sternit. neki kukci. a iznad toga su složene oči iz kojih izviru antene/ticala. a kod 4. koje s gornje srane prekriva hitinska ploča tergit. kukuljica/pupa i adult.

heterodinamani – imaju obvezno zimovanje kad se prekida funkcija jajnika – prava dijapauza. ptice. s obzirom na hranu mogu biti: Antropofilni – su oni koji preferiraju ljudsku krvi i oni nas najviše napadaju – aktivni u sumrak i zoru. poplavna područja rijeka. Većina vrsta iz roda Aedes prezimljuje u stadiju jajašca. podrumima. skloništa. Količina masti je glavni faktor koja gravidnim komaricama omogućuje prezimljenje. donja strana otpalog lišća u poplavnim-depresivnim šumskim terenima).66 Slika 27. gmazovi) Na mjestu uboda javlja se otok. Ta jajašca ona polaže (ovipozicija) tamo gdje će u proljeće biti vode (inundacije – mjesto od korita do nasipa. obale jezera. Ova pojava ovisi o duljini svjetla (fotoperiod) zbog čega nedostaje hormona rasta. Odrasli komarac mužjak siše samo nektar. Hrana i komarci Razvojni oblici: jaja i kukuljica ne uzimaju hranu. Ličinka i adulti uzimaju hranu. Komarci. ispod kore drveta. Obzirom na prezimljenje komarce možemo podijeliti u dvije skupine: homodinamni – razvijaju se u povoljnim ekološkim uvjetima (eko čimbenik). ali uzimaju i drugi krv . a u nepovoljnim miruju – fakultativna dijapauza. i dr. zoofilni – preferiraju krv životinja – aktivni noću. Ličinka jede organske otpade i mikroorganizme. Ženka komarca siše krv čovjeka i životinje (sisavci. duplje. bare. ali im nije mrska niti čovjekova . kanalizacija. pećine. .aktivni noću (nokturalne vrste). nizine. crvenilo i svrbež uzrokovano ubrizgavanjem otrovnog sadržaja pljuvačnih žlijezda komarice. Zimovanje/hibernacija Komarci mogu prezimiti u svim stadijima.aktivni u sumrak i zoru (krepuskularne vrste). semiantropofilni – preferiraju krv čovjeka. semizoofilni – preferiraju životinjsku krv. a ne krv. Samo gravidna ženka prezimljuje. Neke vrste prezimljuju u stadiju adulta/imaga i to u stajama.

temperaturi. . Ako je vizualni znak u pitanju ženka ga ne može točno locirati. Ako mirisni znak onda je let kratak i ravan. staroj gumi. Konzumatorni let je direktan i kratak.67 Culex territans se hrani na vodozemcima i gmazovima. Culex pipiens dominira kao vrsta u priobalju. pet zdjelici. ili niz vjetar ako je njegova brzina veća od 1 m/sek. konzervi. jer osjetilni hormoni ne djeluju daleko. vjetru. svjetlosti. zvuku. Let komaraca Postoje 3 vrste leta: migratorni – emigratorni let izvode mlade ženke stare 6-10 sati. a ovisno je o aktivnosti komaraca. a naš Aedes vexans leti do 30 km Culex pipiens leti jedva 100 m. Apetitivni let – istraživački poduzimaju komarice starije od 24 sata radi hrane i polaganja jaja. Ovaj let ide uz vjetar ako je brzina vjetra manja od 1 m/sek. U ovu skupinu spadaju Aedes koji mogu odletiti i do 100 km. pa je rijetka vrsta dok se Culex pipiens hrani. prostoru. vlagi itd. na pticama i značajno je dominantan u Kopačkom Ritu. Mužjak koji je oplodio ženku više ne ulazi u leteći roj nego se povlači u samoću i ugiba. uglavnom. Ovo rojenje se ponavlja svakih 24 sata. Rojenje gore-dolje ili svadbeni let Dešava se 24 sata nakon što su mužjaci izašli iz kukuljice i pošto im se spolovilo s dorzalne strane okrenulo na ventralnu stranu. Zadovoljan je s malo vode: voda u tanjuru vaze cvijeća. Mužjaci naprave karakterističan roj koji pleše gore dolje i u koji ulijeće ženka i ona izabire mužjaka i ide s njim na parenje (u zraku ili na čvrstom).

golubovi. Golub je mogao postati sinantropna životinja iz nekoliko razloga: čovjek ga počinje pripitomljavati i uzgajati zbog mesa (hrane). jastrebovi i kune. Glasaju se gučući i gugučući. Slabo hodaju-šeću. Po boji perja razlikuje se mužjak od ženke. Na gnijezdu sjedi. prvenstveno. Ovdje prvenstveno mislimo na ptice koje čovjeku uzrokuju gospodarske i zdravstvene štete.150-1. a mlade hrani oko 5 tjedana to u početku povraćenim sadržajem iz želuca golubinje (ptičje) mlijeko (jedini među pticama).N. U kršćanstvu golub je simbol mira. ali i meso). a nerijetko i samog čovjeka .). ovdje treba spomenuti i ptice kao kućne ljubimce (papige.68 PTICE Ptice kao ekološki i javnozdravstveni problem u gradu i selu (naseljima). parazitarne i virusne etiologije). Golubovi često ulaze u tavane zgrada. uglavnom ženka. Pri hodu. Golubovi Golub se pojavio u miocenu (Columba palumbus) od kojeg je nastao divlji (pećinar) golub (C. Golub živi oko 4 god. jer je valivost oko 60%. golubovi se brzo množe i u gradu predstavljaju veliki problem. a kasnije smekšanim i na kraju tvrdim zrnjem. Jako je ovisan o hrani. U današnje doba golub se često koristi ka pokusna životinja na području genetike. na prozorima i balkonima. Gnijezdo grade zajedno: mužjak prikuplja gradbeni materijal. osušeni gvan može propadati u stan i izazivati alergije i astmu. A. Golub je. zbog kratkih nogu. Jedan bračni par daje 10-12 jaja/god. Kad mladi u potpunosti uzlete i osamostale se (5-6 tjedana) par ide ponovno nesti jaja. vrane i druge divlje ptice. Na jajima sjedi 16-18 dana. golub napušta svoje pećine i približava se čovjeku jer kod njega nalazi više hrane. a u gnijezdo polaže 1-2 jaja i to 5-6 puta godišnje. U gradovima onečišćuju automobile i tržnice fecesom. Dok je ženka na gnijezdu mužjak je uvijek uz nju i čuva nju i gnijezdo.C. Kako tih u gradovima nema. pa u njenoj potrazi napada silose. Kad se govori o bolestima koje s ptica mogu prijeći na čovjeka (ptičje zoonoze). I mnoge druge religije koriste goluba u religijske svrhe.C. Golub je poznat kao jedan od prvih poštara – listonoša. psihologije itd. i odgoji oko 6 mladih. pronalazi u naselju. A. parazitologije. biljojed. klimaju glavom.) oko 5000 god. a pri letu stvaraju zvižduk. ali jede sve što uhvati pa ga smatramo svejedom (zrnato bilje. oni čovjeku nanose znatne gospodarske štete jer svojim fecesom (gvan) onečišćuju i uništavaju zgrade i ukrase na njima te na taj način uništavaju kulturne spomenike i arhitektonske vrijednosti te crkve i zvonike. možda. Golub je ostavio traga i u umjetnost. kućne balkone pa se i na taj način dade lako pripitomiti. Opisano je oko 550 vrsta golubova. itd. dubinama i visinama gdje ima vode i hrane. Tijelo goluba je pokriveno lijepim do ružnim perjem (ovisno o njegovoj ishranjenosti i zdravstvenom statusu) sivkasto plave do zelenkaste boje. golub traži bračnog partnera kojeg. a ženka gradi gnijezdo. fiziologije. . Golubovi su dobri letači – oko 100 km/sat. livia Gmelin) kojega čovjek pripitomljuje (C. embriologije. Kljun služi za uzimanje hrane i vode i na vrhu je orožnjao i lagano svinut (kukast). a odgoj oko 80%. ali i mužjak. Gvan na predmetima na koje padne izaziva fizičke i kemijske promjene (korozija i pucanje materijala. Među najstarije kulturne spomenike spada naša Vučedolska golubica (2. tržnice. Imaju dobar vid.N. Vodu pije kljunom kontinuirano tako da uroni kljun u vodu i koju stalno uvlači preko nosnica u probavnu cijev (jedini od ptica). kanarince. npr. a ako je tavan loš. kositrena žica se drobi.šetača – onečiste.). u jatima 20-30 golubova. kad ona ode s gnijezda. oštećujući i crjepove. Osim bolesti koje golubovi mogu prenijeti na ljude. livia domestica Gm.850 god. gljivične. Rasprostranjeni su po svim kontinentima. prenoseći razne bolesti (bakterijske. (neolitik). Ženka se gnijezdi u svim rupama i pukotinama zidova/građevina. golub na svom dalekom letu biva izgubljen i ostaje u naselju. Njihovi predatori su sokolovi.

vivak. V. Uzročnik bolesti –klamidija. Njemačkoj 23%. a još više ju zagađujući. vrabaca. Bolest s ptica lako prelazi na čovjeka. Golubovi obolijevaju i prenose i druge bolesti. g. Neki njeni serotipovi (S. fazana. koji se nalaze u zemlji. …) nosi zaražena jaja koja su najčešći izvor zaraze za čovjeka. a uzrokuju bolest u čovjeka (zoonoza). Mikobakterioza (Mycobacterium avium complex) je mikobakterioza pluća uzrokovana atipičnim ubikvatarnim mikobakterijam. guske. Čovjek se zarazi preko zaraženih i bolesnih peradi (kokoš. Mycobacterium avium.69 Na tavanu se može biti do 40. Čovjek se najčešće zarazi od papiga. u Irskoj. Yersinia pseudotuberculosis. kliconoše salmonela i izvor zaraze. Sovjetskom Savezu 97%. Y. gallinarumpullorum) nalaze samo na pticama (papige. Psitakoza/ornitoza/klamidioza je u 63% gradskih golubova zabilježena 1950. Čovjek se izrazi preko kontaminirane hrane (voda. …). kao i zaraženo meso tih ptica. Čovjeka se najčešće zarazi preko kućnih ptica/ljubimaca. Veća zaraženost zabilježena je u proljeće nego li u zimi.000 kg gvana/100 m3 tavanskog prostora. kanarinaca. enterocolitica. Lako se širi aerosolom i prašinom. Salmoneloza (Salmonella sp. zemlja. U siječnju 2002. Oni su rezervoari i kliconoše klamidioze. prašina. Histoplasma capsulata. u cijelom svijetu. koje žive uz more: galebovi. pure. naziv ornitoza je širi i obuhvaća sve ptice i označuje ptičju bolest. čigre. Zbog njihove prenapučenosti u gradu. ptice). Danas je poznata. njihovih izlučevina. a i bolesti kojima su podložni izgledaju neuredno. a za ljude je uvjetno patogena. vodi. kao što su: Salmonella typhimurium. a liječničku pomoć zatražilo je 24 od 50 stanara jedne višekatnice u koju je prije par dana donesena kupljena papiga. Psitakoza i/ili ornitoza se može prenijeti na čovjeka pa spada u zoonoze. U 2003/2004. Influenca/gripa je virusna bolest ptica. Domaća perad (kokoši.) nanose velike štete jedući hranu. pa kod ljudi izazivaju i gađenje. bila je velika zaraza peradi na Dalekom istoku od koje su obolijevali i ljudi. Ona je specifično patogena za ptice (kokoši. zbog čega postaje neupotrebljiva. npr. ptice). Divlje patke lako prenose bolest na domaću perad. Aspergilus. U Zagrebu je prema istraživanjima J.5 kg fecesa. Bolest se po zakonu mora prijaviti i suzbijati. Britaniji 20%. Erisipelothrix rusiopathiae. Psitakoza (Chlamydia psittaci) Psitakoza (ΦΨιτακοζ = papiga) je zarazna papiga. zabilježena je psitakoza u Splitu ?: 5 jako oboljelih i jedna umrla osoba.) je crijevna bolest životinja i čovjeka. perad i dr. golubovi. a od domaćih peradi su tu među prvima patke i pure (tuke). Švicarskoj 20%. Golub se ponekad naziva i leteći štakor. Criptococcus neophormans. Golubovi prehrambenoj industriji (žitni silosi. jer čovjeku nanosi velike štete poput štakora. pingvin) i to naročito u proljeće i jesen. tj. zaraženog mesa i mesnih prerađevina kao i svim predmetima koji su u dodiru s . zraku. Međutim. koje se najčešće zarazi pri vađenju probavnih organa (crijeva). gotovo. Paramixovirus 1(PMV-1). Te ptice mogu biti zaražene. Atipična kuga peradi –Newcastle disease je zarazna bolest peradi (kokoši) koju uzrokuje RNK virus (paramiksovirus) koji je patogen i za čovjeka. Bolest ima opći infektivni karakter (visoka temperatura i SE) s atipičnom pneumonijom kao glavnim simptomom. Golub godišnje pojede oko 23 kg hrane i daje oko 2. itd. galebova. Toxoplasma gondi. kanarinci.je u krvi i tkivu ptica i najčešće se nalazi na perju na koje je stigla ptičjim ekskretima. Golubovi mogu prenijeti nekoliko značajnih bolesti na čovjeka. a u drugim zemljama manje od 20%. sjenica. a potom u gotovo svim europskim zemljama: Danskoj 60%. Gregurić (1989) bilo zaraženo oko 45% golubova (49%-65%). Campylobacter jejuni. Norveškoj 80%. silosi uljarica.: klamidiozu-psitakozu (ornitozu) (Chlamydia psitttaci). golubova.. zagađeni zrak-aerosol).

poljima. Glasa se dubokim i graktavim krikom «krok. U gradovima pravi veliku buku. u Italiji. ptićima. Čvorak (Sturnus vulgaris L. ali i u napuštenim kućama. grožđe. monocytogenes. u parovima ili u obiteljskim jatima. konje i dr. On je skitnica koja spava u gradova. parkovima. ispod streha i ruševinama i to dva puta s 3-5 jaja po gnijezdu. On je ptica stanarica. pojavila se na Javi i potom brodom prešla u Englesku (Newcastle on Tyne). pačiće. Godine 1926. puževima. smokve). tj. lešinama. U Europi je zadnjih 10-tak godina zabilježena 1998. povrće. a i kokošjim jajima. Bolest se kod čovjeka. Svraka (Pica pica L. Navečer se okupljaju u jata radi zajedničkog spavanja. God. Ljudi se zaraze jedući zaprženu hranu (meso. Amerikom. Gavran (Corvus corax) Gavran je najveća ptica iz porodice corvida koja ima potpuno crno perje i jaki kljun. Traub ju 1942. Izvor zaraze su bolesne i zaražene ptice. U dvorištima krade mlade piliće. vinograda). trudnice. u istom području se gnijezdi i zimuje – ne seli za razliku od vrana. a virus se neprestano šire sa ptica na komarce i obratno. naziva atipičnom kugom peradi. jajima ptica i kokošiju. Gnijezdi se u gradovima u pukotinama zidova. 1943. te veterinari. javlja sporadično. trešnje. Bolest su prenijeli zaraženi komarci na mnoge ptičje vrste (oko 110 vrsta ptica) kao i na čovjeka. najvjerojatnije su je donijeli njemački vojnici. seoskim gospodarstvima jer krade jaja i piliće. ali i kao epidemija. te u virusološkim zavodima. a ujutro u velikim jatima odlazi u polja. . kao i konja. a nazvan je West Nile virus jer je izoliran iz krvi bolesne žene u Zapadnom Nilu (Uganda) 1937. Listerioza je bolest koju uzrokuje bakterija L. Jede i strvine i čest je gost smetlišta pa raznosi bolesti. pa prema tome neće ni čovjek. Glavni rezervoar su divlje ptice. a iznimno u zimi su jata veća ako ima dovoljno hrane. starci. Velike štete nanosi lovstvu. kukcima i raznim sjemenjem i voćem (grožđe. Nalazi se u šumama. Često posjećuje smetlište. Potpuno je crna. Slična je gavranu i od njega se razlikuje manjim kljunom. Gnijezdi se visoko na nepristupačnim terenima. 1941. opisana je i u Hrvatskoj (u Novom Marofu). klaonicama peradi i proizvodnim pogonima peradi. 1997. zvonicima. opisane se prve infekcije kod ljudi koji su radili u peradarstvu.70 tako bolesnim životinjama. U gnijezda polaže 3-6 jaja. God. Nanosi štete u lovištima. Rumunjskoj 1996. kukcima. Živi oko 3 godine. sirovim plodovima iz mora). U područjima gdje virus perzistira oko 1% komaraca Culex vrste je zaraženo WN virusom. Danas postoji vakcina i vakcinirana perad će rijetko oboljeti. orasi. uglavnom živi sama. Crna vrana (Corvus corone corone) Crna vrana. West Nile Fever – Groznica zapadnog Nila Ovu bolest uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae. crvima. Listerija najčešća napada imunkompromitirane osobe: djeca. a potom se širila Dalekim istokom. sjemenkama.) je ptica štetočina poljoprivrednih kultura (žitarica i voćnjaka. mlijeko i njihove proizvode. Mladi nakon 3 tjedna se osamostaljuju. Afrikom i Sj. voćem (trešnje. ptiće. te voće. Živi u malim jatima. Hrani se malim sisavcima (zečevi). Jednom riječju jede sve. Nosi 3-10 jaja. a i domaćinstvu.) je europska skitalica i kreštalica koja živi u šumama i šumskim rubovima u jatima do 150 i više jedinki. Češkoj. Hrani se mladom divljači. zatvorenici.) Svraka živi blizu naselja na rubovima šuma i livada. ptičjim. a raznoseći smeće može prenositi zarazne bolesti. Australijom. životinje. bajami. VRANE Siva vrana (Corvus corone cornix L. Jede gusjenice. laboratorijski radnici. vrtovima. krok». Gnijezdi se na stablima.

.hranjenje na javnim parkovima. madrace.01% progesterona – djelatna stvar. trgovima.izvor hrane na taj način da se silosi i skladišta zaštite da golub ne može ulaziti u njih . pobirati iz gnijezda Moguća je kemosterilizacija hormonska kastracija.pravljenje gnijezda u kućama i zvonicima . svu vunenu i pamučnu robu). sami smo krivi što nas one ometaju. Golubovima treba onemogućiti: . koja se stavljaju u proljeće na livade gdje se te ptice skupljaju.71 Suzbijanje ptica Navedene ptice. Dakle. i nepojedena jaja skupiti. Njegove štete su velike za zdravlje ljudi jer prenosi razne bolesti. filter flies. Mogući su i drugi repelenti ali s malom učinkovitošću. Nekada se koristila sova ušara (Bubo bubo L) kao živi mamac. Za njegov razvoj bitni su vlažni prostori. Naš način življenja u gradovima i bacanja otpadaka svuda koji ovim pticama omogućuje izvor hrane. Najučinkovitija je mehanička zaštita prostora koja golubovima onemogućuje pristup hrani i gnijezdenju. smeća. Na ta područja treba spriječiti dolazak ne ciljnih životinja. Vrane. svešče broj golubova na razumnu brojku. a tada bi lovci ubijali vrane i svrake. To se radi u organizaciji lovačkih udruga i uz pomoć javnih medija. sewage flies). zbog njihovog štetnog utjecaja na gospodarstvo i javno zdravstvo potrebno je sustavno držati na ekološki prihvatljivom broju. ako se može. Komarci=Gnats (Fungus gnats) Moljac se još naziva i muhom kanalizacije (drain flies. Na jajima napisati otrov. Na spomenike se mogu postaviti solarni generatori od 12 volti koji će golubu onemogućiti slijetanje na predmete. gnjezdenja i skrivanja doveo je ove životinje u prekobrojnost koja nam smeta. Moljci=Moth (moth flies). tj. kao što smo na početku rekli i za štakore. Nadalje uništava robu (odijelo. šikara Golubinja jaja treba. svrake i druge štetne ptice moguće je suzbijati pomoću otrovnih jaja. … Okoliš treba držati čist: bez hrane. koje su svrake i vrane danju u jatima napadale. stavljanjem hormonskih pripravaka «ornisteril» na veliko zrno kukuruza (koje druge ptice ne mogu progutati) u kojem je 0.

kanalima Nervni otrovi: inhibitori prijenosa živčanih signala Metabolički sustav: inhibitor sinteze hitina Metabolički sustav: uzrokuju poremećaj funkcije hormona Tkivni/stanični otrovi: pucanje -trganje stanica Phenyl pyrazoles Benzoyl phenyl urea (IGR = insect growth regulators) Various chemicals (IGR = regulatori rasta insekata) Inorganic (Anorganski spojevi) Flufenoxuron Fenoxycarb Hydroprene Pyriproxyfen Boric acid (Borna kiselina) Sprej. mamac/meka Prašak. Prašak. mamac/meka Sprej. mamac/meka . Prašak. Aerosol. Aerosol Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Na+ kanalima Organophosphate (Organofosfati) Sprej. Prašak. meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Respiratorni otrovi: inhibitori prijenosa elektrona Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Cl. Aerosol Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Carbamate (Karbamati) Amidino-hydrazone Macrocyclic glycoside lactone Sprej.72 NAJČEŠĆE UPOTREBLJAVANI INSEKTICIDI Kemijska grupa Pyretroid (Piretroidi) Insekticidi Allethrin Cyfluthrin Cypermethrin Cyphenothrin Deltamethrin Fenvalerate Permethrin Phenothrin Pyrethrins Acephate Chlorpyrifos Diazinon Fenitrothion Isophenphos Jodfenophos Malathion Pirimiphos methyl Propetamphos Bendiocarb Dioxacarb Propoxur Hydramethylnon Avermectin Fipronil Oblik Djelovanje Sprej.

8-4. 3 para ingvinalna Tupa Male. velike i prominentne Sjekutići. 3 para pectoralna. trbuh svjetli Peri-domestic. 3 para ingvinalna Oštra Velike. diastema. jači od selca. kutnjaci Smeđe-svicrni gore. 2 para ingvinalna Oštra Male. glođe. sivi dolje Kopa. oštre 3. 3 para pectoralna. smeđ 12 Kratke i debele Sjekutići. roni. sivo-bijeli dolje Dobar penjač. živi u: kući. cm Veličina ušiju. 2 para pectoralna. exulans (Azija) 150-600. diastema. glođe. dvobojan 2.1 Rattus rattus Linneaus 80-300 (150-250) 16-20 20-25. 110 Dulja od repa . diastema. živi u kući i izvan kuće glatki 10. Tajl.0-2. kutnjaci Smeđe-sivi gore.20.5-2. kopa Oko 1. oštre 2. cm glatki 8-12. Indija. živi pretežno u polju (Pak. po cijeloj dužini Tupa ? ? . diastema. cm Raspored Zubala Boja Krzna Navike (habits) Rattus norvegicus Berkenhout 150-500 (200-500) 19-25 15-21. g Duljina glave i tijela. cm Duljina Repa. kanalizaciji Manji i glatki radi kopanja 12. mutne 4. uz čovjeka glatki 12-20 (16) po cijeloj dužini. živi u kući i izvan kuće Hrapavi i jaki radi penjanja 10. diastema. Burma).2 Tabanski jastučići Broj Sisa Oblik njuške Oči Skalp. pliva. sivobijeli dolje Dobar penjač. 4 (2+2) Tupa ? ? Multimammate rat -Mastomys natalensis (Afrika) 80-200 10-15 10-15 Kratke i debele Sjekutići. glođe. jednobojan 2. 12 Kraći od glave i tijela.8. kutnjaci Smeđe-siva crveno-siva.5 prominentne Sjekutići.8-5. Bandicota bengalensis R. polju. male i do pola u dlaci Sjekutići.4 Mus musculus (Rutty) 10-21 (12-30) 9 9 L. kutnjaci Smeđe-siva crno-siva Kopa.3.73 Tjelesna obilježja Težina Tijela. kutnjaci Smeđe-sivi ili sivi gore.0-2.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->