1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRAJ: 1. Mioliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): takor selac crni takor Kuni mi Poljski mi Poljska voluharica Bizamski takor (krtica) 2. Gospodarske tete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagaivanje hrane, poari, poplave) 3. Bolesti glodavaca znaajne za ovjeka i ivotinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Naini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, bioloke, fizikalno-mehanike, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Openito o kukcima (entomologija) (podjela, graa, biologija, tete) 7. Komarci, ose, pele, bumbari (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, ui (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 9. ohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (openito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. tetni utjecaji pesticida i zdravstvena zatita te prva pomo

GLODAVCI: (MI, TAKOR, VOLUHARICA ) (Biologija i znaenje glodavaca i kukaca u zatiti zdravlja i okolia) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: Unitavaju hranu - tetoine Materijalna dobra ire bolesti Nanose mnoge tete (za jednu noi 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leeva Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se mnoe, otporni su na mnoge klimatske i bioloke promjene. Glodavce koji su vezani na ovjeka nazivamo komensalni (ko + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam ivi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca tetoina, najvie nas zanimaju: TAKOR (crni i selac), MI te VOLUHARICA Deratizacija je unitavanje tetnih komensalnih miolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zakljukom prve meunarodne konferencije o takoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak takora u kue pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladita. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija TAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potjee iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu podruja razvoja kunog mia. U Europu se useljava (pojavljuje) poetkom 18. st. i to u: Dansku 1716. (Kopenhagen) Englesku 1728. Francusku 1750. Norveku 1762. vedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se iri istonom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potjeu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Meutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kae da su u starom Egiptu pronaeni mumificirani ostatci takora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). takori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smea ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Vei je od crnog takora. Duina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i krai od tijela ivi blizu vode, naselja, staja, u ruevinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i nou, u gladi agresivan, dobar pliva; ivi u oporu; kopa podzemne hodnike za spremita hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne ivotinje, strvine; gladan napada ivotinje i ljude (djecu).

U prirodi su takori spolno aktivni od oujka do rujna, a u kuama kroz cijelu godinu. enka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godinje. Mladi su slijepi 14-16 dana, siu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. ivi 3-7 god. Glasa se cianjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8C. U kui ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s vie mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom ive u oporu, a postoje i pojedinani, premda rijetki, parovi. enke se u oporu za vrijeme spolnog ara (6 sati) pare sa svim mujacima (200-600 puta/6h). Mladi mujaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dunost uvara (1-2 god.), tj. straare na periferiji opor. enka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifian miris majke i opora to se oituje njihovim podvlaenjem, osim pod majku, i pod druge takore u oporu, to odrasle ne smeta. to vie, uvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. esto u oporu naemo vie majki da u gnijezdu doje zajedniki podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u oporu ugine prava majka njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani takorsku siroad. Uspjeh pomajke bit e bolji to je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) izmeu njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna naputaju sisu. Poliovulija (vie jajaca u jednom folikulu) je karakteristina za takoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par moe dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus zapoinje u 3. mjesecu ivota i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad enka moe koncipirati. U novi estrus enka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost takora poinje kad ovjekova prestaje, tj. u sumrak i nou, a na to utjee: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost ovjeka. No, takor selac je aktivan i danju (nalaz u elucu dnevnih ptica) za razliku od crnog takora koji danju - slabo vidi - miri. Godinji ritam takor selac ljeti uglavnom boravi/ivi u polju (preferira: jarak, ipraje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Selei se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - poetak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak zapoinje u rujnu i zavrava u studenom. Selidba moe biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi takori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki takori selci ive stalno vani, obino oko smetlita i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni takor u naem podneblju, u pravilu, ivi samo u zatvorenim prostorima tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima ivi i na stablima.)

Hladnoa i takor selac Ne spava zimski san, ali u polju na temperaturi nioj od -10C ne izlazi iz sklonita (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. No, u graevinama je radno i spolno aktivan te se moe trovati kroz cijelu godinu. CRNI takor koji ivi u hladnjai koti se i na 10C. takori da bi sauvali tjelesnu temperaturu, tj. da ne padnu u hipotermiju, veu se u klupko s isprepletenim repovima, pa je to poznato pod nazivom takorski kralj (njem. Rattenknig): Repovi i ui za jake golomrazice mogu se smrznuti samoamputirati. TAKOR I HRANA takor u svom okoliu izbjegava svaku novinu, pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). Poznata i prihvaena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. Novu hranu mladi takor, uei od majke, prihvaa nakon promatranja i gledanja to e najstariji (TEST takori) napraviti i kako e se osjeati. Mlade takore, do 1 mjesec dana starosti (teki oko 50 grama) je teko trovati, ali kad se osamostale (3 mj. stari) zaborave na upozorenja i lake prihvaaju ponuenu hranu kad ve nemaju poznate. I selac i crni takor su svederi. Hranu gomilaju u svojim stanitima 4-5 puta vie nego to trebaju. Preferiraju itarice, ali jedu i male sisavce i ptice, meso, leeve velikih ivotinja (i ljudi), jaja, pilie i . Dnevno troe 10-30 g suhe hrane, a vodenaste 60-70 g. Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane, a vie zbog hladnoe (hipotermije). Bez hrane mogu ivjeti 3-4 dana. Hranu zagauju fecesom i urinom. takor daje 30-50, a mi 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokrae (takor oko 15 ml) na dan. Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu; prasadi i janjadi grizu trbuh; tovljenim svinjama jedu masno tkivo; slonovima stopala; esto napadaju dojenad, nemone starce (medicinski brat, zaposlenik Hitne u Zagrebu moj student na VZ 2001. ispriao mi je sluaj kada su takori jo ivoj - nemonoj starici u stanu nagrizli lice, usne i izvadili oko; make su u jednom sluaju pojele dosta lea). To je naroito izraeno kad su u oporu i ivotnoj ugrozi (manjak hrane). U seoskim domainstvima, kod jake invazije takora, u velikoj opasnosti su pilii, jaja i slabe kokoi. Jaja odgrizaju po poduoj osi, dok ptice (vrana, galeb, ) grizu jaje popreno, a lasica ga bui na polovima i ispija. Voda i glodavci takor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog takora, pa u nedostatku vode jede biljno korijenje, repu, voe. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. Mi je manje osjetljiv na nedostatak vode od takora i on treba oko 1 ml vode/dan. GLODAVCI pojedu, ali jo vie unite hrane (oneienje). Prema FAO, god. 1982. takori su unitili oko 42 mil. tona hrane (U$D 30 bilijuna). Glodavci unite 1/3 1/5 svjetske hrane, a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. Trokovi nastali zbog unitenja hrane i unitavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromanije hranom, odjeom i obuom, ne raunajui trokove za lijeenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. Pokretljivost Sporiji je od ovjeka, make i psa; kod brzog tranja skae i brzo se sklanja. Crni takor je bri od takora selca. Na prednjoj nozi ima 4, a na stranjoj 5 prstiju. Dobro se penje po zidu; skae uvis do 80 cm, udalj do 50 cm, a izuzetno do 100 cm. Radije se penje prema gore, ali ako mora skae i silazi odozgo prema dolje. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeen poput make; glatku okomitu povrinu od 1 m (uvis) ne moe svladati; uplaen i u tijesnom prostoru moe skoiti ovjeku iznad koljena. Uplaeni takori ciei skau uvis. Isto tako kad se odrasli takori tuku, skau uvis. Crni takor je bolji skaka i on moe skoiti s krova na krov; s krova na balkon; sa stabla na kuuprozor-balkon i obratno. Dobro se penje po drveu. Brzo tri po brodskom uu. On hoda i po ici drei balans uvrnutim repom, ali se na njega ne moe objesiti, niti se s njim moe poduprijeti (poput vrane).

takor selac se s lakoom provlai kroz pravokutne rupe s oknom 2,5x3 cm i okrugle rupe od 2,5 cm te kroz cijevi od 3,8 cm. Kroz otvore se provlai bono, a kroz cijevi se provlai okomito-poduno. Budui da se maka ne moe provlaiti kroz cijev promjera ispod 6 cm, preporua se mamke za takore stavljati u cijevi promjera do 6 cm. Glodanje je usaeni nagon u takora. On gloe drvo, olovo, cink, kositar, aluminij, plastiku, jednom rijeju sve osim tvrdih kovina, stakla, vrstog kamena i jakog betona. Glodanjem oteuju elektro-, plino-, vodo- i druge instalacije uzrokujui poare, poplave, eksplozije, otrovanja plinom, nanosei ogromne materijalne tete. God. 1996. prizemljen je avion zbog ulaska takora u mainu. Smatra se da takori moraju glodati da bi brusili sjekutie kako bi zatvorili eljust. No, dokazano je da takori drani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub, ali su im drae tvari koje se nalaze oko njih. Zubi im rastu oko 0.4 mm/dan. (Tvrdoa takorskih zubi -selca i crnog- mjerena MOH's scale tvrdoe iznosi 5,5, a tvrdoa eljeza iznosi 4,0.) Ugrizanje-ujedanje: takori (rjee mievi) esto ugrizu (teina 500 kg/cm; 6x/sek.) ovjeka (djeca, starci): to se deava u loim socioekonomskim standardima ivljenja. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu, a 60% njih su djeca do 1 godine. God. 1929. i 1979. zabiljeen je sluaj da su gladni takori ubili i pojeli ovjeka. Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 takora po stanovniku u kojem je 1992. ugrizeno 254, a 1993. 264 ovjeka. Kopanje zemlje - takor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore, gurajui zemlju unazad. Kopajui povrinski, zemlju odbacuje 1-1,5 m unazad. Kopajui zemlju, esto moe izglodati elektrokabele, vodovodne i kanalizacijske cijevi, zbog ega mogu nastati tete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode). U dubinu, obino kopa do 40 cm i ako su temelji kue dublji (50-80 cm) nee ispod temelja ui u kuu. Plivanje takor selac moe plivati 1,0-1,5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku. Nizvodno pliva i preko 30 km. Roni, ako je u opasnosti i do 2 min. ili pri hvatanju riba. (Sposobnost ronjenja, plivanja i kopanja te glodanja, bitno je poznavati radi gradnje rat proof building). Povraanje izgleda da takori ne mogu povraati (denerviran jednjak) - to je bitno za njihovo trovanje (Steiniger, 1952). (Ako ne povraaju, lake ih se truje, a njihov zatrovani eluani sadraj nee nepoeljno otrovati druge ivotinje. No, to nije sigurno, jer obolijevaju od morske bolesti - iji je glavni simptom munina i povraanje.) CRNI takor ne kopa i nerado pliva (osim u nudi) i u vodi se brzo umara i utapa, jer radije ivi na tavanima i potkrovljima kua. Osjetila-utila VID - im je slabo razvijen. Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse. Meutim, miris, dodir, okus i sluh su im razvijeni dobro. NJUH - im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tui opor, spol, hranu. OKUS - im je naroito razvijen pa u meki mogu otkriti toksinu tvar u koncentraciji od 0,5 ppm. Sluh - osjeaju buku i frekvenciju veu od ovjeka (i do 100 kHz), u prosjeku 50-60 kHz. Dodir im je razvijen preko dlaka i brkova to im omoguuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka. Meusobno sporazumijevanje - se odvija kratkim ultrazvunim glasanjem kraim od 300 s i to: kad su u opasnosti, kad su u estrusu, kad nailazi dominantna jedinka. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina, a potom majka isputa mlijeko u sisu. ienje takor se rado lie-isti to je dobro za kontaktne otrove. takor na sebe, hodajui po mekama, navue kontaktne prakaste otrove i kad se odmara lie se i otrov unosi u eludac.

Zajedniki ivot obino jedan par naseli ne naseljeno podruje, oznauje ga feromonima i napravivi sklonite, brani ga od uljeza. Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica poveava i u njoj nema prava jaega. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica moe primiti i pridolice radi lake obrane podruja. Kad pridolica doe, slijedi okraj a nakon toga potuje se pravo jaega. Ako je pak podruje jako naseljeno onda nema opora s vlastitim podrujem, ali je borba za hranu: ugrizi, cia te bjeanje ak i na stabla. U borbi se neprijatelj napada za testise, trbuh i vrat. Osim naseljenih takora, takori lutalice trae partnere s kojima e zauzeti nova podruja. Oni puno lake uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih takora. Kanibalizam je, normalno, rijetka pojava. On nastaje ako su u oporu uginule ili slabe ivotinje. U nestaici hrane, u gusto naseljenom podruju, pojavljuje se takor vuk koji ubija slabije mujake, a potom slabe enke da bi preivio. Ta pojava nije uroeno svojstvo te se ne moe odgojiti takora koji bi bio deratizator, tj. ubijao i rastjerivao takore. Crni takor koji ivi u kuama nije tako ratoboran prema uljezu. Kada su u kui/nastambi selac i crni takor, prvi zauzima podrume, prizemlja i kanalizaciju, a drugi (crni) vie etae i potkrovlja. Sklonita u prirodi takor selac kopa podzemne hodnike gdje odlae hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavalita. takori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu, stanuju mladi (hodnik je slijep; 4x2 m), a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) takori. Svi hodnici su meusobno povezani. Hodnik za mlade je slijep i moe biti dug i do 4 m i irok do 2 m na dubini 30-40 cm. Slijepi hodnici nemaju stelje, a hodnici za gnjezdenje imaju. Zapremina hodnika za par takora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom - fosforovodikom). takori sklonita stalno preoblikuju, prema svojim potrebama. U hranidbenim (skladinim) hodnicima nema takora. U njima je propuh. Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. U ratu, oko logora i rovova, gdje ima dosta odbaene hrane, takori se vrlo brzo naseljavaju. Isto tako brzo se nasele oko klaonikih otpada. takori vodu dobivaju, uglavnom iz korijenja, voa i povra. CRNI TAKOR Rattus rattus L. (kuni, crni, brodski, krovni) u prirodi ivi na drveu i ne gradi podzemna sklonita. U kuama, gdje preteno ivi, gloe grau i u njoj bui gnijezda, pa u tavanu ponekad - moe pregristi gredu. I on je kozmopolit. Potjee iz jugoistone AZIJE i preko Indije, Crvenog mora, Sredozemlja i Afrike, dolazi (kriarski ratovi) brodom u Europu (11.-12. st.). U junu Ameriku ide brodovima 1544. u Peru; 1615. na Bermuda, te u SAD-e (Virgijija i Nova kotska) u 17. st., a potom u 18. st. se iri po cijeloj SAD. takor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog takora, kojega je potisnuo, uglavnom u luke i graevine (kue). Crni takor je manje ovisan o ljudskim otpacima. Crni takor je u kasnom srednjem vijeku u Europi, preko takorske buhe, uzrokovao pandemiju kuge. Bioloke osobine - znaajke Odozgo je sme, a odozdo bijel (smee-bijel) ili odozgo crn, a odozdo sivkast (crno-sivkast). Rep (22 cm) s vie od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18,6-25,2 cm) od tijela (20 cm; 15,8-23,5 cm). Uke su mu dugake 2,5 cm. Rairen je po cijeloj Europi, osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. On ivi, uglavnom, u naselju: tavani, staje, sjenici, razna spremita. U junim podrujima ivi i na otvorenom i drveu. Aktivan u sumrak i nou. Bolje se penje i skae od takora selca. Gnijezdi se u zidu i pod stubama, daskama, a u polju u kamenjaru (suhozid). Jede sve, a preferira sjemenke i zrnje. Pari se cijele godine. Mlade nosi 20-24 dana. Koti 6-10 (20) kom., 6-10 puta, a u prirodi manje; mladi su slijepi 2 tjedna i siu 3 tjedna. Spolno zreli sa 3 mjeseca. ive do 7 god. Oglaavaju se cianjem.

KUNI MI (Mus musculus). Ima ih vie vrsta. Kod nas i u zapadnoj Europi ivi tzv. zapadna podvrsta (m. domesticus i m. spretus), dok na istoku Europe ivi (m. musculus i m. hortulanus). U Aziji na sjeveru i centralno je m. wagneri, a na jugu je m. castaneus. Na japanskim otocima je m. molossinus, a u Africi, Australiji te junoj i sjevernoj Americi ivi m. domesticus. Zapadna podvrsta je neto vea: tijelo 9 cm (raspon 7,5-10,3 cm), a rep 9 cm (raspon 7,2-10,2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istone (tijelo 8 cm; raspon 7,2-9,6 cm, a rep 6,5 cm; raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeesivi, a drugi je odozgo smekast a odozdo bijel. ive prvenstveno u nastambama i oko njih, a ljeti u poljima i umama. Aktivni su u sumrak i nou. Dobro se penju i skau. U R. Hrvatskoj ive obje podvrste. Gnijezdo pravi iz slame, papira i drugih stvari, koje nae u svojoj okolini (najlon, zubima nasjecka drvo). Uglavnom, ne sprema zalihe hrane (kao selac), premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta. Hrani se sjemenjem, kukcima i otpacima. Pari se cijele godine, ako je u nastambi, a u polju od oujka do rujna/listopada. enka neposredno po okotu moe koncipirati. Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana, koji su slijepi 13-15 dana. Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana. Spolno su zreli sa 6 tjedana. Obino koncipiraju s 8 tjedana. Mi ivi 2-4 god. Oglauje se cianjem. Kuni mi je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaa novu, te se lake truje od takora. Osjetljiv je jako na DDT, ali zabranom DDT-a mievi se naglo poinju razmnoavati i iriti izvan nastambi, tj. odlaze u itna polja u SAD-u i Australiji, dok se u Europi jo uvijek dri vie u nastambama. Na nedostatak vode manje su osjetljivi od takora. Dnevno trebaju oko 1 mL vode. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji uinak na mieve nego na takore. Dikumarol (produkt pokvarenog vlanog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzronikom hemoragijske bolesti goveda. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za lijeenje humane tromboze, a tek je 1948. upotrebljen kao raticid. Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronini), spreavajui faktore gruanja (vitamin K, reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K), pa ivotinja iskrvari u vlastite organe. Mieve je lake trovati nego li takore jer su znatieljni i prihvaaju novu hranu-meku (neofilisti). Teren osvajaju i pretrauju kruno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno, pa se meke i postavljaju svaka 3 m. Mievi su samotnjaci, tj. nisu socijalni kao takor selac. Mujak obiljeava svoje podruje u kojem jo ivi 1-3 enke. Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu, mogu dugo, i bez vode, i bez hrane). Hranu ne skladite, poput takora (mislim da nije tono, jer sam ja u svojim nastambama gdje su uli mievi naao raznesen kukuruz, pa ak i bajame). Mievi se najee unose u kue i trgovine ambalaom, prevoznicama (brodovi, vlakovi, pa i avioni). Meke - poeljna je zrnata, slaninska, orahova, eerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane. Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m, jer se mievi radije eu uz krajeve (zidove), nego po sredini. Njihov djelokrug je oko 3 m, ako imaju dosta hrane, jer se oni ne vole etati bespotrebno. No, mujak barem jednom na dan obilazi svoje podruje i tako brzo pone grickati meku ili ulaziti u klopku (znatielja). Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba esto mijenjati. Pojava mieva danju, oznauje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju. Kako prepoznati miju infestaciju ? Dolazak mia na novo podruje izaziva u njemu znatielju pa on vri kruna istraivanja, ali kad se odlui za svoje podruje zauzima ga i nerado se ee vie od 3-6 m u krugu.

Njihov dolazak u stan moemo lako otkriti po mirisu mokrae i po svjeem fecesu-izmetu, koji je duguljast, gladak i obostrano iljat. (Izmet ohara je obostrano tup.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su nainili mievi su uske i pravolinijske, dok su takorske iroke i zavojite. Dranje istog okolia je najbolji nain za suzbijanje glodavaca (mieva i takora), a naroito ne odlaganje hrane oko kue/stana. Glodavci dolazei u potrazi za hranom, lako uu u kuu/stan a nakon toga ih je tee unititi. U stanu/kui je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem, a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspjeno. Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci eu uz zid/kut. Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje, hladnjae, rashladne komore, tj. gdje ima dosta hrane koja ide u iroku potronju. Mamci moraju uvijek biti svjei, kako bi privukli mieve. Leeve treba svakodnevice pobirati i nekodljivo uklanjati. Ako sve leeve ne moemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima esto provjetravati ili koristiti deodorante. Spremita hrane treba zatiti ianim mreama ija veliina okna je manja od 6 mm. Unosei novu ambalau (namjetaj) lako moemo unijeti i glodavce, pa na to treba pripaziti. MIOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut emo, za nas bitne, samo tri vrste, jer, ponekad, zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati vee tete, a to su: iz porodice Muridae - poljski mi (Apodemus agrarius); iz porodice Microtidae voluharica i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski takor (Ondatra zibethica). 1. PRUGASTI POLJSKI MI (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. Vei je od kunog mia. Odozgo je crvenkasto-sme s crnom uzdunom prugom po sredini lea. Ukupno s repom dugaak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). ivi na livadama, rubovima ume, u grmlju, u vrtovima, tj. gdje ima dosta hrane, vlage (vode) i sklonita. Aktivan je danji i nou i dobro se penje po drveu i zidu. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda, a zimi ulazi u staje i sjenike. Osim sjemenki, voa i korijenja, jede i gujavice. Spolno aktivan od oujaka do rujna. Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada, a u okotu ima 3-10 mladih. U dobrim uvjetima moe jednom mjeseno. Ostale osobine jednake su onima u kunog mia(graviditet 21-23 dana; spolno zreo sa 6-8 tjedana; ivi 2-4 godine). 2. POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4,5 cm). Slina je kunom miu ali je od njega vea i tea: dugaka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). Krzno joj je glatko s kratkim dlakama. ivi u skupinama na livadama, polju, vrtovima te na suhim borovima. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene, za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni, osim ako se je u njih uselila voluharica. Hrani se korijenjem, zeljanicama i sjemenjem. Aktivna je danonono. Pari se od veljae do rujna. Nosi 21 dan; ima 3-7 okota s po 4-12 kom. mladih/leglu. Spolno je zrela s 15-18 dana. ivi 2-3 godine. Oglauje se kao i drugi glodavci cianjem. 3. BIZAMSKI TAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i vie slii zamoriu negoli kuniu. Ukupna duina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm). Rep mu je dugaak, ljuskav i plosnat. ivi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak. Gnijezdo i spremita hrane pravi/kopa u (rijenim i ribnjaarskim) nasipima koji su iznad razine vode, premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). Aktivan je i danju i nou. Dobar je pliva i ronilac. Hrani se, uglavnom, vodenim biljem, korijenjem, povrem i koljkama. Neki smatraju da jede i rakove, pueve i ribe. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzite) moe napraviti veliku tetu.

Pari se od travanja do rujna. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i ivi 3-5 godina. Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca, koji se glasaju cianjem, bizamski takor se glasa zvidanjem. U prirodi ga LOVE zbog KRZNA, a u gospodarstvu se moe uzgajati, takoer zbog krzna. 4. KRTICA (Talpa europea) ivi u rahloj zemlji pravei velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista). Duina spljotenog tijela je oko 13 (11,5-15), a repa 2,5 (2-3,5) cm. Dorzalna joj je strana crna, a ventralna tamnosvijetla. Prsti tamni i spljoteni kao i nokti (slini plivaoj api). Rilo joj je kratko. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtinjak humak tla koji je iskopala krtica). Hrani s glistama, liinkama kukaca i manjim kraljenjacima. Pari se od oujka do svibnja. Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lia. Koti se dva put i to od travnja do lipnja, a u okotu ima 2-7 mladih/leglu. Mladi su slijepi 21 dan, a siu 28 dana, a osamostaljuju se s 35 dana. Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. Krtica ivi 3-4 godina. Glasa se pitanjem i tihim cvrkutanjem. tetu nanosi pravei krtinjake u parkovima, igralitima, a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Mievi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: porast-progradacija/progresija vrh/kulminacija smanjenje/degradacija/regresija i period latencije/mirovanja Ta pojava se dogaa ritmino to bi moglo rei da se radi o genskoj osnovi. Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim, odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloivoj hrani. Za progredacije ima vie enki. No to na kraju, zbog prenapuenosti, raa nepodnoljivou, velikobrojnou, ivanom preosjetljivosti, padom plodnosti i pojavom veeg broja mujaka - to uvjetuje razdvajanje jata/krda, tj. migraciju. Nalaz nekog glodavca u podruju u kojem se inae ne nalazi (utogrli umski mi na veim nadmorskim visinama ili prugasti poljski mi na niim nadmorskim visinama) oznauje migracije zbog prenapuenosti. Osim toga, zbog nedostatka hrane i prenapuenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada - propada. Prirodna samoregulacija oznauje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru bioloke ravnotee. Ona ovisi o unutranjim i vanjskim imbenicima. Unutranji faktor je rasplodni potencijal (broj enki) i zdravstveno stanje vrste. Vanjski faktor je nedostatak hrane, vlana i hladna zima, to sve utjee na smanjenje brojnosti ovih ivotinja. Suha i snjena zima im pomae u preivljavanju (nalaze hranu ispod snijega). To se obino odvija ritmino, to e rei da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza degradacija. Da bi se provjerila infestiranost podruja, otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni).

10

DERATIZACIJA (de-rat) - Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci nee uzimati, a naroito ne takori, pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati. Voluharice i poljske mieve najlake je trovati u rano proljee dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid), a otvor se potom zgazi/zatvori. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporuljiv u vegetaciji. Deratizaciju je najbolje i najuspjenije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. Ako se deratizacija provodi na otvorenom, potreban je oprez da se ne doe do nepotrebnog zatrovanja (ptice, perad, svinje, predatori). Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina), uz prethodno zatvorene sve preostale otvore, a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen. Voluharice kao i poljske mieve najbolje je unitavati u rano proljee (nedostatak hrane, a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane penice u rupe i potom ih zatrpati. Te betije u jesen se lake truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. (Ako pravimo sami zatrovane meke od penice-rie-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2,5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promijea. Ako pak, pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sjeenog korijenja mrkve, repe, djeteline/lucerne, dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida, uz dobro mijeanje.) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom najmanje mjesec dana treba zabraniti ispau, a crknute ivotinje pokupiti i nekodljivo ukloniti. Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II. generacije. POPULACIJA (P) naseljenost je skup organizama na jednom mjestu u odreenom vremenskom periodu. Ona ovisi o broju: roenih = R, umrlih = U, emigriranih/iseljenih = E, imigriranih/useljenih = I. Dakle, P = R + I/U E ZATITA od komensalnih miolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlake je postii ako se postave mree na otvore s oknima koja su manja od 6 mm , temelji kue/nastambe dublji od 50 cm, postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploe 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla), graevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/unititi (stiropor i staklena vuna su im privlani), svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s vrstim i tekim gustim reetkama do 6 mm, vrata i prozori zatvoreni i povrine oko objekta iste i bez vegetacije (grmova, lia, jaraka jer se u njima zadravaju glodavci). Ultrazvuni i elektromagnetski ureaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci, odnosno sprijeiti njihov prodor u nastambe. (Prema Asaju Car je 1987. uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati mieve iz robne kue.) Repelenti kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. Pokualo se u kombinaciji s feromonima, ali u glodavca su neuspjeni.

11

Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su raeni na principu kontracepcijskih pilula. Oni se stavljaju u hranu, npr. sintetski estrogen BDM 10131 kod takorice ima 1-godinji uinak nakon jednokratne doze. Kod mujaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksian i stoga neprimjenjiv. Bioloki sterilizanti se nalaze u istraivakoj fazi. Oni bi, moda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki uinak. Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za unitavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kuama i manjim gospodarstvima, ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage). PREDATORI - make, psi jazavari i terijeri, mungosi, lisice, ptice grabljivice dnevne i none (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE TAKORI su u prolosti bili uzronici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme, end- i ekto-parazite). Kontaminiraju hranu i vodu izmetima. Danas, zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspjene terapije ljudi, predstavljaju manji problem. Mi je ugroen od make, pa je jo manja opasnost za ljudsko zdravlje. No, oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu, jer su glodavci nai stalni pratioci. God. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom. Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha, (muha), krpelja, kukaca/insekata koji su zaraeni preko takora, odnosno direktnim zagaenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis, plague) spada meu najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % zavrava sa smru oboljelih. Bolest uzrokuju glodavci, odnosno takorska buha (Xenopsylla cheopsis), koja siui krv takora prenosi bolest ugrizom na ovjeka. Kuga se spominje prije 2.500 god. No, znaajniji spomen je oko 1550. A.C. u Ebersovom staroegipatskom papirusu. Zatim u Grkoj oko 435. A.C. (Tukidid, Hipokrat). Ona se spominje i u Bibliji. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje, pjegavaca). Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska, Kina, Mongolija) s trgovcima i brodovima. Najznaajnija je epidemija kuge u 14. st. (1346) koja iz Mongolije stie na Siciliju i odatle se iri po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT. U naim krajevima najvie stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Kopar, itd.), gdje stanovnitvo biva 10-etkovano. Iz tih razloga god. 1377. Dubrovnik uvodi prvu karantenu. U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo Londonana. Kroz 50 godina vladavine kuge u Europi je umrlo oko 25 mil. stanovnika. Poetkom 18.st. od kuge umire Poljaka. U Indiji, Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. stanovnika od 1898. do 1923. Oko 1900. prela je u USA. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile siui takorsku krv. Dana 30. srpnja 1894. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkrie uzronika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin). To je gram negativni aerobni nepokretni bacil, kojega unitava 55C/15 min., a 100C odmah. Osjetljiv je na suneve zrake i na jake dezinficijense. Bolest se kod ovjeka oituje u dva oblika: bubonski i pluni. Bubonski oblik oituje se otokom pazunih i preponskih limfnih vorova i Pluni oblik oituje se upalom plua ili sepsom cijelog organizma.

12

GLODAVCI, naroito takor izazivaju strah i gaenje kod mnogih ljudi. Laboratorijski glodavci: od divljih takora i kunog mia uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji slue u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija, fiziologija, imunilogija, itd.9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta slue i kao izvor hrane (AFRIKA, MEKSIKO). Oni su znaajni i u mitologiji (Japan - bog zdravlja Daikoku; Indija bog mudrosti, gdje su proglaeni svetim ivotinjama). Bolesti takora i mieva prema vrsti uzronika: Virusi: mije boginje (ectromelia). Bakterije: bronhopneumonija, Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana, H. diminuta, Taenia taeniformis od make). Protozoa: Trypanosoma lewisi, Hepatozoon muris, Plasmodium Ektoparaziti: krpelji, grinje, buhe. Ljudske bolesti prenesene sa takora i mia prema uzronicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis, bjesnoa, preko mijih krpelja prenosi se encefalitis, neke hemoragije, mija virusna nefropatija, Lassaova i Hantaanova groznica. Bakterijske: groznica takorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis); salmoneloze (preko zatrovane hrane); leptospiroze; kuga (Yersinia, ranije Pasteurella pestis). Kugu prenose takorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans - ovjeja buha. Kuge sada nema ali se moe pojaviti. Ako se nekim prevoznicama preveze zaraeni takor u neko ne zaraeno podruje, on e zaraziti druge takore, a buhe e prenijeti kugu na ljude. Vektor/nositelj kuge, pored crnog takora, moe biti i takor selac. Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae); lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te vie rikecijskih bolesti (pjegavac, miji tifus, tifus ikare, rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti esto su posredovane preko krpelja i grinja). Protozoalne: limanijaza (Leishmania sp. preko Nevida), toksoplazmoza (Toxoplasma gondii), tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi). Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica, Angiostrongylus cantonensis, Strongyloides ratt; Trematodne (metilj) - Echinostoma ilocanum, E. cinetorchis, Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca; Trakavicama Echinococcus multilocularis, Hymenolepis nana i H. deminuta; Gljivine (mikoze) Emmonia crescens, Trichphyton menagrophytes Bolesti ivotinja prenesene sa takora i mieva: To su vievrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domae ivotinje i kune ljubimce, a od njih i na ljude i obrnuto. Ovdje emo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski znaajne, kao to su: kuga, leptospiroza, salmoneloza, maleus/sakagija, bruceloza, vrbanac, tuberkuloza, listerioza, te manje opasne druge bolesti poput vibrioza, pasteureloza, rikecioze, viroze, parazitoze, helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza:

13

[Glodavci (mi, takor, voluharica) Domae ivotinje (svinja, govedo i dr.) Kuni ljubimci (maka, pas, ptica i dr.) Divlje ivotinje (glodavci); Kuni ljubimci ovjek; Domae ivotinje ovjek] Gospodarske tete od glodavaca Gospodarske tete uzrokovane miolikim komensalnim glodavcima su vrlo znaajne u: poljodjelstvu, pekarsko-mlinarskoj industriji, zdravstvu, arhivima, galerijama, muzejima, skladitima, knjinicama itd. Te tete se mjere milijunima USA dolara. tete nastale u hrani su mnogostruko vie od zagaenja hrane negoli od pojedene hrane. Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagaeno izmetima glodavaca. Kontaminacija hrane izmetom mieva bila je oko 12 put vea u odnosu na takore (zagaenje mi : takor = 12:1). Jedan par mieva godinje pojede oko 3,5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta vie ostavljajui feces i mokrau u hrani. Taj par godinje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). takori poderu mnogo vie (oko 10 puta) hrane od mieva. Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godinje u svijetu glodavci unite 30 milijuna tona hrane. Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. kau da glodavci godinje unite 5% hrane ime se moe prehraniti oko 130 x 106 ljudi. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godinje ukupne tete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda. No, te tete se teko mogu procijeniti i one su iz godine u godinu razliite, ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i tetnih kukaca. (Dlake, izmet, a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad nai u preraenoj hrani-konzervi-salami. T. Variak prof. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao 1968. da je u salami 1948. pronaao hrskavicu uke takora, vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa uao takor. Autor ovog teksta je, u kruhu 1970. u Zagrebu, naao mije dlake i feces.) Ve u uvodu je spomenuto da mievi i takori gloui elektrine i vodovodne cijevi uzrokuju poare, odnosno poplave. Mievi mogu ui u razne strojeve i izazvati kvarove. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati ruenje zgrade/kue. Naroito su znaajne tete koje nastaju u zdravstvu, jer glodavci uzrokuju razne boletine kod ljudi koje moramo lijeiti. Nadalje, veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca. (Prema A. Asaju, 1999., pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2,5 x 10 6 takor, tj. jedan takor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane, to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona itarica godinje. Osobno mislim, a i prema nekoj TV-emisiji, da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 takora.) ZATITA OD MIOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaniko-fizike, bioloke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zatita temelji se na ekoloki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. Brojnost jedne populacija, kao to je reeno ranije, ovisi o broju: useljenih (U), iseljenih (I), roenih (R) i uginulih (Ug) jedinki.

14

Poeljno je da se glodavci dre to dalje od prostora gdje mogu nanesti tete (skladita, nastambe, itd.). Dobro je da su skladita/utoita tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. Treba sprijeiti useljenje iz drugih opora ili preseljenje (metapopulacija) koje je esto zbog potrebe za hranom. Vrata, prozori i drugi otvori ne smiju biti graeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati, a rupe na njima manje od 6 mm , jer se mi kroz otvor od 6 mm moe provui. Ne smije oko vrata biti grmova, zelenila (u njima glodavci ekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uu). Stabla blizu vrata i prozora su nepoeljna, jer se takor penje po stablu (naroito crni) i kroz prozor uskae u sklonite, stan, kuu. Oko kue ne smije biti jaraka, a naroito zaputenih i s otpadima hrane. Kuni okoli mora biti bezprijekorno ist. Temelji kue moraju biti duboki 50-80 cm, jer takor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu. Graevine moraju biti graene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla, blokovi, eline stijene). Stiropor i staklena vuna su privlani glodavcima i ne treba ih koristiti u zatiti od glodavaca; otvori na kanalizaciji kao i oni za prozraivanje na prozorima ne smiju biti vei od 6 mm ; vanjske povrine zatiene od penjanja glodavaca; svi kanalizacijski ispusti moraju imati zatitne mree s rupama manjim od 6 mm kako glodavci kroz njih ne bi uli u objekte; vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. U vrtovima i vonjacima gdje se sadi neko korjenasto povre koje glodavci ne smiju otetiti mora se ograditi-zatititi metalnim ploama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje, a njihov okoli bezprijekorno ist. Ultrazvune i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori), ali moram odmah rei bez vee uinkovitosti. One se, izgleda mogu relativno uspjeno upotrijebiti u spreavanju useljenja glodavaca u graevine, ali ne i na otvorenom. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice moda su par dana manje rovale, ali kasnije su rovale tik uz ureaj.) Meutim, glavni je problem to se glodavci brzo prilagode na taj zvuk, pa je poeljno da se njegova jakost stalno mijenja. Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz, a takor selac uje zvuk iznad 100 kHz ali dobro i onaj od 40 kHz, dok kuni mi uje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i sprijeili im infestaciju. Imigracije emigracije se deavaju kada glodavci otkriju neka sklonita/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva, takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspjean za takora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). Gametocit (muki sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u veim dozama toksian i nije prikladan, a naroito ne ako ima puno mujaka. Gladovanje, takoer djeluje kao sterilant. Neki bioloki preparata, poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kunog mia, smanjuju njegovu reprodukciju. Mislim da se tu radi na principu teke metabolike bolesti, a sama upotreba parazita nije ekoloki prihvatljiva. Ekoloki e biti najprihvatljiviji, za okolinu ne tetni, sterilizanti koji e populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj e oni bez veih teta po ovjeka moi ivjeti u njegovoj okolini.

15

Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najrairenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domainstvima gdje je glodavaka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati. Ljepilo, premda nehumano, u domainstvu je vrlo uinkovito. Danci, koji imaju najjau obranu protiv glodavaca, pokuali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis, S. typhimurium). Ti preparati su uinkoviti, ali se brzo javlja rezistencija. Osim toga za ovjeka, domae ivotinje i divlja su opasni. Predatori U borbi protiv takora dobri su psi terijeri i jazavari, kao i mungosi. Make love mieve, a puno slabije takore, naroito ako su od takora bile ugrizene. Mungosi uneseni na Korulu za lov zmija i glodavca, okrenuli su se prema domaoj peradi (laki i bri ulov). Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra, ali s njima se moe samo odravati bioravnotea. Sove (noni lovci) koje ive blizu kua su dobre za lov mieva, naroito kad hrane svoje mlade. OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) - RODENTICIDI Rodenticidi oznauju sva kemijska sredstva koja se koriste u unitavanju glodavaca i ona se sada koriste najvie i najuinkovitije od svih drugih mjera. Poto se najvie koriste u eradikaciji takora, esto se zovu i raticidi. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti, ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. Nadalje, mogu se primijeniti kao plinovi ubijaju direktno preko plua. Poeljne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: uinkovitost u to niim koncentracijama neotrovnost za ljude i domae ivotinje prihvatljivost (neodbojnost, bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzronici rezistencije irokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksine dijelove neonkogeni, neteratogeni, nekancerogenost bez nepoeljnih nuspojava i sa to humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj grai su biljnog, mineralnog ili sintetskog podrijetla. Po nainu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksinost unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice ili ) plinove (brzi uinak preko plua-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. Naime, ako takor ugiba dugo i sporo, veina takora e, kad vidi to se je desilo test takoru, odbiti zatrovane meke. Zato je bitno da ivotinja uzme to vie otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku akutnu smrt. Stoga je, ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksine tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost, a kad se naue na tu hranu treba im ponuditi otrovne mamke/meke. Akutni rodenticidi moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksine tvari.

16

U pravilu, protiv njih nema antidota, a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu. Zbog velike toksinosti za ljude i ivotinje te zbog nedostatka antidota, njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (ak i kod nas?) ili striktno ograniena na iskusne profesionalce i odreena podruja, gdje graani ne smiju dolaziti (brodovi, kanali itd.). Najbolji se uspjeh postie ako se takore priui na slijepe mamke, a potom im se stave toksini mamci u jednakoj ambalai i koliini. No, kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. Preivjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teko trovati. Scilirozid (C32H44O12) akutni raticid - je glikozid ekstrakta morskog luka - biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksinim uinkom za takora selca, a slabim za crnog takora i kunog mia. Asaju i Vuemilo (1979) te Asaj i sur. (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0,5% scilirozida Silmurin. Simptomi otrovanja u domaih ivotinja se oituju 2 sata nakon ingestije, kao: jaka ekscitacija, paraliza stranjih ekstremiteta, povraanje. takor ne povraa. Antidot je atropinsulfat. Ako ivotinja ne dobije zatitu smrt nastupa za 24-48 sati. Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (iroko primjenjiv). To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i mirie na enjaka. Najee se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH eluca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oteujui sve organe pa i srce koje prestaje raditi. Nema antidota za cinkfosfid. Otrovan je za (svedere) pasa, maku, perad, svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari. Mesoderi i svederi mogu pojesti otrovani le ili biti namjerno otrovani. Znaci trovanja su nespecifini (iscrpljenost), a mogu nastupiti brzo - za 15 min., ovisno o uzetoj dozi, a smrt (srana), uglavnom, za 24 sata. Stabilnost na vlanom je slaba, ali se dade poboljati s uljem i mau. Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksian za glodavce i druge kraljenjake. Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog ega se u organizmu nakuplja limunska kiselina to dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. Nije ba preporuljiv. Upotrebljava se u koncentraciji 0,08-0,5%. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa, analog je spoju 1080 i ima manju toksinost od njega a koristi se kao 12%-tni. -kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga, srca, disanja, uzrokuje hipertenziju i smrt. Jako je djelotvoran protiv mieva u koncentraciji 2-4%. Takoer, slui i kao repelent za ptice. Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge ivotinje. On je bez boje, mirisa i okusa u obliku kristala. Koristi se kao 0,5-1,5%-tni u mekama. Zabranjen je u mnogim zemljama, jer je jako toksian. Nema antidota. Subakutni rodenticidi su kalciferol, kolekalciferol, brometalin i flupropadin.

17

Potrebno je da ivotinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata, jer viekratno uzimanje produuje vrijeme ugibanja. Nakon to su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt. Kalciferol vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv takora sam ili u kombinaciji s 0,025% varfarinom. Uinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva to dovodi do hiperkalcemije, osteomalacije i kalcifikacije krvnih ila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). Sluajna otrovanja se lijee kortizolom i Na- sulfatom. Kolekalciferol vitamin D3 ima slino djelovanje kao i prethodni. U prodaji je kao Quintox. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg. Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za vee ivotinje. Brometalin ima dobar uinak na glodavce, pa i one rezistentne na antikoagulante. Spreava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedinim drhtanjem, grevima, iznurenou i paralizom stranjih udova. U trgovine je kao Vengeance i Assault. Nema specifinog antidota. Flupropadin je preparat u testiranju (U.K) na kunog mia i takore rezistentne na varfarin. OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji. Zahtijevaju dobro iskustvo profesionalnost. ANTIKOAGULANTNI (kronini) rodenticidi Otkrie ovih raticida je sasvim sluajne prirode. Naime, traganja za uzronicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkria aktivne tvari dikumarola (uzronik krvarenja) sadranog u pokvarenom vlanom sijenu djeteline. Poslije toga saznanja prelo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi lijeenja tromboze u ljudi i tako je 1945. proizveden lijek varfarin, koji je 1948. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. Nakon sinteze varfarina, otkriva se 1951. kumaklor, a 1956. kumatetralil. Uinak antikoagulanata temelji se na djelovanju spreavanja koagulacije krvi, pa ivotinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. U normalnom organizmu - u krvi - nema spontanih krvarenja, jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata. I dok su ta dva faktora u ravnotei nee biti gruanja krvi. Zahvaljujui toj ravnotei sitna mala petehijalna - krvarenja koja se deavaju - zdravi organizam sanira vrlo brzo. Poto doe do oteenja krvne ile aktiviraju se faktori gruanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomo kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se taloe trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruka, tj. prestanka krvarenja i sanacije oteene krvne ile. Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora gruanja VII, IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. Meutim, bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza, hepatitis) dovest e do poremetnje u zgruavanju krvi. Unos kumarina varfarina - u organizam dovodi do poremetnje u gruanju krvi, jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora gruanja VII, IX i X.

18

Varfarin (kumarini) to radi na nain da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII, IX, X i protrombin i tako blokira (paralizira) uinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski uinak. Zbog nedostatka tih faktora nema gruanja krvi, pa e ivotinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne ile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti. Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokrai i fecesu, krvarenja po sluznicama njuke, usta, krv u miiima i zglobovima. ivotinja ugiba polako to slii prirodnom tijeku smrti pa kod preivjelih glodavaca ne izaziva sumnju (to je poeljno) u postavljene meke. (Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u lijeenju tromboza, embolija, infarktu miokarda, ) Antikoagulante - s obzirom na brzinu djelovanja - moemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. generacije, koji djeluju kumulativno nakon viekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2. generacije, koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K - nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom smanjuje krvarenje. Dodatkom faktora gruanja takorima otrovanim s varfarinom, proces gruanja krvi postaje normalan. Sintetiki u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza - Vitamin K1 hidrokinon - prelazi u vitamin K1 epoksid; vitamin K1 epoksid uz pomo vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon, a ovaj uz pomo vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog ega nedostaje vitamin K1. Antikoagulanti I. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produeno djelovanje, tj. djeluju nakon viekratnog uzimanja za 5-7 dana. Budui da mamci ne izazivaju nikakve neeljene uinke, nakon to su ih test takori poderali, i ostali se takori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu, jer se takori iste-liu, jo vie e otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan e poeti ugibati. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin, kumaklor, kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin - je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948. u trovanju takora. Iako je na njega, ve nakon 10 godinje upotrebe, otkrivena (1958. u kotskoj) rezistencija, on se i danas - uspjeno moe koristiti u suzbijanju takora selca, a manje protiv crnog takora i kunog mia. Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg. Na tritu se nalazi kao 0,5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak. U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19. Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju e takori piti. Njegova uporaba je zakonski strogo odreena i to samo na zatvorena podruja koja se lako nadziru, daleko od stoke, djece, vodotoka i prehrambenih proizvoda. Kumaklor (C19H15ClO4) klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin - (Tomarin, Ratinal). Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za takora i mia. Najdjelotvorniji uinak kumaklor postie ako se daje u malim viednevnim dozama. Kronina LD50 je 0,1-1,0 mg/kg/dan/14 dna. U prodaji je kao 1% prah. U mamcima se preporua kao 0,025-0,05%. Topiv je u vodi. Slui za izradu mamaca, posipanje takorskih putova i trovanje vode. Kumatetralil (C19H16O3) hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16,6 mg/kg, a kronina 0,3 mg/kg/dan/5 dana. Danas se navie koristi od svih antikoagulanata 1. generacije, premda je otkriven 1956. (u USA ga nema). U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin kao gotovi mamak u koncentraciji 0,038% kumatetralila ili kao 0,75% prah ne topiv u vodi. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952. Akutna oralna LD50 za takor selca je 2,3-4,3 mg/kg, dok je za mia 140-340 mg/kg. U USA se upotrebljava za takore i voluharice. Prodaje se kao Diphacin,

19

Ramik i Promar u prahu (0,1-0,5%), u peletama i u blokovima (0,005-0,05%) i kao 0,1%-tni koncentrat topiv u vodi sa eerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. Koncentracije za mieve su znaajno vee nego za takore. Klorfacinon (C23H15ClO3) u uporabi je od 1961. Akutna oralna LD50 za takor selca je 20,5 mg/kg, a za mia je 1,0 mg/kg. Njegov uinak bolji je od varfarina. U trgovini je pod imenom: Rozol, Caid, Liphadione i Drat u gotovim mamcima (0,005-0,05%) ili kao 0,25% uljni preparat (faciron-uljni 0,25%), odnosno kao 0,2% kontaktni prah. Ako se izrauju svjei uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna). Faciron (10%) otopljen u vodi mijea se u omjeru 10 ml na l litru vode. Koristi se u cijeloj Europi i USA. Antikoagulanti II. generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. u kotskoj otkrivena rezistencija, tj. varfarin nije vie bio efikasan protiv takora selca. Nakon toga je upotrebljen kumatetralil, ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni takori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. Daljnjim istraivanjima pronaeni su novi spojevi (II. generacija): difenakum, brodifakum, bromadialon, flokumafen, difetialon. Glavno svojstvo ovih preparata je dobra uinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane mamka, a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1. generacije. Prva jednodnevna (lab.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve takore, i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni uinak). No, u praksi, nakon detaljnih viednevnih (1, 4 ili 7) ispitivanja, utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih takora i mieva. Moda se tu radi o tzv. dominantnim takorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane). Daljnjim istraivanjima dolo se do zakljuka da su dominantni takori odmah nakon izlaganja pojeli previe meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo nita za druge. Temeljen ovoga saznanja prilo se ritminom izlaganju mamaca, tj. mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije takora. Na taj nain svi takori imaju ansu doi do hrane (meke). Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2. generacije sintetiziran 1975. s dobrim uinkom na varfarin rezistentne takore selce i kune mieve, a od 1976. se nalazi u irokoj primjeni. Akutna jednokratna oralna LD50 za takora iznosi 1,6 mg/kg. U sluajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50, za psa 50, za koko 50 i za maku 100 mg/kg. U trgovini je pod zatitnim imenom Ratak i Neosorex u obliku praha, peleta, pomijean s penicom (cijelo ili lomljeno zrno) te votanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0,005%. Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. u Francuskoj, a u praksu ulazi 1976. Upotrebljava se protiv takora i mieva, naroito rezistentnih na varfarin, u koncentraciji od 0,005%. Jako slabo efikasan na kunog mia ak i nakon doze od 410 mg/kg. Na tritu je pod imenom: Maki Contrac, Super-Caid, Bromone te u prahu za posipanje (0,1-2%) ili u ulju za mijeanje sa zrnjem (0,1-0,5%). Jednokratna oralna LD50 za takora je 1,3 mg/kg. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2. generacije na varfarin otporne glodavce (takor i mi) kao i na druge glodavce (voluharica, poljski mi, ). ivotinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata. Mamci s 0,005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta, votanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon, Klerat, Havoc, Matikus. Jednokratna oralna LD50 za takora je 0,3 mg/kg. Flokumafen (C33H23F3O4) jako je uinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Primjena mu je jako iroka (u urbanom i ruralnom podruju) od 1984. Jednokratna oralna LD50 za takora je 0,4 mg/kg.

20

Jako je otrovan za psa, a slabo za perad (LD50 za koko i divlju patku je 100 mg/kg; za prepelicu 300 mg/kg). U trgovini je pod imenom Storm s 0,005% aktivne tvari u peletama ili votanim blokovima. Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tritu od 1986. Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih takora, kao i na sve druge glodavce. Penini mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. U trgovini je pod imenom Frap. NEPOELJNI/TOKSINI UINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI IVOTINJA (neciljana grupa) I

Najee se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produeno protrombinsko vrijeme, groznica, krvava mokraa i stolica, krvni podljevi u koi i sluznicama, a kod teih oblika i leukopenije, ruptura jetre i oteenje bubrega. Zabiljeen je sluaj pokuaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. Nakon tone dijagnoze spaen je vitaminom K (antidot). U Koreji je jedna 14-lana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brano (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo, a ostali su izlijeeni. Osim sluajnih otrovanja ljudi, deavaju se i nehotimina/neciljana otrovanja ivotinja. Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su ivotinje uzele toksine tvari i kroz koje vrijeme. Otrovanja se, uglavnom, deavaju preko usta/probave, a rjee preko koe (varfarin) ili sluznica (oka, nosa/udisanje praha). Znakovi trovanja domaih ivotinja slini su onima u ljudi, ali se tee uoavaju, osim ako doe do uginua. Prva pomo se treba dati im prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje eluca sondom), a ako nije mogue tada se prua na terenu (izazvano povraanje), odmah po saznanju. Ako se zna koliina otrova (malena) ide se odmah k lijeniku, a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. Unesreenog se odmah vozi doktoru, a ako nije mogue, tjera ga se da izazove povraanje podraivanjem mekog nepca. Nakon povraanja mora popiti oko 0,5 litara mlake vode i ponovno povraati. To se ponavlja sve dok iz eluca ne izlazi ista voda. Nakon povraanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji e apsorbirati ostatak otrova iz probave. Nakon toga unesreenog se mora odvesti u bolnicu, radi daljnjeg nadzora. Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion i koji se primjenjuje poto je lijenik pregledao pacijenta. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana, mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. Svi, a naroito djeca, koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid, trebaju biti pod kontrolom lijenika kroz 4-5 dana. Rezistencija (gubitkom uinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se moe javiti iz vie razloga i moe biti: uroena, steena, biokemijska, etoloka, populacijska, ekoloka itd., Uroena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna autosomatska - pojava otpornosti na lijek/otrov. Moe biti i fenotipska. Steena rezistencija se pojavljuje nakon toga to je ovjek, ivotinja, a u naem sluaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov, a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom).

21

Glodavci su u poetku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1. generacije), a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. generacija) na koji je takor selac bio osjetljiv, a potom postao otporan. Ovakva otpornost se moe prenositi na nove potomke (ula je u gene). Meutim, ako se kroz due vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. (Moda je to mogue i kod rodenticida pesticida.) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih takora temelji se, izgleda, na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. Etoloka otpornost moe nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane), odbojnosti prema nosau, aktivnoj tvari u mamcu; anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). Populacijska i ekoloka otpornost moe nastati na osnovi selekcije. To se uglavnom deava u laboratorijima, u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens otrov. U prirodnim uvjetima ona je borba za preivljenje. Npr. kod dugotrajne deratizacije razvit e se jedinke koje e genetski kod imati drugaiji, jer su razvile novi gen koji im je omoguio da postanu otporne na otrov koji ih je unitavao. Crni takor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. Kuni mi rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. kromosomu koji je otporan na varfarin. U takora selca naen je na 1. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. Kros-rezistencija (unakrsna) je steena rezistencija, a oznauje da je neki glodavac, odnosno soj glodavaca, poto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin, 1. generacija antikoagulanata), postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. generacija, npr. na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. Na sreu nije dolo do kros-otpornosti na otrove - antikoagulante 2. generacije. Zato pri primjeni rodenticida treba voditi rauna o unakrsnoj rezistenciji. Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama, parafinskim blokovima, prahu, u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. Najbolje je, ako su u mjeavini stabilni, da se s njima to manje manipulira da ih se to manje mijea. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doi djeca, ne smiju ih uzimati ivotinje kojima nisu namijenjeni (psi, make, ptice, kokoi). Budui da glodavci preferiraju zdrave itarice (penica, jeam, ria, kukuruz, zob, proso, sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosae otrova. Tim vie to te nosae nee uzimati make i psi. Naravno da sir, meso, slanina, riba, voe, mogu biti nosai raticidima. Neki atraktanti ili feromoni su poeljni u mamku. Nije poeljno da ti atraktanti postanu repelenti to se moe desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinano imaju lo odbojan miris. Parafinski-votani blok napravljen je od cijelog zrna ita, malo masti i ugljikohidrata u to je umjean raticid. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblau/proimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. Blok je teak oko 50 g, a u sredini ima rupu da se moe icom fiksirati. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. Zrnati mamci - u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava, crvena ili zelena boja kako bi se to lake uoilo da je razliita od obinog zrna i da nije za ljude i domau stoku. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini, stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. Prakasti mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. No oni se najee dodaju krutim nosaima itaricama uz dodatak ulja da se bolje vee praak (deratizacijska tvar). itarice u mamcima mogu biti, lomljene, drobljene, mljevene-branaste, radi boljeg lijepljena otrova na njih.

22

Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udiu, ne rasipaju i da ne padaju na kou i sluznice. Stoga treba nositi naoale, rukavice i zatitnu dugu odjeu. Nosai i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca. Pelete se rade na nain kako se rade i pelete za hranjenje ivotinja. Ako su glodavci (takori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. Pogodni su za zatvorene prostore. Peletama se moe dodati malo voska, radi zatite od vlage. Rado ih jedu ptice. Paste i gel mamci - imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne moe drugim nainom. Tekui mamci stavljaju se u prostore/podruja gdje ima dosta hrane (takori nee uzimati suhe meke), a malo vode, npr. skladita hrane i mlinovi. Stavljaju se u plitke plitice. Zbog isparavanja vode treba ih esto nadzirati i stalno dodavati nove. Da ih ne bi uzeo ovjek dodaje se odbojni repelent denetonium benzoat 0,001% koji ne odbija takore. U prodaji je pod imenom Bitrex. Kontaktni otrovi pojavljuju se kao prah i elatina/gel. Djeluju peroralno, jer ih glodavci - prolazei preko njih - ponesu na krznu, a potom ih pri odmaranju ienjem/lizanjem unose u probavu. Prah se stavlja u otvore/rupe, podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm kroz koje prolaze glodavci. U tom prahu je aktivna tvar 20 puta vea nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zatita (maska) da se ne bi inhalirali. Kontaktni gel stavlja se pomijean s prahom brodifakum-om za trovanje mieva, prvenstveno u cijevi ija je unutranjost elatinozna. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u elinim bocama ili vrstim limenkama koje se teko mogu otetiti da ne bi iscurio plin. (U manjim koliinama dolaze u peletama, tabletama.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno uinkovitu deratizaciju (brodovi, hladnjae). Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare fumiganti). Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi, skladita, hladnjae, podzemni hodnici miolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne doe do nepoeljnog trovanja. (U jednoj crkvi za trovanje tetoina u drvenoj grai primijenjeni su fumiganti, koji su kroz podzemne hodnike nepoznate i upniku i deratizatoru difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi usmeno priopenje J.B.) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zatitu. Ako se dime skladita hrane, koja nije mogue hermetiki zatvoriti, mora se cijeli prostor fumigacije, prekriti plino-nepropusnim plastinim ceradama. Njihov izbor nije velik, pa navodim samo one koji se u praksi najee koriste: fosforovodik (fosfin), ugljini dioksid, cijanovodik, sumporni dioksid. Fosforovodik (fosfin) PH3 je bezbojni plin, a mirie na enjak i karbid ve u konc. 0,01- 0,02 ppm. Dolazi u peletama, tabletama, limenkama. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. (Spec. te. 1,530; ledite 132C; vrelite 87C; pri 150C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu; u zraku pri konc. 1,8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24C.) Pri visokim temperaturama i pri veoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro, zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadravaju te metale (brod, avion, ). U praksi, uz nazonost vlage, fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida. Aluminijev fosfid AlP spada u I. skupinu otrova. Dolazi u tabletama, peletama (zelenkaste boje) ili u vreicama, koje sagorijevanjem oslobaaju fosfin u 1/3 svoje teine. Trgovaka imena su: Al-phos, Fertoxin, Fumitoxin, Phostoxin,

23

Nakon aluminij fosfida, na tritu se naao i Magnezijev fosfid Mg3P2 koji bre, kod izlaganja zraku i vlazi, prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin. Trgovaki mu je naziv: Degesh Fumi-Cel, Degeh Fumi-Strip, koji brzo razvija fosfin. Pri temperaturama viim od 15C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne ivine, pa tako i za kune i poljske glodavce. LD100 za takora je 0,08-0,8 mg/L, a za mia 0,75mg/L zraka. Za ovjeka je letalna konc. od 2,8 mg/L. Ugljini dioksid CO2 je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u elinim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L). Znatno je tei od zraka (spec. te. 1,98) i topljiv je u vodi (1,8 g/L kod 0C). CO2 se normalno nalazi u atmosferi u udinom zraku, ali u malim koliinama koje nisu tetne. Njega normalno ima u tjelesnim tekuinama i odgovoran je za odranje acido-bazne ravnotee. Njegov toksini uinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma, odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija. Smrt nastupa ako ga u zraku ima vie od 40%, a lagana koma kod 5%. Za uspjenu deratizaciju konc. kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%. (Kada se ide u prostore gdje se oekuje vea konc. CO 2 vinski podrumi, duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeu i ako se svijea gasi moramo bjeati vani.) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opa slabost, drhtavica, kaalj, bol u grudima, dispneja, dijareja, e, a u teim sluajevima: modrilo koe, pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem plua) koji uzrokuje guenje, komu i smrt. Otrov moe ui u organizam peroralno (probava), nazalno (plua) ili perkutano (koa). Otrovanje s CO2 glodavci poinju ugibati ako je konc. CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata, dok u ovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc. CO2 oko 10%. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata. Unesreenog-otrovanog ovjeka treba odmah iznijeti na isti zrak na otvoreno i posjest ga te im prije zatraiti hitnu medicinsku pomo. Ako unesreeni ne die treba mu pruiti adekvatnu pomo (disanje usta na usta, masaa srca, po mogunosti dati mu kisik). Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: LANKONOCI (Arthropoda) potkoljeno: duniari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: ekinjai (Thysanura) vrsta: eerni ekinja (Lepisma sacharina) U lankonoce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paunjaci (Arachnoidea) ije je tijelo bilateralno simetrino i pokriveno hitinom, a noge su im lankovite (coxa, trochanter, femur, tibia, tarsus, pretarsus). Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput), prsite (thorax) i zadak (abdomen). Kutikula (koa) prekriva cijelo tijelo i graena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). Probavna cijev je jednostavna i zapoinje ustima, a zavrava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna upljina, drijelo, jednjak), srednji dio (probavlja hranu) i stranji dio (probava, oblikovanje i izbacivanje izmeta). Dorzalna ila ini krvoilni sustav (aortu i srce). ivani sustav je u obliku ganglija.

24

Razlikuju se oba spola (dimorfizam), a enka polae jaja (oviparna) ili ive liinke (viviparna, oviviviparna). Budui da je kutikula vrsta i nedozvoljava irenje lankonoaca, oni ju odbacuju i tako se presvlae (svlak exuvium). lankonoci su najbrojnija ivotinjska vrsta na Zemlji. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja prouava ivot (razvoj) kukaca. Osnovna znaajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala, dok paunjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su. Tijelo kukaca graeno je od segmenata/kolutia (metamerija), a najoitija metamerija je izraena na zatku. Cijelo tijelo prekriva vrsta hitinska kutikula koja kukce titi od isuivanja, temperature, vlage itd. Glava (caput) je jako vrsta i nosi par ticala (antene) koje slue za orijentaciju i osjet njuha. Na njoj je par sloenih (mreastih/fasetiranih, mozainih) oiju i 1-3 para ocela. Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje, sisanje ili bodenje. eljust i usni aparat je jae ili slabije razvijen ovisno o nainu uzimanja hrane. Na donjoj strani eljusti nalazi se par pipala (palpe). Osjetne stanice (ima ih svuda, ali najvie na ticalima, pipalima i nogama) prenose osjet opipa, njuha, okusa do osjetnih nervnih nastavaka, a potom u CNS. Njuhom trae hranu, spolnog partnera i mjesto za gnijeenje. (Mujak leptira gubara moe nanjuiti enku na nekoliko kilometara. Ticalo mujaka hruta sadri 50.000, a enke 8.000 osjetnih stanica.) Opipne osjetne dlaice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiu okoline (ticala, stopala, zadak). Osjetilo okusa je u usnom ustroju, a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri). ovjek osjea slatko bolje od pele, a od nekih leptira 200 puta slabije. Sluh je u veine kukaca slab i nalazi se na ticalima, nogama i segmentima krila. Cvrci, skakavci i turci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro, a ohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro. U podruju osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi. Prsite (thorax) ima 3 kolutia (prethorax, mesothorax, metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu. U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2. i 3. kolutiu. Noge kukaca graene su razliito ovisno o namjeni: tranje (trkovi), penjanje, rovanje (rovci), skakanje (buhe, skakavci), sakupljanje hrane (pele). One imaju 6 lanaka: kuk-coxa, prstenak-trochanter, bedro-femur, gnjat-tibija, stopalo-tarsus i pande-pretarsus. Krila - kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) - kukci koji imaju 1 par krila, imaju ih na 2. segmentu a na 3. segmentu se nalaze maljice (haltere) zakrljali 2. par krila. Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku, tj. odreivanje rodova i vrsta. U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak ilica, dlaica i ljuskica.. Ovi posljednji nisu nikada imali krila. Prednja krila mogu biti kraa od stranjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita. Pela, npr. ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stranjih. Miii pokretai krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojita s unutarnje strane na lenoj i trbunoj strani kolutia to omoguuje polju pokretljivost/zamah krila. Leptir ima oko 10 zamaha/sek., a komarac oko 600 zamaha/sek. to uvjetuje njegovo zujanje. (Muha leti oko 2 m/sek., a noni leptir oko 15 m/sek.) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutia i u njemu je smjeten spolni aparat i drugi unutarnji organi (eludac, srednje crijevo, srce, Malpigijeve cjevice i stranje crijevo). Probavni sustav graen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna upljina, drijelo, jednjak), srednje (eludac, slijepa crijeva probavljaju hranu) i stranje crijevo (djelomina probava hrane i formiranje fecesa). Kukci mogu biti mesoderi (karnivori), biljoderi (fitofagi) ili svederi (omnivora).

25

U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i biae/flagelate). Neki kukci su paraziti: konjski trk ivi u elucu i crijevu, ovji trk u sinusima glave, a govei trk u potkoju. Krv hemolimfa je bezbojna, uta, zelena, smea ili crvena. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi tetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevica. U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita. Krv ide segmentiranom krvnom ilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno krui po tijelu. Dini sustav polazi s povrine tijela kroz dine otvore (stigme) koji su smjeteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole. Stigmi obino ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsitu a 8-10 na zatku. Disanje je na principu difuzije i ventilacije. Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca. Plinovi ulaze u traheje lako, a od tekuine (ulja i deterdenti) one s niskom povrinskom napetosti. Neki kukci imaju zrane vree pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. ivani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su meusobno povezani. U glavi je najvei modani ganglij (1-3 para) analog mozgu. ivevlje moe biti centralno, periferno i simpatiko. Spolni sustav - sastoji se od sjemenih lijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. Oplodnja se odvija kopulacijom a enka esto ima spremite za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim e ploditi jajaca kroz dui period (pela do 5, a termiti do 15 godina). Matica pela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoploenog jajaca. Postoje znaajne spolne razlike meu kukcima razvijenim na ovaj nain i onih razvijenih spolnom oplodnjom. Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a oznauje sposobnost enke u stadiju liinke za razmnoavanjem. Razvoj metamorfoza preobrazba kukaca U razvoju kukaca postoji vie stadija u kojima od jajeta i/ili liinke nastaje odrasli kukac. Prolaskom kroz te stadije ivotinja se preoblikuje preobraava - metamorfoza. enke kukaca polau jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu liinke (u leptira gubara za 9 mj.). One, takoer mogu nesti ive liinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajaca razvije liinka (crv). enka kune muhe polae jajace u kojem je gotovo iva liinka (ovivivipara). Naime, iz tog jajaca vrlo brzo (isti dana) izlazi liinka (crv). enke pupiparnih kukaca polau zrele liinke koje se odmah, po polaganju zakukuljuju, npr. konjska muha (Hypobosca equina). enke polau jaja i/ili liinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane, npr. kuna muha u gnoj i organski otpad, a mesare na meso, leine zaputene rane. (ohari polau jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore.) Socijalni kukci (pele, ose, bumbari, mravi, termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku, gdje posebne jedinke (radilice radnici) brinu o jajima i liinkama. Broj poloenih jaja ovisi o prehrani: kuna muha polae oko 65 puta po 120-150 jaja, a kraljica termita moe dati oko 20x106 jaja u svom ivotu (15 godina). Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajaca do izlaska liinke iz njega. To se moe odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta, tj. na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajaca do izlaska liinke iz njega (ovipara). Postembrionalni razvoj tee od valenja liinke do razvoja odraslog kukca.

26

Preobrazba (metamorfoza) traje razliito dugo i specifina je za vrstu kukca, a moe biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapaamo u kune muhe i moljca. Kuna muha poloe jajaca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika liinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlai 3 puta (4 stadija liinke). Liinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajace, 4 stadija liinke, mirujua kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajaca izlee liinka koja je slina odraslom kukcu, a nalazimo je kod kune stjenice (u koje nema mirujue kukuljice) u koje iz jajaca nastaje liinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Liinka se 5 puta presvlai, a izmeu svakog presvlaenja barem jednom sie krv. Ako ne moe doi do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujue kukuljice kao to ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, jo i kod ohara, uiju, skakavca.) Poznavanje razlika u ivotu i ivljenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da liinka kune muhe ivi na gnoju tada emo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kue i torove/tale pa emo nju tretirati tamo. Odrasli komarci ive u kuama i okoliu i tamo napadaju ovjeka, dok njihove liinke ive u vodi. Stoga emo liinke tretirati u vodi, a komarce u ovjekovu okoliu ili u kui. Presvlaenje liinki i hormoni za presvlaenje odgovorni su hormoni i njihova tekuina koju izluuju specifine lijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlaenje liinki. Broj presvlaenja liinki je razliit za pojedine vrste, a najee je izmeu 4 i 6. Generacija pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedeih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajaca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu enku spremnu za oplodnju i polaganje jajaca. Kuna muha kod nas daje godinje 6-10 generacija. Muha ivi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, to znai da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 razliite generacije (prababa, baba, majka i ker). ivot nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha ivi nekoliko sati, a njena liinka vie godina). Odrasli hrut ivi nekoliko tjedana (4), a njegova liinka/grica oko 4 godine. 17-estogodinji cvrak (to mu je ime) kao odrasla jedinka ivi par mjeseci a njegova liinka u tlu ivi ak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom ive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam oznauje vanjske razlike unutar iste vrste (mujaka i enke spolni dimorfizam), koje se oituju veliinom, bojom, oblikom. Mujaci muha imaju vee oi od enki. Mujak crnog ohara ima krila, a enka ih nema. Mujak komarca ima vea i rairenija ticala, dok su u enke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jae eljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUNJACI (Arachnida) Paunjaci spadaju u najstarije kopnene ivotinje, koje preko ljuskastih uzdunica i trbunih vreica, udiu zrak. tipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. ive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u ovjekovim nastambama. Paunjaci su skupina lankonoaca koji imaju posebne lijezde predilje, koje izluuju pauinu i koju uz pomo specifinih bradavica oblikuju (predu) u pauinaste niti od koje uz pomo pandi izgradnju mreu. Pomou pauine mogu se podii 1,5 km i doskoiti u brod udaljen i 360 km od obale (Baki). Neki pauci (skakai) ne prave mree nego zaskoe plijen, a juno Ameriki pauci skakai love mlade egrtue.
Slika 2.Agresivni kuni pauk, Tegenaria agresti (Lani korpioni i grinje izluuju pauinu preko eljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mree su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednika karakteristika odraslih paunjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu abdomen. Na glavi imaju 6-8 oiju razliite veliine i razliitog rasporeda. Klijeta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu rtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci rtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usiu kroz usta pomou eluca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vreicama koje seu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omeka ugrizno mjesto te sie omekani sadraj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlaicama koje prijee prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paunjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i korpioni-tipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) latrodectizam neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leima ima 13-17 crvenih razliitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome to se smatra da pojede mujaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mujaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna enka velika je do 2 cm. Polae do 10 jajanih vreica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Baki kae da ju je 1989. u prosincu naao u Nereiu (o. Bra) na 400 m nadmorske visine, to e rei da moe i prezimiti. Mreu gradi na tlu, u itu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, ikari, u podruju gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijee (Katela 1998 J. Baki), u izmi ostaloj u poljskoj kuici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je rairen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s razliitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata Latrodectizam - Otrovne lijezde i kanalii smjeteni su u cefalotoraksu prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu rtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajui prvenstveno neuromuskularnu plou. Glavni sadraj tog otrova je protein latrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajuih limfnih vorova, bolovi u trbuhu, grevi, povraanje, opi ok, nesanica, poremeaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. rtvi treba, ako je mogue, vrsto podvezati ile da se otrov ne iri ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziolokoj otopini. Ne piti alkohol i im prije ii doktoru. Smrt nastupa u do 5% nelijeenih. Pauci vujaci (Lycosidae) U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod ovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbea, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i oiljak su este, ali bez veih zdravstvenih posljedica. Tarentula tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, moda, potjee od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. dolo do ove epidemije. On je na najvei pauk. enka je do 3 cm, s tamno-smeim arama dorzalno, a ventralno je naranasto-uta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez pauine. enka, obino, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez pauine i tako lake ugrize rtvu. enka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne lijezde, izvodni kanali i jake helicere) i otrov. Otrov je najjai u lipnju kad enka polae jaja, inae ovisi o godinjem dobu, starosti i spolu pauka. Na mjestu ugriza je jaka bol, otok, nekroza, pospanost, bol u grudima, miina ukoenost i praipisam (bolni ukoeni penis). Rana se mora obraditi medicinski, nakon ega ostaje jaki oiljak. Najugroeniji su vojnici i kampisti koji esto podiu atore i iznad paukovih gnijezda. Slika 4. Tarantula Kirokantij kirakantizam- (Cheiracanhtium punctorum) iz porodice Cluboinidae. Pauk je velik oko 1 cm, ukasto-sme, jajolikog zatka, dugakih i dlakavih nogu. Najee se nae u ikari i travi, ali i u balkonskom cvijeu, pa i stanu. Gnijezdi se u svilenkastim zamotuljcima u kojima je enka s jajima. Otrovne lijezde preko izvodnih kanala i helicera isputaju otrov u ugrizno mjesto koje otekne i nekrotizira uz lokalnu utrnulost. Ima ga u cijeloj Europi i Hrvatskoj. Ugriz je bolan i najee se deava kada pauk doe na ovjeka i zavue se ispod odjee/obue. Lani malmijat (Steatoda paykulliana, S. grossa) lana crna udovica, slina je pravoj s okruglim sjajnim crnim zadkom s bjelkastom (mladi) ili naranastom (stari) polumjeseastom oznakom na leima. Na ulazu u svoje rupe opletu svilenkastu mreicu. Nalazi se na Mediteranu i na naoj obali od Slovenije do C. Gore. Njegov otrovni aparat (neurotoksik) jednak je onom u malmijata, a ugriz mu je jai i bolniji s otokom i crvenilom te blagom nekrozom. Grinje (Acari) nemaju segmentacije trupa, tj. ne raspoznaje se glava, toraks i abdomen. Nemaju krila niti antene/ticala. Odrasli imaju 4 para, a liinke 3 para lankovitih nogu. Tijelo im je pokriveno kutikulom. Usni aparat slui za bodenje, sisanje, piljenje, grizenje ili struganje, a sastoji se od helicera i maksilarnih palpi. Grinje imaju iroki ivotni areal, tj. ive u tlu i na ivotinjama, biljkama i njihovim proizvodimaotpadima te u slatkoj i slanoj vodi Iz jajaca izlazi liinka s 3 para nogu (epimorfoza), koja odjednom pree u letargiju (ali ostaje pokretna) i odbacujui hitinski oklop te prelazi u nimfu (4 para nogu), koja nakon 3 presvlaenja prelazi u adulta (spolno zreli ili ).

29

Iz reda grinja posebno emo istaknuti krpelje (Ixodidae) jer su oni vrlo znaajni za zdravlje i ivot ovjeka. Njihov vanjski omota nije kutikula nego vrsti kooliki omota. Usni aparat - rostruma - sastoji se od hipostome i helicera (hvataljke/tipaljke) koje bue kou u koju e ui hipostoma pomou koje krpelj sie krv i ubacuje sekret svojih slinovnica u ubodnu ranu. Rostrum se vrsto prilijepi na kou pa kod skidanja krpelja, uglavnom u koi ostaju usni organi. Pri skidanju krpelja s koe, on ispusti dio sadraja i sline i na taj nain moe prenijeti bolest, npr. encefalomijelitis. korpioni-tipavci (Scorpiones) su karakteristini po tome to imaju velike eljusne noge sa tipaljkama na prednjem kraju i zadnji tanki i repoliki kraj na ijem vrhu je otrovna bodlja. Pauci (Araneida) imaju 4 para nogu. Glava i toraks su srasli i ine cefalotoraks. Na njegovom prednjemgornjem dijelu nalazi se 8 oiju, a na donjem dijelu 1 par helicera/tipaljki (to predstavlja prvi par preoblikovanih nogu), a ispod njih su palpa/pipala (preoblikovani 2. par nogu). Otrovne lijezde nalaze se lateralno i dorzalno na cefalotoraksu. Na njemu su smjetene i prave noge (4 para) koje imaju 7 lanaka, a na zadnjem se lanku nalaze 2-3 pandice za predenje mree ije pauinaste niti izluuju prediljne lijezde smjetena na ventralnom kraju zadka. Razred - KUKCI insekta - heksapoda Kukce, openito, moemo podijeliti u dva podrazreda ovisno o tome da li imaju krila (Pterygota) ili nemaju krila (Apterygota) Podrazred - beskrilni kukci (Apterygota). U ovaj podrazred spada skupina malih primitivnih kukaca koji u tijeku svog razvoja (filogeneza) nikada nisu imali krila. Na tijelu imaju ljuskice ili dlaice, a na zadku tanke ekinje (ekinjai). Oi su im fasetirane i, uglavnom, slabo razvijene. Usni ustroj, uglavnom slui za grizenje. Imaju nepotpunu preobrazbu. Red - ekinjai (Thysanuridae) To su mali (1 cm), tanki i duguljasti kukci koje nalazimo u prehrambenim skladitima i kunim smonicama. Na tijelu imaju ljuskice, a na zadku 3 tanke i dugake ekinje. Usni aparat im slui za grizenje, pa osim hrane grizu knjige i tepihe. Preobrazba im je nepotpuna. eerni ekinja (Lepisma sacharina) ivi vie godina, a boravi na toplim mjestima u pukotinama zgrade. Aktivan je u sumrak, a osim eera napada papir i tekstil. enka odlae jajaca u pukotine. Porodica strige (Scolopendridae) Ova porodica ima 21 par nogu i spada u razred stonoge (Myriopoda). Imaju 1 par ticala i usni aparat za grizenje. Bez krila su i ive na kopnu (Sredozemlje), najee ispod kamena. Tijelo je dugako (oko 17 cm) s kratkom glavom i dugakim lankovitim trupom. Aktivna je nou, a napada gujavice i liinke kukaca. Moe ugristi ovjeka i izazvati svrab. enka nosi 15-30 jaja koje uva dok se iz njih za 5 tjedana ne izvale liinke s potpunim brojem nogu i kolutova. Predstavnik ove skupine je velika striga (Scolopendra cingulata). Porodica Lythobidae Vrsta kamenopuzac (Lythobius fortificatus) Slian je Scolpendri cingulata, ali je dug oko 3 cm. Drugi koluti mu je znaajno malen. Red Juloidea, Porodica Julidae, Rod Schizophyllum

30

Vrsta obina stonoga (Schizophyllum sabulosum/Julus sabulosus) Stonoga ima dugako (2-5 cm) crno, odozgor ovalno s 2 crveno-ute uzdune pruge i odozdo plosnato, tijelo s jako puno nogu. ivi u srednjoj i sjevernoj Europi, a voli vlana i pjeskovita podruja. Lako se nae pod kamenom. Aktivna po noi. Ako je u opasnosti zakoluta se i isputa smrdljivu tekuinu i tako se brani od napadaa, pa i ovjeka. Hrani se biljnim otpadom (trulo uvelo lie). Razmnoava se spolno, a iz jaja izlazi liinka sa 7 kolutova, koji se tijekom presvlaenja poveavaju. Osim obine stonoge jo nalazimo i vrstu tzv. debela stonoga (Pachyiulus flavipes) koja je smea i koja na svakom kolutiu ima 2 para utih nogu. ivi na mediteranskom podruju. Podrazred - krilati kukci (Pterygota) Tu spadaju redovi: ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria), skakavci (Tettigonia), ohari (Blattaria), termiti (Isoptera), riliari/polukrilci (Rhynocota), opnokrilci (Hymenoptera), kornjai (Coleoptera), leptiri (Lepidoptera), ui (Anoplura), buhe (Siphonaptera), dvokrilci (Diptera). Ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria) Prednja krila su koasta i vrlo vrsta te imaju ile. Zadnje noge slue za skakanje (skakavci). Predstavnik je zeleni konjic koji danju jede kukce i biljke. enka polae po jedno jaje u tlo iz kojeg u proljee izlazi liinka. Tu jo spadaju i turci koji se po ljeti glasaju cvranjem - cvrak zrikavac. Hrani se biljkama i ivotinjama. Porodica rovci podzemni rovac (medo) imaju prednje noge za kopanje. Tijelo im je valjkastozdepasto i dugako 3-5 cm. Stranja krila su dulja od prednjih. Aktivan je nou, a svijetlo ga privlai. Mujak se glasa kao cvrak. Hrani se biljnim pupoljcima i gusjenicama te liinkama kukaca. Jaja (oko 300) polae u tlo iz kojih se izlegu liinke koje tu i prezimljuju. Mlade liinke uva mujak. OHARI - BLATTARIA (COCKROACHES, lucifuga, blatta) (RED: BLATTARIA, PORODICA: BLATTIDAE, VRSTA: BLATTA) ohari - Blattaria, spadaju u porodicu Blattidae i meu najstarije kukce (iz doba donjeg oligocena). Na Zemlji ih ima oko 3.500 vrsta, od kojih oko 200 spada u sinantropne vrste. Za javno zdravstvo i higijenu prehrane znaajne su vrste: Blattella, Periplaneta, Supella i Blatta. Za nae prostore znaajni su Blattella germanica L., Blatta orientalis L. Tijelo im je, uglavnom, plosnato. Neki ohari mogu biti dugaki i do 15 cm. No, kod nas se uglavnom javlja smei ohar velik oko 1,5 cm i crni ohar velik oko 2,5 cm. Na glavi usmjerenoj prema dolje imaju 1 par biastih ticala, obino duljih od tijela. Usni aparat slui za grizenje. Razvijen je spolni dimorfizam. Na zadnjem kolutiu mujaci imaju 2 mala nastavka (pisaljka), a enka toga nema. enke na zatku nose ooteke (omotie) u kojima su u dva reda smjetena jajaca. Ooteke mogu biti odmah odloene u skrovita mjesta iz kojih e se izlei liinke ili ih enka neko vrijeme nosi sa sobom. Oko 200 vrsta ohara spada u sinantropne ohare koji infestiraju ovjekov okoli. Oni su ovjekovi najstariji pratioci na Zemlji, koji e ga najvjerojatnije nadivjeti. Naeni su u prvim ovjekovim nastambama (peinama). To su najotpornije ivotinje (stvorenja) na Zemlji. Nalazili su se jo u Karbonarnom dobu (350 milijuna god. A.C.). Pored svih naprednih tenikotehnolokih pesticida, ohari se vrlo lako i brzo adaptiraju. Gdje ovjek preivi, preivjet e i ohari. Preferiraju topla i vlana podruja s dosta hrane: kuhinje, pekare, hoteli, bolnice, restorani, brodovi, na mjestima prerade ivenih namirnica. U Hrvatskoj (i susjedstvu) ive 4 vrste ohara: Blattella germanica, B. orientalis, Periplaneta americana i Supella longipalpa (nije u RH).

31

Slika 5. Glavna obiljeja B. germanica L. su: smee-ukasteruiaste je boje, i i imaju krila, mujak protoraks ima dvije podune crne pruge, vitko tijelo (1-1,5 cm), krila kraa od tijela (dio zatka/abdomena nije pokriven krilima), abdomen ima 11 lanaka i par dugakih cerci; enka - protoraks nema uzdunih crnih pruga, jako tijelo, krila pokrivaju cijeli zadak, koji je sastavljen iz 12 lanaka, Ooteku s 20-50 jaja nosi dok se iz njih ne razviju liinke (1-2 mjeseca, pri 30C). Temperatura okoline utjee na brzinu razvoja liinke (20-40 dana pri 22C, a 70 dana pri 10C). Razvoj od jajaca do adulta (uz 6 presvlaenja liinke) pri 22C je 170 dana, a pri 35C je 75 dana. kroz godinu dana moe dati oko 35.000 jedinki. Ovu vrstu najprije emo uoiti u kuhinjama, slastiarnicama, smonicama garderobama, ropotarnicama. U bolnikim prostorima najprije emo ju nai u kuhinjama, podrumima sa hranom, oko grijuih tijela i liftova, a kod jae invazije u zidnim pukotinama i u bolesnikim sobama, kirurkim salama, ventilacijskim cijevima itd.

Slika 6. Glavne karakteristike B. orientalis L. su: boje su crne do tamnosmee jak i izduen (2,0-2,5 cm) s krilima koja prekrivaju 2/3 zatka, protoraks nedovoljno ogranien, nema nikakve pruge na krilima nema (ima zakrljala) krila, tijelo je zdepasto, ooteku s 16 jaja nosi 1-15 dana i polae ju u zatieno mjesto iz koje e izai liinke (pri 30C za 42, a pri 21C za 81 dana). Liinka se 5 puta presvlai i pri 30C treba joj 300, a pri 25C 530 dana za prijelaz u adulta. Razvojni period od liinke do mukog adulta je krai (4-6 mj.), nego do razvoja enke (9-10 mj.). Razvoj od jajaca do adulta traje 1-4 godine to ovisi o temperaturi i vlazi. ivi 1-6 mjeseci i poloi oko 18 ooteka (200-400 jaja). Crnog ohara, obino emo nai na hladnijim-vlanijim mjestima u odnosu na smeog ohara.

32

Slika 7. Periplaneta americana u RH se susree samo na brodovima. Protoraks je u oba spola dobro razvijen i otro ogranien. U krila dulja od zatka, a u jedva prekrivaju zadak, koji je jai nego u mujaka. Vanjska krila imaju svijetle pruge. nema lanke, a ima. ohari u probavi imaju bakterije i protozoa koje razgrauju celulozu. Oni su omnivori (rado jedu sir, meso, eer, kruh, svjeu i suhu krv, pivo, kou, dlake, papire, knjige, umjetnine). Nalaze se posvuda gdje ima hrane i vode. Skrivaju se u vlanim, tamnim i toplim prostorima i rupama (oko cijevi, tednjaka, friidera, sudopera, ispod kuhinjskog stola (otpad hrane). ohari predstavljaju velike probleme u hotelima, restoranima, kuama, stanovima, supermarketima, brodovima, vlakovima, bolnicama, pekarama, mesnoj i konditorskoj industriji (svugdje gdje ima dosta hrane i vode). Hranu zagauju kontaktom, fecesom, ekskrementima iz abdominalnih lijezda i povraanjem kad uzimaju hranu. Kompjutore i televiziju mogu otetiti grizenjem, dodirom (poar), fecesom, povraanjem (korozija). esto su prenositelji salmoneloze, jer su njeni nosioci (vektori/carriers). Osim bakterijskih infekcija, oni su prenositelji: virusnih, gljivinih, parazitarnih i protozoalnih bolesti. Oothuman i sur. 1989. pretraili su 22 vrste ohara i utvrdili 97%-tnu zaraenost bakterijama (dizenterija). U nekih vrsta i nimfe su bile zaraene. U centralnoj Africi (1986) naena je, u amerikom tipu ohara, proviralna DNA, homologna onoj koja se nalazi u human immunodeficiency virus (HIV), koja uzrokuje AIDS (SIDA). HEPATITIS je u korelaciji s brojem ohara (smanjenjem broja ohara smanjuje se broj oboljelih; Tarshis 1962. Kalifornija, USA). Kod nekih ljudi razvije se alergija (dermatitis, konjuktivitis, astma). U medicinske svrhe mogu se od njih koristiti: blattaric acid, fatty oil, fetid, antihydropin, protiv hripavca i Brigtht's bolesti, te bradavica, ireva, opeklina (boils). Danas se koriste u laboratorijskim istraivanjima i slue kao model nevertebrata (white rat of invertebrate biological research) za ispitivanje endokrinologije, neurofiziologije i ponaanja nekraljenjaka. Njihova infestacija je bila tako jaka (vie od milijun) da su u dijelu N.Y. sruili kuu (u kojoj je bilo 24 psa, 20 maaka, 2 mia i papiga) koji su svi imali oteenja od ohara. Veliki broj vrsta ohara ne ivi u ovjekovim nastambama, nego u prirodi, pa je prije dezinsekcije potrebna njihova identifikacija. U naim krajevima smei (njemaki) ohar ini 80% populacije ohara i njihovog suzbijanja. ohari u 29 milisek. reagiraju na vibracijsku (hod) frekvenciju zraka.

33

Slika 8. Bioloka Kontrola ohara (BK) Kao to je reeno vrlo je teko eliminirati ohare iz nae sredine (doma/kue i stana). No, potrebno ih je stalno drati pod kontrolom: 1. motrenjem (monitoring), 2. ne kemijskim i 3. kemijskim unitavanjem. Mnogi kuevlasnici/stanari ele da nemaju ohara. I mnoge kompanije proizvoai otrova ele u potpunosti unititi ohare to je teak zadatak. Motrenje - budui da svi ohari ne ive u kuama te da nemaju istu fiziologiju i osjetljivost na terapiju, potrebno je identificirati vrstu i pristupiti odgovarajuoj terapiji. Lagana zatita od ohara moe se postii pomou trapova i atraktanata postavljenih na mjesta gdje se oni skupljaju. To su ae s pivom, kruh namoen u pivo u ai, ljepljive trake, itd. Na ovaj nain se ohari ne mogu unititi, ali se mogu smanjiti. No, ako se stavljaju izvan kue na mjesta gdje ohari ulaze u kuu - entry points - uspjeh moe biti mnogo bolji. Bolnice, kole, drogerije, velika skladita hrane i trgovine koje rade 24 sata teko je tretirati pesticidima, bez opasnosti po ljudsko zdravlje. NEKEMIJSKO UNITAVANJE OHARA najlake se postie dobrom sanitacijom: istoa prostora, nezatrpanost prostora, kutova, smonica, ispod i iza kreveta i ormara, ne ostavljanje hrane i mrvica te vode na dohvat oharima. I insekticidi e bolje djelovati, ako je prostor ist. Voda je vrlo bitna za ohare, koju oni nalaze oko sudopera, kupaonica, friidera, dovodno-odvodnih cijevi, lonanica, u hrani i vodi za ljubimce. Zatvaranje rupa u kojima se sklanjaju ohari, ienje okolia kue, skidanje zelenila sa zidova. Zatvaranje vanjskih ulaznih rupa i pukotina na zidu - pridonosi uspjenosti borbe protiv ohara. ohare moemo unitavati pomou raznih trapova, kao i jakim vakuum pumpama s HEPA filtrima koji ne diu prainu i tako spreavaju alergiju BIOLOKA KONTROLA ohari imaju svoje predatore (neprijatelje): razni insekti, paunjaci, neki vertebrati, neki paraziti, bakterije i fungi. No ohari su spremni da sve svoje predatore i patogene nadive i izbjegnu njihovu silu. Meu uspjenim patogenima spominju se: fungi metarhizium anisopliae koji se prirodno nalaze u zemlji i patogeni su za ohare; nematodi steinernema carpocapsae valjkasti crvi nametnici ohara; neke ose polau svoja jajaca na jajaca ohara i tako ih ubijaju; PREDATORI (prirodni neprijatelji) ohara su: je, abe sa drvea, majmuni, kornjae, Gecko guter, neki pauci (moraju stalno imati ohara u kui da bi preivjeli), aba krastaa, te mievi i takori.

34

Sterilizacija (kemijska), zraenje i ultrazvukovi mogu dati doprinos smanjenju broja ohara, ali ne i eradikaciji. KEMIJSKE METODE Anorganski insekticidi ne sadre karbon, i to su najstariji insekticidi: borna kiselina i silika gel, soli flora. Botaniki insekticidi: piretrum i piretrens dobiveni su iz biljaka KLORIRANI HIDROKARBONATI: DDT i Klordan (u USA zabranjeni) djeluju preko probave. ORGANOPOSFORNI spojevi i KARBAMATI: djeluju preko nervnog sustava (neurotoksikanti) inhibirajui kolinesterazu, koja uzrokuje koenje miia, paralizu i smrt. PIRETROIDI su sintetski organski spojevi koji djeluju na ivane membrane dovodei do paralize i smrti. Neki teko oteeni ohari mogu se i oporaviti. INSEKT GROTH REGULATORS: oponaaju (mimik) hormone rasta i djeluju kada nimfa prelazi u adulta tako da su veliki ili mali ohari (adultoidi) i uglavnom neplodni. Ti sintetski hormoni (juvenile hormone analogs) su piriproksifen i hidropren. Ovi hormoni dobro djeluju protiv njemakog ohara, a slabo protiv amerikog ohara i protiv poljskih ohara. FUMIGANTI: su plinoviti spojevi (metil bromid i sulfuril fluorid) koji penetriraju u tijelo i razaraju dine i energetske funkcije. KEMIJSKI POSPJEIVAI - enhancers: sinergisti, feromoni. SINERGISTI su vrlo malo toksini ali mogu znaajno pojaati toksinost nekih aktivnih spojeva. Piperonil butoksidi (PBO) pojaavaju toksinost piretrina na taj nain to oteuju enzime koji popravljaju piretrenska oteenja i ohari ugibaju, inae bi se dio oporavio i preivio. FEROMONI su kemijske supstance koje proizvode kukci, ivotinje i druga iva bia radi meusobne komunikacije, npr. u estrusu. Dijelimo ih u 4 skupine: agregacija, disperzija, colling/mating, contact/mating. Stavljanje feromona u meke, moe pridonijeti suzbijanju unitavanju ohara. Agregacijski feromoni se izluuju iz mandibularne lijezde i analnih jastuia (rectal pads). Polau se oko izvora hrane i u skrovite ohara. ohari koji naiu na njih postaju tromi i zadravaju se u tom podruju. Agregirane nimfe bre dozrijevaju od onih koje nisu u kontaktu. Disperzirajui feromoni izluuju se iz slinovnice kada su ohari prenapueni ili bez hrane. Oni upozoravaju ostale da su tu loi uvjeti za preivljavanje. Colling/mating feromoni su mirisni hormoni (volatile) i obino privlae suprotni spol (seks) iste vrste. U terapiji se na taj naini eli uvesti pomutnja u ohare (to confuse mate-seeking insects) i smanjiti njihov broj. Ti feromoni su intenzivno studirani u Periplaneta ohara i sintetiziran je spoj Periplanone B., (20 g za 2 god., za cca 500.000 $) koji se dalje ugraivao u terapijske svrhe, ali nije dao dobre rezultate. REPELENTI su tvari spojevi koji mogu otjerati insekte (komarce, buhe, krpelje, muhe ) od njihove rtve (ovjeka, ivotinje). Repelenti bi trebali zatiti odreeni prostor od nametnika, tj. sprijeiti njihov dolazak ili ih istjerati, ako su ve u njemu. Repelenti mogu biti prirodni i sintetski. Prirodni repelenti su: (oil of Japanese mint = metvica i Scotch spearmint = klasasta metvica, te bay leaves = lovorov list, cedar = vrsta bora). Sintetski repelenti su kemijski spojevi iz skupine: amidi, karboksamidi, sulfonamidi, alkanamidi, cyanoacetic acids. Za sada je jedino komercijalan MGK-874 (2-hidroksietil-n-octilsulfid) koji se pokazao uspijenim u odbijanju ohara, a pomijean s piretrinima pospjeio je smrt ohara.

35

Za uspjean tretman ohara potrebno je poznavati insekticide i njihovu formulaciju (praak, tablete, otopine) te biologiju ohara i nain primjene insekticida. Isekticidi dolaze u emulzijama, vlanim prakovima, prahu, aerosolu, suspenziji, inkapsulirani, granulirani, u mekama, i druge kombinacije. Oni moraju biti effective & efficient (brzo djelotvorni i jako uspjeni), a formulacija dobro odabrana. Vodene emulzije su vrlo prihvatljive i rairene, ali nisu dobre za povrine koje ih upijaju (zidovi, cigla, beton, drvo). One su najbolje na neporoznim i neupijajuim povrinama, jer voda ispari i ohar pokupi dosta otrova. Ploice, elik i sl. nepriljepive povrine nisu dobre za upotrebu emulzija. Zidovi (buka) i beton imaju visoki pH koji emulzione insekticide ini nestabilnim. Za bolju topivost emulzija moe se dodati deterdenta. Moivi prakovi (wettable powders) se mogu nanosit na sve povrine i u velikim kocentracijam, do 70% aktivne tvari. Prakovi (dusts) su suhe aktivne tvari koje se lako postavljaju i dugo traju ako nisu u vlanom prostoru. Aerosol je lako upotrijebiti. Treba ga nanijeti samo u pukotine i rupe gdje su ohari da se to manje zagadi okoli i postigne dobra efikasnost. Treba ga drati dalje od dohvata djece. Enkapsulacija je stavljanje aktivne tvari u plastine omotae (kapsula) s ciljem dugotrajnijeg i boljeg djelovanja i male zagaenosti okolia. Stavlja ga se u oharska skrovita. Meke- baits oznauju stavljanje otrovnih tvari u hranu ili vodu, ovisno to nedostaje, i to prvenstveno onu koju izuzetno voli dotina ivotinja. U njih je mogue staviti atraktante. U jednom sluaju bila je glukoza i ohari nisu uzimali meku, a kad je glukoza zamijenjena fruktozom ohari su jeli meku. One su vrlo dobre jer su brzo djelotvorne i dosta sigurne, ali se moraju stavljati to blie putu i mjestu boravka tetoine. Nepozvani (djeca) ne smiju dohvaati meke. Granule su neto krupnije (vee) od praka (praine). esto su u ili na hrani (zrnje) i koriste se najvie oko zidova da sprijee ulaz ohara. Tablete oznauju stanje lijeka-otrova koji je u velikoj koncentraciji, a u malom pakovanju i koji se brzo raspada u kontaktu s vodom (vlagom). Rezistencija na INSEKTICIDE je vrlo esta pojava, naroito kod njemakog ohara, koju proizvoai insekticida, a i trovai (sanitarci) esto zaboravljaju i teko prihvaaju. Rezistencija se pojavila na sve dosada poznate skupine insekticida (organofosforne, karbamatne, piretroidne, sulfonamidne, i najnovije makrociklike laktonske glikozide. Da bi se izbjegla rezistencija nuno je primijeniti sistem rotacije i/ili miksture. Rotacija oznauje da se pri svakom novom tretmanu primjeni insekticid iz druge skupine kako se ne bi dobila potpuna rezistencija na neki lijek. Mikstura oznauje da se u jednom tretmanu pomijea vie preparata s razliitim nainom djelovanja, to bi morali znati zaposlenici u Pest Management Profesionals (PMP) tvrtkama i urban Integrated Pest Management (IPM) programu.

36

Specifinosti suzbijanja ohara u bolnicama i hotelima U bolnicama i hotelima svi procesi trebaju biti organizirani tako da to manje tete korisnicima. Prije primjene dezinsekcije svi prostori moraju biti mehaniki bezprijekorno isti. U bolesnikim sobama gdje su astmatiari, alergiari, srani bolesnici, dojenad, ok soba, rodilje, itd., dezinsekciju treba provoditi, iskljuivo, s hranjivim atraktivnim kutijama ili hranjivim atraktivnim gelovima. U sobama s normalnim prostorima (normalni pacijenti) dezinsekciju vriti uz otvorene prozore i to s karbamatima prskajui ih oko umivaonika, radijatora, vodovodova i toplovodova, a prozore po zavretku ostaviti 2 sata otvorene. Posebnu panju treba posvetiti kuhinji i ventilaciji, upotrebljavajui tvari koje ne ostavljaju mirise. Kuhinju treba dobro oistiti od svih masnoa, a hranu i pribor spremiti u kutije bez ohara. Sve upljine, pukotine i oteenja prethodno sanirati. Obrada prostora ide odozgo prema dolje i od periferije prema sredini. Kuhinje, restorani, prehrambeno-industrijski pogoni te hoteli tretiraju se svaka 3 mjeseca, minimalno 2 sata prije ulaska ljudi u prostore. Procjena infestiranosti prostora temelji se na broju ulovljenih ohara na m2, koji se dobije postavljanjem jedne ljepljive feromonske lovke na 10 m2/48 sati. Prosudba jaine infestacije : lovka bez ohara nema je; 0,1-5 ohara mala je; 5-10 ohara srednja je; 10-20 ohara jaka je; vie od 20 ohara vrlo jaka je infestacija. Prosudba ad oculos: nalaz ohara nou kada upalimo svijetlo srednja; nalaz ohara po danu u skrovitim mjestima jaka; nalaz ohara danju bilo gdje vrlo jaka infestacija. Prehrambene prostore tretirati kad su u najmanjoj uporabi i dozvoliti insekticidu da odstoji 24-48 sati, a nakon toga sve temeljito oistiti. Slino ovome provodi se dezinsekcija i brodova, s tim da se obradi i vanjska strana, pomone brodice, paluba i privrsna uad. (Elektrine aparate, strojeve, sklopke, telefonske centrale, radioaparate, televizore, kompjutere, navigacijske kabine, oruje i oruno skladite ne smije se tretirati vlanim sredstvima, ve fumigacijom ili prakovima.)OHARI U SKLADITIMA HRANE ohari nemaju uvijete u skladitima/silosima (nema vlage), ali tamo dolaze najvie zbor nemarnosti i nereda zaposlenika, koji odbacuju svoje konzerve i otpatke hrane i vode. ohari u pekarskoj industriji predstavljaju veliki problem, jer im tamo pogoduju razni slatki aditivi, dosta vlage i ugodna temperatura, pa ih je teko suzbijati. U pekarama prije dezinsekcije treba sve prostore temeljito fiziki oistiti, sve zidove temeljito oprati i zagletati, a razbijene ploice zamijeniti. Svi zidovi i podovi moraju biti slobodni od stvari i masnoa. Dezinsekciju treba nakon 10 dana ponoviti. Barem jedan zaposlenik u pekari mora biti dobro educiran u postupcima i razlozima primjene dezinsekcije. OHARI U DOMOVIMA/STANOVIMA ohari su ovjekovi najstariji pratioci i moda najvei tetnici (prenosnici bolesti). U novi prostor se unose ambalaom, pakiranom robom, selidbom iz starog u novi stan, raznim paketima, a esto i u putnim torbama ako smo boravili u prostoru infestiranom oharima. Crni ohar dolazi u stan putem kanalizacije, kroz zidne procjepe, ventilaciju, uz vodo i plinske instalacije. Aktivni su nou. Nanose tetu zagaivanjem hrane i prijenosom bolesti te nagrizanjem raznih odjevnih predmeta od koe, vune, nagrizanjem knjiga, itd.

37

to stanar treba napraviti da smanji broj ohara? Kako je voda bitna za ivot ohara (dovoljna kap/dan), treba sanirati sve loe slavine i izvore vlage/vode u stanu: oko sudopera, kupaonica, u lonanicama s cvijeem, u zdjelicama za ljubimce, kuhinjskim krpama i spuvama. Hrana je bitna za ivot ohara. Treba onemoguiti sve izvore hrane (mrvice, masne kapljice) u stanu. Bez vode i hrane mogu ivjeti 14 dana. Sve upljinice (sklonita) u podovima, zidovima, stolariji itd., treba zatvoriti, jer oni prolaze kroz 1,5 mm upljine. Kontrola temperature i vlage. Za njihovo brzi razvoj pogoduju temperature od 33C za smeog i 20-29C za crnog ohara. Paljivo kontrolirati unos robe u stan, naroito ako dolazi iz sumnjiva prostora. Zato suzbijati ohare? ohare suzbijamo prvenstveno zbog toga to su oni prenosioci raznih bolesti (salmoneloze). Oni plaze po raznim neistim prostorima i kanalizacijama i na svom tijelu mehaniki nose razliite uzronike bolesti. U svom probavnom traktu ohari nose razliite uzronike bolesti koje prenose putem fecesa (crijevne infekcije, tuberkulozu, kugu, koleru, lepru, poliomijelitis, razne stafilokoke, parazite: Taenia i Ascaris. Hranu i tekuinu/mlijeko zagauju fecesom i povraanjem/regurgitacijom iz svog eluca. Alergija i ohari ohari i njihovi raspadni produkti, kao i feces, su uzronici raznih alergijskih bolesti, a naroito astme. U USA od 1500 alergine djece 37% je bilo alergino na ohare, 35% na grinje i 23% na make. Djeca alergina na ohare 3 put vie izostaju iz kole i 3 puta vie dolaze u bolnicu od drugih alergiara. Imidaclorprid hranjivi gel 2,15% u suzbijanju ohara je novi elatinozni hranjivi mamak s atraktantima bjelkasto-prozirne boje. Nanosi se oko 01g/m 2 u debljini oko 5 mm. Podesan je za primjenu u konditorskoj industriji, bolnicama, restoranima, hotelima, avionima, kompjuterskim sustavima, radio-stanicama, HT-centrima. Lako se primjenjuje i ne oneiuje okolinu. Fipronil hranjivi gel 0,03% za suzbijanje ohara je elatinozni mamak koji se koristi na nain i u koliini kao i prethodni, tj. oko 5 mm debljine to je oko 0,1g gela/m2 infestiranog prostora. Moe se primjenjivati u istim prostorima kao i imidaclorprid. Uinkovitost mu se oituje inhibiranjem GABA-sustava to onemoguuje prijenos impulsa i na taj nain uzrokujui paralizu i smrt. TERMITI (Corrodenti, Termitidae) Termiti su insekti s tri para nogu i tijelom podijeljenim u tri dijela: glava, toraks, abdomen. Na vrhu glave nalazi se par antena/ticala graenih od 9 do 30 lanaka, par sloenih oiju i usni aparat za grizenje. Na toraksu su tri segmenta s tri para nogu i dva para krila (dulja od tijela) kod kralja i kraljice. Zadak/abdomen je lankovit i na zadnjem, u svih kasta (kralja/kraljice, radnika i vojnika). se nalazi par privjesaka (cerci). Oblik gornjih eljusti slui za determinaciju Razlika termiti mravi: Termiti imaju: na glavi V-oblika antenu; 2 para krila ( / ) oblikom i veliinom jednaka s puno ilica i s tijelom spojena preko korijena; toraks i abdomen su spojeni bez vidljive granice; radnici su njeni i svijetle boje; metamorfoza je postupna (jaje, nimfa, adult), a nimfe su sline adultima. Mravi imaju: na glavi L-oblika antenu (svinuti lakat); 2 para krila ( / ) oblikom i veliinom razliita i s malo ilica i direktno vezana na tijelo, prednje je dulje od stranjega; veza toraksa i abdomena je preko

38

peteljke (uski struk); radnici su jaki i tamni. Razvoj je potpun: jaje, larva, pupa/kukuljica i adult. Imaju dlaice po tijelu. Mravi i termiti, premda slini, su smrtni neprijatelji. (Termiti kao nus proizvod probave proizvode metan, koji moe utjecati na klimu i toplinu.) U Africi su popularni kao prehrambeni proizvod. Slika 9. Znaajke mrava i termita TERMITI (woodworm) su iz roda ISOPTERA (iso=jednak, ptera=krila). Rimljani su ih nazvali termes, to znai woodworm. Spadaju u najstarije ivue insekte (cca 200 mil. god). U jednoj koloniji, obino ima oko 60.000 radnika, a moe biti i do milijuna, koji dnevno pojedu oko 0,5 kg drveta. vaui drvo oni proizvode metan koji moe imati utjecaja na klimu i globalno zagrijavanje. ive u tlu i drvu, razgraujui ga (u prirodi poeljna radnja da otpalo drvo ide u reciklau, a u graevini nepoeljna). ivei u tlu i drvu kriptobiotski ivot - zatieni su od neprijatelja i temperaturnih nepogoda. Ue iz iskustva. Svaka kolonija ima specifini miris - odor po kojem se prepoznaju. Vode brigu o svojim lanovima. Osjete vibraciju tla preko nogu, a potom vojnici udaraju eljustima u tvrdo da svi uju. Hrana im je celuloza tako da jedu sva drvea, lie i travu. Vole visoku temperaturu i 100% vlagu. Kralj, kraljica, vojnici i mlade larve ne mogu se sami hraniti nego ih hrane nimfe i radnici. Probavni trakt im je pun protozoa, bakterija i gljivica (koji meusobno prenose jedui feces), koje im omoguuje digestiju celuloze. Ako se oni otklone nema digestije i termiti ugibaju od gladi. Slika10. Grooming (njegovanje) oznaava meusobno njegovanje, lizanje-ienje, tako da se onaj koji se lie okree i pomae lizau da ga oisti. Ova pojava dobro slui za raznoenje feromona i prepoznavanje jata, ali i za prenoenje OTROVA. Castes socijalno ureenje (reproduktivni oblici, radnici, vojnici) je nain ureenja kolonije u kojem su svi oblici i nije dan roenjem nego potrebama u koloniji, pa imaturni termiti mogu prijei u bilo koji tip, ovisno o potrebama kolonije (kraljica, kralj, vojnici ili radnici). Trofalaksis je nain komuniciranja izmeu jedinki u koloniji, izmjena nutrijenata unutar lanova kolonije, ureenje socijalnih potreba (postie se nainom prehrane - pojava meu termitima biranja eljene jedinke). Velike kolonije produciraju puno nimfi s krilima. Taj prelazak (molt) nimfe u krilaa poznat je kao alates (krilati termit), to su kralj i kraljica (krilai) primarna reprodukcija - zaetnici nove kolonije. Ako kralj ili kraljica nestane ili su neplodni ili je dio kolonije izoliran, javlja se novi reproduktivni par (sekundarna reprodukcija) iz odreenih radnika/nimfi (drugaije hranjene nekih radnika) sposobnih za polaganje jaja iako se nisu bile u svadbenom letu.

39

Swarming (rojenje) nastaje u proljee kad je dovoljno svijetla, topline i vlage. Ako je vrue rojenje je na veer. Iz neke velike kolonije (formoza termiti) moe nastati do 68000 (alates, krilai, rojai), ali njihov broj ovisi o veliini kolonije i njenoj starosti. Kada kolonija nastane da bi dala nove alates-letae potrebno je 3-4 god., a ponekad i 10 godina. Kada se krilati par doseli zapoinje stvarati koloniju u zemlji ili drvu te se pari sa enkom, a pritom im otpadaju krila, ovisno o vrst termita. Mujak (king) i enka (queen) ostaju zajedno u koloniji uz viekratna parenja. U poetku enka nosi malo jaja o kojima se brine ona i mujak, a kasnije tu brigu preuzimaju nimfe koje kasnije hrane i enku i mujaka sa svojim povraenim sadrajem. Sekundarna reprodukcija je pojava kad kralj/kraljica nestanu ili ne polau jaja, tada se u koloniji javlja novi par koji e polagati jaja, premda nije iao na svadbeni let. Polimorfizam je razvijen kod termita, tj. razlikujemo enku (kraljicu), mujaka (kralj), radnike i vojnike. Kralj i kraljica imaju razvijene spolne organe, fasetirane oi, tamno i veliko tijelo te krila i pare se u svadbenom letu, a nakon toga ostaju bez krila. ive oko 15 godina i tako stvaraju brojno potomstvo. enka moe biti duga do 10 cm i dnevno snesti 30.000 jaja Radnici su bilo mujaci, bilo enke, bez krila i slijepi su. To su termiti (nimfe) koji obavljaju, uglavnom, sav posao (tunele, smjetaj, hranjenje jaja, nimfa, vojnika i reproduktivnih adulta; navode vojnike na borbu). To su nimfe koje se bilo kada mogu pretvoriti u vojnika ili reproduktivnog termita. ive oko 2-4 godine. Vojnici su vei od radnika s jakom glavom oboruanom za borbu dva para eljusti (ubosti, slomiti, udariti). Oni se ne mogu pretvarati u druge forme, niti se mogu sami hraniti. U koloniji ih ima 2-5%. Termiti imaju nepotpunu preobrazbu u kojoj liinke svakim presvlaenjem sve vie nalikuju adultu (jajepronimfa-nimfa-adult). Slika 11. ivotni ciklus kolonije TERMITI (BIJELI MRAVI, jer su bijeli) su raireni po cijelom svijetu. Oni preferiraju tople krajeve (tropske i suptropske). Neki ive u zemlji (subterranean), a neki u drvetu (drywood: - grai, namjetaju, dampwood: - vlanom i propadajuem drvetu). Radije napadaju staro fungima obraeno drvo, a mogu napasti i zdravo. Oni su fotofobini i samo spolni oblici izlaze na svadbeni let radi parenja, a ako doe do stvaranja skundarnih reproduktanata oni su bez krila (zakrljala) i ne izlaze vani na svadbeni let. Oteena stanita (tunele) popravljaju vrlo brzo, 3 cm/1 sat, to je tri puta bre nego kada grade nove nastambe. Iz abdominalne lijezde izluuju feromone kojima obiljeavaju put za pristup hrani. Dnevno troe dosta hrane ovisno o veliini kolonije. Npr. kolonija od 1000 pojede dnevno cca 83 mg, a kolonija od 60000 oko 5 g drvene mase na dan. Kolonija od milijun termita tei 5-15 kg. (Ako kolonija od milijun termita tei 10 kg, tada 1 termit tei 10 mg, a ako 1000 termita pojede 100 mg tada 1 termit pojede 0,1 mg.)

40

Drywood termites (Incisitermes, Cryptotermes) ivi u suhom drvetu kojega prodire. Iz infestiranog drveta dobiva i vodu i nije ovisan o kontaktu sa zemljom. Napada sve drvene proizvode: grau, namjetaj, okvire, itd. Prenosi se u tim tvarima, koje je infestirao. Njegove kolonije su znatno manje (nekoliko tisua) od kolonija subterranean termita. Dampwood termites (Zootermopsis, Paraneotermes) infestiraju samo vlano drvo i ono koje propada. Oni, osim drveta unitavaju i papire, knjige, tkaninu, cipele, kou itd. Vibracije osjeaju nogama, ali ne uju glasove. KONTROLA TERMITA ovisi, prvenstveno o dobro istreniranim profesionalcima (deratizatorimatermicidorima) koji razumiju biologiju i ponaanje termita (must understand the biology and habits of termites, building construction, proper use of termicides), putove infestacije, karakteristiku zemlje, opremu za deratizaciju i ispravnu upotrebu termicida. Smatra se da je 1996. u USA potroeno oko $2 bilijuna za unitavanje termita. teta koju oni uzrokuju je jo i vea. Termiti trebaju hranu (drvo, zemlja), vlagu i sklonite. Ako im se neki od ovih izvora onemogui njihova infestacija e biti manja. Temelji moraju biti betonski: vrsti i jaki. Drvo ne smije biti u kontaktu sa zemljom. Izbjegavati naslanjanje drva na kuu i ostavljanje oko kue. to manje celuloze oko kue i u kui. Nita to ima celulozu ne ostavljati uz/blizu temelja, jer zadrava vlagu i omoguuje nastanjenje termita. Fizike barijere za kontrolu termita: Metalne ograde oko kue nee sprijeiti prodor termita u kuu, ali e nam pokazati koliko je kua infestirana. Pjeana barijera oko kue, ako je pijesak dovoljno velik da ga termiti ne mogu prenositi i dovoljno sitan da po njemu ne mogu puzati i u njemu praviti tunele, onemoguuje termitima zadravanje oko temelja kue. Nematode i Fungi paraziti i gljivice mogu se upotrijebiti u borbi protiv termita. To su inae prirodni konstituanti u zemlji, ali ih u termiticidne svrhe treba uzgojiti i pustiti u stanita termita da ih unite. Rezistentno drvo na termite ima prirodno otpornog drveta, npr. crveni i uti cedar. Pretpostavlja se da to drvo proizvodi sekret koji ubija/odbija termite. Kemiari pokuavaju sintetizirati taj spoj. Termiticidi su kemijske supstance za unitavanje termita. Chlordan i heptachlor su danas povueni iz upotrebe (dugotrajne residue), ali su bili efikasniji i jeftiniji od dananjih preparata. Zemlju je potrebno natopiti s tim sredstvima do 30, pa i vie cm u dubinu, ovisno o infestaciji. Unutarnje povrine i putove kojima se termiti ire potrebno je dobro poprskati klorpirifosom = organophosphati te permetrin, cipermetrin, bifentrin, deltametrin, fenvalerat = pyrethroidi, a nedavno se pojavio imidacloprid = chloronicotinyls. Piretroidi djeluju kao repelenti, a organofosfati kao kontaktni ubojice, a raspadnuti termiti otputaju repelente. Bitno je da su termiti otjerani (piretroidi), ali je jo bolje ako su i ubijeni (organofosfati). Kod terapije termiticidima treba potivati koncentraciju i volumen pesticida koji je dat na uputi. U sluaju gdje je koncentracija smanjena na polovicu, termiticidno djelovanje palo je samo na tri godine, a inae je 7 godina kad je dana puna doza. Drvo se moe tretirati termiticidima prije postave ili poslije istim preparatima u tekuini ili spreju, ali samo ako je drvo suho. Mokro drvo treba tretirati preparatima koji sadre borate (disodium octaborate tetrahydrat) koji prodiru u drvo to jae to je drvo vlanije i otrovni su za sve insekte koji napadaju drvo, a neotrovni za sisavce. Oni su bez boje i mirisa, a prodaji su u prahu ili tekuini lako topivi u vodi, a mogu se primijeniti sprejanjem, uranjanjem, iniciranjem, dimljenjem ili pjenom i na ne obraeno drvo.

41

Termiticidi mogu djelovati kao: 1) regulatori rasta (pyriproxyfen, hexaflumuron); 2) sporodjelujui inhibitori metabolizma i neurotoksikanti (hydramthylnon, sulfuramid, abamectin); 3) mikrobialni patogeni (fungi, gljivice). Najbolji se uinak postie ako se primjene sporo djelujui inhibitor (od njega ugibaju i oni koji ga nisu jeli), atraktivan za jelo i ne repelenti termicid. Ako se primjeni brzo djelujui nakupit e se velika koliina mrtvih i drugi e termiti odustati od hrane. Hexaflumuron (hitin sintezis inhibitor) djeluje 2 mjeseca nakon ingestije i unitava hitin od ega je izgraen egzoskeleton - kod presvlaenja (molt). Drywood termites uzrokuju veliku tetu drvenim kuama i zgradama, na njih otpada 20% termiticidnih sredstava. Sredstva protiv zemljanih (subterranean-Reticulitermes flavipes) termita su efikasnija nego protiv onih koji ive u drvu - pojedinano. Za spreavanje naseljavanja najbolje je pratiti rojeve i njih unitavati (silica aerogel dust ili borate dust). No, kad su termiti ve u drvu, najbolje je djelovati na cijelu povrinu s fumigantima - sulfuryl fluoride ili methyl bromide (bromidi su u USA zabranjeni zbog utjecaja na ozon). Kod dimljenja treba nositi zatitnu masku. Ako su upotrijebljeni fluoridi u kuu se moe ui nakon 8, a 72 sata nakon bromida. Vruina 50-60C/1 sat moe unititi crve u drvu. Ako je infestacija mala, najbolje je dati lokalnu terapiju injiciranjem kemikalije u rupe termita - crva (bakar-arsen ili kalcij-arsen). Kod nas (Jadranska Hrvatska) su poznate dvije vrste: Calotermes flavicollis utovrati termiti, napadaju suho i ivo drvo (masline, limuna, narane, oraha, smokve, hrasta i ukrasnog grmlja i drvea) i Reticulitermes lucifugus mediteranski zemni termiti napadaju voke, lozu, crnogoricu, ukrasno drvee, cvijee, penicu, povre, drvenu grau. (Ukratko: tete nanose vokama, umskom drveu i kunoj grai.) Kod nas je R. lucifugus prvi put opaen 1958. u Rijeci i sve vie se iri predstavljajui veliku opasnost. Kod jake infestacije objekta najbolje je poruiti objekt, iskopati sve nove temelje i podrum u dubinu 1 m i sve to politi/natopiti dezinsekticidima. Ako je infestacija manja, drvenu stolariju poskidati tretirati zapaliti u blizini objekta, buku skinuti, zemljane dijelove u kui i oko kue prekopati 1 m i natopiti dezinsekticidom, u betonske ili kamene zidove i podove izbuiti 2 rupe/m 2 i sve to tretirati i odloiti nedaleko kue. Kad smo sigurni da tu nema vie termita moemo taj materijal odvesti na deponiju. MRAVI (red: Hymenoptera, familija: Formicidae) Mravi su raireni po cijelome svijetu u svim klimatskim uvjetima i dominiraju brojem vrsta (oko 10.000) i stupnjem razliitosti unutar vrste. Spadaju u omnivore. Boje tijela su razliite (crna, smea, uta, crvena i njihove kombinacije). To su dugoivua bia, osim /kralja, koji ivi kratko. Kraljica ivi 15, a radnici i vojnici 4-7 god.). U kolonije moe biti vie kraljica. Podjela rada unutar kolonije je znaajka ovih kukaca (socijalni kukci). Pripadaju razredu krilatih Insekata (Pterygota). Usko i viestruko su povezani s biljkama, ivotinjama i ovjekom. Najvie ih je u tropskim umama (kia), oko 50%. U USA ih ima oko 570 vrsta, od ega ih 30 vrsta ulazi u nastambe, a oko 10 vrsta su izraziti pests napasnici. Najmanji mrav je oko 0,8mm, a najdulji oko 40 mm.

42

Slika 12. Dijelovi anatomije mrava radnika Graa tijela anatomija Kao i kod svih kukaca na tijelu razlikujemo: glavu, toraks, abdomen. Spoj izmeu toraksa i abdomena ima jedan ili dva tanka segmenta i taj dio tijela se naziva petiole pedicel peteljka, a spada pod abdomen. To jedno od prvih razlikovanja unutar grupe i ono glavno to ih ini lako prepoznatljivim od termita. Na glavi nalazimo: 1. antene u obliku savinutog lakta. Na njima su osjetila dodira, mirisa, orijentacije. Antene imaju tri dijela: bazalni, intermedijarni i terminalni. Vibracijom antena oni primaju podraaje iz okoline, 2. Oi su mozaine i smjetene lateralno, a kraljica, kralj i radnici u nekih vrsta imaju i 3 okanca/ocelli. Neke vrste nemaju oiju. Oima razlikuju tamu i svijetlo, vide pokrete objekta ali ga ne prepoznaju. eljust mravima slui u razne svrhe: bodenje, piljenje, lizanje, grizenje, struganje, buenje , ali nikada za jedenje. eljust je klju za raspoznavanje. Na prednjim nogama nalaze se dlaice kao ealj ili etka s kojima mravi iste antene. Na tarsusu su i lijezde koje ih podmazuju. Netko je rekao: the camb and brush are neve absent from the forelegs of ants, tj. prednje noge mrava nikada nisu bez etke i elja. Na glavu se nadovezuje trodijelni toraks na kojem su 3 para nogu i 2 para krila (koja gube nakon parenja) u reproduktivnih jedinki. Na toraks se nastavlja tanki dio petiole/pedicel graen od jednog ili dva segmenta i prvi je klju identifikacije mravi. Na njega se nastavlja gaster. Tijelo - egzoskeleton mravi pokriven je brojnim dlaicama, koje mravima slue kao senzori. alac, otrovna lijezda - radi obrane neki mravi imaju na zadku alac preko kojeg izluuju mravlju kiselinu (formic acid, Formicidae) iz otrovnih lijezda, a ako nemaju alac eljustima ugrizu i u ranu puste mravlju kiselinu. Slika 13. Fire ant (Solenopsis invicta)

Slika 14. Tetramorium caespitum Mravlja kolonija dnevno moe donijeti i do 100.000 komada insekata i/ili tvari u svoje gnijezdo. Kao omnivori oni esto ubijaju insekte i nose ih u gnijezdo i na taj nain smanjuju broj molestanata. Tlo i mravi mravi prekopavaju tlo i tako ju prozrauju, mijeaju njene elemente, a takvo tlo se lake navodnjava. Oni mogu sudjelovati i u opraivanju biljaka (polinatia). Mravi kao hrana - neke vrste mrava (Myrmecocystus, medeni mrav) su vrlo cijenjena hrana uroenika u USA, u Australiji (vrsta medenog mrava Melophorus) te u Indiji, Burmi, Maleziji i Tajlandu vrsta Oecophylla smaragdina. Yukpa Indians u J. Americi i Indijanci u Meksiku jedu ih uz ceremonije. Mravi i medicina neki uroenici u USA i Africi pravili su sokove od mravi i koristili protiv raznih bolesti (oiju, groznice, glavobolje, stomak, reumatizam, kaalj ).

43

U bolnicama, restoranima, pripremama i pakiranju hrane mravi mogu nanijeti velike tete i uzrokovati bolesti, jer su na njima 1972. u Engleskoj pronaeni: pseudomonas, stafilokoki, salmonele, klostridije i bordetela itd. Ti su mravi pronaeni i u bolnici na pacijentima. Ugriz mrava moe biti jako bolan i opasan. Oni mogu svoj otrov posprejati na daljinu od 50 cm. Oni jako uznemiruju ljude. Ima podataka da su napali dijete ije su ui, nos, oi, usta i lice kompletno prekrili. Primitivni mravi imaju otrov (venom) slian osjem otrovu. Fire ant (Solenopsis) ima u svom otrovu specijalni alkaloid koji je nekrotoksin. Mravi - feromoni komunikacija - mravi osim otrova izluuju iz svojih usta, analnih lijezda i ubodnih lijezda feromone koji im slue u komunikaciji i vraanju kui/gnijezdu. Oni se sporazumijevaju i pomou kretnji ticala i prednjih nogu. Mravi i stoka Opisani su sluajevi gdje su mravi napali i ubili mlade praie, pilie, pa ak i telad. Znaajan je njihov utjecaj na pomladak ivotinja koje se legu na tlu u umi (patke, fazani, jarebice, neke ptice, zmije, guteri, puevi). Mravi i poljodjelstvo mravi unitavaju itarice prije zriobe i u zriobi. Neki kradu i sjeme (harvester ants) pa nema nicanja biljki, a neki trgaju i jedu lie. Neki mravi prave velike humke visine 30 cm, a ponekad i do 100 cm, a irine 40 cm, odnosno do 110 cm. To u etvi uzrokuje trganje kose. (10 kolonija mravi moe pojesti trave kao jedna krava.) Mravi prenose i biljne bolesti. Mravi i odmor - (leisure time) mravi se nalaze posvuda pa taku i u parkovima, oko rijeka, na i ispod stabla za odmor. Na ta mjesta dolaze ljudi da se odmore, pecaju, igraju itd. i tako budu uznemiravani od mravi. Mravi mogu napraviti tetu i na strujnim i telefonskim kabelima. Mogu otetiti mostove i tunele, aviopiste. Mravi u kuama/stanovima su neugodni i gadljivi, uznemiruju stanare grizenjem i bodenjem te oneienjem prehrambenih tvari. Mravlja kolonija i kaste Mravi spadaju u socijalne kukce i u red krilai (Pterygota), odnosno opnokrilci (Hymenoptera). Krila imaju samo kralj i kraljica i to do svadbenog leta (parenja). Pare se u letu i mujak potom ugiba, a enka si sama skine krila. Unutar kolonije ive razvojni oblici (jaje, larva, pupa) i odrasle kaste (castes): kraljica, kralj, radnici i vojnici/straari. U koloniji moe biti jedna ili vie kraljica koje nesu jaja. Iz oploenih jaja razvijaju se kraljice, a iz neoploenih mujaci (kralj). Slika 15. Radnici su u biti sterilne/neplodne enke i oni ine veinu kolonije o kojoj se u potpunosti brinu o koloniji (leglu): hrane kraljicu, larve, pronalaze hranu, grade gnijezdo. ive od nekoliko mjeseci do 7 godina. Unutar kolonije radnici mogu biti podijeljeni u grupe prema zaduenju (poslu) unutar kolonije. Najee su dvije grupe: njegovatelji larvi i kraljice, koji istovremeno brinu i o unutarnjem redu i istoi (mlai radnici) te sakupljai hrane i vode (stariji radnici).

44

Neke vrste mrava imaju radnike razliite po veliini (velike, srednje i male: polimorfizam), dok neke vrste imaju samo dvije veliine radnika (dimorfizam) ili samo jednu veliinu radnika (monomorfizam). Radnici koji brinu o larvama i pupama sve do razvoja zrelih oblika esto rtvuju i vlastiti ivot za obrnu mladih. Vojnici-straari - neki vojnike ubrajaju u posebnu skupinu radnika zaduenih za obranu i uvanje kolonije od predatora-neprijatelja, pa ih stoga i zovu straari. Kraljica je enka koja polae jaja. Ona prije svadbenog leta ima 2 para krila koja nakon parenja odgriza. Nakon toga pronalazi gnijezdo gdje e polagati jaja i razviti svoju koloniju. Poto su joj krila otpala, miina-krilna masa se otapa i prelazi u krv i slui za izgradnju jajanog umanjka. Kraljica najprije izlee nekoliko jaja koja hrani svojom slinom i odnjeguje do pupe, a radnici koji iz nje nastanu preuzimaju brigu o sebi, majci i novim jajima i larvama. Pari se samo jedanput. Moe ivjeti do 15 godina. Neke vrste mrava (akrobat, harvester, thief, ) imaju samo jednu kraljicu u koloniji, a neke (argentinski, mali crni, ludi, ) imaju vie kraljica unutar kolonije (multiple queen colony), dok neke vrste mogu imati i jednu i vie kraljica. Neke kolonije mravi mogu ivjeti 30-40 godine, jer se prvobitna kraljica zamjenjuje vie puta. U sluaju izumiranja kraljice neke vrste proizvode novu od radnika tako to te radnike posebno hrane, a faraonski mrav proizvodi kraljicu iz larve koju isto posebno hrani. Kralj to je spolno zreli mujak sa velikim oima (da bolje uoi kraljicu), jakim toraksom i krilima te malom glavom. U veine vrsta mujak se pari sa kraljicom u svadbenom letu, a kod nekih na tlu (faraonski, argentinski). U roku dva tjedna, nakon parenja, ugiba. irenje kolonije Poto kolonija jako naraste u njoj se stvaraju spolno zreli mujaci i enke koje se za lijepa vremena izvlae iz kolonije i idu na svadbeni let parenje. Nakon parenja trudna enka pronalazi novo gnijezdo i tako se stvara nova kolonija. Pronalazak hrane kada mravi (radnici) nau hranu vraaju se u leglo i putom isputaju feromone koji e druge mrave obavijestiti o hrani i oni e poi na izvor hrane. Mravi kao omnivori jedu sve (biljnu i ivotinjsku hranu). Mravi na vonim biljkama jedui medljiku - mednu rosu (sokovi lia kojeg su ui posisale a nisu upotrijebile) koju isputaju lisne ui (aphids). vrstu hranu vojnici najprije zdrobe, a potom ju radnici otapaju pomou sline. Mlade larve radnici njeguju, iste i hrane povraenom poluprovakanom hranom. Ta hrana (meconium) ostaje u elucu, koji nije spojen s crijevom, sve dok larva ne ue u prepupalno stanje kad se eludac i crijevo spajaju. Ovo je bitno radi dezinsekcije larvi. Starije larve mogu vakati i gutati, i, tvrdu hranu. Raspodjela hranjivih tvari po kastama Karbohidrate i mast koriste samo radnici. Radnici, uglavnom koriste i tekui eer. Malo tekueg eera, dosta ulja i proteina radnici daju larvama i kraljici. Neke vrste mrava jedu svu hranu (omnivori), npr. Red Imported Fire i argentinski, drugi preferiraju slatko Odorous House, a trei samo biljke, npr. Leaf Cutter. Mravinjaci su mravlje nastambe koje oni grade u tlu, trulom stablu ili drvu. Taj posao obavljaju radnici, a vojnici straare. Za mravinjak uz materijal od tla, lia i drugih sitnih tvari, mravi trebaju i malo vlage (vode). Zato im je vlano podruje puno prihvatljivije za gradnju mravinjaka. Zimu prezimljuju ukoeni u dubini mravinjaka. Mravinjak iznad zemlje (humak) moe biti irok 1 m, visok do 1,5 m pa i vie (Formica rufa), to ovisi o vrsti mrava. Unutar tla, mravinjak moe biti dubok od nekoliko cm do 0,5 m. Ponekad u jednom mravinjaku moe biti vie vrsta mravi.

45

Vrsta roda Crematogaster gradi mravinjake na drvetu od savakanog lia i drveta, a vrsta Oecophilla tako da jedna skupina radnika privue susjedne listove drei ih zajedno dok druga sljepljuje rubove uz pomo liinkine sline i niti. Formica rufa je umski (crnogorini) mrav koji je zatien kod nas, a i u svijetu. Bez njega se naruava cijeli biocenozni umski sustav. Putujui mravi (Dorylini, spp.) ive u vruem podneblju, a na svojim dugim putovanjima opustoe/pojedu sve to im je na putu. Mravi rezai lia ili uzgajivai gljiva (Atta spp.) ive u Srednjoj i Junoj Americi. Reu lie biljke i usjeva i nose ih u mravinjak na kojem uzgajaju gljive na kojima se stvaraju bjelanevine mravlja koraba kojom hrane liinke. Kada mlada kraljica (princeza) ide na svadbeni let ona ponese sa sobom i gljivu za uzgoj u novom gnijezdu. Ti mravi grade velike mravinjake (rudokop) do 6 m duboke i tunele udaljene i do 150 m od centralnog otvora, koji je slian krateru. Unutar hodnika nalazi se 20-30 soba s gljivama. U koloniji moe biti 1x106 radnika. Mravi mesojedi napadaju termitnjake i druge mravinjake i otimaju im hranu. Na svojim estim pohodima za hranom, napadaju sve koji su im na putu (skakavce, guter, ptie u gnijezdu). Sobom nose i liinke i taboruju (stvaraju leglo) samo u vrijeme kad su im liinke zakukuljene. Poto iz njih izau adultni (radnici i vojnici) oni mariraju u kolonama dalje traei hranu. SINANTROPNI MRAVI Faraonski mrav (Monomorium pharaonis L.) Ime je dobio po tome to se vedski botaniar-taksonom Linneaus smatrao da je taj mrav bio u doba Faraona i da je izazvao kugu. Danas se smatra da potjee iz tropske Afrike. ivi u toplim prostorima gdje ima hrane (stanovi, bolnice, restorani, pekare itd.). Radnici su monomorfni i sitni (1,5-2,0 mm) ukasto-crvenkasto-svijetle boje s crnom crtom na gornjoj strani trbuha. Imaju dva segmenta u peteljki-pedicel; 12-segmentnu antenu koja zavrava s 3-segmentnim zadebljanjem. Ima alac, ali ne ugriza ljude. Slika 16. Faraonski mrav Socijalni je kukac i ivi u mnogobrojnoj koloniji u kojoj ima, obino, vie kraljica koje svakodnevno polau jaja. Neke od kraljica mogu se vidjeti i meu radnicima na putu koji trae hranu. Iz oploenih jaja razvijaju se mlade spolno zrele kraljice, a iz neoploenih spolno zreli mujaci. Faraonski mrav se ne roji, nego se gnijezdi svugdje: u namjetaju, prtljazi, robi, koferima. I zbog takvog gnjezdenja lako se prenose po razliitim ustanovama i po cijelom svijetu. Kraljica se pari u gnijezdu, a radnici prenose leglo (jaja, larve i pupe) u druga gnijezda. Kraljica esto slijedi ovo leglo, ali nije nuna, jer radnici mogu proizvesti novu kraljicu iz donesenog legla. Gnjezdenje se najee deava u toplom i vlanom prostoru: kuhinje, kupaonice. A za to im je dovoljna i najmanja nia i pukotina u podu/zidu. Vrlo rado infestiraju bolnice (oko 25% u Texasu), restorane itd. U bolnici su naeni u intravenskom sustavu, operacijskim salama, sterilnim vatama i gazi, intenzivnoj njezi, a te je prostore teko tretirati.

46

Preferiraju slatko-eerne otopine, meso, krv i masti (omnivori). esto su zaraeni raznim bakterijama (streptokoki, stafilokoki, pseudomonas). ivotni ciklus pri temperaturi od 27C i vlazi od 80% razvoj traje od polaganje jajeta do razvoja radnika 38 dana (7,5 dana inkubaciju jajeta; 18,5 dna larvalni stadij, 3 dana prepupalni i 9 dana pupalni period). Razvoj kraljice i kralja traje 4 dana dulje (larvalni stadij). Radilice ive oko 10-tak tjedna, a kraljice do vie godina. Mujaci nakon parenja ugibaju za 2-5 tjedna Najaktivniji su u predveerje i lako se vide plazei po rubovima kuhinja i kupaonica. Rado putuju uz cjevovode i elektrovodove unutar zida. Izvana emo ih nai oko prozora i vrata. Kada radnici pronau hranu vraaju se kui i putom isputaju feromone. U kui obavijeste ostale radnike i vraaju se po hranu. Svega oko 10% radnika odjednom ide po hranu. Meke za meku je najbolje postaviti eerne otopine, proteine i vlani jajno-umanjani praak. Suzbijanje ovih mrvi je teko i dugotrajno, jer oni imaju nekoliko kolonija u istom prostoru/stanu, a vrlo lako se razvijaju pupanjem. Prije suzbijanja potrebna je dobra inspekcija objekta izvana i iznutra, a posebno vlanih prostora. U bolnicama treba postaviti ljepljive trake ispod kreveta, ispod i oko vanih aparata i sterilnih predmeta. Repelenti se ne smiju koristiti, jer bi samo rasprili koloniju. Treba koristiti sporodjelujue otrove prah borne kiseline, koje e radnici donijeti u gnijezdo, jer ih je tamo 90%, i s kojima e se hraniti drugi radnici, matica i larve. Prah se pospe po njihovim putovima. U principu treba koristiti mamce sa sporodjelujuim otrovima i izlagati ih na aktivne mravlje staze. Ti otrovi se mogu praviti (borna kiselina i dem), ali je najbolje kupiti gotove mamce s bornom kiselinom, metoprenom ili hidrametilonom. Prva dva unitavaju mrave za 15-40 dana, a trei 15-35 dana. Mamci se ne smiju dirati sve dok prostor mravlji putovi, 10-tak dana ne bude bez mravi. U tretirani prostor ne smiju se unositi jaki mirisi, deterdenti i druge tvari koje bi mogle ometati mrave pri uzimanju mamaca. Argentinski mrav (Iridomyrmex humilis Mayr.; Linepithema humile Mayr) je neto vei od faraonskog. Radnici su 2,2-2,6 mm, a kraljice 4-6 mm. Ima jedan segment u pedicelu s otrim iljkom. U Europu je doao iz Argentine, oko 1900. Tijelo mu je smee-sivo, a noge ukaste. On je karnivor i jede ribu, meso, koljke i eerne tvari. Vrlo je ratoboran i agresivan i u svojoj okolici rastjera sve mrave. U koloniji ima vie matica, koje kod ovog mrava sudjeluju u hranjenju i njegovanju larve, a i sam sebe hrane. Oplouje se unutar gnijezda. Mujak, ubrzo nakon parenja ugiba. Gnijezdi se izvan kue obino na dubini 2,5-5 cm, a ponekad i do 30 cm, u svim niama i prostorima. Prenosi se svim prijevoznim sredstvima (brod, vlak, avion, kamion itd.) Aktivan je na temperaturi 10-30C, a odmara se ako je iznad 32C. (Na dna moe prijei oko 1 km; 44 m/h; 74 cm/min.) tete nanosi u bolnicama zagaujui sav pribor i prostor, a moe jako ugristi bolesnika/ovjeka i djecu. Ima ga u restoranima, pekarama, trgovinama, konditorskoj industriji, mlinovima itd. Argentinski i faraonski mrav se obvezno suzbijaju. Primjer infestacije i terapije U jesen 1985. otkrivena je infestacija argentinskim mravom Klinikog laboratorija (Vojne bolnice) u Splitu. Mravi su se uselili kroz pukotinu vanjskog zida i infestirali automatski broja krvnih stanica i biokemijski analizator. Oba aparata koriste krv, odnosno serum. Mravi su se hranili krvlju. Suzbijanje je vreno, postavljanjem ispod aparata i stolova, insekticidnim lakom u kojem je djelatna tvar 4% prometanfos.

47

Godine 1987. pojavila se infestacija s faraonskim mravom u praonici sua i dnevnom boravku. Tretiranje je izvreno 1% emulzijom propetanfosa. Svi podovi su premazani tim insekticidnim lakom uz dimne generatore u kojem je djelatna tvar permetrin. Godine 1989. infestacija faraonskim mravom bila je jo proirenija. Ovaj put nakon tone determinacije i lokacije njihovih nia. Mravi su bile u svim aparatima i prostorima, ak su ulazili i u rane ispod povoja. Primijenjen je 4% prometnfos. Bolnica mu je idealno mjesto za razmnoavanje: puno hrane, vlage, pogodna temperatura. Faraonci vrlo brzo prepoznaju insekticidnu hranu pa ju izbjegavaju. Lovke-stupice prave se od grude spuve koja se natopi jetrenim prahom pomijeanim s medom u omjeru 1:1. Ulovljeni mravi se potapaju i tako ubijaju. Na ova nain u jednoj engleskoj bolnici u roku 2 godine ubijeno je oko 5,5 milijuna faraonskih mravi i oko 6000 njihovih kraljica to je dovelo do potpune eradikacije. uti mrav (Lasius flaus Fab.) dug je 2-4 mm, a tijelo mu je uto. Mravinjake gradi na livadama i uz putove. Kamperi, izviai i vojnici, kao i pastiri koji borave na livadama mogu biti ugrizeni. Ugriz mu je bolan. Za vrijeme rojenja, po ljeti, moe biti jako neugodan. Nakon oplodnje mujak ugiba, a enka si sama otkida krila. Crvenoguzi mrav (Crematogaster scutellaris L.) dug je oko 3,5-5,5 mm. Glava mu je crvenkasto-naranasta do crna. Gnijezdi se u trulom drvu, balvanima, gredama. Infestira nastambe, a naroito u ruralnom podruju, traei slatku hranu i vodu. U blizini nastambe je obino stablo koje je infestirano tim mravom. Ako je u kui gnijezdi se u drvenim okvirima (tok) vrata i prozora. Kod ugriza izbacuje mravlju kiselinu do 1 m udalj. Zadak, kad je uzrujan, moe podii iznad toraksa i glave pa se naziva i akrobat (priguz). Pari se u letu. Mirisni kuni mrav (Tapinoma sessile Say) dug je oko 2,4-3,3 mm i ima 1 vor u pediceli. ivi u koloniji 100-10000 jedinki s nekoliko kraljica. Prije dolaska argentinskog mrava bio je dominantan, ali ga je on izbacio iz kue. U kuu ulazi za kinih dana kad mu ponestane medne rose (meduljak) s kojom s najrae hrani. Kraljica se pari u i izvan gnijezda i nosi 1 jaje/dan. I radnici ponekad mogu snesti jaja. Razvojni ciklus je po ljeti 5-7 tjedana, a po zimi 6-7 mjeseci.Ti se mravi mogu nai na visini od 3 km. Slika 17.

Slika 18. Solenopsis molesta

48

Mravi i ovjek mravi ine 10% svih ivuih stvorenja na Zemlji. Njihova tjelesna masa premauje masu ovjeanstva. Najmanji mrav je dug oko 0,8 mm, a najdui je 70 mm. Prosjena teina je oko 5 mg. Ima ih po cijelom svijetu, osim na Grenlandu, Islandu i Antarktiku. Mravi pojedu oko 85% uginulih ivotinja. Ugrizom i ubodom iz svojih otrovnih lijezda izbacuju mravlju kiselinu (otrov). Najjai otrov ima Pogonomyrmex manicopa koja s 12 ugriza ubija takora. Solenopsis invicta arei mrav pri ugrizu ovjeka njegov otrov izaziva arenje i peenje oko 1 sat, a potom se pojavljuje pustula, koja se moe, pucanjem inficirati. Na mjestu mjehuria ostaje oiljak. Kod preosjetljivih ljudi moe doi do anafilaktikog oka, pa i smrti. Alergiari reagiraju: znojenjem, vruicom, crvenilom, opim osipom, suzenjem, muninom, mucavim govorom, paralizom dine muskulature ili sranim udarom. Pele, ose i arei mravi imaju zajedniki otrovni alergen. Danas postoji specifina imunoprofilaks dobivena iz otrova ili tjelesnog ekstrakta mrava. Ugrizno mjesto treba prati sapunom i vodom, hladiti ledom i podii iznad nivoa srca. Ako je potrebno treba uzeti antihistaminike i steroide. Ne otvarati mjehurie. Neki mravi (Formica fusca) su intermedijarni domaini za mali ovji metilj (Dicrocelium dendriticum). Ovca (ponekad ovjek) izluuje jajace iz kojeg se oslobaa liinka koja dospijeva u livadnog pua koji potom izluuje cerkarije (larve) koje ingestira mrav u kojem se cerkarij razvije u metacerkarij (liinka II. stupnja). ovjek moe, sluajno pojesti takvog mrava i potom e se u njemu razviti adultni parazit (metilj) koji parazitira u unim vodovima to moe dovesti do utice i opstruktivnog hepatitisa. Alergija na mrave je neznatna i rijetka u usporedbi s onom na pele i ose. Meu najopasnije spadaju arei mravi, koji napadaju sve i svakog tko dira u njihovo gnijezdo. Njihov otrov sadri visoku koncentraciju toksina i stoga izaziva jako arenje kod ugriza ovjeka. Ubrzo nakon ugriza pojavljuje se pustula (vodeni mjehuri) koji se nakon pucanja esto inficira i nakon njega ostaje cikatriks. Velik broj mravi grize ovjeka, ali samo nakon ugriza areeg mrava (Solenopsis invicta) nastaje pustula koja ostavlja trajni oiljak. Ugriz tih mravi moe imati letalni uinak. U podrujima gdje oekujem pojavu tih mravi, treba nositi arape, visoke cipele/izme i rukavice, kako bi se to bolje zatitili od tih napasnika. U USA se godinje troi oko 8 milijuna US$ za lijeenje ljudi ugrizenih areim mravima. Oni mogu infestirati elektro instalacije, klima sisteme, semafore, telefonske centrale, benzinske postaje, osvjetljenja aerodromskih pista, kompjutore i druge aparate, npr. automobilske elektrosustave. U vicarskoj ima najmanje alergije na mrave. MUHE (Muscidae, , Fly, flies) Muhe su vrlo rairene i dre se mjesta u kojima ima dosta organskog materijala u raspadanju (organsko smee, kuhinjski otpad, deponiji i kontejneri smea, gnojnice), tj. gdje mogu odloiti svoja jajaca i biti sigurne da e liinke imati dosta hrane na raspolaganju za svoj razvoj. Oko 95% muha otpada na kunu muhu (Musca domestica). Muhe, s obzirom na prehranu, moemo podijeliti u dvije grupe: 1. muhe koje bodu i siu krv (imaju rilo kojim probiju kou i siu krv) 2. muhe koje ne bodu i ne siu krv (hranu liu i siu, a krutu najprije uz pomo sline otope, a potom siu). Nadalje, s obzirom na njihov odnos prema ovjeku, moemo ih podijeliti u tri skupine: 1. sinantropne/domicilne muhe uvijek su u ovjekovoj blizini, u kuama/stanovima, gdje ive i legu se, npr. Musca domestica,

49

2. peridomicilne muhe nalaze se, uglavnom u ovjekovoj blizini oko kue, a u kue ulaze vrlo rijetko (Sarcophaga, Lucilia) i to kad ih privue miris hrana ( svjee meso, riba, sukrvica), jaka temperaturna razlika unutar i izvan kue 3. slobodne muhe legu se i ive u prirodi i ne zalaze u kue
Muhe prolaze potpunu metamorfozu (jajace, larva, pupa, adult). Postoji nekoliko (5) vrsta muha, meu kojima je najznaajnija kuna muha Musca domestica, te Phaenicia sericata, Phormia regina. Sve muhe imaju vidljivu trodijelnu anatomsku grau: glavu, toraks-grudi, abdomen-zadak. Na glavi je par velikih fasetiranih oiju i tri okaca/ocele, par antena sa sitnom pernatom dlakom, tanko i bodljikavo rilo. Na toraksu su tri para nogu i jedan par krila. Slika 19.

Slika 20.

Kuna muha - Musca domestica L.

50

je najraireniji i najei insekt koji je prisutan u ljudskom obitavalitu zbog ega je i dobila ime. Ona je kozmopolit. Ona ini 80-95% populacije muha. Dugaka je 4-7,5 mm; ima 4 uzdune crne linije na toraksu; enka ima razmak izmeu oiju 2 puta iri od mujaka; ako se enka pritisne na trbuh vidjet e se protruzija ovipozitora. Jaja polae u bioloki razgradljivi materijal, ali najradije u gnoj. Jedan dan stari konjski gnoj u fermentaciji vrlo je dobra podloga za polaganje jaja i cjelokupni razvoj muhe. No, ona se dobro razvija i na dreku svinje, ovjeka, psa, goveda. Neki autori kau da se najbolje razvija na kokojem gnoju. Moe se rei da je svaki gnoj i ivotinjska nastamba vrlo pogodno tlo za razvoj ove muhe. Svaki biljni i ivotinjski supstrat je dobar, a to je svjeiji to je bolji i to je vie rupa i nabora u njemu, odnosno upljina tako da jajaca moe to bolje i sigurnije skloniti. Dobro se razvijaju i u popianom madracu. Amonijak koji je u dreku, naroito konjskom, je privlaan za muhe. ENTOMOLOZI kau da se na ljudskom dreku umnaa najvie kunih muha, a potom vrste Sarcophaga (pasja), Muscina i Hermetia. Razmnaanju kune muhe pogoduje i kuni otpad, naroito animalnog i biljnog podrijetla. Muhe se razvijaju cijele godine, ako je pogodna temperatura (iznad 5C) i dobra uzgojna podloga (gnoj, tala, itd.). BIOLOGIJA ivotni ciklus muhe prolazi kroz 4 faze: egg -jajace, larva/maggot-liinka/crvi, pupa-kukuljica, adultodrastao. enke polau jaja u nekoliko navrata (5-6, pa i 20). Odjednom ona moe dati 70-150 pojedinanih jajaca, a kroz ivot 350-900, a eksperimentalno i do 2387 jajaca u 21 gnijezdu. Razmak u polaganju jaja je oko 7 (4-12) dana. U pogodnim uvjetima (T i vlaga) za 8-20 sati iz jaja se razvije larva koja se poinje hraniti, a ona za 3-7 dana (6-8 tjedana) prelazi tri unutarnje pretvorbe i potom naputa hranilite i odlazi na suho i hladno mjesto (3-4 dana) gdje se zakukulji i kroz 3 dana do 4 tjedna prelazi u adulta, to ovisi o T i vlazi. U ljetno doba iz jaja se razvije liinka (upljuvak) za par sati. U ljetnim mjesecima cijeli ciklus traje 6 dana, a moe dati 8-12 generacija i teoretski oko 200 bilijuna potomaka. No u praksi je to oko 1%. Dva dana nakon izlaska iz kukuljice enke se poinju pariti i treeg dana su sve fertilne. Kuna muha se pari dva put i to 3. dan i 7.- 10. dana po izlasku iz kukuljice. ivot kune muhe je 2-3 dana bez hrane, a s hranom do 55 dana (u lab. do 16 tjedana). (Openito, reprodukcijski kapacitet muha je jako velik i jedan par od travnja do kolovoza moe dati 2x10 potomaka, ako svi preivljavaju. No, na sreu to se ne dogaa u prirodi.) Radijus kretanja muha prati se obiljeavanjem radioaktivnim fosforom (1 milikiri/1ml mlijeka/meda) i iznosi 1,6 km za 55-95%; 3,2 km za 70-99%, a pojedine odlete i do 45 km. Kuna muha, obino odleti 6-10 km/dan, ali i do 45 km. One se kreu instinktno i zbog hrane. Mlade i snane muhe mogu hibernirati i preivjeti u svim stadijima. KUNA MUHA I BOLESTI Muha, osim to uznemirava ovjeka, uzrokuje razne bolesti jer se hrani: izmetom, povraenim/iskaljanim sadrajem i na svom dlakavom tijelu i u sebi prenosi mnoge infekte, a kad doe na ovjeju hranu (padne u juhu) otputa ih sa sebe i iz sebe (ekskreti i regurgitacija). Muhe prenose i na taj nain uzrokuju: tifus, koleru, dizenteriju, dijareju, tuberkulozu, antraks, oftalmiju i neke parazite. U laboratorijskim uvjetima dokazano je da muha sudjeluje i u prijenosu virusa poliomijelitisa.

51

Suzbijanje kune muhe je najbolje ako se suzbije u doba larvi. Budui da se larve razvijaju u gnoju potrebno je ljeti gnoj prekriti crnim folijama i time povisiti temperaturu gnoja koja e biti smrtonosna za larve. Odrasle se rado sunaju na staklu pa se staklo moe premazati feromonima i rezidualnim insekticidima i tako ih unititi. Odrasla ivi oko 30 dana. Fannia spp. (scalaris, canicularis L.) muhe cvjetare -male kune muhe razlikuju se veliinom (manje su) od M. domestica i po tome to imaju venozno krilo. enke su, uglavnom izvan kue i malo lete (odmaraju se), a mujaci su u kui, naroito kad je T iznad 27C, i veinom lete. Larve preferiraju septike jame i ivotinjsku balegu kao i animalni i vegetabilni materijal. Godinje daje 4 generacije. Prezimljuje kao kukuljica. Jaja polae na biljni otpad i ekskremente iz kojih se za 24-36 sati izlee liinka. Larvalni stadij traje 8-10, a pupalni 8-12 dana. ivotni ciklus je 24-29 dana. U ovjeka je uzronik crijevne mijaze (myiasis), a prenosi i ostale patogene mikroorganizme. Muscina stabulans Fallen (false stable fly) stajska muha neto je vea od kune muhe i u proljee se pojavljuje kao prva muha. Toraks joj je crn s 4 uzdune pruge. Zadak je crn sa sjajnim pjegama. enka ulazi u kue i polae jaja na hranu i animalne otpatke, a esto u sir. Liinke su najprije koprofagne i saprofagne i potom zoofagne. Najee ih nalazimo na animalnim i biljnim materijalima u raspadanju te u goveem gnoju i kanalizaciji. Mogu se nai i u zaputenim ranama ovjeka i ivotinja. Liinke mogu uzrokovati crijevnu mijazu. Mujak stajske muhe ima karakteristian manijaki let po sredini sobe, oko svjetiljke. Godinje moe dati do 10 generacija, a prezimljuje u stadiju kukuljice. Stomoxys calcitrans L. pecavka - ljuta muha je glavni predstavnik peckalica. Ima jako iljato rilce. Nastanjuje tale, a u kuu ulaza za oblana i kina vremena (sparina). Napada pecka/grize stoku u koje smanjuje radinost i muznost. Ljude, najee grize (ak i preko odjee) oko stopala i po nogama i to (pred kiu), a ubod joj je jako bolan i ostavlja crvenilo. Napada i na obali kupae. Krv sie svaka tri dana u rasponu 2-20 minuta. Prenosi zaraze. enka ivi oko 70 dana i poloi oko 300, a i do 800 jaja. Razvoj od jajeta do adulta traje oko 20 dana. Prezimljuje u svim stadijima. Ova muha na zidu stoji/sjedi glavom prema gore, dok kuna muha stoji glavom prema dolje. Obitelj/Family Calliphoridae (blow flies, greenbotlle flies, bluebottle flies) U ovu obitelj spadaju muhe zujare i mesarice. Boja tijela im je metalno-plava, bronana ili crno-sjajna, crveno-purpurna. Neke vrste zujara su crne, sive, smee, ute ili ljubiaste boje. Srednje su veliine (4-18 mm) s odurnim jakim zujanjem. Oi su im velike i u enki dosta iroko razmaknute, a u mujaka je usko elo. Jaja ili larve (crvie) najradije polau u/na ivotinjske otpatke u raspadanju (meso, ribu, crkotine) te fekalije. Ponekad jaja mogu deponirati i na rane ivotinja i ljudi (myiasis). Neke su oviparne, a neke larviparne/viviparne. Liinke su: koprofagne, saprofagne, karnifagne, hematofagne i dok su mlade osjetljive su na suhou i sunevu vruinu.

52

Calliphora vicinia R.D (C. erythrocephala Meig.= Meigen) zujara crvenoglava Dio glave ispod oka je crvene, dok su antene i noge crne boje. Velika je 10-15 mm. Kozmopolit je, a najvie se nalazi u nastambama i industriji mesa te na otpadu. Jaja polae u leine i mesne preraevine u fazi truljenja, a u stanovima jaja polae na svjee meso. Calliphora vomitoria L. bluebottle - muha zujara dugaka 10 mm i ima metalno-modri abdomen-zadak. Ostale karakteristike su kao crvenoglave muhe. Lucilia caesar L. i Phaenicia (Lucilia) sericata Meig svilasta zlatara - su metalno-plavo-zelene boje. Peridomicilni je kozmopolit. enka i mujak se razlikuju po spolnom aparatu. Nalazi se na leevima i ranama ljudi i ivotinja. esti je gost-parazit ratnih rana. Do pronalaska penicilina koristila se za ienje kroninih gnojnih rana, jer jede samo debris. U nas su jo vrste L. illustris Meig i L. ampulacea Vilen. Phormia regina Meig najee se pojavljuje u klaonicama i na konfiskatima. Velika je 7-10 mm. Liinke se najlake nau na leu, animalnim otpacima i ljudskim ekskrementima. U kue ulazi radi prezimljivanja, a prezimljuje u stadiju liinke i kukuljice. Obitelj Sarcophagidae flesh flies muhe mesare su dulje od kunih muha. Boja tijela im je siva s 3 crne podune linije na toraksu, a zadak je sivo crni kao ahovska ploa. Na antenama se nalaze dugake dlake. Ove muhe polau ive liinke na ivotinjski lekarkas, fekalije, ive kukce te na rane ovjeka i ivotinja. Mijaza uzrokovana mesarom je dosta esta. Njihove larve prodiru u dubinu lea, a kad larve idu u kukuljicu-pupu one se zavlae u tlo u blizini lea. Larve ove muhe i blowflies/zujare slue forenziarima da odrede starost lea. Prema biotskim svojstvima dijelimo ih u 4 skupine/vrste: 1. sarkofagne S. haemorrhoidales 2. nekrofagne S. carnaria i S. exuberans 3. polifagne S. barbata 4. parazitske Rodineavella scoparia i Thyrsocnema uliginosa Porodica sarkofagida je mnogobrojna. U medicini i veterini tetna, a s gospodarskog gledita su korisni jer unitavaju parazitiraju na nekim tetnim gusjenicama i skakavcima. One su vrlo korisne sa stanovita odravanja biocenozne ravnotee. One se slabo razmnoavaju i insekticidi ih mogu svesti na mali broj a time e doi do poveanja broja tetnih kukaca. Sarcophaga carnaria L. obina muha mesara je srednje veliine oko 1,5 cm. Glava joj je zlatno-uta, toraks tamnosivi s 5 uzdunih sivkastih pruga, a zadak je crnkast. Noge su izrazito dlakave. Liinke su joj prvenstveno nekrofagne pa ih nalazimo na leevima i organskom materijalu u raspadu. One mogu biti koprofagne, omnivorne, a i parazitarne. Larve polae u tjelesne upljine ivih organizama. (U literaturi je zapisano da su sve tjelesne upljine: oi, ui, nozdrve, genitalni otvori, u notornog pijanca bile pune larvi. Larve su naene u vaginama zaputenih starica itd. Kod nas, u Domovinskom ratu, u multiplim traumatskim ranama zabiljeene su njene larve/crvi muhe.) S. haemorrhoidales Meig je sinantropna muha i ivi na animalnom materijalu koji se raspada. Liinke se razvijaju na ekskrementima ovjeka i ivotinja. Spada u srednje velika (1-1,5 cm) muhe. Karakteristian je crveni dugi genitalni lanak u mujaka.

53

S. barbata Thomas je sinantropna muha srednje veliine, svijetle boje. Najlake ju je uoiti na osunanim prozorima i fasadama kua/stanova. Ona je, uglavnom, polifag a moe biti i nekrofag i karnivor. S. exuberans Pand. je nekrofag, a liinke joj se razvijaju na insektima, a naroito na skakavcima. Adult je srednje velik 1-1,3 cm s bijelim dlakama izmeu oiju. Glava joj je srebrnasta, a tijelo tamno. Mijaza - je patoloko stanje u organizmu uzrokovano larvama muha i trkova, najee u tjelesnim upljinama (crijeva, oko, uho, nos, mjehur, rane, potkoje). Crijevnu mijazu, najee, uzrokuje Piophila casei L. sirna muha. Muhe u odnosu na ovjeje nastambe moemo podijeliti u tri skupine: 1. sinantropne/domicilne (ive u kuama/nastambama, a to su: M. domestica, Fannia canicularis i F. scalaris); 2. peridomicilne (ive oko kua, a povremeno su i u kuama) i 3. slobodne (ive slobodno u prirodi). a u odnosu na bodenje ovjeka dijelimo ih u dvije grupe: a) muhe koje bodu i siu krv (Stomoxys calcitrans L.) b) muhe koje ne bodu i ne siu krv (M. domestica, Calliphoridae, Sarcophagidae) Muhe oneiuju okoli dvojako: regurgitacija svjetlo-bijeli sadraj iz eluca i fekalijama koje su tamne boje. Porodica Muhe rosnice Drosophilidae To su kozmopolitske siune muhe (2-4mm). Najpoznatija je Drosophila melanogaster Meig. koja se koristi u genetskim istraivanjima. Ima crvenkaste oi te ruiastu glavu i prsite. Nju nalazimo u doba kiselog vrenja voa (mot, breskve, smokve itd.), koje se ne skuplja nego ostaje da trune (kiseli se). Jajaca oko 500 odlae na vegetabilni i animalni materijal. U doba berbe nailazimo na rojeve tih sitnih muica koje nas ometaju u radu. Rado se zadravaju na toplim i vlanim mjestima. D. funebris F. obilazi ljudske ekskremente pa se smatra da prenosi trbuni tifus. Porodica muhe crnih jama Psychodidae To su siune muice prekrivene gustim i dugakim dlakama, smee ili tamno-smee boje. Jajaca odlau u sifone odvodnih cijevi. ive u kanalizaciji/odvodu. Odraz su loih higijenskih uvijeta/neistoe. (Psychoda alternata Say; P. cinerea Banks; P. pacifica Kincaid) Potrebita detaljna istoa i ienje kanalizacijskih odvoda. Pollenia rudis F. (cluster fly) je neto vea od kune i Musca autumnalis DeGeer (face fly) u jesen ulaze u stanove da bi hibernirale, a u proljee izlaze vani Obadi (Tabanidae, gad fly) su insekti koji, prvenstveno napadaju ivotinje, a i ljude. Oni su iz reda Diptera i podreda Brachycera, a porodice Tabanidae. Tijelo im je zdepasto-valjkasto i obraslo dlaicama. Nalazimo ih na livadi u blizini ume i vode gdje napadaju stoku, a naroito pred kiu. Privlai ih neugodni miris - znoj i CO2. Ubodom im je jako bolan. Opasni su, jer osim bolnog uboda, mogu prenositi i zarazne bolesti. Iza njihovog uboda ostaje krvava rana pa na nju dolaze drugi molestanti. Znaajne su dvije vrste: Chrysops spp. koja voli vlana/vodena podruja i Tabanus spp. koja voli suha podruja. trkovi (Oestridae) tetnici su, prvenstveno ivotinja, a i ljudi. Njihove liinke obvezno parazitiraju na razliitim ivotinjama i u razliitim organima tih ivotinja izazivajui mijaze: gastrofilozu, hipodermozu i estrozu.

54

Gastrofiloza - enka konjskog trka Gastrophylus intestinalis, u proljee-ljeto polae jaja (400-500) na dlaku prednjih nogu, vrat, trbuh, grivu konj, koja on liui se unese u eludac za iju sluznicu se oni privrste, a iz njih izae liinka (crijevna mijaza). Liinka za 10 mjeseci izlazi fecesom i zakukulji se u tlu fecesu, a za 30-40 dana izlazi adult/trk. G. nasalis/pupureus, G. haemorrhoidalis polae jaja na lice. Liinka se razvija u sinusima i nozdrvama; G. pecorum se razvija u ezofagusu i moe dovesti do guenje. Govei trk - Hypoderma bovis - Adult je crne boje s finim dlaicama. enka u proljee/ljeto odlae jaja na dlaku nogu i trbuh goveda iz kojih za 3-7 dana izlazi larva koja probija kou i dolazi u kimenog kanala, gdje se razvoja (4-6mj.) iz kojeg izlazi i dolazi pod kou lea i sapa. Na tom mjestu u koi (ugrk) napravi rupa kroz koju die i nakon 2 presvlaenja izlazi van i na tlu prelazi u pupu (3-4mj.). Mali trk H. lineatum za 3-7 dana iz jajaca izlazi liinka, probija kou i putuje do ezofagusa gdje se dalje razvija. Ovji i kozji trk - Oestrus ovis enka polae larve oko nozdrva, koje idu u upljine glave (sinuse) i rogova. Estroza ili crvoglavost ovaca moe uzrokovati jake gospodarske tete, a nalaz crva izaziva gadljivost. Dermatobia hominis Torsalo je muha na podruju J. Meksika i Argentine uzrokuje furnikulozu i svrbe. Prvenstveno je animalni parazit. Jajaca polae na diptere (komarce i muhu Stomoxys) koji e napasti ivotinje i ljude i na njih prenijeti jaja. Za 5-10 dana iz njih izlazi larva koja ide u kou uz korijen dlake ili ju bui. U koi se 3-4 puta presvlai kroz 5-10-15 tjedana. Izaavi iz koe, pada na tlo, zakukulji se i daje adulta za 2-4 tjedna. Mallophagus ovinus je krpua koja ivi na ovci, i spada u beskrilne kukce. Kontrola razvoja muha Za smanjenje broja muha bitno je pridravati se ovih uvjeta: kulturoloke mjere; exclusion-zabrana pristupa; mehanika kontrola; zakonski propisi i insekticidna terapija. 1. Kulturoloke mjere - drati besprijekornu istou u objektu i oko objekta, smanjujui im mogunost gnjezdenja i prehrane (fly control is rooted in sanitation). Odlaganje kunog otpada u kui i izvan kue mora biti u dobro zatvorenim (zalijepljenim) kantama, kako muhe ne bi imale hranu i gnjezdenja. Pasji, maji i drugi drek je privlaan za kune muhe. U vrtu uginuli puevi su dobra meka za muhe. Smetlite odlagati dalje od kue. 2. Exclusion-zabrana pristupa potrebno je na stanu kui drati zatvorena vrata, a na prozorima koji se otvaraju imati mree. Jednom rijeju treba muhama onemoguiti (mehaniki) ulaz u kuu. 3. Mehanika kontrola razne klopke i unitavai muha; zrak mora strujati prema vani, a ne prema unutra. Muhe su aktivne na dnevnom svijetlu (diurnal). Ako uu u kuu mogu im se postaviti umjetna svjetla koja e ih privlaiti i ubijati (insekt light traps), npr. UV lampe. 4. Svaka drava, grad i druge uprave mogu propisati nain zatite prostora, restorana i javnih ustanova. 5. Insekticidna terapija to su kemijski spojevi koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje insekta u zatvorenom i otvorenom prostoru. Mogu se stavljati u otopine ili kao aerosol. DDT, organofosfati i klorni insekticidi su vie neupotrebljivi, jer su muhe rezistentne. 6. Gnoj esto prevrtati tako da jaja padnu nie gdje je T velika i gdje e uginuti. Isti je potrebno prekriti crnom folijom. Nuna je drenaa gnojnica i dvorita kako bi muhe otile dalje od kue. 7. Izobrazba puanstva je jako bitna u suzbijanju muha. 8. Urbani otpad mijeati i tretirati larvicidima 9. Animalni otpad spaljivati, preraivati ili zakapati. 10. Obrada poivalita muha (prisojna mjesta zgrada/tala, prozori, vrata, stropovi, gornja treina zidova) insekticidima rezidualnog djelovanja. 11. Primjena atraktanata i insekticida 12. Primjena ljepljivih traka 13. Paljenje dimnih ploica 20% diklorvos (1 ploica 30 m3) 14. istoa, istoa i opet istoa i brino spremanje otpada iz kue/doma, okunice i stonih nastambi.

55

UI Anoplura- (lous-laus, lice-lais) Montezuma II (1466-1520 A.D.) kralj Asteka je prvi uveo suzbijanje uiju kod ljudi tako da je zaposlio jednog invalida koji je iao od kue do kue i skupljao ui s ljudi. Kad su njegovi konkvistadori zauzeli njegovo prijestolje nali su u njegovoj blagajni punu vreu za koju su mislili da je zlato. No kad su ju otvorili, iznenadili su se i razoarali. Bile su to osuene ui. Plinije (23-79 A.D.) grki filozof sugerirao je da se ui okupaju u zmijskoj juhi (otrov). Poznato je vie od 3000 vrsta, od kojih 63% su specijes specifini, a samo 13% ih napada 4 ili vie domaina. Ponekad se moe nai ivotinjska u na ovjeku i obrnuto ovjeja u na ivotinji. Postoji oko 2600 vrsta uiju koje spadaju u 9 porodica i 85% njih napada ptice. Ponekad se na nekoj ivotinji moe nai i vie vrsta uiju. Na ovjeku se nalaze sporadino i to najee kod ljudi koji su vezani uz rad sa laboratorijskim ivotinjama i divljim pticama. Reagiraju na toplinu i vlanost, preferiraju mrana podruja i kosu (dlaku). Napadnute ivotinje mrave i podlonije su infekciji. Ui (pedikuloza) su bezkrilni dorzo-ventralno spljoteni ektoparaziti ptica i sisavaca. Krila su im zakrljala, a ticala kratka. Torakalni segmenti (3) su srasli, a abdomen ima 9 segmenata. Noge su kratke s jednim tarzalnim nastavkom i jednom pandicom kojom se hvata za kou i dlaku. Usnim organima bode i sie krv. Oni su izraziti paraziti i ne mogu ivjeti bez ovjekove (ivotinjske) topline i krvi. Krvi siu svi razvojni stadiji i oba spola. Jajaca (gnjide) lijepe na podnoje dlake, ili u avove odjee. Preobrazba je nepotpuna: jajace (gnjida), nimfe (3 presvlaenja), adult. Nimfe iza svakog presvlaenja uzimaju krv. Za ovjeka su znaajne 2 vrste iz porodice Pediculidae (Pediculus humanus capitis - u na glavi i P. h. corporis - u na tijelu) te jedna iz porodice Phthiridae (Phthirius pubis - stidna, sramna u). Ui, uglavnom siu po noi, uznemirujui ovjeka, uzrokuju svrbe i sitna krvarenja melanoderma melancholia, a mogu uzrokovati i sekundarnu infekciju sa stafilokokusom. Ui su opasne kao prenosioci bolesti, prvenstveno tifusa kojega uzrokuje Rickettsia prowazekii. Povratne groznice (relapsing fever) uzrokuje spiroheta Borrelia recurrentis, i trench fever (Rickettsia quintanna) rovovska groznica koja se javlja na bojitu (rov), a uzrokuje bolest na taj nain to ovjek eanjem unosi u tijelo-krv izmet ui-uzronika bolesti. Za razliku od uzronika tifusa, koji je patogen i za u, ovaj uzronik ne ubija u.

Slika 21. The bed bug TIFUS (war fever) pjegavi uzrokuje u Pediculus humanus (reservoar) koja se zarazi siui krv zaraena ovjeka (rezervoar) i tako bolest prenosi na zdravog ovjeka. Nakon uboda ui ovjek se ee i patogen koji se nalazi u uijem

56

regurgitatu (u suhom fecesu ivi godinu i vie) ili izluevini (zgnjeena u) ulazi kroz ranu u krv te ovjek kod jake infekcije umire za 48 sati ili se nakon 2 tjedna oporavi. Simptomi bolesti su: iznenadna visoka temperatura, glavobolja, uznemirenost, jaki plaviasti osip. I tifusom zaraena u ugiba. Godine 1812. Napoleon je zapoeo rat na Rusiju sa 500.000 vojnika, a na Moskvu ih je dolo 100.000 da bi za godinu dana ostalo samo 3.000; pretpostavlja se da je tifus uzrokovao oko 220.000 smrti. Smatra se da je izmeu 1917-1923. oboljelo oko 30 mil., a umrlo 3 mil. ljudi od tifusa. Sve bolesti koje prenose i ire ui (rezervoar je ovjek i u) nastaju, uglavnom, u ratu, zatvoru (pretrpanost ljudi na malom prostoru) ili siromatvu (u II. svjetskom ratu oboljelo je nekoliko milijuna i umrlo nekoliko tisua ljudi). Tifus uzrokovan uima je obino epidemijski, za razliku od tifusa koji je uzrokovan takorskom buhom. Prijenos tifusa: buha ugrize ovjeka zaraenog tifusom i ona se zarazi siui njegovu krv i kad ta buha ugrize zdravog ovjeka u ugriznoj rani ostavi svoj zaraeni regurgitat/feces kojega ovjek eui se unosi/utrlja u tijelo i postaje inficiran (tifusom). Ui brzo ire tifus, jer im ne odgovara poviena temperatura bolesnika pa odlaze na zdrave ljude. U glave - Pediculus humanus capitis - ( 2,3-3.2 mm i 2.4-3.7 mm) ive u kosi glavi, a ne u rublju. U infestiranog ovjeka najlake ih je nai na potiljku i iznad uiju. enka deponira jajaca (5-6/dan; 80100/jedinki u ivotu) na vlasi (dlake) blizu tjemene koe, s tim da su vlasi prethodno oblijepili ljepilom i u njih potom stavili jajace (gnjidu). U povoljnim temperaturnim (29-34C) i vlanim (70-90%) uvjetima iz jajaca se za 7-9 dana izlee nimfa. Mortalitet jaja je velik ispod 24C i iznad 37C. Nimfa odmah po izlasku iz jaja uzima krvni obrok i za 3 presvlaenja treba joj 8-9 dana. Adult ivi 22-23 dana. Uljivost glave najlake se iri kontaktom, razmjenom kapa, a rijetko eljem. Depedikulacija je obvezna, a sprovodi se direktnim praenjem glave insekticidom koji se utrlja u kosu/tjeme. Kosa se ne smije prati 24 sata. Tretman se ponavlja 3 puta u rasponu 7-10 dana. amponi i losioni su upitne uinkovitosti, a pouzdano je da ne djeluju na gnjide. Prostor u kojem su boravili jako uljivi ljudi moe se dezinficirati (ui kratko ive bez domaina) a posteljina oprati iznad 60C. Slika 22. Life cycle of the head louse Tjelesna (prtena) u P. h. corporis - ( 2,83,7 mm i 3,8-4,2 mm) je vea od ui glave. ivi i polae jajaca na dijelove odijela/rublja koja nalijeu na tijelo. I na ovjeka dolazi samo po hranu (sisati krv). iri se kontaktom, razmjenom odjee, pokrivaa, posteljine itd. Ona je vektor/prijenosnik uzronika bolesti: pjegavog tifusa (Rickettsia prowazekii), povratne groznice (Borrelia recurrentis) i rovovske groznice (Rickettsia quintana). enka snese (5-8 jaja/dan), odnosno do 300 jaja/ivot iz kojih se na 24C izvale nimfe za 17-21 dan, a na 29-32C za 7-11 dana. Nie i vie temperature su smrtonosne za jajaca. Nimfa proe kroz tri nimfalna stadija za 8-28 dana. Adult ivi 29 dana, a bez hrane ugiba za 10 dana.

57

Adulti i nimfe najlake se nau na robi koja neposredno nalijee na tijelo. Ui se pojavljuju u ratu, zatvoru, neistoi i siromatvu te kod zaputenih beskunika. Uljivost je vrlo usko povezana sa siromatvom, loim socioekonomsko-higijenskim uvjetima. Depedikulacija dovoljna je jednokratna primjenom direktnih prakastih insekticida, iskuhavanje svekolikog rublja/odjee infestiranog kao i odjee njegovog blieg drutva (ukuana). Pubic u sramna/stidna - Phthirius pubis (scrab) je najmanja (1,5-2,0 mm) meu uima koje napadaju ovjeka i ivi u pubinoj i perianalnoj regiji, ali se moe proiriti na dlake prsiju, pazuha, obrva, trepavica, brkova, brade. NEMA IH NA KOSI. enka polae 2-3 jaja/dan (15-50/ivot) na dlake uz kou iz kojih za 6-8 dana izau nimfe koje odmah siu krv. Nimfama koje stalno hrane krvlju treba 5-6 dana za I., 9-10 dana za II. i 13-17 dana za III. stadij. Adult ivi 15-25 dana. Ako u nije na tijelu ugiba za 24 sata. Najee ju nalazimo u promiskuitetnih osoba, kod tinejdera prvo vie u curica, a kasnije vie u mukaraca, jer se prenosi iskljuivo spolnim odnosom. Stidna depedikulacija ponavlja se 3 puta i to najbolje direktnim insekticidnim prakom, a manje insekticidnim amponima i sapunima. Depedikulacija se sprovode kod oba spolna partnera. Rublje i posteljinu oprati na visokoj T, a krevete vlanim insekticidom poprskati. Obvezna prijava bolesti. Pedikuloza je bolest koja se obvezno prijavljuje nadlenim tijelima i po zakonu se suzbija. Dijagnoza pediculosis se postavlja dokazom odrasle ui ili njenih jajaca. Terapija: specijalni amponi, ianje; vrue-kipue, pranje rublja i posteljine, individualni runici; manje djece/ljudi na okupu; insekticidi (lindan, permetrin, piretrin). Kuna stjenica imavica (Cimex lectularius) Velika je oko 0,5 cm i smee je boje, ovalnog i spljotenog tijela. Prvi torakalni koluti je slobodan s velikim nadvratnjakom koji pokriva glavu sve do oiju. Na glavi su oi i sitna etverolankovita ticala. Rilo (proboscis) slui za bodenje i sisanje. Stjenice su rairene po cijelom svijetu. Danju se skrivaju u drvene i zidne pukotine, a nou iz njih izlaze i napadaju/grizu (siu krv) ovjeka. Krv siu svi razvojni stadiji/oblici (nimfe, mujaci i enke). Krvni obrok (ovjeka) pronalaze prema toplini tijela. Za 10-20 min. posiu krvi 5 puta vie od svoje teine. Bez krvi mogu ivjeti preko godinu dana. Kue/nastambe s jakom infestacijom stjenica miriu po cijanovodiku. Kao posljedica infestacije, na posteljini nalazimo krvave tokice od isisane krvi, a po drvenom namjetaju crne toke od njihova izmeta.

58

Preobrazba je nepotpuna (jaje, nimfa, adult), a nimfa se presvlai 5 puta i nakon svakog presvlaenja mora uzeti/posisati krv. enka, poto joj je mujak ubacio spermu u trbuh (buei trbuh) i poto je uzela krv, polae 1-5 jaja(1 mm)/dan u tamna, suha, skrovita mjesta (pukotine kreveta, namjetaja, zidova, pod tapete) koja su presvuena cementnom opnom. Ukupno daje oko 200 jaja. Iz jaja se kroz gornji otvor (s poklopcem) za 610 dana izvale nimfe iz kojih, uz 5 presvlaenja, za 35-48 dana izlaze adulti. Optimalna temperatura razvoja je 25-30C, a nema je ispod 13 i iznad 37C. Godinje daje 3-4 generacije. Ako nimfa ne uzme krv moe u tom stadiju ostati nekoliko mjeseci, pa i godinu dana, a adult i do 1,5 godina. Stjenica je dugoivui molestant/parazit, koja ivi prosjeno oko 7 mjeseci, a uz dobru prehranu i preko dvije godine. Kao molestanti napadaju ovjeka u nonom odmoru siui mu krv i uznemiravajui ga u snu. Njihov ubod je bolan i iritirajui oko kojeg se razvije crvenilo i svrbe. Zbog svrbea moe nastati sekundarna infekcija, a mogue je da stjenice prenesu zarazne bolesti i hepatitis B. Suzbijanje je najbolje provoditi kontaktnim (diklorvos) i/ili rezidualnim (piretroidi) insekticidima primjenom ULV toplo/hladne tehnike i to sav drveni namjetaj i pukotine u drvu i zidu. Tretman je jednokratan, ali se moe i ponoviti za 4-6 tjedana.

KUNA BUHA ovjeja buha Pulex irritans (flea, fleas) (Great fleas have a litlle fleas; svatko ima svoga parazita koliko god je malen) Buhe su bezkrilni kukci latero-lateralno spljoteni koji suu krv domaina. Ima ih oko 2.400 vrsta, a samo mali broj napada ovjeka, psa i maku. Ona je kozmopolit. Tijelo joj je graeno od 3 dijela: glava, toraks, abdomen. Ona ne hoda nego skae, zahvaljujui prirodno gumenom (resilin) stopalu stranje noge u kojem se zbog oslonca na pod skuplja energija i koja se upotrebi da buhu odbaci (odskoi) dalje. ivotni ciklus (potpuna preobrazba): egg, larva, pupa, adult. enka jajaca polae u prainu stanova, staja i raznih radionica. Iz njih se razvije crvolika liinka s usnim aparatom za grizenje. Ona se 3 puta presvlai i hrani se organskom raspadnom tvari u praini. Zrela larva izluuje vrstu svilenkastu tvar cocoon (kokon/kokun) u koju se uvalja i to nazivamo pupa (kukuljica). (Kokun je svileva ahura.) Ako je kokonska pupa uznemirena ona moe izai i prijei u novi kokon ili ostati gola pupa, koja je otporna na insekticide. Larva presvuena kokonom (pupa) moe ivjeti nekoliko mjeseci, a ak i vie od godinu dana dok ne doe pravi stimulus za njen izlazak. To je esto moe domain (na kojem e sisati krv). Ovisno o T i vlazi razvoj maje buhe moe trajati 12-14 dana ili do 6 mjeseci. ovjeka osim kune buhe napada pasja, maja, kokoja i takorska buha. im buha izae iz kokona napada rtvu, a na to ju privlai miris CO2 i pokreti rtve te pozitivna fototaksija (izlazi na svjetlo) i negativna geotaksija (ne skriva se pod tepih). Human flea (P. irritans i P. simulans) osim ovjeka napada psa i njemu sline vrste.

59

Slika 23. Maja buha Ctenocephalides felis Make su najee infestirane s C. felis, ali su napadnute i od druge dvije vrste kao i pas. Sama maja buha napada vie od 50 razliitih domaina (rakun, oposum, lisica, kojot, feret, itd.). Na domainu koji je u kui/nastambi moe preivjeti zimu u svim stadijima. Na T od 1C moe preivjeti 5 dana. Maja buha napada i ovjeka (ako nema make). Jaja maje buhe su sitna (0,5 mm), jedva vidljiva na tamnoj podlozi. Buha ih polae na maju dlaku (ne slijepljene), koja redovito padaju na parket, tepih, zemlju iz kojih se za 1-10 dana izvale larve (50% za 36 sati pri temperaturi od 35C i vlazi od 70%). Dnevno polae oko 50 jaja, a moe ih proizvoditi due od 100 dana. im pupa izae iz kokona napada maku i sie krv i pari se za 8-24 sata, a jaja polae za 36-48 sati nakon sisanja krvi. Maja buha dnevno moe posisati 15 puta vie krvi nego li je teka. Oko 70 enki dnevno posie 1 ml krvi. Pasja buha - Ctenocephalides canis; Pulex simulans Prvenstveno napada psa, kunia i ovjeka, a rijetko maku. Slika 24. Psea buha Maja i pasja buha su vrlo sline i obje napadaju ovjeka. takorska buha Nosopsyllus fasciatus, Xenopsylla cheopsis; uzronik je poznate kuge (crna smrt) koja je prepolovila stanovnitvo Europe u srednjem vijeku. Napada takora, mia i ovjeka. Oriental rat flea je veoma rairena i znaajna u prijenosu kuge (bubonic plague) sa takora na ovjeka. Napada mia, kunia, vjevericu. Vrlo esto grize ovjeka i sie njegovu krv. Kokoja buha Chicken fleas - Ceratophyllus gallinae prvenstveno napada ptice (kokoi, patke, guske, vrapce), a povremeno i ovjeka. Rairena po cijelom svijetu. Sticktight flea (Echidnophaga gallinacea) prvenstveno napada perad, rijetko pse, make, takore i konje. esti je parazit ljudi koji rade na peradarskim farmama. Prije parenja enka slobodno hoda po domainu i mijenja domaina, ali nakon parenja ostaje na istom domainu cijeli ivot (vrsto priljubljena sticktight) u blizini oiju i kreste (perad) ili na rubu uiju (pas i maka). (Educating the homeowner on the biology and habitat of fleas infesting their home and pets is essential.)

60

Poznavajui biologiju i ponaanje lake emo moi suzbijati napasnike (mehaniki, bioloki, hormonski, kemijski). Mija buha Ctenopsyllus segnis; Vjeveriina buha Orchopeas howardii napada, osim vjeverice i ovjeka, a rijetko psa i maku. Buhe su bili najvei uzronici opake i smrtonosne bolesti KUGE (black death). U srednjem vijeku kuga je pomorila do 1/3 ljudi. U Indiji 1896-1911. umrlo je od kuge oko 7 mil. ljudi. Orijentalna takorska buha Xenopsylla cheopsis i X. brasiliensis su najvei prenosnici kuge sa takora na takora, takor-ovjek. I ostale ranije navedene buhe prenose kugu. Maja buha povezuje sa s nastankom bolesti scratch disease in humans koju uzrokuje Bartonella henselae nakon maje ogrebotine. Larve su oko 1 mm; hrane se debrisom i izmetom buhe; fotofobine (negativna fototaksija) su i uvlae se u tepihe (pozitivna geotaksija), zemlju, itd. Presvlae se (molt) 2 puta (5-11 dana, ovisno o hrani i T) prije prelaska u pupu. Odrasla larva je oko 5 mm; za njihov razvoj i preivljenje bitna je odgovarajua T i vlaga, tj. u visokoj T (suho-vrue) i malo vlage (desikacija) one se ne razvijaju. Pupa (kokon/kokun, kukuljica) poto je larva dovrila razvoj (matur) proizvodi svilenu ovojnicu kojom se obmota/zaahuri (pupal kokon, kukuljica). Larva iz novog kokona, ako se uznemiri izlazi vani i pravi drugi kokon ili se razvija kao gola pupa. Razvoj pupe u kokonu ovisi o temperaturi, vlazi. Pupa izlazi iz kokona zbog temperature i fizikih pritisaka (pressure, CO2, heat). ivotni ciklus buhe moe se zavriti za 12-14 dana - dobri uvjeti T i vlage; za 3-5 tjedana, a moe i za 175 dana. Adult-pupa moe dugo (godinu i vie) biti kao kokon, ako nema stimulansa da izae iz kukuljice. Adult izvaljena buha iz kokuna odmah ide na ivotinju privuena pasjim stimulansima (tjelesna T, pokret, izluenim CO2) i sie krv. Ona ima pozitivnu fototaksiju i negativnu geotaksiju (izlazi na svijetlo i povrinu). Odrasla buha moe bez hrane ivjeti dugo; u vlanom ambijentu 62% preivi 62 dana; u suhom i hladnom 10%, 20 dana; na sobnoj T 22C i 60% vlage 95% ih ugiba za 12 dana. Promijenjeni uvjeti u gradu i selu te obilje biolokog otpada daje buhama dobre uvijete za preivljenje. Neke pupe mogu preivjeti i smrzavanje u prirodi. Na ivotinji buha ivi cijelu godinu, ali se vie pojavljuje ljeti. Buha sie krv im doe na domaina i pari se (viekratno) za 8-24 sata, a polae jaja za 36-48 sati nakon prvog krvnog obroka. Daje 40-50 jaja na dan kroz 50-100 dana (1350 jaja/50 dana). Dnevno sie 13,6 l krvi, to je 15 puta vie od njene teine (1ml/72 buhe/dan). Kod obilnog sisanja krvi ona ekskretira ne probavljenu krv i prlja okolinu, a ta krv (feces) je dobra hrana za larve. ovjek je esto prva rtva (jer se kree svuda) svih nabrojenih buha, bez obzira to ta buha ima za primarnog domaina neku drugu vrstu, npr. psa ili maku. Alergija na buhe (Flea Allergy) Dermatitis je najee kod psa i make uzrokovan buhom koja iz svoje sline, siui krv, isputa razne alergene. Kod ovjeka to izaziva urtikariju. Tunga penetrans pjeana buha uzrokuje konu bolest tungiasis. TUNGIASIS je beznaajna za Europu.

61

Buha napada stopala ljudi i oteava im hodanje i stajanje. Proirena je u dijelu june Amerike te u Africi i Indiji. Budui da su buhe hematofagi, mogu uzrokovati anemiju, naroito u mladih ivotinja. Dipylidium caninum parazit- pravi cisticerke u pasjoj, majoj i ovjejoj buhi i ovjeku (djeca). Pas i maka liui se prenesu buhu u sebe i tako se zaraze cisticerkima. Na taj se nain prenosi parazit (cisticerk) u ovjeka (dijete). Hymenolepis nana- larve ive u majoj buhi. Kontrola unitavanje buha White-sock-tests je nain provjere veliine (broja) populacije (buhe skau po bijelim dokoljenicama). Usisiva tehnika je pouzdanija od prethodne. Svjetlosna tehnika Maja buha je osjetljiva na ultravioletno svijetlo od 515 nm sa zeleno-utim filtrom. Svijetlo treba biti trenutno i treptajue i buhe iskau iz svog sklonita. Smatra se da ovo svijetlo imitira dan no i pobuuje buhu na skakanje. Mehaniko i fiziko unitavanje buha trebaju obaviti, prvenstveno vlasnici (prostora i ivotinja) detaljnim mehanikim ienje i usisivaem. Bioloka kontrola: ima nekoliko vrsta parazita (nematoda) i gljivica (fungi) koji napadaju larve i pupe te predatora mravi koji napadaju larve i nezrele buhe. Kemijski insekticidi organofosfati, karbamati (inhibitori kolinesteraze) te piretroidi, - su uspjeniji u zatvorenom nego u otvorenom prostoru (poeljno je obratiti panju na boje, koje oteuju tretmani, i debljinu tepiha, te na koliinu insekticida rezistencija). Maja buha je vrlo rezistentna na vie vrsta insekticida. Regulatori rasta (IGR) inhibiraju nezreli razvoj insekata (juvenilni hormonski analozi ili inhibitori sinteze hitina djelujui na razvoj larve i pupe (molt), tj. razvijaju se samo nezrele pupe koje ne mogu preivjeti. Najbolji insekticidni uinak postie se ako se prostor tretira s adultnim insekticidima i regulatorima rasta. Adulti nastali iz tretirane pupe mogu neko vrijeme biti i aktivni, ali za 3-5 tjedana ugibaju. Neki preparati (metopren, piriproksifen, fenoksikarb) imaju ovicidni uinak. Kontrola vanjskog okolia vrta, dvorita, je puno manje uinkovita od unutarnje kontrole. Istovremeno s terapijom kue i okunice, potrebno je tretirati make i pse. Make su puno osjetljivije na insekticide, naroito organofosfate i klorpirifos nego psi. Veina pasjih insekticida (pesticida) je otrovna za make i treba ih s oprezom uzimati. Imidakloprid kroz 28 dana ubija sve pasje/maje buhe. Lufenuron oralni insekticid za pse/make - ubija 100% razvoj larvi, jajaca i larva koje izau iz tretiranih jajaca. PELE I OSE (bees & wasps) iz roda Hymenoptera (egg, larva, pupa, adult) Males of the order God made the bee pretend they are the king. but the Devil made Made no mistake; the wasp it's females who sting! - German proverb G.S. Wegner Strljene u pred tobom odailjati da ispred tebe tjeraju Hivijce, Kanance i Hetite (Knj. Izlaska 23, 28, oko 1250 A.N.C.)

62

Pele i ose su korisni insekti i ovjeku ne nanose tetu dok on ne dirne u njihovo gnijezdo. One ive u blizini ili u istom prostoru (ose esto u kui saviju gnijezdo) gdje i ovjek. Njihovi ubodi su bolni, a za preosjetljive ljude mogu biti i smrtonosni. I pele i ose su socijalizirana bia, tj. ive u zajednici. OSE (njemaka osa - Vespa germanica Fabricius) Ose je duga oko 2 cm i ima 1-3 crne toke na utoj glavi i po puno utih ara. ive u koloniji (socijalni kukci): matica, mujak, radnici (sterilne enke). Cijela stara kolonija s kraljicom u sjevernim krajevima ivi samo jednu godinu (neke vrste su viegodinje Paravespula). U jesen kolonija proizvodi puno mujaka i kraljica (begins to produce males and new queens which fly out and mate). Mujaci slue za oplodnju vlastite matice i matica u drugim kolonijama. Mujaci potom ugibaju, a oploene kraljice trae mjesto za prezimljenje. U proljee oploena kraljica snese prvih 10-20 jaja i podie mlade dok ne osposobi radnike koji potom preuzimaju svu brigu oko gnijezda, a ona polae nova jaja (3000-5000) kojima e brinuti radnici. Ose se hrane proteinima (gusjenice, muhe, pauci, meso, istai otpada) i eerima te medom iz konica, kojima prehranjuju svoje liinke. Larvama daju hranu koje su one u ustima obradile trofalaksis. Strljen (Vespa crabro L.) je najotrovniji socijalni kukac. U zajednici ima oko 5000 jedinki. Kod nekih ljudi jedan ubod moe biti smrtonosan. Velika su opasnost za pele/konice. Najprije u potragu za konicom (medom) krene izvidnik, koji konicu obiljei svojim feromonom i potom se vraa po svoju vojsku koja napada ubija pele, jer one brane konicu. Tridesetak strljena ubija roj pela od 3000 jedinki. Neke pele, japanske, ali ne i europske, puste izvidnika da ue u konicu i obiljei med, pa ga odjednom zaskoi nekoliko stotina pela koje ga obloe i na taj nain podignu temperaturu na 47,2C, pa ak i na 47,6C koja ubija izvidnika tako da se ne moe vratiti kui i javiti gdje je naao med i potom dovesti svoju vojsku na konicu. Te pele, bez opasnosti po ivot, podnose temperaturu od 47,8C (HTV, Oblik ivota 09.02.04.). Osa i strljen, za razliku od pele i bumbara, koji ugibaju nakon uboda, ubada vie puta i to uzastopce te ne ugiba nakon uboda. Pelinji alac treba izvaditi, inae je otrovan (razni proteini) iz venom sac koji putuje sve dublje u tkivo, ako se ne izvadi. Zemni bumbar (Bombus terrestris L.) velik je oko 3 cm, zdepast, obrastao dlaicama. Razliite je boje, a najee je crn s utim kolutima. ivi u zemlji rupi od glodavaca i do 1,5 m. Ubada matica u obrani. Hrani se nektarom. Prezimljuje oploena enka, a mujak i radilice ugibaju. Kolonija ima oko 200 jedinki. Otrovni aparat opnokrilaca (osa, pela, strljen, bumbar) sastoji se od otrovne lijezde, mjehura (s otrovom) i alca, a smjeten je na zadnjem kolutiu ispod analnog otvora. alac (mujak ga nema) je izmijenjena leglica s dvije hitinske aoke koje ubrizgavaju otrov. Pelinje aoke su pilaste i ne mogu se pri ubodu izvui pa ostaju u koi rtve, za razliku od ose i strljena ije se izvuku i ne ostaju u tijelu. aoke pele treba izvaditi jer su otrov. Otrov PELE (0.6 mg/ubod) sadri: meltin (peptid), apamin (neurotoksin), fosfolipazu A (enzim), a OSE: serotonin, dopamin, noradrenalin, bradikinin, dok STRLJENOV ima 0,99 mg/ubod, i to: histamin, acetilholin, serotonin, kateholamin, dopamin, noradrenalin, kinin i visoko molekularne enzimske bjelanevine. Ubod ovih kukaca je jako bolan uz pojavu lokalne bijele kvrice s krunim crvenilom i otokom te svrbeom i pojavom bistrog mjehuria. Najmanje 40 ljudi u USA umre godinje (anafilaktiki ok) od osinjeg uboda, a oko 10.000 ljudi zatrai lijeniku pomo. Tkivo na mjestu uboda producira histamin i druge produkte, meu kojima je najvaniji: Frakcija F1 - meltin ima 13 aminokiselina i odgovoran je za lokalnu bol, otok (upalu), paralizu i snienje opeg krvnog tlaka te

63

Frakcija F2 ima 18 aminokiselina i 2 enzima (hijaluronidazu i fosfolipazu) koja potpomae djelovanje meltina i razara eritrocite. Veliina reakcije na ubod ovisi o mjestu uboda, koliini venom-a i prirodnom imunitetu. Pelinji alac je najbolje BRZO skinutu struganjem noktom, noem, ali bez oteenja koe i potom ranu dezinficirati. Hladna kompresija smanjuje bol i otok. Oko 500 uboda je smrtonosno. No, ovjek kojega je ugrizlo 2243 pele dok je bio u vodi 4,5 sata, ostao je iv i bez alergije. Reakcije na pelinji ubod mogu biti: 1. Normalna reakcija - kratkotrajna bol i otok, a potom svrbe i toplina. 2. Lokalna reakcija - jaka lokalna otok (moda i limfnog vora) kroz nekoliko dana, a ako je blizu usta i grla moe biti fatalna. 3. Toksina reakcija - deava se kod multiplih uboda uz glavobolju, temperaturu, malaksalost, dijareju, povraanje, nesvjesticu, gr miia i ponekad konvulzije. 4. Generalizirana alergijska reakcija - alergijska reakcija moe biti blaga ili jaka do anafilaktikog oka sa simptomima suhog kaalja, spazma grla i grudi, a moe nastati i astma sipljivost i ubrzani puls te pad krvnog tlaka, bljedilo, crvenilo koe, nekontrolirano mokrenje i sranje, panika, nesvjestica. Alergini mogu umrijet za 15-30 minuta. Alergiar mora nositi antipelinji/osinji koktel i sam sebi dati injekciju nakon uboda insekta. U USA (1950-1954) umrlo je 215 osoba od ugriza venomous animals: 40% od kukaca (Hymenoptera), 18% od pauka, a 33% od zmije. Ponovljeni ubodi kroz odreeno vrijeme izazovu imunost u 75%; 15% ih ne razvije imunost i reagira samo lokalno, dok je oko 10% imuno po roenju. Steena imunost propadne kroz nekoliko mjeseci, ako se ubod ne ponovi. U 2% ljudi ponovljeni ubodi vode u hipersenzitivnost potencijalna smrt. hiperosjetljivih ljudi po roenju ima vrlo malo i to obino vodi u smrt. Ose se hrane otpadnim proteinima (scavengers-istai-leinari) i sa svojim ubodom ire infekciju. Za preosjetljive preporua se adrenalin (i.v. 0,3-1ml; u razrjeenju 1:1000, polako) u roku 5-15 min. (po potrebi ponoviti). Oralni antihistaminici, ako su generalizirani simptomi, mogu biti nedjelotvorni i najbolje ih je dati uz adrenalin parenterlno. KOMARCI MOSQUITOES Slika 25. Komarci su veliki napasnici ovjeka i ivotinja. Nalaze se po cijelom svijetu od tropskih do antarktikih krajeva. U svijetu ih ima oko 3000 vrsta, u Europi oko 100, a u Hrvatskoj oko 50 vrsta. Nalazimo ih ispod razine mora, kao i na nadmorskoj visini od 3000 m. ovjeka napadaju/uznemiruju od ranog proljea do kasne jeseni, zujei oko uiju i glave te zabadajuisvrdlajui svoje rilo/proboscis u kou. Oni su prenosnici raznih bolesti: malarije, ute groznice, filarije, Denga groznice, encefalitisa i razne ARBO virusne infekcije. Malarija je naziv za infekcije kroninog tijeka koje uzrokuju protozoi iz roda Plasmodium, a prenose komarci iz roda Anopheles. Za ovu bolest je

64

karakteristina splenomegalija i anemija te kao prvi simptom groznica koja se javlja svakih 48 sati malarija tertiani ili svakih 72 sata malarija quartani. Uzronik malarije (4 vrste plazmodija) nespolno ivi u ovjeku a spolno u komarcu. Naime, komarac iz roda Anopheles siui ljudsku krv usie i gametocite plazmodija koji se u komarevom elucu razmnoavaju spolno, a nastali sporozoiti (uvaju se u komarevim slinovnicama) prilikom uboda ovjeka otputaju se u ovjekovu krv gdje se u jetri i krvi odigrava nespolni razvoj plazmodija. Malarija je posljedica lize eritrocita i ulaska plazmodija u cirkulaciju. WHO procjenjuje da godinje oboli oko 300 000, a umre oko 100 000 ljudi od malarije. U Europi je gotovo i nema, ali je ima u Turskoj, Azerbejdanu, Tadikistanu Malarija se dobro lijei kininima (klorokin, rezorchin, fansidar). Aerodromska (brodska) malarija je bolest malarija- koja se javlja u aerodromskog ili lukog osoblja koje se zarazi od ljudi koji su vektori malarije, a doputovali su tim prometalima. Avione i brodove treba rezidualno tretirati permetrinskim preparatima. uta groznica Prenose komarci iz roda Aedes koji su zaraenim flavivirusom. U umi se prenose izmeu majmuna i komarca, a u urbanoj sredini izmeu komarca i ovjeka. Karakterizira ju jaka groznica, napetost/razdraljivost, oteenje bubrega, hemoragija i utica. Protiv ute groznice postoji uspjeno cjepivo. Filarijaza je bolest koju uzrokuju crvii iz porodice Filaridae, koji parazitiraju u limfatikom sustavu i potkoju. Ovi crvii u svom razvoju trebaju kao prijelaznog prenosioca komarca, muhu ili raia. Komarci iz roda Culex, Anopheles i Aedes siui krv ovjeku isputaju iz svoje sline mikrofilarije koje se u potkoju (limfi) razviju u spolno zrele jedinke i tako nastaje bolest: limfadenitis i limfangitis; a ponekad i elefantijaza udova, dojki, genitalija (nema protoka limfe pa buja vezivno tkivo). Denga je akutna virusna bolest s jakom boli u miiima, kostima, zglobovima, visokom T i tresavicom, fotofobijom, osipom i laganim krvarenjima po koi. enka komarca Aedes aegypti koja je cijeli ivot zaraena virusom je glavni prenosnik bolesti. ARBO virusni artritis s osipom prijenosnik je komarac Culex i Aedes, a rezervoar su divlji glodavci i klokani. ARBO virusni encefalitis prenose komarci iz roda Culex i Aedes, rezervoar se, najvjerojatnije, ptice i glodavci. ARBO virusne groznice prenose komarci roda Culex i Aedes, a rezervoar je nepoznat Komarci su svrstani u tri subfamilije: Toxorhynchitinae, koja se ne hrani krvlju, a njihova larva se hrani larvama drugih komaraca. Za nas su znaajne druge dvije podporodice iz porodice Culicidae i to: podporodica Anophelinae s rodom Anopheles, podrodom anopheles s 9 vrsta i cellia s jednom vrstom te podporodicom Culicinae sa 7 rodova te 14 podrodova i 40 vrsta. Podporodica culicinae se nalazi u blizini i/ili u nastambi, pa su nazvani domestic mosquitoes. Neki komarci iz roda Culex (pipiens), Aedes (npr. aegypti i dr.) mogu letjeti daleko od svog obitavalita. Uzronik malarije Anopheles quadrimaculatus leti, obino, oko 1,5 km, a ponekada i do 15 km. Aedes vexans moe preletjeti i do 30 km. Mnoge enke se pare samo jednom, a spermu spremaju u spermoteku. Mujak kad se izlee iz pupe ima seks organ (penis) u krivoj poziciji dorzalno. No za manje od 24 sata terminalni segment abdomena se zarotira/zaokrene za 180 i seksualni organ doe u pravi poloaj.

65

Komarci spadaju u red Diptera i familiju Culicidae. Imaju glavu, toraks i abdomen. Na glavi se nalazi proboscis - usni organ za bodenje (provlaenje izmeu epitelnih stanica) i sisanje krvi. Sa strane proboscisa nalazi se par donjoeljusnih pipala (palpi), a iznad toga su sloene oi iz kojih izviru antene/ticala. Krila (1 par) su im spojena na mezotoraks (2. prsni koluti). Imaju 3 para nogu (svaki prsni koluti po jedan). Zadak ima 9 kolutia, koje s gornje srane prekriva hitinska ploa tergit, a s donje strane sternit. Na zadnjem kolutiu je spolni organ. Cijelo tijelo prekrivaju ljuskice koje su karakteristine za determinaciju vrsta. Boja ljuskica je: crna, bijela, uta, smea, crvena, srebrena itd. Veina enki komaraca treba prije polaganja jajaca uzeti krv, ali enka Aedes vexans moe poloiti jaja bez da prije posie krv ona je stoga autogena vrsta i ova vrsta dominira 80% u Osijeku. ivotni razvoj - se odvija u 4 faze (koraka). Oni imaju potpunu preobrazbu, tj. jaje, liinka s 4 stadija, kukuljica/pupa i adult. Jaja su oko 1 mm duga: Neke enke ih polau pojedinano, a neke u skupinama. Jaja polau na vodenu povrinu ili na mjesta gdje e doi voda to ovisi o vrsti enke. Posljednja (jesenska) generacija polae jaja na zemlju ili donju stranu otpalog lia tamo gdje e se voda pojaviti. Liinke kad se jaje nae u vodi iz njega vrlo brzo izae liinka, koja se hrani raspadnom organskom tvari, bakterijama. Liinka se tri puta presvlai, a kod 4. presvlaenja prelazi u stadij kukuljice. U proljee ima manje komaraca, jer se liinke sporije razvijaju, ali u ljeto ih ima vie - 1-3 generacije. Na liinki razlikujemo glavu, grudi i zadak. U vodi se kree uvijanjem. Za povrinu vode je privrena sifonomcjevicom kroz koju sie zrak. Liinke napadaju razne ribice (gambuzija), neki kukci, a i ptice. Kukuljica ne uzimaju hranu. Za povrinu vode su vezane dvjema cjevicama (sifonima) kojima uzimaju zrak. Nakon nekoliko dana lena joj hitinska ovojnica pukne i izae odrastao komarac, koji neko vrijeme sjedi na vodi dok mu zrak ue u krila i nakon toga odleti.

Adult/imago Postoje dvije odrasle jedinke: mujak koji ne sie krv, nego se hrani nektarom i enka koja bode i sie krv. Mujaci imaju vee antene i donjoeljusna pipala koja im smetaju da bi sisali krv. Oni kratko ive, a zadatak im je oplodnja enke. U tu svrhu mujaci stvaraju vrtloni roj gore-dolje u koji ulijee enka. enka iz roja izabere mujaka i ide na parenje (svadbeni let) ili na vrsto tlo. Mujak koji je izvrio oplodnju povue se u samou (vie ne ide u svadbeni roj) i ugiba. enke imaju slabe antene i pipala, ali imaju jako rilo/proboscis. One kou bue provlaei rilo izmeu konih stanica (epitelnih ljuskica). Siui krv isputaju slinu koja je antikoagulant i ujedno isputaju uzronike bolesti, ako su zaraeni. Desetak dana iza uzimanja krvi pronalazi vodu ili mjesto gdje e voda doi i polae jajaca. Zadnju generaciju jajaca, enke obino odlau, na tlo ili donju stranu lia na mjesto gdje e voda u proljee doi i iz jajaca e se u proljee izlei liinke, odnosno komarci. Slika 26. ivotni ciklus komarca

66

Slika 27. Zimovanje/hibernacija Komarci mogu prezimiti u svim stadijima. Veina vrsta iz roda Aedes prezimljuje u stadiju jajaca. Ta jajaca ona polae (ovipozicija) tamo gdje e u proljee biti vode (inundacije mjesto od korita do nasipa, poplavna podruja rijeka, nizine, bare, obale jezera, donja strana otpalog lia u poplavnim-depresivnim umskim terenima). Neke vrste prezimljuju u stadiju adulta/imaga i to u stajama, podrumima, ispod kore drveta, duplje, peine, kanalizacija, i dr. sklonita. Obzirom na prezimljenje komarce moemo podijeliti u dvije skupine: homodinamni razvijaju se u povoljnim ekolokim uvjetima (eko imbenik), a u nepovoljnim miruju fakultativna dijapauza, heterodinamani imaju obvezno zimovanje kad se prekida funkcija jajnika prava dijapauza. Ova pojava ovisi o duljini svjetla (fotoperiod) zbog ega nedostaje hormona rasta. Samo gravidna enka prezimljuje. Koliina masti je glavni faktor koja gravidnim komaricama omoguuje prezimljenje. Hrana i komarci Razvojni oblici: jaja i kukuljica ne uzimaju hranu. Liinka i adulti uzimaju hranu. Liinka jede organske otpade i mikroorganizme. Odrasli komarac mujak sie samo nektar, a ne krv. enka komarca sie krv ovjeka i ivotinje (sisavci, ptice, gmazovi) Na mjestu uboda javlja se otok, crvenilo i svrbe uzrokovano ubrizgavanjem otrovnog sadraja pljuvanih lijezda komarice. Komarci, s obzirom na hranu mogu biti: Antropofilni su oni koji preferiraju ljudsku krvi i oni nas najvie napadaju aktivni u sumrak i zoru, semiantropofilni preferiraju krv ovjeka, ali uzimaju i drugi krv - aktivni u sumrak i zoru (krepuskularne vrste), zoofilni preferiraju krv ivotinja aktivni nou, semizoofilni preferiraju ivotinjsku krv, ali im nije mrska niti ovjekova - aktivni nou (nokturalne vrste).

67

Culex territans se hrani na vodozemcima i gmazovima, pa je rijetka vrsta dok se Culex pipiens hrani, uglavnom, na pticama i znaajno je dominantan u Kopakom Ritu. Culex pipiens dominira kao vrsta u priobalju. Zadovoljan je s malo vode: voda u tanjuru vaze cvijea, pet zdjelici, konzervi, staroj gumi. Rojenje gore-dolje ili svadbeni let Deava se 24 sata nakon to su mujaci izali iz kukuljice i poto im se spolovilo s dorzalne strane okrenulo na ventralnu stranu. Mujaci naprave karakteristian roj koji plee gore dolje i u koji ulijee enka i ona izabire mujaka i ide s njim na parenje (u zraku ili na vrstom). Ovo rojenje se ponavlja svakih 24 sata, a ovisno je o aktivnosti komaraca, prostoru, svjetlosti, vjetru, zvuku, temperaturi, vlagi itd. Mujak koji je oplodio enku vie ne ulazi u letei roj nego se povlai u samou i ugiba. Let komaraca Postoje 3 vrste leta: migratorni emigratorni let izvode mlade enke stare 6-10 sati. Ovaj let ide uz vjetar ako je brzina vjetra manja od 1 m/sek. ili niz vjetar ako je njegova brzina vea od 1 m/sek. U ovu skupinu spadaju Aedes koji mogu odletiti i do 100 km, a na Aedes vexans leti do 30 km Culex pipiens leti jedva 100 m, Apetitivni let istraivaki poduzimaju komarice starije od 24 sata radi hrane i polaganja jaja, Konzumatorni let je direktan i kratak, jer osjetilni hormoni ne djeluju daleko. Ako mirisni znak onda je let kratak i ravan. Ako je vizualni znak u pitanju enka ga ne moe tono locirati.

68

PTICE Ptice kao ekoloki i javnozdravstveni problem u gradu i selu (naseljima). Ovdje prvenstveno mislimo na ptice koje ovjeku uzrokuju gospodarske i zdravstvene tete, npr. golubovi, vrane i druge divlje ptice, prenosei razne bolesti (bakterijske, gljivine, parazitarne i virusne etiologije). Kad se govori o bolestima koje s ptica mogu prijei na ovjeka (ptije zoonoze), ovdje treba spomenuti i ptice kao kune ljubimce (papige, kanarince, itd.). Golubovi Golub se pojavio u miocenu (Columba palumbus) od kojeg je nastao divlji (peinar) golub (C. livia Gmelin) kojega ovjek pripitomljuje (C. livia domestica Gm.) oko 5000 god. A.N.C. (neolitik). Golub je mogao postati sinantropna ivotinja iz nekoliko razloga: ovjek ga poinje pripitomljavati i uzgajati zbog mesa (hrane); golub naputa svoje peine i pribliava se ovjeku jer kod njega nalazi vie hrane; golub na svom dalekom letu biva izgubljen i ostaje u naselju; golub trai branog partnera kojeg, moda, pronalazi u naselju. Golub je poznat kao jedan od prvih potara listonoa. U kranstvu golub je simbol mira. I mnoge druge religije koriste goluba u religijske svrhe. Golub je ostavio traga i u umjetnost. Meu najstarije kulturne spomenike spada naa Vuedolska golubica (2.150-1.850 god. A.N.C.). U dananje doba golub se esto koristi ka pokusna ivotinja na podruju genetike, fiziologije, parazitologije, embriologije, psihologije itd. Golub ivi oko 4 god. u jatima 20-30 golubova. enka se gnijezdi u svim rupama i pukotinama zidova/graevina, na prozorima i balkonima, a u gnijezdo polae 1-2 jaja i to 5-6 puta godinje. Na jajima sjedi 16-18 dana, a mlade hrani oko 5 tjedana to u poetku povraenim sadrajem iz eluca golubinje (ptije) mlijeko (jedini meu pticama), a kasnije smekanim i na kraju tvrdim zrnjem. Kad mladi u potpunosti uzlete i osamostale se (5-6 tjedana) par ide ponovno nesti jaja. Jedan brani par daje 10-12 jaja/god. i odgoji oko 6 mladih, jer je valivost oko 60%, a odgoj oko 80%. Gnijezdo grade zajedno: mujak prikuplja gradbeni materijal, a enka gradi gnijezdo. Na gnijezdu sjedi, uglavnom enka, ali i mujak, kad ona ode s gnijezda. Dok je enka na gnijezdu mujak je uvijek uz nju i uva nju i gnijezdo. Golub je, prvenstveno, biljojed, ali jede sve to uhvati pa ga smatramo svejedom (zrnato bilje, ali i meso). Jako je ovisan o hrani, pa u njenoj potrazi napada silose, trnice, kune balkone pa se i na taj nain dade lako pripitomiti. Njihovi predatori su sokolovi, jastrebovi i kune. Kako tih u gradovima nema, golubovi se brzo mnoe i u gradu predstavljaju veliki problem. Tijelo goluba je pokriveno lijepim do runim perjem (ovisno o njegovoj ishranjenosti i zdravstvenom statusu) sivkasto plave do zelenkaste boje. Po boji perja razlikuje se mujak od enke. Kljun slui za uzimanje hrane i vode i na vrhu je oronjao i lagano svinut (kukast). Vodu pije kljunom kontinuirano tako da uroni kljun u vodu i koju stalno uvlai preko nosnica u probavnu cijev (jedini od ptica). Golubovi su dobri letai oko 100 km/sat, a pri letu stvaraju zviduk. Slabo hodaju-eu. Pri hodu, zbog kratkih nogu, klimaju glavom. Glasaju se guui i guguui. Imaju dobar vid. Rasprostranjeni su po svim kontinentima, dubinama i visinama gdje ima vode i hrane. Opisano je oko 550 vrsta golubova. Osim bolesti koje golubovi mogu prenijeti na ljude, oni ovjeku nanose znatne gospodarske tete jer svojim fecesom (gvan) oneiuju i unitavaju zgrade i ukrase na njima te na taj nain unitavaju kulturne spomenike i arhitektonske vrijednosti te crkve i zvonike. U gradovima oneiuju automobile i trnice fecesom, a nerijetko i samog ovjeka - etaa oneiste. Gvan na predmetima na koje padne izaziva fizike i kemijske promjene (korozija i pucanje materijala, kositrena ica se drobi. Golubovi esto ulaze u tavane zgrada, oteujui i crjepove, a ako je tavan lo, osueni gvan moe propadati u stan i izazivati alergije i astmu.

69

Na tavanu se moe biti do 40.000 kg gvana/100 m3 tavanskog prostora. Golub godinje pojede oko 23 kg hrane i daje oko 2,5 kg fecesa. Zbog njihove prenapuenosti u gradu, a i bolesti kojima su podloni izgledaju neuredno, pa kod ljudi izazivaju i gaenje. Golub se ponekad naziva i letei takor, jer ovjeku nanosi velike tete poput takora. Golubovi prehrambenoj industriji (itni silosi, silosi uljarica, itd.) nanose velike tete jedui hranu, a jo vie ju zagaujui, zbog ega postaje neupotrebljiva. Golubovi mogu prenijeti nekoliko znaajnih bolesti na ovjeka, npr.: klamidiozu-psitakozu (ornitozu) (Chlamydia psitttaci). Oni su rezervoari i kliconoe klamidioze. Golubovi obolijevaju i prenose i druge bolesti, kao to su: Salmonella typhimurium, Mycobacterium avium, Campylobacter jejuni, Aspergilus, Yersinia pseudotuberculosis, Y. enterocolitica, Toxoplasma gondi, Paramixovirus 1(PMV-1), Erisipelothrix rusiopathiae, Criptococcus neophormans, Histoplasma capsulata. Psitakoza (Chlamydia psittaci) Psitakoza ( = papiga) je zarazna papiga. Meutim, naziv ornitoza je iri i obuhvaa sve ptice i oznauje ptiju bolest. Psitakoza i/ili ornitoza se moe prenijeti na ovjeka pa spada u zoonoze. ovjek se najee zarazi od papiga, kanarinaca, golubova, vrabaca, galebova, fazana, sjenica, a od domaih peradi su tu meu prvima patke i pure (tuke). Uzronik bolesti klamidija- je u krvi i tkivu ptica i najee se nalazi na perju na koje je stigla ptijim ekskretima. Lako se iri aerosolom i prainom. ovjeka se najee zarazi preko kunih ptica/ljubimaca. Bolest ima opi infektivni karakter (visoka temperatura i SE) s atipinom pneumonijom kao glavnim simptomom. Psitakoza/ornitoza/klamidioza je u 63% gradskih golubova zabiljeena 1950. g. u Irskoj, a potom u gotovo svim europskim zemljama: Danskoj 60%, Norvekoj 80%, Sovjetskom Savezu 97%,, Njemakoj 23%, vicarskoj 20%, V. Britaniji 20%, a u drugim zemljama manje od 20%. Danas je poznata, gotovo, u cijelom svijetu. U Zagrebu je prema istraivanjima J. Greguri (1989) bilo zaraeno oko 45% golubova (49%-65%). Vea zaraenost zabiljeena je u proljee nego li u zimi. Bolest se po zakonu mora prijaviti i suzbijati. U sijenju 2002. zabiljeena je psitakoza u Splitu ?: 5 jako oboljelih i jedna umrla osoba, a lijeniku pomo zatrailo je 24 od 50 stanara jedne viekatnice u koju je prije par dana donesena kupljena papiga. Salmoneloza (Salmonella sp.) je crijevna bolest ivotinja i ovjeka. Neki njeni serotipovi (S. gallinarumpullorum) nalaze samo na pticama (papige, kanarinci, perad i dr. ptice), a uzrokuju bolest u ovjeka (zoonoza). Te ptice mogu biti zaraene, tj. kliconoe salmonela i izvor zaraze. Domaa perad (kokoi, guske, pure, ) nosi zaraena jaja koja su najei izvor zaraze za ovjeka, kao i zaraeno meso tih ptica, koje se najee zarazi pri vaenju probavnih organa (crijeva). Mikobakterioza (Mycobacterium avium complex) je mikobakterioza plua uzrokovana atipinim ubikvatarnim mikobakterijam, koji se nalaze u zemlji, vodi, zraku. Ona je specifino patogena za ptice (kokoi, golubovi, ), a za ljude je uvjetno patogena. ovjek se izrazi preko kontaminirane hrane (voda, zemlja, praina, zagaeni zrak-aerosol). Influenca/gripa je virusna bolest ptica, koje ive uz more: galebovi, igre, vivak, pingvin) i to naroito u proljee i jesen. Divlje patke lako prenose bolest na domau perad. Bolest s ptica lako prelazi na ovjeka. U 2003/2004. bila je velika zaraza peradi na Dalekom istoku od koje su obolijevali i ljudi. Atipina kuga peradi Newcastle disease je zarazna bolest peradi (kokoi) koju uzrokuje RNK virus (paramiksovirus) koji je patogen i za ovjeka. ovjek se zarazi preko zaraenih i bolesnih peradi (koko, ptice), njihovih izluevina, zaraenog mesa i mesnih preraevina kao i svim predmetima koji su u dodiru s

70

tako bolesnim ivotinjama. Godine 1926. pojavila se na Javi i potom brodom prela u Englesku (Newcastle on Tyne), a potom se irila Dalekim istokom, Australijom, Afrikom i Sj. Amerikom. God. 1941. opisana je i u Hrvatskoj (u Novom Marofu), najvjerojatnije su je donijeli njemaki vojnici. Traub ju 1942. naziva atipinom kugom peradi. God. 1943. opisane se prve infekcije kod ljudi koji su radili u peradarstvu, klaonicama peradi i proizvodnim pogonima peradi, te u virusolokim zavodima. Danas postoji vakcina i vakcinirana perad e rijetko oboljeti, pa prema tome nee ni ovjek. Listerioza je bolest koju uzrokuje bakterija L. monocytogenes. Izvor zaraze su bolesne i zaraene ptice. Ljudi se zaraze jedui zaprenu hranu (meso, mlijeko i njihove proizvode, povre, sirovim plodovima iz mora). Listerija najea napada imunkompromitirane osobe: djeca, trudnice, starci, zatvorenici, te veterinari, laboratorijski radnici. West Nile Fever Groznica zapadnog Nila Ovu bolest uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae, a nazvan je West Nile virus jer je izoliran iz krvi bolesne ene u Zapadnom Nilu (Uganda) 1937. Bolest su prenijeli zaraeni komarci na mnoge ptije vrste (oko 110 vrsta ptica) kao i na ovjeka, konje i dr. ivotinje. Glavni rezervoar su divlje ptice, a virus se neprestano ire sa ptica na komarce i obratno. Bolest se kod ovjeka, kao i konja, javlja sporadino, ali i kao epidemija. U Europi je zadnjih 10-tak godina zabiljeena 1998. u Italiji, Rumunjskoj 1996, ekoj, 1997. U podrujima gdje virus perzistira oko 1% komaraca Culex vrste je zaraeno WN virusom. VRANE Siva vrana (Corvus corone cornix L.) je europska skitalica i kretalica koja ivi u umama i umskim rubovima u jatima do 150 i vie jedinki. Hrani se malim sisavcima (zeevi), ptiima, ptijim, a i kokojim jajima, puevima, kukcima i raznim sjemenjem i voem (groe, bajami, orasi, trenje, leinama. Jednom rijeju jede sve. esto posjeuje smetlite. Gnijezdi se na stablima, ali i u naputenim kuama, zvonicima. U gnijezda polae 3-6 jaja. Nanosi tete u lovitima, seoskim gospodarstvima jer krade jaja i pilie, te voe. U gradovima pravi veliku buku, a raznosei smee moe prenositi zarazne bolesti. Crna vrana (Corvus corone corone) Crna vrana, uglavnom ivi sama, u parovima ili u obiteljskim jatima. Potpuno je crna. Slina je gavranu i od njega se razlikuje manjim kljunom. Gavran (Corvus corax) Gavran je najvea ptica iz porodice corvida koja ima potpuno crno perje i jaki kljun. Glasa se dubokim i graktavim krikom krok, krok. ivi u malim jatima, a iznimno u zimi su jata vea ako ima dovoljno hrane. Gnijezdi se visoko na nepristupanim terenima. On je ptica stanarica, tj. u istom podruju se gnijezdi i zimuje ne seli za razliku od vrana. Svraka (Pica pica L.) Svraka ivi blizu naselja na rubovima uma i livada. Hrani se mladom divljai, jajima ptica i kokoiju, kukcima, crvima, sjemenkama, voem (trenje, groe, smokve). U dvoritima krade mlade pilie, paie, ptie. Nosi 3-10 jaja. Naveer se okupljaju u jata radi zajednikog spavanja. Velike tete nanosi lovstvu, a i domainstvu. Jede i strvine i est je gost smetlita pa raznosi bolesti. vorak (Sturnus vulgaris L.) je ptica tetoina poljoprivrednih kultura (itarica i vonjaka, vinograda). Nalazi se u umama, poljima, parkovima, vrtovima. On je skitnica koja spava u gradova, a ujutro u velikim jatima odlazi u polja. Jede gusjenice. Gnijezdi se u gradovima u pukotinama zidova, ispod streha i ruevinama i to dva puta s 3-5 jaja po gnijezdu. Mladi nakon 3 tjedna se osamostaljuju. ivi oko 3 godine.

71

Suzbijanje ptica Navedene ptice, zbog njihovog tetnog utjecaja na gospodarstvo i javno zdravstvo potrebno je sustavno drati na ekoloki prihvatljivom broju. Golubovima treba onemoguiti: - izvor hrane na taj nain da se silosi i skladita zatite da golub ne moe ulaziti u njih - pravljenje gnijezda u kuama i zvonicima - hranjenje na javnim parkovima, trgovima, Okoli treba drati ist: bez hrane, smea, ikara Golubinja jaja treba, ako se moe, pobirati iz gnijezda Mogua je kemosterilizacija hormonska kastracija, tj. stavljanjem hormonskih pripravaka ornisteril na veliko zrno kukuruza (koje druge ptice ne mogu progutati) u kojem je 0,01% progesterona djelatna stvar, svee broj golubova na razumnu brojku. Najuinkovitija je mehanika zatita prostora koja golubovima onemoguuje pristup hrani i gnijezdenju. Na spomenike se mogu postaviti solarni generatori od 12 volti koji e golubu onemoguiti slijetanje na predmete. Mogui su i drugi repelenti ali s malom uinkovitou. Vrane, svrake i druge tetne ptice mogue je suzbijati pomou otrovnih jaja, koja se stavljaju u proljee na livade gdje se te ptice skupljaju. To se radi u organizaciji lovakih udruga i uz pomo javnih medija. Na ta podruja treba sprijeiti dolazak ne ciljnih ivotinja. Na jajima napisati otrov, i nepojedena jaja skupiti. Nekada se koristila sova uara (Bubo bubo L) kao ivi mamac, koje su svrake i vrane danju u jatima napadale, a tada bi lovci ubijali vrane i svrake. Na nain ivljenja u gradovima i bacanja otpadaka svuda koji ovim pticama omoguuje izvor hrane, gnjezdenja i skrivanja doveo je ove ivotinje u prekobrojnost koja nam smeta. Dakle, sami smo krivi to nas one ometaju, kao to smo na poetku rekli i za takore. Moljci=Moth (moth flies), Komarci=Gnats (Fungus gnats) Moljac se jo naziva i muhom kanalizacije (drain flies; filter flies; sewage flies). Za njegov razvoj bitni su vlani prostori. Njegove tete su velike za zdravlje ljudi jer prenosi razne bolesti. Nadalje unitava robu (odijelo, madrace, svu vunenu i pamunu robu).

72 NAJEE UPOTREBLJAVANI INSEKTICIDI

Kemijska grupa Pyretroid (Piretroidi)

Insekticidi Allethrin Cyfluthrin Cypermethrin Cyphenothrin Deltamethrin Fenvalerate Permethrin Phenothrin Pyrethrins Acephate Chlorpyrifos Diazinon Fenitrothion Isophenphos Jodfenophos Malathion Pirimiphos methyl Propetamphos Bendiocarb Dioxacarb Propoxur Hydramethylnon Avermectin Fipronil

Oblik

Djelovanje Sprej, Praak, Aerosol Nervni otrovi: uzrokuju poremeaj u Na+ kanalima

Organophosphate (Organofosfati)

Sprej, Praak, Aerosol

Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze

Carbamate (Karbamati) Amidino-hydrazone Macrocyclic glycoside lactone

Sprej, Praak, Aerosol, meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac

Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Respiratorni otrovi: inhibitori prijenosa elektrona Nervni otrovi: uzrokuju poremeaj u Cl- kanalima Nervni otrovi: inhibitori prijenosa ivanih signala Metaboliki sustav: inhibitor sinteze hitina Metaboliki sustav: uzrokuju poremeaj funkcije hormona Tkivni/stanini otrovi: pucanje -trganje stanica

Phenyl pyrazoles

Benzoyl phenyl urea (IGR = insect growth regulators) Various chemicals (IGR = regulatori rasta insekata) Inorganic (Anorganski spojevi)

Flufenoxuron Fenoxycarb Hydroprene Pyriproxyfen Boric acid (Borna kiselina)

Sprej, mamac/meka Sprej, mamac/meka Praak, mamac/meka

73

Tjelesna obiljeja Teina Tijela, g Duljina glave i tijela, cm Duljina Repa, cm Veliina uiju, cm Raspored Zubala Boja Krzna Navike (habits)

Rattus norvegicus Berkenhout 150-500 (200-500) 19-25 15-21, dvobojan 2,0-2,3; male i do pola u dlaci Sjekutii, diastema, kutnjaci Smee-sivi gore, sivi dolje Kopa, pliva, roni, gloe, ivi u: kui, polju, kanalizaciji Manji i glatki radi kopanja 12; 3 para pectoralna, 3 para ingvinalna Tupa Male, mutne 4,8-5,1

Rattus rattus Linneaus 80-300 (150-250) 16-20 20-25, jednobojan 2,5-2,8; velike i prominentne Sjekutii, diastema, kutnjaci Smee-svicrni gore, sivobijeli dolje Dobar penja, gloe, ivi u kui i izvan kue Hrapavi i jaki radi penjanja 10; 2 para pectoralna, 3 para ingvinalna Otra Velike, otre 3,8-4,4

Mus musculus (Rutty) 10-21 (12-30) 9 9

L.

Bandicota bengalensis R. exulans (Azija) 150-600; jai od selca; 110 Dulja od repa - 20; 12 Krai od glave i tijela, sme 12 Kratke i debele Sjekutii, diastema, kutnjaci Smee-siva crno-siva Kopa, ivi preteno u polju (Pak, Indija, Tajl, Burma); uz ovjeka glatki 12-20 (16) po cijeloj duini; 4 (2+2) Tupa ? ?

Multimammate rat -Mastomys natalensis (Afrika) 80-200 10-15 10-15 Kratke i debele Sjekutii, diastema, kutnjaci Smee-siva crveno-siva; trbuh svjetli Peri-domestic, kopa

Oko 1,5 prominentne Sjekutii, diastema, kutnjaci Smee-sivi ili sivi gore, sivo-bijeli dolje Dobar penja, gloe, ivi u kui i izvan kue glatki 10; 3 para pectoralna, 2 para ingvinalna Otra Male, otre 2,0-2,2

Tabanski jastuii Broj Sisa Oblik njuke Oi Skalp, cm

glatki 8-12; po cijeloj duini Tupa ? ?