1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAČAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRŽAJ: 1. Mišoliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): štakor selac crni štakor Kućni miš Poljski miš Poljska voluharica Bizamski štakor (krtica) 2. Gospodarske štete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagađivanje hrane, požari, poplave) 3. Bolesti glodavaca značajne za čovjeka i životinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Načini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, biološke, fizikalno-mehaničke, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Općenito o kukcima (entomologija) (podjela, građa, biologija, štete) 7. Komarci, ose, pčele, bumbari (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, uši (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 9. Žohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (općenito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. Štetni utjecaji pesticida i zdravstvena zaštita te prva pomoć

2

GLODAVCI: (MIŠ, ŠTAKOR, VOLUHARICA …) (Biologija i značenje glodavaca i kukaca u zaštiti zdravlja i okoliša) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: • Uništavaju hranu - štetočine • Materijalna dobra • Šire bolesti • Nanose mnoge štete (za jednu noći 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leševa • Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se množe, otporni su na mnoge klimatske i biološke promjene. Glodavce koji su vezani na čovjeka nazivamo komensalni (ko… + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam živi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca – štetočina, najviše nas zanimaju: ŠTAKOR (crni i selac), MIŠ te VOLUHARICA Deratizacija je uništavanje štetnih komensalnih mišolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zaključkom prve međunarodne konferencije o štakoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak štakora u kuće pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladišta. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija ŠTAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potječe iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu područja razvoja kućnog miša. U Europu se useljava (pojavljuje) početkom 18. st. i to u: • Dansku 1716. (Kopenhagen) • Englesku 1728. • Francusku 1750. • Norvešku 1762. • Švedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se širi istočnom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potječu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Međutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kaže da su u starom Egiptu pronađeni mumificirani ostatci štakora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grčkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). Štakori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smeđa ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Veći je od crnog štakora. Dužina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i kraći od tijela Živi blizu vode, naselja, staja, u ruševinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i noću, u gladi agresivan, dobar plivač; živi u čoporu; kopa podzemne hodnike za spremišta hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne životinje, strvine; gladan napada životinje i ljude (djecu).

3

U prirodi su štakori spolno aktivni od ožujka do rujna, a u kućama kroz cijelu godinu. Ženka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godišnje. Mladi su slijepi 14-16 dana, sišu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. Živi 3-7 god. Glasa se cičanjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8ºC. U kući ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s više mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom žive u čoporu, a postoje i pojedinačni, premda rijetki, parovi. Ženke se u čoporu za vrijeme spolnog žara (6 sati) pare sa svim mužjacima (200-600 puta/6h). Mladi mužjaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dužnost čuvara (1-2 god.), tj. stražare na periferiji čopor. Ženka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifičan miris majke i čopora što se očituje njihovim podvlačenjem, osim pod majku, i pod druge štakore u čoporu, što odrasle ne smeta. Što više, čuvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. Često u čoporu nađemo više majki da u gnijezdu doje zajednički podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u čoporu ugine prava majka – njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani štakorsku siročad. Uspjeh pomajke bit će bolji što je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) između njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna napuštaju sisu. Poliovulija (više jajašca u jednom folikulu) je karakteristična za štakoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par može dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus započinje u 3. mjesecu života i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad ženka može koncipirati. U novi estrus ženka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost štakora počinje kad čovjekova prestaje, tj. u sumrak i noću, a na to utječe: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost čovjeka. No, štakor selac je aktivan i danju (nalaz u želucu dnevnih ptica) za razliku od crnog štakora koji danju - slabo vidi - žmiri. Godišnji ritam Štakor selac ljeti uglavnom boravi/živi u polju (preferira: jarak, šipražje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Seleći se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - početak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak započinje u rujnu i završava u studenom. Selidba može biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi štakori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki štakori selci žive stalno vani, obično oko smetlišta i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni štakor u našem podneblju, u pravilu, živi samo u zatvorenim prostorima – tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima živi i na stablima.)

da ne padnu u hipotermiju. mačke i psa. mačke su u jednom slučaju pojele dosta leša). kod jake invazije štakora. do 1 mjesec dana starosti (teški oko 50 grama) je teško trovati. vežu se u klupko s isprepletenim repovima. jaja i slabe kokoši. Dobro se penje po drveću. pa u nedostatku vode jede biljno korijenje. Dnevno troše 10-30 g suhe hrane. Brzo trči po brodskom užu. Štakor daje 30-50. štakori su uništili oko 42 mil.nemoćnoj starici u stanu nagrizli lice. U seoskim domaćinstvima. Glodavci unište 1/3 – 1/5 svjetske hrane. ali ako mora skače i silazi odozgo prema dolje. voće. tovljenim svinjama jedu masno tkivo. Novu hranu mladi štakor. ispričao mi je slučaj kada su štakori još živoj . GLODAVCI pojedu. nemoćne starce (medicinski brat. a lasica ga buši na polovima i ispija. ne računajući troškove za liječenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. često napadaju dojenčad. Pokretljivost Sporiji je od čovjeka. Prema FAO. jaja. Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane. učeći od majke. Radije se penje prema gore. pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). god. ali još više unište hrane (onečišćenje). Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu. Jaja odgrizaju po podužoj osi. galeb. Rattenkönig): Repovi i uši za jake golomrazice mogu se smrznuti – samoamputirati. prihvaća nakon promatranja i gledanja što će najstariji (TEST – štakori) napraviti i kako će se osjećati. piliće i …. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeđen poput mačke. . ŠTAKOR I HRANA Štakor u svom okolišu izbjegava svaku novinu. Preferiraju žitarice. Štakori da bi sačuvali tjelesnu temperaturu. On hoda i po žici držeći balans uvrnutim repom. Hranu gomilaju u svojim staništima 4-5 puta više nego što trebaju. s krova na balkon. a miš 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokraće (štakor oko 15 ml) na dan. dok ptice (vrana. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. Uplašeni štakori cičeći skaču uvis. Voda i glodavci Štakor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog štakora. udalj do 50 cm. sa stabla na kućuprozor-balkon i obratno. Isto tako kad se odrasli štakori tuku. pa je to poznato pod nazivom štakorski kralj (njem. odjećom i obućom. I selac i crni štakor su svežderi. usne i izvadili oko. uplašen i u tijesnom prostoru može skočiti čovjeku iznad koljena. Dobro se penje po zidu.4 Hladnoća i štakor selac Ne spava zimski san. Na prednjoj nozi ima 4. Crni štakor je brži od štakora selca. prasadi i janjadi grizu trbuh. ali se na njega ne može objesiti. No. To je naročito izraženo kad su u čoporu i životnoj ugrozi (manjak hrane). Troškovi nastali zbog uništenja hrane i uništavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromašnije hranom. repu. slonovima stopala. meso. skaču uvis. a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. Miš je manje osjetljiv na nedostatak vode od štakora i on treba oko 1 ml vode/dan. tona hrane (U$D 30 bilijuna). ali jedu i male sisavce i ptice. niti se s njim može poduprijeti (poput vrane). tj. 1982. a više zbog hladnoće (hipotermije). skače uvis do 80 cm. ali u polju na temperaturi nižoj od -10ºC ne izlazi iz skloništa (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. leševe velikih životinja (i ljudi). Hranu zagađuju fecesom i urinom. Bez hrane mogu živjeti 3-4 dana. …) grizu jaje poprečno. ali kad se osamostale (3 mj. Crni štakor je bolji skakač i on može skočiti s krova na krov. stari) zaborave na upozorenja i lakše prihvaćaju ponuđenu hranu – kad već nemaju poznate. a na stražnjoj 5 prstiju. Poznata i prihvaćena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. a vodenaste 60-70 g. kod brzog trčanja skače i brzo se sklanja. Mlade štakore. u velikoj opasnosti su pilići. u građevinama je radno i spolno aktivan te se može trovati kroz cijelu godinu. zaposlenik Hitne u Zagrebu – moj student na VZŠ – 2001. a izuzetno do 100 cm. glatku okomitu površinu od 1 m (uvis) ne može svladati. CRNI štakor koji živi u hladnjači koti se i na –10ºC.

God.što je bitno za njihovo trovanje (Steiniger. preporuča se mamke za štakore stavljati u cijevi promjera do 6 cm. NJUH . cink. Kopajući zemlju. to nije sigurno. Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 štakora po stanovniku u kojem je 1992. ali su im draže tvari koje se nalaze oko njih. olovo. Kopanje zemlje .0-1. aluminij. dokazano je da štakori držani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub. Zubi im rastu oko 0. Sluh . a kroz cijevi se provlači okomito-podužno. Međusobno sporazumijevanje . u prosjeku 50-60 kHz.) CRNI štakor ne kopa i nerado pliva (osim u nuždi) i u vodi se brzo umara i utapa.im je naročito razvijen pa u meki mogu otkriti toksičnu tvar u koncentraciji od 0. hranu. vodovodne i kanalizacijske cijevi. a 60% njih su djeca do 1 godine.5x3 cm i okrugle rupe od 2. Kopajući površinski. a njihov zatrovani želučani sadržaj neće nepoželjno otrovati druge životinje. Povraćanje – izgleda da štakori ne mogu povraćati (denerviran jednjak) . God. stakla. jer obolijevaju od morske bolesti . spol. a potom majka ispušta mlijeko u sisu. (Tvrdoća štakorskih zubi -selca i crnog. Roni. 1929. OKUS . dodir. starci): to se dešava u lošim socioekonomskim standardima življenja. Osjetila-ćutila VID . ili pri hvatanju riba. bitno je poznavati radi gradnje rat proof building). kad nailazi dominantna jedinka. a tvrdoća željeza iznosi 4. zbog čega mogu nastati štete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode). a 1993.5 cm te kroz cijevi od 3.) čovjeka (djeca.5 ppm. nanoseći ogromne materijalne štete. U dubinu. (Sposobnost ronjenja.5 Štakor selac se s lakoćom provlači kroz pravokutne rupe s oknom 2. Smatra se da štakori moraju glodati da bi brusili sjekutiće kako bi zatvorili čeljust. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina.5. i 1979. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu. Plivanje – štakor selac može plivati 1. plastiku. On glođe drvo.štakor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore.mjerena «MOH's scale» tvrdoće iznosi 5. Nizvodno pliva i preko 30 km. Glodanje je usađeni nagon u štakora. zemlju odbacuje 1-1. Kroz otvore se provlači bočno. Dodir – im je razvijen preko dlaka i brkova što im omogućuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka. Čišćenje – štakor se rado liže-čisti što je dobro za kontaktne otrove.se odvija kratkim ultrazvučnim glasanjem kraćim od 300 µs i to: kad su u opasnosti.5 m unazad.čiji je glavni simptom mučnina i povraćanje. eksplozije. često može izglodati elektrokabele. čvrstog kamena i jakog betona. No. plino-. Budući da se mačka ne može provlačiti kroz cijev promjera ispod 6 cm. kositar.im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tuđi čopor.osjećaju buku i frekvenciju veću od čovjeka (i do 100 kHz). miris. . lakše ih se truje. Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse. otrovanja plinom. 1996. navuče kontaktne praškaste otrove i kad se odmara liže se i otrov unosi u želudac. Štakor na sebe. plivanja i kopanja te glodanja. prizemljen je avion zbog ulaska štakora u mašinu.8 cm. 6x/sek. kad su u estrusu.4 mm/dan. Međutim.im je slabo razvijen.5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku. poplave. vodo.) Ugrizanje-ujedanje: štakori (rjeđe miševi) često ugrizu (težina 500 kg/cm². (Ako ne povraćaju. jer radije živi na tavanima i potkrovljima kuća. obično kopa do 40 cm i ako su temelji kuće dublji (50-80 cm) neće ispod temelja ući u kuću. Glodanjem oštećuju elektro-. zabilježen je slučaj da su gladni štakori ubili i pojeli čovjeka. 1952). ugrizeno 254. 264 čovjeka. okus i sluh su im razvijeni dobro. No. ako je u opasnosti i do 2 min.0. gurajući zemlju unazad. jednom riječju sve osim tvrdih kovina. hodajući po mekama.i druge instalacije uzrokujući požare.

prizemlja i kanalizaciju. a hodnici za gnjezdenje imaju. tj. Gnijezdi se u zidu i pod stubama. On nastaje ako su u čoporu uginule ili slabe životinje. te u SAD-e (Virgijija i Nova Škotska) u 17. Oglašavaju se cičanjem. gdje ima dosta odbačene hrane. označuje ga feromonima i napravivši sklonište. Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica povećava i u njoj nema prava jačega. u Peru. U hranidbenim (skladišnim) hodnicima nema štakora. Biološke osobine . prema svojim potrebama. Osim naseljenih štakora. uglavnom u luke i građevine (kuće). st. Oni puno lakše uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih štakora. Jede sve.8-23. Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. slijedi okršaj a nakon toga poštuje se pravo jačega. Zapremina hodnika za par štakora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom . Ako je pak područje jako naseljeno onda nema čopora s vlastitim područjem. uzrokovao pandemiju kuge. U južnim područjima živi i na otvorenom i drveću. 4x2 m).može pregristi gredu. a odozdo sivkast (crno-sivkast). Spolno zreli sa 3 mjeseca. a odozdo bijel (smeđe-bijel) ili odozgo crn. Isto tako brzo se nasele oko klaoničkih otpada. pojavljuje se štakor vuk koji ubija slabije mužjake. štakori se vrlo brzo naseljavaju. pa u tavanu – ponekad . voća i povrća. Štakor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog štakora. Uške su mu dugačke 2. osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. rijetka pojava.2 cm) od tijela (20 cm. Žive do 7 god. a drugi (crni) više etaže i potkrovlja.značajke Odozgo je smeđ. Skloništa u prirodi – štakor selac kopa podzemne hodnike gdje odlaže hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavališta. ciča te bježanje čak i na stabla. U njima je propuh. Hodnik za mlade je slijep i može biti dug i do 4 m i širok do 2 m na dubini 30-40 cm. normalno. Slijepi hodnici nemaju stelje. Pari se cijele godine. a potom u 18. ubijao i rastjerivao štakore. u naselju: tavani. Štakori skloništa stalno preoblikuju. Bolje se penje i skače od štakora selca. (kućni. U južnu Ameriku ide brodovima 1544. CRNI ŠTAKOR Rattus rattus L. prvi zauzima podrume. se širi po cijeloj SAD. Crni štakor je u kasnom srednjem vijeku u Europi. Aktivan u sumrak i noću. preko štakorske buhe. a u prirodi manje. u gusto naseljenom području. uglavnom iz korijenja. Crni štakor koji živi u kućama nije tako ratoboran prema uljezu.fosforovodikom). st.5 cm. 6-10 puta. U borbi se neprijatelj napada za testise.. stanuju mladi (hodnik je slijep. Štakori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu.-12. Crvenog mora. mladi su slijepi 2 tjedna i sišu 3 tjedna. st. Kada su u kući/nastambi selac i crni štakor. Sredozemlja i Afrike. oko logora i rovova.. a potom slabe ženke da bi preživio. Raširen je po cijeloj Europi. razna spremišta. U nestašici hrane. brani ga od uljeza. kojega je potisnuo.). trbuh i vrat. 15. ali je borba za hranu: ugrizi. uglavnom.6 Zajednički život – obično jedan par naseli ne naseljeno područje. Mlade nosi 20-24 dana. U ratu. staje. Kad pridošlica dođe. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica može primiti i pridošlice radi lakše obrane područja. a u polju u kamenjaru (suhozid).5 cm). Ta pojava nije urođeno svojstvo te se ne može odgojiti štakora koji bi bio deratizator. . On živi. Koti 6-10 (20) kom. a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) štakori. dolazi (križarski ratovi) brodom u Europu (11. Svi hodnici su međusobno povezani. na Bermuda. daskama. U kućama. Rep (22 cm) s više od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18. sjenici.6-25. glođe građu i u njoj buši gnijezda. crni. Potječe iz jugoistočne AZIJE i preko Indije. gdje pretežno živi. Štakori vodu dobivaju. I on je kozmopolit. 1615. a preferira sjemenke i zrnje. Crni štakor je manje ovisan o ljudskim otpacima. brodski. Kanibalizam je. štakori lutalice traže partnere s kojima će zauzeti nova područja. krovni) u prirodi živi na drveću i ne gradi podzemna skloništa.

nisu socijalni kao štakor selac. Miševi se najčešće unose u kuće i trgovine ambalažom. koji su slijepi 13-15 dana. ako je u nastambi. raspon 7. Meke . Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana. zapadna podvrsta (m. i bez vode. Spolno su zreli sa 6 tjedana.2-9. Kod nas i u zapadnoj Europi živi tzv.5 cm. premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta. slaninska. Žive prvenstveno u nastambama i oko njih. reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K). a drugi je odozgo smeđkast a odozdo bijel. Teren osvajaju i pretražuju kružno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno. tj. molossinus. Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronični). poput štakora (mislim da nije točno. a rep 6. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji učinak na miševe nego na štakore. Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana. Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu. raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). upotrebljen kao raticid. i bez hrane). mužjak barem jednom na dan obilazi svoje područje i tako brzo počne grickati meku ili ulaziti u klopku (znatiželja). jer se miševi radije šeću uz krajeve (zidove). Dobro se penju i skaču. a u polju od ožujka do rujna/listopada. Miš živi 2-4 god. pa čak i bajame). Australiji te južnoj i sjevernoj Americi živi m. Pari se cijele godine. Dikumarol (produkt pokvarenog vlažnog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzročnikom hemoragijske bolesti goveda. musculus i m. domesticus i m. Obično koncipiraju s 8 tjedana. Aktivni su u sumrak i noću. a na jugu je m. pa i avioni). prevoznicama (brodovi. castaneus. Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba često mijenjati. pa se meke i postavljaju svaka 3 m.poželjna je zrnata. Mužjak obilježava svoje područje u kojem još živi 1-3 ženke. vlakovi. Njihov djelokrug je oko 3 m. Hrani se sjemenjem. Uglavnom. šećerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane. zubima nasjecka drvo). jer se oni ne vole šetati bespotrebno. te se lakše truje od štakora. Osjetljiv je jako na DDT. koje nađe u svojoj okolini (najlon. . domesticus. Na nedostatak vode manje su osjetljivi od štakora. wagneri. U R. dok na istoku Europe živi (m. mogu dugo. nego po sredini. Kako prepoznati mišju infestaciju ? Dolazak miša na novo područje izaziva u njemu znatiželju pa on vrši kružna istraživanja. označuje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju. No. Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeđesivi.7 KUĆNI MIŠ (Mus musculus). ali zabranom DDT-a miševi se naglo počinju razmnožavati i širiti izvan nastambi. Zapadna podvrsta je nešto veća: tijelo 9 cm (raspon 7. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za liječenje humane tromboze. papira i drugih stvari. ne sprema zalihe hrane (kao selac). Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m. Dnevno trebaju oko 1 mL vode.3 cm). Ženka neposredno po okotu može koncipirati. hortulanus). tj. Oglašuje se cičanjem. Na japanskim otocima je m. jer sam ja u svojim nastambama gdje su ušli miševi našao raznesen kukuruz. orahova. ali kad se odluči za svoje područje zauzima ga i nerado se šeće više od 3-6 m u krugu. a tek je 1948. Kućni miš je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaća novu. odlaze u žitna polja u SAD-u i Australiji. Ima ih više vrsta. Miševe je lakše trovati nego li štakore jer su znatiželjni i prihvaćaju novu hranu-meku (neofilisti). pa životinja iskrvari u vlastite organe. dok se u Europi još uvijek drži više u nastambama. a rep 9 cm (raspon 7. spretus). Pojava miševa danju. Hranu ne skladište.2-10. kukcima i otpacima. Miševi su samotnjaci.6 cm. ako imaju dosta hrane. sprečavajući faktore grušanja (vitamin K. a u Africi.5-10. Hrvatskoj žive obje podvrste. a ljeti u poljima i šumama. U Aziji – na sjeveru i centralno je m.2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istočne (tijelo 8 cm. Gnijezdo pravi iz slame.

Osim sjemenki. Aktivan je i danju i noću.8 Njihov dolazak u stan možemo lako otkriti po mirisu mokraće i po svježem fecesu-izmetu. jede i gujavice. mladih/leglu.5 cm). rubovima šume. U dobrim uvjetima može jednom mjesečno. Hrani se korijenjem.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su načinili miševi su uske i pravolinijske. Mamci moraju uvijek biti svježi. rashladne komore. u grmlju. Spolno je zrela s 15-18 dana. hladnjače. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. Odozgo je crvenkasto-smeđ s crnom uzdužnom prugom po sredini leđa. kako bi privukli miševe. iz porodice Microtidae – voluharica – i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski štakor (Ondatra zibethica). koji je duguljast. Ostale osobine jednake su onima u kućnog miša(graviditet 21-23 dana. Držanje čistog okoliša je najbolji način za suzbijanje glodavaca (miševa i štakora). ima 3-7 okota s po 4-12 kom. Dobar je plivač i ronilac. U stanu/kući je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem. Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci šeću – uz zid/kut. dok su štakorske široke i zavojite. gladak i obostrano šiljat. zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati veće štete. živi 2-4 godine). a to su: iz porodice Muridae . 3. gdje ima dosta hrane. Hrani se. za nas bitne. Živi 2-3 godine. vodenim biljem. a naročito ne odlaganje hrane oko kuće/stana. . Veći je od kućnog miša. ljuskav i plosnat. polju. tj. Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene. lako uđu u kuću/stan a nakon toga ih je teže uništiti. Unoseći novu ambalažu (namještaj) lako možemo unijeti i glodavce. Glodavci dolazeći u potrazi za hranom. BIZAMSKI ŠTAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i više sliči zamorčiću negoli kuniću.poljski miš (Apodemus agrarius). Ukupna dužina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm). osim ako se je u njih uselila voluharica. Leševe treba svakodnevice pobirati i neškodljivo uklanjati. Aktivan je danji i noću i dobro se penje po drveću i zidu. korijenjem. 2. Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje. jer. puževe i ribe. premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). pa na to treba pripaziti. Ukupno s repom dugačak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). Krzno joj je glatko s kratkim dlakama. Aktivna je danonoćno. Živi na livadama. Gnijezdo i spremišta hrane pravi/kopa u (riječnim i ribnjačarskim) nasipima koji su iznad razine vode. samo tri vrste. a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspješno. zeljanicama i sjemenjem. Rep mu je dugačak. za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni. a u okotu ima 3-10 mladih. Spremišta hrane treba zaštiti žičanim mrežama čija veličina okna je manja od 6 mm. Živi u skupinama na livadama. ponekad. vrtovima te na suhim borovima. Slična je kućnom mišu ali je od njega veća i teža: dugačka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). (Izmet žohara je obostrano tup. spolno zreo sa 6-8 tjedana. PRUGASTI POLJSKI MIŠ (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. Nosi 21 dan. uglavnom. U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak. u vrtovima. vlage (vode) i skloništa. tj. Pari se od veljače do rujna. MIŠOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut ćemo. Ako sve leševe ne možemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima često provjetravati ili koristiti deodorante. 1. Neki smatraju da jede i rakove. Živi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzište) može napraviti veliku štetu. Oglašuje se kao i drugi glodavci – cičanjem. POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4. a zimi ulazi u staje i sjenike. gdje ima dosta hrane koja ide u široku potrošnju. Spolno aktivan od ožujaka do rujna. povrćem i školjkama. voća i korijenja.

Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim.9 Pari se od travanja do rujna. No to na kraju. Koti se dva put i to od travnja do lipnja.propada. Vanjski faktor je nedostatak hrane. Unutrašnji faktor je rasplodni potencijal (broj ženki) i zdravstveno stanje vrste. Dorzalna joj je strana crna. Prsti tamni i spljošteni kao i nokti (slični plivaćoj šapi). vlažna i hladna zima. Da bi se provjerila infestiranost područja. Štetu nanosi praveći krtičnjake u parkovima. bizamski štakor se glasa zviždanjem. Nalaz nekog glodavca u području u kojem se inače ne nalazi (žutogrli šumski miš na većim nadmorskim visinama ili prugasti poljski miš na nižim nadmorskim visinama) označuje migracije zbog prenapučenosti. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Miševi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: • porast-progradacija/progresija • vrh/kulminacija • smanjenje/degradacija/regresija i • period latencije/mirovanja Ta pojava se događa ritmično što bi moglo reći da se radi o genskoj osnovi. . U prirodi ga LOVE zbog KRZNA. zbog nedostatka hrane i prenapučenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada . a osamostaljuju se s 35 dana. Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca. igralištima. a ventralna tamnosvijetla. Pari se od ožujka do svibnja. KRTICA (Talpa europea) živi u rahloj zemlji praveći velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista). Dužina spljoštenog tijela je oko 13 (11. a repa 2.5) cm. Hrani s glistama. To se obično odvija ritmično.što uvjetuje razdvajanje jata/krda. što sve utječe na smanjenje brojnosti ovih životinja. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtičnjak – humak tla koji je iskopala krtica). velikobrojnošću. Prirodna samoregulacija označuje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru biološke ravnoteže. tj. a u okotu ima 2-7 mladih/leglu. Za progredacije ima više ženki. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i živi 3-5 godina. koji se glasaju cičanjem. Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. 4. ličinkama kukaca i manjim kralježnjacima. Mladi su slijepi 21 dan. padom plodnosti i pojavom većeg broja mužjaka . zbog prenapučenosti. također zbog krzna. živčanom preosjetljivosti. Glasa se pištanjem i tihim cvrkutanjem. otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni). Rilo joj je kratko.5-15). što će reći da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza – degradacija. rađa nepodnošljivošću. a sišu 28 dana. Krtica živi 3-4 godina. Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lišća. odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloživoj hrani. a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. migraciju. Ona ovisi o unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. a u gospodarstvu se može uzgajati.5 (2-3. Osim toga. Suha i snježna zima im pomaže u preživljavanju (nalaze hranu ispod snijega).

pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati. postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploče 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla). djeteline/lucerne. emigriranih/iseljenih = E. uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati miševe iz robne kuće. građevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/uništiti (stiropor i staklena vuna su im privlačni). pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sječenog korijenja mrkve.Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci neće uzimati. jaraka jer se u njima zadržavaju glodavci). uz dobro miješanje. svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s čvrstim i teškim gustim rešetkama ∅ do 6 mm. repe. dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida. ali u glodavca su neuspješni. Dakle. lišća. perad. uz prethodno zatvorene sve preostale otvore. potreban je oprez da se ne dođe do nepotrebnog zatrovanja (ptice. Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II. temelji kuće/nastambe dublji od 50 cm. odnosno spriječiti njihov prodor u nastambe.) Repelenti – kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. generacije. . Ultrazvučni i elektromagnetski uređaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci. vrata i prozori zatvoreni i površine oko objekta čiste i bez vegetacije (grmova. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. Pokušalo se u kombinaciji s feromonima. Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina). a otvor se potom zgazi/zatvori. umrlih = U. Ako pak. Voluharice kao i poljske miševe najbolje je uništavati u rano proljeće (nedostatak hrane. Ako se deratizacija provodi na otvorenom. Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporučljiv u vegetaciji. (Ako pravimo sami zatrovane meke od pšenice-riže-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2. a naročito ne štakori. a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane pšenice u rupe i potom ih zatrpati. imigriranih/useljenih = I. POPULACIJA (P) – naseljenost – je skup organizama na jednom mjestu u određenom vremenskom periodu. Te beštije u jesen se lakše truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. (Prema Asaju Car je 1987. Ona ovisi o broju: rođenih = R. P = R + I/U – E ZAŠTITA od komensalnih mišolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlakše je postići ako se postave mreže na otvore s oknima koja su manja od 6 mm ∅. a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen.5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promiješa. Deratizaciju je najbolje i najuspješnije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. predatori). Voluharice i poljske miševe najlakše je trovati u rano proljeće dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid).) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom – najmanje mjesec dana treba zabraniti ispašu. svinje.10 DERATIZACIJA (de-rat) . a crknute životinje pokupiti i neškodljivo ukloniti.

Najznačajnija je epidemija kuge u 14. srpnja 1894. Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha. Mongolija) s trgovcima i brodovima.. Pula. ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage).500 god. koja sišući krv štakora prenosi bolest ugrizom na čovjeka. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis. 1377. mungosi. a 100ºC odmah. Iz tih razloga god. Kopar. stanovnika od 1898. To je gram negativni aerobni nepokretni bacil. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE ŠTAKORI su u prošlosti bili uzročnici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme. odnosno direktnim zagađenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima. Bolest se kod čovjeka očituje u dva oblika: bubonski i plućni. prešla je u USA.st. . od kuge umire ½ Poljaka. sintetski estrogen BDM 10131 kod štakorice ima 1-godišnji učinak nakon jednokratne doze. U našim krajevima najviše stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik. (Tukidid. ptice grabljivice dnevne i noćne (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. PREDATORI . Kontaminiraju hranu i vodu izmetima.). možda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki učinak. A. Kroz 50 godina «vladavine kuge» u Europi je umrlo oko 25 mil. kojega uništava 55ºC/15 min. značajniji spomen je oko 1550. Početkom 18. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom. U Indiji.C. Dana 30. Kuga se spominje prije 2. Bolest uzrokuju glodavci. Dubrovnik uvodi prvu karantenu. kukaca/insekata koji su zaraženi preko štakora. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kućama i manjim gospodarstvima. Ona se spominje i u Bibliji. plague) spada među najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % završava sa smrću oboljelih. (muha). No. end. psi jazavčari i terijeri. Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za uništavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspješne terapije ljudi. pjegavaca). st.11 Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su rađeni na principu kontracepcijskih pilula. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile sišući štakorsku krv. odnosno štakorska buha (Xenopsylla cheopsis). gdje stanovništvo biva 10-etkovano. A. Osjetljiv je na sunčeve zrake i na jake dezinficijense. Zadar. Biološki sterilizanti se nalaze u istraživačkoj fazi. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje. Kina. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkriće uzročnika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin). pa je još manja opasnost za ljudsko zdravlje. Oko 1900. No. Hipokrat). Miš je ugrožen od mačke. Danas.i ekto-parazite). u Ebersovom staroegipatskom papirusu. Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. stanovnika. Zatim u Grčkoj oko 435. jer su glodavci naši stalni pratioci. (1346) koja iz Mongolije stiže na Siciliju i odatle se širi po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT. God. Kod mužjaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksičan i stoga neprimjenjiv.mačke. Oni se stavljaju u hranu. oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu. krpelja. U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo ½ Londončana. Split. lisice. Bubonski oblik – očituje se otokom pazušnih i preponskih limfnih čvorova i Plućni oblik – očituje se upalom pluća ili sepsom cijelog organizma. Oni bi. npr.C. do 1923. predstavljaju manji problem. itd. Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska.

buhe. mišji tifus. Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). Vektor/nositelj kuge. Oni su značajni i u mitologiji (Japan . ranije Pasteurella pestis). Ljudske bolesti prenesene sa štakora i miša prema uzročnicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis. grinje. a buhe će prenijeti kugu na ljude. mišja virusna nefropatija. leptospiroze. salmoneloze (preko zatrovane hrane). viroze. Taenia taeniformis od mačke). Lassaova i Hantaanova groznica. tuberkuloza. pored crnog štakora. a od njih i na ljude i obrnuto.Echinostoma ilocanum.12 GLODAVCI. diminuta. maleus/sakagija. Trematodne (metilj) . kao što su: kuga. Indija – bog mudrosti. deminuta. te manje opasne druge bolesti poput vibrioza. pasteureloza. Trakavicama – Echinococcus multilocularis. Bakterije: bronhopneumonija. bjesnoća. Strongyloides ratt. kuga (Yersinia. Hepatozoon muris. on će zaraziti druge štakore. imunilogija. E. Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica. Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana.bog zdravlja «Daikoku». toksoplazmoza (Toxoplasma gondii). tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi). preko mišjih krpelja prenosi se encefalitis.čovječja buha. itd.9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta služe i kao izvor hrane (AFRIKA. Gljivične (mikoze) Emmonia crescens. Protozoa: Trypanosoma lewisi. cinetorchis. Bolesti štakora i miševa prema vrsti uzročnika: Virusi: mišje boginje (ectromelia). Kugu prenose štakorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans . Protozoalne: lišmanijaza (Leishmania sp. leptospiroza. helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza: . fiziologija. Laboratorijski glodavci: od divljih štakora i kućnog miša uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji služe u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija. Ovdje ćemo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski značajne. preko Nevida). Ako se nekim prevoznicama preveze zaraženi štakor u neko ne zaraženo područje. može biti i štakor selac. listerioza. rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti često su posredovane preko krpelja i grinja). Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae). vrbanac. Plasmodium Ektoparaziti: krpelji. bruceloza. Angiostrongylus cantonensis. Hymenolepis nana i H. rikecioze. H. gdje su proglašeni svetim životinjama). lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te više rikecijskih bolesti (pjegavac. neke hemoragije. MEKSIKO). parazitoze. Trichphyton menagrophytes Bolesti životinja prenesene sa štakora i miševa: To su viševrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domaće životinje i kućne ljubimce. tifus šikare. Bakterijske: groznica štakorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis). naročito štakor izazivaju strah i gađenje kod mnogih ljudi. Kuge sada nema ali se može pojaviti. salmoneloza. Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca.

našao mišje dlake i feces. Domaće životinje 〈 Čovjek] Gospodarske štete od glodavaca Gospodarske štete uzrokovane mišolikim komensalnim glodavcima su vrlo značajne u: poljodjelstvu.. Taj par godišnje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). ptica i dr. da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 štakora. te štete se teško mogu procijeniti i one su iz godine u godinu različite. govedo i dr.) ZAŠTITA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaničko-fizičke. Autor ovog teksta je. Naročito su značajne štete koje nastaju u zdravstvu. pekarsko-mlinarskoj industriji. . Štakori požderu mnogo više (oko 10 puta) hrane od miševa. u kruhu 1970. jer glodavci uzrokuju razne boleštine kod ljudi koje moramo liječiti. No. arhivima. muzejima. Brojnost jedne populacija.5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta više ostavljajući feces i mokraću u hrani. iseljenih (I). 1999. izmet. Miševi mogu ući u razne strojeve i izazvati kvarove. ovisi o broju: useljenih (U). pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2. da je u salami 1948. pas. kao što je rečeno ranije. knjižnicama itd.13 [Glodavci (miš.) √ Divlje životinje (glodavci). Jedan par miševa godišnje pojede oko 3. Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godišnje u svijetu glodavci unište 30 milijuna tona hrane. zdravstvu. vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa ušao štakor. veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca.) Već u uvodu je spomenuto da miševi i štakori glođući električne i vodovodne cijevi uzrokuju požare. odnosno poplave. biološke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zaštita temelji se na ekološki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. tj. Kućni ljubimci 〈 Čovjek. Nadalje. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao –1968. u Zagrebu.) √ Kućni ljubimci (mačka. (Prema A. a i prema nekoj TV-emisiji. Osobno mislim. pronašao hrskavicu uške štakora. rođenih (R) i uginulih (Ug) jedinki. voluharica) √ Domaće životinje (svinja.5 x 10 6 štakor. jedan štakor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane. Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagađeno izmetima glodavaca. Štete nastale u hrani su mnogostruko više od zagađenja hrane negoli od pojedene hrane. Varićak prof. galerijama. Te štete se mjere milijunima USA dolara. skladištima. Asaju. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati rušenje zgrade/kuće. to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona žitarica godišnje. Kontaminacija hrane izmetom miševa bila je oko 12 put veća u odnosu na štakore (zagađenje miš : štakor = 12:1). kažu da glodavci godišnje unište 5% hrane čime se može prehraniti oko 130 x 106 ljudi. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godišnje ukupne štete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda. (Dlake. T. Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i štetnih kukaca. štakor. a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad naći u prerađenoj hrani-konzervi-salami.

stan. Gladovanje. Neki biološki preparata. itd. Građevine moraju biti građene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla. Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz. jer štakor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu.). također djeluje kao sterilant.) Međutim. Stiropor i staklena vuna su privlačni glodavcima i ne treba ih koristiti u zaštiti od glodavaca. Treba spriječiti useljenje iz drugih čopora ili preseljenje (metapopulacija) koje je često zbog potrebe za hranom. jer se štakor penje po stablu (naročito crni) i kroz prozor uskače u sklonište. za okolinu ne štetni. svi kanalizacijski ispusti moraju imati zaštitne mreže s rupama manjim od 6 mm ∅ kako glodavci kroz njih ne bi ušli u objekte. Vrata.14 Poželjno je da se glodavci drže što dalje od prostora gdje mogu nanesti štete (skladišta. dok kućni miš čuje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i spriječili im infestaciju. Ekološki će biti najprihvatljiviji. Oko kuće ne smije biti jaraka. Mislim da se tu radi na principu teške metaboličke bolesti. pa je poželjno da se njegova jakost stalno mijenja. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice – možda su par dana manje rovale. glavni je problem što se glodavci brzo prilagode na taj zvuk. Gametocit (muški sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u većim dozama toksičan i nije prikladan. čelične stijene). izgleda mogu relativno uspješno upotrijebiti u sprečavanju useljenja glodavaca u građevine. takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspješan za štakora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). Temelji kuće moraju biti duboki 50-80 cm. zelenila (u njima glodavci čekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uđu). ali kasnije su rovale tik uz uređaj. ali ne i na otvorenom. U vrtovima i voćnjacima gdje se sadi neko korjenasto povrće koje glodavci ne smiju oštetiti – mora se ograditi-zaštititi metalnim pločama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje. ali moram odmah reći bez veće učinkovitosti. Dobro je da su skladišta/utočišta tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. blokovi. poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kućnog miša. Ne smije oko vrata biti grmova. otvori na kanalizaciji kao i oni za prozračivanje na prozorima ne smiju biti veći od 6 mm ∅. a rupe na njima manje od 6 mm ∅. vanjske površine zaštićene od penjanja glodavaca. kuću. One se. nastambe. a naročito zapuštenih i s otpadima hrane. smanjuju njegovu reprodukciju. a štakor selac čuje zvuk iznad 100 kHz – ali dobro i onaj od 40 kHz. vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. sterilizanti koji će populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj će oni bez većih šteta po čovjeka moći živjeti u njegovoj okolini. jer se miš kroz otvor od 6 mm ∅ može provući. a sama upotreba parazita nije ekološki prihvatljiva. prozori i drugi otvori ne smiju biti građeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati. . Imigracije – emigracije se dešavaju kada glodavci otkriju neka skloništa/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva. Kućni okoliš mora biti bezprijekorno čist. a njihov okoliš bezprijekorno čist. a naročito ne ako ima puno mužjaka. Ultrazvučne i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori). Stabla blizu vrata i prozora su nepoželjna.

a puno slabije štakore.RODENTICIDI Rodenticidi označuju sva kemijska sredstva koja se koriste u uništavanju glodavaca i ona se sada koriste najviše i najučinkovitije od svih drugih mjera. Zato je bitno da životinja uzme što više otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku– akutnu smrt. naročito kad hrane svoje mlade. S. Pošto se najviše koriste u eradikaciji štakora. premda nehumano. većina štakora će. domaće životinje i divljač su opasni. Naime. Po načinu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksičnost – unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice Χ ili Ξ ) plinove (brzi učinak preko pluća-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. . bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzročnici rezistencije širokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksične dijelove neonkogeni. Danci. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti. Ljepilo. kad vidi što se je desilo test štakoru. koji imaju najjaču obranu protiv glodavaca. ako štakor ugiba dugo i sporo. ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksične tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost. pokušali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis. Ti preparati su učinkoviti. mogu se primijeniti kao plinovi – ubijaju direktno preko pluća. Stoga je. Sove (noćni lovci) koje žive blizu kuća su dobre za lov miševa. OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) . Predatori U borbi protiv štakora dobri su psi terijeri i jazavčari. typhimurium). mineralnog ili sintetskog podrijetla. naročito ako su od štakora bile ugrizene. u domaćinstvu je vrlo učinkovito. okrenuli su se prema domaćoj peradi (lakši i brži ulov).15 Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najraširenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domaćinstvima gdje je glodavačka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati. često se zovu i raticidi. Mungosi uneseni na Korčulu za lov zmija i glodavca. Nadalje. Osim toga za čovjeka. kao i mungosi. Poželjne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: učinkovitost u što nižim koncentracijama neotrovnost za ljude i domaće životinje prihvatljivost (neodbojnost. Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra. neteratogeni. a kad se nauče na tu hranu – treba im ponuditi otrovne mamke/meke. nekancerogenost bez nepoželjnih nuspojava i sa što humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj građi su biljnog. Mačke love miševe. ali se brzo javlja rezistencija. ali s njima se može samo održavati bioravnoteža. Akutni rodenticidi – moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksične tvari. ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. odbiti zatrovane meke.

kanali itd.5%-tni u mekama. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa. analog je spoju 1080 i ima manju toksičnost od njega a koristi se kao 12%-tni. Zabranjen je u mnogim zemljama. uglavnom. kao: jaka ekscitacija. a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu. ovisno o uzetoj dozi. Jako je djelotvoran protiv miševa u koncentraciji 2-4%. gdje građani ne smiju dolaziti (brodovi. srca. paraliza stražnjih ekstremiteta. a mogu nastupiti brzo . No. a slabim za crnog štakora i kućnog miša. a potom im se stave toksični mamci u jednakoj ambalaži i količini.08-0. Upotrebljava se u koncentraciji 0.5%. Nema antidota. Štakor ne povraća. disanja. ali se dade poboljšati s uljem i mašću. služi i kao repelent za ptice. (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0. Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksičan za glodavce i druge kralježnjake. Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (široko primjenjiv). Najbolji se uspjeh postiže ako se štakore priuči na slijepe mamke. kolekalciferol. To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i miriše na češnjaka. Također. Scilirozid (C32H44O12) – akutni raticid . Ako životinja ne dobije zaštitu smrt nastupa za 24-48 sati. perad. Najčešće se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH želuca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oštećujući sve organe pa i srce koje prestaje raditi. protiv njih nema antidota. Subakutni rodenticidi su kalciferol. Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge životinje. jer je jako toksičan. a smrt (srčana).5% scilirozida Silmurin→. Nije baš preporučljiv.). povraćanje. Zbog velike toksičnosti za ljude i životinje te zbog nedostatka antidota. Koristi se kao 0. Znaci trovanja su nespecifični (iscrpljenost). za 24 sata. uzrokuje hipertenziju i smrt. svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari. Preživjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teško trovati. Otrovan je za (sveždere) pasa. brometalin i flupropadin. On je bez boje.je glikozid ekstrakta morskog luka . Nema antidota za cinkfosfid.16 U pravilu. njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (čak i kod nas?) ili striktno ograničena na iskusne profesionalce i određena područja.biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksičnim učinkom za štakora selca. mačku. Asaju i Vučemilo (1979) te Asaj i sur. Antidot je atropinsulfat.5-1. kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. Stabilnost na vlažnom je slaba. mirisa i okusa u obliku kristala. α-kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga.za 15 min. Simptomi otrovanja u domaćih životinja se očituju 2 sata nakon ingestije. Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog čega se u organizmu nakuplja limunska kiselina što dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. .. Mesožderi i svežderi mogu pojesti otrovani leš ili biti namjerno otrovani.

Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za veće životinje. Slučajna otrovanja se liječe kortizolom i Na.u organizam dovodi do poremetnje u grušanju krvi. OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji.nema spontanih krvarenja.K) na kućnog miša i štakore rezistentne na varfarin. Flupropadin je preparat u testiranju (U. I dok su ta dva faktora u ravnoteži neće biti grušanja krvi. jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata. pa i one rezistentne na antikoagulante. grčevima. Učinak antikoagulanata temelji se na djelovanju sprečavanja koagulacije krvi. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg. jer višekratno uzimanje produžuje vrijeme ugibanja. kumaklor. osteomalacije i kalcifikacije krvnih žila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). tj. otkriva se 1951. Poslije toga saznanja prešlo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi liječenja tromboze u ljudi i tako je 1945. Zahtijevaju dobro iskustvo – profesionalnost. kumatetralil. . Kalciferol –vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv štakora sam ili u kombinaciji s 0. Učinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva što dovodi do hiperkalcemije.krvarenja koja se dešavaju . proizveden lijek varfarin. hepatitis) dovest će do poremetnje u zgrušavanju krvi. Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora grušanja VII. U normalnom organizmu . traganja za uzročnicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkrića aktivne tvari dikumarola (uzročnik krvarenja)– sadržanog u pokvarenom vlažnom sijenu djeteline. Nakon što su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt. IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza. prestanka krvarenja i sanacije oštećene krvne žile. ANTIKOAGULANTNI (kronični) rodenticidi Otkriće ovih raticida je sasvim slučajne prirode. Međutim.u krvi .025% varfarinom. koji je 1948. U prodaji je kao Quintox. pa životinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. Naime. iznurenošću i paralizom stražnjih udova.sulfatom. U trgovine je kao Vengeance i Assault. Brometalin ima dobar učinak na glodavce. Zahvaljujući toj ravnoteži sitna mala –petehijalna . a 1956. IX i X. Sprečava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedičnim drhtanjem. Nakon sinteze varfarina. Pošto dođe do oštećenja krvne žile aktiviraju se faktori grušanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomoć kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (α2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se talože trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruška. Kolekalciferol – vitamin D3 ima slično djelovanje kao i prethodni.zdravi organizam sanira vrlo brzo. Unos kumarina – varfarina . jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora grušanja VII.17 Potrebno je da životinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. Nema specifičnog antidota.

Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokraći i fecesu. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu. a ovaj uz pomoć vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. Kronična LD50 je 0. otkrivena (1958. Na tržištu se nalazi kao 0. generacije.038% kumatetralila ili kao 0. Služi za izradu mamaca. Iako je na njega. vodotoka i prehrambenih proizvoda. Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog čega nedostaje vitamin K1. Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za štakora i miša. daleko od stoke. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K . infarktu miokarda.3 mg/kg. U USA se upotrebljava za štakore i voluharice.(Tomarin®.je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948.75% prah ne topiv u vodi. . u trovanju štakora.0 mg/kg/dan/14 dna. X i protrombin i tako blokira (paralizira) učinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski učinak. krvarenja po sluznicama njuške. dok je za miša 140-340 mg/kg.Vitamin K1 hidrokinon . Najdjelotvorniji učinak kumaklor postiže ako se daje u malim višednevnim dozama.5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak. jer se štakori čiste-ližu. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produženo djelovanje. generacije. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin.025-0. usta. tj.3-4. Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg. Kumatetralil (C19H16O3) – hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952. Topiv je u vodi. koji djeluju kumulativno – nakon višekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2. djeluju nakon višekratnog uzimanja za 5-7 dana.18 Varfarin (kumarini) to radi na način da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII. Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza . Danas se naviše koristi od svih antikoagulanata 1. on se i danas . U mamcima se preporuča kao 0. Zbog nedostatka tih faktora nema grušanja krvi. Antikoagulanti I. krv u mišićima i zglobovima. i ostali se štakori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe. Sintetički u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin® kao gotovi mamak u koncentraciji 0.uspješno može koristiti u suzbijanju štakora selca.s obzirom na brzinu djelovanja . Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju će štakori piti. …) Antikoagulante . proces grušanja krvi postaje normalan. Životinja ugiba polako što sliči prirodnom tijeku smrti pa kod preživjelih glodavaca ne izaziva sumnju (što je poželjno) u postavljene meke. (u USA ga nema). kumaklor.nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom – smanjuje krvarenje. koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja. u Škotskoj) rezistencija. embolija. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 2. Ratinal®). posipanje štakorskih putova i trovanje vode. (Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u liječenju tromboza. Kumaklor (C19H15ClO4) – klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin . pa će životinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne žile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti.6 mg/kg.05%. U prodaji je kao 1% prah. U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19.3 mg/kg/dan/5 dana. a kronična 0. premda je otkriven 1956.1-1. već nakon 10 godišnje upotrebe. djece. još više će otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan će početi ugibati.možemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin . generacije. Njegova uporaba je zakonski strogo određena i to samo na zatvorena područja koja se lako nadziru. Prodaje se kao Diphacin®. a manje protiv crnog štakora i kućnog miša.prelazi u vitamin K1 epoksid. Budući da mamci ne izazivaju nikakve neželjene učinke. vitamin K1 epoksid uz pomoć vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon. IX. nakon što su ih test štakori požderali. Dodatkom faktora grušanja štakorima otrovanim s varfarinom.

0 mg/kg. difetialon.005-0. generacije na varfarin otporne glodavce (štakor i miš) kao i na druge glodavce (voluharica. Prva jednodnevna (lab. Havoc®.3 mg/kg. Koncentracije za miševe su značajno veće nego za štakore. . Liphadione® i Drat® u gotovim mamcima (0.25% uljni preparat (faciron-uljni 0. U slučajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. dominantnim štakorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane). No. Akutna jednokratna oralna LD50 za štakora iznosi 1. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2. Antikoagulanti II. generacije sintetiziran 1975. Životinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata.1-0. peleta. i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni učinak). U trgovini je pod zaštitnim imenom Ratak® i Neosorex® u obliku praha. a za miša je 1.2% kontaktni prah. generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. flokumafen. pomiješan s pšenicom (cijelo ili lomljeno zrno) te voštanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0. varfarin nije više bio efikasan protiv štakora selca.5%).4 mg/kg. Faciron (10%) otopljen u vodi miješa se u omjeru 10 ml na l litru vode. Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. bromadialon.005%.25%).1%-tni koncentrat topiv u vodi sa šećerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. …). Bromone® te u prahu za posipanje (0.05%) ili kao 0.3 mg/kg. generacije. Flokumafen (C33H23F3O4) jako je učinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Matikus®. poljski miš. nakon detaljnih višednevnih (1. Možda se tu radi o tzv. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 1. Temeljen ovoga saznanja prišlo se ritmičnom izlaganju mamaca. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 20. naročito rezistentnih na varfarin. 4 ili 7) ispitivanja. Daljnjim istraživanjima došlo se do zaključka da su dominantni štakori odmah nakon izlaganja pojeli previše meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo ništa za druge. Mamci s 0. u peletama i u blokovima (0. voštanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon®. ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni štakori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. u praksi. a od 1976. za kokoš 50 i za mačku 100 mg/kg. Na taj način svi štakori imaju šansu doći do hrane (meke). mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije štakora. generacija): difenakum.19 Ramik® i Promar® u prahu (0.005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta.005%. Super-Caid®.05%) i kao 0.1-0. utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih štakora i miševa. Caid®. Nakon toga je upotrebljen kumatetralil. Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2. Ako se izrađuju svježi uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna).005-0.1-2%) ili u ulju za miješanje sa zrnjem (0. U trgovini je pod imenom: Rozol®. s dobrim učinkom na varfarin rezistentne štakore selce i kućne miševe. Klorfacinon (C23H15ClO3) – u uporabi je od 1961. u Francuskoj. brodifakum. Klerat®. se nalazi u širokoj primjeni. Jako slabo efikasan na kućnog miša čak i nakon doze od 410 mg/kg. tj. u Škotskoj otkrivena rezistencija. Na tržištu je pod imenom: Maki® Contrac®. a u praksu ulazi 1976. u koncentraciji od 0. za psa 50. Njegov učinak bolji je od varfarina.5%). tj. Daljnjim istraživanjima pronađeni su novi spojevi (II. Glavno svojstvo ovih preparata je dobra učinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane – mamka. a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1. odnosno kao 0. Upotrebljava se protiv štakora i miševa.5 mg/kg. Koristi se u cijeloj Europi i USA.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve štakore. Primjena mu je jako široka (u urbanom i ruralnom području) od 1984. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0.6 mg/kg.

a rjeđe preko kože (varfarin) ili sluznica (oka. ekološka itd. Znakovi trovanja domaćih životinja slični su onima u ljudi. a kod težih oblika i leukopenije. Osim slučajnih otrovanja ljudi. Zabilježen je slučaj pokušaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion® i koji se primjenjuje pošto je liječnik pregledao pacijenta. koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid. Nakon točne dijagnoze – spašen je vitaminom K (antidot). Pšenični mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. Svi. osim ako dođe do uginuća.pojava otpornosti na lijek/otrov.005% aktivne tvari u peletama ili voštanim blokovima. Unesrećenog se odmah vozi doktoru. Prva pomoć se treba dati čim prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje želuca sondom). Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tržištu od 1986. groznica. Nakon povraćanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji će apsorbirati ostatak otrova iz probave. ruptura jetre i oštećenje bubrega. Rezistencija (gubitkom učinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se može javiti iz više razloga i može biti: urođena. a ako nije moguće tada se pruža na terenu (izazvano povraćanje). kao i na sve druge glodavce. trebaju biti pod kontrolom liječnika kroz 4-5 dana. Može biti i fenotipska. Otrovanja se. NEPOŽELJNI/TOKSIČNI UČINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI ŽIVOTINJA (neciljana grupa) I Najčešće se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. etološka. biokemijska. Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su životinje uzele toksične tvari i kroz koje vrijeme. stečena. Urođena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna –autosomatska . U trgovini je pod imenom Frap®. To se ponavlja sve dok iz želuca ne izlazi čista voda. a ostali su izliječeni. a ako nije moguće. Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana.5 litara mlake vode i ponovno povraćati.20 Jako je otrovan za psa. tjera ga se da izazove povraćanje podraživanjem mekog nepca. Ako se zna količina otrova (malena) ide se odmah k liječniku. za prepelicu 300 mg/kg). krvava mokraća i stolica.. populacijska. U trgovini je pod imenom Storm® s 0. a u našem slučaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov. životinja. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih štakora. ali se teže uočavaju. U Koreji je jedna 14-člana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brašno (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo. a naročito djeca. odmah po saznanju. Nakon toga unesrećenog se mora odvesti u bolnicu. nosa/udisanje praha). uglavnom. a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom). Nakon povraćanja mora popiti oko 0. dešavaju se i nehotimična/neciljana otrovanja životinja. radi daljnjeg nadzora. krvni podljevi u koži i sluznicama. Stečena rezistencija se pojavljuje nakon toga što je čovjek. . dešavaju preko usta/probave. Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik. a slabo za perad (LD50 za kokoš i divlju patku je 100 mg/kg. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produženo protrombinsko vrijeme.

Neki atraktanti ili feromoni su poželjni u mamku. a u sredini ima rupu da se može žicom fiksirati. Populacijska i ekološka otpornost može nastati na osnovi selekcije. U prirodnim uvjetima ona je borba za preživljenje. da se s njima što manje manipulira – da ih se što manje miješa. Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. voće. a potom postao otporan. Međutim.) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih štakora temelji se. proso. . prahu. Na sreću nije došlo do kros-otpornosti na otrove . Etološka otpornost može nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane). mogu biti nosači raticidima. odbojnosti prema nosaču. Kućni miš rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. generacija) – na koji je štakor selac bio osjetljiv. (Možda je to moguće i kod rodenticida – pesticida. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doći djeca. Blok je težak oko 50 g. Zato pri primjeni rodenticida treba voditi računa o unakrsnoj rezistenciji. U štakora selca nađen je na 1. riba. pošto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin. Parafinski-voštani blok – napravljen je od cijelog zrna žita. 1. Žitarice u mamcima mogu biti. riža. mljevene-brašnaste. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. generacija antikoagulanata).21 Glodavci su u početku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1. na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. Praškasti – mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. generacija. To se uglavnom dešava u laboratorijima. Budući da glodavci preferiraju zdrave žitarice (pšenica. a označuje da je neki glodavac. drobljene. odnosno soj glodavaca. Npr.antikoagulante 2. npr. Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama. anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). slanina. aktivnoj tvari u mamcu. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini. Ovakva otpornost se može prenositi na nove potomke (ušla je u gene).u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava. lomljene. Nije poželjno da ti atraktanti postanu repelenti što se može desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinačno imaju loš – odbojan miris. ječam. Crni štakor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. generacije. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblažu/prožimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. generacije). malo masti i ugljikohidrata u što je umješan raticid. ptice. Naravno da sir. Najbolje je. sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosače otrova. kromosomu koji je otporan na varfarin. kokoši). stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. kukuruz. mačke. parafinskim blokovima. zob. Tim više što te nosače neće uzimati mačke i psi. na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. ako su u mješavini stabilni. postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. No oni se najčešće dodaju krutim nosačima – žitaricama uz dodatak ulja da se bolje veže prašak (deratizacijska tvar). a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. Kros-rezistencija (unakrsna) je stečena rezistencija. crvena ili zelena boja kako bi se što lakše uočilo da je različita od običnog zrna i da nije za ljude i domaću stoku. ne smiju ih uzimati životinje kojima nisu namijenjeni (psi. radi boljeg lijepljena otrova na njih. Zrnati mamci . meso. izgleda. u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens – otrov. ako se kroz duže vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. kod dugotrajne deratizacije razvit će se jedinke koje će genetski kod imati drugačiji. jer su razvile novi gen koji im je omogućio da postanu otporne na otrov koji ih je uništavao.

zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadržavaju te metale (brod. prvenstveno u cijevi čija je unutrašnjost želatinozna. npr. Dolazi u peletama.001% koji ne odbija štakore.0. skupinu otrova. Da ih ne bi uzeo čovjek dodaje se odbojni repelent – denetonium benzoat 0. Kontaktni gel stavlja se pomiješan s prahom brodifakum-om za trovanje miševa. skladišta. U praksi. Tekući mamci – stavljaju se u prostore/područja gdje ima dosta hrane (štakori neće uzimati suhe meke). u zraku pri konc. Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare – fumiganti). Stavljaju se u plitke plitice.22 Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udišu. (U jednoj crkvi – za trovanje štetočina u drvenoj građi – primijenjeni su fumiganti.imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. 1. skladišta hrane i mlinovi. Ako su glodavci (štakori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. 1. koja nije moguće hermetički zatvoriti. pa navodim samo one koji se u praksi najčešće koriste: fosforovodik (fosfin). Peletama se može dodati malo voska. a malo vode. hladnjače. Dolazi u tabletama. podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm ∅ kroz koje prolaze glodavci. avion. uz nazočnost vlage. radi zaštite od vlage.530. a miriše na češnjak i karbid već u konc. rukavice i zaštitnu dugu odjeću. Stoga treba nositi naočale. Rado ih jedu ptice. peletama (zelenkaste boje) ili u vrećicama. jer ih glodavci .prolazeći preko njih . Aluminijev fosfid – AlP – spada u I. Pogodni su za zatvorene prostore. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. Zbog isparavanja vode treba ih često nadzirati i stalno dodavati nove. Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi. …). ledište –132°C. 0. cijanovodik. Pelete – se rade na način kako se rade i pelete za hranjenje životinja. Paste i gel mamci . tabletama. ugljični dioksid. Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne može drugim načinom.ponesu na krznu. Prah se stavlja u otvore/rupe.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno učinkovitu deratizaciju (brodovi. prekriti plino-nepropusnim plastičnim ceradama. vrelište –87°C. Fertoxin.) Pri visokim temperaturama i pri većoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro. U prodaji je pod imenom Bitrex®. … . (Spec. koje sagorijevanjem oslobađaju fosfin u 1/3 svoje težine. tež. ne rasipaju i da ne padaju na kožu i sluznice. Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zaštita (maska) da se ne bi inhalirali. mora se cijeli prostor fumigacije. a potom ih pri odmaranju čišćenjem/lizanjem unose u probavu. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u čeličnim bocama ili čvrstim limenkama koje se teško mogu oštetiti – da ne bi iscurio plin.01.B. podzemni hodnici mišolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne dođe do nepoželjnog trovanja. tabletama. Ako se dime skladišta hrane. pri 150°C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu. sumporni dioksid. hladnjače).02 ppm. fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida. Njihov izbor nije velik.) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zaštitu. Djeluju peroralno. limenkama. Fosforovodik (fosfin) – PH3 – je bezbojni plin. Fumitoxin.8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24°C. U tom prahu je aktivna tvar 20 puta veća nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. Trgovačka imena su: Al-phos. Phostoxin. (U manjim količinama dolaze u peletama. Kontaktni otrovi – pojavljuju se kao prah i želatina/gel. Nosači i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca. koji su kroz podzemne hodnike – nepoznate i župniku i deratizatoru – difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi – usmeno priopćenje J.

pretarsus). CO 2 – vinski podrumi. Kutikula (koža) prekriva cijelo tijelo i građena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). a završava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna šupljina.8 mg/L. tež. Ugljični dioksid – CO2 – je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u čeličnim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L). 1. ždrijelo. pa tako i za kućne i poljske glodavce. srednji dio (probavlja hranu) i stražnji dio (probava. Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput). a lagana koma kod 5%. na tržištu se našao i Magnezijev fosfid – Mg3P2 – koji brže. (Kada se ide u prostore gdje se očekuje veća konc. CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata. Živčani sustav je u obliku ganglija. od 2. koji brzo razvija fosfin. Otrovanje s CO2 – glodavci počinju ugibati ako je konc. drhtavica. Degeh Fumi-Strip. prsište (thorax) i zadak (abdomen). jednjak). Dorzalna žila čini krvožilni sustav (aortu i srce). dijareja. femur. a u težim slučajevima: modrilo kože. Trgovački mu je naziv: Degesh Fumi-Cel. Smrt nastupa ako ga u zraku ima više od 40%. Otrov može ući u organizam peroralno (probava). Njegov toksični učinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma. LD100 za štakora je 0.8 g/L kod 0°C). CO2 se normalno nalazi u atmosferi – u udišnom zraku. Unesrećenog-otrovanog čovjeka treba odmah iznijeti na čisti zrak – na otvoreno i posjest ga te čim prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć.) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opća slabost. bol u grudima. tibia. odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija. Znatno je teži od zraka (spec.8 mg/L. dispneja. tarsus. oblikovanje i izbacivanje izmeta).08-0.75mg/L zraka. . masaža srca. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata. kod izlaganja zraku i vlazi. duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeću i ako se svijeća gasi moramo bježati vani. Ako unesrećeni ne diše treba mu pružiti adekvatnu pomoć (disanje usta na usta. komu i smrt. trochanter. CO2 oko 10%. žeđ. Probavna cijev je jednostavna i započinje ustima. Za uspješnu deratizaciju konc. pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem pluća) koji uzrokuje gušenje. Pri temperaturama višim od 15°C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne živine. Za čovjeka je letalna konc. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: ČLANKONOŽCI (Arthropoda) potkoljeno: dušničari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: čekinjaši (Thysanura) vrsta: šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) U člankonošce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paučnjaci (Arachnoidea) čije je tijelo bilateralno simetrično i pokriveno hitinom. kašalj. dok u čovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc. a noge su im člankovite (coxa.23 Nakon aluminij fosfida. ali u malim količinama koje nisu štetne. prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin. Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. Njega normalno ima u tjelesnim tekućinama i odgovoran je za održanje acido-bazne ravnoteže. po mogućnosti dati mu kisik). kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%. nazalno (pluća) ili perkutano (koža).98) i topljiv je u vodi (1. a za miša 0.

Leptir ima oko 10 zamaha/sek. nogama i segmentima krila. Malpigijeve cjevčice i stražnje crijevo). a najočitija metamerija je izražena na zatku. par krila. Osjetilo okusa je u usnom ustroju.24 Razlikuju se oba spola (dimorfizam). (Mužjak leptira gubara može nanjušiti ženku na nekoliko kilometara. Cvrčci. Prsište (thorax) ima 3 kolutića (prethorax. Kukci mogu biti mesožderi (karnivori).. Budući da je kutikula čvrsta i nedozvoljava širenje člankonožaca.) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutića i u njemu je smješten spolni aparat i drugi unutarnji organi (želudac. Tijelo kukaca građeno je od segmenata/kolutića (metamerija). imaju ih na 2. Mišići pokretači krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojišta s unutarnje strane na leđnoj i trbušnoj strani kolutića što omogućuje polju pokretljivost/zamah krila. sisanje ili bodenje. Osnovna značajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala. Čovjek osjeća slatko bolje od pčele. a žohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro.kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) . skakavci).) Opipne osjetne dlačice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiču okoline (ticala. Prednja krila mogu biti kraća od stražnjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita.kukci koji imaju 1 par krila. Njuhom traže hranu. U području osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi. što uvjetuje njegovo zujanje. a ženka polaže jaja (oviparna) ili žive ličinke (viviparna. segmentu a na 3. okusa do osjetnih nervnih nastavaka. skakanje (buhe. zadak). a ženke 8. Na njoj je par složenih (mrežastih/fasetiranih. gnjat-tibija. srce. jednjak). Osjetne stanice (ima ih svuda. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja proučava život (razvoj) kukaca. U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak žilica. metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu. njuha. dok paučnjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su. oviviviparna). (Muha leti oko 2 m/sek. ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stražnjih. a od nekih leptira 200 puta slabije. ždrijelo. Probavni sustav građen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna šupljina. segmentu se nalaze maljice (haltere) – zakržljali 2. Na donjoj strani čeljusti nalazi se par pipala (palpe). tj. One imaju 6 članaka: kuk-coxa. rovanje (rovci). bedro-femur. a noćni leptir oko 15 m/sek. Čeljust i usni aparat je jače ili slabije razvijen ovisno o načinu uzimanja hrane. U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2. pipalima i nogama) prenose osjet opipa. skakavci i šturci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro. mesothorax. Člankonošci su najbrojnija životinjska vrsta na Zemlji. npr. određivanje rodova i vrsta. Cijelo tijelo prekriva čvrsta hitinska kutikula koja kukce štiti od isušivanja. Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje. a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri). slijepa crijeva – probavljaju hranu) i stražnje crijevo (djelomična probava hrane i formiranje fecesa). dlačica i ljuskica. sakupljanje hrane (pčele). stopalo-tarsus i pandže-pretarsus. . Sluh je u većine kukaca slab i nalazi se na ticalima. kolutiću.000. stopala. temperature. a potom u CNS. Ticalo mužjaka hrušta sadrži 50. a komarac oko 600 zamaha/sek. mozaičnih) očiju i 1-3 para ocela. penjanje. spolnog partnera i mjesto za gniježđenje. Ovi posljednji nisu nikada imali krila. i 3. biljožderi (fitofagi) ili svežderi (omnivora). Noge kukaca građene su različito ovisno o namjeni: trčanje (trčkovi). Krila . prstenak-trochanter. Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku.. srednje (želudac. Pčela. ali najviše na ticalima. Glava (caput) je jako čvrsta i nosi par ticala (antene) koje služe za orijentaciju i osjet njuha. oni ju odbacuju i tako se presvlače (svlak – exuvium). vlage itd. srednje crijevo..000 osjetnih stanica.

Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca. periferno i simpatičko. Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a označuje sposobnost ženke u stadiju ličinke za razmnožavanjem. termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku. Naime. Oplodnja se odvija kopulacijom a ženka često ima spremište za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim će ploditi jajašca kroz duži period (pčela do 5. Postoje značajne spolne razlike među kukcima razvijenim na ovaj način i onih razvijenih spolnom oplodnjom. . To se može odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta. npr. Ženke polažu jaja i/ili ličinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane. ose.) Socijalni kukci (pčele. a goveđi štrk u potkožju. Plinovi ulaze u traheje lako. Živčani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su međusobno povezani. Razvoj – metamorfoza – preobrazba – kukaca U razvoju kukaca postoji više stadija u kojima od jajeta i/ili ličinke nastaje odrasli kukac. Prolaskom kroz te stadije «životinja» se preoblikuje – preobražava . ovčji štrk u sinusima glave. također mogu nesti žive ličinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajašca razvije ličinka (crv). Matica pčela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. iz tog jajašca vrlo brzo (isti dana) izlazi ličinka (crv). Spolni sustav . Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega. lešine zapuštene rane. tj. žuta.sastoji se od sjemenih žlijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. (Žohari polažu jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore. a od tekućine (ulja i deterdženti) one s niskom površinskom napetosti. Broj položenih jaja ovisi o prehrani: kućna muha polaže oko 65 puta po 120-150 jaja.metamorfoza. mravi. Stigmi obično ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsištu a 8-10 na zatku. gdje posebne jedinke (radilice – radnici) brinu o jajima i ličinkama. Disanje je na principu difuzije i ventilacije. Živčevlje može biti centralno. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoplođenog jajašca. konjska muha (Hypobosca equina). na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega (ovipara). Neki kukci su paraziti: konjski štrk živi u želucu i crijevu. Dišni sustav polazi s površine tijela kroz dišne otvore (stigme) koji su smješteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole. Krv – hemolimfa je bezbojna. kućna muha u gnoj i organski otpad. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi štetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevčica.25 U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i bičaše/flagelate). a mesare na meso. bumbari. zelena. Krv ide segmentiranom krvnom žilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno kruži po tijelu. One. U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita. npr. Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. Ženka kućne muhe polaže jajašce u kojem je gotovo živa ličinka (ovivivipara).). po polaganju zakukuljuju. Postembrionalni razvoj teče od valenja ličinke do razvoja odraslog kukca. Ženke pupiparnih kukaca polažu zrele ličinke koje se odmah. a kraljica termita može dati oko 20x106 jaja u svom životu (15 godina). smeđa ili crvena. U glavi je najveći moždani ganglij (1-3 para) analog mozgu. Ženke kukaca polažu jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu ličinke (u leptira gubara za 9 mj. Neki kukci imaju zračne vreće pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. a termiti do 15 godina).

26

Preobrazba (metamorfoza) traje različito dugo i specifična je za vrstu kukca, a može biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapažamo u kućne muhe i moljca. Kućna muha polože jajašca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika ličinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlači 3 puta (4 stadija ličinke). Ličinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago – odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajašce, 4 stadija ličinke, mirujuća kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajašca izleže ličinka koja je slična odraslom kukcu, a nalazimo je kod kućne stjenice (u koje nema mirujuće kukuljice) u koje iz jajašca nastaje ličinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Ličinka se 5 puta presvlači, a između svakog presvlačenja barem jednom siše krv. Ako ne može doći do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujuće kukuljice kao što ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, još i kod žohara, ušiju, skakavca.) Poznavanje razlika u životu i življenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da ličinka kućne muhe živi na gnoju tada ćemo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kuće i torove/štale pa ćemo nju tretirati tamo. Odrasli komarci žive u kućama i okolišu i tamo napadaju čovjeka, dok njihove ličinke žive u vodi. Stoga ćemo ličinke tretirati u vodi, a komarce u čovjekovu okolišu ili u kući. Presvlačenje ličinki i hormoni – za presvlačenje odgovorni su hormoni i njihova tekućina koju izlučuju specifične žlijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlačenje ličinki. Broj presvlačenja ličinki je različit za pojedine vrste, a najčešće je između 4 i 6. Generacija – pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedećih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajašca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu ženku spremnu za oplodnju i polaganje jajašca. Kućna muha kod nas daje godišnje 6-10 generacija. Muha živi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, što znači da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 različite generacije (prababa, baba, majka i kćer). Život nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha živi nekoliko sati, a njena ličinka više godina). Odrasli hrušt živi nekoliko tjedana (4), a njegova ličinka/grčica oko 4 godine. 17-estogodišnji cvrčak (to mu je ime) kao odrasla jedinka živi par mjeseci a njegova ličinka u tlu živi čak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom žive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pčele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam označuje vanjske razlike unutar iste vrste (mužjaka i ženke – spolni dimorfizam), koje se očituju veličinom, bojom, oblikom. Mužjaci muha imaju veće oči od ženki. Mužjak crnog žohara ima krila, a ženka ih nema. Mužjak komarca ima veća i raširenija ticala, dok su u ženke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jače čeljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUČNJACI (Arachnida) Paučnjaci spadaju u najstarije kopnene životinje, koje preko ljuskastih uzdušnica i trbušnih vrećica, udišu zrak. Štipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. Žive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u čovjekovim nastambama. Paučnjaci su skupina člankonožaca koji imaju posebne žlijezde predilje, koje izlučuju paučinu i koju uz pomoć specifičnih bradavica oblikuju (predu) u paučinaste niti od koje uz pomoć pandži izgradnju mrežu. Pomoću paučine mogu se podići 1,5 km i doskočiti u brod udaljen i 360 km od obale (Bakić). Neki pauci (skakači) ne prave mreže nego zaskoče plijen, a južno Američki pauci skakači love mlade čegrtuše.
Slika 2.Agresivni kućni pauk, Tegenaria agresti (Lažni škorpioni i grinje izlučuju paučinu preko čeljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mreže su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednička karakteristika odraslih paučnjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu – abdomen. Na glavi imaju 6-8 očiju različite veličine i različitog rasporeda. Kliješta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu žrtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci žrtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usišu kroz usta pomoću želuca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vrećicama koje sežu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omekša ugrizno mjesto te siše omekšani sadržaj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlačicama koje priječe prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paučnjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i škorpioni-štipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica – malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) – latrodectizam – neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leđima ima 13-17 crvenih različitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome što se smatra da pojede mužjaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mužjaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna ženka velika je do 2 cm. Polaže do 10 jajčanih vrećica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Bakić kaže da ju je 1989. u prosincu našao u Nerežišću (o. Brač) na 400 m nadmorske visine, što će reći da može i prezimiti. Mrežu gradi na tlu, u žitu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, šikari, u području gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijeće (Kaštela 1998 –J. Bakić), u čizmi ostaloj u poljskoj kućici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je raširen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s različitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt – crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata – Latrodectizam - Otrovne žlijezde i kanalići smješteni su u cefalotoraksu – prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu žrtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajući prvenstveno neuromuskularnu ploču. Glavni sadržaj tog otrova je protein αlatrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajućih limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, grčevi, povraćanje, opći šok, nesanica, poremećaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. Žrtvi treba, ako je moguće, čvrsto podvezati žile da se otrov ne širi ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziološkoj otopini. Ne piti alkohol i čim prije ići doktoru. Smrt nastupa u do 5% neliječenih. Pauci vučjaci – (Lycosidae) – U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod čovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbeža, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i ožiljak su česte, ali bez većih zdravstvenih posljedica. Tarentula – tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, možda, potječe od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. došlo do ove epidemije. On je naš najveći pauk. Ženka je do 3 cm, s tamno-smeđim šarama dorzalno, a ventralno je narančasto-žuta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez paučine. Ženka, obično, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez paučine i tako lakše ugrize žrtvu. Ženka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne žlijezde, izvodni kanali i jake helicere) i otrov. Otrov je najjači u lipnju kad ženka polaže jaja, inače ovisi o godišnjem dobu, starosti i spolu pauka. Na mjestu ugriza je jaka bol, otok, nekroza, pospanost, bol u grudima, mišićna ukočenost i praipisam (bolni ukočeni penis). Rana se mora obraditi medicinski, nakon čega ostaje jaki ožiljak. Najugroženiji su vojnici i kampisti koji često podižu šatore i iznad paukovih gnijezda. Slika 4. Tarantula Kirokantij – kirakantizam- (Cheiracanhtium punctorum) – iz porodice Cluboinidae. Pauk je velik oko 1 cm, žućkasto-smeđ, jajolikog zatka, dugačkih i dlakavih nogu. Najčešće se nađe u šikari i travi, ali i u balkonskom cvijeću, pa i stanu. Gnijezdi se u svilenkastim zamotuljcima u kojima je ženka s jajima. Otrovne žlijezde preko izvodnih kanala i helicera ispuštaju otrov u ugrizno mjesto koje otekne i nekrotizira uz lokalnu utrnulost. Ima ga u cijeloj Europi i Hrvatskoj. Ugriz je bolan i najčešće se dešava kada pauk dođe na čovjeka i zavuče se ispod odjeće/obuće. Lažni malmijat – (Steatoda paykulliana, S. grossa) – lažna crna udovica, slična je pravoj s okruglim sjajnim crnim zadkom s bjelkastom (mladi) ili narančastom (stari) polumjesečastom oznakom na leđima. Na ulazu u svoje rupe opletu svilenkastu mrežicu. Nalazi se na Mediteranu i na našoj obali od Slovenije do C. Gore. Njegov otrovni aparat (neurotoksik) jednak je onom u malmijata, a ugriz mu je jači i bolniji s otokom i crvenilom te blagom nekrozom. Grinje (Acari) nemaju segmentacije trupa, tj. ne raspoznaje se glava, toraks i abdomen. Nemaju krila niti antene/ticala. Odrasli imaju 4 para, a ličinke 3 para člankovitih nogu. Tijelo im je pokriveno kutikulom. Usni aparat služi za bodenje, sisanje, piljenje, grizenje ili struganje, a sastoji se od helicera i maksilarnih palpi. Grinje imaju široki životni areal, tj. žive u tlu i na životinjama, biljkama i njihovim proizvodimaotpadima te u slatkoj i slanoj vodi Iz jajašca izlazi ličinka s 3 para nogu (epimorfoza), koja odjednom pređe u letargiju (ali ostaje pokretna) i odbacujući hitinski oklop te prelazi u nimfu (4 para nogu), koja nakon 3 presvlačenja prelazi u adulta (spolno zreli Ξ ili Χ ).

Njihov vanjski omotač nije kutikula nego čvrsti kožoliki omotač. najčešće ispod kamena. Red . Usni ustroj. uglavnom služi za grizenje.beskrilni kukci (Apterygota). Oči su im fasetirane i. Šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) živi više godina. Aktivan je u sumrak. Imaju 1 par ticala i usni aparat za grizenje. Otrovne žlijezde nalaze se lateralno i dorzalno na cefalotoraksu.rostruma . Na njemu su smještene i prave noge (4 para) koje imaju 7 članaka. Rostrum se čvrsto prilijepi na kožu pa kod skidanja krpelja. a na donjem dijelu 1 par helicera/štipaljki (što predstavlja prvi par preoblikovanih nogu). Imaju nepotpunu preobrazbu. slabo razvijene. par nogu). Aktivna je noću. on ispusti dio sadržaja i sline i na taj način može prenijeti bolest. Na njegovom prednjemgornjem dijelu nalazi se 8 očiju.KUKCI – insekta . Predstavnik ove skupine je velika striga (Scolopendra cingulata). npr. Na tijelu imaju ljuskice. Porodica strige (Scolopendridae) Ova porodica ima 21 par nogu i spada u razred stonoge (Myriopoda). tanki i duguljasti kukci koje nalazimo u prehrambenim skladištima i kućnim smočnicama. Porodica Lythobidae Vrsta kamenopuzac (Lythobius fortificatus) Sličan je Scolpendri cingulata. encefalomijelitis. Rod – Schizophyllum . Ženka nosi 15-30 jaja koje čuva dok se iz njih za 5 tjedana ne izvale ličinke s potpunim brojem nogu i kolutova. a osim šećera napada papir i tekstil. ali je dug oko 3 cm. Usni aparat . Glava i toraks su srasli i čine cefalotoraks. općenito.Čekinjaši (Thysanuridae) To su mali (1 cm). pa osim hrane grizu knjige i tepihe. Škorpioni-štipavci (Scorpiones) su karakteristični po tome što imaju velike čeljusne noge sa štipaljkama na prednjem kraju i zadnji tanki i repoliki kraj na čijem vrhu je otrovna bodlja. Preobrazba im je nepotpuna. a na zadku 3 tanke i dugačke čekinje. Pauci (Araneida) imaju 4 para nogu.heksapoda Kukce. Bez krila su i žive na kopnu (Sredozemlje). Ženka odlaže jajašca u pukotine. Razred . Usni aparat im služi za grizenje. Porodica – Julidae. uglavnom. Na tijelu imaju ljuskice ili dlačice. uglavnom u koži ostaju usni organi. a ispod njih su palpa/pipala (preoblikovani 2. a napada gujavice i ličinke kukaca. Drugi kolutić mu je značajno malen. Pri skidanju krpelja s kože. a na zadku tanke čekinje (čekinjaši). a na zadnjem se članku nalaze 2-3 pandžice za predenje mreže čije paučinaste niti izlučuju prediljne žlijezde smještena na ventralnom kraju zadka. a boravi na toplim mjestima u pukotinama zgrade. Može ugristi čovjeka i izazvati svrab. U ovaj podrazred spada skupina malih primitivnih kukaca koji u tijeku svog razvoja (filogeneza) nikada nisu imali krila. možemo podijeliti u dva podrazreda ovisno o tome da li imaju krila (Pterygota) ili nemaju krila (Apterygota) Podrazred . Tijelo je dugačko (oko 17 cm) s kratkom glavom i dugačkim člankovitim trupom.29 Iz reda grinja posebno ćemo istaknuti krpelje (Ixodidae) jer su oni vrlo značajni za zdravlje i život čovjeka. Red – Juloidea.sastoji se od hipostome i helicera (hvataljke/štipaljke) koje buše kožu u koju će ući hipostoma pomoću koje krpelj siše krv i ubacuje sekret svojih slinovnica u ubodnu ranu.

preživjet će i žohari. a svijetlo ga privlači. Aktivan je noću. odozgor ovalno s 2 crveno-žute uzdužne pruge i odozdo plosnato. Neki žohari mogu biti dugački i do 15 cm. Zadnje noge služe za skakanje (skakavci). . Za naše prostore značajni su Blattella germanica L. Hrani se biljnim otpadom (trulo uvelo lišće). Ooteke mogu biti odmah odložene u skrovita mjesta iz kojih će se izleći ličinke ili ih ženka neko vrijeme nosi sa sobom. Preferiraju topla i vlažna područja s dosta hrane: kuhinje. U Hrvatskoj (i susjedstvu) žive 4 vrste žohara: Blattella germanica. No. PORODICA: BLATTIDAE. restorani. orientalis. Ako je u opasnosti zakoluta se i ispušta smrdljivu tekućinu i tako se brani od napadača. uši (Anoplura). termiti (Isoptera). Za javno zdravstvo i higijenu prehrane značajne su vrste: Blattella. skakavci (Tettigonia). Oni su čovjekovi najstariji pratioci na Zemlji. Tu još spadaju i šturci koji se po ljeti glasaju cvrčanjem . pekare. koji se tijekom presvlačenja povećavaju. Porodica rovci – podzemni rovac (medo) – imaju prednje noge za kopanje. Ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria) Prednja krila su kožasta i vrlo čvrsta te imaju žile. Osim obične stonoge još nalazimo i vrstu tzv. plosnato. a ženka toga nema. Periplaneta. žohari se vrlo lako i brzo adaptiraju. brodovi. Tijelo im je.5 cm. Mlade ličinke čuva mužjak.). Predstavnik je zeleni konjic koji danju jede kukce i biljke. Nađeni su u prvim čovjekovim nastambama (pećinama). tijelo s jako puno nogu. dvokrilci (Diptera).Blattaria. Blatta orientalis L.. Mužjak se glasa kao cvrčak. Gdje čovjek preživi. a voli vlažna i pjeskovita područja. uglavnom. od kojih oko 200 spada u sinantropne vrste. debela stonoga (Pachyiulus flavipes) koja je smeđa i koja na svakom kolutiću ima 2 para žutih nogu. Periplaneta americana i Supella longipalpa (nije u RH). Usni aparat služi za grizenje. Nalazili su se još u Karbonarnom dobu (350 milijuna god. Hrani se biljnim pupoljcima i gusjenicama te ličinkama kukaca. Aktivna po noći. lucifuga. riličari/polukrilci (Rhynocota). Pored svih naprednih teničkotehnoloških pesticida.30 Vrsta – obična stonoga (Schizophyllum sabulosum/Julus sabulosus) Stonoga ima dugačko (2-5 cm) crno. blatta) (RED: BLATTARIA. Ženka polaže po jedno jaje u tlo iz kojeg u proljeće izlazi ličinka. leptiri (Lepidoptera). Na zadnjem kolutiću mužjaci imaju 2 mala nastavka (pisaljka). B.5 cm i crni žohar velik oko 2. hoteli. Na glavi usmjerenoj prema dolje imaju 1 par bičastih ticala. Razmnožava se spolno. Živi na mediteranskom području.krilati kukci (Pterygota) Tu spadaju redovi: ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria). Supella i Blatta. bolnice. Tijelo im je valjkastozdepasto i dugačko 3-5 cm. kod nas se uglavnom javlja smeđi žohar velik oko 1.C. VRSTA: BLATTA) Žohari . Lako se nađe pod kamenom. A. Ženke na zatku nose ooteke (omotiće) u kojima su u dva reda smještena jajašca. spadaju u porodicu Blattidae i među najstarije kukce (iz doba donjeg oligocena). Hrani se biljkama i životinjama. buhe (Siphonaptera). žohari (Blattaria). Živi u srednjoj i sjevernoj Europi.BLATTARIA (COCKROACHES. obično duljih od tijela. Stražnja krila su dulja od prednjih. opnokrilci (Hymenoptera). pa i čovjeka. koji će ga – najvjerojatnije – nadživjeti.500 vrsta. Oko 200 vrsta žohara spada u sinantropne žohare koji infestiraju čovjekov okoliš. Razvijen je spolni dimorfizam.cvrčak zrikavac. Jaja (oko 300) polaže u tlo iz kojih se izlegu ličinke koje tu i prezimljuju. To su najotpornije životinje (stvorenja) na Zemlji. kornjaši (Coleoptera). a iz jaja izlazi ličinka sa 7 kolutova. Podrazred . ŽOHARI . Na Zemlji ih ima oko 3. na mjestima prerade živežnih namirnica.

su: smeđe-žućkasteružičaste je boje. a pri 35°C je 75 dana. .5 cm) s krilima koja prekrivaju 2/3 zatka. Χ kroz godinu dana može dati oko 35. oko grijućih tijela i liftova. Glavna obilježja B. orientalis L. vitko tijelo (1-1. Razvojni period od ličinke do muškog adulta je kraći (4-6 mj. Ovu vrstu najprije ćemo uočiti u kuhinjama. Razvoj od jajašca do adulta (uz 6 presvlačenja ličinke) pri 22°C je 170 dana. nego do razvoja ženke (9-10 mj. Temperatura okoline utječe na brzinu razvoja ličinke (20-40 dana pri 22°C. obično ćemo naći na hladnijim-vlažnijim mjestima u odnosu na smeđog žohara. tijelo je zdepasto. mužjak –protoraks ima dvije podužne crne pruge. smočnicama garderobama. slastičarnicama. Crnog žohara. kirurškim salama. krila kraća od tijela (dio zatka/abdomena nije pokriven krilima). podrumima sa hranom. a pri 25°C 530 dana za prijelaz u adulta.). su: boje su crne do tamnosmeđe Ξ jak i izdužen (2. abdomen ima 11 članaka i par dugačkih cerci. a pri 21°C za 81 dana). ooteku s 16 jaja nosi 1-15 dana i polaže ju u zaštićeno mjesto iz koje će izaći ličinke (pri 30°C za 42. koji je sastavljen iz 12 članaka. protoraks nedovoljno ograničen.). pri 30°C). Razvoj od jajašca do adulta traje 1-4 godine što ovisi o temperaturi i vlazi. jako tijelo. Slika 6. ventilacijskim cijevima itd.protoraks nema uzdužnih crnih pruga. nema nikakve pruge na krilima Χ nema (ima zakržljala) krila. U bolničkim prostorima najprije ćemo ju naći u kuhinjama. a kod jače invazije u zidnim pukotinama i u bolesničkim sobama.0-2. a 70 dana pri 10°C).000 jedinki.31 Slika 5. germanica L. krila pokrivaju cijeli zadak. ženka . Ooteku s 20-50 jaja Χ nosi dok se iz njih ne razviju ličinke (1-2 mjeseca.5 cm). i Ξ i Χ imaju krila. Ličinka se 5 puta presvlači i pri 30°C treba joj 300. Χ živi 1-6 mjeseci i položi oko 18 ooteka (200-400 jaja). Glavne karakteristike B. ropotarnicama.

HEPATITIS je u korelaciji s brojem žohara (smanjenjem broja žohara smanjuje se broj oboljelih. čireva. fecesom. Njihova infestacija je bila tako jaka (više od milijun) da su u dijelu N. Često su prenositelji salmoneloze. 20 mačaka. protiv hripavca i Brigtht's bolesti. pa je prije dezinsekcije potrebna njihova identifikacija. Žohari u 29 milisek. Periplaneta americana – u RH se susreće samo na brodovima. Kod nekih ljudi razvije se alergija (dermatitis. kućama. Kompjutore i televiziju mogu oštetiti grizenjem. brodovima. reagiraju na vibracijsku (hod) frekvenciju zraka. Vanjska krila imaju svijetle pruge. Skrivaju se u vlažnim. fetid. Danas se koriste u laboratorijskim istraživanjima i služe kao model nevertebrata («white rat of invertebrate biological research») za ispitivanje endokrinologije. proviralna DNA. gljivičnih. U Ξ krila dulja od zatka. meso. dlake. Veliki broj vrsta žohara ne živi u čovjekovim nastambama. u američkom tipu žohara. konjuktivitis. supermarketima. Nalaze se posvuda gdje ima hrane i vode.Y. sudopera. astma). U nekih vrsta i nimfe su bile zaražene. fatty oil. a Ξ ima. štednjaka. kruh. homologna onoj koja se nalazi u human immunodeficiency virus (HIV). U našim krajevima smeđi (njemački) žohar čini 80% populacije žohara i njihovog suzbijanja. tamnim i toplim prostorima i rupama (oko cijevi. Protoraks je u oba spola dobro razvijen i oštro ograničen. te bradavica. antihydropin. restoranima. pekarama. povraćanjem (korozija). Hranu zagađuju kontaktom. Žohari u probavi imaju bakterije i protozoa koje razgrađuju celulozu. srušili kuću (u kojoj je bilo 24 psa. USA). neurofiziologije i ponašanja nekralježnjaka. U centralnoj Africi (1986) nađena je.32 Slika 7. parazitarnih i protozoalnih bolesti. koja uzrokuje AIDS (SIDA). opeklina (boils). koji je jači nego u mužjaka. jer su njeni nosioci (vektori/carriers). šećer. Osim bakterijskih infekcija. dodirom (požar). mesnoj i konditorskoj industriji (svugdje gdje ima dosta hrane i vode). pivo. Χ nema članke. umjetnine). Tarshis 1962. – Kalifornija. Oni su omnivori (rado jedu sir. vlakovima. a u Χ jedva prekrivaju zadak. fecesom. ekskrementima iz abdominalnih žlijezda i povraćanjem kad uzimaju hranu. 1989. pretražili su 22 vrste žohara i utvrdili 97%-tnu zaraženost bakterijama (dizenterija). 2 miša i papiga) koji su svi imali oštećenja od žohara. bolnicama. kožu. . oni su prenositelji: virusnih. frižidera. knjige. Žohari predstavljaju velike probleme u hotelima. U medicinske svrhe mogu se od njih koristiti: blattaric acid. papire. Oothuman i sur. stanovima. ispod kuhinjskog stola (otpad hrane). nego u prirodi. svježu i suhu krv.

ispod i iza kreveta i ormara. NEKEMIJSKO UNIŠTAVANJE ŽOHARA najlakše se postiže dobrom sanitacijom: čistoća prostora. ako se stavljaju izvan kuće na mjesta gdje žohari ulaze u kuću . ako je prostor čist. Motrenje . majmuni. Na ovaj način se žohari ne mogu uništiti. nezatrpanost prostora. neki pauci (moraju stalno imati žohara u kući da bi preživjeli). lončanica. žabe sa drveća. frižidera. nematodi – steinernema carpocapsae – valjkasti crvi nametnici žohara.entry points . Zatvaranje vanjskih ulaznih rupa i pukotina na zidu .budući da svi žohari ne žive u kućama te da nemaju istu fiziologiju i osjetljivost na terapiju. Među uspješnim patogenima spominju se: fungi – metarhizium anisopliae – koji se prirodno nalaze u zemlji i patogeni su za žohare. Zatvaranje rupa u kojima se sklanjaju žohari. skidanje zelenila sa zidova. kornjače. neke ose polažu svoja jajašca na jajašca žohara i tako ih ubijaju. škole. kupaonica. dovodno-odvodnih cijevi. drogerije. Žohare možemo uništavati pomoću raznih trapova. kemijskim uništavanjem. ljepljive trake. Mnogi kućevlasnici/stanari žele da nemaju žohara. kutova. koju oni nalaze oko sudopera. kao i jakim vakuum pumpama s HEPA filtrima koji ne dižu prašinu i tako sprečavaju alergiju BIOLOŠKA KONTROLA Žohari imaju svoje predatore (neprijatelje): razni insekti. Voda je vrlo bitna za žohare. kruh namočen u pivo u čaši. ne ostavljanje hrane i mrvica te vode na dohvat žoharima. Biološka Kontrola Žohara (BKŽ) Kao što je rečeno vrlo je teško eliminirati žohare iz naše sredine (doma/kuće i stana). čišćenje okoliša kuće.pridonosi uspješnosti borbe protiv žohara. 2. bez opasnosti po ljudsko zdravlje. paučnjaci. potrebno je identificirati vrstu i pristupiti odgovarajućoj terapiji. No.33 Slika 8. smočnica. velika skladišta hrane i trgovine koje rade 24 sata teško je tretirati pesticidima. To su čaše s pivom. te miševi i štakori. potrebno ih je stalno držati pod kontrolom: 1. u hrani i vodi za «ljubimce». . neki paraziti. No žohari su spremni da sve svoje predatore i patogene nadžive i izbjegnu njihovu silu. žaba krastača. I insekticidi će bolje djelovati. Gecko gušter. motrenjem (monitoring). bakterije i fungi. itd. Lagana zaštita od žohara može se postići pomoću «trapova i atraktanata» postavljenih na mjesta gdje se oni skupljaju. I mnoge kompanije proizvođači otrova žele u potpunosti uništiti žohare – što je težak zadatak. ne kemijskim i 3. PREDATORI (prirodni neprijatelji) žohara su: jež. No. ali se mogu smanjiti. Bolnice.uspjeh može biti mnogo bolji. neki vertebrati.

34 Sterilizacija (kemijska). može pridonijeti suzbijanju – uništavanju žohara. (20 g za 2 god. muhe ) od njihove žrtve (čovjeka. ali nije dao dobre rezultate. REPELENTI su tvari – spojevi koji mogu otjerati insekte (komarce. Colling/mating feromoni su mirisni hormoni (volatile) i obično privlače suprotni spol (seks) iste vrste. Agregirane nimfe brže dozrijevaju od onih koje nisu u kontaktu.. ako su već u njemu. PIRETROIDI su sintetski organski spojevi koji djeluju na živčane membrane dovodeći do paralize i smrti. Ti feromoni su intenzivno studirani u Periplaneta žohara i sintetiziran je spoj Periplanone B. spriječiti njihov dolazak ili ih istjerati. ORGANOPOSFORNI spojevi i KARBAMATI: djeluju preko nervnog sustava (neurotoksikanti) inhibirajući kolinesterazu. i to su najstariji insekticidi: borna kiselina i silika gel. zračenje i ultrazvukovi mogu dati doprinos smanjenju broja žohara. KEMIJSKI POSPJEŠIVAČI . colling/mating. FEROMONI su kemijske supstance koje proizvode kukci. a pomiješan s piretrinima pospješio je smrt žohara. Repelenti bi trebali zaštiti određeni prostor od nametnika. Disperzirajući feromoni izlučuju se iz slinovnice kada su žohari prenapučeni ili bez hrane. te bay leaves = lovorov list. FUMIGANTI: su plinoviti spojevi (metil bromid i sulfuril fluorid) koji penetriraju u tijelo i razaraju dišne i energetske funkcije. sulfonamidi. INSEKT GROTH REGULATORS: oponašaju (mimik) hormone rasta i djeluju kada nimfa prelazi u adulta tako da su veliki ili mali žohari (adultoidi) i uglavnom neplodni. inače bi se dio oporavio i preživio. soli flora. ali ne i eradikaciji. koja uzrokuje kočenje mišića. Neki teško oštećeni žohari mogu se i oporaviti. SINERGISTI su vrlo malo toksični ali mogu značajno pojačati toksičnost nekih aktivnih spojeva.000 $) koji se dalje ugrađivao u terapijske svrhe. Prirodni repelenti su: (oil of Japanese mint = metvica i Scotch spearmint = klasasta metvica. u estrusu. Botanički insekticidi: piretrum i piretrens dobiveni su iz biljaka KLORIRANI HIDROKARBONATI: DDT i Klordan (u USA zabranjeni) djeluju preko probave.. Piperonil butoksidi (PBO) pojačavaju toksičnost piretrina na taj način što oštećuju enzime koji popravljaju piretrenska oštećenja i žohari ugibaju. Stavljanje feromona u meke. alkanamidi. a slabo protiv američkog žohara i protiv poljskih žohara. feromoni. Ovi hormoni dobro djeluju protiv njemačkog žohara. Oni upozoravaju ostale da su tu loši uvjeti za preživljavanje. Sintetski repelenti su kemijski spojevi iz skupine: amidi. Ti sintetski hormoni (juvenile hormone analogs) su piriproksifen i hidropren. disperzija. cyanoacetic acids. Agregacijski feromoni se izlučuju iz mandibularne žlijezde i analnih jastučića (rectal pads). . npr. Dijelimo ih u 4 skupine: agregacija. za cca 500. Za sada je jedino komercijalan MGK-874 (2-hidroksietil-n-octilsulfid) koji se pokazao uspiješnim u odbijanju žohara. Žohari koji naiđu na njih postaju tromi i zadržavaju se u tom području. karboksamidi. Polažu se oko izvora hrane i u skrovište žohara. U terapiji se na taj načini želi uvesti pomutnja u žohare (to confuse mate-seeking insects) i smanjiti njihov broj. životinje i druga živa bića radi međusobne komunikacije. tj. životinje). contact/mating. cedar = vrsta bora). KEMIJSKE METODE Anorganski insekticidi ne sadrže karbon. paralizu i smrt.enhancers: sinergisti. krpelje. buhe. Repelenti mogu biti prirodni i sintetski.

nepriljepčive površine nisu dobre za upotrebu emulzija. koju proizvođači insekticida. aerosolu. tablete. Zidovi (žbuka) i beton imaju visoki pH koji emulzione insekticide čini nestabilnim. drvo). piretroidne. Oni moraju biti effective & efficient (brzo djelotvorni i jako uspješni). Tablete označuju stanje lijeka-otrova koji je u velikoj koncentraciji. u mekama. Meke. Rezistencija na INSEKTICIDE je vrlo česta pojava. Često su u ili na hrani (zrnje) i koriste se najviše oko zidova da spriječe ulaz žohara.baits označuju stavljanje otrovnih tvari u hranu ili vodu. a kad je glukoza zamijenjena fruktozom žohari su jeli meku. a i trovači (sanitarci) često zaboravljaju i teško prihvaćaju. U jednom slučaju bila je glukoza i žohari nisu uzimali meku. Granule su nešto krupnije (veće) od praška (prašine). Treba ga nanijeti samo u pukotine i rupe gdje su žohari da se što manje zagadi okoliš i postigne dobra efikasnost. U njih je moguće staviti atraktante. vlažnim praškovima. cigla. ovisno što nedostaje. Nepozvani (djeca) ne smiju dohvaćati meke. ali se moraju stavljati što bliže putu i mjestu boravka štetočine. Vodene emulzije su vrlo prihvatljive i raširene. Praškovi (dusts) su suhe aktivne tvari koje se lako postavljaju i dugo traju ako nisu u vlažnom prostoru. jer voda ispari i žohar pokupi dosta otrova. sulfonamidne. granulirani. Treba ga držati dalje od dohvata djece. prahu. inkapsulirani.35 Za uspješan tretman žohara potrebno je poznavati insekticide i njihovu formulaciju (prašak. Pločice. čelik i sl. ali nisu dobre za površine koje ih upijaju (zidovi. beton. . Za bolju topivost emulzija može se dodati deterdženta. Isekticidi dolaze u emulzijama. suspenziji. Da bi se izbjegla rezistencija nužno je primijeniti sistem rotacije i/ili miksture. Enkapsulacija je stavljanje aktivne tvari u plastične omotače (kapsula) s ciljem dugotrajnijeg i boljeg djelovanja i male zagađenosti okoliša. Stavlja ga se u žoharska skrovišta. i to prvenstveno onu koju izuzetno voli dotična životinja. i druge kombinacije. što bi morali znati zaposlenici u «Pest Management Profesionals» (PMP) tvrtkama i urban «Integrated Pest Management» (IPM) programu. i najnovije makrocikličke laktonske glikozide. Aerosol je lako upotrijebiti. Mikstura označuje da se u jednom tretmanu pomiješa više preparata s različitim načinom djelovanja. karbamatne. One su vrlo dobre jer su brzo djelotvorne i dosta sigurne. Rezistencija se pojavila na sve dosada poznate skupine insekticida (organofosforne. naročito kod njemačkog žohara. Močivi praškovi (wettable powders) se mogu nanosit na sve površine i u velikim kocentracijam. a u malom pakovanju i koji se brzo raspada u kontaktu s vodom (vlagom). One su najbolje na neporoznim i neupijajućim površinama. Rotacija označuje da se pri svakom novom tretmanu primjeni insekticid iz druge skupine kako se ne bi dobila potpuna rezistencija na neki lijek. otopine) te biologiju žohara i način primjene insekticida. do 70% aktivne tvari. a formulacija dobro odabrana.

Kuhinje. U pekarama prije dezinsekcije treba sve prostore temeljito fizički očistiti. dosta vlage i ugodna temperatura. Posebnu pažnju treba posvetiti kuhinji i ventilaciji.. dezinsekciju treba provoditi. Sve šupljine. Žohari u pekarskoj industriji predstavljaju veliki problem. sve zidove temeljito oprati i zagletati. Prije primjene dezinsekcije svi prostori moraju biti mehanički bezprijekorno čisti. šok soba. nalaz žohara po danu u skrovitim mjestima – jaka. upotrebljavajući tvari koje ne ostavljaju mirise. pa ih je teško suzbijati. restorani. već fumigacijom ili praškovima. kompjutere. 0. Slično ovome provodi se dezinsekcija i brodova. U novi prostor se unose ambalažom. Crni žohar dolazi u stan putem kanalizacije. U sobama s normalnim prostorima («normalni pacijenti») dezinsekciju vršiti uz otvorene prozore i to s karbamatima prskajući ih oko umivaonika. alergičari. a nakon toga sve temeljito očistiti. U bolesničkim sobama gdje su astmatičari. Aktivni su noću. Prosudba ad oculos: nalaz žohara noću kada upalimo svijetlo – srednja. a razbijene pločice zamijeniti. Svi zidovi i podovi moraju biti slobodni od stvari i masnoća. uz vodo i plinske instalacije. nagrizanjem knjiga. raznim paketima. Obrada prostora ide odozgo prema dolje i od periferije prema sredini. navigacijske kabine. 5-10 žohara – srednja je. minimalno 2 sata prije ulaska ljudi u prostore. 10-20 žohara – jaka je. koji odbacuju svoje konzerve i otpatke hrane i vode. a prozore po završetku ostaviti 2 sata otvorene. Prosudba jačine infestacije : lovka bez žohara – nema je.1-5 žohara – mala je. selidbom iz starog u novi stan. telefonske centrale. Kuhinju treba dobro očistiti od svih masnoća. srčani bolesnici. ali tamo dolaze najviše zbor nemarnosti i nereda zaposlenika.)ŽOHARI U SKLADIŠTIMA HRANE Žohari nemaju uvijete u skladištima/silosima (nema vlage). jer im tamo pogoduju razni slatki aditivi. pakiranom robom. Dezinsekciju treba nakon 10 dana ponoviti. rodilje. više od 20 žohara vrlo jaka je infestacija. . Nanose štetu zagađivanjem hrane i prijenosom bolesti te nagrizanjem raznih odjevnih predmeta od kože. (Električne aparate. dojenčad. a često i u putnim torbama ako smo boravili u prostoru infestiranom žoharima. itd. isključivo. radioaparate. Procjena infestiranosti prostora temelji se na broju ulovljenih žohara na m2. itd. s tim da se obradi i vanjska strana. paluba i pričvrsna užad. pomoćne brodice. sklopke. televizore. oružje i oružno skladište ne smije se tretirati vlažnim sredstvima. Barem jedan zaposlenik u pekari mora biti dobro educiran u postupcima i razlozima primjene dezinsekcije. s hranjivim atraktivnim kutijama ili hranjivim atraktivnim gelovima. nalaz žohara danju bilo gdje – vrlo jaka infestacija.36 Specifičnosti suzbijanja žohara u bolnicama i hotelima U bolnicama i hotelima svi procesi trebaju biti organizirani tako da što manje štete korisnicima. ventilaciju. prehrambeno-industrijski pogoni te hoteli tretiraju se svaka 3 mjeseca. pukotine i oštećenja prethodno sanirati. vune. Prehrambene prostore tretirati kad su u najmanjoj uporabi i dozvoliti insekticidu da odstoji 24-48 sati. vodovodova i toplovodova. radijatora. koji se dobije postavljanjem jedne ljepljive feromonske lovke na 10 m2/48 sati. kroz zidne procjepe. a hranu i pribor spremiti u kutije bez žohara. strojeve. ŽOHARI U DOMOVIMA/STANOVIMA Žohari su čovjekovi najstariji pratioci i možda najveći štetnici (prenosnici bolesti).

oko 5 mm debljine što je oko 0. koleru. Djeca alergična na žohare 3 put više izostaju iz škole i 3 puta više dolaze u bolnicu od drugih alergičara. kao i feces. u zdjelicama za ljubimce. Oblik gornjih čeljusti služi za determinaciju Razlika termiti – mravi: Termiti imaju: na glavi V-oblika antenu. treba zatvoriti. toraks. Za njihovo brzi razvoj pogoduju temperature od 33°C za smeđog i 20-29°C za crnog žohara.. nimfa. Treba onemogućiti sve izvore hrane (mrvice. abdomen.15% u suzbijanju žohara je novi želatinozni hranjivi mamak s atraktantima – bjelkasto-prozirne boje. u lončanicama s cvijećem. kuhinjskim krpama i spužvama. Podesan je za primjenu u konditorskoj industriji. Pažljivo kontrolirati unos robe u stan. kompjuterskim sustavima. jer oni prolaze kroz 1. Alergija i žohari Žohari i njihovi raspadni produkti.5 mm šupljine. bolnicama. tj. HT-centrima. u svih kasta (kralja/kraljice. TERMITI (Corrodenti. radnika i vojnika). Na toraksu su tri segmenta s tri para nogu i dva para krila (dulja od tijela) kod kralja i kraljice. avionima.1g gela/m2 infestiranog prostora. prednje je dulje od stražnjega. zidovima. veza toraksa i abdomena je preko . Hranu i tekućinu/mlijeko zagađuju fecesom i povraćanjem/regurgitacijom iz svog želuca. toraks i abdomen su spojeni bez vidljive granice. Može se primjenjivati u istim prostorima kao i imidaclorprid. radio-stanicama. lepru. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom jednaka s puno žilica i s tijelom spojena preko korijena. Na vrhu glave nalazi se par antena/ticala građenih od 9 do 30 članaka.03% za suzbijanje žohara je želatinozni mamak koji se koristi na način i u količini kao i prethodni. adult). U svom probavnom traktu žohari nose različite uzročnike bolesti koje prenose putem fecesa (crijevne infekcije. a nimfe su slične adultima. Mravi imaju: na glavi L-oblika antenu (svinuti lakat). Imidaclorprid – hranjivi gel 2. masne kapljice) u stanu. par složenih očiju i usni aparat za grizenje. a naročito astme. Lako se primjenjuje i ne onečišćuje okolinu. tuberkulozu. su uzročnici raznih alergijskih bolesti. Kontrola temperature i vlage. Učinkovitost mu se očituje inhibiranjem GABA-sustava što onemogućuje prijenos impulsa i na taj način uzrokujući paralizu i smrt. Termitidae) Termiti su insekti s tri para nogu i tijelom podijeljenim u tri dijela: glava. razne stafilokoke. treba sanirati sve loše slavine i izvore vlage/vode u stanu: oko sudopera. Nanosi se oko 01g/m 2 u debljini oko 5 mm. Zadak/abdomen je člankovit i na zadnjem. 35% na grinje i 23% na mačke. hotelima.37 Što stanar treba napraviti da smanji broj žohara? Kako je voda bitna za život žohara (dovoljna kap/dan). Oni plaze po raznim nečistim prostorima i kanalizacijama i na svom tijelu mehanički nose različite uzročnike bolesti. naročito ako dolazi iz sumnjiva prostora. Fipronil – hranjivi gel – 0. poliomijelitis. U USA od 1500 alergične djece 37% je bilo alergično na žohare. stolariji itd. parazite: Taenia i Ascaris. kupaonica. se nalazi par privjesaka (cerci). Sve šupljinice (skloništa) u podovima. Zašto suzbijati žohare? Žohare suzbijamo prvenstveno zbog toga što su oni prenosioci raznih bolesti (salmoneloze). metamorfoza je postupna (jaje. restoranima. kugu. radnici su nježni i svijetle boje. Bez vode i hrane mogu živjeti 14 dana. Hrana je bitna za život žohara. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom različita i s malo žilica i direktno vezana na tijelo.

Taj prelazak (molt) nimfe u krilaša poznat je kao alates (krilati termit).) U Africi su popularni kao prehrambeni proizvod. Probavni trakt im je pun protozoa. ovisno o potrebama kolonije (kraljica. Vole visoku temperaturu i 100% vlagu. koji dnevno pojedu oko 0. Slika10. ptera=krila). a može biti i do milijuna.zaštićeni su od neprijatelja i temperaturnih nepogoda. to su kralj i kraljica (krilaši) – primarna reprodukcija . Osjete vibraciju tla preko nogu. obično ima oko 60. Značajke mrava i termita TERMITI (woodworm) su iz roda ISOPTERA (iso=jednak. Spadaju u najstarije živuće insekte (cca 200 mil.5 kg drveta.38 peteljke (uski struk). Trofalaksis – je način komuniciranja između jedinki u koloniji. Vode brigu o svojim članovima. (Termiti kao nus proizvod probave proizvode metan. izmjena nutrijenata unutar članova kolonije. Mravi i termiti. a u građevini nepoželjna). Ako kralj ili kraljica nestane ili su neplodni ili je dio kolonije izoliran. Grooming (njegovanje) označava međusobno njegovanje. kralj. a potom vojnici udaraju čeljustima u tvrdo da svi čuju. tako da se onaj koji se liže okreće i pomaže lizaču da ga očisti.odor po kojem se prepoznaju. koji može utjecati na klimu i toplinu. lizanje-čišćenje. Hrana im je celuloza tako da jedu sva drveća. Svaka kolonija ima specifični miris . Velike kolonije produciraju puno nimfi s krilima. larva. bakterija i gljivica (koji međusobno prenose jedući feces). Ova pojava dobro služi za raznošenje feromona i prepoznavanje jata.000 radnika. radnici. vojnici i mlade larve ne mogu se sami hraniti nego ih hrane nimfe i radnici.začetnici nove kolonije. radnici su jaki i tamni. kraljica. Živeći u tlu i drvu – kriptobiotski život . . Imaju dlačice po tijelu. pupa/kukuljica i adult. Rimljani su ih nazvali «termes». Castes – socijalno uređenje (reproduktivni oblici. U jednoj koloniji. javlja se novi reproduktivni par (sekundarna reprodukcija) iz određenih radnika/nimfi (drugačije hranjene nekih radnika) sposobnih za polaganje jaja iako se nisu bile u svadbenom letu. Slika 9. vojnici ili radnici). Uče iz iskustva. premda slični. lišće i travu.pojava među termitima biranja željene jedinke). god). uređenje socijalnih potreba (postiže se načinom prehrane . Žvačući drvo oni proizvode metan koji može imati utjecaja na klimu i globalno zagrijavanje. vojnici) je način uređenja kolonije u kojem su svi oblici i nije dan rođenjem nego potrebama u koloniji. su smrtni neprijatelji. Kralj. pa imaturni termiti mogu prijeći u bilo koji tip. što znači woodworm. Ako se oni otklone nema digestije i termiti ugibaju od gladi. Žive u tlu i drvu. razgrađujući ga (u prirodi poželjna radnja da otpalo drvo ide u reciklažu. koje im omogućuje digestiju celuloze. Razvoj je potpun: jaje. ali i za prenošenje OTROVA.

uglavnom. ovisno o vrst termita. tada 1 termit teži 10 mg. topline i vlage. Oni se ne mogu pretvarati u druge forme. tada se u koloniji javlja novi par koji će polagati jaja. slomiti. tamno i veliko tijelo te krila i pare se u svadbenom letu. a nakon toga ostaju bez krila.vlažnom i propadajućem drvetu). To su termiti (nimfe) koji obavljaju. bilo ženke.) . U koloniji ih ima 2-5%. a mogu napasti i zdravo. sav posao (tunele. navode vojnike na borbu). Oštećena staništa (tunele) popravljaju vrlo brzo. Kolonija od milijun termita teži 5-15 kg.000 jaja Radnici su bilo mužjaci. bez krila i slijepi su.1 mg.. a ako dođe do stvaranja skundarnih reproduktanata oni su bez krila (zakržljala) i ne izlaze vani na svadbeni let. što je tri puta brže nego kada grade nove nastambe. U početku ženka nosi malo jaja o kojima se brine ona i mužjak. Kada kolonija nastane da bi dala nove alates-letače potrebno je 3-4 god. Žive oko 15 godina i tako stvaraju brojno potomstvo. Oni preferiraju tople krajeve (tropske i suptropske). Žive oko 2-4 godine. 3 cm/1 sat. Kada se krilati par doseli započinje stvarati koloniju u zemlji ili drvu te se pari sa ženkom.građi. namještaju. tj. fasetirane oči. Dnevno troše dosta hrane ovisno o veličini kolonije. kolonija od 1000 pojede dnevno cca 83 mg. Polimorfizam je razvijen kod termita. Termiti imaju nepotpunu preobrazbu u kojoj ličinke svakim presvlačenjem sve više nalikuju adultu (jajepronimfa-nimfa-adult). vojnika i reproduktivnih adulta. udariti). a ako 1000 termita pojede 100 mg tada 1 termit pojede 0. razlikujemo ženku (kraljicu). radnike i vojnike. Mužjak (king) i ženka (queen) ostaju zajedno u koloniji uz višekratna parenja. a ponekad i 10 godina. Sekundarna reprodukcija je pojava kad kralj/kraljica nestanu ili ne polažu jaja. premda nije išao na «svadbeni let». Oni su fotofobični i samo spolni oblici izlaze na svadbeni let radi parenja. To su nimfe koje se bilo kada mogu pretvoriti u vojnika ili reproduktivnog termita. a kasnije tu brigu preuzimaju nimfe koje kasnije hrane i ženku i mužjaka sa svojim povraćenim sadržajem. Radije napadaju staro fungima obrađeno drvo. niti se mogu sami hraniti.39 Swarming (rojenje) nastaje u proljeće kad je dovoljno svijetla. nimfa. smještaj. a kolonija od 60000 oko 5 g drvene mase na dan. ali njihov broj ovisi o veličini kolonije i njenoj starosti. Kralj i kraljica imaju razvijene spolne organe. mužjaka (kralj). Ženka može biti duga do 10 cm i dnevno snesti 30. Npr. Iz neke velike kolonije (formoza termiti) može nastati do 68000 (alates. dampwood: . Iz abdominalne žlijezde izlučuju feromone kojima obilježavaju put za pristup hrani. Slika 11. rojaši). Životni ciklus kolonije TERMITI («BIJELI MRAVI». Neki žive u zemlji (subterranean). hranjenje jaja. Vojnici su veći od radnika s jakom glavom oboružanom za borbu – dva para čeljusti (ubosti. krilaši. a neki u drvetu (drywood: . (Ako kolonija od milijun termita teži 10 kg. Ako je vruće rojenje je na večer. jer su bijeli) su rašireni po cijelom svijetu. a pritom im otpadaju krila.

To su inače prirodni konstituanti u zemlji. Smatra se da je 1996. cipermetrin. Ako im se neki od ovih izvora onemogući njihova infestacija će biti manja. a prodaji su u prahu ili tekućini – lako topivi u vodi. Kemičari pokušavaju sintetizirati taj spoj. osim drveta uništavaju i papire. ali je još bolje ako su i ubijeni (organofosfati). Oni su bez boje i mirisa. ali ne čuju glasove. tkaninu. proper use of termicides»). a raspadnuti termiti otpuštaju repelente.40 Drywood termites (Incisitermes. KONTROLA TERMITA – ovisi. a neotrovni za sisavce. a mogu se primijeniti sprejanjem. Pješčana barijera oko kuće. Cryptotermes) živi u suhom drvetu kojega proždire. itd. Termiticidi – su kemijske supstance za uništavanje termita. Oni. Temelji moraju biti betonski: čvrsti i jaki. Termiti trebaju hranu (drvo. uranjanjem. kožu itd. Dampwood termites (Zootermopsis. Ništa što ima celulozu ne ostavljati uz/blizu temelja. onemogućuje termitima zadržavanje oko temelja kuće. koje je infestirao. Zemlju je potrebno natopiti s tim sredstvima do 30. a inače je 7 godina kad je dana puna doza. iniciranjem. Paraneotermes) infestiraju samo vlažno drvo i ono koje propada. cipele. Chlordan i heptachlor su danas povučeni iz upotrebe (dugotrajne residue). vlagu i sklonište. Što manje celuloze oko kuće i u kući. putove infestacije. Unutarnje površine i putove kojima se termiti šire potrebno je dobro poprskati klorpirifosom = organophosphati te permetrin. u USA potrošeno oko $2 bilijuna za uništavanje termita. jer zadržava vlagu i omogućuje nastanjenje termita. opremu za deratizaciju i ispravnu upotrebu termicida. zemlja). ako je pijesak dovoljno velik da ga termiti ne mogu prenositi i dovoljno sitan da po njemu ne mogu puzati i u njemu praviti tunele. fenvalerat = pyrethroidi. . bifentrin. karakteristiku zemlje. ali ih u termiticidne svrhe treba uzgojiti i pustiti u staništa termita da ih unište. U slučaju gdje je koncentracija smanjena na polovicu. Šteta koju oni uzrokuju je još i veća. Iz infestiranog drveta dobiva i vodu i nije ovisan o kontaktu sa zemljom. deltametrin. ali su bili efikasniji i jeftiniji od današnjih preparata. knjige. ali samo ako je drvo suho. termiticidno djelovanje palo je samo na tri godine. Vibracije osjećaju nogama. Bitno je da su termiti otjerani (piretroidi). Prenosi se u tim tvarima. Nematode i Fungi – paraziti i gljivice mogu se upotrijebiti u borbi protiv termita. npr. a organofosfati kao kontaktni ubojice. Napada sve drvene proizvode: građu. ovisno o infestaciji. Njegove kolonije su znatno manje (nekoliko tisuća) od kolonija subterranean termita. okvire. Izbjegavati naslanjanje drva na kuću i ostavljanje oko kuće. Pretpostavlja se da to drvo proizvodi sekret koji ubija/odbija termite. crveni i žuti cedar. Kod terapije termiticidima treba poštivati koncentraciju i volumen pesticida koji je dat na uputi. Fizičke barijere za kontrolu termita: Metalne ograde oko kuće neće spriječiti prodor termita u kuću. Drvo ne smije biti u kontaktu sa zemljom. ali će nam pokazati koliko je kuća infestirana. Drvo se može tretirati termiticidima prije postave ili poslije istim preparatima u tekućini ili spreju. prvenstveno o dobro istreniranim profesionalcima (deratizatorimatermicidorima) koji razumiju biologiju i ponašanje termita («…must understand the biology and habits of termites. building construction…. Rezistentno drvo – na termite ima prirodno otpornog drveta. dimljenjem ili pjenom i na ne obrađeno drvo. a nedavno se pojavio imidacloprid = chloronicotinyls. namještaj. Mokro drvo treba tretirati preparatima koji sadrže borate (disodium octaborate tetrahydrat) koji prodiru u drvo to jače što je drvo vlažnije i otrovni su za sve insekte koji napadaju drvo. pa i više cm u dubinu. Piretroidi djeluju kao repelenti.

Drywood termites uzrokuju veliku štetu drvenim kućama i zgradama. hrasta i ukrasnog grmlja i drveća) i Reticulitermes lucifugus – mediteranski zemni termiti napadaju voćke. a radnici i vojnici 4-7 god. MRAVI (red: Hymenoptera. sulfuramid.). u Rijeci i sve više se širi predstavljajući veliku opasnost. a oko 10 vrsta su izraziti «pests» napasnici. Kod dimljenja treba nositi zaštitnu masku. kad su termiti već u drvu. na njih otpada 20% termiticidnih sredstava. šumskom drveću i kućnoj građi. lozu. zemljane dijelove u kući i oko kuće prekopati 1 m i natopiti dezinsekticidom. Najmanji mrav je oko 0. To su dugoživuća bića. Spadaju u omnivore. ukrasno drveće. žbuku skinuti. Vrućina 50-60ºC/1 sat može uništiti crve u drvu. Kraljica živi 15. 3) mikrobialni patogeni (fungi. Podjela rada unutar kolonije je značajka ovih kukaca (socijalni kukci). a 72 sata nakon bromida. oko 50%. a najdulji oko 40 mm. žuta.) Kod nas je R. Usko i višestruko su povezani s biljkama. Ako je infestacija manja. naranče. . limuna. No. drvenu stolariju poskidati tretirati zapaliti u blizini objekta. familija: Formicidae) Mravi su rašireni po cijelome svijetu u svim klimatskim uvjetima i dominiraju brojem vrsta (oko 10.41 Termiticidi – mogu djelovati kao: 1) regulatori rasta (pyriproxyfen. (Ukratko: štete nanose voćkama. Ako su upotrijebljeni fluoridi u kuću se može ući nakon 8. Kod jake infestacije objekta najbolje je porušiti objekt. Za sprečavanje naseljavanja najbolje je pratiti rojeve i njih uništavati (silica aerogel dust ili borate dust). Najbolji se učinak postiže ako se primjene sporo djelujući inhibitor (od njega ugibaju i oni koji ga nisu jeli). hexaflumuron).pojedinačno. Ako je infestacija mala. životinjama i čovjekom. Najviše ih je u tropskim šumama (kiša). osim Ξ /kralja.000) i stupnjem različitosti unutar vrste. abamectin). od čega ih 30 vrsta ulazi u nastambe.8mm.sulfuryl fluoride ili methyl bromide (bromidi su u USA zabranjeni zbog utjecaja na ozon). najbolje je djelovati na cijelu površinu s fumigantima . crvena i njihove kombinacije). Kad smo sigurni da tu nema više termita možemo taj materijal odvesti na deponiju. gljivice). lucifugus prvi put opažen 1958. iskopati sve nove temelje i podrum u dubinu 1 m i sve to politi/natopiti dezinsekticidima. Hexaflumuron (hitin sintezis inhibitor) djeluje 2 mjeseca nakon ingestije i uništava hitin od čega je izgrađen egzoskeleton . U USA ih ima oko 570 vrsta.kod presvlačenja (molt). u betonske ili kamene zidove i podove izbušiti 2 rupe/m 2 i sve to tretirati i odložiti nedaleko kuće. atraktivan za jelo i ne repelenti termicid. najbolje je dati lokalnu terapiju injiciranjem kemikalije u rupe termita . cvijeće. koji živi kratko. Boje tijela su različite (crna. Pripadaju razredu krilatih Insekata (Pterygota). oraha. Sredstva protiv zemljanih (subterranean-Reticulitermes flavipes) termita su efikasnija nego protiv onih koji žive u drvu . pšenicu. Kod nas (Jadranska Hrvatska) su poznate dvije vrste: Calotermes flavicollis –žutovrati termiti. napadaju suho i živo drvo (masline. smokve. drvenu građu. smeđa. Ako se primjeni brzo djelujući nakupit će se velika količina mrtvih i drugi će termiti odustati od hrane. povrće. crnogoricu.crva (bakar-arsen ili kalcij-arsen). U kolonije može biti više kraljica. 2) sporodjelujući inhibitori metabolizma i neurotoksikanti (hydramthylnon.

struganje. Mravi i medicina – neki urođenici u USA i Africi pravili su sokove od mravi i koristili protiv raznih bolesti (očiju. Na glavu se nadovezuje trodijelni toraks na kojem su 3 para nogu i 2 para krila (koja gube nakon parenja) u reproduktivnih jedinki. Žalac. Burmi. a spada pod abdomen. orijentacije. Mravi kao hrana . antene u obliku savinutog lakta.neke vrste mrava (Myrmecocystus.000 komada insekata i/ili tvari u svoje gnijezdo. Tetramorium caespitum Mravlja kolonija dnevno može donijeti i do 100. Maleziji i Tajlandu vrsta Oecophylla smaragdina. Čeljust mravima služi u razne svrhe: bodenje. Oči – su mozaične i smještene lateralno. Na toraks se nastavlja tanki dio petiole/pedicel građen od jednog ili dva segmenta i prvi je ključ identifikacije mravi. Neke vrste nemaju očiju. intermedijarni i terminalni. Tlo i mravi – mravi prekopavaju tlo i tako ju prozračuju. miješaju njene elemente.radi obrane neki mravi imaju na zadku žalac preko kojeg izlučuju mravlju kiselinu (formic acid. Americi i Indijanci u Meksiku jedu ih uz ceremonije. medeni mrav) su vrlo cijenjena hrana urođenika u USA. a kraljica. «prednje noge mrava nikada nisu bez četke i češlja». 2. lizanje. Vibracijom antena oni primaju podražaje iz okoline. mirisa. bušenje …. kralj i radnici u nekih vrsta imaju i 3 okanca/ocelli. Na tarsusu su i žlijezde koje ih podmazuju. Netko je rekao: «the camb and brush are neve absent from the forelegs of ants». ali nikada za jedenje. . vide pokrete objekta ali ga ne prepoznaju. Na glavi nalazimo: 1. otrovna žlijezda . koje mravima sluše kao senzori. Tijelo . grizenje. Dijelovi anatomije mrava radnika Građa tijela – anatomija Kao i kod svih kukaca na tijelu razlikujemo: glavu. u Australiji (vrsta medenog mrava Melophorus) te u Indiji. Oni mogu sudjelovati i u oprašivanju biljaka (polinatia). a ako nemaju žalac čeljustima ugrizu i u ranu puste mravlju kiselinu. Očima razlikuju tamu i svijetlo. Slika 13.egzoskeleton mravi pokriven je brojnim dlačicama. Na prednjim nogama nalaze se dlačice kao češalj ili četka s kojima mravi čiste antene. Antene imaju tri dijela: bazalni. Na njega se nastavlja gaster. Fire ant (Solenopsis invicta) Slika 14. toraks. Kao omnivori oni često ubijaju insekte i nose ih u gnijezdo i na taj način smanjuju broj molestanata. abdomen. Formicidae) iz otrovnih žlijezda. Yukpa Indians u J. groznice. kašalj …). Na njima su osjetila dodira. a takvo tlo se lakše navodnjava.42 Slika 12. glavobolje. stomak. tj. reumatizam. To jedno od prvih razlikovanja unutar grupe i ono glavno što ih čini lako prepoznatljivim od termita. Čeljust je ključ za raspoznavanje. piljenje. Spoj između toraksa i abdomena ima jedan ili dva tanka segmenta i taj dio tijela se naziva petiole – pedicel – peteljka.

Radnici – su u biti sterilne/neplodne ženke i oni čine većinu kolonije o kojoj se u potpunosti brinu o koloniji (leglu): hrane kraljicu. jer su na njima 1972. uznemiruju stanare grizenjem i bodenjem te onečišćenjem prehrambenih tvari. Oni jako uznemiruju ljude. pecaju. a iz neoplođenih mužjaci (kralj). larva. gušteri. Ti su mravi pronađeni i u bolnici na pacijentima. Primitivni mravi imaju otrov (venom) sličan osjem otrovu. Krila imaju samo kralj i kraljica i to do svadbenog leta (parenja). Slika 15. Iz oplođenih jaja razvijaju se kraljice. Unutar kolonije radnici mogu biti podijeljeni u grupe prema zaduženju (poslu) unutar kolonije. analnih žlijezda i ubodnih žlijezda feromone koji im sluše u komunikaciji i vraćanju kući/gnijezdu. pupa) i odrasle kaste (castes): kraljica. U koloniji može biti jedna ili više kraljica koje nesu jaja. radnici i vojnici/stražari. oko rijeka.) Mravi prenose i biljne bolesti.43 U bolnicama. Oni se sporazumijevaju i pomoću kretnji ticala i prednjih nogu. Mravi u kućama/stanovima su neugodni i gadljivi. na i ispod stabla za odmor. u Engleskoj pronađeni: pseudomonas. neke ptice. salmonele. Mravi mogu napraviti štetu i na strujnim i telefonskim kabelima. aviopiste. fazani. . Značajan je njihov utjecaj na pomladak životinja koje se legu na tlu u šumi (patke. Najčešće su dvije grupe: njegovatelji larvi i kraljice. Mogu oštetiti mostove i tunele. odnosno opnokrilci (Hymenoptera). Mravi i odmor . Pare se u letu i mužjak potom ugiba. kralj. puževi). pronalaze hranu. koji istovremeno brinu i o unutarnjem redu i čistoći (mlađi radnici) te sakupljači hrane i vode (stariji radnici). Mravlja kolonija i kaste Mravi spadaju u socijalne kukce i u red krilaši (Pterygota). klostridije i bordetela itd. Oni mogu svoj otrov posprejati na daljinu od 50 cm. pripremama i pakiranju hrane mravi mogu nanijeti velike štete i uzrokovati bolesti. a ženka si sama skine krila. a ponekad i do 100 cm. Ima podataka da su napali dijete čije su uši. pa čak i telad. odnosno do 110 cm. nos. Mravi .feromoni – komunikacija . jarebice. igraju itd. Mravi i stoka – Opisani su slučajevi gdje su mravi napali i ubili mlade praščiće. usta i lice kompletno prekrili. Neki mravi prave velike humke visine 30 cm. Žive od nekoliko mjeseci do 7 godina. To u žetvi uzrokuje trganje kose. i tako budu uznemiravani od mravi.(leisure time) – mravi se nalaze posvuda pa taku i u parkovima. Fire ant (Solenopsis) ima u svom otrovu specijalni alkaloid koji je nekrotoksin. a širine 40 cm. zmije. Unutar kolonije žive razvojni oblici (jaje. (10 kolonija mravi može pojesti trave kao jedna krava. a neki trgaju i jedu lišće.mravi osim otrova izlučuju iz svojih usta. oči. Ugriz mrava može biti jako bolan i opasan. restoranima. larve. piliće. Neki kradu i sjeme (harvester ants) pa nema nicanja biljki. stafilokoki. Na ta mjesta dolaze ljudi da se odmore. grade gnijezdo. Mravi i poljodjelstvo – mravi uništavaju žitarice prije zriobe i u zriobi.

Mravinjaci – su mravlje nastambe koje oni grade u tlu. thief. argentinski). Kralj – to je spolno zreli mužjak sa velikim očima (da bolje uoči kraljicu). mravinjak može biti dubok od nekoliko cm do 0.5 m. Starije larve mogu žvakati i gutati. dok neke vrste mogu imati i jednu i više kraljica. Malo tekućeg šećera. Zato im je vlažno područje puno prihvatljivije za gradnju mravinjaka. majci i novim jajima i larvama. koji nije spojen s crijevom. Mravi kao omnivori jedu sve (biljnu i životinjsku hranu). …) imaju samo jednu kraljicu u koloniji. srednje i male: polimorfizam). Mlade larve radnici njeguju. Ona prije svadbenog leta ima 2 para krila koja nakon parenja odgriza. Kraljica najprije izleže nekoliko jaja koja hrani svojom slinom i odnjeguje do pupe. a treći samo biljke. mravi trebaju i malo vlage (vode). npr. Zimu prezimljuju ukočeni u dubini mravinjaka. nakon parenja. U slučaju izumiranja kraljice neke vrste proizvode novu od radnika tako što te radnike posebno hrane. U roku dva tjedna. a faraonski mrav proizvodi kraljicu iz larve koju isto posebno hrani. Radnici koji brinu o larvama i pupama sve do razvoja zrelih oblika često žrtvuju i vlastiti život za obrnu mladih. drugi preferiraju slatko – Odorous House. mali crni. ludi. a neke (argentinski. Mravinjak iznad zemlje (humak) može biti širok 1 m. sve dok larva ne uđe u prepupalno stanje kad se želudac i crijevo spajaju.neki vojnike ubrajaju u posebnu skupinu radnika zaduženih za obranu i čuvanje kolonije od predatora-neprijatelja. lišća i drugih sitnih tvari. Leaf Cutter. npr. dosta ulja i proteina radnici daju larvama i kraljici. a potom ju radnici otapaju pomoću sline. pa ih stoga i zovu stražari. Ovo je bitno radi dezinsekcije larvi. trulom stablu ili drvu.44 Neke vrste mrava imaju radnike različite po veličini (velike. što ovisi o vrsti mrava. Unutar tla. mišićna-krilna masa se otapa i prelazi u krv i služi za izgradnju jajčanog žumanjka. Pronalazak hrane – kada mravi (radnici) nađu hranu vraćaju se u leglo i putom ispuštaju feromone koji će druge mrave obavijestiti o hrani i oni će poći na izvor hrane. čiste i hrane povraćenom poluprožvakanom hranom.5 m pa i više (Formica rufa). harvester. Kraljica – je ženka koja polaže jaja. Ponekad u jednom mravinjaku može biti više vrsta mravi. Vojnici-stražari . Taj posao obavljaju radnici. Neke kolonije mravi mogu živjeti 30-40 godine. U većine vrsta mužjak se pari sa kraljicom u svadbenom letu. . Pari se samo jedanput. …) imaju više kraljica unutar kolonije (multiple queen colony). dok neke vrste imaju samo dvije veličine radnika (dimorfizam) ili samo jednu veličinu radnika (monomorfizam). uglavnom koriste i tekući šećer. Pošto su joj krila otpala. i. Mravi na voćnim biljkama jedući medljiku . jakim toraksom i krilima te malom glavom. Za mravinjak uz materijal od tla. ugiba. tvrdu hranu. Širenje kolonije – Pošto kolonija jako naraste u njoj se stvaraju spolno zreli mužjaci i ženke koje se za lijepa vremena izvlače iz kolonije i idu na svadbeni let – parenje. Red Imported Fire i argentinski. visok do 1. a vojnici stražare. a kod nekih na tlu (faraonski. Ta hrana (meconium) ostaje u želucu. Neke vrste mrava (akrobat. a radnici koji iz nje nastanu preuzimaju brigu o sebi. jer se prvobitna kraljica zamjenjuje više puta. Može živjeti do 15 godina.mednu rosu (sokovi lišća kojeg su uši posisale a nisu upotrijebile) koju ispuštaju lisne uši (aphids). Čvrstu hranu vojnici najprije zdrobe. Raspodjela hranjivih tvari po kastama – Karbohidrate i mast koriste samo radnici. Nakon parenja trudna ženka pronalazi novo gnijezdo i tako se stvara nova kolonija. Neke vrste mrava jedu svu hranu (omnivori). Nakon toga pronalazi gnijezdo gdje će polagati jaja i razviti svoju koloniju. Radnici.

) žive u Srednjoj i Južnoj Americi. Slika 16. U koloniji može biti 1x106 radnika. a i u svijetu. spp.5-2.) Ime je dobio po tome što se švedski botaničar-taksonom Linneaus smatrao da je taj mrav bio u doba Faraona i da je izazvao kugu. ali ne ugriza ljude. napadaju sve koji su im na putu (skakavce. a vrsta Oecophilla tako da jedna skupina radnika privuče susjedne listove držeći ih zajedno dok druga sljepljuje rubove uz pomoć ličinkine sline i niti. Sobom nose i ličinke i taboruju (stvaraju leglo) samo u vrijeme kad su im ličinke zakukuljene. ali nije nužna. . restorani. a te je prostore teško tretirati. Pošto iz njih izađu adultni (radnici i vojnici) oni marširaju u kolonama dalje tražeći hranu. sterilnim vatama i gazi. Danas se smatra da potječe iz tropske Afrike. Živi u toplim prostorima gdje ima hrane (stanovi. Gnjezdenje se najčešće dešava u toplom i vlažnom prostoru: kuhinje. intenzivnoj njezi. Faraonski mrav Socijalni je kukac i živi u mnogobrojnoj koloniji u kojoj ima. operacijskim salama. Ima žalac.). robi. Formica rufa je šumski (crnogorični) mrav koji je zaštićen kod nas. Iz oplođenih jaja razvijaju se mlade spolno zrele kraljice. jer radnici mogu proizvesti novu kraljicu iz donesenog legla. više kraljica koje svakodnevno polažu jaja. Ti mravi grade velike mravinjake («rudokop») do 6 m duboke i tunele udaljene i do 150 m od centralnog otvora. larve i pupe) u druga gnijezda. Na svojim čestim pohodima za hranom. ptiće u gnijezdu). Vrlo rado infestiraju bolnice (oko 25% u Texasu). U bolnici su nađeni u intravenskom sustavu. Imaju dva segmenta u peteljki-pedicel. Kada mlada kraljica (princeza) ide na svadbeni let ona ponese sa sobom i gljivu za uzgoj u novom gnijezdu. a na svojim dugim putovanjima opustoše/pojedu sve što im je na putu. obično. kupaonice. Neke od kraljica mogu se vidjeti i među radnicima na putu koji traže hranu. nego se gnijezdi svugdje: u namještaju. Kraljica često slijedi ovo leglo.45 Vrsta roda Crematogaster gradi mravinjake na drvetu od sažvakanog lišća i drveta. I zbog takvog gnjezdenja lako se prenose po različitim ustanovama i po cijelom svijetu. Putujući mravi (Dorylini. Faraonski mrav se ne roji. prtljazi. gušter. A za to im je dovoljna i najmanja niša i pukotina u podu/zidu.0 mm) žućkasto-crvenkasto-svijetle boje s crnom crtom na gornjoj strani trbuha. SINANTROPNI MRAVI Faraonski mrav (Monomorium pharaonis L. Bez njega se narušava cijeli biocenozni šumski sustav. pekare itd. bolnice. Režu lišće biljke i usjeva i nose ih u mravinjak na kojem uzgajaju gljive na kojima se stvaraju bjelančevine «mravlja koraba» kojom hrane ličinke. a iz neoplođenih spolno zreli mužjaci. koji je sličan krateru. 12-segmentnu antenu koja završava s 3-segmentnim zadebljanjem.) – žive u vrućem podneblju. Unutar hodnika nalazi se 20-30 soba s gljivama. a radnici prenose leglo (jaja. Kraljica se pari u gnijezdu. Mravi rezači lišća ili uzgajivači gljiva (Atta spp. restorane itd. Mravi mesojedi – napadaju termitnjake i druge mravinjake i otimaju im hranu. Radnici su monomorfni i sitni (1. koferima.

a kraljice do više godina. 74 cm/min. a treći 15-35 dana. a i sam sebe hrane. (Na dna može prijeći oko 1 km. ispod i oko važnih aparata i sterilnih predmeta. stafilokoki. a odmara se ako je iznad 32°C. U bolnicama treba postaviti ljepljive trake ispod kreveta. Radilice žive oko 10-tak tjedna. Mužjaci nakon parenja ugibaju za 2-5 tjedna Najaktivniji su u predvečerje i lako se vide plazeći po rubovima kuhinja i kupaonica. pekarama. pseudomonas). meso. Suzbijanje ovih mrvi je teško i dugotrajno.6 mm. odnosno serum. Mravi su se uselili kroz pukotinu vanjskog zida i infestirali automatski brojač krvnih stanica i biokemijski analizator. Treba koristiti sporodjelujuće otrove – prah borne kiseline. jer oni imaju nekoliko kolonija u istom prostoru/stanu. Vrlo je ratoboran i agresivan i u svojoj okolici rastjera sve mrave. i s kojima će se hraniti drugi radnici. a posebno vlažnih prostora. Tijelo mu je smeđe-sivo.. U Europu je došao iz Argentine. U tretirani prostor ne smiju se unositi jaki mirisi. 18. Oplođuje se unutar gnijezda. Prije suzbijanja potrebna je dobra inspekcija objekta izvana i iznutra. jer bi samo raspršili koloniju. konditorskoj industriji. Svega oko 10% radnika odjednom ide po hranu. Mravi su se hranili krvlju. 10-tak dana ne bude bez mravi. kamion itd. 44 m/h. Radnici su 2. a vrlo lako se razvijaju pupanjem. Linepithema humile Mayr) je nešto veći od faraonskog.) Aktivan je na temperaturi 10-30°C. matica i larve. koje će radnici donijeti u gnijezdo. a ponekad i do 30 cm. u svim nišama i prostorima. a kraljice 4-6 mm.5 dna larvalni stadij. Izvana ćemo ih naći oko prozora i vrata. Mamci se ne smiju dirati sve dok prostor – mravlji putovi. U koloniji ima više matica.2-2. Prva dva uništavaju mrave za 15-40 dana. vlak. Gnijezdi se izvan kuće obično na dubini 2. U principu treba koristiti mamce sa sporodjelujućim otrovima i izlagati ih na aktivne mravlje staze. Prenosi se svim prijevoznim sredstvima (brod. U kući obavijeste ostale radnike i vraćaju se po hranu. Rado putuju uz cjevovode i elektrovodove unutar zida.) Štete nanosi u bolnicama zagađujući sav pribor i prostor. Razvoj kraljice i kralja traje 4 dana dulje (larvalni stadij). Suzbijanje je vršeno. Ima ga u restoranima. jer ih je tamo 90%. . Ima jedan segment u pedicelu s oštrim šiljkom. Prah se pospe po njihovim putovima. trgovinama. Meke – za meku je najbolje postaviti šećerne otopine. insekticidnim lakom u kojem je djelatna tvar 4% prometanfos. meso. Životni ciklus – pri temperaturi od 27°C i vlazi od 80% razvoj traje od polaganje jajeta do razvoja radnika 38 dana (7. Ti otrovi se mogu praviti (borna kiselina i džem). proteine i vlažni jajno-žumanjčani prašak. Primjer infestacije i terapije – U jesen 1985. 3 dana prepupalni i 9 dana pupalni period). mlinovima itd. školjke i šećerne tvari.5-5 cm. Mužjak. Kada radnici pronađu hranu vraćaju se kući i putom ispuštaju feromone. Oba aparata koriste krv. avion.46 Preferiraju slatko-šećerne otopine. metoprenom ili hidrametilonom. postavljanjem ispod aparata i stolova. otkrivena je infestacija argentinskim mravom Kliničkog laboratorija (Vojne bolnice) u Splitu. oko 1900. Argentinski i faraonski mrav se obvezno suzbijaju. koje kod ovog mrava sudjeluju u hranjenju i njegovanju larve. deterdženti i druge tvari koje bi mogle ometati mrave pri uzimanju mamaca. Često su zaraženi raznim bakterijama (streptokoki. a može jako ugristi bolesnika/čovjeka i djecu. ubrzo nakon parenja ugiba. Repelenti se ne smiju koristiti. krv i masti (omnivori). On je karnivor i jede ribu. a noge žućkaste. ali je najbolje kupiti gotove mamce s bornom kiselinom.5 dana inkubaciju jajeta. Argentinski mrav – (Iridomyrmex humilis Mayr.

Kod ugriza izbacuje mravlju kiselinu do 1 m udalj. pogodna temperatura. Kamperi. gredama. Infestira nastambe. Gnijezdi se u trulom drvu. Na ova način u jednoj engleskoj bolnici u roku 2 godine ubijeno je oko 5. Faraonci vrlo brzo prepoznaju insekticidnu hranu pa ju izbjegavaju. Prije dolaska argentinskog mrava bio je dominantan. Godine 1989. Razvojni ciklus je po ljeti 5-7 tjedana. a naročito u ruralnom području. U blizini nastambe je obično stablo koje je infestirano tim mravom. Ovaj put nakon točne determinacije i lokacije njihovih niša.3 mm i ima 1 čvor u pediceli. Tretiranje je izvršeno 1% emulzijom propetanfosa. Svi podovi su premazani tim insekticidnim lakom uz dimne generatore u kojem je djelatna tvar permetrin. Ugriz mu je bolan. Ako je u kući – gnijezdi se u drvenim okvirima (štok) vrata i prozora. balvanima. ali ga je on izbacio iz kuće. Za vrijeme rojenja. Zadak. Žuti mrav – (Lasius flaus Fab.Ti se mravi mogu naći na visini od 3 km.5 mm. može biti jako neugodan. Crvenoguzi mrav – (Crematogaster scutellaris L. Mravinjake gradi na livadama i uz putove. Slika 17. infestacija faraonskim mravom bila je još proširenija.) dug je 2-4 mm. po ljeti. Mravi su bile u svim aparatima i prostorima. a ženka si sama otkida krila. Pari se u letu.5-5.4-3. Lovke-stupice – prave se od grude spužve koja se natopi jetrenim prahom pomiješanim s medom u omjeru 1:1.) dug je oko 3. izviđači i vojnici. može podići iznad toraksa i glave pa se naziva i akrobat (prčiguz).5 milijuna faraonskih mravi i oko 6000 njihovih kraljica što je dovelo do potpune eradikacije. Primijenjen je 4% prometnfos. vlage. čak su ulazili i u rane ispod povoja. Bolnica mu je idealno mjesto za razmnožavanje: puno hrane. Nakon oplodnje mužjak ugiba. tražeći slatku hranu i vodu.47 Godine 1987. Kraljica se pari u i izvan gnijezda i nosi 1 jaje/dan. Živi u koloniji 100-10000 jedinki s nekoliko kraljica. Ulovljeni mravi se potapaju i tako ubijaju. Solenopsis molesta . Mirisni kućni mrav – (Tapinoma sessile Say) dug je oko 2. I radnici ponekad mogu snesti jaja. Glava mu je crvenkasto-narančasta do crna. kao i pastiri koji borave na livadama mogu biti ugrizeni. kad je uzrujan. a tijelo mu je žuto. U kuću ulazi za kišnih dana kad mu ponestane medne rose (meduljak) s kojom s najrađe hrani. a po zimi 6-7 mjeseci. Slika 18. pojavila se infestacija s faraonskim mravom u praonici suđa i dnevnom boravku.

a potom se pojavljuje pustula. ose i žareći mravi imaju zajednički otrovni alergen. Najmanji mrav je dug oko 0. U USA se godišnje troši oko 8 milijuna US$ za liječenje ljudi ugrizenih žarećim mravima. Kod preosjetljivih ljudi može doći do anafilaktičkog šoka. Mravi pojedu oko 85% uginulih životinja. telefonske centrale.8 mm. npr. sinantropne/domicilne muhe – uvijek su u čovjekovoj blizini. osim na Grenlandu. Ima ih po cijelom svijetu. pucanjem inficirati.48 Mravi i čovjek – mravi čine 10% svih živućih stvorenja na Zemlji. Velik broj mravi grize čovjeka. stupnja). benzinske postaje. kuhinjski otpad. pa i smrti. s obzirom na prehranu. crvenilom. a krutu najprije uz pomoć sline otope. Njihova tjelesna masa premašuje masu čovječanstva. Neki mravi (Formica fusca) su intermedijarni domaćini za mali ovčji metilj (Dicrocelium dendriticum). Oko 95% muha otpada na kućnu muhu (Musca domestica). Alergija na mrave je neznatna i rijetka u usporedbi s onom na pčele i ose. Ako je potrebno treba uzeti antihistaminike i steroide. Musca domestica. gnojnice). µυια. Čovjek može. muhe koje bodu i sišu krv (imaju rilo kojim probiju kožu i sišu krv) 2. a najduži je 70 mm. U Švicarskoj ima najmanje alergije na mrave. u kućama/stanovima. gdje mogu odložiti svoja jajašca i biti sigurne da će ličinke imati dosta hrane na raspolaganju za svoj razvoj. paralizom dišne muskulature ili srčanim udarom. MUHE (Muscidae. kompjutore i druge aparate. . Ugrizom i ubodom iz svojih otrovnih žlijezda izbacuju mravlju kiselinu (otrov). Ovca (ponekad čovjek) izlučuje jajašce iz kojeg se oslobađa ličinka koja dospijeva u livadnog puža koji potom izlučuje cerkarije (larve) koje ingestira mrav u kojem se cerkarij razvije u metacerkarij (ličinka II. visoke cipele/čizme i rukavice. slučajno pojesti takvog mrava i potom će se u njemu razviti adultni parazit (metilj) koji parazitira u žučnim vodovima što može dovesti do žutice i opstruktivnog hepatitisa. a potom sišu). Ubrzo nakon ugriza pojavljuje se pustula (vodeni mjehurić) koji se nakon pucanja često inficira i nakon njega ostaje cikatriks. Alergičari reagiraju: znojenjem. Ne otvarati mjehuriće. gdje žive i legu se. flies) Muhe su vrlo raširene i drže se mjesta u kojima ima dosta organskog materijala u raspadanju (organsko smeće. osvjetljenja aerodromskih pista. Oni mogu infestirati elektro instalacije. kako bi se što bolje zaštitili od tih napasnika. koja se može. Solenopsis invicta – žareći mrav – pri ugrizu čovjeka njegov otrov izaziva žarenje i pečenje oko 1 sat. Najjači otrov ima Pogonomyrmex manicopa koja s 12 ugriza ubija štakora. npr. klima sisteme. automobilske elektrosustave. vrućicom. suzenjem. Islandu i Antarktiku. mucavim govorom. muhe koje ne bodu i ne sišu krv (hranu ližu i sišu. Među najopasnije spadaju žareći mravi. Muhe. mučninom. U područjima gdje očekujem pojavu tih mravi. semafore. možemo ih podijeliti u tri skupine: 1. možemo podijeliti u dvije grupe: 1. koji napadaju sve i svakog tko dira u njihovo gnijezdo. Pčele. ali samo nakon ugriza žarećeg mrava (Solenopsis invicta) nastaje pustula koja ostavlja trajni ožiljak. Ugrizno mjesto treba prati sapunom i vodom. deponiji i kontejneri smeća. Njihov otrov sadrži visoku koncentraciju toksina i stoga izaziva jako žarenje kod ugriza čovjeka. općim osipom. Danas postoji specifična imunoprofilaks dobivena iz otrova ili tjelesnog ekstrakta mrava. Prosječna težina je oko 5 mg. tj. Nadalje. Na mjestu mjehurića ostaje ožiljak. treba nositi čarape. Ugriz tih mravi može imati letalni učinak. hladiti ledom i podići iznad nivoa srca. s obzirom na njihov odnos prema čovjeku. Fly.

Slika 19. Kućna muha . riba. Lucilia) i to kad ih privuče miris hrana ( svježe meso. par antena sa sitnom pernatom dlakom. tanko i bodljikavo rilo. Slika 20. među kojima je najznačajnija kućna muha Musca domestica. toraks-grudi. larva. slobodne muhe – legu se i žive u prirodi i ne zalaze u kuće Muhe prolaze potpunu metamorfozu (jajašce.49 2. Na glavi je par velikih fasetiranih očiju i tri okašca/ocele. jaka temperaturna razlika unutar i izvan kuće 3. pupa. Phormia regina. Na toraksu su tri para nogu i jedan par krila. . Postoji nekoliko (5) vrsta muha. uglavnom u čovjekovoj blizini – oko kuće. abdomen-zadak. adult).Musca domestica L. peridomicilne muhe – nalaze se. te Phaenicia sericata. a u kuće ulaze vrlo rijetko (Sarcophaga. sukrvica). Sve muhe imaju vidljivu trodijelnu anatomsku građu: glavu.

tuberkulozu.). a kad dođe na čovječju hranu (padne u juhu) otpušta ih sa sebe i iz sebe (ekskreti i regurgitacija). Muscina i Hermetia.2 km za 70-99%. koleru. Amonijak koji je u dreku. No u praksi je to oko 1%. dana po izlasku iz kukuljice. štala. Neki autori kažu da se najbolje razvija na kokošjem gnoju. a eksperimentalno i do 2387 jajašca u 21 gnijezdu. naročito konjskom. osim što uznemirava čovjeka.10. naročito animalnog i biljnog podrijetla. pupa-kukuljica.50 je najrašireniji i najčešći insekt koji je prisutan u ljudskom obitavalištu zbog čega je i dobila ime. a s hranom do 55 dana (u lab. Dugačka je 4-7. Ženke polažu jaja u nekoliko navrata (5-6. čovjeka.) Radijus kretanja muha prati se obilježavanjem radioaktivnim fosforom (1 milikiri/1ml mlijeka/meda) i iznosi 1. pa i 20). adultodrastao. a pojedine odlete i do 45 km. U ljetno doba iz jaja se razvije ličinka (upljuvak) za par sati. obično odleti 6-10 km/dan. Ona je kozmopolit. ali i do 45 km. oftalmiju i neke parazite. Kućna muha se pari dva put i to 3. Muhe prenose i na taj način uzrokuju: tifus. goveda. Može se reći da je svaki gnoj i životinjska nastamba vrlo pogodno tlo za razvoj ove muhe. 3. itd. No. ženka ima razmak između očiju 2 puta širi od mužjaka. dan i 7. Razmak u polaganju jaja je oko 7 (4-12) dana. Razmnažanju kućne muhe pogoduje i kućni otpad. Mlade i snažne muhe mogu hibernirati i preživjeti u svim stadijima. ali najradije u gnoj. Muhe se razvijaju cijele godine. do 16 tjedana). No. Dva dana nakon izlaska iz kukuljice ženke se počinju pariti i trećeg dana su sve fertilne. uzrokuje razne bolesti jer se hrani: izmetom. Život kućne muhe je 2-3 dana bez hrane.6 km za 55-95%. ako je pogodna temperatura (iznad 5ºC) i dobra uzgojna podloga (gnoj. Svaki biljni i životinjski supstrat je dobar. Odjednom ona može dati 70-150 pojedinačnih jajašca. . reprodukcijski kapacitet muha je jako velik i jedan par od travnja do kolovoza može dati 2x10²º potomaka. ako se ženka pritisne na trbuh vidjet će se «protruzija ovipozitora». Ona čini 80-95% populacije muha. Kućna muha. a kroz život 350-900. KUĆNA MUHA I BOLESTI Muha. ako svi preživljavaju. One se kreću instinktno i zbog hrane. psa. U ljetnim mjesecima cijeli ciklus traje 6 dana.. na sreću to se ne događa u prirodi. povraćenim/iskašljanim sadržajem i na svom dlakavom tijelu i u sebi prenosi mnoge infekte. dijareju. a što je svježiji to je bolji i što je više rupa i nabora u njemu. U pogodnim uvjetima (T i vlaga) za 8-20 sati iz jaja se razvije larva koja se počinje hraniti. ENTOMOLOZI kažu da se na ljudskom dreku umnaža najviše kućnih muha. odnosno šupljina tako da jajašca može što bolje i sigurnije skloniti. ona se dobro razvija i na «dreku» svinje. a može dati 8-12 generacija i teoretski oko 200 bilijuna potomaka. a potom vrste Sarcophaga (pasja). Jedan dan stari konjski gnoj u fermentaciji vrlo je dobra podloga za polaganje jaja i cjelokupni razvoj muhe. dizenteriju. BIOLOGIJA Životni ciklus muhe prolazi kroz 4 faze: egg -jajašce.5 mm. a ona za 3-7 dana (6-8 tjedana) prelazi tri unutarnje pretvorbe i potom napušta hranilište i odlazi na suho i hladno mjesto (3-4 dana) gdje se zakukulji i kroz 3 dana do 4 tjedna prelazi u adulta. je privlačan za muhe. antraks. ima 4 uzdužne crne linije na toraksu. larva/maggot-ličinka/crvić. Jaja polaže u biološki razgradljivi materijal. U laboratorijskim uvjetima dokazano je da muha sudjeluje i u prijenosu virusa poliomijelitisa. (Općenito. što ovisi o T i vlazi. Dobro se razvijaju i u popišanom madracu.

ribu. Mogu se naći i u zapuštenim ranama čovjeka i životinja. Ličinke su najprije koprofagne i saprofagne i potom zoofagne. a ubod joj je jako bolan i ostavlja crvenilo. Stomoxys calcitrans L. Neke su oviparne. Napada i na obali – kupače. a često u sir. Oči su im velike i u ženki dosta široko razmaknute. Obitelj/Family Calliphoridae (blow flies. Jaja ili larve (crviće) najradije polažu u/na životinjske otpatke u raspadanju (meso. Razvoj od jajeta do adulta traje oko 20 dana. Ljude. Neke vrste zujara su crne. sive. Zadak je crn sa sjajnim pjegama. Prenosi zaraze. naročito kad je T iznad 27ºC. – pecavka . Godišnje može dati do 10 generacija. greenbotlle flies. Prezimljuje kao kukuljica.) –muhe cvjetare -male kućne muhe razlikuju se veličinom (manje su) od M. Ima jako šiljato rilce. Budući da se larve razvijaju u gnoju potrebno je ljeti gnoj prekriti crnim folijama i time povisiti temperaturu gnoja koja će biti smrtonosna za larve. i većinom lete. Ponekad jaja mogu deponirati i na rane životinja i ljudi (myiasis). Godišnje daje 4 generacije. smeđe. crkotine) te fekalije. Životni ciklus je 24-29 dana. . a mužjaci su u kući.ljuta muha je glavni predstavnik peckalica. Toraks joj je crn s 4 uzdužne pruge. dok kućna muha stoji glavom prema dolje. canicularis L. Srednje su veličine (4-18 mm) s odurnim jakim zujanjem. Ličinke su: koprofagne. Fannia spp. Nastanjuje štale. Ženke su.51 Suzbijanje kućne muhe je najbolje ako se suzbije u doba larvi. a pupalni 8-12 dana. Ženka ulazi u kuće i polaže jaja na hranu i animalne otpatke. Larve preferiraju septičke jame i životinjsku balegu kao i animalni i vegetabilni materijal. Prezimljuje u svim stadijima. U čovjeka je uzročnik crijevne mijaze (myiasis). uglavnom izvan kuće i malo lete (odmaraju se). a i do 800 jaja. Odrasle se rado sunčaju na staklu pa se staklo može premazati feromonima i rezidualnim insekticidima i tako ih uništiti. brončana ili crno-sjajna. crveno-purpurna. Jaja polaže na biljni otpad i ekskremente iz kojih se za 24-36 sati izleže ličinka. a prenosi i ostale patogene mikroorganizme. a prezimljuje u stadiju kukuljice. a u kuću ulaza za oblačna i kišna vremena (sparina). saprofagne. Ženka živi oko 70 dana i položi oko 300. Najčešće ih nalazimo na animalnim i biljnim materijalima u raspadanju te u goveđem gnoju i kanalizaciji. žute ili ljubičaste boje. a neke larviparne/viviparne. Muscina stabulans Fallen – (false stable fly) – stajska muha nešto je veća od kućne muhe i u proljeće se pojavljuje kao prva muha. Boja tijela im je metalno-plava. hematofagne i dok su mlade osjetljive su na suhoću i sunčevu vrućinu. bluebottle flies) U ovu obitelj spadaju muhe zujare i mesarice. Napada – pecka/grize stoku u koje smanjuje radinost i muznost. domestica i po tome što imaju venozno krilo. najčešće grize (čak i preko odjeće) oko stopala i po nogama i to (pred kišu). Ličinke mogu uzrokovati crijevnu mijazu. karnifagne. (scalaris. Larvalni stadij traje 8-10. Odrasla živi oko 30 dana. a u mužjaka je usko čelo. Krv siše svaka tri dana u rasponu 2-20 minuta. Mužjak stajske muhe ima karakterističan manijački let po sredini sobe. Ova muha na zidu stoji/sjedi glavom prema gore. oko svjetiljke.

illustris Meig i L.muha zujara dugačka 10 mm i ima metalno-modri abdomen-zadak. Nalazi se na leševima i ranama ljudi i životinja. Karakterističan je crveni dugi genitalni članak u mužjaka.D (C. . Velika je 7-10 mm. a zadak je sivo crni kao šahovska ploča. a i parazitarne. One su vrlo korisne sa stanovišta održavanja biocenozne ravnoteže. carnaria i S. Na antenama se nalaze dugačke dlake. Ličinke se razvijaju na ekskrementima čovjeka i životinja. Noge su izrazito dlakave. Ličinke su joj prvenstveno nekrofagne pa ih nalazimo na leševima i organskom materijalu u raspadu. U kuće ulazi radi prezimljivanja. Ličinke se najlakše nađu na lešu. Česti je gost-parazit ratnih rana. Calliphora vomitoria L. a prezimljuje u stadiju ličinke i kukuljice. erythrocephala Meig. Do pronalaska penicilina koristila se za čišćenje kroničnih gnojnih rana. dok su antene i noge crne boje. parazitske – Rodineavella scoparia i Thyrsocnema uliginosa Porodica sarkofagida je mnogobrojna. sarkofagne – S. Sarcophaga carnaria L.52 Calliphora vicinia R. a najviše se nalazi u nastambama i industriji mesa te na otpadu. u Domovinskom ratu.) S. exuberans 3. U nas su još vrste L. jer jede samo debris. Velika je 10-15 mm.su metalno-plavo-zelene boje. barbata 4. Ove muhe polažu žive ličinke na životinjski leškarkas. a kad larve idu u kukuljicu-pupu one se zavlače u tlo u blizini leša.= Meigen) – zujara crvenoglava Dio glave ispod oka je crvene. i Phaenicia (Lucilia) sericata Meig – svilasta zlatara . uši. Kozmopolit je.5 cm. – obična muha mesara je srednje veličine oko 1. žive kukce te na rane čovjeka i životinja. haemorrhoidales 2. Larve su nađene u vaginama zapuštenih starica itd. nekrofagne – S. One se slabo razmnožavaju i insekticidi ih mogu svesti na mali broj a time će doći do povećanja broja štetnih kukaca. Ženka i mužjak se razlikuju po spolnom aparatu. genitalni otvori. fekalije. Lucilia caesar L. U medicini i veterini štetna. Kod nas.5 cm) muhe. – bluebottle . Mijaza uzrokovana mesarom je dosta česta. Prema biotskim svojstvima dijelimo ih u 4 skupine/vrste: 1. animalnim otpacima i ljudskim ekskrementima. Phormia regina Meig – najčešće se pojavljuje u klaonicama i na konfiskatima. One mogu biti koprofagne. Larve ove muhe i blowflies/zujare služe forenzičarima da odrede starost leša. nozdrve. (U literaturi je zapisano da su sve tjelesne šupljine: oči. Boja tijela im je siva s 3 crne podužne linije na toraksu. Ostale karakteristike su kao crvenoglave muhe. a u stanovima jaja polaže na svježe meso. Njihove larve prodiru u dubinu leša. Larve polaže u tjelesne šupljine živih organizama. Spada u srednje velika (1-1. a zadak je crnkast. Jaja polaže u lešine i mesne prerađevine u fazi truljenja. omnivorne. polifagne – S. ampulacea Vilen. u notornog pijanca bile pune larvi. u multiplim traumatskim ranama zabilježene su njene larve/crvi muhe. a s gospodarskog gledišta su korisni jer uništavaju – parazitiraju na nekim štetnim gusjenicama i skakavcima. haemorrhoidales Meig je sinantropna muha i živi na animalnom materijalu koji se raspada. toraks tamnosivi s 5 uzdužnih sivkastih pruga. Peridomicilni je kozmopolit. Glava joj je zlatno-žuta. Obitelj Sarcophagidae – flesh flies – muhe mesare su dulje od kućnih muha.

(Psychoda alternata Say.3 cm s bijelim dlakama između očiju. Najpoznatija je Drosophila melanogaster Meig. cinerea Banks. Nalazimo ih na livadi u blizini šume i vode gdje napadaju stoku. Calliphoridae. smeđe ili tamno-smeđe boje. jer osim bolnog uboda. scalaris). Jajašca – oko 500 odlaže na vegetabilni i animalni materijal. Privlači ih neugodni miris . smokve itd. a tijelo tamno. a to su: M. najčešće u tjelesnim šupljinama (crijeva. uglavnom. domestica. Oni su iz reda Diptera i podreda Brachycera. mogu prenositi i zarazne bolesti. Ima crvenkaste oči te ružičastu glavu i prsište. mjehur. prvenstveno napadaju životinje. – sirna muha. uho. (cluster fly) je nešto veća od kućne i Musca autumnalis DeGeer (face fly) u jesen ulaze u stanove da bi hibernirale. Iza njihovog uboda ostaje krvava rana pa na nju dolaze drugi molestanti. a u proljeće izlaze vani Obadi (Tabanidae. Njihove ličinke obvezno parazitiraju na različitim životinjama i u različitim organima tih životinja izazivajući mijaze: gastrofilozu. exuberans Pand. peridomicilne (žive oko kuća. a i ljude. Opasni su. koja se koristi u genetskim istraživanjima. Fannia canicularis i F. koja voli vlažna/vodena područja i Tabanus spp. Porodica – muhe crnih jama – Psychodidae To su sićušne mušice prekrivene gustim i dugačkim dlakama. P. Ona je. slobodne (žive slobodno u prirodi).). Štrkovi (Oestridae) štetnici su. najčešće. sinantropne/domicilne (žive u kućama/nastambama. je nekrofag. Sarcophagidae) Muhe onečišćuju okoliš dvojako: regurgitacija – svjetlo-bijeli sadržaj iz želuca i fekalijama – koje su tamne boje. gad fly) su insekti koji. a porodice Tabanidae. Muhe u odnosu na čovječje nastambe možemo podijeliti u tri skupine: 1. Najlakše ju je uočiti na osunčanim prozorima i fasadama kuća/stanova. a naročito na skakavcima. a povremeno su i u kućama) i 3. Adult je srednje velik 1-1. Odraz su loših higijenskih uvijeta/nečistoće. svijetle boje. . Pollenia rudis F.) b) muhe koje ne bodu i ne sišu krv (M. U doba berbe nailazimo na rojeve tih sitnih mušica koje nas ometaju u radu. a u odnosu na bodenje čovjeka dijelimo ih u dvije grupe: a) muhe koje bodu i sišu krv (Stomoxys calcitrans L. nos. oko. prvenstveno životinja.53 S. Žive u kanalizaciji/odvodu. koje se ne skuplja nego ostaje da trune (kiseli se).je patološko stanje u organizmu uzrokovano larvama muha i štrkova. Tijelo im je zdepasto-valjkasto i obraslo dlačicama. 2. P. S. potkožje). Crijevnu mijazu. a ličinke joj se razvijaju na insektima. rane. obilazi ljudske ekskremente pa se smatra da prenosi trbušni tifus.znoj i CO2. breskve. polifag a može biti i nekrofag i karnivor. Značajne su dvije vrste: Chrysops spp. D. pacifica Kincaid) Potrebita detaljna čistoća i čišćenje kanalizacijskih odvoda. Rado se zadržavaju na toplim i vlažnim mjestima. Ubodom im je jako bolan. Mijaza . uzrokuje Piophila casei L. Porodica – Muhe rosnice – Drosophilidae To su kozmopolitske sićušne muhe (2-4mm). koja voli suha područja. a naročito pred kišu. barbata Thomas je sinantropna muha srednje veličine. Jajašca odlažu u sifone odvodnih cijevi. domestica. funebris F. a i ljudi. Nju nalazimo u doba kiselog vrenja voća (mošt. hipodermozu i estrozu. Glava joj je srebrnasta.

6. 4. koja on ližući se unese u želudac za čiju sluznicu se oni pričvrste. 5. a ne prema unutra. Exclusion-zabrana pristupa – potrebno je na stanu kući držati zatvorena vrata. koje idu u šupljine glave (sinuse) i rogova. smanjujući im mogućnost gnjezdenja i prehrane (fly control is rooted in sanitation). stropovi. vrata. G. Estroza ili crvoglavost ovaca može uzrokovati jake gospodarske štete.Hypoderma bovis . prozori. 10. Gnoj često prevrtati tako da jaja padnu niže gdje je T velika i gdje će uginuti. vrat.). 8. čistoća i opet čistoća i brižno spremanje otpada iz kuće/doma. a na prozorima koji se otvaraju imati mreže. Mallophagus ovinus – je krpuša koja živi na ovci. 11. Nužna je drenaža gnojnica i dvorišta – kako bi muhe otišle dalje od kuće. Dermatobia hominis – Torsalo – je muha na području J. zakonski propisi i insekticidna terapija. Odlaganje kućnog otpada u kući i izvan kuće mora biti u dobro zatvorenim (zalijepljenim) kantama. Ličinka se razvija u sinusima i nozdrvama. Paljenje dimnih pločica 20% diklorvos (1 pločica 30 m3) 14.54 Gastrofiloza . 2. jer su muhe rezistentne. i spada u beskrilne kukce. a nalaz crva izaziva gadljivost.Oestrus ovis –Ženka polaže larve oko nozdrva. haemorrhoidalis polaže jaja na lice. Jednom riječju treba muhama onemogućiti (mehanički) ulaz u kuću. Prvenstveno je animalni parazit. Mogu se stavljati u otopine ili kao aerosol. 7. G. okućnice i stočnih nastambi. Na tom mjestu u koži (ugrk) napravi rupa kroz koju diše i nakon 2 presvlačenja izlazi van i na tlu prelazi u pupu (3-4mj. Izobrazba pučanstva je jako bitna u suzbijanju muha. Kulturološke mjere . mačji i drugi drek je privlačan za kućne muhe. Jajašca polaže na diptere (komarce i muhu Stomoxys) koji će napasti životinje i ljude i na njih prenijeti jaja. mehanička kontrola. probija kožu i putuje do ezofagusa gdje se dalje razvija. npr. UV lampe. pada na tlo. Ženka u proljeće/ljeto odlaže jaja na dlaku nogu i trbuh goveda iz kojih za 3-7 dana izlazi larva koja probija kožu i dolazi u kičmenog kanala. u proljeće-ljeto polaže jaja (400-500) na dlaku prednjih nogu. Primjena atraktanata i insekticida 12. DDT. Muhe su aktivne na dnevnom svijetlu (diurnal). 3. gornja trećina zidova) insekticidima rezidualnog djelovanja. Ličinka za 10 mjeseci izlazi fecesom i zakukulji se u tlu fecesu. G. Svaka država. Ovčji i kozji štrk . kako muhe ne bi imale hranu i gnjezdenja. Ako uđu u kuću mogu im se postaviti umjetna svjetla koja će ih privlačiti i ubijati (insekt light traps). organofosfati i klorni insekticidi su više neupotrebljivi. zakukulji se i daje adulta za 2-4 tjedna. Meksika i Argentine – uzrokuje furnikulozu i svrbež. . Insekticidna terapija – to su kemijski spojevi koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje insekta u zatvorenom i otvorenom prostoru. U vrtu uginuli puževi su dobra meka za muhe. Pasji. grad i druge uprave mogu propisati način zaštite prostora. Smetlište odlagati dalje od kuće. grivu konj. pecorum se razvija u ezofagusu i može dovesti do gušenje. Mehanička kontrola – razne klopke i uništavači muha. Isti je potrebno prekriti crnom folijom. nasalis/pupureus. Za 5-10 dana iz njih izlazi larva koja ide u kožu uz korijen dlake ili ju buši. Izašavši iz kože. zrak mora strujati prema vani. prerađivati ili zakapati. trbuh. a iz njih izađe ličinka (crijevna mijaza). restorana i javnih ustanova. Animalni otpad spaljivati. Goveđi štrk . Primjena ljepljivih traka 13.ženka konjskog štrka Gastrophylus intestinalis. a za 30-40 dana izlazi adult/štrk. gdje se razvoja (4-6mj. Kontrola razvoja muha Za smanjenje broja muha bitno je pridržavati se ovih uvjeta: kulturološke mjere. lineatum – za 3-7 dana iz jajašca izlazi ličinka. exclusion-zabrana pristupa. U koži se 3-4 puta presvlači kroz 5-10-15 tjedana. Urbani otpad miješati i tretirati larvicidima 9.) iz kojeg izlazi i dolazi pod kožu leđa i sapa. 1. čistoća. Mali štrk H.držati besprijekornu čistoću u objektu i oko objekta.Adult je crne boje s finim dlačicama. Obrada počivališta muha (prisojna mjesta zgrada/štala.

Na čovjeku se nalaze sporadično i to najčešće kod ljudi koji su vezani uz rad sa laboratorijskim životinjama i divljim pticama.D. Za razliku od uzročnika tifusa. Krila su im zakržljala. Noge su kratke s jednim tarzalnim nastavkom i jednom pandžicom kojom se hvata za kožu i dlaku. Krvi sišu svi razvojni stadiji i oba spola. Poznato je više od 3000 vrsta. h. Preobrazba je nepotpuna: jajašce (gnjida). Slika 21. Ponekad se na nekoj životinji može naći i više vrsta ušiju. Povratne groznice (relapsing fever) uzrokuje spiroheta –Borrelia recurrentis. adult. Napadnute životinje mršave i podložnije su infekciji. a abdomen ima 9 segmenata. preferiraju mračna područja i kosu (dlaku). Plinije (23-79 A. a ticala kratka. lice-lais) Montezuma II (1466-1520 A. sramna uš). nimfe (3 presvlačenja).uš na tijelu) te jedna iz porodice Phthiridae (Phthirius pubis . uznemirujući čovjeka. No kad su ju otvorili. Uši (pedikuloza) su bezkrilni dorzo-ventralno spljošteni ektoparaziti ptica i sisavaca. Usnim organima bode i siše krv. Uši. Nakon uboda uši čovjek se češe i patogen koji se nalazi u ušijem . Uši su opasne kao prenosioci bolesti. ili u šavove odjeće.stidna. ovaj uzročnik ne ubija uš. koji je patogen i za uš. Nimfe iza svakog presvlačenja uzimaju krv. Bile su to osušene uši. a uzrokuje bolest na taj način što čovjek češanjem unosi u tijelo-krv izmet uši-uzročnika bolesti. Ponekad se može naći životinjska uš na čovjeku i obrnuto čovječja uš na životinji.(lous-laus. a mogu uzrokovati i sekundarnu infekciju sa stafilokokusom. Kad su njegovi konkvistadori zauzeli njegovo prijestolje našli su u njegovoj blagajni punu vreću za koju su mislili da je zlato. iznenadili su se i razočarali. Postoji oko 2600 vrsta ušiju koje spadaju u 9 porodica i 85% njih napada ptice. corporis . The bed bug TIFUS (war fever) pjegavi uzrokuje uš Pediculus humanus (reservoar) koja se zarazi sišući krv zaražena čovjeka (rezervoar) i tako bolest prenosi na zdravog čovjeka. uzrokuju svrbež i sitna krvarenja melanoderma – melancholia. prvenstveno tifusa kojega uzrokuje Rickettsia prowazekii. Za čovjeka su značajne 2 vrste iz porodice Pediculidae (Pediculus humanus capitis . i trench fever (Rickettsia quintanna) – rovovska groznica koja se javlja na bojištu (rov). uglavnom sišu po noći. Oni su izraziti paraziti i ne mogu živjeti bez čovjekove (životinjske) topline i krvi. a samo 13% ih napada 4 ili više domaćina. Torakalni segmenti (3) su srasli.) kralj Asteka je prvi uveo suzbijanje ušiju kod ljudi tako da je zaposlio jednog invalida koji je išao od kuće do kuće i skupljao uši s ljudi. Reagiraju na toplinu i vlažnost.) grčki filozof sugerirao je da se uši okupaju u zmijskoj juhi (otrov). Jajašca (gnjide) lijepe na podnožje dlake. od kojih 63% su specijes specifični.uš na glavi i P.55 UŠI – Anoplura.D.

odnosno do 300 jaja/život iz kojih se na 24ºC izvale nimfe za 17-21 dan. posteljine itd. Ženka deponira jajašca (5-6/dan. a na Moskvu ih je došlo 100. jaki plavičasti osip. Prostor u kojem su boravili jako ušljivi ljudi može se dezinficirati (uši kratko žive bez domaćina) a posteljina oprati iznad 60ºC.. uznemirenost. 80100/jedinki u životu) na vlasi (dlake) blizu tjemene kože. povratne groznice (Borrelia recurrentis) i rovovske groznice (Rickettsia quintana). h. u ratu. Tretman se ponavlja 3 puta u rasponu 7-10 dana. corporis . Adult živi 29 dana. Napoleon je započeo rat na Rusiju sa 500. a rijetko češljem.(Ξ 2. a bez hrane ugiba za 10 dana. Depedikulacija je obvezna.2 mm i Χ 2.8-4. Nimfa prođe kroz tri nimfalna stadija za 8-28 dana.83.7 mm i Χ 3.000 smrti. U infestiranog čovjeka najlakše ih je naći na potiljku i iznad ušiju. a na 29-32ºC za 7-11 dana. pretpostavlja se da je tifus uzrokovao oko 220. svjetskom ratu oboljelo je nekoliko milijuna i umrlo nekoliko tisuća ljudi).000. razmjenom kapa. Niže i više temperature su smrtonosne za jajašca.7 mm) žive u kosi – glavi. pokrivača. UŠ glave . oboljelo oko 30 mil. a ne u rublju. Kosa se ne smije prati 24 sata. razmjenom odjeće. uglavnom. I na čovjeka dolazi samo po hranu (sisati krv). Smatra se da je između 1917-1923. a pouzdano je da ne djeluju na gnjide. Mortalitet jaja je velik ispod 24ºC i iznad 37ºC.000 da bi za godinu dana ostalo samo 3. Life cycle of the head louse Tjelesna (prtena) uš P.Pediculus humanus capitis . Živi i polaže jajašca na dijelove odijela/rublja koja naliježu na tijelo. Prijenos tifusa: buha ugrize čovjeka zaraženog tifusom i ona se zarazi sišući njegovu krv i kad ta buha ugrize zdravog čovjeka u ugriznoj rani ostavi svoj zaraženi regurgitat/feces kojega čovjek češući se unosi/utrlja u tijelo i postaje inficiran (tifusom). Širi se kontaktom. glavobolja. Tifus uzrokovan ušima je obično epidemijski. Adult živi 22-23 dana. Godine 1812. U povoljnim temperaturnim (29-34ºC) i vlažnim (70-90%) uvjetima iz jajašca se za 7-9 dana izleže nimfa.2 mm) je veća od uši glave. ljudi od tifusa. Nimfa odmah po izlasku iz jaja uzima krvni obrok i za 3 presvlačenja treba joj 8-9 dana. zatvoru (pretrpanost ljudi na malom prostoru) ili siromaštvu (u II. Ženka snese (5-8 jaja/dan).000 vojnika. za razliku od tifusa koji je uzrokovan štakorskom buhom. Ušljivost glave najlakše se širi kontaktom. jer im ne odgovara povišena temperatura bolesnika pa odlaze na zdrave ljude. a umrlo 3 mil. Ona je vektor/prijenosnik uzročnika bolesti: pjegavog tifusa (Rickettsia prowazekii).(Ξ 2.56 regurgitatu (u suhom fecesu živi godinu i više) ili izlučevini (zgnječena uš) ulazi kroz ranu u krv te čovjek kod jake infekcije umire za 48 sati ili se nakon 2 tjedna oporavi. Sve bolesti koje prenose i šire uši (rezervoar je čovjek i uš) nastaju. Šamponi i losioni su upitne učinkovitosti.3-3. Slika 22. a sprovodi se direktnim prašenjem glave insekticidom koji se utrlja u kosu/tjeme. Uši brzo šire tifus.4-3. Simptomi bolesti su: iznenadna visoka temperatura. s tim da su vlasi prethodno oblijepili ljepilom i u njih potom stavili jajašce (gnjidu). I tifusom zaražena uš ugiba. .

Rublje i posteljinu oprati na visokoj T. na posteljini nalazimo krvave točkice od isisane krvi. lošim socioekonomsko-higijenskim uvjetima. pranje rublja i posteljine. Kuće/nastambe s jakom infestacijom stjenica mirišu po cijanovodiku. Obvezna prijava bolesti. Ušljivost je vrlo usko povezana sa siromaštvom. mužjaci i ženke). pazuha.57 Adulti i nimfe najlakše se nađu na robi koja neposredno naliježe na tijelo. NEMA IH NA KOSI. brade. manje djece/ljudi na okupu. Krvni obrok (čovjeka) pronalaze prema toplini tijela. Stjenice su raširene po cijelom svijetu. a kasnije više u muškaraca. Terapija: specijalni šamponi. ali se može proširiti na dlake prsiju. šišanje.. brkova. a po drvenom namještaju crne točke od njihova izmeta. Pubic uš – sramna/stidna . iskuhavanje svekolikog rublja/odjeće infestiranog kao i odjeće njegovog bližeg društva (ukućana). nečistoći i siromaštvu te kod zapuštenih beskućnika. Rilo (proboscis) služi za bodenje i sisanje. Danju se skrivaju u drvene i zidne pukotine. Za 10-20 min. permetrin. Krv sišu svi razvojni stadiji/oblici (nimfe. .0 mm) među ušima koje napadaju čovjeka i živi u pubičnoj i perianalnoj regiji. ovalnog i spljoštenog tijela. Kućna stjenica – čimavica (Cimex lectularius) Velika je oko 0. vruće-kipuće. Stidna depedikulacija ponavlja se 3 puta i to najbolje direktnim insekticidnim praškom. posišu krvi 5 puta više od svoje težine. a noću iz njih izlaze i napadaju/grizu (sišu krv) čovjeka. Ženka polaže 2-3 jaja/dan (15-50/život) na dlake uz kožu iz kojih za 6-8 dana izađu nimfe koje odmah sišu krv. individualni ručnici. Najčešće ju nalazimo u promiskuitetnih osoba. i 13-17 dana za III.5 cm i smeđe je boje. Uši se pojavljuju u ratu. Bez krvi mogu živjeti preko godinu dana. stadij. obrva. Na glavi su oči i sitna četveročlankovita ticala. piretrin). a manje insekticidnim šamponima i sapunima. insekticidi (lindan. kod tinejdžera – prvo više u curica.5-2. Adult živi 15-25 dana. trepavica. Depedikulacija se sprovode kod oba spolna partnera. Depedikulacija – dovoljna je jednokratna primjenom direktnih praškastih insekticida. Kao posljedica infestacije. a krevete vlažnim insekticidom poprskati. zatvoru. jer se prenosi isključivo spolnim odnosom.Phthirius pubis (scrab) je najmanja (1. Prvi torakalni kolutić je slobodan s velikim nadvratnjakom koji pokriva glavu sve do očiju. Pedikuloza je bolest koja se obvezno prijavljuje nadležnim tijelima i po zakonu se suzbija. Ako uš nije na tijelu ugiba za 24 sata. Dijagnoza pediculosis se postavlja dokazom odrasle uši ili njenih jajašca. 9-10 dana za II. Nimfama koje stalno hrane krvlju treba 5-6 dana za I.

Godišnje daje 3-4 generacije. Suzbijanje je najbolje provoditi kontaktnim (diklorvos) i/ili rezidualnim (piretroidi) insekticidima primjenom ULV toplo/hladne tehnike i to sav drveni namještaj i pukotine u drvu i zidu. adult. Ona ne hoda nego skače. irritans i P. Životni ciklus (potpuna preobrazba): egg. larva. koja živi prosječno oko 7 mjeseci. pa i godinu dana. Zbog svrbeža može nastati sekundarna infekcija. mačja. Ženka.) Ako je kokonska pupa uznemirena ona može izaći i prijeći u novi kokon ili ostati gola pupa. psa i mačku. a samo mali broj napada čovjeka. Čim buha izađe iz kokona napada žrtvu. zahvaljujući prirodno gumenom (resilin) stopalu stražnje noge u kojem se zbog oslonca na pod skuplja energija i koja se upotrebi da buhu odbaci (odskoči) dalje. nimfa. KUĆNA BUHA – Čovječja buha – Pulex irritans (flea. uz 5 presvlačenja. a adult i do 1. staja i raznih radionica. Kao molestanti napadaju čovjeka u noćnom odmoru sišući mu krv i uznemiravajući ga u snu. a moguće je da stjenice prenesu zarazne bolesti i hepatitis B. a nimfa se presvlači 5 puta i nakon svakog presvlačenja mora uzeti/posisati krv. a čak i više od godinu dana dok ne dođe pravi stimulus za njen izlazak. namještaja. a nema je ispod 13 i iznad 37ºC. polaže 1-5 jaja(1 mm)/dan u tamna. (Kokun je svilčeva čahura. Ovisno o T i vlazi razvoj mačje buhe može trajati 12-14 dana ili do 6 mjeseci. Ona se 3 puta presvlači i hrani se organskom raspadnom tvari u prašini. kokošja i štakorska buha. Zrela larva izlučuje čvrstu svilenkastu tvar cocoon (kokon/kokun) u koju se uvalja i to nazivamo pupa (kukuljica). fleas) (Great fleas have a litlle fleas. adult).400 vrsta. Stjenica je dugoživući molestant/parazit. Tretman je jednokratan. simulans) – osim čovjeka napada psa i njemu slične vrste. Njihov ubod je bolan i iritirajući oko kojeg se razvije crvenilo i svrbež. Human flea (P. suha. svatko ima svoga parazita koliko god je malen) Buhe su bezkrilni kukci latero-lateralno spljošteni koji sušu krv domaćina. . Iz njih se razvije crvolika ličinka s usnim aparatom za grizenje. zidova. Ima ih oko 2. pošto joj je mužjak ubacio spermu u trbuh (bušeći trbuh) i pošto je uzela krv. abdomen. Optimalna temperatura razvoja je 25-30ºC. pod tapete) koja su presvučena cementnom opnom. Ukupno daje oko 200 jaja. To je često može domaćin (na kojem će sisati krv). Larva presvučena kokonom (pupa) može živjeti nekoliko mjeseci. skrovita mjesta (pukotine kreveta. ali se može i ponoviti za 4-6 tjedana. Iz jaja se kroz gornji otvor (s poklopcem) za 610 dana izvale nimfe iz kojih. Ona je kozmopolit.5 godina. toraks. koja je otporna na insekticide. Ako nimfa ne uzme krv može u tom stadiju ostati nekoliko mjeseci. Čovjeka osim kućne buhe napada pasja. pupa. za 35-48 dana izlaze adulti. Ženka jajašca polaže u prašinu stanova. a na to ju privlači miris CO2 i pokreti žrtve te pozitivna fototaksija (izlazi na svjetlo) i negativna geotaksija (ne skriva se pod tepih).58 Preobrazba je nepotpuna (jaje. Tijelo joj je građeno od 3 dijela: glava. a uz dobru prehranu i preko dvije godine.

5 mm). felis. Sticktight flea – (Echidnophaga gallinacea) prvenstveno napada perad. koja redovito padaju na parket. Napada miša. Čim pupa izađe iz kokona napada mačku i siše krv i pari se za 8-24 sata. Slika 24. kunića. feret. vjevericu. oposum. a rijetko mačku. Česti je parazit ljudi koji rade na peradarskim farmama. štakore i konje. Pulex simulans Prvenstveno napada psa. Štakorska buha – Nosopsyllus fasciatus. Prije parenja ženka slobodno hoda po domaćinu i mijenja domaćina. itd. Jaja mačje buhe – su sitna (0. Napada štakora. lisica. miša i čovjeka. Xenopsylla cheopsis. ali nakon parenja ostaje na istom domaćinu cijeli život (čvrsto priljubljena – sticktight) – u blizini očiju i kreste (perad) ili na rubu ušiju (pas i mačka). Na T od 1ºC može preživjeti 5 dana. a može ih proizvoditi duže od 100 dana.) . guske. Kokošja buha – Chicken fleas . Mačja buha napada i čovjeka (ako nema mačke). Raširena po cijelom svijetu. ali su napadnute i od druge dvije vrste kao i pas. Pasja buha . (Educating the homeowner on the biology and habitat of fleas infesting their home and pets is essential. a jaja polaže za 36-48 sati nakon sisanja krvi. Dnevno polaže oko 50 jaja. zemlju iz kojih se za 1-10 dana izvale larve (50% za 36 sati pri temperaturi od 35ºC i vlazi od 70%). Pseća buha Mačja i pasja buha su vrlo slične i obje napadaju čovjeka. Oko 70 ženki dnevno posiše 1 ml krvi. kunića i čovjeka. Oriental rat flea – je veoma raširena i značajna u prijenosu kuge (bubonic plague) sa štakora na čovjeka. Mačja buha dnevno može posisati 15 puta više krvi nego li je teška. Mačja buha –Ctenocephalides felis Mačke su najčešće infestirane s C.59 Slika 23. Vrlo često grize čovjeka i siše njegovu krv. jedva vidljiva na tamnoj podlozi. kojot.Ceratophyllus gallinae prvenstveno napada ptice (kokoši. rijetko pse. patke. Na domaćinu koji je u kući/nastambi može preživjeti zimu u svim stadijima. Buha ih polaže na mačju dlaku (ne slijepljene). mačke. a povremeno i čovjeka.Ctenocephalides canis. tepih. vrapce). uzročnik je poznate kuge (crna smrt) koja je prepolovila stanovništvo Europe u srednjem vijeku. Sama mačja buha napada više od 50 različitih domaćina (rakun.).

Odrasla buha može bez hrane živjeti dugo.60 Poznavajući biologiju i ponašanje lakše ćemo moći suzbijati napasnike (mehanički.6 µl krvi. CO2. izlučenim CO2) i siše krv. a može i za 175 dana. osim vjeverice i čovjeka. zemlju. Tunga penetrans – pješčana buha uzrokuje kožnu bolest – tungiasis. . Daje 40-50 jaja na dan kroz 50-100 dana (1350 jaja/50 dana). ispušta razne alergene. U Indiji 1896-1911. u visokoj T (suho-vruće) i malo vlage (desikacija) one se ne razvijaju. Pupa (kokon/kokun. u suhom i hladnom 10%. sišući krv. Orijentalna štakorska buha Xenopsylla cheopsis i X. Presvlače se (molt) 2 puta (5-11 dana. ljudi. vlazi. Buhe su bili najveći uzročnici opake i smrtonosne bolesti – KUGE (black death). a ta krv (feces) je dobra hrana za larve. npr. TUNGIASIS – je beznačajna za Europu. Dnevno siše 13. kemijski).dobri uvjeti T i vlage. Adult-pupa može dugo (godinu i više) biti kao kokon. ako se uznemiri izlazi vani i pravi drugi kokon ili se razvija kao gola pupa. U srednjem vijeku kuga je pomorila ¼ do 1/3 ljudi. psa ili mačku. na sobnoj T –22ºC i 60% vlage 95% ih ugiba za 12 dana. Neke pupe mogu preživjeti i smrzavanje u prirodi. Pupa izlazi iz kokona zbog temperature i fizičkih pritisaka (pressure. Čovjek je često prva žrtva (jer se kreće svuda) svih nabrojenih buha. brasiliensis su najveći prenosnici kuge sa štakora na štakora. a rijetko psa i mačku. za 3-5 tjedana. ako nema stimulansa da izađe iz kukuljice. ovisno o hrani i T) prije prelaska u pupu. a polaže jaja za 36-48 sati nakon prvog krvnog obroka. Larva iz novog kokona. hrane se debrisom i izmetom buhe. Životni ciklus buhe može se završiti za 12-14 dana . I ostale ranije navedene buhe prenose kugu. heat). ali se više pojavljuje ljeti. Promijenjeni uvjeti u gradu i selu te obilje biološkog otpada daje buhama dobre uvijete za preživljenje. tj. Odrasla larva je oko 5 mm. fotofobične (negativna fototaksija) su i uvlače se u tepihe (pozitivna geotaksija). Larve su oko 1 mm. Ona ima pozitivnu fototaksiju i negativnu geotaksiju (izlazi na svijetlo i površinu). što je 15 puta više od njene težine (1ml/72 buhe/dan). biološki. Mišja buha – Ctenopsyllus segnis. itd. Razvoj pupe u kokonu ovisi o temperaturi. Vjeveričina buha – Orchopeas howardii napada. Na životinji buha živi cijelu godinu. pokret. hormonski. Buha siše krv čim dođe na domaćina i pari se (višekratno) za 8-24 sata. u vlažnom ambijentu 62% preživi 62 dana. bez obzira što ta buha ima za primarnog domaćina neku drugu vrstu. kukuljica)– pošto je larva dovršila razvoj (matur) proizvodi svilenu ovojnicu kojom se obmota/začahuri (pupal kokon. za njihov razvoj i preživljenje bitna je odgovarajuća T i vlaga. umrlo je od kuge oko 7 mil. Alergija na buhe (Flea Allergy) Dermatitis je najčešće kod psa i mačke uzrokovan buhom koja iz svoje sline. Mačja buha povezuje sa s nastankom bolesti –scratch disease in humans koju uzrokuje Bartonella henselae nakon mačje ogrebotine. Kod obilnog sisanja krvi ona ekskretira ne probavljenu krv i prlja okolinu. Adult – izvaljena buha iz kokuna odmah ide na životinju – privučena pasjim stimulansima (tjelesna T. Kod čovjeka to izaziva urtikariju. kukuljica). štakor-čovjek. 20 dana.

28. Neki preparati (metopren. larva. Kontrola – uništavanje buha «White-sock-tests» je način provjere veličine (broja) populacije (buhe skaču po bijelim dokoljenicama). naročito u mladih životinja.61 Buha napada stopala ljudi i otežava im hodanje i stajanje. Adulti nastali iz tretirane pupe mogu neko vrijeme biti i aktivni. adult) Males of the order God made the bee pretend they are the king.su uspješniji u zatvorenom nego u otvorenom prostoru (poželjno je obratiti pažnju na boje.C. tj. Hymenolepis nana. Kanance i Hetite (Knj.S. Na taj se način prenosi parazit (cisticerk) u čovjeka (dijete).German proverb G. fenoksikarb) imaju ovicidni učinak.larve žive u mačjoj buhi. Kontrola vanjskog okoliša – vrta. oko 1250 A. Wegner Stršljene ću pred tobom odašiljati da ispred tebe tjeraju Hivijce. Mačja buha je vrlo rezistentna na više vrsta insekticida. mogu uzrokovati anemiju. Budući da su buhe hematofagi. … je puno manje učinkovita od unutarnje kontrole. but the Devil made Made no mistake. Dipylidium caninum –parazit.N. Većina pasjih insekticida (pesticida) je otrovna za mačke i treba ih s oprezom uzimati. Izlaska 23. razvijaju se samo nezrele pupe koje ne mogu preživjeti. te na količinu insekticida – rezistencija). «Usisivač tehnika» je pouzdanija od prethodne.ubija 100% razvoj larvi. naročito organofosfate i klorpirifos nego psi. mačjoj i čovječjoj buhi i čovjeku (djeca). Smatra se da ovo svijetlo imitira dan noć i pobuđuje buhu na skakanje.) . dvorišta. jajašca i larva koje izađu iz tretiranih jajašca. koje oštećuju tretmani. potrebno je tretirati mačke i pse. Istovremeno s terapijom kuće i okućnice.pravi cisticerke u pasjoj. pupa. . Regulatori rasta (IGR) inhibiraju nezreli razvoj insekata (juvenilni hormonski analozi ili inhibitori sinteze hitina djelujući na razvoj larve i pupe (molt). Biološka kontrola: ima nekoliko vrsta parazita (nematoda) i gljivica (fungi) koji napadaju larve i pupe te predatora – mravi koji napadaju larve i nezrele buhe. Kemijski insekticidi – organofosfati. Imidakloprid kroz 28 dana ubija sve pasje/mačje buhe. karbamati (inhibitori kolinesteraze) te piretroidi. Najbolji insekticidni učinak postiže se ako se prostor tretira s adultnim insekticidima i regulatorima rasta. Proširena je u dijelu južne Amerike te u Africi i Indiji. Pas i mačka ližući se prenesu buhu u sebe i tako se zaraze cisticerkima. piriproksifen. prvenstveno vlasnici (prostora i životinja) detaljnim mehaničkim čišćenje i usisivačem. Svijetlo treba biti trenutno i treptajuće i buhe iskaču iz svog skloništa. Lufenuron – oralni insekticid za pse/mačke . i debljinu tepiha. Mehaničko i fizičko uništavanje buha – trebaju obaviti. Mačke su puno osjetljivije na insekticide. PČELE I OSE (bees & wasps) iz roda Hymenoptera (egg. the wasp it's females who sting! . ali za 3-5 tjedana ugibaju. «Svjetlosna tehnika» Mačja buha je osjetljiva na ultravioletno svijetlo od 515 nm sa zeleno-žutim filtrom.

Najprije u potragu za košnicom (medom) krene izvidnik. paralizu i sniženje općeg krvnog tlaka te . stršljen. One žive u blizini ili u istom prostoru (ose često u kući saviju gnijezdo) gdje i čovjek. obrastao dlačicama. pčela. U zajednici ima oko 5000 jedinki. pa ga odjednom zaskoči nekoliko stotina pčela koje ga oblože i na taj način podignu temperaturu na 47. dopamin. mužjak. a ona polaže nova jaja (3000-5000) kojima će brinuti radnici. inače je otrovan (razni proteini) iz venom sac koji putuje sve dublje u tkivo. acetilholin. Ose se hrane proteinima (gusjenice. dopamin. Tridesetak stršljena ubija roj pčela od 3000 jedinki.meltin – ima 13 aminokiselina i odgovoran je za lokalnu bol. Otrovni aparat opnokrilaca – (osa. Velika su opasnost za pčele/košnice. kojima prehranjuju svoje ličinke. radnici (sterilne ženke). Žalac (mužjak ga nema) je izmijenjena leglica s dvije hitinske žaoke koje ubrizgavaju otrov. a najčešće je crn s žutim kolutima. za razliku od ose i stršljena čije se izvuku i ne ostaju u tijelu. ali ne i europske. jer one brane košnicu. među kojima je najvažniji: Frakcija F1 . Mužjaci služe za oplodnju vlastite matice i matica u drugim kolonijama. pauci. Najmanje 40 ljudi u USA umre godišnje (anafilaktički šok) od osinjeg uboda. U proljeće oplođena kraljica snese prvih 10-20 jaja i podiže mlade dok ne osposobi radnike koji potom preuzimaju svu brigu oko gnijezda. žive u zajednici. a oplođene kraljice traže mjesto za prezimljenje.04. Kolonija ima oko 200 jedinki.6 mg/ubod) sadrži: meltin (peptid). Njihovi ubodi su bolni. Hrani se nektarom. muhe. puste izvidnika da uđe u košnicu i obilježi med. Tkivo na mjestu uboda producira histamin i druge produkte. ubada više puta i to uzastopce te ne ugiba nakon uboda. meso. tj. a oko 10. Te pčele. Kod nekih ljudi jedan ubod može biti smrtonosan. I pčele i ose su socijalizirana bića. bez opasnosti po život. Pčelinji žalac treba izvaditi. U jesen kolonija proizvodi puno mužjaka i kraljica (begins to produce males and new queens which fly out and mate). Ubada matica u obrani. a za preosjetljive ljude mogu biti i smrtonosni. kateholamin. pa čak i na 47. japanske. Neke pčele. koji ugibaju nakon uboda. Stršljen (Vespa crabro L. podnose temperaturu od 47. zdepast. Različite je boje.2ºC. Prezimljuje oplođena ženka. koji košnicu obilježi svojim feromonom i potom se vraća po svoju vojsku koja napada – ubija pčele. ako se ne izvadi. Otrov PČELE (0. Pčelinje žaoke su pilaste i ne mogu se pri ubodu izvući pa ostaju u koži žrtve. Žaoke pčele treba izvaditi jer su otrov. bradikinin. kinin i visoko molekularne enzimske bjelančevine.Vespa germanica Fabricius) Ose je duga oko 2 cm i ima 1-3 crne točke na žutoj glavi i po puno žutih šara. Ubod ovih kukaca je jako bolan uz pojavu lokalne bijele kvržice s kružnim crvenilom i otokom te svrbežom i pojavom bistrog mjehurića. Žive u koloniji (socijalni kukci): matica. a mužjak i radilice ugibaju. otok (upalu). serotonin. Zemni bumbar (Bombus terrestris L. Osa i stršljen.8ºC (HTV.02. za razliku od pčele i bumbara.6ºC koja ubija izvidnika tako da se ne može vratiti kući i javiti gdje je našao med i potom dovesti svoju vojsku na košnicu.5 m.99 mg/ubod. apamin (neurotoksin).) velik je oko 3 cm. a smješten je na zadnjem kolutiću ispod analnog otvora. mjehura (s otrovom) i žalca. Oblik života 09. noradrenalin. noradrenalin. Cijela stara kolonija s kraljicom u sjevernim krajevima živi samo jednu godinu (neke vrste su višegodišnje –Paravespula). Mužjaci potom ugibaju. a OSE: serotonin. Larvama daju hranu koje su one u ustima obradile «trofalaksis». Živi u zemlji – rupi od glodavaca i do 1. dok STRŠLJENOV ima 0. čistači otpada) i šećerima te medom iz košnica.). fosfolipazu A (enzim).) je najotrovniji socijalni kukac. bumbar) sastoji se od otrovne žlijezde. OSE (njemačka osa . i to: histamin.62 Pčele i ose su korisni insekti i čovjeku ne nanose štetu dok on ne dirne u njihovo gnijezdo.000 ljudi zatraži liječničku pomoć.

Denga groznice. Pčelinji žalac je najbolje BRZO skinutu struganjem noktom. crvenilo kože. Za ovu bolest je . a u Hrvatskoj oko 50 vrsta.dešava se kod multiplih uboda uz glavobolju. Oni su prenosnici raznih bolesti: malarije. ako su generalizirani simptomi. spazma grla i grudi. U 2% ljudi ponovljeni ubodi vode u hipersenzitivnost – potencijalna smrt. KOMARCI – MOSQUITOES Slika 25. temperaturu. ostao je živ i bez alergije. ali bez oštećenja kože i potom ranu dezinficirati. U USA (1950-1954) umrlo je 215 osoba od ugriza venomous animals: 40% od kukaca (Hymenoptera). Stečena imunost propadne kroz nekoliko mjeseci. a prenose komarci iz roda Anopheles. u razrjeđenju 1:1000. Generalizirana alergijska reakcija . Nalazimo ih ispod razine mora. malaksalost. u Europi oko 100. Čovjeka napadaju/uznemiruju od ranog proljeća do kasne jeseni. Lokalna reakcija . Malarija je naziv za infekcije kroničnog tijeka koje uzrokuju protozoi iz roda Plasmodium. čovjek kojega je ugrizlo 2243 pčele dok je bio u vodi 4. dijareju. žute groznice. zujeći oko ušiju i glave te zabadajućisvrdlajući svoje rilo/proboscis u kožu.alergijska reakcija može biti blaga ili jaka do anafilaktičkog šoka sa simptomima suhog kašalja. nožem.jaka lokalna otok (možda i limfnog čvora) kroz nekoliko dana. nekontrolirano mokrenje i sranje. 3. mogu biti nedjelotvorni i najbolje ih je dati uz adrenalin parenterlno. a može nastati i astma – sipljivost i ubrzani puls te pad krvnog tlaka. ako se ubod ne ponovi. povraćanje.kratkotrajna bol i otok. Oralni antihistaminici. Toksična reakcija . encefalitisa i razne ARBO virusne infekcije. 0.v. a 33% od zmije. nesvjesticu. 15% ih ne razvije imunost i reagira samo lokalno. Komarci su veliki napasnici čovjeka i životinja. filarije. Normalna reakcija .5 sata. dok je oko 10% imuno po rođenju.63 Frakcija F2 – ima 18 aminokiselina i 2 enzima (hijaluronidazu i fosfolipazu) koja potpomaže djelovanje meltina i razara eritrocite. a potom svrbež i toplina. Ose se hrane otpadnim proteinima (scavengers-čistači-lešinari) i sa svojim ubodom šire infekciju. Hladna kompresija smanjuje bol i otok. 18% od pauka.3-1ml. Ponovljeni ubodi kroz određeno vrijeme izazovu imunost u 75%. grč mišića i ponekad konvulzije. Oko 500 uboda je smrtonosno. No. a ako je blizu usta i grla može biti fatalna. U svijetu ih ima oko 3000 vrsta. polako) u roku 5-15 min. Za preosjetljive preporuča se adrenalin (i. Nalaze se po cijelom svijetu od tropskih do antarktičkih krajeva. (po potrebi ponoviti). Veličina reakcije na ubod ovisi o mjestu uboda. 4. bljedilo. kao i na nadmorskoj visini od 3000 m. količini venom-a i prirodnom imunitetu. nesvjestica. Alergični mogu umrijet za 15-30 minuta. 2. Alergičar mora nositi antipčelinji/osinji koktel i sam sebi dati injekciju nakon uboda insekta. panika. hiperosjetljivih ljudi po rođenju ima vrlo malo i to obično vodi u smrt. Reakcije na pčelinji ubod mogu biti: 1.

Karakterizira ju jaka groznica. napetost/razdražljivost. Protiv žute groznice postoji uspješno cjepivo. zglobovima. U šumi se prenose između majmuna i komarca. oštećenje bubrega. Ovi crvići u svom razvoju trebaju kao prijelaznog prenosioca komarca. podrodom anopheles s 9 vrsta i cellia s jednom vrstom te podporodicom Culicinae sa 7 rodova te 14 podrodova i 40 vrsta. WHO procjenjuje da godišnje oboli oko 300 000. pa su nazvani domestic mosquitoes. najvjerojatnije. a umre oko 100 000 ljudi od malarije. genitalija (nema protoka limfe pa buja vezivno tkivo). aegypti i dr. No za manje od 24 sata terminalni segment abdomena se zarotira/zaokrene za 180º i seksualni organ dođe u pravi položaj. rezervoar se. Uzročnik malarije Anopheles quadrimaculatus leti. Neki komarci iz roda Culex (pipiens). ptice i glodavci. Aedes (npr. visokom T i tresavicom. Mužjak kad se izleže iz pupe ima seks organ (penis) u krivoj poziciji – dorzalno. Avione i brodove treba rezidualno tretirati permetrinskim preparatima. Uzročnik malarije (4 vrste plazmodija) nespolno živi u čovjeku a spolno u komarcu. a njihova larva se hrani larvama drugih komaraca. Ženka komarca Aedes aegypti koja je cijeli život zaražena virusom je glavni prenosnik bolesti. Malarija je posljedica lize eritrocita i ulaska plazmodija u cirkulaciju. Aedes vexans može preletjeti i do 30 km. hemoragija i žutica. kostima. Anopheles i Aedes sišući krv čovjeku ispuštaju iz svoje sline mikrofilarije koje se u potkožju (limfi) razviju u spolno zrele jedinke i tako nastaje bolest: limfadenitis i limfangitis. komarac iz roda Anopheles sišući ljudsku krv usiše i gametocite plazmodija koji se u komarčevom želucu razmnožavaju spolno. muhu ili račića. a ponekada i do 15 km. dojki. ali je ima u Turskoj. rezorchin. a u urbanoj sredini između komarca i čovjeka. a nastali sporozoiti (čuvaju se u komarčevim slinovnicama) prilikom uboda čovjeka otpuštaju se u čovjekovu krv gdje se u jetri i krvi odigrava nespolni razvoj plazmodija. ARBO virusni encefalitis prenose komarci iz roda Culex i Aedes. Podporodica culicinae se nalazi u blizini i/ili u nastambi. Filarijaza je bolest koju uzrokuju crvići iz porodice Filaridae. koji parazitiraju u limfatičkom sustavu i potkožju. Za nas su značajne druge dvije podporodice iz porodice Culicidae i to: podporodica Anophelinae s rodom Anopheles.koja se javlja u aerodromskog ili lučkog osoblja koje se zarazi od ljudi koji su vektori malarije. a rezervoar je nepoznat Komarci su svrstani u tri subfamilije: Toxorhynchitinae. . U Europi je gotovo i nema. Azerbejdžanu.64 karakteristična splenomegalija i anemija te kao prvi simptom groznica koja se javlja svakih 48 sati – malarija tertiani ili svakih 72 sata – malarija quartani. Denga je akutna virusna bolest s jakom boli u mišićima. obično. Komarci iz roda Culex. Aerodromska (brodska) malarija je bolest – malarija. Naime. koja se ne hrani krvlju. a ponekad i elefantijaza udova. a doputovali su tim prometalima. Mnoge ženke se pare samo jednom. fansidar). oko 1. a spermu spremaju u spermoteku. ARBO virusni artritis s osipom prijenosnik je komarac Culex i Aedes. ARBO virusne groznice prenose komarci roda Culex i Aedes. osipom i laganim krvarenjima po koži. a rezervoar su divlji glodavci i klokani. Žuta groznica Prenose komarci iz roda Aedes koji su zaraženim flavivirusom.5 km.) mogu letjeti daleko od svog obitavališta. fotofobijom. Tadžikistanu Malarija se dobro liječi kininima (klorokin.

Krila (1 par) su im spojena na mezotoraks (2. Na zadnjem kolutiću je spolni organ. ženke obično odlažu. a zadatak im je oplodnja ženke. a neke u skupinama. Adult/imago Postoje dvije odrasle jedinke: mužjak koji ne siše krv. kukuljica/pupa i adult. žuta. Ženka iz roja izabere mužjaka i ide na parenje (svadbeni let) ili na čvrsto tlo. tj. jaje. nego se hrani nektarom i ženka koja bode i siše krv. ako su zaraženi. Cijelo tijelo prekrivaju ljuskice koje su karakteristične za determinaciju vrsta. grudi i zadak. a iznad toga su složene oči iz kojih izviru antene/ticala. bakterijama. Imaju 3 para nogu (svaki prsni kolutić po jedan). One kožu buše provlačeći rilo između kožnih stanica (epitelnih ljuskica).1-3 generacije. neki kukci. Posljednja (jesenska) generacija polaže jaja na zemlju ili donju stranu otpalog lišća – tamo gdje će se voda pojaviti. Sa strane proboscisa nalazi se par donjočeljusnih pipala (palpi). Oni imaju potpunu preobrazbu. Zadnju generaciju jajašca. Jaja polažu na vodenu površinu ili na mjesta gdje će doći voda što ovisi o vrsti ženke. Sišući krv ispuštaju slinu koja je antikoagulant i ujedno ispuštaju uzročnike bolesti. Mužjaci imaju veće antene i donjočeljusna pipala koja im smetaju da bi sisali krv. koje s gornje srane prekriva hitinska ploča tergit. na tlo ili donju stranu lišća na mjesto gdje će voda u proljeće doći i iz jajašca će se u proljeće izleći ličinke. Životni ciklus komarca . Ličinke – kad se jaje nađe u vodi iz njega vrlo brzo izađe ličinka. ličinka s 4 stadija. jer se ličinke sporije razvijaju. a kod 4. U tu svrhu mužjaci stvaraju vrtložni roj gore-dolje u koji ulijeće ženka. Ličinke napadaju razne ribice (gambuzija).se odvija u 4 faze (koraka).usni organ za bodenje (provlačenje između epitelnih stanica) i sisanje krvi. Za površinu vode je pričvršćena sifonomcjevčicom kroz koju siše zrak. Ličinka se tri puta presvlači. prsni kolutić). Na ličinki razlikujemo glavu. presvlačenja prelazi u stadij kukuljice. a i ptice. Oni kratko žive. Životni razvoj . Za površinu vode su vezane dvjema cjevčicama (sifonima) kojima uzimaju zrak. Na glavi se nalazi proboscis . Desetak dana iza uzimanja krvi pronalazi vodu ili mjesto gdje će voda doći i polaže jajašca. U vodi se kreće uvijanjem. Boja ljuskica je: crna. ali imaju jako rilo/proboscis. Slika 26. toraks i abdomen. a s donje strane sternit. Ženke imaju slabe antene i pipala. ali ženka Aedes vexans može položiti jaja bez da prije posiše krv – ona je stoga autogena vrsta i ova vrsta dominira 80% u Osijeku. srebrena itd. ali u ljeto ih ima više . Imaju glavu. smeđa. U proljeće ima manje komaraca. crvena. Zadak ima 9 kolutića. Kukuljica ne uzimaju hranu. koja se hrani raspadnom organskom tvari. koji neko vrijeme sjedi na vodi dok mu zrak uđe u krila i nakon toga odleti. Mužjak koji je izvršio oplodnju povuče se u samoću (više ne ide u svadbeni roj) i ugiba. bijela. Većina ženki komaraca treba prije polaganja jajašca uzeti krv. Nakon nekoliko dana leđna joj hitinska ovojnica pukne i izađe odrastao komarac.65 Komarci spadaju u red Diptera i familiju Culicidae. odnosno komarci. Jaja su oko 1 mm duga: Neke ženke ih polažu pojedinačno.

nizine. Obzirom na prezimljenje komarce možemo podijeliti u dvije skupine: homodinamni – razvijaju se u povoljnim ekološkim uvjetima (eko čimbenik). i dr.aktivni u sumrak i zoru (krepuskularne vrste). Zimovanje/hibernacija Komarci mogu prezimiti u svim stadijima. Samo gravidna ženka prezimljuje. Ova pojava ovisi o duljini svjetla (fotoperiod) zbog čega nedostaje hormona rasta. ali uzimaju i drugi krv . . ptice. a u nepovoljnim miruju – fakultativna dijapauza. Ta jajašca ona polaže (ovipozicija) tamo gdje će u proljeće biti vode (inundacije – mjesto od korita do nasipa. a ne krv. gmazovi) Na mjestu uboda javlja se otok. Komarci. Ličinka i adulti uzimaju hranu. skloništa. crvenilo i svrbež uzrokovano ubrizgavanjem otrovnog sadržaja pljuvačnih žlijezda komarice. semizoofilni – preferiraju životinjsku krv. semiantropofilni – preferiraju krv čovjeka. Odrasli komarac mužjak siše samo nektar.66 Slika 27. Ličinka jede organske otpade i mikroorganizme. obale jezera. Količina masti je glavni faktor koja gravidnim komaricama omogućuje prezimljenje. zoofilni – preferiraju krv životinja – aktivni noću. Ženka komarca siše krv čovjeka i životinje (sisavci. ispod kore drveta. kanalizacija. donja strana otpalog lišća u poplavnim-depresivnim šumskim terenima). poplavna područja rijeka. ali im nije mrska niti čovjekova . bare. duplje. Neke vrste prezimljuju u stadiju adulta/imaga i to u stajama. podrumima. heterodinamani – imaju obvezno zimovanje kad se prekida funkcija jajnika – prava dijapauza. Većina vrsta iz roda Aedes prezimljuje u stadiju jajašca. Hrana i komarci Razvojni oblici: jaja i kukuljica ne uzimaju hranu. pećine. s obzirom na hranu mogu biti: Antropofilni – su oni koji preferiraju ljudsku krvi i oni nas najviše napadaju – aktivni u sumrak i zoru.aktivni noću (nokturalne vrste).

jer osjetilni hormoni ne djeluju daleko. U ovu skupinu spadaju Aedes koji mogu odletiti i do 100 km. Let komaraca Postoje 3 vrste leta: migratorni – emigratorni let izvode mlade ženke stare 6-10 sati. Konzumatorni let je direktan i kratak. Zadovoljan je s malo vode: voda u tanjuru vaze cvijeća. Rojenje gore-dolje ili svadbeni let Dešava se 24 sata nakon što su mužjaci izašli iz kukuljice i pošto im se spolovilo s dorzalne strane okrenulo na ventralnu stranu. pa je rijetka vrsta dok se Culex pipiens hrani. svjetlosti. temperaturi. Ovo rojenje se ponavlja svakih 24 sata. pet zdjelici. Culex pipiens dominira kao vrsta u priobalju. na pticama i značajno je dominantan u Kopačkom Ritu. a ovisno je o aktivnosti komaraca. vjetru. Apetitivni let – istraživački poduzimaju komarice starije od 24 sata radi hrane i polaganja jaja. Ako mirisni znak onda je let kratak i ravan. uglavnom. staroj gumi. . konzervi. ili niz vjetar ako je njegova brzina veća od 1 m/sek. prostoru.67 Culex territans se hrani na vodozemcima i gmazovima. vlagi itd. Mužjak koji je oplodio ženku više ne ulazi u leteći roj nego se povlači u samoću i ugiba. a naš Aedes vexans leti do 30 km Culex pipiens leti jedva 100 m. Mužjaci naprave karakterističan roj koji pleše gore dolje i u koji ulijeće ženka i ona izabire mužjaka i ide s njim na parenje (u zraku ili na čvrstom). zvuku. Ako je vizualni znak u pitanju ženka ga ne može točno locirati. Ovaj let ide uz vjetar ako je brzina vjetra manja od 1 m/sek.

(neolitik).C. možda. npr.850 god. gljivične.N. zbog kratkih nogu. prvenstveno. Kako tih u gradovima nema. Na jajima sjedi 16-18 dana. a pri letu stvaraju zvižduk. kositrena žica se drobi.N. Jedan bračni par daje 10-12 jaja/god. a ženka gradi gnijezdo. Ženka se gnijezdi u svim rupama i pukotinama zidova/građevina. A. uglavnom ženka. na prozorima i balkonima. a odgoj oko 80%. biljojed. Golub je. a kasnije smekšanim i na kraju tvrdim zrnjem. oštećujući i crjepove. . Ovdje prvenstveno mislimo na ptice koje čovjeku uzrokuju gospodarske i zdravstvene štete. Glasaju se gučući i gugučući. fiziologije. itd. Gvan na predmetima na koje padne izaziva fizičke i kemijske promjene (korozija i pucanje materijala. Golub je mogao postati sinantropna životinja iz nekoliko razloga: čovjek ga počinje pripitomljavati i uzgajati zbog mesa (hrane). kad ona ode s gnijezda. Tijelo goluba je pokriveno lijepim do ružnim perjem (ovisno o njegovoj ishranjenosti i zdravstvenom statusu) sivkasto plave do zelenkaste boje. a ako je tavan loš. a nerijetko i samog čovjeka . Njihovi predatori su sokolovi. Vodu pije kljunom kontinuirano tako da uroni kljun u vodu i koju stalno uvlači preko nosnica u probavnu cijev (jedini od ptica). pronalazi u naselju. Kad se govori o bolestima koje s ptica mogu prijeći na čovjeka (ptičje zoonoze). Slabo hodaju-šeću. dubinama i visinama gdje ima vode i hrane. klimaju glavom.) oko 5000 god.). Gnijezdo grade zajedno: mužjak prikuplja gradbeni materijal.150-1. embriologije. Među najstarije kulturne spomenike spada naša Vučedolska golubica (2.C. golub na svom dalekom letu biva izgubljen i ostaje u naselju. Golub je poznat kao jedan od prvih poštara – listonoša. tržnice. Osim bolesti koje golubovi mogu prenijeti na ljude. u jatima 20-30 golubova. Golubovi su dobri letači – oko 100 km/sat. golubovi se brzo množe i u gradu predstavljaju veliki problem. prenoseći razne bolesti (bakterijske. Rasprostranjeni su po svim kontinentima. i odgoji oko 6 mladih. a u gnijezdo polaže 1-2 jaja i to 5-6 puta godišnje. Golub živi oko 4 god. livia Gmelin) kojega čovjek pripitomljuje (C. U gradovima onečišćuju automobile i tržnice fecesom. Pri hodu. oni čovjeku nanose znatne gospodarske štete jer svojim fecesom (gvan) onečišćuju i uništavaju zgrade i ukrase na njima te na taj način uništavaju kulturne spomenike i arhitektonske vrijednosti te crkve i zvonike. ali jede sve što uhvati pa ga smatramo svejedom (zrnato bilje. psihologije itd.68 PTICE Ptice kao ekološki i javnozdravstveni problem u gradu i selu (naseljima). U današnje doba golub se često koristi ka pokusna životinja na području genetike. ovdje treba spomenuti i ptice kao kućne ljubimce (papige. pa u njenoj potrazi napada silose. parazitarne i virusne etiologije). golub traži bračnog partnera kojeg.). Kad mladi u potpunosti uzlete i osamostale se (5-6 tjedana) par ide ponovno nesti jaja. I mnoge druge religije koriste goluba u religijske svrhe. Golub je ostavio traga i u umjetnost. Imaju dobar vid.šetača – onečiste. parazitologije. jer je valivost oko 60%. A. Dok je ženka na gnijezdu mužjak je uvijek uz nju i čuva nju i gnijezdo. Po boji perja razlikuje se mužjak od ženke. Kljun služi za uzimanje hrane i vode i na vrhu je orožnjao i lagano svinut (kukast). U kršćanstvu golub je simbol mira. golub napušta svoje pećine i približava se čovjeku jer kod njega nalazi više hrane. golubovi. Opisano je oko 550 vrsta golubova. kanarince. Jako je ovisan o hrani. vrane i druge divlje ptice. kućne balkone pa se i na taj način dade lako pripitomiti. a mlade hrani oko 5 tjedana to u početku povraćenim sadržajem iz želuca golubinje (ptičje) mlijeko (jedini među pticama). ali i mužjak. osušeni gvan može propadati u stan i izazivati alergije i astmu. ali i meso). jastrebovi i kune. livia domestica Gm. Golubovi često ulaze u tavane zgrada. Na gnijezdu sjedi. Golubovi Golub se pojavio u miocenu (Columba palumbus) od kojeg je nastao divlji (pećinar) golub (C.

silosi uljarica. Campylobacter jejuni.5 kg fecesa. Domaća perad (kokoši. Čovjek se izrazi preko kontaminirane hrane (voda. gallinarumpullorum) nalaze samo na pticama (papige. pingvin) i to naročito u proljeće i jesen. vivak. Salmoneloza (Salmonella sp. Gregurić (1989) bilo zaraženo oko 45% golubova (49%-65%).: klamidiozu-psitakozu (ornitozu) (Chlamydia psitttaci). Uzročnik bolesti –klamidija. zaraženog mesa i mesnih prerađevina kao i svim predmetima koji su u dodiru s . Golubovi obolijevaju i prenose i druge bolesti. tj.. Britaniji 20%. …). Golubovi prehrambenoj industriji (žitni silosi. Oni su rezervoari i kliconoše klamidioze. kliconoše salmonela i izvor zaraze. Neki njeni serotipovi (S. kanarinaca. Mikobakterioza (Mycobacterium avium complex) je mikobakterioza pluća uzrokovana atipičnim ubikvatarnim mikobakterijam. Divlje patke lako prenose bolest na domaću perad. V. Toxoplasma gondi. …) nosi zaražena jaja koja su najčešći izvor zaraze za čovjeka. Sovjetskom Savezu 97%. Psitakoza/ornitoza/klamidioza je u 63% gradskih golubova zabilježena 1950. Influenca/gripa je virusna bolest ptica. Čovjek se najčešće zarazi od papiga. Norveškoj 80%. prašina. kao i zaraženo meso tih ptica. kanarinci. Veća zaraženost zabilježena je u proljeće nego li u zimi. Čovjeka se najčešće zarazi preko kućnih ptica/ljubimaca. zraku. a od domaćih peradi su tu među prvima patke i pure (tuke). Psitakoza (Chlamydia psittaci) Psitakoza (ΦΨιτακοζ = papiga) je zarazna papiga. zagađeni zrak-aerosol). galebova. Čovjek se zarazi preko zaraženih i bolesnih peradi (kokoš. enterocolitica. a u drugim zemljama manje od 20%. Mycobacterium avium. kao što su: Salmonella typhimurium. U Zagrebu je prema istraživanjima J. golubovi. golubova. koje se najčešće zarazi pri vađenju probavnih organa (crijeva). koji se nalaze u zemlji. fazana. Y. pure. vrabaca. npr. jer čovjeku nanosi velike štete poput štakora. Psitakoza i/ili ornitoza se može prenijeti na čovjeka pa spada u zoonoze.je u krvi i tkivu ptica i najčešće se nalazi na perju na koje je stigla ptičjim ekskretima. čigre. guske.) je crijevna bolest životinja i čovjeka. Zbog njihove prenapučenosti u gradu. Criptococcus neophormans. Histoplasma capsulata. a uzrokuju bolest u čovjeka (zoonoza). sjenica. Paramixovirus 1(PMV-1). zabilježena je psitakoza u Splitu ?: 5 jako oboljelih i jedna umrla osoba. Švicarskoj 20%. Danas je poznata. gotovo. naziv ornitoza je širi i obuhvaća sve ptice i označuje ptičju bolest. Ona je specifično patogena za ptice (kokoši. Golub godišnje pojede oko 23 kg hrane i daje oko 2. Bolest s ptica lako prelazi na čovjeka. Bolest se po zakonu mora prijaviti i suzbijati. ptice). zemlja. Međutim. bila je velika zaraza peradi na Dalekom istoku od koje su obolijevali i ljudi. Golub se ponekad naziva i leteći štakor. Njemačkoj 23%. Atipična kuga peradi –Newcastle disease je zarazna bolest peradi (kokoši) koju uzrokuje RNK virus (paramiksovirus) koji je patogen i za čovjeka. itd. U 2003/2004. njihovih izlučevina.69 Na tavanu se može biti do 40. Lako se širi aerosolom i prašinom.000 kg gvana/100 m3 tavanskog prostora. Te ptice mogu biti zaražene. a za ljude je uvjetno patogena. u Irskoj. a potom u gotovo svim europskim zemljama: Danskoj 60%. U siječnju 2002. Bolest ima opći infektivni karakter (visoka temperatura i SE) s atipičnom pneumonijom kao glavnim simptomom. perad i dr. Aspergilus. a liječničku pomoć zatražilo je 24 od 50 stanara jedne višekatnice u koju je prije par dana donesena kupljena papiga. Golubovi mogu prenijeti nekoliko značajnih bolesti na čovjeka. ptice).) nanose velike štete jedući hranu. Erisipelothrix rusiopathiae. vodi. koje žive uz more: galebovi. a i bolesti kojima su podložni izgledaju neuredno. u cijelom svijetu. pa kod ljudi izazivaju i gađenje. zbog čega postaje neupotrebljiva. Yersinia pseudotuberculosis. a još više ju zagađujući. g.

Bolest su prenijeli zaraženi komarci na mnoge ptičje vrste (oko 110 vrsta ptica) kao i na čovjeka. naziva atipičnom kugom peradi. najvjerojatnije su je donijeli njemački vojnici. a virus se neprestano šire sa ptica na komarce i obratno. God. trudnice. Gavran (Corvus corax) Gavran je najveća ptica iz porodice corvida koja ima potpuno crno perje i jaki kljun. vinograda). vrtovima. trešnje. ptićima. životinje. Hrani se malim sisavcima (zečevi). Slična je gavranu i od njega se razlikuje manjim kljunom. 1943. Listerioza je bolest koju uzrokuje bakterija L. u Italiji. Svraka (Pica pica L. Nanosi štete u lovištima. voćem (trešnje. parkovima. U područjima gdje virus perzistira oko 1% komaraca Culex vrste je zaraženo WN virusom. jajima ptica i kokošiju.) Svraka živi blizu naselja na rubovima šuma i livada. starci. a i domaćinstvu. VRANE Siva vrana (Corvus corone cornix L. ptičjim. Nalazi se u šumama. Navečer se okupljaju u jata radi zajedničkog spavanja. Glasa se dubokim i graktavim krikom «krok. kukcima i raznim sjemenjem i voćem (grožđe. 1941. U gradovima pravi veliku buku. Jede i strvine i čest je gost smetlišta pa raznosi bolesti. a i kokošjim jajima. zvonicima. 1997. Gnijezdi se na stablima. monocytogenes. Živi oko 3 godine. kao i konja. seoskim gospodarstvima jer krade jaja i piliće. ali i kao epidemija. sjemenkama. ali i u napuštenim kućama. On je ptica stanarica. u istom području se gnijezdi i zimuje – ne seli za razliku od vrana. U gnijezda polaže 3-6 jaja. Češkoj. Bolest se kod čovjeka. West Nile Fever – Groznica zapadnog Nila Ovu bolest uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae. Živi u malim jatima. U dvorištima krade mlade piliće. a iznimno u zimi su jata veća ako ima dovoljno hrane. kukcima. Potpuno je crna. sirovim plodovima iz mora). On je skitnica koja spava u gradova. Jede gusjenice. Često posjećuje smetlište. Glavni rezervoar su divlje ptice. Rumunjskoj 1996. te u virusološkim zavodima. puževima. Hrani se mladom divljači. Traub ju 1942. pa prema tome neće ni čovjek. Gnijezdi se visoko na nepristupačnim terenima. Listerija najčešća napada imunkompromitirane osobe: djeca. Australijom. tj. a raznoseći smeće može prenositi zarazne bolesti. ptiće. a potom se širila Dalekim istokom. grožđe. crvima. Velike štete nanosi lovstvu. orasi. te voće.) je ptica štetočina poljoprivrednih kultura (žitarica i voćnjaka. u parovima ili u obiteljskim jatima. mlijeko i njihove proizvode.70 tako bolesnim životinjama. Danas postoji vakcina i vakcinirana perad će rijetko oboljeti. a nazvan je West Nile virus jer je izoliran iz krvi bolesne žene u Zapadnom Nilu (Uganda) 1937. Gnijezdi se u gradovima u pukotinama zidova. God.) je europska skitalica i kreštalica koja živi u šumama i šumskim rubovima u jatima do 150 i više jedinki. krok». javlja sporadično. poljima. U Europi je zadnjih 10-tak godina zabilježena 1998. zatvorenici. klaonicama peradi i proizvodnim pogonima peradi. Jednom riječju jede sve. a ujutro u velikim jatima odlazi u polja. Izvor zaraze su bolesne i zaražene ptice. laboratorijski radnici. Čvorak (Sturnus vulgaris L. Ljudi se zaraze jedući zaprženu hranu (meso. . Afrikom i Sj. te veterinari. Nosi 3-10 jaja. Mladi nakon 3 tjedna se osamostaljuju. ispod streha i ruševinama i to dva puta s 3-5 jaja po gnijezdu. opisane se prve infekcije kod ljudi koji su radili u peradarstvu. opisana je i u Hrvatskoj (u Novom Marofu). Amerikom. bajami. konje i dr. lešinama. pojavila se na Javi i potom brodom prešla u Englesku (Newcastle on Tyne). Crna vrana (Corvus corone corone) Crna vrana. smokve). povrće. uglavnom živi sama. pačiće. Godine 1926.

… Okoliš treba držati čist: bez hrane. . madrace. svu vunenu i pamučnu robu). stavljanjem hormonskih pripravaka «ornisteril» na veliko zrno kukuruza (koje druge ptice ne mogu progutati) u kojem je 0. pobirati iz gnijezda Moguća je kemosterilizacija hormonska kastracija.71 Suzbijanje ptica Navedene ptice. Na jajima napisati otrov. zbog njihovog štetnog utjecaja na gospodarstvo i javno zdravstvo potrebno je sustavno držati na ekološki prihvatljivom broju. sami smo krivi što nas one ometaju. kao što smo na početku rekli i za štakore. Mogući su i drugi repelenti ali s malom učinkovitošću. To se radi u organizaciji lovačkih udruga i uz pomoć javnih medija.01% progesterona – djelatna stvar. Dakle. sewage flies). Naš način življenja u gradovima i bacanja otpadaka svuda koji ovim pticama omogućuje izvor hrane. a tada bi lovci ubijali vrane i svrake. smeća. Nadalje uništava robu (odijelo. Komarci=Gnats (Fungus gnats) Moljac se još naziva i muhom kanalizacije (drain flies.izvor hrane na taj način da se silosi i skladišta zaštite da golub ne može ulaziti u njih . ako se može. svrake i druge štetne ptice moguće je suzbijati pomoću otrovnih jaja. Za njegov razvoj bitni su vlažni prostori. svešče broj golubova na razumnu brojku. filter flies.hranjenje na javnim parkovima. i nepojedena jaja skupiti. Moljci=Moth (moth flies). Nekada se koristila sova ušara (Bubo bubo L) kao živi mamac. gnjezdenja i skrivanja doveo je ove životinje u prekobrojnost koja nam smeta. Na ta područja treba spriječiti dolazak ne ciljnih životinja. koja se stavljaju u proljeće na livade gdje se te ptice skupljaju.pravljenje gnijezda u kućama i zvonicima . koje su svrake i vrane danju u jatima napadale. Vrane. Njegove štete su velike za zdravlje ljudi jer prenosi razne bolesti. Najučinkovitija je mehanička zaštita prostora koja golubovima onemogućuje pristup hrani i gnijezdenju. trgovima. tj. Golubovima treba onemogućiti: . Na spomenike se mogu postaviti solarni generatori od 12 volti koji će golubu onemogućiti slijetanje na predmete. šikara Golubinja jaja treba.

mamac/meka Prašak.kanalima Nervni otrovi: inhibitori prijenosa živčanih signala Metabolički sustav: inhibitor sinteze hitina Metabolički sustav: uzrokuju poremećaj funkcije hormona Tkivni/stanični otrovi: pucanje -trganje stanica Phenyl pyrazoles Benzoyl phenyl urea (IGR = insect growth regulators) Various chemicals (IGR = regulatori rasta insekata) Inorganic (Anorganski spojevi) Flufenoxuron Fenoxycarb Hydroprene Pyriproxyfen Boric acid (Borna kiselina) Sprej. mamac/meka .72 NAJČEŠĆE UPOTREBLJAVANI INSEKTICIDI Kemijska grupa Pyretroid (Piretroidi) Insekticidi Allethrin Cyfluthrin Cypermethrin Cyphenothrin Deltamethrin Fenvalerate Permethrin Phenothrin Pyrethrins Acephate Chlorpyrifos Diazinon Fenitrothion Isophenphos Jodfenophos Malathion Pirimiphos methyl Propetamphos Bendiocarb Dioxacarb Propoxur Hydramethylnon Avermectin Fipronil Oblik Djelovanje Sprej. meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Respiratorni otrovi: inhibitori prijenosa elektrona Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Cl. Prašak. Prašak. Aerosol Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Na+ kanalima Organophosphate (Organofosfati) Sprej. mamac/meka Sprej. Prašak. Aerosol. Aerosol Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Carbamate (Karbamati) Amidino-hydrazone Macrocyclic glycoside lactone Sprej.

diastema. g Duljina glave i tijela. sivobijeli dolje Dobar penjač.3.0-2. cm Veličina ušiju. dvobojan 2.8-4. kutnjaci Smeđe-sivi gore. glođe. glođe. po cijeloj dužini Tupa ? ? . diastema. Burma). živi u kući i izvan kuće Hrapavi i jaki radi penjanja 10. pliva. kutnjaci Smeđe-sivi ili sivi gore.0-2. kopa Oko 1. 110 Dulja od repa . polju. diastema. diastema. 2 para ingvinalna Oštra Male.20. oštre 2. kutnjaci Smeđe-siva crno-siva Kopa. 3 para pectoralna. Tajl.2 Tabanski jastučići Broj Sisa Oblik njuške Oči Skalp. cm Duljina Repa. živi u: kući. trbuh svjetli Peri-domestic. roni. exulans (Azija) 150-600.5-2. cm Raspored Zubala Boja Krzna Navike (habits) Rattus norvegicus Berkenhout 150-500 (200-500) 19-25 15-21. jednobojan 2. oštre 3. 2 para pectoralna. jači od selca. sivi dolje Kopa.4 Mus musculus (Rutty) 10-21 (12-30) 9 9 L. male i do pola u dlaci Sjekutići.5 prominentne Sjekutići. cm glatki 8-12.1 Rattus rattus Linneaus 80-300 (150-250) 16-20 20-25.73 Tjelesna obilježja Težina Tijela. Indija. 4 (2+2) Tupa ? ? Multimammate rat -Mastomys natalensis (Afrika) 80-200 10-15 10-15 Kratke i debele Sjekutići. uz čovjeka glatki 12-20 (16) po cijeloj dužini. diastema. 3 para pectoralna. kanalizaciji Manji i glatki radi kopanja 12. 3 para ingvinalna Oštra Velike. smeđ 12 Kratke i debele Sjekutići. živi u kući i izvan kuće glatki 10.8-5. 12 Kraći od glave i tijela. kutnjaci Smeđe-siva crveno-siva. živi pretežno u polju (Pak. glođe.8. Bandicota bengalensis R. kutnjaci Smeđe-svicrni gore. velike i prominentne Sjekutići. 3 para ingvinalna Tupa Male. sivo-bijeli dolje Dobar penjač. mutne 4.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.