1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAČAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRŽAJ: 1. Mišoliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): štakor selac crni štakor Kućni miš Poljski miš Poljska voluharica Bizamski štakor (krtica) 2. Gospodarske štete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagađivanje hrane, požari, poplave) 3. Bolesti glodavaca značajne za čovjeka i životinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Načini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, biološke, fizikalno-mehaničke, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Općenito o kukcima (entomologija) (podjela, građa, biologija, štete) 7. Komarci, ose, pčele, bumbari (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, uši (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 9. Žohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (općenito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. Štetni utjecaji pesticida i zdravstvena zaštita te prva pomoć

2

GLODAVCI: (MIŠ, ŠTAKOR, VOLUHARICA …) (Biologija i značenje glodavaca i kukaca u zaštiti zdravlja i okoliša) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: • Uništavaju hranu - štetočine • Materijalna dobra • Šire bolesti • Nanose mnoge štete (za jednu noći 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leševa • Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se množe, otporni su na mnoge klimatske i biološke promjene. Glodavce koji su vezani na čovjeka nazivamo komensalni (ko… + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam živi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca – štetočina, najviše nas zanimaju: ŠTAKOR (crni i selac), MIŠ te VOLUHARICA Deratizacija je uništavanje štetnih komensalnih mišolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zaključkom prve međunarodne konferencije o štakoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak štakora u kuće pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladišta. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija ŠTAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potječe iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu područja razvoja kućnog miša. U Europu se useljava (pojavljuje) početkom 18. st. i to u: • Dansku 1716. (Kopenhagen) • Englesku 1728. • Francusku 1750. • Norvešku 1762. • Švedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se širi istočnom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potječu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Međutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kaže da su u starom Egiptu pronađeni mumificirani ostatci štakora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grčkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). Štakori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smeđa ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Veći je od crnog štakora. Dužina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i kraći od tijela Živi blizu vode, naselja, staja, u ruševinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i noću, u gladi agresivan, dobar plivač; živi u čoporu; kopa podzemne hodnike za spremišta hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne životinje, strvine; gladan napada životinje i ljude (djecu).

3

U prirodi su štakori spolno aktivni od ožujka do rujna, a u kućama kroz cijelu godinu. Ženka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godišnje. Mladi su slijepi 14-16 dana, sišu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. Živi 3-7 god. Glasa se cičanjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8ºC. U kući ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s više mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom žive u čoporu, a postoje i pojedinačni, premda rijetki, parovi. Ženke se u čoporu za vrijeme spolnog žara (6 sati) pare sa svim mužjacima (200-600 puta/6h). Mladi mužjaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dužnost čuvara (1-2 god.), tj. stražare na periferiji čopor. Ženka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifičan miris majke i čopora što se očituje njihovim podvlačenjem, osim pod majku, i pod druge štakore u čoporu, što odrasle ne smeta. Što više, čuvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. Često u čoporu nađemo više majki da u gnijezdu doje zajednički podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u čoporu ugine prava majka – njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani štakorsku siročad. Uspjeh pomajke bit će bolji što je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) između njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna napuštaju sisu. Poliovulija (više jajašca u jednom folikulu) je karakteristična za štakoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par može dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus započinje u 3. mjesecu života i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad ženka može koncipirati. U novi estrus ženka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost štakora počinje kad čovjekova prestaje, tj. u sumrak i noću, a na to utječe: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost čovjeka. No, štakor selac je aktivan i danju (nalaz u želucu dnevnih ptica) za razliku od crnog štakora koji danju - slabo vidi - žmiri. Godišnji ritam Štakor selac ljeti uglavnom boravi/živi u polju (preferira: jarak, šipražje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Seleći se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - početak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak započinje u rujnu i završava u studenom. Selidba može biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi štakori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki štakori selci žive stalno vani, obično oko smetlišta i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni štakor u našem podneblju, u pravilu, živi samo u zatvorenim prostorima – tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima živi i na stablima.)

slonovima stopala. Brzo trči po brodskom užu. Jaja odgrizaju po podužoj osi. a na stražnjoj 5 prstiju. Poznata i prihvaćena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. On hoda i po žici držeći balans uvrnutim repom. skače uvis do 80 cm. Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu. Štakor daje 30-50. Crni štakor je brži od štakora selca. odjećom i obućom. ali u polju na temperaturi nižoj od -10ºC ne izlazi iz skloništa (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. usne i izvadili oko. zaposlenik Hitne u Zagrebu – moj student na VZŠ – 2001. često napadaju dojenčad. a lasica ga buši na polovima i ispija. Miš je manje osjetljiv na nedostatak vode od štakora i on treba oko 1 ml vode/dan. No. Dobro se penje po drveću. kod jake invazije štakora. jaja i slabe kokoši. Isto tako kad se odrasli štakori tuku.nemoćnoj starici u stanu nagrizli lice. štakori su uništili oko 42 mil. …) grizu jaje poprečno. skaču uvis. kod brzog trčanja skače i brzo se sklanja. Hranu zagađuju fecesom i urinom. a miš 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokraće (štakor oko 15 ml) na dan. piliće i …. a više zbog hladnoće (hipotermije). mačke su u jednom slučaju pojele dosta leša). galeb. Glodavci unište 1/3 – 1/5 svjetske hrane. vežu se u klupko s isprepletenim repovima. mačke i psa.4 Hladnoća i štakor selac Ne spava zimski san. dok ptice (vrana. Dnevno troše 10-30 g suhe hrane. učeći od majke. Hranu gomilaju u svojim staništima 4-5 puta više nego što trebaju. Na prednjoj nozi ima 4. nemoćne starce (medicinski brat. god. Voda i glodavci Štakor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog štakora. u velikoj opasnosti su pilići. U seoskim domaćinstvima. GLODAVCI pojedu. a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. udalj do 50 cm. Dobro se penje po zidu. Bez hrane mogu živjeti 3-4 dana. tovljenim svinjama jedu masno tkivo. prasadi i janjadi grizu trbuh. tona hrane (U$D 30 bilijuna). glatku okomitu površinu od 1 m (uvis) ne može svladati. sa stabla na kućuprozor-balkon i obratno. Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeđen poput mačke. ali se na njega ne može objesiti. 1982. pa u nedostatku vode jede biljno korijenje. jaja. CRNI štakor koji živi u hladnjači koti se i na –10ºC. . uplašen i u tijesnom prostoru može skočiti čovjeku iznad koljena. repu. s krova na balkon. pa je to poznato pod nazivom štakorski kralj (njem. Preferiraju žitarice. I selac i crni štakor su svežderi. prihvaća nakon promatranja i gledanja što će najstariji (TEST – štakori) napraviti i kako će se osjećati. stari) zaborave na upozorenja i lakše prihvaćaju ponuđenu hranu – kad već nemaju poznate. pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). ali ako mora skače i silazi odozgo prema dolje. ali kad se osamostale (3 mj. Prema FAO. Mlade štakore. u građevinama je radno i spolno aktivan te se može trovati kroz cijelu godinu. a izuzetno do 100 cm. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. Pokretljivost Sporiji je od čovjeka. To je naročito izraženo kad su u čoporu i životnoj ugrozi (manjak hrane). do 1 mjesec dana starosti (teški oko 50 grama) je teško trovati. leševe velikih životinja (i ljudi). Radije se penje prema gore. niti se s njim može poduprijeti (poput vrane). ŠTAKOR I HRANA Štakor u svom okolišu izbjegava svaku novinu. Rattenkönig): Repovi i uši za jake golomrazice mogu se smrznuti – samoamputirati. Uplašeni štakori cičeći skaču uvis. ali još više unište hrane (onečišćenje). Troškovi nastali zbog uništenja hrane i uništavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromašnije hranom. voće. ali jedu i male sisavce i ptice. meso. a vodenaste 60-70 g. ispričao mi je slučaj kada su štakori još živoj . Crni štakor je bolji skakač i on može skočiti s krova na krov. ne računajući troškove za liječenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. Novu hranu mladi štakor. Štakori da bi sačuvali tjelesnu temperaturu. tj. da ne padnu u hipotermiju.

a potom majka ispušta mlijeko u sisu. 6x/sek. bitno je poznavati radi gradnje rat proof building). preporuča se mamke za štakore stavljati u cijevi promjera do 6 cm.5 m unazad. . gurajući zemlju unazad. Dodir – im je razvijen preko dlaka i brkova što im omogućuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka.što je bitno za njihovo trovanje (Steiniger. zbog čega mogu nastati štete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode). Osjetila-ćutila VID . okus i sluh su im razvijeni dobro.5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku. Kopajući površinski. često može izglodati elektrokabele. prizemljen je avion zbog ulaska štakora u mašinu. No. jer obolijevaju od morske bolesti . Nizvodno pliva i preko 30 km. plino-.im je naročito razvijen pa u meki mogu otkriti toksičnu tvar u koncentraciji od 0. aluminij. miris. to nije sigurno.5 ppm.osjećaju buku i frekvenciju veću od čovjeka (i do 100 kHz).0-1. ali su im draže tvari koje se nalaze oko njih. plivanja i kopanja te glodanja. 264 čovjeka. ako je u opasnosti i do 2 min. starci): to se dešava u lošim socioekonomskim standardima življenja. Sluh . Glodanje je usađeni nagon u štakora.mjerena «MOH's scale» tvrdoće iznosi 5. Međusobno sporazumijevanje .5. God. 1929. zemlju odbacuje 1-1.i druge instalacije uzrokujući požare. Roni. a kroz cijevi se provlači okomito-podužno. kad su u estrusu. ugrizeno 254. plastiku. Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 štakora po stanovniku u kojem je 1992. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu.5x3 cm i okrugle rupe od 2.8 cm.štakor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore. poplave. hranu. zabilježen je slučaj da su gladni štakori ubili i pojeli čovjeka.) čovjeka (djeca. Kroz otvore se provlači bočno. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina. hodajući po mekama. a njihov zatrovani želučani sadržaj neće nepoželjno otrovati druge životinje. lakše ih se truje. kad nailazi dominantna jedinka.čiji je glavni simptom mučnina i povraćanje. a 60% njih su djeca do 1 godine.) Ugrizanje-ujedanje: štakori (rjeđe miševi) često ugrizu (težina 500 kg/cm². Čišćenje – štakor se rado liže-čisti što je dobro za kontaktne otrove. spol. Kopanje zemlje . cink. (Tvrdoća štakorskih zubi -selca i crnog. OKUS .5 Štakor selac se s lakoćom provlači kroz pravokutne rupe s oknom 2. eksplozije.0. dokazano je da štakori držani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub. Plivanje – štakor selac može plivati 1. stakla. jer radije živi na tavanima i potkrovljima kuća. i 1979. a tvrdoća željeza iznosi 4. God. U dubinu. navuče kontaktne praškaste otrove i kad se odmara liže se i otrov unosi u želudac. obično kopa do 40 cm i ako su temelji kuće dublji (50-80 cm) neće ispod temelja ući u kuću. a 1993. vodovodne i kanalizacijske cijevi. Kopajući zemlju.4 mm/dan. jednom riječju sve osim tvrdih kovina. Smatra se da štakori moraju glodati da bi brusili sjekutiće kako bi zatvorili čeljust. olovo. Štakor na sebe. ili pri hvatanju riba.) CRNI štakor ne kopa i nerado pliva (osim u nuždi) i u vodi se brzo umara i utapa. On glođe drvo. Zubi im rastu oko 0. kositar.im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tuđi čopor. Međutim. 1952).im je slabo razvijen. Glodanjem oštećuju elektro-. Budući da se mačka ne može provlačiti kroz cijev promjera ispod 6 cm. čvrstog kamena i jakog betona. Povraćanje – izgleda da štakori ne mogu povraćati (denerviran jednjak) . nanoseći ogromne materijalne štete. (Ako ne povraćaju. No. u prosjeku 50-60 kHz. Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse. vodo. otrovanja plinom.se odvija kratkim ultrazvučnim glasanjem kraćim od 300 µs i to: kad su u opasnosti. 1996. NJUH . (Sposobnost ronjenja.5 cm te kroz cijevi od 3. dodir.

prema svojim potrebama. U južnu Ameriku ide brodovima 1544. a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) štakori. U kućama. dolazi (križarski ratovi) brodom u Europu (11. prizemlja i kanalizaciju. On nastaje ako su u čoporu uginule ili slabe životinje. pojavljuje se štakor vuk koji ubija slabije mužjake. Štakor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog štakora. Kada su u kući/nastambi selac i crni štakor.). st. osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. oko logora i rovova. a odozdo sivkast (crno-sivkast). Hodnik za mlade je slijep i može biti dug i do 4 m i širok do 2 m na dubini 30-40 cm. . se širi po cijeloj SAD. a u polju u kamenjaru (suhozid). a drugi (crni) više etaže i potkrovlja. Jede sve. Kanibalizam je. a odozdo bijel (smeđe-bijel) ili odozgo crn. a potom u 18. trbuh i vrat. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica može primiti i pridošlice radi lakše obrane područja. uzrokovao pandemiju kuge.fosforovodikom). Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. glođe građu i u njoj buši gnijezda. Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica povećava i u njoj nema prava jačega. ali je borba za hranu: ugrizi. štakori se vrlo brzo naseljavaju. Ako je pak područje jako naseljeno onda nema čopora s vlastitim područjem. Oni puno lakše uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih štakora. 15. On živi. Isto tako brzo se nasele oko klaoničkih otpada. 1615. prvi zauzima podrume. ubijao i rastjerivao štakore. Crni štakor je u kasnom srednjem vijeku u Europi. u Peru. 4x2 m). a u prirodi manje.6-25. Zapremina hodnika za par štakora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom . crni. Aktivan u sumrak i noću. Biološke osobine . štakori lutalice traže partnere s kojima će zauzeti nova područja. u naselju: tavani. Raširen je po cijeloj Europi. Crni štakor koji živi u kućama nije tako ratoboran prema uljezu. Spolno zreli sa 3 mjeseca. mladi su slijepi 2 tjedna i sišu 3 tjedna.. Crni štakor je manje ovisan o ljudskim otpacima. U borbi se neprijatelj napada za testise. kojega je potisnuo. a potom slabe ženke da bi preživio. 6-10 puta. a hodnici za gnjezdenje imaju. Štakori skloništa stalno preoblikuju. st. Slijepi hodnici nemaju stelje. tj. Koti 6-10 (20) kom.2 cm) od tijela (20 cm. voća i povrća.5 cm. U južnim područjima živi i na otvorenom i drveću. u gusto naseljenom području. staje. na Bermuda. Mlade nosi 20-24 dana. Bolje se penje i skače od štakora selca. Oglašavaju se cičanjem. Crvenog mora. st. Žive do 7 god. Skloništa u prirodi – štakor selac kopa podzemne hodnike gdje odlaže hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavališta. te u SAD-e (Virgijija i Nova Škotska) u 17. Rep (22 cm) s više od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18. stanuju mladi (hodnik je slijep. U njima je propuh. uglavnom iz korijenja. Štakori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu. Uške su mu dugačke 2. daskama. brodski. Potječe iz jugoistočne AZIJE i preko Indije.može pregristi gredu. pa u tavanu – ponekad . slijedi okršaj a nakon toga poštuje se pravo jačega. uglavnom. (kućni.značajke Odozgo je smeđ. U nestašici hrane.. Kad pridošlica dođe.-12. brani ga od uljeza. Sredozemlja i Afrike. gdje ima dosta odbačene hrane. krovni) u prirodi živi na drveću i ne gradi podzemna skloništa. Osim naseljenih štakora. preko štakorske buhe. sjenici. a preferira sjemenke i zrnje.8-23. rijetka pojava. uglavnom u luke i građevine (kuće). ciča te bježanje čak i na stabla. U hranidbenim (skladišnim) hodnicima nema štakora. Svi hodnici su međusobno povezani. Gnijezdi se u zidu i pod stubama. Ta pojava nije urođeno svojstvo te se ne može odgojiti štakora koji bi bio deratizator. normalno.5 cm). označuje ga feromonima i napravivši sklonište. I on je kozmopolit. CRNI ŠTAKOR Rattus rattus L. U ratu. Pari se cijele godine.6 Zajednički život – obično jedan par naseli ne naseljeno područje. gdje pretežno živi. Štakori vodu dobivaju. razna spremišta.

Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu. nego po sredini. Miševi su samotnjaci. Obično koncipiraju s 8 tjedana. Kućni miš je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaća novu. koje nađe u svojoj okolini (najlon. ali zabranom DDT-a miševi se naglo počinju razmnožavati i širiti izvan nastambi. ako je u nastambi. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji učinak na miševe nego na štakore. jer se oni ne vole šetati bespotrebno. Kod nas i u zapadnoj Europi živi tzv. Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronični). Aktivni su u sumrak i noću. U Aziji – na sjeveru i centralno je m. domesticus i m. U R. Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana. a u Africi. papira i drugih stvari. kukcima i otpacima. No. Oglašuje se cičanjem. Kako prepoznati mišju infestaciju ? Dolazak miša na novo područje izaziva u njemu znatiželju pa on vrši kružna istraživanja. Teren osvajaju i pretražuju kružno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno. raspon 7. ali kad se odluči za svoje područje zauzima ga i nerado se šeće više od 3-6 m u krugu. molossinus. vlakovi. a rep 9 cm (raspon 7. orahova. Hrani se sjemenjem. odlaze u žitna polja u SAD-u i Australiji.5 cm. a ljeti u poljima i šumama. Miševi se najčešće unose u kuće i trgovine ambalažom. Dnevno trebaju oko 1 mL vode. a na jugu je m. Pari se cijele godine. prevoznicama (brodovi. castaneus. Gnijezdo pravi iz slame. označuje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju. Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba često mijenjati. Na nedostatak vode manje su osjetljivi od štakora. premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta. nisu socijalni kao štakor selac. a tek je 1948. Ima ih više vrsta. Uglavnom. Ženka neposredno po okotu može koncipirati. Australiji te južnoj i sjevernoj Americi živi m.6 cm. domesticus. Osjetljiv je jako na DDT. ne sprema zalihe hrane (kao selac). tj. wagneri.poželjna je zrnata.5-10. jer se miševi radije šeću uz krajeve (zidove).2-9. Na japanskim otocima je m.2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istočne (tijelo 8 cm. a rep 6. Miševe je lakše trovati nego li štakore jer su znatiželjni i prihvaćaju novu hranu-meku (neofilisti). Miš živi 2-4 god. . poput štakora (mislim da nije točno. upotrebljen kao raticid. šećerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane. raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). Mužjak obilježava svoje područje u kojem još živi 1-3 ženke. slaninska. zubima nasjecka drvo). Njihov djelokrug je oko 3 m. ako imaju dosta hrane. spretus). hortulanus). Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m. Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeđesivi. dok na istoku Europe živi (m. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za liječenje humane tromboze. i bez hrane). Spolno su zreli sa 6 tjedana. Hranu ne skladište. zapadna podvrsta (m. tj. koji su slijepi 13-15 dana.2-10. jer sam ja u svojim nastambama gdje su ušli miševi našao raznesen kukuruz. sprečavajući faktore grušanja (vitamin K. pa životinja iskrvari u vlastite organe. musculus i m. a drugi je odozgo smeđkast a odozdo bijel. mužjak barem jednom na dan obilazi svoje područje i tako brzo počne grickati meku ili ulaziti u klopku (znatiželja). Hrvatskoj žive obje podvrste.3 cm). Žive prvenstveno u nastambama i oko njih. Dikumarol (produkt pokvarenog vlažnog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzročnikom hemoragijske bolesti goveda. dok se u Europi još uvijek drži više u nastambama. Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana. a u polju od ožujka do rujna/listopada. Dobro se penju i skaču.7 KUĆNI MIŠ (Mus musculus). pa čak i bajame). pa i avioni). pa se meke i postavljaju svaka 3 m. te se lakše truje od štakora. Pojava miševa danju. reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K). i bez vode. Meke . mogu dugo. Zapadna podvrsta je nešto veća: tijelo 9 cm (raspon 7.

Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje. dok su štakorske široke i zavojite. koji je duguljast. rashladne komore. a to su: iz porodice Muridae . zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati veće štete. Hrani se. polju. uglavnom. Unoseći novu ambalažu (namještaj) lako možemo unijeti i glodavce. Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene. Spolno je zrela s 15-18 dana. Aktivan je i danju i noću. a u okotu ima 3-10 mladih. Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada. vodenim biljem. u vrtovima.5 cm). pa na to treba pripaziti. ljuskav i plosnat. Veći je od kućnog miša. mladih/leglu. Mamci moraju uvijek biti svježi. povrćem i školjkama. premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). Oglašuje se kao i drugi glodavci – cičanjem. Aktivna je danonoćno. Dobar je plivač i ronilac. Pari se od veljače do rujna. rubovima šume. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. U dobrim uvjetima može jednom mjesečno. jer.poljski miš (Apodemus agrarius). 2. 3. Krzno joj je glatko s kratkim dlakama. 1. Slična je kućnom mišu ali je od njega veća i teža: dugačka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). osim ako se je u njih uselila voluharica. gdje ima dosta hrane koja ide u široku potrošnju.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su načinili miševi su uske i pravolinijske. POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4. iz porodice Microtidae – voluharica – i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski štakor (Ondatra zibethica). Hrani se korijenjem. Neki smatraju da jede i rakove. Živi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). Odozgo je crvenkasto-smeđ s crnom uzdužnom prugom po sredini leđa. lako uđu u kuću/stan a nakon toga ih je teže uništiti. Glodavci dolazeći u potrazi za hranom. Živi 2-3 godine. Ako sve leševe ne možemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima često provjetravati ili koristiti deodorante. BIZAMSKI ŠTAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i više sliči zamorčiću negoli kuniću. a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspješno. Aktivan je danji i noću i dobro se penje po drveću i zidu. tj. u grmlju. vlage (vode) i skloništa. a zimi ulazi u staje i sjenike. gdje ima dosta hrane. gladak i obostrano šiljat. (Izmet žohara je obostrano tup. kako bi privukli miševe. za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni. Spolno aktivan od ožujaka do rujna. Držanje čistog okoliša je najbolji način za suzbijanje glodavaca (miševa i štakora). . korijenjem. ima 3-7 okota s po 4-12 kom. ponekad. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzište) može napraviti veliku štetu. Leševe treba svakodnevice pobirati i neškodljivo uklanjati. samo tri vrste. Gnijezdo i spremišta hrane pravi/kopa u (riječnim i ribnjačarskim) nasipima koji su iznad razine vode. puževe i ribe. Spremišta hrane treba zaštiti žičanim mrežama čija veličina okna je manja od 6 mm. spolno zreo sa 6-8 tjedana. za nas bitne. tj. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda. Ostale osobine jednake su onima u kućnog miša(graviditet 21-23 dana. hladnjače. Ukupno s repom dugačak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). Osim sjemenki. Rep mu je dugačak. U stanu/kući je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem. vrtovima te na suhim borovima. živi 2-4 godine). Nosi 21 dan. U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak. voća i korijenja. PRUGASTI POLJSKI MIŠ (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci šeću – uz zid/kut. Živi u skupinama na livadama. a naročito ne odlaganje hrane oko kuće/stana. zeljanicama i sjemenjem. MIŠOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut ćemo. Živi na livadama. jede i gujavice. Ukupna dužina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm).8 Njihov dolazak u stan možemo lako otkriti po mirisu mokraće i po svježem fecesu-izmetu.

Suha i snježna zima im pomaže u preživljavanju (nalaze hranu ispod snijega). Ona ovisi o unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. 4. rađa nepodnošljivošću. No to na kraju. Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca. Krtica živi 3-4 godina. Dorzalna joj je strana crna. Glasa se pištanjem i tihim cvrkutanjem.5-15). koji se glasaju cičanjem. a u gospodarstvu se može uzgajati. Prirodna samoregulacija označuje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru biološke ravnoteže. a u okotu ima 2-7 mladih/leglu. To se obično odvija ritmično. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i živi 3-5 godina. živčanom preosjetljivosti. Unutrašnji faktor je rasplodni potencijal (broj ženki) i zdravstveno stanje vrste.propada. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtičnjak – humak tla koji je iskopala krtica). igralištima. odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloživoj hrani. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. Vanjski faktor je nedostatak hrane. a sišu 28 dana. Štetu nanosi praveći krtičnjake u parkovima. Nalaz nekog glodavca u području u kojem se inače ne nalazi (žutogrli šumski miš na većim nadmorskim visinama ili prugasti poljski miš na nižim nadmorskim visinama) označuje migracije zbog prenapučenosti. ličinkama kukaca i manjim kralježnjacima. Za progredacije ima više ženki. Pari se od ožujka do svibnja. Mladi su slijepi 21 dan. bizamski štakor se glasa zviždanjem. tj. vlažna i hladna zima. Dužina spljoštenog tijela je oko 13 (11. a ventralna tamnosvijetla. Koti se dva put i to od travnja do lipnja. a osamostaljuju se s 35 dana. što će reći da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza – degradacija. a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim. Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lišća. Hrani s glistama.5 (2-3.što uvjetuje razdvajanje jata/krda. velikobrojnošću. Osim toga. padom plodnosti i pojavom većeg broja mužjaka .5) cm. otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni).9 Pari se od travanja do rujna. Prsti tamni i spljošteni kao i nokti (slični plivaćoj šapi). zbog nedostatka hrane i prenapučenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada . migraciju. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Miševi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: • porast-progradacija/progresija • vrh/kulminacija • smanjenje/degradacija/regresija i • period latencije/mirovanja Ta pojava se događa ritmično što bi moglo reći da se radi o genskoj osnovi. zbog prenapučenosti. Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. U prirodi ga LOVE zbog KRZNA. Da bi se provjerila infestiranost područja. KRTICA (Talpa europea) živi u rahloj zemlji praveći velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista). Rilo joj je kratko. također zbog krzna. što sve utječe na smanjenje brojnosti ovih životinja. a repa 2. .

vrata i prozori zatvoreni i površine oko objekta čiste i bez vegetacije (grmova. Pokušalo se u kombinaciji s feromonima. Ako pak. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II. Ona ovisi o broju: rođenih = R. P = R + I/U – E ZAŠTITA od komensalnih mišolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlakše je postići ako se postave mreže na otvore s oknima koja su manja od 6 mm ∅. potreban je oprez da se ne dođe do nepotrebnog zatrovanja (ptice. jaraka jer se u njima zadržavaju glodavci).Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci neće uzimati. odnosno spriječiti njihov prodor u nastambe. a naročito ne štakori. perad. Voluharice i poljske miševe najlakše je trovati u rano proljeće dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid). emigriranih/iseljenih = E.) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom – najmanje mjesec dana treba zabraniti ispašu. građevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/uništiti (stiropor i staklena vuna su im privlačni). Dakle. imigriranih/useljenih = I. a otvor se potom zgazi/zatvori. uz prethodno zatvorene sve preostale otvore. repe. svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s čvrstim i teškim gustim rešetkama ∅ do 6 mm. (Prema Asaju Car je 1987. pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati. a crknute životinje pokupiti i neškodljivo ukloniti. a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen. Ultrazvučni i elektromagnetski uređaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci. . uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati miševe iz robne kuće. Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporučljiv u vegetaciji. temelji kuće/nastambe dublji od 50 cm. a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane pšenice u rupe i potom ih zatrpati. Deratizaciju je najbolje i najuspješnije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. ali u glodavca su neuspješni. Ako se deratizacija provodi na otvorenom. uz dobro miješanje. Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina). svinje. (Ako pravimo sami zatrovane meke od pšenice-riže-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2.10 DERATIZACIJA (de-rat) . postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploče 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla).) Repelenti – kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida. Te beštije u jesen se lakše truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. djeteline/lucerne. predatori). pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sječenog korijenja mrkve. generacije. Voluharice kao i poljske miševe najbolje je uništavati u rano proljeće (nedostatak hrane. POPULACIJA (P) – naseljenost – je skup organizama na jednom mjestu u određenom vremenskom periodu. lišća. umrlih = U.5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promiješa.

mungosi. Oni se stavljaju u hranu. sintetski estrogen BDM 10131 kod štakorice ima 1-godišnji učinak nakon jednokratne doze. Oko 1900.st. jer su glodavci naši stalni pratioci. God. Dana 30. ptice grabljivice dnevne i noćne (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. koja sišući krv štakora prenosi bolest ugrizom na čovjeka. No.500 god. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kućama i manjim gospodarstvima. Bolest uzrokuju glodavci. Kuga se spominje prije 2. Osjetljiv je na sunčeve zrake i na jake dezinficijense. plague) spada među najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % završava sa smrću oboljelih. . predstavljaju manji problem. A. Zadar. značajniji spomen je oko 1550. Pula. npr. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkriće uzročnika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin). (muha).11 Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su rađeni na principu kontracepcijskih pilula. 1377. Kroz 50 godina «vladavine kuge» u Europi je umrlo oko 25 mil. Bubonski oblik – očituje se otokom pazušnih i preponskih limfnih čvorova i Plućni oblik – očituje se upalom pluća ili sepsom cijelog organizma. PREDATORI . end. To je gram negativni aerobni nepokretni bacil. srpnja 1894. Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za uništavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. Kopar. Oni bi. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile sišući štakorsku krv. stanovnika od 1898. Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska. Kontaminiraju hranu i vodu izmetima. U Indiji. od kuge umire ½ Poljaka. Najznačajnija je epidemija kuge u 14. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje. Početkom 18. pa je još manja opasnost za ljudsko zdravlje. oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu. Split. kukaca/insekata koji su zaraženi preko štakora. Biološki sterilizanti se nalaze u istraživačkoj fazi. (1346) koja iz Mongolije stiže na Siciliju i odatle se širi po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT. odnosno štakorska buha (Xenopsylla cheopsis). itd. Bolest se kod čovjeka očituje u dva oblika: bubonski i plućni.C.i ekto-parazite). krpelja. A. psi jazavčari i terijeri. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis. Ona se spominje i u Bibliji. Zatim u Grčkoj oko 435. Miš je ugrožen od mačke. u Ebersovom staroegipatskom papirusu. Iz tih razloga god. a 100ºC odmah.C. odnosno direktnim zagađenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima. U našim krajevima najviše stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom. st. U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo ½ Londončana. gdje stanovništvo biva 10-etkovano. Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha. pjegavaca). Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. lisice. Mongolija) s trgovcima i brodovima.mačke. stanovnika. do 1923.. ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage).). No. prešla je u USA. Hipokrat). kojega uništava 55ºC/15 min. zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspješne terapije ljudi. možda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki učinak. Danas. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE ŠTAKORI su u prošlosti bili uzročnici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme. Dubrovnik uvodi prvu karantenu. Kina. Kod mužjaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksičan i stoga neprimjenjiv. (Tukidid.

Kuge sada nema ali se može pojaviti. Ljudske bolesti prenesene sa štakora i miša prema uzročnicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis. Taenia taeniformis od mačke). Bakterijske: groznica štakorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis). tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi).12 GLODAVCI. Kugu prenose štakorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans . diminuta. E. Strongyloides ratt. H. Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca. može biti i štakor selac. MEKSIKO). Bakterije: bronhopneumonija. pasteureloza. Gljivične (mikoze) Emmonia crescens. Protozoa: Trypanosoma lewisi. cinetorchis. bjesnoća. viroze. gdje su proglašeni svetim životinjama). rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti često su posredovane preko krpelja i grinja). bruceloza. preko mišjih krpelja prenosi se encefalitis. kuga (Yersinia. helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza: . listerioza. pored crnog štakora.čovječja buha. rikecioze. tifus šikare. Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana. deminuta. Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). mišji tifus. toksoplazmoza (Toxoplasma gondii). fiziologija. Angiostrongylus cantonensis. Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica. Plasmodium Ektoparaziti: krpelji. maleus/sakagija. salmoneloze (preko zatrovane hrane). Trichphyton menagrophytes Bolesti životinja prenesene sa štakora i miševa: To su viševrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domaće životinje i kućne ljubimce. Trematodne (metilj) . preko Nevida). imunilogija. a buhe će prenijeti kugu na ljude. itd. leptospiroze. Hymenolepis nana i H. Oni su značajni i u mitologiji (Japan . Laboratorijski glodavci: od divljih štakora i kućnog miša uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji služe u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija. parazitoze. Ako se nekim prevoznicama preveze zaraženi štakor u neko ne zaraženo područje. buhe. neke hemoragije. Indija – bog mudrosti. a od njih i na ljude i obrnuto. ranije Pasteurella pestis). Lassaova i Hantaanova groznica. salmoneloza. Trakavicama – Echinococcus multilocularis. Protozoalne: lišmanijaza (Leishmania sp. Ovdje ćemo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski značajne. lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te više rikecijskih bolesti (pjegavac.Echinostoma ilocanum. Hepatozoon muris. mišja virusna nefropatija. naročito štakor izazivaju strah i gađenje kod mnogih ljudi. Bolesti štakora i miševa prema vrsti uzročnika: Virusi: mišje boginje (ectromelia). leptospiroza. Vektor/nositelj kuge. te manje opasne druge bolesti poput vibrioza. on će zaraziti druge štakore. grinje. Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae).bog zdravlja «Daikoku». vrbanac. tuberkuloza. kao što su: kuga.9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta služe i kao izvor hrane (AFRIKA.

Naročito su značajne štete koje nastaju u zdravstvu. a i prema nekoj TV-emisiji. Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagađeno izmetima glodavaca. Varićak prof. Jedan par miševa godišnje pojede oko 3. (Prema A. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godišnje ukupne štete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda.) ZAŠTITA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaničko-fizičke. da je u salami 1948. kao što je rečeno ranije. T. knjižnicama itd. u kruhu 1970. Te štete se mjere milijunima USA dolara.) √ Kućni ljubimci (mačka. Miševi mogu ući u razne strojeve i izazvati kvarove.) √ Divlje životinje (glodavci).5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta više ostavljajući feces i mokraću u hrani. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati rušenje zgrade/kuće. No. štakor. Autor ovog teksta je. Štakori požderu mnogo više (oko 10 puta) hrane od miševa.. kažu da glodavci godišnje unište 5% hrane čime se može prehraniti oko 130 x 106 ljudi. Nadalje. te štete se teško mogu procijeniti i one su iz godine u godinu različite. veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca. izmet. da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 štakora. vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa ušao štakor. ovisi o broju: useljenih (U). galerijama. (Dlake.) Već u uvodu je spomenuto da miševi i štakori glođući električne i vodovodne cijevi uzrokuju požare. Kontaminacija hrane izmetom miševa bila je oko 12 put veća u odnosu na štakore (zagađenje miš : štakor = 12:1). Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. Asaju. arhivima. našao mišje dlake i feces. Domaće životinje 〈 Čovjek] Gospodarske štete od glodavaca Gospodarske štete uzrokovane mišolikim komensalnim glodavcima su vrlo značajne u: poljodjelstvu. to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona žitarica godišnje. u Zagrebu. pronašao hrskavicu uške štakora. Štete nastale u hrani su mnogostruko više od zagađenja hrane negoli od pojedene hrane. ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i štetnih kukaca. zdravstvu. pas. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao –1968. a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad naći u prerađenoj hrani-konzervi-salami. Kućni ljubimci 〈 Čovjek. iseljenih (I). ptica i dr. jer glodavci uzrokuju razne boleštine kod ljudi koje moramo liječiti. govedo i dr.5 x 10 6 štakor. pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2. biološke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zaštita temelji se na ekološki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. jedan štakor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane. pekarsko-mlinarskoj industriji. odnosno poplave. Taj par godišnje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). 1999. muzejima. skladištima.13 [Glodavci (miš. . rođenih (R) i uginulih (Ug) jedinki. voluharica) √ Domaće životinje (svinja. Brojnost jedne populacija. tj. Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godišnje u svijetu glodavci unište 30 milijuna tona hrane. Osobno mislim.

ali moram odmah reći bez veće učinkovitosti. Gametocit (muški sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u većim dozama toksičan i nije prikladan.14 Poželjno je da se glodavci drže što dalje od prostora gdje mogu nanesti štete (skladišta. .).) Međutim. Ne smije oko vrata biti grmova. zelenila (u njima glodavci čekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uđu). itd. a štakor selac čuje zvuk iznad 100 kHz – ali dobro i onaj od 40 kHz. Dobro je da su skladišta/utočišta tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. jer se štakor penje po stablu (naročito crni) i kroz prozor uskače u sklonište. a rupe na njima manje od 6 mm ∅. Oko kuće ne smije biti jaraka. blokovi. Stabla blizu vrata i prozora su nepoželjna. nastambe. također djeluje kao sterilant. izgleda mogu relativno uspješno upotrijebiti u sprečavanju useljenja glodavaca u građevine. pa je poželjno da se njegova jakost stalno mijenja. čelične stijene). poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kućnog miša. U vrtovima i voćnjacima gdje se sadi neko korjenasto povrće koje glodavci ne smiju oštetiti – mora se ograditi-zaštititi metalnim pločama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje. Imigracije – emigracije se dešavaju kada glodavci otkriju neka skloništa/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva. svi kanalizacijski ispusti moraju imati zaštitne mreže s rupama manjim od 6 mm ∅ kako glodavci kroz njih ne bi ušli u objekte. smanjuju njegovu reprodukciju. a naročito ne ako ima puno mužjaka. a sama upotreba parazita nije ekološki prihvatljiva. Mislim da se tu radi na principu teške metaboličke bolesti. stan. Ultrazvučne i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori). glavni je problem što se glodavci brzo prilagode na taj zvuk. prozori i drugi otvori ne smiju biti građeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati. ali kasnije su rovale tik uz uređaj. za okolinu ne štetni. a naročito zapuštenih i s otpadima hrane. dok kućni miš čuje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i spriječili im infestaciju. Ekološki će biti najprihvatljiviji. Građevine moraju biti građene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla. Temelji kuće moraju biti duboki 50-80 cm. Neki biološki preparata. Gladovanje. ali ne i na otvorenom. Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz. a njihov okoliš bezprijekorno čist. Vrata. Stiropor i staklena vuna su privlačni glodavcima i ne treba ih koristiti u zaštiti od glodavaca. otvori na kanalizaciji kao i oni za prozračivanje na prozorima ne smiju biti veći od 6 mm ∅. vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. Kućni okoliš mora biti bezprijekorno čist. takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspješan za štakora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). jer se miš kroz otvor od 6 mm ∅ može provući. kuću. vanjske površine zaštićene od penjanja glodavaca. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice – možda su par dana manje rovale. jer štakor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu. sterilizanti koji će populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj će oni bez većih šteta po čovjeka moći živjeti u njegovoj okolini. Treba spriječiti useljenje iz drugih čopora ili preseljenje (metapopulacija) koje je često zbog potrebe za hranom. One se.

u domaćinstvu je vrlo učinkovito. a puno slabije štakore. Osim toga za čovjeka. Zato je bitno da životinja uzme što više otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku– akutnu smrt. Mungosi uneseni na Korčulu za lov zmija i glodavca. Sove (noćni lovci) koje žive blizu kuća su dobre za lov miševa. odbiti zatrovane meke. Poželjne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: učinkovitost u što nižim koncentracijama neotrovnost za ljude i domaće životinje prihvatljivost (neodbojnost. Mačke love miševe. Stoga je. typhimurium). neteratogeni. okrenuli su se prema domaćoj peradi (lakši i brži ulov).15 Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najraširenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domaćinstvima gdje je glodavačka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati. OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) . pokušali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis. Danci. Ljepilo. ako štakor ugiba dugo i sporo. Nadalje. mogu se primijeniti kao plinovi – ubijaju direktno preko pluća. mineralnog ili sintetskog podrijetla. često se zovu i raticidi. a kad se nauče na tu hranu – treba im ponuditi otrovne mamke/meke. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti. koji imaju najjaču obranu protiv glodavaca. Naime. Akutni rodenticidi – moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksične tvari. Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra. domaće životinje i divljač su opasni. bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzročnici rezistencije širokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksične dijelove neonkogeni. ali s njima se može samo održavati bioravnoteža. . S. Po načinu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksičnost – unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice Χ ili Ξ ) plinove (brzi učinak preko pluća-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. ali se brzo javlja rezistencija. naročito ako su od štakora bile ugrizene. kad vidi što se je desilo test štakoru. Predatori U borbi protiv štakora dobri su psi terijeri i jazavčari. premda nehumano. Pošto se najviše koriste u eradikaciji štakora. ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksične tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost. naročito kad hrane svoje mlade. ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. nekancerogenost bez nepoželjnih nuspojava i sa što humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj građi su biljnog. većina štakora će. kao i mungosi. Ti preparati su učinkoviti.RODENTICIDI Rodenticidi označuju sva kemijska sredstva koja se koriste u uništavanju glodavaca i ona se sada koriste najviše i najučinkovitije od svih drugih mjera.

Znaci trovanja su nespecifični (iscrpljenost). Ako životinja ne dobije zaštitu smrt nastupa za 24-48 sati. protiv njih nema antidota. Najbolji se uspjeh postiže ako se štakore priuči na slijepe mamke. Subakutni rodenticidi su kalciferol. a smrt (srčana). a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu. α-kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga. ali se dade poboljšati s uljem i mašću. uzrokuje hipertenziju i smrt. Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge životinje.5%-tni u mekama. svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari.). Nema antidota za cinkfosfid. Štakor ne povraća. Simptomi otrovanja u domaćih životinja se očituju 2 sata nakon ingestije. Jako je djelotvoran protiv miševa u koncentraciji 2-4%. a potom im se stave toksični mamci u jednakoj ambalaži i količini. Upotrebljava se u koncentraciji 0. paraliza stražnjih ekstremiteta. Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksičan za glodavce i druge kralježnjake. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa. srca.za 15 min. Nema antidota. njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (čak i kod nas?) ili striktno ograničena na iskusne profesionalce i određena područja. kanali itd.5-1. za 24 sata. kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. Stabilnost na vlažnom je slaba. Također. No. a mogu nastupiti brzo . On je bez boje. ovisno o uzetoj dozi. Zbog velike toksičnosti za ljude i životinje te zbog nedostatka antidota. služi i kao repelent za ptice. Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog čega se u organizmu nakuplja limunska kiselina što dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0. . Najčešće se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH želuca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oštećujući sve organe pa i srce koje prestaje raditi. disanja. mačku. perad.5%. kolekalciferol.je glikozid ekstrakta morskog luka . uglavnom. Zabranjen je u mnogim zemljama. Scilirozid (C32H44O12) – akutni raticid . Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (široko primjenjiv). Preživjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teško trovati.biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksičnim učinkom za štakora selca.5% scilirozida Silmurin→..08-0. kao: jaka ekscitacija. Mesožderi i svežderi mogu pojesti otrovani leš ili biti namjerno otrovani. gdje građani ne smiju dolaziti (brodovi. Koristi se kao 0. povraćanje. analog je spoju 1080 i ima manju toksičnost od njega a koristi se kao 12%-tni. Otrovan je za (sveždere) pasa. To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i miriše na češnjaka.16 U pravilu. jer je jako toksičan. a slabim za crnog štakora i kućnog miša. brometalin i flupropadin. Nije baš preporučljiv. Asaju i Vučemilo (1979) te Asaj i sur. mirisa i okusa u obliku kristala. Antidot je atropinsulfat.

U normalnom organizmu . Kolekalciferol – vitamin D3 ima slično djelovanje kao i prethodni. Nakon što su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt. tj. Flupropadin je preparat u testiranju (U. U prodaji je kao Quintox. I dok su ta dva faktora u ravnoteži neće biti grušanja krvi. prestanka krvarenja i sanacije oštećene krvne žile. Sprečava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedičnim drhtanjem. Kalciferol –vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv štakora sam ili u kombinaciji s 0.u krvi .17 Potrebno je da životinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata. kumatetralil. Brometalin ima dobar učinak na glodavce. kumaklor. jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora grušanja VII. a 1956. jer višekratno uzimanje produžuje vrijeme ugibanja. OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji. IX i X. Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora grušanja VII. Nakon sinteze varfarina. koji je 1948. Slučajna otrovanja se liječe kortizolom i Na. Pošto dođe do oštećenja krvne žile aktiviraju se faktori grušanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomoć kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (α2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se talože trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruška. Naime. proizveden lijek varfarin. hepatitis) dovest će do poremetnje u zgrušavanju krvi. jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata. Poslije toga saznanja prešlo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi liječenja tromboze u ljudi i tako je 1945. pa i one rezistentne na antikoagulante. traganja za uzročnicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkrića aktivne tvari dikumarola (uzročnik krvarenja)– sadržanog u pokvarenom vlažnom sijenu djeteline. grčevima.K) na kućnog miša i štakore rezistentne na varfarin. Nema specifičnog antidota.zdravi organizam sanira vrlo brzo.nema spontanih krvarenja. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg. Međutim. bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza.025% varfarinom. iznurenošću i paralizom stražnjih udova.u organizam dovodi do poremetnje u grušanju krvi. Zahtijevaju dobro iskustvo – profesionalnost.sulfatom. otkriva se 1951. Unos kumarina – varfarina . Zahvaljujući toj ravnoteži sitna mala –petehijalna . . ANTIKOAGULANTNI (kronični) rodenticidi Otkriće ovih raticida je sasvim slučajne prirode. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za veće životinje. IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. pa životinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. osteomalacije i kalcifikacije krvnih žila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). U trgovine je kao Vengeance i Assault. Učinak antikoagulanata temelji se na djelovanju sprečavanja koagulacije krvi.krvarenja koja se dešavaju . Učinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva što dovodi do hiperkalcemije.

(Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u liječenju tromboza.025-0. Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog čega nedostaje vitamin K1. kumaklor.Vitamin K1 hidrokinon . a manje protiv crnog štakora i kućnog miša.je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948. Prodaje se kao Diphacin®.uspješno može koristiti u suzbijanju štakora selca. Životinja ugiba polako što sliči prirodnom tijeku smrti pa kod preživjelih glodavaca ne izaziva sumnju (što je poželjno) u postavljene meke.18 Varfarin (kumarini) to radi na način da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII. X i protrombin i tako blokira (paralizira) učinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski učinak. U prodaji je kao 1% prah. Njegova uporaba je zakonski strogo određena i to samo na zatvorena područja koja se lako nadziru. koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja.prelazi u vitamin K1 epoksid. usta. dok je za miša 140-340 mg/kg. generacije. Najdjelotvorniji učinak kumaklor postiže ako se daje u malim višednevnim dozama. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin.5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak. Dodatkom faktora grušanja štakorima otrovanim s varfarinom. Budući da mamci ne izazivaju nikakve neželjene učinke. U USA se upotrebljava za štakore i voluharice. Iako je na njega. proces grušanja krvi postaje normalan.3-4. premda je otkriven 1956. Sintetički u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K . Danas se naviše koristi od svih antikoagulanata 1. Ratinal®).s obzirom na brzinu djelovanja . embolija.75% prah ne topiv u vodi. vodotoka i prehrambenih proizvoda. već nakon 10 godišnje upotrebe. a ovaj uz pomoć vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. Topiv je u vodi. Kronična LD50 je 0. Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg. Služi za izradu mamaca. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu.0 mg/kg/dan/14 dna. u trovanju štakora. generacije. a kronična 0. Na tržištu se nalazi kao 0. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952.038% kumatetralila ili kao 0.3 mg/kg/dan/5 dana. krvarenja po sluznicama njuške. pa će životinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne žile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti. …) Antikoagulante . Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za štakora i miša. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 2. U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19.3 mg/kg. u Škotskoj) rezistencija. Kumatetralil (C19H16O3) – hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16.(Tomarin®. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produženo djelovanje.nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom – smanjuje krvarenje. nakon što su ih test štakori požderali. djece. Zbog nedostatka tih faktora nema grušanja krvi. krv u mišićima i zglobovima. djeluju nakon višekratnog uzimanja za 5-7 dana. (u USA ga nema). generacije. Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju će štakori piti. U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin® kao gotovi mamak u koncentraciji 0. on se i danas . Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza . Kumaklor (C19H15ClO4) – klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin . IX. infarktu miokarda. posipanje štakorskih putova i trovanje vode. Antikoagulanti I.6 mg/kg. vitamin K1 epoksid uz pomoć vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon.možemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. tj. daleko od stoke.05%. otkrivena (1958. kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin . i ostali se štakori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe. jer se štakori čiste-ližu. još više će otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan će početi ugibati.1-1. Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokraći i fecesu. koji djeluju kumulativno – nakon višekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2. U mamcima se preporuča kao 0. .

.2% kontaktni prah. s dobrim učinkom na varfarin rezistentne štakore selce i kućne miševe. U trgovini je pod imenom: Rozol®. U slučajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50.6 mg/kg. Možda se tu radi o tzv.3 mg/kg.05%) i kao 0. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. Koncentracije za miševe su značajno veće nego za štakore. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 20. Klerat®. Daljnjim istraživanjima pronađeni su novi spojevi (II. Životinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata. generacija): difenakum. flokumafen. generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. pomiješan s pšenicom (cijelo ili lomljeno zrno) te voštanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0.05%) ili kao 0.005-0. peleta.005-0. Havoc®. u koncentraciji od 0. a u praksu ulazi 1976. a za miša je 1. difetialon. Temeljen ovoga saznanja prišlo se ritmičnom izlaganju mamaca. Ako se izrađuju svježi uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna). utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih štakora i miševa.5%). Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. generacije.005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta. Prva jednodnevna (lab. varfarin nije više bio efikasan protiv štakora selca. tj. brodifakum. u Francuskoj. u praksi. …). Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. Upotrebljava se protiv štakora i miševa.0 mg/kg. Jako slabo efikasan na kućnog miša čak i nakon doze od 410 mg/kg. Daljnjim istraživanjima došlo se do zaključka da su dominantni štakori odmah nakon izlaganja pojeli previše meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo ništa za druge. Na taj način svi štakori imaju šansu doći do hrane (meke). Primjena mu je jako široka (u urbanom i ruralnom području) od 1984. mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije štakora. voštanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon®. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 1. Nakon toga je upotrebljen kumatetralil. ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni štakori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. naročito rezistentnih na varfarin. 4 ili 7) ispitivanja. Antikoagulanti II. poljski miš.5 mg/kg. u peletama i u blokovima (0. U trgovini je pod zaštitnim imenom Ratak® i Neosorex® u obliku praha.1%-tni koncentrat topiv u vodi sa šećerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. Klorfacinon (C23H15ClO3) – u uporabi je od 1961. odnosno kao 0. No. se nalazi u širokoj primjeni. tj. i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni učinak).25%). Njegov učinak bolji je od varfarina. Faciron (10%) otopljen u vodi miješa se u omjeru 10 ml na l litru vode. Mamci s 0. Caid®.25% uljni preparat (faciron-uljni 0. a od 1976. Liphadione® i Drat® u gotovim mamcima (0.1-0.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve štakore. generacije na varfarin otporne glodavce (štakor i miš) kao i na druge glodavce (voluharica. Koristi se u cijeloj Europi i USA. Matikus®.5%). Flokumafen (C33H23F3O4) jako je učinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Na tržištu je pod imenom: Maki® Contrac®.1-0. Glavno svojstvo ovih preparata je dobra učinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane – mamka. bromadialon. a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1.3 mg/kg.4 mg/kg. za kokoš 50 i za mačku 100 mg/kg.005%. Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2. za psa 50.1-2%) ili u ulju za miješanje sa zrnjem (0. Bromone® te u prahu za posipanje (0. u Škotskoj otkrivena rezistencija. Akutna jednokratna oralna LD50 za štakora iznosi 1. nakon detaljnih višednevnih (1. dominantnim štakorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane).19 Ramik® i Promar® u prahu (0. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2. Super-Caid®.005%. generacije sintetiziran 1975.

a naročito djeca. krvni podljevi u koži i sluznicama.20 Jako je otrovan za psa. . Nakon toga unesrećenog se mora odvesti u bolnicu. za prepelicu 300 mg/kg). Zabilježen je slučaj pokušaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. tjera ga se da izazove povraćanje podraživanjem mekog nepca. Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion® i koji se primjenjuje pošto je liječnik pregledao pacijenta. Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik. a ostali su izliječeni. NEPOŽELJNI/TOKSIČNI UČINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI ŽIVOTINJA (neciljana grupa) I Najčešće se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. stečena. Osim slučajnih otrovanja ljudi. koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid. a u našem slučaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov. U Koreji je jedna 14-člana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brašno (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana. osim ako dođe do uginuća.005% aktivne tvari u peletama ili voštanim blokovima. Znakovi trovanja domaćih životinja slični su onima u ljudi. biokemijska. Rezistencija (gubitkom učinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se može javiti iz više razloga i može biti: urođena. kao i na sve druge glodavce. populacijska. Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. U trgovini je pod imenom Storm® s 0. a kod težih oblika i leukopenije. U trgovini je pod imenom Frap®. trebaju biti pod kontrolom liječnika kroz 4-5 dana. a ako nije moguće tada se pruža na terenu (izazvano povraćanje). Ako se zna količina otrova (malena) ide se odmah k liječniku. To se ponavlja sve dok iz želuca ne izlazi čista voda. groznica.pojava otpornosti na lijek/otrov. etološka. životinja.5 litara mlake vode i ponovno povraćati. Nakon točne dijagnoze – spašen je vitaminom K (antidot). Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su životinje uzele toksične tvari i kroz koje vrijeme. ruptura jetre i oštećenje bubrega. Svi. ali se teže uočavaju. Pšenični mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. ekološka itd. a slabo za perad (LD50 za kokoš i divlju patku je 100 mg/kg. Nakon povraćanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji će apsorbirati ostatak otrova iz probave. Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tržištu od 1986. Nakon povraćanja mora popiti oko 0. Otrovanja se. a rjeđe preko kože (varfarin) ili sluznica (oka. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produženo protrombinsko vrijeme. dešavaju se i nehotimična/neciljana otrovanja životinja. Urođena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna –autosomatska . uglavnom. a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom). krvava mokraća i stolica. a ako nije moguće.. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih štakora. a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. nosa/udisanje praha). mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. Unesrećenog se odmah vozi doktoru. dešavaju preko usta/probave. Prva pomoć se treba dati čim prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje želuca sondom). Može biti i fenotipska. Stečena rezistencija se pojavljuje nakon toga što je čovjek. odmah po saznanju. radi daljnjeg nadzora.

ako se kroz duže vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama. pošto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin. (Možda je to moguće i kod rodenticida – pesticida. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. Nije poželjno da ti atraktanti postanu repelenti što se može desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinačno imaju loš – odbojan miris. radi boljeg lijepljena otrova na njih. Crni štakor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. riža. U prirodnim uvjetima ona je borba za preživljenje. Kućni miš rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. Budući da glodavci preferiraju zdrave žitarice (pšenica. prahu. Zato pri primjeni rodenticida treba voditi računa o unakrsnoj rezistenciji. Blok je težak oko 50 g. a označuje da je neki glodavac. Neki atraktanti ili feromoni su poželjni u mamku. To se uglavnom dešava u laboratorijima. Zrnati mamci . Tim više što te nosače neće uzimati mačke i psi. drobljene. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini. Međutim. npr. Praškasti – mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. crvena ili zelena boja kako bi se što lakše uočilo da je različita od običnog zrna i da nije za ljude i domaću stoku. generacija) – na koji je štakor selac bio osjetljiv. kukuruz. riba. 1. malo masti i ugljikohidrata u što je umješan raticid. U štakora selca nađen je na 1. u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. voće. . Populacijska i ekološka otpornost može nastati na osnovi selekcije. ne smiju ih uzimati životinje kojima nisu namijenjeni (psi. sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosače otrova. ptice.21 Glodavci su u početku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1.antikoagulante 2. odbojnosti prema nosaču. na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. Etološka otpornost može nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane). zob. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblažu/prožimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. slanina. mogu biti nosači raticidima. Na sreću nije došlo do kros-otpornosti na otrove . a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. Kros-rezistencija (unakrsna) je stečena rezistencija. odnosno soj glodavaca. mljevene-brašnaste. na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. da se s njima što manje manipulira – da ih se što manje miješa. izgleda. mačke. Npr. ako su u mješavini stabilni. kokoši). kromosomu koji je otporan na varfarin. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. a u sredini ima rupu da se može žicom fiksirati.u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava. generacije. ječam. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doći djeca. generacija. u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens – otrov. a potom postao otporan. Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. Naravno da sir.) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih štakora temelji se. Najbolje je. Ovakva otpornost se može prenositi na nove potomke (ušla je u gene). No oni se najčešće dodaju krutim nosačima – žitaricama uz dodatak ulja da se bolje veže prašak (deratizacijska tvar). meso. generacija antikoagulanata). lomljene. aktivnoj tvari u mamcu. anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). jer su razvile novi gen koji im je omogućio da postanu otporne na otrov koji ih je uništavao. Parafinski-voštani blok – napravljen je od cijelog zrna žita. generacije). parafinskim blokovima. kod dugotrajne deratizacije razvit će se jedinke koje će genetski kod imati drugačiji. proso. Žitarice u mamcima mogu biti.

koje sagorijevanjem oslobađaju fosfin u 1/3 svoje težine. fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida. Ako se dime skladišta hrane. prekriti plino-nepropusnim plastičnim ceradama. rukavice i zaštitnu dugu odjeću. Stavljaju se u plitke plitice. Kontaktni otrovi – pojavljuju se kao prah i želatina/gel. Fosforovodik (fosfin) – PH3 – je bezbojni plin. a miriše na češnjak i karbid već u konc. Tekući mamci – stavljaju se u prostore/područja gdje ima dosta hrane (štakori neće uzimati suhe meke). Zbog isparavanja vode treba ih često nadzirati i stalno dodavati nove. koji su kroz podzemne hodnike – nepoznate i župniku i deratizatoru – difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi – usmeno priopćenje J. skladišta hrane i mlinovi.B.prolazeći preko njih .imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. hladnjače. ne rasipaju i da ne padaju na kožu i sluznice. a malo vode. Kontaktni gel stavlja se pomiješan s prahom brodifakum-om za trovanje miševa. U praksi. Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne može drugim načinom. Pelete – se rade na način kako se rade i pelete za hranjenje životinja. (Spec. Fumitoxin. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u čeličnim bocama ili čvrstim limenkama koje se teško mogu oštetiti – da ne bi iscurio plin. Rado ih jedu ptice. Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare – fumiganti).0. (U manjim količinama dolaze u peletama. 1. vrelište –87°C. Da ih ne bi uzeo čovjek dodaje se odbojni repelent – denetonium benzoat 0. limenkama.) Pri visokim temperaturama i pri većoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro. …). podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm ∅ kroz koje prolaze glodavci. peletama (zelenkaste boje) ili u vrećicama. tabletama. mora se cijeli prostor fumigacije. radi zaštite od vlage.530.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno učinkovitu deratizaciju (brodovi. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. U prodaji je pod imenom Bitrex®. Pogodni su za zatvorene prostore. uz nazočnost vlage. Peletama se može dodati malo voska.001% koji ne odbija štakore. zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadržavaju te metale (brod. a potom ih pri odmaranju čišćenjem/lizanjem unose u probavu. skupinu otrova. 0. Dolazi u peletama. ledište –132°C. Nosači i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca. Phostoxin. npr. Trgovačka imena su: Al-phos. tabletama. hladnjače). Prah se stavlja u otvore/rupe. tež.) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zaštitu. ugljični dioksid. koja nije moguće hermetički zatvoriti.01. podzemni hodnici mišolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne dođe do nepoželjnog trovanja. Fertoxin.ponesu na krznu. Aluminijev fosfid – AlP – spada u I. Djeluju peroralno. jer ih glodavci . Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zaštita (maska) da se ne bi inhalirali. cijanovodik. (U jednoj crkvi – za trovanje štetočina u drvenoj građi – primijenjeni su fumiganti. Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi. pri 150°C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu. skladišta. Ako su glodavci (štakori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. … . sumporni dioksid. Njihov izbor nije velik. Stoga treba nositi naočale.8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24°C. Dolazi u tabletama. U tom prahu je aktivna tvar 20 puta veća nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. prvenstveno u cijevi čija je unutrašnjost želatinozna. pa navodim samo one koji se u praksi najčešće koriste: fosforovodik (fosfin). avion.22 Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udišu. u zraku pri konc. 1.02 ppm. Paste i gel mamci .

dispneja. Za uspješnu deratizaciju konc. jednjak). Otrovanje s CO2 – glodavci počinju ugibati ako je konc. srednji dio (probavlja hranu) i stražnji dio (probava. ali u malim količinama koje nisu štetne. kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%. na tržištu se našao i Magnezijev fosfid – Mg3P2 – koji brže. komu i smrt. CO2 se normalno nalazi u atmosferi – u udišnom zraku. Probavna cijev je jednostavna i započinje ustima. žeđ. Degeh Fumi-Strip. duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeću i ako se svijeća gasi moramo bježati vani. prsište (thorax) i zadak (abdomen). bol u grudima. tibia. Trgovački mu je naziv: Degesh Fumi-Cel. pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem pluća) koji uzrokuje gušenje. CO 2 – vinski podrumi. pretarsus). CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata. Unesrećenog-otrovanog čovjeka treba odmah iznijeti na čisti zrak – na otvoreno i posjest ga te čim prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć. a završava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna šupljina. Živčani sustav je u obliku ganglija. trochanter.08-0. Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. Znatno je teži od zraka (spec. oblikovanje i izbacivanje izmeta). Dorzalna žila čini krvožilni sustav (aortu i srce). a noge su im člankovite (coxa. a u težim slučajevima: modrilo kože. femur. prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin. drhtavica.75mg/L zraka. dijareja. Njegov toksični učinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma.23 Nakon aluminij fosfida.98) i topljiv je u vodi (1. . pa tako i za kućne i poljske glodavce. Otrov može ući u organizam peroralno (probava). 1. odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija. a lagana koma kod 5%. nazalno (pluća) ili perkutano (koža). tarsus.8 g/L kod 0°C). kašalj. Smrt nastupa ako ga u zraku ima više od 40%. (Kada se ide u prostore gdje se očekuje veća konc. Ako unesrećeni ne diše treba mu pružiti adekvatnu pomoć (disanje usta na usta.8 mg/L. LD100 za štakora je 0. Kutikula (koža) prekriva cijelo tijelo i građena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). masaža srca. koji brzo razvija fosfin. Za čovjeka je letalna konc. dok u čovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc.8 mg/L. tež. Ugljični dioksid – CO2 – je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u čeličnim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L). a za miša 0. ždrijelo. kod izlaganja zraku i vlazi. Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput). CO2 oko 10%. Pri temperaturama višim od 15°C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne živine. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: ČLANKONOŽCI (Arthropoda) potkoljeno: dušničari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: čekinjaši (Thysanura) vrsta: šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) U člankonošce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paučnjaci (Arachnoidea) čije je tijelo bilateralno simetrično i pokriveno hitinom. Njega normalno ima u tjelesnim tekućinama i odgovoran je za održanje acido-bazne ravnoteže. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata.) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opća slabost. po mogućnosti dati mu kisik). od 2.

mozaičnih) očiju i 1-3 para ocela.24 Razlikuju se oba spola (dimorfizam). segmentu se nalaze maljice (haltere) – zakržljali 2. metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu. U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2. sisanje ili bodenje. njuha. temperature. biljožderi (fitofagi) ili svežderi (omnivora). Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje. a od nekih leptira 200 puta slabije. srednje (želudac. Budući da je kutikula čvrsta i nedozvoljava širenje člankonožaca. kolutiću. imaju ih na 2. npr.) Opipne osjetne dlačice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiču okoline (ticala..) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutića i u njemu je smješten spolni aparat i drugi unutarnji organi (želudac.000 osjetnih stanica. što uvjetuje njegovo zujanje.. prstenak-trochanter. dlačica i ljuskica. Noge kukaca građene su različito ovisno o namjeni: trčanje (trčkovi). U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak žilica. rovanje (rovci). Čeljust i usni aparat je jače ili slabije razvijen ovisno o načinu uzimanja hrane. sakupljanje hrane (pčele). penjanje. i 3. okusa do osjetnih nervnih nastavaka. Cvrčci. Ovi posljednji nisu nikada imali krila. Tijelo kukaca građeno je od segmenata/kolutića (metamerija). oviviviparna). One imaju 6 članaka: kuk-coxa. par krila. segmentu a na 3. Probavni sustav građen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna šupljina. skakavci). zadak). skakavci i šturci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro. stopala.. a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri). a komarac oko 600 zamaha/sek. Glava (caput) je jako čvrsta i nosi par ticala (antene) koje služe za orijentaciju i osjet njuha. oni ju odbacuju i tako se presvlače (svlak – exuvium). Mišići pokretači krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojišta s unutarnje strane na leđnoj i trbušnoj strani kolutića što omogućuje polju pokretljivost/zamah krila. vlage itd. Cijelo tijelo prekriva čvrsta hitinska kutikula koja kukce štiti od isušivanja. Osnovna značajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala. Prednja krila mogu biti kraća od stražnjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita. Prsište (thorax) ima 3 kolutića (prethorax. slijepa crijeva – probavljaju hranu) i stražnje crijevo (djelomična probava hrane i formiranje fecesa). Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku. Njuhom traže hranu. određivanje rodova i vrsta. U području osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi. ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stražnjih. Osjetilo okusa je u usnom ustroju. a ženka polaže jaja (oviparna) ili žive ličinke (viviparna. a ženke 8. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja proučava život (razvoj) kukaca. Pčela. Čovjek osjeća slatko bolje od pčele. . ali najviše na ticalima. a žohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro. Osjetne stanice (ima ih svuda. jednjak). ždrijelo. pipalima i nogama) prenose osjet opipa. Ticalo mužjaka hrušta sadrži 50. srednje crijevo. a potom u CNS. dok paučnjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su. srce. Na donjoj strani čeljusti nalazi se par pipala (palpe).kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) . nogama i segmentima krila. mesothorax. bedro-femur. skakanje (buhe. (Muha leti oko 2 m/sek.000. Krila .kukci koji imaju 1 par krila. Na njoj je par složenih (mrežastih/fasetiranih. gnjat-tibija. (Mužjak leptira gubara može nanjušiti ženku na nekoliko kilometara. Malpigijeve cjevčice i stražnje crijevo). a noćni leptir oko 15 m/sek. Leptir ima oko 10 zamaha/sek. Sluh je u većine kukaca slab i nalazi se na ticalima. tj. Člankonošci su najbrojnija životinjska vrsta na Zemlji. stopalo-tarsus i pandže-pretarsus. a najočitija metamerija je izražena na zatku. spolnog partnera i mjesto za gniježđenje. Kukci mogu biti mesožderi (karnivori).

kućna muha u gnoj i organski otpad. iz tog jajašca vrlo brzo (isti dana) izlazi ličinka (crv). a kraljica termita može dati oko 20x106 jaja u svom životu (15 godina). Matica pčela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. Ženke kukaca polažu jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu ličinke (u leptira gubara za 9 mj. mravi. ose. konjska muha (Hypobosca equina). Stigmi obično ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsištu a 8-10 na zatku. Oplodnja se odvija kopulacijom a ženka često ima spremište za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim će ploditi jajašca kroz duži period (pčela do 5. lešine zapuštene rane. termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku. npr. Živčevlje može biti centralno. bumbari. Krv – hemolimfa je bezbojna. Prolaskom kroz te stadije «životinja» se preoblikuje – preobražava . a termiti do 15 godina). a od tekućine (ulja i deterdženti) one s niskom površinskom napetosti. ovčji štrk u sinusima glave. po polaganju zakukuljuju. One. . Neki kukci su paraziti: konjski štrk živi u želucu i crijevu. Ženke pupiparnih kukaca polažu zrele ličinke koje se odmah. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoplođenog jajašca. periferno i simpatičko. Postembrionalni razvoj teče od valenja ličinke do razvoja odraslog kukca.sastoji se od sjemenih žlijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. Ženka kućne muhe polaže jajašce u kojem je gotovo živa ličinka (ovivivipara). Naime. Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a označuje sposobnost ženke u stadiju ličinke za razmnožavanjem.) Socijalni kukci (pčele. Plinovi ulaze u traheje lako. tj. Spolni sustav . Ženke polažu jaja i/ili ličinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane. Krv ide segmentiranom krvnom žilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno kruži po tijelu. U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita. Razvoj – metamorfoza – preobrazba – kukaca U razvoju kukaca postoji više stadija u kojima od jajeta i/ili ličinke nastaje odrasli kukac. U glavi je najveći moždani ganglij (1-3 para) analog mozgu. Živčani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su međusobno povezani. također mogu nesti žive ličinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajašca razvije ličinka (crv). Neki kukci imaju zračne vreće pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. To se može odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta. Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega. smeđa ili crvena. Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca. Dišni sustav polazi s površine tijela kroz dišne otvore (stigme) koji su smješteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole.25 U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i bičaše/flagelate). zelena. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi štetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevčica.). na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega (ovipara). Postoje značajne spolne razlike među kukcima razvijenim na ovaj način i onih razvijenih spolnom oplodnjom. a goveđi štrk u potkožju. npr. (Žohari polažu jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore. Disanje je na principu difuzije i ventilacije. žuta.metamorfoza. Broj položenih jaja ovisi o prehrani: kućna muha polaže oko 65 puta po 120-150 jaja. a mesare na meso. gdje posebne jedinke (radilice – radnici) brinu o jajima i ličinkama.

26

Preobrazba (metamorfoza) traje različito dugo i specifična je za vrstu kukca, a može biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapažamo u kućne muhe i moljca. Kućna muha polože jajašca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika ličinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlači 3 puta (4 stadija ličinke). Ličinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago – odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajašce, 4 stadija ličinke, mirujuća kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajašca izleže ličinka koja je slična odraslom kukcu, a nalazimo je kod kućne stjenice (u koje nema mirujuće kukuljice) u koje iz jajašca nastaje ličinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Ličinka se 5 puta presvlači, a između svakog presvlačenja barem jednom siše krv. Ako ne može doći do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujuće kukuljice kao što ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, još i kod žohara, ušiju, skakavca.) Poznavanje razlika u životu i življenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da ličinka kućne muhe živi na gnoju tada ćemo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kuće i torove/štale pa ćemo nju tretirati tamo. Odrasli komarci žive u kućama i okolišu i tamo napadaju čovjeka, dok njihove ličinke žive u vodi. Stoga ćemo ličinke tretirati u vodi, a komarce u čovjekovu okolišu ili u kući. Presvlačenje ličinki i hormoni – za presvlačenje odgovorni su hormoni i njihova tekućina koju izlučuju specifične žlijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlačenje ličinki. Broj presvlačenja ličinki je različit za pojedine vrste, a najčešće je između 4 i 6. Generacija – pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedećih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajašca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu ženku spremnu za oplodnju i polaganje jajašca. Kućna muha kod nas daje godišnje 6-10 generacija. Muha živi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, što znači da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 različite generacije (prababa, baba, majka i kćer). Život nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha živi nekoliko sati, a njena ličinka više godina). Odrasli hrušt živi nekoliko tjedana (4), a njegova ličinka/grčica oko 4 godine. 17-estogodišnji cvrčak (to mu je ime) kao odrasla jedinka živi par mjeseci a njegova ličinka u tlu živi čak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom žive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pčele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam označuje vanjske razlike unutar iste vrste (mužjaka i ženke – spolni dimorfizam), koje se očituju veličinom, bojom, oblikom. Mužjaci muha imaju veće oči od ženki. Mužjak crnog žohara ima krila, a ženka ih nema. Mužjak komarca ima veća i raširenija ticala, dok su u ženke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jače čeljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUČNJACI (Arachnida) Paučnjaci spadaju u najstarije kopnene životinje, koje preko ljuskastih uzdušnica i trbušnih vrećica, udišu zrak. Štipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. Žive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u čovjekovim nastambama. Paučnjaci su skupina člankonožaca koji imaju posebne žlijezde predilje, koje izlučuju paučinu i koju uz pomoć specifičnih bradavica oblikuju (predu) u paučinaste niti od koje uz pomoć pandži izgradnju mrežu. Pomoću paučine mogu se podići 1,5 km i doskočiti u brod udaljen i 360 km od obale (Bakić). Neki pauci (skakači) ne prave mreže nego zaskoče plijen, a južno Američki pauci skakači love mlade čegrtuše.
Slika 2.Agresivni kućni pauk, Tegenaria agresti (Lažni škorpioni i grinje izlučuju paučinu preko čeljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mreže su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednička karakteristika odraslih paučnjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu – abdomen. Na glavi imaju 6-8 očiju različite veličine i različitog rasporeda. Kliješta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu žrtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci žrtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usišu kroz usta pomoću želuca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vrećicama koje sežu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omekša ugrizno mjesto te siše omekšani sadržaj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlačicama koje priječe prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paučnjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i škorpioni-štipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica – malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) – latrodectizam – neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leđima ima 13-17 crvenih različitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome što se smatra da pojede mužjaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mužjaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna ženka velika je do 2 cm. Polaže do 10 jajčanih vrećica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Bakić kaže da ju je 1989. u prosincu našao u Nerežišću (o. Brač) na 400 m nadmorske visine, što će reći da može i prezimiti. Mrežu gradi na tlu, u žitu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, šikari, u području gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijeće (Kaštela 1998 –J. Bakić), u čizmi ostaloj u poljskoj kućici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je raširen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s različitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt – crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata – Latrodectizam - Otrovne žlijezde i kanalići smješteni su u cefalotoraksu – prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu žrtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajući prvenstveno neuromuskularnu ploču. Glavni sadržaj tog otrova je protein αlatrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajućih limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, grčevi, povraćanje, opći šok, nesanica, poremećaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. Žrtvi treba, ako je moguće, čvrsto podvezati žile da se otrov ne širi ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziološkoj otopini. Ne piti alkohol i čim prije ići doktoru. Smrt nastupa u do 5% neliječenih. Pauci vučjaci – (Lycosidae) – U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod čovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbeža, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i ožiljak su česte, ali bez većih zdravstvenih posljedica. Tarentula – tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, možda, potječe od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. došlo do ove epidemije. On je naš najveći pauk. Ženka je do 3 cm, s tamno-smeđim šarama dorzalno, a ventralno je narančasto-žuta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez paučine. Ženka, obično, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez paučine i tako lakše ugrize žrtvu. Ženka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne žlijezde, izvodni kanali i jake helicere) i otrov. Otrov je najjači u lipnju kad ženka polaže jaja, inače ovisi o godišnjem dobu, starosti i spolu pauka. Na mjestu ugriza je jaka bol, otok, nekroza, pospanost, bol u grudima, mišićna ukočenost i praipisam (bolni ukočeni penis). Rana se mora obraditi medicinski, nakon čega ostaje jaki ožiljak. Najugroženiji su vojnici i kampisti koji često podižu šatore i iznad paukovih gnijezda. Slika 4. Tarantula Kirokantij – kirakantizam- (Cheiracanhtium punctorum) – iz porodice Cluboinidae. Pauk je velik oko 1 cm, žućkasto-smeđ, jajolikog zatka, dugačkih i dlakavih nogu. Najčešće se nađe u šikari i travi, ali i u balkonskom cvijeću, pa i stanu. Gnijezdi se u svilenkastim zamotuljcima u kojima je ženka s jajima. Otrovne žlijezde preko izvodnih kanala i helicera ispuštaju otrov u ugrizno mjesto koje otekne i nekrotizira uz lokalnu utrnulost. Ima ga u cijeloj Europi i Hrvatskoj. Ugriz je bolan i najčešće se dešava kada pauk dođe na čovjeka i zavuče se ispod odjeće/obuće. Lažni malmijat – (Steatoda paykulliana, S. grossa) – lažna crna udovica, slična je pravoj s okruglim sjajnim crnim zadkom s bjelkastom (mladi) ili narančastom (stari) polumjesečastom oznakom na leđima. Na ulazu u svoje rupe opletu svilenkastu mrežicu. Nalazi se na Mediteranu i na našoj obali od Slovenije do C. Gore. Njegov otrovni aparat (neurotoksik) jednak je onom u malmijata, a ugriz mu je jači i bolniji s otokom i crvenilom te blagom nekrozom. Grinje (Acari) nemaju segmentacije trupa, tj. ne raspoznaje se glava, toraks i abdomen. Nemaju krila niti antene/ticala. Odrasli imaju 4 para, a ličinke 3 para člankovitih nogu. Tijelo im je pokriveno kutikulom. Usni aparat služi za bodenje, sisanje, piljenje, grizenje ili struganje, a sastoji se od helicera i maksilarnih palpi. Grinje imaju široki životni areal, tj. žive u tlu i na životinjama, biljkama i njihovim proizvodimaotpadima te u slatkoj i slanoj vodi Iz jajašca izlazi ličinka s 3 para nogu (epimorfoza), koja odjednom pređe u letargiju (ali ostaje pokretna) i odbacujući hitinski oklop te prelazi u nimfu (4 para nogu), koja nakon 3 presvlačenja prelazi u adulta (spolno zreli Ξ ili Χ ).

beskrilni kukci (Apterygota).heksapoda Kukce. Na tijelu imaju ljuskice ili dlačice. Usni aparat im služi za grizenje. uglavnom služi za grizenje. Pauci (Araneida) imaju 4 para nogu. Red – Juloidea. Razred . Bez krila su i žive na kopnu (Sredozemlje). Usni aparat . Njihov vanjski omotač nije kutikula nego čvrsti kožoliki omotač. a na zadku tanke čekinje (čekinjaši). npr.Čekinjaši (Thysanuridae) To su mali (1 cm). Oči su im fasetirane i. Šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) živi više godina. Porodica – Julidae. Pri skidanju krpelja s kože. a boravi na toplim mjestima u pukotinama zgrade. Drugi kolutić mu je značajno malen. Rod – Schizophyllum . uglavnom u koži ostaju usni organi. Na njegovom prednjemgornjem dijelu nalazi se 8 očiju. Glava i toraks su srasli i čine cefalotoraks. Predstavnik ove skupine je velika striga (Scolopendra cingulata). a na zadku 3 tanke i dugačke čekinje. tanki i duguljasti kukci koje nalazimo u prehrambenim skladištima i kućnim smočnicama. najčešće ispod kamena. a ispod njih su palpa/pipala (preoblikovani 2. Usni ustroj. Preobrazba im je nepotpuna. a na donjem dijelu 1 par helicera/štipaljki (što predstavlja prvi par preoblikovanih nogu).rostruma . Škorpioni-štipavci (Scorpiones) su karakteristični po tome što imaju velike čeljusne noge sa štipaljkama na prednjem kraju i zadnji tanki i repoliki kraj na čijem vrhu je otrovna bodlja. Rostrum se čvrsto prilijepi na kožu pa kod skidanja krpelja. Tijelo je dugačko (oko 17 cm) s kratkom glavom i dugačkim člankovitim trupom. Porodica Lythobidae Vrsta kamenopuzac (Lythobius fortificatus) Sličan je Scolpendri cingulata. Aktivan je u sumrak. par nogu). U ovaj podrazred spada skupina malih primitivnih kukaca koji u tijeku svog razvoja (filogeneza) nikada nisu imali krila. a napada gujavice i ličinke kukaca. Imaju nepotpunu preobrazbu. ali je dug oko 3 cm. encefalomijelitis.29 Iz reda grinja posebno ćemo istaknuti krpelje (Ixodidae) jer su oni vrlo značajni za zdravlje i život čovjeka. Može ugristi čovjeka i izazvati svrab. Ženka odlaže jajašca u pukotine.sastoji se od hipostome i helicera (hvataljke/štipaljke) koje buše kožu u koju će ući hipostoma pomoću koje krpelj siše krv i ubacuje sekret svojih slinovnica u ubodnu ranu. uglavnom. Ženka nosi 15-30 jaja koje čuva dok se iz njih za 5 tjedana ne izvale ličinke s potpunim brojem nogu i kolutova. on ispusti dio sadržaja i sline i na taj način može prenijeti bolest. Otrovne žlijezde nalaze se lateralno i dorzalno na cefalotoraksu. a na zadnjem se članku nalaze 2-3 pandžice za predenje mreže čije paučinaste niti izlučuju prediljne žlijezde smještena na ventralnom kraju zadka.KUKCI – insekta . pa osim hrane grizu knjige i tepihe. a osim šećera napada papir i tekstil. Na njemu su smještene i prave noge (4 para) koje imaju 7 članaka. Na tijelu imaju ljuskice. Red . Aktivna je noću. slabo razvijene. Porodica strige (Scolopendridae) Ova porodica ima 21 par nogu i spada u razred stonoge (Myriopoda). možemo podijeliti u dva podrazreda ovisno o tome da li imaju krila (Pterygota) ili nemaju krila (Apterygota) Podrazred . općenito. Imaju 1 par ticala i usni aparat za grizenje.

Na zadnjem kolutiću mužjaci imaju 2 mala nastavka (pisaljka). Periplaneta. buhe (Siphonaptera). Mužjak se glasa kao cvrčak. Na glavi usmjerenoj prema dolje imaju 1 par bičastih ticala. . blatta) (RED: BLATTARIA. Porodica rovci – podzemni rovac (medo) – imaju prednje noge za kopanje.30 Vrsta – obična stonoga (Schizophyllum sabulosum/Julus sabulosus) Stonoga ima dugačko (2-5 cm) crno. Aktivna po noći. termiti (Isoptera). spadaju u porodicu Blattidae i među najstarije kukce (iz doba donjeg oligocena). Na Zemlji ih ima oko 3. a iz jaja izlazi ličinka sa 7 kolutova. obično duljih od tijela. koji se tijekom presvlačenja povećavaju. leptiri (Lepidoptera). Ženka polaže po jedno jaje u tlo iz kojeg u proljeće izlazi ličinka. Jaja (oko 300) polaže u tlo iz kojih se izlegu ličinke koje tu i prezimljuju.cvrčak zrikavac. PORODICA: BLATTIDAE. brodovi. Tu još spadaju i šturci koji se po ljeti glasaju cvrčanjem . od kojih oko 200 spada u sinantropne vrste. VRSTA: BLATTA) Žohari . odozgor ovalno s 2 crveno-žute uzdužne pruge i odozdo plosnato. U Hrvatskoj (i susjedstvu) žive 4 vrste žohara: Blattella germanica. Blatta orientalis L. Hrani se biljkama i životinjama. žohari se vrlo lako i brzo adaptiraju. To su najotpornije životinje (stvorenja) na Zemlji. debela stonoga (Pachyiulus flavipes) koja je smeđa i koja na svakom kolutiću ima 2 para žutih nogu. a svijetlo ga privlači. Za naše prostore značajni su Blattella germanica L. Za javno zdravstvo i higijenu prehrane značajne su vrste: Blattella.krilati kukci (Pterygota) Tu spadaju redovi: ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria). kornjaši (Coleoptera). Razmnožava se spolno. tijelo s jako puno nogu. Oko 200 vrsta žohara spada u sinantropne žohare koji infestiraju čovjekov okoliš. ŽOHARI . Tijelo im je valjkastozdepasto i dugačko 3-5 cm. uši (Anoplura). Ako je u opasnosti zakoluta se i ispušta smrdljivu tekućinu i tako se brani od napadača. Aktivan je noću. opnokrilci (Hymenoptera)..Blattaria. Predstavnik je zeleni konjic koji danju jede kukce i biljke.). a voli vlažna i pjeskovita područja. Ooteke mogu biti odmah odložene u skrovita mjesta iz kojih će se izleći ličinke ili ih ženka neko vrijeme nosi sa sobom. B.500 vrsta. Periplaneta americana i Supella longipalpa (nije u RH). Usni aparat služi za grizenje. Razvijen je spolni dimorfizam. Oni su čovjekovi najstariji pratioci na Zemlji. preživjet će i žohari. Neki žohari mogu biti dugački i do 15 cm. skakavci (Tettigonia). hoteli.BLATTARIA (COCKROACHES. a ženka toga nema. restorani. Hrani se biljnim pupoljcima i gusjenicama te ličinkama kukaca. lucifuga. Mlade ličinke čuva mužjak. riličari/polukrilci (Rhynocota). Tijelo im je. No. Podrazred . dvokrilci (Diptera). plosnato. kod nas se uglavnom javlja smeđi žohar velik oko 1.C. Živi na mediteranskom području. Preferiraju topla i vlažna područja s dosta hrane: kuhinje. žohari (Blattaria). Hrani se biljnim otpadom (trulo uvelo lišće).5 cm.5 cm i crni žohar velik oko 2. koji će ga – najvjerojatnije – nadživjeti. Zadnje noge služe za skakanje (skakavci). A. Ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria) Prednja krila su kožasta i vrlo čvrsta te imaju žile. Lako se nađe pod kamenom. Stražnja krila su dulja od prednjih. Živi u srednjoj i sjevernoj Europi. Nađeni su u prvim čovjekovim nastambama (pećinama). Nalazili su se još u Karbonarnom dobu (350 milijuna god. Gdje čovjek preživi. Supella i Blatta. orientalis. na mjestima prerade živežnih namirnica. bolnice. Pored svih naprednih teničkotehnoloških pesticida. Osim obične stonoge još nalazimo i vrstu tzv. Ženke na zatku nose ooteke (omotiće) u kojima su u dva reda smještena jajašca. pekare. pa i čovjeka. uglavnom.

Ovu vrstu najprije ćemo uočiti u kuhinjama. germanica L. Slika 6.5 cm) s krilima koja prekrivaju 2/3 zatka. pri 30°C). podrumima sa hranom. Ooteku s 20-50 jaja Χ nosi dok se iz njih ne razviju ličinke (1-2 mjeseca. Χ kroz godinu dana može dati oko 35. Ličinka se 5 puta presvlači i pri 30°C treba joj 300. oko grijućih tijela i liftova. Crnog žohara. a kod jače invazije u zidnim pukotinama i u bolesničkim sobama. su: boje su crne do tamnosmeđe Ξ jak i izdužen (2. a pri 25°C 530 dana za prijelaz u adulta. ventilacijskim cijevima itd.000 jedinki.31 Slika 5.protoraks nema uzdužnih crnih pruga. obično ćemo naći na hladnijim-vlažnijim mjestima u odnosu na smeđog žohara. smočnicama garderobama. Χ živi 1-6 mjeseci i položi oko 18 ooteka (200-400 jaja). nema nikakve pruge na krilima Χ nema (ima zakržljala) krila. kirurškim salama. koji je sastavljen iz 12 članaka. U bolničkim prostorima najprije ćemo ju naći u kuhinjama.). Temperatura okoline utječe na brzinu razvoja ličinke (20-40 dana pri 22°C.5 cm). . Razvoj od jajašca do adulta (uz 6 presvlačenja ličinke) pri 22°C je 170 dana. ropotarnicama. jako tijelo. krila kraća od tijela (dio zatka/abdomena nije pokriven krilima). Glavne karakteristike B.0-2. slastičarnicama. a 70 dana pri 10°C). ženka . krila pokrivaju cijeli zadak. Razvoj od jajašca do adulta traje 1-4 godine što ovisi o temperaturi i vlazi. vitko tijelo (1-1. Razvojni period od ličinke do muškog adulta je kraći (4-6 mj. i Ξ i Χ imaju krila. mužjak –protoraks ima dvije podužne crne pruge.). su: smeđe-žućkasteružičaste je boje. nego do razvoja ženke (9-10 mj. orientalis L. tijelo je zdepasto. a pri 35°C je 75 dana. abdomen ima 11 članaka i par dugačkih cerci. Glavna obilježja B. protoraks nedovoljno ograničen. ooteku s 16 jaja nosi 1-15 dana i polaže ju u zaštićeno mjesto iz koje će izaći ličinke (pri 30°C za 42. a pri 21°C za 81 dana).

knjige. te bradavica. nego u prirodi. štednjaka. Kompjutore i televiziju mogu oštetiti grizenjem. 2 miša i papiga) koji su svi imali oštećenja od žohara. U našim krajevima smeđi (njemački) žohar čini 80% populacije žohara i njihovog suzbijanja. Žohari u probavi imaju bakterije i protozoa koje razgrađuju celulozu. Žohari u 29 milisek. proviralna DNA. konjuktivitis. U medicinske svrhe mogu se od njih koristiti: blattaric acid. Njihova infestacija je bila tako jaka (više od milijun) da su u dijelu N. supermarketima. papire. dlake. u američkom tipu žohara. restoranima. fetid. Hranu zagađuju kontaktom. pivo. parazitarnih i protozoalnih bolesti. Skrivaju se u vlažnim. koja uzrokuje AIDS (SIDA). Nalaze se posvuda gdje ima hrane i vode. umjetnine). USA). 1989. fatty oil.Y. a u Χ jedva prekrivaju zadak. Tarshis 1962. mesnoj i konditorskoj industriji (svugdje gdje ima dosta hrane i vode). pekarama. fecesom. dodirom (požar). 20 mačaka. Oni su omnivori (rado jedu sir. U centralnoj Africi (1986) nađena je. gljivičnih. tamnim i toplim prostorima i rupama (oko cijevi. . srušili kuću (u kojoj je bilo 24 psa. reagiraju na vibracijsku (hod) frekvenciju zraka. U nekih vrsta i nimfe su bile zaražene. Protoraks je u oba spola dobro razvijen i oštro ograničen. homologna onoj koja se nalazi u human immunodeficiency virus (HIV). Danas se koriste u laboratorijskim istraživanjima i služe kao model nevertebrata («white rat of invertebrate biological research») za ispitivanje endokrinologije. povraćanjem (korozija). kućama. antihydropin. frižidera. Veliki broj vrsta žohara ne živi u čovjekovim nastambama. a Ξ ima. Osim bakterijskih infekcija. jer su njeni nosioci (vektori/carriers). U Ξ krila dulja od zatka. protiv hripavca i Brigtht's bolesti. pretražili su 22 vrste žohara i utvrdili 97%-tnu zaraženost bakterijama (dizenterija). kožu. Žohari predstavljaju velike probleme u hotelima. meso. stanovima. vlakovima. sudopera. Oothuman i sur. Često su prenositelji salmoneloze. kruh. Χ nema članke. čireva. Kod nekih ljudi razvije se alergija (dermatitis. Vanjska krila imaju svijetle pruge. koji je jači nego u mužjaka. bolnicama. svježu i suhu krv. ispod kuhinjskog stola (otpad hrane). oni su prenositelji: virusnih. opeklina (boils). neurofiziologije i ponašanja nekralježnjaka. šećer. fecesom. brodovima. astma). ekskrementima iz abdominalnih žlijezda i povraćanjem kad uzimaju hranu. pa je prije dezinsekcije potrebna njihova identifikacija. – Kalifornija. HEPATITIS je u korelaciji s brojem žohara (smanjenjem broja žohara smanjuje se broj oboljelih. Periplaneta americana – u RH se susreće samo na brodovima.32 Slika 7.

nezatrpanost prostora. kao i jakim vakuum pumpama s HEPA filtrima koji ne dižu prašinu i tako sprečavaju alergiju BIOLOŠKA KONTROLA Žohari imaju svoje predatore (neprijatelje): razni insekti. No. Žohare možemo uništavati pomoću raznih trapova. bakterije i fungi. neki paraziti. Bolnice. Na ovaj način se žohari ne mogu uništiti. . Mnogi kućevlasnici/stanari žele da nemaju žohara. I insekticidi će bolje djelovati. Voda je vrlo bitna za žohare. neki vertebrati. Zatvaranje rupa u kojima se sklanjaju žohari.uspjeh može biti mnogo bolji. itd. Motrenje . ne kemijskim i 3. kupaonica. No žohari su spremni da sve svoje predatore i patogene nadžive i izbjegnu njihovu silu. kornjače.33 Slika 8. PREDATORI (prirodni neprijatelji) žohara su: jež. ako se stavljaju izvan kuće na mjesta gdje žohari ulaze u kuću . Lagana zaštita od žohara može se postići pomoću «trapova i atraktanata» postavljenih na mjesta gdje se oni skupljaju. majmuni. dovodno-odvodnih cijevi. bez opasnosti po ljudsko zdravlje. No. potrebno je identificirati vrstu i pristupiti odgovarajućoj terapiji. neke ose polažu svoja jajašca na jajašca žohara i tako ih ubijaju.budući da svi žohari ne žive u kućama te da nemaju istu fiziologiju i osjetljivost na terapiju.pridonosi uspješnosti borbe protiv žohara. žabe sa drveća. škole. frižidera. ali se mogu smanjiti. žaba krastača. motrenjem (monitoring). To su čaše s pivom. smočnica. ljepljive trake. koju oni nalaze oko sudopera. Među uspješnim patogenima spominju se: fungi – metarhizium anisopliae – koji se prirodno nalaze u zemlji i patogeni su za žohare. te miševi i štakori. Zatvaranje vanjskih ulaznih rupa i pukotina na zidu . čišćenje okoliša kuće. lončanica.entry points . nematodi – steinernema carpocapsae – valjkasti crvi nametnici žohara. potrebno ih je stalno držati pod kontrolom: 1. kutova. skidanje zelenila sa zidova. ispod i iza kreveta i ormara. Biološka Kontrola Žohara (BKŽ) Kao što je rečeno vrlo je teško eliminirati žohare iz naše sredine (doma/kuće i stana). neki pauci (moraju stalno imati žohara u kući da bi preživjeli). kruh namočen u pivo u čaši. I mnoge kompanije proizvođači otrova žele u potpunosti uništiti žohare – što je težak zadatak. 2. ne ostavljanje hrane i mrvica te vode na dohvat žoharima. ako je prostor čist. u hrani i vodi za «ljubimce». paučnjaci. kemijskim uništavanjem. NEKEMIJSKO UNIŠTAVANJE ŽOHARA najlakše se postiže dobrom sanitacijom: čistoća prostora. drogerije. Gecko gušter. velika skladišta hrane i trgovine koje rade 24 sata teško je tretirati pesticidima.

ali nije dao dobre rezultate. INSEKT GROTH REGULATORS: oponašaju (mimik) hormone rasta i djeluju kada nimfa prelazi u adulta tako da su veliki ili mali žohari (adultoidi) i uglavnom neplodni. . cyanoacetic acids. Za sada je jedino komercijalan MGK-874 (2-hidroksietil-n-octilsulfid) koji se pokazao uspiješnim u odbijanju žohara. KEMIJSKI POSPJEŠIVAČI . Agregirane nimfe brže dozrijevaju od onih koje nisu u kontaktu. u estrusu. FUMIGANTI: su plinoviti spojevi (metil bromid i sulfuril fluorid) koji penetriraju u tijelo i razaraju dišne i energetske funkcije. tj. Sintetski repelenti su kemijski spojevi iz skupine: amidi. ORGANOPOSFORNI spojevi i KARBAMATI: djeluju preko nervnog sustava (neurotoksikanti) inhibirajući kolinesterazu. cedar = vrsta bora). buhe. Ovi hormoni dobro djeluju protiv njemačkog žohara. ali ne i eradikaciji. Repelenti mogu biti prirodni i sintetski. koja uzrokuje kočenje mišića. FEROMONI su kemijske supstance koje proizvode kukci. i to su najstariji insekticidi: borna kiselina i silika gel. PIRETROIDI su sintetski organski spojevi koji djeluju na živčane membrane dovodeći do paralize i smrti. ako su već u njemu. spriječiti njihov dolazak ili ih istjerati. Agregacijski feromoni se izlučuju iz mandibularne žlijezde i analnih jastučića (rectal pads). contact/mating. REPELENTI su tvari – spojevi koji mogu otjerati insekte (komarce. Žohari koji naiđu na njih postaju tromi i zadržavaju se u tom području. soli flora. životinje). Piperonil butoksidi (PBO) pojačavaju toksičnost piretrina na taj način što oštećuju enzime koji popravljaju piretrenska oštećenja i žohari ugibaju. Neki teško oštećeni žohari mogu se i oporaviti. feromoni. životinje i druga živa bića radi međusobne komunikacije. Ti feromoni su intenzivno studirani u Periplaneta žohara i sintetiziran je spoj Periplanone B.34 Sterilizacija (kemijska). SINERGISTI su vrlo malo toksični ali mogu značajno pojačati toksičnost nekih aktivnih spojeva. Stavljanje feromona u meke. zračenje i ultrazvukovi mogu dati doprinos smanjenju broja žohara. Polažu se oko izvora hrane i u skrovište žohara. alkanamidi. inače bi se dio oporavio i preživio. može pridonijeti suzbijanju – uništavanju žohara. te bay leaves = lovorov list.000 $) koji se dalje ugrađivao u terapijske svrhe. za cca 500. KEMIJSKE METODE Anorganski insekticidi ne sadrže karbon. Disperzirajući feromoni izlučuju se iz slinovnice kada su žohari prenapučeni ili bez hrane. karboksamidi. npr. (20 g za 2 god. U terapiji se na taj načini želi uvesti pomutnja u žohare (to confuse mate-seeking insects) i smanjiti njihov broj. muhe ) od njihove žrtve (čovjeka.. a slabo protiv američkog žohara i protiv poljskih žohara. krpelje. Colling/mating feromoni su mirisni hormoni (volatile) i obično privlače suprotni spol (seks) iste vrste. Oni upozoravaju ostale da su tu loši uvjeti za preživljavanje. Repelenti bi trebali zaštiti određeni prostor od nametnika. a pomiješan s piretrinima pospješio je smrt žohara. Ti sintetski hormoni (juvenile hormone analogs) su piriproksifen i hidropren. disperzija. Prirodni repelenti su: (oil of Japanese mint = metvica i Scotch spearmint = klasasta metvica.enhancers: sinergisti. sulfonamidi. Botanički insekticidi: piretrum i piretrens dobiveni su iz biljaka KLORIRANI HIDROKARBONATI: DDT i Klordan (u USA zabranjeni) djeluju preko probave. colling/mating.. paralizu i smrt. Dijelimo ih u 4 skupine: agregacija.

jer voda ispari i žohar pokupi dosta otrova. Meke. Zidovi (žbuka) i beton imaju visoki pH koji emulzione insekticide čini nestabilnim. Treba ga držati dalje od dohvata djece. . Da bi se izbjegla rezistencija nužno je primijeniti sistem rotacije i/ili miksture. ali nisu dobre za površine koje ih upijaju (zidovi. Stavlja ga se u žoharska skrovišta. Nepozvani (djeca) ne smiju dohvaćati meke. Treba ga nanijeti samo u pukotine i rupe gdje su žohari da se što manje zagadi okoliš i postigne dobra efikasnost. Tablete označuju stanje lijeka-otrova koji je u velikoj koncentraciji. piretroidne. a u malom pakovanju i koji se brzo raspada u kontaktu s vodom (vlagom). a i trovači (sanitarci) često zaboravljaju i teško prihvaćaju. Aerosol je lako upotrijebiti. u mekama. karbamatne. Vodene emulzije su vrlo prihvatljive i raširene. suspenziji. Rezistencija na INSEKTICIDE je vrlo česta pojava. sulfonamidne. Pločice. Isekticidi dolaze u emulzijama. One su najbolje na neporoznim i neupijajućim površinama. što bi morali znati zaposlenici u «Pest Management Profesionals» (PMP) tvrtkama i urban «Integrated Pest Management» (IPM) programu. inkapsulirani. koju proizvođači insekticida. naročito kod njemačkog žohara. i to prvenstveno onu koju izuzetno voli dotična životinja. Za bolju topivost emulzija može se dodati deterdženta. otopine) te biologiju žohara i način primjene insekticida. a formulacija dobro odabrana. granulirani. i najnovije makrocikličke laktonske glikozide. do 70% aktivne tvari. vlažnim praškovima. tablete.35 Za uspješan tretman žohara potrebno je poznavati insekticide i njihovu formulaciju (prašak. aerosolu. Rotacija označuje da se pri svakom novom tretmanu primjeni insekticid iz druge skupine kako se ne bi dobila potpuna rezistencija na neki lijek. nepriljepčive površine nisu dobre za upotrebu emulzija. prahu. Močivi praškovi (wettable powders) se mogu nanosit na sve površine i u velikim kocentracijam. Oni moraju biti effective & efficient (brzo djelotvorni i jako uspješni). cigla. a kad je glukoza zamijenjena fruktozom žohari su jeli meku. ali se moraju stavljati što bliže putu i mjestu boravka štetočine. Često su u ili na hrani (zrnje) i koriste se najviše oko zidova da spriječe ulaz žohara. Rezistencija se pojavila na sve dosada poznate skupine insekticida (organofosforne. One su vrlo dobre jer su brzo djelotvorne i dosta sigurne. U njih je moguće staviti atraktante. i druge kombinacije. U jednom slučaju bila je glukoza i žohari nisu uzimali meku. Granule su nešto krupnije (veće) od praška (prašine).baits označuju stavljanje otrovnih tvari u hranu ili vodu. drvo). Enkapsulacija je stavljanje aktivne tvari u plastične omotače (kapsula) s ciljem dugotrajnijeg i boljeg djelovanja i male zagađenosti okoliša. ovisno što nedostaje. Mikstura označuje da se u jednom tretmanu pomiješa više preparata s različitim načinom djelovanja. beton. čelik i sl. Praškovi (dusts) su suhe aktivne tvari koje se lako postavljaju i dugo traju ako nisu u vlažnom prostoru.

restorani. nalaz žohara po danu u skrovitim mjestima – jaka. ventilaciju. uz vodo i plinske instalacije. koji odbacuju svoje konzerve i otpatke hrane i vode. Prosudba jačine infestacije : lovka bez žohara – nema je. Kuhinje. s tim da se obradi i vanjska strana. nagrizanjem knjiga. 10-20 žohara – jaka je. koji se dobije postavljanjem jedne ljepljive feromonske lovke na 10 m2/48 sati. Prije primjene dezinsekcije svi prostori moraju biti mehanički bezprijekorno čisti. U sobama s normalnim prostorima («normalni pacijenti») dezinsekciju vršiti uz otvorene prozore i to s karbamatima prskajući ih oko umivaonika. Kuhinju treba dobro očistiti od svih masnoća. raznim paketima. Barem jedan zaposlenik u pekari mora biti dobro educiran u postupcima i razlozima primjene dezinsekcije. Prosudba ad oculos: nalaz žohara noću kada upalimo svijetlo – srednja. dojenčad. U bolesničkim sobama gdje su astmatičari. Nanose štetu zagađivanjem hrane i prijenosom bolesti te nagrizanjem raznih odjevnih predmeta od kože. ŽOHARI U DOMOVIMA/STANOVIMA Žohari su čovjekovi najstariji pratioci i možda najveći štetnici (prenosnici bolesti). 5-10 žohara – srednja je. pa ih je teško suzbijati. prehrambeno-industrijski pogoni te hoteli tretiraju se svaka 3 mjeseca. navigacijske kabine. srčani bolesnici. 0. (Električne aparate. oružje i oružno skladište ne smije se tretirati vlažnim sredstvima. dosta vlage i ugodna temperatura. alergičari. rodilje. minimalno 2 sata prije ulaska ljudi u prostore. itd. radijatora. upotrebljavajući tvari koje ne ostavljaju mirise.)ŽOHARI U SKLADIŠTIMA HRANE Žohari nemaju uvijete u skladištima/silosima (nema vlage). nalaz žohara danju bilo gdje – vrlo jaka infestacija. Crni žohar dolazi u stan putem kanalizacije. Žohari u pekarskoj industriji predstavljaju veliki problem. šok soba. . selidbom iz starog u novi stan. a nakon toga sve temeljito očistiti. sve zidove temeljito oprati i zagletati. U novi prostor se unose ambalažom. kompjutere. više od 20 žohara vrlo jaka je infestacija. Slično ovome provodi se dezinsekcija i brodova. a prozore po završetku ostaviti 2 sata otvorene.1-5 žohara – mala je. s hranjivim atraktivnim kutijama ili hranjivim atraktivnim gelovima.36 Specifičnosti suzbijanja žohara u bolnicama i hotelima U bolnicama i hotelima svi procesi trebaju biti organizirani tako da što manje štete korisnicima. sklopke. Obrada prostora ide odozgo prema dolje i od periferije prema sredini. vune. Svi zidovi i podovi moraju biti slobodni od stvari i masnoća. U pekarama prije dezinsekcije treba sve prostore temeljito fizički očistiti. Procjena infestiranosti prostora temelji se na broju ulovljenih žohara na m2. pomoćne brodice. Sve šupljine. paluba i pričvrsna užad. a često i u putnim torbama ako smo boravili u prostoru infestiranom žoharima. itd. kroz zidne procjepe. pukotine i oštećenja prethodno sanirati. Posebnu pažnju treba posvetiti kuhinji i ventilaciji. Prehrambene prostore tretirati kad su u najmanjoj uporabi i dozvoliti insekticidu da odstoji 24-48 sati. ali tamo dolaze najviše zbor nemarnosti i nereda zaposlenika. Dezinsekciju treba nakon 10 dana ponoviti. strojeve. isključivo.. televizore. jer im tamo pogoduju razni slatki aditivi. pakiranom robom. radioaparate. telefonske centrale. a hranu i pribor spremiti u kutije bez žohara. dezinsekciju treba provoditi. a razbijene pločice zamijeniti. Aktivni su noću. vodovodova i toplovodova. već fumigacijom ili praškovima.

restoranima. kuhinjskim krpama i spužvama. Za njihovo brzi razvoj pogoduju temperature od 33°C za smeđog i 20-29°C za crnog žohara. tuberkulozu. Nanosi se oko 01g/m 2 u debljini oko 5 mm. razne stafilokoke. Oni plaze po raznim nečistim prostorima i kanalizacijama i na svom tijelu mehanički nose različite uzročnike bolesti. U USA od 1500 alergične djece 37% je bilo alergično na žohare. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom jednaka s puno žilica i s tijelom spojena preko korijena. radnici su nježni i svijetle boje. oko 5 mm debljine što je oko 0.5 mm šupljine. u lončanicama s cvijećem. tj. masne kapljice) u stanu. naročito ako dolazi iz sumnjiva prostora. treba sanirati sve loše slavine i izvore vlage/vode u stanu: oko sudopera. Na toraksu su tri segmenta s tri para nogu i dva para krila (dulja od tijela) kod kralja i kraljice. parazite: Taenia i Ascaris. Na vrhu glave nalazi se par antena/ticala građenih od 9 do 30 članaka. avionima. Imidaclorprid – hranjivi gel 2. abdomen. Sve šupljinice (skloništa) u podovima. poliomijelitis. adult). Alergija i žohari Žohari i njihovi raspadni produkti. u zdjelicama za ljubimce. HT-centrima. jer oni prolaze kroz 1. a naročito astme. U svom probavnom traktu žohari nose različite uzročnike bolesti koje prenose putem fecesa (crijevne infekcije. zidovima. Mravi imaju: na glavi L-oblika antenu (svinuti lakat). kompjuterskim sustavima. toraks. Termitidae) Termiti su insekti s tri para nogu i tijelom podijeljenim u tri dijela: glava.. Treba onemogućiti sve izvore hrane (mrvice. lepru. kupaonica. prednje je dulje od stražnjega. a nimfe su slične adultima. par složenih očiju i usni aparat za grizenje. stolariji itd. Podesan je za primjenu u konditorskoj industriji. Zašto suzbijati žohare? Žohare suzbijamo prvenstveno zbog toga što su oni prenosioci raznih bolesti (salmoneloze). kugu. su uzročnici raznih alergijskih bolesti. koleru. Fipronil – hranjivi gel – 0. Djeca alergična na žohare 3 put više izostaju iz škole i 3 puta više dolaze u bolnicu od drugih alergičara. bolnicama. TERMITI (Corrodenti. Bez vode i hrane mogu živjeti 14 dana. Lako se primjenjuje i ne onečišćuje okolinu. se nalazi par privjesaka (cerci). treba zatvoriti. Može se primjenjivati u istim prostorima kao i imidaclorprid. Zadak/abdomen je člankovit i na zadnjem. toraks i abdomen su spojeni bez vidljive granice.37 Što stanar treba napraviti da smanji broj žohara? Kako je voda bitna za život žohara (dovoljna kap/dan). radio-stanicama. Kontrola temperature i vlage. u svih kasta (kralja/kraljice. 35% na grinje i 23% na mačke. kao i feces. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom različita i s malo žilica i direktno vezana na tijelo. Učinkovitost mu se očituje inhibiranjem GABA-sustava što onemogućuje prijenos impulsa i na taj način uzrokujući paralizu i smrt. Hrana je bitna za život žohara. radnika i vojnika). hotelima. Oblik gornjih čeljusti služi za determinaciju Razlika termiti – mravi: Termiti imaju: na glavi V-oblika antenu. nimfa. veza toraksa i abdomena je preko .1g gela/m2 infestiranog prostora. Pažljivo kontrolirati unos robe u stan.03% za suzbijanje žohara je želatinozni mamak koji se koristi na način i u količini kao i prethodni.15% u suzbijanju žohara je novi želatinozni hranjivi mamak s atraktantima – bjelkasto-prozirne boje. metamorfoza je postupna (jaje. Hranu i tekućinu/mlijeko zagađuju fecesom i povraćanjem/regurgitacijom iz svog želuca.

Značajke mrava i termita TERMITI (woodworm) su iz roda ISOPTERA (iso=jednak. Taj prelazak (molt) nimfe u krilaša poznat je kao alates (krilati termit).pojava među termitima biranja željene jedinke). Mravi i termiti. a potom vojnici udaraju čeljustima u tvrdo da svi čuju. ovisno o potrebama kolonije (kraljica. lišće i travu. su smrtni neprijatelji. ali i za prenošenje OTROVA. Hrana im je celuloza tako da jedu sva drveća. Ova pojava dobro služi za raznošenje feromona i prepoznavanje jata. vojnici i mlade larve ne mogu se sami hraniti nego ih hrane nimfe i radnici. radnici. a u građevini nepoželjna). Žive u tlu i drvu. radnici su jaki i tamni. Grooming (njegovanje) označava međusobno njegovanje. to su kralj i kraljica (krilaši) – primarna reprodukcija . Rimljani su ih nazvali «termes». Castes – socijalno uređenje (reproduktivni oblici. obično ima oko 60.začetnici nove kolonije. Žvačući drvo oni proizvode metan koji može imati utjecaja na klimu i globalno zagrijavanje. javlja se novi reproduktivni par (sekundarna reprodukcija) iz određenih radnika/nimfi (drugačije hranjene nekih radnika) sposobnih za polaganje jaja iako se nisu bile u svadbenom letu. Trofalaksis – je način komuniciranja između jedinki u koloniji. vojnici ili radnici). .38 peteljke (uski struk). Slika10. kraljica. Imaju dlačice po tijelu. god). lizanje-čišćenje. Vole visoku temperaturu i 100% vlagu. vojnici) je način uređenja kolonije u kojem su svi oblici i nije dan rođenjem nego potrebama u koloniji. kralj. Ako kralj ili kraljica nestane ili su neplodni ili je dio kolonije izoliran. bakterija i gljivica (koji međusobno prenose jedući feces). Probavni trakt im je pun protozoa. Uče iz iskustva. pupa/kukuljica i adult. (Termiti kao nus proizvod probave proizvode metan.5 kg drveta. Ako se oni otklone nema digestije i termiti ugibaju od gladi. Spadaju u najstarije živuće insekte (cca 200 mil. uređenje socijalnih potreba (postiže se načinom prehrane . Svaka kolonija ima specifični miris . razgrađujući ga (u prirodi poželjna radnja da otpalo drvo ide u reciklažu. ptera=krila). Slika 9. izmjena nutrijenata unutar članova kolonije. Kralj. premda slični. larva. pa imaturni termiti mogu prijeći u bilo koji tip. tako da se onaj koji se liže okreće i pomaže lizaču da ga očisti. Razvoj je potpun: jaje.zaštićeni su od neprijatelja i temperaturnih nepogoda. Osjete vibraciju tla preko nogu. Vode brigu o svojim članovima.odor po kojem se prepoznaju. U jednoj koloniji. koje im omogućuje digestiju celuloze. a može biti i do milijuna.) U Africi su popularni kao prehrambeni proizvod.000 radnika. koji može utjecati na klimu i toplinu. Živeći u tlu i drvu – kriptobiotski život . što znači woodworm. Velike kolonije produciraju puno nimfi s krilima. koji dnevno pojedu oko 0.

U koloniji ih ima 2-5%. Oni preferiraju tople krajeve (tropske i suptropske). kolonija od 1000 pojede dnevno cca 83 mg. fasetirane oči. Iz abdominalne žlijezde izlučuju feromone kojima obilježavaju put za pristup hrani. a pritom im otpadaju krila. Životni ciklus kolonije TERMITI («BIJELI MRAVI». Neki žive u zemlji (subterranean). što je tri puta brže nego kada grade nove nastambe. Oni su fotofobični i samo spolni oblici izlaze na svadbeni let radi parenja. Slika 11. 3 cm/1 sat. slomiti. tj. krilaši. vojnika i reproduktivnih adulta. Ženka može biti duga do 10 cm i dnevno snesti 30. Mužjak (king) i ženka (queen) ostaju zajedno u koloniji uz višekratna parenja. Radije napadaju staro fungima obrađeno drvo. topline i vlage.000 jaja Radnici su bilo mužjaci. a ponekad i 10 godina. niti se mogu sami hraniti. razlikujemo ženku (kraljicu). jer su bijeli) su rašireni po cijelom svijetu. a neki u drvetu (drywood: . Kada se krilati par doseli započinje stvarati koloniju u zemlji ili drvu te se pari sa ženkom. radnike i vojnike. Oni se ne mogu pretvarati u druge forme.) . a nakon toga ostaju bez krila. To su nimfe koje se bilo kada mogu pretvoriti u vojnika ili reproduktivnog termita. tada 1 termit teži 10 mg. Termiti imaju nepotpunu preobrazbu u kojoj ličinke svakim presvlačenjem sve više nalikuju adultu (jajepronimfa-nimfa-adult). Kada kolonija nastane da bi dala nove alates-letače potrebno je 3-4 god. nimfa. udariti). tamno i veliko tijelo te krila i pare se u svadbenom letu. a kolonija od 60000 oko 5 g drvene mase na dan. hranjenje jaja. Kolonija od milijun termita teži 5-15 kg. Sekundarna reprodukcija je pojava kad kralj/kraljica nestanu ili ne polažu jaja.39 Swarming (rojenje) nastaje u proljeće kad je dovoljno svijetla. Ako je vruće rojenje je na večer. Polimorfizam je razvijen kod termita. U početku ženka nosi malo jaja o kojima se brine ona i mužjak. navode vojnike na borbu). a ako dođe do stvaranja skundarnih reproduktanata oni su bez krila (zakržljala) i ne izlaze vani na svadbeni let. bez krila i slijepi su. mužjaka (kralj). Npr.građi. bilo ženke. Žive oko 2-4 godine. Dnevno troše dosta hrane ovisno o veličini kolonije. smještaj. rojaši).. namještaju. premda nije išao na «svadbeni let». a mogu napasti i zdravo. ali njihov broj ovisi o veličini kolonije i njenoj starosti. dampwood: . a kasnije tu brigu preuzimaju nimfe koje kasnije hrane i ženku i mužjaka sa svojim povraćenim sadržajem. To su termiti (nimfe) koji obavljaju. sav posao (tunele. tada se u koloniji javlja novi par koji će polagati jaja. uglavnom. Oštećena staništa (tunele) popravljaju vrlo brzo. (Ako kolonija od milijun termita teži 10 kg. Vojnici su veći od radnika s jakom glavom oboružanom za borbu – dva para čeljusti (ubosti. Žive oko 15 godina i tako stvaraju brojno potomstvo. Iz neke velike kolonije (formoza termiti) može nastati do 68000 (alates.vlažnom i propadajućem drvetu). Kralj i kraljica imaju razvijene spolne organe. a ako 1000 termita pojede 100 mg tada 1 termit pojede 0.1 mg. ovisno o vrst termita.

Napada sve drvene proizvode: građu. iniciranjem. vlagu i sklonište. Piretroidi djeluju kao repelenti. a nedavno se pojavio imidacloprid = chloronicotinyls. Fizičke barijere za kontrolu termita: Metalne ograde oko kuće neće spriječiti prodor termita u kuću. crveni i žuti cedar. proper use of termicides»). Ako im se neki od ovih izvora onemogući njihova infestacija će biti manja. ali samo ako je drvo suho. a neotrovni za sisavce. Zemlju je potrebno natopiti s tim sredstvima do 30. koje je infestirao. Kod terapije termiticidima treba poštivati koncentraciju i volumen pesticida koji je dat na uputi. itd. a organofosfati kao kontaktni ubojice. Rezistentno drvo – na termite ima prirodno otpornog drveta. Unutarnje površine i putove kojima se termiti šire potrebno je dobro poprskati klorpirifosom = organophosphati te permetrin. prvenstveno o dobro istreniranim profesionalcima (deratizatorimatermicidorima) koji razumiju biologiju i ponašanje termita («…must understand the biology and habits of termites. zemlja). ovisno o infestaciji. osim drveta uništavaju i papire. uranjanjem. Dampwood termites (Zootermopsis. . U slučaju gdje je koncentracija smanjena na polovicu. Termiti trebaju hranu (drvo. To su inače prirodni konstituanti u zemlji. Prenosi se u tim tvarima. ali ne čuju glasove. Iz infestiranog drveta dobiva i vodu i nije ovisan o kontaktu sa zemljom. fenvalerat = pyrethroidi.40 Drywood termites (Incisitermes. a raspadnuti termiti otpuštaju repelente. a mogu se primijeniti sprejanjem. ali će nam pokazati koliko je kuća infestirana. Cryptotermes) živi u suhom drvetu kojega proždire. Pješčana barijera oko kuće. Kemičari pokušavaju sintetizirati taj spoj. Oni. a prodaji su u prahu ili tekućini – lako topivi u vodi. cipermetrin. Šteta koju oni uzrokuju je još i veća. Paraneotermes) infestiraju samo vlažno drvo i ono koje propada. okvire. knjige. pa i više cm u dubinu. Drvo se može tretirati termiticidima prije postave ili poslije istim preparatima u tekućini ili spreju. Pretpostavlja se da to drvo proizvodi sekret koji ubija/odbija termite. Mokro drvo treba tretirati preparatima koji sadrže borate (disodium octaborate tetrahydrat) koji prodiru u drvo to jače što je drvo vlažnije i otrovni su za sve insekte koji napadaju drvo. building construction…. KONTROLA TERMITA – ovisi. bifentrin. Vibracije osjećaju nogama. Nematode i Fungi – paraziti i gljivice mogu se upotrijebiti u borbi protiv termita. ako je pijesak dovoljno velik da ga termiti ne mogu prenositi i dovoljno sitan da po njemu ne mogu puzati i u njemu praviti tunele. a inače je 7 godina kad je dana puna doza. putove infestacije. Drvo ne smije biti u kontaktu sa zemljom. cipele. tkaninu. namještaj. Chlordan i heptachlor su danas povučeni iz upotrebe (dugotrajne residue). npr. Oni su bez boje i mirisa. Temelji moraju biti betonski: čvrsti i jaki. ali je još bolje ako su i ubijeni (organofosfati). Ništa što ima celulozu ne ostavljati uz/blizu temelja. Što manje celuloze oko kuće i u kući. ali ih u termiticidne svrhe treba uzgojiti i pustiti u staništa termita da ih unište. Smatra se da je 1996. kožu itd. onemogućuje termitima zadržavanje oko temelja kuće. u USA potrošeno oko $2 bilijuna za uništavanje termita. termiticidno djelovanje palo je samo na tri godine. Njegove kolonije su znatno manje (nekoliko tisuća) od kolonija subterranean termita. Bitno je da su termiti otjerani (piretroidi). karakteristiku zemlje. jer zadržava vlagu i omogućuje nastanjenje termita. Termiticidi – su kemijske supstance za uništavanje termita. dimljenjem ili pjenom i na ne obrađeno drvo. Izbjegavati naslanjanje drva na kuću i ostavljanje oko kuće. deltametrin. opremu za deratizaciju i ispravnu upotrebu termicida. ali su bili efikasniji i jeftiniji od današnjih preparata.

atraktivan za jelo i ne repelenti termicid. a oko 10 vrsta su izraziti «pests» napasnici. Podjela rada unutar kolonije je značajka ovih kukaca (socijalni kukci).crva (bakar-arsen ili kalcij-arsen). koji živi kratko. Pripadaju razredu krilatih Insekata (Pterygota).kod presvlačenja (molt).000) i stupnjem različitosti unutar vrste.sulfuryl fluoride ili methyl bromide (bromidi su u USA zabranjeni zbog utjecaja na ozon).41 Termiticidi – mogu djelovati kao: 1) regulatori rasta (pyriproxyfen. familija: Formicidae) Mravi su rašireni po cijelome svijetu u svim klimatskim uvjetima i dominiraju brojem vrsta (oko 10. smeđa. To su dugoživuća bića. Kod nas (Jadranska Hrvatska) su poznate dvije vrste: Calotermes flavicollis –žutovrati termiti. U kolonije može biti više kraljica. najbolje je djelovati na cijelu površinu s fumigantima . žuta. 2) sporodjelujući inhibitori metabolizma i neurotoksikanti (hydramthylnon. na njih otpada 20% termiticidnih sredstava. No. Sredstva protiv zemljanih (subterranean-Reticulitermes flavipes) termita su efikasnija nego protiv onih koji žive u drvu . Spadaju u omnivore. drvenu stolariju poskidati tretirati zapaliti u blizini objekta.pojedinačno. u betonske ili kamene zidove i podove izbušiti 2 rupe/m 2 i sve to tretirati i odložiti nedaleko kuće. Ako su upotrijebljeni fluoridi u kuću se može ući nakon 8.).) Kod nas je R. crnogoricu. gljivice). Ako je infestacija manja. 3) mikrobialni patogeni (fungi. crvena i njihove kombinacije). Kod dimljenja treba nositi zaštitnu masku. osim Ξ /kralja. Ako se primjeni brzo djelujući nakupit će se velika količina mrtvih i drugi će termiti odustati od hrane. MRAVI (red: Hymenoptera. lozu. abamectin). napadaju suho i živo drvo (masline. u Rijeci i sve više se širi predstavljajući veliku opasnost. povrće. cvijeće. a najdulji oko 40 mm. od čega ih 30 vrsta ulazi u nastambe. a 72 sata nakon bromida. Najmanji mrav je oko 0. lucifugus prvi put opažen 1958. šumskom drveću i kućnoj građi. Najbolji se učinak postiže ako se primjene sporo djelujući inhibitor (od njega ugibaju i oni koji ga nisu jeli). Za sprečavanje naseljavanja najbolje je pratiti rojeve i njih uništavati (silica aerogel dust ili borate dust). zemljane dijelove u kući i oko kuće prekopati 1 m i natopiti dezinsekticidom. Vrućina 50-60ºC/1 sat može uništiti crve u drvu. Kod jake infestacije objekta najbolje je porušiti objekt. (Ukratko: štete nanose voćkama. Kad smo sigurni da tu nema više termita možemo taj materijal odvesti na deponiju. limuna. smokve. Hexaflumuron (hitin sintezis inhibitor) djeluje 2 mjeseca nakon ingestije i uništava hitin od čega je izgrađen egzoskeleton . životinjama i čovjekom. U USA ih ima oko 570 vrsta.8mm. naranče. iskopati sve nove temelje i podrum u dubinu 1 m i sve to politi/natopiti dezinsekticidima. . Kraljica živi 15. hrasta i ukrasnog grmlja i drveća) i Reticulitermes lucifugus – mediteranski zemni termiti napadaju voćke. Ako je infestacija mala. kad su termiti već u drvu. oko 50%. a radnici i vojnici 4-7 god. Najviše ih je u tropskim šumama (kiša). Usko i višestruko su povezani s biljkama. najbolje je dati lokalnu terapiju injiciranjem kemikalije u rupe termita . ukrasno drveće. Boje tijela su različite (crna. hexaflumuron). žbuku skinuti. pšenicu. oraha. Drywood termites uzrokuju veliku štetu drvenim kućama i zgradama. drvenu građu. sulfuramid.

Maleziji i Tajlandu vrsta Oecophylla smaragdina. medeni mrav) su vrlo cijenjena hrana urođenika u USA. a spada pod abdomen. abdomen. otrovna žlijezda . Antene imaju tri dijela: bazalni. Yukpa Indians u J. Na toraks se nastavlja tanki dio petiole/pedicel građen od jednog ili dva segmenta i prvi je ključ identifikacije mravi. miješaju njene elemente. Žalac. To jedno od prvih razlikovanja unutar grupe i ono glavno što ih čini lako prepoznatljivim od termita. kašalj …). Na glavi nalazimo: 1. vide pokrete objekta ali ga ne prepoznaju. koje mravima sluše kao senzori. Na prednjim nogama nalaze se dlačice kao češalj ili četka s kojima mravi čiste antene. reumatizam. groznice.egzoskeleton mravi pokriven je brojnim dlačicama. stomak.radi obrane neki mravi imaju na zadku žalac preko kojeg izlučuju mravlju kiselinu (formic acid. Na glavu se nadovezuje trodijelni toraks na kojem su 3 para nogu i 2 para krila (koja gube nakon parenja) u reproduktivnih jedinki. Očima razlikuju tamu i svijetlo. . Tijelo . toraks.42 Slika 12. Kao omnivori oni često ubijaju insekte i nose ih u gnijezdo i na taj način smanjuju broj molestanata. Spoj između toraksa i abdomena ima jedan ili dva tanka segmenta i taj dio tijela se naziva petiole – pedicel – peteljka. grizenje. Vibracijom antena oni primaju podražaje iz okoline. Slika 13. Dijelovi anatomije mrava radnika Građa tijela – anatomija Kao i kod svih kukaca na tijelu razlikujemo: glavu. piljenje. Čeljust je ključ za raspoznavanje. u Australiji (vrsta medenog mrava Melophorus) te u Indiji. glavobolje. mirisa. Formicidae) iz otrovnih žlijezda. Oni mogu sudjelovati i u oprašivanju biljaka (polinatia). ali nikada za jedenje. Netko je rekao: «the camb and brush are neve absent from the forelegs of ants». intermedijarni i terminalni. a ako nemaju žalac čeljustima ugrizu i u ranu puste mravlju kiselinu.neke vrste mrava (Myrmecocystus. bušenje …. a takvo tlo se lakše navodnjava. Burmi. Neke vrste nemaju očiju. Čeljust mravima služi u razne svrhe: bodenje. a kraljica. Americi i Indijanci u Meksiku jedu ih uz ceremonije. 2. lizanje. kralj i radnici u nekih vrsta imaju i 3 okanca/ocelli. Tetramorium caespitum Mravlja kolonija dnevno može donijeti i do 100.000 komada insekata i/ili tvari u svoje gnijezdo. orijentacije. struganje. «prednje noge mrava nikada nisu bez četke i češlja». Oči – su mozaične i smještene lateralno. Na tarsusu su i žlijezde koje ih podmazuju. Mravi i medicina – neki urođenici u USA i Africi pravili su sokove od mravi i koristili protiv raznih bolesti (očiju. Na njega se nastavlja gaster. Tlo i mravi – mravi prekopavaju tlo i tako ju prozračuju. tj. antene u obliku savinutog lakta. Fire ant (Solenopsis invicta) Slika 14. Mravi kao hrana . Na njima su osjetila dodira.

a neki trgaju i jedu lišće. larva. puževi). Radnici – su u biti sterilne/neplodne ženke i oni čine većinu kolonije o kojoj se u potpunosti brinu o koloniji (leglu): hrane kraljicu. Krila imaju samo kralj i kraljica i to do svadbenog leta (parenja). Žive od nekoliko mjeseci do 7 godina. piliće. Primitivni mravi imaju otrov (venom) sličan osjem otrovu. Unutar kolonije radnici mogu biti podijeljeni u grupe prema zaduženju (poslu) unutar kolonije. Unutar kolonije žive razvojni oblici (jaje. nos. larve.(leisure time) – mravi se nalaze posvuda pa taku i u parkovima. grade gnijezdo. restoranima. Neki mravi prave velike humke visine 30 cm. Mravi i stoka – Opisani su slučajevi gdje su mravi napali i ubili mlade praščiće. pronalaze hranu. Neki kradu i sjeme (harvester ants) pa nema nicanja biljki. igraju itd. Mravlja kolonija i kaste Mravi spadaju u socijalne kukce i u red krilaši (Pterygota). Pare se u letu i mužjak potom ugiba. oko rijeka. Mravi mogu napraviti štetu i na strujnim i telefonskim kabelima. i tako budu uznemiravani od mravi. na i ispod stabla za odmor. U koloniji može biti jedna ili više kraljica koje nesu jaja. a ponekad i do 100 cm. jer su na njima 1972. a iz neoplođenih mužjaci (kralj). aviopiste. uznemiruju stanare grizenjem i bodenjem te onečišćenjem prehrambenih tvari. kralj. radnici i vojnici/stražari. analnih žlijezda i ubodnih žlijezda feromone koji im sluše u komunikaciji i vraćanju kući/gnijezdu. Mogu oštetiti mostove i tunele.) Mravi prenose i biljne bolesti. koji istovremeno brinu i o unutarnjem redu i čistoći (mlađi radnici) te sakupljači hrane i vode (stariji radnici).43 U bolnicama.mravi osim otrova izlučuju iz svojih usta. pripremama i pakiranju hrane mravi mogu nanijeti velike štete i uzrokovati bolesti. klostridije i bordetela itd. gušteri. fazani. To u žetvi uzrokuje trganje kose. (10 kolonija mravi može pojesti trave kao jedna krava. a širine 40 cm. Na ta mjesta dolaze ljudi da se odmore. oči. stafilokoki. usta i lice kompletno prekrili. Oni jako uznemiruju ljude. pecaju. Iz oplođenih jaja razvijaju se kraljice. jarebice. neke ptice. Fire ant (Solenopsis) ima u svom otrovu specijalni alkaloid koji je nekrotoksin. salmonele. odnosno opnokrilci (Hymenoptera).feromoni – komunikacija . pupa) i odrasle kaste (castes): kraljica. Slika 15. Ima podataka da su napali dijete čije su uši. Značajan je njihov utjecaj na pomladak životinja koje se legu na tlu u šumi (patke. Oni mogu svoj otrov posprejati na daljinu od 50 cm. Najčešće su dvije grupe: njegovatelji larvi i kraljice. u Engleskoj pronađeni: pseudomonas. zmije. odnosno do 110 cm. Ugriz mrava može biti jako bolan i opasan. Ti su mravi pronađeni i u bolnici na pacijentima. Mravi u kućama/stanovima su neugodni i gadljivi. Mravi . a ženka si sama skine krila. Oni se sporazumijevaju i pomoću kretnji ticala i prednjih nogu. Mravi i odmor . . pa čak i telad. Mravi i poljodjelstvo – mravi uništavaju žitarice prije zriobe i u zriobi.

npr. a kod nekih na tlu (faraonski. Kralj – to je spolno zreli mužjak sa velikim očima (da bolje uoči kraljicu). Pošto su joj krila otpala. a treći samo biljke. Kraljica najprije izleže nekoliko jaja koja hrani svojom slinom i odnjeguje do pupe. Malo tekućeg šećera. mišićna-krilna masa se otapa i prelazi u krv i služi za izgradnju jajčanog žumanjka. Ponekad u jednom mravinjaku može biti više vrsta mravi.44 Neke vrste mrava imaju radnike različite po veličini (velike. ludi. Raspodjela hranjivih tvari po kastama – Karbohidrate i mast koriste samo radnici. mravinjak može biti dubok od nekoliko cm do 0. i. Starije larve mogu žvakati i gutati. Zimu prezimljuju ukočeni u dubini mravinjaka. Neke vrste mrava (akrobat. Pronalazak hrane – kada mravi (radnici) nađu hranu vraćaju se u leglo i putom ispuštaju feromone koji će druge mrave obavijestiti o hrani i oni će poći na izvor hrane. Leaf Cutter. drugi preferiraju slatko – Odorous House. visok do 1. što ovisi o vrsti mrava. Unutar tla. dosta ulja i proteina radnici daju larvama i kraljici. Mlade larve radnici njeguju. sve dok larva ne uđe u prepupalno stanje kad se želudac i crijevo spajaju. Ta hrana (meconium) ostaje u želucu. jakim toraksom i krilima te malom glavom. a radnici koji iz nje nastanu preuzimaju brigu o sebi. a vojnici stražare. ugiba. majci i novim jajima i larvama. lišća i drugih sitnih tvari.5 m. U roku dva tjedna. Mravinjaci – su mravlje nastambe koje oni grade u tlu. mali crni. Radnici koji brinu o larvama i pupama sve do razvoja zrelih oblika često žrtvuju i vlastiti život za obrnu mladih.neki vojnike ubrajaju u posebnu skupinu radnika zaduženih za obranu i čuvanje kolonije od predatora-neprijatelja. pa ih stoga i zovu stražari. .5 m pa i više (Formica rufa). Neke vrste mrava jedu svu hranu (omnivori). srednje i male: polimorfizam). Vojnici-stražari . dok neke vrste mogu imati i jednu i više kraljica. Neke kolonije mravi mogu živjeti 30-40 godine. jer se prvobitna kraljica zamjenjuje više puta. harvester. Pari se samo jedanput. Red Imported Fire i argentinski. Radnici. a faraonski mrav proizvodi kraljicu iz larve koju isto posebno hrani. …) imaju samo jednu kraljicu u koloniji. nakon parenja. koji nije spojen s crijevom. Zato im je vlažno područje puno prihvatljivije za gradnju mravinjaka. Širenje kolonije – Pošto kolonija jako naraste u njoj se stvaraju spolno zreli mužjaci i ženke koje se za lijepa vremena izvlače iz kolonije i idu na svadbeni let – parenje. tvrdu hranu. …) imaju više kraljica unutar kolonije (multiple queen colony). čiste i hrane povraćenom poluprožvakanom hranom. Čvrstu hranu vojnici najprije zdrobe. thief. Nakon parenja trudna ženka pronalazi novo gnijezdo i tako se stvara nova kolonija. a potom ju radnici otapaju pomoću sline. U većine vrsta mužjak se pari sa kraljicom u svadbenom letu. mravi trebaju i malo vlage (vode). Ona prije svadbenog leta ima 2 para krila koja nakon parenja odgriza. npr. Mravi na voćnim biljkama jedući medljiku . Kraljica – je ženka koja polaže jaja. U slučaju izumiranja kraljice neke vrste proizvode novu od radnika tako što te radnike posebno hrane. a neke (argentinski. Za mravinjak uz materijal od tla. Može živjeti do 15 godina. dok neke vrste imaju samo dvije veličine radnika (dimorfizam) ili samo jednu veličinu radnika (monomorfizam). uglavnom koriste i tekući šećer. Ovo je bitno radi dezinsekcije larvi. Taj posao obavljaju radnici. Mravinjak iznad zemlje (humak) može biti širok 1 m. trulom stablu ili drvu. Mravi kao omnivori jedu sve (biljnu i životinjsku hranu).mednu rosu (sokovi lišća kojeg su uši posisale a nisu upotrijebile) koju ispuštaju lisne uši (aphids). argentinski). Nakon toga pronalazi gnijezdo gdje će polagati jaja i razviti svoju koloniju.

Faraonski mrav se ne roji.0 mm) žućkasto-crvenkasto-svijetle boje s crnom crtom na gornjoj strani trbuha. Unutar hodnika nalazi se 20-30 soba s gljivama. Radnici su monomorfni i sitni (1. 12-segmentnu antenu koja završava s 3-segmentnim zadebljanjem. Bez njega se narušava cijeli biocenozni šumski sustav. Danas se smatra da potječe iz tropske Afrike. U bolnici su nađeni u intravenskom sustavu. obično. Imaju dva segmenta u peteljki-pedicel. restorane itd. napadaju sve koji su im na putu (skakavce.) žive u Srednjoj i Južnoj Americi. bolnice. Formica rufa je šumski (crnogorični) mrav koji je zaštićen kod nas. a i u svijetu. Iz oplođenih jaja razvijaju se mlade spolno zrele kraljice. koji je sličan krateru.) – žive u vrućem podneblju. koferima. operacijskim salama. Vrlo rado infestiraju bolnice (oko 25% u Texasu). A za to im je dovoljna i najmanja niša i pukotina u podu/zidu. pekare itd. Slika 16. Pošto iz njih izađu adultni (radnici i vojnici) oni marširaju u kolonama dalje tražeći hranu. nego se gnijezdi svugdje: u namještaju. Sobom nose i ličinke i taboruju (stvaraju leglo) samo u vrijeme kad su im ličinke zakukuljene. a vrsta Oecophilla tako da jedna skupina radnika privuče susjedne listove držeći ih zajedno dok druga sljepljuje rubove uz pomoć ličinkine sline i niti. a radnici prenose leglo (jaja. više kraljica koje svakodnevno polažu jaja.) Ime je dobio po tome što se švedski botaničar-taksonom Linneaus smatrao da je taj mrav bio u doba Faraona i da je izazvao kugu. prtljazi. Živi u toplim prostorima gdje ima hrane (stanovi. larve i pupe) u druga gnijezda. Putujući mravi (Dorylini. Ti mravi grade velike mravinjake («rudokop») do 6 m duboke i tunele udaljene i do 150 m od centralnog otvora. Kraljica često slijedi ovo leglo. . spp. Neke od kraljica mogu se vidjeti i među radnicima na putu koji traže hranu. ali nije nužna. Kraljica se pari u gnijezdu. jer radnici mogu proizvesti novu kraljicu iz donesenog legla. Mravi rezači lišća ili uzgajivači gljiva (Atta spp. Faraonski mrav Socijalni je kukac i živi u mnogobrojnoj koloniji u kojoj ima. U koloniji može biti 1x106 radnika. ptiće u gnijezdu). Mravi mesojedi – napadaju termitnjake i druge mravinjake i otimaju im hranu. a iz neoplođenih spolno zreli mužjaci. restorani. Na svojim čestim pohodima za hranom. gušter. Ima žalac. a te je prostore teško tretirati. sterilnim vatama i gazi.). Kada mlada kraljica (princeza) ide na svadbeni let ona ponese sa sobom i gljivu za uzgoj u novom gnijezdu. Režu lišće biljke i usjeva i nose ih u mravinjak na kojem uzgajaju gljive na kojima se stvaraju bjelančevine «mravlja koraba» kojom hrane ličinke. Gnjezdenje se najčešće dešava u toplom i vlažnom prostoru: kuhinje. intenzivnoj njezi. kupaonice. robi. a na svojim dugim putovanjima opustoše/pojedu sve što im je na putu.45 Vrsta roda Crematogaster gradi mravinjake na drvetu od sažvakanog lišća i drveta.5-2. I zbog takvog gnjezdenja lako se prenose po različitim ustanovama i po cijelom svijetu. ali ne ugriza ljude. SINANTROPNI MRAVI Faraonski mrav (Monomorium pharaonis L.

meso. Mužjaci nakon parenja ugibaju za 2-5 tjedna Najaktivniji su u predvečerje i lako se vide plazeći po rubovima kuhinja i kupaonica. vlak. Prva dva uništavaju mrave za 15-40 dana. a ponekad i do 30 cm. i s kojima će se hraniti drugi radnici. Vrlo je ratoboran i agresivan i u svojoj okolici rastjera sve mrave. U kući obavijeste ostale radnike i vraćaju se po hranu. Ima ga u restoranima. a može jako ugristi bolesnika/čovjeka i djecu. školjke i šećerne tvari. konditorskoj industriji. Ti otrovi se mogu praviti (borna kiselina i džem). ali je najbolje kupiti gotove mamce s bornom kiselinom. kamion itd. U principu treba koristiti mamce sa sporodjelujućim otrovima i izlagati ih na aktivne mravlje staze. Rado putuju uz cjevovode i elektrovodove unutar zida. U tretirani prostor ne smiju se unositi jaki mirisi. insekticidnim lakom u kojem je djelatna tvar 4% prometanfos. ubrzo nakon parenja ugiba. Tijelo mu je smeđe-sivo. Mamci se ne smiju dirati sve dok prostor – mravlji putovi. Životni ciklus – pri temperaturi od 27°C i vlazi od 80% razvoj traje od polaganje jajeta do razvoja radnika 38 dana (7. On je karnivor i jede ribu. Često su zaraženi raznim bakterijama (streptokoki. Mravi su se uselili kroz pukotinu vanjskog zida i infestirali automatski brojač krvnih stanica i biokemijski analizator. koje kod ovog mrava sudjeluju u hranjenju i njegovanju larve. Argentinski mrav – (Iridomyrmex humilis Mayr.5 dna larvalni stadij. Oba aparata koriste krv.6 mm. Suzbijanje je vršeno. Treba koristiti sporodjelujuće otrove – prah borne kiseline. ispod i oko važnih aparata i sterilnih predmeta. proteine i vlažni jajno-žumanjčani prašak. metoprenom ili hidrametilonom. a treći 15-35 dana. Prah se pospe po njihovim putovima. krv i masti (omnivori). 3 dana prepupalni i 9 dana pupalni period).46 Preferiraju slatko-šećerne otopine. Gnijezdi se izvan kuće obično na dubini 2. odnosno serum. otkrivena je infestacija argentinskim mravom Kliničkog laboratorija (Vojne bolnice) u Splitu. avion. Linepithema humile Mayr) je nešto veći od faraonskog. Radilice žive oko 10-tak tjedna. Mravi su se hranili krvlju. matica i larve. pekarama. 18.5-5 cm. (Na dna može prijeći oko 1 km. a kraljice do više godina. a i sam sebe hrane.5 dana inkubaciju jajeta. Mužjak. U bolnicama treba postaviti ljepljive trake ispod kreveta. Ima jedan segment u pedicelu s oštrim šiljkom. deterdženti i druge tvari koje bi mogle ometati mrave pri uzimanju mamaca.) Štete nanosi u bolnicama zagađujući sav pribor i prostor. mlinovima itd. Prije suzbijanja potrebna je dobra inspekcija objekta izvana i iznutra. oko 1900. Prenosi se svim prijevoznim sredstvima (brod. u svim nišama i prostorima. jer oni imaju nekoliko kolonija u istom prostoru/stanu. a noge žućkaste. 74 cm/min.. Radnici su 2. koje će radnici donijeti u gnijezdo.) Aktivan je na temperaturi 10-30°C. Kada radnici pronađu hranu vraćaju se kući i putom ispuštaju feromone.2-2. meso. a kraljice 4-6 mm. Razvoj kraljice i kralja traje 4 dana dulje (larvalni stadij). Izvana ćemo ih naći oko prozora i vrata. 44 m/h. Svega oko 10% radnika odjednom ide po hranu. a odmara se ako je iznad 32°C. Oplođuje se unutar gnijezda. pseudomonas). Meke – za meku je najbolje postaviti šećerne otopine. postavljanjem ispod aparata i stolova. Primjer infestacije i terapije – U jesen 1985. 10-tak dana ne bude bez mravi. a posebno vlažnih prostora. stafilokoki. U Europu je došao iz Argentine. Argentinski i faraonski mrav se obvezno suzbijaju. Repelenti se ne smiju koristiti. U koloniji ima više matica. trgovinama. . a vrlo lako se razvijaju pupanjem. Suzbijanje ovih mrvi je teško i dugotrajno. jer bi samo raspršili koloniju. jer ih je tamo 90%.

Ti se mravi mogu naći na visini od 3 km.4-3. Kamperi. Prije dolaska argentinskog mrava bio je dominantan. Slika 17. Ugriz mu je bolan. infestacija faraonskim mravom bila je još proširenija. Pari se u letu. I radnici ponekad mogu snesti jaja. vlage. Mravi su bile u svim aparatima i prostorima. ali ga je on izbacio iz kuće. Živi u koloniji 100-10000 jedinki s nekoliko kraljica. balvanima. izviđači i vojnici. Kraljica se pari u i izvan gnijezda i nosi 1 jaje/dan. Crvenoguzi mrav – (Crematogaster scutellaris L. Glava mu je crvenkasto-narančasta do crna. a po zimi 6-7 mjeseci. Ako je u kući – gnijezdi se u drvenim okvirima (štok) vrata i prozora. Za vrijeme rojenja. a tijelo mu je žuto. Infestira nastambe. pojavila se infestacija s faraonskim mravom u praonici suđa i dnevnom boravku. Ovaj put nakon točne determinacije i lokacije njihovih niša.) dug je 2-4 mm. a ženka si sama otkida krila. Slika 18. može biti jako neugodan.5 mm. Tretiranje je izvršeno 1% emulzijom propetanfosa. Ulovljeni mravi se potapaju i tako ubijaju. Zadak. gredama. pogodna temperatura.47 Godine 1987. Nakon oplodnje mužjak ugiba. Bolnica mu je idealno mjesto za razmnožavanje: puno hrane.3 mm i ima 1 čvor u pediceli. Svi podovi su premazani tim insekticidnim lakom uz dimne generatore u kojem je djelatna tvar permetrin. kao i pastiri koji borave na livadama mogu biti ugrizeni. Žuti mrav – (Lasius flaus Fab. Mravinjake gradi na livadama i uz putove. Razvojni ciklus je po ljeti 5-7 tjedana. čak su ulazili i u rane ispod povoja. Na ova način u jednoj engleskoj bolnici u roku 2 godine ubijeno je oko 5. Lovke-stupice – prave se od grude spužve koja se natopi jetrenim prahom pomiješanim s medom u omjeru 1:1. U blizini nastambe je obično stablo koje je infestirano tim mravom.5-5.5 milijuna faraonskih mravi i oko 6000 njihovih kraljica što je dovelo do potpune eradikacije. kad je uzrujan. Mirisni kućni mrav – (Tapinoma sessile Say) dug je oko 2. Primijenjen je 4% prometnfos. Solenopsis molesta . a naročito u ruralnom području.) dug je oko 3. tražeći slatku hranu i vodu. može podići iznad toraksa i glave pa se naziva i akrobat (prčiguz). Faraonci vrlo brzo prepoznaju insekticidnu hranu pa ju izbjegavaju. U kuću ulazi za kišnih dana kad mu ponestane medne rose (meduljak) s kojom s najrađe hrani. Kod ugriza izbacuje mravlju kiselinu do 1 m udalj. Gnijezdi se u trulom drvu. po ljeti. Godine 1989.

muhe koje ne bodu i ne sišu krv (hranu ližu i sišu. Ima ih po cijelom svijetu.8 mm. npr. gnojnice). µυια. Ovca (ponekad čovjek) izlučuje jajašce iz kojeg se oslobađa ličinka koja dospijeva u livadnog puža koji potom izlučuje cerkarije (larve) koje ingestira mrav u kojem se cerkarij razvije u metacerkarij (ličinka II.48 Mravi i čovjek – mravi čine 10% svih živućih stvorenja na Zemlji. Čovjek može. koji napadaju sve i svakog tko dira u njihovo gnijezdo. suzenjem. Najmanji mrav je dug oko 0. Neki mravi (Formica fusca) su intermedijarni domaćini za mali ovčji metilj (Dicrocelium dendriticum). U USA se godišnje troši oko 8 milijuna US$ za liječenje ljudi ugrizenih žarećim mravima. a potom se pojavljuje pustula. MUHE (Muscidae. osim na Grenlandu. vrućicom. a najduži je 70 mm. Musca domestica. Oko 95% muha otpada na kućnu muhu (Musca domestica). klima sisteme. flies) Muhe su vrlo raširene i drže se mjesta u kojima ima dosta organskog materijala u raspadanju (organsko smeće. Mravi pojedu oko 85% uginulih životinja. Kod preosjetljivih ljudi može doći do anafilaktičkog šoka. Pčele. deponiji i kontejneri smeća. Na mjestu mjehurića ostaje ožiljak. Danas postoji specifična imunoprofilaks dobivena iz otrova ili tjelesnog ekstrakta mrava. Oni mogu infestirati elektro instalacije. kuhinjski otpad. Alergija na mrave je neznatna i rijetka u usporedbi s onom na pčele i ose. a krutu najprije uz pomoć sline otope. . koja se može. U Švicarskoj ima najmanje alergije na mrave. Najjači otrov ima Pogonomyrmex manicopa koja s 12 ugriza ubija štakora. sinantropne/domicilne muhe – uvijek su u čovjekovoj blizini. možemo ih podijeliti u tri skupine: 1. Njihova tjelesna masa premašuje masu čovječanstva. visoke cipele/čizme i rukavice. u kućama/stanovima. Ubrzo nakon ugriza pojavljuje se pustula (vodeni mjehurić) koji se nakon pucanja često inficira i nakon njega ostaje cikatriks. gdje žive i legu se. kako bi se što bolje zaštitili od tih napasnika. osvjetljenja aerodromskih pista. paralizom dišne muskulature ili srčanim udarom. treba nositi čarape. Ugrizno mjesto treba prati sapunom i vodom. benzinske postaje. pucanjem inficirati. a potom sišu). crvenilom. Muhe. U područjima gdje očekujem pojavu tih mravi. Islandu i Antarktiku. Njihov otrov sadrži visoku koncentraciju toksina i stoga izaziva jako žarenje kod ugriza čovjeka. s obzirom na prehranu. muhe koje bodu i sišu krv (imaju rilo kojim probiju kožu i sišu krv) 2. stupnja). Ako je potrebno treba uzeti antihistaminike i steroide. ose i žareći mravi imaju zajednički otrovni alergen. Solenopsis invicta – žareći mrav – pri ugrizu čovjeka njegov otrov izaziva žarenje i pečenje oko 1 sat. pa i smrti. mučninom. kompjutore i druge aparate. Ne otvarati mjehuriće. Prosječna težina je oko 5 mg. s obzirom na njihov odnos prema čovjeku. mucavim govorom. Fly. Velik broj mravi grize čovjeka. Među najopasnije spadaju žareći mravi. Alergičari reagiraju: znojenjem. telefonske centrale. općim osipom. semafore. slučajno pojesti takvog mrava i potom će se u njemu razviti adultni parazit (metilj) koji parazitira u žučnim vodovima što može dovesti do žutice i opstruktivnog hepatitisa. hladiti ledom i podići iznad nivoa srca. tj. npr. gdje mogu odložiti svoja jajašca i biti sigurne da će ličinke imati dosta hrane na raspolaganju za svoj razvoj. ali samo nakon ugriza žarećeg mrava (Solenopsis invicta) nastaje pustula koja ostavlja trajni ožiljak. Ugrizom i ubodom iz svojih otrovnih žlijezda izbacuju mravlju kiselinu (otrov). Nadalje. Ugriz tih mravi može imati letalni učinak. možemo podijeliti u dvije grupe: 1. automobilske elektrosustave.

slobodne muhe – legu se i žive u prirodi i ne zalaze u kuće Muhe prolaze potpunu metamorfozu (jajašce. larva. pupa. . abdomen-zadak. sukrvica). uglavnom u čovjekovoj blizini – oko kuće. toraks-grudi.Musca domestica L. Phormia regina. tanko i bodljikavo rilo. riba. te Phaenicia sericata. par antena sa sitnom pernatom dlakom. Na toraksu su tri para nogu i jedan par krila. Slika 19. Slika 20. Postoji nekoliko (5) vrsta muha. jaka temperaturna razlika unutar i izvan kuće 3. Na glavi je par velikih fasetiranih očiju i tri okašca/ocele. Sve muhe imaju vidljivu trodijelnu anatomsku građu: glavu. Lucilia) i to kad ih privuče miris hrana ( svježe meso. adult).49 2. među kojima je najznačajnija kućna muha Musca domestica. a u kuće ulaze vrlo rijetko (Sarcophaga. Kućna muha . peridomicilne muhe – nalaze se.

Mlade i snažne muhe mogu hibernirati i preživjeti u svim stadijima. Može se reći da je svaki gnoj i životinjska nastamba vrlo pogodno tlo za razvoj ove muhe. a eksperimentalno i do 2387 jajašca u 21 gnijezdu. Amonijak koji je u dreku. No u praksi je to oko 1%. a kad dođe na čovječju hranu (padne u juhu) otpušta ih sa sebe i iz sebe (ekskreti i regurgitacija). koleru. goveda. ali najradije u gnoj. U pogodnim uvjetima (T i vlaga) za 8-20 sati iz jaja se razvije larva koja se počinje hraniti. Kućna muha. No. U ljetno doba iz jaja se razvije ličinka (upljuvak) za par sati. larva/maggot-ličinka/crvić. Razmak u polaganju jaja je oko 7 (4-12) dana. a što je svježiji to je bolji i što je više rupa i nabora u njemu. Dobro se razvijaju i u popišanom madracu. štala. ona se dobro razvija i na «dreku» svinje. ima 4 uzdužne crne linije na toraksu.10. ENTOMOLOZI kažu da se na ljudskom dreku umnaža najviše kućnih muha. ženka ima razmak između očiju 2 puta širi od mužjaka. Ona čini 80-95% populacije muha. na sreću to se ne događa u prirodi. KUĆNA MUHA I BOLESTI Muha. što ovisi o T i vlazi.6 km za 55-95%. a potom vrste Sarcophaga (pasja). Ona je kozmopolit. pa i 20). itd.). dan i 7. odnosno šupljina tako da jajašca može što bolje i sigurnije skloniti. a može dati 8-12 generacija i teoretski oko 200 bilijuna potomaka. Dva dana nakon izlaska iz kukuljice ženke se počinju pariti i trećeg dana su sve fertilne. antraks.5 mm.. povraćenim/iskašljanim sadržajem i na svom dlakavom tijelu i u sebi prenosi mnoge infekte. reprodukcijski kapacitet muha je jako velik i jedan par od travnja do kolovoza može dati 2x10²º potomaka. Razmnažanju kućne muhe pogoduje i kućni otpad. Muscina i Hermetia. One se kreću instinktno i zbog hrane. do 16 tjedana). uzrokuje razne bolesti jer se hrani: izmetom. psa. Ženke polažu jaja u nekoliko navrata (5-6. pupa-kukuljica. Jaja polaže u biološki razgradljivi materijal. U ljetnim mjesecima cijeli ciklus traje 6 dana.50 je najrašireniji i najčešći insekt koji je prisutan u ljudskom obitavalištu zbog čega je i dobila ime. Kućna muha se pari dva put i to 3. čovjeka. Neki autori kažu da se najbolje razvija na kokošjem gnoju. U laboratorijskim uvjetima dokazano je da muha sudjeluje i u prijenosu virusa poliomijelitisa. Muhe se razvijaju cijele godine.2 km za 70-99%. ako svi preživljavaju. ako se ženka pritisne na trbuh vidjet će se «protruzija ovipozitora». a kroz život 350-900. Život kućne muhe je 2-3 dana bez hrane. dana po izlasku iz kukuljice. Muhe prenose i na taj način uzrokuju: tifus. ako je pogodna temperatura (iznad 5ºC) i dobra uzgojna podloga (gnoj. Dugačka je 4-7. a s hranom do 55 dana (u lab. . BIOLOGIJA Životni ciklus muhe prolazi kroz 4 faze: egg -jajašce. dijareju.) Radijus kretanja muha prati se obilježavanjem radioaktivnim fosforom (1 milikiri/1ml mlijeka/meda) i iznosi 1. 3. Jedan dan stari konjski gnoj u fermentaciji vrlo je dobra podloga za polaganje jaja i cjelokupni razvoj muhe. Svaki biljni i životinjski supstrat je dobar. ali i do 45 km. osim što uznemirava čovjeka. Odjednom ona može dati 70-150 pojedinačnih jajašca. je privlačan za muhe. naročito konjskom. dizenteriju. a ona za 3-7 dana (6-8 tjedana) prelazi tri unutarnje pretvorbe i potom napušta hranilište i odlazi na suho i hladno mjesto (3-4 dana) gdje se zakukulji i kroz 3 dana do 4 tjedna prelazi u adulta. obično odleti 6-10 km/dan. (Općenito. naročito animalnog i biljnog podrijetla. a pojedine odlete i do 45 km. adultodrastao. tuberkulozu. No. oftalmiju i neke parazite.

Mužjak stajske muhe ima karakterističan manijački let po sredini sobe. Razvoj od jajeta do adulta traje oko 20 dana. Prezimljuje u svim stadijima. Neke su oviparne. a ubod joj je jako bolan i ostavlja crvenilo. naročito kad je T iznad 27ºC. Larvalni stadij traje 8-10. uglavnom izvan kuće i malo lete (odmaraju se). karnifagne. ribu. Krv siše svaka tri dana u rasponu 2-20 minuta. a neke larviparne/viviparne. Godišnje daje 4 generacije. Napada – pecka/grize stoku u koje smanjuje radinost i muznost. Napada i na obali – kupače. Jaja ili larve (crviće) najradije polažu u/na životinjske otpatke u raspadanju (meso. a prenosi i ostale patogene mikroorganizme. . smeđe. a mužjaci su u kući. Boja tijela im je metalno-plava. – pecavka . Jaja polaže na biljni otpad i ekskremente iz kojih se za 24-36 sati izleže ličinka. Prezimljuje kao kukuljica. greenbotlle flies. crveno-purpurna. Ljude. Obitelj/Family Calliphoridae (blow flies. Nastanjuje štale. Odrasle se rado sunčaju na staklu pa se staklo može premazati feromonima i rezidualnim insekticidima i tako ih uništiti. a prezimljuje u stadiju kukuljice. U čovjeka je uzročnik crijevne mijaze (myiasis). Ženke su. (scalaris.) –muhe cvjetare -male kućne muhe razlikuju se veličinom (manje su) od M. žute ili ljubičaste boje. najčešće grize (čak i preko odjeće) oko stopala i po nogama i to (pred kišu). Neke vrste zujara su crne. saprofagne. Ličinke mogu uzrokovati crijevnu mijazu. Fannia spp. Ličinke su: koprofagne. Srednje su veličine (4-18 mm) s odurnim jakim zujanjem. Toraks joj je crn s 4 uzdužne pruge. brončana ili crno-sjajna. Oči su im velike i u ženki dosta široko razmaknute. Larve preferiraju septičke jame i životinjsku balegu kao i animalni i vegetabilni materijal. Prenosi zaraze. Muscina stabulans Fallen – (false stable fly) – stajska muha nešto je veća od kućne muhe i u proljeće se pojavljuje kao prva muha.ljuta muha je glavni predstavnik peckalica. a u mužjaka je usko čelo. i većinom lete. Ličinke su najprije koprofagne i saprofagne i potom zoofagne. a u kuću ulaza za oblačna i kišna vremena (sparina). Ova muha na zidu stoji/sjedi glavom prema gore.51 Suzbijanje kućne muhe je najbolje ako se suzbije u doba larvi. bluebottle flies) U ovu obitelj spadaju muhe zujare i mesarice. Budući da se larve razvijaju u gnoju potrebno je ljeti gnoj prekriti crnim folijama i time povisiti temperaturu gnoja koja će biti smrtonosna za larve. Ima jako šiljato rilce. Ponekad jaja mogu deponirati i na rane životinja i ljudi (myiasis). Ženka živi oko 70 dana i položi oko 300. crkotine) te fekalije. Stomoxys calcitrans L. canicularis L. Mogu se naći i u zapuštenim ranama čovjeka i životinja. dok kućna muha stoji glavom prema dolje. sive. a često u sir. Ženka ulazi u kuće i polaže jaja na hranu i animalne otpatke. a i do 800 jaja. Zadak je crn sa sjajnim pjegama. Godišnje može dati do 10 generacija. domestica i po tome što imaju venozno krilo. Najčešće ih nalazimo na animalnim i biljnim materijalima u raspadanju te u goveđem gnoju i kanalizaciji. Odrasla živi oko 30 dana. Životni ciklus je 24-29 dana. oko svjetiljke. hematofagne i dok su mlade osjetljive su na suhoću i sunčevu vrućinu. a pupalni 8-12 dana.

a prezimljuje u stadiju ličinke i kukuljice. Mijaza uzrokovana mesarom je dosta česta. u notornog pijanca bile pune larvi. One se slabo razmnožavaju i insekticidi ih mogu svesti na mali broj a time će doći do povećanja broja štetnih kukaca. Glava joj je zlatno-žuta. Obitelj Sarcophagidae – flesh flies – muhe mesare su dulje od kućnih muha. erythrocephala Meig. parazitske – Rodineavella scoparia i Thyrsocnema uliginosa Porodica sarkofagida je mnogobrojna. Kod nas. Spada u srednje velika (1-1. Jaja polaže u lešine i mesne prerađevine u fazi truljenja. i Phaenicia (Lucilia) sericata Meig – svilasta zlatara .muha zujara dugačka 10 mm i ima metalno-modri abdomen-zadak. One su vrlo korisne sa stanovišta održavanja biocenozne ravnoteže. Ličinke se najlakše nađu na lešu. Ličinke su joj prvenstveno nekrofagne pa ih nalazimo na leševima i organskom materijalu u raspadu. Velika je 7-10 mm. Česti je gost-parazit ratnih rana. Larve polaže u tjelesne šupljine živih organizama. uši. a najviše se nalazi u nastambama i industriji mesa te na otpadu. sarkofagne – S. haemorrhoidales Meig je sinantropna muha i živi na animalnom materijalu koji se raspada.5 cm. Ostale karakteristike su kao crvenoglave muhe.su metalno-plavo-zelene boje. Noge su izrazito dlakave. . a zadak je crnkast. u multiplim traumatskim ranama zabilježene su njene larve/crvi muhe. Ženka i mužjak se razlikuju po spolnom aparatu. (U literaturi je zapisano da su sve tjelesne šupljine: oči.D (C. illustris Meig i L. Peridomicilni je kozmopolit. animalnim otpacima i ljudskim ekskrementima. fekalije.) S. a zadak je sivo crni kao šahovska ploča. Velika je 10-15 mm.52 Calliphora vicinia R. exuberans 3. U kuće ulazi radi prezimljivanja. One mogu biti koprofagne.= Meigen) – zujara crvenoglava Dio glave ispod oka je crvene. Kozmopolit je. a u stanovima jaja polaže na svježe meso. žive kukce te na rane čovjeka i životinja. Larve ove muhe i blowflies/zujare služe forenzičarima da odrede starost leša.5 cm) muhe. barbata 4. a i parazitarne. jer jede samo debris. Na antenama se nalaze dugačke dlake. a kad larve idu u kukuljicu-pupu one se zavlače u tlo u blizini leša. Phormia regina Meig – najčešće se pojavljuje u klaonicama i na konfiskatima. Calliphora vomitoria L. Sarcophaga carnaria L. toraks tamnosivi s 5 uzdužnih sivkastih pruga. genitalni otvori. Ličinke se razvijaju na ekskrementima čovjeka i životinja. Larve su nađene u vaginama zapuštenih starica itd. – obična muha mesara je srednje veličine oko 1. dok su antene i noge crne boje. Boja tijela im je siva s 3 crne podužne linije na toraksu. ampulacea Vilen. U medicini i veterini štetna. carnaria i S. nekrofagne – S. Do pronalaska penicilina koristila se za čišćenje kroničnih gnojnih rana. – bluebottle . Lucilia caesar L. haemorrhoidales 2. Prema biotskim svojstvima dijelimo ih u 4 skupine/vrste: 1. u Domovinskom ratu. omnivorne. Njihove larve prodiru u dubinu leša. U nas su još vrste L. a s gospodarskog gledišta su korisni jer uništavaju – parazitiraju na nekim štetnim gusjenicama i skakavcima. Karakterističan je crveni dugi genitalni članak u mužjaka. Nalazi se na leševima i ranama ljudi i životinja. polifagne – S. nozdrve. Ove muhe polažu žive ličinke na životinjski leškarkas.

a povremeno su i u kućama) i 3. oko.3 cm s bijelim dlakama između očiju. Ona je. S. Njihove ličinke obvezno parazitiraju na različitim životinjama i u različitim organima tih životinja izazivajući mijaze: gastrofilozu. P. U doba berbe nailazimo na rojeve tih sitnih mušica koje nas ometaju u radu. – sirna muha. Adult je srednje velik 1-1. Žive u kanalizaciji/odvodu. Calliphoridae. gad fly) su insekti koji. domestica. Jajašca – oko 500 odlaže na vegetabilni i animalni materijal. svijetle boje. a u odnosu na bodenje čovjeka dijelimo ih u dvije grupe: a) muhe koje bodu i sišu krv (Stomoxys calcitrans L. Nju nalazimo u doba kiselog vrenja voća (mošt. slobodne (žive slobodno u prirodi). Odraz su loših higijenskih uvijeta/nečistoće.je patološko stanje u organizmu uzrokovano larvama muha i štrkova. scalaris). exuberans Pand. a ličinke joj se razvijaju na insektima. prvenstveno životinja. a u proljeće izlaze vani Obadi (Tabanidae. uzrokuje Piophila casei L. mjehur. Rado se zadržavaju na toplim i vlažnim mjestima. Značajne su dvije vrste: Chrysops spp.53 S. smeđe ili tamno-smeđe boje. Crijevnu mijazu. P. a naročito pred kišu. uglavnom. hipodermozu i estrozu.) b) muhe koje ne bodu i ne sišu krv (M. Nalazimo ih na livadi u blizini šume i vode gdje napadaju stoku. Ubodom im je jako bolan. Iza njihovog uboda ostaje krvava rana pa na nju dolaze drugi molestanti. koja se koristi u genetskim istraživanjima. domestica. peridomicilne (žive oko kuća. mogu prenositi i zarazne bolesti. smokve itd. je nekrofag. breskve. koje se ne skuplja nego ostaje da trune (kiseli se). Najlakše ju je uočiti na osunčanim prozorima i fasadama kuća/stanova. pacifica Kincaid) Potrebita detaljna čistoća i čišćenje kanalizacijskih odvoda. funebris F. prvenstveno napadaju životinje. a naročito na skakavcima. koja voli suha područja. 2. Porodica – muhe crnih jama – Psychodidae To su sićušne mušice prekrivene gustim i dugačkim dlakama. a i ljude. a tijelo tamno. barbata Thomas je sinantropna muha srednje veličine. cinerea Banks. polifag a može biti i nekrofag i karnivor. sinantropne/domicilne (žive u kućama/nastambama. najčešće. Pollenia rudis F. nos. rane. jer osim bolnog uboda. Tijelo im je zdepasto-valjkasto i obraslo dlačicama. obilazi ljudske ekskremente pa se smatra da prenosi trbušni tifus. Sarcophagidae) Muhe onečišćuju okoliš dvojako: regurgitacija – svjetlo-bijeli sadržaj iz želuca i fekalijama – koje su tamne boje. . uho. a to su: M. Fannia canicularis i F. D. Ima crvenkaste oči te ružičastu glavu i prsište. Porodica – Muhe rosnice – Drosophilidae To su kozmopolitske sićušne muhe (2-4mm). Opasni su.). a i ljudi. Jajašca odlažu u sifone odvodnih cijevi. Štrkovi (Oestridae) štetnici su. najčešće u tjelesnim šupljinama (crijeva. Muhe u odnosu na čovječje nastambe možemo podijeliti u tri skupine: 1. a porodice Tabanidae. koja voli vlažna/vodena područja i Tabanus spp. Oni su iz reda Diptera i podreda Brachycera. (Psychoda alternata Say. potkožje). Najpoznatija je Drosophila melanogaster Meig. (cluster fly) je nešto veća od kućne i Musca autumnalis DeGeer (face fly) u jesen ulaze u stanove da bi hibernirale.znoj i CO2. Mijaza . Privlači ih neugodni miris . Glava joj je srebrnasta.

Primjena ljepljivih traka 13.Oestrus ovis –Ženka polaže larve oko nozdrva.držati besprijekornu čistoću u objektu i oko objekta. smanjujući im mogućnost gnjezdenja i prehrane (fly control is rooted in sanitation). Gnoj često prevrtati tako da jaja padnu niže gdje je T velika i gdje će uginuti. čistoća. stropovi. Ličinka se razvija u sinusima i nozdrvama. Paljenje dimnih pločica 20% diklorvos (1 pločica 30 m3) 14. U koži se 3-4 puta presvlači kroz 5-10-15 tjedana. nasalis/pupureus. mačji i drugi drek je privlačan za kućne muhe. koja on ližući se unese u želudac za čiju sluznicu se oni pričvrste. Primjena atraktanata i insekticida 12. a nalaz crva izaziva gadljivost.Adult je crne boje s finim dlačicama. UV lampe. grad i druge uprave mogu propisati način zaštite prostora. pada na tlo. gdje se razvoja (4-6mj. a na prozorima koji se otvaraju imati mreže. Ovčji i kozji štrk . a iz njih izađe ličinka (crijevna mijaza). Mallophagus ovinus – je krpuša koja živi na ovci. jer su muhe rezistentne. zakonski propisi i insekticidna terapija. Mehanička kontrola – razne klopke i uništavači muha. prozori.) iz kojeg izlazi i dolazi pod kožu leđa i sapa. Izobrazba pučanstva je jako bitna u suzbijanju muha. a za 30-40 dana izlazi adult/štrk. 1. Jajašca polaže na diptere (komarce i muhu Stomoxys) koji će napasti životinje i ljude i na njih prenijeti jaja. 7. Exclusion-zabrana pristupa – potrebno je na stanu kući držati zatvorena vrata. a ne prema unutra. Isti je potrebno prekriti crnom folijom. Urbani otpad miješati i tretirati larvicidima 9. Animalni otpad spaljivati. Prvenstveno je animalni parazit. U vrtu uginuli puževi su dobra meka za muhe. npr. zrak mora strujati prema vani. Za 5-10 dana iz njih izlazi larva koja ide u kožu uz korijen dlake ili ju buši. zakukulji se i daje adulta za 2-4 tjedna. Mogu se stavljati u otopine ili kao aerosol. Smetlište odlagati dalje od kuće. trbuh. exclusion-zabrana pristupa. Meksika i Argentine – uzrokuje furnikulozu i svrbež. Na tom mjestu u koži (ugrk) napravi rupa kroz koju diše i nakon 2 presvlačenja izlazi van i na tlu prelazi u pupu (3-4mj. probija kožu i putuje do ezofagusa gdje se dalje razvija. Izašavši iz kože. . Odlaganje kućnog otpada u kući i izvan kuće mora biti u dobro zatvorenim (zalijepljenim) kantama.54 Gastrofiloza .). Estroza ili crvoglavost ovaca može uzrokovati jake gospodarske štete. Nužna je drenaža gnojnica i dvorišta – kako bi muhe otišle dalje od kuće. 8. 3. Pasji. mehanička kontrola. restorana i javnih ustanova. kako muhe ne bi imale hranu i gnjezdenja. gornja trećina zidova) insekticidima rezidualnog djelovanja. Dermatobia hominis – Torsalo – je muha na području J. Kontrola razvoja muha Za smanjenje broja muha bitno je pridržavati se ovih uvjeta: kulturološke mjere. Ženka u proljeće/ljeto odlaže jaja na dlaku nogu i trbuh goveda iz kojih za 3-7 dana izlazi larva koja probija kožu i dolazi u kičmenog kanala. organofosfati i klorni insekticidi su više neupotrebljivi. 2. koje idu u šupljine glave (sinuse) i rogova. lineatum – za 3-7 dana iz jajašca izlazi ličinka. Kulturološke mjere . Ako uđu u kuću mogu im se postaviti umjetna svjetla koja će ih privlačiti i ubijati (insekt light traps). u proljeće-ljeto polaže jaja (400-500) na dlaku prednjih nogu. Insekticidna terapija – to su kemijski spojevi koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje insekta u zatvorenom i otvorenom prostoru. čistoća i opet čistoća i brižno spremanje otpada iz kuće/doma. 10. Mali štrk H. Ličinka za 10 mjeseci izlazi fecesom i zakukulji se u tlu fecesu. 5. prerađivati ili zakapati. G.Hypoderma bovis . okućnice i stočnih nastambi. Obrada počivališta muha (prisojna mjesta zgrada/štala. DDT. G. Jednom riječju treba muhama onemogućiti (mehanički) ulaz u kuću. G.ženka konjskog štrka Gastrophylus intestinalis. 4. Muhe su aktivne na dnevnom svijetlu (diurnal). Goveđi štrk . haemorrhoidalis polaže jaja na lice. vrat. vrata. Svaka država. grivu konj. 6. i spada u beskrilne kukce. pecorum se razvija u ezofagusu i može dovesti do gušenje. 11.

Torakalni segmenti (3) su srasli. h. Kad su njegovi konkvistadori zauzeli njegovo prijestolje našli su u njegovoj blagajni punu vreću za koju su mislili da je zlato. lice-lais) Montezuma II (1466-1520 A.uš na glavi i P.D.55 UŠI – Anoplura.uš na tijelu) te jedna iz porodice Phthiridae (Phthirius pubis . Za razliku od uzročnika tifusa. Ponekad se može naći životinjska uš na čovjeku i obrnuto čovječja uš na životinji. Za čovjeka su značajne 2 vrste iz porodice Pediculidae (Pediculus humanus capitis . Poznato je više od 3000 vrsta.stidna. Jajašca (gnjide) lijepe na podnožje dlake. a uzrokuje bolest na taj način što čovjek češanjem unosi u tijelo-krv izmet uši-uzročnika bolesti. Na čovjeku se nalaze sporadično i to najčešće kod ljudi koji su vezani uz rad sa laboratorijskim životinjama i divljim pticama. sramna uš). ovaj uzročnik ne ubija uš. i trench fever (Rickettsia quintanna) – rovovska groznica koja se javlja na bojištu (rov). Usnim organima bode i siše krv. nimfe (3 presvlačenja). ili u šavove odjeće.) kralj Asteka je prvi uveo suzbijanje ušiju kod ljudi tako da je zaposlio jednog invalida koji je išao od kuće do kuće i skupljao uši s ljudi. The bed bug TIFUS (war fever) pjegavi uzrokuje uš Pediculus humanus (reservoar) koja se zarazi sišući krv zaražena čovjeka (rezervoar) i tako bolest prenosi na zdravog čovjeka. uznemirujući čovjeka. corporis . Uši (pedikuloza) su bezkrilni dorzo-ventralno spljošteni ektoparaziti ptica i sisavaca. prvenstveno tifusa kojega uzrokuje Rickettsia prowazekii. Nimfe iza svakog presvlačenja uzimaju krv. a abdomen ima 9 segmenata. Napadnute životinje mršave i podložnije su infekciji. od kojih 63% su specijes specifični. iznenadili su se i razočarali. uzrokuju svrbež i sitna krvarenja melanoderma – melancholia.(lous-laus. Nakon uboda uši čovjek se češe i patogen koji se nalazi u ušijem . Preobrazba je nepotpuna: jajašce (gnjida). Noge su kratke s jednim tarzalnim nastavkom i jednom pandžicom kojom se hvata za kožu i dlaku. koji je patogen i za uš. uglavnom sišu po noći. Oni su izraziti paraziti i ne mogu živjeti bez čovjekove (životinjske) topline i krvi. No kad su ju otvorili.) grčki filozof sugerirao je da se uši okupaju u zmijskoj juhi (otrov). adult. Slika 21. Postoji oko 2600 vrsta ušiju koje spadaju u 9 porodica i 85% njih napada ptice. a ticala kratka. preferiraju mračna područja i kosu (dlaku). Reagiraju na toplinu i vlažnost. Plinije (23-79 A.D. Krila su im zakržljala. Ponekad se na nekoj životinji može naći i više vrsta ušiju. a samo 13% ih napada 4 ili više domaćina. Povratne groznice (relapsing fever) uzrokuje spiroheta –Borrelia recurrentis. Uši. Uši su opasne kao prenosioci bolesti. a mogu uzrokovati i sekundarnu infekciju sa stafilokokusom. Krvi sišu svi razvojni stadiji i oba spola. Bile su to osušene uši.

UŠ glave . oboljelo oko 30 mil. pretpostavlja se da je tifus uzrokovao oko 220. odnosno do 300 jaja/život iz kojih se na 24ºC izvale nimfe za 17-21 dan. Slika 22. uglavnom. . Depedikulacija je obvezna. Ženka snese (5-8 jaja/dan). Živi i polaže jajašca na dijelove odijela/rublja koja naliježu na tijelo. u ratu. I tifusom zaražena uš ugiba. Prostor u kojem su boravili jako ušljivi ljudi može se dezinficirati (uši kratko žive bez domaćina) a posteljina oprati iznad 60ºC.(Ξ 2. Uši brzo šire tifus. pokrivača. a sprovodi se direktnim prašenjem glave insekticidom koji se utrlja u kosu/tjeme.000 vojnika.4-3. corporis .2 mm i Χ 2. Ona je vektor/prijenosnik uzročnika bolesti: pjegavog tifusa (Rickettsia prowazekii). razmjenom odjeće. Nimfa odmah po izlasku iz jaja uzima krvni obrok i za 3 presvlačenja treba joj 8-9 dana. Nimfa prođe kroz tri nimfalna stadija za 8-28 dana. a na 29-32ºC za 7-11 dana.8-4. 80100/jedinki u životu) na vlasi (dlake) blizu tjemene kože. Prijenos tifusa: buha ugrize čovjeka zaraženog tifusom i ona se zarazi sišući njegovu krv i kad ta buha ugrize zdravog čovjeka u ugriznoj rani ostavi svoj zaraženi regurgitat/feces kojega čovjek češući se unosi/utrlja u tijelo i postaje inficiran (tifusom). zatvoru (pretrpanost ljudi na malom prostoru) ili siromaštvu (u II. a na Moskvu ih je došlo 100. posteljine itd. U povoljnim temperaturnim (29-34ºC) i vlažnim (70-90%) uvjetima iz jajašca se za 7-9 dana izleže nimfa. Ušljivost glave najlakše se širi kontaktom. Life cycle of the head louse Tjelesna (prtena) uš P. Tifus uzrokovan ušima je obično epidemijski. Ženka deponira jajašca (5-6/dan. a bez hrane ugiba za 10 dana. Smatra se da je između 1917-1923. Kosa se ne smije prati 24 sata. Adult živi 29 dana. Sve bolesti koje prenose i šire uši (rezervoar je čovjek i uš) nastaju. jaki plavičasti osip.. Adult živi 22-23 dana. Niže i više temperature su smrtonosne za jajašca.(Ξ 2. svjetskom ratu oboljelo je nekoliko milijuna i umrlo nekoliko tisuća ljudi). Mortalitet jaja je velik ispod 24ºC i iznad 37ºC. uznemirenost. U infestiranog čovjeka najlakše ih je naći na potiljku i iznad ušiju. h. I na čovjeka dolazi samo po hranu (sisati krv). s tim da su vlasi prethodno oblijepili ljepilom i u njih potom stavili jajašce (gnjidu).Pediculus humanus capitis .000 smrti. ljudi od tifusa. Napoleon je započeo rat na Rusiju sa 500. a pouzdano je da ne djeluju na gnjide. a rijetko češljem. Godine 1812. za razliku od tifusa koji je uzrokovan štakorskom buhom. jer im ne odgovara povišena temperatura bolesnika pa odlaze na zdrave ljude.000 da bi za godinu dana ostalo samo 3. Šamponi i losioni su upitne učinkovitosti. a ne u rublju.56 regurgitatu (u suhom fecesu živi godinu i više) ili izlučevini (zgnječena uš) ulazi kroz ranu u krv te čovjek kod jake infekcije umire za 48 sati ili se nakon 2 tjedna oporavi.000. Tretman se ponavlja 3 puta u rasponu 7-10 dana. a umrlo 3 mil.7 mm i Χ 3. Simptomi bolesti su: iznenadna visoka temperatura. Širi se kontaktom.7 mm) žive u kosi – glavi.83.3-3. povratne groznice (Borrelia recurrentis) i rovovske groznice (Rickettsia quintana). razmjenom kapa.2 mm) je veća od uši glave. glavobolja.

.5 cm i smeđe je boje. manje djece/ljudi na okupu.0 mm) među ušima koje napadaju čovjeka i živi u pubičnoj i perianalnoj regiji. Depedikulacija se sprovode kod oba spolna partnera. pranje rublja i posteljine. posišu krvi 5 puta više od svoje težine. Ušljivost je vrlo usko povezana sa siromaštvom. 9-10 dana za II. Najčešće ju nalazimo u promiskuitetnih osoba. Stjenice su raširene po cijelom svijetu. zatvoru. Nimfama koje stalno hrane krvlju treba 5-6 dana za I. a manje insekticidnim šamponima i sapunima. a noću iz njih izlaze i napadaju/grizu (sišu krv) čovjeka. Kućna stjenica – čimavica (Cimex lectularius) Velika je oko 0. pazuha. individualni ručnici.Phthirius pubis (scrab) je najmanja (1. šišanje. Terapija: specijalni šamponi. vruće-kipuće. na posteljini nalazimo krvave točkice od isisane krvi. Pubic uš – sramna/stidna . Dijagnoza pediculosis se postavlja dokazom odrasle uši ili njenih jajašca. jer se prenosi isključivo spolnim odnosom. Za 10-20 min. kod tinejdžera – prvo više u curica. a po drvenom namještaju crne točke od njihova izmeta. obrva. Obvezna prijava bolesti. Kuće/nastambe s jakom infestacijom stjenica mirišu po cijanovodiku. mužjaci i ženke). Stidna depedikulacija ponavlja se 3 puta i to najbolje direktnim insekticidnim praškom. Depedikulacija – dovoljna je jednokratna primjenom direktnih praškastih insekticida. stadij. ovalnog i spljoštenog tijela. Adult živi 15-25 dana. Na glavi su oči i sitna četveročlankovita ticala. Kao posljedica infestacije. Danju se skrivaju u drvene i zidne pukotine. Ako uš nije na tijelu ugiba za 24 sata. Bez krvi mogu živjeti preko godinu dana. Rilo (proboscis) služi za bodenje i sisanje. Pedikuloza je bolest koja se obvezno prijavljuje nadležnim tijelima i po zakonu se suzbija. brkova. Ženka polaže 2-3 jaja/dan (15-50/život) na dlake uz kožu iz kojih za 6-8 dana izađu nimfe koje odmah sišu krv. iskuhavanje svekolikog rublja/odjeće infestiranog kao i odjeće njegovog bližeg društva (ukućana). a krevete vlažnim insekticidom poprskati. insekticidi (lindan. Rublje i posteljinu oprati na visokoj T. Uši se pojavljuju u ratu. lošim socioekonomsko-higijenskim uvjetima. i 13-17 dana za III. brade. a kasnije više u muškaraca.5-2. NEMA IH NA KOSI. permetrin. Prvi torakalni kolutić je slobodan s velikim nadvratnjakom koji pokriva glavu sve do očiju.57 Adulti i nimfe najlakše se nađu na robi koja neposredno naliježe na tijelo. ali se može proširiti na dlake prsiju. . piretrin). Krvni obrok (čovjeka) pronalaze prema toplini tijela. Krv sišu svi razvojni stadiji/oblici (nimfe. nečistoći i siromaštvu te kod zapuštenih beskućnika. trepavica.

Larva presvučena kokonom (pupa) može živjeti nekoliko mjeseci. a samo mali broj napada čovjeka. Ona je kozmopolit. Čim buha izađe iz kokona napada žrtvu. a adult i do 1. ali se može i ponoviti za 4-6 tjedana. Tijelo joj je građeno od 3 dijela: glava. Ako nimfa ne uzme krv može u tom stadiju ostati nekoliko mjeseci. uz 5 presvlačenja. toraks. . Njihov ubod je bolan i iritirajući oko kojeg se razvije crvenilo i svrbež. a na to ju privlači miris CO2 i pokreti žrtve te pozitivna fototaksija (izlazi na svjetlo) i negativna geotaksija (ne skriva se pod tepih). psa i mačku. irritans i P. za 35-48 dana izlaze adulti. Ukupno daje oko 200 jaja. zahvaljujući prirodno gumenom (resilin) stopalu stražnje noge u kojem se zbog oslonca na pod skuplja energija i koja se upotrebi da buhu odbaci (odskoči) dalje.) Ako je kokonska pupa uznemirena ona može izaći i prijeći u novi kokon ili ostati gola pupa. KUĆNA BUHA – Čovječja buha – Pulex irritans (flea.5 godina. a moguće je da stjenice prenesu zarazne bolesti i hepatitis B. Čovjeka osim kućne buhe napada pasja. pod tapete) koja su presvučena cementnom opnom. Životni ciklus (potpuna preobrazba): egg. abdomen. Stjenica je dugoživući molestant/parazit. Optimalna temperatura razvoja je 25-30ºC. a uz dobru prehranu i preko dvije godine. Ženka. Iz jaja se kroz gornji otvor (s poklopcem) za 610 dana izvale nimfe iz kojih. staja i raznih radionica. Godišnje daje 3-4 generacije. a nimfa se presvlači 5 puta i nakon svakog presvlačenja mora uzeti/posisati krv. Zbog svrbeža može nastati sekundarna infekcija. a čak i više od godinu dana dok ne dođe pravi stimulus za njen izlazak. Human flea (P. koja je otporna na insekticide. Kao molestanti napadaju čovjeka u noćnom odmoru sišući mu krv i uznemiravajući ga u snu. Ona ne hoda nego skače.400 vrsta. zidova. larva. Ona se 3 puta presvlači i hrani se organskom raspadnom tvari u prašini. polaže 1-5 jaja(1 mm)/dan u tamna. adult. svatko ima svoga parazita koliko god je malen) Buhe su bezkrilni kukci latero-lateralno spljošteni koji sušu krv domaćina. namještaja. nimfa. skrovita mjesta (pukotine kreveta. Ima ih oko 2. pupa. koja živi prosječno oko 7 mjeseci. pošto joj je mužjak ubacio spermu u trbuh (bušeći trbuh) i pošto je uzela krv. Tretman je jednokratan. simulans) – osim čovjeka napada psa i njemu slične vrste. pa i godinu dana. Ovisno o T i vlazi razvoj mačje buhe može trajati 12-14 dana ili do 6 mjeseci. fleas) (Great fleas have a litlle fleas. Zrela larva izlučuje čvrstu svilenkastu tvar cocoon (kokon/kokun) u koju se uvalja i to nazivamo pupa (kukuljica). Iz njih se razvije crvolika ličinka s usnim aparatom za grizenje. Ženka jajašca polaže u prašinu stanova.58 Preobrazba je nepotpuna (jaje. a nema je ispod 13 i iznad 37ºC. mačja. adult). (Kokun je svilčeva čahura. To je često može domaćin (na kojem će sisati krv). Suzbijanje je najbolje provoditi kontaktnim (diklorvos) i/ili rezidualnim (piretroidi) insekticidima primjenom ULV toplo/hladne tehnike i to sav drveni namještaj i pukotine u drvu i zidu. kokošja i štakorska buha. suha.

Sama mačja buha napada više od 50 različitih domaćina (rakun.59 Slika 23. Dnevno polaže oko 50 jaja. ali nakon parenja ostaje na istom domaćinu cijeli život (čvrsto priljubljena – sticktight) – u blizini očiju i kreste (perad) ili na rubu ušiju (pas i mačka). zemlju iz kojih se za 1-10 dana izvale larve (50% za 36 sati pri temperaturi od 35ºC i vlazi od 70%). a povremeno i čovjeka. Čim pupa izađe iz kokona napada mačku i siše krv i pari se za 8-24 sata. Raširena po cijelom svijetu. Na domaćinu koji je u kući/nastambi može preživjeti zimu u svim stadijima. patke. rijetko pse. Pseća buha Mačja i pasja buha su vrlo slične i obje napadaju čovjeka. Pulex simulans Prvenstveno napada psa. Mačja buha napada i čovjeka (ako nema mačke). feret. Buha ih polaže na mačju dlaku (ne slijepljene). tepih. Jaja mačje buhe – su sitna (0. Mačja buha dnevno može posisati 15 puta više krvi nego li je teška. kunića i čovjeka. vrapce). koja redovito padaju na parket. Vrlo često grize čovjeka i siše njegovu krv. Na T od 1ºC može preživjeti 5 dana.) . štakore i konje. Napada miša. ali su napadnute i od druge dvije vrste kao i pas. Pasja buha . Česti je parazit ljudi koji rade na peradarskim farmama. a može ih proizvoditi duže od 100 dana. oposum. vjevericu. jedva vidljiva na tamnoj podlozi.Ceratophyllus gallinae prvenstveno napada ptice (kokoši. guske. mačke. itd. Napada štakora. miša i čovjeka. Štakorska buha – Nosopsyllus fasciatus. felis.Ctenocephalides canis. uzročnik je poznate kuge (crna smrt) koja je prepolovila stanovništvo Europe u srednjem vijeku. kunića. Kokošja buha – Chicken fleas .5 mm). kojot. Slika 24. Oriental rat flea – je veoma raširena i značajna u prijenosu kuge (bubonic plague) sa štakora na čovjeka. (Educating the homeowner on the biology and habitat of fleas infesting their home and pets is essential. a rijetko mačku. Mačja buha –Ctenocephalides felis Mačke su najčešće infestirane s C. Oko 70 ženki dnevno posiše 1 ml krvi. Prije parenja ženka slobodno hoda po domaćinu i mijenja domaćina.). Sticktight flea – (Echidnophaga gallinacea) prvenstveno napada perad. lisica. a jaja polaže za 36-48 sati nakon sisanja krvi. Xenopsylla cheopsis.

Razvoj pupe u kokonu ovisi o temperaturi. Pupa (kokon/kokun. a rijetko psa i mačku. Buha siše krv čim dođe na domaćina i pari se (višekratno) za 8-24 sata. CO2. u vlažnom ambijentu 62% preživi 62 dana. Vjeveričina buha – Orchopeas howardii napada. a može i za 175 dana. za 3-5 tjedana.dobri uvjeti T i vlage. na sobnoj T –22ºC i 60% vlage 95% ih ugiba za 12 dana. kemijski). osim vjeverice i čovjeka. a ta krv (feces) je dobra hrana za larve. pokret. tj. Životni ciklus buhe može se završiti za 12-14 dana . Presvlače se (molt) 2 puta (5-11 dana. Alergija na buhe (Flea Allergy) Dermatitis je najčešće kod psa i mačke uzrokovan buhom koja iz svoje sline. što je 15 puta više od njene težine (1ml/72 buhe/dan). Adult – izvaljena buha iz kokuna odmah ide na životinju – privučena pasjim stimulansima (tjelesna T.60 Poznavajući biologiju i ponašanje lakše ćemo moći suzbijati napasnike (mehanički. hormonski. Odrasla larva je oko 5 mm. U srednjem vijeku kuga je pomorila ¼ do 1/3 ljudi. Buhe su bili najveći uzročnici opake i smrtonosne bolesti – KUGE (black death). ako se uznemiri izlazi vani i pravi drugi kokon ili se razvija kao gola pupa. ljudi. u suhom i hladnom 10%. bez obzira što ta buha ima za primarnog domaćina neku drugu vrstu. psa ili mačku. a polaže jaja za 36-48 sati nakon prvog krvnog obroka. Dnevno siše 13. ovisno o hrani i T) prije prelaska u pupu. vlazi. Mačja buha povezuje sa s nastankom bolesti –scratch disease in humans koju uzrokuje Bartonella henselae nakon mačje ogrebotine. 20 dana. brasiliensis su najveći prenosnici kuge sa štakora na štakora. Ona ima pozitivnu fototaksiju i negativnu geotaksiju (izlazi na svijetlo i površinu). Tunga penetrans – pješčana buha uzrokuje kožnu bolest – tungiasis. fotofobične (negativna fototaksija) su i uvlače se u tepihe (pozitivna geotaksija). Larva iz novog kokona. heat). Adult-pupa može dugo (godinu i više) biti kao kokon. ispušta razne alergene. sišući krv. I ostale ranije navedene buhe prenose kugu. kukuljica)– pošto je larva dovršila razvoj (matur) proizvodi svilenu ovojnicu kojom se obmota/začahuri (pupal kokon. TUNGIASIS – je beznačajna za Europu. Kod obilnog sisanja krvi ona ekskretira ne probavljenu krv i prlja okolinu. biološki. ako nema stimulansa da izađe iz kukuljice. Pupa izlazi iz kokona zbog temperature i fizičkih pritisaka (pressure. zemlju. U Indiji 1896-1911. u visokoj T (suho-vruće) i malo vlage (desikacija) one se ne razvijaju. . hrane se debrisom i izmetom buhe. Larve su oko 1 mm. Mišja buha – Ctenopsyllus segnis. Čovjek je često prva žrtva (jer se kreće svuda) svih nabrojenih buha. izlučenim CO2) i siše krv. Neke pupe mogu preživjeti i smrzavanje u prirodi. kukuljica). Promijenjeni uvjeti u gradu i selu te obilje biološkog otpada daje buhama dobre uvijete za preživljenje. Na životinji buha živi cijelu godinu. za njihov razvoj i preživljenje bitna je odgovarajuća T i vlaga. Daje 40-50 jaja na dan kroz 50-100 dana (1350 jaja/50 dana). npr. Odrasla buha može bez hrane živjeti dugo. ali se više pojavljuje ljeti. Orijentalna štakorska buha Xenopsylla cheopsis i X. štakor-čovjek. umrlo je od kuge oko 7 mil. Kod čovjeka to izaziva urtikariju. itd.6 µl krvi.

naročito u mladih životinja. … je puno manje učinkovita od unutarnje kontrole. the wasp it's females who sting! . Lufenuron – oralni insekticid za pse/mačke . Mehaničko i fizičko uništavanje buha – trebaju obaviti. ali za 3-5 tjedana ugibaju. PČELE I OSE (bees & wasps) iz roda Hymenoptera (egg. «Svjetlosna tehnika» Mačja buha je osjetljiva na ultravioletno svijetlo od 515 nm sa zeleno-žutim filtrom. Mačke su puno osjetljivije na insekticide.) . fenoksikarb) imaju ovicidni učinak. «Usisivač tehnika» je pouzdanija od prethodne.C. karbamati (inhibitori kolinesteraze) te piretroidi.S. Imidakloprid kroz 28 dana ubija sve pasje/mačje buhe. 28. Smatra se da ovo svijetlo imitira dan noć i pobuđuje buhu na skakanje. adult) Males of the order God made the bee pretend they are the king. Proširena je u dijelu južne Amerike te u Africi i Indiji. Mačja buha je vrlo rezistentna na više vrsta insekticida. Neki preparati (metopren. pupa. potrebno je tretirati mačke i pse. Biološka kontrola: ima nekoliko vrsta parazita (nematoda) i gljivica (fungi) koji napadaju larve i pupe te predatora – mravi koji napadaju larve i nezrele buhe. Kemijski insekticidi – organofosfati. Wegner Stršljene ću pred tobom odašiljati da ispred tebe tjeraju Hivijce.N.su uspješniji u zatvorenom nego u otvorenom prostoru (poželjno je obratiti pažnju na boje. naročito organofosfate i klorpirifos nego psi. Istovremeno s terapijom kuće i okućnice. mogu uzrokovati anemiju.61 Buha napada stopala ljudi i otežava im hodanje i stajanje. Regulatori rasta (IGR) inhibiraju nezreli razvoj insekata (juvenilni hormonski analozi ili inhibitori sinteze hitina djelujući na razvoj larve i pupe (molt). but the Devil made Made no mistake. Većina pasjih insekticida (pesticida) je otrovna za mačke i treba ih s oprezom uzimati. dvorišta. prvenstveno vlasnici (prostora i životinja) detaljnim mehaničkim čišćenje i usisivačem. mačjoj i čovječjoj buhi i čovjeku (djeca). koje oštećuju tretmani.pravi cisticerke u pasjoj. larva. Kanance i Hetite (Knj. Budući da su buhe hematofagi.larve žive u mačjoj buhi. . Pas i mačka ližući se prenesu buhu u sebe i tako se zaraze cisticerkima. Svijetlo treba biti trenutno i treptajuće i buhe iskaču iz svog skloništa.German proverb G. oko 1250 A.ubija 100% razvoj larvi. Hymenolepis nana. Dipylidium caninum –parazit. Najbolji insekticidni učinak postiže se ako se prostor tretira s adultnim insekticidima i regulatorima rasta. te na količinu insekticida – rezistencija). Na taj se način prenosi parazit (cisticerk) u čovjeka (dijete). Kontrola vanjskog okoliša – vrta. Kontrola – uništavanje buha «White-sock-tests» je način provjere veličine (broja) populacije (buhe skaču po bijelim dokoljenicama). i debljinu tepiha. razvijaju se samo nezrele pupe koje ne mogu preživjeti. jajašca i larva koje izađu iz tretiranih jajašca. piriproksifen. Izlaska 23. Adulti nastali iz tretirane pupe mogu neko vrijeme biti i aktivni. tj.

U zajednici ima oko 5000 jedinki. japanske. Najmanje 40 ljudi u USA umre godišnje (anafilaktički šok) od osinjeg uboda. Mužjaci potom ugibaju.Vespa germanica Fabricius) Ose je duga oko 2 cm i ima 1-3 crne točke na žutoj glavi i po puno žutih šara. među kojima je najvažniji: Frakcija F1 . Ubada matica u obrani. Oblik života 09.62 Pčele i ose su korisni insekti i čovjeku ne nanose štetu dok on ne dirne u njihovo gnijezdo. ako se ne izvadi.) je najotrovniji socijalni kukac. pčela. kateholamin.5 m.6ºC koja ubija izvidnika tako da se ne može vratiti kući i javiti gdje je našao med i potom dovesti svoju vojsku na košnicu. podnose temperaturu od 47. koji košnicu obilježi svojim feromonom i potom se vraća po svoju vojsku koja napada – ubija pčele. Najprije u potragu za košnicom (medom) krene izvidnik. pauci. jer one brane košnicu. apamin (neurotoksin). a ona polaže nova jaja (3000-5000) kojima će brinuti radnici.02. Zemni bumbar (Bombus terrestris L. i to: histamin. za razliku od ose i stršljena čije se izvuku i ne ostaju u tijelu. muhe. OSE (njemačka osa . puste izvidnika da uđe u košnicu i obilježi med. Prezimljuje oplođena ženka. noradrenalin. Larvama daju hranu koje su one u ustima obradile «trofalaksis». Žaoke pčele treba izvaditi jer su otrov. ubada više puta i to uzastopce te ne ugiba nakon uboda. fosfolipazu A (enzim). Ose se hrane proteinima (gusjenice. Različite je boje. Kolonija ima oko 200 jedinki. žive u zajednici. inače je otrovan (razni proteini) iz venom sac koji putuje sve dublje u tkivo. radnici (sterilne ženke). One žive u blizini ili u istom prostoru (ose često u kući saviju gnijezdo) gdje i čovjek. Tridesetak stršljena ubija roj pčela od 3000 jedinki. Živi u zemlji – rupi od glodavaca i do 1. dok STRŠLJENOV ima 0. acetilholin. a za preosjetljive ljude mogu biti i smrtonosni.). pa čak i na 47. dopamin. Osa i stršljen. mužjak. a mužjak i radilice ugibaju. bumbar) sastoji se od otrovne žlijezde. kojima prehranjuju svoje ličinke. meso. dopamin. I pčele i ose su socijalizirana bića. Žalac (mužjak ga nema) je izmijenjena leglica s dvije hitinske žaoke koje ubrizgavaju otrov. U jesen kolonija proizvodi puno mužjaka i kraljica (begins to produce males and new queens which fly out and mate).2ºC. za razliku od pčele i bumbara.meltin – ima 13 aminokiselina i odgovoran je za lokalnu bol. ali ne i europske. a najčešće je crn s žutim kolutima. Kod nekih ljudi jedan ubod može biti smrtonosan.99 mg/ubod. Hrani se nektarom. Neke pčele. Mužjaci služe za oplodnju vlastite matice i matica u drugim kolonijama.04. tj. U proljeće oplođena kraljica snese prvih 10-20 jaja i podiže mlade dok ne osposobi radnike koji potom preuzimaju svu brigu oko gnijezda. Te pčele. koji ugibaju nakon uboda. bez opasnosti po život. Pčelinje žaoke su pilaste i ne mogu se pri ubodu izvući pa ostaju u koži žrtve. Velika su opasnost za pčele/košnice. Žive u koloniji (socijalni kukci): matica. a smješten je na zadnjem kolutiću ispod analnog otvora. Tkivo na mjestu uboda producira histamin i druge produkte.6 mg/ubod) sadrži: meltin (peptid). Pčelinji žalac treba izvaditi. Cijela stara kolonija s kraljicom u sjevernim krajevima živi samo jednu godinu (neke vrste su višegodišnje –Paravespula). čistači otpada) i šećerima te medom iz košnica.8ºC (HTV. kinin i visoko molekularne enzimske bjelančevine. obrastao dlačicama.000 ljudi zatraži liječničku pomoć. Otrov PČELE (0. noradrenalin.) velik je oko 3 cm. Njihovi ubodi su bolni. mjehura (s otrovom) i žalca. a oko 10. Ubod ovih kukaca je jako bolan uz pojavu lokalne bijele kvržice s kružnim crvenilom i otokom te svrbežom i pojavom bistrog mjehurića. a oplođene kraljice traže mjesto za prezimljenje. otok (upalu). zdepast. Otrovni aparat opnokrilaca – (osa. stršljen. a OSE: serotonin. serotonin. bradikinin. paralizu i sniženje općeg krvnog tlaka te . Stršljen (Vespa crabro L. pa ga odjednom zaskoči nekoliko stotina pčela koje ga oblože i na taj način podignu temperaturu na 47.

panika.63 Frakcija F2 – ima 18 aminokiselina i 2 enzima (hijaluronidazu i fosfolipazu) koja potpomaže djelovanje meltina i razara eritrocite. Ose se hrane otpadnim proteinima (scavengers-čistači-lešinari) i sa svojim ubodom šire infekciju. ako su generalizirani simptomi. u razrjeđenju 1:1000. Alergični mogu umrijet za 15-30 minuta. količini venom-a i prirodnom imunitetu. Reakcije na pčelinji ubod mogu biti: 1. a prenose komarci iz roda Anopheles. malaksalost. U 2% ljudi ponovljeni ubodi vode u hipersenzitivnost – potencijalna smrt. 15% ih ne razvije imunost i reagira samo lokalno. Malarija je naziv za infekcije kroničnog tijeka koje uzrokuju protozoi iz roda Plasmodium. povraćanje. Alergičar mora nositi antipčelinji/osinji koktel i sam sebi dati injekciju nakon uboda insekta. a ako je blizu usta i grla može biti fatalna. kao i na nadmorskoj visini od 3000 m. nesvjestica. filarije. crvenilo kože. 4. Normalna reakcija . Pčelinji žalac je najbolje BRZO skinutu struganjem noktom. hiperosjetljivih ljudi po rođenju ima vrlo malo i to obično vodi u smrt. žute groznice. u Europi oko 100. a može nastati i astma – sipljivost i ubrzani puls te pad krvnog tlaka.kratkotrajna bol i otok. ali bez oštećenja kože i potom ranu dezinficirati. KOMARCI – MOSQUITOES Slika 25. a 33% od zmije. dijareju. encefalitisa i razne ARBO virusne infekcije. 3. nesvjesticu. ako se ubod ne ponovi. a potom svrbež i toplina. Stečena imunost propadne kroz nekoliko mjeseci. No. mogu biti nedjelotvorni i najbolje ih je dati uz adrenalin parenterlno. spazma grla i grudi. grč mišića i ponekad konvulzije.3-1ml. Lokalna reakcija .5 sata.dešava se kod multiplih uboda uz glavobolju. Komarci su veliki napasnici čovjeka i životinja. dok je oko 10% imuno po rođenju. U USA (1950-1954) umrlo je 215 osoba od ugriza venomous animals: 40% od kukaca (Hymenoptera). Denga groznice. Generalizirana alergijska reakcija . bljedilo. U svijetu ih ima oko 3000 vrsta. Ponovljeni ubodi kroz određeno vrijeme izazovu imunost u 75%.alergijska reakcija može biti blaga ili jaka do anafilaktičkog šoka sa simptomima suhog kašalja. 2. ostao je živ i bez alergije.v. (po potrebi ponoviti). 0. Oni su prenosnici raznih bolesti: malarije. Toksična reakcija . Oralni antihistaminici. temperaturu. Čovjeka napadaju/uznemiruju od ranog proljeća do kasne jeseni. Nalaze se po cijelom svijetu od tropskih do antarktičkih krajeva.jaka lokalna otok (možda i limfnog čvora) kroz nekoliko dana. Za ovu bolest je . a u Hrvatskoj oko 50 vrsta. nožem. nekontrolirano mokrenje i sranje. Nalazimo ih ispod razine mora. Oko 500 uboda je smrtonosno. čovjek kojega je ugrizlo 2243 pčele dok je bio u vodi 4. Hladna kompresija smanjuje bol i otok. Veličina reakcije na ubod ovisi o mjestu uboda. Za preosjetljive preporuča se adrenalin (i. 18% od pauka. zujeći oko ušiju i glave te zabadajućisvrdlajući svoje rilo/proboscis u kožu. polako) u roku 5-15 min.

5 km. Avione i brodove treba rezidualno tretirati permetrinskim preparatima. Anopheles i Aedes sišući krv čovjeku ispuštaju iz svoje sline mikrofilarije koje se u potkožju (limfi) razviju u spolno zrele jedinke i tako nastaje bolest: limfadenitis i limfangitis. Filarijaza je bolest koju uzrokuju crvići iz porodice Filaridae. Podporodica culicinae se nalazi u blizini i/ili u nastambi. osipom i laganim krvarenjima po koži. obično. Aerodromska (brodska) malarija je bolest – malarija. hemoragija i žutica. rezorchin. genitalija (nema protoka limfe pa buja vezivno tkivo). . a umre oko 100 000 ljudi od malarije. Karakterizira ju jaka groznica. a njihova larva se hrani larvama drugih komaraca. visokom T i tresavicom. fotofobijom.) mogu letjeti daleko od svog obitavališta. rezervoar se. Neki komarci iz roda Culex (pipiens). muhu ili račića. Za nas su značajne druge dvije podporodice iz porodice Culicidae i to: podporodica Anophelinae s rodom Anopheles. ARBO virusne groznice prenose komarci roda Culex i Aedes. Mužjak kad se izleže iz pupe ima seks organ (penis) u krivoj poziciji – dorzalno. kostima. a u urbanoj sredini između komarca i čovjeka. WHO procjenjuje da godišnje oboli oko 300 000. napetost/razdražljivost. fansidar). Denga je akutna virusna bolest s jakom boli u mišićima. Tadžikistanu Malarija se dobro liječi kininima (klorokin. pa su nazvani domestic mosquitoes. U Europi je gotovo i nema. a rezervoar je nepoznat Komarci su svrstani u tri subfamilije: Toxorhynchitinae.64 karakteristična splenomegalija i anemija te kao prvi simptom groznica koja se javlja svakih 48 sati – malarija tertiani ili svakih 72 sata – malarija quartani. aegypti i dr. a nastali sporozoiti (čuvaju se u komarčevim slinovnicama) prilikom uboda čovjeka otpuštaju se u čovjekovu krv gdje se u jetri i krvi odigrava nespolni razvoj plazmodija. Ovi crvići u svom razvoju trebaju kao prijelaznog prenosioca komarca. a doputovali su tim prometalima. Azerbejdžanu. Protiv žute groznice postoji uspješno cjepivo. oko 1. ptice i glodavci. najvjerojatnije.koja se javlja u aerodromskog ili lučkog osoblja koje se zarazi od ljudi koji su vektori malarije. podrodom anopheles s 9 vrsta i cellia s jednom vrstom te podporodicom Culicinae sa 7 rodova te 14 podrodova i 40 vrsta. Malarija je posljedica lize eritrocita i ulaska plazmodija u cirkulaciju. komarac iz roda Anopheles sišući ljudsku krv usiše i gametocite plazmodija koji se u komarčevom želucu razmnožavaju spolno. No za manje od 24 sata terminalni segment abdomena se zarotira/zaokrene za 180º i seksualni organ dođe u pravi položaj. ali je ima u Turskoj. a spermu spremaju u spermoteku. Mnoge ženke se pare samo jednom. koja se ne hrani krvlju. a ponekad i elefantijaza udova. dojki. Aedes vexans može preletjeti i do 30 km. ARBO virusni encefalitis prenose komarci iz roda Culex i Aedes. ARBO virusni artritis s osipom prijenosnik je komarac Culex i Aedes. Aedes (npr. zglobovima. Uzročnik malarije Anopheles quadrimaculatus leti. oštećenje bubrega. U šumi se prenose između majmuna i komarca. Naime. koji parazitiraju u limfatičkom sustavu i potkožju. Žuta groznica Prenose komarci iz roda Aedes koji su zaraženim flavivirusom. Komarci iz roda Culex. a rezervoar su divlji glodavci i klokani. Ženka komarca Aedes aegypti koja je cijeli život zaražena virusom je glavni prenosnik bolesti. a ponekada i do 15 km. Uzročnik malarije (4 vrste plazmodija) nespolno živi u čovjeku a spolno u komarcu.

Većina ženki komaraca treba prije polaganja jajašca uzeti krv. a iznad toga su složene oči iz kojih izviru antene/ticala. bakterijama. Adult/imago Postoje dvije odrasle jedinke: mužjak koji ne siše krv. smeđa. Sišući krv ispuštaju slinu koja je antikoagulant i ujedno ispuštaju uzročnike bolesti. koje s gornje srane prekriva hitinska ploča tergit. Za površinu vode su vezane dvjema cjevčicama (sifonima) kojima uzimaju zrak. a zadatak im je oplodnja ženke. presvlačenja prelazi u stadij kukuljice. Jaja polažu na vodenu površinu ili na mjesta gdje će doći voda što ovisi o vrsti ženke. Krila (1 par) su im spojena na mezotoraks (2. ženke obično odlažu. srebrena itd. Zadnju generaciju jajašca. U vodi se kreće uvijanjem. kukuljica/pupa i adult. a i ptice. Na ličinki razlikujemo glavu. Jaja su oko 1 mm duga: Neke ženke ih polažu pojedinačno. Ženke imaju slabe antene i pipala. Mužjak koji je izvršio oplodnju povuče se u samoću (više ne ide u svadbeni roj) i ugiba. ali ženka Aedes vexans može položiti jaja bez da prije posiše krv – ona je stoga autogena vrsta i ova vrsta dominira 80% u Osijeku. Kukuljica ne uzimaju hranu. Oni imaju potpunu preobrazbu. Desetak dana iza uzimanja krvi pronalazi vodu ili mjesto gdje će voda doći i polaže jajašca.usni organ za bodenje (provlačenje između epitelnih stanica) i sisanje krvi. Životni razvoj .1-3 generacije. Imaju 3 para nogu (svaki prsni kolutić po jedan). nego se hrani nektarom i ženka koja bode i siše krv. U tu svrhu mužjaci stvaraju vrtložni roj gore-dolje u koji ulijeće ženka. Zadak ima 9 kolutića. Ličinke – kad se jaje nađe u vodi iz njega vrlo brzo izađe ličinka. odnosno komarci. Nakon nekoliko dana leđna joj hitinska ovojnica pukne i izađe odrastao komarac. toraks i abdomen. ali imaju jako rilo/proboscis.se odvija u 4 faze (koraka). jaje. Na zadnjem kolutiću je spolni organ. One kožu buše provlačeći rilo između kožnih stanica (epitelnih ljuskica). Za površinu vode je pričvršćena sifonomcjevčicom kroz koju siše zrak. Mužjaci imaju veće antene i donjočeljusna pipala koja im smetaju da bi sisali krv. ako su zaraženi. koji neko vrijeme sjedi na vodi dok mu zrak uđe u krila i nakon toga odleti. a neke u skupinama. ličinka s 4 stadija. a kod 4. Ličinka se tri puta presvlači. Posljednja (jesenska) generacija polaže jaja na zemlju ili donju stranu otpalog lišća – tamo gdje će se voda pojaviti. Slika 26. prsni kolutić). Oni kratko žive. Boja ljuskica je: crna. grudi i zadak. Na glavi se nalazi proboscis . ali u ljeto ih ima više . Sa strane proboscisa nalazi se par donjočeljusnih pipala (palpi).65 Komarci spadaju u red Diptera i familiju Culicidae. neki kukci. Ličinke napadaju razne ribice (gambuzija). na tlo ili donju stranu lišća na mjesto gdje će voda u proljeće doći i iz jajašca će se u proljeće izleći ličinke. koja se hrani raspadnom organskom tvari. a s donje strane sternit. Cijelo tijelo prekrivaju ljuskice koje su karakteristične za determinaciju vrsta. bijela. U proljeće ima manje komaraca. Imaju glavu. jer se ličinke sporije razvijaju. Životni ciklus komarca . Ženka iz roja izabere mužjaka i ide na parenje (svadbeni let) ili na čvrsto tlo. žuta. tj. crvena.

i dr. ispod kore drveta. Ženka komarca siše krv čovjeka i životinje (sisavci. Ličinka jede organske otpade i mikroorganizme. Ta jajašca ona polaže (ovipozicija) tamo gdje će u proljeće biti vode (inundacije – mjesto od korita do nasipa. obale jezera.66 Slika 27. Hrana i komarci Razvojni oblici: jaja i kukuljica ne uzimaju hranu. semizoofilni – preferiraju životinjsku krv. nizine. gmazovi) Na mjestu uboda javlja se otok. kanalizacija. Neke vrste prezimljuju u stadiju adulta/imaga i to u stajama. ali uzimaju i drugi krv . Ova pojava ovisi o duljini svjetla (fotoperiod) zbog čega nedostaje hormona rasta. crvenilo i svrbež uzrokovano ubrizgavanjem otrovnog sadržaja pljuvačnih žlijezda komarice. heterodinamani – imaju obvezno zimovanje kad se prekida funkcija jajnika – prava dijapauza. s obzirom na hranu mogu biti: Antropofilni – su oni koji preferiraju ljudsku krvi i oni nas najviše napadaju – aktivni u sumrak i zoru. donja strana otpalog lišća u poplavnim-depresivnim šumskim terenima). Komarci. a u nepovoljnim miruju – fakultativna dijapauza. Količina masti je glavni faktor koja gravidnim komaricama omogućuje prezimljenje.aktivni noću (nokturalne vrste). podrumima. bare. poplavna područja rijeka. skloništa. pećine. Samo gravidna ženka prezimljuje. ptice. Većina vrsta iz roda Aedes prezimljuje u stadiju jajašca. semiantropofilni – preferiraju krv čovjeka. ali im nije mrska niti čovjekova . Zimovanje/hibernacija Komarci mogu prezimiti u svim stadijima. . Obzirom na prezimljenje komarce možemo podijeliti u dvije skupine: homodinamni – razvijaju se u povoljnim ekološkim uvjetima (eko čimbenik). Odrasli komarac mužjak siše samo nektar. zoofilni – preferiraju krv životinja – aktivni noću. a ne krv. Ličinka i adulti uzimaju hranu.aktivni u sumrak i zoru (krepuskularne vrste). duplje.

svjetlosti. vjetru. Ako je vizualni znak u pitanju ženka ga ne može točno locirati. Mužjaci naprave karakterističan roj koji pleše gore dolje i u koji ulijeće ženka i ona izabire mužjaka i ide s njim na parenje (u zraku ili na čvrstom). uglavnom. ili niz vjetar ako je njegova brzina veća od 1 m/sek. temperaturi. prostoru. pet zdjelici. Zadovoljan je s malo vode: voda u tanjuru vaze cvijeća. Apetitivni let – istraživački poduzimaju komarice starije od 24 sata radi hrane i polaganja jaja. Let komaraca Postoje 3 vrste leta: migratorni – emigratorni let izvode mlade ženke stare 6-10 sati. U ovu skupinu spadaju Aedes koji mogu odletiti i do 100 km. jer osjetilni hormoni ne djeluju daleko. Mužjak koji je oplodio ženku više ne ulazi u leteći roj nego se povlači u samoću i ugiba. pa je rijetka vrsta dok se Culex pipiens hrani.67 Culex territans se hrani na vodozemcima i gmazovima. . Ako mirisni znak onda je let kratak i ravan. Ovo rojenje se ponavlja svakih 24 sata. a naš Aedes vexans leti do 30 km Culex pipiens leti jedva 100 m. a ovisno je o aktivnosti komaraca. Konzumatorni let je direktan i kratak. konzervi. zvuku. Rojenje gore-dolje ili svadbeni let Dešava se 24 sata nakon što su mužjaci izašli iz kukuljice i pošto im se spolovilo s dorzalne strane okrenulo na ventralnu stranu. na pticama i značajno je dominantan u Kopačkom Ritu. vlagi itd. Ovaj let ide uz vjetar ako je brzina vjetra manja od 1 m/sek. staroj gumi. Culex pipiens dominira kao vrsta u priobalju.

kanarince. a ženka gradi gnijezdo.N. ali i mužjak. jastrebovi i kune. I mnoge druge religije koriste goluba u religijske svrhe. Golubovi su dobri letači – oko 100 km/sat. u jatima 20-30 golubova. parazitarne i virusne etiologije). Slabo hodaju-šeću. Golub je ostavio traga i u umjetnost. jer je valivost oko 60%. parazitologije. a u gnijezdo polaže 1-2 jaja i to 5-6 puta godišnje.). A. Kad se govori o bolestima koje s ptica mogu prijeći na čovjeka (ptičje zoonoze). klimaju glavom. ovdje treba spomenuti i ptice kao kućne ljubimce (papige. golub traži bračnog partnera kojeg. Kad mladi u potpunosti uzlete i osamostale se (5-6 tjedana) par ide ponovno nesti jaja. itd. Jako je ovisan o hrani. Golub živi oko 4 god. gljivične. biljojed. tržnice.850 god. a nerijetko i samog čovjeka .C. Dok je ženka na gnijezdu mužjak je uvijek uz nju i čuva nju i gnijezdo. U gradovima onečišćuju automobile i tržnice fecesom. oni čovjeku nanose znatne gospodarske štete jer svojim fecesom (gvan) onečišćuju i uništavaju zgrade i ukrase na njima te na taj način uništavaju kulturne spomenike i arhitektonske vrijednosti te crkve i zvonike. Gnijezdo grade zajedno: mužjak prikuplja gradbeni materijal.C. pa u njenoj potrazi napada silose. ali i meso). Golub je. Osim bolesti koje golubovi mogu prenijeti na ljude.šetača – onečiste. a pri letu stvaraju zvižduk. Glasaju se gučući i gugučući. zbog kratkih nogu.) oko 5000 god. livia Gmelin) kojega čovjek pripitomljuje (C. (neolitik). oštećujući i crjepove. golubovi. Na gnijezdu sjedi. Golubovi često ulaze u tavane zgrada. Ženka se gnijezdi u svim rupama i pukotinama zidova/građevina. kad ona ode s gnijezda. Njihovi predatori su sokolovi. U kršćanstvu golub je simbol mira. Vodu pije kljunom kontinuirano tako da uroni kljun u vodu i koju stalno uvlači preko nosnica u probavnu cijev (jedini od ptica). Kako tih u gradovima nema. vrane i druge divlje ptice. fiziologije. Po boji perja razlikuje se mužjak od ženke. Na jajima sjedi 16-18 dana. npr. dubinama i visinama gdje ima vode i hrane. prenoseći razne bolesti (bakterijske. Tijelo goluba je pokriveno lijepim do ružnim perjem (ovisno o njegovoj ishranjenosti i zdravstvenom statusu) sivkasto plave do zelenkaste boje. Imaju dobar vid. prvenstveno. kositrena žica se drobi. Kljun služi za uzimanje hrane i vode i na vrhu je orožnjao i lagano svinut (kukast). psihologije itd. Gvan na predmetima na koje padne izaziva fizičke i kemijske promjene (korozija i pucanje materijala. livia domestica Gm. pronalazi u naselju. Golub je mogao postati sinantropna životinja iz nekoliko razloga: čovjek ga počinje pripitomljavati i uzgajati zbog mesa (hrane).150-1. i odgoji oko 6 mladih. A. . možda. uglavnom ženka. Rasprostranjeni su po svim kontinentima. Jedan bračni par daje 10-12 jaja/god. na prozorima i balkonima. a mlade hrani oko 5 tjedana to u početku povraćenim sadržajem iz želuca golubinje (ptičje) mlijeko (jedini među pticama). Golub je poznat kao jedan od prvih poštara – listonoša. U današnje doba golub se često koristi ka pokusna životinja na području genetike. Golubovi Golub se pojavio u miocenu (Columba palumbus) od kojeg je nastao divlji (pećinar) golub (C. golubovi se brzo množe i u gradu predstavljaju veliki problem.). Opisano je oko 550 vrsta golubova. Među najstarije kulturne spomenike spada naša Vučedolska golubica (2. Ovdje prvenstveno mislimo na ptice koje čovjeku uzrokuju gospodarske i zdravstvene štete. Pri hodu. a kasnije smekšanim i na kraju tvrdim zrnjem. osušeni gvan može propadati u stan i izazivati alergije i astmu. embriologije. a odgoj oko 80%.N.68 PTICE Ptice kao ekološki i javnozdravstveni problem u gradu i selu (naseljima). golub na svom dalekom letu biva izgubljen i ostaje u naselju. a ako je tavan loš. kućne balkone pa se i na taj način dade lako pripitomiti. ali jede sve što uhvati pa ga smatramo svejedom (zrnato bilje. golub napušta svoje pećine i približava se čovjeku jer kod njega nalazi više hrane.

zemlja. a još više ju zagađujući. kanarinaca.5 kg fecesa. pingvin) i to naročito u proljeće i jesen. Erisipelothrix rusiopathiae. guske. kao i zaraženo meso tih ptica. Oni su rezervoari i kliconoše klamidioze. Njemačkoj 23%. Švicarskoj 20%. sjenica. Paramixovirus 1(PMV-1). Divlje patke lako prenose bolest na domaću perad. zabilježena je psitakoza u Splitu ?: 5 jako oboljelih i jedna umrla osoba. u cijelom svijetu. Psitakoza/ornitoza/klamidioza je u 63% gradskih golubova zabilježena 1950. Neki njeni serotipovi (S. a u drugim zemljama manje od 20%. vivak. golubovi. a za ljude je uvjetno patogena. Britaniji 20%. Golubovi prehrambenoj industriji (žitni silosi. Međutim. fazana. vrabaca. jer čovjeku nanosi velike štete poput štakora. a potom u gotovo svim europskim zemljama: Danskoj 60%. kliconoše salmonela i izvor zaraze. Golubovi mogu prenijeti nekoliko značajnih bolesti na čovjeka. U 2003/2004. a liječničku pomoć zatražilo je 24 od 50 stanara jedne višekatnice u koju je prije par dana donesena kupljena papiga. a uzrokuju bolest u čovjeka (zoonoza). kao što su: Salmonella typhimurium. u Irskoj. Bolest se po zakonu mora prijaviti i suzbijati. itd. Čovjek se zarazi preko zaraženih i bolesnih peradi (kokoš. Campylobacter jejuni. Histoplasma capsulata. pa kod ljudi izazivaju i gađenje. Atipična kuga peradi –Newcastle disease je zarazna bolest peradi (kokoši) koju uzrokuje RNK virus (paramiksovirus) koji je patogen i za čovjeka. gotovo. Psitakoza (Chlamydia psittaci) Psitakoza (ΦΨιτακοζ = papiga) je zarazna papiga. prašina. Zbog njihove prenapučenosti u gradu.000 kg gvana/100 m3 tavanskog prostora. zagađeni zrak-aerosol). Čovjek se najčešće zarazi od papiga. Čovjek se izrazi preko kontaminirane hrane (voda. Sovjetskom Savezu 97%.69 Na tavanu se može biti do 40. Golub godišnje pojede oko 23 kg hrane i daje oko 2. a i bolesti kojima su podložni izgledaju neuredno. Mikobakterioza (Mycobacterium avium complex) je mikobakterioza pluća uzrokovana atipičnim ubikvatarnim mikobakterijam. Danas je poznata. Čovjeka se najčešće zarazi preko kućnih ptica/ljubimaca. Lako se širi aerosolom i prašinom. V. Te ptice mogu biti zaražene.) nanose velike štete jedući hranu. Salmoneloza (Salmonella sp. a od domaćih peradi su tu među prvima patke i pure (tuke). g. perad i dr. Toxoplasma gondi.: klamidiozu-psitakozu (ornitozu) (Chlamydia psitttaci). Uzročnik bolesti –klamidija. Influenca/gripa je virusna bolest ptica. Veća zaraženost zabilježena je u proljeće nego li u zimi. Bolest s ptica lako prelazi na čovjeka. silosi uljarica. Criptococcus neophormans. Gregurić (1989) bilo zaraženo oko 45% golubova (49%-65%). Domaća perad (kokoši. čigre. Norveškoj 80%. Y. ptice). zaraženog mesa i mesnih prerađevina kao i svim predmetima koji su u dodiru s . Bolest ima opći infektivni karakter (visoka temperatura i SE) s atipičnom pneumonijom kao glavnim simptomom. ptice).) je crijevna bolest životinja i čovjeka. U siječnju 2002. bila je velika zaraza peradi na Dalekom istoku od koje su obolijevali i ljudi. …) nosi zaražena jaja koja su najčešći izvor zaraze za čovjeka. Yersinia pseudotuberculosis. Aspergilus. Golub se ponekad naziva i leteći štakor. U Zagrebu je prema istraživanjima J.je u krvi i tkivu ptica i najčešće se nalazi na perju na koje je stigla ptičjim ekskretima. enterocolitica. Mycobacterium avium. galebova. golubova. naziv ornitoza je širi i obuhvaća sve ptice i označuje ptičju bolest. Ona je specifično patogena za ptice (kokoši. zbog čega postaje neupotrebljiva. koje žive uz more: galebovi. npr. zraku. Psitakoza i/ili ornitoza se može prenijeti na čovjeka pa spada u zoonoze. njihovih izlučevina.. pure. tj. koje se najčešće zarazi pri vađenju probavnih organa (crijeva). vodi. Golubovi obolijevaju i prenose i druge bolesti. gallinarumpullorum) nalaze samo na pticama (papige. …). kanarinci. koji se nalaze u zemlji.

Listerioza je bolest koju uzrokuje bakterija L. a ujutro u velikim jatima odlazi u polja. Hrani se mladom divljači. Listerija najčešća napada imunkompromitirane osobe: djeca. smokve). puževima. Ljudi se zaraze jedući zaprženu hranu (meso. Gavran (Corvus corax) Gavran je najveća ptica iz porodice corvida koja ima potpuno crno perje i jaki kljun. grožđe. ptiće. lešinama. U područjima gdje virus perzistira oko 1% komaraca Culex vrste je zaraženo WN virusom. ali i kao epidemija. Afrikom i Sj. klaonicama peradi i proizvodnim pogonima peradi. Jede i strvine i čest je gost smetlišta pa raznosi bolesti. Čvorak (Sturnus vulgaris L. te voće. Glavni rezervoar su divlje ptice. u istom području se gnijezdi i zimuje – ne seli za razliku od vrana. trudnice. te veterinari. kao i konja. Gnijezdi se na stablima. orasi. Slična je gavranu i od njega se razlikuje manjim kljunom. konje i dr. Živi u malim jatima. Nanosi štete u lovištima. Češkoj. kukcima. Gnijezdi se visoko na nepristupačnim terenima. West Nile Fever – Groznica zapadnog Nila Ovu bolest uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae. životinje. Često posjećuje smetlište. ptićima.) je europska skitalica i kreštalica koja živi u šumama i šumskim rubovima u jatima do 150 i više jedinki. najvjerojatnije su je donijeli njemački vojnici. pa prema tome neće ni čovjek. Bolest su prenijeli zaraženi komarci na mnoge ptičje vrste (oko 110 vrsta ptica) kao i na čovjeka. Godine 1926. pojavila se na Javi i potom brodom prešla u Englesku (Newcastle on Tyne). Velike štete nanosi lovstvu. u Italiji. a i kokošjim jajima. opisane se prve infekcije kod ljudi koji su radili u peradarstvu. . a nazvan je West Nile virus jer je izoliran iz krvi bolesne žene u Zapadnom Nilu (Uganda) 1937. starci. kukcima i raznim sjemenjem i voćem (grožđe. jajima ptica i kokošiju. parkovima. 1943. God. naziva atipičnom kugom peradi. monocytogenes. Živi oko 3 godine. Potpuno je crna. Nosi 3-10 jaja. zvonicima. krok». Bolest se kod čovjeka. Traub ju 1942. Izvor zaraze su bolesne i zaražene ptice. a virus se neprestano šire sa ptica na komarce i obratno. laboratorijski radnici. crvima. Mladi nakon 3 tjedna se osamostaljuju. javlja sporadično. voćem (trešnje. seoskim gospodarstvima jer krade jaja i piliće. uglavnom živi sama. Glasa se dubokim i graktavim krikom «krok. zatvorenici. Amerikom. Navečer se okupljaju u jata radi zajedničkog spavanja. vinograda).70 tako bolesnim životinjama. opisana je i u Hrvatskoj (u Novom Marofu). sjemenkama.) Svraka živi blizu naselja na rubovima šuma i livada. trešnje. te u virusološkim zavodima. u parovima ili u obiteljskim jatima. U gnijezda polaže 3-6 jaja. Jednom riječju jede sve. U Europi je zadnjih 10-tak godina zabilježena 1998. On je skitnica koja spava u gradova. ptičjim. Rumunjskoj 1996. Crna vrana (Corvus corone corone) Crna vrana. vrtovima. Australijom. mlijeko i njihove proizvode. a raznoseći smeće može prenositi zarazne bolesti. ali i u napuštenim kućama. Danas postoji vakcina i vakcinirana perad će rijetko oboljeti. a i domaćinstvu. tj. sirovim plodovima iz mora). U dvorištima krade mlade piliće. Hrani se malim sisavcima (zečevi). 1941. ispod streha i ruševinama i to dva puta s 3-5 jaja po gnijezdu. bajami. Nalazi se u šumama. VRANE Siva vrana (Corvus corone cornix L. 1997. a potom se širila Dalekim istokom. a iznimno u zimi su jata veća ako ima dovoljno hrane.) je ptica štetočina poljoprivrednih kultura (žitarica i voćnjaka. Gnijezdi se u gradovima u pukotinama zidova. poljima. God. On je ptica stanarica. Svraka (Pica pica L. U gradovima pravi veliku buku. Jede gusjenice. povrće. pačiće.

Dakle. ako se može. smeća. gnjezdenja i skrivanja doveo je ove životinje u prekobrojnost koja nam smeta. sewage flies). kao što smo na početku rekli i za štakore. Nadalje uništava robu (odijelo. To se radi u organizaciji lovačkih udruga i uz pomoć javnih medija. Vrane.pravljenje gnijezda u kućama i zvonicima . svrake i druge štetne ptice moguće je suzbijati pomoću otrovnih jaja. šikara Golubinja jaja treba. Mogući su i drugi repelenti ali s malom učinkovitošću. Njegove štete su velike za zdravlje ljudi jer prenosi razne bolesti. Na ta područja treba spriječiti dolazak ne ciljnih životinja. madrace.71 Suzbijanje ptica Navedene ptice. trgovima. filter flies.hranjenje na javnim parkovima.izvor hrane na taj način da se silosi i skladišta zaštite da golub ne može ulaziti u njih . . svešče broj golubova na razumnu brojku. zbog njihovog štetnog utjecaja na gospodarstvo i javno zdravstvo potrebno je sustavno držati na ekološki prihvatljivom broju. Golubovima treba onemogućiti: . a tada bi lovci ubijali vrane i svrake. sami smo krivi što nas one ometaju. Na jajima napisati otrov. koja se stavljaju u proljeće na livade gdje se te ptice skupljaju. Komarci=Gnats (Fungus gnats) Moljac se još naziva i muhom kanalizacije (drain flies. Naš način življenja u gradovima i bacanja otpadaka svuda koji ovim pticama omogućuje izvor hrane. Nekada se koristila sova ušara (Bubo bubo L) kao živi mamac. Na spomenike se mogu postaviti solarni generatori od 12 volti koji će golubu onemogućiti slijetanje na predmete. koje su svrake i vrane danju u jatima napadale. Za njegov razvoj bitni su vlažni prostori. … Okoliš treba držati čist: bez hrane. Najučinkovitija je mehanička zaštita prostora koja golubovima onemogućuje pristup hrani i gnijezdenju. pobirati iz gnijezda Moguća je kemosterilizacija hormonska kastracija.01% progesterona – djelatna stvar. svu vunenu i pamučnu robu). i nepojedena jaja skupiti. tj. Moljci=Moth (moth flies). stavljanjem hormonskih pripravaka «ornisteril» na veliko zrno kukuruza (koje druge ptice ne mogu progutati) u kojem je 0.

Prašak. meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Respiratorni otrovi: inhibitori prijenosa elektrona Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Cl.72 NAJČEŠĆE UPOTREBLJAVANI INSEKTICIDI Kemijska grupa Pyretroid (Piretroidi) Insekticidi Allethrin Cyfluthrin Cypermethrin Cyphenothrin Deltamethrin Fenvalerate Permethrin Phenothrin Pyrethrins Acephate Chlorpyrifos Diazinon Fenitrothion Isophenphos Jodfenophos Malathion Pirimiphos methyl Propetamphos Bendiocarb Dioxacarb Propoxur Hydramethylnon Avermectin Fipronil Oblik Djelovanje Sprej. mamac/meka Prašak. mamac/meka Sprej. Aerosol Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Na+ kanalima Organophosphate (Organofosfati) Sprej. Aerosol. Prašak. Aerosol Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Carbamate (Karbamati) Amidino-hydrazone Macrocyclic glycoside lactone Sprej.kanalima Nervni otrovi: inhibitori prijenosa živčanih signala Metabolički sustav: inhibitor sinteze hitina Metabolički sustav: uzrokuju poremećaj funkcije hormona Tkivni/stanični otrovi: pucanje -trganje stanica Phenyl pyrazoles Benzoyl phenyl urea (IGR = insect growth regulators) Various chemicals (IGR = regulatori rasta insekata) Inorganic (Anorganski spojevi) Flufenoxuron Fenoxycarb Hydroprene Pyriproxyfen Boric acid (Borna kiselina) Sprej. mamac/meka . Prašak.

jednobojan 2. oštre 2. cm glatki 8-12.8-5. živi u kući i izvan kuće glatki 10.5-2.5 prominentne Sjekutići.0-2. exulans (Azija) 150-600. živi u kući i izvan kuće Hrapavi i jaki radi penjanja 10.8-4. diastema. 12 Kraći od glave i tijela. kanalizaciji Manji i glatki radi kopanja 12. diastema. Burma). g Duljina glave i tijela. smeđ 12 Kratke i debele Sjekutići. pliva. glođe. trbuh svjetli Peri-domestic. cm Duljina Repa. 3 para pectoralna. glođe. kopa Oko 1. Bandicota bengalensis R. živi u: kući. 3 para ingvinalna Oštra Velike. sivobijeli dolje Dobar penjač. uz čovjeka glatki 12-20 (16) po cijeloj dužini. velike i prominentne Sjekutići. kutnjaci Smeđe-siva crno-siva Kopa. male i do pola u dlaci Sjekutići. 4 (2+2) Tupa ? ? Multimammate rat -Mastomys natalensis (Afrika) 80-200 10-15 10-15 Kratke i debele Sjekutići. 3 para ingvinalna Tupa Male. cm Veličina ušiju. 2 para pectoralna. roni. 3 para pectoralna.0-2. cm Raspored Zubala Boja Krzna Navike (habits) Rattus norvegicus Berkenhout 150-500 (200-500) 19-25 15-21. diastema. polju. jači od selca. glođe. sivo-bijeli dolje Dobar penjač.1 Rattus rattus Linneaus 80-300 (150-250) 16-20 20-25. oštre 3. diastema. dvobojan 2. Indija. kutnjaci Smeđe-sivi ili sivi gore. kutnjaci Smeđe-siva crveno-siva. živi pretežno u polju (Pak.4 Mus musculus (Rutty) 10-21 (12-30) 9 9 L.73 Tjelesna obilježja Težina Tijela. po cijeloj dužini Tupa ? ? . diastema. Tajl. 110 Dulja od repa .20. sivi dolje Kopa. kutnjaci Smeđe-sivi gore.2 Tabanski jastučići Broj Sisa Oblik njuške Oči Skalp.8.3. mutne 4. 2 para ingvinalna Oštra Male. kutnjaci Smeđe-svicrni gore.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful