1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAČAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRŽAJ: 1. Mišoliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): štakor selac crni štakor Kućni miš Poljski miš Poljska voluharica Bizamski štakor (krtica) 2. Gospodarske štete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagađivanje hrane, požari, poplave) 3. Bolesti glodavaca značajne za čovjeka i životinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Načini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, biološke, fizikalno-mehaničke, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Općenito o kukcima (entomologija) (podjela, građa, biologija, štete) 7. Komarci, ose, pčele, bumbari (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, uši (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 9. Žohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, značaj-štete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (općenito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. Štetni utjecaji pesticida i zdravstvena zaštita te prva pomoć

2

GLODAVCI: (MIŠ, ŠTAKOR, VOLUHARICA …) (Biologija i značenje glodavaca i kukaca u zaštiti zdravlja i okoliša) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: • Uništavaju hranu - štetočine • Materijalna dobra • Šire bolesti • Nanose mnoge štete (za jednu noći 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leševa • Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se množe, otporni su na mnoge klimatske i biološke promjene. Glodavce koji su vezani na čovjeka nazivamo komensalni (ko… + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam živi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca – štetočina, najviše nas zanimaju: ŠTAKOR (crni i selac), MIŠ te VOLUHARICA Deratizacija je uništavanje štetnih komensalnih mišolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zaključkom prve međunarodne konferencije o štakoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak štakora u kuće pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladišta. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija ŠTAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potječe iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu područja razvoja kućnog miša. U Europu se useljava (pojavljuje) početkom 18. st. i to u: • Dansku 1716. (Kopenhagen) • Englesku 1728. • Francusku 1750. • Norvešku 1762. • Švedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se širi istočnom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potječu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Međutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kaže da su u starom Egiptu pronađeni mumificirani ostatci štakora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grčkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). Štakori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smeđa ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Veći je od crnog štakora. Dužina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i kraći od tijela Živi blizu vode, naselja, staja, u ruševinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i noću, u gladi agresivan, dobar plivač; živi u čoporu; kopa podzemne hodnike za spremišta hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne životinje, strvine; gladan napada životinje i ljude (djecu).

3

U prirodi su štakori spolno aktivni od ožujka do rujna, a u kućama kroz cijelu godinu. Ženka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godišnje. Mladi su slijepi 14-16 dana, sišu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. Živi 3-7 god. Glasa se cičanjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8ºC. U kući ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s više mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom žive u čoporu, a postoje i pojedinačni, premda rijetki, parovi. Ženke se u čoporu za vrijeme spolnog žara (6 sati) pare sa svim mužjacima (200-600 puta/6h). Mladi mužjaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dužnost čuvara (1-2 god.), tj. stražare na periferiji čopor. Ženka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifičan miris majke i čopora što se očituje njihovim podvlačenjem, osim pod majku, i pod druge štakore u čoporu, što odrasle ne smeta. Što više, čuvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. Često u čoporu nađemo više majki da u gnijezdu doje zajednički podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u čoporu ugine prava majka – njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani štakorsku siročad. Uspjeh pomajke bit će bolji što je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) između njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna napuštaju sisu. Poliovulija (više jajašca u jednom folikulu) je karakteristična za štakoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par može dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus započinje u 3. mjesecu života i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad ženka može koncipirati. U novi estrus ženka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost štakora počinje kad čovjekova prestaje, tj. u sumrak i noću, a na to utječe: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost čovjeka. No, štakor selac je aktivan i danju (nalaz u želucu dnevnih ptica) za razliku od crnog štakora koji danju - slabo vidi - žmiri. Godišnji ritam Štakor selac ljeti uglavnom boravi/živi u polju (preferira: jarak, šipražje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Seleći se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - početak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak započinje u rujnu i završava u studenom. Selidba može biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi štakori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki štakori selci žive stalno vani, obično oko smetlišta i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni štakor u našem podneblju, u pravilu, živi samo u zatvorenim prostorima – tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima živi i na stablima.)

tovljenim svinjama jedu masno tkivo.nemoćnoj starici u stanu nagrizli lice. Dobro se penje po drveću. vežu se u klupko s isprepletenim repovima. prasadi i janjadi grizu trbuh. pa je to poznato pod nazivom štakorski kralj (njem. Crni štakor je bolji skakač i on može skočiti s krova na krov. pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). ali kad se osamostale (3 mj. meso. glatku okomitu površinu od 1 m (uvis) ne može svladati. ne računajući troškove za liječenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. Novu hranu mladi štakor. Brzo trči po brodskom užu. GLODAVCI pojedu. Preferiraju žitarice. uplašen i u tijesnom prostoru može skočiti čovjeku iznad koljena. Dobro se penje po zidu. Dnevno troše 10-30 g suhe hrane. a miš 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokraće (štakor oko 15 ml) na dan. stari) zaborave na upozorenja i lakše prihvaćaju ponuđenu hranu – kad već nemaju poznate. da ne padnu u hipotermiju. Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane. piliće i …. …) grizu jaje poprečno. jaja i slabe kokoši. do 1 mjesec dana starosti (teški oko 50 grama) je teško trovati. mačke i psa. a vodenaste 60-70 g. tona hrane (U$D 30 bilijuna). Pokretljivost Sporiji je od čovjeka. a na stražnjoj 5 prstiju. niti se s njim može poduprijeti (poput vrane). pa u nedostatku vode jede biljno korijenje. Isto tako kad se odrasli štakori tuku. leševe velikih životinja (i ljudi). Glodavci unište 1/3 – 1/5 svjetske hrane. mačke su u jednom slučaju pojele dosta leša). a izuzetno do 100 cm. Na prednjoj nozi ima 4. No.4 Hladnoća i štakor selac Ne spava zimski san. Štakori da bi sačuvali tjelesnu temperaturu. Uplašeni štakori cičeći skaču uvis. nemoćne starce (medicinski brat. udalj do 50 cm. ali u polju na temperaturi nižoj od -10ºC ne izlazi iz skloništa (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu. kod jake invazije štakora. a više zbog hladnoće (hipotermije). Mlade štakore. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeđen poput mačke. kod brzog trčanja skače i brzo se sklanja. repu. Miš je manje osjetljiv na nedostatak vode od štakora i on treba oko 1 ml vode/dan. štakori su uništili oko 42 mil. ali jedu i male sisavce i ptice. ŠTAKOR I HRANA Štakor u svom okolišu izbjegava svaku novinu. jaja. zaposlenik Hitne u Zagrebu – moj student na VZŠ – 2001. s krova na balkon. Poznata i prihvaćena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. god. voće. skače uvis do 80 cm. ali se na njega ne može objesiti. ali ako mora skače i silazi odozgo prema dolje. dok ptice (vrana. u građevinama je radno i spolno aktivan te se može trovati kroz cijelu godinu. galeb. Voda i glodavci Štakor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog štakora. slonovima stopala. Prema FAO. Crni štakor je brži od štakora selca. a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. Rattenkönig): Repovi i uši za jake golomrazice mogu se smrznuti – samoamputirati. Hranu zagađuju fecesom i urinom. U seoskim domaćinstvima. Bez hrane mogu živjeti 3-4 dana. skaču uvis. ali još više unište hrane (onečišćenje). usne i izvadili oko. Radije se penje prema gore. CRNI štakor koji živi u hladnjači koti se i na –10ºC. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. Štakor daje 30-50. ispričao mi je slučaj kada su štakori još živoj . To je naročito izraženo kad su u čoporu i životnoj ugrozi (manjak hrane). prihvaća nakon promatranja i gledanja što će najstariji (TEST – štakori) napraviti i kako će se osjećati. On hoda i po žici držeći balans uvrnutim repom. u velikoj opasnosti su pilići. a lasica ga buši na polovima i ispija. sa stabla na kućuprozor-balkon i obratno. 1982. često napadaju dojenčad. I selac i crni štakor su svežderi. . Jaja odgrizaju po podužoj osi. Troškovi nastali zbog uništenja hrane i uništavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromašnije hranom. učeći od majke. tj. Hranu gomilaju u svojim staništima 4-5 puta više nego što trebaju. odjećom i obućom.

5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku.5 ppm. On glođe drvo. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina. aluminij. Međusobno sporazumijevanje .štakor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore.čiji je glavni simptom mučnina i povraćanje. kad su u estrusu. U dubinu. God.mjerena «MOH's scale» tvrdoće iznosi 5.im je slabo razvijen.5 m unazad. 6x/sek.što je bitno za njihovo trovanje (Steiniger. obično kopa do 40 cm i ako su temelji kuće dublji (50-80 cm) neće ispod temelja ući u kuću. Glodanje je usađeni nagon u štakora. preporuča se mamke za štakore stavljati u cijevi promjera do 6 cm. Kopajući zemlju. olovo. vodo. eksplozije.0-1. (Ako ne povraćaju. Međutim. i 1979. Štakor na sebe.5 Štakor selac se s lakoćom provlači kroz pravokutne rupe s oknom 2.4 mm/dan. u prosjeku 50-60 kHz. lakše ih se truje. Nizvodno pliva i preko 30 km. Roni. kositar. Kroz otvore se provlači bočno. hranu. No. vodovodne i kanalizacijske cijevi. dodir. Smatra se da štakori moraju glodati da bi brusili sjekutiće kako bi zatvorili čeljust. Kopajući površinski. Čišćenje – štakor se rado liže-čisti što je dobro za kontaktne otrove. 1952). 1929.se odvija kratkim ultrazvučnim glasanjem kraćim od 300 µs i to: kad su u opasnosti. Sluh . . a njihov zatrovani želučani sadržaj neće nepoželjno otrovati druge životinje. OKUS . okus i sluh su im razvijeni dobro.im je naročito razvijen pa u meki mogu otkriti toksičnu tvar u koncentraciji od 0. Plivanje – štakor selac može plivati 1. spol. dokazano je da štakori držani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub. jer radije živi na tavanima i potkrovljima kuća. ili pri hvatanju riba. kad nailazi dominantna jedinka. čvrstog kamena i jakog betona. hodajući po mekama. plivanja i kopanja te glodanja. otrovanja plinom. navuče kontaktne praškaste otrove i kad se odmara liže se i otrov unosi u želudac. 264 čovjeka. (Sposobnost ronjenja. a 60% njih su djeca do 1 godine. zemlju odbacuje 1-1. Zubi im rastu oko 0. miris. plino-.) čovjeka (djeca.) Ugrizanje-ujedanje: štakori (rjeđe miševi) često ugrizu (težina 500 kg/cm². Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 štakora po stanovniku u kojem je 1992.8 cm. ako je u opasnosti i do 2 min. (Tvrdoća štakorskih zubi -selca i crnog.5x3 cm i okrugle rupe od 2. starci): to se dešava u lošim socioekonomskim standardima življenja. ugrizeno 254. zbog čega mogu nastati štete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode).im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tuđi čopor. Glodanjem oštećuju elektro-. Kopanje zemlje . gurajući zemlju unazad. Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse.0. jednom riječju sve osim tvrdih kovina.osjećaju buku i frekvenciju veću od čovjeka (i do 100 kHz).5. bitno je poznavati radi gradnje rat proof building).i druge instalacije uzrokujući požare. stakla. Budući da se mačka ne može provlačiti kroz cijev promjera ispod 6 cm. prizemljen je avion zbog ulaska štakora u mašinu.5 cm te kroz cijevi od 3. ali su im draže tvari koje se nalaze oko njih. Dodir – im je razvijen preko dlaka i brkova što im omogućuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka. Povraćanje – izgleda da štakori ne mogu povraćati (denerviran jednjak) . Osjetila-ćutila VID . NJUH . poplave. to nije sigurno. plastiku.) CRNI štakor ne kopa i nerado pliva (osim u nuždi) i u vodi se brzo umara i utapa. 1996. No. nanoseći ogromne materijalne štete. a kroz cijevi se provlači okomito-podužno. cink. a potom majka ispušta mlijeko u sisu. a 1993. često može izglodati elektrokabele. a tvrdoća željeza iznosi 4. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu. jer obolijevaju od morske bolesti . zabilježen je slučaj da su gladni štakori ubili i pojeli čovjeka. God.

Crvenog mora. osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. uglavnom. ciča te bježanje čak i na stabla. U njima je propuh. prizemlja i kanalizaciju. ubijao i rastjerivao štakore. a odozdo bijel (smeđe-bijel) ili odozgo crn.6-25. Slijepi hodnici nemaju stelje. kojega je potisnuo. gdje ima dosta odbačene hrane.značajke Odozgo je smeđ. glođe građu i u njoj buši gnijezda. Ta pojava nije urođeno svojstvo te se ne može odgojiti štakora koji bi bio deratizator. U nestašici hrane. Oglašavaju se cičanjem. staje. preko štakorske buhe. Ako je pak područje jako naseljeno onda nema čopora s vlastitim područjem. Mlade nosi 20-24 dana. Oni puno lakše uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih štakora. a potom u 18.2 cm) od tijela (20 cm. Spolno zreli sa 3 mjeseca. a odozdo sivkast (crno-sivkast). .8-23. Raširen je po cijeloj Europi. Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. Jede sve. U hranidbenim (skladišnim) hodnicima nema štakora. Crni štakor je manje ovisan o ljudskim otpacima. Sredozemlja i Afrike. brani ga od uljeza. voća i povrća. štakori se vrlo brzo naseljavaju. CRNI ŠTAKOR Rattus rattus L.. prema svojim potrebama.-12.. pojavljuje se štakor vuk koji ubija slabije mužjake. u Peru. Svi hodnici su međusobno povezani.). Biološke osobine . mladi su slijepi 2 tjedna i sišu 3 tjedna. U ratu. pa u tavanu – ponekad . Kada su u kući/nastambi selac i crni štakor. a u prirodi manje. Aktivan u sumrak i noću.5 cm. Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica povećava i u njoj nema prava jačega. a hodnici za gnjezdenje imaju. Crni štakor je u kasnom srednjem vijeku u Europi. označuje ga feromonima i napravivši sklonište. ali je borba za hranu: ugrizi. On živi. te u SAD-e (Virgijija i Nova Škotska) u 17. st. rijetka pojava. daskama. Žive do 7 god. U južnim područjima živi i na otvorenom i drveću. Crni štakor koji živi u kućama nije tako ratoboran prema uljezu.5 cm).može pregristi gredu. se širi po cijeloj SAD.fosforovodikom). štakori lutalice traže partnere s kojima će zauzeti nova područja. tj. stanuju mladi (hodnik je slijep. Pari se cijele godine. I on je kozmopolit. Štakor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog štakora. sjenici. Štakori vodu dobivaju. Osim naseljenih štakora. gdje pretežno živi. Skloništa u prirodi – štakor selac kopa podzemne hodnike gdje odlaže hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavališta. 4x2 m). Hodnik za mlade je slijep i može biti dug i do 4 m i širok do 2 m na dubini 30-40 cm. Kanibalizam je. a preferira sjemenke i zrnje. st. Potječe iz jugoistočne AZIJE i preko Indije. a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) štakori. Kad pridošlica dođe. U kućama. trbuh i vrat. dolazi (križarski ratovi) brodom u Europu (11. a u polju u kamenjaru (suhozid). Bolje se penje i skače od štakora selca. Štakori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu. a potom slabe ženke da bi preživio. krovni) u prirodi živi na drveću i ne gradi podzemna skloništa. U borbi se neprijatelj napada za testise. Uške su mu dugačke 2. (kućni. prvi zauzima podrume. Zapremina hodnika za par štakora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom . normalno. slijedi okršaj a nakon toga poštuje se pravo jačega. Koti 6-10 (20) kom. uglavnom u luke i građevine (kuće). Rep (22 cm) s više od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18.6 Zajednički život – obično jedan par naseli ne naseljeno područje. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica može primiti i pridošlice radi lakše obrane područja. a drugi (crni) više etaže i potkrovlja. uglavnom iz korijenja. u gusto naseljenom području. Gnijezdi se u zidu i pod stubama. On nastaje ako su u čoporu uginule ili slabe životinje. brodski. na Bermuda. u naselju: tavani. razna spremišta. Štakori skloništa stalno preoblikuju. uzrokovao pandemiju kuge. st. 15. crni. 6-10 puta. Isto tako brzo se nasele oko klaoničkih otpada. 1615. U južnu Ameriku ide brodovima 1544. oko logora i rovova.

Na nedostatak vode manje su osjetljivi od štakora. a rep 9 cm (raspon 7. koji su slijepi 13-15 dana. dok se u Europi još uvijek drži više u nastambama. Dobro se penju i skaču. wagneri. Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeđesivi. orahova. jer se oni ne vole šetati bespotrebno. i bez hrane). a rep 6. U Aziji – na sjeveru i centralno je m. Hranu ne skladište. U R. šećerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane.6 cm. te se lakše truje od štakora.2-10.3 cm). Miševi se najčešće unose u kuće i trgovine ambalažom. zubima nasjecka drvo). Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za liječenje humane tromboze. ne sprema zalihe hrane (kao selac). nisu socijalni kao štakor selac. Miševi su samotnjaci. Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu. ako je u nastambi. a na jugu je m.2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istočne (tijelo 8 cm. poput štakora (mislim da nije točno. a tek je 1948. raspon 7. a drugi je odozgo smeđkast a odozdo bijel. tj. raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). Zapadna podvrsta je nešto veća: tijelo 9 cm (raspon 7. Ima ih više vrsta. pa se meke i postavljaju svaka 3 m. Hrvatskoj žive obje podvrste. Žive prvenstveno u nastambama i oko njih. a u polju od ožujka do rujna/listopada. domesticus. Kod nas i u zapadnoj Europi živi tzv. Gnijezdo pravi iz slame. upotrebljen kao raticid.5-10. Mužjak obilježava svoje područje u kojem još živi 1-3 ženke. Na japanskim otocima je m. a ljeti u poljima i šumama. premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta.7 KUĆNI MIŠ (Mus musculus). pa životinja iskrvari u vlastite organe. Miš živi 2-4 god. Osjetljiv je jako na DDT. Hrani se sjemenjem. koje nađe u svojoj okolini (najlon. Teren osvajaju i pretražuju kružno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno. nego po sredini. Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronični). Ženka neposredno po okotu može koncipirati. Kućni miš je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaća novu. jer se miševi radije šeću uz krajeve (zidove). vlakovi. papira i drugih stvari. spretus). Oglašuje se cičanjem.2-9. Aktivni su u sumrak i noću. Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m. Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba često mijenjati. odlaze u žitna polja u SAD-u i Australiji. Obično koncipiraju s 8 tjedana. Dnevno trebaju oko 1 mL vode. pa čak i bajame). Meke . hortulanus). zapadna podvrsta (m. dok na istoku Europe živi (m. ako imaju dosta hrane. domesticus i m. musculus i m. Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana. prevoznicama (brodovi. Spolno su zreli sa 6 tjedana. reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K).poželjna je zrnata. označuje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju. slaninska. sprečavajući faktore grušanja (vitamin K. ali kad se odluči za svoje područje zauzima ga i nerado se šeće više od 3-6 m u krugu. Miševe je lakše trovati nego li štakore jer su znatiželjni i prihvaćaju novu hranu-meku (neofilisti). Dikumarol (produkt pokvarenog vlažnog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzročnikom hemoragijske bolesti goveda. ali zabranom DDT-a miševi se naglo počinju razmnožavati i širiti izvan nastambi. Uglavnom. Pojava miševa danju. pa i avioni). a u Africi. Njihov djelokrug je oko 3 m. mužjak barem jednom na dan obilazi svoje područje i tako brzo počne grickati meku ili ulaziti u klopku (znatiželja). Pari se cijele godine. mogu dugo. tj. Kako prepoznati mišju infestaciju ? Dolazak miša na novo područje izaziva u njemu znatiželju pa on vrši kružna istraživanja. kukcima i otpacima. jer sam ja u svojim nastambama gdje su ušli miševi našao raznesen kukuruz. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji učinak na miševe nego na štakore. Australiji te južnoj i sjevernoj Americi živi m. molossinus.5 cm. castaneus. No. i bez vode. .

Slična je kućnom mišu ali je od njega veća i teža: dugačka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). Gnijezdo i spremišta hrane pravi/kopa u (riječnim i ribnjačarskim) nasipima koji su iznad razine vode. Ukupno s repom dugačak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). Mamci moraju uvijek biti svježi. Dobar je plivač i ronilac. Unoseći novu ambalažu (namještaj) lako možemo unijeti i glodavce. za nas bitne. U stanu/kući je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem. U dobrim uvjetima može jednom mjesečno. lako uđu u kuću/stan a nakon toga ih je teže uništiti. povrćem i školjkama. vlage (vode) i skloništa. korijenjem. Veći je od kućnog miša. ljuskav i plosnat. vodenim biljem. 3. gdje ima dosta hrane. gladak i obostrano šiljat. pa na to treba pripaziti. Oglašuje se kao i drugi glodavci – cičanjem. u grmlju. iz porodice Microtidae – voluharica – i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski štakor (Ondatra zibethica). Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci šeću – uz zid/kut. Neki smatraju da jede i rakove. (Izmet žohara je obostrano tup. Aktivan je i danju i noću. rubovima šume. Hrani se. a to su: iz porodice Muridae . Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene. Živi na livadama. 2. Aktivna je danonoćno. zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati veće štete. Glodavci dolazeći u potrazi za hranom.8 Njihov dolazak u stan možemo lako otkriti po mirisu mokraće i po svježem fecesu-izmetu. premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). Odozgo je crvenkasto-smeđ s crnom uzdužnom prugom po sredini leđa. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda. samo tri vrste. Hrani se korijenjem. ima 3-7 okota s po 4-12 kom. osim ako se je u njih uselila voluharica. Držanje čistog okoliša je najbolji način za suzbijanje glodavaca (miševa i štakora). U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak. gdje ima dosta hrane koja ide u široku potrošnju. živi 2-4 godine). jer. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzište) može napraviti veliku štetu. Spolno je zrela s 15-18 dana. zeljanicama i sjemenjem. u vrtovima. koji je duguljast. Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje. a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspješno. kako bi privukli miševe. Aktivan je danji i noću i dobro se penje po drveću i zidu.5 cm).poljski miš (Apodemus agrarius). a naročito ne odlaganje hrane oko kuće/stana. a u okotu ima 3-10 mladih. Ukupna dužina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm). dok su štakorske široke i zavojite. a zimi ulazi u staje i sjenike. Ako sve leševe ne možemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima često provjetravati ili koristiti deodorante. PRUGASTI POLJSKI MIŠ (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni. mladih/leglu. jede i gujavice. ponekad. Živi 2-3 godine. vrtovima te na suhim borovima. tj. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4. Ostale osobine jednake su onima u kućnog miša(graviditet 21-23 dana. Leševe treba svakodnevice pobirati i neškodljivo uklanjati. Osim sjemenki. rashladne komore. polju. voća i korijenja. Spremišta hrane treba zaštiti žičanim mrežama čija veličina okna je manja od 6 mm. tj. uglavnom. 1. Spolno aktivan od ožujaka do rujna. Rep mu je dugačak. Nosi 21 dan. Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada. Živi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). . spolno zreo sa 6-8 tjedana. Živi u skupinama na livadama. Pari se od veljače do rujna.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su načinili miševi su uske i pravolinijske. Krzno joj je glatko s kratkim dlakama. hladnjače. puževe i ribe. BIZAMSKI ŠTAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i više sliči zamorčiću negoli kuniću. MIŠOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut ćemo.

Glasa se pištanjem i tihim cvrkutanjem.5-15). Rilo joj je kratko. a osamostaljuju se s 35 dana. No to na kraju. živčanom preosjetljivosti.5) cm. a ventralna tamnosvijetla. rađa nepodnošljivošću. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Miševi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: • porast-progradacija/progresija • vrh/kulminacija • smanjenje/degradacija/regresija i • period latencije/mirovanja Ta pojava se događa ritmično što bi moglo reći da se radi o genskoj osnovi. Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca. 4. velikobrojnošću. . zbog prenapučenosti. a u okotu ima 2-7 mladih/leglu. Za progredacije ima više ženki. bizamski štakor se glasa zviždanjem. Mladi su slijepi 21 dan. Da bi se provjerila infestiranost područja. KRTICA (Talpa europea) živi u rahloj zemlji praveći velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista). U prirodi ga LOVE zbog KRZNA. također zbog krzna. Krtica živi 3-4 godina. a sišu 28 dana. ličinkama kukaca i manjim kralježnjacima. Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim. Prirodna samoregulacija označuje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru biološke ravnoteže. padom plodnosti i pojavom većeg broja mužjaka . Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. Štetu nanosi praveći krtičnjake u parkovima. a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. Koti se dva put i to od travnja do lipnja. Unutrašnji faktor je rasplodni potencijal (broj ženki) i zdravstveno stanje vrste. zbog nedostatka hrane i prenapučenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada . To se obično odvija ritmično. Nalaz nekog glodavca u području u kojem se inače ne nalazi (žutogrli šumski miš na većim nadmorskim visinama ili prugasti poljski miš na nižim nadmorskim visinama) označuje migracije zbog prenapučenosti. odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloživoj hrani. Hrani s glistama.9 Pari se od travanja do rujna. vlažna i hladna zima.što uvjetuje razdvajanje jata/krda. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtičnjak – humak tla koji je iskopala krtica). Ona ovisi o unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. a repa 2. igralištima. Osim toga. što sve utječe na smanjenje brojnosti ovih životinja. Suha i snježna zima im pomaže u preživljavanju (nalaze hranu ispod snijega). koji se glasaju cičanjem. tj. Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lišća. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni). što će reći da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza – degradacija. Dužina spljoštenog tijela je oko 13 (11. a u gospodarstvu se može uzgajati. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i živi 3-5 godina. Vanjski faktor je nedostatak hrane. migraciju. Dorzalna joj je strana crna.propada. Pari se od ožujka do svibnja. Prsti tamni i spljošteni kao i nokti (slični plivaćoj šapi).5 (2-3.

a naročito ne štakori. Ona ovisi o broju: rođenih = R. lišća. Deratizaciju je najbolje i najuspješnije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati. Ako se deratizacija provodi na otvorenom. potreban je oprez da se ne dođe do nepotrebnog zatrovanja (ptice. emigriranih/iseljenih = E. . a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen. Voluharice kao i poljske miševe najbolje je uništavati u rano proljeće (nedostatak hrane. a otvor se potom zgazi/zatvori. Te beštije u jesen se lakše truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. P = R + I/U – E ZAŠTITA od komensalnih mišolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlakše je postići ako se postave mreže na otvore s oknima koja su manja od 6 mm ∅. ali u glodavca su neuspješni. imigriranih/useljenih = I. uz prethodno zatvorene sve preostale otvore. djeteline/lucerne. dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida. svinje.5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promiješa. a crknute životinje pokupiti i neškodljivo ukloniti. Pokušalo se u kombinaciji s feromonima. perad.10 DERATIZACIJA (de-rat) . Ultrazvučni i elektromagnetski uređaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci. Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina). generacije. uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati miševe iz robne kuće. građevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/uništiti (stiropor i staklena vuna su im privlačni). jaraka jer se u njima zadržavaju glodavci). (Ako pravimo sami zatrovane meke od pšenice-riže-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2. (Prema Asaju Car je 1987. Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporučljiv u vegetaciji. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. odnosno spriječiti njihov prodor u nastambe. pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sječenog korijenja mrkve. Dakle. repe.) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom – najmanje mjesec dana treba zabraniti ispašu. POPULACIJA (P) – naseljenost – je skup organizama na jednom mjestu u određenom vremenskom periodu. Voluharice i poljske miševe najlakše je trovati u rano proljeće dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid). uz dobro miješanje.Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci neće uzimati. a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane pšenice u rupe i potom ih zatrpati. postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploče 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla). vrata i prozori zatvoreni i površine oko objekta čiste i bez vegetacije (grmova.) Repelenti – kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. umrlih = U. Ako pak. Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II. predatori). temelji kuće/nastambe dublji od 50 cm. svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s čvrstim i teškim gustim rešetkama ∅ do 6 mm.

Dubrovnik uvodi prvu karantenu. Kuga se spominje prije 2. plague) spada među najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % završava sa smrću oboljelih. U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo ½ Londončana. .i ekto-parazite). Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha.st. možda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki učinak. psi jazavčari i terijeri.11 Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su rađeni na principu kontracepcijskih pilula. krpelja. predstavljaju manji problem. Početkom 18. stanovnika. Mongolija) s trgovcima i brodovima. Najznačajnija je epidemija kuge u 14. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kućama i manjim gospodarstvima. prešla je u USA. Zatim u Grčkoj oko 435. Iz tih razloga god. Split. Kopar. (muha). end. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje. Kroz 50 godina «vladavine kuge» u Europi je umrlo oko 25 mil. odnosno štakorska buha (Xenopsylla cheopsis). oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu. lisice.C. Danas. U Indiji. Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. Zadar. a 100ºC odmah. koja sišući krv štakora prenosi bolest ugrizom na čovjeka. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis. kojega uništava 55ºC/15 min. itd. A.500 god.. ptice grabljivice dnevne i noćne (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. u Ebersovom staroegipatskom papirusu. Ona se spominje i u Bibliji. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom. No. st. srpnja 1894. Hipokrat). jer su glodavci naši stalni pratioci. sintetski estrogen BDM 10131 kod štakorice ima 1-godišnji učinak nakon jednokratne doze. Oni se stavljaju u hranu. stanovnika od 1898. Bolest se kod čovjeka očituje u dva oblika: bubonski i plućni. (Tukidid. (1346) koja iz Mongolije stiže na Siciliju i odatle se širi po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT. gdje stanovništvo biva 10-etkovano. Oni bi. To je gram negativni aerobni nepokretni bacil. Biološki sterilizanti se nalaze u istraživačkoj fazi. A. No. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE ŠTAKORI su u prošlosti bili uzročnici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme. God. od kuge umire ½ Poljaka. Pula. Bubonski oblik – očituje se otokom pazušnih i preponskih limfnih čvorova i Plućni oblik – očituje se upalom pluća ili sepsom cijelog organizma. Osjetljiv je na sunčeve zrake i na jake dezinficijense. Bolest uzrokuju glodavci.C. Kod mužjaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksičan i stoga neprimjenjiv. kukaca/insekata koji su zaraženi preko štakora. pa je još manja opasnost za ljudsko zdravlje.). pjegavaca).mačke. PREDATORI . Dana 30. značajniji spomen je oko 1550. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile sišući štakorsku krv. ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage). mungosi. npr. Oko 1900. Miš je ugrožen od mačke. zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspješne terapije ljudi. U našim krajevima najviše stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik. Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za uništavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska. odnosno direktnim zagađenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima. do 1923. Kontaminiraju hranu i vodu izmetima. Kina. 1377. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkriće uzročnika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin).

maleus/sakagija. Hymenolepis nana i H. Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica.čovječja buha. Ovdje ćemo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski značajne. lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te više rikecijskih bolesti (pjegavac. Strongyloides ratt. Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana. Kugu prenose štakorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans . Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae). Indija – bog mudrosti. fiziologija. preko Nevida). a buhe će prenijeti kugu na ljude. rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti često su posredovane preko krpelja i grinja). Angiostrongylus cantonensis. Kuge sada nema ali se može pojaviti. Trakavicama – Echinococcus multilocularis. Oni su značajni i u mitologiji (Japan . salmoneloza. cinetorchis. Lassaova i Hantaanova groznica. preko mišjih krpelja prenosi se encefalitis. imunilogija. listerioza. neke hemoragije. kao što su: kuga. diminuta. pored crnog štakora. Hepatozoon muris. pasteureloza. salmoneloze (preko zatrovane hrane). buhe. Laboratorijski glodavci: od divljih štakora i kućnog miša uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji služe u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija. Ljudske bolesti prenesene sa štakora i miša prema uzročnicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis. on će zaraziti druge štakore.12 GLODAVCI. mišja virusna nefropatija. Bakterijske: groznica štakorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis). leptospiroze. tuberkuloza. viroze. Trematodne (metilj) . bruceloza. tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi). te manje opasne druge bolesti poput vibrioza. grinje. Bolesti štakora i miševa prema vrsti uzročnika: Virusi: mišje boginje (ectromelia). tifus šikare. naročito štakor izazivaju strah i gađenje kod mnogih ljudi. bjesnoća. Gljivične (mikoze) Emmonia crescens.Echinostoma ilocanum. Trichphyton menagrophytes Bolesti životinja prenesene sa štakora i miševa: To su viševrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domaće životinje i kućne ljubimce. a od njih i na ljude i obrnuto. toksoplazmoza (Toxoplasma gondii). mišji tifus. itd. Plasmodium Ektoparaziti: krpelji. Protozoalne: lišmanijaza (Leishmania sp. rikecioze. ranije Pasteurella pestis).9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta služe i kao izvor hrane (AFRIKA.bog zdravlja «Daikoku». helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza: . Protozoa: Trypanosoma lewisi. Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca. može biti i štakor selac. Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). H. E. kuga (Yersinia. deminuta. parazitoze. leptospiroza. MEKSIKO). Taenia taeniformis od mačke). Bakterije: bronhopneumonija. gdje su proglašeni svetim životinjama). Vektor/nositelj kuge. Ako se nekim prevoznicama preveze zaraženi štakor u neko ne zaraženo područje. vrbanac.

Jedan par miševa godišnje pojede oko 3. pronašao hrskavicu uške štakora. Taj par godišnje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagađeno izmetima glodavaca. Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godišnje u svijetu glodavci unište 30 milijuna tona hrane. kao što je rečeno ranije. biološke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zaštita temelji se na ekološki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. odnosno poplave. No.5 x 10 6 štakor. zdravstvu. Kućni ljubimci 〈 Čovjek. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godišnje ukupne štete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda. jer glodavci uzrokuju razne boleštine kod ljudi koje moramo liječiti. Miševi mogu ući u razne strojeve i izazvati kvarove. muzejima. (Dlake. Domaće životinje 〈 Čovjek] Gospodarske štete od glodavaca Gospodarske štete uzrokovane mišolikim komensalnim glodavcima su vrlo značajne u: poljodjelstvu. tj. ovisi o broju: useljenih (U). izmet. Štete nastale u hrani su mnogostruko više od zagađenja hrane negoli od pojedene hrane. (Prema A. štakor. pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2.13 [Glodavci (miš.5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta više ostavljajući feces i mokraću u hrani. Brojnost jedne populacija. Štakori požderu mnogo više (oko 10 puta) hrane od miševa. u kruhu 1970. Nadalje. ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i štetnih kukaca. našao mišje dlake i feces. da je u salami 1948. da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 štakora. arhivima.. voluharica) √ Domaće životinje (svinja. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao –1968. a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad naći u prerađenoj hrani-konzervi-salami. Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. Te štete se mjere milijunima USA dolara.) ZAŠTITA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaničko-fizičke. galerijama. Varićak prof. te štete se teško mogu procijeniti i one su iz godine u godinu različite. Asaju. Naročito su značajne štete koje nastaju u zdravstvu. Osobno mislim.) Već u uvodu je spomenuto da miševi i štakori glođući električne i vodovodne cijevi uzrokuju požare. ptica i dr. rođenih (R) i uginulih (Ug) jedinki. kažu da glodavci godišnje unište 5% hrane čime se može prehraniti oko 130 x 106 ljudi. knjižnicama itd. veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati rušenje zgrade/kuće. . to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona žitarica godišnje. Autor ovog teksta je. Kontaminacija hrane izmetom miševa bila je oko 12 put veća u odnosu na štakore (zagađenje miš : štakor = 12:1). skladištima. u Zagrebu. a i prema nekoj TV-emisiji. govedo i dr. 1999. pekarsko-mlinarskoj industriji. T. pas.) √ Divlje životinje (glodavci). vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa ušao štakor. iseljenih (I).) √ Kućni ljubimci (mačka. jedan štakor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane.

prozori i drugi otvori ne smiju biti građeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati. Gladovanje. vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. vanjske površine zaštićene od penjanja glodavaca. zelenila (u njima glodavci čekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uđu). Temelji kuće moraju biti duboki 50-80 cm. ali kasnije su rovale tik uz uređaj. ali ne i na otvorenom. U vrtovima i voćnjacima gdje se sadi neko korjenasto povrće koje glodavci ne smiju oštetiti – mora se ograditi-zaštititi metalnim pločama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje. Imigracije – emigracije se dešavaju kada glodavci otkriju neka skloništa/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva. svi kanalizacijski ispusti moraju imati zaštitne mreže s rupama manjim od 6 mm ∅ kako glodavci kroz njih ne bi ušli u objekte. nastambe. čelične stijene). Građevine moraju biti građene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla. itd. sterilizanti koji će populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj će oni bez većih šteta po čovjeka moći živjeti u njegovoj okolini.) Međutim. pa je poželjno da se njegova jakost stalno mijenja. izgleda mogu relativno uspješno upotrijebiti u sprečavanju useljenja glodavaca u građevine. kuću. jer se štakor penje po stablu (naročito crni) i kroz prozor uskače u sklonište. Mislim da se tu radi na principu teške metaboličke bolesti. Ne smije oko vrata biti grmova. jer se miš kroz otvor od 6 mm ∅ može provući. Stabla blizu vrata i prozora su nepoželjna. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice – možda su par dana manje rovale. . Ultrazvučne i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori). također djeluje kao sterilant. glavni je problem što se glodavci brzo prilagode na taj zvuk. a njihov okoliš bezprijekorno čist. Treba spriječiti useljenje iz drugih čopora ili preseljenje (metapopulacija) koje je često zbog potrebe za hranom. jer štakor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu.). Dobro je da su skladišta/utočišta tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. Stiropor i staklena vuna su privlačni glodavcima i ne treba ih koristiti u zaštiti od glodavaca. Ekološki će biti najprihvatljiviji. poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kućnog miša. dok kućni miš čuje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i spriječili im infestaciju. a naročito zapuštenih i s otpadima hrane. smanjuju njegovu reprodukciju.14 Poželjno je da se glodavci drže što dalje od prostora gdje mogu nanesti štete (skladišta. za okolinu ne štetni. otvori na kanalizaciji kao i oni za prozračivanje na prozorima ne smiju biti veći od 6 mm ∅. a naročito ne ako ima puno mužjaka. Kućni okoliš mora biti bezprijekorno čist. a štakor selac čuje zvuk iznad 100 kHz – ali dobro i onaj od 40 kHz. stan. takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspješan za štakora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). Oko kuće ne smije biti jaraka. Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz. Gametocit (muški sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u većim dozama toksičan i nije prikladan. a rupe na njima manje od 6 mm ∅. One se. blokovi. Neki biološki preparata. Vrata. a sama upotreba parazita nije ekološki prihvatljiva. ali moram odmah reći bez veće učinkovitosti.

ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. Akutni rodenticidi – moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksične tvari. pokušali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis. ali s njima se može samo održavati bioravnoteža. Mungosi uneseni na Korčulu za lov zmija i glodavca. naročito kad hrane svoje mlade. a kad se nauče na tu hranu – treba im ponuditi otrovne mamke/meke. većina štakora će. koji imaju najjaču obranu protiv glodavaca. Osim toga za čovjeka. ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksične tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost. domaće životinje i divljač su opasni. bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzročnici rezistencije širokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksične dijelove neonkogeni. Mačke love miševe. Sove (noćni lovci) koje žive blizu kuća su dobre za lov miševa. ali se brzo javlja rezistencija. neteratogeni. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti. Ti preparati su učinkoviti. Poželjne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: učinkovitost u što nižim koncentracijama neotrovnost za ljude i domaće životinje prihvatljivost (neodbojnost. . Predatori U borbi protiv štakora dobri su psi terijeri i jazavčari. S. često se zovu i raticidi. premda nehumano. typhimurium). OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) . naročito ako su od štakora bile ugrizene. Zato je bitno da životinja uzme što više otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku– akutnu smrt. okrenuli su se prema domaćoj peradi (lakši i brži ulov). u domaćinstvu je vrlo učinkovito. ako štakor ugiba dugo i sporo. Danci. Ljepilo. kad vidi što se je desilo test štakoru. Naime. Pošto se najviše koriste u eradikaciji štakora. nekancerogenost bez nepoželjnih nuspojava i sa što humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj građi su biljnog. Po načinu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksičnost – unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice Χ ili Ξ ) plinove (brzi učinak preko pluća-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. mineralnog ili sintetskog podrijetla. mogu se primijeniti kao plinovi – ubijaju direktno preko pluća. Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra. kao i mungosi.RODENTICIDI Rodenticidi označuju sva kemijska sredstva koja se koriste u uništavanju glodavaca i ona se sada koriste najviše i najučinkovitije od svih drugih mjera. Stoga je. a puno slabije štakore. odbiti zatrovane meke. Nadalje.15 Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najraširenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domaćinstvima gdje je glodavačka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati.

služi i kao repelent za ptice. perad. gdje građani ne smiju dolaziti (brodovi. uzrokuje hipertenziju i smrt. Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog čega se u organizmu nakuplja limunska kiselina što dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. α-kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga.je glikozid ekstrakta morskog luka . (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0. Subakutni rodenticidi su kalciferol. kanali itd. za 24 sata. a smrt (srčana). Štakor ne povraća. kolekalciferol. Asaju i Vučemilo (1979) te Asaj i sur. Simptomi otrovanja u domaćih životinja se očituju 2 sata nakon ingestije. kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari. . Jako je djelotvoran protiv miševa u koncentraciji 2-4%. mačku. Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (široko primjenjiv). Upotrebljava se u koncentraciji 0. Nema antidota.5%. srca. jer je jako toksičan.5% scilirozida Silmurin→. a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu.za 15 min. Scilirozid (C32H44O12) – akutni raticid . a slabim za crnog štakora i kućnog miša. brometalin i flupropadin. ali se dade poboljšati s uljem i mašću.08-0. paraliza stražnjih ekstremiteta. Najbolji se uspjeh postiže ako se štakore priuči na slijepe mamke. Zbog velike toksičnosti za ljude i životinje te zbog nedostatka antidota. Ako životinja ne dobije zaštitu smrt nastupa za 24-48 sati. protiv njih nema antidota. disanja.). Antidot je atropinsulfat. Zabranjen je u mnogim zemljama. Stabilnost na vlažnom je slaba. No. analog je spoju 1080 i ima manju toksičnost od njega a koristi se kao 12%-tni. uglavnom. Mesožderi i svežderi mogu pojesti otrovani leš ili biti namjerno otrovani. povraćanje. Preživjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teško trovati. a mogu nastupiti brzo . Koristi se kao 0. Nema antidota za cinkfosfid. To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i miriše na češnjaka. njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (čak i kod nas?) ili striktno ograničena na iskusne profesionalce i određena područja. Znaci trovanja su nespecifični (iscrpljenost). Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksičan za glodavce i druge kralježnjake. Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge životinje. On je bez boje..5-1.5%-tni u mekama. a potom im se stave toksični mamci u jednakoj ambalaži i količini. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa.16 U pravilu.biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksičnim učinkom za štakora selca. Otrovan je za (sveždere) pasa. Nije baš preporučljiv. kao: jaka ekscitacija. mirisa i okusa u obliku kristala. Najčešće se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH želuca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oštećujući sve organe pa i srce koje prestaje raditi. Također. ovisno o uzetoj dozi.

Zahvaljujući toj ravnoteži sitna mala –petehijalna . proizveden lijek varfarin. Naime. kumaklor. Sprečava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedičnim drhtanjem. Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora grušanja VII. prestanka krvarenja i sanacije oštećene krvne žile. IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. Nakon sinteze varfarina. jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata. kumatetralil.u krvi . OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji. jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora grušanja VII. IX i X. traganja za uzročnicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkrića aktivne tvari dikumarola (uzročnik krvarenja)– sadržanog u pokvarenom vlažnom sijenu djeteline.sulfatom. I dok su ta dva faktora u ravnoteži neće biti grušanja krvi. hepatitis) dovest će do poremetnje u zgrušavanju krvi. Kalciferol –vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv štakora sam ili u kombinaciji s 0. Slučajna otrovanja se liječe kortizolom i Na. Brometalin ima dobar učinak na glodavce. U prodaji je kao Quintox. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. grčevima. osteomalacije i kalcifikacije krvnih žila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). Međutim. Pošto dođe do oštećenja krvne žile aktiviraju se faktori grušanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomoć kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (α2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se talože trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruška. Učinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva što dovodi do hiperkalcemije. bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza. . Zahtijevaju dobro iskustvo – profesionalnost.krvarenja koja se dešavaju .u organizam dovodi do poremetnje u grušanju krvi. a 1956. Kolekalciferol – vitamin D3 ima slično djelovanje kao i prethodni. pa životinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. Nakon što su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt.025% varfarinom. U trgovine je kao Vengeance i Assault. Flupropadin je preparat u testiranju (U. iznurenošću i paralizom stražnjih udova. U normalnom organizmu . Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za veće životinje. Nema specifičnog antidota. ANTIKOAGULANTNI (kronični) rodenticidi Otkriće ovih raticida je sasvim slučajne prirode.nema spontanih krvarenja. pa i one rezistentne na antikoagulante.zdravi organizam sanira vrlo brzo. Poslije toga saznanja prešlo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi liječenja tromboze u ljudi i tako je 1945. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg.17 Potrebno je da životinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata. otkriva se 1951. Učinak antikoagulanata temelji se na djelovanju sprečavanja koagulacije krvi. jer višekratno uzimanje produžuje vrijeme ugibanja. koji je 1948.K) na kućnog miša i štakore rezistentne na varfarin. tj. Unos kumarina – varfarina .

Njegova uporaba je zakonski strogo određena i to samo na zatvorena područja koja se lako nadziru. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952. (Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u liječenju tromboza. U USA se upotrebljava za štakore i voluharice. Sintetički u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. Ratinal®).025-0. Dodatkom faktora grušanja štakorima otrovanim s varfarinom. djece. IX. usta.75% prah ne topiv u vodi. daleko od stoke. nakon što su ih test štakori požderali. Služi za izradu mamaca.3-4. još više će otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan će početi ugibati.možemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. vodotoka i prehrambenih proizvoda. kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin .(Tomarin®. koji djeluju kumulativno – nakon višekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2. u Škotskoj) rezistencija.Vitamin K1 hidrokinon . infarktu miokarda. Antikoagulanti I. Na tržištu se nalazi kao 0.prelazi u vitamin K1 epoksid. Topiv je u vodi. a ovaj uz pomoć vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. Najdjelotvorniji učinak kumaklor postiže ako se daje u malim višednevnim dozama. U mamcima se preporuča kao 0.038% kumatetralila ili kao 0. Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju će štakori piti. krv u mišićima i zglobovima. djeluju nakon višekratnog uzimanja za 5-7 dana. Danas se naviše koristi od svih antikoagulanata 1. U prodaji je kao 1% prah. Kumaklor (C19H15ClO4) – klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin .uspješno može koristiti u suzbijanju štakora selca. Iako je na njega. premda je otkriven 1956.3 mg/kg/dan/5 dana. Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog čega nedostaje vitamin K1. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produženo djelovanje. jer se štakori čiste-ližu. (u USA ga nema). Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za štakora i miša. X i protrombin i tako blokira (paralizira) učinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski učinak. proces grušanja krvi postaje normalan.3 mg/kg. embolija. dok je za miša 140-340 mg/kg. on se i danas . posipanje štakorskih putova i trovanje vode. Budući da mamci ne izazivaju nikakve neželjene učinke. Prodaje se kao Diphacin®. koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja. Kumatetralil (C19H16O3) – hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin. generacije.18 Varfarin (kumarini) to radi na način da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII. . a kronična 0. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K . …) Antikoagulante . Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza .nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom – smanjuje krvarenje. Zbog nedostatka tih faktora nema grušanja krvi. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 2. kumaklor. otkrivena (1958.0 mg/kg/dan/14 dna.6 mg/kg. tj. Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg. Kronična LD50 je 0. u trovanju štakora. krvarenja po sluznicama njuške. generacije.05%. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu.1-1. Životinja ugiba polako što sliči prirodnom tijeku smrti pa kod preživjelih glodavaca ne izaziva sumnju (što je poželjno) u postavljene meke. a manje protiv crnog štakora i kućnog miša. generacije. pa će životinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne žile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti. Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokraći i fecesu.s obzirom na brzinu djelovanja . U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19. vitamin K1 epoksid uz pomoć vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon. i ostali se štakori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe. već nakon 10 godišnje upotrebe.je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948. U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin® kao gotovi mamak u koncentraciji 0.5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak.

Daljnjim istraživanjima došlo se do zaključka da su dominantni štakori odmah nakon izlaganja pojeli previše meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo ništa za druge. u peletama i u blokovima (0. Jako slabo efikasan na kućnog miša čak i nakon doze od 410 mg/kg. U trgovini je pod zaštitnim imenom Ratak® i Neosorex® u obliku praha. u praksi. Caid®.25%). Upotrebljava se protiv štakora i miševa. U trgovini je pod imenom: Rozol®. Mamci s 0.005-0. .19 Ramik® i Promar® u prahu (0. Flokumafen (C33H23F3O4) jako je učinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Nakon toga je upotrebljen kumatetralil. Antikoagulanti II. generacije sintetiziran 1975. Liphadione® i Drat® u gotovim mamcima (0. 4 ili 7) ispitivanja. flokumafen. generacije na varfarin otporne glodavce (štakor i miš) kao i na druge glodavce (voluharica. difetialon.005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta. Super-Caid®. peleta. ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni štakori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. Njegov učinak bolji je od varfarina. generacija): difenakum.5%). Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. naročito rezistentnih na varfarin. brodifakum.0 mg/kg. u Francuskoj.3 mg/kg.5%). nakon detaljnih višednevnih (1.25% uljni preparat (faciron-uljni 0. bromadialon. mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije štakora. Možda se tu radi o tzv. se nalazi u širokoj primjeni. Koncentracije za miševe su značajno veće nego za štakore. Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. u Škotskoj otkrivena rezistencija. voštanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon®. Koristi se u cijeloj Europi i USA. Temeljen ovoga saznanja prišlo se ritmičnom izlaganju mamaca. Na taj način svi štakori imaju šansu doći do hrane (meke).005%. Matikus®. utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih štakora i miševa. Daljnjim istraživanjima pronađeni su novi spojevi (II. Akutna jednokratna oralna LD50 za štakora iznosi 1. Primjena mu je jako široka (u urbanom i ruralnom području) od 1984. a od 1976. za kokoš 50 i za mačku 100 mg/kg. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 0. poljski miš.1%-tni koncentrat topiv u vodi sa šećerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2. Na tržištu je pod imenom: Maki® Contrac®. generacije. tj. Jednokratna oralna LD50 za štakora je 1. s dobrim učinkom na varfarin rezistentne štakore selce i kućne miševe. tj. a u praksu ulazi 1976. Klorfacinon (C23H15ClO3) – u uporabi je od 1961. varfarin nije više bio efikasan protiv štakora selca. Glavno svojstvo ovih preparata je dobra učinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane – mamka.6 mg/kg. Havoc®.1-0. pomiješan s pšenicom (cijelo ili lomljeno zrno) te voštanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0. …).2% kontaktni prah. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2.05%) ili kao 0. No. Klerat®. Bromone® te u prahu za posipanje (0.1-0. dominantnim štakorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane). U slučajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50. a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1. Faciron (10%) otopljen u vodi miješa se u omjeru 10 ml na l litru vode. za psa 50. Prva jednodnevna (lab. odnosno kao 0. a za miša je 1.1-2%) ili u ulju za miješanje sa zrnjem (0.5 mg/kg. Akutna oralna LD50 za štakor selca je 20.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve štakore.005-0.4 mg/kg. u koncentraciji od 0.005%.3 mg/kg. Ako se izrađuju svježi uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna). Životinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata. i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni učinak).05%) i kao 0.

stečena. Nakon točne dijagnoze – spašen je vitaminom K (antidot). a naročito djeca. Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su životinje uzele toksične tvari i kroz koje vrijeme. a kod težih oblika i leukopenije. koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid. ruptura jetre i oštećenje bubrega. a u našem slučaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov.20 Jako je otrovan za psa. krvava mokraća i stolica. Ako se zna količina otrova (malena) ide se odmah k liječniku. Pšenični mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. kao i na sve druge glodavce. Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tržištu od 1986. trebaju biti pod kontrolom liječnika kroz 4-5 dana. životinja. Nakon povraćanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji će apsorbirati ostatak otrova iz probave. Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion® i koji se primjenjuje pošto je liječnik pregledao pacijenta.5 litara mlake vode i ponovno povraćati.005% aktivne tvari u peletama ili voštanim blokovima. Nakon povraćanja mora popiti oko 0. U trgovini je pod imenom Storm® s 0. nosa/udisanje praha). Urođena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna –autosomatska . Rezistencija (gubitkom učinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se može javiti iz više razloga i može biti: urođena. etološka. Svi. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih štakora. ali se teže uočavaju. za prepelicu 300 mg/kg). radi daljnjeg nadzora.pojava otpornosti na lijek/otrov. mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. a slabo za perad (LD50 za kokoš i divlju patku je 100 mg/kg. Osim slučajnih otrovanja ljudi. Znakovi trovanja domaćih životinja slični su onima u ljudi. a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom). ekološka itd. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produženo protrombinsko vrijeme. a ako nije moguće tada se pruža na terenu (izazvano povraćanje).. Zabilježen je slučaj pokušaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. Stečena rezistencija se pojavljuje nakon toga što je čovjek. dešavaju se i nehotimična/neciljana otrovanja životinja. To se ponavlja sve dok iz želuca ne izlazi čista voda. Prva pomoć se treba dati čim prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje želuca sondom). a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. U trgovini je pod imenom Frap®. U Koreji je jedna 14-člana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brašno (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo. Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik. Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. osim ako dođe do uginuća. NEPOŽELJNI/TOKSIČNI UČINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI ŽIVOTINJA (neciljana grupa) I Najčešće se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. uglavnom. populacijska. krvni podljevi u koži i sluznicama. . a rjeđe preko kože (varfarin) ili sluznica (oka. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana. tjera ga se da izazove povraćanje podraživanjem mekog nepca. dešavaju preko usta/probave. Može biti i fenotipska. odmah po saznanju. a ako nije moguće. Otrovanja se. Unesrećenog se odmah vozi doktoru. biokemijska. Nakon toga unesrećenog se mora odvesti u bolnicu. groznica. a ostali su izliječeni.

Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. Kućni miš rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. Međutim. Nije poželjno da ti atraktanti postanu repelenti što se može desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinačno imaju loš – odbojan miris. Praškasti – mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. slanina. 1. kod dugotrajne deratizacije razvit će se jedinke koje će genetski kod imati drugačiji. drobljene. riba. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini. voće. meso. odbojnosti prema nosaču. npr. Budući da glodavci preferiraju zdrave žitarice (pšenica. u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens – otrov. U prirodnim uvjetima ona je borba za preživljenje. ako su u mješavini stabilni. ječam. proso.21 Glodavci su u početku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1. izgleda. Etološka otpornost može nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane). parafinskim blokovima. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblažu/prožimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. mačke. Žitarice u mamcima mogu biti. generacija. mljevene-brašnaste. ako se kroz duže vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. Npr. generacija) – na koji je štakor selac bio osjetljiv. odnosno soj glodavaca. u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. To se uglavnom dešava u laboratorijima. Zato pri primjeni rodenticida treba voditi računa o unakrsnoj rezistenciji.u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava. na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. kukuruz. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doći djeca. kromosomu koji je otporan na varfarin. Populacijska i ekološka otpornost može nastati na osnovi selekcije. Crni štakor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. jer su razvile novi gen koji im je omogućio da postanu otporne na otrov koji ih je uništavao. . Tim više što te nosače neće uzimati mačke i psi. Blok je težak oko 50 g. No oni se najčešće dodaju krutim nosačima – žitaricama uz dodatak ulja da se bolje veže prašak (deratizacijska tvar). (Možda je to moguće i kod rodenticida – pesticida. pošto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin. stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. Zrnati mamci . riža. prahu. mogu biti nosači raticidima. kokoši). anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama. ptice. a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. Najbolje je.) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih štakora temelji se. ne smiju ih uzimati životinje kojima nisu namijenjeni (psi. radi boljeg lijepljena otrova na njih. a u sredini ima rupu da se može žicom fiksirati. a označuje da je neki glodavac. a potom postao otporan. zob. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. U štakora selca nađen je na 1. malo masti i ugljikohidrata u što je umješan raticid. Naravno da sir. generacije). Na sreću nije došlo do kros-otpornosti na otrove . da se s njima što manje manipulira – da ih se što manje miješa.antikoagulante 2. generacija antikoagulanata). crvena ili zelena boja kako bi se što lakše uočilo da je različita od običnog zrna i da nije za ljude i domaću stoku. Kros-rezistencija (unakrsna) je stečena rezistencija. Neki atraktanti ili feromoni su poželjni u mamku. sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosače otrova. generacije. lomljene. aktivnoj tvari u mamcu. Ovakva otpornost se može prenositi na nove potomke (ušla je u gene). na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. Parafinski-voštani blok – napravljen je od cijelog zrna žita.

ne rasipaju i da ne padaju na kožu i sluznice. Fumitoxin. a malo vode. npr. Kontaktni gel stavlja se pomiješan s prahom brodifakum-om za trovanje miševa.02 ppm. prvenstveno u cijevi čija je unutrašnjost želatinozna.001% koji ne odbija štakore. koji su kroz podzemne hodnike – nepoznate i župniku i deratizatoru – difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi – usmeno priopćenje J. Njihov izbor nije velik. Fosforovodik (fosfin) – PH3 – je bezbojni plin. 1.01.8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24°C. a potom ih pri odmaranju čišćenjem/lizanjem unose u probavu. Aluminijev fosfid – AlP – spada u I. fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida. (U jednoj crkvi – za trovanje štetočina u drvenoj građi – primijenjeni su fumiganti. sumporni dioksid. zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadržavaju te metale (brod. koja nije moguće hermetički zatvoriti. Kontaktni otrovi – pojavljuju se kao prah i želatina/gel.ponesu na krznu. tabletama. …). Peletama se može dodati malo voska. cijanovodik. skupinu otrova. 0. Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare – fumiganti). jer ih glodavci . uz nazočnost vlage. Djeluju peroralno. Ako su glodavci (štakori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. (U manjim količinama dolaze u peletama. Da ih ne bi uzeo čovjek dodaje se odbojni repelent – denetonium benzoat 0. mora se cijeli prostor fumigacije. U tom prahu je aktivna tvar 20 puta veća nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. peletama (zelenkaste boje) ili u vrećicama.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno učinkovitu deratizaciju (brodovi. Nosači i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne može drugim načinom. podzemni hodnici mišolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne dođe do nepoželjnog trovanja. ugljični dioksid.) Pri visokim temperaturama i pri većoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro. Prah se stavlja u otvore/rupe. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u čeličnim bocama ili čvrstim limenkama koje se teško mogu oštetiti – da ne bi iscurio plin. Pogodni su za zatvorene prostore. pri 150°C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu. 1. avion. tež. ledište –132°C. U praksi. limenkama. Ako se dime skladišta hrane.B. radi zaštite od vlage. vrelište –87°C. Tekući mamci – stavljaju se u prostore/područja gdje ima dosta hrane (štakori neće uzimati suhe meke). tabletama. Phostoxin. Dolazi u tabletama. (Spec. Stoga treba nositi naočale. Stavljaju se u plitke plitice. u zraku pri konc.530.imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. hladnjače. skladišta.) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zaštitu. skladišta hrane i mlinovi. Paste i gel mamci . Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi.prolazeći preko njih .0. podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm ∅ kroz koje prolaze glodavci. a miriše na češnjak i karbid već u konc. Pelete – se rade na način kako se rade i pelete za hranjenje životinja. Fertoxin. … . Dolazi u peletama. hladnjače). prekriti plino-nepropusnim plastičnim ceradama. U prodaji je pod imenom Bitrex®.22 Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udišu. koje sagorijevanjem oslobađaju fosfin u 1/3 svoje težine. rukavice i zaštitnu dugu odjeću. Zbog isparavanja vode treba ih često nadzirati i stalno dodavati nove. pa navodim samo one koji se u praksi najčešće koriste: fosforovodik (fosfin). Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zaštita (maska) da se ne bi inhalirali. Rado ih jedu ptice. Trgovačka imena su: Al-phos.

prsište (thorax) i zadak (abdomen). duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeću i ako se svijeća gasi moramo bježati vani. drhtavica. tež. dok u čovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc. Njega normalno ima u tjelesnim tekućinama i odgovoran je za održanje acido-bazne ravnoteže. Smrt nastupa ako ga u zraku ima više od 40%. trochanter.8 mg/L. CO2 se normalno nalazi u atmosferi – u udišnom zraku. na tržištu se našao i Magnezijev fosfid – Mg3P2 – koji brže. dispneja.) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opća slabost. LD100 za štakora je 0. . nazalno (pluća) ili perkutano (koža). Ugljični dioksid – CO2 – je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u čeličnim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L). kod izlaganja zraku i vlazi. jednjak). kašalj. CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata.8 mg/L. Trgovački mu je naziv: Degesh Fumi-Cel. po mogućnosti dati mu kisik). Kutikula (koža) prekriva cijelo tijelo i građena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). CO2 oko 10%. Otrovanje s CO2 – glodavci počinju ugibati ako je konc. (Kada se ide u prostore gdje se očekuje veća konc. prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin. Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%.75mg/L zraka. koji brzo razvija fosfin. Probavna cijev je jednostavna i započinje ustima. a u težim slučajevima: modrilo kože. masaža srca. Unesrećenog-otrovanog čovjeka treba odmah iznijeti na čisti zrak – na otvoreno i posjest ga te čim prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć. a noge su im člankovite (coxa. Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput). pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem pluća) koji uzrokuje gušenje. od 2. Pri temperaturama višim od 15°C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne živine. Živčani sustav je u obliku ganglija. Za uspješnu deratizaciju konc. oblikovanje i izbacivanje izmeta). žeđ. femur. CO 2 – vinski podrumi. a lagana koma kod 5%.23 Nakon aluminij fosfida. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: ČLANKONOŽCI (Arthropoda) potkoljeno: dušničari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: čekinjaši (Thysanura) vrsta: šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) U člankonošce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paučnjaci (Arachnoidea) čije je tijelo bilateralno simetrično i pokriveno hitinom. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata. 1.98) i topljiv je u vodi (1. komu i smrt. ždrijelo. pretarsus). pa tako i za kućne i poljske glodavce. odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija. Za čovjeka je letalna konc. bol u grudima. Otrov može ući u organizam peroralno (probava). srednji dio (probavlja hranu) i stražnji dio (probava. Dorzalna žila čini krvožilni sustav (aortu i srce). tarsus. Ako unesrećeni ne diše treba mu pružiti adekvatnu pomoć (disanje usta na usta.08-0. Degeh Fumi-Strip. dijareja. tibia. Znatno je teži od zraka (spec. a za miša 0. Njegov toksični učinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma. a završava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna šupljina. ali u malim količinama koje nisu štetne.8 g/L kod 0°C).

Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje. a ženke 8. Osjetilo okusa je u usnom ustroju. skakavci i šturci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro. a noćni leptir oko 15 m/sek. njuha.kukci koji imaju 1 par krila. zadak). Sluh je u većine kukaca slab i nalazi se na ticalima. Čovjek osjeća slatko bolje od pčele. U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak žilica.000. temperature. sakupljanje hrane (pčele). a komarac oko 600 zamaha/sek. što uvjetuje njegovo zujanje. a najočitija metamerija je izražena na zatku. Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku. . biljožderi (fitofagi) ili svežderi (omnivora). prstenak-trochanter. Ovi posljednji nisu nikada imali krila. (Muha leti oko 2 m/sek. mesothorax. segmentu a na 3. pipalima i nogama) prenose osjet opipa. metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu.. Noge kukaca građene su različito ovisno o namjeni: trčanje (trčkovi). i 3. Mišići pokretači krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojišta s unutarnje strane na leđnoj i trbušnoj strani kolutića što omogućuje polju pokretljivost/zamah krila. srce. Cijelo tijelo prekriva čvrsta hitinska kutikula koja kukce štiti od isušivanja. sisanje ili bodenje. Ticalo mužjaka hrušta sadrži 50. skakavci). ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stražnjih. Tijelo kukaca građeno je od segmenata/kolutića (metamerija). par krila. Malpigijeve cjevčice i stražnje crijevo). U području osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi. Prsište (thorax) ima 3 kolutića (prethorax. a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri). Čeljust i usni aparat je jače ili slabije razvijen ovisno o načinu uzimanja hrane. Krila . Leptir ima oko 10 zamaha/sek. bedro-femur. određivanje rodova i vrsta. stopala.) Opipne osjetne dlačice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiču okoline (ticala. Na donjoj strani čeljusti nalazi se par pipala (palpe). Na njoj je par složenih (mrežastih/fasetiranih. oviviviparna). Osjetne stanice (ima ih svuda. Prednja krila mogu biti kraća od stražnjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita. Njuhom traže hranu. Glava (caput) je jako čvrsta i nosi par ticala (antene) koje služe za orijentaciju i osjet njuha. U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2. Budući da je kutikula čvrsta i nedozvoljava širenje člankonožaca. a potom u CNS. stopalo-tarsus i pandže-pretarsus. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja proučava život (razvoj) kukaca. npr. mozaičnih) očiju i 1-3 para ocela. (Mužjak leptira gubara može nanjušiti ženku na nekoliko kilometara. Kukci mogu biti mesožderi (karnivori). nogama i segmentima krila. a ženka polaže jaja (oviparna) ili žive ličinke (viviparna. segmentu se nalaze maljice (haltere) – zakržljali 2. imaju ih na 2. gnjat-tibija. slijepa crijeva – probavljaju hranu) i stražnje crijevo (djelomična probava hrane i formiranje fecesa). ali najviše na ticalima. Pčela. Probavni sustav građen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna šupljina. rovanje (rovci).kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) .24 Razlikuju se oba spola (dimorfizam).. Cvrčci. One imaju 6 članaka: kuk-coxa. dlačica i ljuskica. skakanje (buhe. okusa do osjetnih nervnih nastavaka. kolutiću. tj. oni ju odbacuju i tako se presvlače (svlak – exuvium). jednjak). a žohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro. vlage itd. penjanje..) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutića i u njemu je smješten spolni aparat i drugi unutarnji organi (želudac. srednje (želudac. srednje crijevo. a od nekih leptira 200 puta slabije. Osnovna značajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala. dok paučnjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su.000 osjetnih stanica. Člankonošci su najbrojnija životinjska vrsta na Zemlji. ždrijelo. spolnog partnera i mjesto za gniježđenje.

a goveđi štrk u potkožju. (Žohari polažu jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore. konjska muha (Hypobosca equina). smeđa ili crvena. U glavi je najveći moždani ganglij (1-3 para) analog mozgu. Postembrionalni razvoj teče od valenja ličinke do razvoja odraslog kukca. Disanje je na principu difuzije i ventilacije. Prolaskom kroz te stadije «životinja» se preoblikuje – preobražava . a mesare na meso. Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega. Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca. iz tog jajašca vrlo brzo (isti dana) izlazi ličinka (crv). One. To se može odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta. tj. kućna muha u gnoj i organski otpad. termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku. gdje posebne jedinke (radilice – radnici) brinu o jajima i ličinkama. a od tekućine (ulja i deterdženti) one s niskom površinskom napetosti. ovčji štrk u sinusima glave. Spolni sustav . Dišni sustav polazi s površine tijela kroz dišne otvore (stigme) koji su smješteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole. Naime. Plinovi ulaze u traheje lako. U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita.sastoji se od sjemenih žlijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a označuje sposobnost ženke u stadiju ličinke za razmnožavanjem. mravi. npr. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi štetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevčica. Ženke polažu jaja i/ili ličinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane. Razvoj – metamorfoza – preobrazba – kukaca U razvoju kukaca postoji više stadija u kojima od jajeta i/ili ličinke nastaje odrasli kukac. . Broj položenih jaja ovisi o prehrani: kućna muha polaže oko 65 puta po 120-150 jaja.25 U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i bičaše/flagelate). Postoje značajne spolne razlike među kukcima razvijenim na ovaj način i onih razvijenih spolnom oplodnjom. bumbari. Živčani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su međusobno povezani. po polaganju zakukuljuju. žuta. a kraljica termita može dati oko 20x106 jaja u svom životu (15 godina). Ženke pupiparnih kukaca polažu zrele ličinke koje se odmah. Neki kukci su paraziti: konjski štrk živi u želucu i crijevu. Stigmi obično ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsištu a 8-10 na zatku.). Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. Krv ide segmentiranom krvnom žilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno kruži po tijelu.metamorfoza. na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajašca do izlaska ličinke iz njega (ovipara). ose. zelena. periferno i simpatičko. lešine zapuštene rane. Matica pčela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. a termiti do 15 godina). npr. također mogu nesti žive ličinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajašca razvije ličinka (crv). Ženke kukaca polažu jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu ličinke (u leptira gubara za 9 mj. Krv – hemolimfa je bezbojna. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoplođenog jajašca. Živčevlje može biti centralno.) Socijalni kukci (pčele. Oplodnja se odvija kopulacijom a ženka često ima spremište za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim će ploditi jajašca kroz duži period (pčela do 5. Neki kukci imaju zračne vreće pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. Ženka kućne muhe polaže jajašce u kojem je gotovo živa ličinka (ovivivipara).

26

Preobrazba (metamorfoza) traje različito dugo i specifična je za vrstu kukca, a može biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapažamo u kućne muhe i moljca. Kućna muha polože jajašca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika ličinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlači 3 puta (4 stadija ličinke). Ličinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago – odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajašce, 4 stadija ličinke, mirujuća kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajašca izleže ličinka koja je slična odraslom kukcu, a nalazimo je kod kućne stjenice (u koje nema mirujuće kukuljice) u koje iz jajašca nastaje ličinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Ličinka se 5 puta presvlači, a između svakog presvlačenja barem jednom siše krv. Ako ne može doći do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujuće kukuljice kao što ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, još i kod žohara, ušiju, skakavca.) Poznavanje razlika u životu i življenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da ličinka kućne muhe živi na gnoju tada ćemo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kuće i torove/štale pa ćemo nju tretirati tamo. Odrasli komarci žive u kućama i okolišu i tamo napadaju čovjeka, dok njihove ličinke žive u vodi. Stoga ćemo ličinke tretirati u vodi, a komarce u čovjekovu okolišu ili u kući. Presvlačenje ličinki i hormoni – za presvlačenje odgovorni su hormoni i njihova tekućina koju izlučuju specifične žlijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlačenje ličinki. Broj presvlačenja ličinki je različit za pojedine vrste, a najčešće je između 4 i 6. Generacija – pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedećih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajašca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu ženku spremnu za oplodnju i polaganje jajašca. Kućna muha kod nas daje godišnje 6-10 generacija. Muha živi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, što znači da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 različite generacije (prababa, baba, majka i kćer). Život nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha živi nekoliko sati, a njena ličinka više godina). Odrasli hrušt živi nekoliko tjedana (4), a njegova ličinka/grčica oko 4 godine. 17-estogodišnji cvrčak (to mu je ime) kao odrasla jedinka živi par mjeseci a njegova ličinka u tlu živi čak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom žive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pčele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam označuje vanjske razlike unutar iste vrste (mužjaka i ženke – spolni dimorfizam), koje se očituju veličinom, bojom, oblikom. Mužjaci muha imaju veće oči od ženki. Mužjak crnog žohara ima krila, a ženka ih nema. Mužjak komarca ima veća i raširenija ticala, dok su u ženke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jače čeljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUČNJACI (Arachnida) Paučnjaci spadaju u najstarije kopnene životinje, koje preko ljuskastih uzdušnica i trbušnih vrećica, udišu zrak. Štipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. Žive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u čovjekovim nastambama. Paučnjaci su skupina člankonožaca koji imaju posebne žlijezde predilje, koje izlučuju paučinu i koju uz pomoć specifičnih bradavica oblikuju (predu) u paučinaste niti od koje uz pomoć pandži izgradnju mrežu. Pomoću paučine mogu se podići 1,5 km i doskočiti u brod udaljen i 360 km od obale (Bakić). Neki pauci (skakači) ne prave mreže nego zaskoče plijen, a južno Američki pauci skakači love mlade čegrtuše.
Slika 2.Agresivni kućni pauk, Tegenaria agresti (Lažni škorpioni i grinje izlučuju paučinu preko čeljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mreže su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednička karakteristika odraslih paučnjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu – abdomen. Na glavi imaju 6-8 očiju različite veličine i različitog rasporeda. Kliješta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu žrtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci žrtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usišu kroz usta pomoću želuca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vrećicama koje sežu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omekša ugrizno mjesto te siše omekšani sadržaj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlačicama koje priječe prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paučnjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i škorpioni-štipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica – malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) – latrodectizam – neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leđima ima 13-17 crvenih različitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome što se smatra da pojede mužjaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mužjaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna ženka velika je do 2 cm. Polaže do 10 jajčanih vrećica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Bakić kaže da ju je 1989. u prosincu našao u Nerežišću (o. Brač) na 400 m nadmorske visine, što će reći da može i prezimiti. Mrežu gradi na tlu, u žitu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, šikari, u području gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijeće (Kaštela 1998 –J. Bakić), u čizmi ostaloj u poljskoj kućici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je raširen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s različitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt – crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata – Latrodectizam - Otrovne žlijezde i kanalići smješteni su u cefalotoraksu – prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu žrtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajući prvenstveno neuromuskularnu ploču. Glavni sadržaj tog otrova je protein αlatrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajućih limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, grčevi, povraćanje, opći šok, nesanica, poremećaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. Žrtvi treba, ako je moguće, čvrsto podvezati žile da se otrov ne širi ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziološkoj otopini. Ne piti alkohol i čim prije ići doktoru. Smrt nastupa u do 5% neliječenih. Pauci vučjaci – (Lycosidae) – U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod čovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbeža, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i ožiljak su česte, ali bez većih zdravstvenih posljedica. Tarentula – tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, možda, potječe od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. došlo do ove epidemije. On je naš najveći pauk. Ženka je do 3 cm, s tamno-smeđim šarama dorzalno, a ventralno je narančasto-žuta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez paučine. Ženka, obično, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez paučine i tako lakše ugrize žrtvu. Ženka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne žlijezde, izvodni kanali i jake helicere) i otrov. Otrov je najjači u lipnju kad ženka polaže jaja, inače ovisi o godišnjem dobu, starosti i spolu pauka. Na mjestu ugriza je jaka bol, otok, nekroza, pospanost, bol u grudima, mišićna ukočenost i praipisam (bolni ukočeni penis). Rana se mora obraditi medicinski, nakon čega ostaje jaki ožiljak. Najugroženiji su vojnici i kampisti koji često podižu šatore i iznad paukovih gnijezda. Slika 4. Tarantula Kirokantij – kirakantizam- (Cheiracanhtium punctorum) – iz porodice Cluboinidae. Pauk je velik oko 1 cm, žućkasto-smeđ, jajolikog zatka, dugačkih i dlakavih nogu. Najčešće se nađe u šikari i travi, ali i u balkonskom cvijeću, pa i stanu. Gnijezdi se u svilenkastim zamotuljcima u kojima je ženka s jajima. Otrovne žlijezde preko izvodnih kanala i helicera ispuštaju otrov u ugrizno mjesto koje otekne i nekrotizira uz lokalnu utrnulost. Ima ga u cijeloj Europi i Hrvatskoj. Ugriz je bolan i najčešće se dešava kada pauk dođe na čovjeka i zavuče se ispod odjeće/obuće. Lažni malmijat – (Steatoda paykulliana, S. grossa) – lažna crna udovica, slična je pravoj s okruglim sjajnim crnim zadkom s bjelkastom (mladi) ili narančastom (stari) polumjesečastom oznakom na leđima. Na ulazu u svoje rupe opletu svilenkastu mrežicu. Nalazi se na Mediteranu i na našoj obali od Slovenije do C. Gore. Njegov otrovni aparat (neurotoksik) jednak je onom u malmijata, a ugriz mu je jači i bolniji s otokom i crvenilom te blagom nekrozom. Grinje (Acari) nemaju segmentacije trupa, tj. ne raspoznaje se glava, toraks i abdomen. Nemaju krila niti antene/ticala. Odrasli imaju 4 para, a ličinke 3 para člankovitih nogu. Tijelo im je pokriveno kutikulom. Usni aparat služi za bodenje, sisanje, piljenje, grizenje ili struganje, a sastoji se od helicera i maksilarnih palpi. Grinje imaju široki životni areal, tj. žive u tlu i na životinjama, biljkama i njihovim proizvodimaotpadima te u slatkoj i slanoj vodi Iz jajašca izlazi ličinka s 3 para nogu (epimorfoza), koja odjednom pređe u letargiju (ali ostaje pokretna) i odbacujući hitinski oklop te prelazi u nimfu (4 para nogu), koja nakon 3 presvlačenja prelazi u adulta (spolno zreli Ξ ili Χ ).

Usni aparat . Aktivna je noću.Čekinjaši (Thysanuridae) To su mali (1 cm). Otrovne žlijezde nalaze se lateralno i dorzalno na cefalotoraksu. on ispusti dio sadržaja i sline i na taj način može prenijeti bolest. Škorpioni-štipavci (Scorpiones) su karakteristični po tome što imaju velike čeljusne noge sa štipaljkama na prednjem kraju i zadnji tanki i repoliki kraj na čijem vrhu je otrovna bodlja. Aktivan je u sumrak. Na tijelu imaju ljuskice. možemo podijeliti u dva podrazreda ovisno o tome da li imaju krila (Pterygota) ili nemaju krila (Apterygota) Podrazred . tanki i duguljasti kukci koje nalazimo u prehrambenim skladištima i kućnim smočnicama. a ispod njih su palpa/pipala (preoblikovani 2. Predstavnik ove skupine je velika striga (Scolopendra cingulata). Usni aparat im služi za grizenje. Ženka nosi 15-30 jaja koje čuva dok se iz njih za 5 tjedana ne izvale ličinke s potpunim brojem nogu i kolutova.rostruma .beskrilni kukci (Apterygota). Pri skidanju krpelja s kože. npr. a na zadku 3 tanke i dugačke čekinje. Na njemu su smještene i prave noge (4 para) koje imaju 7 članaka. uglavnom služi za grizenje. Na njegovom prednjemgornjem dijelu nalazi se 8 očiju. Red – Juloidea. Razred . a osim šećera napada papir i tekstil. Drugi kolutić mu je značajno malen.heksapoda Kukce. a napada gujavice i ličinke kukaca. Na tijelu imaju ljuskice ili dlačice. Porodica – Julidae. a na donjem dijelu 1 par helicera/štipaljki (što predstavlja prvi par preoblikovanih nogu). par nogu). Oči su im fasetirane i. pa osim hrane grizu knjige i tepihe. općenito. Porodica strige (Scolopendridae) Ova porodica ima 21 par nogu i spada u razred stonoge (Myriopoda).sastoji se od hipostome i helicera (hvataljke/štipaljke) koje buše kožu u koju će ući hipostoma pomoću koje krpelj siše krv i ubacuje sekret svojih slinovnica u ubodnu ranu. Glava i toraks su srasli i čine cefalotoraks. ali je dug oko 3 cm. Može ugristi čovjeka i izazvati svrab. Usni ustroj. Tijelo je dugačko (oko 17 cm) s kratkom glavom i dugačkim člankovitim trupom. Bez krila su i žive na kopnu (Sredozemlje). Porodica Lythobidae Vrsta kamenopuzac (Lythobius fortificatus) Sličan je Scolpendri cingulata. a na zadku tanke čekinje (čekinjaši). Rod – Schizophyllum . Pauci (Araneida) imaju 4 para nogu. Ženka odlaže jajašca u pukotine. slabo razvijene. uglavnom u koži ostaju usni organi. uglavnom. Imaju nepotpunu preobrazbu. Rostrum se čvrsto prilijepi na kožu pa kod skidanja krpelja.29 Iz reda grinja posebno ćemo istaknuti krpelje (Ixodidae) jer su oni vrlo značajni za zdravlje i život čovjeka. Njihov vanjski omotač nije kutikula nego čvrsti kožoliki omotač.KUKCI – insekta . U ovaj podrazred spada skupina malih primitivnih kukaca koji u tijeku svog razvoja (filogeneza) nikada nisu imali krila. a boravi na toplim mjestima u pukotinama zgrade. Imaju 1 par ticala i usni aparat za grizenje. encefalomijelitis. a na zadnjem se članku nalaze 2-3 pandžice za predenje mreže čije paučinaste niti izlučuju prediljne žlijezde smještena na ventralnom kraju zadka. najčešće ispod kamena. Red . Preobrazba im je nepotpuna. Šećerni čekinjaš (Lepisma sacharina) živi više godina.

kornjaši (Coleoptera). odozgor ovalno s 2 crveno-žute uzdužne pruge i odozdo plosnato. a svijetlo ga privlači. Oko 200 vrsta žohara spada u sinantropne žohare koji infestiraju čovjekov okoliš. uši (Anoplura). žohari (Blattaria). plosnato. bolnice. a ženka toga nema.5 cm. od kojih oko 200 spada u sinantropne vrste.krilati kukci (Pterygota) Tu spadaju redovi: ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria). uglavnom. Pored svih naprednih teničkotehnoloških pesticida. riličari/polukrilci (Rhynocota).cvrčak zrikavac.500 vrsta. kod nas se uglavnom javlja smeđi žohar velik oko 1. Ženke na zatku nose ooteke (omotiće) u kojima su u dva reda smještena jajašca. Osim obične stonoge još nalazimo i vrstu tzv. Ooteke mogu biti odmah odložene u skrovita mjesta iz kojih će se izleći ličinke ili ih ženka neko vrijeme nosi sa sobom. To su najotpornije životinje (stvorenja) na Zemlji. Predstavnik je zeleni konjic koji danju jede kukce i biljke. U Hrvatskoj (i susjedstvu) žive 4 vrste žohara: Blattella germanica. koji se tijekom presvlačenja povećavaju. na mjestima prerade živežnih namirnica. Tijelo im je valjkastozdepasto i dugačko 3-5 cm.C. Za javno zdravstvo i higijenu prehrane značajne su vrste: Blattella. Živi na mediteranskom području. .). ŽOHARI . pekare. Aktivan je noću. Ako je u opasnosti zakoluta se i ispušta smrdljivu tekućinu i tako se brani od napadača. pa i čovjeka. Supella i Blatta. preživjet će i žohari. brodovi. Periplaneta. a iz jaja izlazi ličinka sa 7 kolutova. orientalis. Na glavi usmjerenoj prema dolje imaju 1 par bičastih ticala. Stražnja krila su dulja od prednjih. žohari se vrlo lako i brzo adaptiraju. leptiri (Lepidoptera). No. Hrani se biljnim pupoljcima i gusjenicama te ličinkama kukaca. blatta) (RED: BLATTARIA. dvokrilci (Diptera). PORODICA: BLATTIDAE. Nađeni su u prvim čovjekovim nastambama (pećinama). a voli vlažna i pjeskovita područja. Podrazred . Lako se nađe pod kamenom. Na zadnjem kolutiću mužjaci imaju 2 mala nastavka (pisaljka). Aktivna po noći. Mlade ličinke čuva mužjak. Ravnokrilci (Orthoptera/Saltatoria) Prednja krila su kožasta i vrlo čvrsta te imaju žile. termiti (Isoptera). Na Zemlji ih ima oko 3. hoteli. B.5 cm i crni žohar velik oko 2.. Neki žohari mogu biti dugački i do 15 cm. Blatta orientalis L. lucifuga. Ženka polaže po jedno jaje u tlo iz kojeg u proljeće izlazi ličinka. Živi u srednjoj i sjevernoj Europi. VRSTA: BLATTA) Žohari . tijelo s jako puno nogu. Mužjak se glasa kao cvrčak. Tijelo im je. Hrani se biljkama i životinjama. Hrani se biljnim otpadom (trulo uvelo lišće). Za naše prostore značajni su Blattella germanica L. Gdje čovjek preživi. Preferiraju topla i vlažna područja s dosta hrane: kuhinje. skakavci (Tettigonia). Nalazili su se još u Karbonarnom dobu (350 milijuna god. Tu još spadaju i šturci koji se po ljeti glasaju cvrčanjem . debela stonoga (Pachyiulus flavipes) koja je smeđa i koja na svakom kolutiću ima 2 para žutih nogu. Razvijen je spolni dimorfizam. Jaja (oko 300) polaže u tlo iz kojih se izlegu ličinke koje tu i prezimljuju. obično duljih od tijela. restorani.Blattaria.30 Vrsta – obična stonoga (Schizophyllum sabulosum/Julus sabulosus) Stonoga ima dugačko (2-5 cm) crno. Oni su čovjekovi najstariji pratioci na Zemlji. koji će ga – najvjerojatnije – nadživjeti. buhe (Siphonaptera). Periplaneta americana i Supella longipalpa (nije u RH). Zadnje noge služe za skakanje (skakavci). Porodica rovci – podzemni rovac (medo) – imaju prednje noge za kopanje. Razmnožava se spolno. Usni aparat služi za grizenje. opnokrilci (Hymenoptera). A. spadaju u porodicu Blattidae i među najstarije kukce (iz doba donjeg oligocena).BLATTARIA (COCKROACHES.

krila pokrivaju cijeli zadak. a pri 21°C za 81 dana). Temperatura okoline utječe na brzinu razvoja ličinke (20-40 dana pri 22°C. a kod jače invazije u zidnim pukotinama i u bolesničkim sobama. a pri 25°C 530 dana za prijelaz u adulta. tijelo je zdepasto. mužjak –protoraks ima dvije podužne crne pruge. Ovu vrstu najprije ćemo uočiti u kuhinjama.000 jedinki. Razvojni period od ličinke do muškog adulta je kraći (4-6 mj. orientalis L. koji je sastavljen iz 12 članaka. germanica L. Slika 6.protoraks nema uzdužnih crnih pruga.). obično ćemo naći na hladnijim-vlažnijim mjestima u odnosu na smeđog žohara. Razvoj od jajašca do adulta traje 1-4 godine što ovisi o temperaturi i vlazi. ženka . Χ kroz godinu dana može dati oko 35. a pri 35°C je 75 dana. jako tijelo. ooteku s 16 jaja nosi 1-15 dana i polaže ju u zaštićeno mjesto iz koje će izaći ličinke (pri 30°C za 42. nema nikakve pruge na krilima Χ nema (ima zakržljala) krila. su: smeđe-žućkasteružičaste je boje. Glavna obilježja B. su: boje su crne do tamnosmeđe Ξ jak i izdužen (2.5 cm) s krilima koja prekrivaju 2/3 zatka. vitko tijelo (1-1. smočnicama garderobama. slastičarnicama. kirurškim salama. . protoraks nedovoljno ograničen. podrumima sa hranom. Ličinka se 5 puta presvlači i pri 30°C treba joj 300. Χ živi 1-6 mjeseci i položi oko 18 ooteka (200-400 jaja).31 Slika 5. a 70 dana pri 10°C). U bolničkim prostorima najprije ćemo ju naći u kuhinjama.). Crnog žohara. Glavne karakteristike B. ropotarnicama. pri 30°C).0-2. krila kraća od tijela (dio zatka/abdomena nije pokriven krilima). ventilacijskim cijevima itd. i Ξ i Χ imaju krila. Razvoj od jajašca do adulta (uz 6 presvlačenja ličinke) pri 22°C je 170 dana. oko grijućih tijela i liftova. Ooteku s 20-50 jaja Χ nosi dok se iz njih ne razviju ličinke (1-2 mjeseca. nego do razvoja ženke (9-10 mj. abdomen ima 11 članaka i par dugačkih cerci.5 cm).

U medicinske svrhe mogu se od njih koristiti: blattaric acid. te bradavica. kožu. Njihova infestacija je bila tako jaka (više od milijun) da su u dijelu N. – Kalifornija. srušili kuću (u kojoj je bilo 24 psa. kruh. stanovima. čireva. sudopera. dlake. umjetnine). U centralnoj Africi (1986) nađena je. pekarama. Osim bakterijskih infekcija. Χ nema članke. svježu i suhu krv. frižidera. koja uzrokuje AIDS (SIDA). 1989. reagiraju na vibracijsku (hod) frekvenciju zraka. Kod nekih ljudi razvije se alergija (dermatitis. Kompjutore i televiziju mogu oštetiti grizenjem. Oni su omnivori (rado jedu sir.32 Slika 7. Skrivaju se u vlažnim. Žohari u probavi imaju bakterije i protozoa koje razgrađuju celulozu. knjige. vlakovima. mesnoj i konditorskoj industriji (svugdje gdje ima dosta hrane i vode). Periplaneta americana – u RH se susreće samo na brodovima. USA). brodovima. štednjaka. Oothuman i sur. Protoraks je u oba spola dobro razvijen i oštro ograničen. parazitarnih i protozoalnih bolesti. ekskrementima iz abdominalnih žlijezda i povraćanjem kad uzimaju hranu.Y. u američkom tipu žohara. Nalaze se posvuda gdje ima hrane i vode. U Ξ krila dulja od zatka. 20 mačaka. pivo. papire. ispod kuhinjskog stola (otpad hrane). fatty oil. Često su prenositelji salmoneloze. konjuktivitis. Veliki broj vrsta žohara ne živi u čovjekovim nastambama. oni su prenositelji: virusnih. 2 miša i papiga) koji su svi imali oštećenja od žohara. bolnicama. homologna onoj koja se nalazi u human immunodeficiency virus (HIV). meso. koji je jači nego u mužjaka. fetid. nego u prirodi. supermarketima. restoranima. jer su njeni nosioci (vektori/carriers). proviralna DNA. gljivičnih. dodirom (požar). pretražili su 22 vrste žohara i utvrdili 97%-tnu zaraženost bakterijama (dizenterija). Hranu zagađuju kontaktom. kućama. antihydropin. tamnim i toplim prostorima i rupama (oko cijevi. Danas se koriste u laboratorijskim istraživanjima i služe kao model nevertebrata («white rat of invertebrate biological research») za ispitivanje endokrinologije. U nekih vrsta i nimfe su bile zaražene. šećer. Žohari u 29 milisek. Žohari predstavljaju velike probleme u hotelima. fecesom. protiv hripavca i Brigtht's bolesti. pa je prije dezinsekcije potrebna njihova identifikacija. a Ξ ima. fecesom. neurofiziologije i ponašanja nekralježnjaka. astma). opeklina (boils). HEPATITIS je u korelaciji s brojem žohara (smanjenjem broja žohara smanjuje se broj oboljelih. U našim krajevima smeđi (njemački) žohar čini 80% populacije žohara i njihovog suzbijanja. a u Χ jedva prekrivaju zadak. povraćanjem (korozija). . Vanjska krila imaju svijetle pruge. Tarshis 1962.

I insekticidi će bolje djelovati. kupaonica.33 Slika 8. ali se mogu smanjiti. ako se stavljaju izvan kuće na mjesta gdje žohari ulaze u kuću . Voda je vrlo bitna za žohare. No. Bolnice. ne kemijskim i 3. Lagana zaštita od žohara može se postići pomoću «trapova i atraktanata» postavljenih na mjesta gdje se oni skupljaju. čišćenje okoliša kuće. škole. kruh namočen u pivo u čaši. neki paraziti. smočnica. žaba krastača. frižidera. dovodno-odvodnih cijevi. neki pauci (moraju stalno imati žohara u kući da bi preživjeli). NEKEMIJSKO UNIŠTAVANJE ŽOHARA najlakše se postiže dobrom sanitacijom: čistoća prostora.entry points . bez opasnosti po ljudsko zdravlje. ne ostavljanje hrane i mrvica te vode na dohvat žoharima. u hrani i vodi za «ljubimce». potrebno je identificirati vrstu i pristupiti odgovarajućoj terapiji. lončanica. ljepljive trake. nezatrpanost prostora. Žohare možemo uništavati pomoću raznih trapova. 2. Zatvaranje rupa u kojima se sklanjaju žohari. kornjače. majmuni. No žohari su spremni da sve svoje predatore i patogene nadžive i izbjegnu njihovu silu. ispod i iza kreveta i ormara. koju oni nalaze oko sudopera. Na ovaj način se žohari ne mogu uništiti. skidanje zelenila sa zidova. te miševi i štakori. nematodi – steinernema carpocapsae – valjkasti crvi nametnici žohara. PREDATORI (prirodni neprijatelji) žohara su: jež. ako je prostor čist. Biološka Kontrola Žohara (BKŽ) Kao što je rečeno vrlo je teško eliminirati žohare iz naše sredine (doma/kuće i stana). I mnoge kompanije proizvođači otrova žele u potpunosti uništiti žohare – što je težak zadatak. Mnogi kućevlasnici/stanari žele da nemaju žohara. drogerije. paučnjaci. No. kao i jakim vakuum pumpama s HEPA filtrima koji ne dižu prašinu i tako sprečavaju alergiju BIOLOŠKA KONTROLA Žohari imaju svoje predatore (neprijatelje): razni insekti. žabe sa drveća. Gecko gušter. .budući da svi žohari ne žive u kućama te da nemaju istu fiziologiju i osjetljivost na terapiju. motrenjem (monitoring). potrebno ih je stalno držati pod kontrolom: 1. bakterije i fungi. neki vertebrati. kemijskim uništavanjem. To su čaše s pivom. kutova. Zatvaranje vanjskih ulaznih rupa i pukotina na zidu . velika skladišta hrane i trgovine koje rade 24 sata teško je tretirati pesticidima.pridonosi uspješnosti borbe protiv žohara. Među uspješnim patogenima spominju se: fungi – metarhizium anisopliae – koji se prirodno nalaze u zemlji i patogeni su za žohare. Motrenje .uspjeh može biti mnogo bolji. neke ose polažu svoja jajašca na jajašca žohara i tako ih ubijaju. itd.

REPELENTI su tvari – spojevi koji mogu otjerati insekte (komarce. ali nije dao dobre rezultate. Prirodni repelenti su: (oil of Japanese mint = metvica i Scotch spearmint = klasasta metvica. alkanamidi. Agregirane nimfe brže dozrijevaju od onih koje nisu u kontaktu. contact/mating. za cca 500.000 $) koji se dalje ugrađivao u terapijske svrhe. zračenje i ultrazvukovi mogu dati doprinos smanjenju broja žohara. cyanoacetic acids. PIRETROIDI su sintetski organski spojevi koji djeluju na živčane membrane dovodeći do paralize i smrti.. KEMIJSKI POSPJEŠIVAČI . npr. Repelenti bi trebali zaštiti određeni prostor od nametnika. Ti feromoni su intenzivno studirani u Periplaneta žohara i sintetiziran je spoj Periplanone B. Oni upozoravaju ostale da su tu loši uvjeti za preživljavanje.enhancers: sinergisti. Piperonil butoksidi (PBO) pojačavaju toksičnost piretrina na taj način što oštećuju enzime koji popravljaju piretrenska oštećenja i žohari ugibaju. Dijelimo ih u 4 skupine: agregacija.34 Sterilizacija (kemijska). životinje i druga živa bića radi međusobne komunikacije. FUMIGANTI: su plinoviti spojevi (metil bromid i sulfuril fluorid) koji penetriraju u tijelo i razaraju dišne i energetske funkcije. (20 g za 2 god. ako su već u njemu. i to su najstariji insekticidi: borna kiselina i silika gel. disperzija. cedar = vrsta bora). Repelenti mogu biti prirodni i sintetski. feromoni. u estrusu. ali ne i eradikaciji. INSEKT GROTH REGULATORS: oponašaju (mimik) hormone rasta i djeluju kada nimfa prelazi u adulta tako da su veliki ili mali žohari (adultoidi) i uglavnom neplodni. ORGANOPOSFORNI spojevi i KARBAMATI: djeluju preko nervnog sustava (neurotoksikanti) inhibirajući kolinesterazu. Ovi hormoni dobro djeluju protiv njemačkog žohara. te bay leaves = lovorov list. Sintetski repelenti su kemijski spojevi iz skupine: amidi. FEROMONI su kemijske supstance koje proizvode kukci. može pridonijeti suzbijanju – uništavanju žohara. colling/mating. buhe. soli flora. Žohari koji naiđu na njih postaju tromi i zadržavaju se u tom području. koja uzrokuje kočenje mišića. U terapiji se na taj načini želi uvesti pomutnja u žohare (to confuse mate-seeking insects) i smanjiti njihov broj. muhe ) od njihove žrtve (čovjeka. Ti sintetski hormoni (juvenile hormone analogs) su piriproksifen i hidropren. karboksamidi.. životinje). spriječiti njihov dolazak ili ih istjerati. krpelje. Za sada je jedino komercijalan MGK-874 (2-hidroksietil-n-octilsulfid) koji se pokazao uspiješnim u odbijanju žohara. paralizu i smrt. Neki teško oštećeni žohari mogu se i oporaviti. Disperzirajući feromoni izlučuju se iz slinovnice kada su žohari prenapučeni ili bez hrane. Polažu se oko izvora hrane i u skrovište žohara. tj. a pomiješan s piretrinima pospješio je smrt žohara. Agregacijski feromoni se izlučuju iz mandibularne žlijezde i analnih jastučića (rectal pads). Stavljanje feromona u meke. SINERGISTI su vrlo malo toksični ali mogu značajno pojačati toksičnost nekih aktivnih spojeva. . Botanički insekticidi: piretrum i piretrens dobiveni su iz biljaka KLORIRANI HIDROKARBONATI: DDT i Klordan (u USA zabranjeni) djeluju preko probave. KEMIJSKE METODE Anorganski insekticidi ne sadrže karbon. a slabo protiv američkog žohara i protiv poljskih žohara. Colling/mating feromoni su mirisni hormoni (volatile) i obično privlače suprotni spol (seks) iste vrste. inače bi se dio oporavio i preživio. sulfonamidi.

Vodene emulzije su vrlo prihvatljive i raširene. One su vrlo dobre jer su brzo djelotvorne i dosta sigurne. i to prvenstveno onu koju izuzetno voli dotična životinja. inkapsulirani. i najnovije makrocikličke laktonske glikozide. Rezistencija na INSEKTICIDE je vrlo česta pojava. Praškovi (dusts) su suhe aktivne tvari koje se lako postavljaju i dugo traju ako nisu u vlažnom prostoru. cigla. Rezistencija se pojavila na sve dosada poznate skupine insekticida (organofosforne. koju proizvođači insekticida. U njih je moguće staviti atraktante. ovisno što nedostaje. beton. što bi morali znati zaposlenici u «Pest Management Profesionals» (PMP) tvrtkama i urban «Integrated Pest Management» (IPM) programu. a kad je glukoza zamijenjena fruktozom žohari su jeli meku. Zidovi (žbuka) i beton imaju visoki pH koji emulzione insekticide čini nestabilnim. jer voda ispari i žohar pokupi dosta otrova. Tablete označuju stanje lijeka-otrova koji je u velikoj koncentraciji. tablete. prahu. Da bi se izbjegla rezistencija nužno je primijeniti sistem rotacije i/ili miksture. vlažnim praškovima. a u malom pakovanju i koji se brzo raspada u kontaktu s vodom (vlagom). suspenziji.35 Za uspješan tretman žohara potrebno je poznavati insekticide i njihovu formulaciju (prašak. drvo). Mikstura označuje da se u jednom tretmanu pomiješa više preparata s različitim načinom djelovanja. Enkapsulacija je stavljanje aktivne tvari u plastične omotače (kapsula) s ciljem dugotrajnijeg i boljeg djelovanja i male zagađenosti okoliša. U jednom slučaju bila je glukoza i žohari nisu uzimali meku. . Pločice. Stavlja ga se u žoharska skrovišta. One su najbolje na neporoznim i neupijajućim površinama. u mekama. naročito kod njemačkog žohara. ali nisu dobre za površine koje ih upijaju (zidovi. Nepozvani (djeca) ne smiju dohvaćati meke. Za bolju topivost emulzija može se dodati deterdženta. Aerosol je lako upotrijebiti. čelik i sl. ali se moraju stavljati što bliže putu i mjestu boravka štetočine. sulfonamidne. Često su u ili na hrani (zrnje) i koriste se najviše oko zidova da spriječe ulaz žohara. i druge kombinacije. granulirani. Močivi praškovi (wettable powders) se mogu nanosit na sve površine i u velikim kocentracijam. Rotacija označuje da se pri svakom novom tretmanu primjeni insekticid iz druge skupine kako se ne bi dobila potpuna rezistencija na neki lijek. Oni moraju biti effective & efficient (brzo djelotvorni i jako uspješni). Treba ga nanijeti samo u pukotine i rupe gdje su žohari da se što manje zagadi okoliš i postigne dobra efikasnost. Meke. Treba ga držati dalje od dohvata djece. karbamatne. Granule su nešto krupnije (veće) od praška (prašine). a formulacija dobro odabrana. a i trovači (sanitarci) često zaboravljaju i teško prihvaćaju. aerosolu.baits označuju stavljanje otrovnih tvari u hranu ili vodu. do 70% aktivne tvari. nepriljepčive površine nisu dobre za upotrebu emulzija. piretroidne. otopine) te biologiju žohara i način primjene insekticida. Isekticidi dolaze u emulzijama.

ventilaciju. dojenčad. nalaz žohara po danu u skrovitim mjestima – jaka. radioaparate. nalaz žohara danju bilo gdje – vrlo jaka infestacija. pakiranom robom. upotrebljavajući tvari koje ne ostavljaju mirise. prehrambeno-industrijski pogoni te hoteli tretiraju se svaka 3 mjeseca. sve zidove temeljito oprati i zagletati. itd. pa ih je teško suzbijati. Posebnu pažnju treba posvetiti kuhinji i ventilaciji. Crni žohar dolazi u stan putem kanalizacije. Obrada prostora ide odozgo prema dolje i od periferije prema sredini. dezinsekciju treba provoditi. a prozore po završetku ostaviti 2 sata otvorene. srčani bolesnici. paluba i pričvrsna užad. a hranu i pribor spremiti u kutije bez žohara. Žohari u pekarskoj industriji predstavljaju veliki problem. već fumigacijom ili praškovima. Nanose štetu zagađivanjem hrane i prijenosom bolesti te nagrizanjem raznih odjevnih predmeta od kože. navigacijske kabine. više od 20 žohara vrlo jaka je infestacija. isključivo. pukotine i oštećenja prethodno sanirati. Prehrambene prostore tretirati kad su u najmanjoj uporabi i dozvoliti insekticidu da odstoji 24-48 sati. Kuhinje. nagrizanjem knjiga.1-5 žohara – mala je. a razbijene pločice zamijeniti. alergičari. radijatora. s tim da se obradi i vanjska strana. televizore. Sve šupljine. U novi prostor se unose ambalažom. rodilje. a često i u putnim torbama ako smo boravili u prostoru infestiranom žoharima. koji se dobije postavljanjem jedne ljepljive feromonske lovke na 10 m2/48 sati.)ŽOHARI U SKLADIŠTIMA HRANE Žohari nemaju uvijete u skladištima/silosima (nema vlage). minimalno 2 sata prije ulaska ljudi u prostore. 0. U bolesničkim sobama gdje su astmatičari. (Električne aparate. dosta vlage i ugodna temperatura. Dezinsekciju treba nakon 10 dana ponoviti. Barem jedan zaposlenik u pekari mora biti dobro educiran u postupcima i razlozima primjene dezinsekcije. 10-20 žohara – jaka je. . šok soba. restorani. ali tamo dolaze najviše zbor nemarnosti i nereda zaposlenika. oružje i oružno skladište ne smije se tretirati vlažnim sredstvima. U pekarama prije dezinsekcije treba sve prostore temeljito fizički očistiti. selidbom iz starog u novi stan. itd. 5-10 žohara – srednja je. Kuhinju treba dobro očistiti od svih masnoća. Aktivni su noću. jer im tamo pogoduju razni slatki aditivi. vodovodova i toplovodova.36 Specifičnosti suzbijanja žohara u bolnicama i hotelima U bolnicama i hotelima svi procesi trebaju biti organizirani tako da što manje štete korisnicima. pomoćne brodice.. Procjena infestiranosti prostora temelji se na broju ulovljenih žohara na m2. kroz zidne procjepe. U sobama s normalnim prostorima («normalni pacijenti») dezinsekciju vršiti uz otvorene prozore i to s karbamatima prskajući ih oko umivaonika. vune. sklopke. telefonske centrale. koji odbacuju svoje konzerve i otpatke hrane i vode. s hranjivim atraktivnim kutijama ili hranjivim atraktivnim gelovima. Svi zidovi i podovi moraju biti slobodni od stvari i masnoća. Prosudba jačine infestacije : lovka bez žohara – nema je. Slično ovome provodi se dezinsekcija i brodova. uz vodo i plinske instalacije. Prije primjene dezinsekcije svi prostori moraju biti mehanički bezprijekorno čisti. Prosudba ad oculos: nalaz žohara noću kada upalimo svijetlo – srednja. strojeve. kompjutere. a nakon toga sve temeljito očistiti. raznim paketima. ŽOHARI U DOMOVIMA/STANOVIMA Žohari su čovjekovi najstariji pratioci i možda najveći štetnici (prenosnici bolesti).

radio-stanicama. masne kapljice) u stanu. Kontrola temperature i vlage. restoranima. radnici su nježni i svijetle boje. Podesan je za primjenu u konditorskoj industriji. koleru. Alergija i žohari Žohari i njihovi raspadni produkti. treba sanirati sve loše slavine i izvore vlage/vode u stanu: oko sudopera. veza toraksa i abdomena je preko . tj. metamorfoza je postupna (jaje. kupaonica. nimfa. kugu.03% za suzbijanje žohara je želatinozni mamak koji se koristi na način i u količini kao i prethodni. Lako se primjenjuje i ne onečišćuje okolinu. se nalazi par privjesaka (cerci). a naročito astme.5 mm šupljine. Termitidae) Termiti su insekti s tri para nogu i tijelom podijeljenim u tri dijela: glava. HT-centrima. kuhinjskim krpama i spužvama. Nanosi se oko 01g/m 2 u debljini oko 5 mm. toraks i abdomen su spojeni bez vidljive granice. Mravi imaju: na glavi L-oblika antenu (svinuti lakat). zidovima. Pažljivo kontrolirati unos robe u stan. bolnicama. Zašto suzbijati žohare? Žohare suzbijamo prvenstveno zbog toga što su oni prenosioci raznih bolesti (salmoneloze). radnika i vojnika). 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom jednaka s puno žilica i s tijelom spojena preko korijena. prednje je dulje od stražnjega. u zdjelicama za ljubimce. Hrana je bitna za život žohara. Treba onemogućiti sve izvore hrane (mrvice. avionima. oko 5 mm debljine što je oko 0. Na toraksu su tri segmenta s tri para nogu i dva para krila (dulja od tijela) kod kralja i kraljice. su uzročnici raznih alergijskih bolesti. TERMITI (Corrodenti. jer oni prolaze kroz 1. toraks. lepru.1g gela/m2 infestiranog prostora.37 Što stanar treba napraviti da smanji broj žohara? Kako je voda bitna za život žohara (dovoljna kap/dan). par složenih očiju i usni aparat za grizenje. Učinkovitost mu se očituje inhibiranjem GABA-sustava što onemogućuje prijenos impulsa i na taj način uzrokujući paralizu i smrt. parazite: Taenia i Ascaris.. abdomen. U USA od 1500 alergične djece 37% je bilo alergično na žohare. hotelima. Oni plaze po raznim nečistim prostorima i kanalizacijama i na svom tijelu mehanički nose različite uzročnike bolesti. Hranu i tekućinu/mlijeko zagađuju fecesom i povraćanjem/regurgitacijom iz svog želuca. u lončanicama s cvijećem. adult).15% u suzbijanju žohara je novi želatinozni hranjivi mamak s atraktantima – bjelkasto-prozirne boje. tuberkulozu. Oblik gornjih čeljusti služi za determinaciju Razlika termiti – mravi: Termiti imaju: na glavi V-oblika antenu. Za njihovo brzi razvoj pogoduju temperature od 33°C za smeđog i 20-29°C za crnog žohara. stolariji itd. razne stafilokoke. kao i feces. Sve šupljinice (skloništa) u podovima. 35% na grinje i 23% na mačke. Zadak/abdomen je člankovit i na zadnjem. Djeca alergična na žohare 3 put više izostaju iz škole i 3 puta više dolaze u bolnicu od drugih alergičara. treba zatvoriti. u svih kasta (kralja/kraljice. Može se primjenjivati u istim prostorima kao i imidaclorprid. Bez vode i hrane mogu živjeti 14 dana. a nimfe su slične adultima. Imidaclorprid – hranjivi gel 2. naročito ako dolazi iz sumnjiva prostora. Fipronil – hranjivi gel – 0. poliomijelitis. kompjuterskim sustavima. 2 para krila (Χ /Ξ ) oblikom i veličinom različita i s malo žilica i direktno vezana na tijelo. U svom probavnom traktu žohari nose različite uzročnike bolesti koje prenose putem fecesa (crijevne infekcije. Na vrhu glave nalazi se par antena/ticala građenih od 9 do 30 članaka.

Trofalaksis – je način komuniciranja između jedinki u koloniji. to su kralj i kraljica (krilaši) – primarna reprodukcija . koji može utjecati na klimu i toplinu. što znači woodworm. Žvačući drvo oni proizvode metan koji može imati utjecaja na klimu i globalno zagrijavanje. pa imaturni termiti mogu prijeći u bilo koji tip. koji dnevno pojedu oko 0. Razvoj je potpun: jaje.pojava među termitima biranja željene jedinke). (Termiti kao nus proizvod probave proizvode metan. premda slični. radnici su jaki i tamni. koje im omogućuje digestiju celuloze. god). vojnici i mlade larve ne mogu se sami hraniti nego ih hrane nimfe i radnici. ali i za prenošenje OTROVA.5 kg drveta. uređenje socijalnih potreba (postiže se načinom prehrane . lišće i travu. Mravi i termiti. Grooming (njegovanje) označava međusobno njegovanje. vojnici ili radnici). Ova pojava dobro služi za raznošenje feromona i prepoznavanje jata.odor po kojem se prepoznaju.zaštićeni su od neprijatelja i temperaturnih nepogoda. su smrtni neprijatelji. Imaju dlačice po tijelu. lizanje-čišćenje. larva. obično ima oko 60. Slika10. Probavni trakt im je pun protozoa. javlja se novi reproduktivni par (sekundarna reprodukcija) iz određenih radnika/nimfi (drugačije hranjene nekih radnika) sposobnih za polaganje jaja iako se nisu bile u svadbenom letu. Velike kolonije produciraju puno nimfi s krilima. vojnici) je način uređenja kolonije u kojem su svi oblici i nije dan rođenjem nego potrebama u koloniji. Taj prelazak (molt) nimfe u krilaša poznat je kao alates (krilati termit). radnici. Kralj. Rimljani su ih nazvali «termes». Slika 9. ovisno o potrebama kolonije (kraljica. Značajke mrava i termita TERMITI (woodworm) su iz roda ISOPTERA (iso=jednak. a potom vojnici udaraju čeljustima u tvrdo da svi čuju. Svaka kolonija ima specifični miris . izmjena nutrijenata unutar članova kolonije.začetnici nove kolonije. kralj. U jednoj koloniji. Spadaju u najstarije živuće insekte (cca 200 mil. bakterija i gljivica (koji međusobno prenose jedući feces). Vole visoku temperaturu i 100% vlagu. Žive u tlu i drvu. Ako kralj ili kraljica nestane ili su neplodni ili je dio kolonije izoliran. Uče iz iskustva. a u građevini nepoželjna). Castes – socijalno uređenje (reproduktivni oblici.38 peteljke (uski struk). Hrana im je celuloza tako da jedu sva drveća. Osjete vibraciju tla preko nogu. razgrađujući ga (u prirodi poželjna radnja da otpalo drvo ide u reciklažu. Vode brigu o svojim članovima.000 radnika. a može biti i do milijuna. . tako da se onaj koji se liže okreće i pomaže lizaču da ga očisti. kraljica. Ako se oni otklone nema digestije i termiti ugibaju od gladi. Živeći u tlu i drvu – kriptobiotski život . pupa/kukuljica i adult.) U Africi su popularni kao prehrambeni proizvod. ptera=krila).

39 Swarming (rojenje) nastaje u proljeće kad je dovoljno svijetla. niti se mogu sami hraniti. razlikujemo ženku (kraljicu). fasetirane oči. topline i vlage. Iz neke velike kolonije (formoza termiti) može nastati do 68000 (alates. a kolonija od 60000 oko 5 g drvene mase na dan. Kada se krilati par doseli započinje stvarati koloniju u zemlji ili drvu te se pari sa ženkom. kolonija od 1000 pojede dnevno cca 83 mg. premda nije išao na «svadbeni let». smještaj. Radije napadaju staro fungima obrađeno drvo. hranjenje jaja. a ponekad i 10 godina. Oni preferiraju tople krajeve (tropske i suptropske). radnike i vojnike. što je tri puta brže nego kada grade nove nastambe. To su termiti (nimfe) koji obavljaju. Slika 11. bez krila i slijepi su. Žive oko 2-4 godine. tada se u koloniji javlja novi par koji će polagati jaja.vlažnom i propadajućem drvetu). Kolonija od milijun termita teži 5-15 kg. mužjaka (kralj). a pritom im otpadaju krila. nimfa. Polimorfizam je razvijen kod termita. krilaši. Kada kolonija nastane da bi dala nove alates-letače potrebno je 3-4 god. a ako dođe do stvaranja skundarnih reproduktanata oni su bez krila (zakržljala) i ne izlaze vani na svadbeni let. U koloniji ih ima 2-5%.građi. Životni ciklus kolonije TERMITI («BIJELI MRAVI». Npr. navode vojnike na borbu).1 mg.. Kralj i kraljica imaju razvijene spolne organe. a kasnije tu brigu preuzimaju nimfe koje kasnije hrane i ženku i mužjaka sa svojim povraćenim sadržajem. uglavnom. 3 cm/1 sat. U početku ženka nosi malo jaja o kojima se brine ona i mužjak.000 jaja Radnici su bilo mužjaci. Ako je vruće rojenje je na večer. ali njihov broj ovisi o veličini kolonije i njenoj starosti. Oštećena staništa (tunele) popravljaju vrlo brzo. (Ako kolonija od milijun termita teži 10 kg. a ako 1000 termita pojede 100 mg tada 1 termit pojede 0. To su nimfe koje se bilo kada mogu pretvoriti u vojnika ili reproduktivnog termita. Oni su fotofobični i samo spolni oblici izlaze na svadbeni let radi parenja. dampwood: . a mogu napasti i zdravo.) . bilo ženke. slomiti. ovisno o vrst termita. Sekundarna reprodukcija je pojava kad kralj/kraljica nestanu ili ne polažu jaja. Žive oko 15 godina i tako stvaraju brojno potomstvo. Termiti imaju nepotpunu preobrazbu u kojoj ličinke svakim presvlačenjem sve više nalikuju adultu (jajepronimfa-nimfa-adult). Vojnici su veći od radnika s jakom glavom oboružanom za borbu – dva para čeljusti (ubosti. udariti). rojaši). sav posao (tunele. tamno i veliko tijelo te krila i pare se u svadbenom letu. vojnika i reproduktivnih adulta. Ženka može biti duga do 10 cm i dnevno snesti 30. jer su bijeli) su rašireni po cijelom svijetu. tada 1 termit teži 10 mg. a nakon toga ostaju bez krila. namještaju. Iz abdominalne žlijezde izlučuju feromone kojima obilježavaju put za pristup hrani. Dnevno troše dosta hrane ovisno o veličini kolonije. Neki žive u zemlji (subterranean). Oni se ne mogu pretvarati u druge forme. Mužjak (king) i ženka (queen) ostaju zajedno u koloniji uz višekratna parenja. a neki u drvetu (drywood: . tj.

okvire. onemogućuje termitima zadržavanje oko temelja kuće. U slučaju gdje je koncentracija smanjena na polovicu. a prodaji su u prahu ili tekućini – lako topivi u vodi. uranjanjem. building construction…. Unutarnje površine i putove kojima se termiti šire potrebno je dobro poprskati klorpirifosom = organophosphati te permetrin. Pretpostavlja se da to drvo proizvodi sekret koji ubija/odbija termite. Drvo se može tretirati termiticidima prije postave ili poslije istim preparatima u tekućini ili spreju. a raspadnuti termiti otpuštaju repelente. To su inače prirodni konstituanti u zemlji. Fizičke barijere za kontrolu termita: Metalne ograde oko kuće neće spriječiti prodor termita u kuću. Piretroidi djeluju kao repelenti. kožu itd. iniciranjem. jer zadržava vlagu i omogućuje nastanjenje termita. Ništa što ima celulozu ne ostavljati uz/blizu temelja. Chlordan i heptachlor su danas povučeni iz upotrebe (dugotrajne residue). Bitno je da su termiti otjerani (piretroidi). ali je još bolje ako su i ubijeni (organofosfati). prvenstveno o dobro istreniranim profesionalcima (deratizatorimatermicidorima) koji razumiju biologiju i ponašanje termita («…must understand the biology and habits of termites. putove infestacije. Termiticidi – su kemijske supstance za uništavanje termita. Ako im se neki od ovih izvora onemogući njihova infestacija će biti manja. Što manje celuloze oko kuće i u kući. proper use of termicides»). Zemlju je potrebno natopiti s tim sredstvima do 30. Napada sve drvene proizvode: građu. zemlja). vlagu i sklonište. Oni. osim drveta uništavaju i papire. Iz infestiranog drveta dobiva i vodu i nije ovisan o kontaktu sa zemljom. Njegove kolonije su znatno manje (nekoliko tisuća) od kolonija subterranean termita. pa i više cm u dubinu. Mokro drvo treba tretirati preparatima koji sadrže borate (disodium octaborate tetrahydrat) koji prodiru u drvo to jače što je drvo vlažnije i otrovni su za sve insekte koji napadaju drvo. Kod terapije termiticidima treba poštivati koncentraciju i volumen pesticida koji je dat na uputi. ako je pijesak dovoljno velik da ga termiti ne mogu prenositi i dovoljno sitan da po njemu ne mogu puzati i u njemu praviti tunele. npr. Šteta koju oni uzrokuju je još i veća. karakteristiku zemlje. a inače je 7 godina kad je dana puna doza. Nematode i Fungi – paraziti i gljivice mogu se upotrijebiti u borbi protiv termita.40 Drywood termites (Incisitermes. tkaninu. ali će nam pokazati koliko je kuća infestirana. ali ih u termiticidne svrhe treba uzgojiti i pustiti u staništa termita da ih unište. u USA potrošeno oko $2 bilijuna za uništavanje termita. a organofosfati kao kontaktni ubojice. KONTROLA TERMITA – ovisi. Drvo ne smije biti u kontaktu sa zemljom. opremu za deratizaciju i ispravnu upotrebu termicida. dimljenjem ili pjenom i na ne obrađeno drvo. termiticidno djelovanje palo je samo na tri godine. Termiti trebaju hranu (drvo. a neotrovni za sisavce. a nedavno se pojavio imidacloprid = chloronicotinyls. itd. cipele. a mogu se primijeniti sprejanjem. bifentrin. Prenosi se u tim tvarima. Pješčana barijera oko kuće. Smatra se da je 1996. Rezistentno drvo – na termite ima prirodno otpornog drveta. Vibracije osjećaju nogama. knjige. Temelji moraju biti betonski: čvrsti i jaki. ali ne čuju glasove. . ali samo ako je drvo suho. cipermetrin. Dampwood termites (Zootermopsis. ali su bili efikasniji i jeftiniji od današnjih preparata. deltametrin. crveni i žuti cedar. namještaj. Oni su bez boje i mirisa. Cryptotermes) živi u suhom drvetu kojega proždire. Izbjegavati naslanjanje drva na kuću i ostavljanje oko kuće. fenvalerat = pyrethroidi. koje je infestirao. Kemičari pokušavaju sintetizirati taj spoj. Paraneotermes) infestiraju samo vlažno drvo i ono koje propada. ovisno o infestaciji.

Vrućina 50-60ºC/1 sat može uništiti crve u drvu. drvenu stolariju poskidati tretirati zapaliti u blizini objekta. osim Ξ /kralja. Kraljica živi 15. a radnici i vojnici 4-7 god. 2) sporodjelujući inhibitori metabolizma i neurotoksikanti (hydramthylnon. crnogoricu. familija: Formicidae) Mravi su rašireni po cijelome svijetu u svim klimatskim uvjetima i dominiraju brojem vrsta (oko 10. lozu. na njih otpada 20% termiticidnih sredstava.crva (bakar-arsen ili kalcij-arsen).sulfuryl fluoride ili methyl bromide (bromidi su u USA zabranjeni zbog utjecaja na ozon). Pripadaju razredu krilatih Insekata (Pterygota). U USA ih ima oko 570 vrsta. Sredstva protiv zemljanih (subterranean-Reticulitermes flavipes) termita su efikasnija nego protiv onih koji žive u drvu . oko 50%. Najbolji se učinak postiže ako se primjene sporo djelujući inhibitor (od njega ugibaju i oni koji ga nisu jeli). povrće. ukrasno drveće. a najdulji oko 40 mm. žbuku skinuti. . Kod nas (Jadranska Hrvatska) su poznate dvije vrste: Calotermes flavicollis –žutovrati termiti. smokve. Kad smo sigurni da tu nema više termita možemo taj materijal odvesti na deponiju. lucifugus prvi put opažen 1958. Podjela rada unutar kolonije je značajka ovih kukaca (socijalni kukci). iskopati sve nove temelje i podrum u dubinu 1 m i sve to politi/natopiti dezinsekticidima. Boje tijela su različite (crna. (Ukratko: štete nanose voćkama. a oko 10 vrsta su izraziti «pests» napasnici. pšenicu. šumskom drveću i kućnoj građi. abamectin). U kolonije može biti više kraljica. Hexaflumuron (hitin sintezis inhibitor) djeluje 2 mjeseca nakon ingestije i uništava hitin od čega je izgrađen egzoskeleton . Usko i višestruko su povezani s biljkama. u betonske ili kamene zidove i podove izbušiti 2 rupe/m 2 i sve to tretirati i odložiti nedaleko kuće. napadaju suho i živo drvo (masline. hexaflumuron). 3) mikrobialni patogeni (fungi.) Kod nas je R. Ako je infestacija manja.). Kod jake infestacije objekta najbolje je porušiti objekt.000) i stupnjem različitosti unutar vrste. limuna. To su dugoživuća bića. Drywood termites uzrokuju veliku štetu drvenim kućama i zgradama. cvijeće. Za sprečavanje naseljavanja najbolje je pratiti rojeve i njih uništavati (silica aerogel dust ili borate dust). Ako su upotrijebljeni fluoridi u kuću se može ući nakon 8. crvena i njihove kombinacije). Ako je infestacija mala. u Rijeci i sve više se širi predstavljajući veliku opasnost. Spadaju u omnivore. Najmanji mrav je oko 0. MRAVI (red: Hymenoptera.kod presvlačenja (molt). žuta. drvenu građu. od čega ih 30 vrsta ulazi u nastambe. hrasta i ukrasnog grmlja i drveća) i Reticulitermes lucifugus – mediteranski zemni termiti napadaju voćke.41 Termiticidi – mogu djelovati kao: 1) regulatori rasta (pyriproxyfen. najbolje je dati lokalnu terapiju injiciranjem kemikalije u rupe termita . gljivice). sulfuramid.pojedinačno. koji živi kratko. oraha. naranče. najbolje je djelovati na cijelu površinu s fumigantima . kad su termiti već u drvu. Najviše ih je u tropskim šumama (kiša). atraktivan za jelo i ne repelenti termicid. životinjama i čovjekom. No. Ako se primjeni brzo djelujući nakupit će se velika količina mrtvih i drugi će termiti odustati od hrane. Kod dimljenja treba nositi zaštitnu masku.8mm. smeđa. a 72 sata nakon bromida. zemljane dijelove u kući i oko kuće prekopati 1 m i natopiti dezinsekticidom.

Americi i Indijanci u Meksiku jedu ih uz ceremonije. u Australiji (vrsta medenog mrava Melophorus) te u Indiji. grizenje. abdomen.neke vrste mrava (Myrmecocystus. . Neke vrste nemaju očiju. kašalj …). tj. Na glavi nalazimo: 1. piljenje. Na prednjim nogama nalaze se dlačice kao češalj ili četka s kojima mravi čiste antene. kralj i radnici u nekih vrsta imaju i 3 okanca/ocelli. a takvo tlo se lakše navodnjava. Fire ant (Solenopsis invicta) Slika 14. glavobolje. Žalac. Na toraks se nastavlja tanki dio petiole/pedicel građen od jednog ili dva segmenta i prvi je ključ identifikacije mravi. Mravi kao hrana . lizanje. mirisa. 2. Maleziji i Tajlandu vrsta Oecophylla smaragdina. «prednje noge mrava nikada nisu bez četke i češlja».radi obrane neki mravi imaju na zadku žalac preko kojeg izlučuju mravlju kiselinu (formic acid. Na njima su osjetila dodira. Čeljust je ključ za raspoznavanje. Burmi. struganje.000 komada insekata i/ili tvari u svoje gnijezdo. toraks. groznice. miješaju njene elemente. Netko je rekao: «the camb and brush are neve absent from the forelegs of ants». Spoj između toraksa i abdomena ima jedan ili dva tanka segmenta i taj dio tijela se naziva petiole – pedicel – peteljka. Dijelovi anatomije mrava radnika Građa tijela – anatomija Kao i kod svih kukaca na tijelu razlikujemo: glavu. otrovna žlijezda . stomak. vide pokrete objekta ali ga ne prepoznaju. Tijelo . Kao omnivori oni često ubijaju insekte i nose ih u gnijezdo i na taj način smanjuju broj molestanata. Mravi i medicina – neki urođenici u USA i Africi pravili su sokove od mravi i koristili protiv raznih bolesti (očiju. Antene imaju tri dijela: bazalni. To jedno od prvih razlikovanja unutar grupe i ono glavno što ih čini lako prepoznatljivim od termita. Na njega se nastavlja gaster. Tlo i mravi – mravi prekopavaju tlo i tako ju prozračuju. Formicidae) iz otrovnih žlijezda. Očima razlikuju tamu i svijetlo. a kraljica. Slika 13.egzoskeleton mravi pokriven je brojnim dlačicama. Čeljust mravima služi u razne svrhe: bodenje. medeni mrav) su vrlo cijenjena hrana urođenika u USA. Na tarsusu su i žlijezde koje ih podmazuju. Oči – su mozaične i smještene lateralno. bušenje …. Yukpa Indians u J. Oni mogu sudjelovati i u oprašivanju biljaka (polinatia). antene u obliku savinutog lakta. a spada pod abdomen.42 Slika 12. a ako nemaju žalac čeljustima ugrizu i u ranu puste mravlju kiselinu. reumatizam. Vibracijom antena oni primaju podražaje iz okoline. intermedijarni i terminalni. Na glavu se nadovezuje trodijelni toraks na kojem su 3 para nogu i 2 para krila (koja gube nakon parenja) u reproduktivnih jedinki. koje mravima sluše kao senzori. orijentacije. Tetramorium caespitum Mravlja kolonija dnevno može donijeti i do 100. ali nikada za jedenje.

Krila imaju samo kralj i kraljica i to do svadbenog leta (parenja). uznemiruju stanare grizenjem i bodenjem te onečišćenjem prehrambenih tvari. a širine 40 cm. Mogu oštetiti mostove i tunele. u Engleskoj pronađeni: pseudomonas. Fire ant (Solenopsis) ima u svom otrovu specijalni alkaloid koji je nekrotoksin. Mravi i poljodjelstvo – mravi uništavaju žitarice prije zriobe i u zriobi. Unutar kolonije žive razvojni oblici (jaje. kralj. Značajan je njihov utjecaj na pomladak životinja koje se legu na tlu u šumi (patke. Neki mravi prave velike humke visine 30 cm. jarebice. . igraju itd. Mravlja kolonija i kaste Mravi spadaju u socijalne kukce i u red krilaši (Pterygota). neke ptice. Mravi i odmor . klostridije i bordetela itd. Žive od nekoliko mjeseci do 7 godina.) Mravi prenose i biljne bolesti. larva. grade gnijezdo. Na ta mjesta dolaze ljudi da se odmore. odnosno opnokrilci (Hymenoptera). pa čak i telad. Ugriz mrava može biti jako bolan i opasan. analnih žlijezda i ubodnih žlijezda feromone koji im sluše u komunikaciji i vraćanju kući/gnijezdu. fazani. nos. Mravi . usta i lice kompletno prekrili. restoranima. koji istovremeno brinu i o unutarnjem redu i čistoći (mlađi radnici) te sakupljači hrane i vode (stariji radnici). Iz oplođenih jaja razvijaju se kraljice. pronalaze hranu. pecaju. stafilokoki. a ponekad i do 100 cm. salmonele. pupa) i odrasle kaste (castes): kraljica. Mravi i stoka – Opisani su slučajevi gdje su mravi napali i ubili mlade praščiće. a iz neoplođenih mužjaci (kralj).mravi osim otrova izlučuju iz svojih usta. puževi). a ženka si sama skine krila. Unutar kolonije radnici mogu biti podijeljeni u grupe prema zaduženju (poslu) unutar kolonije. a neki trgaju i jedu lišće. Neki kradu i sjeme (harvester ants) pa nema nicanja biljki. U koloniji može biti jedna ili više kraljica koje nesu jaja. Pare se u letu i mužjak potom ugiba. piliće.feromoni – komunikacija . i tako budu uznemiravani od mravi. na i ispod stabla za odmor.(leisure time) – mravi se nalaze posvuda pa taku i u parkovima. Mravi mogu napraviti štetu i na strujnim i telefonskim kabelima. zmije. odnosno do 110 cm. Oni mogu svoj otrov posprejati na daljinu od 50 cm. Oni se sporazumijevaju i pomoću kretnji ticala i prednjih nogu. larve.43 U bolnicama. Primitivni mravi imaju otrov (venom) sličan osjem otrovu. oči. oko rijeka. (10 kolonija mravi može pojesti trave kao jedna krava. To u žetvi uzrokuje trganje kose. Mravi u kućama/stanovima su neugodni i gadljivi. radnici i vojnici/stražari. Ti su mravi pronađeni i u bolnici na pacijentima. Radnici – su u biti sterilne/neplodne ženke i oni čine većinu kolonije o kojoj se u potpunosti brinu o koloniji (leglu): hrane kraljicu. aviopiste. Najčešće su dvije grupe: njegovatelji larvi i kraljice. jer su na njima 1972. pripremama i pakiranju hrane mravi mogu nanijeti velike štete i uzrokovati bolesti. Ima podataka da su napali dijete čije su uši. gušteri. Oni jako uznemiruju ljude. Slika 15.

Mravi na voćnim biljkama jedući medljiku . Mlade larve radnici njeguju. argentinski). U većine vrsta mužjak se pari sa kraljicom u svadbenom letu.5 m pa i više (Formica rufa). Za mravinjak uz materijal od tla. Raspodjela hranjivih tvari po kastama – Karbohidrate i mast koriste samo radnici. ludi. Zato im je vlažno područje puno prihvatljivije za gradnju mravinjaka. mišićna-krilna masa se otapa i prelazi u krv i služi za izgradnju jajčanog žumanjka. a kod nekih na tlu (faraonski.5 m. dok neke vrste mogu imati i jednu i više kraljica. thief. Pošto su joj krila otpala. majci i novim jajima i larvama. Nakon toga pronalazi gnijezdo gdje će polagati jaja i razviti svoju koloniju. mravi trebaju i malo vlage (vode). dosta ulja i proteina radnici daju larvama i kraljici. npr.44 Neke vrste mrava imaju radnike različite po veličini (velike. Nakon parenja trudna ženka pronalazi novo gnijezdo i tako se stvara nova kolonija. nakon parenja. Neke vrste mrava jedu svu hranu (omnivori). a neke (argentinski. Kralj – to je spolno zreli mužjak sa velikim očima (da bolje uoči kraljicu). Leaf Cutter. Vojnici-stražari . …) imaju samo jednu kraljicu u koloniji. Mravi kao omnivori jedu sve (biljnu i životinjsku hranu). Radnici. . Pronalazak hrane – kada mravi (radnici) nađu hranu vraćaju se u leglo i putom ispuštaju feromone koji će druge mrave obavijestiti o hrani i oni će poći na izvor hrane. visok do 1. Neke kolonije mravi mogu živjeti 30-40 godine. harvester. i. drugi preferiraju slatko – Odorous House. Pari se samo jedanput. mali crni. tvrdu hranu. Ovo je bitno radi dezinsekcije larvi. a treći samo biljke.neki vojnike ubrajaju u posebnu skupinu radnika zaduženih za obranu i čuvanje kolonije od predatora-neprijatelja. Red Imported Fire i argentinski. Unutar tla. Neke vrste mrava (akrobat. Kraljica najprije izleže nekoliko jaja koja hrani svojom slinom i odnjeguje do pupe. ugiba. sve dok larva ne uđe u prepupalno stanje kad se želudac i crijevo spajaju. što ovisi o vrsti mrava. Taj posao obavljaju radnici. Može živjeti do 15 godina. Radnici koji brinu o larvama i pupama sve do razvoja zrelih oblika često žrtvuju i vlastiti život za obrnu mladih. a potom ju radnici otapaju pomoću sline. Ona prije svadbenog leta ima 2 para krila koja nakon parenja odgriza. dok neke vrste imaju samo dvije veličine radnika (dimorfizam) ili samo jednu veličinu radnika (monomorfizam). U slučaju izumiranja kraljice neke vrste proizvode novu od radnika tako što te radnike posebno hrane. npr. Malo tekućeg šećera. lišća i drugih sitnih tvari. uglavnom koriste i tekući šećer. a vojnici stražare. Širenje kolonije – Pošto kolonija jako naraste u njoj se stvaraju spolno zreli mužjaci i ženke koje se za lijepa vremena izvlače iz kolonije i idu na svadbeni let – parenje. Starije larve mogu žvakati i gutati. jakim toraksom i krilima te malom glavom. srednje i male: polimorfizam). Mravinjaci – su mravlje nastambe koje oni grade u tlu. …) imaju više kraljica unutar kolonije (multiple queen colony). Ponekad u jednom mravinjaku može biti više vrsta mravi. a radnici koji iz nje nastanu preuzimaju brigu o sebi. jer se prvobitna kraljica zamjenjuje više puta. U roku dva tjedna. pa ih stoga i zovu stražari. čiste i hrane povraćenom poluprožvakanom hranom. a faraonski mrav proizvodi kraljicu iz larve koju isto posebno hrani. trulom stablu ili drvu.mednu rosu (sokovi lišća kojeg su uši posisale a nisu upotrijebile) koju ispuštaju lisne uši (aphids). Mravinjak iznad zemlje (humak) može biti širok 1 m. Zimu prezimljuju ukočeni u dubini mravinjaka. mravinjak može biti dubok od nekoliko cm do 0. Kraljica – je ženka koja polaže jaja. Ta hrana (meconium) ostaje u želucu. koji nije spojen s crijevom. Čvrstu hranu vojnici najprije zdrobe.

SINANTROPNI MRAVI Faraonski mrav (Monomorium pharaonis L. a i u svijetu. Sobom nose i ličinke i taboruju (stvaraju leglo) samo u vrijeme kad su im ličinke zakukuljene. Mravi rezači lišća ili uzgajivači gljiva (Atta spp. robi. Faraonski mrav se ne roji. nego se gnijezdi svugdje: u namještaju. gušter. Slika 16. bolnice. Kraljica se pari u gnijezdu. Bez njega se narušava cijeli biocenozni šumski sustav. Putujući mravi (Dorylini. napadaju sve koji su im na putu (skakavce. Ima žalac. a radnici prenose leglo (jaja. kupaonice. Pošto iz njih izađu adultni (radnici i vojnici) oni marširaju u kolonama dalje tražeći hranu. više kraljica koje svakodnevno polažu jaja. a na svojim dugim putovanjima opustoše/pojedu sve što im je na putu. jer radnici mogu proizvesti novu kraljicu iz donesenog legla. Danas se smatra da potječe iz tropske Afrike. Unutar hodnika nalazi se 20-30 soba s gljivama. sterilnim vatama i gazi. koji je sličan krateru. Ti mravi grade velike mravinjake («rudokop») do 6 m duboke i tunele udaljene i do 150 m od centralnog otvora. Živi u toplim prostorima gdje ima hrane (stanovi. Na svojim čestim pohodima za hranom. Kada mlada kraljica (princeza) ide na svadbeni let ona ponese sa sobom i gljivu za uzgoj u novom gnijezdu. intenzivnoj njezi. Mravi mesojedi – napadaju termitnjake i druge mravinjake i otimaju im hranu. spp. restorani. operacijskim salama. ptiće u gnijezdu). a vrsta Oecophilla tako da jedna skupina radnika privuče susjedne listove držeći ih zajedno dok druga sljepljuje rubove uz pomoć ličinkine sline i niti. pekare itd. Iz oplođenih jaja razvijaju se mlade spolno zrele kraljice.0 mm) žućkasto-crvenkasto-svijetle boje s crnom crtom na gornjoj strani trbuha. ali nije nužna. 12-segmentnu antenu koja završava s 3-segmentnim zadebljanjem.5-2. I zbog takvog gnjezdenja lako se prenose po različitim ustanovama i po cijelom svijetu. restorane itd. a te je prostore teško tretirati. U koloniji može biti 1x106 radnika. ali ne ugriza ljude. Režu lišće biljke i usjeva i nose ih u mravinjak na kojem uzgajaju gljive na kojima se stvaraju bjelančevine «mravlja koraba» kojom hrane ličinke. prtljazi. A za to im je dovoljna i najmanja niša i pukotina u podu/zidu. Neke od kraljica mogu se vidjeti i među radnicima na putu koji traže hranu. Imaju dva segmenta u peteljki-pedicel. koferima. Kraljica često slijedi ovo leglo.) Ime je dobio po tome što se švedski botaničar-taksonom Linneaus smatrao da je taj mrav bio u doba Faraona i da je izazvao kugu. Formica rufa je šumski (crnogorični) mrav koji je zaštićen kod nas. . Vrlo rado infestiraju bolnice (oko 25% u Texasu).) – žive u vrućem podneblju. Gnjezdenje se najčešće dešava u toplom i vlažnom prostoru: kuhinje. U bolnici su nađeni u intravenskom sustavu.). Radnici su monomorfni i sitni (1. Faraonski mrav Socijalni je kukac i živi u mnogobrojnoj koloniji u kojoj ima. larve i pupe) u druga gnijezda. obično.) žive u Srednjoj i Južnoj Americi.45 Vrsta roda Crematogaster gradi mravinjake na drvetu od sažvakanog lišća i drveta. a iz neoplođenih spolno zreli mužjaci.

Oba aparata koriste krv. Rado putuju uz cjevovode i elektrovodove unutar zida. Prije suzbijanja potrebna je dobra inspekcija objekta izvana i iznutra. ali je najbolje kupiti gotove mamce s bornom kiselinom. Primjer infestacije i terapije – U jesen 1985. U bolnicama treba postaviti ljepljive trake ispod kreveta. Kada radnici pronađu hranu vraćaju se kući i putom ispuštaju feromone. jer bi samo raspršili koloniju. stafilokoki. Mužjaci nakon parenja ugibaju za 2-5 tjedna Najaktivniji su u predvečerje i lako se vide plazeći po rubovima kuhinja i kupaonica. Mamci se ne smiju dirati sve dok prostor – mravlji putovi. a noge žućkaste. . U principu treba koristiti mamce sa sporodjelujućim otrovima i izlagati ih na aktivne mravlje staze. Ti otrovi se mogu praviti (borna kiselina i džem).5 dna larvalni stadij. odnosno serum. Prenosi se svim prijevoznim sredstvima (brod. Suzbijanje ovih mrvi je teško i dugotrajno. Svega oko 10% radnika odjednom ide po hranu. metoprenom ili hidrametilonom. Meke – za meku je najbolje postaviti šećerne otopine. koje kod ovog mrava sudjeluju u hranjenju i njegovanju larve. Radilice žive oko 10-tak tjedna. matica i larve. Prva dva uništavaju mrave za 15-40 dana. 18. jer ih je tamo 90%. Tijelo mu je smeđe-sivo. Argentinski mrav – (Iridomyrmex humilis Mayr. postavljanjem ispod aparata i stolova. U koloniji ima više matica. a vrlo lako se razvijaju pupanjem. kamion itd. vlak.2-2. jer oni imaju nekoliko kolonija u istom prostoru/stanu. 44 m/h. ubrzo nakon parenja ugiba. meso. konditorskoj industriji. pseudomonas).) Aktivan je na temperaturi 10-30°C. Linepithema humile Mayr) je nešto veći od faraonskog. Ima ga u restoranima.) Štete nanosi u bolnicama zagađujući sav pribor i prostor. 74 cm/min. Prah se pospe po njihovim putovima. Ima jedan segment u pedicelu s oštrim šiljkom. oko 1900. pekarama. a posebno vlažnih prostora.46 Preferiraju slatko-šećerne otopine.5-5 cm. Izvana ćemo ih naći oko prozora i vrata. Životni ciklus – pri temperaturi od 27°C i vlazi od 80% razvoj traje od polaganje jajeta do razvoja radnika 38 dana (7. a treći 15-35 dana. Repelenti se ne smiju koristiti. školjke i šećerne tvari. ispod i oko važnih aparata i sterilnih predmeta.5 dana inkubaciju jajeta. a kraljice 4-6 mm. a može jako ugristi bolesnika/čovjeka i djecu. insekticidnim lakom u kojem je djelatna tvar 4% prometanfos. mlinovima itd. U Europu je došao iz Argentine. 3 dana prepupalni i 9 dana pupalni period). On je karnivor i jede ribu. Mravi su se hranili krvlju. i s kojima će se hraniti drugi radnici. meso.6 mm. a kraljice do više godina. Gnijezdi se izvan kuće obično na dubini 2. u svim nišama i prostorima. U kući obavijeste ostale radnike i vraćaju se po hranu. Oplođuje se unutar gnijezda.. a odmara se ako je iznad 32°C. Radnici su 2. proteine i vlažni jajno-žumanjčani prašak. Vrlo je ratoboran i agresivan i u svojoj okolici rastjera sve mrave. Mravi su se uselili kroz pukotinu vanjskog zida i infestirali automatski brojač krvnih stanica i biokemijski analizator. otkrivena je infestacija argentinskim mravom Kliničkog laboratorija (Vojne bolnice) u Splitu. 10-tak dana ne bude bez mravi. a i sam sebe hrane. Suzbijanje je vršeno. deterdženti i druge tvari koje bi mogle ometati mrave pri uzimanju mamaca. krv i masti (omnivori). (Na dna može prijeći oko 1 km. avion. Mužjak. Često su zaraženi raznim bakterijama (streptokoki. a ponekad i do 30 cm. Argentinski i faraonski mrav se obvezno suzbijaju. U tretirani prostor ne smiju se unositi jaki mirisi. koje će radnici donijeti u gnijezdo. trgovinama. Razvoj kraljice i kralja traje 4 dana dulje (larvalni stadij). Treba koristiti sporodjelujuće otrove – prah borne kiseline.

5 milijuna faraonskih mravi i oko 6000 njihovih kraljica što je dovelo do potpune eradikacije. čak su ulazili i u rane ispod povoja. Kod ugriza izbacuje mravlju kiselinu do 1 m udalj. Ugriz mu je bolan. Mravinjake gradi na livadama i uz putove.) dug je 2-4 mm. može biti jako neugodan. Na ova način u jednoj engleskoj bolnici u roku 2 godine ubijeno je oko 5. Žuti mrav – (Lasius flaus Fab. Lovke-stupice – prave se od grude spužve koja se natopi jetrenim prahom pomiješanim s medom u omjeru 1:1. gredama. Kraljica se pari u i izvan gnijezda i nosi 1 jaje/dan.3 mm i ima 1 čvor u pediceli. ali ga je on izbacio iz kuće. Faraonci vrlo brzo prepoznaju insekticidnu hranu pa ju izbjegavaju. a ženka si sama otkida krila. Primijenjen je 4% prometnfos.Ti se mravi mogu naći na visini od 3 km. Bolnica mu je idealno mjesto za razmnožavanje: puno hrane. I radnici ponekad mogu snesti jaja. balvanima.5 mm. Ovaj put nakon točne determinacije i lokacije njihovih niša. Mirisni kućni mrav – (Tapinoma sessile Say) dug je oko 2. Prije dolaska argentinskog mrava bio je dominantan. Glava mu je crvenkasto-narančasta do crna. a naročito u ruralnom području. kad je uzrujan. može podići iznad toraksa i glave pa se naziva i akrobat (prčiguz). Živi u koloniji 100-10000 jedinki s nekoliko kraljica. Ako je u kući – gnijezdi se u drvenim okvirima (štok) vrata i prozora. pojavila se infestacija s faraonskim mravom u praonici suđa i dnevnom boravku. Mravi su bile u svim aparatima i prostorima. Slika 17. kao i pastiri koji borave na livadama mogu biti ugrizeni. Kamperi. Solenopsis molesta .) dug je oko 3. U kuću ulazi za kišnih dana kad mu ponestane medne rose (meduljak) s kojom s najrađe hrani. izviđači i vojnici. pogodna temperatura. U blizini nastambe je obično stablo koje je infestirano tim mravom. vlage. Ulovljeni mravi se potapaju i tako ubijaju. Razvojni ciklus je po ljeti 5-7 tjedana. tražeći slatku hranu i vodu.5-5. Infestira nastambe. Za vrijeme rojenja. a po zimi 6-7 mjeseci. infestacija faraonskim mravom bila je još proširenija. Nakon oplodnje mužjak ugiba. po ljeti. Zadak. Slika 18. Gnijezdi se u trulom drvu. Pari se u letu. Godine 1989. Crvenoguzi mrav – (Crematogaster scutellaris L. Tretiranje je izvršeno 1% emulzijom propetanfosa.4-3. a tijelo mu je žuto. Svi podovi su premazani tim insekticidnim lakom uz dimne generatore u kojem je djelatna tvar permetrin.47 Godine 1987.

gnojnice). µυια. Njihova tjelesna masa premašuje masu čovječanstva. Islandu i Antarktiku. Čovjek može. Kod preosjetljivih ljudi može doći do anafilaktičkog šoka. Ugriz tih mravi može imati letalni učinak. muhe koje bodu i sišu krv (imaju rilo kojim probiju kožu i sišu krv) 2. u kućama/stanovima. Njihov otrov sadrži visoku koncentraciju toksina i stoga izaziva jako žarenje kod ugriza čovjeka. Alergija na mrave je neznatna i rijetka u usporedbi s onom na pčele i ose. s obzirom na prehranu. a potom se pojavljuje pustula. kuhinjski otpad. Danas postoji specifična imunoprofilaks dobivena iz otrova ili tjelesnog ekstrakta mrava. ali samo nakon ugriza žarećeg mrava (Solenopsis invicta) nastaje pustula koja ostavlja trajni ožiljak. možemo ih podijeliti u tri skupine: 1. stupnja). gdje mogu odložiti svoja jajašca i biti sigurne da će ličinke imati dosta hrane na raspolaganju za svoj razvoj. Neki mravi (Formica fusca) su intermedijarni domaćini za mali ovčji metilj (Dicrocelium dendriticum). crvenilom. tj. MUHE (Muscidae. Najmanji mrav je dug oko 0.48 Mravi i čovjek – mravi čine 10% svih živućih stvorenja na Zemlji. a krutu najprije uz pomoć sline otope. pa i smrti. Fly. Na mjestu mjehurića ostaje ožiljak. općim osipom. s obzirom na njihov odnos prema čovjeku. U USA se godišnje troši oko 8 milijuna US$ za liječenje ljudi ugrizenih žarećim mravima. Ugrizno mjesto treba prati sapunom i vodom. Nadalje. osim na Grenlandu. npr. koji napadaju sve i svakog tko dira u njihovo gnijezdo. Musca domestica. hladiti ledom i podići iznad nivoa srca. osvjetljenja aerodromskih pista. telefonske centrale. Oni mogu infestirati elektro instalacije. Ubrzo nakon ugriza pojavljuje se pustula (vodeni mjehurić) koji se nakon pucanja često inficira i nakon njega ostaje cikatriks. kompjutore i druge aparate. a potom sišu). suzenjem. vrućicom. Velik broj mravi grize čovjeka. Ima ih po cijelom svijetu. Među najopasnije spadaju žareći mravi. Prosječna težina je oko 5 mg. flies) Muhe su vrlo raširene i drže se mjesta u kojima ima dosta organskog materijala u raspadanju (organsko smeće. slučajno pojesti takvog mrava i potom će se u njemu razviti adultni parazit (metilj) koji parazitira u žučnim vodovima što može dovesti do žutice i opstruktivnog hepatitisa. Najjači otrov ima Pogonomyrmex manicopa koja s 12 ugriza ubija štakora. mucavim govorom. benzinske postaje. Solenopsis invicta – žareći mrav – pri ugrizu čovjeka njegov otrov izaziva žarenje i pečenje oko 1 sat. koja se može. sinantropne/domicilne muhe – uvijek su u čovjekovoj blizini. Pčele. Ako je potrebno treba uzeti antihistaminike i steroide. Oko 95% muha otpada na kućnu muhu (Musca domestica). gdje žive i legu se. možemo podijeliti u dvije grupe: 1. muhe koje ne bodu i ne sišu krv (hranu ližu i sišu. Ugrizom i ubodom iz svojih otrovnih žlijezda izbacuju mravlju kiselinu (otrov). semafore. paralizom dišne muskulature ili srčanim udarom. kako bi se što bolje zaštitili od tih napasnika. U područjima gdje očekujem pojavu tih mravi. klima sisteme. Muhe. a najduži je 70 mm. automobilske elektrosustave. Alergičari reagiraju: znojenjem. Mravi pojedu oko 85% uginulih životinja. . visoke cipele/čizme i rukavice. pucanjem inficirati. deponiji i kontejneri smeća. Ovca (ponekad čovjek) izlučuje jajašce iz kojeg se oslobađa ličinka koja dospijeva u livadnog puža koji potom izlučuje cerkarije (larve) koje ingestira mrav u kojem se cerkarij razvije u metacerkarij (ličinka II. npr. U Švicarskoj ima najmanje alergije na mrave. Ne otvarati mjehuriće.8 mm. treba nositi čarape. ose i žareći mravi imaju zajednički otrovni alergen. mučninom.

pupa. jaka temperaturna razlika unutar i izvan kuće 3. peridomicilne muhe – nalaze se. riba. larva. sukrvica). Na glavi je par velikih fasetiranih očiju i tri okašca/ocele. Phormia regina. . Postoji nekoliko (5) vrsta muha. među kojima je najznačajnija kućna muha Musca domestica.Musca domestica L. toraks-grudi. tanko i bodljikavo rilo. Slika 20. Lucilia) i to kad ih privuče miris hrana ( svježe meso. Na toraksu su tri para nogu i jedan par krila. Kućna muha . par antena sa sitnom pernatom dlakom. uglavnom u čovjekovoj blizini – oko kuće. Slika 19. adult).49 2. a u kuće ulaze vrlo rijetko (Sarcophaga. slobodne muhe – legu se i žive u prirodi i ne zalaze u kuće Muhe prolaze potpunu metamorfozu (jajašce. abdomen-zadak. Sve muhe imaju vidljivu trodijelnu anatomsku građu: glavu. te Phaenicia sericata.

Dva dana nakon izlaska iz kukuljice ženke se počinju pariti i trećeg dana su sve fertilne. a potom vrste Sarcophaga (pasja). povraćenim/iskašljanim sadržajem i na svom dlakavom tijelu i u sebi prenosi mnoge infekte. Dobro se razvijaju i u popišanom madracu. što ovisi o T i vlazi. oftalmiju i neke parazite. je privlačan za muhe. tuberkulozu. Odjednom ona može dati 70-150 pojedinačnih jajašca. Kućna muha se pari dva put i to 3. ENTOMOLOZI kažu da se na ljudskom dreku umnaža najviše kućnih muha. psa.). a pojedine odlete i do 45 km. Život kućne muhe je 2-3 dana bez hrane. U pogodnim uvjetima (T i vlaga) za 8-20 sati iz jaja se razvije larva koja se počinje hraniti. ali i do 45 km. ali najradije u gnoj. reprodukcijski kapacitet muha je jako velik i jedan par od travnja do kolovoza može dati 2x10²º potomaka. No. (Općenito. Dugačka je 4-7. Ženke polažu jaja u nekoliko navrata (5-6. Neki autori kažu da se najbolje razvija na kokošjem gnoju. BIOLOGIJA Životni ciklus muhe prolazi kroz 4 faze: egg -jajašce. a ona za 3-7 dana (6-8 tjedana) prelazi tri unutarnje pretvorbe i potom napušta hranilište i odlazi na suho i hladno mjesto (3-4 dana) gdje se zakukulji i kroz 3 dana do 4 tjedna prelazi u adulta. pupa-kukuljica. a može dati 8-12 generacija i teoretski oko 200 bilijuna potomaka. a što je svježiji to je bolji i što je više rupa i nabora u njemu. dana po izlasku iz kukuljice. štala. dizenteriju. Jedan dan stari konjski gnoj u fermentaciji vrlo je dobra podloga za polaganje jaja i cjelokupni razvoj muhe. ima 4 uzdužne crne linije na toraksu. Razmnažanju kućne muhe pogoduje i kućni otpad. No. Jaja polaže u biološki razgradljivi materijal. Amonijak koji je u dreku. ona se dobro razvija i na «dreku» svinje. larva/maggot-ličinka/crvić. adultodrastao.6 km za 55-95%. Muhe prenose i na taj način uzrokuju: tifus.10. na sreću to se ne događa u prirodi. ako se ženka pritisne na trbuh vidjet će se «protruzija ovipozitora». Svaki biljni i životinjski supstrat je dobar. No u praksi je to oko 1%.2 km za 70-99%. goveda. koleru. obično odleti 6-10 km/dan. pa i 20).50 je najrašireniji i najčešći insekt koji je prisutan u ljudskom obitavalištu zbog čega je i dobila ime. . naročito konjskom. dan i 7. uzrokuje razne bolesti jer se hrani: izmetom. odnosno šupljina tako da jajašca može što bolje i sigurnije skloniti. čovjeka. ako je pogodna temperatura (iznad 5ºC) i dobra uzgojna podloga (gnoj. Ona je kozmopolit. Može se reći da je svaki gnoj i životinjska nastamba vrlo pogodno tlo za razvoj ove muhe. Kućna muha. itd.. U laboratorijskim uvjetima dokazano je da muha sudjeluje i u prijenosu virusa poliomijelitisa. Ona čini 80-95% populacije muha. dijareju. KUĆNA MUHA I BOLESTI Muha.) Radijus kretanja muha prati se obilježavanjem radioaktivnim fosforom (1 milikiri/1ml mlijeka/meda) i iznosi 1. a kad dođe na čovječju hranu (padne u juhu) otpušta ih sa sebe i iz sebe (ekskreti i regurgitacija). ako svi preživljavaju. antraks. One se kreću instinktno i zbog hrane. Muscina i Hermetia. Muhe se razvijaju cijele godine. a kroz život 350-900. 3. a s hranom do 55 dana (u lab. do 16 tjedana). ženka ima razmak između očiju 2 puta širi od mužjaka. osim što uznemirava čovjeka.5 mm. U ljetnim mjesecima cijeli ciklus traje 6 dana. a eksperimentalno i do 2387 jajašca u 21 gnijezdu. Mlade i snažne muhe mogu hibernirati i preživjeti u svim stadijima. U ljetno doba iz jaja se razvije ličinka (upljuvak) za par sati. Razmak u polaganju jaja je oko 7 (4-12) dana. naročito animalnog i biljnog podrijetla.

Larvalni stadij traje 8-10. Neke su oviparne. greenbotlle flies. Životni ciklus je 24-29 dana. Mužjak stajske muhe ima karakterističan manijački let po sredini sobe. Prezimljuje u svim stadijima. Ličinke mogu uzrokovati crijevnu mijazu. a i do 800 jaja. Ima jako šiljato rilce.) –muhe cvjetare -male kućne muhe razlikuju se veličinom (manje su) od M. najčešće grize (čak i preko odjeće) oko stopala i po nogama i to (pred kišu). Prenosi zaraze. a prenosi i ostale patogene mikroorganizme. a u mužjaka je usko čelo. bluebottle flies) U ovu obitelj spadaju muhe zujare i mesarice. smeđe. Najčešće ih nalazimo na animalnim i biljnim materijalima u raspadanju te u goveđem gnoju i kanalizaciji. uglavnom izvan kuće i malo lete (odmaraju se). domestica i po tome što imaju venozno krilo. naročito kad je T iznad 27ºC. hematofagne i dok su mlade osjetljive su na suhoću i sunčevu vrućinu. a često u sir. a mužjaci su u kući. Ova muha na zidu stoji/sjedi glavom prema gore. a prezimljuje u stadiju kukuljice. Godišnje daje 4 generacije. Muscina stabulans Fallen – (false stable fly) – stajska muha nešto je veća od kućne muhe i u proljeće se pojavljuje kao prva muha. Odrasla živi oko 30 dana. Obitelj/Family Calliphoridae (blow flies. Ženke su. oko svjetiljke. Jaja polaže na biljni otpad i ekskremente iz kojih se za 24-36 sati izleže ličinka. Ženka živi oko 70 dana i položi oko 300. – pecavka . Oči su im velike i u ženki dosta široko razmaknute.51 Suzbijanje kućne muhe je najbolje ako se suzbije u doba larvi. U čovjeka je uzročnik crijevne mijaze (myiasis). Ličinke su najprije koprofagne i saprofagne i potom zoofagne. Ženka ulazi u kuće i polaže jaja na hranu i animalne otpatke. Napada – pecka/grize stoku u koje smanjuje radinost i muznost. (scalaris. Razvoj od jajeta do adulta traje oko 20 dana. Napada i na obali – kupače. Stomoxys calcitrans L. Ličinke su: koprofagne. Odrasle se rado sunčaju na staklu pa se staklo može premazati feromonima i rezidualnim insekticidima i tako ih uništiti. Boja tijela im je metalno-plava. Srednje su veličine (4-18 mm) s odurnim jakim zujanjem. canicularis L. Godišnje može dati do 10 generacija. saprofagne. Neke vrste zujara su crne. Mogu se naći i u zapuštenim ranama čovjeka i životinja. Toraks joj je crn s 4 uzdužne pruge. crkotine) te fekalije. Nastanjuje štale. ribu. Larve preferiraju septičke jame i životinjsku balegu kao i animalni i vegetabilni materijal. sive. Krv siše svaka tri dana u rasponu 2-20 minuta. Ljude. karnifagne. Jaja ili larve (crviće) najradije polažu u/na životinjske otpatke u raspadanju (meso. Prezimljuje kao kukuljica. brončana ili crno-sjajna. a u kuću ulaza za oblačna i kišna vremena (sparina). a ubod joj je jako bolan i ostavlja crvenilo. . Ponekad jaja mogu deponirati i na rane životinja i ljudi (myiasis).ljuta muha je glavni predstavnik peckalica. dok kućna muha stoji glavom prema dolje. a pupalni 8-12 dana. crveno-purpurna. i većinom lete. Budući da se larve razvijaju u gnoju potrebno je ljeti gnoj prekriti crnim folijama i time povisiti temperaturu gnoja koja će biti smrtonosna za larve. žute ili ljubičaste boje. a neke larviparne/viviparne. Fannia spp. Zadak je crn sa sjajnim pjegama.

Velika je 10-15 mm. nozdrve. Karakterističan je crveni dugi genitalni članak u mužjaka. a i parazitarne. sarkofagne – S. Ostale karakteristike su kao crvenoglave muhe. a prezimljuje u stadiju ličinke i kukuljice. Kozmopolit je. – bluebottle . illustris Meig i L. Jaja polaže u lešine i mesne prerađevine u fazi truljenja. Phormia regina Meig – najčešće se pojavljuje u klaonicama i na konfiskatima. . Nalazi se na leševima i ranama ljudi i životinja. toraks tamnosivi s 5 uzdužnih sivkastih pruga.su metalno-plavo-zelene boje. Peridomicilni je kozmopolit.5 cm. Velika je 7-10 mm. One su vrlo korisne sa stanovišta održavanja biocenozne ravnoteže. Na antenama se nalaze dugačke dlake. polifagne – S. a najviše se nalazi u nastambama i industriji mesa te na otpadu. a u stanovima jaja polaže na svježe meso. One se slabo razmnožavaju i insekticidi ih mogu svesti na mali broj a time će doći do povećanja broja štetnih kukaca. U kuće ulazi radi prezimljivanja. Larve polaže u tjelesne šupljine živih organizama. Calliphora vomitoria L. Lucilia caesar L. Do pronalaska penicilina koristila se za čišćenje kroničnih gnojnih rana. barbata 4. Obitelj Sarcophagidae – flesh flies – muhe mesare su dulje od kućnih muha. exuberans 3. žive kukce te na rane čovjeka i životinja. Ličinke su joj prvenstveno nekrofagne pa ih nalazimo na leševima i organskom materijalu u raspadu. Prema biotskim svojstvima dijelimo ih u 4 skupine/vrste: 1. Sarcophaga carnaria L. Njihove larve prodiru u dubinu leša. haemorrhoidales 2. U nas su još vrste L. Noge su izrazito dlakave. a zadak je crnkast. nekrofagne – S. animalnim otpacima i ljudskim ekskrementima. dok su antene i noge crne boje. Česti je gost-parazit ratnih rana. u multiplim traumatskim ranama zabilježene su njene larve/crvi muhe. erythrocephala Meig.D (C. Ličinke se najlakše nađu na lešu.52 Calliphora vicinia R. One mogu biti koprofagne. (U literaturi je zapisano da su sve tjelesne šupljine: oči. parazitske – Rodineavella scoparia i Thyrsocnema uliginosa Porodica sarkofagida je mnogobrojna. Ove muhe polažu žive ličinke na životinjski leškarkas. carnaria i S. Mijaza uzrokovana mesarom je dosta česta. i Phaenicia (Lucilia) sericata Meig – svilasta zlatara . genitalni otvori.) S. a zadak je sivo crni kao šahovska ploča. u notornog pijanca bile pune larvi.5 cm) muhe. U medicini i veterini štetna. Spada u srednje velika (1-1. ampulacea Vilen.muha zujara dugačka 10 mm i ima metalno-modri abdomen-zadak. u Domovinskom ratu. jer jede samo debris.= Meigen) – zujara crvenoglava Dio glave ispod oka je crvene. a s gospodarskog gledišta su korisni jer uništavaju – parazitiraju na nekim štetnim gusjenicama i skakavcima. haemorrhoidales Meig je sinantropna muha i živi na animalnom materijalu koji se raspada. Kod nas. a kad larve idu u kukuljicu-pupu one se zavlače u tlo u blizini leša. uši. fekalije. omnivorne. Larve su nađene u vaginama zapuštenih starica itd. Glava joj je zlatno-žuta. Boja tijela im je siva s 3 crne podužne linije na toraksu. – obična muha mesara je srednje veličine oko 1. Ličinke se razvijaju na ekskrementima čovjeka i životinja. Larve ove muhe i blowflies/zujare služe forenzičarima da odrede starost leša. Ženka i mužjak se razlikuju po spolnom aparatu.

Štrkovi (Oestridae) štetnici su. uho. . uzrokuje Piophila casei L. Ubodom im je jako bolan. svijetle boje. Fannia canicularis i F.znoj i CO2. cinerea Banks. Sarcophagidae) Muhe onečišćuju okoliš dvojako: regurgitacija – svjetlo-bijeli sadržaj iz želuca i fekalijama – koje su tamne boje. uglavnom. Nju nalazimo u doba kiselog vrenja voća (mošt. Žive u kanalizaciji/odvodu. Značajne su dvije vrste: Chrysops spp. Oni su iz reda Diptera i podreda Brachycera. polifag a može biti i nekrofag i karnivor. Porodica – Muhe rosnice – Drosophilidae To su kozmopolitske sićušne muhe (2-4mm). a u proljeće izlaze vani Obadi (Tabanidae. koje se ne skuplja nego ostaje da trune (kiseli se). nos. jer osim bolnog uboda. Glava joj je srebrnasta. Crijevnu mijazu. U doba berbe nailazimo na rojeve tih sitnih mušica koje nas ometaju u radu. Tijelo im je zdepasto-valjkasto i obraslo dlačicama. (cluster fly) je nešto veća od kućne i Musca autumnalis DeGeer (face fly) u jesen ulaze u stanove da bi hibernirale. slobodne (žive slobodno u prirodi). a porodice Tabanidae. Privlači ih neugodni miris .) b) muhe koje ne bodu i ne sišu krv (M. funebris F. scalaris). Muhe u odnosu na čovječje nastambe možemo podijeliti u tri skupine: 1. barbata Thomas je sinantropna muha srednje veličine. domestica. exuberans Pand. Pollenia rudis F.53 S. Calliphoridae. prvenstveno životinja. a i ljudi. S. koja voli suha područja. smeđe ili tamno-smeđe boje. Odraz su loših higijenskih uvijeta/nečistoće. gad fly) su insekti koji. P. Najlakše ju je uočiti na osunčanim prozorima i fasadama kuća/stanova. a ličinke joj se razvijaju na insektima. a povremeno su i u kućama) i 3. a u odnosu na bodenje čovjeka dijelimo ih u dvije grupe: a) muhe koje bodu i sišu krv (Stomoxys calcitrans L. domestica. sinantropne/domicilne (žive u kućama/nastambama. Iza njihovog uboda ostaje krvava rana pa na nju dolaze drugi molestanti. prvenstveno napadaju životinje. Ona je. a naročito na skakavcima. D. a i ljude. 2. pacifica Kincaid) Potrebita detaljna čistoća i čišćenje kanalizacijskih odvoda. je nekrofag.je patološko stanje u organizmu uzrokovano larvama muha i štrkova. Ima crvenkaste oči te ružičastu glavu i prsište. (Psychoda alternata Say. koja voli vlažna/vodena područja i Tabanus spp. P. Nalazimo ih na livadi u blizini šume i vode gdje napadaju stoku. najčešće. a tijelo tamno. koja se koristi u genetskim istraživanjima. – sirna muha. hipodermozu i estrozu. a to su: M. najčešće u tjelesnim šupljinama (crijeva. Opasni su.). mjehur. Rado se zadržavaju na toplim i vlažnim mjestima. oko. potkožje). peridomicilne (žive oko kuća. obilazi ljudske ekskremente pa se smatra da prenosi trbušni tifus. Jajašca – oko 500 odlaže na vegetabilni i animalni materijal. mogu prenositi i zarazne bolesti. Najpoznatija je Drosophila melanogaster Meig. smokve itd. Njihove ličinke obvezno parazitiraju na različitim životinjama i u različitim organima tih životinja izazivajući mijaze: gastrofilozu. Jajašca odlažu u sifone odvodnih cijevi. breskve. Adult je srednje velik 1-1. Mijaza . Porodica – muhe crnih jama – Psychodidae To su sićušne mušice prekrivene gustim i dugačkim dlakama.3 cm s bijelim dlakama između očiju. a naročito pred kišu. rane.

1. 8. Ako uđu u kuću mogu im se postaviti umjetna svjetla koja će ih privlačiti i ubijati (insekt light traps). Na tom mjestu u koži (ugrk) napravi rupa kroz koju diše i nakon 2 presvlačenja izlazi van i na tlu prelazi u pupu (3-4mj. Mehanička kontrola – razne klopke i uništavači muha. Ženka u proljeće/ljeto odlaže jaja na dlaku nogu i trbuh goveda iz kojih za 3-7 dana izlazi larva koja probija kožu i dolazi u kičmenog kanala. Gnoj često prevrtati tako da jaja padnu niže gdje je T velika i gdje će uginuti. gornja trećina zidova) insekticidima rezidualnog djelovanja.Oestrus ovis –Ženka polaže larve oko nozdrva. 3. Pasji. 7. jer su muhe rezistentne. grivu konj. Kontrola razvoja muha Za smanjenje broja muha bitno je pridržavati se ovih uvjeta: kulturološke mjere. vrat. G. Nužna je drenaža gnojnica i dvorišta – kako bi muhe otišle dalje od kuće. Exclusion-zabrana pristupa – potrebno je na stanu kući držati zatvorena vrata. Primjena ljepljivih traka 13. npr. smanjujući im mogućnost gnjezdenja i prehrane (fly control is rooted in sanitation). . kako muhe ne bi imale hranu i gnjezdenja. a nalaz crva izaziva gadljivost. Ovčji i kozji štrk . vrata. Izobrazba pučanstva je jako bitna u suzbijanju muha.). Meksika i Argentine – uzrokuje furnikulozu i svrbež. čistoća. Za 5-10 dana iz njih izlazi larva koja ide u kožu uz korijen dlake ili ju buši. Smetlište odlagati dalje od kuće. zrak mora strujati prema vani.) iz kojeg izlazi i dolazi pod kožu leđa i sapa. Goveđi štrk . Odlaganje kućnog otpada u kući i izvan kuće mora biti u dobro zatvorenim (zalijepljenim) kantama. G. pecorum se razvija u ezofagusu i može dovesti do gušenje. stropovi. 10. Muhe su aktivne na dnevnom svijetlu (diurnal).Adult je crne boje s finim dlačicama. Izašavši iz kože. Estroza ili crvoglavost ovaca može uzrokovati jake gospodarske štete. Mogu se stavljati u otopine ili kao aerosol. koja on ližući se unese u želudac za čiju sluznicu se oni pričvrste. Insekticidna terapija – to su kemijski spojevi koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje insekta u zatvorenom i otvorenom prostoru. restorana i javnih ustanova. haemorrhoidalis polaže jaja na lice. a ne prema unutra. Obrada počivališta muha (prisojna mjesta zgrada/štala. organofosfati i klorni insekticidi su više neupotrebljivi. a za 30-40 dana izlazi adult/štrk. DDT. U vrtu uginuli puževi su dobra meka za muhe. Mallophagus ovinus – je krpuša koja živi na ovci. okućnice i stočnih nastambi. probija kožu i putuje do ezofagusa gdje se dalje razvija. Animalni otpad spaljivati. pada na tlo. zakukulji se i daje adulta za 2-4 tjedna. Primjena atraktanata i insekticida 12. U koži se 3-4 puta presvlači kroz 5-10-15 tjedana. Urbani otpad miješati i tretirati larvicidima 9. 4. grad i druge uprave mogu propisati način zaštite prostora.Hypoderma bovis . gdje se razvoja (4-6mj. Svaka država. trbuh. Ličinka za 10 mjeseci izlazi fecesom i zakukulji se u tlu fecesu. 11. Kulturološke mjere . G. prerađivati ili zakapati. u proljeće-ljeto polaže jaja (400-500) na dlaku prednjih nogu. koje idu u šupljine glave (sinuse) i rogova. Isti je potrebno prekriti crnom folijom. zakonski propisi i insekticidna terapija. Paljenje dimnih pločica 20% diklorvos (1 pločica 30 m3) 14. čistoća i opet čistoća i brižno spremanje otpada iz kuće/doma. a na prozorima koji se otvaraju imati mreže.ženka konjskog štrka Gastrophylus intestinalis. Jajašca polaže na diptere (komarce i muhu Stomoxys) koji će napasti životinje i ljude i na njih prenijeti jaja. 6. Mali štrk H. Dermatobia hominis – Torsalo – je muha na području J. Ličinka se razvija u sinusima i nozdrvama. nasalis/pupureus. Jednom riječju treba muhama onemogućiti (mehanički) ulaz u kuću. Prvenstveno je animalni parazit. prozori.54 Gastrofiloza . lineatum – za 3-7 dana iz jajašca izlazi ličinka. 2. UV lampe.držati besprijekornu čistoću u objektu i oko objekta. a iz njih izađe ličinka (crijevna mijaza). 5. exclusion-zabrana pristupa. mačji i drugi drek je privlačan za kućne muhe. i spada u beskrilne kukce. mehanička kontrola.

Usnim organima bode i siše krv. Ponekad se na nekoj životinji može naći i više vrsta ušiju.(lous-laus. nimfe (3 presvlačenja). Za čovjeka su značajne 2 vrste iz porodice Pediculidae (Pediculus humanus capitis . No kad su ju otvorili. Uši. ili u šavove odjeće. corporis . Krila su im zakržljala. Preobrazba je nepotpuna: jajašce (gnjida). prvenstveno tifusa kojega uzrokuje Rickettsia prowazekii. koji je patogen i za uš. Uši su opasne kao prenosioci bolesti. Za razliku od uzročnika tifusa. Reagiraju na toplinu i vlažnost. Napadnute životinje mršave i podložnije su infekciji. Krvi sišu svi razvojni stadiji i oba spola. The bed bug TIFUS (war fever) pjegavi uzrokuje uš Pediculus humanus (reservoar) koja se zarazi sišući krv zaražena čovjeka (rezervoar) i tako bolest prenosi na zdravog čovjeka. uznemirujući čovjeka. Nimfe iza svakog presvlačenja uzimaju krv. iznenadili su se i razočarali.) grčki filozof sugerirao je da se uši okupaju u zmijskoj juhi (otrov). Postoji oko 2600 vrsta ušiju koje spadaju u 9 porodica i 85% njih napada ptice. Torakalni segmenti (3) su srasli. i trench fever (Rickettsia quintanna) – rovovska groznica koja se javlja na bojištu (rov). Povratne groznice (relapsing fever) uzrokuje spiroheta –Borrelia recurrentis. Uši (pedikuloza) su bezkrilni dorzo-ventralno spljošteni ektoparaziti ptica i sisavaca. Jajašca (gnjide) lijepe na podnožje dlake. Slika 21. Plinije (23-79 A. Kad su njegovi konkvistadori zauzeli njegovo prijestolje našli su u njegovoj blagajni punu vreću za koju su mislili da je zlato.) kralj Asteka je prvi uveo suzbijanje ušiju kod ljudi tako da je zaposlio jednog invalida koji je išao od kuće do kuće i skupljao uši s ljudi. Nakon uboda uši čovjek se češe i patogen koji se nalazi u ušijem .55 UŠI – Anoplura.D. h. Ponekad se može naći životinjska uš na čovjeku i obrnuto čovječja uš na životinji. Noge su kratke s jednim tarzalnim nastavkom i jednom pandžicom kojom se hvata za kožu i dlaku. ovaj uzročnik ne ubija uš.stidna. Bile su to osušene uši. Poznato je više od 3000 vrsta. lice-lais) Montezuma II (1466-1520 A. a samo 13% ih napada 4 ili više domaćina. a abdomen ima 9 segmenata. uglavnom sišu po noći.uš na glavi i P. sramna uš). Oni su izraziti paraziti i ne mogu živjeti bez čovjekove (životinjske) topline i krvi. preferiraju mračna područja i kosu (dlaku). a mogu uzrokovati i sekundarnu infekciju sa stafilokokusom. uzrokuju svrbež i sitna krvarenja melanoderma – melancholia. a ticala kratka. Na čovjeku se nalaze sporadično i to najčešće kod ljudi koji su vezani uz rad sa laboratorijskim životinjama i divljim pticama. adult. a uzrokuje bolest na taj način što čovjek češanjem unosi u tijelo-krv izmet uši-uzročnika bolesti. od kojih 63% su specijes specifični.D.uš na tijelu) te jedna iz porodice Phthiridae (Phthirius pubis .

I na čovjeka dolazi samo po hranu (sisati krv). a na 29-32ºC za 7-11 dana. Širi se kontaktom. Ušljivost glave najlakše se širi kontaktom. Nimfa odmah po izlasku iz jaja uzima krvni obrok i za 3 presvlačenja treba joj 8-9 dana. Smatra se da je između 1917-1923. Ona je vektor/prijenosnik uzročnika bolesti: pjegavog tifusa (Rickettsia prowazekii). pokrivača. Adult živi 22-23 dana. a bez hrane ugiba za 10 dana. Niže i više temperature su smrtonosne za jajašca. Šamponi i losioni su upitne učinkovitosti. a rijetko češljem. Godine 1812.8-4. a umrlo 3 mil. a na Moskvu ih je došlo 100.7 mm i Χ 3. I tifusom zaražena uš ugiba. za razliku od tifusa koji je uzrokovan štakorskom buhom. uglavnom. a sprovodi se direktnim prašenjem glave insekticidom koji se utrlja u kosu/tjeme. Depedikulacija je obvezna.000 da bi za godinu dana ostalo samo 3. zatvoru (pretrpanost ljudi na malom prostoru) ili siromaštvu (u II. Kosa se ne smije prati 24 sata.7 mm) žive u kosi – glavi. odnosno do 300 jaja/život iz kojih se na 24ºC izvale nimfe za 17-21 dan. Mortalitet jaja je velik ispod 24ºC i iznad 37ºC. Life cycle of the head louse Tjelesna (prtena) uš P. uznemirenost. Adult živi 29 dana. Nimfa prođe kroz tri nimfalna stadija za 8-28 dana. UŠ glave . pretpostavlja se da je tifus uzrokovao oko 220. posteljine itd.4-3. 80100/jedinki u životu) na vlasi (dlake) blizu tjemene kože.2 mm i Χ 2.000. Živi i polaže jajašca na dijelove odijela/rublja koja naliježu na tijelo.. razmjenom odjeće. Prostor u kojem su boravili jako ušljivi ljudi može se dezinficirati (uši kratko žive bez domaćina) a posteljina oprati iznad 60ºC. s tim da su vlasi prethodno oblijepili ljepilom i u njih potom stavili jajašce (gnjidu). h. Tifus uzrokovan ušima je obično epidemijski. U infestiranog čovjeka najlakše ih je naći na potiljku i iznad ušiju.(Ξ 2. Napoleon je započeo rat na Rusiju sa 500. u ratu. jer im ne odgovara povišena temperatura bolesnika pa odlaze na zdrave ljude.000 vojnika. Ženka snese (5-8 jaja/dan). Simptomi bolesti su: iznenadna visoka temperatura. jaki plavičasti osip. Sve bolesti koje prenose i šire uši (rezervoar je čovjek i uš) nastaju. oboljelo oko 30 mil.2 mm) je veća od uši glave.56 regurgitatu (u suhom fecesu živi godinu i više) ili izlučevini (zgnječena uš) ulazi kroz ranu u krv te čovjek kod jake infekcije umire za 48 sati ili se nakon 2 tjedna oporavi. svjetskom ratu oboljelo je nekoliko milijuna i umrlo nekoliko tisuća ljudi). ljudi od tifusa. glavobolja. povratne groznice (Borrelia recurrentis) i rovovske groznice (Rickettsia quintana).(Ξ 2. Ženka deponira jajašca (5-6/dan. U povoljnim temperaturnim (29-34ºC) i vlažnim (70-90%) uvjetima iz jajašca se za 7-9 dana izleže nimfa. a ne u rublju. corporis . Slika 22. Uši brzo šire tifus. a pouzdano je da ne djeluju na gnjide.000 smrti. razmjenom kapa.Pediculus humanus capitis . Tretman se ponavlja 3 puta u rasponu 7-10 dana.83. .3-3. Prijenos tifusa: buha ugrize čovjeka zaraženog tifusom i ona se zarazi sišući njegovu krv i kad ta buha ugrize zdravog čovjeka u ugriznoj rani ostavi svoj zaraženi regurgitat/feces kojega čovjek češući se unosi/utrlja u tijelo i postaje inficiran (tifusom).

brade. Na glavi su oči i sitna četveročlankovita ticala. Danju se skrivaju u drvene i zidne pukotine. . Kućna stjenica – čimavica (Cimex lectularius) Velika je oko 0. ali se može proširiti na dlake prsiju.5 cm i smeđe je boje. a noću iz njih izlaze i napadaju/grizu (sišu krv) čovjeka. kod tinejdžera – prvo više u curica. a manje insekticidnim šamponima i sapunima.0 mm) među ušima koje napadaju čovjeka i živi u pubičnoj i perianalnoj regiji. lošim socioekonomsko-higijenskim uvjetima. Depedikulacija – dovoljna je jednokratna primjenom direktnih praškastih insekticida. Krv sišu svi razvojni stadiji/oblici (nimfe. šišanje. insekticidi (lindan. Bez krvi mogu živjeti preko godinu dana. vruće-kipuće. Uši se pojavljuju u ratu. jer se prenosi isključivo spolnim odnosom. permetrin. Adult živi 15-25 dana. stadij. pazuha. Prvi torakalni kolutić je slobodan s velikim nadvratnjakom koji pokriva glavu sve do očiju.5-2. Za 10-20 min. Stidna depedikulacija ponavlja se 3 puta i to najbolje direktnim insekticidnim praškom. na posteljini nalazimo krvave točkice od isisane krvi. NEMA IH NA KOSI. brkova. mužjaci i ženke). Rilo (proboscis) služi za bodenje i sisanje. pranje rublja i posteljine. Stjenice su raširene po cijelom svijetu. manje djece/ljudi na okupu. i 13-17 dana za III. Krvni obrok (čovjeka) pronalaze prema toplini tijela. trepavica. piretrin). Pedikuloza je bolest koja se obvezno prijavljuje nadležnim tijelima i po zakonu se suzbija. Najčešće ju nalazimo u promiskuitetnih osoba. Ako uš nije na tijelu ugiba za 24 sata. iskuhavanje svekolikog rublja/odjeće infestiranog kao i odjeće njegovog bližeg društva (ukućana).57 Adulti i nimfe najlakše se nađu na robi koja neposredno naliježe na tijelo. Ušljivost je vrlo usko povezana sa siromaštvom.. a krevete vlažnim insekticidom poprskati. Kuće/nastambe s jakom infestacijom stjenica mirišu po cijanovodiku. Obvezna prijava bolesti. Ženka polaže 2-3 jaja/dan (15-50/život) na dlake uz kožu iz kojih za 6-8 dana izađu nimfe koje odmah sišu krv. a po drvenom namještaju crne točke od njihova izmeta. posišu krvi 5 puta više od svoje težine. 9-10 dana za II. Depedikulacija se sprovode kod oba spolna partnera. Dijagnoza pediculosis se postavlja dokazom odrasle uši ili njenih jajašca. Kao posljedica infestacije. obrva. nečistoći i siromaštvu te kod zapuštenih beskućnika. Pubic uš – sramna/stidna . Terapija: specijalni šamponi. Nimfama koje stalno hrane krvlju treba 5-6 dana za I. a kasnije više u muškaraca. ovalnog i spljoštenog tijela. Rublje i posteljinu oprati na visokoj T. zatvoru. individualni ručnici.Phthirius pubis (scrab) je najmanja (1.

zahvaljujući prirodno gumenom (resilin) stopalu stražnje noge u kojem se zbog oslonca na pod skuplja energija i koja se upotrebi da buhu odbaci (odskoči) dalje. a samo mali broj napada čovjeka. skrovita mjesta (pukotine kreveta. suha. svatko ima svoga parazita koliko god je malen) Buhe su bezkrilni kukci latero-lateralno spljošteni koji sušu krv domaćina. mačja. koja živi prosječno oko 7 mjeseci. Human flea (P. Ima ih oko 2. a nema je ispod 13 i iznad 37ºC. toraks. Tretman je jednokratan. adult. . pod tapete) koja su presvučena cementnom opnom. staja i raznih radionica. Zrela larva izlučuje čvrstu svilenkastu tvar cocoon (kokon/kokun) u koju se uvalja i to nazivamo pupa (kukuljica). Ovisno o T i vlazi razvoj mačje buhe može trajati 12-14 dana ili do 6 mjeseci. nimfa. adult). uz 5 presvlačenja. To je često može domaćin (na kojem će sisati krv). Iz njih se razvije crvolika ličinka s usnim aparatom za grizenje. simulans) – osim čovjeka napada psa i njemu slične vrste.) Ako je kokonska pupa uznemirena ona može izaći i prijeći u novi kokon ili ostati gola pupa. Iz jaja se kroz gornji otvor (s poklopcem) za 610 dana izvale nimfe iz kojih. koja je otporna na insekticide. a uz dobru prehranu i preko dvije godine. Ona se 3 puta presvlači i hrani se organskom raspadnom tvari u prašini. a čak i više od godinu dana dok ne dođe pravi stimulus za njen izlazak. ali se može i ponoviti za 4-6 tjedana. KUĆNA BUHA – Čovječja buha – Pulex irritans (flea. Ukupno daje oko 200 jaja.5 godina. Tijelo joj je građeno od 3 dijela: glava. fleas) (Great fleas have a litlle fleas. pa i godinu dana. Stjenica je dugoživući molestant/parazit. Čim buha izađe iz kokona napada žrtvu. Ženka jajašca polaže u prašinu stanova. Optimalna temperatura razvoja je 25-30ºC. kokošja i štakorska buha. Čovjeka osim kućne buhe napada pasja. a nimfa se presvlači 5 puta i nakon svakog presvlačenja mora uzeti/posisati krv. Ako nimfa ne uzme krv može u tom stadiju ostati nekoliko mjeseci. irritans i P. za 35-48 dana izlaze adulti. Ženka. a adult i do 1. Godišnje daje 3-4 generacije. pupa.58 Preobrazba je nepotpuna (jaje. namještaja. Suzbijanje je najbolje provoditi kontaktnim (diklorvos) i/ili rezidualnim (piretroidi) insekticidima primjenom ULV toplo/hladne tehnike i to sav drveni namještaj i pukotine u drvu i zidu. polaže 1-5 jaja(1 mm)/dan u tamna. Kao molestanti napadaju čovjeka u noćnom odmoru sišući mu krv i uznemiravajući ga u snu. Životni ciklus (potpuna preobrazba): egg. Ona je kozmopolit. a na to ju privlači miris CO2 i pokreti žrtve te pozitivna fototaksija (izlazi na svjetlo) i negativna geotaksija (ne skriva se pod tepih). (Kokun je svilčeva čahura.400 vrsta. psa i mačku. a moguće je da stjenice prenesu zarazne bolesti i hepatitis B. Njihov ubod je bolan i iritirajući oko kojeg se razvije crvenilo i svrbež. zidova. pošto joj je mužjak ubacio spermu u trbuh (bušeći trbuh) i pošto je uzela krv. larva. Zbog svrbeža može nastati sekundarna infekcija. abdomen. Larva presvučena kokonom (pupa) može živjeti nekoliko mjeseci. Ona ne hoda nego skače.

Sama mačja buha napada više od 50 različitih domaćina (rakun. Xenopsylla cheopsis. vjevericu. Mačja buha dnevno može posisati 15 puta više krvi nego li je teška. oposum. Prije parenja ženka slobodno hoda po domaćinu i mijenja domaćina. kunića i čovjeka. Na T od 1ºC može preživjeti 5 dana. Napada štakora. Oriental rat flea – je veoma raširena i značajna u prijenosu kuge (bubonic plague) sa štakora na čovjeka. Čim pupa izađe iz kokona napada mačku i siše krv i pari se za 8-24 sata.Ctenocephalides canis. itd. a jaja polaže za 36-48 sati nakon sisanja krvi. Mačja buha napada i čovjeka (ako nema mačke). a povremeno i čovjeka. štakore i konje. Kokošja buha – Chicken fleas . Buha ih polaže na mačju dlaku (ne slijepljene).5 mm).). Dnevno polaže oko 50 jaja. ali su napadnute i od druge dvije vrste kao i pas. tepih. ali nakon parenja ostaje na istom domaćinu cijeli život (čvrsto priljubljena – sticktight) – u blizini očiju i kreste (perad) ili na rubu ušiju (pas i mačka). jedva vidljiva na tamnoj podlozi. felis. vrapce). Oko 70 ženki dnevno posiše 1 ml krvi.Ceratophyllus gallinae prvenstveno napada ptice (kokoši. Na domaćinu koji je u kući/nastambi može preživjeti zimu u svim stadijima. Napada miša. miša i čovjeka. Pulex simulans Prvenstveno napada psa. Pseća buha Mačja i pasja buha su vrlo slične i obje napadaju čovjeka. Pasja buha . rijetko pse. mačke. koja redovito padaju na parket. a rijetko mačku. (Educating the homeowner on the biology and habitat of fleas infesting their home and pets is essential. Raširena po cijelom svijetu. kunića. lisica. Štakorska buha – Nosopsyllus fasciatus. Mačja buha –Ctenocephalides felis Mačke su najčešće infestirane s C. Sticktight flea – (Echidnophaga gallinacea) prvenstveno napada perad.59 Slika 23. Jaja mačje buhe – su sitna (0. Slika 24. kojot. patke. a može ih proizvoditi duže od 100 dana. Česti je parazit ljudi koji rade na peradarskim farmama. feret.) . Vrlo često grize čovjeka i siše njegovu krv. uzročnik je poznate kuge (crna smrt) koja je prepolovila stanovništvo Europe u srednjem vijeku. zemlju iz kojih se za 1-10 dana izvale larve (50% za 36 sati pri temperaturi od 35ºC i vlazi od 70%). guske.

ali se više pojavljuje ljeti. 20 dana. tj. Alergija na buhe (Flea Allergy) Dermatitis je najčešće kod psa i mačke uzrokovan buhom koja iz svoje sline. Na životinji buha živi cijelu godinu.6 µl krvi.60 Poznavajući biologiju i ponašanje lakše ćemo moći suzbijati napasnike (mehanički. Razvoj pupe u kokonu ovisi o temperaturi. kukuljica). kukuljica)– pošto je larva dovršila razvoj (matur) proizvodi svilenu ovojnicu kojom se obmota/začahuri (pupal kokon. fotofobične (negativna fototaksija) su i uvlače se u tepihe (pozitivna geotaksija). u visokoj T (suho-vruće) i malo vlage (desikacija) one se ne razvijaju. Tunga penetrans – pješčana buha uzrokuje kožnu bolest – tungiasis. CO2. vlazi. Promijenjeni uvjeti u gradu i selu te obilje biološkog otpada daje buhama dobre uvijete za preživljenje. Adult-pupa može dugo (godinu i više) biti kao kokon. štakor-čovjek. hrane se debrisom i izmetom buhe.dobri uvjeti T i vlage. a polaže jaja za 36-48 sati nakon prvog krvnog obroka. itd. U Indiji 1896-1911. za njihov razvoj i preživljenje bitna je odgovarajuća T i vlaga. Pupa izlazi iz kokona zbog temperature i fizičkih pritisaka (pressure. U srednjem vijeku kuga je pomorila ¼ do 1/3 ljudi. Odrasla larva je oko 5 mm. sišući krv. Kod obilnog sisanja krvi ona ekskretira ne probavljenu krv i prlja okolinu. heat). TUNGIASIS – je beznačajna za Europu. Larve su oko 1 mm. Buha siše krv čim dođe na domaćina i pari se (višekratno) za 8-24 sata. na sobnoj T –22ºC i 60% vlage 95% ih ugiba za 12 dana. Vjeveričina buha – Orchopeas howardii napada. Pupa (kokon/kokun. Mišja buha – Ctenopsyllus segnis. a ta krv (feces) je dobra hrana za larve. Odrasla buha može bez hrane živjeti dugo. Ona ima pozitivnu fototaksiju i negativnu geotaksiju (izlazi na svijetlo i površinu). Adult – izvaljena buha iz kokuna odmah ide na životinju – privučena pasjim stimulansima (tjelesna T. ljudi. što je 15 puta više od njene težine (1ml/72 buhe/dan). ako nema stimulansa da izađe iz kukuljice. brasiliensis su najveći prenosnici kuge sa štakora na štakora. Orijentalna štakorska buha Xenopsylla cheopsis i X. psa ili mačku. a rijetko psa i mačku. u vlažnom ambijentu 62% preživi 62 dana. izlučenim CO2) i siše krv. I ostale ranije navedene buhe prenose kugu. Presvlače se (molt) 2 puta (5-11 dana. pokret. ako se uznemiri izlazi vani i pravi drugi kokon ili se razvija kao gola pupa. . ovisno o hrani i T) prije prelaska u pupu. umrlo je od kuge oko 7 mil. Buhe su bili najveći uzročnici opake i smrtonosne bolesti – KUGE (black death). Kod čovjeka to izaziva urtikariju. Dnevno siše 13. Mačja buha povezuje sa s nastankom bolesti –scratch disease in humans koju uzrokuje Bartonella henselae nakon mačje ogrebotine. ispušta razne alergene. osim vjeverice i čovjeka. kemijski). u suhom i hladnom 10%. bez obzira što ta buha ima za primarnog domaćina neku drugu vrstu. Čovjek je često prva žrtva (jer se kreće svuda) svih nabrojenih buha. Životni ciklus buhe može se završiti za 12-14 dana . npr. Daje 40-50 jaja na dan kroz 50-100 dana (1350 jaja/50 dana). biološki. za 3-5 tjedana. hormonski. zemlju. Neke pupe mogu preživjeti i smrzavanje u prirodi. a može i za 175 dana. Larva iz novog kokona.

Kontrola vanjskog okoliša – vrta.pravi cisticerke u pasjoj. Regulatori rasta (IGR) inhibiraju nezreli razvoj insekata (juvenilni hormonski analozi ili inhibitori sinteze hitina djelujući na razvoj larve i pupe (molt). dvorišta.German proverb G. … je puno manje učinkovita od unutarnje kontrole. Izlaska 23.S. naročito u mladih životinja. koje oštećuju tretmani. Lufenuron – oralni insekticid za pse/mačke . Dipylidium caninum –parazit. tj. mogu uzrokovati anemiju.61 Buha napada stopala ljudi i otežava im hodanje i stajanje. Smatra se da ovo svijetlo imitira dan noć i pobuđuje buhu na skakanje. Istovremeno s terapijom kuće i okućnice. prvenstveno vlasnici (prostora i životinja) detaljnim mehaničkim čišćenje i usisivačem. Imidakloprid kroz 28 dana ubija sve pasje/mačje buhe. i debljinu tepiha. ali za 3-5 tjedana ugibaju. Mehaničko i fizičko uništavanje buha – trebaju obaviti. but the Devil made Made no mistake. naročito organofosfate i klorpirifos nego psi. jajašca i larva koje izađu iz tretiranih jajašca. Adulti nastali iz tretirane pupe mogu neko vrijeme biti i aktivni. razvijaju se samo nezrele pupe koje ne mogu preživjeti. 28.larve žive u mačjoj buhi.C. Pas i mačka ližući se prenesu buhu u sebe i tako se zaraze cisticerkima. Svijetlo treba biti trenutno i treptajuće i buhe iskaču iz svog skloništa. the wasp it's females who sting! . Većina pasjih insekticida (pesticida) je otrovna za mačke i treba ih s oprezom uzimati. te na količinu insekticida – rezistencija).) . Najbolji insekticidni učinak postiže se ako se prostor tretira s adultnim insekticidima i regulatorima rasta. Wegner Stršljene ću pred tobom odašiljati da ispred tebe tjeraju Hivijce. pupa. adult) Males of the order God made the bee pretend they are the king. «Usisivač tehnika» je pouzdanija od prethodne. oko 1250 A. Neki preparati (metopren. Mačke su puno osjetljivije na insekticide. Na taj se način prenosi parazit (cisticerk) u čovjeka (dijete). Mačja buha je vrlo rezistentna na više vrsta insekticida. karbamati (inhibitori kolinesteraze) te piretroidi. Proširena je u dijelu južne Amerike te u Africi i Indiji. . piriproksifen. Kontrola – uništavanje buha «White-sock-tests» je način provjere veličine (broja) populacije (buhe skaču po bijelim dokoljenicama).ubija 100% razvoj larvi. Budući da su buhe hematofagi. Biološka kontrola: ima nekoliko vrsta parazita (nematoda) i gljivica (fungi) koji napadaju larve i pupe te predatora – mravi koji napadaju larve i nezrele buhe.N.su uspješniji u zatvorenom nego u otvorenom prostoru (poželjno je obratiti pažnju na boje. Kemijski insekticidi – organofosfati. «Svjetlosna tehnika» Mačja buha je osjetljiva na ultravioletno svijetlo od 515 nm sa zeleno-žutim filtrom. larva. PČELE I OSE (bees & wasps) iz roda Hymenoptera (egg. Hymenolepis nana. mačjoj i čovječjoj buhi i čovjeku (djeca). potrebno je tretirati mačke i pse. fenoksikarb) imaju ovicidni učinak. Kanance i Hetite (Knj.

8ºC (HTV. bez opasnosti po život. Larvama daju hranu koje su one u ustima obradile «trofalaksis». Njihovi ubodi su bolni. ubada više puta i to uzastopce te ne ugiba nakon uboda. a oko 10. Stršljen (Vespa crabro L. pa ga odjednom zaskoči nekoliko stotina pčela koje ga oblože i na taj način podignu temperaturu na 47. fosfolipazu A (enzim). U jesen kolonija proizvodi puno mužjaka i kraljica (begins to produce males and new queens which fly out and mate). a najčešće je crn s žutim kolutima. Prezimljuje oplođena ženka. Različite je boje. a za preosjetljive ljude mogu biti i smrtonosni. Pčelinje žaoke su pilaste i ne mogu se pri ubodu izvući pa ostaju u koži žrtve.6 mg/ubod) sadrži: meltin (peptid). a smješten je na zadnjem kolutiću ispod analnog otvora. serotonin. koji ugibaju nakon uboda. OSE (njemačka osa . Živi u zemlji – rupi od glodavaca i do 1. Najprije u potragu za košnicom (medom) krene izvidnik. inače je otrovan (razni proteini) iz venom sac koji putuje sve dublje u tkivo. Ose se hrane proteinima (gusjenice. Pčelinji žalac treba izvaditi. dopamin. a ona polaže nova jaja (3000-5000) kojima će brinuti radnici. Otrovni aparat opnokrilaca – (osa.62 Pčele i ose su korisni insekti i čovjeku ne nanose štetu dok on ne dirne u njihovo gnijezdo. čistači otpada) i šećerima te medom iz košnica.5 m. tj. apamin (neurotoksin).04.99 mg/ubod.).000 ljudi zatraži liječničku pomoć.6ºC koja ubija izvidnika tako da se ne može vratiti kući i javiti gdje je našao med i potom dovesti svoju vojsku na košnicu. a oplođene kraljice traže mjesto za prezimljenje. stršljen. japanske. meso. Najmanje 40 ljudi u USA umre godišnje (anafilaktički šok) od osinjeg uboda. Neke pčele. bumbar) sastoji se od otrovne žlijezde. bradikinin. Tridesetak stršljena ubija roj pčela od 3000 jedinki. Kod nekih ljudi jedan ubod može biti smrtonosan. muhe. podnose temperaturu od 47. acetilholin. dok STRŠLJENOV ima 0. kinin i visoko molekularne enzimske bjelančevine. noradrenalin. mjehura (s otrovom) i žalca.2ºC. Ubada matica u obrani. za razliku od ose i stršljena čije se izvuku i ne ostaju u tijelu. Žive u koloniji (socijalni kukci): matica. puste izvidnika da uđe u košnicu i obilježi med. a OSE: serotonin. Zemni bumbar (Bombus terrestris L. Mužjaci potom ugibaju.02. otok (upalu). Te pčele. mužjak. zdepast. a mužjak i radilice ugibaju. za razliku od pčele i bumbara. kateholamin. Mužjaci služe za oplodnju vlastite matice i matica u drugim kolonijama. pčela. Velika su opasnost za pčele/košnice. Otrov PČELE (0. One žive u blizini ili u istom prostoru (ose često u kući saviju gnijezdo) gdje i čovjek.) je najotrovniji socijalni kukac. U proljeće oplođena kraljica snese prvih 10-20 jaja i podiže mlade dok ne osposobi radnike koji potom preuzimaju svu brigu oko gnijezda. Žalac (mužjak ga nema) je izmijenjena leglica s dvije hitinske žaoke koje ubrizgavaju otrov. U zajednici ima oko 5000 jedinki. Ubod ovih kukaca je jako bolan uz pojavu lokalne bijele kvržice s kružnim crvenilom i otokom te svrbežom i pojavom bistrog mjehurića. dopamin. pauci.) velik je oko 3 cm. među kojima je najvažniji: Frakcija F1 . jer one brane košnicu. Žaoke pčele treba izvaditi jer su otrov. Kolonija ima oko 200 jedinki. Oblik života 09. Cijela stara kolonija s kraljicom u sjevernim krajevima živi samo jednu godinu (neke vrste su višegodišnje –Paravespula). radnici (sterilne ženke). Hrani se nektarom. žive u zajednici. ako se ne izvadi. koji košnicu obilježi svojim feromonom i potom se vraća po svoju vojsku koja napada – ubija pčele. i to: histamin. noradrenalin. paralizu i sniženje općeg krvnog tlaka te . ali ne i europske. I pčele i ose su socijalizirana bića. pa čak i na 47.meltin – ima 13 aminokiselina i odgovoran je za lokalnu bol. Osa i stršljen.Vespa germanica Fabricius) Ose je duga oko 2 cm i ima 1-3 crne točke na žutoj glavi i po puno žutih šara. obrastao dlačicama. Tkivo na mjestu uboda producira histamin i druge produkte. kojima prehranjuju svoje ličinke.

2.v. U 2% ljudi ponovljeni ubodi vode u hipersenzitivnost – potencijalna smrt.3-1ml. Komarci su veliki napasnici čovjeka i životinja. Nalazimo ih ispod razine mora. KOMARCI – MOSQUITOES Slika 25. a 33% od zmije. dijareju. Reakcije na pčelinji ubod mogu biti: 1. polako) u roku 5-15 min. Malarija je naziv za infekcije kroničnog tijeka koje uzrokuju protozoi iz roda Plasmodium. a potom svrbež i toplina. U svijetu ih ima oko 3000 vrsta. Hladna kompresija smanjuje bol i otok. hiperosjetljivih ljudi po rođenju ima vrlo malo i to obično vodi u smrt. grč mišića i ponekad konvulzije. ostao je živ i bez alergije. Stečena imunost propadne kroz nekoliko mjeseci.kratkotrajna bol i otok.63 Frakcija F2 – ima 18 aminokiselina i 2 enzima (hijaluronidazu i fosfolipazu) koja potpomaže djelovanje meltina i razara eritrocite. panika. Oralni antihistaminici. 4. a ako je blizu usta i grla može biti fatalna. Čovjeka napadaju/uznemiruju od ranog proljeća do kasne jeseni. ako su generalizirani simptomi. žute groznice. Ose se hrane otpadnim proteinima (scavengers-čistači-lešinari) i sa svojim ubodom šire infekciju. filarije. Toksična reakcija . a može nastati i astma – sipljivost i ubrzani puls te pad krvnog tlaka. Za preosjetljive preporuča se adrenalin (i. Veličina reakcije na ubod ovisi o mjestu uboda. Generalizirana alergijska reakcija . No.5 sata. Alergični mogu umrijet za 15-30 minuta. količini venom-a i prirodnom imunitetu. bljedilo. Alergičar mora nositi antipčelinji/osinji koktel i sam sebi dati injekciju nakon uboda insekta. Ponovljeni ubodi kroz određeno vrijeme izazovu imunost u 75%.alergijska reakcija može biti blaga ili jaka do anafilaktičkog šoka sa simptomima suhog kašalja. Nalaze se po cijelom svijetu od tropskih do antarktičkih krajeva. povraćanje. malaksalost. Za ovu bolest je . Denga groznice. 18% od pauka.jaka lokalna otok (možda i limfnog čvora) kroz nekoliko dana. nesvjestica. (po potrebi ponoviti). a prenose komarci iz roda Anopheles. Normalna reakcija . Oni su prenosnici raznih bolesti: malarije. nekontrolirano mokrenje i sranje. 15% ih ne razvije imunost i reagira samo lokalno. 3. u Europi oko 100. ako se ubod ne ponovi. crvenilo kože. zujeći oko ušiju i glave te zabadajućisvrdlajući svoje rilo/proboscis u kožu. temperaturu. Oko 500 uboda je smrtonosno. čovjek kojega je ugrizlo 2243 pčele dok je bio u vodi 4. nožem. U USA (1950-1954) umrlo je 215 osoba od ugriza venomous animals: 40% od kukaca (Hymenoptera). mogu biti nedjelotvorni i najbolje ih je dati uz adrenalin parenterlno. a u Hrvatskoj oko 50 vrsta. ali bez oštećenja kože i potom ranu dezinficirati. u razrjeđenju 1:1000. nesvjesticu. Pčelinji žalac je najbolje BRZO skinutu struganjem noktom. Lokalna reakcija . encefalitisa i razne ARBO virusne infekcije. spazma grla i grudi.dešava se kod multiplih uboda uz glavobolju. dok je oko 10% imuno po rođenju. 0. kao i na nadmorskoj visini od 3000 m.

) mogu letjeti daleko od svog obitavališta. Žuta groznica Prenose komarci iz roda Aedes koji su zaraženim flavivirusom. a rezervoar je nepoznat Komarci su svrstani u tri subfamilije: Toxorhynchitinae. fansidar). a ponekada i do 15 km. No za manje od 24 sata terminalni segment abdomena se zarotira/zaokrene za 180º i seksualni organ dođe u pravi položaj. napetost/razdražljivost. zglobovima. a spermu spremaju u spermoteku. Denga je akutna virusna bolest s jakom boli u mišićima.5 km. a u urbanoj sredini između komarca i čovjeka. osipom i laganim krvarenjima po koži. dojki. Podporodica culicinae se nalazi u blizini i/ili u nastambi. pa su nazvani domestic mosquitoes. WHO procjenjuje da godišnje oboli oko 300 000. a njihova larva se hrani larvama drugih komaraca. ARBO virusne groznice prenose komarci roda Culex i Aedes. U šumi se prenose između majmuna i komarca. fotofobijom.64 karakteristična splenomegalija i anemija te kao prvi simptom groznica koja se javlja svakih 48 sati – malarija tertiani ili svakih 72 sata – malarija quartani. Ovi crvići u svom razvoju trebaju kao prijelaznog prenosioca komarca. U Europi je gotovo i nema. Malarija je posljedica lize eritrocita i ulaska plazmodija u cirkulaciju. oko 1. Avione i brodove treba rezidualno tretirati permetrinskim preparatima. rezervoar se. Uzročnik malarije Anopheles quadrimaculatus leti. ali je ima u Turskoj. ARBO virusni encefalitis prenose komarci iz roda Culex i Aedes. Za nas su značajne druge dvije podporodice iz porodice Culicidae i to: podporodica Anophelinae s rodom Anopheles. koja se ne hrani krvlju. genitalija (nema protoka limfe pa buja vezivno tkivo). Tadžikistanu Malarija se dobro liječi kininima (klorokin. Uzročnik malarije (4 vrste plazmodija) nespolno živi u čovjeku a spolno u komarcu. Protiv žute groznice postoji uspješno cjepivo. najvjerojatnije. . obično. koji parazitiraju u limfatičkom sustavu i potkožju. komarac iz roda Anopheles sišući ljudsku krv usiše i gametocite plazmodija koji se u komarčevom želucu razmnožavaju spolno. visokom T i tresavicom. Naime. Mnoge ženke se pare samo jednom. Filarijaza je bolest koju uzrokuju crvići iz porodice Filaridae. a nastali sporozoiti (čuvaju se u komarčevim slinovnicama) prilikom uboda čovjeka otpuštaju se u čovjekovu krv gdje se u jetri i krvi odigrava nespolni razvoj plazmodija. aegypti i dr. hemoragija i žutica. Komarci iz roda Culex. kostima.koja se javlja u aerodromskog ili lučkog osoblja koje se zarazi od ljudi koji su vektori malarije. Neki komarci iz roda Culex (pipiens). a rezervoar su divlji glodavci i klokani. Azerbejdžanu. muhu ili račića. rezorchin. ptice i glodavci. oštećenje bubrega. Anopheles i Aedes sišući krv čovjeku ispuštaju iz svoje sline mikrofilarije koje se u potkožju (limfi) razviju u spolno zrele jedinke i tako nastaje bolest: limfadenitis i limfangitis. a doputovali su tim prometalima. podrodom anopheles s 9 vrsta i cellia s jednom vrstom te podporodicom Culicinae sa 7 rodova te 14 podrodova i 40 vrsta. ARBO virusni artritis s osipom prijenosnik je komarac Culex i Aedes. Aerodromska (brodska) malarija je bolest – malarija. Ženka komarca Aedes aegypti koja je cijeli život zaražena virusom je glavni prenosnik bolesti. a ponekad i elefantijaza udova. Karakterizira ju jaka groznica. Mužjak kad se izleže iz pupe ima seks organ (penis) u krivoj poziciji – dorzalno. Aedes (npr. a umre oko 100 000 ljudi od malarije. Aedes vexans može preletjeti i do 30 km.

prsni kolutić). a zadatak im je oplodnja ženke. Imaju glavu. Ličinke – kad se jaje nađe u vodi iz njega vrlo brzo izađe ličinka. Sa strane proboscisa nalazi se par donjočeljusnih pipala (palpi). Boja ljuskica je: crna. Ličinke napadaju razne ribice (gambuzija). Ženka iz roja izabere mužjaka i ide na parenje (svadbeni let) ili na čvrsto tlo. nego se hrani nektarom i ženka koja bode i siše krv. na tlo ili donju stranu lišća na mjesto gdje će voda u proljeće doći i iz jajašca će se u proljeće izleći ličinke. Desetak dana iza uzimanja krvi pronalazi vodu ili mjesto gdje će voda doći i polaže jajašca. a kod 4. Jaja polažu na vodenu površinu ili na mjesta gdje će doći voda što ovisi o vrsti ženke. Na zadnjem kolutiću je spolni organ. jer se ličinke sporije razvijaju. Za površinu vode su vezane dvjema cjevčicama (sifonima) kojima uzimaju zrak. Sišući krv ispuštaju slinu koja je antikoagulant i ujedno ispuštaju uzročnike bolesti. a iznad toga su složene oči iz kojih izviru antene/ticala. odnosno komarci. Imaju 3 para nogu (svaki prsni kolutić po jedan). ali u ljeto ih ima više . Životni razvoj . Zadak ima 9 kolutića. U proljeće ima manje komaraca. bakterijama. žuta. ali imaju jako rilo/proboscis. Za površinu vode je pričvršćena sifonomcjevčicom kroz koju siše zrak. Slika 26. Mužjaci imaju veće antene i donjočeljusna pipala koja im smetaju da bi sisali krv. bijela. ženke obično odlažu. crvena. Na ličinki razlikujemo glavu. Oni imaju potpunu preobrazbu. One kožu buše provlačeći rilo između kožnih stanica (epitelnih ljuskica). koja se hrani raspadnom organskom tvari. Posljednja (jesenska) generacija polaže jaja na zemlju ili donju stranu otpalog lišća – tamo gdje će se voda pojaviti. Adult/imago Postoje dvije odrasle jedinke: mužjak koji ne siše krv. ali ženka Aedes vexans može položiti jaja bez da prije posiše krv – ona je stoga autogena vrsta i ova vrsta dominira 80% u Osijeku. smeđa. toraks i abdomen. Oni kratko žive. Mužjak koji je izvršio oplodnju povuče se u samoću (više ne ide u svadbeni roj) i ugiba. jaje. Cijelo tijelo prekrivaju ljuskice koje su karakteristične za determinaciju vrsta. grudi i zadak. Jaja su oko 1 mm duga: Neke ženke ih polažu pojedinačno. srebrena itd. Većina ženki komaraca treba prije polaganja jajašca uzeti krv. Kukuljica ne uzimaju hranu. a neke u skupinama. Nakon nekoliko dana leđna joj hitinska ovojnica pukne i izađe odrastao komarac. Zadnju generaciju jajašca. presvlačenja prelazi u stadij kukuljice.se odvija u 4 faze (koraka). Ženke imaju slabe antene i pipala. koji neko vrijeme sjedi na vodi dok mu zrak uđe u krila i nakon toga odleti. koje s gornje srane prekriva hitinska ploča tergit.1-3 generacije. ako su zaraženi.usni organ za bodenje (provlačenje između epitelnih stanica) i sisanje krvi. neki kukci. U vodi se kreće uvijanjem. U tu svrhu mužjaci stvaraju vrtložni roj gore-dolje u koji ulijeće ženka. Ličinka se tri puta presvlači. Na glavi se nalazi proboscis . a s donje strane sternit. kukuljica/pupa i adult. a i ptice.65 Komarci spadaju u red Diptera i familiju Culicidae. Životni ciklus komarca . tj. Krila (1 par) su im spojena na mezotoraks (2. ličinka s 4 stadija.

Ženka komarca siše krv čovjeka i životinje (sisavci. Ova pojava ovisi o duljini svjetla (fotoperiod) zbog čega nedostaje hormona rasta. ali im nije mrska niti čovjekova . Većina vrsta iz roda Aedes prezimljuje u stadiju jajašca. skloništa. obale jezera. a u nepovoljnim miruju – fakultativna dijapauza. a ne krv. Hrana i komarci Razvojni oblici: jaja i kukuljica ne uzimaju hranu. pećine. . ispod kore drveta. podrumima. Odrasli komarac mužjak siše samo nektar. semiantropofilni – preferiraju krv čovjeka.aktivni noću (nokturalne vrste). semizoofilni – preferiraju životinjsku krv. crvenilo i svrbež uzrokovano ubrizgavanjem otrovnog sadržaja pljuvačnih žlijezda komarice. Količina masti je glavni faktor koja gravidnim komaricama omogućuje prezimljenje. duplje. ali uzimaju i drugi krv . Ličinka i adulti uzimaju hranu. donja strana otpalog lišća u poplavnim-depresivnim šumskim terenima). heterodinamani – imaju obvezno zimovanje kad se prekida funkcija jajnika – prava dijapauza. Ta jajašca ona polaže (ovipozicija) tamo gdje će u proljeće biti vode (inundacije – mjesto od korita do nasipa. ptice. Komarci. poplavna područja rijeka. Neke vrste prezimljuju u stadiju adulta/imaga i to u stajama. Obzirom na prezimljenje komarce možemo podijeliti u dvije skupine: homodinamni – razvijaju se u povoljnim ekološkim uvjetima (eko čimbenik). bare. Samo gravidna ženka prezimljuje. nizine. s obzirom na hranu mogu biti: Antropofilni – su oni koji preferiraju ljudsku krvi i oni nas najviše napadaju – aktivni u sumrak i zoru. i dr. Ličinka jede organske otpade i mikroorganizme. kanalizacija. Zimovanje/hibernacija Komarci mogu prezimiti u svim stadijima. gmazovi) Na mjestu uboda javlja se otok.aktivni u sumrak i zoru (krepuskularne vrste). zoofilni – preferiraju krv životinja – aktivni noću.66 Slika 27.

vjetru. Ovaj let ide uz vjetar ako je brzina vjetra manja od 1 m/sek. Let komaraca Postoje 3 vrste leta: migratorni – emigratorni let izvode mlade ženke stare 6-10 sati. Mužjak koji je oplodio ženku više ne ulazi u leteći roj nego se povlači u samoću i ugiba. U ovu skupinu spadaju Aedes koji mogu odletiti i do 100 km. Mužjaci naprave karakterističan roj koji pleše gore dolje i u koji ulijeće ženka i ona izabire mužjaka i ide s njim na parenje (u zraku ili na čvrstom).67 Culex territans se hrani na vodozemcima i gmazovima. na pticama i značajno je dominantan u Kopačkom Ritu. konzervi. vlagi itd. Ako je vizualni znak u pitanju ženka ga ne može točno locirati. prostoru. Zadovoljan je s malo vode: voda u tanjuru vaze cvijeća. jer osjetilni hormoni ne djeluju daleko. . zvuku. Konzumatorni let je direktan i kratak. staroj gumi. ili niz vjetar ako je njegova brzina veća od 1 m/sek. pet zdjelici. Culex pipiens dominira kao vrsta u priobalju. temperaturi. Ovo rojenje se ponavlja svakih 24 sata. Ako mirisni znak onda je let kratak i ravan. a ovisno je o aktivnosti komaraca. Apetitivni let – istraživački poduzimaju komarice starije od 24 sata radi hrane i polaganja jaja. pa je rijetka vrsta dok se Culex pipiens hrani. svjetlosti. uglavnom. Rojenje gore-dolje ili svadbeni let Dešava se 24 sata nakon što su mužjaci izašli iz kukuljice i pošto im se spolovilo s dorzalne strane okrenulo na ventralnu stranu. a naš Aedes vexans leti do 30 km Culex pipiens leti jedva 100 m.

A. Kako tih u gradovima nema. itd. pronalazi u naselju.N. prvenstveno. Osim bolesti koje golubovi mogu prenijeti na ljude. U gradovima onečišćuju automobile i tržnice fecesom. Ovdje prvenstveno mislimo na ptice koje čovjeku uzrokuju gospodarske i zdravstvene štete. Po boji perja razlikuje se mužjak od ženke.C. Kad mladi u potpunosti uzlete i osamostale se (5-6 tjedana) par ide ponovno nesti jaja. tržnice. kositrena žica se drobi. kućne balkone pa se i na taj način dade lako pripitomiti. Ženka se gnijezdi u svim rupama i pukotinama zidova/građevina. golub traži bračnog partnera kojeg. embriologije. Jako je ovisan o hrani.150-1. Vodu pije kljunom kontinuirano tako da uroni kljun u vodu i koju stalno uvlači preko nosnica u probavnu cijev (jedini od ptica). biljojed.šetača – onečiste. Na jajima sjedi 16-18 dana. uglavnom ženka. a mlade hrani oko 5 tjedana to u početku povraćenim sadržajem iz želuca golubinje (ptičje) mlijeko (jedini među pticama). Kljun služi za uzimanje hrane i vode i na vrhu je orožnjao i lagano svinut (kukast). a ako je tavan loš. Jedan bračni par daje 10-12 jaja/god. jastrebovi i kune. ali i meso). kanarince.) oko 5000 god. gljivične. U kršćanstvu golub je simbol mira. kad ona ode s gnijezda. Golub je.). parazitologije. na prozorima i balkonima. Njihovi predatori su sokolovi. Golubovi često ulaze u tavane zgrada. a ženka gradi gnijezdo. Golubovi Golub se pojavio u miocenu (Columba palumbus) od kojeg je nastao divlji (pećinar) golub (C. fiziologije. golubovi. Među najstarije kulturne spomenike spada naša Vučedolska golubica (2. u jatima 20-30 golubova. pa u njenoj potrazi napada silose. Dok je ženka na gnijezdu mužjak je uvijek uz nju i čuva nju i gnijezdo. a nerijetko i samog čovjeka . Tijelo goluba je pokriveno lijepim do ružnim perjem (ovisno o njegovoj ishranjenosti i zdravstvenom statusu) sivkasto plave do zelenkaste boje. oni čovjeku nanose znatne gospodarske štete jer svojim fecesom (gvan) onečišćuju i uništavaju zgrade i ukrase na njima te na taj način uništavaju kulturne spomenike i arhitektonske vrijednosti te crkve i zvonike. golubovi se brzo množe i u gradu predstavljaju veliki problem. Golub je poznat kao jedan od prvih poštara – listonoša. Gvan na predmetima na koje padne izaziva fizičke i kemijske promjene (korozija i pucanje materijala. a odgoj oko 80%. U današnje doba golub se često koristi ka pokusna životinja na području genetike. A. ali i mužjak. jer je valivost oko 60%. a pri letu stvaraju zvižduk. a kasnije smekšanim i na kraju tvrdim zrnjem. psihologije itd. Golub je mogao postati sinantropna životinja iz nekoliko razloga: čovjek ga počinje pripitomljavati i uzgajati zbog mesa (hrane). Imaju dobar vid. zbog kratkih nogu. livia Gmelin) kojega čovjek pripitomljuje (C. golub na svom dalekom letu biva izgubljen i ostaje u naselju. Golub je ostavio traga i u umjetnost. Na gnijezdu sjedi. ali jede sve što uhvati pa ga smatramo svejedom (zrnato bilje. Opisano je oko 550 vrsta golubova.68 PTICE Ptice kao ekološki i javnozdravstveni problem u gradu i selu (naseljima). Slabo hodaju-šeću. ovdje treba spomenuti i ptice kao kućne ljubimce (papige. Rasprostranjeni su po svim kontinentima. oštećujući i crjepove. Pri hodu. Kad se govori o bolestima koje s ptica mogu prijeći na čovjeka (ptičje zoonoze). livia domestica Gm. golub napušta svoje pećine i približava se čovjeku jer kod njega nalazi više hrane. I mnoge druge religije koriste goluba u religijske svrhe. klimaju glavom. dubinama i visinama gdje ima vode i hrane. (neolitik).C. Golubovi su dobri letači – oko 100 km/sat. možda. Golub živi oko 4 god. npr. Glasaju se gučući i gugučući.N.850 god. i odgoji oko 6 mladih. . osušeni gvan može propadati u stan i izazivati alergije i astmu. Gnijezdo grade zajedno: mužjak prikuplja gradbeni materijal.). vrane i druge divlje ptice. prenoseći razne bolesti (bakterijske. parazitarne i virusne etiologije). a u gnijezdo polaže 1-2 jaja i to 5-6 puta godišnje.

) nanose velike štete jedući hranu. Mycobacterium avium.000 kg gvana/100 m3 tavanskog prostora. zbog čega postaje neupotrebljiva. Te ptice mogu biti zaražene. Erisipelothrix rusiopathiae. kliconoše salmonela i izvor zaraze. Aspergilus. V. zaraženog mesa i mesnih prerađevina kao i svim predmetima koji su u dodiru s . Lako se širi aerosolom i prašinom. naziv ornitoza je širi i obuhvaća sve ptice i označuje ptičju bolest. a i bolesti kojima su podložni izgledaju neuredno. Gregurić (1989) bilo zaraženo oko 45% golubova (49%-65%). a za ljude je uvjetno patogena. zagađeni zrak-aerosol). kao i zaraženo meso tih ptica. Oni su rezervoari i kliconoše klamidioze. kao što su: Salmonella typhimurium. ptice). Criptococcus neophormans. jer čovjeku nanosi velike štete poput štakora. bila je velika zaraza peradi na Dalekom istoku od koje su obolijevali i ljudi. u cijelom svijetu. Norveškoj 80%. Danas je poznata. Psitakoza (Chlamydia psittaci) Psitakoza (ΦΨιτακοζ = papiga) je zarazna papiga. a još više ju zagađujući. Atipična kuga peradi –Newcastle disease je zarazna bolest peradi (kokoši) koju uzrokuje RNK virus (paramiksovirus) koji je patogen i za čovjeka. Veća zaraženost zabilježena je u proljeće nego li u zimi. perad i dr. a uzrokuju bolest u čovjeka (zoonoza). golubova. galebova.) je crijevna bolest životinja i čovjeka. Međutim. a potom u gotovo svim europskim zemljama: Danskoj 60%. sjenica. pure. Čovjeka se najčešće zarazi preko kućnih ptica/ljubimaca. pingvin) i to naročito u proljeće i jesen. U Zagrebu je prema istraživanjima J.5 kg fecesa. silosi uljarica. Y. kanarinci. ptice). U 2003/2004. …) nosi zaražena jaja koja su najčešći izvor zaraze za čovjeka.: klamidiozu-psitakozu (ornitozu) (Chlamydia psitttaci). Britaniji 20%. g. a liječničku pomoć zatražilo je 24 od 50 stanara jedne višekatnice u koju je prije par dana donesena kupljena papiga. Campylobacter jejuni. Psitakoza i/ili ornitoza se može prenijeti na čovjeka pa spada u zoonoze.je u krvi i tkivu ptica i najčešće se nalazi na perju na koje je stigla ptičjim ekskretima. njihovih izlučevina. Sovjetskom Savezu 97%. Neki njeni serotipovi (S. Golub godišnje pojede oko 23 kg hrane i daje oko 2. fazana. koji se nalaze u zemlji. enterocolitica. itd. Golubovi prehrambenoj industriji (žitni silosi. gotovo. U siječnju 2002. Domaća perad (kokoši. Čovjek se najčešće zarazi od papiga. Influenca/gripa je virusna bolest ptica. koje se najčešće zarazi pri vađenju probavnih organa (crijeva). Zbog njihove prenapučenosti u gradu. Bolest se po zakonu mora prijaviti i suzbijati. Golubovi mogu prenijeti nekoliko značajnih bolesti na čovjeka. Golubovi obolijevaju i prenose i druge bolesti. Golub se ponekad naziva i leteći štakor. a od domaćih peradi su tu među prvima patke i pure (tuke). kanarinaca. Bolest s ptica lako prelazi na čovjeka. gallinarumpullorum) nalaze samo na pticama (papige. pa kod ljudi izazivaju i gađenje. Ona je specifično patogena za ptice (kokoši. golubovi.69 Na tavanu se može biti do 40. vodi. Divlje patke lako prenose bolest na domaću perad. a u drugim zemljama manje od 20%. čigre. zemlja. Švicarskoj 20%. Mikobakterioza (Mycobacterium avium complex) je mikobakterioza pluća uzrokovana atipičnim ubikvatarnim mikobakterijam. vrabaca. Psitakoza/ornitoza/klamidioza je u 63% gradskih golubova zabilježena 1950. Čovjek se izrazi preko kontaminirane hrane (voda. prašina. tj. u Irskoj. zraku. Čovjek se zarazi preko zaraženih i bolesnih peradi (kokoš. npr. Njemačkoj 23%. vivak. Histoplasma capsulata. Paramixovirus 1(PMV-1). koje žive uz more: galebovi. guske. Salmoneloza (Salmonella sp. Toxoplasma gondi. …). zabilježena je psitakoza u Splitu ?: 5 jako oboljelih i jedna umrla osoba. Bolest ima opći infektivni karakter (visoka temperatura i SE) s atipičnom pneumonijom kao glavnim simptomom.. Uzročnik bolesti –klamidija. Yersinia pseudotuberculosis.

povrće.) je europska skitalica i kreštalica koja živi u šumama i šumskim rubovima u jatima do 150 i više jedinki. javlja sporadično. vinograda). najvjerojatnije su je donijeli njemački vojnici. smokve). te voće. zvonicima. On je skitnica koja spava u gradova. 1943. a virus se neprestano šire sa ptica na komarce i obratno.) Svraka živi blizu naselja na rubovima šuma i livada. West Nile Fever – Groznica zapadnog Nila Ovu bolest uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae. U gradovima pravi veliku buku. Jede i strvine i čest je gost smetlišta pa raznosi bolesti. Živi u malim jatima. pojavila se na Javi i potom brodom prešla u Englesku (Newcastle on Tyne).) je ptica štetočina poljoprivrednih kultura (žitarica i voćnjaka. konje i dr. Nanosi štete u lovištima. God. voćem (trešnje. trudnice. a potom se širila Dalekim istokom. U Europi je zadnjih 10-tak godina zabilježena 1998. Hrani se mladom divljači. ptičjim. pa prema tome neće ni čovjek. monocytogenes. vrtovima. bajami. krok». u parovima ili u obiteljskim jatima. 1941. Mladi nakon 3 tjedna se osamostaljuju. klaonicama peradi i proizvodnim pogonima peradi. Gnijezdi se u gradovima u pukotinama zidova. orasi. jajima ptica i kokošiju. Listerija najčešća napada imunkompromitirane osobe: djeca. Nalazi se u šumama. Afrikom i Sj. Čvorak (Sturnus vulgaris L. Australijom. Ljudi se zaraze jedući zaprženu hranu (meso. U dvorištima krade mlade piliće. 1997. Traub ju 1942. trešnje. seoskim gospodarstvima jer krade jaja i piliće. naziva atipičnom kugom peradi. starci. Živi oko 3 godine. Rumunjskoj 1996. ispod streha i ruševinama i to dva puta s 3-5 jaja po gnijezdu. Glavni rezervoar su divlje ptice. lešinama. ptiće. grožđe. Gnijezdi se na stablima. On je ptica stanarica. Danas postoji vakcina i vakcinirana perad će rijetko oboljeti. ptićima. pačiće. a raznoseći smeće može prenositi zarazne bolesti. opisane se prve infekcije kod ljudi koji su radili u peradarstvu. te u virusološkim zavodima. kukcima. ali i u napuštenim kućama. Glasa se dubokim i graktavim krikom «krok. a ujutro u velikim jatima odlazi u polja. Bolest se kod čovjeka. Bolest su prenijeli zaraženi komarci na mnoge ptičje vrste (oko 110 vrsta ptica) kao i na čovjeka. ali i kao epidemija. Gnijezdi se visoko na nepristupačnim terenima. sjemenkama. Gavran (Corvus corax) Gavran je najveća ptica iz porodice corvida koja ima potpuno crno perje i jaki kljun. Potpuno je crna. Jednom riječju jede sve. Godine 1926. mlijeko i njihove proizvode. Amerikom. Hrani se malim sisavcima (zečevi). Češkoj. sirovim plodovima iz mora). VRANE Siva vrana (Corvus corone cornix L. kao i konja. a nazvan je West Nile virus jer je izoliran iz krvi bolesne žene u Zapadnom Nilu (Uganda) 1937. U područjima gdje virus perzistira oko 1% komaraca Culex vrste je zaraženo WN virusom. Jede gusjenice. parkovima. God. puževima. a iznimno u zimi su jata veća ako ima dovoljno hrane. U gnijezda polaže 3-6 jaja. u Italiji. uglavnom živi sama. zatvorenici. Slična je gavranu i od njega se razlikuje manjim kljunom. Listerioza je bolest koju uzrokuje bakterija L. Nosi 3-10 jaja. Često posjećuje smetlište. Svraka (Pica pica L. a i domaćinstvu. životinje. u istom području se gnijezdi i zimuje – ne seli za razliku od vrana. Izvor zaraze su bolesne i zaražene ptice. poljima. tj. crvima. a i kokošjim jajima. Crna vrana (Corvus corone corone) Crna vrana. . Navečer se okupljaju u jata radi zajedničkog spavanja. Velike štete nanosi lovstvu. opisana je i u Hrvatskoj (u Novom Marofu). te veterinari. laboratorijski radnici.70 tako bolesnim životinjama. kukcima i raznim sjemenjem i voćem (grožđe.

svu vunenu i pamučnu robu). kao što smo na početku rekli i za štakore. filter flies. Nadalje uništava robu (odijelo. koja se stavljaju u proljeće na livade gdje se te ptice skupljaju.pravljenje gnijezda u kućama i zvonicima . Na jajima napisati otrov. sami smo krivi što nas one ometaju.01% progesterona – djelatna stvar.71 Suzbijanje ptica Navedene ptice. zbog njihovog štetnog utjecaja na gospodarstvo i javno zdravstvo potrebno je sustavno držati na ekološki prihvatljivom broju. stavljanjem hormonskih pripravaka «ornisteril» na veliko zrno kukuruza (koje druge ptice ne mogu progutati) u kojem je 0. koje su svrake i vrane danju u jatima napadale. Naš način življenja u gradovima i bacanja otpadaka svuda koji ovim pticama omogućuje izvor hrane. Mogući su i drugi repelenti ali s malom učinkovitošću. Golubovima treba onemogućiti: . ako se može. tj. pobirati iz gnijezda Moguća je kemosterilizacija hormonska kastracija. Njegove štete su velike za zdravlje ljudi jer prenosi razne bolesti. Vrane. smeća. svrake i druge štetne ptice moguće je suzbijati pomoću otrovnih jaja.izvor hrane na taj način da se silosi i skladišta zaštite da golub ne može ulaziti u njih . To se radi u organizaciji lovačkih udruga i uz pomoć javnih medija. … Okoliš treba držati čist: bez hrane. Na ta područja treba spriječiti dolazak ne ciljnih životinja.hranjenje na javnim parkovima. trgovima. Za njegov razvoj bitni su vlažni prostori. Moljci=Moth (moth flies). madrace. gnjezdenja i skrivanja doveo je ove životinje u prekobrojnost koja nam smeta. Komarci=Gnats (Fungus gnats) Moljac se još naziva i muhom kanalizacije (drain flies. . Na spomenike se mogu postaviti solarni generatori od 12 volti koji će golubu onemogućiti slijetanje na predmete. svešče broj golubova na razumnu brojku. a tada bi lovci ubijali vrane i svrake. Nekada se koristila sova ušara (Bubo bubo L) kao živi mamac. Najučinkovitija je mehanička zaštita prostora koja golubovima onemogućuje pristup hrani i gnijezdenju. Dakle. i nepojedena jaja skupiti. sewage flies). šikara Golubinja jaja treba.

Prašak. mamac/meka .72 NAJČEŠĆE UPOTREBLJAVANI INSEKTICIDI Kemijska grupa Pyretroid (Piretroidi) Insekticidi Allethrin Cyfluthrin Cypermethrin Cyphenothrin Deltamethrin Fenvalerate Permethrin Phenothrin Pyrethrins Acephate Chlorpyrifos Diazinon Fenitrothion Isophenphos Jodfenophos Malathion Pirimiphos methyl Propetamphos Bendiocarb Dioxacarb Propoxur Hydramethylnon Avermectin Fipronil Oblik Djelovanje Sprej. meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Meka/mamac Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Respiratorni otrovi: inhibitori prijenosa elektrona Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Cl. Aerosol Nervni otrovi: inhibitori acetilkolin esteraze Carbamate (Karbamati) Amidino-hydrazone Macrocyclic glycoside lactone Sprej. Aerosol.kanalima Nervni otrovi: inhibitori prijenosa živčanih signala Metabolički sustav: inhibitor sinteze hitina Metabolički sustav: uzrokuju poremećaj funkcije hormona Tkivni/stanični otrovi: pucanje -trganje stanica Phenyl pyrazoles Benzoyl phenyl urea (IGR = insect growth regulators) Various chemicals (IGR = regulatori rasta insekata) Inorganic (Anorganski spojevi) Flufenoxuron Fenoxycarb Hydroprene Pyriproxyfen Boric acid (Borna kiselina) Sprej. Aerosol Nervni otrovi: uzrokuju poremećaj u Na+ kanalima Organophosphate (Organofosfati) Sprej. Prašak. mamac/meka Prašak. mamac/meka Sprej. Prašak.

diastema. kutnjaci Smeđe-sivi gore. polju.3. dvobojan 2. 3 para ingvinalna Tupa Male.1 Rattus rattus Linneaus 80-300 (150-250) 16-20 20-25. 4 (2+2) Tupa ? ? Multimammate rat -Mastomys natalensis (Afrika) 80-200 10-15 10-15 Kratke i debele Sjekutići. diastema.73 Tjelesna obilježja Težina Tijela. Indija. živi u kući i izvan kuće Hrapavi i jaki radi penjanja 10. mutne 4.0-2.8-4. kutnjaci Smeđe-siva crveno-siva. sivobijeli dolje Dobar penjač. male i do pola u dlaci Sjekutići. Burma). 3 para pectoralna. sivi dolje Kopa. exulans (Azija) 150-600. uz čovjeka glatki 12-20 (16) po cijeloj dužini. sivo-bijeli dolje Dobar penjač. kutnjaci Smeđe-sivi ili sivi gore. kutnjaci Smeđe-svicrni gore. 3 para ingvinalna Oštra Velike. glođe. živi u kući i izvan kuće glatki 10.20. 12 Kraći od glave i tijela.5 prominentne Sjekutići. živi pretežno u polju (Pak. 2 para ingvinalna Oštra Male. Tajl. diastema. roni. diastema. cm Raspored Zubala Boja Krzna Navike (habits) Rattus norvegicus Berkenhout 150-500 (200-500) 19-25 15-21.8. trbuh svjetli Peri-domestic. jači od selca. 3 para pectoralna. cm glatki 8-12. Bandicota bengalensis R. velike i prominentne Sjekutići. po cijeloj dužini Tupa ? ? . 110 Dulja od repa . smeđ 12 Kratke i debele Sjekutići. cm Veličina ušiju.4 Mus musculus (Rutty) 10-21 (12-30) 9 9 L. 2 para pectoralna. jednobojan 2. kopa Oko 1. oštre 2. glođe.0-2.8-5. cm Duljina Repa.5-2. živi u: kući. kutnjaci Smeđe-siva crno-siva Kopa. pliva. kanalizaciji Manji i glatki radi kopanja 12. oštre 3.2 Tabanski jastučići Broj Sisa Oblik njuške Oči Skalp. g Duljina glave i tijela. glođe. diastema.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful