P. 1
01-07-2010-cetvrtak-pdf-2-8-meg

01-07-2010-cetvrtak-pdf-2-8-meg

|Views: 82|Likes:
Published by pro-web

More info:

Published by: pro-web on Mar 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/19/2012

pdf

text

original

50.

Međunarodni dječji festival Šibenik – Hrvatska Održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića IMPRESSUM Izdavač: Šibensko kazalište i 50. MDF Za izdavača: Dragan Zlatović Glavna urednica: Grozdana Cvitan Pomoćnik glavne urednice: Domagoj Babić Pomoćnica: Zrinka Budimir Fotoreporter: Duško Jaramaz Redakcija: Ante Baran, Matea Belamarić, Cvita Bilić, Liza Bisaku, Ivana Čičmir, Jakov Čičmir, Paula Čičmir, Iva Dominović, Toni Dominović, Anđela Đelalija, Karmela Džaja, Antonija Gojanović, Loreta Gracin, Lucija Grubić, Dora Josipović, Marino Kostadinov, Ana Karađole, Željana Karega, Anamarija Krnić, Bruna Kulušić, Luka Lasinović, Josipa Mileta, Antonija Miliša, Leonardo Miodrag, Josip Mrđen, Mia Nižetić, Lora Pavlinović, Srećko Perković, Valentina Pranjić, Marko Prgin, Iva Sladić, Nikola Sladić, Lucija Šupe, Marija Vukšić, Ana Zoričić Grafički urednik: Nino Milin Voditeljica unosa: Martina Boban Dežurstvo i uvez: Šabić Luka, Škalabrin Marin www.mdf-sibenik.com
Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

str. 1

Uvodnik

Festival kao svjetionik – od neovisnosti do danas
Robert Greenwood

Prvi put smo došli na MDF 1991. Nastupili smo u Kazalištu dan prije proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. Od ‘91 do ‘95 sudjelovali smo na Festivalu šest puta, uključujući i dolazak na proslavu međunarodne dječje godine u listopadu jedne ratne godine. S vama smo dijelili smijeh, užitke, bol i suze. Dostavljali smo lijekove, sanitetski materijal, medicinsku opremu, jedan čistač mina, knjižnice smo obogatili tisućama knjiga, a vladama diljem svijeta pisali da podrže vašu nezavisnost i suverenost. Od ‘92 do ‘93 putovali smo cijelom Hrvatskom: od Splita i Bratskog Doca, Unešića, Zatona, Primoštena, Drniša, Vodica, Našica, Zagreba, Osijeka i, naravno, Šibenika. Svjedočili smo razvoju hrvatskog kazališta od 1991. Nevjerojatan je njegov rast do razine koju danas, u najvećem broju slučajeva, možemo nazvati svjetskom. Tužni smo zbog trenutačnog pada kakvoće hrvatskog lutkarstva. Kada smo ga prvi put imali priliku vidjeti, bilo je iznimno. Sada, kao da je izgubilo usredotočenost, živost, životnost i ushit. Nekako je klonulo, ostarjelo i zastarjelo. Ufastr. 2


mo se u njegov skori oporavak. U sklopu Festivalskog likovnog programa imali smo priliku vidjeti uvijek brojne i iznimne izložbe, koje su nas redovito znale ushititi raznolikošću tehnika i pristupa, bilo da se radilo o već afirmiranim umjetnicima, bilo da su to bili uraci onih nešto mlađih. Sudjelujući godinama u radioničkim programu šibenskog Festivala, pravo nam je zadovoljstvo vidjeti golemi razvoj vještina u polaznika, bilo da se radi o kazališnim, plesnim, likovnim, filmskim, književnim, novinarskim ili o vještinama izrade maski, lutaka, keramike… Ova neponovljiva, obrazovna strana šibenskog Festivala, koju budno i stručno nadziru radionički voditelji, jedinstvena je u svijetu umjetnosti i festivala. Sjećam se kako je jednom prilikom, u ono ratno vrijeme, tadašnji ravnatelj MDF-a, Ante Pulić, rekao: ‘’Ako barem i jedno dijete ostane u Šibeniku, bit će i Festivala!’’ Naime, predanost osoblja, volontera i uprave MDF-a tijekom svih tih tragičnih godina ispunjenih previranjima, kao i sada, u ovim teškim danima financijskih teškoća, čudesna je. Njegujući baštinu, a u isto vrijeme se i mijenjajući rastom, istraživanjem i pozivanjem uvijek novih suradnika, umjetnika, stručnjaka i promatrača, a u stalnoj potrazi za svježim razinama jedinstvenosti i vrsnoće, jamči se najbolja moguća ostavština budućim naraštajima. Nekada se uspije postići više, nekada manje, ali Festival još nije ostao bez daha. Bio je, jest i ostat će svjetionik u svijetu dječje zaokupljenosti i uživanja u svim granama umjetnosti. To je dar svijetu, koji Šibenik, kao najljepša riznica, čuva, a njegovu odvažnost, odlučnost i neponovljivost Šibenčani, Hrvati i cijeli svijet moraju podržavati i s pravom biti ponosni. Prije naše prve predstave na MDF-u ‘91. rekli smo da se nadamo da će Festival poživjeti 1000 godina! Sada se nadamo da će poživjeti 2000 godina! I da će živote kojih se dotakne u tisućama naraštaja nadahnuti za užitak stvaranja. Mi volimo Šibenik! Mi volimo MDF! Čestitamo vam vaših prvih 50 godina! Robert Greenwood, «Sun Ergos»
Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

Svjedočili smo razvoju hrvatskog kazališta od 1991. Nevjerojatan je njegov rast do razine koju danas, u najvećem broju slučajeva, možemo nazvati svjetskom

• NORA •

SRIJEDA 30. LIPNJA
Kazalište 12 sati PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE MDF GODIŠNJE DOBA RADOSTI I DOKUMENTARNOG FILMA HRT O PEDESET FESTIVALA Kazalište 19 sati SUN ERGOS, Calgary, Kanada Robert Greenwood i Dana Luebke: CLEVER CHERRIES (PAMETNE TREŠNJE) Redatelji: Robert Greenwood i Dana Luebke Trg Dinka Zavorovića 20 sati PUTUJUĆE LUTKARSKO KAZALIŠTE FAUST, Šibenik DABOG Ljetna pozornica 21 sat HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U SPLITU BALET - Petar Iljič Čajkovski: ŠČELKUNČIK Koreografija:Božica Lisak – prema W. Orlykowskom Ulica Don Krste Stošića 21.15 sati PERCY JACKSON I OLIMPIJCI: KRADLJIVAC GROMOVA, ZF Bunari 22,30 sati RAUCH DUO-BAND, Poljska - Koncert

12 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 19 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 20 sati MARTHA DI MARTHE, Španjolska 21 sat CHARLI LUTKAR, Španjolska 22 sata DR. STREET, SAD Trg Pavla Šubića I. 19 sati JUNCKYARD SYMPHONY, Kanada 20 sati AEREAL ANGELS, SAD 21 sat ACROBUFFOS, SAD 22 sata FBC, Makedonija Ulica kralja Tomislava 19 sati RUACH DUO, Poljska 20 sati MASKOTE, Makedonija 21 sat JENNY CARICHATURES, SAD 22 sata PANTOMIMA, Makedonija, Bugarska

PETAK 2. SRPNJA
Kazališni foaje 11 sati FESTIVALSKI RAZGOVORI Kazalište 19 sati RADIONIČKA FILMSKA PRODUKCIJA Ljetna pozornica 21 sat TEATR BAJ POMORSKI, Toruń, Poljska J. Swift: PODRÓŻE GULIWERA (Guliverova putovanja) Scenarij i režija: Ondrej Spisak Vrt samostana sv. Lovre 21 sat MUŠKI PJEVAČKI ZBOR Sv. MIHOVIL Koncert • PROGRAM - ULICE I TRGOVI Trg kralja Držislava 11 sati Dr. STREET, SAD 12 sati AEREAL ANGELS, SAD 19 sati GOMA, Argentina 20 sati FBC, Makedonija 21 sat Dr. STREET, SAD 22 sata ANDY DY, Kanada Medulić 11 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 12 sati DR. STREET, SAD 19 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 20 sati MARTA DI MARTE, Španjolska 21 sat DR. STREET, SAD 22 sata MARTHA DI MARTHE, Španjolska Trg Pavla Šubića I. 19 sati JUNCKYARD SYMPHONY, Kanada 20 sati AEREAL ANGELS, SAD 21 sat ACROBUFFOS, SAD 22 sata FBC, Makedonija Ulica kralja Tomislava 19 sati RUACH DUO, Poljska 20 sati MASKOTE, Makedonija 21 sat JENNY CARICHATURES, SAD 22 sata PANTOMIMA, Makedonija, Bugarska
str. 3

ČETVRTAK 1. SRPNJA
Kazališni foaje 11 sati FESTIVALSKI RAZGOVORI Kazalište 19 sati PJESNICI NA FESTIVALU JAKŠA FIAMENGO I GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA, Split MORE IZ ORMARA Adaptacija teksta: Ladislav Vindakijević Redatelj: Ladislav Vindakijević Bunari 20 sati GRADSKI VRTIĆI ŠIBENIK ZBOR PREDŠKOLACA CVRČAK Kazalište 21 sat PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE MDF GODIŠNJE DOBA RADOSTI I DOKUMENTARNOG FILMA HRT O PEDESET FESTIVALA Ljetna pozornica 22 sata ŠIBENSKA NARODNA GLAZBA Koncert Ulica Don Krste Stošića 21.15 sati SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK, animirani • PROGRAM - ULICE I TRGOVI Trg kralja Držislava 11 sati Dr. STREET, SAD 12 sati ANDY DY, Kanada 19 sati ANDY DY, Kanada 20 sati Dr. STREET, SAD 21 sat AEREAL ANGELS, SAD 22 sata GOMA, Argentina Medulić 11 sati MARTA DI MARTE, Španjolska
Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

Festivalski razgovori
Nekoliko polaznica radionice ručnog rada koja je jučer imala prezentaciju

Uplitanja Ive u pressicu

Posljednjeg dana mjeseca lipnja održani su festivalski razgovori koje je tradicionalno otvorio Pero Mioč. Ja bih to nazvala Iskre bez požara. S radom je jučer završila radionica ručni rad. Polaznici radionice predstavili su neke od svojih radova, inače su vezli razne motive. Festivalski razgovori su nastavljeni najavom jučerašnjeg i današnjeg programa. Prva na komentiranju se našla predstava Zeko, Zriko i Janje koja je odigrana na otvaranju 1. MDF-a davne 1958. godine. Naravno, tijekom godina scenarij se mijenjao kao i glumci. Prvi komentar o ovoj predstavi imali su Aleksandra Colnarić i Tihomir Grljušić koji su i glumili u njoj. Bili su oduševljeni publikom u kazalištu i podsjetili su neke kako je to izgledalo na prvom MDF-u. Dubravku Jelačiću Bužimskom se također svidjela predstava i ideja da dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka s predstavom Zeko, Zriko i Janje ponovo nastupi nakon toliko godina u Šibeniku.
str. 4

Svoje pozitivne komentare zatim su dali Stijepo Mijović Kočan i Zvonko Festini. Na njihove komentare nadovezao se i Dubravko mišljenjem kako je predstava imala gledanost i toliko godina kasnije pa to znači predstava nikad neće umrijeti. Kako su sudionici okruglog stola započeli priču nevezanu za ovu predstavu moje su misli kratko otplovile na Karibe. Nakon nepovezanih podataka predstava je ponovo došla na red. Gospodin Festini je rekao da mu se svidjelo što je predstava izvedena na način da glumac nije skriven iza lutke. Nakon punih 50 minuta, kad je tema predstava skoro i iscrpljena, na red je došla i Sanja Pilić koja nije bila na početku festivalskih razgovora, pa je kasnije došla te je oko podneva «odzujala». Komentatori za okruglim stolom su se upustili u velike rasprave o prometu na programu književnici na festivalu i bili su razočarani odazivom mlade publike. Za vrijeme rasprave Pajo Kanižaj je dobio inspiraciju i napisao pjesmu.

U vezi s pjesmama na festivalu imao bi primjedbu malu, te bi se trebo zvati, ni više ni manje: na festivalu tri Sanje. Po kilaži jedna od druge lakša, I sam se pitam što tu radi jedan Jakša.
Kako je vrijeme odmicalo tako je od punog foajea ostalo jedva 10 ljudi. Da se vratim raspravi: čula sam nekoliko netočnih komentara o tome kako bi pjesnici trebali dolaziti djeci u radionice i predstavljati knjige, ali ja se nisam složila s tim te sam morala nešto poduzeti i poduzela sam. Dala sam svoj komentar, evo kako je on zvučao: kad već govorite o dječjoj publici evo da jedno dijete komentira, mislim da djeca upisuju radionice koje ih zanimaju, ali isto tako ne treba ih «trati» nečim što ih ne zanima. Iako sam samo dijete nadam se da ćete shvatiti kako djecu privući nečim drugim, a ne nametanjem. Iva Sladić 8.r.
Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

Čast sudjelovanja u Ščelkunčiku
Lucija Šupe Bruna Kulušić

Razgovor

Jučer je na ljetnoj pozornici nastupao baletni studio HNK Split i članice plesnog ansambla Sjene iz Šibenika. Da bi izvedbu Ščelkunčika pobliže opisali, posebno umijeće i trud, intervjuirali smo dvije plesačice plesnog ansambla Sjene ujedno i članica Nore, Luciju Šupe i Brunu Kulušić. NORA: Koliko ste se dugo pripremali za ovu predstavu? LUCIJA: Više od dva mjeseca, od 24. travnja do danas. NORA: Tko je sve sudjelovao u pripremi koreografije? LUCIJA: Plesne korake poučavali su nas plesni umjetnici Albina
Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

Rahmatuljina i Lev Šapošnikov. NORA: Koje ste uloge glumili? LUCIJA i BRUNA: Glumili smo sobarice i vojnike. NORA: Gledajući s divljenjem umijeće plesnih koraka i zahtjevnu koreografiju te kostimografiju, je li vam bilo teško? Jeste li ikad poželjele odustati? LUCIJA I BRUNA: Bilo je takvih trenutaka, kada nam je bilo prevruće, kad su nas razljutili učitelji ili kad nam jednostavno nisu išli plesni koraci, ali kad smo danas shvatili kolika je čast sudjelovati u tako velikoj predstavi sve te stvari su jednostavno zaboravljene.

NORA: Je li bilo teško uživjeti se u likove koje ste predstavljali? LUCIJA I BRUNA: U početku nam je bilo izrazito teško, pomalo neugodno, ali smo se na kraju navikle i uživjele u uloge. NORA: Što imate reći za kraj, kakvi su vaši dojmovi? LUCIJA I BRUNA: Zahvaljujemo se svim našim učiteljima na strpljenju i trudu. Bila nam je velika čast biti dio ove predstave i surađivati s velikim plesnim umjetnicima. Ana-Marija Krnić i Josipa Mileta 8.r.
str. 5

• NORA •

Radionicki program

Zujalica i Nora

Bok! Zovem se Marija Vukšić i imam trinaest godina i volim ovaj festival najviše na svijetu. Ove godine, dakle na pedesetom, jubilarnom, MDF-u, polaznica sam novinarske radionice Zujalice. Zujalica je zapravo radijska emisija, u kojoj su urednici, naravno, mi, djeca. To nije cijela moja festivalska priča. Na prošlogodišnjem, četrdesetdevetom MDF-u, bila sam također polaznica novinarske radionice Nore. Nora je časopis, u kojoj su također urednici djeca. Voditeljica Zujalice je teta Maja, a voditeljica Nore je teta Grozda. Teta Grozda me zamolila, na ne baš lak posao, da napišem nekakvu razliku između Nore i Zujalice. Pa, ovo nije baš lagano. Ali u redu. Evo. Počinjem. Kada sam bila još malena djevojčica, uvijek sam željela biti u nekoj festivalskoj radionici, pa me mama upisala na likovnu radionicu, na koju sam išla nekolistr. 6

ko godina. Kada sam postala malo starija, moj je san bio postati novinarka, ma makar i na samo petnaest dana. Mama mi je i tu želju ispunila. Malo prije početka lipnja, otišle smo se upisati u neku novinarsku radionicu. Upisala sam se u novinarsku radionicu Noru. To je bilo prošle godine, kada sam završila peti razred. Prvih nekoliko dana na Nori bilo mi je neobično. Svi su negdje išli, žurili, na predstavu, film, na neki trg, na neku promociju knjige i što sve ne. Meni se, zapravo, to sviđalo. Trudila sam se da svaki moj tekst zvuči što zanimljivije i bolje. I to mi je i uspjelo. Bilo mi je super i odlično sam se zabavljala. Ali, festival je na moju veliku žalost završio… Došao je i pedeseti, jubilarni festival, ove godine dakle. Željela sam i ove godine ići na Noru. Već sam znala kuda se ide i gdje se treba upisat pa sam otišla. Pitala sam curu koja je tu radila

kakvih još novinarskih radionica ima. Kazala mi je da ima i Zujalica, koja mi je bila poznata još od malih nogu, ali sam u međuvremenu, preko zime, zaboravila na nju. Tako sam se upisala na Zujalicu. Festival je počeo i počela je Zujalica. Zujalica je radio emisija u kojoj mi, djeca pišemo tekstove, na primjer: bila sam na ljetnoj i sad sa prijateljicom pišem o tome. A onda to čitamo na radiju, u našoj emisiji Zujalici. Prednosti Nore su te da se u dotični tekst mogu staviti i slike, da tekst bude i vizualno dočaran. Prednosti Zujalice su to da emisija ide uživo na radio Šibeniku. Zujalica i Nora imaju još jednu zajedničku stvar. Pomogle su mome snu da postanem novinarka. Ali prava. Mislim da je to sve. I još jedna velika sitnica. Želim sve najbolje i Nori i Zujalici. I ne želim da su njih dvije jedna drugoj konkurentice. Hvala. Marija Vukšić, 6. r.
Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

A u kazalištu... NOR
Tri manje predstave u jednoj
Predstava ‘’Clever Cherries’’ (Pametne trešnje) prva je koja je potpuno izvedena na engleskom jeziku. Mala djeca nisu uspjela shvatiti predstavu jer je, kao što rekoh, bila na engleskom. Iako mala djeca nisu puno shvaćala, trudila su se da prate. U tu jednu predstavu stale su tri manje, a svaka je imala pouku. Ova je predstava stvarno bila odlična. Marino Kostadinov, 5.r

Naporna predstava
Clever Cherries ili Pametne trešnje, kanadskog kazališta Sun Ergos održana je jučer s početkom u 19 sati. Redatelji predstave su Robert Greenwood i Dana Luebke. Kazalište je bilo poluprazno i to me jako razočaralo. Predstava je bila dosadna i naporna i uopće mi se nije svidjela. Nisam shvatio poantu te predstave ni što su nam oni htjeli pokazati. Zbog velike dosade otišao sam iz kazališta i došao u redakciju Nore napisati ovaj tekst. Nadam se da takvih predstava više neće biti na ostalim Međunarodnim dječjim festivalima koji će tek doći. Nikola Sladić 7.r.

Pohvala glumcima i kostimima
Jučer je u kazalištu održana predstava Pametne trešnje koju je izvelo Kanadsko kazalište iz Calgarya. Predstava mi je bila zanimljiva ali ne znam dijele li drugi to mišljenje zbog toga što je predstava izvedena na engleskom jeziku. Osim izvrsnih glumaca (bilo bi dobra da ovakvih ima i u Hrvatskoj), velika pohvala za kostime. Ova predstava je jedna od onih na koju bi se i drugi izvođači trebali ugledati! Luka Lasinović,6.r.

Predsdnosti predstave na engleskom jeziku
Jučer je u kazalištu s početkom u 19 sati kazalište Sun Ergos iz Kanade izvelo predstavu Clever Cherries (Pametne trešnje). Njezini redatelji su Robert Greenwood i Dana Luebke. Kazalište je bilo poluprazno i to me jako razočaralo. Iako predstavu izvode strani glumci i govore na engleskom jeziku mislim da bi ipak iz poštovanja prema glumcima koji su na MDF došli s druge strane svijeta kazalište trebalo biti popunjeno. No unatoč tome jako sam se zabavio. Predstava je bila zanimljiva te je dala priliku djeci da kroz predstavu vide količinu svog znanja engleskom jezika, a možda ga još više i usavrše. Predstava je zaslužila solidnu ocjenu malobrojne publike i pljesak dostojan dobre izvedbe. Marko Prgin 7.r.

Jučer smo u kazalištu imali priliku gledati Boba i Danu u predstavi zanimljivog nastupa Pametne trešnje. Tako na prvi pogled obična predstava zrači nekom posebnom atmosferom koja odudara od svih predstava na festivalu. Cjelokupna izvedba se sastoji od tri zasebne priče i neobičnog uvoda po kojem je predstava i dobila ime. Bob i Dana su savršeno glumili. Smatram kako su jezik i nedinamičnost predstave bili barijera mladoj publici. U kazalištu ste mogli birati gdje ćete sjediti. Bob i Dana bili su presretni, a na kraju predstave im je malena djevojčica uručila cvijeće i zahvalnicu za sudjelovanje na MDF-u. Doslovno su se rastopili od sreće i poželjeli da ovaj festival potraje 2000 godina. Ante Baran 8.r.

Zanimljiva predstava i barijere

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

str. 7

NORA na Lj et

noj

Rusi, Šibenčani, Splićani - ima li još tko?
Kao i svake godine ponovno je balet nastupio na ljetnoj pozornici i to 30. lipnja. Na prvi pogled scenografija je bila odlična iako je bila pomalo neprilagođena jer je ukrašena božićnim stvarima. Na samom početku bilo je mnogo balerina ali nije bilo neke posebne koreografije, uglavnom je bila gluma, ali ne baš dobra. Jedina prednost je bila ta što su svi bili dobro usklađeni. Kako je predstava išla dalje i dalje sve je više bila zanimljiva, ali to nije baš ono što sam ja očekivala od Rusa koji su poznati po popularnim baletnim točkama. U početku mi se najviše svidjela cura koja ja bila obučena u bijelu haljinu, Kineskinja, mali razbojnici i malene djevojčice. Bilo je odlično kada su mali miševi izvodili svoj nastup. Koliko mi se čini ovo je bio orašar. Dio sa nekakvim princem i curom u bijeloj haljini je bio dosta zanimljiv jer je cura izvodila mnogo dobrih pokreta, a princ je izgledao loše sa svom šminkom. Jedna plesačica koja je izgledala kao snježna vila bila je prekrasna u točki sa svojim snježnim vilama. Predstava je bila dobra ali meni nema više mjesta na papiru. Loretta Gracin, 6.r.

Pohvala izvođačima, ne i publici
Ova nam je priča bila malo nejasna. Uglavnom govori o ljudskoj toplini i dječjoj zaigranosti. Interpretacija baletnog studija iz Splita bila je oduševljavajuća. Kao (potreban) dodatak ovom plesnom ansamblu, pridružile su se i naše Sjene. Nažalost, nije bila cijela ekipa pod vodstvom naše drage trenerice već samo nekoliko izabranih djevojaka, koje su s razlogom i izabrane. Mogućnosti ovih mladih plesača bile su nevjerojatne. Dobili smo dojam, bar ja, da se radi o vrhunskom plesnom ansamblu iz Moskve. Svaka pohvala. Inače, prvo što ja primijetim su kostimi. Bili su prekrasni. Lijepo ukrašeni, a neki su oduzimali dah. Mnogo je bilo plesača i amatera i profesionalaca, s mnogim ulogama. Predstava je poduže trajala, podijeljena je u dva dijela s kraćom pauzom. No, ne zaboravimo da ipak nismo u srcu Moskve s ljudima koji cijene pravi balet tako da se većina publike poslije stanke nije ni vraćala. Anđela Đelalija 8.r.

str. 8

• NORA •

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA na Gorici...
Percy Jackson i olimpijci: kradljivac gromova
Dolaskom na Goricu, na moje iznenađenje goričke skale su bile poluprazne. Iz tog se može zaključiti da šibensku djecu i njihove roditelje na zanima fantastika. Iskreno, ni mene film nije pretjerano oduševio. Počela sam gledati, ali film mi je brzo dosadio. Počela sam pratiti tek kada su od Meduzinog pogleda ljudi postajali kupovi. Uglavnom radi se o tome kako glavni lik Percy, inače problematičan u školi, saznaje da je polubog. Kreće u avanturu zajedno sa svojim čuvarom i kćeri Atene, božice mudrosti. Film mi se nije svidio jer kopira Harrya Pottera, a kopije manje-više i nisu zanimljive publici. Iako već drugu večer za redom na Gorici nije bilo nereda film je bio jako loš. Ivana Čičmir 8.r.

Lucija se nije uspjela odlučiti
Dana 30.6. na Gorici je predstavljen dugo očekivani svjetski hit Precy Jacskon i olimpijci: kradljivac gromova. Avanturističkofantastični film režisera Chrisa Columbusa publika je prihvatila s oduševljenjem. Percy Jackson je dječak koji je nedavno saznao da je sin grčkog boga mora – Posejdona. Da svijet polubogova ne bi bio tako savršen Percy se mora suočiti s raznim bićima podzemlja koji žele uzeti dio njegove moći. Percyu zaštitu pružaju njegov prijatelj i kći Atene - božice mudrosti. Ovako zanimljivu priču utjelovljuju fenomenalni glumci. Logan Lerman kao Percy najviše je zaintrigirao tinejdžersku publiku zbog svog izgleda, dok ih je Alexandra Daddario oduševljavala svojim šarmom. U filmu se pojavljuju i poznata imena kao: Uma Thurman i Pierce Brosnan. Film je bio zanimljiv ali filmovi takvog tipa su jako česti pa je film bio malo dosadan, ali ponavljam zanimljiv. Lucija Grubić 8.r.

Ivanu se film nije svidio
Sinoć u 21:15 prikazan je film Percy i olimpijci: kradljivac gromova. Na Gorici i nije bilo baš puno ljudi, pa sam lako našao mjesto. Film mi nije bio dobar, te nisam ostao do kraja. Nadam se da će sutrašnji film, G-force biti bolji. Ivan Čičmir 2.r.

Velika razlika između knjige i filma
Sinoć sam na Gorici pogledala film Precy Jackson i olimpijci: kradljivac gromova. Film je napravljen po istoimenoj knjizi koju je napisao Rick Riordan. Pročitala sam tu knjigu pa sam primijetila velike razlike od radnje u filmu. U filmu su totalno promijenjeni neki dijelovi dok nekih uopće nije bilo. Te izmjene su utjecale na moj ukupan dojam o filmu. Zbog toga su izostali pozitivni dojmovi. Jedino što je bilo dobro ove večeri na Gorici je to što nije bilo gađanja. Svi gledatelji, kojih je bilo nešto malo manje nego inače, bili su uživljeni u radnju filma. Također, još jedan problem koji sam uočila od početka: kad je počeo film u 21:15 još je bio dan, pa sam slabije vidjela film. Film, inače, počinje s mračnim kadrovima, tako da prvih desetak minutna gledatelji nisu mogli pratiti radnju. Također, bilo je i nekih «bisera» koji su odlučili prolaziti točno ispred projektora, pa su sve živcirali. Mislim da je to razlog zbog kojeg se gledatelji na Gorici gađaju. Nadam se da će se ti problemi sa gađanjem i s ranim početkom prikazivanja filma ubrzo riješiti. Dora Josipović 8.r.

Dosadan film
Sinoć je na Gorici prikazan film Percy Jackson i olimpijci: kradljivac gromova. Kao i uvijek Gorica je bila puna, ali sinoć najpraznija do sada. U filmu se radi o tome kako se vojska među kojom je bio i jedan dječak Percy Jackson bori protiv čudovišta. O filmu nisam puno pisala zbog toga što je bio dosadan. Gledatelji su s Gorice otišli nasmiješenih lica. Paula Čičmir 4.r.

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

str. 9

NORA na Gorici...
NORIN filmski kritičar Josip ocjenjuje:
Josip Mrđen

Njemu se film toliko svidio da nije ni vidio one što su odlazili
Sinoć je bio prikazan pretposljednji film na ovogodišnjem festivalu MDF-a. Ovaj put točno u 21:15 prikazan je avanturistički film Percy Jackson i olimpijci: kradljivac gromova. Film ima obilježja grčke mitologije što me je jako dojmilo i poticalo na gledanje. Ovo je bio zadnji igrani film ove godine jer sutra slijedi animirani obiteljski film G-force. Gorica je bila ispunjena do posljednjeg mjesta i svi su čekali početak filma. U filmu glume mnogi poznati glumci kao što su Sean Bean (Gospodar prstenova), Pierce Brosnan (James Bond 007) i Uma Thurman (Hancock). Film zaslužuje sve pohvale i najvišu ocjenu. Na Gorici tijekom filma nije bilo gađanja kokicama što znači da je djeci film bio jako zanimljiv. Autor filma je Chris Columbus koji je snimio prva dva nastavka Harrya Pottera pa ga mnogi filmoljupci uspoređuju s tim filmom. Evo, da se zna: film je bio toliko dobar, ma odličan, da su me poslije filma boljela leđa od ukočenosti. Film je bio prikazan i u Cinestaru, ali nije bio toliko posjećen kao Avatar i ostali SF filmovi. Ovo je bio jedan od najboljih filmova na Gorici uz Robina Hooda kojeg sam gledao u Cinestaru i odskače od svih filmova ove godine. Josip Mrđen 7.r.

Plus: - odličnom filmu - specijalnim efektima - ne gađanju kokicama Minus: - nema Ocjena filma: 11/10

str. 10

• NORA •

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

Počele su pasje vrućine...
Jedni se brane ovako…

FOTO

IZVJ EŠTA J

&

… a drugi ovako

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

str. 11

sponzori
str. 12

• NORA •

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

sponzori

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

• NORA •

str. 13

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->