P. 1
Političke stranke, Izbori, Ustav, Ustrojstvo vlasti RH, Lokalna i područna samouprava, Ljudska prava

Političke stranke, Izbori, Ustav, Ustrojstvo vlasti RH, Lokalna i područna samouprava, Ljudska prava

|Views: 92|Likes:
Published by Grgo
Bilješke sa predmeta "Politika i gospodarstvo".
Bilješke sa predmeta "Politika i gospodarstvo".

More info:

Published by: Grgo on Mar 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/11/2012

pdf

text

original

Političke stranke

Četiri osnovne vrste pol. stranaka: 1) KONZERVATIVNE -temeljne vrijednosti: obitelj, religija, nacija, običaji, povijest, domovina, nacionalni identitet itd -smatraju da je sloboda ograničena zaštitom javnog morala, a država ima pravo intervenirati radi svoje zaštite -traže društvenu harmoniju i mir, za njih je zajednica iznad pojedinca, socijalna pitanja treba rješavati unutar mogućnosti 4 faze konzervatizma: 1. Tradicionalni (1789-1848) – Edmund Burke, reakcija na francusku revoluciju 2. Građansko—nacionalni (1848-1918) – reakcija na zbivanja oko WW1, antiindustrijsko usmjerenje 3. Protudemokratski (1918-1933) – kao reakcija na prekid tradicije s početka 20.st. 4. Neokonzervatizam (1945-danas) – reakcija na zbivanja u WW2 (Njemačka) 2) LIBERALNE -javlja se kao otpor građana protiv bilo kakvih ograničenja života, žele povećati slobode i prava građana, smanjiti ovlast vladarima -program se očituje u : 1)filozofsko-duhovni temelj  ideja slobodne osobe, vjera u razum, ljudska prava, politički temelj koji naglašava diobu vlasti, ideju suvereniteta naroda, legitimitet vlasti 2) gospodarski temelj tržišno gospodarstvo, slobodna trgovina, ekonomska sloboda i konkurencija, privatno vlasništvo -državni interes je nepoželjan 3) SOCIJAL-DEMOKRATSKE -svojim političkim djelovanjem nastoje produbiti političku demokraciju i riješiti socijalna pitanja građana -svoje ciljeve postižu reformama (promjene) -kao temeljne vrijednosti naglašavaju slobodu, solidarnost i ravnopravnost -smatraju da se soc. pravda može postići političkim potezima, a da se pritom ne mora ukinuti privatno vlasništvo i kapitalizam -država svojim zakonima i poštenijom distribucijom bogatstva može dovesti do socijalno pravednijeg društva tj. do državnog blagostanja u kojem svi žive dostojanstveno, nitko nije preziran, svi ravnopravni po zdravstvu i pristupu obrazovanju, «welfare state» 4) DEMO-KRŠĆANSKE -temelji na socijalnom nauku katoličke Crkve tj. papinskim enciklikama iz 1891. -osnovne vrijednosti su čovjek i ljudsko dostojanstvo -sloboda je ograničena zaštitom javnog morala (po kršć. nauku) -država ima pravo intervenirati radi svoje zaštite i teritorijalnog integriteta Postoje i druge koje su radikalnije po ideologiji: socijalističko-komunističke stranke, fašističko-nacističke, nacionalističke, narodne i regionalne…

Političke opcije političkih stranaka LJEVICA – struje reformatora i revolucionara, koji su bili nadahnuti ideologijom oslobođenja radničke klase i stvaranja besklasne zajednice -s vremenom iz svog vidokruga djelovanja gube pojedince i postaju temelj komunističke utopije (K. Marx) -obuhvaća: ultralijevo, nova ljevica, radikalna ljevica, reformatorska ljevica, revolucionarna lijevica i lijevi-centar DESNICA – konzervativne, protuliberalne i proturevolucionarne -obuhvaća: neokonzervativizam, nova desnica, desni radikali, desni centar (centar- opcija između ljevice i desnice, izbjegava krajnosti, vrlo često u koaliciji i s jednom i drugom stranom) Političke stranke u RH -narodne, regionalne, tradicionalne, stranke nacionalnih manjina, seljačke, ekološke, konzervativne, liberalne, blablabla -prve stranke u 19.st. – višestranačje 1. Hrvatska pučka seljačka stranka – Radići 2. Stranka prava – Ante Starčević, Kvaternik 3. Narodna stranka – Strossmayer, Franjo Rački Ponovno višestranačje u HR  1990. -osobitost je obraćanje cijeloj naciji OPORBA (OPOZICIJA) – karakteristika demokratskog sustava, kontrolira vlast, nadzire rad vlade i predlaže alternativna rješenja za gospodarska i politička pitanja HR USTAV, članak 6.  definira pol. stranke kao slobodna udruženja Izbori -legalno političko djelovanje -postupak kojim narod povjerava obavljanje pol. vlasti predstavničkim tijelima, predsjedniku, parlamentu, lokalnoj vlasti.. -posredne demokracije (načini postizanja) Referendum – podvrgavanje nekog zakona, ustavnih promjena ili pol. odluke od bitnoga značenja glavnog glasovanju građana Dicter Nohlen – 3 vrste izbora s obzirom na pol. sustav u kojem se provode: a) Kompetetivni – u demokratskim sustavima u kojima je zajamčena sloboda i pravo izbora b) Semikompetetivni – u autoritarnim sustavima – ograničena sloboda izbora c) Nekompetetivni –u totalitarnim sustavima, uskraćena sloboda izbora Ključni elementi izbora: 1. Raspisivanje izbora -predsjednik  parlamentarni – u roku od 30-60 dana od isteka mandata/raspuštanja zastupnika Sabora -vlada RH  predsjednik (do 60 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika) i lokalne izbore (svake 4 godine, 3. nedjelja u svibnju) 2. Utvrđivanje biračkog tijela- birački popisi – evidencija osoba s biračkim pravima, obnavljaju se pred svake izbore zbog umrlih/pridošlih glasača 3. Izborna kampanja (cijelo vrijeme traje) -agitacija= poticanje/promicanje pismeno ili usmeno neke ideologije ili pokreta -sve do izborne šutnje (24h) 4. Provedba izbora – 7-19h 5. Utvrđivanje rezultata 6. Raspodjela mandata 7. Utjecaj rezultata na stranački sastav

Izborni sustavi: 1) Većinski – a) apsolutna većina (u RH su to predsjednički, 50% + 1 glas) b) relativna većina – jedan od kandidata s najvećim brojem glasova 2) Proporcionalni /razmjerni – D'Hontov sustav – koristi se u HR za izračun parlamentarnih izbora -Baden-Hereov sustav -sustav izbornog količnika 3) Mješoviti (većinski i proporcionalni) Opće pravo glasa u RH -sve punoljetne osobe + državljanstvo -ABP (aktivno biračko prav9 – sve osobe s pravom glasa -PBP – samo oni na listi kandidata, koji se biraju -lokalni izbori su svake 3. nedjelje, svakih 4 godina -ne smiju kandidati biti vojnici..

USTAV RH
-temeljni zakon neke države (demokratske) -najviši pravno-politički dokument iz kojeg proizlaze svi zakoni - 22.12.1990. -doživio 4 velike promjene: 1. 1997. – Franjo Tuđman, uvedene promjeni o svim događajima do '97 2. 2000. – polupredsjednički sustavparlamentarni 3. 2001. – ukida se županijski dom, Sabor postaje jednodoman 4. 2010. – zakon o referendumu, EU, 22 nacionalne manjine Ustav je izraz: - povijesnog prava na državnu suverenost Republike Hrvatske - demokratskih dostignuća utemeljenih na rezultatima višestranačkih izbora - međunarodnih standarda sloboda i prava čovjeka i građanina koji se primjenjuju u demokratskim zemljama.
Prepisao iz bilježnice Grgo.

-Ustav ima 152 članka, sastoji se od 10 dijelova: 1. Izvorišne osnove (uvodni dio-proslov ili preambula) 2. Temeljne odredbe 3. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. Ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud 6. Mjesne/lokalne/područne samouprave 7. Međunarodni ugovori 8. EU 9. Promjene Ustava 10. Završne odredbe -promjene Ustava može predložiti 1/5 zastupnika, predsjednik RH ili Vlada -većinom glasova u Saboru se prihvaća prijedlog kojem će se pristupiti, a 2/3 glasovanjem se Ustav mijenja

Ustrojstvo državne vlasti RH
-trodioba vlasti: a) Zakonodavna – Sabor b) Izvršna – Vlada i predsjednik c) Sudska – svi sudovi A) ZAKONODAVNA VLAST -parlamentarno uređenje -Sabor je najviši organ RH koji obavlja poslove odlučivanja o različitim društvenim i političkim pitanjima -Sabor može imati 100-160 zastupnika koji se biraju svake 4 godine -sustav integralnog obavljanja -redovna zasjedanja u dva perioda godišnje: od 15.siječnja – 15. srpnja i od 15. runa do 15. prosinca *izvanredna zasjedanja – može pozvati predsjednik države, Vlada ili većina zastupnika – u slučaju kakvih katastrofa i sl. Način rada je uređen «Praktikum o radu», određeno u Ustavu, a pojedinosti se uređuju u poslovniku. U poslovniku je utvrđeno da ako je na sjednici prisutna većina zastupnika, odluke se donose većinskim glasovanjem. 2/3 (većina glasova) se donose zakoni s područja nacionalnih prava, kao što su promjene granica, početak rata, promjena Ustava, Zakoni o nac. manjinama.. Ovlasti ili glavne zadaće Sabora su: a) Donosi Ustav i zakone b) Donosi promjene Ustava c) Donosi državni proračun d) Odlučuje o ratu i miru e) O promjeni granica f) Raspisuje referendum g) Daje amnestiju za kaznena djela (zaštita od progona) h) Nadzire rad Vlade i ostalih nositelja dužnosti i) Bira guvernera HNBa, pučkog pravobranitelja, glavnog državnog odvjetnika, suce Ustavnog suda i članove Državnog sudbenog vijeća (DSV) -zakone mogu predlagati zastupnici, Vlada RH Zakoni se donose kroz dva čitanja. Nakon prvog slijedi rasprava. Sa drugim rasprava/izmjene i izglasuje se. Predsjednik proglašava zakon u roku od 8 dana, a nakon toga se zakon objavljuje u Narodnim novinama (službeno glasilo RH) i 8. dan od objave stupa na snagu. B) IZVRŠNA VLAST -predsjednik i vlada 1) Predsjednik – neposredni izbori, bira se na 5 godina, 2x mandata najviše -2000.g. – polupredsjednička  parlamentarna država, smanjene ovlasti predsjednika -vrhovni zapovjednik vojske – imenuje članove Vijeća narodne obrane -raspisuje parlamentarne izbore i poziva Prvo zasjedanje Sabora -dodjeljuje mandat za sastav Vlade tj. imenuje i razrješuje mandatora -dodjeljuje odlikovanja i daje pomilovanja -imenuje članove veleposlanstava i diplomatskih misija -može raspisati referendum, na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zaključuje mir, može sazvati sjednicu Vlade te sudjelovati u njenoj raspravi -jednom godišnje podnosi izvješće Saboru o stanju u državi -o odgovornosti predsjednika pred Zakonom odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca, a ako se utvrdi odgovornost prestaje mu dužnosti po sili Ustava

-ima imunitet nepovredivosti  ne smije biti kažnjen, pritvoren, niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobravanja Ustavnog suda, ali može biti pritvoren ako je zatečen da čini kazneno djelo na koje je predviđena kazna u trajanju od 5 godina zatvora. Imunitet imaju i ministri, zastupnici, suci, državni odvjetnici te pučki pravobranitelj. 2) Vlada – članovi su premijer ili predsjednik Vlade, potpredsjednici, ministri, zamjenici, državni tajnici -predlaže zakone, promjene Ustava i državni proračun -nadzire rad državne uprave i tijela javnih ovlasti -raspisuje predsjedničke i lokalne izbore -vodi vanjsku i unutarnju politiku, a svojim radom je odgovorna Saboru i predsjedniku države -mandator u roku 30 dana mora sastaviti vladu (može se produljiti na još 30 dana), u protivnom predsjednik mandat povjerava drugoj osobi C) SUDSKA VLAST -čine svi sudovi, prema Ustavu su neovisni i samostalni Vrste sudova u RH: - Ustavni sud – odlučuje o suglasnosti zakona sa Ustavom, brine o odgovornosti predsjednika, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka, rješava sudske nadležnosti iznad djelovanja zakonodavne, izvršne i sudske vlasti - 13 sudaca koje Sabor bira na 8 godina - trenutno predsjednica koja je izabrana na 4 godine (a biraju svih 13 sudaca) je Jasna Omejec -Vojni sud --------------1. Vrhovni sud – odlučuje o žalbama protiv odluka županijskog suda 2. Županijski sud 3. Općinski sud 4. Visoki prekršajni sud – podložan županijskom 5. Prekršajni sud 6. Visoki trgovački sud –podložan županijskom 7. Upravni sud – odlučuje o upravnim sporovima i tužbama protiv konačnih upravnih akata -državno odvjetništvo – samostalno pravosudno tijelo, ovlašteno postupiti protiv kaznenih djela i poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH i radi zaštite Ustava i Zakona -glavni državni odvjetnik – Mladen Bajić – imenuje ga Sabor -pučki pravobranitelj (ombudsman)- štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnim upravama i tijelima javne ovlasti, imenuje ga Sabor na 8 godina – Jurica Malčić -DSV (Državno sudbeno vijeće) – imenuje suce i državne odvjetnike -11 članova, bira ih Sabor na 4 godine, predsjednik DSV 2 godine, biraju članovi i ne može biti 2x za redom -prvi put se bira na 5 godina i može biti biran do 70 god. života -suci imaju imunitet

Lokalna i područna samouprava Jedinice lokalne samouprave su gradovi i općine. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije (21 + Grad Zagreb) - mjesne zajednice i gradske četvrti Poslovi koje obavljaju jedinice lokalne samouprave; općine i gradovi, su poslovi lokalnog djelovanja.

 uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, primarna zdravstvena zaštita, socijalna skrb, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, zaštita potrošača i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita Poslovi županija (pitanja od regionalnog značenja) su  školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna infrastruktura, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i socijalnih ustanova Ljudska prava -urođena i neotuđiva, jednaka za sve ljude -cilj obrazovanja o ljudskim pravima je poučiti učenike i ostale o važnosti odgoja za suživot, toleranciju i mir te o sudjelovanju u njima Cijela problematika se može svrstati u 4 kategorije i 3 generacije: 1. Osnovna ili osobna LJP – pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo – 1. generacija 2. Politička i civilna prava – pravo na sudjelovanje u pol. životu, sloboda kretanja, mišljenja, govora, tiska, blabla - 2. generacija 3. Socijalna i ekonomska prava – pravo na rad, obrazovanje, plaću, socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu, pravo na slobodu od siromaštva - 2. generacija 4. Ekološka i informacijska prava – pravo na zdrav život i čistu okolinu - Europski sud za LJP u Strassbourgu tolerancija – prihvaćanje drugih ljudi /različitosti manipulacija – podčinjavanje zbog određenih interesa cenzura – postupak kada država intervenira nadziranjem slobode izražavanja autocenzura – država ne intervenira već si osobe ili npr. mediji sami ograničavanju slobodu i izražavanje -najvažniji diktat o LJP je «Opća deklaracija o pravima čovjeka», 10.12.1948., UN, 30. članak Ostalo: 1215. Engleska povelja sloboda ili Magna Charta Libertatum (sjeti se Robina Hooda) 1288. Vinodolski zakonik 1679. Habeas Corpus Act 1689. Povelja prava (Bill of rights) 1776. Deklaracija nezavisnosti (Junajted stejts of Amerika) 1789. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina - Francuska skupština 1941. Atlantska povelja 1950. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - Rim

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->