Politike stranke

etiri osnovne vrste pol. stranaka: 1) KONZERVATIVNE -temeljne vrijednosti: obitelj, religija, nacija, obiaji, povijest, domovina, nacionalni identitet itd -smatraju da je sloboda ograniena zatitom javnog morala, a drava ima pravo intervenirati radi svoje zatite -trae drutvenu harmoniju i mir, za njih je zajednica iznad pojedinca, socijalna pitanja treba rjeavati unutar mogunosti 4 faze konzervatizma: 1. Tradicionalni (1789-1848) Edmund Burke, reakcija na francusku revoluciju 2. Graanskonacionalni (1848-1918) reakcija na zbivanja oko WW1, antiindustrijsko usmjerenje 3. Protudemokratski (1918-1933) kao reakcija na prekid tradicije s poetka 20.st. 4. Neokonzervatizam (1945-danas) reakcija na zbivanja u WW2 (Njemaka) 2) LIBERALNE -javlja se kao otpor graana protiv bilo kakvih ogranienja ivota, ele poveati slobode i prava graana, smanjiti ovlast vladarima -program se oituje u : 1)filozofsko-duhovni temelj ideja slobodne osobe, vjera u razum, ljudska prava, politiki temelj koji naglaava diobu vlasti, ideju suvereniteta naroda, legitimitet vlasti 2) gospodarski temelj trino gospodarstvo, slobodna trgovina, ekonomska sloboda i konkurencija, privatno vlasnitvo -dravni interes je nepoeljan 3) SOCIJAL-DEMOKRATSKE -svojim politikim djelovanjem nastoje produbiti politiku demokraciju i rijeiti socijalna pitanja graana -svoje ciljeve postiu reformama (promjene) -kao temeljne vrijednosti naglaavaju slobodu, solidarnost i ravnopravnost -smatraju da se soc. pravda moe postii politikim potezima, a da se pritom ne mora ukinuti privatno vlasnitvo i kapitalizam -drava svojim zakonima i potenijom distribucijom bogatstva moe dovesti do socijalno pravednijeg drutva tj. do dravnog blagostanja u kojem svi ive dostojanstveno, nitko nije preziran, svi ravnopravni po zdravstvu i pristupu obrazovanju, welfare state 4) DEMO-KRANSKE -temelji na socijalnom nauku katolike Crkve tj. papinskim enciklikama iz 1891. -osnovne vrijednosti su ovjek i ljudsko dostojanstvo -sloboda je ograniena zatitom javnog morala (po kr. nauku) -drava ima pravo intervenirati radi svoje zatite i teritorijalnog integriteta Postoje i druge koje su radikalnije po ideologiji: socijalistiko-komunistike stranke, faistiko-nacistike, nacionalistike, narodne i regionalne

Politike opcije politikih stranaka LJEVICA struje reformatora i revolucionara, koji su bili nadahnuti ideologijom osloboenja radnike klase i stvaranja besklasne zajednice -s vremenom iz svog vidokruga djelovanja gube pojedince i postaju temelj komunistike utopije (K. Marx) -obuhvaa: ultralijevo, nova ljevica, radikalna ljevica, reformatorska ljevica, revolucionarna lijevica i lijevi-centar DESNICA konzervativne, protuliberalne i proturevolucionarne -obuhvaa: neokonzervativizam, nova desnica, desni radikali, desni centar (centar- opcija izmeu ljevice i desnice, izbjegava krajnosti, vrlo esto u koaliciji i s jednom i drugom stranom) Politike stranke u RH -narodne, regionalne, tradicionalne, stranke nacionalnih manjina, seljake, ekoloke, konzervativne, liberalne, blablabla -prve stranke u 19.st. viestranaje 1. Hrvatska puka seljaka stranka Radii 2. Stranka prava Ante Starevi, Kvaternik 3. Narodna stranka Strossmayer, Franjo Raki Ponovno viestranaje u HR 1990. -osobitost je obraanje cijeloj naciji OPORBA (OPOZICIJA) karakteristika demokratskog sustava, kontrolira vlast, nadzire rad vlade i predlae alternativna rjeenja za gospodarska i politika pitanja HR USTAV, lanak 6. definira pol. stranke kao slobodna udruenja Izbori -legalno politiko djelovanje -postupak kojim narod povjerava obavljanje pol. vlasti predstavnikim tijelima, predsjedniku, parlamentu, lokalnoj vlasti.. -posredne demokracije (naini postizanja) Referendum podvrgavanje nekog zakona, ustavnih promjena ili pol. odluke od bitnoga znaenja glavnog glasovanju graana Dicter Nohlen 3 vrste izbora s obzirom na pol. sustav u kojem se provode: a) Kompetetivni u demokratskim sustavima u kojima je zajamena sloboda i pravo izbora b) Semikompetetivni u autoritarnim sustavima ograniena sloboda izbora c) Nekompetetivni u totalitarnim sustavima, uskraena sloboda izbora Kljuni elementi izbora: 1. Raspisivanje izbora -predsjednik parlamentarni u roku od 30-60 dana od isteka mandata/rasputanja zastupnika Sabora -vlada RH predsjednik (do 60 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika) i lokalne izbore (svake 4 godine, 3. nedjelja u svibnju) 2. Utvrivanje birakog tijela- biraki popisi evidencija osoba s birakim pravima, obnavljaju se pred svake izbore zbog umrlih/pridolih glasaa 3. Izborna kampanja (cijelo vrijeme traje) -agitacija= poticanje/promicanje pismeno ili usmeno neke ideologije ili pokreta -sve do izborne utnje (24h) 4. Provedba izbora 7-19h 5. Utvrivanje rezultata 6. Raspodjela mandata 7. Utjecaj rezultata na stranaki sastav

Izborni sustavi: 1) Veinski a) apsolutna veina (u RH su to predsjedniki, 50% + 1 glas) b) relativna veina jedan od kandidata s najveim brojem glasova 2) Proporcionalni /razmjerni D'Hontov sustav koristi se u HR za izraun parlamentarnih izbora -Baden-Hereov sustav -sustav izbornog kolinika 3) Mjeoviti (veinski i proporcionalni) Ope pravo glasa u RH -sve punoljetne osobe + dravljanstvo -ABP (aktivno birako prav9 sve osobe s pravom glasa -PBP samo oni na listi kandidata, koji se biraju -lokalni izbori su svake 3. nedjelje, svakih 4 godina -ne smiju kandidati biti vojnici..

USTAV RH
-temeljni zakon neke drave (demokratske) -najvii pravno-politiki dokument iz kojeg proizlaze svi zakoni - 22.12.1990. -doivio 4 velike promjene: 1. 1997. Franjo Tuman, uvedene promjeni o svim dogaajima do '97 2. 2000. polupredsjedniki sustavparlamentarni 3. 2001. ukida se upanijski dom, Sabor postaje jednodoman 4. 2010. zakon o referendumu, EU, 22 nacionalne manjine Ustav je izraz: - povijesnog prava na dravnu suverenost Republike Hrvatske - demokratskih dostignua utemeljenih na rezultatima viestranakih izbora - meunarodnih standarda sloboda i prava ovjeka i graanina koji se primjenjuju u demokratskim zemljama.
Prepisao iz biljenice Grgo.

-Ustav ima 152 lanka, sastoji se od 10 dijelova: 1. Izvorine osnove (uvodni dio-proslov ili preambula) 2. Temeljne odredbe 3. Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. Ustrojstvo dravne vlasti 5. Ustavni sud 6. Mjesne/lokalne/podrune samouprave 7. Meunarodni ugovori 8. EU 9. Promjene Ustava 10. Zavrne odredbe -promjene Ustava moe predloiti 1/5 zastupnika, predsjednik RH ili Vlada -veinom glasova u Saboru se prihvaa prijedlog kojem e se pristupiti, a 2/3 glasovanjem se Ustav mijenja

Ustrojstvo dravne vlasti RH

-trodioba vlasti: a) Zakonodavna Sabor b) Izvrna Vlada i predsjednik c) Sudska svi sudovi A) ZAKONODAVNA VLAST -parlamentarno ureenje -Sabor je najvii organ RH koji obavlja poslove odluivanja o razliitim drutvenim i politikim pitanjima -Sabor moe imati 100-160 zastupnika koji se biraju svake 4 godine -sustav integralnog obavljanja -redovna zasjedanja u dva perioda godinje: od 15.sijenja 15. srpnja i od 15. runa do 15. prosinca *izvanredna zasjedanja moe pozvati predsjednik drave, Vlada ili veina zastupnika u sluaju kakvih katastrofa i sl. Nain rada je ureen Praktikum o radu, odreeno u Ustavu, a pojedinosti se ureuju u poslovniku. U poslovniku je utvreno da ako je na sjednici prisutna veina zastupnika, odluke se donose veinskim glasovanjem. 2/3 (veina glasova) se donose zakoni s podruja nacionalnih prava, kao to su promjene granica, poetak rata, promjena Ustava, Zakoni o nac. manjinama.. Ovlasti ili glavne zadae Sabora su: a) Donosi Ustav i zakone b) Donosi promjene Ustava c) Donosi dravni proraun d) Odluuje o ratu i miru e) O promjeni granica f) Raspisuje referendum g) Daje amnestiju za kaznena djela (zatita od progona) h) Nadzire rad Vlade i ostalih nositelja dunosti i) Bira guvernera HNBa, pukog pravobranitelja, glavnog dravnog odvjetnika, suce Ustavnog suda i lanove Dravnog sudbenog vijea (DSV) -zakone mogu predlagati zastupnici, Vlada RH Zakoni se donose kroz dva itanja. Nakon prvog slijedi rasprava. Sa drugim rasprava/izmjene i izglasuje se. Predsjednik proglaava zakon u roku od 8 dana, a nakon toga se zakon objavljuje u Narodnim novinama (slubeno glasilo RH) i 8. dan od objave stupa na snagu. B) IZVRNA VLAST -predsjednik i vlada 1) Predsjednik neposredni izbori, bira se na 5 godina, 2x mandata najvie -2000.g. polupredsjednika parlamentarna drava, smanjene ovlasti predsjednika -vrhovni zapovjednik vojske imenuje lanove Vijea narodne obrane -raspisuje parlamentarne izbore i poziva Prvo zasjedanje Sabora -dodjeljuje mandat za sastav Vlade tj. imenuje i razrjeuje mandatora -dodjeljuje odlikovanja i daje pomilovanja -imenuje lanove veleposlanstava i diplomatskih misija -moe raspisati referendum, na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zakljuuje mir, moe sazvati sjednicu Vlade te sudjelovati u njenoj raspravi -jednom godinje podnosi izvjee Saboru o stanju u dravi -o odgovornosti predsjednika pred Zakonom odluuje Ustavni sud dvotreinskom veinom svih sudaca, a ako se utvrdi odgovornost prestaje mu dunosti po sili Ustava

-ima imunitet nepovredivosti ne smije biti kanjen, pritvoren, niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobravanja Ustavnog suda, ali moe biti pritvoren ako je zateen da ini kazneno djelo na koje je predviena kazna u trajanju od 5 godina zatvora. Imunitet imaju i ministri, zastupnici, suci, dravni odvjetnici te puki pravobranitelj. 2) Vlada lanovi su premijer ili predsjednik Vlade, potpredsjednici, ministri, zamjenici, dravni tajnici -predlae zakone, promjene Ustava i dravni proraun -nadzire rad dravne uprave i tijela javnih ovlasti -raspisuje predsjednike i lokalne izbore -vodi vanjsku i unutarnju politiku, a svojim radom je odgovorna Saboru i predsjedniku drave -mandator u roku 30 dana mora sastaviti vladu (moe se produljiti na jo 30 dana), u protivnom predsjednik mandat povjerava drugoj osobi C) SUDSKA VLAST -ine svi sudovi, prema Ustavu su neovisni i samostalni Vrste sudova u RH: - Ustavni sud odluuje o suglasnosti zakona sa Ustavom, brine o odgovornosti predsjednika, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka, rjeava sudske nadlenosti iznad djelovanja zakonodavne, izvrne i sudske vlasti - 13 sudaca koje Sabor bira na 8 godina - trenutno predsjednica koja je izabrana na 4 godine (a biraju svih 13 sudaca) je Jasna Omejec -Vojni sud --------------1. Vrhovni sud odluuje o albama protiv odluka upanijskog suda 2. upanijski sud 3. Opinski sud 4. Visoki prekrajni sud podloan upanijskom 5. Prekrajni sud 6. Visoki trgovaki sud podloan upanijskom 7. Upravni sud odluuje o upravnim sporovima i tubama protiv konanih upravnih akata -dravno odvjetnitvo samostalno pravosudno tijelo, ovlateno postupiti protiv kaznenih djela i poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH i radi zatite Ustava i Zakona -glavni dravni odvjetnik Mladen Baji imenuje ga Sabor -puki pravobranitelj (ombudsman)- titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnim upravama i tijelima javne ovlasti, imenuje ga Sabor na 8 godina Jurica Mali -DSV (Dravno sudbeno vijee) imenuje suce i dravne odvjetnike -11 lanova, bira ih Sabor na 4 godine, predsjednik DSV 2 godine, biraju lanovi i ne moe biti 2x za redom -prvi put se bira na 5 godina i moe biti biran do 70 god. ivota -suci imaju imunitet

Lokalna i podruna samouprava Jedinice lokalne samouprave su gradovi i opine. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije (21 + Grad Zagreb) - mjesne zajednice i gradske etvrti Poslovi koje obavljaju jedinice lokalne samouprave; opine i gradovi, su poslovi lokalnog djelovanja.

ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, primarna zdravstvena zatita, socijalna skrb, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, zatita potroaa i unaprjeenje prirodnog okolia, protupoarna i civilna zatita Poslovi upanija (pitanja od regionalnog znaenja) su kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna infrastruktura, planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i socijalnih ustanova Ljudska prava -uroena i neotuiva, jednaka za sve ljude -cilj obrazovanja o ljudskim pravima je pouiti uenike i ostale o vanosti odgoja za suivot, toleranciju i mir te o sudjelovanju u njima Cijela problematika se moe svrstati u 4 kategorije i 3 generacije: 1. Osnovna ili osobna LJP pravo na ivot, slobodu i privatno vlasnitvo 1. generacija 2. Politika i civilna prava pravo na sudjelovanje u pol. ivotu, sloboda kretanja, miljenja, govora, tiska, blabla - 2. generacija 3. Socijalna i ekonomska prava pravo na rad, obrazovanje, plau, socijalnu skrb, zdravstvenu zatitu, pravo na slobodu od siromatva - 2. generacija 4. Ekoloka i informacijska prava pravo na zdrav ivot i istu okolinu - Europski sud za LJP u Strassbourgu tolerancija prihvaanje drugih ljudi /razliitosti manipulacija podinjavanje zbog odreenih interesa cenzura postupak kada drava intervenira nadziranjem slobode izraavanja autocenzura drava ne intervenira ve si osobe ili npr. mediji sami ograniavanju slobodu i izraavanje -najvaniji diktat o LJP je Opa deklaracija o pravima ovjeka, 10.12.1948., UN, 30. lanak Ostalo: 1215. Engleska povelja sloboda ili Magna Charta Libertatum (sjeti se Robina Hooda) 1288. Vinodolski zakonik 1679. Habeas Corpus Act 1689. Povelja prava (Bill of rights) 1776. Deklaracija nezavisnosti (Junajted stejts of Amerika) 1789. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina - Francuska skuptina 1941. Atlantska povelja 1950. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - Rim