P. 1
Sefer Halilovic Lukava Strategija

Sefer Halilovic Lukava Strategija

|Views: 3,551|Likes:
Published by Dinko Omerovic

More info:

Published by: Dinko Omerovic on Mar 17, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/21/2013

pdf

text

original

Lzdavac

:
Marsal d.o.o, PJ "~fatica Saridzaka'

Urednik izdanja:
Vildana Selimbegovic

Recenzcnti:
prof. dr. Rasim Murninovic dr. Neset Muminagic dr. Mustafa Mernic Senad Pecanin

Kompjuterska obrada (DTP):
Esad Mahrnutovic

SG

o
sf

Fotografija na naslovnoj strani:
Emsad Adilovic - Kinez

ru sj
gi

Stampa:
Stamparija Islamskog centra - Mostar

k: tc

Tirai: 5000

b

C1P - Katalogizacija

u publikaciji

Nacionalna i univcrzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo CDK 355.4(497.6)"1992/1996":929 HALILOVIC. Sefer Lukava strategija I Sefer Halilovic, - Sarajevo: Marsal, 1997. - 253 faks., 25 em
SU. :

u
b

Halilovic, S.

o b

o piscu:

str, 251

Kako sam prvi put smijenjen
Bio je sedmi juni 1993. godinc. Te noci sam planirao (1<[ odem ranije na spavanje, jer sam vee u dva sata ujutro moran krenuu ka Kiseljaku. Vozilo UNPROFOR-a je dogo\orenu da me preveze preko aerodroma, a do jutra trebam preci 19man L i0 sati je sastanak sa Milivojem Petkovieem. zapovjcdnikom HVO-a u bazi UNPROFOR-a u Kiseljaku. Ali, nekako mi se ne da ... Kad sam primio izvjestaje od komandanata Korpusa, saslusao izvjestaje sa ratista i prijedloge nacelnike OpcrativnClg centra rukovodenja i komandovanja. Zicre Suljevica, otisao sam dircktno u kabinet. Mozda i zato sto je Zicro bio sa Jovom Divjakom i Muhamedom Vejzagicem, pa smo zajedno pregledali toga dana pristiglu postu, Brzo su proletjela gotovo cetiri sata i negdje oko 23, iznenadio me zvuk telefona. Poziv preds]ednika lzetbegoviea. Uvijek se predstavi i kaze: "Alija Izetbegovic na telefonu" .. mada zaista nema nikakve potrebe. Toliko smo vee puta razgovarali telefonom. "Sta radis, Halile?", pita Predsjednik. Kratko mu rekoh da se upravo spremam za malo odmora, posto mora111 rano ustati. "Ne moras zuriti", kaze mi, "taj sastanak ionako nije toliko vazan, a imamo ujutro jedan vazniji posao koji moramoobaviti ovdje u Sarajevu'':_(ooraOovalrste-n~~,pr~d~j~dn1ce, jer 1111 je ovajput"" ---veclmal~poran, a nije 11ar06to ucinkovit. Samo. da nije malo kasno da ga otkazemo, S obzirom da je u organizaciji LJNPROFOR-a') Ili bi mozda bilo dobro da javim Siberu j da mu dam uputstva? On je ionako u Zeniei, moze to s ovlastenjem obaviti umjesto mene. a ja mogu ujutro biti ovdje", odgovorih. "Nema potrebe da javljas Siberu, ani ti oko toga da se mucis. Ja sam taj sastanak jos danas po podne otkazao, tako da su svi ucesnici obaYi.lcsteni osim iebe. 1 eto, zamalo da tebe zaboravim obavijestiti". kaze mi Predsjednik. I tako, uz obostrane zelje za mirnu noc, zavrsismo razgovor. Iskreno me ovaj poziv obradovao Kad god idem na razgovor u Kiseljak, moram rano ustajati ili najcesce nikako j ne spavati, jer 1I toku noci moram stici do Pazarica. Istina. vozilo UNPROFOR-a me preveze preko aerodro1l1ske piste, ali tek onda nastaju nevolje. Posto .ie franeusko vozilo, cetniei uvijek znaju kad idem i onda od pre ies7

l'

[ ..,

ka prcko pisie pa do svitanja paljba ne prestaje. lz svih vrsta naoruzanja, duz citavog puta od Hrasnice do Pazarica ... U Pazaricu ponovo sjedam u vozilo UNPROFOR-a, ali englesko, i prolazim kroz teritorije koje kontrolise HVO. Od check-pointa (kontrolnog punkta), preko Kreseva, iderno do Kiseljaka. Nakon zavrsenih razgovora, koji su obicno na papiru vrlo uspjesni, ana terenu se postuju sarno tarno gdje smo rni jaci, ponovo se, u toku naredne noci, istirn putem i sa istim prijevoznicima vracam natrag. I naravno, sa artiljcrijskim salvama tokom cijelog putovanja. Legao sam u mislima analizirajuci prethodni dan. Sa HVO-om se situacija smiruje. Kidisali su na svim pravcima i frontovima i dozivjeli poraze koji su ih brzo doveli za pregovaracki sto . lznenadio me intenzitet borbenih dejstava, a narocito mrznje. DobTO je da dolazi do smirivanja, jer svi obavjestajni podaci govore da se na istocnu Bosnu priprema ozbiljna i velika cetnicka ofanziva sa teritorija Srbije i erne Gore. I naravno, uz dornace cetI~'1'O ju~ kad sam u osam sati saslusao prvo referisanje u Operativnom centru i izdao potrebna naredenja, imao sam jedan dosta neugodan razgov- ' or sa generalom Morillonom i Ganicem. Zacudo, Ganic je ovaj put bio vrlo jasan i odlucan. Podrzao me je kad sam odbrusio Morillonu: "Ukinite embargo koji vazi same za Bosnu, odnosno samo za Armiju BiH, pokupite tu svoju skalameriju koju zovete UNPROFOR-om i idite odakle ste i dosli. Nas osiavite, brzo cemo se rrn dogovoriti i sa ustasarna i sa cetnicima cija je Bosna. 1 bit ce brzo mirna Bosna". I Morillon je bio uporan: "Dak ne prihvatite Rezoluciju 836 UNa. cio proces je blokiran, pa calc i odlazak posmatraca u Gorazde". A to smo mi trazili. "0 Rezoluciji 836 razgovarajte sa predsjednikom Izetbegovicem, to nije u mojoj nadleznosti. Sto se posrnatraca tice i njihavog odlaska u Gorazde, to bi trebao biti interes i Vas i UN-a, naravno, ukoliko vas zanima da svojim ocima vidite ko je stvarno agresor i odakle dolazi, a ne da cijelo vrijeme pokusavate cak i nas uvjeriti da su ovdje tri zaracene strane", rekao sam ne popustajuci ni za milimetar, a Ganic mu je to jos nadugo obrazlagao. "Idem ujutro za Bihac", najavio je Morillon, "a kad se vratirn, nastavit cerno razgovor". Ustade i ode. Kad je to proslo, otisao sam do kornande Prvog korpusa. Odatle. pravac na Stupsko brdo. a nakon toga u komandu Druge motorize-

vane i kosi L osjccar sam". ' strahu pocetk, naseg un is ten "Nikad benika svaki d "Nil, Hadzic: Ahmets nanih b obojica pnzor r manJe .. od njih 1I11a san liniji, o
moci
I

tr

Zajkom njihovo

Kad koi
sjedne ~ taj njih:

vise put
Zajku s: ".lao .,dcgovc Pozdrav Predsjec cijeli da "ja sam onda je valjda. j
J110",

na:

8

javirn telefonorn iz Visokog", Drugi put sam mu naredio da ide u komandu za deblokadu Sarajeva sa igmanskog pravca. Bilo je to dccembra '92. Tada je Karic bio komandant pravca, a on je trebao biti njegov pomocnik za logistiku, I tada je jednostavno ncstao sa lgmana, a pravdao se da .ie radio po odobrenju Predsjcdnika. Kad sam zavrsio. Alija kaze: "Bilo pa prcslo". .ieduvremenu sam sjeo, ali su njih obojica ostali stajati. U oba, sjedne i Predsjednik a Delio jos uvijek stoji Nakon moje pnce 1 Alijinog "Bilo pa proslo", Predsjednik nam je podijelio po papir i tek tada je i Delic sjeo. Alip pocinje: "Zbog ovog sam vas pozvao". Pogledam u papir, Pise: ---PrijedIOg za Predsjednistvo BiH Organizacijske i kadrovske promjene ~ u Oruianim snagama

Sa. Va,
Set 3.

Ril ZiL 4. ARBi, Zu ovoi.! Za
Divja.

ct:

1. Uvjereni da ce to doprinijeti povecanju discipline i odgovornosti, pa time i efikasnosti Armije BiH, Predsjednistvo BiH je odlucilo da otpocne sa primjenom propisa 0 uvodenju cinova II Armiji. Uvodenje cinova izvrsit ee se postupno, s tim da se posao na cinovanju komandanata hrigada izvrsi u roku ad 30, a za sve ostale jedinice u roku ad 60 dana. Tom prilikom izvrsit ee se kadrovska revizija svih imenovania. a na OS/IOVU do sada postignutih rezultata u borbi. 2. Odmah
najvisih vojnih

raspo
odluk:

5.
20110/1

Kalin
(1., 3.

Za 6.
dasnj.

ce se izvrsiti
rukovodilaca

utvrdivanje
Armije BiH.

cinova
I to'

za dvanaest

(l2)

va. Sc 7.

2.1 U cin generala proizvode Serer Halilovic: Stjepan Siber Jovan Divjak Rasim Delic' Fikret Muslimovii'

se:

Pr
Musli Rezol organ

Dr
6. kot

2.2. U cin pukovnika proizvode se (sadasnji i buduci) komandanti korpusa: Mustafa Hajrulahovic, k-I 1. korp. Hazim Sadie, k-I 2. karp. Envcr Hadiihasanovic, k-I 3. karp. ArifPasalic. k-I 4. korp. Rami: Drekovir; k-I 5. korp 14

izvsiti deblo. Of;
bro] s

r/e~

Prods

J10 da ide u l. Bilo je to all je trebao 10 nestao sa ednika. Kad Ii stajati. U Nakon moje oodijelio po

Salko Gusic, k-I 6, karp. Vahid Karavelic. rezcrva Sead Delic, rezerva 3. Unaprjeduju Rifat Bifajac Zicro Suljevic 4. Ustanovljava se [unkcijo komandanta Glavnog Stab VK. ARBiH. Na ovufunkciju imenu]e se general Rasim Delle, Zadriava sc [unkcija nacelnika GS sa Seferom Halilovicem 11([ ovoj funkciji. Za zanijenike Divjak. Cjelovita raspodjelom odlukom. 5. Ustanovljava se 6. korpus Armije BiH sa sjedistem u Konjicu i zonom odgovornosti koja ukljucuje Igman. Jablanicu, Visoko i Kalinovik. Blize razgranicen]e ovog u odnosu na susjedne korpuse (1., 3. i 4.) utvrdit ce GS u roku od tri dana. Za komandanta 6. korpusa imenuje se pukovnik Gusic Safko. 6. Glavni stab. stabovi korpusa i brigade preispitat ce svoj dosadasnji sastav. tako da ga svedu /1Cl minunalan bro] kvalitetnih kadrova. Sav visak bez odlaganja uputiti ujedinice na terenu. 7. Imenuju se dvije komisije za pitanje deblokade Sarajeva. Prva komisija u sastavu. Seier Halilovic, Jovan Divjak, Fikret Muslimovic i Ismet Dahic (ispred MUP-a) djelovat (:c na osnovu Rezolucije 824 i 836 Savjeta Sigurnosti UN ti drugih rezolucija ()l'og organa koji 8U U pripremi i koji c.:ese donijeti). Druga komisija u sastavu: Rasim Dclic. Stjepan Siber. k-I J, k-I 6. korpusa i Ismct Ali/a, Clan staba 1. korpusa. izradit ce planove i izvsiti sve pripreme za deblokadu vojnim sredstvima, tj. ukoliko deblokada grada lie uspije na osnovu politickih odluka. Obje komisije 1110gu prema potrebi u rad ukljuciti odgovarajuci bra) strucnjaka. ~'ezu izmedu dvije komisije osigurat c:e dr Ejup Gonic. clan Pradsjednistva RBiH Politicka pitanja nacelne prirodc u vezi so komandanta imenuju se Stjcpan c~iher i Jovan se u
{ill

genera/a

i pcncionisu:

'og sam vas

tgama
Je

i odgov-

sema koniaudnih i radnih mjesta u nadleinosti i odgOl'onwsti, utvrdit

ce

GS ARBiH. sa
se pose/mom

itvo BiH je U cinova u \'e posao na a .I've ostale , kadrovska ih rezultata
inaest (] 2)

konumdan-

15

radom prve komisije, riesavat ce Predsjednistvo

kao cjelina
11

8. Formira se Savjet generala pri Predsjednistvu general Dzemil Sarac, predsjednik Savjeta. Clano)!i: general Mirko Vranic general Milan A fie: general Zicro Suijevic general Rifat Bilajac general Muharem Fetahagic. Zadatak Savjetaje do prati vojnu situaciju i rad varajuce sugestije i prijedloge.

sastavu:

Aiija J Prvi pi na taj malll
vo. u t

Toga c
tacku
J

nanje etnicki

GS i daje odgo-

Sjednicu Savjeta moze zukazati i predsjednik Predsjednista i u tom slucaju rukovodi sjednicom, Sjednicania ima pravo da prisustvuje svaki Clan Predsjednistva. Poslove Fetahagic. sekretara Savjeta obavljat ce general Muliarem

U Vladi RBiH izvrsit ce se personalne promjene utoliko sto se za ministra za unutrasnje poslove imenuje Bakir Alispuliic, dosadasnji nacelnik CSB Sarajevo. Dosadasnji ministar za unutrasnje poslove, Jusuf Pusina, imenuje se za savjetnika za unutrasnje poslove u Predsjednistvu REiN

Sarajevo, 2. juna 1993.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNISTT~4 RBiH Alija lzetbegol'it'

Citamo. Prva rni je misao da je sve dugo pripremano ito, sto bi Sarajlije kazale, hinjski. Zapravo. to je bilo nesto sto sam ja oceki~ vao. Razlike izmedu mene i Predsjednika su bile velike i svako ih je \ mogao uociti. Nas dvo}.i.ca smo bili dva svjje~a ~ada je rijec 0 prisl tupu odbrani, koncepciji I rnnogrm drugirn bitnirn pltan]lmaJ'LbCi"g ----l toga sam u dva navrata sam ponudio ostavku, odnosno predlagao da na moje mjesto do de neko drugi. pravdajuci te prijedloge umorom. Oba puta i on i Ganic i Mahrnutcehajie odbili su takva razrnisljanja, Ipak, ocekivao sam smjenu, ali sam bio iznenaden nacinom na koji je sve izvedeno. U jednom trenutku. podigao sam pogled s papira: Rasim je glumio da cita, bilo je jasno da je znao kompletan sadrzaj. J6

I

Kako se dijelila Sosna
Do tada je podjcla Bosne bila posao iza zavjese: javno jc vazila prica 0 suverenoj i cjelovitoj drzavi. I sam sam nasjeo na cjelovitost koja je, zapravo, bila osnovni, lemeljni i najvcci razlaz izmedu mene i Izetbegovica. Ia sam vjerovao njegovim javnim istupima cak i onda kada se meni prvi put servirala varijanta podjele. Bilo je to jos novernbra 1992. Tog dana, ja sam bio u svojoj kancclariji namjeravajuci da poslije podne obidern jedinice U neko doba, Predsjednik me zovne tclefonom I ja se javim. Bio sam izncnaden: "Otkud Vi, Predsjednice?" Kaze: "Zauzeta mi jc sekretarica" i pita me sta radim. a ja pricam kako pnpremam neke kratkc naredbe. "Mozes li maio doci do mene?", kaze. "Mcgu, naravno", odgovorim i odmah krenern. U Izetbegovicevorn kabinetu zatekao sam njega 1 Ganica, Kad sam usao, pozdravim: "Es-selamu alejkurn, Predsjednice. Zdravo. Ganicu". Bio je to moj redovan nacin saljenja sa Ganicern na koji je Ganic, obicno U cetiri oka, reagirao ljuteci se. Onda bih mu ja rekao: "Ti si, bre, Jugosloven". I tako se to zavrsavalo. No. tada sam nakon pozdrava, odmah upitao smetam li, sticuci dojam da se vodi ozbiljan razgovor. Rekli su mi: "Ne, ne, samo ti sjedi. Ti si clan Predsjednisrva". Sjeo sam, a oni nastavise razgovor: - Sta kaze Suljo", pita Ganic Aliju. Predsjednik se okrece meni i kaze: - Dobro je da ti cujcs ovaj razgovor. Pricao sam ielefonom sa Ugljaninom i ja ga pitarn .. (okrccc sc Ganicu) bi Ii narcd II Sandzaku pristao da se zarnijeni Sandzak za istocnu I-Iercegovinu? -1. sta kaze Suljo". kazc opet Ganic koji. kad razgovara s Alijom, say lebdi i ja redovno imam dojam da ce svakog casa zavrsiti II njegovern krilu. A lzetbegovic, hladan i miran kao da razgovara 0 prebacivanju sibica iz jednog dzcpa u drugi, odgovara: - Suljo kaze da bi to narod u Sandzaku sa odusevljenjcm prihvatio. Od muke sam u 10111 casu zapalio jednu cigaretu. U tom periodu Alija je nastojao da prestane pusiti, pa smo se svi mi oko njega suzdrzavali da zapalirno dok on sam ne uzrne cigaretu . Ja pripaljujem, oni nastavljuju razgovor. Ganic kaze: - To bi bilo odlicno. 18

li :

da

Ci,

jal

de

in pI
gc ra A

B
ti:
Vi

m n te

se
sc U

tt
n' C'

c:

~r~dit1 drzavu

1 f3dl-

u svoja posla. udgoVOTl zado\olJllU Prec1sjccil11k da su potpuno zabNavlli nu mcnc razmisiJajd(> -azila vitost mene cak i to jos .mjerednik 'lea" i redbe. .vorim 1Jega i :jkum. saJjenIjuteci ) se to .tarn li, 'ie, nco
istavisc

.ia sam imao dujam
0

to1 ideji, bid

~e

(_Junie okrenu k a meni i rccc: _ Sta ti 0 tome misiis'l _ Nista ne mislim Pn'a misao Lop 1111 se namecc jeste cia sam vorih .I iznenaden. gosplldinc (iani(1.I. - ozbiljno udgo i nastavih: ako _ Icr. to za subum po\'\a(:i nil pusljedica L,I kuje ueba mnogo vise pameti od one koja moic stati u ovu moju \'ojllicku :;L.i\'u. Uosla\unl. kad mi bilo sta pokusamo reci SlO vi oci]wilC del _:c politika. \,1 sc jako ljutite. A za vas je politika obicno 0110 sto S': nc p;_)klapa s va8im misljenjcrn i ja se Jl1 0 ccmu ne bih izjasnjavao. Do tada sam ja vee uycliko ,lwatio cia se mozes 1I3viti politikom c do besvjesti ukolikn pudrzavas llJihovc stavove. U protivn )l11, cim imas svoje misljenje odmah te podsjete da si vll_inik Ganie je pre5kocio mojl! primjcdhu, ali 1 dalje nastoJi da me navede na razgovor. .1a ostajem pri tczi da je to politika. cia 0 tome trebaju raspravljati Predsjedni.srvo. Vlada. politicke stranke ... UkljuCio se i Alija i kaze meni: "Znamo mi da ti to clobro razumijes, i da 0 tome imas svoje misljenje. Ali zapamti: sa1110 buclala ne mijenja Jl11s1jenje. Nama je jako vazno sta ti mislis i trebalo bi da nam kazes", _ Dobro prihvatim. pno: to podrazumijeva etnitku podjelu Bosne i Hcrcegovine i Ul11stavanje bosanske drzaVf U n.ieno111 tisuCijd rrajanju, sto ja mislim cia jc u najmanju ruku neprihu nom vatljivo. Niti mi na to imamo bilo l.akvo pravo Drugo: to podraz mijeva stvaranje neke minijaturnc )11uslimanske drzavice. sa velikim rizikom kako ce to biti prihv<\ceno u medunarodnoj javnosti Trece, to predvida masovna ili. I<.ako ill je Moljcvie nazvao. hUl11ana preseljenja mlroda. To .ie radio Staljin u Sovjctskom Savezu i pokazalo sc potpuno pogresnim. ('et\Tw: to podrazumiJcva nepostivanje Ustava RB1H i po!1istavanjc Platfonne Predsjednistva koju smo s rcskom 111ukom dOJ11Je1i. I pe1O: pored ostalog, malo 111ise to cini ncozbiljnim Jcr, konacllO. istocnu Hereegovinu Karadzic za sad cvrsto drzi, a Sandiak jc pod Miloscviccm. Kad sam to rckao obo.pca su ustali. Ustadoh i ja. Alija kaze

,meni

i

nom sa iarod u
ovinu?

Alijorn,
ti u njc-

ra
1

0

pre-

prihvaperiodu

I

ko njega pripalju-

Ganicu: _ Iesarn li ti rekao da s njim na ovu tcrnu ne vrijedi razgovarati. On je navaho: Sllvcrena, cJc1O\ita, nedjeljiva i ne odustaje od toga. 19

Idemo

prema

vratima.
j

Ja kazem: su nase najjace oruzje

- >aS3 odlucnosi

nas moral

i

Ab,
(0

k:

ne srnije-

mo unistiri.

a sa

0\':111

bi se

to

unistilo.

predlozim gubimo " Jaganjac, (Kapetano Kazem: "I Razgox Siberu i 0 neko dob: rjesenje. I redovnim on je ljut 1 neko dere idu redo Predsjedn dijelirno s kcerkom : njegovog Moj pratil kraju grac Prva p de set je d. u Predsje Kazem Ll molirn te, Pogledan~ lzadem i, pokazuje kvaku i " Kaze: "L hotela. sj
Naravno,

S\j smo izasl: iz Izetbegovicevog kabineta. Ganic ode na jednu stranu. ja na drugu i tek kad sam izasao iz zgrade, shvatio sam da Predsjcdnik i ja nismo obavili nikakav razgovor. Dakle. zbog ovog su me zvali. Bio .Ie to moj prvi direktni susret sa mogucnoscu podjtle Bosne Sve sto se do tada desavalo. a bilo .ie na tom fonu, shvatao sam kao "tehnicke greske" u pristupu razliciiim pitanjima. L! istinu nisarn niti sam mogao pomisliti, a kamoli povjerovati da se J-l2, a(iri., na temu pcdjele Bosne ozbiljno, da ne .kazern. zvanicno razmislja. JoJ__sau:w.j~dnom smo otvoreno i_Qirt:ktno razgovaralina 'lst~-l_s:l:rl~l: ~avionu, kada smose-vrataUiz _?:ene\~~:----.-. . .

tafn

Bio je to i in ace poseban put. Iz Sarajeva smo krenuli prvog januara 1993. godine. 'lee u Splitu smo irnali zestok okrsaj. Na aerodrom srno stigli prvi, dakle, nasa delegacija iz BiB, a poslije nas je dosla de legacija HVO-a_ Vojnu deJe~~_ij_~J-?_jJismQ-tiniJj_ Siber, Zoranovic i Ja S Siberom ~ac, a sa mnorn pratilac i pre~ VOdlia-c.-- Nikc)mi nista nije rekao, nikakvih posebnih uputstava niti Oc)goYora nije bilo Sjedili smo u restoranu, u aerodromskoj zgradi kada je dosla delegacija HVO. Tada sam upoznao Petkovica. Rucali smo. pili kahvu j racunali koliko je vremena ostalo do polijetanja. Nekih pola sara nas _ie dijelilo od ulaska u avion. U tom casu, stigli su Safa Orucevic, Zijo Demirovic. u to vrijeme predsjednik regionalnog odbora SDA za Hercegovinu, i Jasmin Jaganjae. Kad smo se ispozdravljali, ja sam saznao da idemo rnalim avionom sa desetak sjedista i da moramo napraviti izbor ko ce ici. Zovne mene Alija i kaze: "Delegacija HVO mora ici u punOI11 sastavu I Jasmin Jaganjac ide". "Sta ce nam on'?", pitam, Kaze: "On je moj savjetnik za vojna pitanja". "Sta sam ja tu, sta smo svi rni?". pitam. On samo ponovi: "On je savjetnik", Ponovo pitam: "Sta cerno 5 vojnorn delegacijorn?' "Neka idu redovnorn linijom", odgovori mi. "Predsjednice, ja, makar bez Sibera j pratioca, ne idem. Siber je l110j zamjenik". Pocinje nate zanJe. _jer jednostavno ne mozerno svi stati u avion. Preds_iednik mi predlozi: "Koristi mog prevodioca, a dat cu ti ja _iednog pratioca". "Imam ja svog pratioca", kazern 20

egaciju. / oaeiia i B b , ja: Cosic, obezbjcd: ka i ustas

jednu 1111 da ovog l podfonu, 1J1ma. da se micno .ali na Ig jan, aeronas Je Siber, 1 pre~ va niti zgradi Rucali etanja.

Ali. kako se god izracuna, tri covjcka su visak. Onda ja predloz : "Ako rni nc ucbamo. da se vratimo u Sarajevo Ionako im gubimo vri.ieme". Predsjednik pooinje da hroji na prste: ".la. Jaganjac, Bakir, Sabina, Osmica, Haris (Lukavac. op. a.), Amira" (Kapetanovi6, op. a.) ... Kad doda dclegacijv 11.VO, mi smo visak. Kazem: "Da se rni vratimo u Sarajevo, Prcdsjednice'?" Razgovori i prebrojavanja sc nastavljaju u grupicama Kazcm Siberu i ostalima da postoji mogucnost da nas vratc u Sarajevo. U neko doba, zove me Predsjednik. Kaze: "['10, nekako smo nasli rjesenje. Ides ti i pratilac. a Siber neka povede ostatak delegacije redovnim saobracajem". 1 Tunjo, Mubamed Filipovic je sa nama: i on je Ijut ko puska sto treba ici redovnom linijom. Buni se kao da ga neko dere. Kasim T111kasuti. Strasti se polako stisavaju, gotovo svi idu redovnom linijom. Pratilac ]3, zajedno s najuzim Predsjednikovim krugom srno 1.1 avionu. Kad S1110 dosli u Zenevu, dijelimo se na dvije grupe. U hotelu "Presidente" je Izetbegovi6 sa kcerkom Sabinom, sinom Bakirom i trojicom pratilaca, preko puta njegovog apartmana je moja soba, a do mene _it' smjesten Jaganjac. Moj pratilac je, sa ostatkom delegacije, 1.1 nekorn hotelu na drugom kraju grada. Prva plenama sjednica je slijedeceg jutra, 1.1 11 suti, Odmah iza deset je dosao moj pratilac i nas dvojica smo izasli u bodnik. Udem u Predsjednikov apartman i vidim: on klanja los .ie u og11acu. Kazem Lukavcu: "Da ne cekam na hodniku, kad krenete kucni mi, molim teo na vrata". Vratimo se Mido i ja 1.1 moju sobu j cekamo. Pogledam na sat: deset minuta do jedanaest. (~udim se, niko ne kuca. lzadem iz sobe: pred vratima je svajcarska policija i policajac mi pokazujc rukorn da su oni vee otisli. Ja De vjerujem, uzrnem za kvaku i vidim: vrata zakljucana. Pitam Midu: "Znas Ii engleski'.'" Kaze: "Little". To sam little zapamtio za citav zrvot, Izademo iz hotela. sjednemo 1.1 taxi i dodemo do palate Ujedinjenih naroda Naravno, obojica govorimo cngleski rukama. Trazimo bosansku delegaciju. Ali ... bosanska je deJegacija i Karadzic, bosanska je delegacija i Boban. Na pregovorima ucesrvuje i jugos1ovenska dclegacija: Cosic, Milosevic. Bulatovic sa nstalorn ekiporn u kojoj je ;a111o obezbjedenje broja\o oko 20U ljudi Dakle. palata12IikJl~etnika i ustasa. Jedva smo l11inabasali na pravu bosanskohercegovacku

stigli -eglOnsrno se
I,

lesetak Alija i iganjac a vojna ronovi: ska idu .ar bez atezanInik mi atioca".

.------~.~-~----~-

delegaciju. Portir nas je prvo poslao Karadzicu. na okupu. J a, iziritiran svime. pridcm i kazcm:

l\asli

srno nase

SiC

n,
je

"Predsjednice. ako nisam trebao. sto sam uopste ovdje?" On sc okrenu i pratiocu vrlo ostro rece: "Kako se moglo dogodiii da zaboravrmo komandanta?" COY1ck odsuii I nista. Take .Ie pocela prva runda zenevskih razgovora koja je trajala desetak dana. Poslije toga. imali smo pauzu od nekih cetiri-pet dana, pa onda nastavak pregovora. Nisam znao gdjej~J5.D proveo dane P'~'iil!.lU?2l.!:.'!.~lO prvo u Njernacku, a potorn u T ursku. Na aerodrornu u Bonnu, iz aviona izlazi prvo Silajdzic, potom moj pratilac i 1121 kraju. ja. U pitanju jc zvanicna posjcia i protokolorn je odredeno da rnene saceka njemacki pukovnik. Stariji covjek , 11 uniformi, propusti Silajdzica I pita mog pratioca: "Ko jc general'!" On mu pokaze rukom prema meni. Onda nailazim ja i pukovnik postavlja isto pitanje. Kad sam rekao da vjerovaino melle ceka, trnao sam dojam da ce se onesvijestiti. Bilo je to nekoliko dana nakon mag 41. rodendana. Poslije smo ish na VCCClU i pukovnik se sve vrijeme izvinjavao cudeci se rnojim godinama . Ja sam objasnjavao: "Znate, kod nas je rat". Tu noc sam spavao u Genscherovoj viii. Na put u Tursku sa mnorn su isli Jaganjac, Salem Sabic i Bakir Izetbegovic U turskorn Generalstabu, Jaganjac je napravio incident: nakon mog izlaganja, nastupio je ovako: "Nacelnik jc ovdje hio u pravu, ovdje nije bio u pravu.". Turski gcnerali su sc glcdali. ja sam malo mijenjao boje, ali kad smo sc vratili u Zenevu rckao sam Predsjedniku: "IIi OIl. iIi ja". U nastavku pregovora, Jaganjac nije ucestvovao, Na povratku nasa delegacija 1110 jedan preko sve nase stvari, bicniji karton j u Sarajevo, opel srno u 111a 10111 avionu, ali sada je sama i ima dovoljno mjesta, Predsjednik i ja sjcdiputa drugog, noge nam se dodiruju Usko je Tu su a medu njima nesto poput daske upakovanc LI najozavezano kanaporn. Uzgrcd pitam:

s je d;

01

n

n L d B

S'

i. n JI
b

"Sta Vam je ovo. Predsjednice?" "C', k aze. "bas da ti pokazem ". Uze onu dasku, dugu mozda 80, a siroku recimo 50-(a].; ccntimetara i pace da je odmotava "Nernojte se". kazern, "zamarati "Neb". odgovori i odmota izuzetno lijepu sliku dzarnije u Palestini, radenu u sedefu. U dnu slike nesto pise na arapskorn jeziku Pitarn: "Znate li Vi da citate arapsko pismo')" "'\e znam " , vel I. "ali znarn OHI dovu 22

lase svc
" On se la zabo,']a prva
Ill'

je sve proucio,

toga,

pregm-

r.~!!::::.£l0
, potom ,oko10111 ivjek, U
.ncral?'

1 uci: "Bismillah irrahman ... " Kada ' rnije sliku POiJOllJ(J Arafat. Bio sam S 11.11111. Imali srno dugacak razgovor. Sudbina palcstinskog naroda je vrlo slicna nasoj sudbini". Nisarn se slozio: "Sudbina naseg naroda je slicna Ievrejima. jer Palcstmac, kad ga protjeraju, stavi kaput preko ramen a i ode u Jcmen, u Egipat, ode ncgdje, a J evrej nC111a gdje". "To je tema2:.adEug,i put. ali_\~i_cjjet ees da nisi II pravu", odgovorj;';11 Prc(isjednik 1 nasiavi: "Ncgo, da ti ispricam sta mi kaze JUiifal. Pita me: "Alija. nude 1i oni tebi !ita')' Ia mu kazem: 'Nude. nude, i to debar komad -:-T~i\l:irat kaze: "Uzrni. Alija I meni su nudili, pa ja nisam htio nego hocu SVe. Na kraju sam ostao bez isla. Uzmi. Alija, dok ti nude. jer 6es i ti nu kraju osiati bez ista". Kad je sve ispricao, poglcda ravno u mene i nastavi: '~abl\l-

napamet".

Prstorn

!TIl

pokazuje "Ovu

kaze

1111:

ukovnik
;a, 1ll1aO

di. Mi, Bosne

covjece,

treba

da uzrnerno sredi sianjc

kornad

Bcsne Na drzava.

taj kornad cemo

nek ' se vrati narcd,

i napravi

Ovako

a nakon sve vrisnjavao: vili, Na

i mi ostati bez ista".
Tu je onda nasiala sve. rasprava. Poceo sam obrazlagati: ko postuje

Mi

hocerno

da zivimo ne uskracujuci sa1110

ravnopravno

"Mi necemo sa onirna koji su uvijek
bosansku drzavu

zivjc1i u Bosni,

i Bakir ncident: je bio u
!, Ja

Jer

sam

cijelorn prostoru BiI·-L smo zi~Jeli 1121 94 ods to njene teritorijc. Niko ne spori pravo hosanskim Hrvatima I Srbima da budu suvereni i ravnopravni, a ako uzmerno komad Bosne - uljc onda unistavanje bosanske drzave sa
nelzvjesnom slucaju, Balkana sudbinom sta cc dalje ne mogu sudova. biti. I konacno, na taj k0111ad jer ce, u tom prostora

nikakvo pravo. Mi

11ocei;_1~da;bvi1l1()na

nikorn

.ao sam ijac nije
sada je

zemlje koji nama
po zakonu teziti

sada nude, spojenih

stati Muslimani Muslimani

sa ostalih

ja sjedie. Ttl su u najo-

ka tOJ bosanskoj drzavici". Predsjednik kaze: "Nama na koji ce stati jedno dva miliona stanovnika. Neki ce , doci, neki ce oiici i taman", Zasutismo obojica. --------_.-

treba komad

kazem" , umetara

"Neka". radenu
"Zllate
III dOVLl

l~
.lj

protiv

~--------"'-

Kad smo stigli u Zagreb, on je otisao u acrodromski salon, a ja sam ostao u auli. Dode jedan od pratilaca i kaze 111i: "Vi trebate biti gore sa Predsiednikom". Otisao sam za njim. Kroz prozor vidirn dolazi jedan jugo: Jaganjac vozi Alijinu snahu koja u to vrijeme zivi i radi u Zagrebu. Ona-ucie u salon, pozdravi se sa svima i nesto nastavi govoriti. Alija JOJ rece: "Tu je Halil, nas komandam", Ona ne reaguje, vee prica okolo. Tek kad je to trcc i put ponovio. ona se onda okrenula prerna meni, pruzila mi ruku i r ekla: "Izvinite. nisam Vas vidjela. Kako ste?" Dakle, du_gQ_2.I!~Y..I:.~_QlO svjestan da su ovakvi detalji_QdJ'~dili mOjupozlcUt! i dalju sudb{nu.lstodobno, ova dva dog~daja meni seuI'czala kao nepogresivi .Q()Kilz:ateljizbivanjajza kuGslI~javrilh lstupa.-·--~------..... -_

dipn stc!ba od )JJ Kole.
upra,

Misli sultac stade

"K
Bilaj, uprax Karic tako : zorav usva.J: Glavr dalju On hoces . lad s. tacku.
-

su

Citajuci dokument koji mi je dat, shvatio sam da nastupa otvorena etapa borbe za jedan narod ujednoj drzavi. Naglas pitarn: "Sta je ovo, zapravo?" Predsjednik mi odgovara: "Sad je u 12 sjednica Predsjednistva i to treba da se usvoji". Kazem: "Vi znate da sam dostavio dva vrlo vazna dokumenta Glavnog staba: jedan je Prijedlog organizaeijsko-formacijskih promjena dostavljen 24. aprila, a drugi je Inicijativa za donosenje Odluke 0 organizacionom usavrsavanju odbrambenog sistema RBiH dostavljena 27. maja*. U toj je varijanti Rasim Delic predviden za nacelnika Staba u Sestorn korpusu. Moje jepravo. kao clana Pred§_jednistva,dapokreccm ._o-~~t!~Q~':-.llIjiDl'!,EoJ~_~Y-,J:>Q' __ !iiQ'Lu'.-n; isJ~~l ~.~;~~£Di_bov a-s~;, .. ovom trenutku, najvaznija, Do sada sie. objasnjvajuci zasto se ta dva pitanja ne stavljaju na dncvni red, kazali da nernate kvorum (potrebno je najmanje sest clanova Predsjednistva za donosenje pravosnazne odluke, prim. a.). I sada nas je u Sarajevu pet: nas dvojica, Ganic, Tatjana i Mirko. Ili se rnozda neko vratio? Ako jeste, neka se sva dokumenta razrnotre ravnopravno".
~>

~ ~

uostal treba i predvi grcskc gresak popra.
rukov:

Alija kaze: "Nazalost, nisu se vratili" i napravi rnalu stanku Ja uskocim: "Ne mozete onda donijeti odluku" Onje potpuno pribran: "To je 1110j problem". Ja nastavim: "Dokumenta koja smo mi dostavili pripremio je sirok hug ljudi Posto je ovaj materijal
. Dokumenti, str. 219., 225

Muslii naceln Hadzij orio. c nikak a
La1110 !:

ciiava Uostal

24

.lon, a ja -bate biti )r vi dim erne zivi esto nasOna ne 1 se onda sam Vas II ovakvi ova dva y~:t1.Lalz':l._ otvorer: "Sta je sjednica da sam edan jc 24. apriacionom naja* U . Sestom okrecern
1

dijametralno suprotan jcdnorn kolektivnorn misljenju Glavnog st~ba. red bi hio. a mislim da hi bilo i politicki rnudro. da Vi ili neko od prisutnih clanova Predsjednisrva, obavi razgovor sa clanovima Kolegija nacclnika Glavnog siaba (zamjcnici nacclnika. nacelnici uprava, komandanti korpusa i najuze jezgro iz PL-a, prim. a.). Mislim da cc ovakva odluka, ako se ne donese bez prethodnih konsultacija, izazvati pravu buru. 0\0 jc nacin da se unisti armija". On stade. Pita: "Ko ti je u tom Kolcgiju?" Pocnern nabrajati: Divjak, Siber, Bilajac, Suljevic. Talijan. Karavelic ... Kad sam dosao do nacelnika uprava, kaze: "Dosia " . Ja naSUV1ll1 "Dr Musir Brkic, Vehbija Karic, han Brigic.." On me prek ine: "Nernarno vrcrnena za to". "Za tako znacajnu stvar mora biti vrernena. jer ja Vas jos jedanput upozoravam: dokument koji namjeravate predloziti Predsjednisrvu na usvajanje je dijarnetralno suprotan od onih koje je predlozio Kolegij Glavnog staba i bojim se da ce imati katastrofalne posljedice po dalju sudbinu Armije, a time i Bosne 1 Hercegovine". __Q.T1Eollavi:_"N_~.cI()I~;z:iu obzir, Nemamo vremena": "Radi kako hoed", kazenl,_"UQsta]Ol1l,I:aspra\TGen1o na PI·ed~s.iedni-stvu. --'bid Y.G_C .. _ilittU~)S_Il-s:~~~_st~aril~;i~~"--I -l~l~;;e~;t~~ku po .iu -t'aZk~,po dokumentu:..··..··_··_·-'--. -_

-~im

ali

va su,

U

ie ta dva (potrebpravosdvojica, neka se anku. Ja pribran: smo 1111 naterijal

- Sto se tiel.' cinova Vi znate kakav je stav Cilavnog staba. uostalorn i moj: mi S1110 protiv cinova. a i onda kada se budu uvodili treba ici odozdo prema gore. a nc odozgo prcma dolje kako je ovdje predvideno. OVOI11 metudologijom ce se napraviti nepopravljive greske, a odozdo prema gore napravit cc se 1111l0g0 manji broj gresaka, a sto je najvaznije, Ll toj varijanti cinovanja one su popravljive U racki dva koja predvida cinovanje 12 najvisih vojnih rukovodilaca u ARBI] L nije mi jasno po kom kriteriju Delic i Muslimovic uopste mogu biti generali. Delic, iako je bio forrnalno nacelnik upravc, cijelo JC vrijeme u logistickoj bazi samo zamjenik Hadzije, I pored disciplinskih gresaka i prijcstupa 0 kojima sam govorio. on je napravio toliko malo da je njcgov uticaj minimalan i nikakav, cak i na OCJ Visoko. da nc govorim daljc. Cekrcici sioje tarno gdje su bili. Nisu sc ni pornakli. A SlO se Muslirnovica iice citava njcgova aktivnost JC. u najmanju ruku. vrlo sporna. Uostalom, rat jc proveo U podrumu Predsjednistva, a radijus kretan25

Ja mu je bio [VZ, Ljevakovic - Lfiljun, l.atici i centrala SUA, Brka i {eman. Nikakvih vojnih zasluga nema Uostalom. nije imao ni vojnih zaduzcnja, Moja dva zarnjcnika, naravno. trcbaji: biti generali, ali tek na kraju. Jer. gcncraie treha posljcdnjc crnovau Potpuno jc ncprihvatljivo davati cinovc pukovnik a komancianlImil korpusa, jer ako nckoga treba cinovati cinom general a - onda ih treba traziti i medu kornandantima korpusa. Vee ina od njih su poznatc i priznate licnost: na teritoriji Bil-l. U iacki tri: unaprcdenje i istovrcmeno pcnzionisanjc Hilajca i Suljevica je potpuno iracionalna odluka. Tack a cetir: jc, gospodinc Prcdsjednice, protuustavna, jcr Ustav BiH poznaje sarno nacelnika Glavnog staba. Funkcija kornandanta Glavnog stab a Ill' postoji u Zakonu 0 odbrani, niti u Zakonu 0 sluzbi u arrniji, pa ni U Iormaciji Glavnog staba i posebno je protuzakonita i protuustavna Postupak irnenovanja nalcelnik a jestc na prijedlog Ministarstva odbrane i Vlade, a Vi ga sprovodite na potpuno neJegalan nacin. Vi ovdje krsite Ustav, krsite zakon i I1C postujete formaciju koju jc usvojilo
Predxjedn istvo
1110j

0:
okrcc

ZIJa f! I poz
SCl1110

sjedn ijcsti podn. protu Nelju kraju Iz;: susret upozr Srebn
11111011

- To je

problem, kaze, a ja nastavim:

MusJi grupl
I,
C

- Tacka pet: formiranje sestog korpusa, bez formiranja scdmog i osmog korpusa, jeste neprihvatljivo . jer Cell' 0\'0111 odlukom izazvati dezorganizaciju na prostoru Hcrccgovine I isiocne Bosne. u vrijernc kad su pocela prethodna borbena dcjstva vclike ofanzivc iz Srbijc i erne Gore na istocnu Bosnu. Ukloniti sad Salka Gusica. k0111al1danta OG Igrnan i postaviti ga na duznost kornandanta Sestog korpus a u Konjic i dovesti Zaima lmarnovica La komandanta OG lgrnan u OV0111 trenutku, bit ce kataslrofalno. Sesta tacka: u (;1<1\,110111 stahu nerna nijedan strazar viska . .leT je popunjen sa jcdnom trecinorn prcdv idcne formacije Svc zajedno ima oko 60 ljudi N cdostatak nadomjestamo danonoenim radom. Sve sto smo rnogli upurili S1l1O u jedinice, a tu smo angazovali ljude velikog vojnog znanja i U POZllim godinama. Tacku sedam jc potpuno ncpotrehno korncntarisan Tack a osarn: nije mi salllO jasno I.asto dosndasnj: kvalitetan Savjet nistc nikad angazovali. Ovaj mi se cini forrnalnim. Tacku devet komcntarisat ell na sjednici Prcdsjednistva . Jos Vam jcdanput savje tujcm: ako Yam to nesto znaci. saslusajle ljude u Kolegiju. Ne morale ih poslusati. harem ih piiajtc

Del im sam e genoc "Kakc
lIZl1l1

l

di'lls(v
cida".
dugo l

srdacn Vi~e Zi Odl Trebal,
prcd k

un utra, kaze: Preds.ic rcdu dobro l

26

i,

Brka i
111

IIl1aO

1 gCl1cr"otpuno ;orpLlsa, lra7~iti i nnznate
lilajca
spodine

On k azc: "u redu. konsultovat ell dva zamjenika". Nakon toga, okrecern se Dclicu i pitarn ga: "Znas li ti sta primas? Jedna jc dimenzija gledau arrniju iz magacina pored Hadzije. a sasvun druga biti tu i poznavati situaciju i na tcrenu i II Sarajevu". On sagnuo glanl i sarno kaze: "Ja sam vojnik. Moje je del slusam". Vee je trebala poceti sjcdnica Predsjednistva. Alija naziva sekrctaricu i kaze joj da obavijesti podne. sve da sc sjednica Ustajem pomjera: odrzat cc se u jedan sat poslije

i

icclnika ostoji u mnaciji ostupak
brane
I

toga sto je postupak protuustavan i protuzakonit, razocaran sam nacinorn 11a kOjljC 0\'0 izvcdcno. Neljudski jc Uostalorn, ja sam sam to trazio Nije trebalo ovako. "l\a kraju krajcva, moje JC da kazcm, a Vi radite sta hoccte". I odcm
Izadem susretnern upoznao Srebrenice. mnom Muslimani
17

i kazern: "Pored

zgnlde

i

krenem

u svoj kabinet. Mide Aljica, rekao izmedu

Na cosku,

kraj Suda. a ja sam ga

Semsu Negdje

Musica,

On stanuje

u Vclesicirna,

kao kornsiju da razgovara. dozivljavaju

svog pratioca u Ijeto '92 Kada

inace porijcklorn da bi Semso ostalog

i ovdje isvojilo

Mido mi je

htio

iz
sa da

_ie dosao,

je rekao

IO-i genocid

po redu, pa _ie to motiv jednoj

grupi da Iormira Muslimansko

aniigenocidno

drustvo, MAG.

dmog

i

L cto. poziva mene u taj MAC;. Pitam ko jc tu jos, a on nabroji: DJfi:;;1.;staflc:Jai1Tc:--Bektic~ML~sliilll-;~i6~·"I~_;;;\~ako'~ICTati6.,:-Kad sam cuo prijcdlog, gcnocida jc uzvratio sam

zazvati
IT1Jeme Srbije

forrnirano.
j

Uno postoji,

'I)r~!~ly_g za zastitu Muslimana od samo ga vi nc vidite Kaze:
isprovociran: "Skini odijelo. gcno-

i

"Kako

Ja za to ne znam?'

Bio sam Najbolje

{omanog kor-

Igrnan
11

-ci~;":l ispraiim
dugo bjezao srdacno.

-dr~-iY,~ije~tail1o:-j~!·~s~m()-Ai·11~if2l·1110ie·.~'1;trti J\,1~sjil_11anCod

uzrni pusku

idi na ZuC

musTimanskoanligcnoddllo

gao Sa~na -lJazi;11tl-igi'~d~;,~1"Z;i~ l~oj 1 j e. nakon (c)ga:

siabu ecinorn ostatak
smo u
I pozn-

od mene. prilazi mi da se sa 111110111 pozdravi i to vrlo Stancrn, on ide ka rneni sa sirokim osmjehom ... lzvicem se. Vise zivci nisu mogli izdrzari. Odcm u svoj

1

kabinet

i popijern

kafu.

I-ltio sam
Neste

biti sasvnn
prije jedan Ganic je

sam.
sam

.arisati,
Savjet
I

Trebalo jc izdrzatii
pred unutra, kaze: kabinetorn
"O\,O

sjednicu Prcdsjednika:

Prcdsjcdnistva. Jovo upravo

izlazi

vee

devet
savJe-

ju.

Nc:

smo Tatjana, Mirko i ja. Jovo sam proiiv". Mi ulazimo II kabinei, Predsjednik razgovara s nckirn telefonorn i govori: "Da, da. da ... U redu": Kad JC vidio mene, on kaze: "Stjepanc, molirn te, nisam tc dobro cue. l Ioces Ii ponoviti jos jedanput?" Pritisnu dugmc na tclcsa Izetbegovicem. je ludost prcd vratima Ja

27

fonu da svi cujemo Siberove rijeci: "Predsjednice, ja upravo mislim kao i Vi. Donijeli ste najbolju mogucu odluku". "Hvala ti. Stjepane", uzvrati Izetbegovic, iskljuci ono dugrne i okrenu se nama: "Jcdan je zarnjenik za, drugi je protiv". Jos nakon prvog naseg razgovora, bilo mi je jasno sta ce se dalje desavati. Stoga sam na sjednici Predsjednistva sarno ponovio usJove u kojima se donosi takva odluka: dakle. nezakonitost njenog postupka, protuustavnost i izrazio svoje duboko razocarenje nacinorn na koji je sve izvedeno. N akon toga sam napustio sjednicu. Iste je veceri, odrzan sastanak Kolegija Glavnog staba.

Sa s:
()~ Vrho' vao p

jani: •
Rifat Kern: Caus.

4
,

1111ao
vez1 ~

L-.

H. dana ie .lee don0 dale] Armi Ja sc razvc moie hio ( odlui
hvatl

sam Fred misl] vam a ,~ii ocig' stva sastc tiran sa kc IV Frea

28

~-

Svi nasi nesporazumi
Nas prvi susret u Hrasnici, drugog decembra 1991. jc zapravo bio nas prvi nesporazum. Do susreta Je trcbalo doci dan ranije, kada jc zavrsen prvi kongres SDA. tzetbegoviceva misao koj0111 je zavrsio kongres: "Velikirn Bogom se kunemo da robovi biti nccemo", podigla me je na noge iz udobne fotelje u Hrasnici, u kuci Kasima i Hasije Ibrahimovic, u kojoj sam se bio udobno smjestio i pratio zavrsetak rada kongresa. --""""Svjde obrijan i ocesljan, cekao sam susret sa lzetbegovicem. Umjesto njega, dosli su dr. M unir J ahic, dr. Rcsad Bektic, Mirsad Kebo i Safer Hadzic. "Predsjednik se izvinjava", rekli su mi. "doci ce sutra u isto vrijerne. Zauzet je s gostima izvana". Malo smo popricali uz kafu. Primjetise da sam se dobro spremio: razgledali su tri sobe ciji su zidovi bili izlijepljeni semama, kartama, skicarna, formacijama i objasnjenjima. Zaista sam se trudio iz petnih zila da to sto kvalitetnije uradim. Pomogao mi je Senad Masovic, oficir bivse ~A i dezerter sa nekog od l;_~~.~~~~~_:!~i.~..10hr~br~~.!~1c_j~_.tgg_~ : dana i Predsjednik sa zavrsnim govorom, a inace~a,!:l1_b)ojako .~;;-~ut:kadajekr-a]cmoktobr2lRadovaJ1Kai'a(ri12-Javno zapnjctio

jem svil mOzem( regiji i i dovcsti
ZlVI11J III

I

bude UL 50.000 hocete : hosansl Nastavi Sarajev abdest, urrnje. maiic< sjedim. raspolc da rata Za 1 "Misli: ne mo utiske tragic! jugosl, BiH n Danas arrnija
III

~~~~tl~~:]~~~n~~'s~~~;~;~~1~~~I~~~,?~;
'-go~~~icuParram-enfai rCK2l0-:"Ja ipakz~Hmdai)oru_c.imgradanim; Bosne-j-"lli-icegOv Ine-dil-ifi5 rafa n eee dod. M 0j~s uprogn()ii"~~~~.9-vanena -provjer-enim-cinJenlcam-a.N-c tret1a sc-bojatl, -Jer_~il_ tll~u i T~a,_~-t~eE.~_4~9j_e"~-O~-J~··Po-;'{ci]~ne~tral~o-st; Pl'o;110vi~ao jos ranije, nakon razaranja Dubrovnika i agresije bivse .TNAna Slovcniju i Hrvatsku, i ona se ocitovala u nizu izjava. Septembra 1991. je rekao: "Ovo nije nas rat". Ti su dani prosli i sada je, valjda. vee sve jasno. Iii se meni tako cinilo. Rata nece biti ukoliko nosioci velikosrpske politike procijcne da ce ga izgubiti. U protivnom, samo rnozc biti krvaviji. "Ukoliko se brzo ne budemo pripremili, ostvarit cc sc Karadziceva prognoza", rekao sam Prcdsjedniku dan kasnije.
_._._. __ ._- .... ,._--_._-_.-._--..

gor
U

pa! p izvrsn petog .Ta bit nacm izazo trolor zablu
- Duke

1

__

---_._

-_

Odgovorio mi je da postoji mogucnost da se izvucerno. Nisam vjerovao u tako sto i zato sam i insistirao. Safel l-ladzie me je podrzao. Jahic, Bektic i Kebo su uglavnorn slusali nas dijalog koji je trajao vise od sest sati. "lpak je to prenaporno, megalomanski", ne odustaje ni Izetbegovic. "Nije, nije. Predsjednice, sa1110angazovan54

...

apravo bio JC, kada jc JC zavrsio nccemo" , :i Kasima i io 1 pratio lcgovicem. tic, Mirsad u mi. "doci Malo smo lzglcdali su .icama. forb zila da to oficir bivse

jem svih raspo1ozivih bosanskih snaga II zcmljl I pnpldi~l ii. ',I' mOzcmo opstati". Objasll1O sam sve s10 smo madill 11" sarC!_i,'1 regiji i istrajaviao na ivrdnj: da jc neuphodno postupak or!:,arllD1C:F dovesti na isti nivo u s\'i111 rcgipma, a onda nastaviti sa jo~ inienzivnijim radom. Predsjedl1ik me gkda i pita: "A. 'ita ako elta\ bude uza1ud uraden? Ti ccs, CovjeCc, na ovaj nacin mobilisati p:d:u 50.000 ljudi", "Ne 50,000, PredsjedniCe, vee makar 250,(11)0 /\ aLU hocclc suvcrenu drzavu. taj posao nije uza1udan: debit CClC bosanske armije", odgovorio sam. Onda on izrcce is\onJsko: "D" Nastavite da radite na tcritoriji cijek rcpublike. kao sto ste urudil u Sarajevu"* Malo zatim, dok se brisao peskiroJ11 nakon stu je u.«.o abdest, priznade: "Sad, kad sam sve ovo cuo 1 vidio ()SjCCCllTl Sl~ se urnije. Do sada, kad god sam razgovarao sa KClfadiicelll i njegov» ma i kad su me pritiskali prijetnjama, imao sam osjecaj da mi. iako sjedim, i stoliea i tepih klize ispod mene. kao da tie propada". -Iakvo u raspoloienje drzalo ga je prilicno kratko. lstrajavao jc na uvint.:l1.1 da rata necc biti. Za Novu godinu, 1992. Oslobodenje jc prenijclo njcgovu lZ_lavu "Mislim da Arrnija nece napasti BiH. jcr je prucijcnila da se :--:ilo111 ne moze nista uciniti", Isti list. 10. marta 1992. prcl111si iz Bnsela utiske Alije lzetbegoviea date tamosnjcm Soarou: "Oparcn tragicnim iskustvol11 prljavog rata koji je harao Hrvatskom jugoslovenski narod se budi iz kosmara". 1 tada jc t vrdio cia rata u BiH nece biti. Ponovio je to cak j 17. marta 1992. u intcrvjuu lisiu Danas: "Prije svcga 0 cernu vi govoritc? Mislil110 Ii na isru stvur armija nije ono sto je bila prije nckoliko llljcseci. Ona nije ni bol.l2 ni gora, ona je drugacija: po kvalitetu, po kvantitctu, po psihologl_ll. pa i po namjerama i ciljevima. Arrnija ncce okupirati Bosnu, ncce izvrsiti drzavni udar." U Oslobodenju sam citao i ovakvu !zctbCgOVICCVll izjavu. datu pctog marta 1992. godine: "Prosctajtc. druzitc sc i izaditc na ulicc Ja bih htio da pozovem gradane da svc ovo prime 11(1 hladl10krvan nacin, da nc l1asjedaju na glasine i price. postoje snage koje Ick cia izazovu haos i paniku _ nemojte l1asJesti tome Situaeija je pod kontro101111 mirno setajte gr5~clom:''':f()'svoIC duhok(luv_ierenlc ..tu svoju zabludu i sam je lzetbcgovie kasnije priznao Nista ga niJe moglo
, Dokumentt. str 1()5 .. \ 66

E1 ~_j~_!~!;2~
111 10

h_ir)ja_ko

z:ar_:1J~:io ssa suverenizasao za

Jgr_'l_c!a_l1i!:1a :ll()_Z~. ~ 2l~ 112j cr_~~l_._tl:l~~l_ i

sao jos raniSloveniju i '91, jc rekao: ec sve jasno. vclikosrpske ,10 mozc biti stvarit CC se asnije.
1

l

.emo Nisam lad7jC me je lijalog koji je oman ski" , ne o angazovan-

razuvjeriti da se svc priprcme za agresiju zapravo odvijaju naocogled svih: Njegovo uvjercnje da rata ncce biti bilo je jace. lstina on jc na kraju pristao na pnprerne za odbranu I odobrio projekat organizacije, forrnacija i straiegijc odbranc, ali vise ga I1IJe bilo. Kao da se to njega nc lice, Nas drugi nesporazum izbio je oko prihvatanja Direkiive za odbranu suvcreniteta BiH. Kada Sl110 je zavrsili, i nakon nekoliko provjera podataka 0 brojnom stanju cemicko-ustasih snaga, tc razgovara 0 namjerarna T udrnana i 1\1 ilosevica. Od110S110 procjene Karadordeva, trazili smo nacina da 0 svernu lIpoznamo drzavno rukovodstvo. "Nece Behmen ni da cujc", kaze 1111 Karisik sav erven u lieu. lskoristim priliku i nakon nekoliko dana upitah Behmena za misljenje 0 Direktivi, Say crven U lieu lupi rukom 0 s10 i odlucno mi odbrusi: "Sikter iz moje kancelarije. I vi hocete ovdje rat", Ostao sam priseban, uljudno se izvinuo i kazao mu da ce rata svakako biti, ada je moja obaveza, a i Ijudi u Stabu Patriotske lige da na to upozorimo i da predlozimo nacin odbrane. Oni koji prihvate ili ne prihvate, preuzimanju na sebe odgovornost. Usutio je, a ja sam onda otisao. Mi S1110 najcesce kontaktirali sa Hasanorn Cengiccm. Zato S1110 onda, u nekoliko navrata, trazili od njega da organizira sastanak s Izetbegovicem na kome ce se rijesiti sudbina Direktive: iii je prihvatiti ili je odbiti. Neko je morao reci kako dalje. a taj neko je bio Izetbegovic. 1 Cengic je vrdao. Izgovarao sc na prezauzetost Predsjednika. Iskoristio sam jednu priliku i direktno ga, u njegovoj kaneelariji Predsjednika SDA, upitao: "H06c Ii Direktiva biti odobrena, posto po svirn vojnim pravilirna nama kao stabu kornandant - predsjednik treba dati odobrenje?" Izctbegovic me gledao i sutio. Neko jc usao u kancelariju. tako da nisam rnogao ponoviti pitanje, a nisam vise ni bio u prilici da ga pitam. Rat dode po zakonitostima svog toka, bas onako kako vidjeli i napisali. Zablude SIllO skupo platili
S1110

Vojv:

lZctb ..__~

-'-'R',
Izctbi

pater

tako ( korne
zapra

dali: . cetnic su bi bosan

Munir
nekoli govar: se po lzetbe vjeruj I bosan:
nastrai

vavije: ~~~sj, genera 'armad, I. pi proccs

~HerCef
kr-iijlfT, -STiiigEl
Ali,
ces. dal

pred-

Trcci. i to ozbiljan nesporazum jc bio oko uloge bivse .INA u BiH i njenog odnosa prcma BiH, Da je bila u funkciji beogradske imperijalisticke i agresorske politike. kao njen najisturcniji I po Bosnu najopasniji dio, bilo Je jasno zadnjem covjeku u Bill osim lzetbegovicu. Kada je po~~()rat l~1-1r\:alo~koj_i kadaje,BiH prakticno, pored 56

je da _ie 1989, f istina d i oruzje Uisti sam. II I

avo

odvijaju bilo je jace odobrio pro-

i vise ga nije Direktivc za Ikon nekoliko
snaga, te raz-

Vojvodine, 'p':~~~l~_.o~n.Q.yicaz'l izvodcnje ()p~raeija na JJXY'ltsku" TZeilieg()v~kj~C'l_l!(~SlaVno htio da \Jcr:UJC da J_N l11JC1l10gu(i oku>~ p-atOfB iH:-odno~~~l.daje 11.1 cno pris ustY()ll l3Il!c'I_I~l:~l)ph()(jD(:' -Kad--;;-~-'bosanski Hrvati u Listici zaustavili icnkovsku kolonu, Izetbegovie je rekao: "Mcni 1 Tudrnanu morate vjerovati". On je taka ocito mislio i onda kada jc otkriveno postojanjc plana RAM, u korne su naznaceni svi zadaci na realizaciji Memorandums SANU i zapravo stvaranje velike Srbije ili kako su to iadasnji gcnerali pravdali: Jugoslavije za narode
1

.sno procjene la!110 drzavno
isik say crven

rcpublike

koji to zclc. Tadasnja

.INA,

:1 Bchmena
) i odlucno
ic rat".
1

za
mi

Ostao

svakako biti, da na to upoate ili ne prihI

ja sam onda

em. Zato smo

.ira sastanak s
ve: ili je prihaj neko je bio I prezauzetost
ga, u njegovoj Direktiva biti stabu koman-

cetnicke jedinice SDS-a i paravojne formucijc 1:1 Srbije i Crne Gore su bile sredstvo rcalizacije tog plana kojim .ie trebalo unistiti bosanku drzavu i Bosnjake. odnosno muslimane kao politicki faktor. Munir Alibabic - Munja 1 dr. Rusmir Mahmutcehajic svjcdot"{li'su u nekoliko navrata da je tadasnji bosnjacki vrh do dctalja 0 tome razgovarao, analizirao stanje i donio nedvosrnislcn zakljucak: sprema se po Bosnu i bosanski narod opasan rat. No, i pored toga, Izetbegovic se opredijclio za sklapanje dogovora sa Arrnijorn i dalje vjerujuci u njenu navodnu neutralnost 1 mogucu transformaciju U bosansku arrniju. Da bi sc 26. aprila ustanovilo da je u Sarajevu vee nastradalo preko 1. noo ljudi. Dakle , dvadeset dana od pocctka najkrvavijeg rata. Tek tada je u Skopju, sa predsjednikom nepostojcccg Predsjednistvan~Pc;·st6]ece~S)_7]:j"Br;11k-Ol}i.K()st)6"e.~n~.i-L~·PXj.si~tvu generara--BTa:goJa""I-\dIi~'I,_ll'lcell1ika-:-Gencrillstaba vee faslstick'~ armacre:-potpis~n-dogo~'or 0 odlasku JNA iz BilT.·
....__--~----"-.-" ...
-'""

_" _-_
..

..

-_

...

_ .. __ -.,._

L prema pisanju Oslobodcnju isti dan izjavio: "Zapoceo je jedan proces koji ce na .kraju dovesti _ iii do _()dlaska·:,NA:{;c._Jfcis11~-J ..-:-::--.. __ ._ _ ..•. .._ HercegOVille'IIr-a6"Il~ile-radikalne transfor:nl_,g:jjC.Stlll1 ..da ..st: n,i.
"

c me gledao i
iogao ponoviti

Si1age13osneT[~~-ccgoY.iu~~~"-"

krajuTogproces-a '0;ic~2-1:~t~'~;;:i' l~k'~arI11 ubZ;~~

ijLL 0 c1I}OSl10 .QrLJz~e
.

. - .' -"

ako smo pred-

"sc

.lNA u I3iH ~radske irnpcr-

iji i po Bosnu osim Izetbeg'akticno. pored

Ali, za BiH je povlacenje JNA bio specifican i vrlo slozen proces, daleko slozeniji U odnosu na povlacenje .INA lZ l Irvatskc. l stina je da je oruzjc Teritorijalne odbrane uzcto na cuvanje u kasame .IN A 1989. godine. sto ce reci prijc dolaska SDA na "last. ali je takoclcr istina da je postignutim spor azurnom II Skopju zajcdno sa JNA otislo i oruzje TO.

Uistinu

nisarn

mogao
navrata,

sam, u nekoliko

vjerovati kada sam to sve cuo, Pokusao objasniii koliko oruzja gubimo. najccsce se

57

pozivajuci na primjere II Hrvatskc. JCI. u SlavoniJi su odlucnim udarcem uspjeli da od bivse J1\A oduzrnu ogromnc kolicinc naoruzanja i municijc. a ta1110 gdje SLI preguvarali - Zagreb i Rijeka. na prirnjer, pustili su H\A da dode sa oruzjern 1.1 Bill. Kod nas. LI pitanju Sll bile enorrnno velike kolicinc pJesadijskog i artiljcrijskug naoruzanja - samo u Sarajevu jc bilo dcvet kasarni, od toga osam u zoni 1.1 kojoj smo mi mogli diktirati uslove. ZaW sam Predsjcdnikll predlozio da se iscljavanje kasarni obavi u dogovorenim rokovima. ali da u njima ostane oruzje. On na to jednostavno nije pristao, vee je odredio komisiju koja ce njegov dogovor realizovati: Fikret Abdic, Jerko Doko, Alija Delimustafic i Jusuf Pusina. U maju suo tako, general bivsc JNA Nedeljko Boskovic i pukovnik Cado dosli u Sarajevo da organizuju odlaz ak svoje JNA i naseg oruzja iz kasarrn koje smo mi blokirali. Da ironija bude potpuna, Boskovic uz sve pohvale za saradnju odabranoj komisiji, zali se lzetbegovicu na moju nekooperativnost. i pred kamerama TVBiI--l ovaj sarajevski zet, kako su ga odmah prozvali, mene nazi va ekstremnim pojedincem. ali i dodaje da ce te poteskoce uz pornoc Predsjednika otkloniti. Bilo mi je svejedno sta Boskovic govori - pred ocima su mi samo igrali meci. puske i kasarne: Pazaric, Viktor Bubanj, Jusuf Dzonlic, Marsalka, Jajce, Bistrik, Konjic, cijela centralna Bosna, tuzlanska regija ... Kad sam se na sjednici Predsjcdnistva suprotstavio daljem iseljavanju, Izetbcgovic mi Je odgovorio narodnorn poslovicom: "Sjasi mi s konja, dzaba ti kirija".
_ ._._..~~ .~~,, __ ....• __ .. _. '.,"""'~.~"'C;-'·'·---"··-"_"··---···--._ --, •• ~---._".

za koj
.Ie dov Me "Ne SI ce mi ponovi pomog Predsj: rusiti ~ JC pon pjesadi ose); d

caca 1:
kornad. opreme ka za r mma.

Samo na onim mjestima gdje smo se mogli "spontano" organizirati, oruzje je ostalo. No, to jc ipak mali broj. Vazno je reci da smo najbolje prosli u Tuzli, a da je suprotstavljanje Kerima Lucarevica u kasarni Jusuf Dzonlic i spasavanje tamosnjcg oruzja odigralo veliku ulogu u odbrani Sarajeva. Sarno za skladistc u Faleticima. dva puta smo u Sarajcvu napraviii plan otimanja oruzja koje jc cuvala jedinica jacine 30 vojnika. Planom je bilo predvideno angazovanje jedinica MUP-a. Zelenih heretki, PL-a BiH, radnih vodova, cak 1 stado ovaca koje je trebalo da tacno locira minska polja Kad smo zavrsili planiranje, prcdlozio sam da detaljan plan Predsjednistvu izlozi Rifat Bilajac. oficir sa zavrsenorn ratnom skolorn, koji je medu nama vojnicki najobrazovaniji, a zbog njegovih godina i angazmana u Glavnorn stabu PL-a

58

su odlucnim
1111e

za koji je dobro

znao i Izetbegovic

I

lIasan

Cengic.

racunao

sam da

kolicinc grcb i Ri]l:ka,
L Ked nas.
U

je dovoljan
Mcdutim, "Ne smijete ce

autoritet
Bilajac to raditi".

da se izbori za odobrenje
se s iog razgovora rckao istim
0 l1111

jednc takvc akcije.
say zajapurcn "ako to uraditc, Bilajac se "Srusit vratio skladistu.

vratio

i ljut.
srusit

Prcdsjednik,

I

artiljcrijskog
II

mi

Sarajevo". razgovoru

Sa

rezultatima

d toga osam . Predsjedniku
lim roklwima, jc pristao, zovati: k (ado )skovic

ponovnom
p01110g1o

Faleticirna slomio

i tamosnjcm
objasnjavajuci: onda sigurno

i na Nije

ni to sto sc Rifat

ce ga oni,

Predsjednice,
rusiti Sarajevo,

uz.eli mi to OTuije ili ne. Ako uzmerno. a ako ne uzmemo. "Ne inc". naoruzanja haubica (puske, A u Faleticima

nece imati kad 32.000 kornada zolje, minoba-

vee Fikret
SU,

hoce ". Predsjcdnik bilo rucni bacaci,

je ponavljao:
pjesadijskog ose); divizion

jt

ia. U maju

puskornitraljezi, 100 rninobacaca artiljerije, oko 20.000

dosli u uz sve

(18 kornada) preko

105 111m, dva diviziona bataljon razlicitih

uzja iz kasarni

caca

120 111m (36 komada); divizion sredstva

()O i 82 111m (36 inzinjerijske metavrsta granata

kornada):

protivavionske naoruzanjc
1

'etbegovicu

na
zet, Bilo igrali

opreme. Zatim:
ka za pjesadijsko mina.

za rad komandi,

veze. oko 10 miliona

i

sarajevski

i

111pojedince111,
lotkloniti mi samo Jusuf osna,

DZOl1lic,
tuzlanska daljem

otstavio

111 poslovicom:

;pontano" .vljanje Imosnjeg

orgaKerirna oruzja

vazno je reci da

';arajcvu

napravZclcnih

.cine 30 vojnika.

MUP-a,

.a koje je trebalo iiranje, predlozio Bilajac, oficir najobrazostabu PL-a 59 sa

jmcki
V110111

Delimustatic,

MliP i nasljednici

toliko prrprer
konacn

_ Sklonio sam n onog Dclimusiafica. vidim da u s njI111 ne moz.es _ kaze 1111 Predsjednik u njcgovuj kancelariji nakon pctn~estodnevnc "rovovske borbe' 11a sjcdnicama Predsjednistva na kojima sam trazio da Delimustafic bude razrijcscn duznosti zhog njcgovih propusta u angazovanju MUP-a na odbrani zernljc. _ Nisam ja s njim ni u kakvom licnom sukobu Predsjcdnice. ja tog covjeka gotovo i ne poznajcm. Ali za sve ono ';10 je radio 1 uradio, ne bih ga nagradio ministarskom funkcijom, za njcga novofonniranog ministarstva u Vladi za trgovinu i snabdijevanje. vee bih mu sudio _ rekoh. nakon sto se malo pribrah od zhunjenosti koja me obuze. "MUP je sistem koji funkcionise od 1945. godine sa kernpletnom infrastrukturom i brojnim stanjem od preko 50.000 Ijudi. Oko 30.000 je iz aktivnog sastava i oko 20.000 iz rezervnog sastava i toliko ih je, gospodine Predsjednicc. ostalo. i sad ih ima na teritoriji koju nasa vlast kontrolise. Njih je oval narod naoruzao. njih je ovaj narod opremio, godinama finansirao, oni SLl dio ovog naroda i ne treba im uskracivati ustavno pravo i obavezu da ga branc. Ova sirotinja koja je sarna scbi kupila puske. ginc svaki dan i od Vas occkuje da ovaj problem razrijesite na pravedan nacin. Hitno jc potrebno preduzeti akciju da bi sc isposiovala odluka PredsJedlllS1Va 0 pretpocinjavanju rezcrvnog sasiava policije i njegovog ulaska u Armiju RBiH' - to je jedan novi, dobro naoruzani korpus, koji ce bitno doprinijeti nasem uspjchu. L) borbi ne sporim llCCSCC pojcdinaca. Munira Alibabica, Avde Hcbiba, Dragana Vikica, Kerne Adcmovica, specijalne jedinice, dijelova pojedinih po!Jcijskib stanica kakav Je Stari grad, Mostar i jos na nckim mjestima. ali ukupna snaga nije ni pribl izno iskoristena, sto je neoprostivo". Za sve to vrijeme. MUP je bio prilicno neaktivan u sprjecavanju kriminala, dok su neki njcgovi dijelovi bili vcoma aktivni u podsticanju dcstrukcije sistema ()dbranc.-C~~ se moze rcci da su xc u MUI'-u krili nosioci specir------'-'-.jalnog rata, izazivaci sukoba unutar naseg udbrambcnog sistema i , proizvodaci "ncprijatclja' od bosanskih patrioia Moze 11 biti t slucajno cia Iuka Prazina, kao poznan sarajevski kriminalac, postanc kornandant rczcrvnog sastava specijalne jedinicc policije? Bilo je
. Odluk a o pretpocmii\anju jcdinica rczcrv nog sast.iva N1UP-,1. DuhulllCnll. srI. 1 (,l),

Predsjt jedinic Ekmec -Nik61e

o s\
SV1I11 S

pornoc. Sarajev koga bi rete, a1 blokira

-D
Ministz vise na: putu do on zna odluku na taj n janju tl poslovs
vo nista

ara 199 najvece za plat Gracan

Aleksai
JNA(ci inspeku isali ra: dogovo u bio gl da nalet istrima era Nan roka za

wliko pripreme nJllll konacno
11102',(;S

sposobnih za odbranll odlucilo

aktivnih da Juka

puilcalJCa ne.

koji
0111.

su vee

bili

ukljuccm K ada

1.1

zcmije .. Zasto

Iuka?

sc

nc

predsjednistvo

drzavc

rnje z a POiICl]C - Juka Je unapn.wdcn: im<.:no\'alo ga je z.a komandanla speciplnih
nesmelano oiisl: Mil orad. Ncnad Kccmanovi~, brat,
.

etnaestodnevnc na kojima sam proja

jedinica Armije. I<;_(I_I~o_syiz Sarajeva EkmeciC, SlavkoLcovac. Vojo Mi1ijas.
-.----:--.-:~-;q"

g njcgovih
dsjeumcc c radio

Nikole

tog

o svemu

Kc:1Jcvlca .... ov0111e, svakodncvl1o Prcdsjednistva Stvari sam govorio pokretao PredsJcdniku, tokovima. ali
1

na

i uradio,

svim sjednicama pomoc. Sarajevo Uzalud.

sam ova pitanja cetnik

i trazio

ga novofonnira-

su

isle

nekim svojim

Pa zar
lli:

nje. vee bih mu 1jcnosti koja me
godinc ezcrvnog sa komljudi, sastava .ko 50.000

nije opljackano,

a da nijedan

nijc 1I5aO u grad" pijacama radi
II

koga bi trebalo pitati, aka ne upravo MUP, olkud rete, alkohol) iz Srbije i erne Gore na sarajevskim
blokiranog grada'7 _ Deliml~t;-fiT-Je Ministarstvu, vise navrata ovdje lojalnost HID mozc vjcst trgovac i neb

roba (kafa, cigausred ovorn
11 •

h ima na tentoriji .izao. nj ih jc ovaj )Vog naroda i ne hranc. Ova sirotI

biti korislan.

A isk azao mi jc ovih dana ova] nas razgovor. da li je to moguce: verifikovao zastiti Vlade

- zavrsio Delimustafie

jc Predsjcdnik razmisljao na Vladi da

Na pa, i

putu do kancelarije on zna da je Alija odluku janju poslova

zb1.lnjeno sam

dogovorcnv sve TV relejc RBiH
0

i od Vas ocekuje
0 pret-

sa Aleksandrom trideset miliona

vasiljevicem maraka rczervnog i opreme

.TN A

[itno jc potrebno
sjcdnist\'a g

na taj nacin ih sve okupira"! za oprcmanje

Zna i za odluku na racun sastava trebao, nabavljeno

izdva-

Ministarstva i da od tog novca

unutrasnjih nije go tofcbruje u krajem policijc

ulaska

u Armiju

rus. koji ce bitno
.cesce pojedinaca, Ademovica, kakav mje je

vo nista od naoruzanja ara 1991. godine, najvecem za plate. Gracaninorn, Aleksandrom inspektora isali I rad dogovorio da naletis. istrima roka era Narodne Zna

A negdjc
sastav

kad je najvise takode da je

rezervni

Kerne
1

dijelu Republike saveznirn Vasiljevicem, u drugoj iz Saveznog zajednicke

raspusten ministrom

pod izgovorom za unutrasnje

da nema novca sa Petrom poslovc bezb.lcdnosti oko 10Cl paraltakode
1.1

stanica

Delimustafic

dogovorio uprave vojne

:upna snaga o vrijemc. lok
S1.I

ni

i

MUP je

nacclniko111 polovini (opel MUP-a

ncki njegovi

JNA (citaj KOS-a),

1991. godinc, KOS) RBiH Da je nikad Balordu odluku

dolazak sa njima

lestrukciJe sistema krili )1()sioci speciambenog .ota. kriminalac. :e policije') sIstema Ii biti postane Bilo je ",1oze

SUP-a patrolc

koji su potpuno

na odbrambenim

priprcmama. KOS, Jcr ovdje zadriao novcanica.

i INA, pa nam je
ne mas u saradnji na miestu Vlade
-0

PL-

u bio gori nas MUP ncgo iz SDS-a za zamjenu i HDZ-a' starih

na koga ces sa mingllVCrD-

Pa, on zna da jc upravo banke

Delimustafic

Hairu

Bil-I. uz istovreme-nu

produzenju i Hrvatske

DUKlI!1lcntL str 16L).

I da su iz Srbije

61

dovoz,eni

pllni banaka,

kamioni
130S111

starih
1

Ilov(;amca pa savez111h

La kojc
S\I

su pOkllpovane
rez.ervi.

IJrv, 1Ina
j

l
-_

devize pljacku

po Citavoj

l-krcegovinL

tako uz isto\Tcmenu rcpuhlickih

preduz.::ca,

i

opljackani i gradani ,-- _:Nhll1aln(;a-Beslc _je svojevremeno infonms ao llercegovinu Vasiljevica. sa Anni_iom vao svjedoci

ce

lzetbegovica

i !\1ahmulcehajica prehacio

pnt
sty, za t

da je Delimustafic
oko 12.000 To je oruzje drzavnog zbivanja.

iz Sarajcva
pusaka
0

u zapadnu
Aleksandra u obracunu

po drugom

narcdenju koristio

!-IVO najprOdllklivllije udara. Rifat Bilajac price: meni poslije Znaci,

Bil+. A da se ne govori

maju. kada je uccstvoi Vehbija Karic

prij

u pokusaju tadasnjih

su
da je

mo Ter

Evo njihove koji udar. je

BILA]AC: Delimustafi6 Vehbija venti'me odmah mjere

Vebbija priprema obavijestio zastite

_ie prvi drzavni

dosao sam

i kazao saznao da

cije
Ko Kei od rad
PO]

i Scfera

i da jc on vee preduzeo

neke pre-

Predsjednistva

da njega nije hilo. to bi

se i dogodiJo, KARle: Prvog kaneelariju

maja,

negdje

kasno

poslije sami.

podne,

kod mene u ljudi, On je

U
De ula sc' da

ulazi Alija De\imustafie, oslanemo lzetbegovie u javnosti

Bilo je jos nekoliko J prva bio u Lisabonu, da se izvrsi

sjeo i cekao da nas dvojica posto je predsjednik trebam dati podrsku

stvar mo je bila, udar."On nas

da mi kaze kako ja

drzavni

vodi u propast", rekao je DelinmstafiC i dodao da on ima spremljene snage i da sve J110ze uraditi za pola sata. Ja sam se iznenadio.
Promatrao dzamiji. odgovorio: sam ga studiozno. da sjedi Mislio sam da me provocira. Medutim, onda sam kad je rekao da je " Alija jedino "De\imustafieu, sposoban da budc J11uteveli_ia u nckoj da 111iti kao oficijelni

zal
Jao ot" pit lig sal
orj

na kozici, da on nije za predsjednika", ja sam iznenaden
U

ministar nnutrasnjih poslova. Mi smo i ovako u ncizmjerno udara dovelo a on rni _ie onda rekao: satima, vidio Dclimustafic Cinieno pameti Seferu.

ovoj situaci_ii govoris takve sivari. teskoj situaciji i priprcmanjc drzavnog Neko je u tom trenutku Sutradan. usao, do sutra izjutra. ja cu sulra navratiu jutarnjim

to

hi nas u jos pogubniju". "Razmisli

ti". Ja sam ostao i dalje da radim u kaneelariji.
sam Sefera i upoznao sam je dosao i pitao me jcsam i kazao ucestvujem.

ga sa tim, Nakon toga, li promijcnio mlsljenje. i da mi ni nakraj prostorija na sam po novo referisao obi\azenjc

Tli "rr

(K
ik 8a

sam se nasmijao ne pada da u tome a on je vee prijc

da _ie to ludost Kratko

toga organizovao

62

koja obuhvaia Srbiju do Nisa, cijclu Bill i isiocnu i zapadnu Slavoniju. Pod izgovorom opcrativl1ostratcgiJskill razluga u Kninu ~e forrnira Kninska divizUa. koja priblizno pokriva srpske krajine u Hrvaiskoj. a na cije cclo dolazi prijencmeno unaprijedeni pukovnik Ratko Mladic. Bilo je to vrijcmc kad pocinje glasovita "halvan-revolucija", a ubrzo zatim i rat u Hrvatskoj. Zapadno granice Prve vojne oblasti (1. Vojista) i Kninske divizijc su priblizno jcdnake granicarna Milosevicevc homogcne Srbije: Karlobag - Ogulin - Karlovac Virovitica. U sklopu ove reorganizacije, stabovi TO Rcpublika I Pokrajina se potcinjavaju u operativnorn pogledu Kornandama vojista umjesto Vrhovnoj kornandi , a stabovi zona (zajednice opcina) komandama korpusa .Il\A. Tako je sanranjena na sva zvona hvaljena Titova koncepeija ONO i DSZ. Tokom periods od 1987. do 1989. godine realizovane su jos dvije vaznc odlukc koje ce U 111nogo me doprinijeti razvoju buducih dogadaja na prostorima bivse Iugoslavije. a to su: odluk a 0 rasformiranju TO Kosova i odluka 0 oduzimanju oruzja TO i njegovo stavljanje pod kontrolu JNA. Nakon ovih poteza, gcneralska vrhuska na celu sa Kadijevicern, Adzicem. Vasiljevicem I ostalim, mcgla se mirno posvctiti izradi plana RAM na bazi procjenc da su dva noseca stuba .Iugoslavije Srbi i .INA. Po ko zna koji put u historiji, naivni Bosnjaci su mislili da su upravo oni to "fino vezivno tkivo" Jugoslavije. Naivnost jc ponovo skupo placena: tragicnim iskustvorn jos jcdnog genocida. Znakovito je kako se II 10 vrijeme ponasa Fikret Muslirnovic koji je tada nacelnik KOS-a U 4. Korpusu JNA i najbolji strucnjak za muslimanski nacionalizarn u .INA. Sastanku kolegija komandania korpusa u ljeto 91. godine, pored ostalih saradnika i pornocnika, prisustvuju i pukovnici Vehhija Karic i Muharern Nadzak. i naravno. potpukovnik Fikret Muslimovic. Na kraju sastanka. sjccaju sc i Karic i Nadzak. ustaje Muslimovic, i na iznenadenje svih. obraca se komandantu korpusa Vojislavu Duidcvcu, moleci ga da njegovo obracanje shvati k ao licno. Muslimovic tada "osudujc fundamentalisticku politiku na celu sa Izetbegovicem" i "fundamcntaliste" markira kao razbijace Jugoslavije. Izrazava SVOjU sprernnost da se bori protiv takve politike i trazi, ukoliko .ie potrebno, da ne ide na skolovanje u ratnu-generalsku skolu, za koju se upravo priprernio. svecano se zaklinjuci da "nikad nece biti Alijin vojnik'. Prisutnima mje bilo jasno zasto Muslimovic govori kada ga niko nista nije

pitao. Ov ju. Jo~ jeranj:
penzic

Predsj nekoli ina na kao r zavrsi obavj: racun: kornai suven samo: razme zaklju
tvrdi:

KOSSrbiji Os

uspon
cije v mzuje Je rep savez takan
godin

ka. S podrz Da b SANl objav kao d SDB aferc ne rr meto:

istocnu i zapadno ih razloga u Kninu va srpske krajine u lprijcdeni pukovnik sovita "balvan-rev. graniee Prvc vojne jcdnakc granieama gulin - Karlovac )\i TO Rcpublika i glcdu Komandama vi zona (zajcdniee anJena na sva zvona pt:T1odaod 19R7.do lukc koje ce U 111nora prostorima bivse ) Kosova i odluka 0 pod konuolu Jl\A. elu sa Kadijcviccm, irno posvetiti izradi .uba Jugoslavije Srbi njaci su mislili da su ]\!aivnost je ponovo
I

pitao. Cak je, kazu, i Dmde\'ae

pomaio

/tlLl11Jcn

Ovakav razvoj dogadaja i pona';a11.J" fi\\ lim, ju. Jos ranije se na saveznom vrhu dcsc;\i1.1u \ (i7J1a jeranja. Nikola Ljubicic, koii jc nakori Tiiove :'.m1'1i 1)(1 sill Ti.1 penzionisan, postaje predsjednik PredsJcdnistv21 . a Z<lll1r " . Predsjednistva SFRl Da hi se shvatio znacaj ovog cina r-eba nekoliko recenica osvrnuti na LjubiCica. On se punih d\'~,naesl ina nalazio na celu .INA, i mada svoju ofi.cirskl1 k arii en! niie pi kao pripadnik Kontraobavjcstajnc sluzbc. po!il1l:ku _ie 10\"1iC1"_: zavrsio u njenom duhu. KOS, koji ce \'re111en0111p,lSWll obavjestajna organizaeija u SFRJ. preko Niko\c L_luhi:T,'dIC poiilga.! racune direktno Titu. Ivan Stambolic sVJec\oci: "sto JC \T!W\!':' komandant vise malaksavao. to je njcgov vojni minlswr pl\staFlll S\; suvereniji. Stekao je nad KOS-om potpunu kontrolu i samostalno vodio u Armiji kadrovsku pol;tiku. unaprcc'h\cl!), razmestau komandante". "Ljubicic je prcl1zeo sve poluge moe) zakljucuje Stambolic "nakon ishoda Osme scdnjce CK SK Srbiic ; tvrdi: "Ne samo sto on tamo (u JNA. op.aut.) uvek drzi konre KOS-a, u meduvremcnu je stavio sape i na o!,zavnu be/:bedncst u Srbiji" ("Put u bespuce", 1. Stambolic str. 185. i ]87.:..;.). __ --.... Osma sjednica CK SK Srbije oznacava pocctak munjcviiog uspona Slobodana Milosevica koji ce se prilikom penl'll1jL1 do pczicije vozda svih Srba, oslanjati na "ulicu". a nju, opel. vjesio organizuje KOS i SDB Srbije podredeni bas njemu. Prije toga Mi!os('\iC je republicki SDB pretvorio u instituciju koja je hila iznad savezne sluzbe drzavne bczbjednosti. Ovi paralelni procesi - ntStakanja saveznih institucija i jacanja srpskih ~ Sf mcgu pratltl oct t.7. godine. Tada su i pale glavc MiJosevicevib poliuckih nelsI01ll1S!ICJ1Ika. Struja predsjcdnika GK SK Bcograda, Dragise Pavlo. Ie" podrzala je Ivana Starnbolica koji je bio u sukobu sa lViiluseYleCm Da bi pokazao Miloseviceve veze sa autonma MemorandLima SANU i namjere ave grupaeije, Dragisa Pavlovic je u Foil!/( i objavio humorisiicki prikaz pod nazivom "Vojko i Savle".! U Ie. kao dokaz zavjcre protiv Miloscvica. iskoristio zarnjenik nact:'inib SDB Srbijc, Jovica Stanisic, koji jc ovaj slucaj napuhau do razrnjera afere nakon koje su odletjele glave projugoslo\'cnskih (prj tome ~,' ne misli na velikosrpske) orijentisanih kadrova. Prepoznatljiv\ metod Stanisiccvog rada bio je regrL1tiranjc kriminalaca za obavl,l

genocida. «ret Muslimovic koji najbolji strucnjak za «ilcgija komandanta adnika i pomocnika. 111 Nadzak. i naravno, astanka, sjecaju se i .denje svih, obraca se O\(:Cl ga da njegovo )sucluJc fundamentali ,. fundamcntaliste" voj u sprcmnost da se ~)\rd)!1o. da ne ide na se upravo pnpremio, n vojnik'. Prisutnima Ia ga niko nista nijc

postavljcn (_)bradovao bogata po lema

je dr, Goran

Coric,

takoder

poznanik

iz vremena

PL-a.

sam sc kad sam ugledao kad malo bajatc smo u istom
10111.1

drage prlptclje.

a oni kazu: "Svi da smo 1111 presaljemo
1.1

a i kac vo rut
zamjel

srno sada penzioneri". zemlja ziju. Nastavili

1 s1111juse. Edina je pnmijetlla cctrdesetogodisnjake
-

pen-

i prije
Muslil bez ij:

malo sale. malo iuznc zbiljc "Znate
LI

Te111a

i dodosmo

do Muslimovica. JNA napustio kao nacelnika dolazio bolovanje Savom "Ieste paprika samo i pracenje da on uglavnom

li vi",

kaze dr. Cisic, 1991. godine". nasiavlja u
1111.1

"da on laze kad kaze dale Mi se uglas dr. Cisic. Vojnoj dam, pricao tom saglasismo "kod mcne, produzim dosao

scptembru

pokaz:
- od n

svc laze. "On je'" psihijatrijskog 1992. kao oficiru JNA.

odjcljenja godine Tada ratista, da

holnici odnosno

u Sarajevu.

u februaru

veci pt imljivr
Hrvats Prvos

mi jc gdje Je

da je upravo Tuzlanskog

sa slavonsko-baranjskog Jankoviccm, li sigumi, onda

bio zajedno uozbiljismo napustanju jevskim zadatke mar

sa genera10m korpusa". se svi, "ako

tadasnjim gospodine

komandanCisicu?", prica izvrsavati patri0

je to tacno,

citava

njegova mogao

rezulta damen drzave
pseudc naroda
111U.

JNA i prodavanju pijacama. KOS-a je izmisljene - kontrolu naomzavanja". Doveo neko uplasio. urgirao u protokol regrlltima iz

po. kako on kaze rnalim da bi Iakse organiwvanja bosanskih

sara-

K

ota i njihovog telefonorn upisano bolovanja

"Pntpuno sam sigman
ga je potpukovnik kornande Pomislio Simovic, {etvnog to znaju.

da je to bio feba prije toga je Sve je vam priznati da dajem korpusa.

isJams Nel:

1992. godine.

i svi na odjcljenjll i dezertcrim21

Moram

Izetbej sebe, l'

da sam se bio jako

sam da su me otkrili

br,w.11
se to \

iz .INA. pa hoce da me tako prov-

jere. Ali. sve jc dobro proslo". /l{;;d~ , TO, sam postavljen 2).05.1992. vojne godme,

isprica Cisic.
komandanta sam Republickog vstaba

dvanae
casu
Vi 111

n.a duznost zatekao hczbjedl1Clsti.

nac elnika Uprave

Muslimovica na dUZI10Stl Cim S1110 malo ucvrstili liniju

a Vi

bruji d

odbrane oko Sarajcva, l1apravio sam kadrovsku rokadu: Kerirn Lucarevie. kao vee dokazani borac, postavljen je na mjcsto nacclnika Upr avc bczbjednosti. Neko Izethegovic nijc shvatio Sarajeva uticao harem znacaj Jednostavno, Muslimovica bez zestoke llIsam nije provjere. mogao mogao ni biti umio prvi iznedrugacije. covjek nadenje Kerim sa prosloscu

glasine
Alica. lIakije

bezbjednosti.

N a mojc

uistinu jenu.
sam uj "Njega Vas po

ga je uzco sebi za vojnog te sluzbe: i Bil-l. Nije ni cudo.

savletnika.

Stela jc sto borborn

bio je previse

inficiran

za odbranu toga bolovali. nije bitnije

Svi smo rnanje

iii vise od
Kerim

Dok je bio na celu Uprave na njen rad. Bavio

vojne bczbjeclnosti.

se vise horbom

ncgo sluzbom,

dao, v: Jasmin

74

k il vrcmcna Il:tila da smo jake vi". mbru :rijskog saljemo

PL-a.

a i kadrovska vo rukovodio zamjenika

:lje. a oni kazu: "Svi

struktLtra .Ie ostala nepromiJcnjena. Muslimovlc prcko nekada S\og.
Iasarevica Kvalitet informacija

Sluzbom

je zapra-

a tad a Kcrimovog \\o.IC sam dohiJao

111i preu pen-

Jusufa

io tuzne zbilje lema kazc dr. Cisic, 1991. godine". odjdjenja u

~c. "On je", nastavlja 1Y92. godine da mu ru .rNA Tada mi je
ljskug rati';ta, gdjc je iadasnjim komandangospodinc (.isicu')",

i prije i u vrijemc Kcrimovog nacdmk(wanja, a 1 nakon ponovnog Muslimovieevog povratka. bio je isti: obicna, mahalska saznanja. bez ijedne znaeajnc informacij c. A, da L1111ijescrvirati i "pr21vc" pokaza1o se na slijedecem primjeru: trik sa mudzahedinima jc uspio _ ad male grupe dobrovoljaca iz islarnskih zernalja napravljen .Ie veci problem ncgo li dvostruka agrcsija. 0111 SUo sto je posebice Z2111imljivo. dosl1 u Bosnu prcko tcritorije koju
SLI

kontrolisale

postrojbe

ltava njcgova

prica a
sara-

Hrvatskog vijeca obrane i to u vrijemc sukoba An111Jc BiH i l-1VO. Prvo SLl ih "uocile nckc s 1uzhc", onda su poslali mcdijsk: bum. a k ao rezuliat toga _ Bill postaje sarno ircca strana u sukobu. I to sa fundamentalistickim prcdznako1l1. U strategiji unistavanja bosanske drzave i Bosnjaka-muslllnana upotrijebljcn Je prcnaglaseni
pseudoislam, naroda islamski N egdje Izetbegovic brao, nakon u BiB sto za posljcdicu ima negir21nje Bosnjak tretiranje a kao maticnug

) on kaze malim

ikse mogao izvrsavati vanja bosanskih patriigU1:an da je to bio feb;imovie, rtog
1.

i njihovo

ponovno ispl auirao

kroz samo

vjersku

priztermin:

mu. KOS je vrhunski fundamentalista. u aprilu

i vise no paiIjivo
vidno nervozan Kad
U

lansirao

a prije toga je

1993.

godine Mislim

i jako

uzbuden, Jjudc oko pri"Je li

korpusa. Sve je Moram yam priznati da dajem

mi kaze: "Ti si, lIalile,
ti to nista. sto me ova izjava salitc? udarila

rastjerao da grijcsis.

sve pametne glavu, doveli

sebe. Ne valja

sam se malo pitam:

su me otkrili

kao malj

hoce da me tako provmia Rcpublickog staba slimoviea na dUZJ10sti 1110malo uevrstili liniju
rovsku en rokadu: Kerim

se to Vi, Predsjednice

Pa, pobogu nositi

brate.

smo u Stab

dvanaest penzionera.

casu

Svak i dan pozivamo

vode dodati,

a ka111011pusku

i okupljarno sve sto mozc ina bilo koji nacin pomoci,
Sarajevo Mujc Zornica. koji Cilj onih koji takvc Suljevica, Hakije
1

a Vi mi kazete glasine Alica, Hakije plasiraju

tako.

Prije <iva dana ste mi rck li kako cijclo od samih mctuzalema. [hrahima Jonuza, Bcgica. Slovenca Bilajca.

bruji da je Stab sastav1jcn Muhameda Goluhovica,

jc da se mi oslobodimo Vcjzagica. Fchima

jt na

l11Je:;W naccln.i-

isam
rovjere.
,g

mogao

m umio
biti prvi izne-

Joze

drugih,

a ni jc mogao

uistinu
jenu. "Njega

Na moje mCiciran

znaju raditi svoj posao i za ciju strucnost mi nernamo zamUostalom, kazite mi jednog koga sam ja otjerao", izgovorio
dahu. "Eto, onog Muslimoviea". pokuxah da se nasalim. kaze mi Predsjcdnik. toliko pamctan. pa ncb Poharu a on da mu ga msam sam dao Varna. kad _ie, kako kazete za sav_ietnika

savjctnika

Steta jc sto borbom

sam u jednom Vas pojaca", Jasmina

}revise

vi srno manje ili vise od line bczbjednosti, Kcrim
~. borbo1l1 ncgo sluzbom,

A zna on dobro

dao, vee ga je on sam uzeo Iaganjca.

kao i Armina

iii
ion-

Zato sam i obicavao

reci sta mislim.

JC

75

ako radio

po svorn.

"Daklc",

tome

mislim.

Predsjednice.
ce glava nasiavlja
1

dodam ClzbilplO. "sumo da znaic sta o a Vi uraditc kako hocctc On niii .Ie Odmaknitc
10 sto dalje

Rc
Jec uI od

pametan, od scbe. shvatas. "za njcga sefa pravis

niu je sposoban Zaboljct covjccc··.

. Iako jc pokvarcn. Izeibcgovic

Vas. a i sve nas zaje dno".
kao da nista
I

"Kako

ne

nisdtn

rckao.

orr

vrlo pameini bczbjt:dnosti

ljudi kazu da jc pameian.

ristili . .1a sam obavio
vojne pod problcme.

sve potrc:bne
umjcsto

konsultacue
Kcnma

I sto ga nc bi iskopostavio sam ga za

su
dr:
ka: ho'
ClC

Nemoj

oko toga

da

1111

L njega

mOles imau puno povjercnjc.

a p cu ga

-

drzau

kontrolom"

Nisam mogao nista uciniti. Postavljanic na generals].;c Zakonu vrsi Predsjeclnic,\vo. Tako se Muslimovic vratio
scfa Vojne bczbjednosti, a zahvaljujuci njihovoj agcnturnoj

fotdje po na rnjesto
mrezi
U

sac

za
Bil

BiH
dosao

i Enver

Doke

je direktno iz Vasiljcvicl'vog k21bl!lcta na mjesto pomocnika bosanskog ministra odhrane Jcrke za poslovc sigurnosti. Evo kako sam saz.nao za Envera
ncgdje krajcm maja 92. g()dine. smo kasno navecer vratili Cio dan

Mujezinovic

De
nac KC

Mujezinovica:

S1110 se sa terena.

linije Podobro umoran i okupan u znoju. u hodniku zgrade Predsjednistva susrctncrn jednog covjeka, otprilik e mojih godina. U odijelu, sa kravatorn. namirisan. pogleda s visine sto hi se reklo. Upitam ko jc on. kazu, kapetan obilazili

RaJ
SU mil

Jet:
up

Enver
umosti.

Mujezinovic.

pornocnik

ministra

odbranc
II

za poslovc borbu.

sigtrazio

Kacl sam saznao

da jc upavo

sugao

i \0 iz Bcograda.

Hn
PL· sav
Ref nac

sam da se iz Ministarstva

uputi na linije odbrane.

··All. neb

ga". kazu minisiar Doko I njegov zamjcnik Munib BISIC. "ireba". "Znatc li Vi. LlOpCC. ko je taj covjek?". pitao sam. 13ilo mi je van pameti da se nekorn tek tako vjcruje i jos sc postavlja n21 bi11111 duznost, Oni glcdaju u mene i k azu: "Znamo. ali on rnoze biti od koristi". To nisam mogao prihvatiti: smatrao sam da trebaju postajati kriteriji i parametri po kojima ce se ljudi postavlJati na svaku, a karnoli na VaZl111 funkciiu. Bio sam iznenaden kad sam saznao da .IC
postavljcn prvog juna za nacelnika 1993. godinc. SDB Sarajevo zapoceo Od casa k ada Je ramo otisao. obracun sa nosiocije radikalan

pos
trar

pos je 5
jcdi Mu
S11lJ

rna i orgnnizatorima

i 111a50\'no pravljcnjc neprijatclja od najboljih sinova Dve zcrnlje. A tih prvih dana rata. U vrijcmc pojacanog priliva oficira iz JNA meclu kojima .Ie b10 I ncmali broj oficira vojne bezbjednosti, (citaj KOS-a) svojim cljclovanjcm sa elva kljucna mjcsia II odbrarnbcnom sisicmu: Ministarstvu odbrane j otpora

Na~ sei' mar Sar:

76

1110 cia znate sta 0 ICJcele On niti it' aknite 10 sto daljc jcdno". "Kako ne liqa nisam rckao. ;w ga ne hi iskoiosiavio sam ga za

); oko J -

W!.!d '-

da

ierenjc.

a Ji.l

ell

1111

ga

ncralskc foteljc po C vratio 11a 111JCSto gentumoj mrezi u cVlcc\'og kabineta .tra odbranc Ierke saznao za Envera 15110 navccer vratili Podobro umoran i 1 susrctnel11 jeclnog avatom, nammsan. on. kazu. kapetan It: Z3 poslovc sigi/ ncograda. trazio u borbu. "Ali. neka .mib Bisic, "ireba". am. Bilo mi .Ie vall postavlja na bitnu all 011 mozc biti od I cia trebaiu postajati tavljau net svaku, a ad sam saznao del j e kadajc td1110 otisao . .ibracun sa nosiocienie neprijatclja od .11(1 rata. u \Tlj erne _it bio i ncmali broj ! djelovanjem sa dva nstarstvu odbrane i

RepublickO!11 stabu TO. napraviIi su nenadok nadivu stctu. Sve do jcdnog za koga su znali, a znali Sll I.Cl sve nakon dugogodlsl1Jcg,rada u KOS-u, primili xu bez ikukvc provjcre lstovrerncno su 111 zastitili od provjera koje SLI htjeli raditi opcrativci SD8 ~Il L Mnogima su omoguCiIi odlazuk na cctnicku manu. Pukovnik SuPU( I Bclosevic su n;jmarkantniji primjcri. 0 saradnickoj mrczi KOS-a u ostalirn drzavnim i drustvenim institucijama Muslimovic nikad III slovo nije kazao. Mujezinovic Je priznao same kurire. sefove nikada. 0 njihovim saznanjima 0 planu RAM. a znali su makar dijelovc. ako ne i cjelinu, nikad nista nismo saznali, "Nije humane i moralno otkrivati sada saraclnicku mrczu. kada Je pocco rat", govono je Muslimovic za obojicu. lzethcgovic se suglasio sa njcgovirn stavom.

Pored naoruzanja 1 oprerne povucenih iz Slovcnije i lIrvatske u BiH, a zahvaljujuci vee pornenutom dogovoru Vasiljevic Delimustafic cd scptembra 91. godine. KOS jc ncsmctano naoruzavao Srbe u BilI. U to vrijcme Fikret Muslirnovic je nacclnik KOS-a u BiH sa sjedisiem u Sarajcvu, Enver Mujezinovic u Rajlovcu. Prerna istorn sporazumu, pored inspektora iz saveznog SUP-a sirom Bosne postavljeni su zajcdnicki kontrolm punktovi milicije BiB i .INA. Vojska je transportovala oprcl11u i razmjestala je gdje treba, SDS je bez ikakvih srnctnji organizovao svoje pristase u paravojne formacije . .rNA slobodno vrsila manevar i pokrete ka Hrvatskoj, a lzetbcgovic je tada izjavio: "Ovo nije nas rat" Nama u PL-u znatno _ic otezan rad, narocito zbog zajednickih panola 1 saveznih inspekiora SOB koji su hcdali 1I civilu. Kasniji sci'SDB Rcpublikc Srpskc, Dragisa Mihic. do aprila 92. godinc bin jc nacelnik jednog odjeljenja u MUP-u BiH. On je zajcdno sa poslanikom SDS-a u Skupstini Bill. Dusanorn Kozicern. radio na transponu oruzja iz erne Gore U Bill. Prije rata jc jednu takvu posiljku upuccnu za Bilecu zaustavi la policija. Susrct "naroda" koji je SDS instruirao da "spontano mitingujc " j Vikiceve specijalne jedinice umalo nije zavrsio pucnjavorn. Ali. oruzje _ie pustcno na Muslimovicevu intervenciju, a po Delimustaficevoj idcji je smjesieno u kasarnu u Bilcci, sto mu jc i bilo krajnje odrediste . Nakon sto Je srpski name! naoruzan, pornocnik SDB-a BiH i kasnije sef ML1P-a Republikc Srpskc, Dragan Kijac, zajedno sa KOS-oll1 u martu pravi generalne probe: dva pula postavljaju barikade u Sarajevu. PLjc oba puta iniervenisala postavljanjern kontrabarikada. 77

----------------~

publikc \I1C kuo cnne ce ;li prin.ngleske ora isla,(VO sa avno na
() opera-

dodale:

"ali opasno

se posvarlase

". Tek u ncko doba Rifat vidje da

je kapu zaboravio. Ponasanjc cclnistva SDS i HDZ u Bill. a narocito cetnick ih i ustaskih jedinica 11 ratu od 1992. do 1995. gmline su naibolji dokazi istrajavanp u dogovoru 0 podjcli BiH. Oni jednostavno nigdje nisu medusobno ratovali, ali su zato dobro saradivali Zanimljivajc prica o Stocu, ali i Mostaru. Po prvom dogovoru cctnika i ustasa. Stolac je pripao celniClma. Ustase su se povukle i, grada i cetnici su usli bel. ispa1lenog metka. Nakon toga su se ponovo dogovorili: onda su se cetnici povuk1i iz Stoca. a usiase U njega umarsirale. I d,ll1as su tamo. I u Mostaru bi hila identicna prica da se hosanske patriote nisu !:JO~lile. No. u svakorn slucaju, cetnici su se po 5V0111 dogovoru sa ustasama povukli na granicu Splitske banovine, na Podvcldje. Na dodirnim linijama u Stocu, Kiseljaku. Koniicu, Varesu. Zcpcu .. cctnici i ustase se druze, trguju, razrnjenjuju informacije i ratuju zajcdno protiv Armije RBiH. Ako se problem fokusira i izdvoji samo SDA - moze se postaviti ciiav nil. pitanja koja jasno ukazuju na konstantno prisutnu zelju za svojirn, vlastiurn beglukom: da Ii moze biti slucajno da od nastanka SDA do danas. zvanicnu politiku drzave vodi nezvanicna siva eminencija poznatija kao zagrebacka grupa? Da li je slucajno dr. Mustafa efendija eerie, nekadasnji imam zagrebacke dzamiJe, na nclegalan nacin postao rcis u BiH') Da Ii .Ie slucajno Fikret Muslimovic. nekad kljucni kadar KOS-cl. najjace podrzan bas iz krugova lVZ-a'! Nacionalni tjed11lk Ljiljan. Muslimovica je promovisao u jedinicu mjere bosanskog patriotizrna. 1 tako redorn. Svc do casa kada se mora priznati da Bosna i Hercegovina danas izglcda bas onako kako je KOS zclio: isparcelisana po ctnickim crtama. bosansko pitanje svcdeno na humanitarno. a bosniacko na islamski problem u Evropi. Kasnije je recimo, Muslimovic zajedno sa Zijadorn Ljevakoviccl11, odigrao kljucnu ulogu u prcvaspitavanju Armijc na iskljucivo stranacku, odnosno - njcmu se u zasluge mora pripisati idcologizacija Armije i njeno pojacavanje mudzahedinima, Njegovim djclovanjem kompromitiran je citav niz institucija: izmedu ostalog i Vijece kongresa bosnjackih intclektuaiaca. lnicijauvni odbor La osnivanje ovog tijela, vjerovali ili ne, cinili su: Fikret Muslimovic takav kakav jeste. Atif Purivatra. penzionisani naivni Avdo Hebib. pukovnik bivse .rNA, Mujo Ka~_d_zc 1__ __ __

godine
l

izrncdu

i Vcllka jc cak i primjeni ske pot,onasanju a su 1 ani zbjcglica u Bosnu, Dlrektor ca Amila .111 111ogao sastanak. galami, a
.hrccnu se

am. Uzmi , za kakvu (ifat i naskoj 1 SU SC \ 0 svcmu ~odbora. 1 Kiscljakll. () ne mere. Mi se onda C1110 ako jc ga pazljivo .azc Zicro i

A
.J.

II _

79

li na n1enoj
n jer pled

Abdic i njegovi poduhvati
Na nivou Predsjednistva, Vlade). ncgdjc
Fikrei Abdic Pred,

a kojima

su

form iran je tim ckspcrata: Pelivan (predsjednik

ij e cuprij e i :uo pricu da
avane iicima upute

lkjursiju,
predsjcdnik

tri

dr. Munir Jahic (:1!llliOtal uredenja), dr. Resad Bektic (rninistar pnvrcdc Delimustafic (rninistar unutrasnjih POSiO\d). dr. Hasan lvlurato. (ministar sumarstva) i Tornislav K rsticevic (minisiar /,' ..
veze ) sa zadatkom prostorima Hrvatske stave na raspolaganjc da rasprodaju i Slovenijc TO. kasnije robe iz 13iH LU!L SLl "c T.c116:1t IW ostvarena RBill tom

baca-

i

srcdstva Arrniji

je nova, I U ibrane: auto 19U iii kratku
i kucni
I

uspjeli

Za ovaj posao saznao sam kad su izbile prve afeTe:' su se pokazati zakljucivanjem stemog ugovura
zbog drvne cega je CSB grade. Sarajevo podnio Krsticevica krivicne

u Sarajevu ; falsifil:oprijave prori.

prag. i

vanjem, kubika

jom su se i i Bosanaca

dr. Hasana

Muratovica

i Tornislava
Ista ekipa

prodaje i posao

2 ..iOU

je realizovala

oko preuzi-

necemo sazm interesima

manja vozila "maruti", u koji je bio ukljucen biznismcn j;: Njemacke. roden u Visokom, Vladan Jugovic Garant posla jc Vlada REiH, a drzava BiH je na ovaj nacin osieccna za nekoliko miliona
maraka. Zbog prekida Alija MUP-u ostali 92/93
j

i jeste iltanat i podise Z11a: i sulnam
o

suzenog veza, Mirsad prvo

prostora sredinorn

djelovanja avgusia

u blokiranorn 1992. gudinc dr Resad nak on se vraca B~'klic

Sarajevu izlaze Fikrct mimstn:

coni

ni

borili ni

Delimusiafic, clanovi godine. ekipe.

dr. Munir Srebrenikovic. Dr. Hasan

Jahic.

i kadrovik
\bdil

u
!

1,1ostalom, ltreb1javana

a ubrzo Muratovic

vakat kada su

negdie
cvrste

zimu vczc sa

Vee tada, kornpletna grupom

ekipa je ostvarila

.ovara mieres,jno-sposobni, c: u drzavnim .1umanitarnim .mstatuju kako

Salima Sabica, ne same idcoloske i PrJjateljske vee i poslovne. Sjedista clanova ekipe su odabrana i nalaze sc u Bccu, Rijeci, Ljubljani i Zagrebu Od njihove ukupne aktivnosti Armija RBil] nije dobila nijednog mctka, niti ijedne
zagrebackorn marke. U jesen Pusina, kako 1992. godine CSB da dva
i7

.i ideolozi iz ialnog presto-

Sarajcva

S\.I

izasl:

1ll111IS1ar

Mt'P-a

. Jusuf su.

'.'s:

konacno njima

i nacelnik
objasnise.

Sarajevo. helikoptera

Bakir

Alispahic.

Narnjeravali

"svirna

JU311 L lad" hazirana II Sloveniji, prebace u BiB i stave ih na raspoluganj. Armij' RBd-I, tc da aktiviraju sredstva u iznosu od nckoliko miliona maraka koja jc
J\1UP-a

MUP

RBiH

imao na racunu

PBS-a

u Zagrcbu.

Z(;

potrebe

odbrane.
-; Cl.
(,

Ostali

su

vise

od

ova

mjeseca na racun

:

11,:

kraju

Sf

vraiili ncobavljcna
eksperata"
D2

posla. podigao kao Raz!

Izvijestili

su tada kredit

da je vee

oforrnljeni helikoptera.

I: hipoteka,
, govorili ekipe pasosa nekoliko

medunarodni

su oni zalozeni
II

0 MUP-ovol11 !10VeLl na racunu Pohvalili su se, ipak, kako su
starnpanje No, odmah hiljada licnih

PBS-a

Zagrchu nckih

nisu ni
clanova bh. po

tu, Tes]
se, valj:

UZ P0l110C

organizirali

isprava, u zemljama

vozackih velika Zapadne

dozvola, Evrope

i bh.

dinara.

je potom

izbila rnaraka.

afera prodaje

stotina

bh. pasosa

nasirok zelja za ti", kaz,
Nasr

cijenarna od nekoliko hiljada do danas ostala nerazjasnjena
Zanimljivo govore Doko, Alija je da _ie u istom Delirnustafic Republickog ove ekipe. smjene sam Odmah ministra objasnio,

njernackih

koja je. naravno,

i

periodu kasarni Pusina.

forrnirana u sastavu: C:inilo mogu

kornisija
Fikret Abdic,

za preJerko na sa

shvatan citavorr
moras zelis

sa JNA oko iscljavanja

r

i Jusuf
staba

111i

se da sa pozicije bitnije RBiH, uticati pokrenuo policije u komandanta,

djelova:

komandanta rad makar kojorn zbog, odbrani sam pitanje kako

TO RBiH

bi!

po stupanju unutrasnjih nedovoljnog

na duznost poslova

sam automatski

postao clan Predsjednistva

republil ti jedno
Eksp Nisam napustic

Alije Delimustafica

angazovanja

Republike, Nakon drugog maja, moj otpor prema Abdicu i Delirnustaficu bio je razurnljiv. Reakcija Fikreta Abdica na taj moj
prijedlog svoj nacin. bila je buena, Alija Danonocno su trajale Izetbegovic rasprave nije rijesio 11a sjednicaproblem na a rna Predsjednistva dok, konacno, Delimustafic

Izetbeg:
ga deta drugog TV-u, a Tada je "Dok ss torijam: Kad

je postao

rninistar

novoformiranog.

za njega izmisljenog, Jusuf Pusina minisiar Sudjelujuci posmatrati Glcdajuci

rninistarstva za trgovinu unutrasnjih poslova, RBiH njirn rad
0

i snabdijevanje,
Abdica dijaloge,

u radu Predsjednistva a pocesto prateci je, sa njegov

imao sam priliku voditi

izbliza, ga izbliza,

i

zucne

i

slusajuci

sta on govori,

stalno

Illi

se rnotala
masa

po glavi misao uistinu,

cudnim kriterijima
izabrala

izbora.
Hitlera u

Zapjenusala

dernokratski

sam Pre ide bez
odluku, kakvom

Njernackoj, Musolinija u ItaJiji i Milosevica u Srbiji. na njih podsjecao. Ponasao se kao "krajisk: car". Smatrao

On me najvise

veorna I
Nije vri_ je Rifat, odJazak

111e "Alijinirn covjekom": ovdje je tako - iIi se ncgdje sam svrstas i ramo bcz pGgovol'a slusas. ili te negdje svrstaju, a da te nista i ne pitaju.
- Kad cerno nas dvojica nom, po zavrsetku sjednice 86 pribliziti stavovc? Predsjednistva - pita me Abdic jed-

U I<
stavio n

dana. 'ulom iznog .stima !cevih iodnincko-

Kao sto sam vcc napomcnuo, najvcci din srcdst:wa jc iz donatorskih priloga koje sam li6no organizirao i dio priloga iz V\ade, zahvaljuenih juei prvenstvcno Hakijl Turajlieu. OSlavili 51110 ncpotros 733.465,23 DEM na donalOfskom racunu i stednoj knjiiiCl, sto znatno umanjuje troSkove (za gotovO Jednu cetvrLinu). U isto vrijemc 5irol11svijeta. a narocito islamskog, prikupljane su donacije, mjerene stotinam miliona dobra, za Armiju Bi}]. koje nikad nisu stiglc a onima kojima su namijenjene·. Moram napomenuti: nikad i nikome n1sam dao nalog ili ovlastenje za prikupljanJe tih sredstava, vee. su to
I

;CCii

radili ljudi iz SDA sa ovlastenjem

Predsjcdnika.

_____.-;

'ade R
l(j 515

idu je
I 'O,SC 11a

ttaju. 77599
i::110SC .-

h sred-

lieije i
nil kod

rktu
'/UI

/)(1

i

/1(/

·C 05100

.tanovl-

kolic.'ine
1\'ldCIlO

nadcne. dolaska kornancdinicamarki Kupnoje riblizno. maraka ).

Prikupljanje sredstava za odbranu vrseno je u tri nivoa Prvi, onaj \' najckskluzivniji, obav\jao se preko speeijalnih racuna kojima su \ p"SIUP I maguinos' ,"spalagan" novcem imali sarno najvafnlji' ' lzetbegovie i uski krug najhlizih. lako je do jedna od najbrizljivije euvanih drzavnih tajni, sern samog Predsjednika, pristup novcu imali su jos i Hasan Cengic. Salim Sabie, Fatih El-Hasanein, Haris Silajdiie, dr. Mustafa ef eerie i Bakir lzetbegovie. Drugi, daleko siri nacin prikupljanja novca je pokrivao gotovo sve zemlje u kojirna se nalazi bosanska dijaspora, a centrala mu je hila u Zagrebu. Realizatori transakcija su Salim Sahie. Hasan C.engie i Fatih EIHasanein. Oni fonniraju dvije nevladine organizacije sa sjedistem u Beeu: "Thread Word Relif Association" - TWRA i "International Organisation for help of Muslim in Bosnia i Herzegovina". Sabic i Cengic- uz pomoc fatiha El-Hasaneina, stupaju u vezu sa i51amskim zem\jama, a preko politi eke emigracije sa ostalim dijelovima svijeta oslanjajuCi se na Teuflka Velagica u Becu, dr. Nedziba SaCirbegovica i njegova dva sina u SAD, Huseina Zivalja, Dervisa Durdeviea ... i na SiIOku mrezu ogranaka SDA Zapadne Evrope i Amerike. finansijskom moci sa kojom raspolazu, dominantno uticu na vodenje ukupne bosanske politike, naravno i kadrovske politike u Armiji RBiH, MUP-u, Vladi j drugim dijelovima drzavne v1asti. Trcba li podsjecati da je Rasim Delic prvo bio zamjenik Hasanovog babe Hadzije, u skladistu u Visoko111, pa onda postao komandant GJavnog staba, a da je i Bakir Alispahie iakodcr jedan od Hasanovih kadrova, Zagrehacka grupa je takoder i organizator dolaska grupe dobrovoljaca iz isla111skih zemalja, koji ce postati !Iustracija ieljc da
. Dokumenl1. str. 236.

97

postane prvo bosnjacka, a ubrzo zatim i potpuno stranacka Svoj dio posla, na terenu u BiB, zorno su radili Muslimovic i Ljevakovic, lpak, najinteresantniji segment ovoj ekipi bila su ambasadorska i ostala mjesta u diplomatsko-konzulal11im predstavnistvima, za koja su osnovni kriterij] bili: stepen odanosti i rcdacka Iinija To je bilo narocirn vazno kada se radilo 0 zemljama donatorima,
vojska,

Armija

25
prircc
jJ(},\ /()

Jfl

pritec
.::..,/

17

I

krug cinili su aktivisti SDA, koji su obilazili bosanske i klubove nasih radnika, izbjeglica i dijaspore i od njih prikupljali sredstva za odbranu, Tako je, recimo, sa1110 jedan klub Bosnjaka porijekl0111 iz Sandzaka, Sanzak-Bosn, Istanbul, za pomoc BiB ostvario donaciju vrijednu 45 miliona dolara?' Irfan Ajanovic, aktivista SDA, pise pismo Izetbegovicu krajem aprila 92, godine:
Treci bosnjacke

pri/o[;

Ak kada

Dragi A lija, J 4,04,1992, godine. Nisam realizirao prijem pomoci u Becu, Veza Frankfurt", Nije ni TO{cL, 23,04 u Fral1!ifurtu sam SUZIlUO da je 22,04,J992, godine kod iste veze hio Sufejmen Ugljanin, i daje i on danas ( 23,04) otputovuo za Bee radi realizacije Saznaeu veceras da lije.. , J 7, 04, sa Salimom i podpreds/ednikom Vlade Hrvatske M Granicem uspjeli smo smiriti gotovo 4, 000 nasih radnika, ko]! su se u Zagreb (diamiju) vratili jer nisu mog/i za Uskrs preci Savu. Skupili smo mnogo priloga, a radnike vratili nazad u Austriju, Slovemju, Njemacku, SVicarsku, HTVje korektno preniieln ,1;10, se dogadalo na skupu", (ne pise koliko je novca od njih uzeo,0/u1) J 9,04. sam sa Salimom imao sastanak sa preko J 00 aktivista SDA iz EVl'ope, Sastanak je adrian u J.1ul1cizenu kojom prilikom je real: iziranu dobrotvorna pOIl/OC' ad cca I. (JOUO()ODEAl 20, 04. sam u Frankfunu, na sastanku i tribini uz prisustvn J 50 nasih aktivista i simpatizera, prikupio 76000 DEM, 2 J, 04, sam u Munchenu, pio 288, 000 DEM oko

Na dvije inostr,
Armij godirr

shvati pr0l11l zavrsr stoji c sc od

od poe
sijske

Arrnij 35,74( nat pc
Ddjccl

raznih
potros

na dobrorvol'l1oj priredbi i tribini priku-

22, 04 sam sa radnicima u Augsburgu odrzao sastanak i daa im uputston sto im je raditi 11([ prikupljanji, dohrotvorne pomoci kao i ostalih aktivnosn

osamd codine to se lllO; namjc: 4,34(J,
fonski crala -

98

no stranacka

25.04

sail,

/1

/-luinm-}-;c,' :cnu,
(/

111 Llslimovic
kipi bila su lmim pred1 odanosti i o zemIjama bosanske i e i od njih jedan klub I. za pomoc
1

. II' przrcc){ pos!ovllim

( I){,'11'('(~:()r .. r. .

It

tol:u

dana

26.()4. sam !)O:\Wi priredhu sa nasinu.

u

27.04 '1LI"I-·e(~c,.treb.ilo /)[ da srignelli U Zagreb i Salimu predam prjloge ... Ako Sc: budcnt JJi('':;O(; do kreuut .u. Ako Ill:' budc mogu:e ill ii.td« rizicno. osuu'u u kada uiutro ponovo treh« de krcncm :0 Frwzkjim, :;3. ()4 9:; Maksu: ,Ie/am

Ajanovic,

. godine: Naravno, ova 'e samo kap \cide 1I !T)(lI" sam smijenjen. dvije godine sam bio u prilici odgovarati na pozive nasih ljudi iz inostransrva koji su zvali tek da me cuju i obicno usput pitali: ".Ie li Armiji vrijcdilo ono sto srno skupili?": Bio sam zatecen: vise od godinu dana susrctao sam se sarno sa besparicorn. No, ubrzo sam shvatio da je dovodenje Rasima Delica za kornandanta GS uveliko promijenio odnos mocnih raspolagaca novcern prerna Arrniji U zavrsnorn racunu za period od pocctka rata do kraja 1993, go dine stoji da JC Arrnija potrosila 38.740.173.20 njernackih maraka, Ako se cd ove cifre oduzmu ona trt miliona maraku koliko _ie potroscno od pocetk a rata do 1110_iC smjenc, a sto su verificirale i arrnijske Iinansijske kornisije u svorn izviestai Lt. onda OSt2ljU zapanjujuci podaci: Armija je od 25061993 godinc do kraja godine potrcsila 3S.740.173.20 DEM. I to neracionalno: nedozvoljcno _ie mali procenat potrosen za kupovinu sredsiava rata (oruzja, municije, obuce.
odjece. raznih lijekova usluga, i hrane ). a nedozovljcno kupovinu nekakvih visok za dnevnice, masina plucanje

c'i u Becu. sa::.nClo da 11. i daje i . Saznac'u 'uske M, ko]i SL/ se reci Savn, Austriju,
.la ,fto, sc 'o.op.a) vista SDA

n.le realIS[VO

oko

;/1;

priku-

I dao im Jc'i kao i

i urcdaja ... Sarno za potrosni maierijal dato _ic :2.780.259 DEM (dva miltona sedmasto osamdcsct hiljada j dvjestopedcsetdevet maraka)": Tokorn 19(J4. godinc. po Za\TSnOm racunu. potroscno jc 59.631.5f:8 DEM. (JotU\O se moze izreci porpuno ista konstaiacija, uz opasku da je kupovan i namjesiaj Placanje razlicitih vrsta troskova iznosi u 1994. godini 4.340.g63 DFM Poseban kuriozitet predstavljaju dnevnicc i telefonski racuni u Generalsiabu i Ministarstvu odbrane. Dnevnice generala - oficira iz te dvije ustanovc i7.110Se oko 1.000,000 DEM (slovi-

99

pal.ao Velikom hrabroseu naroda I boraca i naSOI1l skromnom pUmC)(.'L 0 ccrnu sam svak odncvno izvjcstavao: Pre(LJcdl1lS1v[) i v'ladu RBii L Srcbrenicn 1 Zepa SLl se odbrunile I postalc sirnboli otpora. Nasa pornoc hila bi daleko veca I efikasnija da nas HVO nijc drzao od 15. novembra 92. gudinc u POlPUI10j blokadi. Zvao sam na svc strane, cak I Tudrnana. Pisao pisma, rnolio. prijctio. Nista nije pomuglo. Tada sam. zapravo, spoznao SVLI gorcinu rata i do kraja razurnio polozaj 1I kornc se nalazimn Ipak. bio mi je to i izvor snage I odlucnosti iderno do kraja gospcdo Stojicu, Pctkovicu Prlicu, Raicu. a bogami, i Mladicu ... Morillon je elva puta boravio U Srebrenici. Oba puta, u vrijerne njegove POSJctc, izgubili SI1l0 znacajne dijelove slobodne teritorije Opet naivni Bosnjaci Pornislili: do sao spas. A onda su poceli pregovori - sto ne mugu silorn, cetnici pokusavaju pregovorima. Niko u historiji nije tako puno gubio 1I ratovirna kao Srbi i dobijao za zclenil11 stolorn izgubljeno na bojnom polju lstodobno su cio svijct uvjerili upravo u suprotno - dobitnici u ratu. gubrtnici u miru.

mt. (

post: sam mvei

na nJ
Ij udi luci" je 1111 kao (
U OV(

K, to r Prec!~ N: Izctb "Oba vjeru je za shvat pome ustvo pocel
No. n

t

~c

sam imao iskustva 1I pregovorirna sa Mladicern. U Zenevi su to b~i veorna ostri dijalozi u kojim je redovno ostajao kratkih rukava. Znao je prevrtati stolice i stolove i napustaii salu Onda su ga LTNPROFOR-ci i po dva sahara moljakah da nastavi razgovore. Najvise se ljutio kad bib ja pocco cia hvalim srpsko junastvo: "Stvarno ste junaci. cio svijet mora da vam se divi. Dobili sle topove i osralo naoruzanje od zajednicke narn, bivse JNA. pa sad gadate civile po bosanskim gradovima, topovima udaraie na porodilista i boinice, palite biblioteke, rusite sve redorn, koljeie zcne, djecu i starce, silujete djcvojclce od 10 godina ... Da ne hi ovog rata, ostao bih uskracen 28 saznanja 0 srpskorn junastvu kakvo t i, Mladicu. demonstriras i hrvatskoj kulturi Pctkoviccvih bojovnika". Taj hi dio nekako i uspio da saslusa, ali kad bih pocco govoriti 0 isunskim sllJskim junacirna - Radorniru Zoranoviou ranjcniku sa ZUC] koji je sjedio pored rnene u ZencYi, CedI D01l1uZU sa 19mana, rnajoru Pctrovicu iz Travnika i, narocito, kad bill pomenuo Divjaka, tada bi on zaboravljan cia je LI Zencvi gdje g(l gleda, kako je govono, "ceo sver". Rusioje sve ispred sebe i oleo sebe i napustao salu Kad bi god zapeli u pregovorima, ja bih zapocco tu [emu. Nakon sio se izgaia- Dokumcnti. str. 19()

oruzj

obecr
zahtj. prcda Saraj Precis
"MOl' neka
01'1:

takav nicu J
doncs zorav

oruzj: me Si

]06

nn0111

mi. obicno posto sam Mladica invcntivan na njcgovom ljudi mngao
IUCl"

Je postajao

kouperalin1iji. covjck ga ana!izirao. imellgcntan
1

Dok jt· Pctkovic se nije pitao. osnovi Sa toliko
0

govorio. posmatrao da _ie

i mboli ] nijc rm na
;tvo a nije kraja ::;nagc

jc to uzasno

dosadno

a nista

i polahko i nedovoljno
mjestu

L'

je on nednvo ljno oruzja. prema oprcrne srpskoj

vojnik.

Bilo bi nam lde

bio neko da gaje

pameiniji.

i

je osivariti

Seseljov

san

"Reel kao najvecoj
mrznja

Moj Je dojam

slijcpim

cinila

sve111U sto

'rlicu,
.']0 U S1110

Je 1.llUSlilllansko. Takc.. je i /. J .. ahrazdio 1I ;:loCil1., D, nije "P''''O ,,,1;,"0 kao okvir i da je ratovao za druge ciljcvc, on bi bio isto sto je bio j

1

u
to

OV0111

ratu.
doci do razgovora sa odlazak Oclluke. ida! Mladicem zatrazio 11a aerodrornu sam odluku

Kada je trebalo pod Predsjednistva Nisam lzetbegovic "Obavczno vjerujc htio

i

tjaci.
l10gu

predsjcdavanjem

Morillona,
bez te

koja mi omogucava krcnuti

na pregoyore Na

tako olorn oravo

sarnom

polasku. a on kaze: "Ne

me pita: "Ko ti je u delegaciji?". povedi Muslimovica da vjeruje mu vise

Nahrojim,

C1.1 mug ti

prevodioca".

mi", bila 111i je prva pomisao. vjerovatno prava dama.

:V1 SU

je zaista mogucc shvatim: pornogne. ustvo: poceli oruzje, obccanje zahtjeve preda Sarajevo

ruka-

je

Hodao sam i razrnisljao: "zar Muslimovicu nego meni?" Onda dao ncke instrukcije. hoce da mi obradovalo k'o maternji. me
I1jC110

su ga
vore.

Sto sc tice Amire

Kapetanovic. govori

prissu

a engleski
S

Razgovori

stvo:
pove

popodne.

oko tri sata i trajali

su do dva sara poslije

ponoci.

No, nismo

adate ista i ecu ] istao dicu, ,j dio
I

mjesia. Mladic je irazio da se njcmu preda da mu se predaju Srcbrenica j Zepa. a zauzvrat jc nudio
se pomjerili da cc biti milostiv . Ja sam sa indignacijorn je trazio odbijao sve U

i predlagao
UNPROFOR-u.

prekicl ada

vatre. se lepa

Morillon

da se oruzje

i Srebrenica

sam se vratio pred samu zoru, a oko Ii sati bio sam ked Predsjcdnik a. Svc sam mu i sprjcao. "Mislim da grijesis". kaze mi, prijedlo]; nismo jc dobar: Pitam: prcdamo oruzjc UNPROFOR-u On mi odgovja sjcdSazovite "Prcdsjednice.

vee

dcmilitariziraju.

srp-

"Morillonov ori: "Onda

i

: S_lC-

neka nas oni cuvaju".

"A sta ako to ne uradc?' Bio sam sokiran: Nemarn na to pravo.

ijoru J(I bi
ceo god

odgovorni'"

takav U govor ne mogu potpisati.

nicu Prcdsjednistva. donesite odluku k ao Vrhovna komancla i kad je doncsete ja cujc proslijediti jedinicama u Srebrenici 1 lxpi. Vas upo-

!ala-

zotavarn:
oruzje.

oni nece na to pristati. Uoslalo111, ova drzava Sarni su ga iii kupili ill oteli. 1 to da se branc".
j

im nije dala
lzetbegovic sansa koju 107

me saslusa

kaze:

"Bit

ees

odgovoran

ako sc propusii

stavove Je nasidromu, .rij esite :". Moj .ao clan log. Taj smo ih ·ihvatio prostor ic prisnik, a dlog JC Zcpe, estanje enici i a. Kad 10 sam lana, a .be, pa . Da ti varao. oje ste nicu i ( treba azima

je 28. divizije u kOJO.jc pulovina boraca proglascna viskorn. Brojno j stanjeje sa 12.000 svedeno na oko o.()OO vojnika. Drugi udar je bio: doturanje minimalnih kolicina municije. Za dvije godine prirnirja, dostavljeno im je manjc naoruhnja i municije od onog koje smo mi dostavili za dva mjeseca cetnicke ofanzive u proljece 1993. godine. Tada smo. sjeeam se. poslali osam helikoptcra. Treci, neshvatljiv potez za mene, bio je izvlacenje 18 kljucnih ljudi na celu sa Naserorn Orieem. Oni su upuceni na skolovanje u Zenicu, umjesto da su iz Sarajeva, Zenice i Tuzle u Srebrenicu i Zepu poslani oficiri i starjesine, strucnjaci koji bi pomogli ojacavanje linija odbrane. Dio politickog i opcinskog rukovodstva vee je bio izasao iz regiona. Narod i vojska su ostali obezglavljcni. Kada je pocela akcija deblokade Sarajeva, Generalstab i komanda Drugog korpusa naredili su jedinicama u Srebrenici i Zepi izvodenje diverzantskih akcija kako bi se odvukle snage od Sarajeva. Umjesto da se prvo obezbijede i ljudima i oruzjem najugrozenije tacke na ratistu BiH, a to su svakako bile upravo Srebrenica i Zepa. I kada je uslijedio napad na ove prostore, nista nije poduzeto da im se pornogne vee su jednostavno ostavljeni sami sebi. Cak je kornanda Drugog korpusa odbila zahtjev Nasera Orica da se organizirano otvori prolaz, Oric je sam skupljao dobrovoljce i krenuo
U

proboj.

~

llonu:
o se.I nilitaja to
P

tecen,

da ne retak. nanje prvi aran-

.los od 1993. godine se kalkulisalo Izetbegovicevim i Si~ajdzicevim prijedlogom za razmjenu teritorija: Srebrenica i Zepa za vogoscu i druga sarajevska predgrada. Bio sam dva put a prisutan kad je lzetbegovic u Sarajevu, U rano proljece 1993. godine, nudio predstavnicima Srcbrcnice 1 Zepe u Sarajevu da se napravi ovakva zamjena: Srebrenicc i Zepe za sarajevska predgrada. Prijedlog jc nakon konsultacija sa narociom i borcima rezolutno odbijcn. lsto pitanjc lzctbegovic i Silajdzic su postavili dclegaciji koja je dosla iz Srebrenice na zasjedanjc Bosnjai::kog sabora u sarajevskom hotclu Holiday inn. I oni su bili kategoricni: "Ne dolazi u obzir. Ako ste nas zato zvali, nistc nas trebali zvati ". Ovaj dijalog prepricavali su kasnije dugo svjedoci ovog razgovora. Puno kasnije, Srebrenica i Zepa su izgubljene uz planetarni zlocin koji je agresor pocinio nad nevinim i golorukim narodom. Zasto odmah po napadu na Srebrenicu Generalstab nije obustavio operacije oko Sarajeva, kad je vee bilo jasno da i pored velikih gubitaka deblokada nije uspjela? Zasto snage Armije BiH nisu upotrijebljcne da se otvori prolaz ka 109

Srebrcnici i ?epi? Opcracija deblok ade Sarajc\'a po(:eia jc J 5. juna 1995. godine, a cctnici su usb LI Srebrcnicu II jula 1995. sa tri renka, dva transportera i oko 2()U cctnika. lstoga dana zasjedao .JC Glavni odhor SDA u Zenici - clanova 1 ubC7hjcdcnja bilo ie vise nego Ii okupatorske vojske LI Srebrcnici. Oko) .tJOO naoruzanih boraca sa dijelorn narocla uspjeJi su :7 Srebrenicc stici u TU71u _ iz Tuzle niko nije otisao do Srebrenice?' Zasto se kolona nije izvlacila prcrna Zepi') Zasio se. zapravo, narod nije organizovitl1o l!slllJcl'io ka Zl:'pi: vojni stratezi moraju znau da bi. 1I tOJ varijami, u sadejstvu sa Zepanskom brigadom. odbrana bila vise 110 izv] csna U meduvremenu, trebaJo je uputit: svjezc snage kojc bi, onda, napravile koridor. Umjesto svega toga - nad jos neohladenim lescvimLl organizirana je svecana smotra 28. divizije. Da ironija bude potpuna potrudio se komandam Gerieralstaba Rasim Delic i II svorn obracanju cetnicki zloein stavio 1I drugi plan U odnosu na '\lspjesan proboj iz okruzenja". Srebrenica. kao najveci bosnjacki grad pod zemljorn i svetiliste svih Bosnjaka i Bosanaca osiala je velika mrlja na savjesti covJecanstva: medunarodne institLtcije rnorap: ponijeu svoj dio odgovornosti za zlocin kojern su kumovals all isto tako jasne odgovore 0 politick im i vojnim kalkulacijama oko Srebrcnice moraju dati i ovdasnji zvanicnici - lzelhegovic i SilaJdzic prije svih, fall i RaSll11 DeJic, Envcr Hadzihasanovic' i Scad DeliC. Radi dJecc J Srehrenice.

Ubi 1a
bih ( treba

neki
kada K Musl stabu poro: ja.O; pa se znam Enve Trebc BiH ticko, svih . borbi KOS· Jei sazna dva s na cij jedan funkc Kenn Stc pripac njih r detalji cak tr. ovog Pokaz sornut KerilY

--JJO

sanaca.
liadosti

Istina o Uzdolu
Morant priznati da 1111 je bila cast komandovati bosanskorn armijom u pcrioclu kada _ie i ovoj zcmlji 1 svim njcnirn narodima bilo najtezc: kada se borila za goli opstanak Utoliko su mi i osobno Lesko pale mrlje na bosanskoj savjesti kakve su bile ubistvo fojnickih fratara, slucaj Ristovic iii dogadaji u Uzdolu. Bas zbog toga, insistirao sam na postovanju reda i zakona koji za menc znace: temeljita istraga, otkrivanje i sudsko kaznjavanje krivaca. I bas zbog toga, pokusat cu ovdje predociti sve cinjcnice vezane za toliko puta P0111injanu herccgovacku ofanzivu. Nc zamjerite mi sro sam vojnicki precizan, ali naporninjem da sam 0 svernu ovomc u vise navrata inforrnisao i svoje pretpostavljene. dakle i komandanta Generalstaba ARBiH i Predsjednistvo drzave. Naravno, i samog Predsjednika No. krenirno redom. Na savjetovanju u Zenici' odrzanom 21. j 22. augusta 1993. godine. na kome su bi li prisutni kornandant Generalstaba, nacelnik Generalstaba, nacelnici svih uprava, komandanti svih korpusa (osim Petog korpusa) i ministar MUP-a RBiH, Bakir Alispahic, komandant Generalstaba _ienakon dvodnevne diskusije izdao. pored ostalih, i sljedece zadatke: - Prozor (Makljen, Vilica Guvno) rjcsava Treci korpus u sadejstvu sa Sestim korpusom; - Zauzimanje sela Vrdi, deblokadu Donje i Gornje Dreznice i deblokadu pula Jablanica - Mostar, planira Sesti korpus, izvodi Izvidacko-diverzantska brigada "Zul fikar" i Dreznicki bataljon, sadejstvuje 45. bbr i jedinice Cetvrtog korpusa koje se nalaze na prostoru Bijelog polja.
Na kraiu izricito naredujc svc ove zadatke zavrsiti za 10 dana. 0 svernu ovome postoji urcdna dokumentacija u Operativnorn centru rukovodenja i komandovanja. a cio tok savjeiovanja je sniman video kamerorn i audio srcdstvima i znam pouzdano da taj materijal postoji u Operativnom centru Treceg korpusa. Sjecam se sarno imena snimatelja - Mirza .

1

srcern i
Ii su u
VOJllC

1

j

ivicnih 1<1 nj ih nJa se

Jpravc
'avno,
!lOVno

laljno
1 jJIS-

lavili
~ bilo 'iuara Inosi .stala iceni

. Dokurnenti.

str. 236

113

Po povratku Li Sarajevo I analize u Operativnom ccntru fuko. \ odenja i kcmandovanj.i . SVK dolazi proejenom do zakljucka da operativno-taktieki raspored snaga HVO, snaga kojirna rni raspolazcrno, U7 minimalno ojacanje sajcdinicama iz Sarajeva (sve zajed no jacine do jeclnog bataljona). mancvarsko zcmljiste I kanalisani pravc: dcjsrva omcgucuju planiranje obimnije operacije koja bi obuhvatala prosior od Bugojl1a do Mostara, s vcoma izvjesnim rezultatirna Rasim Delic prihvaia taj prijedlog i svojirn naredenjem broj: 02!l 040-]" od 30 081993. godine, odreduje tim u sastavu voda lima - nace!nik Seier Halilovic, clanovi tima Zicro Suljevie, Rifilt Bilajac, Vehbija Karic, Dzernal Najctovie, Edin Hasanpasu' i Narnik Dzankovic. Tim izraduje potrebnu clokumentaciju za operaeiju pod nazivom "NFRETVA - 93", Delic svojirn potpisom i pee atom odobrava sve i odmah izlazimo na teren. Sljedcci zadatak je _ realizacija Prethodno je napravljena sva porrebna dOkul11cntacija: Plan operaeijc i Direktiva za izvodenje operacijs upucena je priprerna naredenja kOl11andantima Treceg, Cetvrtog i Sestog korpusa. Ie naredel10 komandi Prvog korpusa da uputi jedinice iz Sarajeva. Dat je i prijedlog da to bude po jedna oiacana ccta iz Devete rnbr, 10. bbr i Samostalnog bata1jona. Dio tima (Bilajac, Su!jevic i Karic] izlazi prvog septembra 1993. godine da zaj edno sa N amikol11 Dzankovicem i Hasanpasicem izvrsi priprerne za smjestaj jedinica u rejonu Jablanice jer je plan izvodenja operacijc predvidao njihovo angazovanje na pravcu: selo Vrde - Listiea. Ja sam izasao sutradan. dak le drugog septembra i o(isao u .lablanicu gdje je organizovano istaknuto komandl1o mjesto SVK, i gdje sa kompletnim timom (reba da radim na daljoj priprcmi za izvodenjc operacije "NERETVA93 ". Vrse se izvidanja, laaduJu se planovi boja za svaki pravac, prikuplja sc MTS i mumcua, i obav1jaju drugi poslovi predvideni planol11 operacije (c(vrtog septernbra Rusirn Delie u pratnji Slllejmana Vranja i Alije Loncarica u prijepodnevnim casovima dolazi u .lablanicu. U Donjoj Jablal1lei, u komandi )zvidacko-diverzantske brigade "Zulfikar", LI prisutnosti svih clanova lima, komandanta 6. Korpusa,
. fJukulllCllti, str. 241" 242

komaJ sam I napad rna ...

Tn
ganje: Iablar minot petrel Prvog tromb

Jablar
Po

"Igm,
bomb iz C'el u But opera koma
pr ipre

jece I Konji

Ra
Beree "NEF gotov Znao GoW napac snaga - s. l

veZc
napac Grab, ljono ostalr Jasen

114

V)]0111 centru rukom do zaklJucka da Kojima mi raspo_ arajeva (sve zaJednljisle i kanahsani operaclje koja bi veoma izvjesnim vojirn naredenjem je tim u sastavu: ia Zicro Sul_jevic, .din Hasanpasic i

komandanta 45. bbr i kornandanta JD brigade ··Zulilkar". referisao sam Delicu i upoznao ga sa svim deialjima opcracije, pravcirna napada, sastavu i jacini snaga IIVO ria njima. nasirn mogucnostima ... Trazio sam tada da mi se za izvodenje opcracije stavi na raspolaganje: helikopter koji trcba da se bazir a na heliodrornu u Donjoj .Iablanici. zatim da mi kornandant Trcccg korpusa posaljc cctiri minobacaca 120 111m. a komandanti Drugog i Trcceg korpusa potrebnu kolicinu municije za njih. I jos sam trazio da komandant Prvog korpusa iz Sarajeva uputi nekoliko hiljada rucnih bornbi i trornblona, tc da se jos dva artiljerijska oruda sa Igrmma prebace u Jablanicu. Pored ovog, trazio sam da nam sc sva ubojna srcdsrva iz tvornice "Igman" iz Konjica (municija 7,62111111, 7.9mm. 12,7111111, rucne bornbe, trombloni i nesto malo mina za minobacace 60, 82 i 120 m111 iz Celebica) stave na raspolaganje. Poslije podne zajedno smo otisli u Buturovic poljc radi sagledavanja stanja i priprerna za predstojecu operaciju u 45. bbr. Odatle, opet zajedno. odlazimo u Konjic, U komandu Sestog korpusa, gdje smo se upoznali sa stepcnorn priprerne kornande i jedinica Sestog korpusa za izvodenje predstojece operacije. Nakon toga. SVI Sl110 prespavali u vojnoj bazi u Konjicu i sutradan se rastali. Rasim Delic sa svojorn ckiporn odlazi u Zcnicu, a ja ostajern u Hercegovini radi daljeg rada na pripremi za izvodcnje operacije "NERETVA-93". Tokorn njegovog boravka, ne sarno po danu vee i gotovo cijelu nee proveli smo LI razgovoru 0 predstojccoj operaciji. Znao je svaki detalj i raspored jcdinica: 45. bbr na pravcu Scipa _ Gornja Blaca - Prozor: 317. bbr sa ];'45. bbr j bataljon Sutjeska napada g/s na pravcu s. 'voljcvac - Crni Vrh - Makljen, a pornocnim snagama (Samostalni prozorski baialjon) pravccm s. Here - s. Uzdol - s. Lug; 45. bbr (- I) sa dostignuiih polozaja akiivnim djejsrvom veze snagc HVO za scbe i na taj nacin sadcjstvuje 317. i 44. bbr napad g/s pravcern Rajan (tt ] 023) - s. Porlani pis; s. Divlja Grabovica - Plocno (tt 2226); ID br, "Zulfikar" sa Dreznickim bataljonorn i jedinicarna iz Sarajeva (po jedna ceta iz 9. i 10. bbr i Samostalnog bataljona) napada g/s; s. Kutac - s. Goluhic - s. Vratnica i s . Jasenjani - s. Mandici - Urnac, a pis pravcem Dotacne - Lozina _

.iju pod nazivol11 n odobrava sve i e - rcalizacija. ja: Plan operaci)relTIa narcdenja .a, te naredeno va. Dat je i pri. rnbr, J O. bbr i i Karie) izlazi sa N amikom estaj jedinica u lvidao njihovo .asao sutradan, organizovano n timom treba "NERETVA _ svaki pravac, vi predvidcni ana Vranja i JabJanicu. U ike brigade 6. Korpusa,

J 15

PlOCllO. U blizcm zadatku ovladan s. Vrdi - Gradina a u sijedeccm izbiti na liniju s. Goranci _ s. Dubrani.

_ Vcliki .Jclnik, ltd.

Petog septcml:ra !1UpiSdO sam pOlrcbna narccJenja 0 angazovanju jcdinica 1 narocilo 0 prikupljal1ju r'vTTS j mUl1Icije koju je odobrio Delic. Opel kazem: 0 SVCl11l1 0\'0111 postoj, sva clokumentacija i, nara\110. velik: broj. na S\U srecu, zivih s\·Jedoka. 1 vise jc nego jasno da Rasim Delic nijo Slucajno napravio "gresku" l! vise navrata. jcr rnu je dobro POZl1al0 da je na pravcu selo 1-1ere _ selo Uzdo] bio angazovan Samoslalni pr07o[ski bataljon, a ne jedinice iz Sarajeva. Scstog septembra u Jablanicu.ie dosao Bakir Alispahic sa 50 poiicajaca iz odrcda "Lasta", 1 na sastankll kOj1l11je lllkovodio Rifat Bilajac (ja sam u to vrijerne, SIC do devetog scptembra boravio na preston, Konjic, Butuwvic polje. Dobro polje, Voljcvac, radi priprcme na glavnon- pravcu l1apada), a korne SLljos prisLls(vovali Zicro Suljevic, Vebbija Karic. Safe! ldrizovic, Enes Kovacevic, Safet Hindic', rekao: "[mate zcIeno svjetlo od Predsjednika za operaciju, radi pomoci Mostaru. Ja varn stavljam na raspolaganje odred 'Lasta' jacinc 50 boraca". Svi prisutni su se tome obradovaj, i odmah planiraiI Llcesce "Laste" na pravcu napada prerna Plocnom i Risovcu. U toku noci, bez objasnjenja i abavJestavanja, Aiispahic je napustio Jablanicu i otisao U Mostar. Sa sobom je poveo i cio odred "Lasta", sto _ie kod svih izazvalo raz()carenje i negodovanje. Istoga dana, dakle sestog septembra, stigle sujedinice iz Sarajeva i posio su vec ranijc dobih zadatak da ih smjeste, Bilajac sa dijelorn ekipe to i radi po sljedecem rasporedu: ojacanu cetu IZ Devete mbr smjesta na izlazu iz sela Grabovica, juznije prerna Mostaru, u nekoliko napustenih kuca Ojacanu ceru 1Z SamoSlalnog bataljona smjesta na ulazu u selo Grabovica. kod stare zeljczlllcke stan ice, u 10-ak napustenih kuca. Obje _lcdinice su 11a clcsnoj obali Neretve, a jedinica "Igmanski vUkovj" je vec ranije hila smjcstena na Jijevoj obali rijeke Nerctve. u barakama upravl1C zgrade HE Grabovica. Dio ekipe SVK sa Bilajcem na celu obilazi bores. vrsi priprelllU boraca j razgovor sa narodol11, U7 zahtjev borci1l13 da budu korcklni prerna domacinima i J1!olbll domacinima da budu tolerantni prerna borcima. Prerna kazivanju cla11o\'a ckipe, atmosfera prilikom smjestaja i boravka je bila korektna i nije bilo nikakvih znakova koji bi nagovijestili biJo kakav incident. OVdje treba nap01l1enuti da je veliki dio 116

c
U

u
U

J d b o
a.

P'
pi

eli

d;
S2
TI(

ra

S~
V1'

K.
A

or
1121

R,

na

me
na

liki Jclnik, gazovanju it: odobrio cija i, nar}t:go jasno avrata, jer Uzdol bio Sarajcva. .a 50 poliidio Rifat oravio na vac, radi .ustvoval i ovacevic, dnika za oclaganje 'adnvali i locnorn i spahic je .io odred Sarajeva dijelom vcte rnbr u nekoiataljona tanice. u
I

izbjeglica iz Herccgovine bio smjesien na lcritonji opcine Jablanica, priblizno oko lO.OOO. all. u selu lrrabUV1Cl, pUl/\'_jcsta.F: ekipe. samo nekoliko U nob starijih ljudi. sedmog na
OS1111 septcrnbar j

[)1)3. !:,uciine. po izvjestaju

dijela ekipe na cclu sa Bilajccm. _~oga~~ se ..:2,-~:_c!:.~~_~u._:_r~.~~~!~P. posljedi~__!:1:~~__!:l;;,~lu_~rab_()\ic~:, 0 kojcm eKip" saznaje osmog sep~, oko 10 casova, i to od Namika Dzankovica. inace operativca u Upravi bezbjednosti ARBiH ] l'lana irma. Po njegovom izvjestaju, on je za to doznao u S.lB Iablanica i isloilcmeno je ostale upoznao da organi S.lB Jahlanica rack 11a rasvjetljavanju tog tragicnog dogadaja Ekipa S VK narcduje l'\ arnik Ll [)7"ankovicu da se ukljuci urad ekipe MUP-a da purnognl' Ll pronubienJu krivca. Devetog septembra u popodnevnim casovima dosao sam u Jablanicu iz Konjica i Dobrog polja I odrnah. oct Namika cuo sta se dogodilo. lstog Irena sam mu naredio da odmah izvjesti Upravu bezbjednosti i Rasima Delica. cia trazi pornoc iz Uprave, da se on i organi bezbjednosti 44. bbr (Iablanick e l ukljuce urad ekipe MUPa, da odmah zatrazi da dode nacelnik bezbjednosti Sestcg korpusa, posto se tragicni incident dogodio u zoni odgovornosti Sestog korpusa. Tad mi je on rckao da je najveci dio tih zadataka vee sam uradio i to na osnovu nadleznosti koje ima kao organ bezbjednosti, te da ce ostale zadatke realizovati u najkracem roku: Komandantima sam naredio nastavak pnprerna za operaciju, dok su organi bezbjednosti ostali na poslu pronalazenja krivca. Desetog scptembra sa cijclom ekiporn (bcz Dzankoviea) ujutro rano odlazim u Dobro polje 1 na sastanku na kome su JOs komandant Sestog korpusa, komandanl 0(; "Zapad". komandanti brigada, vrsimo posljednjc pripreme za izvodcl1_1e operacije. Navece, u Konjicu u Vojnoj bazi, odrzava Sf sastanak kornc su pnsutni: Bakir Alispahic, Rusmir Mahrnutcehajic. dr. Safet Cibo. vehbija Kane. Razgovaramo 0 nasiavku operacije. AllsjlClhic se zalaze da Sf operacija obustavi, Jednoglasan zakljucak ostalih je da se operacija nastavi. Rasim Delic odobrava naslavak operatijc. Dvanaesti scptemhar. Poceiak opcracije: na glavnom pravcu napada sve jedinice krccu na svim pravcirna. po dobijenim zadacirna osim Samostalnog prozorskog bataljona lzgovor: nisu dobili naftu. Trinaestog seplcmbra, nakon predu./elih mjera. sve jedinice 117

zretvc,

a

a lijevoj ica. Dio J boraca II prcma .orcima. estaja i
nagov-

:Jiki dio

krecu na zadatak. Prozorski baral_j(m ulazi u selo Uzdol iz koga oko II sari biva potisnui zbog jakog prollvnapuda snuga IIVO. Tek nakon nekoliko dana. saznal: smo da ie Samostalni prozorski bataljon u selu Uzdol ~';-O~-iJliol1cke l1CdoZVOl_jencrctd;1.re~-'Zb~g cii1Ienlcedil-iilji:rpHfhlj:~lllog dana. dvanaeslog scptembra. na vrijcme Ju-cnuo u izvrsenje zadataka, narcdio sam da sa komandanlom Samostalnog prozorskog bataljona 12., 13. i 14. horavi Suljevie. a Bilajac i Karic na komandnom mjestu Voljevac sa komandantom 317 bbr. Ja sam trinacslog do popodne pratio tok borbenih dejstava na podrucju Jablanice. a pred vece dosao na komandno mjesto 317. bbr. U selu Voljevci sam prirnio izvJesta_i 0 toku borbenih aktivnosti na tom pravcu i 0 toku borbenih dejstava na pravcu OG "Zapad". kojaje veorna uspjesno izvodila dCJs!va ka Vilica Guvnu. Ukupni rezultati operacije su impresivni. Po izvjeslaju UNPROFOR-a, bh. Armija je napredovala i oslobodila 450 kvadratnih km. Rezultati operacije bi bili jos bolji, narocilo u drugoj etapi, da nije bilo vidljive i nevid1jive opstrukcije iz Sarajeva' Dana 20. septembra. u izvJestaju koji sam dostavio sa prijedlozi111arnjera koje su ocijenjene kao veorna radikalne. a dostavljcne su Predsjednistvu RBiH, komandantu SVK, ministru MUP-a, Ministarstvu odbrane i Izvrsnom odboru SDA pod tackom tri stoji: "Komandanta Prozorskog bataljona pozvan na odgovornosl, a nakon toga uputiti u OG lstok na l10VU du2nosl". Uzgred reccno, komandant Prozorskog bataljona tada je bio Enver Buza, rodorn iz Visokog j prosto narn jc svirna bilo neshvatljivo otkud uops:e tarno. Medutim, i pored tog prijedloga za njegovo smicnjivanje i pozivanje na odgovornost. ostao je 11a duznosti da bi kasnije bio cinovan cinorn majora i vracen u Visoko Ne znam na koju dUZllosL Zar jc ovdje bilo kakav komentar potreban Za Uzdol i svc sto se tarno desavaln, njega niko nije prozvao - scm rnene, kada vise nisam mogao ocutati bezocna podmctanja koja 11lgdje llC pronala;-:e uporiste, Opel ponavljam: dokumcnti i izvjcstaji koji ukljucuju i zahtjev za pozivanJe na odgovornosl Envcra Buze, postoje.
C )

nu i vjcrski I narocito. ~ gicno se SI bilo verbal! cak i U susr zahtjeva, Il8 neduznirn i sam da je ~ cjelovita i ( mjestu mort Stoga.

zc

- Da opei ja", kako se je planirana Generalstab - Da je Samostalni 1 na odgovorn vanje. Umje Rasirn Dt pripisujuci n - Da su n. Sarajeva, odgovornost: odgovornost urisak odgov ratnog zlocir siguran sam. politickoj kli
lZ

U svorn ukupnol11 radu i djelovanju. od pocetka kasnije TO i ARBiH, nc skrivajuci l1ijednog trenutka
. Dokumcnti.
SIr. 246.

u okvirn PL- a. svoju 11acio11a1-

118

'01 iz kaga ako ga HVO. Tek ilni prozorski

radii_[e.--Zb-~g
ra, na vrijeme :omandantoD1

vi SuIjevitS, a omandalltam
:'l1ih dejstava mjcsto 317. ill aktivnosti l(j "Zapad",
u.

nu i vjcrsku pripadnost. zalagao sam se za bosansk: karakter Arrnijc. I narocito, svuda ina svakom mjestu, upozoravao. a po potrcbi cncricno se suprotstavljao. svakorn obliku ispoljavanja rcvansizrna, ~ilO verbalnog bilo prakticnog. LJ toku pnprema ove operacije, pa cak i u susretima sa izbjcglicama od kojih je bilo \C0111a radikalnih zahtjeva, na svakom mjestu sam govorio da Armija koja se sven nad neduznim i nemocnim, nece nikad moci racunati na pobjedu. lsticao sam da je karakter nase Armije, po ciljevima zu koje sc borimo cjelovita i demokratska BiB, i da nas narod svugdje i na svakom mjestu mora vidjeti i dozivjeti kao zastitnike. a nc osvetnike Stoga, zelim jos jednorn istaci:

UNPRO_ jratnih k111.
u

api, da nije priJedloziaVljene su MUP-a, 11 tri stoji:

- Da operacija "Neretva - 93" nije bila nikakva "privatna operacija", kako se to Ll javnosti pokusalo predstaviri. ncgo operacija koja je planirana u Generalstabu i koju jc Rasim Dclic, komandant Generalstaba, odobrio svojim potpisom i pecatorn; - Da je na pravcu selo Here - Uzdol. napad izvodio sarno Samostalni prozorski bataljon i da sam odrnah predlagao pozivanje na odgovornost komandanta tog bataljona i trazio njegovo smjenjivanje. Umjesto toga. Buza je nagraden: Rasim Delio mu je dao cin majora i amnestirao pripisujuci meni krivicu bez ikakvog osnova; ga odgovornosti,

arnost,

a

d receno. rodorn iz stc tarnn e i pozicinovan L Zar je
Se tarno

~ nisarn JnaJaze lIcuju i PL- a, :ional-

- Da su na prostoru sela Grabovica bile smjestene dvije jedinice iz Sarajeva, pa jc vise nego ociglcdno da j e izabran metod sutnje 0 odgovornosti pravih pocinilaca necasnih djela da bi se indirektno odgovornost pripisala meni i na taj nacin stvorio u javnorn mnjenju utisak odgovornosti, a Ll dijelu hrvatskog naroda prikazali me kao ratnog zlocinca - bez ikakvog razloga i osnova. Nadlezni organi, siguran sam, poirnenicno znaju ko je za sta odgovoran, ali ukupnoj politickoj klirni odgovara da se krivci ne otkriju.

119

Umjesto kraja: historija u vrijeme kad je falsificiraju
U proljcce 1992. godine, bosanski narod je prvi put orgaJl]ziran u Patriotsku ligu docekao namctnuli l1lu rat. Nije se ponovila 187i\. godina kada se »arod. SPOntan, ali nc i organi;:iran, suprotslavio agreslji. Nije se ponovila 1912 .. 1918. niti J 924 kada su zlocinci nekaznjcno \irsili gCllocid nad nell10cnim !\1usJimanima. Nije se ponovila ni J 939. godina kada.ie "Bosna sapatol11 pala" i kada su je Cvetkovic: i Macek podijeJili za stoJOl11. Cvetkovic je tada na J\1acekovo pitanje ".Sta cel110 sa Muslimanima'!", odgovorio: "RacLlnacemo. bre, kao da ih nel11a". M'iloscvic 1 TUdman ovaj put nisu repriziraJi prethodni d_lelidbeni dvojac. Nijc se ponoviJa 11i 1941. A agresori su maj put bili rijescni potpuno unistiti bosJnsku drzavnost i Bosn1akc-l11l1sllJl1ane. Sa aspekia nase borbe, kao posebno znacajnu bih istakao odJuku iz Doma l11ilicije. kada je skup svill legalno Izabranih predstavnika mllslimanskog nar()da sa prostora tadasn.ie Jugoslavije, povukao istorijske poteze na osnovll kOjih je organizovana Patriotska liga. Ulogll PL-a ce cijeniti istoriJa. Ali, morarn da kazcm da S1110 na vojnom savjetovanju II selu Mehurici kod Travnika (na cije me obiljezavanje godlsnjice, llSPUl reeeno, sadasnji organizatori iz GeneralStaba nase Armije ne pozivaju, iako sam inicijator, organizator i rUkovodilac tog savjetovanja), L!stanovili sa cirne PL tada raspolaze: izmedu 60-70.000 naoruzanih c]anova, a taJ se broj uvecavao iz dana u dan jerje bila stvorena voina organizacija. Sistem _iepokrivao cijelu BiB, a sastojao se od Glavnog staba PL na nivou Republike, devet Regionalnih stabova. 103 Opcinska staba i vclikog broja ofganizovanih II iOnl1acije od veda do brigade. razlicitih jedinica Taj se sistel11 naoruzavao na dva nacina: prvi, preko centralne grupe iIi kOl11isije, na Cl_iem su celu bili Hasan Ccngic i vee poznata grupa, i drugi, inicl.la1Jvulll j samoinicijatlVOlll aktivista PL' od staba u mjesnoj zajednici prcko ()stalih slabova. Mora se priznati da sc ovaj drugi pokazao dalcko cfikasnijim. OVdjc podSlccam i ria cinjenicu da je jednon- od odluka Predsjcdnislva RBi1-l, prije rata.
, Ookull1enti, str. 165 .. 1()6.

120

IU

78.
1110

nei se L1 je na .rio: put a ni nsku i1uku vnika iUkao l1iga. no na : obiloti iz ~anizaraspoccavao ; pokriJ1lVOU

vclikllg !oda do cntralne poznata ocl staba ati da sc am i na )rije rata,

oruzj' TO hi\o d,to iz ,k\ad"'" w\,'ni' J1'1A. ~o"d D~bna " srp,ko vebn . i a\,b a biMtko\ i pOledNSkDi "",,i. 1'1'.lvee; e oama u oom ocn dionl tog NO).ja u bibatkal i p,iledn"kOl CCgiji i z,v,<io u oa\\m ",1,,0'" Ovo SIC izoos m kaa ilu,o",ilu IVO\Oj' b,oi stani i ledioica p\. i ojillovnj nao,u'anosn. ,ii' vjetudostojOOSl oje p,OV\'''' na ,,07 ~",su i u ,ii "tno,t oema somol" let. "m gdje oaSa n m O,gaoizacila oii ,tig\a, i tao'o goie su knkavit\ok i izdaj,ptcv\ada\i G ne u po\""",m Vlbo"o," Bo'ola\'" ponavio se genuc\il u sttav\t",.\e uh\ikO neg bilo kn\i ptcthadni. p,i,ni"i za to su npb u pod"nio zatac (F nca, B ta o , V lasenica\ ' \'rij cdot. \Zn i d1eli mitno os" le tunac opb u prijcdorskoj rcgiji. nc Zabva\jojuti stvNennl vnjDoj Ngan~Iaci\: na c\je\om P'~ n RBiH, oSPle\< smo. za sam oeko\iko m]C,e" ,od ,pn\a do ,;;;~;, o na hta '92. godino, ,1VO,,,i Atm,\u od ~" ko'~u" sa una vehku h'O\,m e jcd,nic i 05\ob ,\'t' 5R odsto ,em\lo. U aVO i u,at " u slobod o ""tot,ja pod koo"o\om Anoii' , l]Vo-a, po\to "d i ' e nije hila a ,okoba sa HVO, \Zad SUu G\avnom stoic'" \1VO i Illvatsk nuli VO\S" ov,di , da od dog " Tudman,MilO'cviC neOla oi":C, su" ova ta ,uko el sa Ann' jom i 25. o\(tobta '92 00'\\ oe ust,""c . ,dini" ,0 u>le u 1',0'0 . "da, Mn,ja \l,H je bila u ,ca\no'" eat" na dva fron . bo \Zompatacijc radio ma so us \ovi deu gaCij' , \0a\ jcY' na .\ugns\avija o da ed je napadno ta ;"lOg apn \a \941. godine i 7~ ,aro \ \ dana kap ilUh' m tal a, da b' 21. \ 2 \ 941. godine ~ael'zani fo,m,rali, pot n,ko liko odro po tcpubhk , p,vu pto\etersko b"gadU u Rudo ama Bo",,,ki pau,oti su za isto "iieme ,mali Atmiju ad pel a ko'1'usa sa da o,a 2500 boeac , koj' so uspjc\oo oosila sa ,Io"n"m na dva ~ a a 00 fron . Ova\zvih pril11)cra u istoriji nc11l . ta 80,oa .i' bila naj"ta kasavoa ,JU ",jeto - ,,,to" tu\o, a eVO , 7,,"0 1'1a p,o«ono" B,Il su bil, 10eitaO'·. saeai 'V ski ,oTuz\ao;ki, Bm',ia\ut'" i Biha'" ,0'1'0s hiv," JNA, a do'" ;U i ' Zoat a,n, oii" ov, \Zru n,k 0 g, R ,j ,tk og, 7>"grebatkog ,Ti tograd5kog kO'1'''''" Dakle, ;c;t ko,pu>', ka i jed,n Olatan, ""duhop\OVn, kD'POS Sv' o do ,uha ,,"0,u1,,n\. Ra;polagah su '" oko 900 \Cnkova ikc , oko \\00 l ok\D~n'h teanvportc , moo,\Vona osta ' catne c leho kojo .j' ta ops \ui' val oko \ (\5.000 pr,paon ,ka tzv J1'1 Snag ecm ika SDS-a, A. o O,gan'Z,ean ,0 u vojn, ,;ed,nice, naOlU?,an' iz ,k\ad,,,a tzv .INA; e

°

,to

\

. DllKumcnti.

SU. 214.

brojale 185.000

su oko 80.000

ljudi, Dakle, njima dijela

ukupne

neprijatcljske tehnikom,

snage _ oko

cetnik a izvanredno

naoruzanih
odlucni HDZ-a

mrzniom
vjckovnog

i

nepot

uvjerenjem da je pred sna, Vel ike Srbije. Snage jacine bojna, udariti pokazalo prostorima godine . izvrsila ekstremnog ljudi

boj za osivarenje su organiziranc

bez s.
vacen Od _ godin brigac

u tri brigade jecine Hrvatske satnije vojske

oko 6.000

i nekoliko '92. godine. ~ijela jake

manjih

jedinica

One ce, nakon u leda u jesen potpuno izvan

sto su pojacane

jedinica~ teritorija BiB

Nasa je procjena snage

tada bila, sto se bila okupi.~na. a na Krajem

ki ba
RBiH stvara

tacninl, njih jake

U gradovima

su se nalazile

tada vee cetnick e JNA, SDS-a.

snage

cetnickog

'91.

odred:
Vee jx no:

i pocetkol11 '92 . .INA je sa dijelom snaga napustila gradovc, tzv. strategijski razvoj i ojacala snage cetnickog SDS-a, te su ~ ~~Jedno b.lokirali sve unutrasnje pravce u BiB, kao i najznacajnije ~redne, kultume i gradske centre. Cijenili unutrasnjim smo da ce borbena RBiH dejstva

28

bataljc
to: ZeJ Tuzlar regija Bihacl brigad u Glay

otpocen

i voditi rnjesta,

se po a da se

pravcima

kao i oko naseljenih

jedino
otpora,

istocne Hcrcegovine i Podrinja mogu ocekivati snage iz Srbije i Crne Gore. sto se takode pokazalo tacnirn. Snagom
na prostoru spremnoseu bosanskog naroda za odbranu, postignuto je potmozda i

puno strategijsko iznenadenje. I da ne zaboravim: dobijena najznacajnija bitka drugog maja. I sprijecen drzavni udar, Temcljni idu odluka dokumenti za stvaranje znacajni: i razvoj nase Arrnije maju i junu Predsjednistva RBiH,
0

nase A
Ref Reg Reg Reg To j bosans

donijeti RBiH donesena snagama

su
0

Predsjednistva

RBiH u aprilu,

'92. godine.

Mislirn
devetog

da su posebno

Odluka
snaga

objedinjavanju

svih naOrtlZanih

na teritoriji

aprila; Uredba sa zakonskom od 20. rnaja, Odluka 0 proglasenju proglasenju opste - jayne mobilizacije
juna ma. i Platfonna za djelovanje odbranu najsireg

snagom
ratnog

Oruzanim

stanja

i Naredba uslovi-

0

su kon 170.00 a. Broj ima I S nom. Pree godine torij i R novih samo

na teritoriji

RBiJ-I, obje od 20. je na rata i

Predsjednistva legalizirana fronta

RBiH u ratnirn

Kroz Teritorijalnu
stvaranje

je PL. a istovremeno otpora ciljcvi oklijcvalo. ljiljan

omoguceno najvisoj

i svenarodnog

politickoj plalfonni. u kojoj su jasno definisani antifasisticki karakter nase borbe. Istina, nenadoknadiva
sve to nije ranije Trebarn takoder ucinjenn !redsjednistvo nazivi viteska .ie predugo i slavna, lzetbegovic li podsjecati:

je stela sto

kao i Zlatni je rekao:

t
e

su bili problem.

Predsjednik

"To je

'93. vis

age - aka 'znJom 1 iekovnog brigade satnij e .e vojske la, sto se {l.!£!r~na. NA. a na ijcm '91. gradove, S-a, te su nacajnije ti se po . a da se ocekivati Snagom to je pot, mozda i onij eti su '. godine. RBiH 0 .loncsena snagama aredba 0 Ije od 20. n usloviemeno je tpora na evi rata i steta sto cvalo. .ni ljiljan ): "To je

nepotrebno". tako da sam 11 prvol !..;odini rata proglasenla narcdivao bez __s_~glasnosti Pred~~_dui.1uia. da bi tek 94. ovi termini bili prihvaceni, Odlukom Prcdsjcdnistva Repub)ike Bill od 27. maja 1992. godillC formirane su prve brigade i prvi odredi nase Armije ito: 13 brigada, 32 odrcda i jedan hataljon vojne policije, jedan inzinjerijski bataljon i jedna pratcca ceta za obezbjedenje Predsjednisrva RBiH. Odlukom Predsjednistva RBiH od cetvrtog JL1l1aiste godine stvaraju se nove brigade i odredi nase Arrnije: jcdna brigada, II odreda, jcdan mjcsoviti artiljerijski divizion, skola ratnih vjestina, Vee pocetkorn augusta '92. godine na teritoriji RBiH je bilo formirano: n brigada. 13g odreda. 1G samostalnih bataljona. jedan oklopni bataljon. dva artiljerijska diviziona Ukupno,oko 170.000 boraca i to: Zenicka regija - dvije brigade. jedan oklopni bataljon, 27 odreda; Tuzlanska regija - pet brigada, 38 odreda, 16 bataljona: Dobojska regija - sest brigada, 64 odreda; Mostarska regija - jedna brigada; Bihacka regija - tri brigade. 19 odreda; Sarajevska regija - devet brigada. 40 odreda i Gorazdanska regija - dvije brigade. Prvi podaci u Glavnom stabu Armije RBiH koji govore 0 brojnom stanju i snazi nase Arrnije. su iz jula mjeseca '92. go dine i oni su: Regija Sarajevo - 39.234, boraea Regija Zenica - 25.242, boraca Regija Tuzla - 28.883, boraca Regija Bihac - 11.682. boraca To je ukupno 94.991 borac. Ovdje nednstaju podaci sa prostora bosanske Posavine. mostarske. dnbojske i gorazdanske regije. Kada su komp1etirani izvjestaji. u prvoj polovini augusta, bilo je oko 170.000 boraca, iIi tacnije: 168.500, bez snaga HVO i snaga MUPa. Brojno stanje nase Armije. zahvaljujuci velikim pocetnim uspjesima i sirokoj politickoj platformi raslo je gotovo meteorskorn brzinom. Prcdsjcdnistvo RBiH, na svojoj sjednici treceg septernbra '92. godine donosi odluku 0 formiranju pet korpusa nase Armije na teritoriji RBiH. Njihovo formiranje daje novi zamah mobilizaciji i priliv novih boraca. Pndsjecarn da SLl u toku '92. godine i prvoj polovini '93. vise od 90 odsto nasih boraca dobrovoljei. Cak S1110 jedan dio samo evidentirali i vratili kucama, I pored toga. u januaru 1993. 123

godinc, svojoj torije. ratistu godine

za snazi

vrijcmc cifru dostize zbog

Zenevskib vrhunac napustanja Bosne prerna i kad

pregovora, boraca.
S1110

nasa najvise

Armija slobodne strane na

dostize

impozantnu

od 261.500

To je vrijerne drzali

kada Arrnija
suko-

u

teriOVOI11

isu
od do ko dz:

U meduvremenu i blokade
izgubili prolaska

srno izgubili konvoja

Jajcc, i to nakon pocetka
s njihove gradu. Polje sa naoruzanjcm i jcdinieama polovini

ba sa EVO,

polozaja ovom

koji 93.

su ish iz centralne oko Srebrenice. se izgovarao izgubljen njegove bodna blokadu jen godine, ofanziva,

U prvoj

smo Cersku, Ova tcritorija

Konjevic konvoj

i dio slobodne zbog nedostatka

teritorijc munici2. Korpus teritorije jc i one po Af bo va:

je izgubljcna a najvcci generals

_ie, jer je HVO bio blokirao za vrijeme cuvene teritorija boravka

od 25 m/v u Grudama, dio srebrenicke Morillona

da nema municije

pri

u Srebrenici

izjave: "Nc bojte se, ja sam sa varna". je sacuvana Glavnog duze od godinu staba nakon veci novim stanje dana. Rasim Armije toga RBiH ce krenuti

Sva ostala sloDelic je postavlosmog velika juna 93. cetnicka u istocnoj 1994. bora-

iako je HVO od 15. 11.92. uveo potpunu

koja je trajala

za komandanta kada

a tek dva rnjeseca je izgubljen

dio slobodne gubicima nase Annije a narocito

teritorije

Bosni,
godine. _]"Tokom rca,

sto ce biti dovrseno
cijele 93. brojno po razlicitim radnih veliki Arrnije koji

u rnartu i aprilu
iznosi 261.500

da bi taj broj krajem da se smanjujc olahko davanje oslobadanje nedozvoljeno ja iz jedinica tiskom gizacija,

1993. godine obaveza.

1994. godine

poceo
i

osnovarna: odsustava

nekontrolisano. i odlazaka nesposobnosti.

stihijsko pa cak sa pri- ideolo(SDA)

u inostranstvo, odsustvovanpoklapa ime

od sluzbc

u

Armiji

po osnovu

broj dezerterstav., RBiH. ce kasnije dobiti

i neopravdanog vrernenski svoje stvaranja pravo

Taj se period pocetak

u Armiji

vojske.

ili jos

prceiznije:

stranacke

~vo u cemu ja vidim Brojno pocetkorn 130.050 vanju stanjc 95.g. vojnika, Arrnije, iznosi

problem' utvrdeno 58.089, prilikom 228.368, ana kontrole, odmoru krajem 94. i

po spisku

od cega je na lieu mjesta 19.826. 953. Na boloU bjckda su se

na polozaju U bolniei

je 8.011.

je bilo 940.

U inostransrvu

stvu 3.766. Neopravdano odsutnih 6.734. j edinice smanjile, a stabovi narasli,

Treba napomenuti

124

idbranu. viti 1 na :Jdbrane fUIlkcljl asnili 1 ) (ike) S'C 'nne na l.llIcc II dokuHI

Izvod iz magnetofonshog snirnka sjednice Predsjcdnistva RBiH, odrzane 20. juna 1')92. godine. Sjednica je pocela u 11,00 sa ti. prcdsjcd a va 0 j e Ali] a Izetbegovic, predsjednik PredsjedniStvH RBiH.

T

t

J3

"ter-

osnc i il;l.lucc "Csijc ]

J-IALlLOVIC.·. \'~cS,1111 St.' protiv postavljcngosjlodinh Muharncda Ccngib na bilo nucsto 1I diplomatskoj sluzbi RBil-l izjec!i10st3\llug raziuga sto It napuxuo [30SI1U avionom .INA. i preko Bcourada, i<:ndJL' .Ie ,'gl'l:S01', ,.llgan do Turskc. Kako .Ie mogao oiici krajem maja I1ljl'SeC3 preko Beugrada'.' N2 to pitanjc trcbaju dati odgovor orgnm gO:ljCllJ'i. a poqavitl ga 1:3 diplo.uatskog prcdstavnika u Turskoj jc, sa naseg ;;'pekla. ncprihvatljivo Po mom. bilo bi louicno i potrebno pokrcnuti krivicm postupa]: za dczcrtcrxtvo i saradnju Sa okupatorom, Uostalom, predlagaci tukve odluke moraju i ovo uzeti U obzir I, naravno, jos, sta je on to do sada uradio za RB1H. I drugo: zelio bib kratko infor.msati 0 jednoj, po mom misljenju, veorna opasnoj pojavi koja se dogada na prostorima bihackc krajine. Po jos nekim inforrnacijama sa kojima raspolazcmo. ovo nazalost nile usamljcna pojava. Ova pO)3va JC toliko opasna da zadire u temeline politicke odnose unutar BiH i moz.e imau ncsagledive posljedice Nairne. po izvjestaju kornandanta Regiona1nog slaba TO bihacke regije. gospodin Hajrudin Osmanagic. prcdsjednik strank e SDA bihacke regije. dr. Irfan Ljubijankic i predsjcdnik bihacke opcinc. Ncnad Ibrahimpasic, su vodili razgovore u Bihac» sa delcgacijom SOS-a 1Z Banje Luke. koji cijelo vrijeme po Krajini voze vovi la UNPROFOR-a PoslIgnut ,Ie 1 dogovor 0 razmjeni stanovnistva 1 njihovom prescljcnju iz banjaluckc rcgije, a Srbi iz ovih rcgija u hanjalucku rcgiju. ivl1s1111l daje ovo, po nasu borbu, vrlo opasua i pogubna pOJil\'a. Zamolio bih vas del se 0 ovorn, veorna znacajnorn pitan.Ill. zauzme stav, "in ovakuv nacin sc direktno Ide na ruku omrna koji imaju na111Jeru de prave ctmck i CIStu teritoriju, jer. preseljenjcm stanovnika pravc ciste nacicnalne jcdinicc, sto vodi razgradnji bosanske drzave i njenoj ctnickoj podjeli. Jedna grupa gradana muslimunskc nacionalnosti u Banjo] Luci .Ie dobilo dva-tri sata vrernena da spakuje licnc stvan i nakon toga je odatlc protjerano i vee JC sliglo na zcnicku rcguu. u na prosioru Sanski Most - Prijcdor - BOSClllSk; Novi. t3 aktivnost je. po IZ\'jestajima od juce i dan as, u toku. U cetnickorn ctnickom ciscenju tih prosiora saraduje i LNPROFUR. kO]1 d()V()71 cak autobusc L! kojc prima putnike I prcvoz: ih po nekom svorn planu, D\,IJl' j po hitjaric Mushuuma je \'CC prcbaccno u Liku i Titovu Korenicu. ramo su im pruzJil pnvremcno ulocIstc i cekaiu nastavak putovanja Posto su im do LiJ..:1.'I Titove Korcruce Z1\,011 bdi dovedeni U opasnost. sa prostora Cazina i Bosanskc Krupc jc .razi lo cia ode 540

liStV3

dsjeIe

10 da

senin 100i;; sto ) sili izala nosi ljOJ. zao. J da MI

, ni
ga

137

gradana srpskc llaClOllalnostL slo .Ie dogovoreno na sastanku u TJt ()voj Korenici izmcdu dr, Ljubijank ica i Ncnada Ibrahlmpasica sa delcgacijom SDS-a, pod pokrovitcljstvOl11 UNPROFOR-a, 01'0 je politicko, all i vazno vojno pitanie, jer je u dirckmoj suprotnosi] sa cil.lcvima nase borbe i traii studioznu 3naliZll nakon prikupl_ienih informacija sa [crena, Tim vise slo ova pojava nije llsamljena, _ier Srna pokazuje vcliki broj gradana srpske nacionalnosti IZ ccnlralnc Bosnc, rioline Neretve, lin pnvremcno okuplranom prostoru i to Nevcsinie, Boracko jezero. a najvise u pn:dgradima Sarajcva - Vogosca, lbjas, lIidia itd. Vciik: ih Je bmj da bi se moglo govoriti 0 pojedinacnim slucajevima, vee je ocigledno da se radi 0 siroj ak ciji tza koje stoje iokalne strukture i J\1UP. Samo da lnate, ovakvom ukcijom je pojacana blokada grada SarajevCl, JCf Je ublaze» iii POlpu110 orklonjcn glavni problem koji celnici irnaju, a to .Ie ncdostatak Ijudstva. 1 nil kraju. zamoli., bih gospodina Juru Pelivana. kao predsJe.inika Vlade. da preko UNPROFOR-a razrijesi problem isklJllciv3nja struje bihaCkoj regiji od strane cetnicke vlasn iz Banjc Luke, OVdje se struja koristi kao oruzje. pa je zahtjov nasih organa vlasti iz Jajca da oni njirna isklJuce struju u Banjo] Luci Nedostaiak struje, u Bihacu izaziva mnoge probleme, a pored ostalih, ne rnozc da radi radio i TV rnreza prcko koje se prenose signali opasnosn. Tako je juce palo nekoliko granata i poginulo je ___ osam civila i pet boraca. Problem je urgcntni i trazi hitnu akciju. NAPOMENA: A1l1hamed Cengi(' je. 11(1 jednoj ad narednih sjednica Predsiedlli,\:/va, postavljcn ::0 ekol1omskog predstavnikr, RBiff II Republic! TlIrskoj, a Prec/sjedni,l"tlJo () razmjen! s/rll/ol'l1i.l:/v(I, o k()joi sam informis (I(), nije nikad rospravtjaia, nitij« na bilo ku/i 11C/("in rcagol'Lzi() na OV/.! poiuvlI knia sc II manien, iii 1'C(:CIII obimr, pojavtiival» i kasl1ije 1/ rcciicifim
Bosne if fercegol 'illc ,

horae a. 11\'0. J<l ';3 nckal

i

HAL sam i p( !ZE~ vaujivi, HAl makar : osigura parlam. naciona okvir. r ota ltd" Jer, but

etnicku
ravnopi u taj pr

1-

Izv. RBiR
Izetbe
IZE Predsjc HA

dijeiovima

Izvod iz magnetofonskog snimka sjcdnice PredSjcdniStva RBiH, odrzano 23, juna 1992. godille. Sjednica je pocela u 11,00 sati, prcdsjcdavao je Alija Jzctbegovic, predsjednik PredsjedniStva,
KLJUIC: Koliko si narn ti mjerodavan da kazes, 01'0 je i sa slano\'ista vojske, odnosno boraca prihvarljiva stvar, Oil trazi da sc definise nesto zato i pitam da Ii bi trebalo u nckoll1 mOl11elllu da se ukljuc! HALILOVIC' lZETBEGOVIC' 13R Koliko sam ja kompctentan, si ll1,lcroela\'an,
IlC
(0 VI

ciz rran
ostati stab t
VI

(A
vrhovi
\T1 C111

I svim c

Izr
ratnog

morate

ocijeniti. _ sa S[ZljaliSla

Koiiko

kompelentan

prcmCl znam,

u Tltovoj :legaci_:ol~ all i vazno irbc i trazl 11 vise sto Ina srpske ) okurlra:dgradima oglo goviroj akciji 1 akr ijon, otk lonjer, .isje.huka ua srruje se struja

boraca, ljudi koji ce sutra kazati "Cekajtc. La ovo sc ja ne borim. Ako .1e ovo, ja to necu". Pazi. i na to 1111slIm. cia Ii bi irebalo da se ()YO pog1eda i sa nekakvim \'(1sim \'(\_il1lckllll kolekiivorn? Da li hi trcbalo to? HALlLClVI<> sam
I

Mi smo na iu tcmu ravgovarali, pitanje ciolloscnja Pozuas ove polnicke

dosta pula. Uostalorn.ja platforrnc. koji su za vas prihopsteprihvatljiVl.

pokrenuo

lZETBEGOVIC> vatljivi, uglavnol11? 11ALlLOVIC'.

li ti ovdj e te siavove siavovi koji

Pa. nck i opsu

su hili

-ni njima a mnoge
,) koje sc g inulo jc sjednica

makar sa stanovista ovog dijela gradana koji se bori u OS. Jeste da se ()sigura jedna slobodna. nezavisna. sailloslalna. suvcrena drzava gradanske parlamentarne demokratije u kojoj CC biti oSlgurane i gradanska i nacionalna prava 1 kOla cc imati mchamzrne I da se to zi1stiti. To bi bio okvir. E, sada, sve 0\0 stu se na O\U lCl11U raspravlja od konsensuza patriota itd., to su sve dctalji koji bi se. ipak , moral i uklopiti u ovaj okvirni dio. Jcr, budite uvjereni cia ovaj die koji se bori ncce nik ada prihvatiti neku ctnicku ili bilo kakvu drugu podjelu, Ncce sigurno prihvatiti da bude ravnopravnijih i manje rzrvnopravnih. Mislim to vise ncgo sigumo. Dakle. u taj prostor ne bi trebalo ulaziti. jer _ic vrlo rizican.

epublic,
irm isao,
I pojavu

Izvod iz magnetofonskog snimka sjednice Predsjednistva RBiH. odrzane 12. jula 1992. godine. Predsjedavao je Alija Izctbegovic, predsjednik
Sta hi,

Predsjcdnistva.
Ll

rzliciti,»

IZETBEGOV1C' Predsjednistvom"

mcduvremenu,

trcbaio

uraditi

u vez.i sa

lnistva
111,00

]IALILOVIC': Nije precizno. Pise cia "organizuje oipor". Nije precizirano k o ,Ie Vrhovna kornanda. I drugo. ovo za Glavni stab. Ne mozc ostau tako. OV() dvoje je vazno. Ne moze glavni stab biti glavl1l stab kao stab vrhovne komande. ako nc pos(oJ
l

vrhovna kornanda.

iednik

C-AMPARA.: Znaie 'ita. kako Jll tumacun ovu odredbu Ustava, ono JC vrhovna kornanda cim k az.e "Predsjcdnistvo BiJ-T u proxircnom sastavu, za vrijeme rarnog stanja, organizuje i ruk ovodi opstcnarodnim otporom i svirn ohlicima opstenarodnog otpora na teritoriji Bill". IZETBEGOVIC: Sad mi irnamo ovu odrcdbu da samo za vrueme ratnog stanja Preds.1cdnis(vo organizuJc. To pisco Ali. imamo ratno sianje. prema tome imamo ri_iesenu situaciju za C1\'O sadasnje. Sto se (icc staba. ne znarn. 139

10V Isla

nesto.

1.

ijalista

HALILOVIC:

.Ie Ii dcfinisan

sl~llL!s staba" Zakona
0

govoris odbrani i ovog arnand-

CA.MPARA: Stab rnoze. Na osnovu mana, garantujern, ima ustavni osnov.

CAr
kmnan(

L---_--J

PELlVAN: Upravo na ovu tcmu, Ovo je rijec o prol11JCl11 Ustava amandmana 73. Dopuna, u rcdu. Prijedlog jc dosao od Glavl10g siaba oruzanih snaga. Ja imam kod sebe, od raruje, prijedlog. ~o sam ga, _zadrzao..Jcr sam Q_tioprethodno da ('ujem, d~I~_r:J_1_Qriie I1cgo ~a izncs !. Unlcdloo '" rs(va odl~~~~_ _ uni amandmana Tom dopul1olll. Ministarstl'o predlazl:~~e ratnou stan a sasta\' Prcdsjcdnislva Re ublikc 1!'Osirule sa prcdsjednikol11 Sku stinc Repu I 'C, predsiednikom Vlade, minislrom 0 bram: i mi 1_istrom unutrasl1.ll!! pos~va .. Daklc, ovo dvoje je. A ,u nasern Ustavu je kornandant TO . Ja sam mislio, nisam htio pustiu na V ladu ovo pnJe nego se malo konsultujemo, da bi trcbalo ovo razrijesiti, ali tako da i komandant oruzanih snaga bude takode za vrijcme ratnih uslova, poscbno kad SL1 ova pitanja, Rijec je dakle 0 prornjeni Ustava, Malo bih da povezerno tc stvan. Najprije da vidimo da li ostati kako jcstc jji i ClVU inicijativu dati u proceduru, jer ja nisam htio Vladu pfljC kcnsultacije ovdje, pa da se dogo\orirno. Ako pije vode, da povezerno

KL
sledio Genera HA stab,

71:.

lzr
AK
kornar

Hf. staba,
IZI tice
S2

HI NI Preds
koma

AKMADZIC: Konsultacije Ne moze u PredsjednistvLI. PELIVAN: Rijec je
0

mogu lei na Vojn: savjet kad pocne Ustava

da nidi.

prornjeni

CAMPARA.: Molim vas, Ustav sadasnji POtPU110 nam daje lcgalitet za oval stab, a Predsjcdnistvo organizuj« otpor i rukovodi otporom. A onaj koji organizuje i rukovodi, on je Vrhovna komanda. I dajte da ne idcrno na prornjene Ustava do ove Uredbc. Oa to malo ... Vidite, to trazi.. HALILOVIC: Nasa je narnjera bila vrlo jasna. Mi vrlo precizno predlazemo da se Predsjednisrvo imenujc, da se zna ko je Vrhovna komanda Uz mite sada situacilu, kazete organizuje otpor Boras mje u Predsjednistvll, On jc dole organizovao otpor. Dak le, ovdje vrlo prccizno mi k azem« Prcdsjednistvo RBil-1 it Vrhovna kornanda, a Glavni stab .Ie u funkciji slaba Vrhovne kornande. KLJUIC: Oruzane snage SLl pod Ministarstvom odbrane. I ovo sto je TO prisutna ovdje. to .Ie iz bivscg Ustava. Kad je Vrhovna komanda bi la gore. Prerna tome. treba to malo usaglasiti. CAMPARA: - Predsjednistva, KUUIC"
140

kuma raniji
stab '

do ta.
ili ne minis

RBiJ-:
(,CI1I1

su pc

Ba.i·i,

I RBi
1. 1 potr

Oruzane

snage

su svc pod komandOIll
komanda,

Vrhovne

kornande TI

Kad ti jc ovo Vrhovna

ovo nacclnik

staba.

S\'C

RBllf da a se 0\'1 popravl.o raditi.

"""0<1 i7~ rr..... etofonskog snimka sjednice predS;:dn;S,,:. RBIR odrzanc 21. dccembra 1992. godll1l'. Predsjedavao .JC predsjcdnik Predsjcdnistva RBiH. Alija Izetbcgovic.
HALILOVIC:> Ja prohat: .ia budcm koliko jc moguce kratak. Puno truda SInO ulozili na popisiv~nlU pra/.l1th stanova, formiranie komisije i drugirn problcmima koji se svakoduevno javljaju. a kao sio znate nije bilo lahko III vas ()\ dje 118 Prcd'JedI1ISII'U ubij.-diti da hi hila donijeta Uredba sa zakonsko111 sJngoJ1l da vojno-stambcni fond bivse JNA pripada Arrniji RBiH. To sada dobro funkcionise. Raspodjcla stanova porodicarna poginulih boraca i ratnih vojnih invalida Je u toku. Tako JC 97 odsto dato porodicama poginulih boraca i rauiih vojnih invalida. Ovdje se sad predlaze da se jcdan dio stambenog fonda (13 MUP-u, jedan dio stanova Ministarstvu odbrane, a da sa svim tun gospodari Ministarsrvo odbrane. Mi mislimo da (0 sto funkcionise ne bi trcbalo mijenjati. Ministarstvo odbrane i njegovi radnici U tretiranju imaju Isla prava kao pripadnici Armije. Tako je regulisano Uredborn sa zakonskom snagorn. a sto se tice MUP-a, njihov srambcni fond _ie tri puta veci od ovog koji 51110 mi naslijedili iz bivseg vojno-stambencg fonda. 0 ovorn smo vodili dosta duge rasprave, i nakon dugih veorna zucnih diskusija, konacno usvojili na Predsjednistvu RBill Urcdbu sa zakonskorn snagorn i to sad funkcionise. Sa ovim prijedlogom M inistarstva odbr ane i MUP-a ovo se hoce ponovo vratiti na pocctak. stvoriti konfuzija i onda tek nismo nista napravili. Toliko. AKMADZIC Predlazcm cia 01'0 pitanje, ako gospodin Sefer tako misli, da ovo vrati ponovo na Vladu i predlazem da se 0\'0 pitanje uvrsti u one Vladine odluk e koje ovdje nisu naznaceue. ali su imper ativ da Ministarstvo odbrane i Glavni stab VK De suraduju dobro i da je imperativno dobro cia izglade svoje medusobne odnose. To se odnosi na MUP i Glavni stab takcder. Mi smo zaduzil: ova dva minisiarstva da formiraju radna tijela, odnosno radnu grupu ili kornisiju koja CE sc sastojati od ta dva ministarstva i Glavnog staba, da izglade S\C nesporazume i da sa time izadu na Vladu. a ako bude potrebno cia izadu i na Prcdsjednistvo. Predlazcm da ovo vracarno I da 51:.: razmotri u sklopu svih otvorenih pitanja izrnedu (we dvije institucije U vrijcme rata Vlada _Iekonstaiirala da ne smijemo dozvolni nikakve nespor azurnc I nikakve nesuglasicc. U tome smo vrlo odlucni. Ako bude potrebno i ako se oni ne mogu dogovoriti u tome, ako Vlada ne bude dovoljna, mi ccmo to vratiti ponovo na Predsjednistvo j razmotriti u okviru Vrhovne komande 'ita treba raditi, lZETBEGClVIC: ovim? Mislim da Je ovo debar prijedlog Slazete

t

ell

o radnih
:~:go\'ao.

izdato slarslvo ane, niti
C'

stn. Svc

no iZill'i ) stvore , :cakoD n I druja", itd. rm Juki

rdorn. J o cernu i da ga
I

mjere

snova i .ruande
smo tu

brani i ia. Jer, lOgu6i an: da
;C pllS-

renin i.

prct '5 n.su urade.

iJ sc s

145

nosu na nul irati,
aj u ista

Izvod lz magnerofunskug snirnka sjednice prcdSjcdn;il,a-' RBiH, Ylade RBiH i parlamentarnih stranaka. odnosno pred- Vr sjednika iii predstavnika stranaka, odrzane 10. marta 1993. godine. Rasprava je vodena povodom pripreme za zasjedanje Skupstine RBiH koja se trebala izjasniti Vance-Owenovom

°

og nesmjeni i ~dlagac red laze natraju
.ruznih .a koje ne. Mi

planu. IZETBE(;OVIC': Zelio bih cia imamo jcdan koristan razgovor. Vidjet cemo da li irnamo uslova za donosenje nekih odluka, all bih prvi dio ovog razgovora posvetio razrnatranju. Da raspravimo neke stvari. kao sto smo imal i onicaj u posljednje vrijcme da se uzajamuo ohavijestimo. Ali. sada
mi rekose ovdje da mnogi nisu upozriati sa sadrz.ajcm vOJnog dokumenta koji Je potpisan u New Yorku . Ja ga nisam danas ovdjc dao. Ako srnatratc potrebnim, on nije dugacak, on trazi l 5 - 20 minuta, mada nc ni toliko Ako hocete da ga procitam? Mozda je uslov da razgovaramo uspjcsno 0 stvarirna, da se dobro obavijestimo . Je li yam, daklc, poznat sadrzaj vojnog dokumenta koji je potpisan u New Yorku iii smatrate da bi bilo dobro da se u uvodu procita? Dobro, onda ce hiti donesen i procitat cemo gao Mislio

~inulih broja raspoI, Kod jestu i
.adske

tramo ihtijekoji i
cuna,

sam, taj dokument je star mjescc i po dana. On je predmet razgovora ovdje u dva do tri maha. Nekog kritickog razmatranja. Mislio sam da yam je poznat. Prerna tome, danas cemo procitati ta: dokument. HALILOVIC. Gospodine Prcdsjcdrnce, gospodo, ja bih ovdje samo iznio neke ocjene vezane za vojni papir, a nakon toga bih rckao nekoliko stvari koje su vczane za nas ukupan pogled na ovo sto se desava na mirovnim pregovorima i nasu procjenu namjere agresora i daljeg rata na
ovorn prostoru. Ostvarivanje "vojnog papira' 0 miru u BiH, agresoru onemogucava da i dalje ima veliku nadmoc u naoruzanju koje bi se stavilo pod kontrolu medunarodnih snaga. 'ito bi narocito bilo izrazcno ukoliko bi doslo do stvarne i efikasne kontrole cjelokupnog ieskog oruzja i povlacenja trupa iz Srbije i COle Gore kojc dejsivuju na prostoru drzave Bill. Mcdutim. ima opravdanih razloga za sumnju.

vojni
~ njih

brani riislu da se
iako istra

urne garancije

Prvo, iz ovog ugovora i pisma generala Nambijara. nisu precizirane sigda ce tesko naoruzanjc biti pod efikasnom kontrolom medunarodnih snaga. Drugo, nije regulisano pitanje cfikasne kontrole granica RBiH, jer kontrola gra11lca RBiH ima ne samo vojni, nego i krupan politicki znacaj, JeT se tako jasno ocrtava drzava BiH sa svojorn

cjelokupnom
garancijama

tcritorijorn,
medunarodne

pa

je

potrebno

da se na ovirn aktivnostima

i

zajednice

posebno insistira, a to proizilazi jasno

iz stava Londonskog

dogovora.

Medutim, u ovom vojnom papiru, niti u
147

ostallll1 dokumentlma, nije preC!Zlrano pitilllJe elikasne kontrole granica driave BiH. Trec-, ostvilnvanjt' dlJela sporazuma hi, LIZadekvatnll POllticku i diplomatsku aKlivnOSl, otvaralo prostor zu normallzaci_ju zivota na citavoll1 prostoru clrzilv<;: Bill i uspostavn vlasti LIZnapolllenli da bi vclik: dio tentori_ie drzavc BiH j dalje ostao pod kontrolom onih zlocinac, kOli SU inspirisali rat, stu znaCJ da hi te poiitJ("ke Sllagc. ;,:bog ocalanja sto nisu pos(lgle zelJicnc cil_lcve, i clilUl' vr;:!ll' ilegalno. poilliiegail1o iIi ,aSVlll1

in
ci.

se
51.'

V(

h
p

n
o c

napore za obezbjedenje

I11Usli1l1anskog I hrvatskog

slanovnistva.

po_iacane

r

Cetvrlo, u vezi s tim vazi i pltallje PosUe-diea kojc ova] sporazum podrazumijeva zbog dcmililarizaciJe drzavc: HIli. Ako sc: Bosna dc:militarizira, driava i narod ostaJU bez YOJskc i oruzja - daklc bez zastite. Naime, jedan dio slanovl1Jstva BiB, kOji je naklol1_1cl1 vclikosrpskoj i vclikohrvalskoj opciji, bio bi politicki i psihoJoski i na drugi nacin vezan za susjedne drzave koje bi lmale svoiu vojsku, jer 111SU zahvaccnc dcmilitarizacijom. Ta ko da tal dio naroda ne bi bin ugrozen, ali hi itekako ostao ugrozen onaj dio bosanskog naroda koji llema, nit: u SVO}o.j,nit: U susjednim zemlJama, an11lJu kao garanciji, svoje Zilstile Na ovaj nacin bi najcz bil]nijc bio ugrozen muslimanski l1arod i oZbiI}no doveden 1I pitanje njegov opstanak, kako U RBiII, tako i sire na baikanskolTI proSloru Iz tih razloga, aktlleillo _Ie pitallje kako medunarudna zajcdl1lca misli precluprijedltl ll10guce bllduce agresije mogllce buduce genocide. i sve 0110 sto u jos strasnijem smisiu moze pogodu: buduco generacIje. 1stilla je, takode, da vojni spOraZlll11 0 aspektll clcmilitarizaeIje baca 113 koljena agresorskll vojsku, daJe u IZVlesnol11 SllllSiu to za 11JUkapituiaci_la.
148

ole granica vatnu poliU

smanjem sadrzam

su apelili rczul \ a1at

agn.:sora da po s,'aku C1lcnu na,;t::\\l rat i u tome su dosadasnle oslcbodi\ackt burl'le 1;o.il SUo po nasem

zivota na

da bi veliki cinaca koji icajanj a sro 1 ili sasvirn tva kojc JC ~Ll formi ,l~Lp.ot-

misljenju, vcoma vcliki, Meo . ukol iko se na baZl koncepla vojnog sporazum::l ne bi prcduzutilll imale pam po1iticko-diplol11atskc akCl1e, ako se DC bt radilo na afu-maetnc eiji pretpostavk1 gradanskog koncepta politickog uredenja. rawvi u BiB. ce o se I dalje nastavljati. ne sarno kao uagcdija Cl\'lh naroda. neg kao iz\'orista sukoba na Balkanll. Evropi. p,l mozda i sire. Medunarodnc iaktore ireba ozbiljno i markantno upoL"oritl da bi njil1ovc vo 1I1sistiranje na nascm pnslanku La SPOTllZUIll, bez ka'inije njiho allO dosljedno na zasliti ugrozcnih naroda. hl10 kraJnJC llC'hum i necivistl Iizacijski, Ovirn ukazujemo da je moguca prcvara na stetu bosanskih e gradana, vc Namjcre agresora Sl1 \'a111 pOLnate kao i njcgo genocidn metode, a hrabro nasih boracS i kritJcno stan.lc sa 111unicljom yam je 11 vise navral uti st prezentirano, ali danas yam 1110['[\111 u vrlo ozbil.lnom ronu skren paznju na niz subjektivnih slabosti koje 11a111 ozbiljno otdava.lu dalJe \'odenjc rata.

QJ2Loblerna
~l1cbi
_nad

, zbogYtga
muslicla vlasti Ll rc_ct;tavljpli

fQij_~li£ 11 ih h okolnosti ta. Za duze u skladu sa ogli rijesiti ijima, prisirancije za } pojacane
1.

Bcz radikalnog rasciseavanja sa LlJ1l.1trasnjim slabostima. bilo bi vrlo iti opasno i gotovO raV110 samoubistvu naroda i dr;bve donos politicku odluku koja podrazumijeva dalje vodenje rata, A rat se i ovdje, medu varna. shvata kao oruzan3 borba, sto za rezu1tat. u izvjcsnoj mjeri, ima vrlo iragicne posljedice. a ne s\wata se. da li namjcrno iIi slutajno, kao kompleks drustvcna pOJ3va, koji se uspjcsno mOle voditi i na kraju dobiu na samo Ll slucaJU valjane orgallizovanosti u svim oblastima drustvcnog. zivota. Ovo podrazumijt:va titav mz mjera. postupaka I radnu 'La koje, po e nasem mislJcnJu, ne1l1a dovol)110 oelll.lenoSl1 1 sprcmnosti, Nas .1(' misljenje da je to jos jedna od nagicnih /'.abluda kojc (e\110 platili llvotima e najbo\jih patriola. boraca nase dr7,<\ve, 1l11ajuci II vJdu snag agresora i pol1ticku vojnu podrsku koju Je osigurao, ukup~n vojni potenciJal sa kOJim raspolaz na teritoriji RBiH I vOJni potcncijali SrbiJc i Crnc Gore. kao i e potencipl Rusijt:. naorLlZanje i vojnu oprema, cak i IJudi koji su mu 1.1 IZVor jesnoj I11jeri stavlJcni na raspo\aganjc, nase je mls\,1enjc da agres nece odustati od svog stratcgi.lskog cilja: stvaranp Velike Srbije. a to znac: na5tavak rata, Neovisno od nase od\ukc, da 11 prihvatiti iIi odbiti potpisivane je Vancc-Owenovog plana Ovdje bib sarno nabroJao. da vaS podsjt:lim na I1:CSL1 proC]cnu, snag koje agre Dna na na;cm prostoru, S,lda na proslOru RBiH agresor sor angazuje snag ckvivalenta ukupno sedam korpLlsa kopnene vO.lske i jednu e avio-brigadu RV-PVO mjesovitog S~lsta\a. 2;10 pripada vojsci tzv. Republike Srpskc. i dllClove 'NovosadsKog. ValJevskog i Uzickog korpusa

sporazum a dernilitaite. N aimc, rsrpskoj acin vczun
?IlC

dernili-

kako ostao ti U SLlSj edn bi najoz) itanj c n.lc-

r.
.lnica misli cide, i sve 1e. ije baca n3 apitulacija,

149

Svim ovim snagama objedinjcno komanduje i rukovo.ii drzavno rukovodstvo t7V. Savczne Republike Jugoslavijc. Raspolazemo pouzdanim saznanjirna da se na prostoru nase drzave. II okviru O\lh formacija, sad a nalaz i oko 120.000 cetnika. oko liSO tenkova 1 oklopnih transpouera. oko 1.000 artiljerijskih oruda kalibra preko 7.6 111m. preko C).OOGcijcvi k alibra veCeg od 12,7 mrn, 48 borbenih aviona i 30 helikoptera dislociranih u BiH, 1 uz masovnu avijacijsku podrsku sa prostora Srbije i Crne Gore, onda kad im bude zatrebalo. Cijenimo da agresor raspolaze sa JUS preostalih oko 50 raketa zernlja-zemlja npa R65 "luna" Otprilike. do sad je pola I.1troSIO. U skladu sa konai::nim ciljevima. S obzirorn na dobijcne pozicije. agrcsor u sadasnjoj situaciji ima za cdl da LIZ mak simalnu mobilizaciju ukupnih ljudskih i materijalno-tehnickih potencijala, intenziviranjern psiho losko-propagandnc I drug e subverzivne djclarnosti, nastav: ofauzivna dejstva kako bi oslonccm na proxtore B. Krajinc i Semberije potpuno ovladao bosanskorn Posavinorn. osloncem na prosior Romanije, tcritorije Srbije i erne Gore. ovladao cjelokupnim Poorinjem. osloncem na istocnu Hercegovinu ovladao lijevom obalorn njeke Nercive. osloncem na prostor B. Krajine ovladao tcriiorijom doline rijeke Une, kao i tcritorijom dcline rijeke Krivaje prcma Tesnji: i Teslicu. Posebno ce nastaviti da i dalje drzi u blokadi grad Sarajevo. te sve kornunikacije koje mu koriste za dotur i evakuaciju. Propagandnim djelovanjem agresora i pete kolone kod nas, 0 mogucnosti vojne intervencije ili trajnog mira, planski se narusava ukupna odbrambena sposobnost RBiH. a J acaju snage agresora. Jos cu jednorn ponoviti ovu recerncu: propagandnim djelovanjern agresora i pete kolone kod nas. 0 mogucnosti vojne intervencije ili trajnog mira, planski se narusava ukupna odbrambena sposobnost nase zemlje. Mi rnislimo da treba da nam bude svima jasno da agresor nece odustati od agresije. bez obzira htjcli mi mir jli produzetak rata. Kod nas provejava zabluda da JC rat moguce izbjeci politick irn sredstvima, slo dosadasnia praksa opovrgava. Bez obzira kako ce se rijesiti dalje pitanje RBiH, mi moramo biti jedinstveni U odbrani drzave, pa 1 u slucaju politickog sporazurna. lmali bismo bolje pozicije z a pregovore i za kasniju kontrolu tcritorije. odnosno kontrolu drzave BiH, POSIO bi ova hila. ako tako mozcmo da kazcmo, vrlo slozena i krhka drzava. Ako budc nametnuto daljc vodenje rata, to JC neophodnije jedinstvo j angazovanje svih faktor« U otklanjanju postojecil: slabosti koje smo sa1110 djelimicno nabrojali. Navcdene konstatacije i ocjene baziraju se na procjcni Slaba Vrhovne kornande 0 vojno-poiitickoj situaciji na bh. ratisur. dostav-ljene devetog februara 1993. godine 1 Vladi i Predsjednistvu. U cilju otklanjanja uoccnih slabosti i kvaliicuiim poboljsanjern ukupnc odbrane ; spoc;obnosli oruzanih snaga BiB u cjclini. mi predlazerno: .

l. naJ111'

funkc 2. RBil-:
3. onih

~ ~

najva 5. pritis raditi

~
bude

osigu

anga;

Is Armi
rati tl

Da s
nism·

K
grad,

manj
vatlji sluca Medl

K
anali im o: kao s sl.1bJ~ komf

cemc

150

.ii drZilVllG rllko\' o d _ no POllzdanim SilZrmaci_ia, sada !Jalazi :p(:rtera, oko 1.000 IllVI kalJbra Yeee!!: ~Iranih u BiJ-L i u; Jore, onda J"'d' . preostalih oko 50 It..: poia Lllrosio. pozici)e. a!!:reohiJi;-:acl.Ju llk~IP_ lVlran_iem psiiJoISla vi of3nzivna l1berije POlPUllO nanije. teritori.Je 1Cem na istocnll lCCI11 na proslor 'llori)om doline i da i dalje drzj I'jsle za dotur i one kod nas, 0 arusava ukuplo.~ jednom 1 pete kolone a, planski se i misJimo cia agrcslJe, bez :abluda cia je ":sa opovrga_ 10 bitljedin_ Inwli bisl1l0 lnosllO konIzemo. vrlo rata. to je j}ostojecih lSiatacije i .-polilickoj lle i Vladi
Ile

1. ObezbiJediti ncprekidno funkcionisanje najmanje 50 odsto neposrcdnog ucestvovanja funkcionalnim duznostimia u toku lllJcscca. 2. Zamrznuti RBiH za odbranu rad politickih suverene stranaka drzave.

Ll

Predsjednistva radu clanova patriotski

i Vlade sa ovih tijela n21 front gradana a poscbno

i formirati

'"

1111

3. Kadrovski popuniti, onih koji su u neposrednoj

a zatim zaostriti rad ministarstava, funkciji odbrane drzave.

QSa Republikorn Hrvatskorn, na politickorn planu, konacno razrijesiti najvaznije pitanje, a to je logistika za potrebe RBiH, odnosno OS.

5. Na medunarodnom planu animirati sve prijatcljskc zemlje da izvrse pritisak na Republiku Hrvatsku da oelustane ael poelr§ke "Herceg-Bosm". i raditi aktivno na njenom dokidanju,
WObezbijediti da luka Ploce i put Ploce - Mostar - Sarajevo - Zenica, bude u neprekidnoj funkciji za potrebe drzave BiH. Ako je nuzno, za ovo angazovati medunarodne snage, a po potrebi i nasim snagama taj _E!ostor _~ __ .-~. ----7 osigurati, Ispostovati, takoder, dogovore 0 forrniranju zajednicke kornande Armije RBiH i HVO. S tim u vezi, na nivou Predsjednistva i Vlade fermirati tim koji ce utvrditi cinjenice zasto dogovori elo sada nisu realizovani. Da se ne bi to ostavljalo nama, onela oni kazu nismo mi, a mi kazemo nismo ni mi nego oni, itd. Formirati poseban tim za propagandu kome ce prcdsjeelnik Vlade ornoguciti prioritet u srcdstvima javnog informisanja, i konacno informacije koje se oelnose na oruzanu borbu staviti pod kontrolu. Kompleksno razrijesiti pitanje finansiranja oruzanih snaga tako da gradanin iii radnik u radnoj obavezi ili na cekanju. ne maze imati veca primania od borea sto je sada slucaj. a to je, priznat cete, nedopustivo i neshvatljivo i irna vrlo negativan uticaj n21 borbeni moral jeelinica. 0 ovorn slucaju u nekoliko navrata smo se obratili i Vladi i Preelsj ednistvu. Medutim, po nasern misljenju, nijc preduzeto onoliko koliko je moglo. Kompleksno razrijesiti pitanje finansiranja Arrnije, izvrsiti potpunu analizu do sada prikupljenih I utrosenih finansijskih sredstava, sa posebnim osvrtom na utrosak za potrebc oruzane borbe, F onnirati ratni kabinet kao savjetodavno tijclo Predsjednistva RRiH, koji ce objedinjavati rael svih subjekata drzave, poscbno Ministarstva odbrane. MUP-a, Staba Vrhovne kornande i, po potrcbi, ostalih ministarstava i institucija u drzavi. za sto cemo mi predloziti formaciju.

ell

\'rtljtctniln u cldini.

151

(1

tu

1111-

\'0

cia

.it
SVI

cn.o toga,

Izvod iz magnctofonskog snirnka sjcdnice PredsjedniSna RBiH, odrzane OSIDOg aprila 1993, godinc. Sjednicom je predsjedavao Alija IzetbegoyiC. prcdsjcdnik PredsjedniSt\'a.
HALlLOVIC" Neko!iko rlFCI o drz.:l\,Iianslvu Veoma _It' hitno . Ju uvijek sa tesk un zaklju(;cima. Medu burcima. a I u LWlcainom udruzenju Sandz.akli.l'l SIC smatra da se 0\'0 piianje odluze sa namlerom da se izazove zabuna mcdu horc rma i .lOs .ledl1a u ni,~u opstrukcija nasc borbc od strane cak I ovog Prcdsj"clnist\;\. I P moram da vam izravn« kazem da se 1I potpunosti slazem s tim, 01'0 .IC JOs jedna u mzu opstrukcip, ciji JC cilj slabljenje borbenng moraL1 i uruanjivanjc odbr~!mbcnc moci. narocito grada Sarajcva. orinosno Rcpublikc Bill. Da vas podsJctim sumo koliko nam jc vrerncna trebalo da se progiasl ramo stanje. cia SC' doucsc uaredba 0 opSiOJ TIlobillZClClJl. da sc 11SVClJC zakoni 0 odbrani Repuhllkl'. ltd. Da vas
JO~

1
~

. ell \'am

on lrazc da .idaiu od
p()

rcdu

"Na linbroieve
!

ju 10m

'10 zbog no ncko iok smo (}VdJL u m prodc ijihovog -adio ni

jednom podsJctim ~~Zako~_QE~1}'1~Vu

0

cemu

se ovdjc

radi.

~~_j_f__lL

kOJ.t_lt;. __()b.l;l~··.UCll__t;,.

movirna
nforma-

Sluz.benom listu RBill Dr. 11\192. ZnClci, pocetkom 1992. god.ins:_.__Tim za1:o11om jcdan bIOI gradana mrr:ll-;';;Jvcccm broju M\~slI~1.clllLjQPetu_ ~;jVeceJi;bfoi~~ll;oriiekfomC S:-;;J;dIaka.i.Cmc_C:;ore, ~BTa:~ell:r-;;trallil11 drZavlJanll"!l.a ~e odnOSlr;i:!~kt;,li ncmaj~ijavljen boravak \.I BiH vise od 10 godina. Tab'ill 1(' samo na rost ,- saraievskc reciie. 0 slobodnoj PJ"()C.lcni, oko sto hi! ada iIi reko 10000 bora~edan, nazalost. znacajan roj OV11 nesn::tnika . .Ie prognano sa Bosnorn ua usnama, ne znajuci da ga V1 ovdic tretirate kao stranog drzavljanina, A nisu wah. jer JC taj famozni Sluzbeni list br. 18/92 saknven odJavnosll sve do prije nekoliko mjesecl kad je zapoccla L1 sredstvima javnog intormisanja kampanja oko toga ko Je. a ko nije drzavljanin Bosne i Hercegovinc. Kome 10 trcba ja ne znam, a narocito kome treba iuanjc Muslimana u BiI-1.. Cetnicima i ustasama s\'abku cia, patri01i111a Bosne slgumo nc. Pitanje drzavlJanstva se scst-sedam mjescci razmutralo po raznim komisijama, na s]ednicama Vladc, pa ovdje 118 sjcdnic i Prcc\sjednislYi\, pi:! onda iako gale razmatraia skupstinska komisija. ono S~ vrati naz.ad u ponovllu proccduru, na prijedlog Konjicije, da bi se to uradilo po medunarodnml standardima Drug: put se vrati u ponovnu proceduru 1121priJedlog Zlatka Lagllmdzije, iako jc razmatrano vel' vise puta na sjednicama Vlade kojima na.icesce predsJedava gospociin Zlatko Lagumdzija k ao potpn:clsjcdnik Vlade. Treci put se vrati na prilcdlog goSpOd1l13 Mirka Pejanovica komc kao cia zdrav zub izvadi pitanjc dr:1:avlJ,mstva i koji pn:dlozi da se 0 ovom vaznom piianJU izjasne sve vazne komisije i JOs cak i parlamentarne i vnnparlamemame strank e itd. Tako prode vise od pola godinc i problem jc doscgao tacku kljucanja, Jer je u zadnjc vnjernc inrenzivirana medi.iska kampanja. a njen 161

To

narodu
iaravno. ilavnom ja rijec. .a idem, usnu, .ia a da g3
cdutirn, radimo

ivala. ja
I,

u tom

19 cfek" lanova

Ida koja lentuJe :l u IlJcLI110 biti

vrhllnac predstavlj3

1l1tervjll dr. MlISlf3 Brkica kojlje

omko

'"

ko oi ie 0 1""0

kOll msu I, gosPOdtlle Predsjednlce, to se pltanJe mora danas razn)csltl. Nas je prijedlog da sc donese Uredba sa zakonskom snagom po kojoj ce, l11akar svil11a onima kO)1 su 5e zatekli sestog aprila 1992. godins U BiH, biti pnznato pravo na drzavlJanstvo BiH. Ocigledno je iluzija od ovog organa ocekivati da se drzavUZll1stvo prizna svim pripudnicima bosanskog naroda, a to su MUslil11ani, bosanski Hrvati i bosanski Srbi i svi ostali gradani koji BiH sl11atraju svojom dOl11ovinom bez obzira da li zive II BiH ili II dijaspori. Ovo bi narocito znacano bilo za Muslimane S obzirom da illl je BiH _:l1aticna dQ~ina;. Za ova] put, l11akar da se prizna drzavljanstvo onima koji su se zatekl: scstog aprila u BiH. I l1101im da 5e ta odluka donese danas, jeT II protivnol1l, budii- sprernn. da prihvatite POsIjedice nedonosenja takve odJuke. Atmosfera je taha da se moze dogoditl da vcliki braj boraca na sarajevskol11 ratistu, a mozda i sire, da nocas odJoze oruzje, A Vi onda, gospodine Pejanovicu, poslije toga trazite misljenJe i parJamentarnih i val1parlamelllarnih stranaka. a Predsjednistvo ncka na sebe preuzme tu istorijsku odgovofl1ost LAGUMDZIJA: Pitam za borce. Pripadnik OS, pri rodenjem, kako tu u (u prijedlog Uredbe koju je usvojila Vlada) kaze ili mislis na sve? BALILOVIC: Na sve koji su se zatekli na teritoriji BiB 1992. godine i koji su osta!i tu. To je nas zahtjev. IZETBEGOVI(': 1 vrsiJi svoje obaveze prema ovoj zemlji, sestog aprila

"',0., '~BoOno

u Os/obodel1ju

ob)as-

ce'g"o ,om

f

NAPOMENA: Pel/wesl dana kasill/e i sluibeno je ob/avl/ena Uredba o driavljanslvu, onako kako sam pred/oiio, jer .Ie to bilo najvife sto se mog!o tad oSrvarili. Os/elio sam gorcil)u od zadnje lzetbegoviceve recenice - znaci, nismn isti, / dan as je o::,jecam, natalost ne SUmo ja. Drugacije .ie govorio na rnitiflzima SDA !iirom Sandiaka _ od NO)log

Pazara. od kad pocinie njegor U,IJhJi7 U julu ]990. god/ne, pa .I've do Prihoja. Vi~e Sandiakliia lIlije pricalo da im je na jee/nolll skupu u Zetri lzethegoJlic l1ege/je tokotn J 991. godlne odao priznanje kao, "na/holjem dzjelu l11uslimal1skog naroe/a ", na sto su 0111 hili j/eOll1ajJonus}]i.

162

r=:
!
i
Sedlllog i ol'lIIug(c,hruara 1992. go dill e, u selu Mehuric:i kod Tral'l1ika, [Je/r::l1l1oje vojno .\"C/\'jc[()val1je koje ce kasnije ponijeu epitet is/orijsko, ana

komc .IIi sc sastali kOllwlldanli regioualnih ,l'labuva i dio GZavllog t;taba Palrio[lkc BII! SU1JC10\wlja bi/o je IIsagiai"a\'(lIlie p/ano\'C/ po rcgrjwlla i podicto zadatakn za narcdn] period Priprenia OI'Og skupa p!1("c/ajc kraicm 1 YY! gudille', kada sam svim stabovim., na terenu pm-!ao ZadaCl R I"S Bio jc to dOkulJlel11kojilll su, pored ()Sla/og, udarcni illdus/nii. Kacia smo se sastali, podnia SCI/II uvodno i:::lagall/c () lada,in/Oj vojno] i [!o/ilic'koj silUaeiji iprocjenu I o cien II hllduc:/:'I'{rll{egl/e OS/l()l"i/ (J)'og i::/agallja 11(1 .1(lvjeto\'(/l1ju je pri/7vL/c:ell!l i .IU::C{U Ii prv« {(/(kc IICljVa::lll/cg dokulllellta PL~a_' Dirckt/l'C zu udh'WIIi suvereniteta Repllhllke EnSile I flerceguvinc. f::IClgal1je i i:::\jci'1aji kOlllandulI(/la, ncposredna ra:::mjena lI1iiiljenia i su::n{[lIja, kOlJlp/elirali su ova; dokurnent leo/ije ::a\TI'Cn 25·febrllara, II SarajeHI. U priprcmi i reali::uciji d okumcntn, kao i II vodellJU skupa uMchuricima, kao savjetnici su ill! jJo/lwga/1 Rija/ Bilaiae i Zic:ru Suljevic: No, Dircktil'ajc moj rucni rad uputstvn
i feme/ji dumac:uj lIilmjcnskoj
II tc ! IlIillw::erw, rima regiuna/l1ih .IWbO\'CI

rck kaslIl/c [irekucana i doslav/jcl1C1 komCllldall-

Zadaci RVS
Napraviti 1. Rasporcd jaCina etnicku nasel'il
~IOVO_~)-'

plan

za upeine .ledll1ica

1 regiJe

k0.11 tleha
I

dc' ,,,miX

SDS,

_lacina

sasiav

- Rc!sporc:d
_~i

Jc.:c1il1lca ,:1\.'\,

i sasiav _ Ruspored skladista stnlkturu po selima, mjesnim
rans .a
I

orui,p 'a

I mUIIIC1jt

zaicdnicama. se a - pUl,

grac1skllT

~ pngrddsh:n
.

llvats

n"I:<:I\;

moguci
danim

naem dCJstava
lini.lama Raspored

Jcd1l11Ca SDS-a

I JNA-cL

0\'0

crtatJ

\Dllkli11 I'T)](\·:I'

2.

dC_1slava _ Ako skladista. planiranih

r pozadinske va, sela, MZ iseljavati
~sm.lestaja Trepublic~lih

. .lacina i sasiav - Moguci i plal!ira11l) nacin nacin blokiranja kas3nll - NllCiIl napcll.hi []Ci radi uzimanje oruzja iii sarno radi blokiranjil - O;:naclti m\c.;~t" objckata za diverzije - Tacno oznaciu mJest~-reJOne za o]1~mskc ba;;iregiona!t1e pozadinske baze - PlaniralU!,~ k02Jl_1~~Jcdinica trcbalo, m~ill'-od, _ Plllnirati

nasfb budc

put Izvlaccnia~_(l~
nacin ()bc/bied"nj~j

obezbs<.lvel.nib

rezervi
kako

uzeu
je regulisano

.
12 uputstva

. za vodenie

3. Plan uraditi na karti I :50.000, a znakove
radne

karte, boje koristiti

u iacki 1,

Travnika. ijsko, a /1(1 /Jog .~laha lanova lJlJ Jog skupu
'JJ11

4. Za savjetovanje koordinatora i k-danata RYS pripremiti izlaganje od 10-15 min., gdje izloziti plan, iznijeti probleme, prijcdlog rjcsenja, zahtjcy

GS

BiH tyUsaglasa\,cn'e naroda. U rcferatu odrzat

lano\'a

regia

i

lana

odbrane

Bil-11

musii-

manskog

ce se odmah obraditi su nase namJcnsku-\OI11l1 pozicije male
J

posluc)

~en.
6, poscbno kekve il1dus\1l.l11. n
\T;;lu

g. udareni

»dnio sam
HI

proizvodn.le

i objasnitl kakve

pl:1n na pro17vod
LIZ odgovarai ucl1

i OCjCl1l1

7, Obradill
cijskih

SLl mogucnosti

privrede

ii

formadoku-

ilivaccna i rcktivc za
i izvjcstaji

i prirucnih

sredstava

(bombe.

mine.

itd.)

meutaciju
8. Mogucl1ost uskladiSlenp
1

iletirali vjetnic!

.\'11

cuvan_13 vccih

kolicma

oruzp

1

!'v1ES

emi i realSU

rucni rad:
:o/l1andaJl-

Direktiva za odbranu suvercnitcta
(snage dezintregacije BiH) svojim dosadasnjim vOJno-poliu velikoj mjeri su usp_leli narusri] sistem vlasti i stvoriri uporistn na odredenim prostorima, cirne su stvorili us love za potpunu dezintegraciJu bosanskohercegovacke vlasti i cljepanje teritorija BiH. Neprijatelji

tickim d)elovanjem

Glavna uporista snags dezintegracije su u banjaluckoj regiji, istocno_j i zapadnoj Hercegovini i dobojskoj regiji, a glavni llosioci su SDS sa jugoslovenskom armijom i ekstremno krilo BDZ. U svojim dosadasnjim aktivnostima uspjeli su: ostvariti puna politicko jedinstvo SDS-a i JA, stvoriti paralelne organe vlasti na cijelom prostoru BiB, formirati komande, stabove i jedinice, uspostaviti djelimicno sopstveni informativni sistern i izvrsiti dislokaciju materijalnih rezervi za svoje potrebe. Reorganizacijom JA na cijeloj teriloriji BiB doslo je do velike koncentrecije JA, a dolaskom Plavih sljemova ta koncentracija ce biti jos veca, Ukupne snage neprijatelja su_;_ tuzlanski, bihacki i jacine 2-3 korpusa

- JA: sest korpusa KOV (sarajevski, banjalucki, dijelovi kninskog i titogradskog korpusa), \jerovatne KOV i jedan ojacani VAK. ~ SDS-a (jacine 80.000-1?Q.Q?0 - ekstremne snage HDZ-a (jacin<jedna

Osnovni cilj deJstva ovih snaga je podjela teritorije BiH i prikljucivan_ je maticnim (nacionalnim drzavama). Ostvarivanje ovog cilja tezit ce da ostvare u dvije etape: u prvoj etapi stvaranje nacionalnih konfederalnih jedinica u BiB, a u drugoj prikljucenje istih Velikoj Srbiji i Velikoj Brvatskoj. Do pocetka opsun dejstava ocekivatje: dalje intenziviranje psibolosko_ propagandnih dejstava na zaostravanju medunacionalnih odnosa, izvodenje diverzantsko-teroristickih dejstava, izazivanje socijalnih nerni. ra, sabotaza, kidnapovanJa i atentata na najistaknutve licnosti mllslimanskog narada. Sa otpocinjan]em opstih dejstava oeek-ivat je snaznu avio i artiljerijsko-raketnu podrskll po svim rejonima. 2~ase ~@gtC~9rgani.~~v-,-tl~e u Patriotsku ligu ~ u formacije od voda do odreda i brigade, uku ne ]aCine 120.000 Ijudi. SaotpoClnjilnJem bo~~enlha~vat; Je ~ci priliv do ro~a, pripad!iika'MUP_ .:._J?i~a ....--------_ sto bi povecalo 166 jacmu

~

---lA, ka~i

Ijudi2_ do dvije brigade)

-

-

sn

sna a muslimanskog naroda van teritori'e BiH, naslh snaga n3 oko 150.000 lJudJ. Osnovlli zadatak

cje sv
be

gL

r

.,-/
~'

.,

, ,'-1.~\'
~ ~j.~

tiy';o..V4o..,~t:P"1
'\'A-tt.-V',..~

1A.D..

irn vojno-poli1

ti)I'L
0;(
Q-.().JICt1

vlasti i stvoriti potpunu deza BiB. .giji, istocnoj i :i su SDS sa

I

c.NC

ouno politicko elorn prostoru elimicno sopiih rezervi za 1 doslo je do
ncentracija ce

ski, bihacki i . 2-3 korpusa

prikljucivan-

ia tezit ce da onfederalnih iji i Velikoj . psiholoskoiih odnosa.

jalnih nemii l1luslimannaznu avio i onnaciJe od snaga PL BiH jc zastita muslimanskog naroda, ocuvanJc integriteta i cjelovitosti BiB. kako bi se obezbijedio i ubuduce dalji zajednicki zivot svih naroda i narodnosti na drzavnoj ieritoriji Bil-1. Sa otpocinjanjem borbcnih dejstava lzvrsiti zastitu stanovnistva i istuvremeno zatvaranje glavnih pravaca koji vode na teritoriju BiH, uz masovnu primjenu rusenja,

oocmjanjcm lnika MUP[itariie BiB.
'Ylli zadatak

167

,caprecaVCln]a. a unuiar Repubilke ocirec1ClJlll1 SIlJgill!LI, brzirn i l:l1crg IJI1 iCI1 ciejs(vlll1a hlofmatl j znuzcu oiJy.'kle (~k!adlstC1 1l30ruzanja, municije i MES i kaSarnl),,, potOf!! SIO prijc naoruz.m flJr111lmnc: .iedillice. daljc IJ:1Slaviti planirana dC_lslva, II CdJll ,stvaran:il sto vecih slobocinih tcritonja i obezbjedcnJc f'llnkcIOlllSlilljd JegaJnih organa vlasti. POSCbllll paznjll pokloniti izvlaccnju i obczb,cdcnju stunovnist\(j iz llgrozellih flodrue_iil ~ocinlanjcl1l Makedoni_ic

N oru) RBi]
OJ'u;

(j)

olpocnu borG;;-a-lft:jSiVil~;l.jvezJ~:an:-sn-;;~~lja

da-se

SO IIc1ai7fLI

dcjst<l\a poz~ sa nasom

nann] Sandza~ pravednoll1 borboll1

Koso\a i__ i odrnah

Repl 1992

njegove udarne- moC! naj1rOSt(lru Bil-r. Istovremcno llsposta viti kontakr, saradnju i koorciin<lc:iju na zajcdnickim dCjSIVlll1a sa br\~IISkil1l narociOlll u BiH proiiv zajednickog neprijatelja, Na medunarodnorn planu pozvan progreSiVI111 svjetskll./aV110S1 da zastiti bosanskohercegovacki Sll\ercnitcl. 4. OdJucio sam, uz angazovanjc svih snaga Patriotske Jigc BiH, LI sade~edimil, brzirn j energlcnim dejstvil11a zatvoriti gJavr~ koji izlaze ~(oriJLI Birr, a posebno iz doline Drinc i Sutjeske lstovremeno po ul111trasnjirn pravcil11a, izvrsiti zaprccavanje I posjedanje pogodnih polozaja za odbranu naroda BiB. sa teZJstem nil pravcima koji vode iz sireg regrona Banje Luke j iSlocnc IIercegovine. Odrcdenirn snagarna, brzirn i energrellim prepadnim ciejstvima zauzeti skJadista i magacine municije, MES-a i naoruzanja lA, blokirati kasarne, spreeavati prodore I sirenje neprijateJjskih dejstava na c)eiokllpnOI1l prostofll Bil-J. Po srvaranusJova prl'ci na sira oiilIlzivna dejstva sa ciljem razbi.Janja, unistenja i PfOtjerivan]a neprijatclja sa leritorije BiH. GJaVI1C snage irnati u Centralnoj Bosni, a POl11ocne u cazll1sko-prijcdorskol11 i regionLI Tuzl« ...

or
TAVA ARMI

SH
Repub Oruzar dejstav

1

Nac
Herceg, jedinics Bosne i

ju povoljnih

-.-------

Ova RBiH".

PR b

Upo/

oxobijcni

~)ruzanih
III Iakva

Na prvorn zasjcdanju Hercegovinc, osmog oktobra Arrnije RBiH:
Dame i gospodo, uvazcni

Skupsti.ne R.epUblikt Bosn-;-;-] 1992. godinc. istupio sam u ime ~

:iai;ul'am do sada lcZIli za uslidavl10g ri) dana m kon-

gOSt1,

)ZC

Iicima.
suprot-

Jere. drugrh
~kojim .odine,
e. a u

st var iI1Ju sa

Nama. grada111ma Republike EiI-! namell1ut je od srpsko-crnogorskog agresora i dornac ih nacisia najnepravl:dni.p rat u histonji ratovanja. Sa oruzjem koje S1110 l.aJednu kupovalJ. sa armijorn koju smo smatrali svOjOlll u svakorn cosku Republike BiB. srpsko-crJ1ogorskl i domaci nacisti po . planovima SkrOIC11l111 u SANl' i GeneralsLabu JNA. a oslonjem na ideje Garasamna. Slavcna Moljkovica, Draz.e Mihajlovica na celu kolone stavili su Slobodana Milo scvic a, "demDk!atu" Dobricu C'oSlca, Radovane Karadzica I osialu bandu. 1 krcnuli u st\'aranie Vel ike Srbije. U prvoj etapi kroz podjelu Bosne i Hercegovine i osvaJanJe sto vise teritorija. a u drugoj etapi, njenu konacnu likvidaciju sa geografske karte uz obavezno etnicko ciscenje nesrpskih naroda, sve dokle stigne cizma nacistickog generala Mladica, Metodologija i nacin ratovanja nacista na ovim prostorima nisu nam nepoznati. Oni i sada, kac i cetnicki vojvoda i koljac Zaharije Ostojic 1942. godine, izdaju cetnicima iste komande "Zari, pali i kolji - stedi municiju". Rezultat tog nevidenog "junastva" je oko RO.OOO zaklanih i ubijenih nenaofUZanih civila. Na hiljade silovanih zcna. djevojaka, pa ca]; 1 starica i djevojc ica od 12 godina, koje ovih dana poslase preko mostova na Miljacki u penodu truduoce kada se ona ne moze prekinuti, i oko 100.000 ljudi u kOl1eentracionirn logorima pred cijim se slikama sa TV ekrana grozi cijelo covjecanstvo. Sve to cinise i ucinise u irne srpstva i ugrozenosti srpskog naroda i SVOl1l11 nedjelima najbolje pokazujuci da su upravo oni izrodi srpskog naroda. Da to sto cine, ne prilici srpskom junastvu () korne smo u skolarna ucili. Sami 0 sebi rekose istinu. Svojim nedje1ima pok azase da im nista nile sveto, ni dz amija, ni crkva, ni malo ni veliko, ni stare ni mlado. Porusii ce i popal it ce sve sto moz.c srusiti i zapaliti artiljerijska granata i tenkovski proJ cktili ispaljeni sa okolnib brda, a izbjegavajuci direktne sudarc, jer u sudaru sa nasim borcima ostaju posijani po ovim nasim lijepim bosanskohercegovackim brdima. Medunarodna zajcdnica pred ovim zlocinorn nevidenim u istoriji ostade nijema i incrtna 1 pored toga sto je cijela istina 0 tragediji u Republici BiB poznata. Sarno u Sarajevo ima vise od 100 stranih 110V111ara koji svakodnevno opsirno izvjestavaju 0 nacistickim z]ocinima. Ne mozc niko, pa ni vojska i s','_jetska zajednica biti 3mnestirani od dijela odgovornosti koji ce moran ponijeti prcd sopstvenom PVIlOSCU. a i pred historijom. Iz nekih sjajnih kabineta evropskih metropola nudi nam se podjela na einicke kantone. pokusava n3S se vratiti u 17. vijck i nikako ne shvatajuei

177

da dijele ono sto se pOdl)el][i 11e moze, ne shvatajuci cia se uvd)e llC brani Renubliks BiB nego se brane principi evropsks 1 svjetske clcmokratIje, _ier kako ce SUlra II nekom clrugom co,;ku ill centru Evrope braniti iste pnncl])(: e\Topskc i svjetske de!l]okratije kojC gradanskc drzave II najboljo j demokratskoj traciIcUi, za koiu SiC i 1111, uistinu, borlIll0, Ocigledno nas dovoljno ne poznaju, a hogami ,It' vakat cia nas upoznaju A i srpskocrnogorske i domace naciste 7i1vedose pocetn: uspjesi 11 sudan, sa goJorukim narodom, pa zaboravise i oni na onu siajnu misao Me.lie Selimoviea: "Bosna .Ie ovo, bllclalo. ona se sarno malo povije, ali se ne precla)c". Sa silnorn VOjT10111 1T1nsineri_iOIll nisu nas pora/ili, a SVOJlI11:-:IodjcJll1Hl nisu nas ponizif Nisu nil.'; nego sche. Valjda ce 10 jeclnog dana slwatili, a kro!: s\e to spoznan i llas 1 sebc Dame i gospodo,
uvazcni gosti.

ZlvlJ;

r
Rc:p
tlJ112

10Zi
110.1

te

Il

vrcl poe: niCK lsto nije narr

U ovim uslovima i ovakvOlll o!cruzel1jU llama _ie narnctnut rat. lza nas su teski i slavni dani, a pred nama vcliki odgovorni zaclaci na kOJe cerno rni odgovoriti kao palriote i vojnlci za koje ncma bezizlaznih situaciJa i za koje ce1110 naci adekvatno rJesel1Je i OSlonce111 na vlastite snage iznaci najbolja l:jescnja i douijeti toliko zeljenu slollodu i gradana SaraJeva i gradana Republike BiB. Zapoceli srno oclbrambeni rat sa Patriotskom Iigorn, MUP-om i organizovanim i neorganizovanim grupama i pojeclinci11121 i dobili najvecu bnku - zaustavili strategijsko napadanje agresora, spasili RBiH i posebno spasili Opstojnost i postDjanie muslimanskog naroda na ovim prostorima i nakon toga resli u strategisku ofanzivu jer 51110 oceli o· ati nove )rostore i doh vu velik itku, Mi ce1110 pokoJu bitku izgubiti, ali 1 nacisuma je posta10 )a5110 cia (e1110 rat dobiu. pa su u ofanzivi koja _ie 1I toku postali jos bestija1ni,!i i U SVll,!1111 zlocinlllla beskruPlt!ozniji. Sve je 01'0 bilo moguce uciniu zato sto je nas gradallin. nas borac, izvoriste morala i s veoma jasnim poli(ickim cil)cvil118 koj: su od samog pocetka nal11etnlltog narn rata, hili veornn jasno postavljcllJ:

kro;
sast razl .Icvr pon vo I

tih I
pro;
(0\

moj
80S

Her bod veli
oga

ovoga,

0

(1) Suverena, jeclinslvena
Re

i nedjcJjiva

Republika

BiH. 17

zloi bos
SalT

publika BiT-J kao clel110kratska drzava nama vojnicrm., s1ijede sasvim precizni

gradana koji u njoj zive vojni ciljcvi, a to su: BiB i cleflnitivan

- oslobodenje cjelokupnc teritorije ReplIhlike poraz ul1utrasl1jeg i Spo1jn)eg neprijatclja - stvaranje Jedinstvenill oruz3nih snaga - srvaranj- uslova teritorije Rl3iH - dovodenje za suverenitct BiH clrzavne

vojni

nco bu~ vlasti na svirn dljc10vima

ina
ovu

svih ratnih z10cinaca

precl sucl pravde

nas do)

178

je IlC brani .kratije. jer te principe najboljoj
iledno nas i srpskosudaru sa sao Mese Jii sc ue lJim zlcd-

_ stsar~lll.ll

;,-r!oden)_'~>

I

~naz;-;,:'

avl,lanjt agn:~I1e Pred nan.« .icc Republikc [5,)';;;:: j
rima. Tu 10zlvlm sr(,i:;:.: noj \"o1ji d~\ c::.;luUcdi .-:\aku ~t(',pr! ,,.;,\

inog dana

te n10gucno~',ivrclo n~!SL C;ll::I~C

nicke
:';C

(iUlL.:U

It.

Iza nas

.oje cerno iacija i za ge iznaci .arajcva i

lriotskom
-ojedinciagresora,

skog nar.IJer smo vli cerno
iobiti, pa

nije tragicna. \"~l~ jc. naprotiv. veiiki arnunet mor.imo sacuvau i predati narasla]1llla koji dolaze P()si1J~ nas. onako kako 51.\ amanct predali nama kroz \lSC od desct sioljeca ntiS] IJlCCl. Sretua sudbina Bosne iHercegovme sastoj: sc u tome sto cijelo njcuo bice cdoci d~ F moguce jedinstvo razlicitosu. Moguce je muxl.mana, katolika. pravoslavaca i jevrcja, ada. pri tome, S\,1 on! cuvaju i n\ZvIJ~jL! svojc posebno sti, pomazuci sc i opkmenjU,Illci U oq2Jl1sko,1 pmczanosti. lvloguce je jedinstvo bosanskih Muslimana. Hrvaia. Srba i Jcvreia. a da pri TOme nijedna od tih bosanskih nacija nc ugrozava jcdna drugu, vee se mcdusobno organski prozimaju i podupiru To .Ie jcdinstvo moguce zato sto su moguc: svijct i covjecanslVO .TeL ako iakvo iedinsivo ne bi bilo mogucc. onda ne bi bili

loci nima
IS borac, d samog

moguci

historija

Kada

ue Sosna

I

Hercegovina ustula n~l svoie nog\:. kada rc llie/ili narod. ckmokratski i s10bodno potvrd.o (b Sc.' smatra S\oi1111 nil ,vume 1 da nc 5:l'l; nil.akvc sindzire vclikodrzavuih 1110Pi18. tada :< n11 Bosnu i Hercegovinu srucio oganj velikosrpskog nacizilld. koji 11(1 ovim podruC:,iimJ pnprcma svoje zlocine
gO\()\U

dva

zive, lz
.u:
ll1 VOJ m

Zclim ovdje istac i. postovani bosanskohcrccgovarkc zemlje

elovima

saborei. du Ill' postOJI niiedna stopa koiu sc moz.c rcci da .ie sarno srpska. samo hrvatsk a ili S<ll110 muslimansk a. U svakoj siopi te zcmlie posioji neotudivo i nccdvoiivo pravo svakog bosanskog Musl imana. svakog bosanskop Hrvata i svakog bosanskog Srbina. To It tako zbog J1iljade godina kroz koje nasi prcci svojim I:'lobo\'im3 i svoj im trudorn oplemenjuju ovu zernlju, To je take nell 11:!'. 1 svil: onih kO,li CiCdo(-i poslije 11215. Niko od nas nerna pravo prcpustiri tudinu nijcc1nu SLOpU nasI.: domovme. od Drine
;:(1

do Une. od .ladrunskog mora do Save.
179

irbi. Nas e koje je vao, sam

Stab vrhovne kornande Oruzanih snaga RBiH, uputio je Viadi REB, odnosno gospodinu Zlatku Lagumdziji, 30. januara
1993. godine informaciju: Prerna 10 dana jcdinice Podnnja: posljcdnjim podacima agresor iz Rcpublikc Srpske u posljednjih angazovao Je jacc snage u agrcsiji ria RB1H. Doveo je s\JeZe (dij elovi U zickog i Valjevskog korpusa) na prostor srednjeg LJ UbUV1_la - Bratunac. B. Basta - S. Skelani i M. Zvornik ZVOfIllk. Procijenjcnoje da Je angazovano 29 tenkova i u ljudstvu tri-cetiri pjesadijske bngade ukupne jacine oko 7.000 vojnika. U sastavu ovih jedinica nalaze se brojna artiljerijska oruzja, oklopni transporteri 1 druga sredstva podrske. Vjerovatui cilj angazovanja ovih snaga je da se jace ugrozi i po mogucnosti okupira slobodna teritori13 Srebrenicc. Bratunca i Zvornika_ te da se spoje sa snagarna na prostoru Sekovica i Vlasenice, Saznajcmo da u ovim formacipma ima i stranih placenika.

.roizvod11

se vee iarikada. ~ najbol-

i nck im
iagacini. potrebu cega mi

.bucemo nacelno
1

vot sam nckad ,inetu_ a .entar II starstvo egovog

.ajcvu i ) slucaJ.

Ovako jake agresorske snage usmjerene 11a slabo naoruzano i bolesno stanovnistvo ukazuje na pripremu i realnost opasnosti novog masakra nad muslimanskim stanovnistvom. Raspolazemo podacima da se na prostorirna Bosanske Posavine dovode nove snage agresora sa prostora Srbije i Bosanske Krajine od oko 100 tenkova i 16.000 vojnika koje se namjeravaju angazovati za prosirivanje koridora koji povezuje Krajinu sa Srbijorn. U tom cilju za dva-tri dana planiraju jaca ofanzivna dejstva na Orasje i Gradacac. UpozoraYamo Vladu RBiH da sa ovim namjerama agresora upozna svjetsku javnost i rclcvantne medunarodne institucije od kojih treba zahtijevati intcrvenciju kod Ylade tzv. SR Jugoslavije da se prekinu agresivna borbcna dcjstva na prostore Republikc Bosne i Hercegovine i spasiti nernocni narod.

ovaj rat
VOJSklL

:ravalli se 1: zauzeti odan sao-

Stab vrhovne kornande Oruzanih snaga, Vladi RB~ Ministar stvu odbrane dostavio je drugog marta 1993. godine, protokolisanu pod brojcm 02/337-1. informaciju 0 kriticno] situaciji u vodcnju oruzane horbe:

.,

ra veoma I, komanuvedenirn rsku artilia i Tara), II rukarna
zamoreno drerlerum esadijsko
I

.ka oruda, lijekovi-

rvo tesko 'azava na

Odluku Predsjednistva Repubiike Bosne i prekidu vatre i borbenih dejstava, vee je pojacao napade u Bosanskoj Posavini, Podrinju 1 na grad Sarajevo. Napad na teritoriju RBiH izvodi i sa teritorije Srbije, dovodi sviczc snage, a tdiste ima na upotrebi oklopno-mehanizovanih jedinica i podrsci sa artiljerijsko-raketnim udarima, te upotreborn HfO. U toku 28.02. i 01.03. 1993. godine agresor je probio linije odbrane LI sirem rejonu Cerske i doveo u pitanje fizicki opstanak 15.000 stanovnika (sa oko 2.000 djeee i 1.500 ranjenika) koji su se nalazili u zbjegu Cerska - Kamenica - Konjevic Polje. Agresor pali sela u koja Je usao Ll posljednja dva dana, a neprovjereni podaci govore da je do sada ubijeno i spaljeno oko 300 lica.
0

1. Agresor Hercegovine

nije prihvatio jedinstvenorn

OS RBiH odrinju u izimo da da se:
rah upoz, sanitet.cgovine. i centralliji RBiI-I otivnorn,

2. Armija RBiH cini ogrornne, a na pojedinacnim poiozajima i nadcovjecanske napore da se zaustavi tehnicki nadrnocniji agresor. Mcdutim, I pored htava koje su pale L1 ovoj neravnopravnoj borbi, Armija RBiH nije uspjela da zadrzi sve polozaje, a veoma je malo aktivnih dejstava, jer jedinice nc raspolazu potrebnim brojem 1 kolicinorn naoruzanja i municije. Nar ocito je kriticna situacija sa sredstvima za POB, pjesadijske municije kalibra 7,9 111m, 7,62 rnm i 5,54 111m, te artiljerijska municija kalibra 120-155 mm. Sadasnje rezerve svcdene su na 0,5 b/k, 5to ne osigurava uspjesnu Zakljucak: odbranu polozaja. kriticno _ie stanje suabdjevenosti municijom Armije RBiH.

3. Organi Ministarstva odbrane i Vlade RBiH nadlezni su i odgovorni za nabavku i dostavLlnaoruz,anja i vojne opreme u logjstickc centre Armije RBiH. Cinjenica jc da se Ll logistickom centru Arrnije RBiH ne nalaze potrebna sredstva za uspjesno vodenje oruzane borbe i da nemarno nikakvih podataka 0 tome sta SLI Ministarstvo odbrane i Vlada RBil-I ucinili po ovom pitanju i da JC uspjesnost oruzanc borbc zavisna i od raspolozivog naoruzanja i municijc. Evidernno je da ce za eventualan neuspjeh u borbi sa agrcsorom, PUllU odgovornost snositi i nadlezni organt Ministarstva odbraue
I

Vlade RBiH.

_______j
197

------_.\

Na sjednici sam ovako:

Parlamenta

Gospodine Prcdsjcdnice. ministri, cijenjeni gosti,

gospodo

----

BiJ--1, 13. rna,". 1993. godin" is'Up;Or

.--------..---=1 I

clanovi

Predsjednistva.

poslanici.

)

Uskoro se navrsava godina napada na nasu drZ3VU. Napadnuta JC svim sredstvima, s namjerom da se potpuno unisti. Navrsava se godina nadljudske borbe za opstanak naroda i drzave. Sam cin odrzavanja Skupstine Republike Bosne i Herccgovine predsiavljajednu od nasih pobjeda i jedan od poraza neprijatclja. U planovima neprijatelja bilo je do u tancine "nacrtano" nestajanje nase drzave. Glavnom gradu, u kojern smo se danas sastali, brlo je "dodijeljeno" okupiranje iii potpuno razaranje. Sve je bilo proracunato, ali ne i nasa odlucnost da se suprotstavimo na nacin na koji smo to ucinili, Godina rata jest dugo vrijeme, Neprijatelj je, uz nase unistavanje, zelio da narn, kako je to cesto isticao, "razvuce pamet". Da to nije uspio, dokaz je i ovo nase danasnje sabiranje na kojern valja, prije svcga, razmotriti ono sto je pred nama, kako bismo objedinili svoje snage To nas, rnedutirn, upucuje na obavezu podsjecanja na najvaznije dijelove puta koji smo prosli.

) unijeti. Shvatite

IDE OS

Bosanski narod je u rat usao s jasnorn svijescu da Bosna i Hercegovina mora imati polozaj nezavisne drzave, uko1iko takav polozaj ima bilo koja od susjednih drzava. Ta se svijest temeljila na parncenju hiljadugodisnje historije i na uvjerenju da bosanskohercegovacki narod - sacinjen od razlicitih nacija i vjerskih zajednica - moze opstati samo ako opstane drzava Bosna i Hercegovina. Takvoj volji najveceg dijela naroda bile su suprotstavljene nacisticke volje vladajucih krugova Srbije i erne Gore. Po njima, Bosnu i Hercegovinu je valjalo raskidati j privesti u okvir "Velikc Srbije", kao izraza hcgemonisticke i nacisticke politike koja ugrozava ne samo Bosnu i Hercegovinu, vee i znatno siri geopoliticki prostor. U ostvarenje takve hepemonistickc i nacisticke politike, ukljuccni su broj ni ccntri moc i bivse SFRJ, a prlJc svcga obavjcstajni 1 kontraobavjestajni. diplomatski i propagandni, finansijski i privrcdni, politicki i vojni cinioci bivsc saveznc drzave, potpuno uprcgnuti u kola velikosrpskog hegemonizma. Procijcnivsi riamjcru nasih ncprijatelja i postujuci politicku volju vccine bosanskog naroda, oliccnu u dcmokratskim instituc ijama drzave, jos prije pocetka agresije i terorizrna protiv nase zemlje, pristupili smo priprernanju i organizovanju odbrane i cslobodilacke borbe kroz

205

ZJC1JC.
VISOK

CJosp()dll1l~ Mi n~SlT!U zcljeli nit. on narnje nametnut. IlT: mira nisu :11 danas u nasim rukarna. Nece se lahke, odreci svoiih strategijskih ciljeva: stvaranje velikc Srbijc j unistcni« Bosnjaka Muslimana, Armija Republike Bosne i llerceg-ovine cvrsto uz straicgiju min] svoje Vrhovnc kcrnande. ali tre-ha da zlia.Ju velikosrpskl naci-ai da nas nece prevariti, mi podrzav-amo, 1u cerno podrzati odluke Prcdsicdnistva I Sk upstine RBi!L ali isic take srno POtPUllO slgurm dale cdnike mcguce zaustavivi sarno ,ilonl I da RBiH nwze 1 mora don.icti i osigurati mil svim gradanima nase drz:;\e. Nase je misljenje da se U mirOVIlOIl1 Vancc-Owcnovom planu kriju vel ike opasnosti po drzavu BiR. na koje i ()VOIT! prilil.on: .lawo ukazujerno. Ostvarivanje vojnog dijela sporazuma 0 miru U Bd-l. agl'e,(j[u onernogucava da j daljc zadrz i vcliku nadmoc 11 naoruzanju kojc hi se stavilo pod kontrolu medunarodnih snaga, sto bi narocito hilo izrazeno ukoliko bi doslo do stvame i efikasne kontrole cjelokupnog teskog oruzja i povlacenja trupa iz Srbije i erne Gore koje dcjstvuju na prosioru BiB. Medutim, ima razloga za surnnju da bi se to 1110g1o stvarno dogoditi, jer su formulacije ugovora dosta neprccizne. sto podrazumijcva veliku odgovornost medunarodnog faktora u davanju potrebnih j sigumih garancija koje bi sprijeci!e da nas narod bude prevaren. Uz to tre~a imati u vidu da ce agresor teskog naoruzanj a.
v

) JtJIlJ a

)1

procia sc npun« .It'

Ii Iaktpuno

ovako
1

ratu.

/:Jl'lic

ko da br.me :sanJ. -ljena 'oda 1 '\'1m a nasa .tixtu.
;IJiljU

/ :,~~
< \;

prikriti

jedan

dio efikasnog

nosti
at ce mati
ram-

dratadili
101'ilOgO

Kontrola gramca RBiH bi takode imala ne sarno vojni, nego I krupan politick: znacaj, Jel' se tako jasno ocrtava drzava BiH sa svojom cj elokup110m teritorijorn, pa je poirebno da se 11a ovim aktivuosuma j garancijarna medunarodne zajcdnice posebno insisrira, a to proizilazi IZ jasnog stava iz londouskog dogovora, Ostvarivanje vojnog dijela sporazurna bi, uz adekvatnu i poliiicku i diplornatsku aktivnost, otvaralo prostore za normalizaciju zivota na citavorn prostoru BiH i uspostavi vlasti. uz napOll1ellU da bi velik i dio teritorije BiI-! i dalje ostao pod kontrolorn onih koji su inspirisali ovaj rat, sto znaci da hi te politi eke snage. zbog ocajanja jer nisu postigle zeljene cilJcve, 1 daljc vrxilc ilegalno. puluilegalno ili sasvim lcgalno vojno organizovanje sa ciljem udruzivanja stanovnistva koje jc opredijeljeno za cjelokupnost drzave BiH. Sa tim problcmom hi se. u formi borbe protiv teronzma, nasa drzava sukobljavala dugo vremena nakon potpisivanja sporazuma

'axle ao I od
5\,1-

ploi da ci Ie hi

209

otstavlja )boda je uju njen

lravljarn
icnun u

Stab vr huvne komande Sarajevo je 24. aprila 1993. godine PredsjedniStvu Republike Bosne i Hercegovine dostavio prijedlog Organizacijsko-formacijskih promjena, koji je u zvanienirn dokumcntima protokolisan pod brojern: 02/382-43/1.
U cilju efikasnog komandovauja oruz.anom borbom na cijeloj teritoriji Republike Bosne i lIercegovine, tc objedinjavanJa svih struktura i subjekata odbrane ka jedinstvenom cilju - pobjedi nad 8gresOro1l1 i oslohadanju cijele tcritorije drzave Republike Bosne i Ilerccgovine, nakon sirok e analize rukovodcnja 1 komandovanin i dosadasnjeg toka rata. Stab vrhovne komande Oruianih snaga Republike Bosne i I-Iercegovine ocjenjuje da _ie dosadasnja organizucija Arrnije Republike Bosne i Hereegovine

jc znak ika goveva. Toj .osanski ijc govj drzavi ovakvu ilaze, U at cerno

i },linistarstva

odbranc prevaz idcna. u kom cilju strukturu vodenjem rukorata u

aha je
~Bosne

PREDLAZEMO: Novu organizacijsko-formacijsku vodenja i komandovanja oruzanom borbom i daljim Republici Bosni i Hercegovini.

Organizacijsko-fonnacijska struktura rukovodenja i komandovanja prikazana je Ll semi organizacije Ministarstva odbrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine. kO_)3 se nalazi u prijedlogu teksta sa pismenom odlukom. Prijcdlogom nove organizacijsko-formacijske strukture rukovodenja i komandovanja oruzauorn borbom predvidene su izmjene i dopune dosadasnjih rje senja. te u potpunosti nova rjesenja. a sve u cilju jedinstvenog rukovodenja

i komandovanja.

1. Sherna rukovcdenja i komandovanp na nivou drzave Bosne i Hercegovine sacinjava cjelovit pregled stepenovanja subjekata koji u njernu ucestvuju, ito: a) Predsjednistvo RBiH - predstavlja kolektivnog vrhovnog komandanta Oruzanih snaga (Arrnija RB1H, HVO_ MUP i svi drugi subjekti koji posredno i neposredno ucestvuiu u odbrani Republikc), b) Ratni savjet Vrhovne komande za odbranu - tijelo koje ima funkciju objedinjavanja i koordiniranp svih subjekata oruzane borbe sa ciljern da u obliku savjetodavne funkcije Vrhovnorn komadantu (Prcds]ednistvo RBiH) obezbijedi predlaganje optimal nih rjesenja na osnovu kojih Vrhovni kornadant donosi svoje odluke. direktive i naredbe. U Savjet se imenuju kadrovi koji su patriotski oprcdjeljeni, koji su ucestvovali u organi70vanju i pripremanju naroda za oruzanu borbu, i koji su se istakli u dosadasnjern tokt~---

1
____,

Sastav Ratnog saV_let2je sliiedeci:
219

!APrila 1993. godinc. drzavnc delegacije Republike Bosne i ~ Hercegovine i Republike Hrvatske, susrele su Sf u Zagrebu. Rekao sam: Gospcdo!
N arodi i Armija Bosne i Hercegovinc, kao 1 legalni organi vlasti, dali Vance-O"venovom planu i zele da se sio prije prisllij)i realizacjji__Wog, jer je 10 U interesu svih stanovnika drzave Bosne i ~e. Svako otezanjc sa realizac ijom toga plana donosi nove zrtve, a sukobi izmedu 1IVO-a i Armije RBiH u centralnoj Bosni i Hercegovini, su najbolji prirnjer za 10. Postrojhe HVO u regiji Bihaca, dobojskoj i tuzlanskoj regiji, kao i u gradu Sarajevu, od pocetka rata bile su, manje ili vise, saveznik Annije Bosne i Hercegovine, ali nikada nisu postale sastavni dio Armije Republike Bosne i Hercegovine kako to sioji u Uredbi sa zakonskom snagorn br, 1266/92 od 8estog augusta 1992, godine u clanu j edan, stav trio

Su NoVO

"aokr
cis(;er

lIT
SIS-a Repu parad

------

su punu podrsku
.,

C,
Prka'
Armi

evide Gene
prim,

stane
uz st i sa r Iabls mog Owe l isati

Razlcg je to sto je bila konstantna opstrukcija od strane HDZ-a i tzv. "Herceg Bosne", koji su zelieli da imaju SVOJU vojsku, da bi sa njom izdejstvovali svoju drzavu, a, gospodine Oven, Vi ste, na zavrsnoi sjednici Njujorske konferencije kazali. 8tO je, nadam se. i rnisljenje citavog svijeta: da je Republika Bosna i Hercegovina jedna jedinstvena drzava i da nikakva drzava u drzavi ne moze da postoji, i da to svijct nece dozvoliti, Postrojbe HVO-a u centralnoj Bosni vezivale su jace snagc Arrnije Republike Bosne i Hercegovine (i sada vezuju), j slucajno i namjerno, bile su saveznici agresora tj. cetnicima. Pouzdano znarno za kontakte na najvisern nivou izmedu cetnickih veda i zapovjednika HVO-a, a ria najnizim nivoirna imamo i konkretne dokaze i to u Kiseljaku, Varcsu, Maglaju, Zavidovicima i drugo. Posebna tezina je opstrukcija HVO-a za naoruz avanje Armije Republike Bosne i Hercegovine kroz blolcadu puteva i oduzimanjc materijalnih sredstava, posebno municijc. Radi toga, jedinice Armije Bosne i Hercegovine nisu irnale dovoljno municije da brane stanovnistvo pojedinih gradova kao sto su: Cerska, Konjevic Polje, Zepa, Gorazde, Kamenica, Gradacac, Brcko itd., pa su uslijedili veliki masakri nad neduznirn stanovnistvom. posebno zenarna, dice: i starcima. Radi toga, prijetio je i sada prijeti, sto Arrnija Bosne i Hcrcegovine uspjesno sprjccava, da ne dode do osvete nad hrvatskim zivljern 1I vecern dijelu Republike Bosne i Hercegovine.

tako
bezr rna ( ( Herl

suk(
na putt
1

Her niel
zaje

bi i

An nar
crn

222

rsne

i

rebu.

Sukobi kOJ! su poccli u PrOZOIU. Gornjem Vakufu, Vitczu, Busovaci, Novom Travniku. Konjicu, Jablauici, Mosiaru 1 drugdje, JCsu teznja za zaokruzenjern tvorevine takozvaue "Herceg Bosnc", a ujedno etnicko eisccnje Vance-Owenovih provincija osam i dest. Imamo pouzdane obavjestajne podatke da JC strategijsko opredjeljenje SIS-a i Hrvatske obavjestajue sluzbe da sprijece naoruzavanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. kako bi im bilo lakse da stvore paradrzavu, takozvanu "Herceg Bosnu". Casnici Hrvatske vojske zapovjcdaju postrojbama HVO-a (Praljak, Prkacin, Petkovic, Andric i drugi), a ucesce Hrvatske vojske u ratu protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, cak sa dijelovima tri brigade, je evidentno, i, u to se u Mostaru uvjerila i medunarodna zajednica. Genocidni metodi nezabiljezeni u istoriji, koje su do prije dva mjeseca primjenjivali srbo-crnogorski i bh. cetnici i paljevine kuca, izbacivanjc iz stanova, silovanje, ubijanje zen a i djece, rusenje privrednih objekata, a sve uz strahovitu ruedijsku podrsku IITV-a, postali su oruzje postrojbi HVO-a i sa njime su u Vitezu, Ahmicima, Sovicima, Doljanima, Prozoru, Konjicu, Jablanici, Mostaru i drugdje. pokusava dokazati da Hrvati i Muslimani ne mogu zivjeti zajedno. Sve je to u sklopu etnickog ciscenja i protiv VanceOwenovog plana. Legalni organi drzave Republike Bosne i Hercegovine mogli su mobilisati vecinom Muslimane, jer se Hrvatima preporucivalo da idu u HVO takozvane "Herceg Bosne", a HVO _ie Srbe proturio i transportovao na bezbjednije teritorije tj. u Srbiju i Crnu Goru iii ih je transportovao cetnicirna (primjeri iz Sarajeva, Kiseljaka, Zenice i drugdje). Ciiavo vrijerne od pocetka rata, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, dakle i Srbi i Hrvati i Muslimani, izbjegavali su oruzani sukob sa HVO-om i trpjeli su ponizenja. Jos jednom napominjemo da ie na vecem dijelu prostora takozvane "Herceg B05ne", HVO kontrolisao puteve i pljackao imovinu Armije Republike Bosne i Hercegovinc. Misljenje Stabs vrhovne komande Oruzanih snaga Republikc Bosne i Hercegovine je da SI1 postrojbe HVO-a zajedno sa Arrnijorn, pod zajednickim i jedinstvenim zapovjednistvom, tj, jednim za citavu armiju, dakle, zajedno poce li rat za oslobadanje, on bi davno bio zavrsen. a mislimo da bi i Hrvatska nila oslobodena od srbo-cetnickog agresora. Tim prije sto je Armija Republike Bosne i Hercegovine svojorn borbom protiv cetnika u najvecoj mjeri i zastitila Republiku Hrvatsku, jer bi, inace, sva ta srpskocrnogorska bagra bila angazovana u Republici Hrvatskoj

i, dali

TStUpi
'Slle 1

zrtve,

ovini.
.koj i 1.1 e iii : sas-

lbi sa
:lanu i tzv. izde-

dnici
jeta: kak-

rnije
bile ~ na na esu, nije tcr1e i )Je.dc. nad .ga, sno

elu

223

Gospodo.

Srpsko-crnogorskI
porazen
LI Bosni

ceimci;i
"

i'asizam

:i1:alL:gijski jcdino

mozc

bill

I 1-!Cll:CgO"IJll.

u Hrvatskoj

moze bit: samo zausiavljen

r
Re~

Jos jcdnom poh:nciramo cia je uspostavljanje jcdnc jcc:li1e kornande An111je Rcpubl ik e Bosne I Hercegovine. pod CiJIITI zapovjcdnistvom ce hili
HVO) jeciino ncsenje i izlaz iz ave situac ije. Svi dosadasnji pokusai: eta sec uspostavi zajednicko zapovjednistvo-komanda. sporazum: Izctbcgovic-Boban il jula i oktobra mjeseca 1992. godine, pa i posljednji. ad 25. aprila 1993. gociine koj: JC sve silage koje se bore prouv agresora (i postrojbe

RB
Vr l Pre

vod
rna

napravljen u prisustvu gospodina Owena, su propali . .ler celnici HDZ-a i HVO-a tzv. "Herceg Bosne" 10 nisu zcljeli. Potpisivaf su dngovore i izjave sa ciljern cia zarnazu OCI hrvatskorne i ostalim uarodima Repuhlike Bosne i Hercegovine. a u stvari zeljeli SLI vojno cia zaokruze takozvanu "Herceg Bosnu". Danas treba cia budc dan odluke. Gospodo, danas treba da se rijesi problem za sva vrernena. Ovo kazem, jer morate imati u vidu cia je agresorirna jasno d a gradove koje je Savjet bezbjednosti UN proglasio sa posebnim statusom (Sarajevo, Hihac, Tuzla, Gorazde i Zepa) ne mogu zauzeti, ali vee planiraju da svoje snage oko tih gradova angazuju na Zenicu, Doboj, Mostar. Konjic i druge, a vjerovatno I Republiku Hrvatsku. Gospodo Izetbegovic
1

! dok cen poc inte ki T nat ins naj dn: Do
an!

Tudman '

Sada, ovog momenta, vi se morate dogovoriti da Arrnija Republike Bosne i Hercegovine i HVO kao njcn sastavni dio, krenu pod jednorn komandom u rat protiv cetnika. Mi prihvatamo pantetnu zastupljenost na nivou korpusa, ukoliko vi to, kao politicki rukovodioci, odlucite. Ukoliko se danas ne dogovorite, z apovjednistvo Armije Republike Bosne I Hercegovine II kojern SLI1 Muslimani i Hrvati I Srbi, odlucno je da pozove sve patriote Republike Bosnc i Herccgovine pod zajcdnicko zapOVjednistvo, na zajednicku borbu za oslobodenje nase drzave. Ukoliko HVO tzv."Herccg Bosne" nastavi sa genocidom i ctnick im ciscenjem, Hrvaii lZ

po
po

lik un
.la,

I

zapovjednistva Arrnije Republike Bosne I Hcrcegovine !II Staba komandc, su sprernm cia pozovu sv e narode, a narociio hrv atski. na zajcdnicku borbu prouv svih kOJI zele stvoritt ncku drugu drzavu II

glavnog vrhovne

RI
kc

..___

jedinstvenoj Republic! B05l1l I Herccgovini A, vjerujte rm, tl su I protrx Vance-Owcnovog plana. a time proriv cltavog progresivnog covjecanstva.

su
! lr: st
1

cr

pi

224

U Zenici je 21. i 22. augusta 1993. odrzano jc na kome sam i ja istupio sa diskusijorn.

vojno savjetovan-

Prisutni: Kvdunt SVK Rasim Dclic: NGS Scfer l lalilovic, Nacelnik uprave: Zicro Suljcvic, Rifat Bilajac. Rasid Zorlak. Vehbija Kane, Mustafa Polutak. Sulejman Vranj. K-danl korpusa: Vahid Karavclic. Hazim Sadie. Enver Hadzihasanovic, Ar.f Pasalic. Salko Gusic. dio starjesina iz k-dc 3 i 6, K; iz Tuzle Bcsic Mevludin, a IZ upra\t R\' I PVO Nurk ic. Savjctovanju pnsustvovao I minister MUP-a Bakir Alispahic. Postovane kolege, dragi saborci,

..e:
lzg

isto kor pm

~

bar bn

-sv
us

Sve vas srdacno pozdravljarn i na OV0111 nasem skupu zelirn da iznesem svoje zakljucke i naravno prijedloue za rjesenje ovih problema, U ovim sudbonosnim danima za opstanak drzave BiH i bosanskog naroda, danas bi morali doci do odgovora na nekoliko fundarnentalnih pitanja iz kojih bi morali izvuci za nas zadatke cijom bi rcalizacijom u velikoj mjeri promijenili situaciju na ratistu u nasu korist i na taj nacin prcuzeli strategijsku inicijativu, koju smo u velikoj mjeri izgubili, a nakon toga ici ka sigurnom cilju - definitivnom slamanju cetnicko-ustaskog fasizma i oslobadanja Bosne i Hercc[!ovinc, , ,_,.-Duboko sam uvjeren da je osnovni razlog nase dcfanzive i gubljenje strategijske inicijative II nasim slabostima, a nije nikako u cetnickoj snazi. Analizorn stanja na ratistu u zadnja dva mjeseca, dolazi se do nekoliko

Zb
~

E S\
S~ 111 01

h

k
t<

c

nedvosmislenih

zakljucaka:

1. Gubitak velike slobodnc ieritorije II zoni odgovornosti Prvog 1 Sestog korpusa, a koji se proteze od Rudog do lgmana i dijelova slobodne teritorije Trcceg korpusa oko Zepca, nije rezultat cetnickc snage i moci. Da JC to tako, onda bi cctnici imali vise uspjeha na brcanskorn koridoru i narocito 11asarajevskom ratistu gdje se upotrebljavaju najjace snage, za 'ita treba odati priznanje komandarna i jedinicarna koje su branile Zuc. Golo brdo, Stupsko brdo itd. Gubitak ovih je posljcdica promas~ rukovodenJu i komandovanju od Predsjcdnistva, koii jc u nevrijeme, odnosno U vrlJeme trajanja cctnicke ofanzive doni' elo u 0 formiran.iu, cstog korp sa. aJe on a gospo 111 komandant Gusic odveo sa Igmana -kompletnu postavku Igmanskc oj;ratlvne grupe, --

t:~

Novopostavljeni komandant Igmanskc oper ativne grupe, Zaim Irnamovic. sc nije snasao i to je S31110 jcdan od razloga. lma ill bezrbroi _ od Igmana, pa sve do starog Rudcg, dokle se protczala nasa slobodna teritorija u istocnoj Bosni, a il11a indiciJa kojc govore da je bilo i otvorene ~a sva ova puanja, cija je posljedica gubltak slobodnc teritorije U 236

tovan-

acelnik .111stafa Sadie. c-de 3 i

IstOC110jBosni i Zepcu. odgovorni SLi komandanti Prvog, Sestog i Treceg korpusa. Moram vam -kazati.rla ~ ie porazavajuce ~saznanie da 8U ulavni . posao u iSlOCllOJ Bosni odraclile cetnicke Sl1age jacme tri bataljona, a 'Ose6110 .Ie poriizaVajliCi podalak da se l1a z.epacko-maglajskom ratistu izgubdo zbog neblagovremene intervcncije ~oman e reccg kor usa . Uspjeh komandanat'!_lnClStmske briQadc na neretvanskom ratistu i o~badanje dijelova teritorii.a. zasluzuie bra]]]. g~ili doblJ3 nil frontu ccstItke i pokazuje n~_~~~~~1__;~e

_____

ovanju

.nescm )g narpitan-

«elikoj
.cuzeli )ga ici .zma i iljenje

-snazi, «iliko
vog i )odne ci. Da 10m i za sta Golo
'E)a ~ isms.
~-

Nasa Armiia nastala ie u uslovima za kOJe nema slicnog primjera u sVIJetu: dvostruka agresija od dva ag.rcsora, snazl1a unutrasnja cctnickpustaska oruzana pobl.il13i stvaranje annije u takvim uslovim" sQ.potpuno zbunJcnim rukovodstvorn. Dakle, nasa Armlja ima historijsku zaslugu za opstanak drzave Bosne i Hereegovine i Bosnjaka-Muslimana l1a ovim -prostorima. za sto treba posebl1o odatl pnznanje entuzijas1lriia iz PL-a. "Sv1ii1-ovdje prisutnim, komandantima i komand1rima sirorn nafe~ i sa posebnim postovanjern iskazivati stalnu zahvalnost svim hrabrim borcirna nase Armije. Dakle, nasa Arrnija ima historijsku zaslugu, ali i odgovornost za vlastite slabosti i propuste koje irna u sebi, sa kojirna se moramo hrabro suociti, a 0 kojima zelim reci nekoliko rijeci. Stvorili smo velik~omaznu Armiju koja broji oko 260.000 ljudi, kOJa se u najveeem broju sJucajeva ponasa kao jediniea domobranskog teritorijalnog tipa. a imamo i mali broJ brzo okretnih manevarskih jediniea i m1111maan rOJ 1zvldackih i diverzantskib jedinica,

G.

_-----

mana

Zairn
)rol -

Nadam se da medu nama nema spora oko ocjene da 111i u frontal nom sudaru bilo u napadu, bi 10 U odbrani, sa neprijateljcm koji je tehnicki izrazito superiorniji, ne mozcmo ostaviti znacajniji uspjeh. Iz ovog se namece zakljucak da moramo brzo iznaci nove oblike borbenih dejstava i, ovdje se to mora kazati, to _Iexarno moguce brzim stvaranjern velikog broja pokretnih i izvidacko-diverzantskih jedinica i masovnim izvodenjem izvidackodiverzantskih dejstava u pozadini neprijatelja na sto siroj i dubljoj teritoriji, u dubljoj pozadini. Za pocetak, svaki korpus mora form irati po jednu takvu brigadu, kojima treba dati nek i novi naziv: naprimjer, bosanska, oslobcdilacka ... Na taj nacin zastitit cemo nase borce od gubitaka u nametnutim nam tenkovskirn udarima, a iskoristit cemo nase najjace oruzje: brojcanu nadmoc i kvalitet nasih boraea. Da Ii je ovo mogucc ostvariti u nasoj politickoj situaciji i uz zbunjenu drzavnu vlast na svim nivoirna? Mora se veorna jasno kazati: sa dosta teskoca jeste. Jer, po pitanju rata, aktuelna vlast od pocetka ima pogresan pristup, jer .Ie prihvatila iloskulu da _iekrizu u Bosni moguce rijesiti politick im sredstvima. Kao da na Bosnu nije izvrsena i svakodnevno se vrsi agresija. lz te svoje temcljne zablude

terirene
i

'lIC u

237

oni su razumjeli rat sarno kao borbu koju vodi Armija, a ne kao opredjeljenje vlasti na svim nivoima da sve potencijale naroda i drzave usmjeri u borbu za slobodu. Sva piianja koja vi danas ovdje postavite, ostaju nama i same nama da ih mi sami rijesimo, jer se cijelo vrijeme misli da je moguce krizu u BiH rijesiti politickim, a ne vojnim sredstvima, Drugo sto moram otvoreno reci, ma koliko yam to bilo prijatno ili ne, ~isem nivoJl driavne i poIiticke vIasti se nema povjerenja u vlastite l110gucnosti daljeg uspjesnog VOdellja rata. Zatone treba da vas eudi da prvo eujete poziv na formlranje Bosanskog pa'triotskog fronta, da bi nakon dva mjeseca od istog covjeka, koii obavIa najvisu drzavnu funkcljU, cull da je za nas prihvati]ivo rjesenj e Owe - t .ao sto znate, pre jelu BiH. I to unij.!:,l_ republike (ri Mi danas ovdje moramo odgovoriti na dva pitanja 0 kojirna ce se vjerovatno komandant morati izjasniti na vee zakazanom skupstinskom zasjedanju, a to su: da Ii je Armija, odnosno borci, za nametnuto r:jeSenje (uniju tri republika} ti. etnicku podielu BiH? I d_!;ugo: da li je moitre uspjesan nastavak rata u postojecim uslovima? Da odmah kazem svoje --._: ~ misIjenie: protiv_B~Iozenog rjesenja kQ.iim se preav1da etnjCka podjela BiH i moguee ie da se vodenie rata, uz ispunjaya~Iova i zadataka ~jnih i dogovorenih na ovom savjetovanju.

-

trola stc naoruza vali i pi stabova

Do~ dovuCi ; periodu • dana d, nas zah Kazu d: se na CI Po I dalje v,

-

Cengic
varn je

_}a,od

su sak
silnog Mi: ocekuj kada

3, Pitanje vojne discipline je pitanje naseg opstanka. Pitanje je: mogu li nasi komandanti i komandiri u postojecem ambijentu odnosa politicke i drzavne vIasti prema Armiji i prema ratu uvesti cvrstu vojnicku discipIinu, gdje ce naredenje pretpostavljeriog postati svetinja za potcinjene? Umijemo Ii mi vojnicki postrojiti nase jednice? Mozerno Ii povesti u stroju cetu, bataljon, brigadu, na izvrxenjc borbenog zadatka u nasoj Bosni?
Naravno, podhitno treba u brigadama organizovati kurseve za komandire odjeljenja, na nivou korpusa kurseve komandira rodova i ceta, a na nivou GIavnog stab a ratnu oficirsku skolu - za skolovanje podoficirskog kadra i oficirskog, a sve ovo u cilju jacanja vojnicke, a samim tim i borbene discipline. Vrijeme je da se pocne odgovarati za neizvrsenje zadataka i gubitak teritorija, naravno neopravdano. Jer, kad pocnerno za ovako grube propuste strijeIjati onda cemo imati manje takvih slucajeva. 4. Pitanje logisticke podrske i daljeg vodenja rata je za nas takode jedno od kljucnih pitanja koje se najcesce postavlja, Strategiju oslonca na vIastite snage moramo objasniti svirna, do zadnjeg naseg berea i gradanina. _OcigIe~10_je da nam drzavna vlast tu nece biti od naroeite pom0.s!. Na ovakav ozbiIjanz-aJ<I]ilcak me navodl nekollko nepobitnih cinjenica: jos u vrijerne ilegale, u okvirima PL-a, grupa sa Hasanom Cengicem U cijern je sastavu bio i ovdje prisutni Vranj, vise se trudila da proda bez ikakvih kon238

c

a nam: taviti.
upom

oslonc
l. impre od 2C artiljr "bosa urade rijesi

~ ~

TiZvI

mare
'(i'(l1Jri

jajU' ClaI,je
2

dijex

cdJel[jeri u arna i )guce .orarn ~ rnvQ,u :iv na

Irola sto vise naoruzan' a .e 1110 uce ~~a naoruza vee ormirane jedi11ice PL-a. Ali na svu srecu nisu sarno oni kupovali i prodavali oruzje, To se radilo i lla njvou regionalnih i opcinskih stabova PL-a, pa sm~ tako dosti do vise pravilno rasporede-;~go;uzJ? Do sukQba s I·iVO-om, kroz puteve zapadne Hereegovin~~0s!a dovuci atomska bomba, a ne os tala sredstva naoruzanja i muniei'e, I u tom perio u sma 0 1 1l111mma Be '0 leine, a od 15, novembra '92. godine, do .. aana danasnJeg, msmo dobili nijedan metak. Posebno sto nisu poslusaii nas zahtjev da nam vise kupuju repromaterijal, a manje gotovu municiju. Kazu da im je ovo drugo jeftinije. N em am nista novo ovdje kazati osim da se 11acelu Ie ekipe P0110VOnalazi Hasan Cengic. Po nasirn saznanjima ogromna finansijska sredstva su prikupljena za dalje vodenje rata i pomcci narodu BiH. Tim sredstvima raspolazu Hasan Cengic, Salem Sabic, Haris Silajdz ic i jos nekoliko njih iz vrha. Poznato vam je da .e Armija za [vih 16 l~jeseei rata potrosila ~ko tri milio~~-;-;:; ka, od cega 50 odsto otpada na plate boreima Petog korpusa. va sre stva - su sakupljena nasom akeijom donatorstva u BiB, sto znaci da od onog silnog novca iz dijaspore nismo dobili nista. Mislim da se po ovom prethodno kazanom za ova tri pitanja, ne ocekuju bolji dani ni bitniji pozitivni pomaci. Sto cemo dzaba trositi novae kada cemo rat zavrsiti politickim dogovorom - ta logika .ie za nas opasna, a nama ostaje da vidimo sta sami mozemo uraditi, jer ce se rat sigumo nastaviti, IzJaz je u nekoliko kljucnih pravaca, gdje moramo iskazati jos vise upornosti, mada se mora odati priznanje nasim boreima ciji su rezultati oslonea na vlastite snage impresivni. 1. Dalji razvoJ vojne industri'e, koa je u dosadasnjem !'adu pokazala impresivan rezultat, je impcrativan. Samo u Sarajevu Je proizve eno vise od 20,000 razlicitih vrsta artiljerijske munieije za minobacace i ostala artiljrijska oruda itd. A u zavrsnoj fazi je proizvodnja nase domace puske, "bosanka", koja je pravljena po uzoru na kalasnjikov, Uz sve oslalo sto je uradeno, a sto.ie vama poznato, to nas ohrabruje da nastavimo istim putem ~_in~Jje. Da hi zaokruzili vojnu industriju, nama .ie potrebno rijesiti dva problema: hitno zauzeti tvornicu eksploziva u Vltezu 1 planirati 1 lzvrslti operaei'u zauziman'a ZUl1ovnice, kao znacajnog skladista reprorna e Ja a i l1al"aVnO, munieije. To su dva strategijs a objekta, koja uz ""OcIlJraii.u Mostara i hidroelektrana na Neretvi kao (feceg, za nas predstavl}ajUiilZaClatka cijim rjesenjem stvaramo sve potrebne pretpostavke za (1aJJe uspJesno vodenje rata i planiranje operacije za deblokadu Sarajeva. 2, Ratni plijen, kao nas i nase vojne industrije najznacajniji izvor snabdijevanja, ostaje i dalje zadatak svih komandi i jedinica na svim nivoima,

~

)JOd';e se .korn ~1je

:atm-

TStOg

:Jguc
.voje

PQ9taka

gu li ke i
mu,

.ne? .tro-

i'?
za eta, ofitim :nje

, za
'a.

Ino tite na.

Na
su :je
)11-

f

239

alJ11 poicuci10 odsto od ijc, ali treba ·SIti redovne lJ10S nckim ska floskula )ijne visoke la se pocinjc 3iH .Ie jasno
a narnetnuta
11

REPUBLlKA

SOSNA

I HERCEGOVIN/\

ODBRAN A REPUBLlKE STAB VRIIOVNE KOMAN DE OS RBIB

VOJNA TAJNA
SARAJEVO Broj: 02!1407-1 Strogo povjerljivo Sarajevo. 30.08.1993. godinc

U skladu komandanata

sa zak!jllccima sa sav_ietovanja starjes!n8 Glavnog staba korpusa, " u cilju otklanjanja trenutnih propusta i slabosti 4. i 6. K.

i
u

zonarna odgovornosti

civilna ni na Usiavom
1. formirati ka
II

NAREDUJEM strucni tim - inspekciju
odgovornosti 4. i 6. K. i jedinica konkretno na terenu, radi kcordinacije poslova i zadata-

lji .Ie duzan

) pripadnici anda i tacno ispostavirno lia u daljnoj
na vlastite lase borbe i ie, pricaju a erne pricaju 'al i oteza va n organima, tanj ima, a u Illgaiovanl3 u borbu.

zonama

Osnovni zadaci tima su: _ sagledavanje big komandi

rukovodenje bid. _ procjena mogllcnosti snaga i sredstava i upotreba istih u skladu s tim, _ Ijesavanje kadrovske problematike i logisticke podrske u svim segmentima, _ funkcionisanje bodilackog rata civilne vlasti i njena uskladenost potrebama OB i oslo-

2. Za vodu tima odredujern nacelnika GS OS Halilovic Scfera, a za clanove, predstavnike GS OS ito: 1. Suljevic Zicru 2. Bilajac Rifata 3. Katie Vehbiju 4. Najetovic Dzemala 5. Hasanspahic Dzcma la 6. Dzankovic Namika
3. Nacclnik SYK OS ce Ll skladu sa ovlascenjima na lieu mjesta rjesavati probleme SVOji111 aredbarna. 0 cernu me redovno izvJeStavali. a n u slucaju radikalnih prijedloga i rjesenja obavezno me konsultovati. 4. Kontrolu Po povratku inspekcije otpoceli satiniti

31.m:. a zavrsiti do~~
pismeni izvjestaj, a
0

__ vaznijim

1993. godine.
pitanjima u ioku

referisati

usmeno.

ADZ/IH

KOMANDANT STABA YRHOYNE KOMANDE Rasim Delie

OS

241

Izvjestaj
Na osnovu ovlastcnja komandanta SVK od 29,m;,1993. godine i naredenja kornandanta SVK Str.pov.br, 0211647-1 od 30,011.1993, godine, kojim je formiran strucni lim - inspekcija radi koordinacije borbenib dejstava kao i svih drugih poslova i zadataka u zoni odgovornosti Treceg, Cetvrtog I Sestog korpusa, ekipa u sastavu: Halilovic Sefer, NCiS OS voda lima. clanovi GS Suljevic Zicro, Bilajac Rifat, Karic Vchbija. Najetovic Dzernal i Dzankovic Namik. izasli su na teren 29, 08, 1993, goelinc i zadatak obavljali do 19, 09,1993, godine. Ovako pocinje /::vje.Ytoj podnesen 2{), septembra j 993, godine. u kojemjos stoii: Ostvaren je kontakt S3 komanelama 3. 4, i 6, korpusa, Teziste ovog rada ispoljeno je u Komandi 6, korpusa i njegovirn jedinicama, kao i na spoJevirna 6, korpusa sa 3 .. 4, i l . korpusorn. U cilju koordinacije i izvodenja bid i pruzanja pornoci braniocima Mostara, strucni tim inspekcija je uspostavila IKM u Jablanici, gdje je planirala i materijalno obezbijedila izvodenje operacije na sirokom frontu oel Gornjeg Vakufa do Mostara, u dolinama rijeka Neretve j Vrbasa. Osnovni sadrzaj rada bio je na zadacima postavljenim naredenjern kornandanta Staba VK OS, I. Sagledavanjem big Kornandi i jedinica na tercnu i rukovodenja big ustanovljcno je da Komanda 6. korpusa ne vlada potpuno situacijorn u zoni odgovornosti. a najizrazenije na prostoru Konjica. Ranijc postavljeni zadaci: oslobadanje kornunikacije s. Dusina - Fojnica i oslobadanje Kreseva, kao i oslobadanje kornunikacije Konjic - s. Celebici, nisu izvrseni, Neizvrsenjem navedenih zadataka je uslozilo i otezalo izvodenje planirane operacije u elolini r. Neretve i r. Vrbasa. Osnovni ki problerni, problemi sa kojimaje suocena Komanda 6, korpusa su kadrovskoji se ogledavaju kroz ncpopunjenost potrebnog kadra,

U be mitovan opstruis ieritoriji
OV()

U Z( u sljede

- vel izvlaci
ovog k' - po sto je I mentac redove jesina odsusr Most31 tno ne pu1noe
- II

mjestc zadata dejstv

-F na pre
ka Sa

-i
postn
-I

Nedovoljna strucno-vojna osposobljenost postojeceg kadra utice na funkcionisanje forrnacijsko-organizacijske scrne II Komandi korpusa. Zatcceni problemi II zoni odgovornosn 6. korpusa su brojni i takve prirode da sc sadasnja Komanda ne moze sa nj ima nositi. Odnosi Kornandi I, 3, i 4. korpusa prema Komandi 6, korpusa, kao najmladoj komandi, su najblaze receno nckorektni i neprimjcrni jedinstvu nase borbe.

korpi bbr k korpi

E la b/, cam,
se 111 ispol

Vecina organa civilne vlasti se indiferentno 111a. a narocito po pitanjima logistike i popune
242

odnosi po mnogim ljudstva i MTS,

pitanji-

ornO
kom

godine .nih dejs-

i

U bezb]cdonosl1om pogledu. u organima vlasti osialo JC dosta kornpromitovanog k adra koji Je vjerno sluzio imcresuna Herceg Bosnc, a sada opstruise svc nase napore u borbi za osloboden]c i sprovodenlc stanja na teritorijl. Ovo je poscbno izrazeno u Konjicu . Iablanici Foinici.

I. god inc,

1

i Treccg.
i,

U zorn odgovornosti

4. korpusa stanje je zabrinjavajucC.

stu

sc ogleda

Bilajac .~li su na godine.

u sljedccem _ vcliki broj dezeriera iz sastava jedinica ovog korpusa svakodncvno sc izvlaci u ccntralnu Bosnu. a LlZ put vrsi prcdaju oruzja, sto umanjuje big ovog korpusa. _ potcijel1Jena budnost i bezbjcdnost u Komandi korpusa i jedinicama, sto je rezultiralo zaboravljanjem dijela Komande korpusa i njene dokumentacije u prethodnim dejstvima, prebjegu obavjestajnog o[icira u redove HVO i nerazjasnjenim ubistvima komandanta 47. bbr i drugih starjesina neposredno pred pocetak sadasnje operacije Vrlo je indibtivno odsustvovanje Komandanla korpusa u svirn znacaJnim napadima HVO na Mostar i komunikaciju u rejonu s. Jasenjani. isto nije izvrsel1o. a sto direktno negativno utice na izvrsenjc ukupnog zadatka i obezbjedenje jednog putnog pravca prerna Mostaru. _ inspekcija je pozvala komandanta 41. bbr "Lovca" na komandno mje5to komandanta SpeciJalnog odreda "Zulfikar" i dala !TIU konkretan zadatak u odnosu na s. Jasenpne. Rastane i Rasku goru i gore uvezala dejstva 47. i 41. bbr i Specijalnog odreda "Zulfikar". _ prema podacima dobivenim od organa bezbjednosti i drugih izvora, na prostoru Blagaja uzgaja se marihuana koja se raznim kanalima protura ka SaraJevu i centralnoJ Bosl1i. _ iz istih izvora postrojbi saznajemo da se odrzava stalni kontakt komandanta HVO sa Bune i komande brigade u Blagaju.

ojemjo» vog rada
.a spojevodenja kcija je

.bijedila
.stara, u

idacima

.nja big
1U

zoni

tavljcni
iadanje i, nisu 'odcnje idrovs.
ICC na -rpusa. -rirode

_ utvrdili smo da se i nadalje osjecaju negativni utjecaji "emisara" iz 4. korpusa u zoni odgovornosti 6. korpusa, sto Je poscbno izrazeno kod 43. bbr koja je ultilllativno traz ila izlazak iz sasatava 6. korpusa i pripajanje 4. korpusu. Ekipaje isto tako sa OG "Zapad" iz sastava 3. korpusa uspjesno uvezala bid u sirem prostoru G. Vakufa i Prozora u okviru sadejstava sa jedil1lcarna 6. korpusa. U toku bid 317. bbr jos nijc u potpunosti vojnizirana sto se manifestuje u odnosu boraca pri izvrsavaniu borbcnih zadataka. jer se ispoljila slabost u napustanju oslobodenog prostora i nedovoljno.] odgovornosti pri uvodenju u borbu, sto je posljedica slabog rukovodenje i komandovanja na svim nivoima
U

1,

kao

IJ1stVLl

itanji-

ovoj jedinici. 243

Samostalni Prozorski bataljon pri sadejstvu 317. bbr zbog sarnovolje kornandanta bataljona Buza Envera izostao jt u prvoj Iazi bid za 24. sata, S\O Je direktno utjecalo na tok borbenih dejs.ava 317. bbr i otkrivanje njencg IJievog boka ;to _ie uzrokovalo povecane gubitke - nemogucnost zadrzavanja oslobodenih objekata u rejonu Cmog vrha. Ekipa je zakljucila da na prcstoru 4. i 6. korpusa, komande ijedinice ne vladsju stanjem II procjeni i mogucnostima snag a neprijaielja, kako u zivoj sili tako i u M'TS, posto im je organizacija obavjestajno-izvidacke aktivnosti na vrlo niskorn nivou, Sagledav2!juci cje lokupno stanje u dolini rijeke Neretve, dosli smo do uvjerenja da .Ie najslozenija situacija u Konjicu, gdje objektivno postoje povcljni uslovi La neprijatelja da napravi iznenadenje i ovlada ovim pros-

lC

11 kame ii Ka
D pom'

1

bbL 1 lKlV
kO!11

tonma, U vezi sa svim naprijed navedenim:

PREDLAZEMO
1. Da se izvrse radikalne kadrovske promjene u komandarna 4. i 6. korpusa, a najnuznije u komandama ijedinicarna 1. i 3. korpusa. U tom pravcu porrebno je na duznosti komandanta 4. i 6, korpusa, kao i njihovih zarnjenika iNS. dovesti nove i sposobnije ljude. 2. Da se smijeni komandant 43. bbr zbog stanja u Konjicu, 0 cemu potpuni izvjestaj treba da dostavi Komanda 6. korpusa, 4. Komandanta Prozorskog bataljona pozvati na odgovornost za ispoljene slabosti u dejstvima na pravcu s. Voljevac - Crni vrh - Makljen. Za novog kornandanta 317. bbr dovesti oficira iz sastava 3. korpusa. 5. Kornandanta 45. bbr Hakalovic Hasana postaviti za zarnjenika komandanta 6. korpusa 6. Sadasnjeg kornandanta 4. korpusa Arifa Pasalica prernjestiti na novu duznost u komandu korpusa RV i PVO iii u kornandu 3. korpusa. 7. Za kornandanta 4. korpusa postaviti Cikotic Selmu, dosadasnjeg komandanta OG "Zapad". 8. Za kornandanta 6. korpusa postaviti Lendu Refika, dosadasnjeg kornandanta 00 "Bosna", A za NS 6, korpusa postaviti Mckie Muradifa, dosadasnjeg komandanta 6. korpusa Gusic Salim, premjestiti na novu duznost za komandanta OG "Istok" - Visoko. Dosadasnjeg vrsioca duznosti NS u komandi 6. korpusa prernjestiti na duznost u logistickoj bazi Visoko. 9. Sadasnjeg komandanta Specijalnog odreda "Zulfikar", Zulfikara Alispagu postaviti za zamjenika komandanta 4. korpusa, a za kornandanta oslobodilacke brigade 4. korpusa postaviti Bojadzic Nina, a dosadasnji njegov odred cinit ce jezgro te brigade.

bbr nepi lea Pre] istr: uc

Ko!
din i sa uI< odl sar hit kri on

ni:
od
III 01

pc

244

samovolje za 24. sata, i otkrivanje emogucnost jedinice ne cako u zivoj
!

s

10. Kornandanta 3. korpusa dovesu na novu duznos: u SVK OS. I J. Za komandanta 3. korpusa postaviti Alapc Mehmeda, dosadi\snjeg
komandanla OG "Krajina". za zamjenika kornandama 3. korpusa poxravi-

o-izvidacke )sli smo do mo postoje
ovim pros-

kornandanta. Dzernu Mcrdana. postavit: pornocnika kornandanta za moral, IPD i vjerska pitanja. 12. Na duzno st komadanta 00 "80s11a" posiaviti Tokic Mirsadfl. 13. Za komandanta OG "Zap ad" postaviti Aliju lsmeta,

ti Karalic Mahrnuta. Dosadasnjeg zamjenika

za

14. Za NS 1. korpusa postaviti Ajnadaic Ncdzad», komandanta
bbL

]01.

15. Zbog znacenja
IKM
].16.

objekata

Igman i Bjelasnica.

na istima fcrmuati

4. i 6. kor'om pravcu iovib zamcemu pot-

korpusa na kojima moraju sialno boraviti. na smjenu, enici komandanata korpusa iNS korpusa. 16. Protiv Cerovic Mithata, Ramie Esada i Pivkic Mithata, svi iz 43. bbr Konjic, pokrenuti krivicni postupak zbog opstrukcije i saradnje sa neprijateljima i iste odmah uhapsiti. 17. Pokrenuti krivicni postupak protiv Jasmina Gush. Raleta i nacelnika SIB Jablanica, zbog opstrukcije i saradnje sa HZ-HE i HVO. Preporuciti Ministarstvu unutrasnjih poslova da protiv istih pokrenc

istragu, smjenu sa duznosti i krivicno gonjenje. Takode predlazemo MUPu da hitno pokrene krivicni postupak protiv bivseg predsjednika SO Konjic, Rusmira Hadzihuseinovica i njegovog brata Dzevada, bivseg direktora drustvenog preduzeca "Igman", zbog opstrukcije oruzane borbe i saradnje sa HZ-I-IB i HVO i zbog kriminala u tvomici municije "Igman" II Kon j icu.

it za ispolakljen. Za sa,
zamjenika

ti na novu a. Isadasnjeg
!sadasnjeg

18. Preporucujemo Ministarstvu odbrane da smijeni sekretare za odbranu u Konjicu . Jablanici, Fojnici, zbog opstrukcije oruzane borbe i saradnje sa I1Z-1m i HVO. 19. Predlazemo Predsjednistvu Republike Bosne i Hcrcegovine da hitno srnijeni predsjednika opcine Fojnica i da protiv njega pokrene krivicnu odgovornost zbog saradnje sa HZ-HB i HVO i opstrukciju
oruzane borbe. 20. Predlazemo Izvrsnorn odboru stranke SDA da se smijeni predsjednistvo odbora stranke SDA u F ojnici i da se protiv njega pokrene krivicna odgovornost zbog saradnje sa HZ-HB i I-IVO i opstrukcije oruzane borbe. 21. Predlazerno Izvrsnorn odboru stranke SDA da se smij eni predsjednik izvrsnog odbora stranke SDA u Fojnici, ada MUP ispita stepen odgovornosri. opstrukcije oruzane borbe i saradnje sa HZ-I-IB HVO i po potrebi pokrene krivicna odgovornost.

omandandanta OG
). KOrpllsa Zulfikara tnandanta osadas~ii

J

245

------

REPUBLlK.i\ Stab vrhovne Sarajevo

SOSNA

1 HERCEGOYINA

kornande OS RBiH
ODBRANA TAJNA REPUBLlKE POYJERLJIYO

lzet
Hcr

Br0.1

167-001/324 Datum 25.10.1993.

YOINA godine

mir ~ta
jc t

KABINET Komandanru

NACELNlKA SVKARBilL

SYK ARBiH komandantu I. Korpusa ARBiH zah voj mj:
var

Na nasern zadnjern zajednickorn sastanku dogovoreno je da se obavi razgovor sa komandantima 9. 10. I. i 2. brdske brigade radi izdvajanja dijela snag a i nUhovog uPuci;ilPia na rmiSte Hqcegovi.£.u. Razgovor sa kornandantorn I. i 2. brdske brigade je obavljen i oni su sprernni izdvojiti dio snaga, ali sc plase mogucnosti medusobnog sukoba sa 9. i 10. brdskorn brigadorn, sto je na ekipu sa kojom ja rukovodim ostavilo veoma mucan utisak i navelo Je na zakljucak da ce moci izdvojiti dio snaga, ako se izdvoji dio snaga iz 9. i 10. brdske brigade.
II

tio. sar

ziv
far od
19 va

Posto i pored silnog nastojanja nismo uspjeli stupiti u kontakt sa kornandantorn 10. brdske brigade Musanorn Topalovicern - Cacorn, a samo na kratko sa komandantom 9. brdske brigade, sa kojim nismo uspjeli nista dogovoriti, predlazern da linijom rukovodenja i kornandovanja (posto ja nernam pravo naredivanja) sasianak komandanata 1. 2. 9. i 10. brdske brigade i komandanta 2. samostalnog bataljona za 25.10.1993. godine u 19,00 hili neko drugo vrijeme koje Vi procijenite da je bolje, u jednoj od Vasih kancelarija, radi dogovora aka predstojeceg izvrsenja zadataka, gdje bi Yi mogli izdati potrebna naredenja.

M kc re

Mi vee treci dan uzaludno pokusavarno posto nam ne polazi za rukom, prinudeni putern.
DOSTAVUENO

organizovati takav sastanak , ali smo Vam se obratititi ovakvim R

3X - Kornandant
- Kornandant

SYK I. Korpusa

p NACELNIK SVK Sefer Halilovic' k
v

u

246

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->