Hrvatski liječnički zbor

Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatsko psihijatrijsko društvo

DIJAGNOSTIČKE I TERAPIJSKE SMJERNICE ZA LIJEČENJE ALKOHOLOM UZROKOVANIH POREMEĆAJA
U sklopu Projekta izrade kliničkih smjernica MZ Odabrana klinička smjernica je smjernica Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti HLZ Kliničku smjernicu izradili su: Prof.dr.sc. Vlatko Thaller, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb Prim.dr. Srđan Marušić, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb 1. Uvod
Alkohol je najraširenija i najdostupnija psihoaktivna tvar, čija je zlouporaba socijalno prihvaćena. Devedeset posto osoba u Europi i SAD-u tijekom života je pilo alkoholna pića, a u oko 30 % njih nastaju alkoholom uzrokovani poremećaji. Visoka prevalencija zlouporabe alkohola i ovisnosti o alkoholu izravno je proporcionalna s pijenjem alkohola, što je ključ svake psihijatrijske ili šire medicinske evaluacije. Gotovo svaki klinički problem može se dovesti u vezu sa zlouporabom alkohola, ovisnosti, intoksikacijom ili apstinencijskim sindromom. Definicija alkoholizma ukazuje na opetovana oštećenja funkcioniranja u različitim područjima života, uzrokovana alkoholom, usprkos kojima se osoba vraća pijenju. Premda se pojmom alkoholizam ne opisuje specifičan duševni poremećaj, poremećaji u vezi s alkoholizmom općenito se mogu podijeliti u tri skupine: (1) poremećaji uzrokovani izravnim toksičnim djelovanjem alkohola na mozak (uključujući intoksikaciju, apstinencijski sindrom, delirium tremens i halucinozu); (2) poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (zlouporaba alkohola i ovisnost) i (3) poremećaji trajnog karaktera uzrokovani alkoholom (trajni amnestički poremećaj, demencija, Wernickeova encefalopatija, Korsakovljev sindrom). Tablica l. prikazuje sve alkoholom izazvane poremećaje prema MKB 10.

29.4.2003

1

Farmakologija 2. Alkohol se pretvara djelovanjem alkoholne dehidrogenaze u acetaldehid.2x F10. glutamatske jonofor receptore. kompleks benzodijazepinskih receptora. Devedeset posto alkohola se metabolizira oksidacijom u jetri. Farmakokinetika. Alkohol je depresor koji izaziva somnolenciju i smanjenu neuralnu aktivnost. Vrlo je topiv u vodi i zbog toga se lako širi po cijelome tijelu.9 Ovisnost o alkoholu Zlouporaba alkohola Poremećaji uzrokovani alkoholom Intoksikacija alkoholom Sustezanje od alkohola (alkoholni apstinencijski sindrom) Delirij kod intoksikacije alkoholom Delirij kod sustezanja od alkohola Perzistentna demencija prouzročena alkoholom Perzistentni amnestički poremećaj prouzročen alkoholom Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom. Organizam metabolizira oko 10 mg/ dL na sat. Najviša koncentracija nastaje između 30 i 90 minuta. koji pretvara aldehiddehidrogenaza u acetat. barbiturata i karbamata.2. dok se ostatak izlučuje nepromijenjen preko bubrega i pluća. 29. što ga svrstava u skupinu drugih sedativa-anksiolitika poput benzodijazepina. 2. može se navesti da alkohol može djelovati na tekućinu stanične membrane.1 F10. što je ekvivalent 0. Alkohol se brzo i dobro apsorbira u gastrointestinalnom traktu. Neurofarmakologija. posebice u tankom crijevu. s halucinacijama Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj raspoloženja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Anksiozni poremećaj prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Seksualne smetnje prouzročene alkoholom Odrediti ako se javljaju tijekom Intoksikacije Poremećaj spavanja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj vezan uz alkohol.8 F10. odnosno to odgovara jednom srednje koncentriranom piću (l2 g etanola – 2 čaše piva.52 F10. Brzo povećanje koncentracije alkohola u krvi korelira sa stupnjem intoksikacije. Brzo pijenje alkohola i pijenje na prazan želudac ubrzava apsorpciju.1‰ tijekom sat vremena.51 F10. dopaminom dirigirane centre ugode.8 F10. OVISNOST O ALKOHOLU I ZLOUPORABA ALKOHOLA 2. Osobe koje prekomjerno piju alkoholna pića imaju brzi metabolizam alkohola.2003 2 . jedna čaša vina ili jedna čašica koncentriranog alkoholnog pića).1. izazivaju sličnu sliku intoksikacije i apstinencijskog sindroma i potencijalno su smrtonosna u slučaju predoziranja.0 F10.4.4 F10. posebice ako su uzeta s drugim depresivima.1. neodređen 2.8 F10.1. Alkoholom uzrokovani poremećaji Poremećaji zbog uporabe alkohola F10.Tablica 1. sa sumanutostima Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom. Intoksikacija je naglašenija za vrijeme porasta koncentracije alkohola nego tijekom njenog pada.73 F10.3 F10. koji vežu N-metil –D-asparat (NMDA) i produkciju opioidima sličnih alkaloida. Ta sredstva pokazuju ukrštenu toleranciju s alkoholom. Na osnovi različitih teorija o djelovanju alkohola na mozak.1.8 F10.6 F10.03 F10.

MKB–l0 (Svjetska zdravstvena organizacija. Podaci o genetskom utjecaju na razvoj alkoholizma uključuju sljedeće: (1) bliži članovi obitelji alkoholičara imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma. dobiveno je dovoljno podataka da se postavi formalna dijagnoza. nalaže opservaciju i reevaluaciju nakon razdoblja apstinencije od nekoliko dana pa do nekoliko tjedana.g. Komorbiditet. l994. Mnogi psihotični pacijenti provode samomedikaciju alkoholom kada propisani lijekovi nedovoljno reduciraju simptome psihoze ili kada im propisani lijekovi nisu dostupni. Epidemiologija Parametar Populacija (%) Uzelo piće tijekom života 90% Aktualni konzument alkohola 60-70% Povremeni problemi uzrokovani pijenjem više od 40% alkohola Zlouporaba alkohola * a) muškarci više od 10% b) žene više od 5% Ovisnost o alkoholu a) muškarci 10% b) žene 3-5 % *20 do 30% posto psihijatrijskih pacijenata 2.2. s kliničkog aspekta. jest da svaku sliku ovisnosti opisuju kategorijski. posebice s asocijalnim osobinama.5.4. imaju nižu stopu ovisnika o alkoholu. Neke etničke skupine.) i DSM-IV (Američko psihijatrijsko društvo. poput Židova i Azijaca. crvenilo lica. ”sve ili ništa” pristupom. suptilni opis kliničke slike. koji su prekomjerno pili.) kriteriji za ovisnost o alkoholu prikazani su u tablicama 3. Ovisnost o alkoholu.4. posebna je vjerojatnost pojave ovisnosti o alkoholu. a u ovisnih osoba apstinencijski sindrom može uzrokovati anksioznost. 29. Navedeni nalazi su doveli do stvaranja genetske teorije alkoholizma. dok drugi. depresije i nesanice. i 4. Njihova loša strana. Etiologija. Dijagnoza 2. 2. Ti su dijagnostički sustavi od velikog značenja za standardizaciju dijagnostike u nacionalnim i internacionalnim odnosima. poput Indijanaca i Nuita i neke skupine muškaraca hispanskog porijekla imaju višu stopu takvih ovisnika. čime je stavljen u drugi plan dimenzionalni.g. dugotrajno uzimanje može dovesti do depresije.1. Ako je povijest bolesti učinjena prema definiranim kriterijima. (2) jednojajčani blizanac alkoholičara ima veći rizik za nastanak alkoholizma nego dvojajčani blizanac.5. glavobolja) nakon uzimanja minimalne količine alkohola. i (3) adoptirana djeca alkoholičara u druge obitelji imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma. Na primjer.2. Etničke i kulturološke razlike su nađene s obzirom na osjetljivost prema alkoholu i njegovu djelovanju. vrtoglavica. Međutim. Zlouporaba se alkohola najčešće javlja u osoba s poremećajem uporabe drugih tvari. 2. Epidemiologija (tablica 2) Tablica 2. U pacijenata s poremećajem osobnosti. te je posebno jasna korelacija između ovisnosti o alkoholu i ovisnosti o nikotinu.2003 3 . Brzo sedativno djelovanje čini alkohol najčešćim sredstvom za oslobađanje od anksioznosti. mnogi Azijci pokazuju sliku akutnog toksičnog djelovanja (intoksikacija. Odgovarajuća evaluacija depresivnih ili anksioznih pacijenata. u skladu s oba službena dijagnostička sustava. MKB-l0 i DSM–IV sustavi u mnogim su elementima slični (tablica 5).3. no definitivni uzrok ostaje nepoznat. U bipolarnih pacijenata prekomjerno pijenje često dovodi do manične epizode. l992.

e) Progresivno zanemarivanje alternativnih užitaka ili interesa uzrokovanih pijenjem. f) Nastavljanje s pijenjem alkohola usprkos jasnim dokazima o štetnim posljedicama. kao što je povećanje količine alkohola koja se zahtijeva da bi se ostvarili učinci postignuti pijenjem manjih količina alkohola (jasni primjeri za ovo uočavaju se u onih ovisnika o alkoholu koji su uzimali dnevne količine dostatne da onesposobe ili ubiju umjerenog potrošača). DSM-IV dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU 303. Prisutna je trajna težnja ili neuspješno nastojanje da se smanji ili kontrolira uzimanje alkohola. 29. 4. s namjerom olakšavanja ili ublažavanja sindroma alkoholne apstinencije. d) Dokaz tolerancije. koje je posljedica razdoblja prekomjernog pijenja alkohola. c) Stanje fiziološke apstinencije kad se prestalo s uporabom alkohola ili ako je smanjena količina.2003 4 . kao što je oštećenje jetre zbog prekomjernog pijenja ili depresivno raspoloženje. iako se i dalje uzima ista količina alkohola. 3. Tolerancija određena na temelju: a) potrebe za znatno većim količinama alkohola da bi se postigla opijenost ili željeni učinak b) znatnog smanjenja učinka. Sustezanje ako se javlja kao: a) svojevrsni sindrom sustezanja od psihoaktivnih tvari (odnosi se na Kriterije A i B u kriterijima za Sustezanje od alkohola) b) uzeta je ista (ili srodna) psihoaktivna tvar kako bi se ublažili ili izbjegli simptomi sustezanja. više vremena utrošeno da bi se došlo do alkohola. Tablica 4. Alkohol se često uzima u većim količinama ili tijekom dužeg razdoblja no što je prvotno bilo namjeravano.4.2 Sindrom ovisnosti o alkoholu Definitivna se dijagnoza ovisnosti može postaviti samo ako su tri ili više sljedećih kriterija bili izraženi tijekom prethodne godine: a) Jaka želja ili nagon za pijenjem. Treba uložiti napor da osoba koja prekomjerno pije postane svjesna prirode i opsega oštećenja. a prepoznaje se na temelju triju (ili više) sljedećih kriterija ako se pojave bilo kad u istom jednogodišnjem razdoblju: 1. b) Teškoće u samosvladavanju ako osoba pokušava prestati piti.Tablica 3. 2. MKB-10 dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU F10. da bi se pilo ili oporavilo od učinaka pijenja. kao što se očituje u karakterističnom apstinencijskom sindromu (vezano za alkohol ili slične supstancije). ili u kontroli količine popijenog alkohola.90 Sindrom ovisnosti o alkoholu Neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu alkohola koje vodi znatnom oštećenju organizma ili subjektivnim problemima.

Tolerancija široko varira među osobama. 7. povratak upotrebi usprkos štetnim tjelesnim ili psihosocijalnim posljedicama i ponovljene bezuspješne pokušaje kontroliranog pijenja. Blaga je tolerancija uobičajena. 29. Snažna želja ili osjećaj prinude Smanjena sposobnost kontrole Namjera da se olakša apstinencija Apstinencijski sindrom Dokaz tolerancije Progresivno zanemarivanje drugih zadovoljstava i interesa Ustrajnost uporabe alkohola unatoč spoznaji o štetnim posljedicama Mnogo vremena potrošeno za nabavu alkohola i konzumaciju. rjeđa. Najveći dio vremena provodi se u aktivnostima vezanim uz nabavu alkohola. 6. posebice veće. obično je znak ovisnosti. koji su bili izraženi tijekom prethodnih l2 mjeseci. 3. Alkohol uziman u većim količinama i u dužim razdobljima nego što je namjeravano Ovisnost o alkoholu predstavlja sliku kompulzivnog načina pijenja. uzimanje alkohola usprkos spoznaji o njime izazvanoj depresiji. 2. 5. Prekidaju se ili reduciraju važne društvene. poput one prema opioidima ili barbituratima.5. Ti kriteriji mogu uključivati toleranciju ili apstinencijski sindrom. Klinički tijek ovisnosti o alkoholu prikazan je u tablici 6. te oporavak M M+D M+D M+D M+D M+D M+D D D D Česta intoksikacija ili apstinencijski simptomi kad se očekuje ispunjenje glavnih uloga i obveza 10. trošenje velikog dijela vremena na upotrebu alkohola. Tolerancija je fenomen koji je karakteriziran potrebom da s vremenom raste količina alkohola kojom se postiže isto djelovanje. 6. dok je jaka. 9. Alkohol se nastavlja uzimati usprkos spoznaji o postojanju trajnog i ponavljanog fizičkog i psihičkog problema koji je vjerojatno izazvan ili pogoršan njegovom uporabom (primjerice. Usporedba ovisnosti o alkoholu između MKB-10 i DSM-IV USPOREDBA OVISNOSTI O ALKOHOLU IZMEĐU MKB-10 I DSM-IV (M=MKB-10. D=DSM-IV) 1. Tablica 5.4. ili nastavljanje s pićem usprkos spoznaji da je zbog alkohola došlo do pogoršanja stanja ulkusa). primjerice. definiranu u MKB l0 i DSM IV prisutnošću triju ili više glavnih kriterija oštećenja uzrokovanih alkoholom.2003 5 . Ovisnost može postati očita u osoba s tolerancijom u slučaju kada one same naglo prekinu pijenje i tada se pojave znakovi apstinencijskog sindroma. uporabu alkohola ili oporavku od njegovih učinaka. 7. 4. Razvoj tolerancije. poslovne ili rekreacijske aktivnosti zbog uporabe alkohola. 8.

Ponavljano uzimanje alkohola koje vodi neuspjehu u ispunjavanju važnih obveza na poslu. Dijagnoza zahtijeva da bi aktualno oštećenje trebalo utjecati na kvalitetu fizičkog ili mentalnog zdravlja osobe koja pije. Štetna uporaba alkohola i zlouporaba alkohola Zlouporaba alkohola je dijagnosticirana ako je došlo do mentalnog ili tjelesnog oštećenja ili ga se upotrebljava u životno rizičnim situacijama (primjerice. ukori ili izbacivanje iz škole izazvani uzimanjem alkohola. Neprilagođeno ponašanje zbog uporabe alkohola. Nastavljanje s uzimanjem alkohola usprkos ponovnom javljanju društvenih ili međuljudskih problema izazvanih ili otežanih učincima tvari (npr. Ponavljano uzimanje alkohola u situacijama u kojima je to opasno po život (npr. (b) Model uporabe tvari ne zadovoljava kriterije za dijagnozu ovisnosti o alkoholu. Tablica 8. upravljanje automobilom ili strojem u promijenjenom stanju zbog uporabe alkohola).5. uhićenja zbog nedoličnog ponašanja u vezi s uporabom alkohola). Štetna uporaba alkohola (a) Način uporabe tvari koji uzrokuje oštećenje zdravlja. Klinički tijek ovisnosti o alkoholu Doba prvog pijenja Doba prve intoksikacije Doba prvog problema Doba nastanka ovisnosti Doba smrti Promjenljiv tijek apstinencije Spontana remisija u 20 % 13-15 godina 15-17 godina 16-22 godine 25-40 godina 60 godina 2. svađe sa suprugom oko posljedica intoksikacije. Štetna uporaba alkohola. Tablica 7. 29. 2. ciroza jetre) ili mentalno (npr. koje vodi klinički znatnim oštećenjima ili subjektivnim problemima.1. prema MKB-10 MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ŠTETNU UPORABU ALKOHOLA F10. a društveno neprilagođene slike pijenja mogu uključivati trajno prekomjerno pijenje.2003 6 . a javlja se kao jedan (ili više) od sljedećih znakova unutar razdoblja od 12 mjeseci.Tablica 6. 1.00 Zlouporaba alkohola A. Zlouporaba se alkohola može razviti u ovisnost o alkoholu. 4. To oštećenje može biti organsko (npr.4. već je definirana negativnim posljedicama opetovanog pijenja. Zlouporaba alkohola DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ZLOUPORABU ALKOHOLA 305. Zlouporaba alkohola razlikuje se od ovisnosti po tome što ne uključuje toleranciju i apstinencijski sindrom ili kompulzivni način pijenja. Ponavljani problemi sa zakonom zbog uzimanja alkohola (npr. u školi ili kod kuće (npr. nemir i zanemarivanje djece i kućanstva). 3. povremeni depresivni poremećaj zbog prekomjernog pijenja alkohola). učestali izostanci iz škole. upravljanje automobilom ili strojem). vikend intoksikacije ili faze teškog opijanja i apstinencije (tablice 7 i 8). fizički obračuni).2.

3. Valjana evaluacija pijenja alkohola zahtijeva stanoviti oprez od strane evaluatora. Je li pacijent sklon traumama (trauma glave. Pregled i laboratorijski nalazi.5. Markeri za skrining alkoholizma Test Gama-glutamiltransferaza (γ-GT) Karbohidrat-deficijentni transferin (CDT) Srednji korpuskularni volumen (MCV) Urična kiselina Aspartatna aminotrasferaza (AST) Alanin aminotransferaza (ALT) Trigliceridi Vrijednosti > 30 U/L > 20 mg/L > 90 f/L > 6.5. no za praktičara je najuputnije da dobro vlada samo jednim i da ga primjenjuje u svakodnevnoj praksi. Serumski jetreni enzimi i gama-glutamiltransferaza (γ-GT) mogu biti povišeni.B.2003 7 . Pacijent može imati makrocitnu anemiju zbog nutricijske deficijencije. većina osoba na pitanje o količini uzetog alkohola minimalizira količinu koju u stvari uzima. 2. 29. Vrlo je poznat i često se upotrebljava Test za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (Alcohol Use Disorders Identification – AUDIT) (tablica 10). Simptomi nikad nisu zadovoljili kriterije Ovisnosti o alkoholu za tu kategoriju alkohola.4 mg/dL za muškarce > 5. Na primjer.4. pitanje «Koliko pijete alkohola?» bolje je nego «Pijete li alkohol?». fraktura rebara. Dupuytrenova kontraktura i teleangiektazije. kako često pacijent ima amnezije kad je intoksiciran i kako često su ga prijatelji ili rođaci upozoravali da smanji pijenje. Postoje brojni upitnici za identifikaciju rizičnog pijenja i alkoholom uzrokovanih poremećaja. Od somatskih znakova mogu biti prisutni eritem ruku. prometne nezgode)? Je li često u sukobima? Izostaje li često s posla? Ima li socijalne ili obiteljske probleme? Od pomoći može biti procjena laboratorijskih nalaza.0 mg/dL za žene > 45 IU/L > 45 IU/L > 160 mg/dL 2. Kada ispitivač nastoji utvrditi stupanj pijenja alkohola. Upitnici za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja. korisno je upotrijebiti pitanja koja će dati pozitivan odgovor. Povišene vrijednosti jetrenih enzima mogu biti ujedno markeri recidiva (tablica 9). Uvijek je nužno tražiti fine znakove zlouporabe alkohola i uvijek je nužno pitati za uporabu drugih sredstava ovisnosti. Tablica 9. Druga pitanja koja mogu dati pozitivan poticaj uključuju podatak o učestalosti pijenja ujutro.4. Naime.

4. u prošloj godini prošloj godini Jesu li rođaci. ali ne u Da.2003 8 . 6. 8. 1. Upitnik za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (AUDIT) Molimo Vas da zaokružite odgovor koji se odnosi na Vas. 3. 7.Tablica 10. ali ne u Da. 10. Kako često pijete alkoholna pića? Nikada Mjesečno ili 2 do 4 puta manje mjesečno 2 do 3 puta tjedno 4 ili više puta tjedno 2. 29. kada pijete? 1 ili 2 3 ili 4 5 ili 6 7 do 9 10 ili više Kako često popijete 6 ili više pića u jednoj prigodi? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno mjesečno Svakodnevno 4. 9. liječnik ili drugi zdravstveni radnici bili zabrinuti zbog vašeg pijenja ili vam savjetovali da smanjite piti? Ne Da. Kako često ste tijekom prošle godine uvidjeli da niste sposobni prestati piti kada ste jednom počeli piti? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste zbog pijenja tijekom prošle godine propustili učiniti ono što se od vas normalno očekuje? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine trebali prvo piće ujutro. u prošloj godini prošloj godini 5. Koliko alkoholnih pića popijete u tipičnom danu. da se pokrenete nakon teškog pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine imali osjećaj krivnje ili kajanja nakon pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često se tijekom prošle godine niste mogli sjetiti što se dešavalo prošle noći zato što ste bili pijani ? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Jeste li vi ili netko drugi bili ozlijeđeni zbog vašeg pijenja ? Ne Da.

Osnovna načela liječenja ovisnosti o alkoholu Cilj liječenja je postići trajnu apstinenciju od alkohola i promijeniti način života. Prisutnost mogućih psihičkih poteškoća potrebno je tretirati po uspostavi apstinencije. kao što je mogući gubitak posla. «mreže podrške» od strane kolega s posla.1.6.AUDIT Ocjenjivanje odgovora Pitanja 1 do 8 ocjenjuju se sa 0. prvi preduvjet za 29. Temeljni je čimbenik u procesu liječenja u prvom redu odnos bolesnika i terapeuta. Tijekom liječenja mogući su i recidivi koji spadaju u sastavni dio bolesti ovisnosti o alkoholu. pun razumijevanja. prvenstveno prema obitelji. ali ne u prošloj godini 3 2 do 3 puta tjedno 7 do 9 Tjedno 4 4 ili više puta tjedno 10 ili više Svakodne vno Da. 2. a najveći mogući rezultat je 40. održavati trajnu apstinenciju i prihvatiti nov način života. pojava zdravstvenih poteškoća. Jedan od problema koji se javlja tijekom liječenja jest pasivnost bolesnika u tretmanu. 3 ili 4. 2. uz mijenjanje samoga sebe u odnosu prema sustavima vrijednosti i odgovornosti pojedinca spram njegovog okružja. Liječenje Temeljni cilj liječenja je uspostava i održavanje trajne apstinencije od alkohola. koja nastaje zato što je u većini slučajeva bolesnik «prisiljen» na liječenje. U dijagnostičkom i terapijskom postupku svakako treba voditi računa o prisutnosti komorbiditeta ovisnosti o alkoholu i drugih psihičkih poremećaja. te se ne moraju sagledavati nakon uspostave početne apstinencije u negativnom kontekstu. uz liječenje svih popratnih zdravstvenih poteškoća i oboljenja koja su usko povezana s alkoholnom intoksikacijom. kao i mogućnost rastave i urušavanja obiteljske podrške. u liječenje svakako treba uključiti obitelj radi postizanja pozitivne obiteljske homeostaze. Pitanja 9 i 10 ocjenjuju se samo 0.2003 9 . te strukturiranje tzv. Odgovor je kako slijedi: 0 Pitanje 1 Pitanje 2 Pitanje 3-8 Pitanje 9-10 Nikada 1 ili 2 Nikada Ne 1 Mjesečno ili manje 3 ili 4 Manje nego mjesečno 2 2 do 4 puta mjesečno 5 ili 6 Mjesečno Da. 4. no mora se svakako o recidivu razgovarati i u terapijskom kontekstu analizirati. 2. dakle potpune trijeznosti. uz siromaštvo u komunikaciji i interakciji kao i manjak empatije. 1. prijatelja i drugih pacijentu bliskih osoba. Također je potrebno stalno konfrontirati pacijenta s realitetom. u prošloj godini Najmanji rezultat (za one koji ne piju ) je 0. Budući da je ovisnost o alkoholu sustavni poremećaj. poslu i široj zajednici. U početku liječenja treba provesti detoksifikacijski tretman.4. pri kojem je dobar ljudski odnos.6. Rezultat od 8 ili više indicira vjerojatnost riskantnog i škodljivog pijenja 2.

6. te da se liječenjem i apstinencijom zapravo vrši zamjena slabo adaptivnog ponašanja tijekom pijenja boljim i prihvatljivim modelom ponašanja. jača motivacijski kapacitet samog pacijenta.2003 10 .2. apelirajući na pacijentovu odgovornost koja će utjecati na pokretanje promjena.6. 2. Ona sigurno nije sama po sebi dovoljna u rješavanju i liječenju ovisnosti o alkoholu. motivacijski intervju. Najčešće primjenjivane intervencije su uvježbavanje socijalnih vještina. Njome se rješava početna ambivalentnost pri odluci o liječenju. U procesu grupne psihoterapije bolesniku se pruža mogućnost da vidi sebe u očima drugih ljudi i da tako lakše i kritičnije prihvati postojanje svog vlastitog problema («fenomen zrcala»). Psihološki postupci Niz psiholoških postupaka i intervencija imaju svoje mjesto tijekom započinjanja.5. Najčešće se primjenjuje. te kognitivno restrukturiranje. kao i rješavanje niza emocionalnih kriza i otpora. 2. 2. od kojih onaj ekonomski nije zanemariv.6.4.3. u nas pod opće poznatim nazivom klubovi liječenih alkoholičara (KLA). Klubovi liječenih alkoholičara Liječenje ovisnosti o alkoholu je dugotrajan i složen postupak koji se tek jednim početnim dijelom usko veže uz zdravstvenu odnosno psihijatrijsku djelatnost. Također je vrlo važan i kvalitetan odnos između terapeuta i bolesnika koji je osnova za cjelokupni tijek terapijskog programa.4. U klub liječenih alkoholičara potrebno je odlaziti jedanput tjedno zajedno s obitelji najmanje 5 godina. poglavito u početku. između ostalog i zbog toga što dijada terapeut–pacijent ne donosi mnogo socijalnih elementa koji su važni u rješavanju ovisnosti o alkoholu. provodi se u skupinama koje su organizirane kao udruge građana. Grupna psihoterapija Grupna psihoterapija je metoda izbora u terapijskom radu s ovisnicima o alkoholu iz mnogih razloga. između ostalog. vježbe opuštanja – učenje kontrole bijesa. vještine rješavanja problema.6. koju primjenjujemo u procesu liječenja kao praktičan i prihvatljiv način u fazi kad postoji neodlučnost i otpor pri odluci o liječenju. ali i samog trajanja terapijskog procesa liječenja ovisnika o alkoholu. skrivenu motivaciju. Cilj je potaknuti unutrašnju. Polazi se od stava da je upotreba alkohola rezultat svojevrsne gratifikacije koju pacijent bez alkohola ne dobije. koji možemo svrstati u terapijsku tehniku. 2. Dugogodišnji rehabilitacijski i resocijalizacijski proces. Individualna psihoterapija Individualna psihoterapija ima svoje mjesto u sustavu liječenja.početak kao i za sam tijek liječenja. 29. tijekom kojega je potrebno promijeniti ponašanje i usvojiti nov način života bez alkohola. Pri tome je potrebno voditi računa da se ti međuodnosi zrcale u sposobnosti iskazivanja suosjećanja. kad i sami pacijenti više preferiraju individualni pristup problemu. Kognitivno bihejvioralni pristup u tretmanu ovisnosti o alkoholu temelji se na pretpostavci da je ovisnost o alkoholu uglavnom naučeno ponašanje. izbjegavanju posesivnosti i direktivnosti te usađivanju osjećaja vrijednosti i davanju nade.

Doze: daje se 250–500 mg jedanput na dan. intravenski ili antihistaminike. a u svakoj zemlji nalazi se u upotrebi pod drugim tvorničkim imenom (Tetidis. Posebno mjesto u radu s alkoholičarima ima obiteljska terapija. Od vitamina se prvenstveno misli na tijamin (vitamin B1). nije potrebna nikakva terapija. tjeskobu. Uspostava apstinencije zahtijeva restrukturiranje obiteljskog sustava. Ne preporučuje se davati disulfiram osobama koje imaju oštećenje jetre (ciroza). što uključuje nastanak niza različitih simptoma: crvenilo. obiteljski pristup problemu ovisnosti o alkoholu zahtijeva uključivanje cijelog obiteljskog sustava jer ovisnost o alkoholu pojedinca praktički razbija obiteljski sustav. Detoksifikacijski postupak Detoksifikacija se provodi u početnoj fazi liječenja. Farmakoterapija Primjena medikamenata u liječenju ovisnosti o alkoholu ima za cilj omogućiti pacijentu aktivnije uključivanje u sam proces liječenja. Grupni rad se provodi najčešće u strukturi tzv. Antiethyl. srčana oboljenja. kao i kad je riječ o drugim težim sistemskim oštećenjima. lakše rješava pojedine nesigurnosti. B6 i C vitamin. anksioznosti. tahikardiju. uz uspostavu kvalitetnijih međusobnih odnosa. Osnovno u grupnoj terapiji treba biti načelo «ovdje i sada». epilepsiju. palpitacije. u grupi bolesnik lakše i objektivnije sagledava odnose s drugim ljudima i osjeća se integralnim dijelom socijalnog sustava. «srednje grupe» (10-15 članova). U grupi se bolesnik osjeća sigurnije. daju se pripravci 37% glukoze. nelagode. Terapija: ako je reakcija blaža. te da otkloni niz sekundarnih simptoma prouzročenih dugotrajnim prekomjernim pijenjem alkohola. Abstynil. slabost. uputno je davati C vitamin. a međusobna identifikacija. kao i identifikacija s ego idealom. kao i povremene acting out-e («grupa kao kondenzator»). preparata za zaštitu jetre i glukoza (parenteralno). 29. Uzimajući disulfiram pacijenti imaju iznimno neugodnu reakciju ako u organizam unesu i vrlo malu količinu alkohola. Uz pomoć grupe bolesnik dobiva bolji uvid u svoje liječenje. dispneju.4. a mogu nastati i po život opasne komplikacije.6. znojenje. Naime. vitamini B1. Disulfiram Kemijski. piridoksin (vitamin B6). a ako su posrijedi jači simptomi. 2. riječ je o tetraetiltiuramdisulfidu. Ako se radi o akutnoj intoksikaciji. Reakcija obično započinje 10-30 minuta nakon konzumiranja alkohola.Također. vrlo je velika. hipertenziju. Reakcija je uzrokovana nakupljanjem acetaldehida radi inhibicije aldehid dehidrogenaze.2003 11 . što samo po sebi ima veliku važnost («grupa kao podrška»). a može trajati nekoliko sati. hiperventilaciju. Unutar grupe pojedinac se osjeća sigurnije. poznatom pod nazivom antabus.6. Aversan. Detoksifikacija se sastoji prije svega u davanju vitamina. Pacijenti uzimaju disulfiram u razdoblju od šest mjeseci do jedne godine (preporuka je da se uzima barem godinu dana). a cilj je uklanjanje ili ublažavanje toksičnog djelovanja alkohola. a ne marginalna osoba koja je zbog bolesti odbačena od sredine («socijalizacija»). koji predstavlja terapeut u terapijskim grupama. Esperal).

ponajprije glutamata. te antidepresivi s povoljnijim tijekom nuspojava kao što su tianpetin. Podržava uspostavu apstinencije. uporaba psihofarmaka se preporučuje. Fizičke i psihičke komplikacije prouzročene prekomjernim i dugotrajnim pijenjem alkohola Prekomjerno i dugotrajno pijenje alkohola uzrokuje niz tjelesnih oštećenja. Treba kontrolirati njihovo uzimanje kao i provoditi postupnu redukciju. poglavito prvih dana odnosno tjedana apstinencije. Sedativi: u prvom redu upotrebljavaju se benzodijazepini u terapijskoj dozi od 5 do10 mg. dolazi do niza nuspojava kao što su mučnina. Nema interakcije s alkoholom i sedativima i ne stvara naviku.4. Djelovanje: naltrekson djeluje na blokiranje otpuštanja endogenih opoida. Antidepresivi: uporaba antidepresiva ima svoju svrhu s obzirom na čestu pojavu depresivnih epizoda. Sedativi i antidepresivi Budući da su anksioznost i depresivne smetnje vrlo česte u ovisnika o alkoholu. tri do četiri puta na dan. no govori se o tome da stimulira inhibitore GABA transmisije i sprječava produkciju ekscitatornih aminokiselina.Sredstva koja smanjuju želju za alkoholom Naltrekson (ReVia) je antagonist opioidnih receptora. Najčešće se upotrebljavaju antidepresivi SSRI. trazodon. 29. Ukoliko se uz naltrekson uzima alkohol. slabost i dr. što se češće susreće prvih tjedana i dana apstinencije. Mehanizam djelovanja nije u potpunosti poznat. te na taj način smanjuje užitak očekivanog pijenjem alkohola.2003 12 . Akamprosat (Campral) uzima se u dnevnoj dozi od 1300 mg do 2000 mg. bilo kratkotrajno ili duže vrijeme u većim količinama. U dozi od 50-100 mg na dan pokazao se učinkovitim u smanjenju želje za pijenjem i održavanjem apstinencije. s mnogo izravnih i neizravnih učinaka na tjelesno zdravlje. djeluje na stvaranje niza tjelesnih komplikacija koje navodimo u tablici 11. Unos alkohola u organizam.

trombocitopenija Hiponatremija. hipomagnezijemija. hiperkalcemija. kod alkoholičara Bolesti nepoznate patogeneze kod alkoholičara Sistemske bolesti sa sekundarnim neurološkim komplikacijama. hipoglikemija i hiperglikemija Intracerebralni hematom.2003 13 .Bignamieva bolest Fetalni alkoholni sindrom Miopatija Bolesti jetre hepatalna encefalopatija stečena kronična hepatocerebralna degeneracija (Nonwilsonova bolest) Gastrointestinalne bolesti malabsorbcijski sindrom postgastrektomički sindrom Kardiovaskularne bolesti Hematološke bolesti Hipotermija i hipertermija Disbalans elektrolita Ozljeda mozga Kardiomiopatija Aritmija i hipertenzija Anemija.Tablica 11. hipofosfatemija. leukopenija. kod alkoholičara 29.4. Somatske komplikacije vezane uz prekomjerno pijenje alkohola Alkoholna intoksikacija Sindrom sustezanja od alkohola Akutna intoksikacija (Akutno opito stanje Patološko pijano stanje Bleckout (alkoholna amnezija) Tremor Alkoholna halucinoza Alkoholna epilepsija Delirium tremens Sindrom Wernicke-Korsakoff Cerebelarna degeneracija Periferna neuropatija Optička neuropatija Pelagra Centralna pontinina mijelinoza Marchiafava. subduralni i epiduralni hematom Bolesti živčanog sustava kao posljedica nedostatka hranjivih tvari.

1. AKUTNA INTOKSIKACIJA ALKOHOLOM (F 10. teška intoksikacija često dovodi do teških poremećaja.3 ‰ 0. nistagmus. frakture ostalih koštanih sustava.8 ‰ 0. pri čemu bolesnik postane opušten. homicidi i suicidi.0-3. labilno raspoloženje. poseban je oblik kompliciranog otrovanja alkoholom.8-0. moguća i smrt (stupnjevi svijesti: somnolencija. odnosno haloperidol. potrebno je opservirati pacijenta. kriminogeno ponašanje.0 ‰ Mogući poremećaji spora motorna aktivnost te smanjenje sposobnosti mišljenja povećani motorni i kognitivni problemi slaba koordinacija pokreta. somnolenciju. smetnje koordinacije. atipično za osobu u trijeznom stanju. nerazumljiv govor. Ako je riječ o težim akutnim intoksikacijama. kao što su agresivnost. uz mjerenje alkoholemije (alkohol u krvi). sopor.2003 14 .0) Alkoholna intoksikacija nastaje jednokratnim unosom alkoholnog pića. Intoksicirane osobe pokazuju barem jedan od navedenih simptoma: neujednačen i nerazumljiv govor. Komplikacije pri akutnom pijanstvu: ozljede glave (subduralni. uz 37% glukozu. pričljiv. epiduralni i intrakranijski hematom). praćen agresivnim i često nasilnim ponašanjem. poremećaj pamćenja. koja u srazmjeru s količinom unesenog alkohola dovodi do poremećaja razine svijesti. Odnos koncentracije alkohola i poremećaji koji nastaju pri tome navedeni su na tablici 12. euforičan. greške u prosuđivanju.4. Tablica 12. Dok blaga intoksikacija može producirati određeno ponašanje. Postoji amnezija za cijeli događaj i smatra se da je osoba bila u stanju sužene svijesti. poremećaja opažanja.2-0. koma. sopor. prometne nezgode. promjene raspoloženja nistagmus. Terapija U blažim akutnim intoksikacijama praktički nije potrebna nikakva terapija. pogrešno prosuđivanje te socijalna i radna nesposobnost. U slučaju psihomotornog nemira i agitacije ordinirati promazin. transa ili automatizma. alkoholne amnezije nepravilan rad vitalnih funkcija.0 ‰ > 3. Patološko pijano stanje (patološka intoksikacija) Patološko pijano stanje.3. Uputno je neko vrijeme davati vitamina B skupine i C vitamina (parenteralno). a nastaje vrlo brzo nakon pijenja malih količina alkohola koje u većine ljudi ne izazivaju jaču intoksikaciju. neujednačen. Odnos koncentracije alkohola u krvi i nastalih poremećaja Koncentracija alkohola u krvi (u promilima) 0. udisanje povraćenog sadržaja.2 ‰ 2. kognicije. 29.3-0. sumračno stanje u alkoholom intoksicirane osobe. koma) 3. Nakon epizode slijedi dugotrajni san. poremećaja raspoloženja i drugih oblika poremećaja ponašanja.

Obično takva stanja nastaju u osoba koje su ovisne o alkoholu najmanje desetak godina. komentara koje su upućeni samom pacijentu. vjerojatno se radi o shizofrenom procesu. Gubici pamćenja se javljaju i u kasnijim stadijima samog alkoholizma. Halucinoza obično nastaje nakon pojačanog pijenja ili neposredno nakon toga. ali mogu imati i popratnu sumanutost s idejama odnosa i paranoidnim idejama.Diferencijalno dijagnostički. Također treba obratiti pozornost na postojanje halucinoze pri intoksikaciji amfetaminima. U alkoholnim halucinozama obično se javljaju slušne halucinacije. ALKOHOLOM INDUCIRAN PSIHOTIČNI POREMEĆAJ S HALUCINACIJAMA (Alkoholna halucinoza) F10. 4. bez kasnijeg sjećanja na događaje tijekom same amnezije. te opservacija eventualnih ozljeda. Javljaju se sa sačuvanom osobnosti. koji može biti uzrokovan alkoholnom intoksikacijom. spontanim ili uz poticaj. Može potrajati 30-60 minuta pa i do dva dana. organsko oštećenje mozga ili poremećaj ponašanja. potpunom amnezijom. te se kasnije probude na nepoznatu mjestu ili gradu. Glasovi se javljaju u vidu poruka.2003 15 . b) amnezija «grey-out» odnosno djelomični gubitak pamćenja su povremene epizode amnezije s nejasnim granicama i «otočićima» u sjećanju i traju kratko vrijeme. s djelomičnim oporavkom. kako slušne tako i vidne. Kod alkoholne halucinoze ne postoji komplicirani sustav shizofrenog poremećaja mišljenja ili nedostatak afekta. Uvid u stanje vraća se odmah po prestanku javljanja glasova. Alkoholna amnezija Alkoholna se amnezija odnosi na tranzitorni gubitak pamćenja. Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati.4. Takvo stanje nazivamo «stanje fuge». bez ostalih delirantnih simptoma. a povezani su s oštećenjima korteksa mozga. dovodi do toga da pojedinac započne apstinenciju. i to u vidu glasova i šumova. Kod agitacije promazin ili haloperidol. povremeno odlutaju od kuće.5 Perzistirajuće halucinacije. Ako se simptomi ne povlače više mjeseci. 3. Neki pacijenti navode da nakon pijanstva. Diferencijalno – dijagnostički: u obzir treba uzeti prisutnost eventualne paranoidne shizofrenije. U stanju patološke intoksikacije osoba može biti verbalno i fizički iznimno agresivna. dolazi u obzir alkoholom inducirana hipoglikemija. Tretman: obično samo suportivan. u alkoholičara se svode na pojam alkoholna halucinoza odnosno alkoholom inducirani psihotični poremećaj s halucinacijama. Ako nastaje tijekom pijenja. 29. pa čak počiniti i ubojstvo. iznimno nekoliko dana. davanje vitaminskih preparata.2. u fazi amnestičkog razdoblja. Halucinacije su žive i nastaju obično pri punoj svijesti i orijentaciji. Spominju se dvije varijante alkoholne amnezije: a) amnezija «en block» koja se očituje gustom.

što manifestira i psihomotornim nemirom. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost. haloperidol 2-5 mg per os ili intramuskularno 3-4 puta na dan). kreatinin. depresivnost. uz spektar živih boja. Strah: pacijent zbog halucinatornih doživljavanja. 5. gmazova koje plaze po pacijentu. Apstinencijski je sindrom jedan od pokazatelja sindroma ovisnosti o alkoholu. Tijekom pojedinačne epizode pacijent može imati samo jedan napadaj. 29. Paranoidne sumanute ideje: u bolesti se često javljaju paranoidne ideje spram okoline. lorazepam 1-2 mg oralno ili intramuskularno. Halucinacije i iluzije: prisutne su žive i zastrašujuće vidne halucinacije u vidu kukaca. Javlja se nakon apsolutnog ili relativnog prekida uzimanja alkohola u teških ovisnika o alkoholu.2003 16 . zmija. a mogu postojati i slušne te taktilne halucinacije. tahikardija. a susreće se u 1-3% ovisnika o alkoholu. PV. APSTINENCIJSKI SINDROM S DELIRIJEM (F 10.). a mogu se očitovati i sumanute profesionalne ideje kao i halucinacije (vozač po profesiji može doživljavati sebe kako vozi. groznica.3 Apstinencijski sindrom započinje nekoliko sati odnosno dana (dva do tri dana) nakon prekida ili smanjenja dugotrajnog pijenja. elektroliti. npr. pacijent postaje sve jače anksiozan. ABS. ustrašen. urin. anksioznost. Druge moguće pretrage: EKG. tremor ruku. s nedirnutim testiranjem realnosti. ali češće ima dva do tri napadaja tijekom nekoliko dana. čime se smanjuje prisutnost eventualne agitiranosti. ima osjećaj straha. CT mozga. znojenje. dezorijentiran (više vremenski i prostorno). uz vidljivi tremor. Laboratorijske pretrage: kontrola KKS i SE. ukupne bjelančevine.4) Poremećaj koji se uobičajeno zove delirium tremens je apstinencijski sindrom kompliciran s delirijem. Komplikacije takvog stanja svode se na postojanje konvulzija koje se obično javljaju 7-48 sati nakon prestanka pijenja. Tremor: kako se bolest razvija. albumini. izvan realiteta. halucinacije.4. kao i zbog vegetativne hiperaktivnosti.Terapija: Preporučuje se ordinirati benzodijazepine. Svijest: pacijent je manje-više sužene svijesti. najčešće jače izražen na prstima ruku. npr. kraniogram (kod postojećih ozljeda glave. dijazepam 5-10 mg oralno ili intramuskularno u tri do četiri dnevne doze. mučnina. APSTINENCIJSKI SINDROM (Sustezanje od alkohola) F10. konobar kako djeluje na svom poslu i sl. razina šećera u krvi. kao i stanja poslije konvulzija). testovi jetrene funkcije. RTG pluća i srca. Također treba uvesti manje doze visokopotentnih psihofarmaka (antipsihotika. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost. anksioznost. Nastaje nakon prekida pijenja. ali kasnije se proširi po cijelom tijelu. u otprilike 5-15% ovisnika o alkoholu. Terapija: uobičajeno je davati benzodijazepine kao i antidepresive ako u kliničkoj slici ipak više dominira sniženo depresivno raspoloženje. 6. psihomotorna agitacija. Mogu se u blažem obliku pojaviti prolazne smetnje percepcije. Dijagnoza: minuciozna povijest bolesti i klinički pregled.

Wernickeova encefalopatija Poznata je i pod nazivom alkoholna encefalopatija.4. nistagmusa.2003 17 . dirigirano u infuziji fiziološke otopine u dozi od l0 do 20 mg 3-5 puta na dan 6) neuroleptici u smislu smirivanja jače agitiranosti. Manjak tijamina nastaje kao posljedica dugotrajnog i prekomjernog pijenja alkohola. halucinacija i sumanutosti (haloperidol) 7) polivitamini jedanput na dan 8) vitamini B skupine (B1-tijamin.Postupci tijekom liječenja: 1) stalno praćenje bolesnika. postupno smanjivati benzodijazepine i uključiti ga u liječenje ovisnosti o alkoholu. 7. flurazepam) 11) liječenje malnutricije 12) nakon što se pacijent smiri. valja ga rehidrirati 4) zbrinjavanje somatskih komplikacija 5) benzodijazepini .diazepam 5-20 mg 3-5 puta na dan per os ili i. GUK-a 3) ako je bolesnik dehidriran. koji su dugi niz godina prekomjerno i konstantno uzimali 29.6) Taj se poremećaj očituje smetnjama u kratkoročnom pamćenju. tjeskoba. letargija.v. Tijek bolesti: ordiniranom se terapijom s vremenom povuče veći dio simptoma. Također se daje i magnezij (kao kofaktor u metabolizmu tijamina). Klasični nazivi toga poremećaja jesu Wernickeova encefalopatija (akutni početak neuroloških simptoma) te Korsakovljev sindrom (kronično stanje). osim ataksije. Korsakovljev sindrom Poznat je i pod nazivom Korsakovljeva psihoza. te katkad i periferne polineuropatije. paraliza abdukcije i konjugiranih pokreta očiju. kontrola vitalnih funkcija svakih 4-6 sati 2) korekcija elektrolita. To je akutni sindrom uzrokovan deficitom tijamina. konfabulacije.2. ABC. Sindrom se povuče za nekoliko dana odnosno tjedana. 7. Simptomi: nistagmus. nitrazepam. Liječenje: Ordinira se tijamin u dozi 100-300 mg na dan dok se ne ukloni oftalmoplegija. B6-piridoksin. Rijetko se javlja u osoba mlađih od 35 godina. B12-cijanokobalamin) 9) magnezijev sulfat: 1g i. koji nastaje u osoba s dugotrajnim i prekomjernim pijenjem alkoholnih pića. svakih 6 sati tijekom 2 dana (u pacijenata s epilepsijom) 10) ordinirati lijekove za miran san (npr. zolpidem.1. ataksija i opća smetenost. 7. nezainteresiranost. strah od mraka. no može prijeći i u kronični oblik (Korsakovljev sindrom). To je kronično stanje u osoba ovisnih o alkoholu. PERZISTENTNI AMNESTIČKI POREMEĆAJ PROUZROČEN ALKOHOLOM (F 10.m.

Breitenfeld D. 6. 1995. 2. 13. U: Windle M. polineuropatija. 9. što im je praktički bio jedini izvor kalorija. Chung T. Biochemical Markers for Alcoholism. 26:223-231.4. Psychotherapy. uz eventualno davanje klonidina i propranolola. British Medical Association. 82113. Saunders JB. 8. Whitfild JB. 29. Alcohol: Guidelines on Sensible Drinking.alkohol. Često je uz taj sindrom prisutna i alkoholom uzrokovana demencija. Oxford: Oxford University Press. Brzović Z. Edwards G. Oxford: Oxford University Press. str. 1990. Cottler LB. 25:204-209. Cambridge: Cambridge University Press. Monti PM. Liječenje: nadomjestak tijamina. Anton RF. dezorijentiranost. Neurobehavioural basis for the pharmacotherapy of alcoholism: current and future directions. Marušić S. 4. 11. Dare C. Comparing assessment of DSM substance dependence disorder using CIDI-SAM and SCAN. Psychological Treatmens and the addictions. Edwards G. Alcohol Alcohol 1996. uz dugotrajno davanje tijamina u dozi od 50-100 mg / na dan. Searles JS. Cook CCH. Alcohol and Public Polycy: Evidence and Issues. 1994. 9. Oko 25% pacijenata se oporavi u potpunosti. Giesbrech N i su. Alcohol Alcohol 1995. 31:43-53. 8. 7. 39-72. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. Dementni sindrom u početku je praćen etičkim osiromašenjem ličnosti. Chang G. ured. Neurotransmiter changes in alcoholism and in the withdrawal syndrome (neurobiological tests of alcoholism). Alcohol Res Health 2001. New York: Guilford. 1994. Anderson P. Alcohol-screening instruments for pregnant women. 1996. 5. Washington. uz sve izrazitije simptome demencije. Conigrave KM. konfabulacije. Alcohol Policy and Public Good. afekta. To je sindrom deficita tijamina. LITERATURA 1. Edwards G. uz slabljenje intelekta. 12. Alcohol and risk of physical harm.7) Poremećaj u kojem promjene kognicije. Compton WM. Barnett NP. Br J Hospital Med 1997.10. Thaller V. PERZISTENTNA DEMENCIJA PROUZROČENA ALKOHOLOM (F. izdanje. često vrlo kratkog trajanja. 10. B-complex vitamins in the prevention and treatment of Wernicke-Korsakoff syndrome. Diagnostic tests for alcohol consumption. Alcoh Clin Exp Res 2002. Spitznagel EL. Dorsey KB. 3. a oko 50% samo djelomično. Anderson P. Ametrican Psychiatric Association. Alcohol Use Disorders Identification Test: Factor structure in an adolescent emergency department semple. 30:13-26. Takva osoba izrazito mijenja dotadašnji način života. retrogradna i anterogradna amnezija. 20:175-182.2003 18 . ured. te ima tendenciju postupnog napredovanja navedenih promjena. Casswell S. Coll antropol 1996. Buljan D. Thomson AD. Colby SM. Children of Alcoholics. Chan AWK. 41:179-88. Simptomi: smetenost. str. DC: American Psychiatric Press. 1995. Barbor TF. U: Holder H. osobnosti ili ponašanja uzrokovane alkoholom traju i izvan razdoblja za koje bi se razumno mogao očekivati izravni učinak samog alkohola. Ferrence R. Pojedina kratkotrajna vraćanja u prošlost (flashback) mogu se razlikovati od psihičkog stanja djelomično po svojoj epizodnoj prirodi. London: British Medical Association. 4. Drug Alcohol Depend 1996. Mager DE.

Helander A. Drinking and driving. Breitenfeld T. Thaller V. Buljan D. Geneva: World Health Organisation. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe.14. Biological markers of alcohol use and abuse in theory and practice. Thaller V. Friedmann PD. 39. 32. British Medical Bulletin 50. Marušić S. The Alcohol Use Disorders Identification Test (AUDIT): A review of recent research. Hoffman PL. ured. Antropological aspects of alcohol consumption and alcohol relation problems. 28. 1994. 31. Marušić S. Brandt L. Eur J Psychiat 1999. Treatment Approaches to Alcohol Problems. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. Psychotherapy. 62:234-238. 19:493-504. The ICD-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders: Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines. 34. Alcohol dependence: a commentary on the mechanisms. 26:272-279. N Engl J Med 1995. 31:333-40. Drug therapy for alcohol dependence. Psychiatric Bull 1995. Weiss RH. Alcoholism treatment in the United States: An overview. Psychological Treatments and the Addictions. Alcohol and Alcohol Problems. 20. U: Edwards G. 29. Dare C. Pettinati HM. 333:1058-65. Alcohol Clin Exp Res 2002. Rönnberg S. 24:1041-1049. 29. Buljan D. str. and Regional Trends. 37. Lancet 1978. Volpicelli JR. 19:143-151. 22:603-611. 19:789-796. Alcoholism 1998. Parenteral vitamin therapy in alcoholism. Coll Antropol 1998. Ann Intern Med 1989. Fuller RK. Alcohol Clin Exp Res 2002. Cognitive and behavioural treatments for substance abuse. Seitz HK. 25. De Syo D. 1994. Kranzler HR. Alcohol in Health and Disease. U: Agarwal DP.4. J Stud Alcohol 2001. 21.23:69-77. Diagnosis of alcohol-related disorders. Wright C. Surveillance Report No. 31:1-3. 15. Buljan D. Reinert DF. Dufour MC. 1996. i sur. 177-205. Levin JD. Jovanović B. Hermansson U. Thaller V. Thaller V. 13:107-119. Williams GD. Validation of the screening strategy in the NIAAA «Physcians´ Guide to Helping Patients With Alcohol Problems». N Engl J Med 1999. 340(19):14821490. O´Brein P. 31. Naloxone as an antagonist in severe alcohol intoxication. Swift R. Zagreb: CSCAA. 30. Thaller V. Lieber CS. Copenhagen: World Health Organisation. 67-75. Breitenfeld D. Alcohol Epidemiologic Dana System. Alcohol Alcohol 1996. Marušić S. Zhang JX. 23. ured.M. Rockville MD: National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. The Alcohol Use Disorders Identification Test and carbohydrate-deficient transferrin in alcohol-related sickness absence. Medical disorders of alcoholism. Am J Drug Alcohol Abuse 1993. Heather N. Clem DA. 36. Alcohol Res Health 1999. Biochemical test in the diagnosis of alcoholism (The correlation of the sensitivity of the conventional tests for the diagnosis of alcoholism and alcohol withdrawal syndrome). 2002. The Dynamics and Treatment of Alcoholism: Essential Papers. Disulfiram treatmentof alcoholism: Position paper of the Amnerican Colege of Physicians. Buljan D. Alcohol and bone. Northvale: Jason Aronson. Tipp JE. 1977-92. str 158-72. Alkohologija. Health N. Tabakoff B. 2001. 17. Coll Antropol 1995. London: Churchill Livingstone. Treatment Approaches for Alcohol Problems. 24. 33. Alcohol Alert 1996. European Series No. Schuckit MA. 38. Stein MD. 1994. ured. 26: 28-35. Brzović Z. 111: 943-945. Zoričić Z. State. Gogineni A. Alcohol Clin Exp Res 2000. Huss A. Hiller-Sturmhöfel S. 1992. U: Edwards G. 34:3-14. 16. New York: Marcel Dekker. 26. Apparent Per Capita alcohol Consumption: National. 2: 688-689. A comparison of ICD-10 and DSM-III-R criteria for substance abuse and dependence.2003 19 . Saitz R. World Health Organisation. 27. Sertraline treatment for alcohol dependence: Interactive effects of medication and alcohol subtype. Moniz C. Allen JP. 35. 19. 1995. 18. Peters TJ. Sorensen SC. Breitenfeld D. Some biological aspects of depression. Moore RD. 65. ured. Gossop M. Cambridge: Cambridge University Press: 1996. str. Division of Biometry and Epidemiology. et al. Helander A. Rapaport MH. Mattison K. 22.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful