Hrvatski liječnički zbor

Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatsko psihijatrijsko društvo

DIJAGNOSTIČKE I TERAPIJSKE SMJERNICE ZA LIJEČENJE ALKOHOLOM UZROKOVANIH POREMEĆAJA
U sklopu Projekta izrade kliničkih smjernica MZ Odabrana klinička smjernica je smjernica Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti HLZ Kliničku smjernicu izradili su: Prof.dr.sc. Vlatko Thaller, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb Prim.dr. Srđan Marušić, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb 1. Uvod
Alkohol je najraširenija i najdostupnija psihoaktivna tvar, čija je zlouporaba socijalno prihvaćena. Devedeset posto osoba u Europi i SAD-u tijekom života je pilo alkoholna pića, a u oko 30 % njih nastaju alkoholom uzrokovani poremećaji. Visoka prevalencija zlouporabe alkohola i ovisnosti o alkoholu izravno je proporcionalna s pijenjem alkohola, što je ključ svake psihijatrijske ili šire medicinske evaluacije. Gotovo svaki klinički problem može se dovesti u vezu sa zlouporabom alkohola, ovisnosti, intoksikacijom ili apstinencijskim sindromom. Definicija alkoholizma ukazuje na opetovana oštećenja funkcioniranja u različitim područjima života, uzrokovana alkoholom, usprkos kojima se osoba vraća pijenju. Premda se pojmom alkoholizam ne opisuje specifičan duševni poremećaj, poremećaji u vezi s alkoholizmom općenito se mogu podijeliti u tri skupine: (1) poremećaji uzrokovani izravnim toksičnim djelovanjem alkohola na mozak (uključujući intoksikaciju, apstinencijski sindrom, delirium tremens i halucinozu); (2) poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (zlouporaba alkohola i ovisnost) i (3) poremećaji trajnog karaktera uzrokovani alkoholom (trajni amnestički poremećaj, demencija, Wernickeova encefalopatija, Korsakovljev sindrom). Tablica l. prikazuje sve alkoholom izazvane poremećaje prema MKB 10.

29.4.2003

1

73 F10.52 F10.2x F10.2. Devedeset posto alkohola se metabolizira oksidacijom u jetri. glutamatske jonofor receptore. Alkohol se brzo i dobro apsorbira u gastrointestinalnom traktu. posebice ako su uzeta s drugim depresivima. Osobe koje prekomjerno piju alkoholna pića imaju brzi metabolizam alkohola. kompleks benzodijazepinskih receptora. s halucinacijama Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj raspoloženja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Anksiozni poremećaj prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Seksualne smetnje prouzročene alkoholom Odrediti ako se javljaju tijekom Intoksikacije Poremećaj spavanja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj vezan uz alkohol. Farmakologija 2. Alkohol je depresor koji izaziva somnolenciju i smanjenu neuralnu aktivnost.8 F10. Alkoholom uzrokovani poremećaji Poremećaji zbog uporabe alkohola F10.1.03 F10. može se navesti da alkohol može djelovati na tekućinu stanične membrane.1 F10. sa sumanutostima Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom.0 F10. 2.2003 2 . 29. posebice u tankom crijevu. Intoksikacija je naglašenija za vrijeme porasta koncentracije alkohola nego tijekom njenog pada.4. OVISNOST O ALKOHOLU I ZLOUPORABA ALKOHOLA 2.9 Ovisnost o alkoholu Zlouporaba alkohola Poremećaji uzrokovani alkoholom Intoksikacija alkoholom Sustezanje od alkohola (alkoholni apstinencijski sindrom) Delirij kod intoksikacije alkoholom Delirij kod sustezanja od alkohola Perzistentna demencija prouzročena alkoholom Perzistentni amnestički poremećaj prouzročen alkoholom Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom.1‰ tijekom sat vremena. Neurofarmakologija.1.1. Vrlo je topiv u vodi i zbog toga se lako širi po cijelome tijelu. Brzo pijenje alkohola i pijenje na prazan želudac ubrzava apsorpciju.8 F10. što ga svrstava u skupinu drugih sedativa-anksiolitika poput benzodijazepina.51 F10. Ta sredstva pokazuju ukrštenu toleranciju s alkoholom. neodređen 2. što je ekvivalent 0. Farmakokinetika. Na osnovi različitih teorija o djelovanju alkohola na mozak. odnosno to odgovara jednom srednje koncentriranom piću (l2 g etanola – 2 čaše piva.4 F10. Alkohol se pretvara djelovanjem alkoholne dehidrogenaze u acetaldehid. dok se ostatak izlučuje nepromijenjen preko bubrega i pluća. dopaminom dirigirane centre ugode.6 F10.3 F10. izazivaju sličnu sliku intoksikacije i apstinencijskog sindroma i potencijalno su smrtonosna u slučaju predoziranja.Tablica 1. Najviša koncentracija nastaje između 30 i 90 minuta. Brzo povećanje koncentracije alkohola u krvi korelira sa stupnjem intoksikacije. koji vežu N-metil –D-asparat (NMDA) i produkciju opioidima sličnih alkaloida.8 F10. jedna čaša vina ili jedna čašica koncentriranog alkoholnog pića). barbiturata i karbamata. koji pretvara aldehiddehidrogenaza u acetat.8 F10. Organizam metabolizira oko 10 mg/ dL na sat.1.

Zlouporaba se alkohola najčešće javlja u osoba s poremećajem uporabe drugih tvari. s kliničkog aspekta. čime je stavljen u drugi plan dimenzionalni. Međutim. Ako je povijest bolesti učinjena prema definiranim kriterijima. dobiveno je dovoljno podataka da se postavi formalna dijagnoza.4. Navedeni nalazi su doveli do stvaranja genetske teorije alkoholizma. posebice s asocijalnim osobinama. Ti su dijagnostički sustavi od velikog značenja za standardizaciju dijagnostike u nacionalnim i internacionalnim odnosima. depresije i nesanice. suptilni opis kliničke slike. 29. Etiologija. Epidemiologija Parametar Populacija (%) Uzelo piće tijekom života 90% Aktualni konzument alkohola 60-70% Povremeni problemi uzrokovani pijenjem više od 40% alkohola Zlouporaba alkohola * a) muškarci više od 10% b) žene više od 5% Ovisnost o alkoholu a) muškarci 10% b) žene 3-5 % *20 do 30% posto psihijatrijskih pacijenata 2. Mnogi psihotični pacijenti provode samomedikaciju alkoholom kada propisani lijekovi nedovoljno reduciraju simptome psihoze ili kada im propisani lijekovi nisu dostupni. Njihova loša strana.5. (2) jednojajčani blizanac alkoholičara ima veći rizik za nastanak alkoholizma nego dvojajčani blizanac. no definitivni uzrok ostaje nepoznat. a u ovisnih osoba apstinencijski sindrom može uzrokovati anksioznost. l992. vrtoglavica. koji su prekomjerno pili. Podaci o genetskom utjecaju na razvoj alkoholizma uključuju sljedeće: (1) bliži članovi obitelji alkoholičara imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma.2003 3 . Neke etničke skupine. mnogi Azijci pokazuju sliku akutnog toksičnog djelovanja (intoksikacija. dugotrajno uzimanje može dovesti do depresije. nalaže opservaciju i reevaluaciju nakon razdoblja apstinencije od nekoliko dana pa do nekoliko tjedana. Komorbiditet.4. te je posebno jasna korelacija između ovisnosti o alkoholu i ovisnosti o nikotinu. u skladu s oba službena dijagnostička sustava. ”sve ili ništa” pristupom. glavobolja) nakon uzimanja minimalne količine alkohola. 2. posebna je vjerojatnost pojave ovisnosti o alkoholu. dok drugi. l994. Etničke i kulturološke razlike su nađene s obzirom na osjetljivost prema alkoholu i njegovu djelovanju. U bipolarnih pacijenata prekomjerno pijenje često dovodi do manične epizode.5. jest da svaku sliku ovisnosti opisuju kategorijski. MKB-l0 i DSM–IV sustavi u mnogim su elementima slični (tablica 5).2. poput Indijanaca i Nuita i neke skupine muškaraca hispanskog porijekla imaju višu stopu takvih ovisnika. MKB–l0 (Svjetska zdravstvena organizacija.) i DSM-IV (Američko psihijatrijsko društvo. imaju nižu stopu ovisnika o alkoholu. U pacijenata s poremećajem osobnosti.g. Brzo sedativno djelovanje čini alkohol najčešćim sredstvom za oslobađanje od anksioznosti. Na primjer. 2.2. i (3) adoptirana djeca alkoholičara u druge obitelji imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma. poput Židova i Azijaca.) kriteriji za ovisnost o alkoholu prikazani su u tablicama 3.3. Odgovarajuća evaluacija depresivnih ili anksioznih pacijenata. Dijagnoza 2.g. crvenilo lica.1. i 4. Epidemiologija (tablica 2) Tablica 2. Ovisnost o alkoholu.

a prepoznaje se na temelju triju (ili više) sljedećih kriterija ako se pojave bilo kad u istom jednogodišnjem razdoblju: 1. DSM-IV dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU 303. Prisutna je trajna težnja ili neuspješno nastojanje da se smanji ili kontrolira uzimanje alkohola. koje je posljedica razdoblja prekomjernog pijenja alkohola. kao što je povećanje količine alkohola koja se zahtijeva da bi se ostvarili učinci postignuti pijenjem manjih količina alkohola (jasni primjeri za ovo uočavaju se u onih ovisnika o alkoholu koji su uzimali dnevne količine dostatne da onesposobe ili ubiju umjerenog potrošača). više vremena utrošeno da bi se došlo do alkohola. e) Progresivno zanemarivanje alternativnih užitaka ili interesa uzrokovanih pijenjem.2003 4 .2 Sindrom ovisnosti o alkoholu Definitivna se dijagnoza ovisnosti može postaviti samo ako su tri ili više sljedećih kriterija bili izraženi tijekom prethodne godine: a) Jaka želja ili nagon za pijenjem. ili u kontroli količine popijenog alkohola.Tablica 3. d) Dokaz tolerancije. iako se i dalje uzima ista količina alkohola. da bi se pilo ili oporavilo od učinaka pijenja. MKB-10 dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU F10. 29. Treba uložiti napor da osoba koja prekomjerno pije postane svjesna prirode i opsega oštećenja. c) Stanje fiziološke apstinencije kad se prestalo s uporabom alkohola ili ako je smanjena količina. Alkohol se često uzima u većim količinama ili tijekom dužeg razdoblja no što je prvotno bilo namjeravano. kao što je oštećenje jetre zbog prekomjernog pijenja ili depresivno raspoloženje. s namjerom olakšavanja ili ublažavanja sindroma alkoholne apstinencije. Tablica 4. 3.90 Sindrom ovisnosti o alkoholu Neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu alkohola koje vodi znatnom oštećenju organizma ili subjektivnim problemima.4. kao što se očituje u karakterističnom apstinencijskom sindromu (vezano za alkohol ili slične supstancije). Tolerancija određena na temelju: a) potrebe za znatno većim količinama alkohola da bi se postigla opijenost ili željeni učinak b) znatnog smanjenja učinka. Sustezanje ako se javlja kao: a) svojevrsni sindrom sustezanja od psihoaktivnih tvari (odnosi se na Kriterije A i B u kriterijima za Sustezanje od alkohola) b) uzeta je ista (ili srodna) psihoaktivna tvar kako bi se ublažili ili izbjegli simptomi sustezanja. 2. b) Teškoće u samosvladavanju ako osoba pokušava prestati piti. f) Nastavljanje s pijenjem alkohola usprkos jasnim dokazima o štetnim posljedicama. 4.

6. rjeđa. poslovne ili rekreacijske aktivnosti zbog uporabe alkohola. Blaga je tolerancija uobičajena. trošenje velikog dijela vremena na upotrebu alkohola. Tolerancija je fenomen koji je karakteriziran potrebom da s vremenom raste količina alkohola kojom se postiže isto djelovanje. Prekidaju se ili reduciraju važne društvene. Ovisnost može postati očita u osoba s tolerancijom u slučaju kada one same naglo prekinu pijenje i tada se pojave znakovi apstinencijskog sindroma. Razvoj tolerancije. Tablica 5. Tolerancija široko varira među osobama. Ti kriteriji mogu uključivati toleranciju ili apstinencijski sindrom. Najveći dio vremena provodi se u aktivnostima vezanim uz nabavu alkohola. Alkohol uziman u većim količinama i u dužim razdobljima nego što je namjeravano Ovisnost o alkoholu predstavlja sliku kompulzivnog načina pijenja. 9.2003 5 . definiranu u MKB l0 i DSM IV prisutnošću triju ili više glavnih kriterija oštećenja uzrokovanih alkoholom. povratak upotrebi usprkos štetnim tjelesnim ili psihosocijalnim posljedicama i ponovljene bezuspješne pokušaje kontroliranog pijenja. 7. primjerice. 29. uzimanje alkohola usprkos spoznaji o njime izazvanoj depresiji. 4. dok je jaka. posebice veće. 5. 3. te oporavak M M+D M+D M+D M+D M+D M+D D D D Česta intoksikacija ili apstinencijski simptomi kad se očekuje ispunjenje glavnih uloga i obveza 10. 2. koji su bili izraženi tijekom prethodnih l2 mjeseci. poput one prema opioidima ili barbituratima.4. 6. Usporedba ovisnosti o alkoholu između MKB-10 i DSM-IV USPOREDBA OVISNOSTI O ALKOHOLU IZMEĐU MKB-10 I DSM-IV (M=MKB-10. uporabu alkohola ili oporavku od njegovih učinaka. Klinički tijek ovisnosti o alkoholu prikazan je u tablici 6.5. obično je znak ovisnosti. Alkohol se nastavlja uzimati usprkos spoznaji o postojanju trajnog i ponavljanog fizičkog i psihičkog problema koji je vjerojatno izazvan ili pogoršan njegovom uporabom (primjerice. Snažna želja ili osjećaj prinude Smanjena sposobnost kontrole Namjera da se olakša apstinencija Apstinencijski sindrom Dokaz tolerancije Progresivno zanemarivanje drugih zadovoljstava i interesa Ustrajnost uporabe alkohola unatoč spoznaji o štetnim posljedicama Mnogo vremena potrošeno za nabavu alkohola i konzumaciju. 7. 8. D=DSM-IV) 1. ili nastavljanje s pićem usprkos spoznaji da je zbog alkohola došlo do pogoršanja stanja ulkusa).

upravljanje automobilom ili strojem u promijenjenom stanju zbog uporabe alkohola). 4. 1. Ponavljani problemi sa zakonom zbog uzimanja alkohola (npr. Zlouporaba alkohola DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ZLOUPORABU ALKOHOLA 305. 3. Štetna uporaba alkohola i zlouporaba alkohola Zlouporaba alkohola je dijagnosticirana ako je došlo do mentalnog ili tjelesnog oštećenja ili ga se upotrebljava u životno rizičnim situacijama (primjerice. Tablica 7. fizički obračuni). Dijagnoza zahtijeva da bi aktualno oštećenje trebalo utjecati na kvalitetu fizičkog ili mentalnog zdravlja osobe koja pije. Neprilagođeno ponašanje zbog uporabe alkohola. Štetna uporaba alkohola. a društveno neprilagođene slike pijenja mogu uključivati trajno prekomjerno pijenje. Ponavljano uzimanje alkohola u situacijama u kojima je to opasno po život (npr. svađe sa suprugom oko posljedica intoksikacije. Ponavljano uzimanje alkohola koje vodi neuspjehu u ispunjavanju važnih obveza na poslu. a javlja se kao jedan (ili više) od sljedećih znakova unutar razdoblja od 12 mjeseci. 2. upravljanje automobilom ili strojem). koje vodi klinički znatnim oštećenjima ili subjektivnim problemima.1.00 Zlouporaba alkohola A. učestali izostanci iz škole. To oštećenje može biti organsko (npr. Štetna uporaba alkohola (a) Način uporabe tvari koji uzrokuje oštećenje zdravlja.Tablica 6. vikend intoksikacije ili faze teškog opijanja i apstinencije (tablice 7 i 8).4. već je definirana negativnim posljedicama opetovanog pijenja. (b) Model uporabe tvari ne zadovoljava kriterije za dijagnozu ovisnosti o alkoholu. 29. povremeni depresivni poremećaj zbog prekomjernog pijenja alkohola). Klinički tijek ovisnosti o alkoholu Doba prvog pijenja Doba prve intoksikacije Doba prvog problema Doba nastanka ovisnosti Doba smrti Promjenljiv tijek apstinencije Spontana remisija u 20 % 13-15 godina 15-17 godina 16-22 godine 25-40 godina 60 godina 2. prema MKB-10 MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ŠTETNU UPORABU ALKOHOLA F10. Nastavljanje s uzimanjem alkohola usprkos ponovnom javljanju društvenih ili međuljudskih problema izazvanih ili otežanih učincima tvari (npr. nemir i zanemarivanje djece i kućanstva).2. u školi ili kod kuće (npr.5.2003 6 . Zlouporaba se alkohola može razviti u ovisnost o alkoholu. uhićenja zbog nedoličnog ponašanja u vezi s uporabom alkohola). Zlouporaba alkohola razlikuje se od ovisnosti po tome što ne uključuje toleranciju i apstinencijski sindrom ili kompulzivni način pijenja. Tablica 8. ukori ili izbacivanje iz škole izazvani uzimanjem alkohola. ciroza jetre) ili mentalno (npr.

Vrlo je poznat i često se upotrebljava Test za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (Alcohol Use Disorders Identification – AUDIT) (tablica 10). Valjana evaluacija pijenja alkohola zahtijeva stanoviti oprez od strane evaluatora. Pacijent može imati makrocitnu anemiju zbog nutricijske deficijencije. Druga pitanja koja mogu dati pozitivan poticaj uključuju podatak o učestalosti pijenja ujutro. Tablica 9. Postoje brojni upitnici za identifikaciju rizičnog pijenja i alkoholom uzrokovanih poremećaja. fraktura rebara. 2. većina osoba na pitanje o količini uzetog alkohola minimalizira količinu koju u stvari uzima. Naime.2003 7 .4. Markeri za skrining alkoholizma Test Gama-glutamiltransferaza (γ-GT) Karbohidrat-deficijentni transferin (CDT) Srednji korpuskularni volumen (MCV) Urična kiselina Aspartatna aminotrasferaza (AST) Alanin aminotransferaza (ALT) Trigliceridi Vrijednosti > 30 U/L > 20 mg/L > 90 f/L > 6.4. kako često pacijent ima amnezije kad je intoksiciran i kako često su ga prijatelji ili rođaci upozoravali da smanji pijenje.0 mg/dL za žene > 45 IU/L > 45 IU/L > 160 mg/dL 2. Serumski jetreni enzimi i gama-glutamiltransferaza (γ-GT) mogu biti povišeni. Simptomi nikad nisu zadovoljili kriterije Ovisnosti o alkoholu za tu kategoriju alkohola. pitanje «Koliko pijete alkohola?» bolje je nego «Pijete li alkohol?». Je li pacijent sklon traumama (trauma glave.B.5. Od somatskih znakova mogu biti prisutni eritem ruku. Na primjer. Pregled i laboratorijski nalazi. Dupuytrenova kontraktura i teleangiektazije.4 mg/dL za muškarce > 5. Upitnici za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja.5. 29. Kada ispitivač nastoji utvrditi stupanj pijenja alkohola. prometne nezgode)? Je li često u sukobima? Izostaje li često s posla? Ima li socijalne ili obiteljske probleme? Od pomoći može biti procjena laboratorijskih nalaza. no za praktičara je najuputnije da dobro vlada samo jednim i da ga primjenjuje u svakodnevnoj praksi.3. korisno je upotrijebiti pitanja koja će dati pozitivan odgovor. Uvijek je nužno tražiti fine znakove zlouporabe alkohola i uvijek je nužno pitati za uporabu drugih sredstava ovisnosti. Povišene vrijednosti jetrenih enzima mogu biti ujedno markeri recidiva (tablica 9).

8. Kako često pijete alkoholna pića? Nikada Mjesečno ili 2 do 4 puta manje mjesečno 2 do 3 puta tjedno 4 ili više puta tjedno 2. da se pokrenete nakon teškog pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine imali osjećaj krivnje ili kajanja nakon pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često se tijekom prošle godine niste mogli sjetiti što se dešavalo prošle noći zato što ste bili pijani ? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Jeste li vi ili netko drugi bili ozlijeđeni zbog vašeg pijenja ? Ne Da. 1. u prošloj godini prošloj godini 5. ali ne u Da.4. 9. Kako često ste tijekom prošle godine uvidjeli da niste sposobni prestati piti kada ste jednom počeli piti? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste zbog pijenja tijekom prošle godine propustili učiniti ono što se od vas normalno očekuje? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine trebali prvo piće ujutro. ali ne u Da. 6.2003 8 . Upitnik za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (AUDIT) Molimo Vas da zaokružite odgovor koji se odnosi na Vas. 29. 10. u prošloj godini prošloj godini Jesu li rođaci. 3. 7. Koliko alkoholnih pića popijete u tipičnom danu. liječnik ili drugi zdravstveni radnici bili zabrinuti zbog vašeg pijenja ili vam savjetovali da smanjite piti? Ne Da. kada pijete? 1 ili 2 3 ili 4 5 ili 6 7 do 9 10 ili više Kako često popijete 6 ili više pića u jednoj prigodi? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno mjesečno Svakodnevno 4.Tablica 10.

ali ne u prošloj godini 3 2 do 3 puta tjedno 7 do 9 Tjedno 4 4 ili više puta tjedno 10 ili više Svakodne vno Da. uz mijenjanje samoga sebe u odnosu prema sustavima vrijednosti i odgovornosti pojedinca spram njegovog okružja. Odgovor je kako slijedi: 0 Pitanje 1 Pitanje 2 Pitanje 3-8 Pitanje 9-10 Nikada 1 ili 2 Nikada Ne 1 Mjesečno ili manje 3 ili 4 Manje nego mjesečno 2 2 do 4 puta mjesečno 5 ili 6 Mjesečno Da. u prošloj godini Najmanji rezultat (za one koji ne piju ) je 0. Također je potrebno stalno konfrontirati pacijenta s realitetom. kao što je mogući gubitak posla. U početku liječenja treba provesti detoksifikacijski tretman. prijatelja i drugih pacijentu bliskih osoba. Tijekom liječenja mogući su i recidivi koji spadaju u sastavni dio bolesti ovisnosti o alkoholu.6. 2. u liječenje svakako treba uključiti obitelj radi postizanja pozitivne obiteljske homeostaze. 2.2003 9 . a najveći mogući rezultat je 40.4. 4. koja nastaje zato što je u većini slučajeva bolesnik «prisiljen» na liječenje. poslu i široj zajednici. uz liječenje svih popratnih zdravstvenih poteškoća i oboljenja koja su usko povezana s alkoholnom intoksikacijom. 3 ili 4. Rezultat od 8 ili više indicira vjerojatnost riskantnog i škodljivog pijenja 2. Osnovna načela liječenja ovisnosti o alkoholu Cilj liječenja je postići trajnu apstinenciju od alkohola i promijeniti način života. Temeljni je čimbenik u procesu liječenja u prvom redu odnos bolesnika i terapeuta. pun razumijevanja. pojava zdravstvenih poteškoća.6. Liječenje Temeljni cilj liječenja je uspostava i održavanje trajne apstinencije od alkohola. 2. kao i mogućnost rastave i urušavanja obiteljske podrške. «mreže podrške» od strane kolega s posla. prvi preduvjet za 29. no mora se svakako o recidivu razgovarati i u terapijskom kontekstu analizirati. dakle potpune trijeznosti. Jedan od problema koji se javlja tijekom liječenja jest pasivnost bolesnika u tretmanu. Budući da je ovisnost o alkoholu sustavni poremećaj. pri kojem je dobar ljudski odnos.AUDIT Ocjenjivanje odgovora Pitanja 1 do 8 ocjenjuju se sa 0. prvenstveno prema obitelji. 1.1. te strukturiranje tzv. Pitanja 9 i 10 ocjenjuju se samo 0. U dijagnostičkom i terapijskom postupku svakako treba voditi računa o prisutnosti komorbiditeta ovisnosti o alkoholu i drugih psihičkih poremećaja. te se ne moraju sagledavati nakon uspostave početne apstinencije u negativnom kontekstu. održavati trajnu apstinenciju i prihvatiti nov način života. Prisutnost mogućih psihičkih poteškoća potrebno je tretirati po uspostavi apstinencije. uz siromaštvo u komunikaciji i interakciji kao i manjak empatije.

te da se liječenjem i apstinencijom zapravo vrši zamjena slabo adaptivnog ponašanja tijekom pijenja boljim i prihvatljivim modelom ponašanja. između ostalog i zbog toga što dijada terapeut–pacijent ne donosi mnogo socijalnih elementa koji su važni u rješavanju ovisnosti o alkoholu.6. 2. Dugogodišnji rehabilitacijski i resocijalizacijski proces. Također je vrlo važan i kvalitetan odnos između terapeuta i bolesnika koji je osnova za cjelokupni tijek terapijskog programa. provodi se u skupinama koje su organizirane kao udruge građana. ali i samog trajanja terapijskog procesa liječenja ovisnika o alkoholu. Cilj je potaknuti unutrašnju. vježbe opuštanja – učenje kontrole bijesa. tijekom kojega je potrebno promijeniti ponašanje i usvojiti nov način života bez alkohola. te kognitivno restrukturiranje. kao i rješavanje niza emocionalnih kriza i otpora. kad i sami pacijenti više preferiraju individualni pristup problemu.6. Najčešće primjenjivane intervencije su uvježbavanje socijalnih vještina. Kognitivno bihejvioralni pristup u tretmanu ovisnosti o alkoholu temelji se na pretpostavci da je ovisnost o alkoholu uglavnom naučeno ponašanje. Ona sigurno nije sama po sebi dovoljna u rješavanju i liječenju ovisnosti o alkoholu.2003 10 . 29. Pri tome je potrebno voditi računa da se ti međuodnosi zrcale u sposobnosti iskazivanja suosjećanja. Individualna psihoterapija Individualna psihoterapija ima svoje mjesto u sustavu liječenja. Najčešće se primjenjuje.5.4. koju primjenjujemo u procesu liječenja kao praktičan i prihvatljiv način u fazi kad postoji neodlučnost i otpor pri odluci o liječenju. 2. od kojih onaj ekonomski nije zanemariv. koji možemo svrstati u terapijsku tehniku. U klub liječenih alkoholičara potrebno je odlaziti jedanput tjedno zajedno s obitelji najmanje 5 godina. poglavito u početku. između ostalog.6. Grupna psihoterapija Grupna psihoterapija je metoda izbora u terapijskom radu s ovisnicima o alkoholu iz mnogih razloga. vještine rješavanja problema.2. jača motivacijski kapacitet samog pacijenta.početak kao i za sam tijek liječenja. Polazi se od stava da je upotreba alkohola rezultat svojevrsne gratifikacije koju pacijent bez alkohola ne dobije. Njome se rješava početna ambivalentnost pri odluci o liječenju. apelirajući na pacijentovu odgovornost koja će utjecati na pokretanje promjena.4. 2. skrivenu motivaciju. Psihološki postupci Niz psiholoških postupaka i intervencija imaju svoje mjesto tijekom započinjanja. U procesu grupne psihoterapije bolesniku se pruža mogućnost da vidi sebe u očima drugih ljudi i da tako lakše i kritičnije prihvati postojanje svog vlastitog problema («fenomen zrcala»). Klubovi liječenih alkoholičara Liječenje ovisnosti o alkoholu je dugotrajan i složen postupak koji se tek jednim početnim dijelom usko veže uz zdravstvenu odnosno psihijatrijsku djelatnost. izbjegavanju posesivnosti i direktivnosti te usađivanju osjećaja vrijednosti i davanju nade. motivacijski intervju.6. 2.3. u nas pod opće poznatim nazivom klubovi liječenih alkoholičara (KLA).

Posebno mjesto u radu s alkoholičarima ima obiteljska terapija. B6 i C vitamin. Uz pomoć grupe bolesnik dobiva bolji uvid u svoje liječenje. kao i povremene acting out-e («grupa kao kondenzator»). te da otkloni niz sekundarnih simptoma prouzročenih dugotrajnim prekomjernim pijenjem alkohola. Pacijenti uzimaju disulfiram u razdoblju od šest mjeseci do jedne godine (preporuka je da se uzima barem godinu dana). Ne preporučuje se davati disulfiram osobama koje imaju oštećenje jetre (ciroza). uputno je davati C vitamin. Ako se radi o akutnoj intoksikaciji.4. Aversan. Farmakoterapija Primjena medikamenata u liječenju ovisnosti o alkoholu ima za cilj omogućiti pacijentu aktivnije uključivanje u sam proces liječenja.Također. riječ je o tetraetiltiuramdisulfidu. slabost. epilepsiju. vitamini B1. Detoksifikacijski postupak Detoksifikacija se provodi u početnoj fazi liječenja. hipertenziju. Reakcija obično započinje 10-30 minuta nakon konzumiranja alkohola. intravenski ili antihistaminike. a ako su posrijedi jači simptomi. tjeskobu. a međusobna identifikacija. Od vitamina se prvenstveno misli na tijamin (vitamin B1). srčana oboljenja. dispneju. u grupi bolesnik lakše i objektivnije sagledava odnose s drugim ljudima i osjeća se integralnim dijelom socijalnog sustava. što uključuje nastanak niza različitih simptoma: crvenilo. a u svakoj zemlji nalazi se u upotrebi pod drugim tvorničkim imenom (Tetidis. Uzimajući disulfiram pacijenti imaju iznimno neugodnu reakciju ako u organizam unesu i vrlo malu količinu alkohola. a ne marginalna osoba koja je zbog bolesti odbačena od sredine («socijalizacija»). U grupi se bolesnik osjeća sigurnije.2003 11 . hiperventilaciju. vrlo je velika. Antiethyl. palpitacije. Esperal).6. a mogu nastati i po život opasne komplikacije. lakše rješava pojedine nesigurnosti. Reakcija je uzrokovana nakupljanjem acetaldehida radi inhibicije aldehid dehidrogenaze. Osnovno u grupnoj terapiji treba biti načelo «ovdje i sada». što samo po sebi ima veliku važnost («grupa kao podrška»). Terapija: ako je reakcija blaža. uz uspostavu kvalitetnijih međusobnih odnosa. daju se pripravci 37% glukoze. koji predstavlja terapeut u terapijskim grupama. Doze: daje se 250–500 mg jedanput na dan. kao i kad je riječ o drugim težim sistemskim oštećenjima. obiteljski pristup problemu ovisnosti o alkoholu zahtijeva uključivanje cijelog obiteljskog sustava jer ovisnost o alkoholu pojedinca praktički razbija obiteljski sustav. Abstynil. piridoksin (vitamin B6). Uspostava apstinencije zahtijeva restrukturiranje obiteljskog sustava. Naime. preparata za zaštitu jetre i glukoza (parenteralno). a cilj je uklanjanje ili ublažavanje toksičnog djelovanja alkohola. znojenje. nelagode. poznatom pod nazivom antabus. kao i identifikacija s ego idealom. tahikardiju. nije potrebna nikakva terapija. 29. «srednje grupe» (10-15 članova). Grupni rad se provodi najčešće u strukturi tzv. Unutar grupe pojedinac se osjeća sigurnije. Disulfiram Kemijski.6. anksioznosti. a može trajati nekoliko sati. Detoksifikacija se sastoji prije svega u davanju vitamina. 2.

uporaba psihofarmaka se preporučuje. Podržava uspostavu apstinencije. bilo kratkotrajno ili duže vrijeme u većim količinama. slabost i dr. s mnogo izravnih i neizravnih učinaka na tjelesno zdravlje. Akamprosat (Campral) uzima se u dnevnoj dozi od 1300 mg do 2000 mg.Sredstva koja smanjuju želju za alkoholom Naltrekson (ReVia) je antagonist opioidnih receptora. Antidepresivi: uporaba antidepresiva ima svoju svrhu s obzirom na čestu pojavu depresivnih epizoda. Fizičke i psihičke komplikacije prouzročene prekomjernim i dugotrajnim pijenjem alkohola Prekomjerno i dugotrajno pijenje alkohola uzrokuje niz tjelesnih oštećenja. Sedativi i antidepresivi Budući da su anksioznost i depresivne smetnje vrlo česte u ovisnika o alkoholu. poglavito prvih dana odnosno tjedana apstinencije. U dozi od 50-100 mg na dan pokazao se učinkovitim u smanjenju želje za pijenjem i održavanjem apstinencije. te antidepresivi s povoljnijim tijekom nuspojava kao što su tianpetin. Unos alkohola u organizam. te na taj način smanjuje užitak očekivanog pijenjem alkohola. trazodon. 29. Ukoliko se uz naltrekson uzima alkohol. Djelovanje: naltrekson djeluje na blokiranje otpuštanja endogenih opoida.4. što se češće susreće prvih tjedana i dana apstinencije. no govori se o tome da stimulira inhibitore GABA transmisije i sprječava produkciju ekscitatornih aminokiselina. ponajprije glutamata. dolazi do niza nuspojava kao što su mučnina. Sedativi: u prvom redu upotrebljavaju se benzodijazepini u terapijskoj dozi od 5 do10 mg. Treba kontrolirati njihovo uzimanje kao i provoditi postupnu redukciju.2003 12 . Najčešće se upotrebljavaju antidepresivi SSRI. Nema interakcije s alkoholom i sedativima i ne stvara naviku. tri do četiri puta na dan. djeluje na stvaranje niza tjelesnih komplikacija koje navodimo u tablici 11. Mehanizam djelovanja nije u potpunosti poznat.

Tablica 11. kod alkoholičara Bolesti nepoznate patogeneze kod alkoholičara Sistemske bolesti sa sekundarnim neurološkim komplikacijama.2003 13 . subduralni i epiduralni hematom Bolesti živčanog sustava kao posljedica nedostatka hranjivih tvari. hiperkalcemija. trombocitopenija Hiponatremija. hipofosfatemija. kod alkoholičara 29. leukopenija. hipomagnezijemija.Bignamieva bolest Fetalni alkoholni sindrom Miopatija Bolesti jetre hepatalna encefalopatija stečena kronična hepatocerebralna degeneracija (Nonwilsonova bolest) Gastrointestinalne bolesti malabsorbcijski sindrom postgastrektomički sindrom Kardiovaskularne bolesti Hematološke bolesti Hipotermija i hipertermija Disbalans elektrolita Ozljeda mozga Kardiomiopatija Aritmija i hipertenzija Anemija.4. hipoglikemija i hiperglikemija Intracerebralni hematom. Somatske komplikacije vezane uz prekomjerno pijenje alkohola Alkoholna intoksikacija Sindrom sustezanja od alkohola Akutna intoksikacija (Akutno opito stanje Patološko pijano stanje Bleckout (alkoholna amnezija) Tremor Alkoholna halucinoza Alkoholna epilepsija Delirium tremens Sindrom Wernicke-Korsakoff Cerebelarna degeneracija Periferna neuropatija Optička neuropatija Pelagra Centralna pontinina mijelinoza Marchiafava.

Odnos koncentracije alkohola i poremećaji koji nastaju pri tome navedeni su na tablici 12. Komplikacije pri akutnom pijanstvu: ozljede glave (subduralni. pri čemu bolesnik postane opušten. alkoholne amnezije nepravilan rad vitalnih funkcija. moguća i smrt (stupnjevi svijesti: somnolencija.0 ‰ Mogući poremećaji spora motorna aktivnost te smanjenje sposobnosti mišljenja povećani motorni i kognitivni problemi slaba koordinacija pokreta. Odnos koncentracije alkohola u krvi i nastalih poremećaja Koncentracija alkohola u krvi (u promilima) 0.2003 14 .0-3. Uputno je neko vrijeme davati vitamina B skupine i C vitamina (parenteralno). koma.8 ‰ 0. Terapija U blažim akutnim intoksikacijama praktički nije potrebna nikakva terapija. pričljiv. uz mjerenje alkoholemije (alkohol u krvi).0 ‰ > 3. teška intoksikacija često dovodi do teških poremećaja.3-0. odnosno haloperidol. epiduralni i intrakranijski hematom). poremećaj pamćenja.8-0. 29. neujednačen. koja u srazmjeru s količinom unesenog alkohola dovodi do poremećaja razine svijesti. poremećaja opažanja. transa ili automatizma. somnolenciju. labilno raspoloženje. euforičan.1. Dok blaga intoksikacija može producirati određeno ponašanje.3. pogrešno prosuđivanje te socijalna i radna nesposobnost.2-0. praćen agresivnim i često nasilnim ponašanjem. kriminogeno ponašanje. kognicije. Intoksicirane osobe pokazuju barem jedan od navedenih simptoma: neujednačen i nerazumljiv govor.3 ‰ 0. Tablica 12. koma) 3. a nastaje vrlo brzo nakon pijenja malih količina alkohola koje u većine ljudi ne izazivaju jaču intoksikaciju. prometne nezgode. sumračno stanje u alkoholom intoksicirane osobe. nerazumljiv govor. sopor. U slučaju psihomotornog nemira i agitacije ordinirati promazin. sopor. atipično za osobu u trijeznom stanju.0) Alkoholna intoksikacija nastaje jednokratnim unosom alkoholnog pića. frakture ostalih koštanih sustava. Postoji amnezija za cijeli događaj i smatra se da je osoba bila u stanju sužene svijesti.4. uz 37% glukozu. smetnje koordinacije. Nakon epizode slijedi dugotrajni san. udisanje povraćenog sadržaja. greške u prosuđivanju. potrebno je opservirati pacijenta.2 ‰ 2. promjene raspoloženja nistagmus. homicidi i suicidi. kao što su agresivnost. AKUTNA INTOKSIKACIJA ALKOHOLOM (F 10. Ako je riječ o težim akutnim intoksikacijama. Patološko pijano stanje (patološka intoksikacija) Patološko pijano stanje. poseban je oblik kompliciranog otrovanja alkoholom. poremećaja raspoloženja i drugih oblika poremećaja ponašanja. nistagmus.

iznimno nekoliko dana. komentara koje su upućeni samom pacijentu. Halucinacije su žive i nastaju obično pri punoj svijesti i orijentaciji. ali mogu imati i popratnu sumanutost s idejama odnosa i paranoidnim idejama. Halucinoza obično nastaje nakon pojačanog pijenja ili neposredno nakon toga. ALKOHOLOM INDUCIRAN PSIHOTIČNI POREMEĆAJ S HALUCINACIJAMA (Alkoholna halucinoza) F10. 4.5 Perzistirajuće halucinacije. Kod agitacije promazin ili haloperidol. te se kasnije probude na nepoznatu mjestu ili gradu.4. Takvo stanje nazivamo «stanje fuge». organsko oštećenje mozga ili poremećaj ponašanja. bez ostalih delirantnih simptoma. Obično takva stanja nastaju u osoba koje su ovisne o alkoholu najmanje desetak godina. potpunom amnezijom.2003 15 . Kod alkoholne halucinoze ne postoji komplicirani sustav shizofrenog poremećaja mišljenja ili nedostatak afekta. U alkoholnim halucinozama obično se javljaju slušne halucinacije. dovodi do toga da pojedinac započne apstinenciju. Uvid u stanje vraća se odmah po prestanku javljanja glasova. Alkoholna amnezija Alkoholna se amnezija odnosi na tranzitorni gubitak pamćenja. koji može biti uzrokovan alkoholnom intoksikacijom. Također treba obratiti pozornost na postojanje halucinoze pri intoksikaciji amfetaminima. spontanim ili uz poticaj. a povezani su s oštećenjima korteksa mozga. u fazi amnestičkog razdoblja. Ako se simptomi ne povlače više mjeseci. Tretman: obično samo suportivan. Spominju se dvije varijante alkoholne amnezije: a) amnezija «en block» koja se očituje gustom. Diferencijalno – dijagnostički: u obzir treba uzeti prisutnost eventualne paranoidne shizofrenije. b) amnezija «grey-out» odnosno djelomični gubitak pamćenja su povremene epizode amnezije s nejasnim granicama i «otočićima» u sjećanju i traju kratko vrijeme. povremeno odlutaju od kuće.Diferencijalno dijagnostički. Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati. Može potrajati 30-60 minuta pa i do dva dana.2. Gubici pamćenja se javljaju i u kasnijim stadijima samog alkoholizma. Javljaju se sa sačuvanom osobnosti. kako slušne tako i vidne. Neki pacijenti navode da nakon pijanstva. i to u vidu glasova i šumova. te opservacija eventualnih ozljeda. dolazi u obzir alkoholom inducirana hipoglikemija. 29. Glasovi se javljaju u vidu poruka. Ako nastaje tijekom pijenja. U stanju patološke intoksikacije osoba može biti verbalno i fizički iznimno agresivna. u alkoholičara se svode na pojam alkoholna halucinoza odnosno alkoholom inducirani psihotični poremećaj s halucinacijama. davanje vitaminskih preparata. 3. vjerojatno se radi o shizofrenom procesu. bez kasnijeg sjećanja na događaje tijekom same amnezije. pa čak počiniti i ubojstvo. s djelomičnim oporavkom.

2003 16 . psihomotorna agitacija. Halucinacije i iluzije: prisutne su žive i zastrašujuće vidne halucinacije u vidu kukaca. dijazepam 5-10 mg oralno ili intramuskularno u tri do četiri dnevne doze. pacijent postaje sve jače anksiozan. anksioznost. mučnina. ali kasnije se proširi po cijelom tijelu. najčešće jače izražen na prstima ruku. čime se smanjuje prisutnost eventualne agitiranosti.Terapija: Preporučuje se ordinirati benzodijazepine. ABS. haloperidol 2-5 mg per os ili intramuskularno 3-4 puta na dan). uz spektar živih boja. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost.4. halucinacije. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost. Javlja se nakon apsolutnog ili relativnog prekida uzimanja alkohola u teških ovisnika o alkoholu.4) Poremećaj koji se uobičajeno zove delirium tremens je apstinencijski sindrom kompliciran s delirijem. tremor ruku. npr. a mogu postojati i slušne te taktilne halucinacije. znojenje. konobar kako djeluje na svom poslu i sl. Terapija: uobičajeno je davati benzodijazepine kao i antidepresive ako u kliničkoj slici ipak više dominira sniženo depresivno raspoloženje. Tijekom pojedinačne epizode pacijent može imati samo jedan napadaj. ukupne bjelančevine. RTG pluća i srca. a mogu se očitovati i sumanute profesionalne ideje kao i halucinacije (vozač po profesiji može doživljavati sebe kako vozi. Dijagnoza: minuciozna povijest bolesti i klinički pregled. razina šećera u krvi. kraniogram (kod postojećih ozljeda glave.3 Apstinencijski sindrom započinje nekoliko sati odnosno dana (dva do tri dana) nakon prekida ili smanjenja dugotrajnog pijenja. ustrašen. dezorijentiran (više vremenski i prostorno). lorazepam 1-2 mg oralno ili intramuskularno. PV. 6. tahikardija. ali češće ima dva do tri napadaja tijekom nekoliko dana. elektroliti. albumini. Nastaje nakon prekida pijenja. Strah: pacijent zbog halucinatornih doživljavanja. a susreće se u 1-3% ovisnika o alkoholu. Laboratorijske pretrage: kontrola KKS i SE. urin. Mogu se u blažem obliku pojaviti prolazne smetnje percepcije. CT mozga. Također treba uvesti manje doze visokopotentnih psihofarmaka (antipsihotika. npr. ima osjećaj straha. Svijest: pacijent je manje-više sužene svijesti. Apstinencijski je sindrom jedan od pokazatelja sindroma ovisnosti o alkoholu. Paranoidne sumanute ideje: u bolesti se često javljaju paranoidne ideje spram okoline. APSTINENCIJSKI SINDROM S DELIRIJEM (F 10. 29. kao i stanja poslije konvulzija). u otprilike 5-15% ovisnika o alkoholu. kao i zbog vegetativne hiperaktivnosti. izvan realiteta. 5. anksioznost. Tremor: kako se bolest razvija. što manifestira i psihomotornim nemirom. s nedirnutim testiranjem realnosti.). groznica. kreatinin. testovi jetrene funkcije. APSTINENCIJSKI SINDROM (Sustezanje od alkohola) F10. uz vidljivi tremor. Komplikacije takvog stanja svode se na postojanje konvulzija koje se obično javljaju 7-48 sati nakon prestanka pijenja. Druge moguće pretrage: EKG. depresivnost. gmazova koje plaze po pacijentu. zmija.

Klasični nazivi toga poremećaja jesu Wernickeova encefalopatija (akutni početak neuroloških simptoma) te Korsakovljev sindrom (kronično stanje). To je kronično stanje u osoba ovisnih o alkoholu. GUK-a 3) ako je bolesnik dehidriran.m. 7. koji su dugi niz godina prekomjerno i konstantno uzimali 29. ataksija i opća smetenost. 7.4. To je akutni sindrom uzrokovan deficitom tijamina. Manjak tijamina nastaje kao posljedica dugotrajnog i prekomjernog pijenja alkohola. Wernickeova encefalopatija Poznata je i pod nazivom alkoholna encefalopatija. nezainteresiranost. osim ataksije. svakih 6 sati tijekom 2 dana (u pacijenata s epilepsijom) 10) ordinirati lijekove za miran san (npr. paraliza abdukcije i konjugiranih pokreta očiju. Rijetko se javlja u osoba mlađih od 35 godina. halucinacija i sumanutosti (haloperidol) 7) polivitamini jedanput na dan 8) vitamini B skupine (B1-tijamin. ABC. nistagmusa.1. valja ga rehidrirati 4) zbrinjavanje somatskih komplikacija 5) benzodijazepini .diazepam 5-20 mg 3-5 puta na dan per os ili i.2003 17 . tjeskoba. B6-piridoksin. nitrazepam. letargija. postupno smanjivati benzodijazepine i uključiti ga u liječenje ovisnosti o alkoholu. 7. dirigirano u infuziji fiziološke otopine u dozi od l0 do 20 mg 3-5 puta na dan 6) neuroleptici u smislu smirivanja jače agitiranosti. no može prijeći i u kronični oblik (Korsakovljev sindrom).v. Simptomi: nistagmus. Tijek bolesti: ordiniranom se terapijom s vremenom povuče veći dio simptoma. PERZISTENTNI AMNESTIČKI POREMEĆAJ PROUZROČEN ALKOHOLOM (F 10. kontrola vitalnih funkcija svakih 4-6 sati 2) korekcija elektrolita. te katkad i periferne polineuropatije. Liječenje: Ordinira se tijamin u dozi 100-300 mg na dan dok se ne ukloni oftalmoplegija. Korsakovljev sindrom Poznat je i pod nazivom Korsakovljeva psihoza. koji nastaje u osoba s dugotrajnim i prekomjernim pijenjem alkoholnih pića.6) Taj se poremećaj očituje smetnjama u kratkoročnom pamćenju.Postupci tijekom liječenja: 1) stalno praćenje bolesnika. strah od mraka. Sindrom se povuče za nekoliko dana odnosno tjedana. B12-cijanokobalamin) 9) magnezijev sulfat: 1g i.2. zolpidem. konfabulacije. flurazepam) 11) liječenje malnutricije 12) nakon što se pacijent smiri. Također se daje i magnezij (kao kofaktor u metabolizmu tijamina).

uz sve izrazitije simptome demencije. Searles JS. 1990. Drug Alcohol Depend 1996. 20:175-182. 1994. Ferrence R. 9. Thomson AD. Alcohol and risk of physical harm. Anderson P. British Medical Association. afekta. Children of Alcoholics. Ametrican Psychiatric Association. Comparing assessment of DSM substance dependence disorder using CIDI-SAM and SCAN. Edwards G. DC: American Psychiatric Press. Cook CCH. Br J Hospital Med 1997. Alcohol Use Disorders Identification Test: Factor structure in an adolescent emergency department semple. Anderson P. Marušić S. 9. Washington. Compton WM. Edwards G. 8. U: Holder H. Alcoh Clin Exp Res 2002. 12. 31:43-53. Conigrave KM. Oko 25% pacijenata se oporavi u potpunosti. retrogradna i anterogradna amnezija. Liječenje: nadomjestak tijamina. 2. Alcohol Alcohol 1996. ured. dezorijentiranost. Edwards G. Whitfild JB. Spitznagel EL. 1994. Thaller V. Diagnostic tests for alcohol consumption. Mager DE.alkohol. Alcohol Alcohol 1995. Barbor TF. Oxford: Oxford University Press. Često je uz taj sindrom prisutna i alkoholom uzrokovana demencija. London: British Medical Association. 1995. 3. 26:223-231. Colby SM. uz slabljenje intelekta. 30:13-26. New York: Guilford. 4. uz dugotrajno davanje tijamina u dozi od 50-100 mg / na dan. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. Alcohol Res Health 2001.4. Monti PM. PERZISTENTNA DEMENCIJA PROUZROČENA ALKOHOLOM (F. 5. Dorsey KB. Dementni sindrom u početku je praćen etičkim osiromašenjem ličnosti. Pojedina kratkotrajna vraćanja u prošlost (flashback) mogu se razlikovati od psihičkog stanja djelomično po svojoj epizodnoj prirodi. 29. konfabulacije. Breitenfeld D. Coll antropol 1996. Giesbrech N i su. Takva osoba izrazito mijenja dotadašnji način života. To je sindrom deficita tijamina. 8. te ima tendenciju postupnog napredovanja navedenih promjena. 41:179-88. osobnosti ili ponašanja uzrokovane alkoholom traju i izvan razdoblja za koje bi se razumno mogao očekivati izravni učinak samog alkohola. Barnett NP. 39-72. str. Alcohol Policy and Public Good. Chan AWK. 1995. Psychotherapy. Chung T. Chang G. ured. izdanje. Brzović Z. Oxford: Oxford University Press.7) Poremećaj u kojem promjene kognicije. Biochemical Markers for Alcoholism. 11. 4. Anton RF. Cambridge: Cambridge University Press. Dare C. 13.10. što im je praktički bio jedini izvor kalorija. Cottler LB. često vrlo kratkog trajanja.2003 18 . Psychological Treatmens and the addictions. Buljan D. 82113. uz eventualno davanje klonidina i propranolola. Neurotransmiter changes in alcoholism and in the withdrawal syndrome (neurobiological tests of alcoholism). Alcohol: Guidelines on Sensible Drinking. 25:204-209. a oko 50% samo djelomično. str. Alcohol and Public Polycy: Evidence and Issues. 10. 7. LITERATURA 1. Neurobehavioural basis for the pharmacotherapy of alcoholism: current and future directions. Casswell S. 6. B-complex vitamins in the prevention and treatment of Wernicke-Korsakoff syndrome. Alcohol-screening instruments for pregnant women. 1996. polineuropatija. U: Windle M. Saunders JB. Simptomi: smetenost.

39. Biochemical test in the diagnosis of alcoholism (The correlation of the sensitivity of the conventional tests for the diagnosis of alcoholism and alcohol withdrawal syndrome). 29. Mattison K. Sertraline treatment for alcohol dependence: Interactive effects of medication and alcohol subtype. World Health Organisation. Psychological Treatments and the Addictions. Stein MD. Diagnosis of alcohol-related disorders.M. 31:1-3. Alcohol and Alcohol Problems. 2001. U: Edwards G. 177-205. Seitz HK. 16. Coll Antropol 1995. Alcoholism 1998. Gogineni A. Marušić S. Buljan D. et al. Buljan D. Alcohol Clin Exp Res 2002. Treatment Approaches to Alcohol Problems. Tabakoff B. Wright C. State. 26: 28-35. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. 19:493-504. Drug therapy for alcohol dependence. Buljan D. 62:234-238. The Alcohol Use Disorders Identification Test and carbohydrate-deficient transferrin in alcohol-related sickness absence. 20. Antropological aspects of alcohol consumption and alcohol relation problems. Thaller V. Zoričić Z. 22:603-611. Eur J Psychiat 1999. Volpicelli JR. Alcoholism treatment in the United States: An overview. 34:3-14. 26. 67-75. 1994. 19:789-796. O´Brein P. Alcohol Res Health 1999. str. 2: 688-689. Moore RD.2003 19 . 31. Dare C. Cambridge: Cambridge University Press: 1996. Health N. 1996. 15. The Dynamics and Treatment of Alcoholism: Essential Papers. U: Agarwal DP.23:69-77. Biological markers of alcohol use and abuse in theory and practice. U: Edwards G. Disulfiram treatmentof alcoholism: Position paper of the Amnerican Colege of Physicians. Coll Antropol 1998. 37. Thaller V. Alcohol Alert 1996. Tipp JE. Breitenfeld D. The Alcohol Use Disorders Identification Test (AUDIT): A review of recent research. Kranzler HR. Fuller RK. Jovanović B. and Regional Trends. Drinking and driving. Zagreb: CSCAA. 21. 1995. str 158-72. 30. str. Hiller-Sturmhöfel S. Medical disorders of alcoholism.14. Levin JD. Brandt L. 1994. De Syo D. Pettinati HM. 38. 17. Moniz C. 333:1058-65. Saitz R. ured. Treatment Approaches for Alcohol Problems. Alcohol Epidemiologic Dana System. Lancet 1978. A comparison of ICD-10 and DSM-III-R criteria for substance abuse and dependence. 24:1041-1049. 35. Gossop M. London: Churchill Livingstone. Friedmann PD. Northvale: Jason Aronson. Alcohol Clin Exp Res 2002. Alcohol Alcohol 1996. Brzović Z. Rockville MD: National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. 340(19):14821490. Peters TJ. 1992. Thaller V. ured. 29. Alcohol in Health and Disease. European Series No. Cognitive and behavioural treatments for substance abuse. Sorensen SC. Hoffman PL. Alcohol dependence: a commentary on the mechanisms. Naloxone as an antagonist in severe alcohol intoxication. 18. Schuckit MA. Reinert DF. Alcohol Clin Exp Res 2000. Hermansson U. Clem DA. Some biological aspects of depression. 2002. 26:272-279. New York: Marcel Dekker. Alcohol and bone. Helander A. 19. Heather N. Marušić S. i sur. Thaller V. 24. ured. Psychiatric Bull 1995. The ICD-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders: Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines. J Stud Alcohol 2001. 28. 65. 31. Rapaport MH. 13:107-119. 19:143-151. 27. 25. Dufour MC. Division of Biometry and Epidemiology. Breitenfeld T. Helander A. Rönnberg S. 23. ured. Surveillance Report No. Swift R. Allen JP. Geneva: World Health Organisation. 33. Zhang JX. 36. Thaller V. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. Breitenfeld D. Huss A. Weiss RH. Ann Intern Med 1989. Am J Drug Alcohol Abuse 1993. 32. Lieber CS. 111: 943-945. 34. Parenteral vitamin therapy in alcoholism. N Engl J Med 1995. 1977-92. Validation of the screening strategy in the NIAAA «Physcians´ Guide to Helping Patients With Alcohol Problems». British Medical Bulletin 50. 1994. Marušić S. Apparent Per Capita alcohol Consumption: National. Psychotherapy. Buljan D.4. 22. 31:333-40. N Engl J Med 1999. Alkohologija. Williams GD. Copenhagen: World Health Organisation.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.