Hrvatski liječnički zbor

Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatsko psihijatrijsko društvo

DIJAGNOSTIČKE I TERAPIJSKE SMJERNICE ZA LIJEČENJE ALKOHOLOM UZROKOVANIH POREMEĆAJA
U sklopu Projekta izrade kliničkih smjernica MZ Odabrana klinička smjernica je smjernica Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti HLZ Kliničku smjernicu izradili su: Prof.dr.sc. Vlatko Thaller, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb Prim.dr. Srđan Marušić, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb 1. Uvod
Alkohol je najraširenija i najdostupnija psihoaktivna tvar, čija je zlouporaba socijalno prihvaćena. Devedeset posto osoba u Europi i SAD-u tijekom života je pilo alkoholna pića, a u oko 30 % njih nastaju alkoholom uzrokovani poremećaji. Visoka prevalencija zlouporabe alkohola i ovisnosti o alkoholu izravno je proporcionalna s pijenjem alkohola, što je ključ svake psihijatrijske ili šire medicinske evaluacije. Gotovo svaki klinički problem može se dovesti u vezu sa zlouporabom alkohola, ovisnosti, intoksikacijom ili apstinencijskim sindromom. Definicija alkoholizma ukazuje na opetovana oštećenja funkcioniranja u različitim područjima života, uzrokovana alkoholom, usprkos kojima se osoba vraća pijenju. Premda se pojmom alkoholizam ne opisuje specifičan duševni poremećaj, poremećaji u vezi s alkoholizmom općenito se mogu podijeliti u tri skupine: (1) poremećaji uzrokovani izravnim toksičnim djelovanjem alkohola na mozak (uključujući intoksikaciju, apstinencijski sindrom, delirium tremens i halucinozu); (2) poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (zlouporaba alkohola i ovisnost) i (3) poremećaji trajnog karaktera uzrokovani alkoholom (trajni amnestički poremećaj, demencija, Wernickeova encefalopatija, Korsakovljev sindrom). Tablica l. prikazuje sve alkoholom izazvane poremećaje prema MKB 10.

29.4.2003

1

52 F10. Na osnovi različitih teorija o djelovanju alkohola na mozak. dopaminom dirigirane centre ugode. izazivaju sličnu sliku intoksikacije i apstinencijskog sindroma i potencijalno su smrtonosna u slučaju predoziranja.1. Devedeset posto alkohola se metabolizira oksidacijom u jetri. Organizam metabolizira oko 10 mg/ dL na sat.1. jedna čaša vina ili jedna čašica koncentriranog alkoholnog pića). OVISNOST O ALKOHOLU I ZLOUPORABA ALKOHOLA 2.8 F10. koji pretvara aldehiddehidrogenaza u acetat.73 F10. Ta sredstva pokazuju ukrštenu toleranciju s alkoholom. Neurofarmakologija. posebice ako su uzeta s drugim depresivima.1‰ tijekom sat vremena. Brzo povećanje koncentracije alkohola u krvi korelira sa stupnjem intoksikacije.1.9 Ovisnost o alkoholu Zlouporaba alkohola Poremećaji uzrokovani alkoholom Intoksikacija alkoholom Sustezanje od alkohola (alkoholni apstinencijski sindrom) Delirij kod intoksikacije alkoholom Delirij kod sustezanja od alkohola Perzistentna demencija prouzročena alkoholom Perzistentni amnestički poremećaj prouzročen alkoholom Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom.3 F10.1 F10.6 F10. neodređen 2. Brzo pijenje alkohola i pijenje na prazan želudac ubrzava apsorpciju.8 F10. Alkoholom uzrokovani poremećaji Poremećaji zbog uporabe alkohola F10.2003 2 . s halucinacijama Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj raspoloženja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Anksiozni poremećaj prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Seksualne smetnje prouzročene alkoholom Odrediti ako se javljaju tijekom Intoksikacije Poremećaj spavanja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj vezan uz alkohol.8 F10.2.2x F10. koji vežu N-metil –D-asparat (NMDA) i produkciju opioidima sličnih alkaloida. Intoksikacija je naglašenija za vrijeme porasta koncentracije alkohola nego tijekom njenog pada.4 F10. Farmakokinetika. Alkohol se brzo i dobro apsorbira u gastrointestinalnom traktu. Alkohol se pretvara djelovanjem alkoholne dehidrogenaze u acetaldehid. sa sumanutostima Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom.1. barbiturata i karbamata. što ga svrstava u skupinu drugih sedativa-anksiolitika poput benzodijazepina. dok se ostatak izlučuje nepromijenjen preko bubrega i pluća.03 F10.0 F10.8 F10. 2. Osobe koje prekomjerno piju alkoholna pića imaju brzi metabolizam alkohola.4. Farmakologija 2.Tablica 1. može se navesti da alkohol može djelovati na tekućinu stanične membrane. kompleks benzodijazepinskih receptora. Vrlo je topiv u vodi i zbog toga se lako širi po cijelome tijelu. posebice u tankom crijevu.51 F10. glutamatske jonofor receptore. Alkohol je depresor koji izaziva somnolenciju i smanjenu neuralnu aktivnost. što je ekvivalent 0. odnosno to odgovara jednom srednje koncentriranom piću (l2 g etanola – 2 čaše piva. 29. Najviša koncentracija nastaje između 30 i 90 minuta.

posebna je vjerojatnost pojave ovisnosti o alkoholu. čime je stavljen u drugi plan dimenzionalni.2. Na primjer.g. Podaci o genetskom utjecaju na razvoj alkoholizma uključuju sljedeće: (1) bliži članovi obitelji alkoholičara imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma. Ako je povijest bolesti učinjena prema definiranim kriterijima. MKB-l0 i DSM–IV sustavi u mnogim su elementima slični (tablica 5). Komorbiditet.) i DSM-IV (Američko psihijatrijsko društvo. Etiologija.5.g. 2. glavobolja) nakon uzimanja minimalne količine alkohola. Ti su dijagnostički sustavi od velikog značenja za standardizaciju dijagnostike u nacionalnim i internacionalnim odnosima. l994. crvenilo lica. nalaže opservaciju i reevaluaciju nakon razdoblja apstinencije od nekoliko dana pa do nekoliko tjedana. poput Indijanaca i Nuita i neke skupine muškaraca hispanskog porijekla imaju višu stopu takvih ovisnika. l992. MKB–l0 (Svjetska zdravstvena organizacija. (2) jednojajčani blizanac alkoholičara ima veći rizik za nastanak alkoholizma nego dvojajčani blizanac. poput Židova i Azijaca.2. Međutim. koji su prekomjerno pili.5. Neke etničke skupine.2003 3 . Mnogi psihotični pacijenti provode samomedikaciju alkoholom kada propisani lijekovi nedovoljno reduciraju simptome psihoze ili kada im propisani lijekovi nisu dostupni. vrtoglavica. 29. i (3) adoptirana djeca alkoholičara u druge obitelji imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma. U bipolarnih pacijenata prekomjerno pijenje često dovodi do manične epizode. mnogi Azijci pokazuju sliku akutnog toksičnog djelovanja (intoksikacija. suptilni opis kliničke slike. depresije i nesanice.4. posebice s asocijalnim osobinama. Ovisnost o alkoholu.1. dok drugi. U pacijenata s poremećajem osobnosti. no definitivni uzrok ostaje nepoznat. s kliničkog aspekta. jest da svaku sliku ovisnosti opisuju kategorijski. te je posebno jasna korelacija između ovisnosti o alkoholu i ovisnosti o nikotinu. Epidemiologija Parametar Populacija (%) Uzelo piće tijekom života 90% Aktualni konzument alkohola 60-70% Povremeni problemi uzrokovani pijenjem više od 40% alkohola Zlouporaba alkohola * a) muškarci više od 10% b) žene više od 5% Ovisnost o alkoholu a) muškarci 10% b) žene 3-5 % *20 do 30% posto psihijatrijskih pacijenata 2. a u ovisnih osoba apstinencijski sindrom može uzrokovati anksioznost.) kriteriji za ovisnost o alkoholu prikazani su u tablicama 3. Brzo sedativno djelovanje čini alkohol najčešćim sredstvom za oslobađanje od anksioznosti. i 4. imaju nižu stopu ovisnika o alkoholu.4. Odgovarajuća evaluacija depresivnih ili anksioznih pacijenata. Navedeni nalazi su doveli do stvaranja genetske teorije alkoholizma. dugotrajno uzimanje može dovesti do depresije. ”sve ili ništa” pristupom. Zlouporaba se alkohola najčešće javlja u osoba s poremećajem uporabe drugih tvari.3. Dijagnoza 2. Etničke i kulturološke razlike su nađene s obzirom na osjetljivost prema alkoholu i njegovu djelovanju. 2. Epidemiologija (tablica 2) Tablica 2. Njihova loša strana. dobiveno je dovoljno podataka da se postavi formalna dijagnoza. u skladu s oba službena dijagnostička sustava.

više vremena utrošeno da bi se došlo do alkohola.Tablica 3. a prepoznaje se na temelju triju (ili više) sljedećih kriterija ako se pojave bilo kad u istom jednogodišnjem razdoblju: 1. Tolerancija određena na temelju: a) potrebe za znatno većim količinama alkohola da bi se postigla opijenost ili željeni učinak b) znatnog smanjenja učinka. 4. Alkohol se često uzima u većim količinama ili tijekom dužeg razdoblja no što je prvotno bilo namjeravano.2003 4 . Tablica 4. kao što se očituje u karakterističnom apstinencijskom sindromu (vezano za alkohol ili slične supstancije).90 Sindrom ovisnosti o alkoholu Neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu alkohola koje vodi znatnom oštećenju organizma ili subjektivnim problemima. Treba uložiti napor da osoba koja prekomjerno pije postane svjesna prirode i opsega oštećenja. s namjerom olakšavanja ili ublažavanja sindroma alkoholne apstinencije. iako se i dalje uzima ista količina alkohola.2 Sindrom ovisnosti o alkoholu Definitivna se dijagnoza ovisnosti može postaviti samo ako su tri ili više sljedećih kriterija bili izraženi tijekom prethodne godine: a) Jaka želja ili nagon za pijenjem. kao što je oštećenje jetre zbog prekomjernog pijenja ili depresivno raspoloženje. e) Progresivno zanemarivanje alternativnih užitaka ili interesa uzrokovanih pijenjem. 2. c) Stanje fiziološke apstinencije kad se prestalo s uporabom alkohola ili ako je smanjena količina. DSM-IV dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU 303. koje je posljedica razdoblja prekomjernog pijenja alkohola. Prisutna je trajna težnja ili neuspješno nastojanje da se smanji ili kontrolira uzimanje alkohola. ili u kontroli količine popijenog alkohola. MKB-10 dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU F10. da bi se pilo ili oporavilo od učinaka pijenja. f) Nastavljanje s pijenjem alkohola usprkos jasnim dokazima o štetnim posljedicama.4. 29. d) Dokaz tolerancije. kao što je povećanje količine alkohola koja se zahtijeva da bi se ostvarili učinci postignuti pijenjem manjih količina alkohola (jasni primjeri za ovo uočavaju se u onih ovisnika o alkoholu koji su uzimali dnevne količine dostatne da onesposobe ili ubiju umjerenog potrošača). b) Teškoće u samosvladavanju ako osoba pokušava prestati piti. 3. Sustezanje ako se javlja kao: a) svojevrsni sindrom sustezanja od psihoaktivnih tvari (odnosi se na Kriterije A i B u kriterijima za Sustezanje od alkohola) b) uzeta je ista (ili srodna) psihoaktivna tvar kako bi se ublažili ili izbjegli simptomi sustezanja.

ili nastavljanje s pićem usprkos spoznaji da je zbog alkohola došlo do pogoršanja stanja ulkusa). Alkohol se nastavlja uzimati usprkos spoznaji o postojanju trajnog i ponavljanog fizičkog i psihičkog problema koji je vjerojatno izazvan ili pogoršan njegovom uporabom (primjerice. rjeđa. Razvoj tolerancije. definiranu u MKB l0 i DSM IV prisutnošću triju ili više glavnih kriterija oštećenja uzrokovanih alkoholom. dok je jaka. primjerice. Klinički tijek ovisnosti o alkoholu prikazan je u tablici 6. 3. poput one prema opioidima ili barbituratima.4.5. poslovne ili rekreacijske aktivnosti zbog uporabe alkohola. te oporavak M M+D M+D M+D M+D M+D M+D D D D Česta intoksikacija ili apstinencijski simptomi kad se očekuje ispunjenje glavnih uloga i obveza 10. Prekidaju se ili reduciraju važne društvene. koji su bili izraženi tijekom prethodnih l2 mjeseci. 4. 5.2003 5 . posebice veće. Ovisnost može postati očita u osoba s tolerancijom u slučaju kada one same naglo prekinu pijenje i tada se pojave znakovi apstinencijskog sindroma. uporabu alkohola ili oporavku od njegovih učinaka. Snažna želja ili osjećaj prinude Smanjena sposobnost kontrole Namjera da se olakša apstinencija Apstinencijski sindrom Dokaz tolerancije Progresivno zanemarivanje drugih zadovoljstava i interesa Ustrajnost uporabe alkohola unatoč spoznaji o štetnim posljedicama Mnogo vremena potrošeno za nabavu alkohola i konzumaciju. 6. Najveći dio vremena provodi se u aktivnostima vezanim uz nabavu alkohola. Usporedba ovisnosti o alkoholu između MKB-10 i DSM-IV USPOREDBA OVISNOSTI O ALKOHOLU IZMEĐU MKB-10 I DSM-IV (M=MKB-10. Blaga je tolerancija uobičajena. 9. 8. Alkohol uziman u većim količinama i u dužim razdobljima nego što je namjeravano Ovisnost o alkoholu predstavlja sliku kompulzivnog načina pijenja. 7. Tablica 5. obično je znak ovisnosti. Tolerancija široko varira među osobama. uzimanje alkohola usprkos spoznaji o njime izazvanoj depresiji. 2. povratak upotrebi usprkos štetnim tjelesnim ili psihosocijalnim posljedicama i ponovljene bezuspješne pokušaje kontroliranog pijenja. 7. 6. 29. D=DSM-IV) 1. Tolerancija je fenomen koji je karakteriziran potrebom da s vremenom raste količina alkohola kojom se postiže isto djelovanje. trošenje velikog dijela vremena na upotrebu alkohola. Ti kriteriji mogu uključivati toleranciju ili apstinencijski sindrom.

vikend intoksikacije ili faze teškog opijanja i apstinencije (tablice 7 i 8). upravljanje automobilom ili strojem).00 Zlouporaba alkohola A. 3. Nastavljanje s uzimanjem alkohola usprkos ponovnom javljanju društvenih ili međuljudskih problema izazvanih ili otežanih učincima tvari (npr. Klinički tijek ovisnosti o alkoholu Doba prvog pijenja Doba prve intoksikacije Doba prvog problema Doba nastanka ovisnosti Doba smrti Promjenljiv tijek apstinencije Spontana remisija u 20 % 13-15 godina 15-17 godina 16-22 godine 25-40 godina 60 godina 2. Tablica 8.5. Neprilagođeno ponašanje zbog uporabe alkohola. ukori ili izbacivanje iz škole izazvani uzimanjem alkohola.Tablica 6. fizički obračuni). već je definirana negativnim posljedicama opetovanog pijenja. Štetna uporaba alkohola. 2. upravljanje automobilom ili strojem u promijenjenom stanju zbog uporabe alkohola). (b) Model uporabe tvari ne zadovoljava kriterije za dijagnozu ovisnosti o alkoholu. koje vodi klinički znatnim oštećenjima ili subjektivnim problemima. 1. a javlja se kao jedan (ili više) od sljedećih znakova unutar razdoblja od 12 mjeseci. Ponavljani problemi sa zakonom zbog uzimanja alkohola (npr. svađe sa suprugom oko posljedica intoksikacije.4. a društveno neprilagođene slike pijenja mogu uključivati trajno prekomjerno pijenje. nemir i zanemarivanje djece i kućanstva).2. Zlouporaba alkohola DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ZLOUPORABU ALKOHOLA 305. Tablica 7. Ponavljano uzimanje alkohola u situacijama u kojima je to opasno po život (npr. ciroza jetre) ili mentalno (npr. 4. 29. Ponavljano uzimanje alkohola koje vodi neuspjehu u ispunjavanju važnih obveza na poslu. Dijagnoza zahtijeva da bi aktualno oštećenje trebalo utjecati na kvalitetu fizičkog ili mentalnog zdravlja osobe koja pije. Štetna uporaba alkohola (a) Način uporabe tvari koji uzrokuje oštećenje zdravlja.1. prema MKB-10 MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ŠTETNU UPORABU ALKOHOLA F10. uhićenja zbog nedoličnog ponašanja u vezi s uporabom alkohola). povremeni depresivni poremećaj zbog prekomjernog pijenja alkohola). To oštećenje može biti organsko (npr.2003 6 . Zlouporaba alkohola razlikuje se od ovisnosti po tome što ne uključuje toleranciju i apstinencijski sindrom ili kompulzivni način pijenja. Zlouporaba se alkohola može razviti u ovisnost o alkoholu. Štetna uporaba alkohola i zlouporaba alkohola Zlouporaba alkohola je dijagnosticirana ako je došlo do mentalnog ili tjelesnog oštećenja ili ga se upotrebljava u životno rizičnim situacijama (primjerice. učestali izostanci iz škole. u školi ili kod kuće (npr.

Serumski jetreni enzimi i gama-glutamiltransferaza (γ-GT) mogu biti povišeni. Markeri za skrining alkoholizma Test Gama-glutamiltransferaza (γ-GT) Karbohidrat-deficijentni transferin (CDT) Srednji korpuskularni volumen (MCV) Urična kiselina Aspartatna aminotrasferaza (AST) Alanin aminotransferaza (ALT) Trigliceridi Vrijednosti > 30 U/L > 20 mg/L > 90 f/L > 6. 2. Je li pacijent sklon traumama (trauma glave. Pacijent može imati makrocitnu anemiju zbog nutricijske deficijencije. 29.2003 7 . Na primjer. Druga pitanja koja mogu dati pozitivan poticaj uključuju podatak o učestalosti pijenja ujutro. Naime. Pregled i laboratorijski nalazi. Valjana evaluacija pijenja alkohola zahtijeva stanoviti oprez od strane evaluatora. fraktura rebara.3. Povišene vrijednosti jetrenih enzima mogu biti ujedno markeri recidiva (tablica 9). Dupuytrenova kontraktura i teleangiektazije. Tablica 9. kako često pacijent ima amnezije kad je intoksiciran i kako često su ga prijatelji ili rođaci upozoravali da smanji pijenje. pitanje «Koliko pijete alkohola?» bolje je nego «Pijete li alkohol?». Postoje brojni upitnici za identifikaciju rizičnog pijenja i alkoholom uzrokovanih poremećaja.4.B. većina osoba na pitanje o količini uzetog alkohola minimalizira količinu koju u stvari uzima.4 mg/dL za muškarce > 5.0 mg/dL za žene > 45 IU/L > 45 IU/L > 160 mg/dL 2. Od somatskih znakova mogu biti prisutni eritem ruku. Kada ispitivač nastoji utvrditi stupanj pijenja alkohola.4. no za praktičara je najuputnije da dobro vlada samo jednim i da ga primjenjuje u svakodnevnoj praksi. korisno je upotrijebiti pitanja koja će dati pozitivan odgovor.5.5. Simptomi nikad nisu zadovoljili kriterije Ovisnosti o alkoholu za tu kategoriju alkohola. Upitnici za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja. Vrlo je poznat i često se upotrebljava Test za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (Alcohol Use Disorders Identification – AUDIT) (tablica 10). Uvijek je nužno tražiti fine znakove zlouporabe alkohola i uvijek je nužno pitati za uporabu drugih sredstava ovisnosti. prometne nezgode)? Je li često u sukobima? Izostaje li često s posla? Ima li socijalne ili obiteljske probleme? Od pomoći može biti procjena laboratorijskih nalaza.

liječnik ili drugi zdravstveni radnici bili zabrinuti zbog vašeg pijenja ili vam savjetovali da smanjite piti? Ne Da. 7. Kako često pijete alkoholna pića? Nikada Mjesečno ili 2 do 4 puta manje mjesečno 2 do 3 puta tjedno 4 ili više puta tjedno 2. 10. 8. 1. 3. 9.2003 8 . u prošloj godini prošloj godini Jesu li rođaci. u prošloj godini prošloj godini 5. Kako često ste tijekom prošle godine uvidjeli da niste sposobni prestati piti kada ste jednom počeli piti? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste zbog pijenja tijekom prošle godine propustili učiniti ono što se od vas normalno očekuje? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine trebali prvo piće ujutro. 6. da se pokrenete nakon teškog pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine imali osjećaj krivnje ili kajanja nakon pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često se tijekom prošle godine niste mogli sjetiti što se dešavalo prošle noći zato što ste bili pijani ? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Jeste li vi ili netko drugi bili ozlijeđeni zbog vašeg pijenja ? Ne Da.Tablica 10. ali ne u Da.4. 29. kada pijete? 1 ili 2 3 ili 4 5 ili 6 7 do 9 10 ili više Kako često popijete 6 ili više pića u jednoj prigodi? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno mjesečno Svakodnevno 4. ali ne u Da. Upitnik za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (AUDIT) Molimo Vas da zaokružite odgovor koji se odnosi na Vas. Koliko alkoholnih pića popijete u tipičnom danu.

a najveći mogući rezultat je 40. 1. te se ne moraju sagledavati nakon uspostave početne apstinencije u negativnom kontekstu.6. 2.2003 9 . Također je potrebno stalno konfrontirati pacijenta s realitetom. 2. U početku liječenja treba provesti detoksifikacijski tretman. pri kojem je dobar ljudski odnos.6.1. 4. uz liječenje svih popratnih zdravstvenih poteškoća i oboljenja koja su usko povezana s alkoholnom intoksikacijom. Prisutnost mogućih psihičkih poteškoća potrebno je tretirati po uspostavi apstinencije. kao i mogućnost rastave i urušavanja obiteljske podrške. prvi preduvjet za 29. Liječenje Temeljni cilj liječenja je uspostava i održavanje trajne apstinencije od alkohola. Tijekom liječenja mogući su i recidivi koji spadaju u sastavni dio bolesti ovisnosti o alkoholu. 3 ili 4.4. 2. dakle potpune trijeznosti. prvenstveno prema obitelji. Budući da je ovisnost o alkoholu sustavni poremećaj. kao što je mogući gubitak posla. Odgovor je kako slijedi: 0 Pitanje 1 Pitanje 2 Pitanje 3-8 Pitanje 9-10 Nikada 1 ili 2 Nikada Ne 1 Mjesečno ili manje 3 ili 4 Manje nego mjesečno 2 2 do 4 puta mjesečno 5 ili 6 Mjesečno Da. prijatelja i drugih pacijentu bliskih osoba. koja nastaje zato što je u većini slučajeva bolesnik «prisiljen» na liječenje. pun razumijevanja.AUDIT Ocjenjivanje odgovora Pitanja 1 do 8 ocjenjuju se sa 0. Temeljni je čimbenik u procesu liječenja u prvom redu odnos bolesnika i terapeuta. «mreže podrške» od strane kolega s posla. Rezultat od 8 ili više indicira vjerojatnost riskantnog i škodljivog pijenja 2. no mora se svakako o recidivu razgovarati i u terapijskom kontekstu analizirati. uz mijenjanje samoga sebe u odnosu prema sustavima vrijednosti i odgovornosti pojedinca spram njegovog okružja. održavati trajnu apstinenciju i prihvatiti nov način života. u prošloj godini Najmanji rezultat (za one koji ne piju ) je 0. pojava zdravstvenih poteškoća. ali ne u prošloj godini 3 2 do 3 puta tjedno 7 do 9 Tjedno 4 4 ili više puta tjedno 10 ili više Svakodne vno Da. te strukturiranje tzv. uz siromaštvo u komunikaciji i interakciji kao i manjak empatije. Osnovna načela liječenja ovisnosti o alkoholu Cilj liječenja je postići trajnu apstinenciju od alkohola i promijeniti način života. Jedan od problema koji se javlja tijekom liječenja jest pasivnost bolesnika u tretmanu. poslu i široj zajednici. Pitanja 9 i 10 ocjenjuju se samo 0. u liječenje svakako treba uključiti obitelj radi postizanja pozitivne obiteljske homeostaze. U dijagnostičkom i terapijskom postupku svakako treba voditi računa o prisutnosti komorbiditeta ovisnosti o alkoholu i drugih psihičkih poremećaja.

Dugogodišnji rehabilitacijski i resocijalizacijski proces. Grupna psihoterapija Grupna psihoterapija je metoda izbora u terapijskom radu s ovisnicima o alkoholu iz mnogih razloga. od kojih onaj ekonomski nije zanemariv. motivacijski intervju. tijekom kojega je potrebno promijeniti ponašanje i usvojiti nov način života bez alkohola. Ona sigurno nije sama po sebi dovoljna u rješavanju i liječenju ovisnosti o alkoholu.2003 10 . Također je vrlo važan i kvalitetan odnos između terapeuta i bolesnika koji je osnova za cjelokupni tijek terapijskog programa. vještine rješavanja problema. kad i sami pacijenti više preferiraju individualni pristup problemu. u nas pod opće poznatim nazivom klubovi liječenih alkoholičara (KLA).6.4. Psihološki postupci Niz psiholoških postupaka i intervencija imaju svoje mjesto tijekom započinjanja.2. apelirajući na pacijentovu odgovornost koja će utjecati na pokretanje promjena. Polazi se od stava da je upotreba alkohola rezultat svojevrsne gratifikacije koju pacijent bez alkohola ne dobije. Najčešće se primjenjuje. 2. Pri tome je potrebno voditi računa da se ti međuodnosi zrcale u sposobnosti iskazivanja suosjećanja. jača motivacijski kapacitet samog pacijenta.4.5.6. te da se liječenjem i apstinencijom zapravo vrši zamjena slabo adaptivnog ponašanja tijekom pijenja boljim i prihvatljivim modelom ponašanja. Kognitivno bihejvioralni pristup u tretmanu ovisnosti o alkoholu temelji se na pretpostavci da je ovisnost o alkoholu uglavnom naučeno ponašanje. Individualna psihoterapija Individualna psihoterapija ima svoje mjesto u sustavu liječenja. te kognitivno restrukturiranje. 2. poglavito u početku. Njome se rješava početna ambivalentnost pri odluci o liječenju. izbjegavanju posesivnosti i direktivnosti te usađivanju osjećaja vrijednosti i davanju nade. 2.početak kao i za sam tijek liječenja. koji možemo svrstati u terapijsku tehniku. 29. Klubovi liječenih alkoholičara Liječenje ovisnosti o alkoholu je dugotrajan i složen postupak koji se tek jednim početnim dijelom usko veže uz zdravstvenu odnosno psihijatrijsku djelatnost. skrivenu motivaciju. U klub liječenih alkoholičara potrebno je odlaziti jedanput tjedno zajedno s obitelji najmanje 5 godina.6. U procesu grupne psihoterapije bolesniku se pruža mogućnost da vidi sebe u očima drugih ljudi i da tako lakše i kritičnije prihvati postojanje svog vlastitog problema («fenomen zrcala»).6. kao i rješavanje niza emocionalnih kriza i otpora. provodi se u skupinama koje su organizirane kao udruge građana.3. 2. Cilj je potaknuti unutrašnju. Najčešće primjenjivane intervencije su uvježbavanje socijalnih vještina. vježbe opuštanja – učenje kontrole bijesa. ali i samog trajanja terapijskog procesa liječenja ovisnika o alkoholu. između ostalog i zbog toga što dijada terapeut–pacijent ne donosi mnogo socijalnih elementa koji su važni u rješavanju ovisnosti o alkoholu. između ostalog. koju primjenjujemo u procesu liječenja kao praktičan i prihvatljiv način u fazi kad postoji neodlučnost i otpor pri odluci o liječenju.

uz uspostavu kvalitetnijih međusobnih odnosa.6. vitamini B1. Reakcija obično započinje 10-30 minuta nakon konzumiranja alkohola. «srednje grupe» (10-15 članova). lakše rješava pojedine nesigurnosti. U grupi se bolesnik osjeća sigurnije. koji predstavlja terapeut u terapijskim grupama. kao i povremene acting out-e («grupa kao kondenzator»).2003 11 . što uključuje nastanak niza različitih simptoma: crvenilo. Od vitamina se prvenstveno misli na tijamin (vitamin B1). Reakcija je uzrokovana nakupljanjem acetaldehida radi inhibicije aldehid dehidrogenaze. Osnovno u grupnoj terapiji treba biti načelo «ovdje i sada». poznatom pod nazivom antabus. kao i identifikacija s ego idealom. Grupni rad se provodi najčešće u strukturi tzv. Pacijenti uzimaju disulfiram u razdoblju od šest mjeseci do jedne godine (preporuka je da se uzima barem godinu dana). dispneju. Detoksifikacijski postupak Detoksifikacija se provodi u početnoj fazi liječenja. Abstynil. nelagode.Također. a međusobna identifikacija. te da otkloni niz sekundarnih simptoma prouzročenih dugotrajnim prekomjernim pijenjem alkohola. palpitacije. Esperal). Unutar grupe pojedinac se osjeća sigurnije. srčana oboljenja. Disulfiram Kemijski. vrlo je velika. hipertenziju. Posebno mjesto u radu s alkoholičarima ima obiteljska terapija. Farmakoterapija Primjena medikamenata u liječenju ovisnosti o alkoholu ima za cilj omogućiti pacijentu aktivnije uključivanje u sam proces liječenja. Terapija: ako je reakcija blaža. preparata za zaštitu jetre i glukoza (parenteralno). B6 i C vitamin. Antiethyl. a mogu nastati i po život opasne komplikacije. anksioznosti. riječ je o tetraetiltiuramdisulfidu. Aversan. tjeskobu. Ako se radi o akutnoj intoksikaciji. Uz pomoć grupe bolesnik dobiva bolji uvid u svoje liječenje. što samo po sebi ima veliku važnost («grupa kao podrška»). Detoksifikacija se sastoji prije svega u davanju vitamina. uputno je davati C vitamin. a ne marginalna osoba koja je zbog bolesti odbačena od sredine («socijalizacija»). obiteljski pristup problemu ovisnosti o alkoholu zahtijeva uključivanje cijelog obiteljskog sustava jer ovisnost o alkoholu pojedinca praktički razbija obiteljski sustav. 2. intravenski ili antihistaminike. a cilj je uklanjanje ili ublažavanje toksičnog djelovanja alkohola. a ako su posrijedi jači simptomi.6. u grupi bolesnik lakše i objektivnije sagledava odnose s drugim ljudima i osjeća se integralnim dijelom socijalnog sustava. Uspostava apstinencije zahtijeva restrukturiranje obiteljskog sustava. daju se pripravci 37% glukoze. hiperventilaciju. znojenje. 29. Doze: daje se 250–500 mg jedanput na dan. Naime. a može trajati nekoliko sati. slabost. epilepsiju. tahikardiju.4. a u svakoj zemlji nalazi se u upotrebi pod drugim tvorničkim imenom (Tetidis. Uzimajući disulfiram pacijenti imaju iznimno neugodnu reakciju ako u organizam unesu i vrlo malu količinu alkohola. Ne preporučuje se davati disulfiram osobama koje imaju oštećenje jetre (ciroza). kao i kad je riječ o drugim težim sistemskim oštećenjima. nije potrebna nikakva terapija. piridoksin (vitamin B6).

4. djeluje na stvaranje niza tjelesnih komplikacija koje navodimo u tablici 11. Mehanizam djelovanja nije u potpunosti poznat. uporaba psihofarmaka se preporučuje. slabost i dr. 29. ponajprije glutamata. Djelovanje: naltrekson djeluje na blokiranje otpuštanja endogenih opoida. tri do četiri puta na dan. Sedativi: u prvom redu upotrebljavaju se benzodijazepini u terapijskoj dozi od 5 do10 mg. te na taj način smanjuje užitak očekivanog pijenjem alkohola. U dozi od 50-100 mg na dan pokazao se učinkovitim u smanjenju želje za pijenjem i održavanjem apstinencije.Sredstva koja smanjuju želju za alkoholom Naltrekson (ReVia) je antagonist opioidnih receptora. Akamprosat (Campral) uzima se u dnevnoj dozi od 1300 mg do 2000 mg. Unos alkohola u organizam. Antidepresivi: uporaba antidepresiva ima svoju svrhu s obzirom na čestu pojavu depresivnih epizoda. te antidepresivi s povoljnijim tijekom nuspojava kao što su tianpetin. Podržava uspostavu apstinencije. trazodon. Najčešće se upotrebljavaju antidepresivi SSRI. što se češće susreće prvih tjedana i dana apstinencije. Sedativi i antidepresivi Budući da su anksioznost i depresivne smetnje vrlo česte u ovisnika o alkoholu. Nema interakcije s alkoholom i sedativima i ne stvara naviku. dolazi do niza nuspojava kao što su mučnina. no govori se o tome da stimulira inhibitore GABA transmisije i sprječava produkciju ekscitatornih aminokiselina.2003 12 . bilo kratkotrajno ili duže vrijeme u većim količinama. poglavito prvih dana odnosno tjedana apstinencije. Ukoliko se uz naltrekson uzima alkohol. Fizičke i psihičke komplikacije prouzročene prekomjernim i dugotrajnim pijenjem alkohola Prekomjerno i dugotrajno pijenje alkohola uzrokuje niz tjelesnih oštećenja. Treba kontrolirati njihovo uzimanje kao i provoditi postupnu redukciju. s mnogo izravnih i neizravnih učinaka na tjelesno zdravlje.

subduralni i epiduralni hematom Bolesti živčanog sustava kao posljedica nedostatka hranjivih tvari. hipomagnezijemija. hipoglikemija i hiperglikemija Intracerebralni hematom. hipofosfatemija.2003 13 . Somatske komplikacije vezane uz prekomjerno pijenje alkohola Alkoholna intoksikacija Sindrom sustezanja od alkohola Akutna intoksikacija (Akutno opito stanje Patološko pijano stanje Bleckout (alkoholna amnezija) Tremor Alkoholna halucinoza Alkoholna epilepsija Delirium tremens Sindrom Wernicke-Korsakoff Cerebelarna degeneracija Periferna neuropatija Optička neuropatija Pelagra Centralna pontinina mijelinoza Marchiafava.4.Bignamieva bolest Fetalni alkoholni sindrom Miopatija Bolesti jetre hepatalna encefalopatija stečena kronična hepatocerebralna degeneracija (Nonwilsonova bolest) Gastrointestinalne bolesti malabsorbcijski sindrom postgastrektomički sindrom Kardiovaskularne bolesti Hematološke bolesti Hipotermija i hipertermija Disbalans elektrolita Ozljeda mozga Kardiomiopatija Aritmija i hipertenzija Anemija. hiperkalcemija. kod alkoholičara Bolesti nepoznate patogeneze kod alkoholičara Sistemske bolesti sa sekundarnim neurološkim komplikacijama. leukopenija. kod alkoholičara 29. trombocitopenija Hiponatremija.Tablica 11.

homicidi i suicidi.1. smetnje koordinacije. uz 37% glukozu.3 ‰ 0. 29. Odnos koncentracije alkohola i poremećaji koji nastaju pri tome navedeni su na tablici 12. sopor. nerazumljiv govor. moguća i smrt (stupnjevi svijesti: somnolencija. uz mjerenje alkoholemije (alkohol u krvi). labilno raspoloženje. potrebno je opservirati pacijenta. a nastaje vrlo brzo nakon pijenja malih količina alkohola koje u većine ljudi ne izazivaju jaču intoksikaciju. prometne nezgode. Terapija U blažim akutnim intoksikacijama praktički nije potrebna nikakva terapija. koma) 3. teška intoksikacija često dovodi do teških poremećaja.0-3. Odnos koncentracije alkohola u krvi i nastalih poremećaja Koncentracija alkohola u krvi (u promilima) 0. epiduralni i intrakranijski hematom). frakture ostalih koštanih sustava. kognicije. kao što su agresivnost. transa ili automatizma.2003 14 . promjene raspoloženja nistagmus. Postoji amnezija za cijeli događaj i smatra se da je osoba bila u stanju sužene svijesti.4. pričljiv. atipično za osobu u trijeznom stanju. neujednačen. alkoholne amnezije nepravilan rad vitalnih funkcija. Dok blaga intoksikacija može producirati određeno ponašanje.2 ‰ 2. sopor. Komplikacije pri akutnom pijanstvu: ozljede glave (subduralni. odnosno haloperidol.3-0. pri čemu bolesnik postane opušten.0 ‰ Mogući poremećaji spora motorna aktivnost te smanjenje sposobnosti mišljenja povećani motorni i kognitivni problemi slaba koordinacija pokreta. Ako je riječ o težim akutnim intoksikacijama. AKUTNA INTOKSIKACIJA ALKOHOLOM (F 10. praćen agresivnim i često nasilnim ponašanjem. pogrešno prosuđivanje te socijalna i radna nesposobnost. Tablica 12. greške u prosuđivanju. Intoksicirane osobe pokazuju barem jedan od navedenih simptoma: neujednačen i nerazumljiv govor.3. poremećaja raspoloženja i drugih oblika poremećaja ponašanja. euforičan.8 ‰ 0. koma. poremećaja opažanja.2-0.0 ‰ > 3. poseban je oblik kompliciranog otrovanja alkoholom. U slučaju psihomotornog nemira i agitacije ordinirati promazin. somnolenciju.0) Alkoholna intoksikacija nastaje jednokratnim unosom alkoholnog pića. sumračno stanje u alkoholom intoksicirane osobe. poremećaj pamćenja. udisanje povraćenog sadržaja. Nakon epizode slijedi dugotrajni san.8-0. koja u srazmjeru s količinom unesenog alkohola dovodi do poremećaja razine svijesti. Uputno je neko vrijeme davati vitamina B skupine i C vitamina (parenteralno). nistagmus. Patološko pijano stanje (patološka intoksikacija) Patološko pijano stanje. kriminogeno ponašanje.

29. dovodi do toga da pojedinac započne apstinenciju. Takvo stanje nazivamo «stanje fuge». Također treba obratiti pozornost na postojanje halucinoze pri intoksikaciji amfetaminima. Halucinacije su žive i nastaju obično pri punoj svijesti i orijentaciji. Kod agitacije promazin ili haloperidol. koji može biti uzrokovan alkoholnom intoksikacijom. Javljaju se sa sačuvanom osobnosti. bez ostalih delirantnih simptoma.4. ALKOHOLOM INDUCIRAN PSIHOTIČNI POREMEĆAJ S HALUCINACIJAMA (Alkoholna halucinoza) F10. Neki pacijenti navode da nakon pijanstva. Uvid u stanje vraća se odmah po prestanku javljanja glasova. Diferencijalno – dijagnostički: u obzir treba uzeti prisutnost eventualne paranoidne shizofrenije. te opservacija eventualnih ozljeda. Spominju se dvije varijante alkoholne amnezije: a) amnezija «en block» koja se očituje gustom. bez kasnijeg sjećanja na događaje tijekom same amnezije. Kod alkoholne halucinoze ne postoji komplicirani sustav shizofrenog poremećaja mišljenja ili nedostatak afekta. potpunom amnezijom. U alkoholnim halucinozama obično se javljaju slušne halucinacije. Može potrajati 30-60 minuta pa i do dva dana. u alkoholičara se svode na pojam alkoholna halucinoza odnosno alkoholom inducirani psihotični poremećaj s halucinacijama. Halucinoza obično nastaje nakon pojačanog pijenja ili neposredno nakon toga. Obično takva stanja nastaju u osoba koje su ovisne o alkoholu najmanje desetak godina. spontanim ili uz poticaj. davanje vitaminskih preparata. Ako se simptomi ne povlače više mjeseci. Tretman: obično samo suportivan.5 Perzistirajuće halucinacije. te se kasnije probude na nepoznatu mjestu ili gradu. i to u vidu glasova i šumova. kako slušne tako i vidne. dolazi u obzir alkoholom inducirana hipoglikemija. organsko oštećenje mozga ili poremećaj ponašanja. u fazi amnestičkog razdoblja. pa čak počiniti i ubojstvo. Gubici pamćenja se javljaju i u kasnijim stadijima samog alkoholizma. b) amnezija «grey-out» odnosno djelomični gubitak pamćenja su povremene epizode amnezije s nejasnim granicama i «otočićima» u sjećanju i traju kratko vrijeme. vjerojatno se radi o shizofrenom procesu. iznimno nekoliko dana. Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati. s djelomičnim oporavkom. Glasovi se javljaju u vidu poruka. Alkoholna amnezija Alkoholna se amnezija odnosi na tranzitorni gubitak pamćenja. Ako nastaje tijekom pijenja. povremeno odlutaju od kuće.2003 15 . U stanju patološke intoksikacije osoba može biti verbalno i fizički iznimno agresivna. a povezani su s oštećenjima korteksa mozga. 3.2. 4.Diferencijalno dijagnostički. ali mogu imati i popratnu sumanutost s idejama odnosa i paranoidnim idejama. komentara koje su upućeni samom pacijentu.

konobar kako djeluje na svom poslu i sl. pacijent postaje sve jače anksiozan. kao i stanja poslije konvulzija). elektroliti. RTG pluća i srca. testovi jetrene funkcije.4. Javlja se nakon apsolutnog ili relativnog prekida uzimanja alkohola u teških ovisnika o alkoholu. Svijest: pacijent je manje-više sužene svijesti. što manifestira i psihomotornim nemirom. tahikardija. albumini. čime se smanjuje prisutnost eventualne agitiranosti. Apstinencijski je sindrom jedan od pokazatelja sindroma ovisnosti o alkoholu. Strah: pacijent zbog halucinatornih doživljavanja. s nedirnutim testiranjem realnosti. urin. kraniogram (kod postojećih ozljeda glave. ukupne bjelančevine. a mogu se očitovati i sumanute profesionalne ideje kao i halucinacije (vozač po profesiji može doživljavati sebe kako vozi. lorazepam 1-2 mg oralno ili intramuskularno. izvan realiteta. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost. kreatinin. dijazepam 5-10 mg oralno ili intramuskularno u tri do četiri dnevne doze. uz spektar živih boja. Dijagnoza: minuciozna povijest bolesti i klinički pregled. Druge moguće pretrage: EKG. APSTINENCIJSKI SINDROM (Sustezanje od alkohola) F10. CT mozga. ABS.2003 16 . Tremor: kako se bolest razvija. uz vidljivi tremor. ustrašen. u otprilike 5-15% ovisnika o alkoholu. a mogu postojati i slušne te taktilne halucinacije. 6.). znojenje.Terapija: Preporučuje se ordinirati benzodijazepine. APSTINENCIJSKI SINDROM S DELIRIJEM (F 10. Laboratorijske pretrage: kontrola KKS i SE. Također treba uvesti manje doze visokopotentnih psihofarmaka (antipsihotika. 29. halucinacije. depresivnost. anksioznost.3 Apstinencijski sindrom započinje nekoliko sati odnosno dana (dva do tri dana) nakon prekida ili smanjenja dugotrajnog pijenja. Nastaje nakon prekida pijenja. a susreće se u 1-3% ovisnika o alkoholu. gmazova koje plaze po pacijentu. haloperidol 2-5 mg per os ili intramuskularno 3-4 puta na dan). ima osjećaj straha. Terapija: uobičajeno je davati benzodijazepine kao i antidepresive ako u kliničkoj slici ipak više dominira sniženo depresivno raspoloženje. groznica. Tijekom pojedinačne epizode pacijent može imati samo jedan napadaj. Halucinacije i iluzije: prisutne su žive i zastrašujuće vidne halucinacije u vidu kukaca. Komplikacije takvog stanja svode se na postojanje konvulzija koje se obično javljaju 7-48 sati nakon prestanka pijenja. Mogu se u blažem obliku pojaviti prolazne smetnje percepcije. npr. tremor ruku. 5. ali kasnije se proširi po cijelom tijelu. anksioznost. psihomotorna agitacija. dezorijentiran (više vremenski i prostorno). npr. Paranoidne sumanute ideje: u bolesti se često javljaju paranoidne ideje spram okoline. mučnina. najčešće jače izražen na prstima ruku. ali češće ima dva do tri napadaja tijekom nekoliko dana. kao i zbog vegetativne hiperaktivnosti. razina šećera u krvi. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost. zmija.4) Poremećaj koji se uobičajeno zove delirium tremens je apstinencijski sindrom kompliciran s delirijem. PV.

koji su dugi niz godina prekomjerno i konstantno uzimali 29.v. Manjak tijamina nastaje kao posljedica dugotrajnog i prekomjernog pijenja alkohola. Također se daje i magnezij (kao kofaktor u metabolizmu tijamina). To je akutni sindrom uzrokovan deficitom tijamina. flurazepam) 11) liječenje malnutricije 12) nakon što se pacijent smiri. Simptomi: nistagmus. svakih 6 sati tijekom 2 dana (u pacijenata s epilepsijom) 10) ordinirati lijekove za miran san (npr. halucinacija i sumanutosti (haloperidol) 7) polivitamini jedanput na dan 8) vitamini B skupine (B1-tijamin. Wernickeova encefalopatija Poznata je i pod nazivom alkoholna encefalopatija.2003 17 . Sindrom se povuče za nekoliko dana odnosno tjedana. 7. Liječenje: Ordinira se tijamin u dozi 100-300 mg na dan dok se ne ukloni oftalmoplegija. GUK-a 3) ako je bolesnik dehidriran.diazepam 5-20 mg 3-5 puta na dan per os ili i. nistagmusa. PERZISTENTNI AMNESTIČKI POREMEĆAJ PROUZROČEN ALKOHOLOM (F 10. 7. nitrazepam. letargija. ABC. Tijek bolesti: ordiniranom se terapijom s vremenom povuče veći dio simptoma. 7.Postupci tijekom liječenja: 1) stalno praćenje bolesnika. Klasični nazivi toga poremećaja jesu Wernickeova encefalopatija (akutni početak neuroloških simptoma) te Korsakovljev sindrom (kronično stanje).2. postupno smanjivati benzodijazepine i uključiti ga u liječenje ovisnosti o alkoholu. te katkad i periferne polineuropatije. Korsakovljev sindrom Poznat je i pod nazivom Korsakovljeva psihoza.4.1. B12-cijanokobalamin) 9) magnezijev sulfat: 1g i.6) Taj se poremećaj očituje smetnjama u kratkoročnom pamćenju. valja ga rehidrirati 4) zbrinjavanje somatskih komplikacija 5) benzodijazepini . koji nastaje u osoba s dugotrajnim i prekomjernim pijenjem alkoholnih pića. no može prijeći i u kronični oblik (Korsakovljev sindrom). dirigirano u infuziji fiziološke otopine u dozi od l0 do 20 mg 3-5 puta na dan 6) neuroleptici u smislu smirivanja jače agitiranosti. strah od mraka. konfabulacije.m. zolpidem. osim ataksije. ataksija i opća smetenost. Rijetko se javlja u osoba mlađih od 35 godina. To je kronično stanje u osoba ovisnih o alkoholu. paraliza abdukcije i konjugiranih pokreta očiju. B6-piridoksin. nezainteresiranost. tjeskoba. kontrola vitalnih funkcija svakih 4-6 sati 2) korekcija elektrolita.

9. 25:204-209. Children of Alcoholics. 4. afekta. Breitenfeld D. Alcohol Policy and Public Good. Colby SM. Saunders JB. 10. Alcoh Clin Exp Res 2002. Alcohol: Guidelines on Sensible Drinking. Alcohol Use Disorders Identification Test: Factor structure in an adolescent emergency department semple. str. Conigrave KM. Cottler LB. 20:175-182. 26:223-231. konfabulacije. uz slabljenje intelekta. 29. Cook CCH. Neurobehavioural basis for the pharmacotherapy of alcoholism: current and future directions. 41:179-88. 1990. uz sve izrazitije simptome demencije. Br J Hospital Med 1997. DC: American Psychiatric Press. Searles JS. Barnett NP. Simptomi: smetenost. B-complex vitamins in the prevention and treatment of Wernicke-Korsakoff syndrome. polineuropatija. 30:13-26. Biochemical Markers for Alcoholism. uz eventualno davanje klonidina i propranolola. retrogradna i anterogradna amnezija. Monti PM. Buljan D. Edwards G. Alcohol Alcohol 1995. LITERATURA 1. Dare C. 1996. Edwards G. 6. London: British Medical Association. Alcohol Alcohol 1996. Liječenje: nadomjestak tijamina.7) Poremećaj u kojem promjene kognicije. 11. Barbor TF. 1994. Anton RF. Giesbrech N i su. Ferrence R. Diagnostic tests for alcohol consumption. što im je praktički bio jedini izvor kalorija. 13. Ametrican Psychiatric Association. New York: Guilford. To je sindrom deficita tijamina. a oko 50% samo djelomično. Drug Alcohol Depend 1996. Anderson P. Alcohol and risk of physical harm. Marušić S. PERZISTENTNA DEMENCIJA PROUZROČENA ALKOHOLOM (F. Mager DE. 82113. Whitfild JB. Edwards G. 1994. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. Često je uz taj sindrom prisutna i alkoholom uzrokovana demencija. 7. Washington. Alcohol Res Health 2001. 9. Cambridge: Cambridge University Press. Oxford: Oxford University Press. 39-72. Pojedina kratkotrajna vraćanja u prošlost (flashback) mogu se razlikovati od psihičkog stanja djelomično po svojoj epizodnoj prirodi. British Medical Association. Dorsey KB. 5. Comparing assessment of DSM substance dependence disorder using CIDI-SAM and SCAN. Brzović Z. Coll antropol 1996. uz dugotrajno davanje tijamina u dozi od 50-100 mg / na dan. Psychological Treatmens and the addictions. 8.10. Neurotransmiter changes in alcoholism and in the withdrawal syndrome (neurobiological tests of alcoholism). Alcohol-screening instruments for pregnant women.4. Casswell S. Psychotherapy. Anderson P. str. U: Holder H. 4. 1995. 3. Compton WM. Spitznagel EL. Oxford: Oxford University Press. Oko 25% pacijenata se oporavi u potpunosti. Chan AWK. U: Windle M. 8. 1995. dezorijentiranost. Chang G. Thaller V. ured. izdanje. Dementni sindrom u početku je praćen etičkim osiromašenjem ličnosti. 31:43-53.alkohol. Chung T. često vrlo kratkog trajanja. Alcohol and Public Polycy: Evidence and Issues. Takva osoba izrazito mijenja dotadašnji način života.2003 18 . 2. osobnosti ili ponašanja uzrokovane alkoholom traju i izvan razdoblja za koje bi se razumno mogao očekivati izravni učinak samog alkohola. 12. te ima tendenciju postupnog napredovanja navedenih promjena. ured. Thomson AD.

Pettinati HM. 21. Cambridge: Cambridge University Press: 1996. 177-205. 19:143-151. Saitz R. Medical disorders of alcoholism. State. Breitenfeld D. Alcohol Clin Exp Res 2002. Northvale: Jason Aronson. 31. Gogineni A. 27. ured. Seitz HK. Naloxone as an antagonist in severe alcohol intoxication. 340(19):14821490. Reinert DF. 22:603-611. Hermansson U. Mattison K. Lieber CS. Some biological aspects of depression. 1995. 1992. Breitenfeld T. 31. Thaller V. 33. 32. The Alcohol Use Disorders Identification Test and carbohydrate-deficient transferrin in alcohol-related sickness absence. Cognitive and behavioural treatments for substance abuse. Dare C. 15. 13:107-119. Wright C. 62:234-238. Thaller V. 65. The Alcohol Use Disorders Identification Test (AUDIT): A review of recent research. Tipp JE. 17. Tabakoff B. Alcohol Alcohol 1996. 2: 688-689. Psychiatric Bull 1995. Alcoholism treatment in the United States: An overview. 333:1058-65.M. 37. O´Brein P. 20. 24:1041-1049. N Engl J Med 1999. Rockville MD: National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. Alcoholism 1998. The ICD-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders: Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines. London: Churchill Livingstone. Psychotherapy. 24. Thaller V. Division of Biometry and Epidemiology. Alcohol dependence: a commentary on the mechanisms. Dufour MC. Weiss RH. Alcohol Epidemiologic Dana System. Breitenfeld D. Thaller V. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. 28.2003 19 . Parenteral vitamin therapy in alcoholism. Clem DA. 1996. Surveillance Report No. British Medical Bulletin 50. Swift R. ured. Zagreb: CSCAA. Kranzler HR. 16. Marušić S. 18. Alcohol and bone. 29. 2002. Psychological Treatments and the Addictions. Marušić S. Rönnberg S. N Engl J Med 1995. 19:493-504. 26. J Stud Alcohol 2001. Gossop M. Alcohol Alert 1996. 19. Drug therapy for alcohol dependence. Peters TJ. Treatment Approaches for Alcohol Problems. 38. Heather N. Drinking and driving. Alcohol and Alcohol Problems. U: Edwards G. Williams GD. 1994. 19:789-796. Eur J Psychiat 1999. str. World Health Organisation. 26:272-279. Zhang JX. str 158-72. Friedmann PD. Apparent Per Capita alcohol Consumption: National. Rapaport MH. str. ured. 30. Jovanović B. Alcohol Res Health 1999. Alcohol Clin Exp Res 2002. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. Buljan D. 1994. 26: 28-35. U: Edwards G. 29. 31:1-3. Schuckit MA. New York: Marcel Dekker. De Syo D. et al. Helander A. Hiller-Sturmhöfel S. The Dynamics and Treatment of Alcoholism: Essential Papers. Sorensen SC. Moore RD. Health N. Biochemical test in the diagnosis of alcoholism (The correlation of the sensitivity of the conventional tests for the diagnosis of alcoholism and alcohol withdrawal syndrome). 39. Helander A. Huss A.4. Brzović Z. 1994. Volpicelli JR. Moniz C. Am J Drug Alcohol Abuse 1993. Zoričić Z. Brandt L. ured. 34:3-14. Buljan D. Sertraline treatment for alcohol dependence: Interactive effects of medication and alcohol subtype. 67-75. Coll Antropol 1998. Alcohol Clin Exp Res 2000. Biological markers of alcohol use and abuse in theory and practice. 35. Alcohol in Health and Disease. 1977-92. Coll Antropol 1995. 23. and Regional Trends. Alkohologija. 36. 2001. Fuller RK. Treatment Approaches to Alcohol Problems. Thaller V. Diagnosis of alcohol-related disorders. Hoffman PL.23:69-77. Copenhagen: World Health Organisation. Levin JD. Geneva: World Health Organisation. Buljan D. 111: 943-945. U: Agarwal DP. i sur. 31:333-40. 22. Allen JP. European Series No. Validation of the screening strategy in the NIAAA «Physcians´ Guide to Helping Patients With Alcohol Problems». Buljan D. 34. Lancet 1978. Ann Intern Med 1989. Marušić S. Antropological aspects of alcohol consumption and alcohol relation problems.14. A comparison of ICD-10 and DSM-III-R criteria for substance abuse and dependence. Disulfiram treatmentof alcoholism: Position paper of the Amnerican Colege of Physicians. 25. Stein MD.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.