P. 1
Algoritam Alcohol

Algoritam Alcohol

|Views: 276|Likes:
Published by trus888

More info:

Published by: trus888 on Mar 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/23/2014

pdf

text

original

Hrvatski liječnički zbor

Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatsko psihijatrijsko društvo

DIJAGNOSTIČKE I TERAPIJSKE SMJERNICE ZA LIJEČENJE ALKOHOLOM UZROKOVANIH POREMEĆAJA
U sklopu Projekta izrade kliničkih smjernica MZ Odabrana klinička smjernica je smjernica Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti HLZ Kliničku smjernicu izradili su: Prof.dr.sc. Vlatko Thaller, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb Prim.dr. Srđan Marušić, Klinička bolnica «Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Vinogradska c. 29, Zagreb 1. Uvod
Alkohol je najraširenija i najdostupnija psihoaktivna tvar, čija je zlouporaba socijalno prihvaćena. Devedeset posto osoba u Europi i SAD-u tijekom života je pilo alkoholna pića, a u oko 30 % njih nastaju alkoholom uzrokovani poremećaji. Visoka prevalencija zlouporabe alkohola i ovisnosti o alkoholu izravno je proporcionalna s pijenjem alkohola, što je ključ svake psihijatrijske ili šire medicinske evaluacije. Gotovo svaki klinički problem može se dovesti u vezu sa zlouporabom alkohola, ovisnosti, intoksikacijom ili apstinencijskim sindromom. Definicija alkoholizma ukazuje na opetovana oštećenja funkcioniranja u različitim područjima života, uzrokovana alkoholom, usprkos kojima se osoba vraća pijenju. Premda se pojmom alkoholizam ne opisuje specifičan duševni poremećaj, poremećaji u vezi s alkoholizmom općenito se mogu podijeliti u tri skupine: (1) poremećaji uzrokovani izravnim toksičnim djelovanjem alkohola na mozak (uključujući intoksikaciju, apstinencijski sindrom, delirium tremens i halucinozu); (2) poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (zlouporaba alkohola i ovisnost) i (3) poremećaji trajnog karaktera uzrokovani alkoholom (trajni amnestički poremećaj, demencija, Wernickeova encefalopatija, Korsakovljev sindrom). Tablica l. prikazuje sve alkoholom izazvane poremećaje prema MKB 10.

29.4.2003

1

jedna čaša vina ili jedna čašica koncentriranog alkoholnog pića).4. neodređen 2.6 F10. Neurofarmakologija. glutamatske jonofor receptore.1. dopaminom dirigirane centre ugode. Ta sredstva pokazuju ukrštenu toleranciju s alkoholom.1. Farmakokinetika.8 F10.Tablica 1. Brzo povećanje koncentracije alkohola u krvi korelira sa stupnjem intoksikacije. s halucinacijama Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj raspoloženja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Anksiozni poremećaj prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Seksualne smetnje prouzročene alkoholom Odrediti ako se javljaju tijekom Intoksikacije Poremećaj spavanja prouzročen alkoholom Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Poremećaj vezan uz alkohol.1 F10.03 F10. Organizam metabolizira oko 10 mg/ dL na sat.1‰ tijekom sat vremena. kompleks benzodijazepinskih receptora.2x F10. dok se ostatak izlučuje nepromijenjen preko bubrega i pluća. koji vežu N-metil –D-asparat (NMDA) i produkciju opioidima sličnih alkaloida. Vrlo je topiv u vodi i zbog toga se lako širi po cijelome tijelu.2003 2 . Na osnovi različitih teorija o djelovanju alkohola na mozak. OVISNOST O ALKOHOLU I ZLOUPORABA ALKOHOLA 2. Alkohol se brzo i dobro apsorbira u gastrointestinalnom traktu. Alkoholom uzrokovani poremećaji Poremećaji zbog uporabe alkohola F10.4 F10. što je ekvivalent 0.73 F10.8 F10.8 F10. Osobe koje prekomjerno piju alkoholna pića imaju brzi metabolizam alkohola. sa sumanutostima Odrediti ako se javlja tijekom Intoksikacije/ako se javlja tijekom Sustezanja Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom. može se navesti da alkohol može djelovati na tekućinu stanične membrane. Alkohol se pretvara djelovanjem alkoholne dehidrogenaze u acetaldehid. odnosno to odgovara jednom srednje koncentriranom piću (l2 g etanola – 2 čaše piva.8 F10.2. što ga svrstava u skupinu drugih sedativa-anksiolitika poput benzodijazepina. Najviša koncentracija nastaje između 30 i 90 minuta.0 F10.9 Ovisnost o alkoholu Zlouporaba alkohola Poremećaji uzrokovani alkoholom Intoksikacija alkoholom Sustezanje od alkohola (alkoholni apstinencijski sindrom) Delirij kod intoksikacije alkoholom Delirij kod sustezanja od alkohola Perzistentna demencija prouzročena alkoholom Perzistentni amnestički poremećaj prouzročen alkoholom Psihotični poremećaj prouzročen alkoholom. Brzo pijenje alkohola i pijenje na prazan želudac ubrzava apsorpciju. koji pretvara aldehiddehidrogenaza u acetat. Devedeset posto alkohola se metabolizira oksidacijom u jetri.3 F10.1.51 F10.52 F10. Intoksikacija je naglašenija za vrijeme porasta koncentracije alkohola nego tijekom njenog pada. posebice u tankom crijevu.1. posebice ako su uzeta s drugim depresivima. Alkohol je depresor koji izaziva somnolenciju i smanjenu neuralnu aktivnost. 2. 29. Farmakologija 2. izazivaju sličnu sliku intoksikacije i apstinencijskog sindroma i potencijalno su smrtonosna u slučaju predoziranja. barbiturata i karbamata.

l994.g. i (3) adoptirana djeca alkoholičara u druge obitelji imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma.g. posebna je vjerojatnost pojave ovisnosti o alkoholu. Brzo sedativno djelovanje čini alkohol najčešćim sredstvom za oslobađanje od anksioznosti. vrtoglavica. glavobolja) nakon uzimanja minimalne količine alkohola. (2) jednojajčani blizanac alkoholičara ima veći rizik za nastanak alkoholizma nego dvojajčani blizanac. ”sve ili ništa” pristupom. suptilni opis kliničke slike.3. Međutim. imaju nižu stopu ovisnika o alkoholu. s kliničkog aspekta. U pacijenata s poremećajem osobnosti. MKB-l0 i DSM–IV sustavi u mnogim su elementima slični (tablica 5). Mnogi psihotični pacijenti provode samomedikaciju alkoholom kada propisani lijekovi nedovoljno reduciraju simptome psihoze ili kada im propisani lijekovi nisu dostupni. dugotrajno uzimanje može dovesti do depresije. Odgovarajuća evaluacija depresivnih ili anksioznih pacijenata. Ako je povijest bolesti učinjena prema definiranim kriterijima. dok drugi. Neke etničke skupine.4.) kriteriji za ovisnost o alkoholu prikazani su u tablicama 3. poput Židova i Azijaca.2. Komorbiditet. depresije i nesanice. dobiveno je dovoljno podataka da se postavi formalna dijagnoza.5. čime je stavljen u drugi plan dimenzionalni. Etničke i kulturološke razlike su nađene s obzirom na osjetljivost prema alkoholu i njegovu djelovanju. poput Indijanaca i Nuita i neke skupine muškaraca hispanskog porijekla imaju višu stopu takvih ovisnika.2003 3 . i 4.2. te je posebno jasna korelacija između ovisnosti o alkoholu i ovisnosti o nikotinu. 2. Podaci o genetskom utjecaju na razvoj alkoholizma uključuju sljedeće: (1) bliži članovi obitelji alkoholičara imaju četiri puta veći rizik za nastanak alkoholizma. Njihova loša strana.1. crvenilo lica. Navedeni nalazi su doveli do stvaranja genetske teorije alkoholizma. Epidemiologija Parametar Populacija (%) Uzelo piće tijekom života 90% Aktualni konzument alkohola 60-70% Povremeni problemi uzrokovani pijenjem više od 40% alkohola Zlouporaba alkohola * a) muškarci više od 10% b) žene više od 5% Ovisnost o alkoholu a) muškarci 10% b) žene 3-5 % *20 do 30% posto psihijatrijskih pacijenata 2. u skladu s oba službena dijagnostička sustava. 29. l992. Etiologija. Dijagnoza 2. Ti su dijagnostički sustavi od velikog značenja za standardizaciju dijagnostike u nacionalnim i internacionalnim odnosima. koji su prekomjerno pili. Na primjer. posebice s asocijalnim osobinama. MKB–l0 (Svjetska zdravstvena organizacija. nalaže opservaciju i reevaluaciju nakon razdoblja apstinencije od nekoliko dana pa do nekoliko tjedana. Ovisnost o alkoholu.4. a u ovisnih osoba apstinencijski sindrom može uzrokovati anksioznost.5. mnogi Azijci pokazuju sliku akutnog toksičnog djelovanja (intoksikacija. U bipolarnih pacijenata prekomjerno pijenje često dovodi do manične epizode. jest da svaku sliku ovisnosti opisuju kategorijski. no definitivni uzrok ostaje nepoznat. Zlouporaba se alkohola najčešće javlja u osoba s poremećajem uporabe drugih tvari.) i DSM-IV (Američko psihijatrijsko društvo. 2. Epidemiologija (tablica 2) Tablica 2.

s namjerom olakšavanja ili ublažavanja sindroma alkoholne apstinencije. Prisutna je trajna težnja ili neuspješno nastojanje da se smanji ili kontrolira uzimanje alkohola. koje je posljedica razdoblja prekomjernog pijenja alkohola. 4. MKB-10 dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU F10. kao što je povećanje količine alkohola koja se zahtijeva da bi se ostvarili učinci postignuti pijenjem manjih količina alkohola (jasni primjeri za ovo uočavaju se u onih ovisnika o alkoholu koji su uzimali dnevne količine dostatne da onesposobe ili ubiju umjerenog potrošača). DSM-IV dijagnostički kriteriji za sindrom ovisnosti o alkoholu DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU 303. Treba uložiti napor da osoba koja prekomjerno pije postane svjesna prirode i opsega oštećenja. iako se i dalje uzima ista količina alkohola. da bi se pilo ili oporavilo od učinaka pijenja. b) Teškoće u samosvladavanju ako osoba pokušava prestati piti.90 Sindrom ovisnosti o alkoholu Neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu alkohola koje vodi znatnom oštećenju organizma ili subjektivnim problemima. kao što se očituje u karakterističnom apstinencijskom sindromu (vezano za alkohol ili slične supstancije). e) Progresivno zanemarivanje alternativnih užitaka ili interesa uzrokovanih pijenjem. kao što je oštećenje jetre zbog prekomjernog pijenja ili depresivno raspoloženje. a prepoznaje se na temelju triju (ili više) sljedećih kriterija ako se pojave bilo kad u istom jednogodišnjem razdoblju: 1.Tablica 3. ili u kontroli količine popijenog alkohola.4. 29. 2. d) Dokaz tolerancije. Sustezanje ako se javlja kao: a) svojevrsni sindrom sustezanja od psihoaktivnih tvari (odnosi se na Kriterije A i B u kriterijima za Sustezanje od alkohola) b) uzeta je ista (ili srodna) psihoaktivna tvar kako bi se ublažili ili izbjegli simptomi sustezanja. Tolerancija određena na temelju: a) potrebe za znatno većim količinama alkohola da bi se postigla opijenost ili željeni učinak b) znatnog smanjenja učinka. f) Nastavljanje s pijenjem alkohola usprkos jasnim dokazima o štetnim posljedicama. Alkohol se često uzima u većim količinama ili tijekom dužeg razdoblja no što je prvotno bilo namjeravano.2003 4 . više vremena utrošeno da bi se došlo do alkohola. 3. Tablica 4.2 Sindrom ovisnosti o alkoholu Definitivna se dijagnoza ovisnosti može postaviti samo ako su tri ili više sljedećih kriterija bili izraženi tijekom prethodne godine: a) Jaka želja ili nagon za pijenjem. c) Stanje fiziološke apstinencije kad se prestalo s uporabom alkohola ili ako je smanjena količina.

Alkohol se nastavlja uzimati usprkos spoznaji o postojanju trajnog i ponavljanog fizičkog i psihičkog problema koji je vjerojatno izazvan ili pogoršan njegovom uporabom (primjerice. 8. 7. Razvoj tolerancije. 6. 29. rjeđa. Usporedba ovisnosti o alkoholu između MKB-10 i DSM-IV USPOREDBA OVISNOSTI O ALKOHOLU IZMEĐU MKB-10 I DSM-IV (M=MKB-10. ili nastavljanje s pićem usprkos spoznaji da je zbog alkohola došlo do pogoršanja stanja ulkusa). 5. Snažna želja ili osjećaj prinude Smanjena sposobnost kontrole Namjera da se olakša apstinencija Apstinencijski sindrom Dokaz tolerancije Progresivno zanemarivanje drugih zadovoljstava i interesa Ustrajnost uporabe alkohola unatoč spoznaji o štetnim posljedicama Mnogo vremena potrošeno za nabavu alkohola i konzumaciju. definiranu u MKB l0 i DSM IV prisutnošću triju ili više glavnih kriterija oštećenja uzrokovanih alkoholom. uzimanje alkohola usprkos spoznaji o njime izazvanoj depresiji. poput one prema opioidima ili barbituratima. 4. Ovisnost može postati očita u osoba s tolerancijom u slučaju kada one same naglo prekinu pijenje i tada se pojave znakovi apstinencijskog sindroma. Tolerancija je fenomen koji je karakteriziran potrebom da s vremenom raste količina alkohola kojom se postiže isto djelovanje. te oporavak M M+D M+D M+D M+D M+D M+D D D D Česta intoksikacija ili apstinencijski simptomi kad se očekuje ispunjenje glavnih uloga i obveza 10. posebice veće. Klinički tijek ovisnosti o alkoholu prikazan je u tablici 6. 7. uporabu alkohola ili oporavku od njegovih učinaka. dok je jaka. 6. D=DSM-IV) 1. 2. 9. Alkohol uziman u većim količinama i u dužim razdobljima nego što je namjeravano Ovisnost o alkoholu predstavlja sliku kompulzivnog načina pijenja.4.5.2003 5 . koji su bili izraženi tijekom prethodnih l2 mjeseci. trošenje velikog dijela vremena na upotrebu alkohola. Ti kriteriji mogu uključivati toleranciju ili apstinencijski sindrom. Tablica 5. obično je znak ovisnosti. povratak upotrebi usprkos štetnim tjelesnim ili psihosocijalnim posljedicama i ponovljene bezuspješne pokušaje kontroliranog pijenja. Najveći dio vremena provodi se u aktivnostima vezanim uz nabavu alkohola. Prekidaju se ili reduciraju važne društvene. Tolerancija široko varira među osobama. poslovne ili rekreacijske aktivnosti zbog uporabe alkohola. 3. Blaga je tolerancija uobičajena. primjerice.

4. To oštećenje može biti organsko (npr. prema MKB-10 MKB-10 DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ŠTETNU UPORABU ALKOHOLA F10.5.4. 3. učestali izostanci iz škole. upravljanje automobilom ili strojem). svađe sa suprugom oko posljedica intoksikacije.00 Zlouporaba alkohola A. Štetna uporaba alkohola. uhićenja zbog nedoličnog ponašanja u vezi s uporabom alkohola). a javlja se kao jedan (ili više) od sljedećih znakova unutar razdoblja od 12 mjeseci. Ponavljano uzimanje alkohola u situacijama u kojima je to opasno po život (npr. Tablica 7. Dijagnoza zahtijeva da bi aktualno oštećenje trebalo utjecati na kvalitetu fizičkog ili mentalnog zdravlja osobe koja pije. Zlouporaba alkohola DSM-IV DIJAGNOSTIČKI KRITERIJI ZA ZLOUPORABU ALKOHOLA 305.Tablica 6. 2. Štetna uporaba alkohola (a) Način uporabe tvari koji uzrokuje oštećenje zdravlja. a društveno neprilagođene slike pijenja mogu uključivati trajno prekomjerno pijenje. nemir i zanemarivanje djece i kućanstva). već je definirana negativnim posljedicama opetovanog pijenja. povremeni depresivni poremećaj zbog prekomjernog pijenja alkohola). koje vodi klinički znatnim oštećenjima ili subjektivnim problemima.2. vikend intoksikacije ili faze teškog opijanja i apstinencije (tablice 7 i 8). 1. (b) Model uporabe tvari ne zadovoljava kriterije za dijagnozu ovisnosti o alkoholu. fizički obračuni). ukori ili izbacivanje iz škole izazvani uzimanjem alkohola.2003 6 . Ponavljano uzimanje alkohola koje vodi neuspjehu u ispunjavanju važnih obveza na poslu. Klinički tijek ovisnosti o alkoholu Doba prvog pijenja Doba prve intoksikacije Doba prvog problema Doba nastanka ovisnosti Doba smrti Promjenljiv tijek apstinencije Spontana remisija u 20 % 13-15 godina 15-17 godina 16-22 godine 25-40 godina 60 godina 2. ciroza jetre) ili mentalno (npr. Tablica 8. Štetna uporaba alkohola i zlouporaba alkohola Zlouporaba alkohola je dijagnosticirana ako je došlo do mentalnog ili tjelesnog oštećenja ili ga se upotrebljava u životno rizičnim situacijama (primjerice. Zlouporaba alkohola razlikuje se od ovisnosti po tome što ne uključuje toleranciju i apstinencijski sindrom ili kompulzivni način pijenja. Zlouporaba se alkohola može razviti u ovisnost o alkoholu. Ponavljani problemi sa zakonom zbog uzimanja alkohola (npr. Neprilagođeno ponašanje zbog uporabe alkohola.1. upravljanje automobilom ili strojem u promijenjenom stanju zbog uporabe alkohola). Nastavljanje s uzimanjem alkohola usprkos ponovnom javljanju društvenih ili međuljudskih problema izazvanih ili otežanih učincima tvari (npr. u školi ili kod kuće (npr. 29.

0 mg/dL za žene > 45 IU/L > 45 IU/L > 160 mg/dL 2.5. Uvijek je nužno tražiti fine znakove zlouporabe alkohola i uvijek je nužno pitati za uporabu drugih sredstava ovisnosti. Druga pitanja koja mogu dati pozitivan poticaj uključuju podatak o učestalosti pijenja ujutro. Na primjer. Naime. 2. korisno je upotrijebiti pitanja koja će dati pozitivan odgovor.4. Simptomi nikad nisu zadovoljili kriterije Ovisnosti o alkoholu za tu kategoriju alkohola. Tablica 9. Povišene vrijednosti jetrenih enzima mogu biti ujedno markeri recidiva (tablica 9). fraktura rebara. Vrlo je poznat i često se upotrebljava Test za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (Alcohol Use Disorders Identification – AUDIT) (tablica 10). Valjana evaluacija pijenja alkohola zahtijeva stanoviti oprez od strane evaluatora.5. Upitnici za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja. Od somatskih znakova mogu biti prisutni eritem ruku. Pregled i laboratorijski nalazi. Serumski jetreni enzimi i gama-glutamiltransferaza (γ-GT) mogu biti povišeni. prometne nezgode)? Je li često u sukobima? Izostaje li često s posla? Ima li socijalne ili obiteljske probleme? Od pomoći može biti procjena laboratorijskih nalaza. Kada ispitivač nastoji utvrditi stupanj pijenja alkohola. većina osoba na pitanje o količini uzetog alkohola minimalizira količinu koju u stvari uzima. kako često pacijent ima amnezije kad je intoksiciran i kako često su ga prijatelji ili rođaci upozoravali da smanji pijenje.4.3. Postoje brojni upitnici za identifikaciju rizičnog pijenja i alkoholom uzrokovanih poremećaja. Markeri za skrining alkoholizma Test Gama-glutamiltransferaza (γ-GT) Karbohidrat-deficijentni transferin (CDT) Srednji korpuskularni volumen (MCV) Urična kiselina Aspartatna aminotrasferaza (AST) Alanin aminotransferaza (ALT) Trigliceridi Vrijednosti > 30 U/L > 20 mg/L > 90 f/L > 6. no za praktičara je najuputnije da dobro vlada samo jednim i da ga primjenjuje u svakodnevnoj praksi.B. 29.4 mg/dL za muškarce > 5.2003 7 . Je li pacijent sklon traumama (trauma glave. Pacijent može imati makrocitnu anemiju zbog nutricijske deficijencije. Dupuytrenova kontraktura i teleangiektazije. pitanje «Koliko pijete alkohola?» bolje je nego «Pijete li alkohol?».

da se pokrenete nakon teškog pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine imali osjećaj krivnje ili kajanja nakon pijenja? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često se tijekom prošle godine niste mogli sjetiti što se dešavalo prošle noći zato što ste bili pijani ? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Jeste li vi ili netko drugi bili ozlijeđeni zbog vašeg pijenja ? Ne Da. u prošloj godini prošloj godini Jesu li rođaci.4. ali ne u Da. 1. kada pijete? 1 ili 2 3 ili 4 5 ili 6 7 do 9 10 ili više Kako često popijete 6 ili više pića u jednoj prigodi? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno mjesečno Svakodnevno 4. ali ne u Da. 29. u prošloj godini prošloj godini 5. 3. 6. Kako često ste tijekom prošle godine uvidjeli da niste sposobni prestati piti kada ste jednom počeli piti? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste zbog pijenja tijekom prošle godine propustili učiniti ono što se od vas normalno očekuje? Nikada Manje nego Mjesečno Tjedno Svakodnevno mjesečno Kako često ste tijekom prošle godine trebali prvo piće ujutro. liječnik ili drugi zdravstveni radnici bili zabrinuti zbog vašeg pijenja ili vam savjetovali da smanjite piti? Ne Da.Tablica 10. 8.2003 8 . 7. Koliko alkoholnih pića popijete u tipičnom danu. Kako često pijete alkoholna pića? Nikada Mjesečno ili 2 do 4 puta manje mjesečno 2 do 3 puta tjedno 4 ili više puta tjedno 2. Upitnik za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (AUDIT) Molimo Vas da zaokružite odgovor koji se odnosi na Vas. 10. 9.

6. u liječenje svakako treba uključiti obitelj radi postizanja pozitivne obiteljske homeostaze. pri kojem je dobar ljudski odnos. poslu i široj zajednici. u prošloj godini Najmanji rezultat (za one koji ne piju ) je 0.AUDIT Ocjenjivanje odgovora Pitanja 1 do 8 ocjenjuju se sa 0. Prisutnost mogućih psihičkih poteškoća potrebno je tretirati po uspostavi apstinencije. održavati trajnu apstinenciju i prihvatiti nov način života. Liječenje Temeljni cilj liječenja je uspostava i održavanje trajne apstinencije od alkohola.2003 9 . Tijekom liječenja mogući su i recidivi koji spadaju u sastavni dio bolesti ovisnosti o alkoholu. no mora se svakako o recidivu razgovarati i u terapijskom kontekstu analizirati. uz siromaštvo u komunikaciji i interakciji kao i manjak empatije. te se ne moraju sagledavati nakon uspostave početne apstinencije u negativnom kontekstu. pojava zdravstvenih poteškoća. 2.6. Odgovor je kako slijedi: 0 Pitanje 1 Pitanje 2 Pitanje 3-8 Pitanje 9-10 Nikada 1 ili 2 Nikada Ne 1 Mjesečno ili manje 3 ili 4 Manje nego mjesečno 2 2 do 4 puta mjesečno 5 ili 6 Mjesečno Da.1. 3 ili 4. uz mijenjanje samoga sebe u odnosu prema sustavima vrijednosti i odgovornosti pojedinca spram njegovog okružja. ali ne u prošloj godini 3 2 do 3 puta tjedno 7 do 9 Tjedno 4 4 ili više puta tjedno 10 ili više Svakodne vno Da. Budući da je ovisnost o alkoholu sustavni poremećaj. 4. prijatelja i drugih pacijentu bliskih osoba. pun razumijevanja. koja nastaje zato što je u većini slučajeva bolesnik «prisiljen» na liječenje. «mreže podrške» od strane kolega s posla. U dijagnostičkom i terapijskom postupku svakako treba voditi računa o prisutnosti komorbiditeta ovisnosti o alkoholu i drugih psihičkih poremećaja. Pitanja 9 i 10 ocjenjuju se samo 0. kao i mogućnost rastave i urušavanja obiteljske podrške. Osnovna načela liječenja ovisnosti o alkoholu Cilj liječenja je postići trajnu apstinenciju od alkohola i promijeniti način života. 2. kao što je mogući gubitak posla. te strukturiranje tzv. Također je potrebno stalno konfrontirati pacijenta s realitetom. prvenstveno prema obitelji. prvi preduvjet za 29. uz liječenje svih popratnih zdravstvenih poteškoća i oboljenja koja su usko povezana s alkoholnom intoksikacijom. Jedan od problema koji se javlja tijekom liječenja jest pasivnost bolesnika u tretmanu. Temeljni je čimbenik u procesu liječenja u prvom redu odnos bolesnika i terapeuta.4. Rezultat od 8 ili više indicira vjerojatnost riskantnog i škodljivog pijenja 2. dakle potpune trijeznosti. 2. 1. U početku liječenja treba provesti detoksifikacijski tretman. a najveći mogući rezultat je 40.

izbjegavanju posesivnosti i direktivnosti te usađivanju osjećaja vrijednosti i davanju nade. tijekom kojega je potrebno promijeniti ponašanje i usvojiti nov način života bez alkohola.6. između ostalog i zbog toga što dijada terapeut–pacijent ne donosi mnogo socijalnih elementa koji su važni u rješavanju ovisnosti o alkoholu. koju primjenjujemo u procesu liječenja kao praktičan i prihvatljiv način u fazi kad postoji neodlučnost i otpor pri odluci o liječenju. vježbe opuštanja – učenje kontrole bijesa. Njome se rješava početna ambivalentnost pri odluci o liječenju. Dugogodišnji rehabilitacijski i resocijalizacijski proces. 29.2.4. 2. U klub liječenih alkoholičara potrebno je odlaziti jedanput tjedno zajedno s obitelji najmanje 5 godina. motivacijski intervju. poglavito u početku. U procesu grupne psihoterapije bolesniku se pruža mogućnost da vidi sebe u očima drugih ljudi i da tako lakše i kritičnije prihvati postojanje svog vlastitog problema («fenomen zrcala»). Kognitivno bihejvioralni pristup u tretmanu ovisnosti o alkoholu temelji se na pretpostavci da je ovisnost o alkoholu uglavnom naučeno ponašanje.6. Također je vrlo važan i kvalitetan odnos između terapeuta i bolesnika koji je osnova za cjelokupni tijek terapijskog programa. te kognitivno restrukturiranje. Klubovi liječenih alkoholičara Liječenje ovisnosti o alkoholu je dugotrajan i složen postupak koji se tek jednim početnim dijelom usko veže uz zdravstvenu odnosno psihijatrijsku djelatnost. Cilj je potaknuti unutrašnju. Grupna psihoterapija Grupna psihoterapija je metoda izbora u terapijskom radu s ovisnicima o alkoholu iz mnogih razloga. 2.4. Najčešće primjenjivane intervencije su uvježbavanje socijalnih vještina. 2. Pri tome je potrebno voditi računa da se ti međuodnosi zrcale u sposobnosti iskazivanja suosjećanja. te da se liječenjem i apstinencijom zapravo vrši zamjena slabo adaptivnog ponašanja tijekom pijenja boljim i prihvatljivim modelom ponašanja. Psihološki postupci Niz psiholoških postupaka i intervencija imaju svoje mjesto tijekom započinjanja.3. vještine rješavanja problema.6. skrivenu motivaciju. Individualna psihoterapija Individualna psihoterapija ima svoje mjesto u sustavu liječenja. 2. koji možemo svrstati u terapijsku tehniku. kao i rješavanje niza emocionalnih kriza i otpora. od kojih onaj ekonomski nije zanemariv. Polazi se od stava da je upotreba alkohola rezultat svojevrsne gratifikacije koju pacijent bez alkohola ne dobije.6. između ostalog. ali i samog trajanja terapijskog procesa liječenja ovisnika o alkoholu. jača motivacijski kapacitet samog pacijenta. Najčešće se primjenjuje. Ona sigurno nije sama po sebi dovoljna u rješavanju i liječenju ovisnosti o alkoholu. kad i sami pacijenti više preferiraju individualni pristup problemu.početak kao i za sam tijek liječenja. apelirajući na pacijentovu odgovornost koja će utjecati na pokretanje promjena.2003 10 .5. u nas pod opće poznatim nazivom klubovi liječenih alkoholičara (KLA). provodi se u skupinama koje su organizirane kao udruge građana.

obiteljski pristup problemu ovisnosti o alkoholu zahtijeva uključivanje cijelog obiteljskog sustava jer ovisnost o alkoholu pojedinca praktički razbija obiteljski sustav.6.6. kao i identifikacija s ego idealom. Pacijenti uzimaju disulfiram u razdoblju od šest mjeseci do jedne godine (preporuka je da se uzima barem godinu dana). te da otkloni niz sekundarnih simptoma prouzročenih dugotrajnim prekomjernim pijenjem alkohola. Ako se radi o akutnoj intoksikaciji. srčana oboljenja.Također. Terapija: ako je reakcija blaža. Doze: daje se 250–500 mg jedanput na dan. 2. tjeskobu. Osnovno u grupnoj terapiji treba biti načelo «ovdje i sada». vrlo je velika. Detoksifikacija se sastoji prije svega u davanju vitamina. znojenje. kao i povremene acting out-e («grupa kao kondenzator»). intravenski ili antihistaminike. lakše rješava pojedine nesigurnosti. Disulfiram Kemijski. palpitacije. Grupni rad se provodi najčešće u strukturi tzv. Reakcija obično započinje 10-30 minuta nakon konzumiranja alkohola. nelagode. hipertenziju. Ne preporučuje se davati disulfiram osobama koje imaju oštećenje jetre (ciroza). anksioznosti. poznatom pod nazivom antabus. Uspostava apstinencije zahtijeva restrukturiranje obiteljskog sustava. epilepsiju. tahikardiju. koji predstavlja terapeut u terapijskim grupama. što uključuje nastanak niza različitih simptoma: crvenilo. preparata za zaštitu jetre i glukoza (parenteralno). a cilj je uklanjanje ili ublažavanje toksičnog djelovanja alkohola. piridoksin (vitamin B6). Abstynil. Naime. uz uspostavu kvalitetnijih međusobnih odnosa. vitamini B1. Od vitamina se prvenstveno misli na tijamin (vitamin B1). Farmakoterapija Primjena medikamenata u liječenju ovisnosti o alkoholu ima za cilj omogućiti pacijentu aktivnije uključivanje u sam proces liječenja. a u svakoj zemlji nalazi se u upotrebi pod drugim tvorničkim imenom (Tetidis. Unutar grupe pojedinac se osjeća sigurnije. dispneju. Posebno mjesto u radu s alkoholičarima ima obiteljska terapija. B6 i C vitamin. Uzimajući disulfiram pacijenti imaju iznimno neugodnu reakciju ako u organizam unesu i vrlo malu količinu alkohola. nije potrebna nikakva terapija. U grupi se bolesnik osjeća sigurnije. Uz pomoć grupe bolesnik dobiva bolji uvid u svoje liječenje. Antiethyl. a ne marginalna osoba koja je zbog bolesti odbačena od sredine («socijalizacija»). u grupi bolesnik lakše i objektivnije sagledava odnose s drugim ljudima i osjeća se integralnim dijelom socijalnog sustava. uputno je davati C vitamin. Detoksifikacijski postupak Detoksifikacija se provodi u početnoj fazi liječenja. što samo po sebi ima veliku važnost («grupa kao podrška»). Reakcija je uzrokovana nakupljanjem acetaldehida radi inhibicije aldehid dehidrogenaze. a međusobna identifikacija.4.2003 11 . Aversan. a može trajati nekoliko sati. daju se pripravci 37% glukoze. a mogu nastati i po život opasne komplikacije. a ako su posrijedi jači simptomi. «srednje grupe» (10-15 članova). kao i kad je riječ o drugim težim sistemskim oštećenjima. slabost. 29. Esperal). hiperventilaciju. riječ je o tetraetiltiuramdisulfidu.

2003 12 . Fizičke i psihičke komplikacije prouzročene prekomjernim i dugotrajnim pijenjem alkohola Prekomjerno i dugotrajno pijenje alkohola uzrokuje niz tjelesnih oštećenja. uporaba psihofarmaka se preporučuje. Akamprosat (Campral) uzima se u dnevnoj dozi od 1300 mg do 2000 mg. trazodon.Sredstva koja smanjuju želju za alkoholom Naltrekson (ReVia) je antagonist opioidnih receptora. Podržava uspostavu apstinencije. no govori se o tome da stimulira inhibitore GABA transmisije i sprječava produkciju ekscitatornih aminokiselina. Nema interakcije s alkoholom i sedativima i ne stvara naviku. ponajprije glutamata. Ukoliko se uz naltrekson uzima alkohol. Mehanizam djelovanja nije u potpunosti poznat. 29. bilo kratkotrajno ili duže vrijeme u većim količinama. U dozi od 50-100 mg na dan pokazao se učinkovitim u smanjenju želje za pijenjem i održavanjem apstinencije. dolazi do niza nuspojava kao što su mučnina. te antidepresivi s povoljnijim tijekom nuspojava kao što su tianpetin. djeluje na stvaranje niza tjelesnih komplikacija koje navodimo u tablici 11. što se češće susreće prvih tjedana i dana apstinencije. slabost i dr. Najčešće se upotrebljavaju antidepresivi SSRI. poglavito prvih dana odnosno tjedana apstinencije. Unos alkohola u organizam. Sedativi: u prvom redu upotrebljavaju se benzodijazepini u terapijskoj dozi od 5 do10 mg. Antidepresivi: uporaba antidepresiva ima svoju svrhu s obzirom na čestu pojavu depresivnih epizoda. Treba kontrolirati njihovo uzimanje kao i provoditi postupnu redukciju. Sedativi i antidepresivi Budući da su anksioznost i depresivne smetnje vrlo česte u ovisnika o alkoholu. te na taj način smanjuje užitak očekivanog pijenjem alkohola. s mnogo izravnih i neizravnih učinaka na tjelesno zdravlje. tri do četiri puta na dan. Djelovanje: naltrekson djeluje na blokiranje otpuštanja endogenih opoida.4.

subduralni i epiduralni hematom Bolesti živčanog sustava kao posljedica nedostatka hranjivih tvari. trombocitopenija Hiponatremija. Somatske komplikacije vezane uz prekomjerno pijenje alkohola Alkoholna intoksikacija Sindrom sustezanja od alkohola Akutna intoksikacija (Akutno opito stanje Patološko pijano stanje Bleckout (alkoholna amnezija) Tremor Alkoholna halucinoza Alkoholna epilepsija Delirium tremens Sindrom Wernicke-Korsakoff Cerebelarna degeneracija Periferna neuropatija Optička neuropatija Pelagra Centralna pontinina mijelinoza Marchiafava. hipofosfatemija. hipoglikemija i hiperglikemija Intracerebralni hematom. leukopenija.2003 13 .Bignamieva bolest Fetalni alkoholni sindrom Miopatija Bolesti jetre hepatalna encefalopatija stečena kronična hepatocerebralna degeneracija (Nonwilsonova bolest) Gastrointestinalne bolesti malabsorbcijski sindrom postgastrektomički sindrom Kardiovaskularne bolesti Hematološke bolesti Hipotermija i hipertermija Disbalans elektrolita Ozljeda mozga Kardiomiopatija Aritmija i hipertenzija Anemija. hiperkalcemija.4. hipomagnezijemija.Tablica 11. kod alkoholičara Bolesti nepoznate patogeneze kod alkoholičara Sistemske bolesti sa sekundarnim neurološkim komplikacijama. kod alkoholičara 29.

2-0. Tablica 12. udisanje povraćenog sadržaja. potrebno je opservirati pacijenta. frakture ostalih koštanih sustava.2 ‰ 2.3. alkoholne amnezije nepravilan rad vitalnih funkcija.2003 14 .8-0. neujednačen. Ako je riječ o težim akutnim intoksikacijama. epiduralni i intrakranijski hematom). Nakon epizode slijedi dugotrajni san. AKUTNA INTOKSIKACIJA ALKOHOLOM (F 10.1. Komplikacije pri akutnom pijanstvu: ozljede glave (subduralni. transa ili automatizma. teška intoksikacija često dovodi do teških poremećaja. uz 37% glukozu.0-3. pri čemu bolesnik postane opušten.0 ‰ Mogući poremećaji spora motorna aktivnost te smanjenje sposobnosti mišljenja povećani motorni i kognitivni problemi slaba koordinacija pokreta.3-0. labilno raspoloženje. homicidi i suicidi. Odnos koncentracije alkohola i poremećaji koji nastaju pri tome navedeni su na tablici 12. Uputno je neko vrijeme davati vitamina B skupine i C vitamina (parenteralno). kriminogeno ponašanje. greške u prosuđivanju. odnosno haloperidol. poremećaja opažanja. somnolenciju. a nastaje vrlo brzo nakon pijenja malih količina alkohola koje u većine ljudi ne izazivaju jaču intoksikaciju. promjene raspoloženja nistagmus. sumračno stanje u alkoholom intoksicirane osobe. Terapija U blažim akutnim intoksikacijama praktički nije potrebna nikakva terapija. sopor. Patološko pijano stanje (patološka intoksikacija) Patološko pijano stanje. poremećaja raspoloženja i drugih oblika poremećaja ponašanja. Odnos koncentracije alkohola u krvi i nastalih poremećaja Koncentracija alkohola u krvi (u promilima) 0. atipično za osobu u trijeznom stanju. pričljiv. nistagmus. praćen agresivnim i često nasilnim ponašanjem. kao što su agresivnost.3 ‰ 0. uz mjerenje alkoholemije (alkohol u krvi). poremećaj pamćenja.8 ‰ 0. euforičan. moguća i smrt (stupnjevi svijesti: somnolencija. kognicije. pogrešno prosuđivanje te socijalna i radna nesposobnost. Intoksicirane osobe pokazuju barem jedan od navedenih simptoma: neujednačen i nerazumljiv govor. 29. Dok blaga intoksikacija može producirati određeno ponašanje. smetnje koordinacije.4. sopor.0 ‰ > 3. U slučaju psihomotornog nemira i agitacije ordinirati promazin. Postoji amnezija za cijeli događaj i smatra se da je osoba bila u stanju sužene svijesti. koma) 3. nerazumljiv govor. poseban je oblik kompliciranog otrovanja alkoholom.0) Alkoholna intoksikacija nastaje jednokratnim unosom alkoholnog pića. prometne nezgode. koja u srazmjeru s količinom unesenog alkohola dovodi do poremećaja razine svijesti. koma.

U stanju patološke intoksikacije osoba može biti verbalno i fizički iznimno agresivna. potpunom amnezijom.Diferencijalno dijagnostički. dolazi u obzir alkoholom inducirana hipoglikemija. 3.5 Perzistirajuće halucinacije. Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati. spontanim ili uz poticaj. vjerojatno se radi o shizofrenom procesu. Kod agitacije promazin ili haloperidol. pa čak počiniti i ubojstvo. u alkoholičara se svode na pojam alkoholna halucinoza odnosno alkoholom inducirani psihotični poremećaj s halucinacijama. U alkoholnim halucinozama obično se javljaju slušne halucinacije. Ako se simptomi ne povlače više mjeseci. ali mogu imati i popratnu sumanutost s idejama odnosa i paranoidnim idejama. Obično takva stanja nastaju u osoba koje su ovisne o alkoholu najmanje desetak godina.2003 15 . koji može biti uzrokovan alkoholnom intoksikacijom. bez ostalih delirantnih simptoma. bez kasnijeg sjećanja na događaje tijekom same amnezije. ALKOHOLOM INDUCIRAN PSIHOTIČNI POREMEĆAJ S HALUCINACIJAMA (Alkoholna halucinoza) F10. Takvo stanje nazivamo «stanje fuge». Halucinacije su žive i nastaju obično pri punoj svijesti i orijentaciji. Tretman: obično samo suportivan. kako slušne tako i vidne. b) amnezija «grey-out» odnosno djelomični gubitak pamćenja su povremene epizode amnezije s nejasnim granicama i «otočićima» u sjećanju i traju kratko vrijeme. i to u vidu glasova i šumova. Diferencijalno – dijagnostički: u obzir treba uzeti prisutnost eventualne paranoidne shizofrenije.4. Neki pacijenti navode da nakon pijanstva. Glasovi se javljaju u vidu poruka. iznimno nekoliko dana. Gubici pamćenja se javljaju i u kasnijim stadijima samog alkoholizma. te se kasnije probude na nepoznatu mjestu ili gradu. komentara koje su upućeni samom pacijentu. 4. davanje vitaminskih preparata.2. 29. Javljaju se sa sačuvanom osobnosti. Halucinoza obično nastaje nakon pojačanog pijenja ili neposredno nakon toga. organsko oštećenje mozga ili poremećaj ponašanja. Uvid u stanje vraća se odmah po prestanku javljanja glasova. te opservacija eventualnih ozljeda. Ako nastaje tijekom pijenja. dovodi do toga da pojedinac započne apstinenciju. a povezani su s oštećenjima korteksa mozga. Također treba obratiti pozornost na postojanje halucinoze pri intoksikaciji amfetaminima. s djelomičnim oporavkom. Kod alkoholne halucinoze ne postoji komplicirani sustav shizofrenog poremećaja mišljenja ili nedostatak afekta. Spominju se dvije varijante alkoholne amnezije: a) amnezija «en block» koja se očituje gustom. Može potrajati 30-60 minuta pa i do dva dana. povremeno odlutaju od kuće. Alkoholna amnezija Alkoholna se amnezija odnosi na tranzitorni gubitak pamćenja. u fazi amnestičkog razdoblja.

tremor ruku. Komplikacije takvog stanja svode se na postojanje konvulzija koje se obično javljaju 7-48 sati nakon prestanka pijenja. Strah: pacijent zbog halucinatornih doživljavanja. halucinacije. znojenje. a mogu postojati i slušne te taktilne halucinacije. Paranoidne sumanute ideje: u bolesti se često javljaju paranoidne ideje spram okoline. razina šećera u krvi. mučnina. APSTINENCIJSKI SINDROM S DELIRIJEM (F 10. psihomotorna agitacija. PV. APSTINENCIJSKI SINDROM (Sustezanje od alkohola) F10. konobar kako djeluje na svom poslu i sl. lorazepam 1-2 mg oralno ili intramuskularno. dezorijentiran (više vremenski i prostorno). 6. Apstinencijski je sindrom jedan od pokazatelja sindroma ovisnosti o alkoholu. ali češće ima dva do tri napadaja tijekom nekoliko dana. anksioznost. Halucinacije i iluzije: prisutne su žive i zastrašujuće vidne halucinacije u vidu kukaca. albumini. urin. kraniogram (kod postojećih ozljeda glave. RTG pluća i srca. Laboratorijske pretrage: kontrola KKS i SE. Tremor: kako se bolest razvija. s nedirnutim testiranjem realnosti. u otprilike 5-15% ovisnika o alkoholu. zmija. npr. Druge moguće pretrage: EKG. elektroliti.Terapija: Preporučuje se ordinirati benzodijazepine. Nastaje nakon prekida pijenja. Terapija: uobičajeno je davati benzodijazepine kao i antidepresive ako u kliničkoj slici ipak više dominira sniženo depresivno raspoloženje. a mogu se očitovati i sumanute profesionalne ideje kao i halucinacije (vozač po profesiji može doživljavati sebe kako vozi.). depresivnost. ustrašen. Također treba uvesti manje doze visokopotentnih psihofarmaka (antipsihotika. što manifestira i psihomotornim nemirom.4) Poremećaj koji se uobičajeno zove delirium tremens je apstinencijski sindrom kompliciran s delirijem. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost. Tijekom pojedinačne epizode pacijent može imati samo jedan napadaj. a susreće se u 1-3% ovisnika o alkoholu. 5. kao i zbog vegetativne hiperaktivnosti. Dijagnoza: minuciozna povijest bolesti i klinički pregled. čime se smanjuje prisutnost eventualne agitiranosti. uz vidljivi tremor. npr. izvan realiteta. testovi jetrene funkcije. kao i stanja poslije konvulzija). ukupne bjelančevine. pacijent postaje sve jače anksiozan. haloperidol 2-5 mg per os ili intramuskularno 3-4 puta na dan).2003 16 .4. anksioznost. ima osjećaj straha. dijazepam 5-10 mg oralno ili intramuskularno u tri do četiri dnevne doze. ali kasnije se proširi po cijelom tijelu. najčešće jače izražen na prstima ruku. 29. ABS. tahikardija. gmazova koje plaze po pacijentu. Svijest: pacijent je manje-više sužene svijesti. Javlja se nakon apsolutnog ili relativnog prekida uzimanja alkohola u teških ovisnika o alkoholu.3 Apstinencijski sindrom započinje nekoliko sati odnosno dana (dva do tri dana) nakon prekida ili smanjenja dugotrajnog pijenja. uz spektar živih boja. Mogu se u blažem obliku pojaviti prolazne smetnje percepcije. CT mozga. U kliničkoj slici dominira vegetativna hiperaktivnost. groznica. kreatinin.

koji su dugi niz godina prekomjerno i konstantno uzimali 29. Rijetko se javlja u osoba mlađih od 35 godina. halucinacija i sumanutosti (haloperidol) 7) polivitamini jedanput na dan 8) vitamini B skupine (B1-tijamin. koji nastaje u osoba s dugotrajnim i prekomjernim pijenjem alkoholnih pića. Tijek bolesti: ordiniranom se terapijom s vremenom povuče veći dio simptoma. ataksija i opća smetenost.v. To je akutni sindrom uzrokovan deficitom tijamina. zolpidem. paraliza abdukcije i konjugiranih pokreta očiju. dirigirano u infuziji fiziološke otopine u dozi od l0 do 20 mg 3-5 puta na dan 6) neuroleptici u smislu smirivanja jače agitiranosti. osim ataksije. Liječenje: Ordinira se tijamin u dozi 100-300 mg na dan dok se ne ukloni oftalmoplegija. letargija. Korsakovljev sindrom Poznat je i pod nazivom Korsakovljeva psihoza. Sindrom se povuče za nekoliko dana odnosno tjedana. PERZISTENTNI AMNESTIČKI POREMEĆAJ PROUZROČEN ALKOHOLOM (F 10. no može prijeći i u kronični oblik (Korsakovljev sindrom). B6-piridoksin. svakih 6 sati tijekom 2 dana (u pacijenata s epilepsijom) 10) ordinirati lijekove za miran san (npr. Simptomi: nistagmus. Također se daje i magnezij (kao kofaktor u metabolizmu tijamina). 7. postupno smanjivati benzodijazepine i uključiti ga u liječenje ovisnosti o alkoholu. B12-cijanokobalamin) 9) magnezijev sulfat: 1g i. te katkad i periferne polineuropatije. Wernickeova encefalopatija Poznata je i pod nazivom alkoholna encefalopatija. GUK-a 3) ako je bolesnik dehidriran. nitrazepam. Klasični nazivi toga poremećaja jesu Wernickeova encefalopatija (akutni početak neuroloških simptoma) te Korsakovljev sindrom (kronično stanje). valja ga rehidrirati 4) zbrinjavanje somatskih komplikacija 5) benzodijazepini . kontrola vitalnih funkcija svakih 4-6 sati 2) korekcija elektrolita. tjeskoba.6) Taj se poremećaj očituje smetnjama u kratkoročnom pamćenju. konfabulacije.Postupci tijekom liječenja: 1) stalno praćenje bolesnika.2003 17 . nistagmusa. nezainteresiranost. 7.4.diazepam 5-20 mg 3-5 puta na dan per os ili i. To je kronično stanje u osoba ovisnih o alkoholu. flurazepam) 11) liječenje malnutricije 12) nakon što se pacijent smiri.m. strah od mraka. Manjak tijamina nastaje kao posljedica dugotrajnog i prekomjernog pijenja alkohola.2. 7.1. ABC.

Oko 25% pacijenata se oporavi u potpunosti. Ametrican Psychiatric Association. 25:204-209. 26:223-231. Spitznagel EL. Liječenje: nadomjestak tijamina. Giesbrech N i su. afekta. uz slabljenje intelekta. 10. Mager DE. Psychological Treatmens and the addictions. ured. Simptomi: smetenost. Oxford: Oxford University Press. retrogradna i anterogradna amnezija. 1995. Cottler LB. Anderson P. Često je uz taj sindrom prisutna i alkoholom uzrokovana demencija. Barnett NP. New York: Guilford. 9. Alcohol: Guidelines on Sensible Drinking.7) Poremećaj u kojem promjene kognicije. osobnosti ili ponašanja uzrokovane alkoholom traju i izvan razdoblja za koje bi se razumno mogao očekivati izravni učinak samog alkohola. izdanje. 1994. LITERATURA 1. Alcohol Use Disorders Identification Test: Factor structure in an adolescent emergency department semple. British Medical Association. konfabulacije. Marušić S. 13.2003 18 . Cambridge: Cambridge University Press. što im je praktički bio jedini izvor kalorija. Dare C. U: Holder H. str. te ima tendenciju postupnog napredovanja navedenih promjena. 1995. 11. Psychotherapy. Drug Alcohol Depend 1996. Whitfild JB. 41:179-88. Dorsey KB. Anderson P. 20:175-182. Edwards G. 9. Compton WM. Biochemical Markers for Alcoholism. Anton RF. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. Neurobehavioural basis for the pharmacotherapy of alcoholism: current and future directions. Edwards G. Ferrence R. Children of Alcoholics. 29. Cook CCH. Thomson AD. 4. ured. Colby SM. Alcohol-screening instruments for pregnant women. 7. 8. Searles JS. polineuropatija. Edwards G. Monti PM. Chung T. U: Windle M. 82113. DC: American Psychiatric Press. uz sve izrazitije simptome demencije. često vrlo kratkog trajanja. Breitenfeld D. Alcohol Res Health 2001. Buljan D. Neurotransmiter changes in alcoholism and in the withdrawal syndrome (neurobiological tests of alcoholism). 30:13-26. str. 2. Pojedina kratkotrajna vraćanja u prošlost (flashback) mogu se razlikovati od psihičkog stanja djelomično po svojoj epizodnoj prirodi.10. 8. 1996. 1994. Coll antropol 1996. 1990. a oko 50% samo djelomično. B-complex vitamins in the prevention and treatment of Wernicke-Korsakoff syndrome. uz dugotrajno davanje tijamina u dozi od 50-100 mg / na dan. To je sindrom deficita tijamina. Alcohol Policy and Public Good. Thaller V.4. uz eventualno davanje klonidina i propranolola. Takva osoba izrazito mijenja dotadašnji način života. Washington. 39-72. Br J Hospital Med 1997. dezorijentiranost. Saunders JB. Comparing assessment of DSM substance dependence disorder using CIDI-SAM and SCAN. Chan AWK. 3. Alcoh Clin Exp Res 2002. Oxford: Oxford University Press. Alcohol and Public Polycy: Evidence and Issues. Alcohol Alcohol 1996. Brzović Z. Chang G. 4. Dementni sindrom u početku je praćen etičkim osiromašenjem ličnosti. London: British Medical Association. 6.alkohol. PERZISTENTNA DEMENCIJA PROUZROČENA ALKOHOLOM (F. Alcohol Alcohol 1995. 12. Casswell S. 31:43-53. Diagnostic tests for alcohol consumption. Alcohol and risk of physical harm. 5. Barbor TF. Conigrave KM.

Dufour MC. Alcohol Clin Exp Res 2000. Breitenfeld T. Cognitive and behavioural treatments for substance abuse. Helander A. A comparison of ICD-10 and DSM-III-R criteria for substance abuse and dependence. Alcohol dependence: a commentary on the mechanisms. 22:603-611. U: Edwards G. ured. Swift R. Alcohol and bone. Alcohol Alert 1996. Gossop M. Hoffman PL. Diagnosis of alcohol-related disorders. N Engl J Med 1999. European Series No. ured. Kranzler HR. Alcohol Res Health 1999. Helander A. Seitz HK. str 158-72. Jovanović B. British Medical Bulletin 50. 1995. Fuller RK. Buljan D. 31. Breitenfeld D. Buljan D. Some biological aspects of depression. Zagreb: CSCAA. Gogineni A. 333:1058-65. Volpicelli JR. Alcohol in Health and Disease. 1996. 31. and Regional Trends. London: Churchill Livingstone. Coll Antropol 1995. Parenteral vitamin therapy in alcoholism. Weiss RH. Disulfiram treatmentof alcoholism: Position paper of the Amnerican Colege of Physicians. 24:1041-1049. 38. 16. Medical disorders of alcoholism. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. The Alcohol Use Disorders Identification Test (AUDIT): A review of recent research. Dare C. Alkohologija. Williams GD. J Stud Alcohol 2001. 1994. 21. Breitenfeld D. 27. Northvale: Jason Aronson. Alcohol Epidemiologic Dana System. N Engl J Med 1995. Drinking and driving. Psychological Treatments and the Addictions. Friedmann PD. Rönnberg S. str. Validation of the screening strategy in the NIAAA «Physcians´ Guide to Helping Patients With Alcohol Problems». The Alcohol Use Disorders Identification Test and carbohydrate-deficient transferrin in alcohol-related sickness absence. Geneva: World Health Organisation. 19:143-151. 19:493-504. Apparent Per Capita alcohol Consumption: National. i sur. et al. 1992. 15. 18. State. De Syo D. Ann Intern Med 1989. Wright C. Cambridge: Cambridge University Press: 1996. 35. Stein MD. Levin JD. 25. Brzović Z. 31:1-3. Thaller V. 31:333-40.M. Antropological aspects of alcohol consumption and alcohol relation problems. Eur J Psychiat 1999. Peters TJ. 37. 1994. Psychiatric Bull 1995.14. 30. Naloxone as an antagonist in severe alcohol intoxication. Reinert DF. Zhang JX. Mattison K. Copenhagen: World Health Organisation. Division of Biometry and Epidemiology. Sorensen SC. 22. Heather N. 19:789-796. 2: 688-689. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. Marušić S. 67-75. U: Edwards G. Surveillance Report No. Alcohol and Alcohol Problems. 1994. 20. Rockville MD: National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. The Dynamics and Treatment of Alcoholism: Essential Papers. Brandt L. 33. Treatment Approaches to Alcohol Problems. 65. Tipp JE. Thaller V. U: Agarwal DP. Alcohol Clin Exp Res 2002. Lancet 1978. Thaller V. Clem DA. Zoričić Z. Alcohol Clin Exp Res 2002. 111: 943-945. ured. Biological markers of alcohol use and abuse in theory and practice. Treatment Approaches for Alcohol Problems. Marušić S. Rapaport MH. 39. Buljan D. 2001. 2002. 19. Saitz R. 28. Moniz C. Pettinati HM. Thaller V. Buljan D. Alcoholism treatment in the United States: An overview. 26: 28-35.23:69-77. 23. Thaller V. 32. 34. Schuckit MA. 1977-92. Drug therapy for alcohol dependence. 340(19):14821490. Sertraline treatment for alcohol dependence: Interactive effects of medication and alcohol subtype. 62:234-238.2003 19 . 26:272-279. 26. 17. Alcohol Alcohol 1996. Alcoholism 1998. 177-205. Hermansson U. 13:107-119. Tabakoff B. New York: Marcel Dekker. Psychotherapy. 29. The ICD-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders: Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines. 24. Health N. O´Brein P. Huss A. Moore RD. str.4. 36. 34:3-14. Am J Drug Alcohol Abuse 1993. Biochemical test in the diagnosis of alcoholism (The correlation of the sensitivity of the conventional tests for the diagnosis of alcoholism and alcohol withdrawal syndrome). Hiller-Sturmhöfel S. Marušić S. Allen JP. World Health Organisation. Lieber CS. 29. Coll Antropol 1998. ured.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->