You are on page 1of 71

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

1 UVOD Mostovi su graevinski objekti na saobraajnicama i slue da premoste prepreke kao to su rijeni tokovi, kanali, jezera, doline, morski tjesnaci, saobraajni putovi, i dr., tako da prolaz ispod mosta bude slobodan. Svojim impozantnim dimenzijama, skladnim oblikom i vitkim linijama postaju prepoznatljiv dio krajolika. Visokim dosezima u podruju graditeljstva su nezamjenljiv dio graditeljske i kulturne batine. Povijesni razvoj graenja mostova usko je povezan sa mogunostima koritenja razliitih materijala za gradnju. Tako se u ranijoj povijesti mostogradnje izdvaja vrlo dugo razdoblje gradnje drvenih i kamenih mostova. Najstariji sauvani su kameni mostovi od kojih su mnogi jo i danas u upotrebi. Uz drvo, kamen, beton, armirani beton i elik se ubraja u starije graevinske materijale i primjenjuje se vie od 120 godina. elik je materijal koji ima iroku primjenu, te ga se stalno poboljava nainom proizvodnje to je rezultiralo pojavom sve kvalitetnijih vrsta elika na tritu. Do kraja 15. stoljea znalo se samo za elemenata za spajanje i ukrasa. Lijevano eljezo je prvi put upotrijebljeno kao graevinski materijal za luni most raspona 30 m sagraen (1777 - 1779) preko rijeke Severn u Engleskoj [1] koji se jo i danas nalazi na spomenutoj lokaciji. Pojedini dijelovi su izliveni i meusobno spojeni spojnim elementima od kovanog eljeza. Primjena lijevanog eljeza je ograniena zbog relativno loih vlanih svojstava. Poseban znaaj u metalurgiji ima pe koju je Henri Cort (1784) uveo za proizvodnju kovanog eljeza u veim koliinama. Dobra su svojstva kovanog eljeza to to ima dobra tlana i vlana svojstva. kovano eljezo koje se dobivalo u malim

koliinama taljenjem direktno iz rude. Upotrebljavalo se najee za izradu alata, oruja,

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Slika 1.1 Most preko rijeke Severn [1] Najvei znaaj za razvoj upotrebe elika za izgradnju mosnih konstrukcija imao je engleski inenjer Henry Bessemer (1855) pronalaskom postupka koji je omoguio dobivanje elika u velikim koliinama. Daljnji vaan korak u istom pravcu uinio je Thomas (1899), koji je Bessemerov postupak prilagodio i za preradu sirovog eljeza dobivenog iz ruda sa poveanim sadrajem fosfora. Postupcima Bessemera i Thomasa, kojima treba dodati ne manje znaajan i Siemens-Martinov postupak za dobivanje velikih koliina elika, bili su ispunjeni svi uvjeti za najiru primjenu elika, posebno u gradnji mostova.[1] Odabirom materijala bitno se utjee na tehnike karakteristike konstrukcije, kao i na trokove izrade i odravanja, odnosno na ukupnu cijenu izgradnje. Sve vea upotreba elika za izradu mosnih konstrukcija dolazi sa razvojem valjaonike proizvodnje profila i limova. Suvremena tendencija je sve vea upotreba limova radi lakeg spajanja, olakanja mase zavarene konstrukcije, kao i prelaska na povrinske sisteme konstrukcija. Danas se za gradnju elinih mostova najee upotrebljavaju:[2] - za visee (kabelske) elina ica (Rm 1400 - 1800 N/mm2) i Re (1250 - 1400 N/mm2) - za konstrukciju (Rm 450 - 850 N/mm2) i Re (350 - 500 N/mm2)

Obzirom na namjenu razlikuju se sljedee vrste mostova: pjeaki cestovni eljezniki akvadukti Antun Rosandi

Diplomski rad

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova plinovodni naftovodni toplovodni i dr. mostovi.

Obzirom na konstrukcijsku izvedbu i mogunost pokretanja razlikuje se: pokretni i (pokretanjem dijela mosta se oslobaa prolaz ispod mosta) nepokretni mostovi.

Iako su nepokretni mostovi daleko zastupljeniji u odnosu na pokretne i o njima e se u svakom sluaju vie govoriti, ima situacija kada se grade i razliite varijante pokretnih mostova u zavarenoj izvedbi. Na slici 1.2 se daje shematski prikaz razliitih varijanti pokretnih mostova u zavarenoj izvedbi. Obzirom na izvedbu u odnosu na zapreku koju se premouje i poloaj u tlocrtu razlikuje se: okomiti i (koji prelaze zapreku okomito) kosi mostovi (koji prelaze zapreku pod kutom)

Obzirom na nain prijenosa optereenja razlikuje se: luni gredni okvirni ovjeeni i visei mostovi.

Openito se mostovi sastoje od gornjeg i donjeg dijela tzv. stroja (slika 1.3). Donji stroj slui da prenese vertikalno i horizontalno optereenje sa gornjeg stroja na tlo a sastoji se od: temelja, stupova i upornjaka.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Slika 1.2 Razliite varijante konstrukcije pokretnih mostova u zavarenoj izvedbi [2]

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Slika 1.3 Osnovni elementi mosta (gornji i donji stroj) sa pripadajuim dijelovima [2] Gornji stroj slui da premosti zapreku te preuzme statika i dinamika optereenja nastala uslijed vlastite teine i optereenja (cestovnog, eljeznikog saobraaja, temperaturnih dilatacija), a sastoji se od: nosive konstrukcije, kolnika, pjeake staze, prelaznih konstrukcija, leaja, izolacije, ograde, odbojnika, rasvjete i odvodnje.

Uvijek treba nastojati da se most skladno uklopi u okoli jer je izgled mosta jedan od znaajnih elemenata i ogranienja kod projektiranja i gradnje. Racionalnost se postie optimizacijom osnovnih parametara meu koje se mogu svrstati: vrsta materijala, statiki sustav, broj i veliina raspona, visina nosive konstrukcije, visina nivelete iznad tla, vrsta upornjaka i stupova i nain temeljenja.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Obzirom na vrstu materijala od kojega su graeni razlikuju se: kameni, drveni, betonski, armirano betonski i metalni mostovi.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

2 IZBOR REPREZENTANTA ELINOG MOSTA U ZAVARENOJ IZVEDBI Kao reprezentant je odabran elini most na autocesti Zagreb Macelj, na dionici Zaprei Jankomir. Radi se o mostu u zavarenoj izvedbi, a postavlja se preko rijeke Save. Izgled i gabaritne dimenzije spomenutog mosta prikazani su na slikama 2.1 i 2.2

2.1 TEHNIKI OPIS MOSTA Trasa autoceste koso prelazi rijeku Savu, pa je most projektiran kao kosi objekt. Kut kosine prijelaza u osovini autoceste iznosi 30. Na dijelu korita rijeke Save za malu i srednju vodu projektirana je elina konstrukcija mosta preko tri otvora sa rasponima 50 + 100 + 50 m. Kod ovakve dispozicije samo jedan stup nalazi se u podruju vode, i to ve relativno blizu obale u plitkoj vodi. Konstrukcija rijenog dijela gornjeg stroja je elina rasponska konstrukcija koja se sastoji iz dva punostjena limena nosaa promjenjiva visine, meusobno povezana poprenim nosaima, poprenim spregovima i elinom ortotropnom ploom kolnika. Razmak glavnih nosaa je 7,0 m, a visina hrpta glavnih nosaa je promjenjiva i iznosi u sredini i na krajevima mosta 2,20 m, a iznad rijenih stupita (SI i SII) iznosi 4,50 m. Debljina hrpta glavnih nosaa iznosi od 12 mm (polje), 14 mm i 16 mm (leaj). Donji pojasevi glavnih nosaa sastoje se od pojasnih lamela irina 70 cm, a debljina 35, 50, 80 i 100 mm. elina konstrukcija sastoji se od eline ortotropne ploe debljine 12 mm, koja je ukruena uzdunim rebrima "U" poprenog presjeka. Ova rebra dolaze na meusobnom osnom razmaku od 55,5 cm. Popreni nosai dolaze na razmaku maksimum od cca 4,0 m i konzolno prelaze preko glavnih nosaa. Debljina hrpta je 12 mm, visina 70 cm, a visina konzolnog dijela od 70 Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova do 30 cm. Donji pojas poprenih nosaa je debljine 15 mm i irine 25 cm. U poprenom smjeru konstrukcija je u svakom poprenom nosau ukruena poprenim spregovima. Cjelokupna elina konstrukcija izraditi e se iz elika kvalitete S355J2G3 (St.52-3N), a u sukladno standardu EN DIN 10025. Konstrukcija e se izvesti u zavarenoj izvedbi, a montani nastavci predvieni su sa visokovrijednim pred napregnutim vijcima. Ploa kolnika e se i kod montanih nastavaka spojiti zavarivanjem, automatskim EP postupkom. Broj montanih nastavaka odreen je u radionikim nacrtima i iznosi 17. Proraun cjelokupne rasponske konstrukcije je proveden prema novom "Pravilniku o tehnikim normativima za odreivanje veliine optereenja mostova" od sijenja 1991. godine. U statikom proraunu obuhvaeni su svi nosivi elementi konstrukcije i izvren je raspored materijala prema pokriu momentne povrine, na osnovu ega je i izvren iskaz i proraun teine eline konstrukcije. Ukupna teina eline rasponske konstrukcije mosta, ukljuujui dodatak cca 1,5% za zavarene spojeve, vijke i vezice iznosi cca 1200 tona.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Slika 2.1 Izgled i gabaritne dimenzije elini mosta preko rijeke Save na autocesti Zagreb Macelj, na dionici Zaprei Jankomir [3] Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

10

Slika 2.2 Fotografija elinog mosta preko rijeke Save na autocesti Zagreb Macelj, na dionici Zaprei Jankomir tijekom zavrne faze montae na gradilitu

Predvia se izvedba krajnjih polja eline konstrukcije na skeli, dok se srednji raspon (100 m) eline konstrukcije predvia u slobodnoj montai ili takoer kao i krajnji otvori na skeli. Potrebno je takoer izvesti AK zatitu cjelokupne eline konstrukcije mosta. Na elinom dijelu mosta kolniki zastor se sastoji iz sloja specijalnog asfaltbetona "ASFALTIC" ukupne debljine 10 mm. Izolacijski slojevi ispod asfalta kolnika su tipa "ESHA ISOTEX". Ukupna debljina asfaltnih i izolacijskih slojeva na kolniku elinog dijela mosta iznosi 10 - 15 mm. Izolacija rubnjaka i zatitnih traka na elinom dijelu mosta izvodi se antikorozivnom i mehanikom zatitom na bazi dvokomponentnih epoksidnih smola od "ROAD COAT" materijala.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 2.2 ZAHTJEVI ZA KVALITETU Zahtjevi za kvalitetu zavarenih spojeva u domaoj mostogradnji temelje se jo uvijek na propisima starim preko 40 godina. To je tzv. Slubeni list SFRJ iz 1964. g. Prema tome standardu zavareni spojevi su rangirani u klase S, I i II. Zavareni spojevi klase S su najvie klase i tu se zahtjeva vii opseg metoda kontrole kvalitete. Suvremeni europski zahtjevi za kvalitetu su jasniji i znatno stroi i oni su definirani standardom HRN EN 25817, a navedeni su u tablici 2.1.

11

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Tablica 2.1 Kriteriji prihvatljivosti pogreaka u zavarenom spoju sukladno HRN EN 25817 [4]
Red. Naziv br. nepravilnosti Oznaka po ISO 6520 1. Pukotine 100 Sve vrste pukotina, osim mikro pukotina ( h . 1<1 mm2 ). Kraterske pukotine ( vidjeti br. 2. ) 2. Kraterska pukotina 3. upljine i poroznosti 2011 2012 2014 2017 Moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti i garnine vrijednosti : a) najvea vrijednost zbroja na projiciranoj ili lomnoj povrini b) najvea dimenzija pojedinane pore za - sueljeni zavareni spoj - kutni zavareni spoj c) najvea dimenzija pojedinane pore 4. Gnijezdo pora 2013 Cjelokupno podruje jednog gnijezda mora se zbrojiti i izraziti u postocima ( % ) od veeg od podruja : obujmice oko itavog gnijezda ili krunice promjera jednakog irini zavara. Doputeno podruje poroznosti mora biti na ogranienoj povrini. Mora se ispitati je li porama pokrivena neka druga nepravilnost. Moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti i granine vrijednosti nepravilnosti : a) najvea vrijednost zbroja na projiciranu ili lomnu povrinu b) najvea vrijednost zbroja za - sueljeni zavareni spoj - kutni zavareni spoj c) najvea dimenzija gnijezda 5. Crvaste i cjevaste upljine 2015 2016 Druge nepravilnosti za : - sueljene zavarene spojeve - kutne zavarene spojeve Najvea dimenzija za crvaste i cjevaste upljine Kratke nepravilnosti za : - sueljene zavarene spojeve - kutne zavarene spojeve Najvea dimenzija za crvaste i cjevaste upljine h < 0,5 s h < 0,5 a 4 mm ili ne vee od debljine h < 0,4 s h < 0,4 a 3 mm ili ne vee od debljine 2 mm h < 0,5 s h < 0,5 a d < 0,5 s d < 0,5 a 4 mm d < 0,4 s d < 0,4 a 3 mm 16 % 8% d < 0,5 s d < 0,5 a 5 mm d < 0,4 s d < 0,4 a 4 mm 4% 2% 104 Doputeno Nedoputeno Opaske Niska B

12

Granine vrijednosti nepravilnosti za skupine ocjene Srednja C Visoka D

Nedoputeno

1%

d < 0,3 s d < 0,3 a 3 mm

4%

d < 0,3 s d < 0,3 a 2 mm

Nedoputeno Nedoputeno

h < 0,3 s h < 0,3 a 2 mm ili ne vee od debljine

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova


6. Ukljuci vrstih tijela (osim bakra) 300 Druge nepravilnosti za : - sueljene zavarene spojeve - kutne zavarene spojeve Najvea dimenzija za crvaste i cjevaste upljine Kratke nepravilnosti za : - sueljene zavarene spojeve - kutne zavarene spojeve Najvea dimenzija za crvaste i cjevaste upljine

13

h < 0,5 s h < 0,5 a 2 mm

Nedoputeno Nedoputeno

h < 0,5 s h < 0,5 a 4 mm ili ne vee od debljine

h < 0,4 s h < 0,4 a 3 mm ili ne vee od debljine

h < 0,3 s h < 0,3 a 2 mm ili ne vee od debljine

7.

Ukljuak bakra Pogreka u vezivanju

3042

Nedoputeno

8.

401

Doputene, ali samo isprekidane, i ne blizu povrine

nedoputeno

9.

Nedovoljni provar

402

Zadani provar Stvarni provar

Druge nepravilnosti : nedoputene Kratke nepravilnosti : h < 0,2 s h < 0,1 s max. 2 mm max. 1,5 mm

Nedoputeno

h s Slika A

h zadani provar stvarni provar Slika B

stvarni provar zadani provar

Slika C

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova


10. Loe namjeten kutni spoj h Prekomjerni ili nedovoljni razmak rebra h<1 mm-0,3 a max. 4 mm h < 0,5 mm-0,2 a max. 3 mm

14
h < 0,5 mm-0,1 a max. 2 mm

a Razmaci, koji odgovarajuu vrijednost prekorauju, moraju se u odreenim sluajevima izvesti nadomjetanjem debljine zavara. 11. Zajed 5011 5012 h Blagi prijelaz se doputa h < 1,5 mm h < 1,0 mm h < 0,5 mm

12.

Preveliko nadvienje

502

Blagi prijelaz se doputa

h < 1 mm + +0,25 b

h < 1 mm + +0,15 b

h < 1 mm + +0,1 b max. 5 mm

b h

max. 10 mm max. 7 mm

13.

Preveliko nadvienje

503

h < 1 mm + +0,25 b max. 5 mm stvarna debljina b zadana debljina

h < 1 mm + +0,15 b max. 4 mm

h < 1 mm + +0,1 b max. 3 mm

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

15

14.

Prekoraenje debljine kutnog spoja

Za mnoge sluajeve prekoraenje zadane debljine nije razlog za odbacivanje

h < 1 mm + +0,3 a max. 5 mm

h < 1 mm + +0,2 b max. 4 mm

h < 1 mm + +0,15 b max. 3 mm

stvarna debljina

zadana debljina

h a

15.

Potkoraenje debljine kutnog spoja

Kutni spoj s vidljivim potkoraenjem debljine nee se raunati kao pogrean, ako je stvarna debljina postignuta dubljim provarom

Duge nepravilnosti : nedoputene Kratke nepravilnosti : h < 0,3 mm + 0,1 a

Nedoputeno

zadana debljina max. 2 mm stvarna debljina max. 1 mm

16.

Preveliko nadvienje u korijenu

504

h < 1 mm + +1,2 b t b h max. 5 mm

h < 1 mm + +0,6 b max. 4 mm

h < 1 mm + +0,3 b max. 3 mm

17.

Prokapljina

5041

Doputeno

Sluajna mjestimina ispupenja doputena

18

Posmaknutost

507

Granina vrijednost odstupanja svodi se na idealan poloaj. Ukoliko nije drugaije propisano, idealan poloaj dobiva se kada se srednje izvodnice dijelova poklapaju ( poglavlje 1. ) " t " se odnosi na tanju stijenku. h t h t t Slika B - Popreni zavareni h t t max. 4 mm spojevi h < 0,5 t. max. 3 mm max. 2 mm t h < 0,25 t. max. 5 mm Slika A - Limovi i uzduni zavareni spojevi h < 0,15 t. max. 4 mm h < 0,1 t. max. 3 mm

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova


19. Neispunjeni presjek Nasjeli zavar h t max. 2 mm 20. Prevelika nejednolikost kutnog spoja h z2 512 Podrazumijeva se da asimetrinost kutnog spoja nije izriito propisana. h < 2 mm + +0,2 a max. 1 mm h < 2 mm + +0,15 a 509 b h < 0,2 t. Kratke nepravilnosti h < 0,1 t. 511 Blagi prijelaz se doputa Dugake nepravilnosti : nedoputene

16

h < 0,05 t. max. 0,5 mm h < 1,5 mm + +0,15 a

z1 21. Uleknuti korijen 515

Blagi prijelaz se doputa

h < 1,5 mm h

h < 1 mm

h < 0,5 mm

Zajed u korijenu

5013 h 506 Kratke nepravilnosti doputene Nedoputeno

22.

Preklop

23.

Pogrean poetak zavara

517

Doputeno

Nedoputeno

24.

Oteenje lukom

601

Dopustivost ovisi o daljnjoj obradi povrina, vrsti osnovnog materijala i naroito o sklonosti stvaranju pukotina

25.

Oneienje kapljicama metala

602 Dopustivost ovisi od namjene

Za debljine "s" ili "a" < 10 mm mogu se 26. Viestruke nepravilnosti u jednom presjeku h5 h1 h2 h3 h1 h4 propisati posebni uvijeti. h4 h3 h5 = h h h1 0,25 s ili 0,25 a 0,2 s ili 0,2 a 0,15 s ili 0,15 a Ukupna veliina nepravilnosti h

h5 h4 h2 h6

h3

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

17

2.3 SLIJED PROIZVODNIH I KONTROLNIH AKTIVNOSTI PRI IZRADI MOSTA Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti prua moguost brzog i lakog sagledavanja aktivnosti pri izradi zavarenog proizvoda.Za segment 5 mosta prilog 1 - 7. Nakon izrade i usvajanja slijeda proizvodnih i kontrolnih aktivnosti slijedi detaljna razrada tehnolokih operacija aktivnosti. Obzirom na znaaj i specifinosti proizvodne aktivnosti se mogu definirati kao toke, odnosno elementarne aktivnosti. S obzirom na znaaj tih aktivnosti kontrolu kvalitete u pojedinim tokama (fazama) proizvodnog procesa mogu provoditi neposredni izvoai proizvodne aktivnosti (samokontrola) ili djelatnici slube kontrole i/ili djelatnik ovlatene nadzorne kue. Kada kontrolu provodi djelatnik odreene nadzorne kue, tada se pojedine toke zastoja radi kontrole kvalitete mogu temeljem ugovora i propisa definirati kao toke zastoja uz poeljno prisustvovanje nadzornog organa ili inspektora (Hold Point - toka zastoja uz poeljnu prisutnost kontrole, npr. meufazna kontrola, kontrola manje sloenih sklopova i dr.), te kao toke zastoja uz obavezno prisustvovanje nadzornog organa ili inspektora (Witness Point - toka zastoja uz obveznu prisutnost kontrole, npr. tlana proba, mehanika ispitivanja, i dr.). Kod toke zastoja uz ugovoreno poeljno prisustvovanje nadzornog organa kontrolnu aktivnost provodi kontrolor proizvoaa ukoliko se iz odreenih razloga nije pojavio nadzorni organ, dok kod toaka zastoja uz obavezno prisustvovanje nadzornog organa ne smije se nastaviti proizvodnja bez obavljene kontrole od strane nadzornog organa (iako se ovo u praksi gotovo nikada ne deava). Nakon to se izradi slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti, svaku od navedenih aktivnosti potrebno je detaljno razraditi i provesti sve aktivnosti koje obuhvaa priprema proizvodnje (propisati tehnologiju izrade, normative, alate i naprave, ...) i kontrola i osiguranje kvalitete. To nisu jednostavne aktivnosti, pogotovo kada se polazi sa stajalita dovoljne, to jednostavnije, jasne i nedvosmislene tehnologije. Za to je nuna vrsta meusobna povezanost iskusnih tehnologa praktiara i radnika koji sudjeluju u izvoenju proizvodnih i kontrolnih aktivnosti.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 3 ELEKTROLUNI POSTUPCI ZAVARIVANJA I SRODNE TEHNIKE ZAVARIVANJU KOJE SE KORISTE U MOSTOGRADNJI U RADIONIKIM UVJETIMA I NA GRADILITIMA 3.1 ELEKTROLUNI POSTUPCI ZAVARIVANJA I SRODNE TEHNIKE ZAVARIVANJU Elektroluni postupci zavarivanja imaju zajedniko to se toplina za taljenje osnovnog i dodatnog materijala generira u elektrinom luku uspostavljenom izmeu osnovnog materijala i elektrode. Postupci te vrste su najzastupljeniji i nezamjenjivi u metalnoj industriji kod izrade eline konstrukcije kako u radionicama tako i na gradilitima. U osnovi se najvie primjenjuju slijedei postupci: REL EP - Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom - Zavarivanje pod zatitom praha

18

MIG / MAG - Zavarivanje taljivom elektrodom u zatitnoj atmosferi 3.1.1 REL Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom

Postupak elektrolunog zavarivanja obloenom elektrodom mogue je primijeniti za zavarivanje i navarivanje svih metala i legura koje se mogu zavarivati taljenjem. Najee se primjenjuje kod zavarivanja ne legiranih i nisko legiranih elika naroito u uvjetima montae na gradilitima. Postupak je primjenljiv za sve poloaje zavarivanja i navarivanja te sve oblike dijelova koji se zavaruju. Ureaji za zavarivanje spadaju u red najjeftinijih. Rukovanje ureajima je jednostavno. Kod nekih radova na montai postupak je praktino nezamjenjiv. Nedostaci REL postupka zavarivanja mala brzina zavarivanja to ima za posljedicu nizak uinak 1 2 kg/h. kvaliteta zavarenog spoja jako ovsi o uvjebanosti i raspoloenja zavarivaa dugo vrijeme izobrazbe zavarivaa otpadak elektrode 8 10 % veliki gubici prskanjem

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova pri zavarivanju nastaje vea koliina plinova koja je tetna za zdravlje i okolinu jak bljesak od gorenja luka.

19

Kod ovog postupka luk se uspostavlja izmeu obloene elektrode i osnovnog materijala. Elektroda se preko draa i zavarivakog kabela spoji na jedan pol izvora struje za zavarivanje a osnovni materijal pomou drugog kabela i stezaljke na drugi pol izvora. Gorenjem elektrinog luka topi se elektroda i osnovni materijal te se tako formira av. Taljenjem jezgre elektrode popunjava se ljeb a taljenjem obloge elektrode stvara se zatitna atmosfera koja titi talinu od negativnih utjecaja plinova iz atmosfere. Funkcija obloge elektrode osigurava se sastavom obloge i ima viestruki znaaj (slika 3.1): lako paljenje elektrinog luka. Obloga sadri spojeve (K, Ca, Na) ije pare imaju nizak potencijal ionizacije, pa ionizacija zranog prostora izmeu osnovnog materijala i vrha elektrode moe poeti pri niem naponu lako odravanje elektrinog luka. Izgaranjem obloge stvaraju se plinovi i pare koji pospjeuju ionizaciju zranog prostora izmeu osnovnog materijala i vrha elektrode ime se osigurava stabilnost elektrinog luka. plinovi koji nastaju izgaranjem obloge tite elektrini luk i talinu osnovnog i dodatnog materijala od tetnih utjecaja plinova iz atmosfere. pomou obloge moe se vriti i legiranje ava tako da se iz obloge nadoknauju pojedini elementi koji djelomino sagore u toku procesa. Iz obloge mogu se u talinu dodati elementi koji imaju velik afinitet prema kisiku te ono tvore okside koji isplivaju u obliku troske na povrinu ava (Al, Ti, Mn, V). Na taj se nain vri dezoksidacija taline. pri taljenju obloge formira se troska koja se razlijeva preko taline te tako titi talinu od utjecaja plinova iz atmosfere i prebrzog hlaenja ime se usporava ovravanje taline te ostaje vie vremena da neistoe i plinovi isplivaju na povrinu taline. Osim toga smanjuje se mogunost nastajanja nepovoljnih struktura u avu kao posljedica brzog hlaenja.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Jezgra obloenih elektroda izrauje se od vuene ice standardnih promjera i standardnih duljina. Na jezgru se nanosi obloga preanjem i naknadnim peenjem u peima. Elektrode se razlikuju po kemijskom sastavu jezgre i dimenzijama. Kemijski sastav jezgre elektrode se projektira tako da nakon zavarivanja priblino bude kao i osnovni materijal. Mehanika svojstva zavara treba da budu bolja nego kod osnovnog materijala jer se time kompenziraju oslabljenja nastala zbog pogreaka (slabljenja) u zavarenom spoju. Prema vrsti nastale troske razlikuje se nekoliko tipova elektroda: kisele - oksidne - mineralno kisele - rutilne bazine neutralne - celulozne

20

Na sljedeoj se slici daju osnovne karakteristike glavnih tipova elektroda za REL zavarivanje s obzirom na prijenos materijala u elektrinom luku, penetraciju i katekteristike ljake (troske).

Prenos metala: - sprey - fino kapljini Penetracija: - visoka ljaka: - staklasta - vrlo porozna

Prenos metala: - fino kapljini - srednje kapljini Penetracija: - srednja - visoka ljaka: - djelomino kristalna - porozna

Prenos metala: - srednje kapljini - grubo kapljini Penetracija: - niska - srednja ljaka: - kristalna - kompaktna

Slika 3.1 Osnovna svojstva pojedinih tipova elektroda [5]

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Kisele elektrode primjenjuju se za zavarivanje manje odgovornih spojeva. Obloga im je izraena na bazi eljeznog oksida. av dobiven upotrebom ove vrste elektrode sadri znatnu koliinu oksida FeO radi toga ima relativno slabije mehanike osobine. Dodavanjem u oblogu vie dezoksidanata MnO, TiO (rutil) dobivamo mineralno kisele i rutilne elektrode, Poboljavaju se mehanike osobine ava, poveava stabilnost elektrinog luka,avovi imaju lijep izgled, troska se lako odvaja. Bazine elektrode imaju oblozi visok sadraj CaO i MnO koji veu na sebe sumpor te tvore sulfide CaS i MnS i fosfor gdje tvore fosfate (CaO)3P2O5. Kod zavarivanja sa bazinim elektrodama dobiju se dobre mehanike osobine i dobra ilavost. Zahtjevi koji se postavljaju na elektrode Funkcionalni zahtjevi lako uspostavljanje luka stabilan luk fleksibilan luk (dobro premoivanje) lagan rad u svim poloajima elastina obloga sa visokim elektrinim otporom

21

Ergonomski zahtjevi malu koliinu dimnih plinova neotrovne plinove i isparenja

Ekonomski zahtjevi visok uinak topljenja visok koeficijent iskoritenja mali gubici prskanjem lako otklanjanje ljake podnoenje preoptereenja velika brzina zavarivanja dobar izgled povrine

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Metalurki zahtjevi dobre mehanike osobine odsustvo poroznosti neosjetljivost prema oksidima na povrini ne sklonost prema toplim i hladnim pukotinama ne osjetljivost prema vlazi u oblozi

22

3.1.2 EP - Zavarivanje pod zatitom prakom EP Zavarivanje pod zatitom prakom je elektroluni postupak kod kojega se

elektrini luk uspostavlja izmeu gole topive ice i osnovnog materijala. Proces se odvija pod prakom koji se kontinuirano dovodi ispred ice u lijeb. Uloga praka je identina ulozi obloge kod runog elektrolunog zavarivanja. Jedan dio praka se tali i formira trosku na povrini ava, titei ga od naglog hlaenja. Elektroluno zavarivanje pod prakom pogodno je za zavarivanje dugakih zavara (od 1 do 20 m) u horizontalnom poloaju. Najee se ovim postupkom zavaruju kutni i sueoni zavari lamele i hrptova glavnih i poprenih nosaa mosta. Ovaj postupak zavarivanja karakterizira visoka uinkovitost. Osnovni dijelovi ureaja za zavarivanje pod prakom (slika 3.2): glava za zavarivanje sa kontakt diznom mehanizam za dodavanje ice spremnik sa prahom za zavarivanje usisavaa za povrat neiskoritenog praka mehanizam za hod ureaja jedinica za upravljanje i kontrolu parametara izvor struje poveanja

Najee se koristi izvedba ureaja sa jednom icom, ali radi potrebe produktivnosti razvijeni su ureaji: dvije ice trakom

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova


upravljaka jedinica prah 35,3 dovod ice povrat praha 450 32,5 cm/min

23

glava izvor struje

Slika 3.2 Shema ureaja za zavarivanje pod prakom Izvori struje za zavarivanje su prilagoeni sistemu regulacije tako da postoje: izvori sa blago padajuom statikom karakteristikom - primjenjuju se kod vanjske regulacije, promjena duine luka usporava odnosno ubrzava dotok ice, izvori sa ravnom ili blago rastuom karakteristikom - primjenjuju se kod unutarnje regulacije, brzina ice je konstantna a struja i napon se automatski prilagoavaju. Dodatni materijal Izbor ice zavisi od kvalitete osnovnog materijala i odabire se prvenstveno uzimajui u obzir metalurke i ekonomske zahtjeve. Mora biti kalibrirana, ne korodirana, zatiena slojem bakra radi ostvarenja boljeg kontakta za dovod struje. Praak Pored fizikalne uloge da titi luk i talinu od djelovanja atmosfere ima i metalurku funkciju nadoknade gubitka pojedinih legirajuih elemenata.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Na osnovu kemijskog sastava razlikuju se sljedee vrste praka: kiseli bazini neutralni

24

Prednosti EP postupka: visoka produktivnost velika dubina penetracije ne zahtjeva se posebna priprema lijeba do 15 mm debljina uteda dodatnog materijala (rasprskavanja nema, otpaci ice zanemarivi, znatno uee osnovnog materijala u formiranju zavara). odlina zatita elektrinog luka i taline smanjen utjecaj subjektivnog faktora zavarivaa na kvalitetu zavara nema bljeska velika brzina zavarivanja

Nedostaci EP postupka: potrebno ga je kombinirati sa REL postupkom ili je potrebna upotreba podloge (bakrene trake, keramike ploice, prah) visoka cijena ureaja primjena samo u horizontalnom poloaju sloeno odravanje ureaja nije mogu vizualni uvid i kontrola elektrinog luka tijekom zavarivanja

3.1.3 MIG / MAG - Zavarivanje taljivom elektrodom u zatitnoj atmosferi MAG postupak zavarivanja je elektroluni postupak kod kojeg se elektrini luk uspostavlja izmeu dodatnog materijala (ice koja se kontinuirano dovodi i topi) i osnovnog materijala. Elektrini luk se uspostavlja u zatitnoj atmosferi aktivnog plina (CO2 , ili mjeavina plinova Ar + CO2).

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova


2

25
5 7

9 3 8 1 6 2 4

1- izvor struje 2- sustav za dovod ice za zavarivanje 3- sustav za dovod zatitnog plina 4- gorionik 5- rashladni sustav

1- elektrini luk 2- rastaljeni materijal 3- skrutnuti materijal 4- osnovni materijal 5- kontaktna vodilica 6- zatitni plin 7- rashladni sustav 8- troska 9- izvor struje

Slika 3.3 Shema MAG postupka elektrolunog zavarivanja [6] Obzirom da CO2 nije inertan na temperaturi koja vlada u elektrinom luku da se izbjegnu negativne posljedice disocijacije CO2 dodatni materijal se legira sa elementima (Mn, Si) koji imaju vei afinitet prema kisiku nego eljezo. Ovi elementi djeluju dezoksidirajue na talinu ime se postie kvalitetan zavar bez poroznosti. Mjeavina plinova povoljno utjee na smanjenje povrinske napetosti taline, to smanjuje gubitke rasprskavanjem. Na tritu se moe nabaviti ica za zavarivanje promjera 0,8; 1,0; 1,2; 1,6; 2,0; i 2,4 mm namotana na koture standardne veliine. Prema nainu izvedbe ice mogu biti: punog presjeka punjene prakom

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Kod MAG postupka specifina optereenja A/mm2 su vea nego kod REL postupka zato su potrebni izvori struje sa ravnom karakteristikom. Poetak zavarivanja izvodi se kratkim spojem, a nastavlja se uspostavom luka. Struja zavarivanja se podeava auto regulacijom duine luka a mijenja se brzinom dotoka ice. Radi velikog optereenja gorionik se dodatno hladi vodom u zatvorenom sistemu. Prijenos metala u zoni elektrinog luka izvodi se naizmjenino tehnikom kratkog spoja i trcajueg luka gdje je i penetracija najvea. Zavarivanje se moe izvoditi u svim poloajima. Specifinosti MAG zavarivanja prakom punjenim icama MAG zavarivanje prakom punjenim icama sa ili bez dodatne vanjske zatite postaje sve zastupljenije u modernom zavarivanju i izradi zavarenih konstrukcija. Razlog tome lei u brojnim pogodnostima u odnosu na klasino MAG zavarivanje punim icama, bez obzira na trenutnu razliku u cijeni prakom punjene ice u odnosu na punu icu. Prakom punjene ice izrauju se u promjerima od 1.0 mm, l.2 mm, l.4 mm, l.6 mm, 2.0 mm, 2.4 mm i 3.2 mm. Dok se pune ice mogu usporeivati po svojoj zavarljivosti, svojstva punjenih ica mijenjaju se ovisno od vrste punjenja i recepture praka. Punjene ice u jezgri sadre elemente koji utjeu na karakteristike zavarivanja, koliinu rastaljene ice, zavarljivost s obzirom na poloaj zavarivanja te na mehanika svojstva zavarenog spoja. Na sljedeoj slici su dani neki od moguih presjeka prakom punjenih ica.

26

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

27

Slika 3.4 Presjeci punjene ice [6] Openito sastav ica je u pravilu jednak sastavu osnovnog materijala ili s veim udjelom legirajuih elemenata i elemenata za dezoksidaciju nego to ih sadri osnovni materijal. Proizvodnja punjenih ica Proizvodnja punjene ice za zavarivanje vri se u za to odgovarajuem postrojenju, najee iz hladnovuene trake ili iz cijevi ovisno o tome da li se radi o avnoj ili beavnoj ici. Debljina trake ili stijenke cijevi kree se oko 0.5 mm. elik za proizvodnju trake ili cijevi sadri max. 0.10% C, max. 0-05% Si, 0.25-0.50% Mn i odgovarajue nizak % Si i P. Komponente za jezgru ice (punjenje) moraju zadovoljiti odreene zahtjeve po kemijskom sastavu i granulaciji (veliina estica). Granulacija je odreena zahtjevom za jednolikim i neprekidnim punjenjem ice u tijeku proizvodnje i kree se u granicama od 0.05-0.3 mm.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova a) Beavna ica

28

Tehnologija proizvodnje beavne ice zasniva se na elinoj cijevi koja se puni prakom i provlaenjem se dovodi na odgovarajui promjer. Osobina ovih ica je da im je nizak stupanj punjenja, 12-14% to rezultira niom produktivnou. Relativno debele stijenke ice, beavnu icu ine krutom i vrstom to ima prednosti prilikom transporta. b) avna ica

U proizvodnji ovog tipa ice postoji vie tehnologija, a svima je zajedniko da se metalna traka provlai kroz valjke za oblikovanje i oblikuje u U-presjek zatim se napuni prakom, zatvori se i na kraju se dovede na eljeni promjer provlaenjem ili valjanjem (slika 3.5).

Slika 3.5 Proizvodnja punjenih ica [6] Kod provlaenja ice na eljeni promjer koriste se sredstva za podmazivanje. Najvie se koriste sapuni, a da bi se smanjili visoki udio vodika u metalu zavara i poroznost ostaci sapuna se nakon zavretka operacije provlaenja moraju ukloniti. Zbog otvorenog ava ne smiju se koristiti tekui agensi ve se uklanjanje sapuna i masnoa sa ice vri toplinskom obradom, najee arenjem na 250 C. Zbog toplinske obrade vanjska povrina ice ima karakteristian crno-plavi oksidni sloj. Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

29

Slika 3.6 Provlaenje i valjanje: tehnologije za proizvodnju punjenih avnih ica [6] Novija tehnologija za svoenje ice na eljeni promjer je tehnologija valjanja. ica prolazi kroz vie valjaka do konane redukcije na eljeni promjer. Prednosti valjanih ica su: - sjajna povrina bez oksidnog sloja - nema ostataka sapuna - bolji prijelaz struje u kontaktnoj vodilici i velika stabilnost luka - nizak udio vodika u metalu zavara (<5 ml/100 g) - mogunost visokog stupnja punjenja i do 45% Ope karakteristike primjene prakom punjenih ica su: - kvaliteta zavarenog spoja jednaka je kao kod REL postupka zavarivanja obloenom elektrodom, a bolja nego kod MAG postupka zavarivanja punom icom - produktivnost pri zavarivanju punjene ice vea je nego pri zavarivanju punom icom Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova - s obzirom na svojstva jezgre prakom punjene ice (brzo skruivanje troske) mogue je optereenje velikim jakostima struje zavarivanja, a time i postizanje velikog koeficijenta taljenja, to utjee na veliku produktivnost - manja je vjerojatnost pojave pogreaka u zavarenom spoju, npr. poroznost i naljepljivanje to je est sluaj kod MAG postupka zavarivanja punom icom - u odnosu na punu icu, prakom punjena ica nije toliko osjetljiva na neistou lijeba (korozija, masnoa povrine, itd.), bolja produkcija zatitnih plinova i troske kroz kupku zavara kao i bolje protaljivanje to je u pogledu neistoe mjesta zavara dobro - zbog tlanog utjecaja troske i sporijeg ohlaivanja ljepi je izgled povrine zavara izvedenog punjenom icom, nego onaj izveden punom icom - vrlo dobra mogunost zavarivanja u svim poloajima, naroito pri primjeni ica punjenih rutilnim mineralnim prakom - vrlo dobra mogunost mehanizacije postupka pri primjeni rutilnih punjenih ica i robotizacije postupka pri primjeni metalnim prahom punjenih ica - visoka stabilnost elektrinog luka u procesu zavarivanja - jednostavno ienje zavara pri primjeni metalnim prahom punjenih ica - uz primjenu posebnih punjenih ica mogune je zavarivati vie prolaza bez prethodnog ienja troske - dobro provarivanje i premoivanje kod zavarivanja opasnosti naljepljivanja - dobra zavarljivost korijena zavara na keramikoj podlozi, mogunost jednostavnije pripreme sa veim tolerancijama - mogue zavarivanje kutnih zavara veih visina - iroko podruje i jednostavno namjetanje parametara zavarivanja - visoka vrijednost ilavosti materijala zavara i mala vjerojatnost pojave pukotina pri primjeni bazinih punjenih ica. Postoji vie razliitih sustava podijele punjenih ica, koje su izradile zavarivake udruge razliitih drava. Ovdje se navodi jednu od moguih podjela punjenih ica. korijena zavara, bez

30

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Punjene ice mogue je podijeliti prema: [6] a) Nainu izrade: - ice izraene u obliku potpuno zatvorene cjevice - ice izraene u obliku profilirane cjevice koja nije potpuno zatvorena b) Vanjskoj zatiti u procesu zavarivanja: - punjene ice kod kojih se pri zavarivanju koristi dodatna vanjska zatita - samozatite punjene ice c) Sastavu punjenja: - punjenje sastavljeno iskljuivo ili preteito od mineralnih tvari rutilne punjene ice bazine punjene ice

31

- punjenje sastavljeno iskljuivo ili preteito od metalnog praha d) Namjeni: - za zavarivanje niskolegiranih elika - za zavarivanje elika postojanih u radu pri povienim temperaturama - za zavarivanje elika postojanih u radu pri niim temperaturama - za zavarivanje nehrajuih elika - za zavarivanje aluminija (Al) i legura aluminija - za zavarivanje bakra (Cu) i legura bakra - za zavarivanje visokolegiranih nehrajuih elika e) Poloaju zavarivanja: - za zavarivanje sueonih i kutnih spojeva u vodoravnom poloaju - za zavarivanje u svim drugim poloajima f) Obliku: - u obliku ice (od 0.9 do 4.5 mm) - u obliku punjene trake (za navarivanje)

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova g) Vanjskom izgledu: - s pobakrenom povrinom - s tamnom (oksidiranom) ili svijetlom povrinom Najvei utjecaj na kvalitetu zavarenog spoja kod MAG zavarivanja imaju parametri zavarivanja. Iz tog razloga izbor optimalnih parametara zavarivanja jako je bitan. Parametri zavarivanja biraju se s obzirom na vrstu i debljinu materijala koji se zavaruje, te oblik spoja i poloaj zavarivanja, a utvruju se ispitivanjem na probnim uzorcima. Glavni parametri zavarivanja su: a) jakost struje zavarivanja b) napon elektrinog luka c) brzina zavarivanja d) promjer ice e) koliina i vrsta zatitnog plina Osim navedenih parametara zavarivanja na kvalitetu zavarenog spoja utjeu i duina slobodnog kraja ice. 3.2 IZBOR POSTUPAKA ZAVARIVANJA I LIJEBOVA Zavarene spojeve prema meusobnom poloaju dijelova koji se zavaruju mogu biti: - sueoni, - kutni: - T-spoj, - preklopni, - rubni, - krini, - nalijeui, - prirubni. Zahtjevi koji se postavljaju na izbor pripreme lijeba su: otvor treba da bude minimalan i dovoljan za ostvarenje kvalitetnog spoja sa to manje deponiranog materijala treba da svojim oblikom olakava postizanje kvalitetnog spoja treba da bude prilagoen raspoloivim resursima za obradu ruba treba da bude prilagoen postupku zavarivanja

32

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Na sljedeoj se slici daje prikaz osnovnih oblika lijeba za zavarivanje i poloaji zavarivanja sukladno HRN EN i ASME standardu.
Sueoni:

33

(sa ljebljenjem korijena)

(sa provarom korijena)

Kutni:

T-spoj

Preklopni

Rubni

Krini

Nalijeui

Prirubni

Slika 3.7 Osnovni oblici pripreme lijebova za zavarivanje i oblici zavarenih spojeva [7]

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

34

Slika 3.8 Poloaji zavarivanja sukladno HRN EN i ASME standardima [6]

3.3 TEHNIKE SRODNE ZAVARIVANJU 3.3.1 Rezanje plinskim plamenom Plinsko rezanje je postupak razdvajanja metala izgaranjem metala u mlazu istog kisika. Pomou plinskog gorionika metal se zagrijava do temperature izgaranja,nakon postignute temperature na metal se kroz sapnicu u gorioniku dovodi pod pritiskom mlaz istog kisika i tako vri izgaranje metala odnosno rezanje. Proces se dalje odvija autogeno jer se oksidacijom slojeva metala oslobaa nova koliina topline koja omoguava izgaranje daljnjih slojeva metala. Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Gorionik za rezanje omoguava izvoenje procesa slui da odrava gornju povrinu metala na temperaturi izgaranja, te dovoenje mlaza kisika na povrinu metala. Postupak plinskog rezanja se primjenjuje za izradu dijelova iz elinog lima i dijeli se ovisno o nainu voenja gorionika na : strojno (u novije vrijeme numeriko upravljanje) runi postupak (za pripremu ivica i tamo gdje strojno nije mogue)

35

Proces izgaranja elika se odvijana sljedei nain: 3Fe + 2O2 = Fe3O4 + toplina Plinovi koji se najee koriste za plinsko rezanje su: Kao gorivi plin:
-

(3.1)

Acetilen Propan - butan Za rezanje:

C2H2 C4H10 - C3H8

Kisik

O2

Uvjeti koji se trebaju ispuniti da bi proces rezanja bio izvediv: temperatura izgaranja metala u struji kisika mora biti nia od temperature topljenja, ovaj uvjet ispunjavaju svi elici. U sluaju neispunjenja ovog uvjeta rastaljeni metal se rasprskava pod pritiskom mlaza kisika i rezanje nije mogue. temperatura topljenja oksida ne smije biti vea od temperature topljenja metala jer oksidi u krutom stanju stvaraju sloj koji spreava dodir kisiku sa metalom. Oksidi u tekuem stanju su povoljni za irenje reakcije. Ovaj uvjet ne ispunjavaju svi elici, aluminij i njegove legure. koliina topline osloboena izgaranjem metala u struji kisika uz dovoenje topline iz plamena mora biti dovoljna da okolinu reza odrava na temperaturi potrebnoj za poetak rezanja. Poveanjem % legirajuih elemenata poveava se

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova temperatura poetka izgaranja pa koliina dovedene topline iz plamena nije dovoljna da se takav elik pone rezati. Granini sadraji legirajuih elemenata: Cr do 2% ve oteano rezanje iznad 5% ne moe se rezati. Ni do 35% mogue ga je plinski rezati ukoliko C ne prelazi 0,3%. Si do 4% W do 10% C do 0,3% ukoliko prelazi 0,3% potrebno ga je predgrijavati na temperaturu (200 400)o C radi smanjenja pojave tvrdih struktura u zoni trzanja. Ukoliko se ne predgrijava dolazi do pojave mikro pukotina koje mogu biti duboke i opasne. Na izradi eline konstrukcije mosta Zaprei koriten je postupak plinskog rezanja kako strojni tako i runi postupak. 3.3.2 Rezanje plazmom Plazma je visoko energetska pregrijana smjesa plinova u elektrinom luku istosmjerne struje, gdje su molekule disocirane i djelomino ionizirane. Energija plazme nastala iz elektrinog luka koja pri udaru iona i atoma na anodu (osnovni materijal) dosee temperaturu i do 30 000 oC. Zbog visoke koncentracije energije postupak se koristi se za rezanje svih vrsta materijala. Postoje dva osnovna principa rezanja plazmom: plazma rezanje sa direktnim lukom primjenjuje se za rezanje elektriki vodljivih materijala, gdje se predmet koji se ree prikljuuje u strujni krug kao anoda plazma rezanje sa indirektnim lukom primjenjuje se i za rezanje elektriki ne vodljivih materijala. Elektrini luk se uspostavlja izmeu volframske elektrode i stjenke gorionika. mogue ga je plinski rezati ukoliko C ne prelazi 0,2%. Mn do 13% mogue ga je plinski rezati ukoliko C ne prelazi 0,3%.

36

Prednosti ovog sustava su: Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova manji napon luka lake odravanje luka (to naroito dolazi do izraaja kod runog postupka rezanja) Debljine materijala koje se mogu rezati plazmom su znatno manje nego kod plinskog rezanja a ovise o vrsti i snazi ureaja a orijentacijske mogunosti ovisno o raspoloivoj opremi su: - za strojno rezanje do 125 mm - za runo rezanje do 50 mm Prednosti primjene plazma tehnike za rezanje materijala: brzina rezanja je znatno vea nego kod plinskog rezanja povrina reza je ista i nije potrebna nikakva naknadna obrada (pozicije nakon rezanja mog ii bez posebne pripreme na ugradnju) Nedostaci plazma tehnike za rezanje materijala: zagaenje okolne ioniziranim esticama (potrebna oprema za odsis plinova nastalih pri plazma rezanju). potrebna upotreba osobnih zatitnih sredstava za operatere.

37

Na izradi eline konstrukcije mosta Zaprei postupak rezanja plazmom nije koriten iako stroj instaliran za plinsko rezanje ima instalirano i plazma rezanje ali ne postoji instalirana oprema za odsisavanje i filtriranje plinova.

3.3.3 Zatita tarnih povrina natrcavanjem materijala Postupak metalizacije natrcavanjem u mostogradnji izvodi se u svrhu zatite i pripreme tarnih povrina spojeva s visoko vrijednim vijcima (VV- vijcima). Povrine zatiene postupkom metalizacije kod montae eline konstrukcije mosta prenose dinamika i statika optereenja, a takvi tarni spojevi potpuno prenose sile trenjem. Zatita se izvodi s ciljem postizanja propisanog zadovoljavajueg koeficijenta trenja meu tarnim povrinama u spoju.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Postupak se koristi za sve tarne spojeve s VV-vijcima (klase 10.9 ) kod montae segmenata eline konstrukcije mosta Zaprei. Pripremu povrine tarnih spojeva treba vriti abrazivnim ienjem (samarenje) tako da zadovoljava uvjete treeg stupnja ienja prema propisu za zatitu elinih konstrukcija od korozije tj. BSa 3 po HRN ISO 8501-1 ili HRN EN ISO 12944-4. Ocjena istoe samarenja kontrolira se vizualno usporeujui sa slikovnim prikazom navedenih standarda. Potrebna prosjena hrapavost od 40-60 mikrona dobivena samarenjem ispituje se odgovarajuim mjeraem ili usporedbom standardne odgovarajue ploice (rugotest). Odmah nakon saamrenja, a najkasnije nakon 2 sata, vri se zatita samarenih povrina metalizacijom icom trcanjem pomou plinskog plamena. ica mora biti promjera 33,5 mm kvalitete AlMg 5 (99,5% Al, 5% Mg ) prema HRN C.C2.100, a debljina metaliziranog sloja mora biti prosjeno 100-150 mikrona prema HRN U.E7.140/85. Za metalizaciju se moe primijeniti pitolj 11E, proizvod Metco, plinsko punjenje (kisik 28 bara, acetilen 1 bar, radni tlak zraka 6,5 bara). Udaljenost pitolja od povrine je cca. 150 mm pod kutom 70-80, brzina pomaka 35-40 m/min. irina metaliziranog pojasa je oko 100 mm (80-120 mm), a sama metalizirana prevlaka se nanosi vie puta unakrsnim prskanjem dok se ne dobije eljena debljina. Radna temperatura kod izvedbe zatite je kao i za izvedbu AKZ-e od 5-40 C, pri vlanosti zraka max. 80 % i temperaturi metala iznad rosita zraka. Budui se nakon zavrene metalizacije tarnih povrina vri spajanje istih s VV-vijcima i pritezanje, preporuuje se manipulacija s metaliziranim povrinama uz iste i suhe rukavice. Ukoliko se metalizirane povrine ne ugrauju odmah, iste je potrebno zatititi papirom za ambalau i odloiti u natkrivenom prostoru. Nakon zavrnog pritezanja tj. kontrole pritegnutosti svih vijano-tarnih spojeva s VVvijcima a prije nanoenja zavrnog premaza na vanjske povrine eline konstrukcije mosta pa tako i vanjske povrine vijano tarnih spojeva, vri se brtvljenje svih tarnovijanih spojeva na samim rubovima spojnih ploa (elemenata). Brtvljenje se vri pomou trajno elastinog kita (preporuka je poliuretanski jedno-komponentni kit) preko Diplomski rad

38

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova kojeg je mogue nanoenje antikorozivnih premaza, a kit se nanosi iskljuivo na suhu i istu podlogu povrina koje se brtve. Kriterij za uporabu kita daje njegov isporuitelj.

39

3.4 WPAR (PQR) i WPS DOKUMENTI Projektiranje tehnologije izrade zavarenog proizvoda ili konstrukcije moe se razmatrati u globalnom (irem smislu) i lokalnom (uem smislu). Globalno projektiranje tehnologije izrade zavarene konstrukcije podrazumijevalo bi prije svega slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti u izradi konstrukcije. Koncepcija slijeda proizvodnih i kontrolnih aktivnosti tijekom izrade zavarene konstrukcije ovisi o itavom nizu imbenika: raspoloivoj opremi i kadrovima, rokovima izrade, zahtjevima za kvalitetu, trokovima, lokaciji, radnim uvjetima Nakon to se usvoji globalna koncepcija slijeda proizvodnih i kontrolnih aktivnosti, pristupa se detaljnoj razradi pojedinanih aktivnosti vezano uz primjenu tehnologije zavarivanje. Detaljna razrada pojedinanih aktivnosti vezano uz projektiranje tehnologije zavarivanja podrazumijeva prije svega verifikaciju (certificiranje, atestiranje) postupaka zavarivanja sukladno ugovornim zahtjevima (npr. ISO 15614-1:2004 (do 15. VI 2004. vrijedila HRN EN 288), ASME sec. IX), a koja treba biti provedena na odgovarajui nain od strane atestiranih zavarivaa (npr. prema standardu HRN EN 287-1:2004). Nakon verifikacije postupka zavarivanja od strane akreditirane institucije i odreene inspekcijske kue, pristupa se izradi pojedinih specifikacija postupaka zavarivanja (SPZ, WPS) koje sadre osnovne informacije dostatne za provedbu zavarivanja sukladno predvienoj koncepciji izrade zavarene konstrukcije ili proizvoda. Procedura verifikacije postupka zavarivanja treba biti napravljena to je mogue kvalitetnije, a uz to krae trajanje kako bi aktivnosti zavarivanja na konstrukciji mogle zapoeti i zavriti u predvienim rokovima. Na slici 3.9 se daje shematski prikaz slijeda aktivnosti kod verifikacije postupka zavarivanja. Prva varijanta prijedloga atesta postupka ovisi o tome da li postoje iskustva i saznanja o zavarljivosti odabranog materijala ili ne, odnosno u kojoj mjeri. Nastojanje je da se uvijek unaprijedi tehnologija zavarivanja pa se dosadanja iskustva (vlastita i iskustva drugih) iz proizvodnje i eksploatacije zavarene konstrukcije mogu koristiti u nastojanju izbora optimalnih parametara zavarivanja i poveanja sigurnosti, pouzdanosti i raspoloivosti zavarene konstrukcije. Ako nema Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova dovoljno podataka potrebno je provoditi ciljane probe zavarljivosti i eventualne probe koje e dati pouzdanu procjenu ponaanja zavarenog spoja u uvjetima eksploatacije. Sljedei je korak provedba eksperimentalnog zavarivanja uz registriranje svih relevantnih parametara zavarivanja, a uz nazonost ovlatene osobe za nadzor zavarivakih radova. Nakon provedbe zavarivanja (i eventualne naknadne toplinske obrade ako se tehnologijom predvia), probne se ploe upuuju na ispitivanje u ovlatene (akreditirane) laboratorije. Sukladno zahtjevima za kvalitetu, a uz mogunost prisutnosti ovlatene osobe za nadzor zavarivakih radova, provode se potrebna ispitivanja i izdaju dokumenti koji determiniraju kvalitetu zavarenih spojeva. U sluaju pozitivnih rezultata izdaje se atest postupka i dostavlja se izvoau zavarene konstrukcije. Temeljem verificiranog atesta postupka, inenjer zavarivanja izrauje specifikacije postupka zavarivanja sa podacima temeljem kojih zavariva ili operater automata za zavarivanje pristupa zavarivanju. Specifikacija postupka zavarivanja treba biti jasno istaknuta i dostupna na radnom mjestu. U sluaju da rezultati ispitivanja svojstava zavarenog spoja u laboratoriju akreditirane institucije nisu zadovoljavajui, nema osnove za izdavanje atesta i cjelokupna se procedura ponavlja. Jednom verificirana i provjerena tehnologija zavarivanja moe se primjenjivati u proizvodnji toliko dugo dok se ne promjeni niti jedan od uvjeta pod kojima je ta tehnologija odobrena, odnosno verificirana. Ona je na odreeni nain vlasnitvo tvornice i moe biti poslovna tajna proizvoaa zavarene konstrukcije. Trajanje i trokovi procedure verifikacije tehnologije zavarivanja i izrade odgovarajuih specifikacija postupka zavarivanja, kao i prorauni razliitih normativa, potrebe opreme za zavarivanje, potrebnog broja zavarivaa i dr., najvie ovisi o znanju i iskustvu tehnologa zavarivanja europskog inenjera zavarivanja. Primjena raunala moe skratiti vrijeme potrebno za te aktivnosti, smanjiti trokove i unaprijediti kvalitetu tehnologije zavarivanja i zavarene konstrukcije.

40

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova


- iskustveno dobiveni podaci - baze "znanja" - ispitivanja zavarljivosti - ostali pomoni raunalni programi

41

Akreditirani laboratorij + Nadzor inspektora za zavar. radove Ispitivanja metodama kontrole bez razaranja Ispitivanja razaranjem

Prijedlog WPS-a specifikacije postupka zavarivanja

Zavarivanje ispitne ploe & Registriranje parametara zavarivanja pri zavarivanju ispitne ploe

Zapisnici ispitivanja sa i bez razaranja

- redni broj i oznaka procedure - baza podataka o osnovnom materijalu (grupa, dimenzije, tip ...) - poloaji zavarivanja - tehnika pripreme lijeba za zavarivanje - plan zavarivanja - procjena glavnih parametara zavarivanja (jakost struje i napon, brzina zavarivanja, polaritet ...) - dodatni materijal - predgrijavanje, meuprolazna temperatura, dogrijavanje - ...

Welding procedure Approval Record - WPAR (ISO 15614-1:2004 ) Procedure Qualification Record - PQR (ASME sec. IX)

WPS 1

WPS 2

WPS ...

Slika 3.9 Procedura pri projektiranju tehnologije zavarivanja [8]

3.4.1 Primjer PQR i WPS dokumenata karakteristinih zavarenih spojeva na mostu [3] Verifikacije karakteristinog sueonog zavarenog spoja na mostu U radu se daju rezultati atesta postupka zavarivanja sueonog spoja u vertikalnom poloaju zavarivanja (PF). Primjenjeni postupak zavarivanja je poluautomatsko MAG zavarivanje prakom punjenom icom (oznaka postupka zavarivanja 136) u dodatnoj plinskoj zatiti (100% CO2). Osnovni materijal je elik S355J2G3 (EN 10025) debljine 12 mm. Dodatni materijal je prakom punjena ica FLUXOFIL 19 HD (OERLIKON). Izgled makro presjeka zavarenog spoja je prikazan na sljedeoj slici: Mikrostruktura pojedinih zona zavarenog spoja je prikazana na sljedeoj slici:

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

42

o1

o2 o3

o 1 , 300 : 1 -

2 % Nital

o 2 , 300 : 1 -

2 % Nital

o 3 , 300 : 1 -

2 % Nital

Slika 3.10 Makro i mikro prikaz elemenata sueonog zavarenog spoja Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

43

Na spomenutom zavarenom spoju provedena su i ostala ispitivanja mehanikih svojstava: ispitivanje tvrdoe po metodi HV 10 (za osnovni materijal, zonu utjecaja topline i zonu taljenja), ispitivanje granice razvlaenja, zatezne ili vlane vrstoe, izduenja, udarne ilavosti i probe savijanja.

ISPITIVANJE TVRDOE HV 10
S355J2G3 S355J2G3

Slika 3.11 Shematski prikaz lokacija mjerenja tvrdoe na zavarenom uzorku Tablica 3.1 Rezultati tvrdoe HV 10 izmjereni na zavarenom uzorku
Osnovni materijala Osnovni materijal

Linija mjerenja 1 -15 16 - 30

ZUT

Zavar

ZUT

186 186

184 187

186 184

207 203

224 225

236 240

226 224

227 224

227 226

236 242

228 230

214 208

184 186

186 186

186 185

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

44

Tablica3.2 Rezultati vlanog pokusa dobiveni na kidalici VLANI POKUS


Br. . [N/mm2] Zahtijevane vrijednosti min. 355 [N/mm2] [N/mm2] 490 -630 Mjesto Tip** Dimenzije Re Rp 0,2/1,0 Rm A5 [%] an / on / on L0 [mm]: Min. 22 [%] -W.Nr.10570 Z Mjesto loma ***) Opaska

1 2

TW TW

12,1 x 25

418 407

628 621
***) GW SG

22,3 22
= Osnovni materijal = isti zavar

GW GW

**) TW = Pop.presjek zavara AW = isti zavar

WEZ = Z.U.T.

Tablica 3.3 Rezultati udarne radnje loma izmjereni na epruvetama iz zavarene ploe UDARNA RADNJA LOMA ISO-V
Br. Mjesto Poloaj ljeba Dimenzije. [mm x mm]
1 2

Temp. [C] 1

Radnja loma [J] 2 3

n/n [J]

TW TW

SG-AW HAZ

10 X 10

- 20

60 58

59 66

61 51

60 58,3

Tablica 3.4 Rezultati pokusa savijanjem dobiveni na epruvetama iz zavarene ploe POKUS SAVIJANJEM; 30 (2,5 a)
Br. . Mjesto Tip** Kut svijanja Opaska

L0 [mm]

Lk [mm]

3 4 5 6

TW .. .. ..

D D W W

180 180 180 180

30 30 30 30

39,2 39,1 39 39,1

Bez pukotina

**) D=Lice; W= Korijen; S=Bono

Temeljem provedenih ispitivanja od strane akreditiranog laboratorija i pozitivno ocjenjenih rezultata ispitivanja u tvornici se pristupa izradi WPS/SPZ procedura, tj. Instrukcija za zavarivanje koje se distribuiraju na radna mjesta na nain da su dostupna zavarivau i ostalim osobama ija je djelatnost vezana uz izvoenje i kvalitetu dotinog zavarenog spoja. WPS sadri samo osnovne instrukcije nune za izvoenje zavarivanja, a na njemu je upisana ifra koja dotini WPS dokument povezuje sa odgovarajuim WPAR dokumentom koji je dostupan u slubi zavarivanja. Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

45

WPS

Slika 3.12 WPS/SPZ dokument izraen temeljem provedenih i predstavljenih rezultata ispitivanja tijekom procedure verifikacije postupka zavarivanja (WPAR) [3] Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova Rezultati verifikacije karakteristinog kutnog zavarenog spoja na mostu [3]

46

U nastavku se daju podaci vezani uz verifikaciju postupka tipskog kutnog zavarenog spoja limova debljine 20 i 30 mm slika 3.13 - 3.14 i tablica 3.5. Svi ostali podaci vezani uz postupak zavarivanje (osnovni i dodatni materijal, zatitni plin, poloaj zavarivanja i dr. su identini kao u prethodnoj toki).

o1 o2 o3 o4 o5

o 1 , 300 : 1 -

2 % Nital

o 2 , 300 : 1 -

2 % Nital

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova


o 3 , 300 : 1 2 % Nital o 4 , 300 : 1 UZORAK BR. o1 o2 o3 o4 o5 Osnovni mat. S355J2G3 ZUT Struktura zavara ZUT Osnovni mat. S355J2G3 2 % Nital

47

o 5 , 300 : 1 -

2 % Nital

Slika 3.13 Makro i mikro prikaz elemenata sueonog zavarenog spoja. ISPITIVANJA TVRDOA HV 10

1L

1R

Slika 3.14 Makro prikaz elemenata kutnog zavarenog spoja i shematski prikaz lokacija mjerenja tvrdoe na zavarenom uzorku Tablica 3.5 Rezultati tvrdoe HV 10 izmjereni na zavarenom uzorku
Br. Limija mjer. 1 15 16 - 24 1 15 1L 16 - 24 188 188 190 185 188 187 227 210 223 217 263 249 243 239 287 275 279 269 230 228 230 228 232 222 230 226 236 226 233 228 277 258 283 258 257 242 254 235 220 224 225 220 190 185 188 190 188 187 Osnovni materijala ZUT Zavar ZUT Osnovni materijal

1R

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

48

4 DETALJI KONSTRUKCIJSKOG OBLIKOVANJA NA MOSTU 4.1 DETALJI ZAVARA KARAKTERISTINI ZA MOSNE KONSTRUKCIJE Na mostu se moe uoiti vie karakteristinih detalja konstrukcijskog oblikovanja. U elji da se istaknu detalji konstrukcijskog oblikovanja kod kojih se zahtjeva visoka kvaliteta zavarenih spojeva, u nastavku se daju primjeri karakteristinih detalja. Priprema prilagoena za REL+EPP zavarivanje slika 4.1, donji dio zavara se zavari REL postupkom u nadglavnom poloaju sa vaenjem korjenskog zavara ljebljenjem i bruenjem. Nakon toga slijedi zavarivanje sa vanjske(gornje) strane EPP postupkom.

Slika 4.1 Detalj pripreme sueonog asimetrinog montanog X spoja popreni zavar na orto ploi Uzduni zavar orto ploe slika 4.2 je zavar sa podlogom (elinom) koja se zavaruje REL postupkom u nadglavnom poloaju na montai. Korjeni zavar spoja se takoer zavaruje REL postupkom i slui kao dodatna podloga za EPP postupak kojim se zavaruje navedeni spoj.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

49

Slika 4.2 Detalj pripreme montanog uzdunog zavarenog spoja orto ploe Zavarivanje donje lamele glavnog nosaa slika 4.3 se izvodi REL postupkom bazinom elektrodom uz predgrijavanje prije pripajanja i zavarivanja + dogrijavanje na temp. (200 300C) nakon zavarivanja u trajanju 3 - 4 sata. Po zavretku dogrijavanja zavareni spoj omotati mineralnom vunom za visoke temperature. Dogrijavanje se izvodi u svrhu reduciranja vodika izmetala zavara.

Slika 4.3 Detalj pripreme montanog poprenog zavarenog spoja donje lamele

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

50

Za zavare na slikama 4.4 - 4.7 koji prikazuju detalje zavara uzdunih koritastih ukruta i ukruenja hrpta glavnog nosaa L profilom odabrani postupak zavarivanja je MAG prahom punjenom icom (rutilna obloga) u zatiti CO2 plina. Problematika vezana za izvedbu kutnog zavara izmeu hrpta poprenog nosaa i ortoploe slika 4.4 te uzdune L ukrute i hrpta poprenog nosaa slika 4.5 je u tome da je oteano kvalitetno izvoenje kompltanog zavara zbog nepristupanosti sa donje strane jer je gorionik za MAG postupak prevelik u odnosu na 35 mm visine osloboenog prostora naponskim okom. Potrebno je naknadno doraivati REL postupkom to uzrokuje dodatne trokove.

Slika 4.4 Detalj zavarivanja uzdunih koritastih ukruta sa orto ploom i poprenim nosaima mosta

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

51

Slika 4.5 Detalj ukruenja hrpta poprenog nosaa (stojnog lima) L profilom

Slika. 4.6 Detalj spojnog mjesta sekcije mosta

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

52

Slika 4.7 Detalj ukruenja vertikalnog (stojnog) lima L profilom izvedba na konstrukciji 4.2 SPECIFINOSTI IZRADE SEGMENATA MOSTA U RADIONIKIM UVJETIMA I MONTAE NA GRADILITU Dosadanji nain izrade mostova u postojeim uvjetima tvornice daje zadovoljavajue

rezultate. Svaki segmenat mosta se sastoji od niza podsklopova koji se sastavljaju i zavaruju u jednu cjelinu sa odabranim postupcima zavarivanja koji su ukratko opisani u detaljima konstrukcijskog oblikovanja. Ukrupnjavanje podsklopova se radi na ravnoj podlozi ("tzv.zebra") slika 4.8 gdje se slau i zavaruju elementi za svaki pripadajui segment uz pomo naprava. Takvi zavareni segmenti se transportiraju na plato gdje se vri probna montaa (simulira se stvarni poloaj mosta), slika 4.9. Nakon zavrene probne montae slijedi ienje (pjeskarenje) i AKZ (temeljna zatita).

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

53

Slika 4.8 Izrada sklopa ortoploe mosta Zaprei Jankomir

Slika 4.9 Probna montaa mosta Zaprei - Jankomir Na gradilitu montaa kree od stupova prema upornjacima na jednu i drugu stranu paralelno do upasnog segmenta koji se zadnji ugrauje. Za dovoenje dijelova segmenta u projektirani poloaj na montai se koristi montani pilon slika 4.10. Zavarivanje poinje uzdunim zavarima na orto ploi. Nakon toga se zavaruju zavari na poprenim nosaima. Sva se zavarivanja izvode od sredine mosta prema krajevima. Nakon tih zavara zavaruju se uzduni zavari na hrptovima glavnih nosaa uzvodni i nizvodni. Zatim slijedi zavarivanje vertikalnih Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

54

zavara na poprenim nosaima. Istim redoslijedom se zavaruje i slijedei segment, te se zavaruju popreni zavari izmeu orto ploa i donjih lamela hrptova glavnih nosaa. Nakon toga slijedi ispitivanje zavara prema planu kontrole te ugradnja upasnih elemenata uzdunih koritastih ukruta i "L" profila. Kad su gotova zavarivanja navedenih elemenata zavaruju se ostaci ne dovrenih zavara iz radionice na duinama 300 400 mm. Takav redoslijed vai i za ostale segmente mosta. Kod zavarivanja se koriste montana pomagala za ija zavarivanja vrijede ista pravila kao i za konstrukciju. Zavarivanja izvode atestirani zavarivai uz koritenje odgovarajuih i osuenih elektroda. Takva pomagala trebaju biti iz odgovarajueg niskolegiranog elika garantirane zavarljivosti. Nakon zavarivanja takva pomagala treba odstraniti plinskim rezanjem ili ljebljenjem , te naknadnim bruenjem uz osobitu panju kako ne bi dolo do oteenja povrina na koje su zavarena.

Slika 4.10 Montaa mosta Zaprei - Jankomir

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 4.3 MOGUNOSTI SMANJENJA TROKOVA I POVEANJA POUZDANOSTI

55

Promatramo li ivotni vijek proizvoda uoit emo slijedee faze od nastajanja do koritenja: 1. ugovor u kome se definiraju zahtjevi za kvalitetu i pouzdanost, propisi, kriteriji prihvatljivosti; 2. projektiranje i konstruiranje obuhvaa proraun, klasifikaciju elemenata ( zavarenih spojeva) i sistema; 3. izbor materijala; 4. izrada i montaa; 5. osiguranje i kontrola kvalitete u proizvodnji i montai; 6. eksploatacija; 7. osiguranje i kontrola kvalitete u eksploataciji. U svakoj od navedenih faza mogue je dati razliita rjeenja. Mijenjat se moe: materijal, oblik, dimenzije proizvoda, proizvodne operacije npr. naine zavarivanja (EPP, TIG, MIG,) oblik lijeba, oblik i metode kontrole i dr. Svaka varijanta e dati odreenu pouzdanost funkcioniranja proizvoda u predvienim uvjetima eksploatacije i odreene trokove. Ono rjeenje koje daje traenu pouzdanost funkcioniranja proizvoda u predvienim uvjetima eksploatacije uz najmanje trokove je najbolje rjeenje. Bitno je napomenuti da bitnu ulogu imaju proizvodne mogunosti i vrijeme odnosno trenutak u kojem se proizvod radi. Tu spadaju raspoloivi kadrovi, postupci, oprema, radna povrina, kapacitet, rokovi. Unutar jednog poduzea proizvodne mogunosti se mijenjaju vremenom. Nabavlja se nova oprema, operacije se mehaniziraju, kadrovi se alju na izobrazbu. Na taj nain e biti mogue isti proizvod moda jeftinije ali i kvalitetnije proizvoditi. Proizvodne mogunosti poduzea su esto puta uvjetovane i situacijom na tritu ( rokovi i cijena materijala, opreme, dijelova i usluga ). Npr. ponekad e se koristiti lim debljine 20 mm umjesto 16 mm, jer se za due vrijeme ne moe nabaviti lim 16 mm odgovarajue kvalitete. Zbog velikog utjecaja projektiranja na izbor materijala neophodno bi bilo da zajedniki rade projektant (konstruktor) i tehnolog zavarivanja. Konstrukcijsku razradu treba raditi tim sastavljen od strunjaka koji poznaju proizvodne mogunosti proizvoaa proizvoda. Za izradu u radionici i montau na gradilitu izabiru se postupci obrade i zavarivanja, reimi, oblici ljebova i dodatni materijali, strojevi, radne povrine, kadrovi i rokovi. Mogue je

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

56

postaviti bezbroj varijanti izbora postupaka zavarivanja, ljebova, dodatnog materijala, strojeva ali uvijek sa ciljem postizanja zahtijevane kvalitete uz najnie trokove. 4.4 MOGUNOSTI PRIMJENE AUTOMATIZACIJE Tijekom izrade mosta Zaprei Jankomir primjenjivano je mehanizirano EP zavarivanje, a u svrhu poveanja proizvodnosti probno su primijenjena WELDYCAR prenosiva kolica, (proizvoa OERLIKON) za zavarivanje slika 4.11. WELDYCAR su autonomna i prenosiva kolica s etiri kotaa, dizajnirana za mehanizaciju automatskog zavarivanja, u bilo kojem poloaju u vodoravnoj, okomitoj ili nagnutoj ravnini. Rade kao nosa MAG gorionika kreui se uzdu zavara sa mogunou njihanja gorionika. U tablici 4.1 dani su preporuljivi parametri zavarivanja za rad sa WELDYCAR prenosivim kolicima. Prednosti ureaja su: mogunosti zavarivanja u vodoravnom i vertikalnom poloaju, lagana i robusna, nude kvalitetu automatskog zavarivanja, jednostavnost upotrebe, brzo putanje u rad.

Nedostaci ureaja su: primjena ureaja ograniena na zavare koji su dui od 1 metra, jer se kod zavarivanja zavara manje duine smanjuje uinkovitost zbog estog premjetanja ureaja gubi na produktivnosti u odnosu na poluautomatski MAG postupak, nestabilnost plinske zatite kod otvorenih montanih radova.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

57

Slika 4.11 Prenosiva kolica za zavarivanje WELDYCAR, OERLIKON

Diplomski rad

Antun Rosandi

1) nadvienje 0,5 mm 2) bez korijena g kg/m 1) A V mm kg/h cm/min kJ/cm min/m 2) I U ica Uinak vS E tz

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Diplomski rad 1.prolaz 180 22 1,2 2,16 11,0 21,6 49,4/ 44,1 23-24 12,4-14,3 1,2 2,97-3,42 24,5-24,2 2,31 2-6.prolaz 220-240 1.prolaz 180 22 1,2 2,16 2,80 2-7.prolaz 220-240 23-24 1,2 2,97-3,42 14,2-16,3 21,4-21,2 11,0 21,6 51,3/ 45,9 1.prolaz 180 3,39 2-9.prolaz 220-240 23-24 1,2 2,97-3,42 13,0-14,9 23,4-23,2 22 1,2 2,16 11,0 21,6 70,6/ 62,8

6 5 4 3 2 1

Tablica 4.1 Parametri za automatizirano zavarivanje prakom punjenom icom

7 6 5 4 3 2 1

9 8 7 6 5 4 3 2 1

Antun Rosandi

58

3) nadvienje 0,5 mm 4) bez korijena g kg/m 1) A V mm kg/h cm/min kJ/cm min/m 2) I U ica Uinak vS E tz

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Diplomski rad 1.prolaz 180 22 1,2 2,16 11,0 21,6 2,31 2-6.prolaz 220-240 23-24 1,2 2,97-3,42 12,4-14,3 24,5-24,2 49,4/44,1 1.prolaz 180 22 1,2 2,16 2,80 2-7.prolaz 220-240 23-24 1,2 2,97-3,42 14,2-16,3 21,4-21,2 11,0 21,6 51,3/45,9 1.prolaz 180 3,39 2-9.prolaz 220-240 23-24 1,2 2,97-3,42 13,0-14,9 23,4-23,2 22 1,2 2,16 11,0 21,6 70,6/62,8

6 5 4 3 2 1

7 6 5 4 3 2 1

9 8 7 6 5 4 3 2 1

Antun Rosandi

59

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 5 PLAN I PROGRAM KONTROLE KVALITETE PRI IZRADI I MONTAI ELINE KONSTRUKCIJE MOSTA

60

Svrha ovog Plana je stvaranje preduvjeta za realizaciju ugovornih obveza u skladu sa vaeim zakonima i propisima, naruiteljevim zahtjevima i oekivanjima, kao i jasno propisivanje naina utvrivanja i dokazivanja ostvarene kakvoe. Plan se primjenjuje u fazama ugovaranja s podizvoditeljima, tijekom radionike izrade, strojarske montae i elektro radova cestovnog mosta preko rijeke Save. Konkretne specifikacije kakvoe, norme, propisi i zakoni ine dio glavnog projekta i zajedno s ovim programom ini jednu cjelinu. Zahtjeve ovog Plana Izvoditelj e primjenjivati u svim fazama realizacije ugovora i prenijeti e ih na ugovore sa svojim podizvoditeljima. 5.1 ORGANIZACIJA Projektant je odgovoran za izradu glavnog i izvedbenog projekta i ocjenu usklaenosti projekta izvedenog stanja s glavnim i izvedbenim projektom. Ovlateni revident potvruje ispravnost rjeenja u glavnom projektu na nain propisan Zakonom o gradnji RH.(N.N. br.52/99) Nadzorni inenjer nadlean je za ocjenjivanje usklaenosti procesa graenja s graevnom dozvolom i Zakonom o graenju RH, za ocjenu usklaenosti kakvoe i opsega izvrenih radova, ugraene opreme i proizvoda s zahtjevima navedenim u projektu, te da li je kakvoa dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima. 5.2 NAIN IZBORA KOOPERANTA I ISPORUITELJA OPREME Izvoditelj e izvriti odabir podizvoditelja (kooperanata i isporuitelja opreme) na osnovu provjere njihove podobnosti i zadovoljenja zakonskih uvjeta, a provjera e obuhvatiti najmanje sljedee elemente:

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova posjedovanje ispravne registracije kod Privrednog suda za odgovarajuu djelatnost, posjedovanje odgovarajuih kadrovskih, tehnolokih i financijskih resursa, posjedovanje programa osiguranja kakvoe, postupaka ispitivanja i kontrole, posjedovanje odgovarajuih kvalifikacija za opremu, pogone, postupke i izvritelja, proizvodne reference.

61

Prilikom ugovaranja Izvoditelji i njegovi podizvoditelji moraju biti obvezni na: jasno definiranje zahtjeva za kakvou dijelova i cjelokupnog mosta s pripadajuim zakonskim propisima, izradu i dostavu ovjerenog popisa osoba odgovornih za pojedine aktivnosti na realizaciji ugovora, njihovih odjela i telefona, analiza svih postavljenih zahtjeva i pravovremeno postavljanje zahtjeva za izmjene i pojanjenja, uspostavljanje odgovarajueg dokumentiranog sustava osiguranja kakvoe (program osiguranja kakvoe, planovi kontrole) kojim e osigurati da projekt bude realiziran prema postavljenim zahtjevima, pravovremenu izradu i predaju kompletne i o sadraju ispravne primopredajne dokumentacije, te pravovremeno postavljanje zahtjeva za dostavom svih podataka za njihovu izradu, pravovremenu izradu i dostavu termin plana (mora biti pregledan, detaljan, mora obuhvaati sve faze i termine realizacije), mjeseno izvjetavanje o stanju realizacije, osigurati prava Naruitelju, odnosno Naruitelju i Izvoditelju na pristup u prostorije Izvoditelja i njegovih podizvoditelja radi nadzora nad kakvoom i ostvarenjem plana realizacije ugovora, ispunjenje zahtjeva opih tehnikih uvjeta projekta, te uvjeta definiranih u Zakonu o gradnji.

5.3 DOKUMENTACIJA Izvoditelj e izraditi i osigurati odobrenje za: - konstrukcionu razradu eline konstrukcije mosta do nivoa pozicija, - terminski plan realizacije projekta, - nabavne specifikacije s definiranim tehnikim uvjetima za izradu i isporuku, Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova - popis odobrenih odstupanja od izvedbenog projekta, - podloge za izdavanje uporabne dozvole, - plan kakvoe za izradu i montau.

62

Prije poetka izrade odnosno montae podizvoditelji e izraditi i putem Izvoditelja osigurati odobrenje za: terminski plan izrade i montae, tehnoloke postupke izrade dijelova eline konstrukcije mosta, postupke zavarivanja i ateste postupaka, planove kontrole za izradu i montau, postupke kontrole i ispitivanja specificirane u planovima kontrole (postupak za kontrolu mjera i oblika ispitivanja bez razaranja i dr.), postupak za identifikaciju i oznaavanje dijelova, postupak za probnu montau eline konstrukcije mosta u radionici, tehnoloki postupak izvoenja antikorozivne zatite, postupak za pakiranje, transport i skladitenje do poetka ugradnje, projekt pripremnih radova i organizacije gradilita, (za montane radove), projekt (tehnologiju) izvoenja montanih radova, postupak za obradu tarnih povrina, postupak za pritezanje i kontrolu sile pritezanja VV-vijaka.

Slijedee dokumente Izvoditelj treba dostaviti na odobrenje Naruitelju, odnosno Nadzornom inenjeru: konstrukcijsku razradu eline konstrukcije mosta do nivoa pozicija, nabavne specifikacije s definiranim tehnikim uvjetima za izradu i isporuku, projekt (tehnologija) izvoenja montanih radova, postupke svih tehnologija izvedbe i ispitivanja koji su od utjecaja na pouzdanost i funkcionalnost, planove kontrole i ispitivanja, planove zavarivanja spojeva na montai, izvjetaje o ispitivanju, mjerenjima, evidenciji odstupanjima i korektivnim radnjama.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

63

Sve eventualne primjedbe na izraenu dokumentaciju Izvoditelja i njegovih podizvoditelja Izvoditelj e usuglasiti s predstavnicima Naruitelja, odnosno ovlatenih institucija za izdavanje graevne i uporabne dozvole. Pri izradi navedene dokumentacije Izvoditelj i njegovi podizvoditelji unutarnjom kontrolom u skladu s vlastitim sustavom osiguranja kakvoe i odredbama vaeih zakonskih propisa osiguravaju ispravnost i funkcionalnost tehnikih rjeenja i specifikacija kojima udovoljavaju zahtjeve Naruitelja. Izvoditelj je duan evidentirati sve izmjene dokumentacije lansirane u proizvodnju bez obzira na uzrok izmjene, s naznakom predlagatelja izmjene i odobrenjem izmjena, a izmjenu moe odobriti samo funkcija koja je ovjerila originalnu dokumentaciju. Spisak izmjena i vaeih dokumenata mora biti pristupaan Naruitelju, odnosno njegovom predstavniku kao i dokument koji registrira povlaenje nevaeih dokumenata, odnosno dostavu vaeih. Tijekom izvoenja radova materijala i izvedenih radova. Dokazna dokumentacija kakvoe obuhvaa: dokumentaciju o podobnosti Izvoditelja i podizvoditelja za izvoenje radova, popis i potvrde kakvoe osnovnog i dodatnog materijala, te spojnih elemenata, izvjea o kontroli i ispitivanju prema planovima kontrole, izvjea o ispitivanju bez razaranja, izvjee o ispitivanju tarnih spojeva, kvalifikacija procesa i postupaka, ateste osoblja (zavarivaa) i operatera za ispitivanje, izvjee o kontroli zavarivanja, izvjea o dimenzijskoj kontroli (geodetske izmjere mosta i dijelova mosta prije, za vrijeme i nakon izgradnje), izvjee o probnoj montai, izvjee o kontroli sile pritezanja HV-vijaka, Diplomski rad Antun Rosandi Izvoditelj, odnosno podizvoditelj se obvezuju na provoenje

programa, prikupljanje i uvanje atesta i izvjetaja koji sadre podatke o kakvoi i prihvatljivosti

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova izvjee o debljini i prionljivosti zatitnih premaza, izvjee zavrne kontrole montirane eline konstrukcije mosta, graevinski dnevnik, dnevnik zavarivanja i antikorozivne zatite.

64

Isporuitelj e osigurati ugovoreni broj primjeraka dokazne dokumentacije o kakvoi i predati Naruitelju prilikom primopredaje objekta. 5.4 KONTROLA KVALITETE

Izvoditelj, odnosno podizvoditelj provodit e kontrolne aktivnosti tokom izrade i montae u skladu sa ugovorom, zahtjevima projekta, vaeim normama, planovima kontrole i pisanim procedurama. Temeljni dokumenti za planiranje i provoenje kontrolnih aktivnosti su planovi kontrole. Ti planovi e obuhvatiti sve faze izrade i montae sa opisom naina i postupka kontrole. Detaljan plan kontrole Izvoditelj e osigurati i predati Naruitelju na prihvaanje i odobrenje. Prilikom odobravanja planova kontrole Naruitelj e upisati svoje zahtjeve za prisutnost pojedinim vanim aktivnostima oznaivi ih kao toke svjedoenja (W) ili toke zastoja (H). Naruitelj i njegovi predstavnici imati e nesmetani pristup u prostorije Izvoditelja i njegovih podizvoditelja u svim fazama izrade, montae i ispitivanja, a u svrhu nadzora. 5.4.1 Kontrola prije izrade u radionicama

Prije poetka izrade eline konstrukcije mosta Izvoditelj i njegovi podizvoditelji provodit e: a) kontrolu kompletnosti dokumentacije za izvoenje i kontrolu b) prijemnu kontrolu nabavljenog materijala i opreme prema podacima iz odobrenih crtea, atesta i normi: - limovi i profili (DIN EN10025/91) - dodatni materijal za zavarivanje (DIN 1913/84, DIN 8557/91, DIN 8559/84) - vijci visoke klase vrstoe(DIN 267, Teil 3 i 4/84, Teil 5/86) - leajevi za konstrukciju(DIN 4141, Teil 1 i 2/84) - zatitni premaz (DIN 55928, Teil 5/91) Diplomski rad Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova c) kontrola svjedoanstva o sposobnosti radionice za zavarivanje prema normi EN 719/94 (DIN 18800 ,Teil 7) d) kontrolu atesta zavarivaa(DIN EN 287, Teil 1/92) e) kontrolu atesta postupaka zavarivanja(DIN EN 288, Teil 1,2/92) f) kontrolu atesta opreme za zavarivanje g) kontrolu kvalifikacija operatera za ispitivanje bez razaranja

65

5.4.2 Kontrola u tijeku radionike izrade Tijekom radionike izrade provode se u skladu s planovima kontrole i pripadajuim kontrolnim postupcima slijedee aktivnosti: identifikacija i sljedivost kakvoe ulaznih materijala, (kontrola prijenosa ari), kontrola krojenja i obiljeavanja pozicija, dimenzijska kontrola prema odobrenim crteima i normi za toleranciju mjera i oblika zavarenih konstrukcija EN ISO 13920/96 (Sl.list SFRJ,br.41/64), kontrola zavarivanja i pripreme za zavarivanje prema pisanim postupcima i crteima, kontrola kvalitete zavara (nerazorne metode) prema normi EN 25817/1992 (SL.list SFRJ,br 41/64), kontrola odstupanja od linearnosti tlanih ploa i ukruenja prema smjernicama DASt Ri 012, probna montaa (probna montaa izvodi se po pravilu u prisutnosti ovlatenih predstavnika proizvoaa eline konstrukcije, Naruitelja, Izvoditelja montanih radova i Projektanta), kontrola istoe povrina prije zatite i kakvou izvedenih antikorozivnih premaza(DIN 55928 ,Teil 4,5/91), izdavanje odgovarajuih izvjea o izvrenim kontrolama, provjera naina i ispravnosti voenja dnevnika izrade, zavarivanja i antikorozivne zatite, kontrola oznaavanja, pakovanja, skladitenja i otpreme.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 5.4.3 Kontrola prije poetka montae

66

Prije poetka montae (eline konstrukcije mosta) provode se sljedee kontrolne aktivnosti: prijemna kontrola dostavljene konstrukcije iz radionice podizvoditelja, dodatnog materijala, sredstava za antikorozivnu zatitu spojnih elemenata i leaja, preuzimanje graevinskih radova (kontrola i preuzimanje temelja), kontrola da li postoje svi geodetski podaci koji odreuju poloaj konstrukcije u prostoru, kontrola pripremnih radova za montau, pregled tehnologije montae, tehnologije zavarivanja, planova kontrole i postupaka kontrole i ispitivanja, kontrola atesta postupaka zavarivanja, (DIN EN 288, Teil 1/92), kontrola kalibracije opreme za zavarivanje, ispitivanje i pritezanje vijaka, kontrola atesta zavarivaa (DIN EN 287, Teil 1/92), provjera ispravnosti sredstava za rad i osposobljenosti osoblja za montane radove. Kontrola tijekom graenja i montae

5.4.4

Kontrola kompletnosti dokumentacije na gradilitu Na gradilitu treba postojati: graevinska dozvola, rjeenje o upisu u sudski registar Izvoditelja i njegovih podizvoditelja, akt o postavljanju voditelja graenja, akt o imenovanju odgovorne osobe za nadzor radova Izvoditelja, projekt pripremnih radova i organizacija gradilita, izvedbeni projekt i dokumentacija za izvoenje i kontrolu radova, atesti zavarivaa i postupci zavarivanja, dokazna dokumentacija o kakvoi materijala i opreme koja se ugrauje.

Kontrola izvrenih radova Kontrola izvrenih radova tijekom montae eline konstrukcije mosta provodi se prema planovima kontrole i kontrolnim postupcima, a obuhvaa:

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova -

67

kontrolu tokom montae i centriranja prema Pravilniku o tehnikim mjerama i uvjetima za montau eline konstrukcije (Sl.list SFRJ,br.29/70), kontrolu pripreme spojeva za zavarivanje, kontrolu mjera i oblika, kontrolu parametara zavarivanja, vizualnu, dimenzijsku i kontrolu obiljeavanja zavara, kontrolu kakvoe zavara (nerazorne metode), kontrolu tarnih spojeva spregnuti s vijcima visoke klase vrstoe(DIN 18809/87, HRN U.E7.140/85, DIN 18800 Teil 7), kontrolu izvrene antikorozivne zatite(DIN 55928 Teil 5/91), zavrnu kontrolu, Primopredaja i tehniki pregled

5.4.5

Izvoditelj radova e organizirati zavrna ispitivanja i kontrolu na gradilitu u prisutnosti Naruitelja, pri emu e se izvriti slijedee aktivnosti i nalaz zapisniki konstatirati: provjera kompletnosti konstrukcije mosta, dimenzijska (geodetska) kontrola ugradbenih mjera, pregled zategnutosti vijanih spojeva, kontrola tehnikih zatitnih mjera, vizualnu kontrolu ispravnosti ugraene i montirane konstrukcije, pregled dokazne dokumentacije o kakvoi i pouzdanosti izvedbe.

Navedene aktivnosti izvrava Izvoditelj uz prisutnost podizvoditelja prema potrebi, Naruitelja i nadzornog inenjera. O izvrenim aktivnostima Izvoditelj e sastaviti zapisnik koji sadri: datum zavrnog pregleda, predmet zavrnog pregleda, nalaz s eventualno uoenim neusklaenostima i obavezom tko i do kada mora iste otkloniti, te popis svih uesnika.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

68

Po uspjeno obavljenom zavrnom pregledu, uz predoenje zapisnika o izvrenju istog, predaje dokazne dokumentacije kakvoe, uklanjanja otpada i vika materijala s gradilita izvrava se primopredaja ugovorene izvedbe. Na temelju zapisnika o izvrenom zavrnom pregledu i primopredaji Naruitelj organizira tehniki pregled kako bi ishodio uporabnu dozvolu. [3]

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 6 ZAKLJUAK

69

U diplomskom radu se obrazlae primjena tehnologije zavarivanja u mostogradnji. Daje se osvrt na postupke elektrolunog zavarivanja koji se najee primjenjuju u mostogradnji. Kao reprezentativni primjer gradnje mostova u elinoj konstrukciji odabran je elini most na autocesti Zagreb Macelj, na dionici Zaprei Jankomir. Pri gradnji ovog elinog mosta primijenjeno je: runo elektroluno zavarivanje (REL), elektroluno zavarivanje pod prakom (EPP), te elektroluno zavarivanje u zatiti aktivnog plina CO2 (MAG). U eksperimentalnom dijelu rada se obrazlae verifikacija postupka elektrolunog zavarivanja MAG postupkom uz primjenu prahom punjenih ica i vanjske CO2 plinske zatite, kao suvremenog pristupa tehnologiji zavarivanja u mostogradnji, te su dani rezultati atesta postupka zavarivanja sueonog spoja u vertikalnom poloaju zavarivanja. Primijenjeni postupak zavarivanja je poluautomatsko MAG zavarivanje prakom punjenom icom u dodatnoj plinskoj zatiti (100% CO2). Osnovni materijal bio je elik oznake S355J2G3 (EN 10025) debljine 12 mm. Nakon verifikacije postupka zavarivanja uslijedila je primjena ovog postupka u radionikoj izradi segmenata mosta. Kroz detalje iz gradnje zavarenih elinih konstrukcija mostova (most na relaciji Zaprei Jankomir) pokazani su karakteristini elementi konstrukcijskog oblikovanja, primjena naprava za dovoenje dijelova segmenta u projektirani poloaj, te mogunosti primjene automatiziranog MAG postupka kod izvoenja veih duljina zavara na orto ploi i hrptovima glavnog nosaa. Navedeni su parametri zavarivanja kod primjene prenosivih kolica za zavarivanje WELDCAR, te prednosti i nedostaci primjene ovog ureaja. Probna primjena ovog ureaja pokazala je njegovu neuinkovitost kod zavarivanja zavara duljine manje od 1 m zbog vremena koje se utroi na preseljenje i pozicioniranje ureaja. Pored toga detaljnije se obrazlau aktivnosti na kontroli i osiguranju kvalitete u izradi mosta u zavarenoj izvedbi.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 7 LITERATURA [1] Milosavljevi, M. ; Radojkovi , M. ; Kuzmanovi, B.: Osnovi elinih konstrukcija. Graevinska knjiga, Beograd, 1986. [2] Buevac, Dragan; Stipani, Bratislav: elini mostovi. Graevinska knjiga, Beograd, 2002.

70

[3] Tehnika i tehnoloka dokumentacija tvornice Montaa uro akovi, Slavonski Brod, 2005. [4] Juraga , Ivan; Ljubii, Kruno; ivi, Mato: Pogreke u zavarenim spojevima. HDTZ, Zagreb, 1998. [5] Omer, Pai: Zavarivanje. Univerzitetska knjiga Svjetlost, Sarajevo, 1998. [6] Samardi, Ivan; Klari tefanija; Despotovi, Boo; Koul, Anto; Topi, Vedran: Studentski digitalni udbenik Analiza tehnologinosti zavarenih konstrukcija, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2001. www.sfsb.hr/kth/zavar [7] Lukaevi, Zvonimir: Zavarivanje. , Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 1998, str. 4-1 - 4-13. [8] Samardi, Ivan; Kouh, Zoran; Despotovi, Boo: Model informacijskog sustava za projektiranje tehnologije zavarivanja. Automatizacija u zavarivanju i srodnim postupcima. 36. savjetovanje Drutva za tehniku zavarivanja, Zadar, 2005, str.109-118.

Diplomski rad

Antun Rosandi

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova 8 PRILOZI Prilog 1: Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti za popreni nosa TYP 6 (crte br.06.34 022A) Prilog 2: Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti za orto ploa segment V (crte br.06.34 105A) Prilog 3: Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti za hrbat glavnog nosaa uzvodni (crte br.06.34 209A) Prilog 4: Plan krojenja hrpta i ortotropne eline ploe raspored materijala (crte br.06.34 0002) Prilog 5: Tehnoloka karta br.01 - ortoploa segment V nosaa uzvodni segment V (crte br. 0209) Prilog 6: Tehnoloka karta br 02 - hrbat glavnog (crte br. 0105) Prilog 7: Tehnoloka karta br 05 - popreni nosa TYP 6 (crte br. 0022) Prilog 8: Tehnoloka karta br 07 karakteristini zavari orto ploe i donje lamele

71

Diplomski rad

Antun Rosandi

You might also like