You are on page 1of 18

Pojam stete Steta je izvor obligacije koja nastaje izmedju lica odgovornog, za smanjenje imovine ili onemogucavanje njenog

povecanja ili nanosenje fizickog ili psihickog bola ili straha i ostecenog. Vanugovorna odgovornost za stetu nastaje stetnom radnjom koja stavara obligacioni odnos izmedju stetnika i ostecenog, lica izmedju kojih prije nije postojao obligacioni odnos. Ugovorna odgovornost za stetu nastaje zbog neispunjenja ili zadocnjenja u ispunjenju postojece ugovorne obaveze.Obaveza neknade stete nastaje ako je postojala uzrocna veza izmedju stete i radnje stetnika i ako je jedno lice odgovorno za stetu.Za stetu jedno lice odgovara po principu krivice ili bez obzira na krivicu. Vrste stete Materijalna steta nastaje umanjenjem imovine i sprecavanjem njenog povecanja i moze nastati kao obicna (prosta steta) npr. Unistenjem ili ostecenjem neke stvari... i izmakla korist a to je sprecavanje ocekivanog povecanja imovine.Materijalna steta se moze podjeliti i na kontkretnu stetu(moze se dokazati i njena visina precizno utvrditi u vrijeme sudske odluke) i apstraktnu stetu( ne dokazuje se nego se pretpostavlja, njena visina se odredjuje unaprijed prije nego sto je steta prouzrokovana). Materijalna i nematerijalna steta se , s obzirom a vrijeme i izvjesnostu nastupanju moze podjeliti na postojecu ( steta cije su posledice nastupile nakon sto je preduzeta stetna radnja) i buduca( steta izvesno nastaje u buducnosti koa produzenje ostecenja ostecenog ili nekog drugog dobra. Nematerijalna steta nastaje nanosenjema drugome fizickog ili psihickog bola ili straha. Ona moze nastati i u slucaju ostecenja ili unistenja stvari.Pravo na naknadu stete ostecenik ima ako unistenje ili ostecenje stvari izaziva kod njega fizicke ili psihicke bolove ili strah. Nematerijalnu stetu moze pretrpjeti samo fizicko lice, a izuzetno i pravno lice. Odgovornost po osnovi krivice je obaveza stetnika da odgovoara za ugovornu ili vanugovornu stetu koju je on prouzrokovao namjerno ili nepaznjom. Ova odgovornost se oznacava i kao subjektivna odgovornost za stetu. Stetnik se moze osloboditi odgovornosti za stetu ako dokaze da je ona nastala bez njegove krivice. Krivca je odnos psihe i volje lica sposobnog za rasudjivanje prema ucinjenom djelu.Neuracunljiva lica ne odgovaraju kao ni maloljetnici.Postoji krivica kada je stetnik prouzrokovao stetu namjerno ili nepaznjom. Ne postoji protivpravnost ako je steta prouzrokovana: u stanju nuzde; u nuznoj odbrani; uz pristanak ostecenog; u vrsenju javne duznosti u granicama ovlascenja; U vrsenju svog prava; dejstvom slucaja ili vise sile; Vrsenjem dozvoljene samopomoci. Odgovornost za stetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti Za stetu ili djelatnost, od kojih potice povecana opasnost po okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu(objektivna odgovornost) i smatra se da potice od te stvari (pretpostavka uzrocnosti). Stvari koje po svojim osobinama (zivotinje), polozaju (saksija na terasi) ili upotrebi( auto) stavaraju povecan rizik ili opasnost stete za ljudski zivot ili zdravlje, kao i djelatnost od kojih preti opasnost stete prevazilazi uobicajene granice su opasne stvari, a takva djelatnost je opasna djelatnost.Za stetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za stetu od opasne djelatnosti lice koje se njom bavi. Imalac opasne stvari ili lice koje vrsi opasnu djelatnost moze se osloboditi odgovornosti za stetu ako dokaze: 1. da steta potice od nekog uzroka koji se nalazio van stvari, a cije se dejstvo nije moglo predvidjeti, ni izbjeci ili ukloniti; 2. da je steta nastala iskljucivo radnjom ostecenika ili treceg lica koju on nije mogao predvidjeti i cije posledice nije mogao izbjeci ili otkloniti. Odgovornost za drugog U odredjenim situacijma za prouzrokovanu stetu ne odgovara stetnik nego neko drugo lice koje je sa njim u pravno relevantnom odnosu.Pravila o odgovornosti za drugog ne iskljucuju u potpunosti odgovornost stetnika za prouzrokovanu stetu. Odgovornost roditelja, staraoca i drugih lica nastaje ako je stetnik nesposobn za rasudjivanje ili mladji od 7 godine. Lice koje usled dusevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja nije spospbno za rasudjivanje ne odgovara za stetu koju je drugome prouzrokovao. Za stetu odgovara onaj koji je na osnovu zakona ili odluke nadleznog organa ili ugovora duzan da vodi nadzor nad njim. Odgovornost ovih lica zasniva se na pretpostavljenoj krivici. Pretpostavlja se da je steta nastupila zbog toga sto ta lica nisu vrsila potrebnu duznost nadzora nad licima nesposobnim za rasudjjivanje. Ako stetu pricini maloljetnik do navrsene 7 godine njegovi roditelji odgovaraju za stetu, bez obzira za njegovu krivicu.Roditelji se mogu osloboditi odgovornosti ako dokazu da je steta nastala: djelovanjem vise sile, iskljucivo radnjom ostecenika ili treceg lica koju roditelji nisu mogli predvidjeti ili otkloniti. Pravilo je da za stetu koju drugom prouzrokuje maloljetnik dok je pod nadzorom staraoca, skole ili druge ustanove odgovara staralac, skola odnosno druga ustanova po principu pretpostavljene krivice. Ako je steta nastala usled loseg vaspitanja maloljetnika, rdjavih primjera ili losih navika koje su mu dali roditelji, ili se steta moze upisati u krivicu roditeljima ne nastaje odgovornost staraoca, skole ili druge ustanove. Kada stetu prouzrokuje lice koje za nju nije odgovorno,a naknada se ne moze dobiti od lica koje je bilo duzno da vodi nadzor nad njim, sud moze, kad to pravicnost zahtjeva, a narocito s obzirom na materijalno stanje stetnika i ostecenika, osuditi stetnika na naknadu potpune ili djelimicne stete. Odgovornost preduzeca i drugih pravnih lica prema trecem Pravna lica i drugi poslodavci odgovaraju za stetu koju radnik u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trecem licu. Takve odgovornosti za stetu oni se mogu osloboditi ako dokazu da je radnik u datim okolnostima postupao onako kako je trebalo. Ostecenik ima pravo zahtjevati naknadu stete i neposredno od radnika ako je stetu prouzrokovao namjerno. Pravno lice odgovara po principu krivice za stetu koju njegov organ prouzrokuje trecem licu u vrsenju ili u vezi sa vrsenjem svoje funkcije. Pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je stetu skrivilo namjerno ili krajnjom nepaznjom. Odgovornost radnika (zaposlenog) za stetu koju pricini poslodavcu nastaje ako je izmedju njih zasnovan radni odnos ugovorom o radu. Ukoliko nije zasnovan radni odnos, radnik odgovara licu kod koga je radio po opstim pravilima gradjanske odgovornosti. On odgovara za stetu ako su ispunjene opste pretpostavke odgovornosti po osnovu krivice koja obuhvata namjeru ili krajnju nepaznju, a

ne i obicnu ili laku nepaznju. Stetnik se moze osloboditi ove odgovornosti ako je stetu prouzrokovao u srazmjernoj nuznoj odbrani, stanju nuzde, dozvoljenoj samopomoci ili pristanku ostecenika. Posebni slucajevi odgovornosti 1. Odgovornost usled teroristickih akata, javnih demonstracija ili manifestacija je poseban slucaj odgovornosti drzave bez krivice za imovinsku ili ne imovinsku stetu prouzrokovanu na licnosti ili imovini fizickog lica. Ova odgovornost je vanugovorne prirode. Seta moze biti prouzrokovana bilo kojim aktima nasilja ili terora prilikom javnih manifestacija ili demonstracija. Stetnici su ucesnici akata nasilja i terora ili ucesnici javnih demonstracija i manifestacija, ali to mogu biti i sluzbenalica koja su bila duzna da obezbjede red i mir. Navedenim radnjama najcesce nepoznatog broja ljudi moze biti prouzrokovana smrt, tjelesna povreda ili ostecenje odnosno unistenje imovine fizickog lica. Za ovu stetu odgovara drzava jer su njeni organi po vazecim propisima duzni da sprece takvu stetu. Drzava odgovara bez krivice(objektivna odgovornost) Osteceni ne mora dokazivati krivicu drzave da bi ostvario naknadu stete, a ona se ne moze odgovornosti osloboditi dokazivanjem da nije kriva za nastalu stetu, ali ne odgovara za stetu nastalu visom silom, ili iskljucivo radnjama ostecenog ili treceg lica koju drzava nije mogla predvidjeti. Navedenim radnjama moze biti prouzrokovana materijalna ili nematerijalna steta.Drzava koja je ostecenom isplatila stetu ovlascena je i obavezna da tuzbom zahtjeva naknadu isplacenog iznosa od lica koje je stetu prouzrokovalo i odgovorno je za nju po osnovu krivice. 2. Odgovornost organizatora priredbi Organizator priredbi, koja okuplja veci broj ljudi, u zatvorenom ili otvorenom prostoru, odgovara za stetu nastalu smrcu ili telesnom povredom usled vanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati kao sto je talasanje masa, opsti nered...Odgovornost organizatora priredbi postoji ako je steta prouzrokovana neuobicajenim, nekontrolisanim pokretima mase ljud a ne nekim drugim uzrokom za stete nastale na zatvorenom ili otvorenom prostoru u kome je okupljen veci broj ljudi ili ako steta nastane prilikom ulaska ili izlaska iz tog prostora. Organizator priredbi odgovara za stetu po principima objektivne odgovornosti (bez obzira na krivicu) zbog toga sto je na jednom mjestu okupio veci broj ljudi i na taj nacin stvorio uslove za nepredvidjeno djelovanje mase ljudi koja moze prouzrokovati stetu. U slucaju nastupanja smrti, tjelesne povrede ili ostecenja zdravlja organizator priredbe duzan je naknaditi materijalnu ili nematerijalnu stetu ostecenom, odnosno clanovima uze porodice usmrcenog, prema pravilima koja vaze za naknadu materijalne i nematerijalne stete. 3. Odgovornost zbog uskracivanja neophodne pomoci, u vezi sa obavezama zakljucenja ugovora i vrsenjem poslova od opsteg interesa su posebni slucajevi odgovornosti. Ko bez opasnosti po sebe uskrati pomoc licu ciji su zivot ili zdravlje ocigledno ugrozeni, odgovoran je za tako nastalu stetu ako osteceni dokaze postojanje sledecih pretpostavki:1.da je steta nastala uskracivanjem pomoci ostecenom licu ciji su zivot ili zdravlje ocigledno ugrozeni;2. da je pomoc ostecenom licu, koju je stetnik uskratio, mogao pruziti bez opasnosti po sebe;3. da je pomoc licu ciji su zivot ili zdravlje ocigledno ugrozeni uskracena;4. da je lice koje je uskratilo pomoc tu stetu prema okolnostima mogao predvidjeti. Naknadjuje se materijalna i nematerijalna steta. Kada je neko po zakonu obavezan da zakljucuje ugovor, zainteresovano lice moze zahtjevati da se takav ugovor bez odlaganja zakljuci. Ako na zahtjev zainteresovanog lica bez odlaganja ne zakljuci taj ugovor, lice koje je po zakonu bilo obavezno da ga zakljuci duzno je da naknadi stetu. Preduzeca koja su duzna da vrse djelatnost od opstek interesas duzna su da naknade stetu bez obzira na razloge obustave svoje usluge. 4. Odgovornost proizvodjaca stvari s nedostatkom Proizvodjac, koji stavlja u promet stvar koju je proizveo sa nedostatkom za koji on nije znao, odgovara za stetu koja je usled toga nastala. Steta moze biti konstrukcijskog nedostatka (postoji na svakooj stvari serije, na svim proizvodima), proizvodnog (nastaje na pojedinim stvarima, zbog iznenadnog otkazivanja rada masina..), ili instrukcijskog (moze se ispoljiti i kod stvari koje nemoju nedostatak, ali stvar postaje opasna usled pogresnog nacina upotrebe). Za stetu odgovara proizvodjac stvari sa nedostatkom, a ova odgovornost nastaje ako je stvar stavljena u promet. Steta koja nastaje zbog stvari sa nedostatkom za lica ili stvari naziva se refleksna, sekundarna, sporedna ili posredna. Naknada materijalne(imovinske) stete Pojam i vrste naknade Naknada (reparacija,otklanjanje) stete je obavezna stetnika, odnosno odgovornog lica, koja nastaje kao posledica prouzrokovanja stete. Od trenutrka nastanka stete osteceni stice pravo na njenu naknadu. Steta se moze naknaditi uspostavljanjem ranijeg stanja(naturalna naknaga) i u novcu(novcana naknada). Uspostavljanjem ranijeg stanja rectitucijom se dobro koje je osteceno dovodi u stanje u kome je bilo prije nastanka stete ili stetnik ostecenom daje drugo dobro koje odgovara unistenom. Restitucija moze biti individualna, genericna ili se ostvaruje popravkom stvari. Individualna restitucija se ispoljava kao vracanje stvari koja je bila oduzeta, genericna u davanju umjesto unistene druge stvari iste vrste i kvaliteta, a popravljanjem se, izvodjenjem odredjenih radova, stvar dovodi u stanje koje je postojalo prije nastanka stete. Naknadom u novcu ostecenom se isplacuje ekvivalentan iznos novca kojim se moze kupiti unistena stvar u vrijeme donosenja sudske odluke. Restitucija (uspostavljanje ranijeg stanja) i naknada u novcu se moze zahtjevati i istovremeno. Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne ukloni stetu potpuno, odgovorno lice duzno je za ostatak stete dati naknadu u novcu. Osteceni ima pravo u zahtjevu birati nacin naknade stete,ali koji ce vid naknade stete dosuditi ocjenjuje sud. Naknada u obliku novcane stete Renta je novcana naknada ciji ukupan iznos nije unaprijed odredjen, nego su odredjeni iznosi obroka koji se palcaju periodicno i to najcesce mjesecno, sa ciljem naknade stete koja ce se ostvarivati u buducnosti.

Ovaj vid nakande stete odredjuje se u slucaju smrti, tjelesne povrede ili ostecenja zdravlja. Pravilo je da se novcana renta ispalcuje sukcesivno-preiodicno, dozivotno ili za odredjeno vrijeme. Iznos kapitalizirane rente sud odredjuje aktuarskim racunom- uzece u obzir mjesecnu visinu rente i vjerovatno trajanje poveriocevog zivota uz dobitak odgovarajuce kamate. Sobzirom na to da duznik naknadjuje stetu ubuduce, zbog cega se ne moze koristiti svojim novcanim sredstvima, a poverilac naknadu stete prima prije nego sto je odspjela obaveza naknade stete. Obim nakande materijalne stete Jedno od osnovnih nacela naknade stete je potpuna (integralna) naknada stete. Ostecenik ima pravo na naknadu obicne stete i na naknadu izmakle koristi. Sa ciljem ostvarenja nacela potpunosti naknade stete sud ce uzeti u obzir i okolnosti koje su nastupile posle prouzrokovanja stete i dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se ostecenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalaila da nije bilo stetne radnje ili propustanja. Ako se steta naknadjuje u naturi, osteceni ce vratiti istu stvar koju je protivpravno oduzeo, izvrsiti popravljanje ostecene stvari ili dati ostecenom stvar iste vrse i kvaliteta. Kada se steta naknadjuje u novcu, visina naknade stete odredjuje se prema cjenama u vrijeme donosenja sudske odluke, izuzev slucaja kada zakon naredjuje nesto drugo. Izmakla korist utvrdjuje se u visini ocekivane koristi koja je izmakla i naknadjuje se uspostavljanjem ranijeg stanja i naknadom u novcu. Visinu naknade stete sud moze odrediti i po afekcionoj vrijednosti, tj. vrijednosti stvari skoja je ona imala za ostecenog, a ne s obzirom na trzisnu vrijednost stvari. Snizenje naknade Sud moze sniziti naknadu: 1. ukoliko je marerijalno stanje ostecenika takvo da predstavlja osnovan razlog za snizenje naknade; 2. ako steta nije prouzrokovana namjerno ni krajnjom nepaznjom; 3. ako je odgovrno lice slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade stete dovela u oskudicu. Sud moze sniziti naknadu stete i u slucaju kada je stetnik prouzrokovao stetu radeci nesto radi koristi ostecenom. Kada je ostecenik doprinjeo da steta nastane ili da bude vece nego sto bi bila, ima pravo samo na srazmjerno smanjenu naknadu stete. Naknada materijalne stete u slucaju smrti, tjelesne povrede i ostecenja zdravlja Stetnik koji je prouzrokovao neciju smrt duzan je naknaditi uobicajene troskove njegove sahrane. Lica koja po zakonu imaju pravo na naknadu za dusevne bolive prouzrokovane smrcu bliskog srodnika imaju pravo na naknadu troskova nabavke crnine... Kad smrt nekog lica ne nastane trenutno, nego nakon proteka odredjenog vremena od zadobijnja tjelesne povrede, odgovorno lice je duzno naknaditit i troskove njegovog lijecenja od zadobijanja povreda i druge potrebne troskove u vezi sa lijecenjem, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad. Pravo na naknadu stete za izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad sticu naslednici poginulog, lica koja je poginuli izdrzavao ili redovno pomagao, kao i ona lice koje je po zakonu imalo pravo zahtjevati izdrzavanje od poginulog. Licima koje je poginuli izdrzavao steta se naknadjuje placanjem novcane rente ciji se iznos odredjuje s obzirom na sve okolnosti slucaja, a koji ne moze biti veci od onoga sto bi ostecenik dobijao od poginulog da je ostao ziv. Stetnik koji drugome nanese tjelesnu povredu ili mu narusi zdravlje, duzan je naknaditi mu troskove ljecenja i druge potrebne troskove u vezi sa tim, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijecenja, kao vid materijalne stete.Treca lica i clanovi porodice tako imaju pravo na naknadu materijalne stete za pruzanje tudje njege i pomoci. Izmjena dosudjene naknade Naknada stete u vidu novcane rente, po pravilu, dosudjuje se dozivotno ili za odredjeno vrijeme a praca se mjesecno unaprijed u jednakim iznostima, na osnovu okolnosti utvrdjenih u vrijeme donosenja odluke. Ukoliko su okolnosti koje jesud imao u vidu prilikom donosenja ranije odluke, nakon toga, znatnije izmjenjene, sud moze izmeniti dosudjenu visinu rente. Naknada materijalne stete u slucaju povrede casti i sirenja neistinitih navoda Obaveza naknade materijalne stete tereti lice koje drugome povrijedi cast ako mu time prouzrokuje stetu. Cast nekog lica moze biti povrijedjena usmenim ili pismenim izjavama, gestikulacijom, dodirom, udarcem...Povreda casti nekog lica moze biti izazvana iznosenjem ili prenosenjem neistinitih navoda o proslisti.. Odgovorno je lice koje povredi cast, odnosno siri nistinite navode samo ako je time prouzrokovana materijalna steta nekom licu. Ako je povredjen ugled i cast, pored materijalne stete, koja se ispoljava u umanjenju imovine i sprecavanju njenog povecanja, kada ostecenik stice pravo na naknadu materijalne stete. Sicanje bez osnova Sticanje bez osnova je uvecanje ili ocuvanje imovine jednog lica koje ima za posledicu umanjenje imovine drugog lica. U tako nastalom posebnom izvoru obligacije sticalac je u obavezi da ono sto je primio bez osnova, ili sto bez osnova drzi, vrati drugoj strani koja je ovlascena da zahtjeva vracanje stecenog bez osnova ili naknadu stecene koristi. Sticanje bez osnova postoji kada je doe imovine jednog lica presao na bilo koji nacin u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema osnov u noekom pravnom poslu ili zakonu. Sticanje bez osnova postoji ako su kumulativno ispunjene sledece pretpostavke: 1. uvecanje imovine; 2. umanjenje imovine; 3. da je umanjenje i uvecanje imovine prouzrokovano jednom radnjom; 4. nepostojanje pravnog osnova za uvecanje, odnosno ocuvanje imovine; 5. ako je neosnovano obogacenje nastalo radnjom osiromasenog koji je bio u zabludi, tj. da je pogresno smatrao da izvrsava postojecu obavezu. Sticanje bez osnova moze nastati: 1. radnjom osiromasenog lica (ispoljava se: a. U islati duga koji ne duguje; b. U obogacenju bez osnova s obzirom na osnov koji se nije ostvario; v. U neosnovanom obogacenju s obzirom na osnov koji je otpao); 2. radnjom obogacenog lica (sastoji se u upotrebljavanju tudje stvari u svoju korist) ; 3. radnjom treceg lica( postoji kada usled radnje treceg lica jedno lice nesto stekne bez osnova); 4. visom silom.

U obligacionom odnosu sticanje bez osnova osiromaseni prema sticaocu stice ovlascenje da zahtjeva restituciju. Pravilo je da se vrsi naturalna restitucija, odnosno da sticalac osiromaenom vrati onu stvar koju je bio stekao. Kada se vraca ono sto je steceno bez osnova, moraju se vratiti i plodovi i platiti zatezna kamata.

Poslovodstvo bez naloga Poslovodstvo bez naloga je obligacija koja nastaje kada neko lice neovlasceno vrsi tudje pravne ili materijalne poslove radi zastite njegovih imovinskih ili moralnih interesa. Poslovodja bez naloga moze nezvano pristupiti vrsenju tudjeg posla ako su ostvarene pretpostavke: 1. da je poslovodja vrsenju tudjeg posla pristupio u namjeri da sa gospodarem posla zasnuje odnos poslovodstva bez naloga, tj. sa namjerom da mu gospodar posla naknadi nuzne i korisne izdatke i pretrpljenu stetu; 2. da je posao koga vrsi poslovodja tudji; 3. da ne postoji obaveza, a ni ovlascenje poslovodje bez naloga da vrsi tudji posao; 4. da vrsenje tudjeg posla ne trpi odlaganje i da je korisno za gospodara posla tj. da bi neizvrsenjem posla gospodara izlozio steti ili propustanju ocigledne koristi i 5. da ne postoji zabrana gospodara posla da se posao izvrsi. Vrsenjem tudjeg posla bez naloga nastaje obligacioni odnos izmedju poslovodje bez naloga i gospodara posla i odredjena prava i obaveze izmedju tih lica. O izvrsenom poslu poslovodja bez naloga je obavezan da sto je moguce pre obavestiti gospodara posla i podnijeti mu izvjestaj. S obzirom na okolnosti u kojima se neko prohvatio tudjeg posla, sud moze smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepaznju. Prava poslovodje bez naloga istovremeno predstavljaju obaveze za gospodara posla. Poslovodja bez naloga nakon izvrsenja posla, stice pravo: 1. da zahtjeva od gospodara posla da ga oslobodi svih obaveza koje je zbog tog posla uzeo na sebe, i da preuzme sve obaveze koje je zasnovao u njegovo ime. 2. da zahtjeva od gospodara posla , ako jepostupao sa duznom paznjom, naknadu nuznih i korisnih izdataka. 3. da zahtjeva naknadu stete i kada nije postigao ocekivani rezultat. 4. da zahtjeva primjerenu nagradu za trud,ako je otklonio stetu od gospodara posla ili mu je pribavio korist. 5. da odnese stvar kojima je povecao tudju imovinu, a za koje mu se ucinjeni izdaci ne naknadjuju. Kada nisu ispunjene pretpostavke za nastanak poslovodstva bez naloga lice koje izvrsi posao u namjeri da drugome pomogne stice pravo na naknadu ali najvise do visine koristi koju je drugi postigao. Lice koje tudji posao preduzme i pored zabrane gospodara posla, a za zabranu je znao ili morao znati, nema prava koja pripadaju poslovodji bez naloga. Osim toga, on odgovara za stetu koju je prouzrokovao mjesanjem u tudje poslove, cak i ako je do nje doslo bez njegove krivice. Javno obecanje nagrade Javno obecanje nagrade je jednostrana izjava volje obecavaoca, ucinjena javnim oglasom, neodredjenom broju lica, kojom obecava nagradu onome ko izvrsi odredjenu radnju, postigne neki uspeh, nadje se u odredjenoj situaciji i sl. Jednostranom izjavom volje jedno lice ne moze drugome stvoriti obavezu nego samo pravo ili ovlascenje. Ovaj obligacioni odnos nastaje kada neko lice: 1. obeca nagradu onome ko izvrsi odredjenu radnju; 2. obecanje nagrade ucini javno; 3. obecanje nagrade ucini neodredjenom broju lica; 4. u javnom oglasu odredi radnju koju je potrebno izvrsiti i do kog roka; 5. tacno odredi nagradu koja pripada licu koje je izvrsilo radnju ili sta drugo navedeno u javnom oglasu. Ako obecavalac nagradu obeca licu koje radnju izvrsi najbolje, najkvalitetnije, najbrze ili na neki drugi nacin tada nastaje konkurs, kao vid javnog obecanja nagrade. Predvidjena su pravila po kojima ce se jedna ili vise nagrada dodjeliti, svaki ucesnik u konkursu ima pravo zahtjevati ponistenje odluke o dodjeljivanju nagrade ako nagrada nije dodjeljena u skladu sa tim pravilima. Obecavalac je obavezan da ispuni obecanje iz javnog objecanja nagrade, cim je ucinio javno obecanje nagrade iako tada nije poznato da li ce neko od lica izvrsiti odredjenu radnju. Poverilac iz javnog obecanja nagrade je lice koje izvrsi odredjenu radnju, postigne neki uspjeh..Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvrsi radnju za koju je nagrada obecana. Ako je vise lica izvrsilo radnju istovremeno, svakom pripada jednak deo nagrade. Nagrada se moze sastojati u novcu, drugim stvarima i nekoj imovinskoj koristi. Opozivanje obecanja moguce je ako radnja nije izvrsena ili uslov nije ispunjen do momenta opozivanja i da su za opoziv saznala lica koja su namjeravala da izvrse radnju iz javnog obecanja nagrade. Obaveza obecavaoca iz javnog obecanja nagrade prestaje ispunjenjem , opozivanjem obecanja na nacin kako je ucinjeno kao i licnim saopstenjem. Legitimacioni znaci Legitimacioni znaci su telesni predmeti (isprave) u koje su utisnute odredjene oznake da bi se uz njihovu pomoc lakse identifikovao poverilac u obligacionom odnosu prilikom cijeg nastanka su izdati. Ovi znaci obicno ne sadrze nesto odredjeno o obavezi njihovog izdavaoca nego npr. Neki broj utisnut na komad hartije ili drugog materijala. Pomocu legitimacionih znakova povjerilac se legitimise u obligacionom odnosu iako oni ne sadrze oznacenje imena povjerioca a cesto ni njihovog izdavaoca. Izdavalac legitimacionog znaka oslobadja se obaveze kad je u dobroj vjeri izvrsi donosiocu. Legitimacioni papiri Legitimacioni papiri su pismene isprave u kojima su oznacene odredjene obaveze za njihovog izdavaoca, ali ne i ko je povjerilac, iako sluzi njegovoj identifikaciji(zeljeznicke karte). Za njih se primjenjuju odgovarajuce odredbe o hartijama od vrijednosti.

Legitimacioni papiri nisu namjenjeni opticaju. Oni se ipak mogu prenostiti prostom tradicijom, osim ako glase na ime jer se tada prenoste cesijom. Zakon ne odredjuje bitne elemente koje moraju sadrzati legitimacioni papiri, te su oni reducirani u odnosu na hartije od vrijednosti. Sadrzina legitimacionog papira zavisi od osnovnog posla tako da na ispravi nekada ne mora biti oznacen donosilac, potpis itd.

Ispunjenje obaveza i posledica neispunjenja Nezavisno od izvora nastanka obligacija stvara za pobjerioca ovlascenja da zahtjeva ispunjenje obaveze, a duznik je duzan ispuniti je savjesno i u svemu kako glasi. Obaveze redovno prestaju ispunjenjem, ali i u drugim zakonom odredjenim slucajevima. Duznik je odgovoran povjeriocu za neispunjenje obaveze ili zadocnjenje u njenom ispunjenju. Neispunjenje obaveze moze biti potpuno ili djelimicno. Povjerilac nije duzan primiti djelimicno ispunjenje, osim ako priroda obaveze drugacije ne nalaze. Duznik dolazi u zadocnjenje neispunjenjem obaveze u roku odredjenom za ispunjenje. Pored ovlascenja predvidjenih ugovorom i zakonom poverilac zbog neispunjenja obaveze ili zadocnjenja u ispunjenju stice prema duzniku ovlascenje da zahtjeva naknadu stete koju je zbog toga pretrpeo. Duznik odgovara i za djelimicnu ili potpunu nemogucnost ispunjenja i ako tu nemogucnost nije skrivio ako je nastupila posle njegovog dolaska u docnju, za koju odgovara, a oslobadja se odgovornosti za stetu ako dokaze da bi stvar koja je predmet obaveze slucajno propala i da je svoju obavezu na vrijeme ispunio. Povjerilac koji zahtjeva naknadu stete nije duzan dokazivati krivicu duznika zbog neispunjenja obaveze ili zadocnjenja u ispunjenju, posto se odgovornost duznika za stetu pretpostavlja. Povjerilac ima pravo na naknadu obicne stete i izmakle koristi. On ima pravo zahtjevati naknadu cjelokupne stete koja je nastala povredom ugovora, ako je steta prouzrokovana prevarom ili namjernim neispunjenjem ili krajnjom nepaznjom. Duznik se oslobadja obaveze ako dokaze da je nije mogao ispuniti ili da je zakasnio s ispunjenjem zbog okolnosti nastalih posle zakljucenja ugovora koje nije mogao spreciti, otkloniti ili izbjeci. Na naknadu stete zbog neispunjenja ili zadocnjenja u ispunjenju ugovora suspidijarno se primjenjuju pravila kojima je regulisana naknada vanugovorne stete. Zatezna kamata Zatezna kamata je naknada koju je jedna strana duzna, na osnovu zakona dati drugoj za upotrebu njenih zamjenljivih stvari (glavnice). Odredjuje se u stvarima iste vrste kao sto je i glavnica.S obzirom na njenu visinu i vrijeme u kome je glavnica koriscena, zbog cega se i naziva civilnim plodovima. Ona je akcesiorne prirode i po pravilu postoji dok i glavni dug, tako da prestankom duga prestaje teci i kamata. Zatezna kamata je regulisana imperativnim propisima i tece nezavisno od volje ugovornih strana. Obaveza placanja kamate moze proizilaziti iz ugovora ili zakona. Duznik koji zadocni sa ispunjenjem novcane obaveze duguje pored glavnice i zateznu kamatu po stopi odredjenoj u zakonu. Duznik dolazi u docnju kad ne ispuni obaveze u roku odredjenom za ispunjenje. Ako rok nije odredjen duznik dolazi u docnju kad ga poverilac pozove da ispuni obavezu usmeno ili pismeno, vansudskom opomenom, ili zapocinjanjem nekog postupka cija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze. Ako je steta koju je povjerilac pretrpeo zbog duznikovog zadocnjenja veca od iznosa koju bi dobio na ime zatezne kamate, on ima pravo da zahtjeva razliku potpune naknade stete. Ugovorna kamata Ugovorna kamata je novcana naknada ili druga dorist koju je jedna strana, na osnovu prethodnog sporazuma, duzna dati drugoj za upotrebu odredjene svote novca ili drugih po rodu odredjenih stvari. Ugovornu kamatu strane odredjuju svojom voljom. Visina kamatne stope je ipak ogranicena imperativnim propisima. Pobijanje duznikovih pravnih radnji 1. Opste pretpostavke Povjerilac moze tuzbom pobijati radnje svog duznika koje su preduzete na njegovu stetu. Tuzba poverioca se naziva actio Pauliana. Osnovna opsta pratpostavka za pobijanje je da postoji potrazivanje povjerioca prema duzniku dospjelo na naplatu i da je duznik insolventan, a nije potrebno bezuspjesno voditi postupak izvrsenja. Povjerilac pobija pravnu radnju svog duznika. Pod radnjom se podrazumjeva i propustanjezbog koga je duznik izgubio kakvo materijalno dobro ili kojom je za njega nastala kakva materijalna obaveza npr. Duznik nije izjavio zalbu protiv presude, a to je bilo na stetu povjerioca. Pravna radnja duznika moze se pobijati samo ako se njome smanjuje imovina duznika a ne, pravne radnje koje se ticu licnosti duznika. Povjerilac moze pobijati pravnu radnju svog duznika samo ako je preduzeta na njegovu stetu. Pravne radnje prezaduzenog duznika pobijaju se tuzbom ili prigovorom van stecaja, a ne u toku stecajnog postupka. 2. Posebne pretpostavke i nacin pobijanja Pored opstih pretpostavki za uspjesno pobijanje moraju se steci i posebne pretpostavke koje zavise od cinjenica da li je raspolaganje teretno ili bezteretno te da li je duznik srodnik treceg lica ili nije. Duznikove pravne radnje mogu se pobijati ako je raspolaganje teretno; duznik u vrijeme raspolaganje znao da time nanaosi stetu svojim povjeriocima; trecem licu u ciju korist je

pravna radnja bila preduzeta to bilo poznato; a tuzba za pobijanje podnesena u roku od jedne godine do kada je preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno kada je trebalo preduzeti propustenu radnju. Pravne radnje duznika mogu se pobijati i u slucaju kada duznik nije znao ali je mogao znati, da preduzetim radnjama nanosi stetu svom povjeriocu i ako je trecem licu u ciju je korist pravna radnja preduzeta to moglo biti poznato. Ako su pravne radnje duznika besplatne, smatra se da je duznik znao da preduzetim raspolaganjem nanosi stetu povjeriocu i za pobijanje tih radnji ne zahtjeva se da je trecem licu to bilo poznato ili boglo biti poznato. Trece lice ove pretpostavke ne moze obarati. Tuzbu za pobijanje povjerilac moze podnijeti u roku od 3 godine od dana kada je preduzeta pravna radnja koju pobija.

3. Aktivna legitimacija. Dejstvo pobijanja Pravnom radnjom insolventni duznik moze ostetiti svog povjerioca. Stoga je za podnosenje tuzbe aktivno legitimisan povjerilac, tj. njegovi pravni sledbenici. Pobijanje pravnih radnji povjerilac moze vrsiti i prigovorom u slucaju kada se pobija radnja duznika kojom je preuzeo obavezu prema trecem licu, a trece lice zahtjeva ispunjenje te obaveze, dok povjerilac to pobija prigovorom ili se u imovini duznika nalazi predmet na kome je protivnik pobijanja ranije stekao jace pravo i zahtjevao da se ono izuzme od izvrsenja, a povjerilac istice progovor da je taj predmet stecen od duznika pravnom radnjom koja je podlozna pobijanju. Paulijanska tuzba se podnosi protiv treceg lica (a ne duznika)- protivnika pobijanja sa kojim je ili u ciju korist preduzeta pravna radnja koja se pobija. Ako tuzeno trece lice umjesto duznika ispuni obavezu duznika, tuzeni ce izbjeci pobijanje pravnih radnji. Kada se usvoji tuzbeni zahtjev povjerioca, pravna radnja duznika gubi dejstvo samo prema tuziocu i samo ukoliko je potrebno za ispunjenje njegovih potrazivanja. U odnosu na ostala lica pravna radnja i dalje proizvodi dejstvo. Trece lice (protivnik pobijanja) je na osnovu presude duzno predati povjeriocu , u visini namirenja njegovih potrazivanja prema duzniku, sve sto mu je duznik pobijenom pravnom radnjom prenijeo. Trece lice povjeriocu duguje, kao nesavjestan drzalac , plodove i zateznu kamatu. Ako je tuzbeni zahtjev usvojen pa je trece lice predalo primljenu stvar povjeriocu ima pravo zahtjevati od duznika naknadu stete zbog ne ispunjenja obaveza. Pravo zadrzavanja 1. Pojam Pravo zadrzavanja je pravo povjerioca da privremeno zadrzi duznikovu stvar, odnosno da uskrati ispunjenje duzne cinidbe sve dok duznik ne ispuni trazbinu povjerioca prava zadrzavanja. Pravo zadrzavanja ima dvostruku funkciju:a) sredstvo prinude na duznika da svoju dospjelu obavezu uredno ispuni i b) sredstvo namirenja potrazivanja iz zadrzane stvari, ukoliko duznik i pored zadrzavanja njegovih stvari od retinenta nece da ispuni svoju obavezu. 2. Pretpostavke za nastanak Za vrsenje prava zadrzavanja potrebno je da se ispune sledece pretpostavke: 1) da povjerilac (retinent) ima prema duznikuk ciju je stvar zadrzao, dospjelo i utuzivo potrazivanje i 2) da povjerilac ima drzavinu stvari na kojoj moze postojati pravo zadrzavanja. Smatra se da je potrazivanje povjerioca dospjelo onda kada je nastupio rok za ispunjenje duznikove obaveze koju moze traziti povjerilac. Potrebno je da je duznik pao u docnju da bi povjerilac mogao steci pravo zadrzavanja. Duznik dolazi u docnju kad ne ispuni obavezu u roku odredjenom za ispunjenje. Ako rok za ispunjenje nije odredjen, duznik dolazi u docnju kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu usmeno ili pismeno, vansudskim ili zapocinjanjem nekog postupka cijaje svrha da se postigne ispunjenje obaveze. Pravilo je da potrazivanje bude utuzivo, civilno tj. da se ne radi o zastareloj obavezi. 3. Predmet prava zadrzavanja Predmet prava zadrzavanja odnosi se na pokretne i nepokretne stvari koje mogu biti predmet pravnog prometa, a ne one koje su izuzete iz pravnog prometa. Povjerilac nema pravo zadrzavanja kada duznik zahtjeva da mu se vrati stvar koja je izasla iz njegove drzavine protiv njegove volje, ili ako duznik zahtjeva da mu se vrati stvar koja je predata povjeriocu na cuvanje ili poslugu. Ne mogu se zadrzavati stvari koje se ne mogu izloziti prodaji. 4. Pravo zadrzavanja ugostitelja Pravilo je da pravo zadrzavanja ne moze steci povjerilac kome je duznik predao stvar na cuvanje Ugovor o ugostiteljskoj ostavi propisuje da ugostitelj koji prima goste na nocenje ima pravo zadrzati stvari koje su gosti donijeli do potpune naplate potrazivanja za smejtaj i ostale usluge. 5. Dejstvo zadrzavanja i obaveza vracanja stvari Ako je povjerilac zadrzao stvari duznika, on moze izbjeci ostvarivanje prava retencije tako sto ce povjeriocu pruziti odgovarajuce obezbjedjenje njegovog potrazivanja. Obezbjedjenje bi trebalo da bude odgovarajuce da bi ga povjerilac prihvatio npr. Jemstvo treceg lica. Duznik moze ponuditi odgovarajuce obezbjedjenje za povjeriocevo potrazivanje sve dok ne ispuni svoju obavezu. Ukoliko je duznik ispunio svoju obavezu, razumljivo je da pravo zadrzavanje prestaje. Zakon odredjuje da povjerilac koji drzi duznikovu stvar po osnovu prava zadrzavanja ima pravo da se naplati iz njene vrijednosti na isti nacin kao i zalozni povjerilac, ali je duzan prije nego sto pristupi ostvarenju naplate da o svojoj nameri blagovremeno obavjesti duznika.

Ako povjeriocevo potrazivanje ne bude namireno o dospjelosti povjerilac, shodno nacelu oficijelnosti zaloznog prava, moze podnijeti tuzbu sudu i predloziti donosenje presude da sestvar proda na javnoj prodaji ili po tekucoj cjeni ako stvar ima berzansku ili trzisnu cjenu.

UGOVOR O PRODAJI Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da preda stvar kupcu da bi na njoj stekao pravo svojine ili mu pribavio pravo a kada veenje tog prava zahtijeva dranje stvari dam u preda I stvar dok se kupac obavezuje da prodavcu plati cijenu u novcu I preuzme stvar.Osnovna obaveza prodavca je da na kupca prenese pravo svojine na stvar a osnovna kupeva obaveza je da na prodavca prenese pravo svojine na iznosu novca.Zakljuen je ugovor o prodaji I kada se prodavac obavee kupcu dam u pribavi prodato pravo za odreenu cijenu u novcu.Predmet prodaje moe biti:pravo stvarne slubenosti,imovinsko intelektualno pravo I potraivanje. Osnovne osobine ugovoraUgovor o prodaji je konsenzualan,imenovan dvostranoobavezan,teretankauzalan,komutativan,sa trenutnim ili trajnim izvrenjem obaveza,sa sporazumno odreenom sadrinom ili po pristupu.Konsenzualnost ugovora o prodaji proistie iz opteg pravila da zakljuenje ugovora ne podlijee nikakvoj formi osim ako je zakonom drukije odreeno.Izjava volje ugovornih strana mogu biti izriite ili preutne.Prodaja je imenovan ugovor jer je zakon odredio njeno ime I detaljno regulisao odredbama.Ugovor o prodaji je dvostrano obavezan jer stvara obaveze na strani prodavca I na strani kupca.Obje strane imaju prava I obaveze.Prodaja je kauzalan ugovor jer je kod nje izraen osnov I sadrana obaveza I prodavca I kupca.Kauza je sticanje iznosa cijene a cilj obavezivanja kupca u ovom ugovoru je sticanje prava svojine na stvari ili sticanje nekog drugog prava. Ugovor o prodaji je komutativan s obzirom na to da su u vrijeme njegovog zakljuivanja odreene ili odredive prestacije kupca I prodavca.Svakoj strani je poznato ta duguje I koliko duguje I kada mora ispuniti svoju obavezu.Ugovor o prodaji moe biti aleatoran ako je u vrijeme njegovog zakljuivanja nisu odreene ili nisu odredive prestacije ugovornih strana.Ugovor o prodaji moe se posle zakljuenja izvriti trenutno prodaja sa trenutnim izvrenjem.Ugovor o prodaji sa sporazumno odreenom sadrinom nastaje kao posledica prethodnog pregovaranja I pogaanja ugovornih strana.Suprotno tome jedna strana moe unaprijed pripremiti ugovor- ugovor po pristupu tako da druga strana moe samo pristupiti tom ugovoru ili ne pristupi bez mogunosti da mjenja njegove bitne elemente. BITNI ELEMENTIBitni sastojci ugovora o prodaji su stvar i cijena.Ugovor je zakljuen kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora.Nebitni sastojci ugovora mogu biti prirodni i sluajni.Prirodni sastojci su svojstveni odreenom ugovoru i kada ih on ne sadri.Sluajne sastojke ugovora strane predviaju svojom voljom i oni se nikad ne podrazumjevaju.Oni su punovani ako su mogui i doputeni a ne mogu zadirati u bitne sastojke ugovora.Punovana je prodaja budue stvari one koja ne postoje u momentu zakljuenja ugovora ve treba da se izradi ili proizvede.Stvar je materijalni deo prirode u ljudskoj vlasti na koju postoji subjektivno imovinsko pravo. Predmet prodaje su stvari (pokretne i nepokretne) .Predmet prodaje moe biti individualno ili genetiki odreena stvar.Prodavac se moe obavezati da e kupcu pribaviti prodato pravo.Tako predmet ugovora o prodaji moe biti prodaja prava slubenosti.Ugovorom o prodaji moe se prenositi neko pravo industrijske svojine.CIJENAOsnovna obaveza kupca je da isplati cijenu.Cijena je novani ekvivalent za stvar koju prodavac prodaje kupcu i mora biti izraena u novcu. NAKNADA TETE U SLUAJU RASKIDA PRODAJE -U ugovoru o prodaji, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, da zahteva ispunjenje obaveze ili raskine ugovor prostom izjavom, ako raskid ugovora ne nastaje po samom zakonu. -Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od jednog ugovaraa, druga strana ima pravo na naknadu tete koju zbog toga trpi, prema optim pravilima o naknadi tete nastale povredom ugovora. U tim situacijama moe se zahtevati naknada apstraktne i naknada konkretne tete. Apstraktna tete Ako je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od jednog ugovaraa, a stvar ima tekuu cenu, druga strana moe zahtevati razliku izmeu cene odreene ugovorom i tekue cene na dan raskida ugovora. Razlika izmeu cene odreene ugovorom i tekue cene utvruje se na dan raskida ugovora na tritu mesta u kome je posao obavljen. Konkretna teta Za prodavca, odnosno kupca moe nastati konkretna teta posle raskida ugovora o prodaji zbog toga to je prodao stvari radi poktia tete ili je izvrio kupovinu, takoe radi pokria tete. Ako jedna strana ne izvri svoju obavezu na vreme, druga strana moe, pod odreenim pretpostavkama, obaviti prodaju radi pokria odnosno kupovinu radi pokria. Pretpostavke za prodaju ili kupovinu radi pokria Raskid ugovora o prodaji Prodaju ili kupovinu radi pokria ovlaena strana moe obaviti ako je, prvenstveno, ispunjena opta pretpostavka-da je prodaja, pre toga, raskinuta zbog povrede ugovora od jednog ugovaraa. Ako je jedna strana samo pala u docnju- svoju obavezu nije ispunila na vreme, to nije dovoljan razlog za zakljuenje prodaje ili kupovine radi pokria. Predmet prodaje i kupovine radi pokria su generike stvari

Predmet ugovora o prodaji i kupovini su stvari odreene po rodu. Obaveza odreene po rodu stvari ispunjava se predajom stavri po izboru dunika, ako drugaije nije ugovoreno. Prodaja i kupovina radi pokria se zakljuuje ako je prethodno raskinut ugovor o prodaji koji je za predmet imao po rodu odreene stvari. Ugovor o kupovini radi pokria ne moe, meutim, imati za predmet kupovinu stvari drugog roda tj.onih koje izlaze iz okvira roda stvari obuhvaenih prvobitnim ugovorom o prodaji. Rok za obavljanje prodaje ili kupovine radi pokria Prodaja odnosno kupovina radi pokria, mora biti obavljena u razumnom roku. Izraz razuman rok predstavlja pravni standard koji se konkretizuje u svkom pojedinom sluaju tako da moe, zavisno od okolnosti, imati razliitu duinu. Razuman rok bi trebalo odrediti s obzirom na vreme koje je prodavcu (kupcu) potrebno da se pripremi za tu prodaju (kupovinu) i utvrdi gde i pod kojim uslovima moe da stvar proda (kupi). Ovaj rok zavisi od vrste stvari ali i od situacije na tritu. Ako se cena stvari na tritu naglo poveava ili smanjuje rok za prodaju odnosno kupovinu radi pokria je krai, nego u sluaju kad su cene stabilne. U pravnoj nauci i praksi je, meutim, na razliit nain odreen od kad taj rok tee. Pravila o prodaji i kupovini radi pokria vae i za prodaje u kojima je rok bitan sastojak ugovora. Razuman nain prodaje (kupovine) radi pokria Zoo nije potpunije odredio nain prodaje (kupovine) radi pokria. U zoo upotrebljena je opta formulacija- da ovi ugovori moraju biti obavljeni na razuman nain. Istina, da zoo odreeuje da prodaja, odnosno kupovina radi pokria mora biti izvrena. Taj izraz, meutim, nema u vidu izvrenje obavza iz ugovora o prodaji (kupovini) radi pokria, nego da je ovaj ugovor zakljuen, tj.zasnovan, a ne ispunjen (izvren). Istaknuto tumaenje je da, kad jedna strana strana ne izvri svoju obavezu na vreme, druga strana moe izvriti prodaju radi pokria, odnosno kupovinu radi pokria. U zoo nije odreeno mesto prodaje (kupovine) radi pokria. Opravdano je prihvaen stav da je mesto prodaje (kupovine) radi pokria mesto u kojem je prema ugovoru trebalo da bude predaja (isporuka) stvari, odnosno mesto u kojem je kupac trebalo da je preuzme. Roba koja se kupuje trebalo bi da odgovara kvalitetu robe koja kupcu nije isporuena. Obavetavanje o prodaji (kupovini) radi pokria. Naknada tete O nameravanoj prodaji (kupovini) radi pokria koju preduzima jedna strana duna je obavestiti drugu stranu iz raskinutog ugovora o prodaji. Ovu dunost izriito propisuje zoo a nastaje posle raskida ugovora o prodaji. Ako poverilac propusti da obavesti dunika da namerava zakljuiti ugovor o prodaji (kupovini) radi pokria to ne utie, meutim, na punovanost ugovora o prodaji (kupovini) radi pokria koga je zakljuio, ali moe uticati na smanjenje naknade tete koju duguje. Druga strana, u tom sluaju, moe istai prigovor da je zbog proputanja obavetenja i njoj nanesena teta. Pored prava na naknadu konkretne tete koja se sastoji u razlici izmeu cene odreene ugovorom i cene prodaje, odnosno kupovine radi pokria, ugovoru verna strana ima pravo i na naknadu vee tete ukoliko ju je pretrpela. SLUAJEVI PRODAJE S NAROITOM POGODBOM PRODAJA SA PRAVOM PREE KUPOVINE Uopte. Nastanak prava. Prodaja sa pravom pree kupovine je modalitet prodaje po kojoj je kupac obavezan da obavesti prodavca o nameravanoj prodaji stvari i prava odreenom licu, kao i o uslovima te prodaje, i da mu ponudi da on stvar odnosno pravo kupi za istu cenu. Izvor prava pree kupovine moe biti zakon, ugovor ili testament. Ugovorne odredbe o pravu pree kupovine nastaju na osnovu ugovora izmeu prodavca i kupca i imaju dispozitivni karakter. Pravo pree kupovine moe nastati i na osnovu testamenta. Ugovorno pravo pree kupovine Pojam i predmet Ovaj modalitet prodaje se moe ustanoviti samim ugovorom o prodaji ali i posle zakljuenja tog ugovora, posebnim sporazumom izmeu istih ugovonih strana. Naime, kupac preuzima obavezu da, pre nego to, eventualno, zakljui ugovor o prodaji sa treim licem, prodavcu ponudi na prodaju stvar ili pravo sa istim bitnim sastojcima koja je odredio za trea lica. Bitni sastojci ugovora imaju prvenstveno visinu cene. Kupac kri odredbe ugovora ako treem licu ponudi na prodaju stvar ili pravo po ceni nioj od cene po kojoj je nudi prodavcu. Kupac moe i pravno raspolagati kupljenom stvari teretnim ili dobroinim pravnim poslovima ili je zaloiti. On je jedino ogranien u izboru kupca ako se docnije odlui za prodaju stvari -tj.da stvarju ili pravom pravno raspolae, ali samo ugovorom o prodaji. Zoo pravo pree kupovine izriito vezuje za prodaju stvari. Shodno tome, kupac stvar moe otuiti ugovorom o razmeni ili poklonu. Na taj nain nee biti povreeno pravo pree kupovine prodavca. Rokovi za vrenje prava i za isplatu cene Zoo predvia jedinstven rok za vrenje prava pree kupovine bez razlikovnja koja stvar je predmet ugovora. Naime, prodavac je duan obavestiti kupca, na pouzdan nain o svojoj odluci da se koristi pravom pree kupovine u roku od mesec dana, raunajui od dana kad ga je kupac obavesti o nameravanoj prodaji treem licu. Istovremeno sa izjavom da on kupuje stvar, prodavac je duan da ispali cenu dogovorenu sa treim licem, ili da je poloi u sud. Ugovorne strane su ovlaene da ugovore duinu roka u kome prodavac moe koristiti svoje pravo pree kupovine. Naime, prodaju sa pravom pree kupovine predviaju strane svojom voljom. Prinudna javna prodaja

Pravilo je da se na svoje pravo pree kupovine prodavac ne moe pozvati u sluaju prinudne javne prodaje. Na javnoj prodaji prodaje se stvar kupca bez njegove volje po proceduri propisanoj zakonom o izvrnom postupku-zip, tako da pravo pree kupovine ugovoreno u korist prodavca ne dejstvuje u ovom sluaju. Zoo kae: ali prodavac ije je pravo pree kupovine bilo upisano u javnoj knjizi moe zahtevati ponitenje prinudne javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj prisustvuje. Prodaja stvari ili prava bez obavetavanja prodavca Kada je kupac, suprotno odredbama ugovora o pravu pree kupovine, prodao stvar ili pravo i preneo svojinu na treeg bez obavetenja prodavca, i ako je treem bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavac ima pravo pree kupovine, prodavac je ovlaen da, u roku od 6 meseci (objektivni rok), raunajui od dana kad je saznao za ovaj prenos, zahteva da se ovaj prenos poniti i da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. Pravo pree kupovine prestaje u svakom sluaju po proteku objektivnog roka od pet godina od prenosa svojine stvari na treg. Rok od pet godina se ne rauna od predaje stvari nego od prenosa prava svojine na tree lice jednim od propisanih naina prenoenja (sticanja) prava svojine. Prenosivost i trajanje prava pree kupovine Pravo pree kupovine pokretnih stvari je obligaciono pravo line prirode. Zoo odreuje da se pravo pree kupovine pokretnih stvari ne moe ni otuiti ni naslediti, ukoliko zakonom nije drukije odreeno. Proizilazi da je neprenosivost prava pree kupovine pokretnih stvari odreena imperativnim propisima i strane je ne mogu menjati svojom voljom. Neprenosivost i nenasledivost ugovornog prava pree kupovine zoo izriito odreuje samo za pokretne stvari, a ne i za nepokretnosti. Dozvoljeno je, prema tome, otuiti pravo pree kupovine nepokretnih stvari i ovo pravo se moe nasleivati. Za razliku od zakonskog prava pree kupovine koje traje neogranieno, ugovorno pravo pree kupovine prestaje protekom roka odreenog ugovorom. UGOVOR O RAZMJENI je ugovor u kome svaka strana preuzima obavezu da ce na drugu prenijeti pravo svojine neke stvari i u tu svrhu mu je predati ili da ce na nju prenijeti odredjeno pravo. I pored slicnosti izmedju ugovora o prodaji i razmjene, za razliku od prodaje kod ugovora o razmjeni vri se zamjena stvari za stvar, prava za pravo ili prava za stvar bez novca koje je zakonsko sredstvo plaanja. OSOBINE UGOVORA Razmjena je dvostrano obavezan i teretan ugovor, jer svaka strana za stvar ili pravo koje dobija duguje drugoj strani, takodje, stvar ili pravo. Stoga se na ovaj ugovor primjenjuju sva pravila odreena za dvostrano obavezne ugovore o odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja, zelenakom ugovoru itd. Ugovor o razmjeni je po pravilu neformalan.ugovor o razmjeni je zakljuen kad su strane postigle saglasnost o stvarima ili pravima. PREDMET RAZMJENE Predmet ovog ugovora moe biti pokretna i nepoktretna stvar ako je moguca, dopustena i odredjena.Sve stvari koje mogu biti predme prodaje odnosno obaveza prodavca mogu biti i predmet razmjene. S obzirom na stvar koja je predmet ugovora, razmjena moe biti individualna, generina i averziona. UGOVORU O POKLONUPoklon je ugovor kojim se poklonodavac obavezuje da iz svoje imovine prenese u imovinu poklonoprimca neko imovinsko pravo,bez naknade. Poput ostalih obligacionih ugovora ugovor o poklonu ne moe nastati bez saglasnosti volja poklonodavca i poklonoprimca. Za razliku od testamenta, kao jednostranog pravnog posla (testator ga uvek dok je iv moe opozvati jer njegovo dejstvo nastaje posle njegove smrti-mortis causa) kojim se, takodje, moe na drugo lice (bez obzira da li je uopte naslednik testatora) preneti bez naknade neka imovinska korist, poklon je ugovor tj. Dovstrani pravni posao koji deluje za ivota ugovorenih strana-inter vivos.OSNOVNE OSOBINE UGOVORA Poklon je IMENOVAN ugovor, jer je njegov naziv odredjen pozitivnim propisima i pravnim pravilima koji su ga detaljo regulisali. On nastaje postizanjem saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora.UGOVOR JE FORMALAN U naem pravu ugovor o poklonu nije sistematski regulisan. USMENI UGOVOR O POKLONU Usmeni ugovor o poklonu, zakljuen izmedju ugovornih strana, posle koga nije predat predmet poklona poklonoprimcu,stvara prirodnu obligaciju. Prirodne obligacije (obligationes naturales) nisu potpune obligacije jer nisu zatiene tubom. PISANI UGOVOR O POKLONU Ugovor o poklonu moe punovano nastati ako je zakljuen u pisanoj formi. Pisana forma ugovora o poklonu ima dve varijante; formu privatne pisane isprave i formu pisane javne isprave. U formi pisane privatne isprave zakljuuju se, po pravilu, ugovor o poklonu koji za predmet ima pokretne stvari. Ugovor o poklonu koji za predmet ima nepokretnu stvar mora biti zakljuen u formi pisane javne isprav. UGOVOR JE JEDNOSTRANO OBAVEZAN Ugovor o poklonu uvrtava se u jednostrano obavezne ugovore jer stvara samo obaveze na strani poklonodavca. Shodno tome, pravila o odgovornosi za materijalne pravne nedostatek ispunjenja, o raskidanju ili izmeni ugovora zbog promenjenih okolnosti, prekovremenom oteenju, zelenakom ugovoru, prigovoru neispunjenja ugovora (exceptio non adimpleti contractus) itd. Nije mogue isticati u ugovoru o poklonu. UGOVOR JE DOBROIN Poklonoprimac za prestacije koje je primio ne duguje poklonodavcu nikakvu naknadu. On se zakljuuje s namerom da se poklonopricu poklon uini i tako umanji imovina poklonodavca, to je uinio poklon ranijem poklonodavcu.UGOVOR JE KOMUTATIVAN Poklon je komutativan ugovor jer je, u vreme njegovog zakljuenja, stranama poznato ko je poverilac, ko dunik i ta je predmet obaveze poklonodavca. Ako je zakljuen ugovor o poklonu budue stvari ija se vrednost ne zna u vreme zakljuenja ugovora (na primer, ugovor o poklonu roda kupina za 2006 godinu), ugovor je aleatoran.UGOVOR SE ZAKLJUUJE S OBZIROM NA LINOST U ugovoru o poklonu bitna su svojstva obe srane. On najee nastaje izmedju srodnika i drugih bliskih lica, s obzirom na odredjenu linost. BITNI ELEMENTI UGOVORA O POKLONU Ugovor o poklonu nastaje kad dve strane postignu saglasnost o njegovom predmetu.Pored ovog sastojka nuzna je I namera da se poklon ucini.Saglasnost strana o predmetu ugovora I postojanje namere

da se poklon ucini su nuzni u svakom ugovoru o poklonu.PREDMET POKLONA-Predmet poklona je bilo koje imovinsko pravo.To moze biti pokretna ili nepokretna stvar u prometu,neko drugo prenosivo apsolutno pravo(na patent,model,uzorak,zig itd.)ili obligaciono pravo.Predmet ugovora o poklonu mora ispunjavati predpostavke odrdjene za bilo koji ugovor.On mora biti moguc,dopusten I odredjen,tj odrediv. Ugovorom o poklonu se na poklonoprimca prenosi pravo svojine ili drugo imovinsko pravo.Prenosilac na sticaoca moze preneti ona prava koja ima.Moguce je da pklonodavac pokloni poklonoprimcu tudju stvar. CUVANJE POKLONJENE STVARI-Ako je predmet poklona stvar koja nije odmah predate poklonoprimcu,na strain poklonodavca nastaje obaveza da stvar cuva do isteka roka odredjenog zanjenu predaju.Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari u ovom slucaju snosi poklonodavac.Do predaje stvari poklonodavac snosi troskove njenog odrzavanja.Plodovi koje stvar daje do roka predaje stvari pripadaju poklonodavcu kao vlasniku stvari,a od momenta kada jet u stvar trebalo da predapoklonoprimcu. RASKID UGOVORA O POKLONU-Zakljuceni ugovor o poklonu proizvodi dejstva kao I bilo koji drugi ugovor.Na ime ,,ko jedanput poklon ucini,ne moze vise natrag uzeti,osim osobitih slucajeva,,.Ugovor o poklonu se,shodno tome,moze jednostrano raskinuti ako je to ugovorom predvidjeno.Ukoliko je ugovor o poklonu u potpunosti izvrsen,sporazum o njegovom raskidu uz obavezu poklonoprimca da poklonodavcu vrati predmet poklona,predstavlja novi ugovor o poklonu sa promenjenim ulogama ugovornih strana.OPOZIV UGOVORA O POKLONU-Ako se steknu okolnosti predvidjene zakonom izvrseni ugovor o poklonu se moze opozvati.Okolnosti zbog kojih se ugovor moze opozvati nastaju na strani ostavodavca ili treceg lica.OPOZIV U SLUCAJU OSIROMASENJA POKLONODAVCA-Poklonodavac koji je posle zakljucenja ugovora o poklonu osiromasio tako da nema dovoljno sredtava za zivot,ili za izdrzavanje lica koja je po zakonu duzan izdrzavati,moze raskinuti ugovor pre nego sto je stvar predao poklonoprimcu.Ako je ve predao predmet poklona poklonoprimcu, poklonodavac ga moe opozvati i zahtevati da mu poklonoprimac vrati ono to se od primljenog poklona jo nalazi u njegovoj imovini. Za opoziv ugovora o poklonu potrebno je da se steknu sledee pretpostavke: a)da poklonodavca nema ko po zakonu da izdrava, odnosno da lica koja su obavezna da ga izdravaju to nisu u stanju b) da poklonoprimac nije u istom stanju u kojem se nalazi poklonodavac c)da poklonjena stvar ili njena vrenost jo postoji u imovini poklonoprimca.Ako se ostvarene pretpostvke za opozivanje zahtev za opoziv poklona poklonodavac e uputiti vansudskim putem poklonodavcu a po potrebi sudskim putem-podnoenjem tube optinskom sudu protiv poklonoprimca.OPOZIV ZBOG GRUBE NEZAHVALNOSTI-Poklonodavac moe opzvati ugovor o poklonu ako je poklonoprimac ispoljio grubu nezahvalnost prema poklonodavcu.Ako je poklonoprimac ispoljio odreeni stepen nezahvalnosti prema poklonoprimcu to je, po veini graanski zakonika razlog za opozivanje poklona. Tuba za opoziv poklona se moe podneti u roku od deset godina, od dana kad je poklonodavac saznao za radnje poklonoprimca koje predstavljaju veliku nezahvalnost.Pravo na opoziv poklona ne prelazi na naslednike poklonodavca koji je umro pre isteka roka za opoziv.VRAANJE POKLONA U SLUAJU RAZVODA ILI PONITENJA BRAKA-Najei obligacioni ugovor izmeu suprunika je ugovor o poklonu. Ugovorm o poklonu prenosi se pravo svojine ili neko drugo pravo iz imovine jednog lica u imovinu drugog lica bez naknade.U sluaju razvoda ili ponitenja braka mogue je da jedan ili oba suprunika zahtjevaju vraanje uinjenih poklona.Uobiajeni pokloni koji su suprunici uinili jedan drugome u toku trajanja zajenikog ivota,ne vraaju se.Izuzetno od ovog pravila u sluaju razvoda ili ponitenja braka poklon se vraa poklonodavcu:1)ako su poklon suprunici uinili jedan drugom u toku trajanja zajednice ivota u braku i 2)ako je premet poklona nerazmerno velike vrednosti u odnosu na vrednost zajednike imovine suprunika.POBIJANJE UGOVORA O POKLONU-U zakonom odreenim situacijama trea lica su ovlaena da zahtjevaju vraanje predmeta poklona u celini ili delimino tako da njegovo dejstvo prestaje izmeu ugovornih strana. VRAANJE POKLONA ZBOG POVREDE OBAVEZE IZDRAVANJA- Ko je duan nekome davati izdravanje,nemoe povrediti prava ovoga,inei poklon treem licu.Izdravana lica su ovlaena da zahtevaju vraanje poklona od treeg lica koje je mu uinio poklonodavac,ako sam poklonodavac nije opozvao uinjeni poklon.Predmet poklona poklonoprimac moe zadrati ako preuzme obavezu da e izdravati trea lica koja su podnjela zahtjev za opoziv poklona.Tuba za vraanje predmeta poklona moe se podneti protiv naslednika pokonoprimca,ako se poklon ili njegova protivrednost nalazi u zaostavtini. POBIJANE POKLONA OD STRANE POVERILACA-Izuzetak od ovog pravila predstavlja mogunost poverioca da,pod odreenim pretpostavkama,po-bija ugovor o poklonu koga je zakljuio njegov dunik sa treim licem,ali i druge pravne radnje.Takve radnje poverilac pobija podnoenjem tube protiv treeg odnosno isticanjem prigovora protiv zahteva treeg lica prema duniku poverioca ili njegovih pravnih sledbenika kome je dunik uinio poklon.Osnovne opte predpostavke za pobijanje:1)da postoji potraivanje poverioca prema duniku dospelo za naplatu i 2)da je dunik insolventan a nije potrebno bezuspeno protiv dunika voditi postupak izvrenja da bi se na osnovu toga izveo zakljuak o insolventnosti dunika. POKLON PRE ZAKLJUENJA BRAKA-Poklon pre zakljuenja braka je poklon koji verenik daje verenici uz oekivanje da e sa njom zakljuiti brak.Ako je jedan verenik drugom neto poklonio sa ciljem zakljuenja i ivljenja u braku iz posebne imoveine a brak nije zakljuen ili je brak razveden ili poniten suprunik moe zahtevati raskid ugovora i vraanje poklona pod optim predpostavkama za opoziv poklona s obzirom na to da porodini zakon ne propisuje pravila o vraanju poklona pre zakljuenja braka.POKLON ZA SLUCAJ SMRTI-Poklon za slucaj smrti proiyvodi dejstva pod uslovom da poklonoprimac nadyivi poklonodavca i da je predaja stvari i prenos prava svojine na stvari poklonoprimcu odloyena posle smrti poklonodavca.Ukoliko poklonodavac nadzivi poklonoprimca poklon nije punovayan.U Rimu su ovi pokloni cinjeni u

situacijama koje su stvarale riyik smrti za poklonodavca kao sto je odlazak u rat,na daleki i opasni put,neizleciva i teska bolest.Poklon za slucaj smrti deluje tako da poklonoprimac postaje vlasnik poklonjene stvari zakljucenjem punovaznog ugovora o poklonu,stim da je predaja predmeta poklona odloyena do momenta smrti poklonodavca. NAGRADNI POKLON-Nagradni poklon je poklon koji se daje sa ciljem odavanja priznanja i nagrade poklonoprimcu.Ovaj poklon razdvaja od drugih oblika.On proizilazi iz odredjenih radnji poklonoprimca koje poklonodavca opredeljiju da poklon ucini.Poklonodavac nije obavezan ovaj poklon uciniti tako da lice koje smatra da bi trebalo da postane poklonoprimac nije ovlasceno tuzbom zahtevati zakljucenje i izvrsenje tog ugovora.Ali ako je poklonoprimac ovlascen podneti tuzbu i zahtevati nagradu zato sto je ona bila vec ugovorena ili zakonom propisana,onda posao prestaje biti dar i smatra se kao ugovor sa naknadom.UZAJAMNI POKLON-Uzajamni poklon nastaje u slucaju da i poklonoprimac ucini ili obeca poklonodavcu poklon koji je vece ili manje vrednosti od primljenog ili obecanog.U slucaju to nije pravi dar u celome vec samo odnosne vrednosti,koje cini razliku izmedju jednog i drugog dara. POKLON S NALOGOM-Poklon s nalogom je ugovor o poklonu u kome je poklonoprimac preuzeo obavezu na odredjeno davanje,cinjenje ili necinjenje.Nalog moze biti ustanovljen u korist poklonoprimca u interesu poklonodavca ili treceg.U poslednjem slucaju zakljucen je ustvari ugovor u korist treceg.Nalog sadrzan u ugovoru o poklonu se razlikuje od uslova.Ukoliko je ugovor o poklonu zakljucen pod suspenzivnim uslovom njegovo ostvarenje se ne moze uspesno zahtevati pre nego sto je uslov ispunjen.Ugovor o poklonu prestaje po samom zakonu ako se taj raskidni uslov ispuni,dok ugovor o poklonu sa nalogom ako se nalog ne ispuni,prestaje tek na osnovu odluke suda. ZAKONSKO PRAVO PREE KUPOVINE ovlascuje jedno lice(imaoca prava prece kupovine)da zahtijeva od vlasnika stvari ili prava,koji namjerava da proda,da prvo njemu stvar ili pravo ponudi na prodaju. PRAVO PRECE KUPOVINE SUVLASNIKA NEPOKRETNOSTI.suvlasnik nepokretnosti koji namjerava da proda svoj suvlasnicki deo duzan je da ga predhodno ponudi ostalim suvlasnicima. PRAVO PRECE KUPOVINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA.Vlasnik koji namjerava da proda poljoprivredno zemljiste duzan je da ga predhodno ponudi vlasniku susjednog poljoprivrednog zemljista koji ima pravo prece kupovine poljoprivrednog zemljista. PRAVO PRECE KUPOVINE KULTURNOG DOBRA.imaju ustanove zastite kulturnog dobra i to:zavod za zastitu spomenika kulture,muzej,arhiv i kinoteka,a polozaj ustanove zastite ima i bibilioteka koja obavlja zastitu stare i retke knjige,ali i druga lica koja koja za poslove zastite kulturnih dobara ispunjavaju uslove odredjene zakonom o kulturnim dobrima. ZASTITA PRAVA PRECE KUPOVINE NEPOKRETNOSTI ODNOSNO KULTURNOG DOBRA.ako je prodavac prodao nepokretnost a nije predhodno ponudio imaocu prava prece kupovine ili ih je prodao pod uslovima povoljnijim od uslova iz ponude,imalac prava prece kupovine moze tuzbom kod nadleznog suda da zahtijeva ponistaj ugovora o prodaji nepokretnosti i da se nepokretnost njemu proda pod istim uslovima. PRAVO PRECE KUPOVINE IZVRSNOG POVERIOCA.pravo prece kupovine ima izvrsni poverilac u slucaju da na nepokretnostima nije postojalo ni zakonsko ni ugovorno pravo prece kupovine,odnosno ako imaoci ovo pravo nisu koristili. PRAVO PRECE KUPOVINE UDELA U DRUSTVU.clan ortackog drustva moze prenijeti svoj udeo trecem licu uz saglasnost uz saglasnost ostalih ortaka.U slucaju prenosa udijela trecem licu ostali ortaci ortackog drustva imaju pravo precekupovine. Ugovorno i zakonsko pravo prece kupovine-razlike Ugovorno pravo prece kupovine predvidj se ugovorom i ima dejstvo prema kupcu.zakonsko pravo p.k. se uvijek moze suprostaviti trecem licu bez obzira na svesnost treceg.Ugovorno pravo p.k. koje za pKuporedmet ima pokretnu stvar ne moze se otudjivati i nasledjivati,ako je nepokretna stvar onda moze.Zakonsko pravo p.k. ne moze se otudjivati i nasledjivati.Ugovorno pravo p.k. prestaje protekom roka odredjenog ugovorom,dok zakonsko nije ograniceno. Kupovina na probu Je poseban vid prodaje zaklucen pod uslovom da kupac stvar isproba ,koja djeluje od trenutka kada je zaklucen,ako se uslov ispuni.Uslov je potestativan posto zavisi samo od volje kupca kome je stvar predata radi probe-tj. od izjave kupca da li stvar odgovara njegovim zeljama. PREDMET KUPOVINE.ROK ZA PROBU. Kupovina na probu ima za predmet pokretnu stvar.Kada kupac izjavi da stvar odgovara njegovim zeljama(uslov je ispunjen) ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja.Smatra se da je kupac ostao pri ugovoru,ako stvar koja mu je predata radi probe do odredjenog roka,ne vrati bez odlaganja po isteku roka ili ne izjavi prodavcu da odustaje od ugovora. SUBJEKTIVNA I OBJEKTIVNA PROBA.DEJSTVO KUPOVINE NA PROBU.ako je kupac kupio stvar na probu-da bi utvrdio da odgovara njegovim zeljama ,za ocjenu podobnosti stvari relativno je subjektivno mjerilo.Ovaj ugovor se zakljucuje u slucaju kupovine pica i hrane.Kupovina n probu djeluje retroaktivno-od zaklucenja kupovine na probu ,ako je uslov ostvaren :kupac je obavijestio prodavca u odredjenom roku da ostaje pri ugovoru ili stvar koja mu je predata na probu kupac nije vratio prodavcu bez odlaganja po isteku roka. Kupovina po pregledu(sa rezervom probanja)

Je oblik prodaje na probu u kojoj dejstvo zakljucenog ugovora zavisi od potestativnog uslova-izjave volje kupca.Predmet ove prodaje su pokretne stvari odredjenih svojstava.Prodavac kupcu obecava prodaju a ova jednostrana izjava volje je izvor obligacije.Obligacija ogranicava prava prodavca da da stvar ponudi drugome sve dok je kupac ne pregleda odnosno isproba. Ugovor o prodaji po uzroku ili modelu Ovaj ugovor je vrsta prodaje na osnovu koga nastaje obaveza prodavcu da kupcu preda stvar koja je po kvalitetu saobrazna uzroku ili modelu koga je pokazao kupcu prilikom zakjucenja ugovora. Prodaja sa specifikacijom Je ugovor o prodaji stvari odredjenih po rodu u kome je kupac ovlascen da docnije odredi kvalitet stvari dostavljanjem prodavcu specifikacije u ugovornom roku ili do proteka razumnog roka od trenutka prodavcevog trazenja da to kupac ucini. Prodaja sa zadrzavanjem prava svojine Je ugovor na osnovu koga se prodavac pokretne stvari obavezuje da preda stvar kupcu odmah nakon zakljucenja ugovora uz zadrzavanje prava svojine sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. DEJSTVO UGOVORA.ugovor o zadrzavanju prava svojine stvara obaveze za obe ugovorne strane.Prodavac je u obavezi da stvar preda kupcu i pravo svojine prenese na njega tek kada cijenu plati u potpunosti dok se kupac obavezuje da isplati cijenu prodavcu nakon predaje stvari u odredjenom ugovornom roku. Prodaja sa obrocnim otplatama cijene Ugovorom o prodaji sa obrocnim otplatama cijene prodavac se obavezuje da kupcu preda odredjenu pokretnu stvar i prenese mu pravo svojine na toj stvari pre nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obavezuje da cijenu isplati prodavcu u odredjenim obrocima-ratama u rokovima utvrdjenim ugovorom.SVOJSTVO KUPCA U UGOVORU.na strani kupca moze se pojaviti samo fizicko lice koje nije trgovac.PREDMET PRODAJE.TRENUTAK PRODAJE STVARI I ISPLATE CIJENE.predmet otplate je pokretna stvar.Istice se da se pravni rezim nepokretnosti zasniva na principu prema kome isplata cene predstavlja uslov za prenos svojine sa prodavca na kupca. FORMA UGOVORA. o prodaji sa obrocnim otplatama cijene je zakonska jer je odredjena kao uslov punovaznosti tog ugovora.Ugovor koji ima za predmet pokretnu stvar sacinjen je u pisanom obliku a ako za predmet ima nepokretnu stvar potpisi ugovaraca osim toga moraju biti ovjereni u sudu. PRAVA I OBAVEZE UGOVORENIH STRANA.osnovna obaveza prodavca u ugovoru je predaja stvari.Isplata cijene i preuzimanje kupljene stvari su osnovne obaveze kupca. BITNI ELEMENTI UGOVORA .NISTAVNOST I RASKID UGOVORA.ugovor o prodaji sa obrocnim otplatama cijene pokretne stvari je punovazan samo ako je sacinjen u pisanom obliku i sadrzi oznacenje stvari i cijene u prodaji za gotovo ukupan iznos svih obrocnih otplata racunajuci i onu koja je izvrsena u casu zakljucenja ugovora iznos pojedinih otplata njihov broj i rokove.Ako kupac dodje u docnju sa pocetnom otplatom cijene prodavac je ovlascen da raskine ugovor. Prodaja stvari odsekom(djuture)Je modalitet prodaje stvari odredjenih po rodu ciji se predmet sastoji od vise stvari koje cine cjelinu ali se ne mjere i ne broje nego se za fiksnu cijenu kupcupredaju u stanju u kome su vidjene u vrijeme zaklucivanja ugovora. Prodaja sa pravom otkupaJe poseban oblik prodaje koja ovlascuje prodavca da pod odredjenim predpostavkama isplati prodajnu cijenu kupcu i od njega zahtijeva vracanje prodaje stvari-da je od njega otkupi. Prodaja uz pretplatu Je vrsta prodaje u kojoj kupac prvo isplacuje cijenu prodavcu a poslije isplate iznosa cijene prodavac je u obavezi da kupcu preda stvar odnosno prenese neko pravo. Prodaja sa pravom preprodaje Je modalitet osnovnog oblika prodaje koja ovlascuje kupca da u odredjenom roku vrati kupljenu stvar prodavcu a prodavac je u obavezi da mu vrati iznos prodajne cijene. UGOVOR O ZAKUPU Ugovorom o zakupu jedna ugovorna strana (zakupodavac) obavezuje se da preda odredjenu stvar drugoj strani (zakupcu) na upotrebu odnosno korienje, a zakupac da za to plaa naknadu (zakupninu) i stvar vrati zakupodavcu posle isteka vremena predvidjenog ugovorom, propisom, prirodom ugovora ili mesnim obiajima.Predmet ugovora o zakupu moe biti samo nepotrona stvar a predmet ugovora o zajmu samo potrona stvar. Ugovor o zakupu je uvek teretan.Zakup, najam, kirija i arendaU naem pravu najam je oblik ugovora o zakupu. Dok zakup ovlauje zakupca ne samo na upotrebu nego i iskoriavanje stvari odnosno prava , najam ovlauje najmoprimca samo na upotrebu stvari koja ne daje plodove ili prihode. Ako je predmet ugovora zemljite sa koga se pribiraju plodovi postoji arenda. Ona je ustvari oblik ugovora o zakupukoji za predmet ima zemljite, stim to je iznos naknade zavisan od koliine ubranih plodova. Arenda je konsenzualan ugovor;dvostrano obavezan , a za predmet ima zemljite. OSNOVNE OSOBINE UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu je konsenzualan jer nastaje samim postizanjem saglasnosti volja ugovornih strana. Sve dok zakupodavac zakupcu ne preda stvar ne moe nastati ni obaveza zakupca da plaa zakupninu.Ugovor o zakupu je dvostrano obavezan jer stvara uzajamne (reciprone) obaveze zakupodavca i zakupca. Iz ugovora o zakupu za zakupca nastaje obaveza da upotrebljava stvar u skladu sa ugovorom, da plaa zakupninu, da uva i vrati neoteenu zakupljenu stvar, po prestanku zakupa. Dvostrano teretan Jedna ugovorna strana je duna, za korist koju dobija od druge strane, da drugoj strani da protivnaknadu: zakupodavac predaje zakupcu stvar na upotrebu odnosno korienje, za odredjeno vreme, a zakupac je u obavezi da

zakupodavcu isplati odredjenu naknadu.Ugovor o zakupu je po prirodi dugotrajan i kada nije odredjeno koliko e trajati. Trajanje ugovora o zakupu strane odredjuju ugovorom. BITNI ELEMENTI ugovora o zakupu su: stvar koja se daje u zakup, iznos zakupnine i trajanje zakupa. ZOO nije odredio da je duina trajanja ugovora o zakupu njegov bitan elemenat. On se moe zakljuiti na odredjeno ili neodredjeno vreme. Ugovor o zakupu uspostavlja trajni dugovinski odnos. Ako vreme njegovog trajanja nije odredjeno, svaka strana moe ga prekinuti otkazom u svako doba samo ne u nevreme.Stvar koja je predmet predaje mora biti nepotrona. Predmet ugovora o zakupu mogu biti i fiziki potrone stvari kao to je odredjena koliina vode, vina, sokova koja je izloena na sajmu. Ove fiziki potrone stvari, postaju pravno nepotrone jer nisu namenjene za prodaju, odnosno potronju. Predmet ugovora o zakupu, pod pretnjom nitavnosti, moe biti samo stvar koja je mogua, doputena i odredjena odnosno odrediva.U zakup se predaje glavna stvar u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima. Stvar koja se daje u zakup moe biti pokretna i nepokretna. Plaanje zakupnineZakupnina je naknada koju je zakupac duan plaati zakupodavcu za upotrebu, odnosno korienje stvari.Ako ugovorne strane ne odrede neto drugo obaveza plaanja zakupnine ne tee od zakljuenja ugovora o zakupu nego u nekom trenutku koji sledi posle predaje stvari zakupcu.Trajanje zakupa.Najee trajanje zakupa se odredjuje ugovorom. Prema ovom reenju, zakup zemljita i zgrade ne moe biti zakljuen za due od dvanaest godina, a zakup pokretnih stvari za due od tri godine. Ugovor o podzakupu Ugovorom o podzakupu zakupac se obavezuje da zakupljenu stvar preda drugom licu (podzakupcu) na upotrebu. Zakupac moe zakupljenu stvar dati pod zakup drugome bez saglasnosti zakupodavca. Ovlaenja podzakupca ne mogu biti u veem obimu od onog koje ima zakupac po ugovoro u zakupu.Ugovor o podzakupu stvara prava i obaveze samo za ugovorne strane. Ugovor o podzakupu prestaje na isti nain na koji prestaje ugovor o zakupu (npr. istekom roka do koga je zakljuen, otkupom), a u svakom sluaju, kada prestane zakup to ukazuje na akcesornu pravnu prirodu podzakupa u odnosu na zakup. Prestanak ugovora o zakupu Ako trajanje zakupa nije predvidjeno ugovorom ili propisom, ono se odredjuje s obzirom na okolnosti posla ili u skladu sa mesnim obiajima. Zakupac nije ovlaen da posle prestanka ugovora o zakupu jednostrano zadrava zakupljenu stvar.Ukoliko po proteku vremena za koje je ugovor o zakupu bio zakljuen, zakupac produi da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tome ne protivi, smatra se da je zakljuen nov ugovor o zakupu neodredjenog trajanja, pod istim uslovima kao i prethodni. Dok ugovor o zakupu zakljuen na odredjeno vreme prestaje samo protekom vremena, preutno zakljueni ugovor ne moe, po prirodi stvari, tako prestati. On prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui otkazni rok.Otkaz je izjava volje jedne ugovorne strane saoptena drugoj strani kojom se ona obavetava da ugovor prestaje u odredjenom, buduem trenutku. Ako otkazni rok nije odredjen ugovorom, vai propisani otkazni rok ili rok odredjen mesnim obiajima. U sluaju da ni na takav nain otkazni rok nije odredjen, otkazni rok iznosi osam dana.Otkaz proizvodi dejstvo ako je bio saopten (dostavljen) na nesumljiv nain drugoj strani, sudskim ili vansudskim putem. Otkaz se mora dati u svako doba, osim u nevreme Ovlaenje jedne strane na otkaz ugovora moe nastati zbog ponaanja druge strane protivno zakonu ili ugovoru. Smrt zakupca ili zakupodavca U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca ugovor o zakupu ne prestaje. On se moe nastaviti sa njegovim zakonskim ili testamentarnim naslednicima. Strane mogu ugovoriti da e smrt zakupca ili zakupodavca imati za posledicu prestanak ugovora o zakupu.Ugovor o zakupu stana (stambene zgrade)Ugovorom o zakupu stana zakupodavac se obavezuje da zakupcu preda na korienje odredjeni stan, a zakupac da za to plaa zakupninu i posle isteka sporazumom predvidjenog roka stan vrati zakupodavcu Pravne osobine ugovoraOvaj ugovor je imenovan, komutativan, dvostrano obavezan i formalan.Ugovor o zakupu stana je poseban oblik ugovora o zakupu imenovan i regulisan Zakonom o stanovanju.Zakon o stanovanju je propisao pismenu formu. Ova forma je bitan uslova punovanosti ugovora o zakupu stana. ZOS je odredio minimalnu sadrinu ugovora o zakupu stana. On naroito sadri: ugovorne strane, vreme i mesto zakljuenja ugovora, podatke o stanu koji je predmet zakupa, vreme trajanja zakupa, prava i obaveze ugovornih strana u korienju i odravanju stana, visinu zakupnine, nain i rokove plaanja, uslove i rokove za otkaz ugovora, lica koja e koristiti stan.Na punovanost ugovora ne utie okolnosti to nije predvidjeno vreme trajanja zakupa. Prestanak ugovora o zakupu stanaZakon o stanovanju detaljno je regulisao otkaz ugovora o zakupu stana.Ugovor o zakupu stana moe otkazati zakupodavac ili zakupac.Otkaz ugovora o zakupu stana (zgrade) zakupodavac moe dati: 1) ako zakupac bez saglasnosti zakupodavca koristi stan za obavljanje poslovne delatnosti, izdaje stan u podzakup ili dozvoli korienje stana licima koja nisu predvidjena ugovorom, 2) ako zakupac ne plati zakupninu za najmanje tri meseca uzastopno ili etiri meseca u toku godine, 3) ako se nanosi teta stanu, zajednikim prostorijama, instalacijama ili urdjajima u stambenojzgradi, i 4) ako stan koristi na nain kojim se korisnici ostalih stanova ometaju u mirnom korienju stana. Zakupodavac daje otkaz ugovora o zakupu stana u pismenoj formi sa otkaznim rokom koji ne moe biti krai od 90 dana.Zakupac stana moe dati otkaz ugovora o zakup stana bez navodjenja razloga. Zakupac daje otkaz u pismenoj formi, najmanje 30 dana pre nego to namerava da se iseli iz stana. Ostali naini prestanka ugovora o zakupu stanaUgovor o zakupu stana prestaje i: 1.istekom vremena na koje je zakljuen; 2. sporazumnim raskidom; 4. danom pravosnanosti reenja nadlenog organa o ruenju zgrade, odnosno dela zgrade, u skladu sa zakonom; 5. propau stana, i 6. u drugim sluajevima utvrdjenim zakonom.Smru zakupca ili zakupodavca ugovor o zakupu stana, ne prestaje. Ugovor se tada nastavlja sa naslednicima ako nije drukije ugovoreno.

Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljitaDva oblika zakupa. Jedan oblik zakupa predstavlja meru drave prema vlasniku odnosno korisniku obradivog poljoprivrednog zemljita, koji kri odredbe ZPZ., Ovaj zakup je prinudni. Drugi oblik zakupa predstavlja meru upravljanja (gazdovanja) dravnog organa poljoprivrednim zemljitem u dravnoj svojini. UGOVOR O OSTAVI Ugovorom o ostavi obavezuju se ostavoprimac da primi pokretnu stvar od ostavodavca, uva je uz naknadu ili besplatno i da je vrati kada je ovaj bude zatraio.Na osnovu ugovora o ostavi ostavoprimac stie samo dravinu stvari, za razliku od ugovora o prodaji, razmeni ili ostavi koji su osnov za sticanje prava svojine. Ostavoprimac nema pravo da stvar upotrebljava (koristi).Osnovne osobine ugovoraUgovor o ostavi je konsenzualan, imenovan, jednostrano obavezan ili dvostrano obavezan, teretan ili dobroin, samostalan, kauzalan, dugotrajan i sa sporazumno odredjenom sadrinom.Ugovor o ostavi je konsenzualan.Po pravilu, ugovor o ostavi se zakljuuje posle pregovaranja i sporazumnog odredjivanja njegove sadrine. Moe biti zakljuen i po pristupu ako je jedna strana unapred pripremila ugovor kome druga samo pristupa: ugostiteljska ostava i ostave sa njom izjednaene (u javnoj garai, garderobe u bioskopima)Bitni elementiBitni sastojci ugovora o ostavi su: stvar koja se predaje na uvanje, vreme trajanja ostave i naknada za uvanje stvari (ako je zakljuen dvostranoobavezan ugovor). Bitan sastojak ugovora postaje i naknada ako je ugovorena ili se u tom ugovoru podrazumeva. Predmet ostave, u skladu sa njenom prirodom, mogu biti samo stvari, a ne i pravo. Stvar mora biti odredjena ili odrediva, potrona ili nepotrona, zamenljiva ili nezamenljiva, i prema izriitoj odredbi iz lana 712. stav 2. ZOO , pokretna.Stvar, koja je predmet ostave, mora biti mogua i doputena da njeno davanje u ostavu nije protivno prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim obiajima . Ugovor o ostavi je nitav ako za predmet ima stvar koja nije odredjena ili odrediva, ako je nemogue takvu stvar dati na uvanje ili je nedoputeno da ona bude predmet ostave.Ugovor o ostavi moe punovano zakljuiti u svoje ime i lice koje nije sopstvenik stvari.Trajanje ugovora Ostava je po svojoj prirodi dugotrajan ugovor. Trajanje ugovora odredjuje se, po pravilu, voljom strana. Ako trajanje ugovor anije odredjeno na ovaj nain, vreme njegovog trajanja odredjuje se s obzirom na predmet ostave, prilike u kojima je zakljuen i druge okolnosti. Ukoliko se trajanje ugovora ne moe ni tako ustanoviti tada ga svaka strana moe prekinuti otkazom Neprava ostava (depositum iregulare)Neprava ostava je modelitet ostavnog ugovora o ostavi kojim strane predvidjaju da e ostavodavac u ostavu dati zamenljive stvari iste vrste s pravom ostavoprimca da ih potroi i obavezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste. Ovaj vid ostave ovlauje ostavoprimca da stekne pravo svojine na zamenljivim stvarima i da ih potroi, ali i da snosi rizik propasti i oteenja stvari, to je bitna osobina zajma. Ostava u nudi (depositum miserabile)Ostava u nudi je poseban vid ostave po kome je ostavoprimac obavezan da, u sluaju kakve nude u kojoj se nalazi vlasnik ili dralac stvari primi, bez naknade, pokretnu stvar na uvanje, od vlasnika ili treeg lica, uva je sa poveanom panjom i vgrati ostavodavcu, po pravilu, nakon prestanka stanja nude. Zbog toga, nastaje obaveza takvog ostavoprimca da primljenu stvar uva sa poveanom panjom.Stanje nude moe nastati usled prirodnih dogadjaja (poplava, poara, sua, snenih lavina, udara gorma itd.) ili ljudskih radnji (demonstracije, razni drugi blii ili tei oblici nemira, teroristiki akti, pobune, ratno stanje itd.). Ostavodavac je duan ostavoprimcu naknaditi trokove koje je on imao za uvanje i odravanje stvari u ispravnom stanju. Skupna ostava nastaje u sluaju kad ostavodavac predaje na uvanje neku zamenljivu i po rodu odredjenu stvar ostavoprimcu koji je ovlaen da ih pomea sa stvarima istog roda drugih ostavodavaca (na primer, uvanje goriva u istom tankeru). Ovaj oblik ostave moe nastati samo ako ostavodavac pristane da se njegova stvar pomea sa stvarima drugih ostavodavaca.Predajom stvari na uvanje u skupnu ostavu i meanjem ona gubi svoju individualnost. Kvantitativna ostava nastaje ako ostavodavac daje na uvanje odredjenu koliinu zamenljivih stvari, koje je ostavoprimac u obavezi da uva odovjeno od svojih stvari, ali je ovlaen da stvar, koja mu je data na uvanje, zameni drugom stvari, iste koliine i kvaliteta, koju e predati ostavodavcu. Ostavoprimac ne vraa ostavodavcu stvar koju je primio na uvanje nego drugu zamenljivu stvar iste koliine i kvaliteta.Za razliku od skupne ostave u ovom obliku ostave ostavoprimac uvek mora drati odvojenu istu koliinu stvari koju je primio u ostavu. Vlasnik primljenih stvari u ostavu je ostavodavac, sve dok ostavoprimac primljenu stvar ne zameni novom stvari iste koliine, roda i kvaliteta.. Zatvorena ostavaZatvorena ostava je poseban vid ugovora o ostavi na osnovu koga ostavoprimac od ostavodavca u ostavu prima stvari koje su zatvorene, tako da nije upoznat sa njihovom sadrinom. Ova ostava se zakljuuje sa garderobama u eleznikim stanicama, autobuskim stanicama, lukama, aerodromima itd. Ostava u sefu (trezoru)Ostavom u sefu obavezuje se banka kao ostavoprimac da stavi na upotrebu ostavodavcu sef, na odredjeni period vremena, a ostavodavac se obavezuje da za to banci plati odredjenu naknadu. Banci nije poznata sadrina sefa ili trezora i ona nije duna da se brine o uvanju prava iz hartija od vrednosti koje su smetene u sef. Banka se obavezuje da preduzme sve mere da obezbedi dobro stanje sefa i nadzor nad njim.U sluaju da ostavodavac ne plati ostavoprimcu makar samo jedan obrok naknade po dospelosti ostavoprimac je ovlaena da raskine ugovor po isteku mesec dana poto ostavodavac preporuenim pismom opomene na plaanje. Posle raskida ugovora banka e pozvati ostavodavca da isprazni sef i da joj preda klju. Ugovorni sekvestar je poseban sluaj ostave koji nastaje na osnovu sporazuma ostavoprimca i lica koja se spore oko neke stvari, da primi tu stvar, da je uva i upravlja njom dok spor ne bude raspravljen, dok se takvi ostavodavci obavezuju da

ostavoprimcu za to plate odredjenu nagradu. Uzgredna ostava je besplatna ostava koja nastej posle zakljuenja ili istovremeno sa zakljuenjem samostalnog ugovora (on se u pravnoj doktrini oznaava i kao glavni ugovor(. U tom smislu se i ugostiteljska osnova moe svrstati u uzgrednu ostavu. Ovaj oblik ostave, stoga, nastaje uzgred, a proistie iz samostalnog ugovora: na primer, zakljuimo ugovor o prodaji i kupimo kaput, a zatim postignemo sporazum sa prodavcem da nam odredjeno vreme uva kaput. UGOVOR O ZAJMU Ugovor o zajmu je ugovor koji se jedno lice zajmodavac obavezuje da drugom zajmoprimcu preda odredjenu koliinu novca ili drugih zamenljivih stvari na kojima stie pravo svojine, a zajmoprimac se obavezuje da istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta vrati zajmodavcu u odredjenom roku, sa naknadom ili bez naknade.Ovaj ugovor nastaje kad zajmodavac i zajmoprimac zakljue ugovor o zajmu saglasnou volja. Realni ugovor o zajmu nastaje kada jedna strana drugoj preda neku stvar, a ona se obavee da vrati istu ili drugu stvar. Predajom stvari ugovor se zakljuuje. Sporazumom strana koji prethodi predaji stvari nema znaaj zakljuenja ugovora nego predugovora. Izvrenjem predugovora zakljuuje se realni ugovor. Osnovne osobine ugovora o zajmuUgovor o zajmu je imenovan, komutativan, konsenzualan, dvostran obavezan, kauzalan, trajan, sa naknadom ili bez naknade.Ugovor o zajmu je imenovan. Zakon o obligacionim odnosima je osnovni oblik ugovora o zajmu regulisao. Ugovor o zajmu je komutativan. U vreme zakljuenja ovog ugovora poznata su ovlaenja i obaveze zajmodavca i zajmoprimca, bez obzira da li je zakljuen sa naknadom ili bez naknade.Ugovor o zajmu je konsenzualan. On je zakljuen u trenutku kada je postignuta saglasnost o bitnim sastojcima ugovora, a ne u nekom drugom momentu . Forma kao bitan uslov punovanosti ugovora moe biti odredjena drugim zakonom, ili voljom ugovornih strana. Ugovor o zajmu je dvostrano obavezan. Bitni elementiUgovor o zajmu je zakljuen kad strane postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora. Da bi ugovor punovano nastao mora biti postignuta saglasnost o stvari koja je prdmet zajma i vremenu vraanja stvari. Stvar koja je predmet zajmaPredmet zajma je, prema odredbama lana 557. ZOO odredjena koliina novca ili kojih drugih zamjenjivih stvari. Predmet zajma, prema tome, mogu biti sve zamenljive stvari, nezavisno od toga da li su potrone ili nepotrone.Najee predmet zajma je novac, ali id ruge zameljive stvari. Neka zamenljiva stvar, medjutim, moe biti upotrebljena kao nezamenljiva.Na osnovu ugovora o zajmu zajmodavac se obavezuje da e zajmoprimcu predati u svojinu odredjenu koliinu novca ili drugih zamenljivih stvari.Bitno obeleje ugovora o zajmu je prenoenje prava svojine na zajmoprimca. Zajmodavac e ovu svoju obavezu ispuniti ako u trenutku predaje stvari zajmoprimac bude njen vlasnik. Vreme vraanja zajmaUgovor o zajmu se zakljuuje na odredjeno vreme. Zajmoprimac mora zajmodavcu vratiti istu koliinu novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i istog kvaliteta posle proteka izvesnog vremena. Strane najee ugovorom odredjuju posle kog vremena je zajmoprimac duan vratiti zajam. Rok vraanja zajma moe biti odredjen kalendarski. KamataUgovor o zajmu moe biti bez naknade ili sa naknadom. Ako je ugovor o zajmu sa naknadom, zajmoprimac duguje zajmodavcu kamatu. Kamata je uopte, naknadakoju je jedna strana duna dati drugoj za upotrebu njenih zamenljivih stvari. Kamata je akcesorne prirode, i po pravilu, postoji i traje koliko i glavni dug, tako da prestankom duga prestaje tei i kamata.Dunik koji zadocni sa ispunjenjem novane obaveze duguje, pored glavnice i zateznu kamatu odredjenu Zakonom o visini stope zatezne kamate. Ugovarai mogu ugovorom o zajmu predvideti ugovornu kamatu. Oblici zajma 1. Namenski zajam Namenski zajam je ugovor o zajmu ciji je bitni sastojak odredba da ce se novcani zajam upotrebiti za odredjeni cilj. On ogranicava slobodu zajmoprimca odredjujuci za koje namene on moze biti iskoriscen. 2.Naturalni zajam Za predmet ima neku po rodu odredjenu i zamenljivu stvar, a ne novac. 3.Lombardni zajamDanas se uvrstava u aktivni kratkorocni kredit koga banka daje korisniku, a on je u obavezi, s ciljem obezbedjenja vracanja kredita u roku, banci preda odredjenu pokretnu stvar ili prenese pravo potrazivanja. UGOVOR O POSLUZIUgovorom o posluzi poslugodavac se obavezuje da odredjenu nepotrosnu stvar preda poslugoprimcu na besplatnu upotrebu neko vreme, a poslugoprimac se obavezuje da istu stvar, po isteku vremena, vrati neostecenu poslugodavcu. Osnovne osobine ugovora> Ovaj ugovor je regulisan i imenovan.> Ugovor o posluzi je konsenzualan, posto se zakljucuje prostom saglasnoscu volja o bitnim elementima.> Ugovor je formalan.> Posluga je dvostrano obavezan ugovor je zasniva medjusobna prava i duznosti poslugaprimca i poslugodavca.> Ugovor o posluzi je dobrocin i zakljucuje se u korist poslugoprimca.> Zakljucuje se s obzirom na licnost- intuitu personae. Bitni sastojci ugovoraUgovor o posluzi nastaje ako su ugovorne strane postigle sporazum o dva bitna sastojka: predmetu ugovora i trajanju ugovora.Predmet ugovoraPredmet ugovora o posluzi je stvar koja je pravno i fakticki moguca, dopustena i odredjena odnosno odrediva. Najcesce je to telesna stvar ali to mogu biti i bestelesne stvari. Po pravilu stvar koja je predmet ugovora o posluzi je nepotrosna tako da se ista moze vratiti poslugodavcu.Posluga moze imati kako postojecu tako i buducu stvar.Trajanje ugovoraStvar se daje na poslugu odredjeno vrijeme, a zatim se vraca poslugodavcu. Trajanje posluge predvidjaju ugovorom. Kad trajanje posluge nije odredjeno ugovorom, ako je stvar predata pradi postizanja odredjene svrhe, smatra se da je posluga ugovornea za vreme normalno potrebno za postizanje te svrhe.Ako je rok odredjen poslugodavac ne moze pre isteka roka traziti stvar natrag( osim ako poslugoprimac stvar upotrebljava protivno ugovoru ili daje nekom drugom na poslugu) , ali poslugoprimac je moze vratiti ako to nije na stetu poslugodavcu.Obaveze poslugodavca Osnovna obaveza poslugodavca je da poslugoprimcu preda predmet posluge, da , u odredjenim situacijama odgovara za pravne i fizicke nedostatke predmeta posluge,

i snosi vanredne (nuzne) troskove odrzavanja i cuvanja stvari.a) Predaja predmeta posluge i obaveza da dopusti upotrebu b)Odgovornost za materijalne i fizicke nedostatke predmeta v) Snosenje vanrednih ( nuznih) (, - conductor) ( .), (locator) . . . 600-629. . . - . . ( ). , , . ( ), . , , , . . , . , , , , . , . - , . , , . . . . . . . , , . . . . . . , . . . ,, . - . , , -. UGOVOR O ORTAKLUKUUgovorom o ortakluku dva ili vise fizickih lica se uzajamno obavezuju da udruze odredjene stvari I prava ili svoj rad radi postizanja imovinske koristi I njene podele. Imovina koju svaki ortak unese u ortakluk je ortacki deo. OSOBINE UGOVORA 1.Konsenzualan Nastaje prostom saglesnoscu volja stana koje se medjusobno obavezuju da udruze svoj rad ili sredstva sa ciljem sticanja dobiti. Volja za zakljucenje ugovora mora biti ozbiljna I slobodna. 2Dvostrani Ugovor o ortakluku je dvostrano obavezan I teretan. Ugovor o ortakluku koji broji vise od dva ortaka je visestrano obavezan. OSTALE OSOBINE: Ugovor o ortakluku je intuitu personae jer su vazna licna svojstva clana ortakluka. Ugovor je u osnovi komutativan jer je u vrijeme njegovog zakljucenja stranama poznato sta cini predmet njihovih obaveza. Ortakluk se osniva da traje odredjeno vrijeme. Ugovor je imenovan. VRSTE ORTAKLUKA:1. univerzalni (opti) ortakluk- kada je u njega unesena samo sadanja imovina ortaka ili budua imovina ( osim dobijena nasleivanjem) ili ako ugovor obuhvata samo imovinu koju ete stei;2. Generalni ortakluk (dioni)ortaci unose u ortakluk pojedina vrste stvari (umsko zemljite);3.Partikularni,specijalni,ortakluk;-ortaci unose 1 spec. Stvar. MEDJUSOBNI ODNOSI ORTAKA: 1.obaveza radi unoenja uloga radi obavljanja odreenog posla 2.odreivanje cilja ortakluka; 3.odgovornost za materijalne i pravne nedostatke; 4.rizik slucajne propasti ili ostecenja. 5.uestvovanje u poslu, upravljanje ili odgovornost za tetu ; 6.Podela dobitaka i gubitaka;.7.Prestanak ortakluka . UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU ugovor je obligacionog prava u kome se 1 strana (primalac izdravanja) obavezuje da se posle njene smrti na drugu stranu(davaoca izdravanja) prenese pravo svojine tano odreenih stvariili kakva

druga prava, dok je obaveza davaoca izdravanja da primaoca izdravanja izdrava, da se brine o njemu da kraja njegovog ivota i da ga poslije smrti sahrani. Obaveze davaoca izdravanja strane odreuju svojom voljom, a ako neto drugo ne ugovore obaveza obuhvata stanovanje, hranu, odeu, obuu,negu u bolesti i starosti, trokove leenja i svakodnevne trokove. OSOBINE UGOVORA: Dvostrani ugovor, teretan ugovor- jedna strana prima protivinidbe za prestacije koje daje drugoj. To je ugovor sa dugotrajnim ispunjenjem obaveza , moe se raskinuti i promeniti. Obaveza primaoca nije dugotrajna, ali je odlona i dejstvuje poslije nj. smrti. Ugovor se zakljuuje s obzirom na line osobine ugovornih strana (intuiti persone),zakljuuju ga agencije, bolnice...Ima elemente aleatornosti , u vreme zakljuenj ugovora obaveze nisu u potpunosti poznate. Na zahtev zakonskih naslednika primaoca izdravanja sud moe ponititi ugovor o doivotnom izdravanju ako zbog bolesti ili starosti primaoca izdravanja ugovor nije predstavljao nikakvu neizvesnost za davaoca izdravanja.Predmet ugovora : samo postojee, a ne budue stvari (pokr. I nepokr.) i prava (sve ili deo).Mora biti strogo Formalan (sastavljen u odreenoj zakonskoj formi). Moe ga sastaviti bilo koje lice ili sud. Sudija je duan da proita ugovor pre overavanja jer imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u sastav zaostavtine, a iz nje se ne mogu namiriti ni nuni naslednici . Moe se zakljuiti u korist treeg.BITNI ELEMENTI UGOVORA O DOZ. IZDRZ.1. doivotno izdravanje i 2. prenoenje imovinskih prava. DEJSTVO UGOVORA: Ako neto drugo nije predvieno, na osnovu ugovora o doivotnom izdravanju davalac izdravanja stie obligaciono pravo da se na njega prenese pravo svojine ili druga imovinska prava tek posle smrti primaoca izdravanja. U tom sluaju primalac izdravanja zadrava pravo svojine na svim stvarima i prava koja su predmet ugovora. PRESTANAK UGOVORA:1. Smrt primaoca izdravanja2. Raskid ugovora , (najee zbog neizvrenja, a nekada sud raskida.) Raskid deluje retroaktivno(ex tunc), smatra se da ugovor nije ni zakljuen.Raskid ugovora moe delovati samo ubudue (ex nunc). 2.1Sudski raskid ugovora (potrebno je da se ispune 2 pretpostavke: subjektivna-poremeenost meusobnih odnosa i objektivna- nepodnoljivost zajednikog ivota), 2.2Raskid ugovora po sili zakona(kada suprunici i potomci davaoca izdravanja poslije nj. smrti ne mogu da nastave ugovor),2.3 Sporazumni raskid ugovora(proizilazi iz autonomije volje ugovornih strana) UGOVOR O USTUPANJU I RASPODELI IMOVINE ZA IVOTA To je obl. Ugovor izmeu pretka i njegovih potomaka, koji pod pretpostavkama odreenim ZON, proizvodi i nasledno pravna dejstva, zbog ega se i naziva i anticipirano nasleivanje za vreme ivota ostavioca. Ovaj ugovor mogu zakljuiti samo lica u odreenom srodnikom odnosu.predak (ustupilac), kao jedna ugovorna strana i potomci ustupioca kao druga ugovorna strana.Ako je potomak maloletan zastupaju ga roditelji ili staralac. Ako je predak rasporedio imovinu drugim licima to je igovor o poklonu.(nema nasledno pravna dejstva). DEJSTVO UGOVORA- ovaj ugovor proizvodi nasledno pravna dejstva ako su se sa ustupanjem i raspodelom saglasili svi ustupioevi potomci koji e po zakonu biti pozvani da ga naslede. Ako se neko nije saglasio ili se nakon to je sainjen ugovor sa svim naslednicima rodi dete ili pojavi naslednik koji je bio proglaen za umrlog, a oni bi po zakonu bili pozvani na naslee, tada ugovor o ustupanju i raspodeli nije punovaan. U toj situaciji dolazi do konverzije,zako da se delovi imovine ustupljeni ostalim naslednicima smatraju kao poklon.(obl. dejstvo) nitavost 1 ug- punovanost drugog. Suprunik imi isti poloaj kao potomci. Ugovor mora biti sainjen u obliku predvienim zakonom o nasl. bez obzira to se svi potomci nisu saglasili. Sluajevi kada nastaju okolnosti na strani potomka koji nije dao saglasnost, a ugovor ostaje punovaan: 1. potomak je umro pre ustupioca, a iza njega nisu ostali potomci koji mpgu i hoe da ga naslede. 2.potomak se odrekao naslea,a nije ostavio potomke. 3.potomak je iskljuen iz naslea, a nije ostavio potomke. 4. potomak je nedostojan za naslee, a nije ostavio potomke.Imovina koju je predak ostavio potomcima ne ulazi u zaostavtinu. Kada predak umre nj zaostavtinu ine samo dobra koja nisu obuhvaena tim ugovorom,kao i dobra koja je ustupilac naknadno stekao. Svojstva koja karakteriu ovaj ugovor su : 1.obligaciono pravno(ustupanje imovine bez naknade) i 2. nasledno pravno (ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu). Svi potomci ustupioca se nalaze u sl. Poziciji kao da su sanaslednici.PREDMET UGOVORA Predmet je sva imovina ili deo ustupioeve imovine. Predmet moe biti imovina pretka koju e imati u vreme smrti. Predmet nasleivanja moe biti samo ono to nije obuhvaeno punovanim ugovorom o ustupanju i raspodeli. Ovim ugovorom ustupilac moe ugovoriti za sebe, svog suprunika ili oboje ili u korist treeg: pravo uivanja, plodouivanja,doivotnu rentu,doivotno izdravanje, pravo stanovanja....... To je meovit ugovor ija sadrina zavisi od volje strana. Akcesorni ugovor- ugovor gde se mogu kasnije ugovoriti prava i ovlaenja strane, ne moe nastati dok ne nastane samostalni, a prestaje kada i samostalni. Ako je ugovoreno neko pravo za treeg, trei stie sopstveno i neposredno pravo prema duniku.(ako nije drugaije) OPOZIV UGOVORA: Ustupilac je ovlaen da opozove ugovor o ustupanju i raspodeli zbog grube neblagodarnosti jednog ili vie potomaka prema njemu. Gruba neblagodarnost je pravni standard koga sud konkretizuje u svakom pojedinom sluaju.Ustupilac moe potomku oprostiti preutno ili izriito grubu neblagodarnost. Da bi vratio imovinu mora obavestiti potomka, a tek ako ne vrati, podneti sudu tubu za vraanje. U sluaju opoziva ugovora o ustupanju i raspodeli prema jednom ili nekim od potomaka, taj ugovor prema ostalim potomcima proizvodi nasledno pravno dejstvo. Ali taj potomak ima pravo da nasledi nuni deo. UGOVORI NA SREU To su ugovori u kojima predmet obaveze 1 ili obe strane zavise u celini ili delom od neke budue neizvesne okolnosti, od okolnosti koja je neizvesna za ugovorne strane ili od nastupanja budueg, ali vremenski neodreenog dogaaja.Strane se mogu obavezati na sticanje ili gubitak vee ili manje imovinske koristi.Tako moe biti izvesno sticanje stvari, ali ne i njena vrednost.Na njih se ne primenjuje naelo jednake vrednosti uzajamnih davanja.Ne moe se zahtevati

ponitenje ugovora.OSOBINE UGOVORA NA SRECU To su aleatorni ugovori- prestacije zavise od neizvesnog dogaaja. (punovana je opklada); dvostrano obavezni ili jednostrano obavezni, Po pravilu su neformalni, ali strane mogu da ugovore i formu, koja je bitan uslov nj punovanosti i moe biti propisana zakonom; imenovani su, regulisani zakonom i pravnim pravilima.Najvaniji ug. na sreu regulisani su Zakonom o igrama na sreu. IGRE NA SREU- to su igre u kojima se uesnicima uz neposrednu naplatu ili naplatu posrednim putem prua mogunost da ostvare dobitak, pri emu krajnji ishod igre ne zavisi samo od znanja i vetine uesnika u igri nego i od sluaja nekog neizvesnog dogadjaja.Mogu se prireivati smo igre na sreu koje su upisane u katalog igara i za ije prireivanje su doneta pravila igre. Cilj prireivanja igara je razonoda uesnika, prireivanje dobitaka, prava i ostvarivanje dela sredstava koja su prihod budeta Srbije. Pravo prireivanja igara na sreu prenosi se na osnovu: 1) dozvole,2)odobrenja, 3)saglasnosti. DEJSTVO IGARA NA SRECU: Zakljuenje ovog ugovora proizvodi punovana pravna dejstva.Za isplatu dobitka kod klasinih igara na sreu jemi Dravna lutrija Srbije. Prireiva igara mora imati u banci sa Seditem u Republici namenski depozit ili bankarsku garanciju na odgovarajui iznos..On mora u korist Republike predati ovlaenje za raspolaganje sredstvima namenskog depozita. Ovaj ugovor zakljuen usmeno stvara prirodnu obligaciju na strani ugovaraa koja je izgubila igru.U sluaju da ovu obavezu dobrovoljno ne ispuni strana koja je izgubila igru na sreu, druga strana moepodneti tubu sudu.KUPOVINA NADANIH STVARI: je oblik ugovora o prodaji stvari kojima se kupac nada. Kupac kupuje odreenu koliinu stvari ako one u budunosti nastanu.Ne moe se tano odrediti cena. Ugovor je zakljuen pod odlonim uslovom.Ako stvar nastane, ugovor deluje od trenutka nj zakljuenja. Ako ne nastane,prestala je i obaveza kupca da plati cenu.KUPOVINA NADE: je poseban oblik ugovora o prodaji kojim kupac kupuje stvar koja ne postoji u vreme zakljuenja ugovora, s tim to je njen nastanak, uopte, u budunosti neizvestan, a ako stvar nastane neizvesna su njena svojstva i koliina. To je poseban modalitet prodaje: Aleatoran je samo za prodavca.

You might also like