BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OPĆINA CAZIN

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA O P Ć I N E C A Z I N
ZA PERIOD 2005. – 2010. GODINE

Cazin, juni 2004.godine

S ADRŢAJ 1. UVOD....................................................................................................................................................... 4 1.1. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja ......................................................................................... 4 1.2. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja .............................................................. 5 2. ANALIZA STANJA ............................................................................................................................... 6 2.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI .............................................................. 6 2.1.1. Geografski poloţaj .............................................................................................................. 6 2.1.2. Geoprometni poloţaj .......................................................................................................... 7 2.1.3. Opće karakteristike prostora ............................................................................................... 8 2.1.4. Mineralni resursi ................................................................................................................. 9 2.1.5. Hidrografske karakteristike .............................................................................................. 10 2.1.6. Šumski resursi .................................................................................................................. 11 2.1.7. Posebene prirodne vrijednosti .......................................................................................... 11 2.1.8. Klimatske karakteristike ................................................................................................... 12 2.2. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA....................................................................... 13 2.2.1. Bliţa istorija demografske slike ....................................................................................... 13 2.2.2. Zanimanje stanovništva .................................................................................................... 13 2.2.3. Popis stanovništva ............................................................................................................ 14 2.2.4. Broj stanovnika na općini “procjena” ............................................................................... 14 2.2.5. Ukupan broj raseljenih lica na općini ............................................................................... 14 2.2.6. Starosna struktura stanovništva ........................................................................................ 14 2.2.7. Polna struktura stanovništva ............................................................................................. 14 2.2.8. Nacionalna struktura stanovništva .................................................................................... 14 2.2.9. Demografski trendovi ....................................................................................................... 15 2.2.10. Zaposlenost i njihova struktura....................................................................................... 16 2.2.11. Mogućnost prekvalifikacije ............................................................................................ 17 2.3. EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN..................................................... 18 2.3.1. Stanje privrede .................................................................................................................. 18 2.3.2. Stanje poljoprivrede.......................................................................................................... 25 2.3.3 Turizam............................................................................................................................. 31 2.4. INFRASTRUKTURA................................................................................................................ 32 2.4.1. Saobraćajna infrastruktura ................................................................................................ 32 2.4.2. Stanje telekomunikacija.................................................................................................... 38 2.4.3. Elektro – energetski sistem ............................................................................................... 38 2.4.4. Vodoprivredna i kanalizaciona infrastruktura .................................................................. 43 2.5. OBRAZOVANJE....................................................................................................................... 46 2.5.1. Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja....................................................................... 46 2.5.2. Predškolsko obrazovanje .................................................................................................. 46 2.5.3. Osnovno obazovanje ........................................................................................................ 47 2.5.4. Srednje obrazovanje ........................................................................................................ 49 2.5.5. Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................. 55 2.5.6. Biblioteke ......................................................................................................................... 55 2.6. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................................... 58 2.6.1. Zdravstvo .......................................................................................................................... 58 2.6.2. Socijalna zaštita ................................................................................................................ 61 2.6.3. Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih ........................................................................... 62

2

2.7. KULTURA I SPORT ................................................................................................................ 63 2.7.1 Kultura ............................................................................................................................... 63 2.7.2. Sport ................................................................................................................................. 64 2.8. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI .......................................................................... 66 3. SWOT ANALIZA ................................................................................................................................. 68 3.1. Snage .......................................................................................................................................... 68 3.2. Slabosti ........................................................................................................................................ 69 3.3. Mogućnosti – šanse ..................................................................................................................... 69 3.4. Prijetnje........................................................................................................................................ 70 4. VIZIJA ................................................................................................................................................... 71 4.1. Misija lokalne uprave .................................................................................................................. 71 5. STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................................................................ 72 5.1. CILJ 1 Privreda i poduzetništvo .................................................................................................... 73 5.2. CILJ 2 Partnerski odnosi i ljudski potencijali ............................................................................... 75 5.3. CILJ 3 Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom ......................................... 76 5.4. CILJ 4 Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom zaštita ţivotne sredine ................................... 77 5.5. CILJ 5 Razvoj općinske uprave na principima, zakonitosti, transparentnosti, uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti, profesionalizma i politiĉke nezavisnosti ......................... 77 5.6. CILJ 6 Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i psiho-socijalne zaštite graĊana ........................ 78 5.7. CILJ 7 Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti.................................................................................. 78 5.8. CILJ 8 Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana .............................. 80 6. RAZVOJNI PROGRAMI .................................................................................................................... 81 6.1. Programi izgradnje poslinih inkubatora....................................................................................... 82 6.2. Program formiranja Agencije za lokalni razvoj ........................................................................... 82 6.3. Program izgradnje poslovnog centra preko puta pošte ................................................................ 83 6.4. Program uticaja na uspješno završenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada nerade ......................................................................................... 83 6.5. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta ........................................................... 83 6.6. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena ........................................................... 84 6.7. Program razvoja poljoprivrede .................................................................................................... 84 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj .................................... 86 6.9. Program infrastrukturnog povezivanja općine............................................................................. 86 6.10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina ........................................................................... 86 6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda............................................................................ 87 6.12. Program vodosnadbijevanja općine Cazin................................................................................. 88 6.13. Program zbrinjavanja otpada I otpadnih voda ........................................................................... 89 6.14. Program razvoja ljudskih potencijala ........................................................................................ 89 6.1. Program zaštite ţivotne sredine .................................................................................................. 90 7. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA ........................ 93

8. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST ............................................................................... 94

3

stav 1. Statuta općine Cazin (Sluţbeni glasnik općine Cazin broj:2/02). i ĉlanu 28. kvalitetnih programa koji bi riješili ili umanjili navedene probleme. u sadrţaju ovog dokumenta ukazuje se na kljuĉne elemente. privredne i kulturne promjene. 4 .-2010. postizanje ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora općine. utvrĊivanje infrastrukturne mreţe i usklaĊivanje iste sa potrebama stanovništva i privrede. socijalnoj zaštiti. porast nezaposlenosti. a kojim je takoĊe propisano da općina donosi razvojna planska dokumenta. kao i da u procesu realnog planiranja usklaĊuje razvojne protivrjeĉnosti lokalnih i regionalnih interesa. racionalno korištenje. odnosno procjena realne mogućnosti korištenja svih raspoloţivih resursa i drugih prednosti. našla se u procesu tranzicije. Naravno. 1/98. taĉka 1. polazeći od kriterijuma racionalnog korištenja prirodnih i drugih komparativnih prednosti ove sredine. kao i druge susjedne drţave.1. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Sluţbeni glasnik USK-a. radu i zapošljavanju. sportu.godine. To praktiĉno znaĉi da se u lokalnoj zajednici moraju verifikovati kriterijumi i dati precizne ĉinjenice za: racionalno korištenje prostora i privrednih resursa. a samim tim i socijalne probleme. kako bi se smanjile razlike izmeĊu mjesnih zajednica u pogledu uslova ţivljenja. a što je prouzrokovalo nagli pad proizvodnje. pravne. organizaciju i ureĊenje prostora. kao realni pokazatelji svih kljuĉnih elemenata koji uĉestvuju u kreiranju društveno-ekonomskog razvoja. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja Polazeći od ĉinjenice da je planiranje jedan od osnovnih oblika usklaĊivanja razliĉitih interesa i subjekata na odreĊenom prostoru. istorijskih i kulturnih vrijednosti ove općine. te ĉlanu 18. kulturi.1. koji su od velikog interesa za ukupan društveno ekonomski razvoj. Stoga je planiranje neprekidan proces kojim se prate politiĉke. Ovakvih socio-ekonomskih pojava i problema nije bila pošteĊena ni općina Cazin što je imalo za posljedicu potrebu za pronalaţenje konkretnog djelovanja. UVOD Bosna i Hercegovina. unapreĊivanje i oĉuvanje prirodne okoline. kojim je regulisano da općina u okviru samoupravnog djelovanja osigrurava lokane potrebe stanovništva u oblasti obrazovanja i odgoja. kojim je regulisano da Općinsko vijeće donosi programe razvoja pojedinih djelatnosti. neracionalno korištenje resursa. ove aktivnosti nisu u kontekstu politiĉkog djelovanja pojedinih osoba ili pojedinih politiĉkih opcija. zaštiti ţivotne okoline itd. U tom smislu osnovni znaĉaj ovog dokumenta jeste da je sveobuhvatnom analizom stvorio kvalitetnu osnovu za iznalaţenje najracionalnijih kratkoroĉnih i dugoroĉnih rješenja društveno-ekonomskog razvoja općine Cazin. istog zakona. nered na trţištu. taĉka 5. broj:5/97. taĉka 2. tehniĉko-tehnološke. 1. tj. Pravni osnov za donošenje ovakvog planskog dokumenta sadrţan je u ĉlanu 10.2/00 i 7/01). nego su usklaĊeni interesi i ţelje svih subjekata na prostoru općine Cazin i pretoĉene su u dokumentu koga smo nazvali Strateški plan razvoja općine Cazin za period 2005.

Primarni cilj ovog dokumenta je da ukaţe na jasan pravac i pokuša identifikovati strateške smjernice za budući razvoj ove lokalne zajednice. socijalne i zdravstvene zaštite. Nakon opseţno saĉinjene anlize. mogućnosti kao i prijetnje. na osnovu kojeg je Odbor za planiranje i razvoj otpoĉeo sa narednim aktivnostima.godine i da istu dostavi Općinskom vijeću na razmatranje i usvajanje. poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage.2. 5 . Po okonĉanju ove faze i prikupljanja podataka Odbor za planiranje je formirao 8 grupa po konkretnim oblastima. demografska kretanja i stanje trţišta rada. satavljene od ĉlanova OPR-a i struĉnjaka po datim oblastima koji su uradili priloge za Strateški plan razvoja općine Cazin. produktivnom poljoprivredom. odnosno snage sa kojima općina raspolaţe. raznih udruţenja. Na bazi svega naprijed navedenog identifikovani su strateški ciljevi i pravci razvoja općine Cazin u periodu 2005.godine.1. nevladinim organizacijama itd. a prijetnje i teškoće u šanse. udruţenja i graĊana. a općinski naĉelnik svojim Rješenjem imenovao je još 7 ĉlanova navedenog odbora. analizirajući interne i eksterne faktore definisana je vizija razvoja općine Cazin na slijedeći naĉin: Općina Cazin treba da postane srednje razvijena općina sa jakom malom privredom. poljoprivrede. te predloţio moguće razvojne programe i projekte za realizaciju strateških ciljeva. Općinsko vijeće općine Cazin ja na sjednici odrţanoj 26. ekonomije. sporta i kulture. privrednih poduzetnika.07. lokalne uprave i drugih parametara utvrĊene su prednosti. predstavnika izvršne vlasti.11. te utvrĊena vizija. obrazovanja. kao i mjere i aktivnosti za implementaciju i nadziranje realiazcije ove strategije. Analiza stanja općine Cazin je u zadanom roku uraĊena i razmatrana na sjednici Općinskog vijeća 29. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom.godine jednoglasno je usvojen ponuĊeni Plan rada i aktivnosti.2003. raznih drugih institucija i pojedinaca. Na istoj sjednici Općinskog vijeća dat je zadatak Odboru za planiranje i razvoj da pripremi i predloţi odmah za narednu sjednicu OV Plan rada i aktivnosti OPR-a na izradi Strateškog plana. Odbor za planiranje razvoja utvrdio je viziju. Na kraju. U vezi sa ovim. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja Strategija razvoja općine Cazin je rezultat rada lokalnih organa vlasti (Odbor za planiranje i razvoj općine Cazin) i predstavnika OSCE-Odjela za demokratizaciju. društvenih djelatnosti. Na sjednici Općinskog vijeća odrţanoj 27. Kroz SWOT analizu uzimajući u obzir sve podatke o geografskom poloţaju općine Cazin. Na navedenoj sjednici Zakljuĉkom Općinskog vijeća dato je zaduţenje općinskom naĉelniku i Odboru za planiranje i razvoj da u roku od 90 dana uradi socio-ekonomsku analizu stanja općine Cazin kao polaznu osnovu za izradu Strateškog plana razvoja općine Cazin za period 2005. te organizacija koje su pomogle u prikupljanju i analiziranju podataka.godine. uz manje primjedbe i sugestije koje su naknadno ugraĊene u dopuni Analiza jednoglasno usvojena. koje su slabosti. direkcija i zavoda pismenim putem traţeni su Izvodi razvojnih planova koji se odnose na podruĉje općine Cazin kako bi se isti unijeli u razvojni plan općine Cazin.12.godine imenovalo 8 ĉlanova Odbora za planiranje i razvoj ispred zakonodavne vlasti. infrastrukture.2003.-2010. privrednih subjekata.-2010. mjesnih zajednica.2003. Odmah se pristupilo izradi socio-ekonomske analize stanja na općini Cazin sa SWOT analizom kao pretpostavkom i osnovom za izradu Strateškog plana razvoja. U cilju prikupljanja podataka i ukljuĉivanja svih relevantnih subjekata u proces planiranja odrţani su brojni sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica. koja je nakon duţe rasprave. Od resornih kantonalnih ministarstava.

ANALIZA STANJA 2. Geografski poloţaj Općina Cazin nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Sanski Most i Velika Kladuša.2. Kljuĉ.1. Teritorija Općine Cazin zahvata 356 km2. odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Bosanska Krupa.1. Bosanski Petrovac.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI 2. Općina Cazin je konstitutivni dio Unsko-Sanskog kantona u okviru kojeg se osim Cazina nalaze i općine: Bihać. Buţim. 6 . Relativna gustina naseljenosti iznosi oko 178 stanovnika na 1 km².

kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeĊa. blizina nacionalnog parka "Plitviĉka jezera".2. 7 . te sjeverozapad-jugoistok.2. poveţe Panonska nizija i Jadran.Kladuše sa podruĉjem susjedne Republike Hrvatske. preko Stijene i Bos. Blizina velikih centara u Republici Hrvatskoj. sa kantonalnim centrom.Krupe. Kanton i općina Cazin će svoje razvojne ambicije moći u potpunosti da zadovolje.1. Od ostalih saobraćajnica treba izdvojiti regionalni put koji Cazin.Novi. na podruĉju općine primarnu ulogu ima magistralni put M-4.2. koristeći ih u cilju intenziviranja razvoja svog podruĉja i adekvatnijeg korištenja resursnih potencijala lovnih podruĉja. Formiranjem općine Buţim putni pravac CazinBuţim poprimio je regionalni znaĉaj jer povezuje Buţim. a u budućnosti će ovim podruĉjem prolaziti Evropski transportni koridori u pravcu sjever-jug. termalnih voda u banji Gata su znaĉajne prednosti. Trenutno. a preko Vel. a preko Unsko-Sanskog kantona i preko Bosne i Hercegovine poveţe Zapadna Evropa sa Bliskim Istokom. Geoprometni poloţaj Danas podruĉje Unsko-Sanskog kantona povezuje Savsku i Jadransku razvojnu osovinu. povezuje sa podruĉjima RS (B. koje omogućavaju da se podruĉje Cazina višestruko poveţe sa susjednim i širim podruĉjem. rijeke Une. preko Cazina. Kada se realiziraju ovi putni pravci.Banjaluka ). duţine 52km koji povezuje općinu Cazin preko Srbljana sa kantonalnim centrom (Bihać) i drugim gradovima F BiH i RS. blizina rijeke Korane.

Juţna morfološka cjelina je nastavak Liĉke površi i pripada tipu nepotpunog krasa. Teren se blago spušta prema sjeveru teritorije općine i dalje. u kojem se istiĉu uzvišenja: Japića Brdo kod Cazina (510 m). Manje pećine evidentirane su u Šepićima i lijevoj strani kanjona rijeke Une. Sjeverni i sjeveroistoĉni dio karakteriše nisko brdovit reljef sa nadmorskom visinom 300-400 metara. u koji ponire Koprivska rijeka (Horljava). u pojas rudnih planina Dinarskog sistema. Geomorfološka cjelina na sjeveru je veća i prelazi na teritoriju općine Velika Kladuša i teritoriju susjedne Republike Hrvatske. Muratovo brdo (518 m) i najviša toĉka na teritoriji općine Kudića brdo (522 m) u sklopu "Pećkih brda" – dominantnog kraja na cijeloj teritoriji. Na teritoriju općine po pejzaţnom izgledu i hidrografskoj mreţi moguće je izdvojiti juţnu i sjevernu morfološku cjelinu. desne pritoke rijeke Korane. ĉija razdjelna linija ide pravcem Trţaĉka Raštela – Mutnik – Cazin – Stijena. Od površinskih kraških oblika najĉešće su vrtaĉe (dolovi). kod starog grada.1. Površ je blago nagnuta prema dolini Toplice. 8 . na koju stranu su uglavnom orjentirani i vodeni tokovi.2. Iznad površi izdiţu se usamljena uzvišenja: Velika Gomila (kote 797 i 745) i dio Male Gomile. Najveći ponor nalazi se u mjestu Stijena. Ovo podruĉje odlikuje veći broj manjih vodenih tokova bujiĉnog karaktera. dok su od podzemnih oblika kraške erozije najĉešći ponori.3 Opšte karakteristike prostora: Morfološki ovo podruĉje pripada pojasu Dinarskih planina.

Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići. ploĉastih vapnenaca i drugih minerala. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. na duţini od oko 20 km i prosjeĉnoj širini oko 6 km.75%. Cazinski ugljeni bazen proteţe se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu. Zapadno od Cazina.6%.593 kJ (3. Geološke rezerve su relativno velike.2. na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Crnaja i Šturlić. u Crnaji 3 m. 9 . uz glavnu cestu kod Ćoralića. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra. kvarcnog pijeska. dovoljno ne istraţene. geološke rezerve tih dolomita na podruĉju općine Cazin. Prema sadrţaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Najĉešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Ograniĉena istraţivanja izvršena na termalnim izvorima na podruĉju Trţaĉkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama. pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraţivanja radi utvrĊivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u graĊevinarstvu. ĉije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.000 t uglja.797.245 kcal). a sumpora 2. sadrţaj vlage je 30.90%. Osim lokaliteta "Dţehveruša" sigurno postoje znaĉajne. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istraţene su i obraĉunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. a vanbilansne C2 kategorije od oko 40. Sjeveroistoĉno od naselja Stijena. što znaĉi da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. tufora.1.5 metara. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istoĉno od Trţca i dobiveni su pozitivni rezultati.000 t.4 Mineralni resursi: Na podruĉju općine Cazin nalaze se znaĉajne geološke rezerve gipsa. PreraĊivanje dolomita kod Ćoralića (Dţehveruša) je poznato i van granica Unsko-Sanskog kantona. Juţno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješĉara. Prema raspoloţivim podacima moţe se reći da ugalj bazena Cazin-Trţac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13. a u Šturliću preko 4.000. pepela 17. UtvrĊeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. postoji ciglana u ĉijoj neposrednoj blizini se nalazi leţište ciglarske gline.

Sliĉna situacija je i sa poljoprivrednim površinama uz vodotoke rijeke Mutnice i Toplice ĉija su korita takoĊe nedovoljnog kapaciteta. Izvire ispod strme strane amfiteatralnog erozionog kraškog proširenja izmeĊu naselja Prošići i Ostroţac. te . dok je prema Bos. jer su prostorno "razvuĉene". slaba ocjedivost terena te samim tim zamoĉvarenje poljoprivrednog zemljišta i nemogućnost njegove obrade. Najveće vrelo je kod ţeljezniĉke stanice Grmuša za koje se pretpostavlja da je ponornica Koprivske rijeke (Horljava).slivno podruĉje rijeke Korane sa glavnim pritokama Toplicom. Crnajom. Nastaje od potoka i vrela kod sela Vrela i izvora Kamenica i Crnog vrela ispod sela Osredka.5 Hidrografske karakteristike: Hidrografska situacija na podruĉju općine Cazin karakteriše razliĉitost u gustini rijeĉne mreţe. Osim rijeke Une. ada. Na podruĉju općine egzistiraju tri slivna podruĉja: . nalaze se bliţe korisnicima i ĉistije su od površinskog "prihranjivaĉa".1. Posljedica plitkog korita je vrlo ĉesto visok nivo podzemnih voda u priobalnim dijelovima. Grahovom rijekom. Korana je mirna rijeka. ima izvjestan broj ponornica.2. Znaĉaj podzemnih voda je vrlo velik. Po izlasku iz kanjona kojeg je izgradila u kreĉnjaĉkoj površi izmeĊu Sadilovca i Bugara. Duţina toka je 1. Na osnovu raspoloţivih podataka moţe se zakljuĉiti da cazinski region raspolaţe rezervama podzemne vode koja bi mogla obezbijediti vodosnabdjevanje od 700 l/sec. Pored rijeka koje cijelim tokom teku površinski.slivno podruĉje rijeke Gline sa glavnim pritokama Rijekom. te već pri pojavi svakogodišnjih velikih voda priobalno zemljište biva plavljeno. nataloţeno je dosta sedre sa mnogobrojnim opasnim virovima. koje se ponovo javljaju kao nove rijeke odnosno potoci.slivno podruĉje rijeke Une sa glavnom pritokom Dobrenicom. U kanjonu Une su brojni izvori i vrela.5 km dugim tokom. rjeĉica Dobrenica. Korito joj je plitko i široko. Mutnicom. Najveća rijeka je Una. One se nalaze na velikim dubinama. broju izvora i bogatstvu rijeĉnih tokova. Druga po veliĉini je rijeka Korana. Ovdje tok Une ima dosta brzaka. okruţeno niskom šumom i grmljem.Krupi rijeka Una usjekla veliĉanstven kanjon. Najduţa rijeka na općini Cazin je rijeka Mutnica sa svojim 19. Prema Bihaću je nešto šire eroziono proširenje. tok jako meandrira i ima dosta staraĉa i mrtvaja. Okolno zemljište je priliĉno široko i ravno. Mrcoljicom i Pivnicom. svi ostali vodotoci nisu dovoljno bogati vodom. naroĉito sa lijeve strane za koje se pretpostavlja da su od potoka koji poniru na kraškoj površi. na dijelu granice sa R Hrvatskom. Najznaĉajnija takva ponornica je Koprivska rijeka (Horljava). . naroĉito u ljetnom periodu. 10 . Na dijelu Cazinske općine u Unu utiĉe samo jedna kratka pritoka.5 km.

Sve ostale površine nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost i ĉinit će osnovu za nova pošumljavanja u narednom periodu.krupnoća ploda je 2-3 puta veća od ploda pitomog kestena.2. ali autohtonog porijekla. Poĉetkom 2001. Flora Une je tipiĉna za vodotokove naših rijeka. Radi se o jako degradiranim niskim šumama.koja je ove godine prerasla nivo općine. godini i biće nastavljeno i narednih godina.1. Najrasprostranjenije šume su lišĉari. nego predstavlja prirodnu vrijednost koja moţe da podnese najstroţije meĊunarodne kriterije vrednovanja prirodnim znamenitosti i ljepote. bogatstvo ribom. a i ukus je bolji. Prisutna je aktivnost na popularizaciji kestena kroz društvenu manifestaciju «KESTENIJADA». Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi oko 10. U jesen ove godine već su vidni i prvi oĉekivani rezultati. niske bukove šume. te niske kestenove šume. pruţaju izvanredne uslove za odmor i rekreaciju. Posebne prirodne vrijednosti: Ĉitavo podruĉje općine. svojom ĉistom i lijepom zelenom bojom vode. Floristiĉki i prirodni fenomen rijeke Une daje peĉat ne samo ovom podruĉju. Šume u svojini graĊana (privatne šume) u nadleţnosti su Kantonalnog resornog ministarstva. a mjestimiĉno potpuno kamenite. oko 25% općinske teritorije.Krupe raste izuzetno bijela vrba (Salix alba) drvo koje u sklopu narasta do 25 i do 30 m.te vještaĉkim obnovama sa odgovarajućim vrstama. cerom.Krupa. a od drugih vrsta vrba znaĉajne su: krta vrba (Salix fragilis). i dr. osnovana plantaţa.Navedene aktivnosti provodi PJ: «Šumska uprava za uzgoj»Cazin u okviru JP»Unsko sanske šume» Bos. Dolina rijeke Une sa svojim atraktivnim kanjonom. preteţno u mješovitim šumama sa hrastom kitnjakom.000 ha. niske šume hrasta kitnjaka. Poslije poljoprivrednih površina.1.7. malim površinama (cjelinama). niskih proizvodnih mogućnosti. šibljaci i goleti. rana vrba (Salix daphnoides vill). gdje dominiraju razne vrste vrba.aktivnosti su usmjerene na podizanje i mjere njege šuma. i zasigurno će doprinijeti animaciji ploda kestena ovog podruĉja u trţišnom smislu kao robe kroz najrazliĉitije forme. ako se uzmu u obzir niske šume. Pored pošumljavanja šumskih goleti i u toku rata devastiranih šuma. Visokih prirodnih šuma na podruĉju općine Cazin skoro i nema. Sada se kesten nalazi u ĉistim sastojinama. Za podruĉje općine Cazin je veoma znaĉajna šuma kestena. šume angaţuju najviše površine. dolinske strane obrasle borovom i mješovitom šumom.stvoren matiĉnjak za uzimanje kalem granĉica. virova. lovor vrba (Salix pentanika). Najveći areal pitomog kestena u Bosni i Hercegovini nalazi se na podruĉju cazinske općine. a naroĉito dijelovi uz rijeku Unu pruţaju obilje izvanrednih prirodnih pejzaţa. izuzev vještaĉki podignutih nasada ĉetinara u primjesi sa prirodnim vrstama lišĉara. a mjestimiĉno i prave prirodne rijetkosti u sklopu originalnih prirodnih ambijenata. zauzimajući tako oko 2.090 ha (oko 52% u društvenoj i oko 48% u privatnoj svojini). U kanjonu Une izmeĊu Ostrošca i Bos. sa mnoštvom brzaka. 2. Kalemljenje i oplemenjivanje pitomog kestena sa kultivarom tipa maron. 11 . te sa kalemljenjem nastavljeno u 2002. bukvom i drugim vrstama.godine iz Italije (region Firence) donesene su dvogodišnje sadnice marona.6 Šumski resursi: Šume na podruĉju općine Cazin angaţuju znatan dio općinske teritorije. i 2003.Urod plodova marona je dobar. sedre i ada. obiĉnim grabom.

sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20. zatim decembar i februar. Autohtonu vegetaciju rijeke Une ĉini crna joha (Alnus glutinosa) do 30 m visoko drvo. u vegetaciji Une sudjeluju i topole. Da bi sedra ţivjela moraju postojati prirodni uslovi: prirodno prelijevanje vode preko barijera. dok je u najkišovitijoj godini palo 1497 mm.5 m/sec). Najhladniji mjeseci su: januar. MeĊutim. Oblici sedre su razliĉiti i ponekad fantastiĉni. ili 23% više od srednje godišnje koliĉine padavina. sa znatnim uticajem lokalnih uslova. a zatim skoro cijeli septembar. juli. ĉistoća vode. Srednja godišnja temperatura zraka je 9. kada su i temperature najniţe. velika koliĉina vode. dok je srednja brzina ostalih vjetrova ista (1. august i septembar. februar i mart 242 mm na 1m2) sa najmanje padavina. maj. Najviše padavina ima u toku proljeća (april. Ljetnji mjeseci imaju nešto manje padavina (juli. što je za 284 mm.Osim vrbe.8 Klimatske karakteristike: Ovo podruĉje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima. septembar sa 300 mm na 1m2). dok je zimski period (januar. odnosno oko 75 dana godišnje.5 °C. sedrotvorci ţive samo u brzacima i sedra je ţiva samo ako je prekrivena originalnim ţivim slojem sedrotvornih mahovina. U prosjeku. 2. Mjesec sa najviše dana sa pojavom padanja snijega je januar. novembar i decembar sa 335 mm). pa se i snjeţni pokrivaĉ najduţe zadrţava.6 °C. Bez snjeţnih padavina su juni. najveću brzinu ima juţni vjetar (2. posebnu vrijednost ĉini i neposredno okruţenje sa bogatim relejfnim oblicima i stvorenim vrijednostima kulturno-graditeljskog naslijeĊa (stari gradovi na visovima kanjona i proširene doline). Prosjeĉna godišnja koliĉina padavina na ovom podruĉju je 1213 mm na 1m2. u martu se snijeg kraće zadrţava. Ljepota Une je tolika da se ĉesto neopravdano zaboravlja na druge prostorne cjeline u općini koje posjeduju znaĉajne prirodne vrijednosti: rijeka Korana koja tangira općinsko podruĉje sa zapadne strane.1. sedrotvoraca i biodinamike. ali se ne zadrţava. Pored pejzaţnih ljepota koju ĉine autentiĉna flora Une i fenomenalnih pojava proizišlih u odnosu sedre i vode. Ono što ĉini Unu izuzetnom rijekom je svakako prirodni fenomen sedre. 12 . zatim jugozapadni (1. i to bijela i crna topola (Populus alba i Populus nigra). zatim ĉitav juţni pojas Banje Gate do Ostroţca ukljuĉujući i termomineralne vode Gate.4 m/sec).7 m/sec) i jugoistoĉni (1. Ova prirodna pojava je danas veoma rijetka u svijetu što još više potencira vrijednost Une. Sa bioklimatskog stanovišta prosjeĉno je najpovoljnije vrijeme za ţivot i rad u maju i prvoj polovini juna. a najrijeĊi jugoistoĉni vjetar. pa brdo V. Na podruĉju općine Cazin najĉešći su sjeverni vjetrovi. august. U maju snijeg moţe padati.Gomila i dr.1 m/sec). august. februar i mart imaju podjednak srednji broj dana sa padanjem snijega. juni: 338 mm) i tokom jeseni (oktobar. dok je bijela joha (A. Decembar. Sedru reprodukuju serdotvorci. dok su najtopliji juli.incana) nešto niţa (od 10-25 m) koja je vaţna kao zaštita na slabo plodnim terenima uz brdske i planinske potoke. Maksimalne koliĉine padavina zabiljeţene su u mjesecu oktobru 359 mm. te ponori kod Pećigrada i Stijene. jer je i prosjeĉna temperatura veća. te juni.

3 hektara po stanovniku.Inaĉe poljoprivredni potencijali općine su dosta skromni.110 10.2.558 1991 63.. a znaĉajan broj i u zemlje Zapadne Evrope i to preteţno Austrija.9 2.6 2.2 1.0 19481991 2.5 1. OdreĊeni broj je zaposlen u trgovini i ugostiteljstvu te zanatskoj djelatnosti. ( 178 stan. Poljoprivreda je sve do 1972. a za normalnu ishranu stanovništva je neophodno najmanje 0.1971. Iako je stopa prirodnog priraštaja viša u seoskim podruĉjima zbog stalne migracije stanovništva prema gradu ukupan porast stanovništva odvijao se sporije nego u gradu.446 1981 57. 13 .1961. godine kada je izgraĊeno nekoliko znaĉajnijih privrednih objekata./km2 ).Ukupna obradiva površina iznosi 20. godine bilo je u kontinuiranom porastu.471 1971 45. koje se za 43 godine udvostruĉilo. MeĊutim i pored toga općina je imala a i sada ima malu stopu zaposlenosti. višak radne snage jedan dio radno aktivnog stanovništva se zapošljavao u bivše republike.6 3.189 51. Podruĉje 1948 Općina Cazin Grad Selo 30. pa općina Cazin spada u najgušće naseljene u Bosni i Hercegovini. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA 2. i 1980.599 Broj stanovnika 1961 35.7 2. Zanimanje stanovništva Općina Cazin spada u red najnerazvijenijih općina u B i H.4 hektara.U zadnje vrijeme dolazi do znaĉajnijeg mehanizovanja te primjene agrotehniĉkih mjera u poljoprivredi pa su prinosi osjetno u porastu.0 1.Tada dolazi do promjene u strukturi zaposlenih gdje industrija zauzima vodeće mjesto.0 2.1 1. 2.2. Njemaĉka i Švicarska.459 ha što je oko 0.3 2.9 4. Bliţa istorija demografske slike Stanovništvo općine Cazin posmatrano u periodu 1948.545 25.406 12.2 2. do 1991.2.723 29.468 8. mjereno prema društvenom proizvodu po stanovniku. a sadašnje drţave Sloveniju i Hrvatsku.2.2.3 Izrazito visoke stope nataliteta i umjerene stope mortaliteta u posmatranom periodu imale su za posljedicu visok prirodni priraštaj a time i ukupni porast stanovništva općine.194 5.022 37. godine da bi kasnije bila u opadanju. Obzirom na veliku nezaposlenost tj.Pedološki sastav i kvalitet tla nije takav da bi se na njemu bez intezivne agrotehnike mogli ostvariti znaĉajniji prinosi. Stopa rasta stanovništva općine pokazuje tendenciju povećanja do 1971. godine tradicionalno bila osnovna privredna djelatnost i izvor prihoda stanovništva općine. strukturi privrede i drugim elementima.552 46.1. procentu zaposlenosti stanovništva.217 Prosjeĉna stopa rasta u % 1948. Razvoj vitalnih komponenti pokazuje da se stanovništvo općine nalazi u demografskoj tranziciji koju karakteriše brţi pad nataliteta od pada mortaliteta pa je prirodni priraštaj u kontinuiranom padu.8 2. Razvoj industrije općine desio se izmeĊu 1972.144 4.19811961 1971 1981 1991 1.

21% 0.469 117 48 0.56% 2.814 49 % 51 % 2.2.12.2003.2003 godine: 150 Izvor podataka: Knjiga sluţbene evidencije raseljenih lica i izbjeglica koja se vodi u općini Cazin.488 33. Broj stanovnika na općini.5.2.12. Polna struktura.2.65% 0.864 5. Starosna struktura stanovništva. Stanje 31.778 7.2.22% 1. “PROCJENA” 31.12.godine Bošnjaci Srbi Hrvati 66.861 Srbi 765 Hrvati 142 Jugosloveni 411 Ostali 227 ____________________ U K U P N O : 63. “ PROCJENA” Stanje 31.634 2.2003.75% 14 .12. “PROCJENA” 31.godine Muški Ţene 32.2.6. Nacionalna struktura.godine 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 17.81% 29.07% Bošnjaci Srbi Hrvati 99.3.12.84% 2. “PROCJENA” 31. Ukupan broj raseljenih lica na općini Cazin.36% Muslimani Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali 97.4.35% 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 62.406 0. Popis stanovništva 1991 godine Muslimani 61.8.2003 godine: 66.2.7.2003.2.18% 0. 2.992 42.

300 1. Smanjuje se broj ţivoroĊenih a broj umrlih je otprilike isti u posljednjih nekoliko godina što ima za posljedicu promjenu starosne strukture. Povećava se broj domaćinstava uz istovremeni pad broja ĉlanova .096 1.044 1.2. (Prema Godišnjem izvještaju o zgradama graĊenim u individualnom vlasništvu vidljivo je da se najveći broj objekata gradi na podruĉju grada odnosno prigradskim naseljima te u zonalnim centrima) Evidentan je i odlazak stanovništva u druge zemlje zbog teške ekonomske situacije.044 831 870 789 704 umrli 373 383 387 395 404 373 404 382 900 800 700 600 788 723 608 649 497 427 385 322 Prirodni priraštaj Prirodni priraštaj 723 788 608 649 427 497 385 322 1.406 domaćinstava = 4. 63. godina 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 ţivoroĊeni 1.000 831 870 900 789 800 704 700 600 500 373 383 387 395 404 373 404 382 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 živorođeni umrli 500 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 - Starosna struktura stanovništva se mijenja te se smanjuje procenat mlade populacije u odnosu na ukupno stanovništvo. popis 1991 godine.9. Demografski trendovi Prirodni priraštaj stanovništva je u padu i kreće se ispod 10 promila.171 1. Prisutna je migracija stanovništva iz ruralnih prema urbanoj sredini i zonalnim centrima. Iako nema zvaniĉne evidencije o ovoj pojavi ona je opće poznata i sigurno je prisutna.64 ĉl/dom.171 995 1.302 stanovnika : 15.100 995 1. 2002 godina: 66.27 ĉl/dom.096 1.406 stanovnika : 13.500 domaćinstava = 4.200 1. - - - 15 .2.

160 6. 16 .728 2002 7.000 7.872 4.165 4.3 %.707 2003 7.000 0 1999 2000 2001 2002 2003 6. (Prema popisu 1991 godine 3.110 15 111 839 31 7 2.343 4.000 5.000 6.488 296 3.343 Zaposleni 6.000 4.940 Nezaposleni 6.SSS i KV radnici 45.160 4 47 557 1 1.80 % a uĉešće VKV. Kvalifikaciona struktura radno sposobnog stanovništva Iako nema podataka o kvalifikacionoj strukturi radno aktivnog stanovništva moţe se reći da je nepovoljna.018 2000 6.507 NSS 368 VKV 52 KV 775 PKV 336 NKV 1186 U navedenu cifru nisu ukljuĉena lica koja se nalaze na privremenom radu u inostranstvu jer nam ti podaci nisu dostupni.000 3.353 lica su bila zaposlena u inostranstvu.150 5 61 662 5 4 1. mart 2003 godine) Ukupno 4.607 5.115 285 3.110 7. Federalni zavod za statistikiu.000 2.2. Od ukupno prijavljenih nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje uĉešće nekvalifikovanih iznosi 52.2.000 zaposlenih u inostranstvu.160 6.822 280 3.940 Zapos l eni Nez apos leni Kvalifikaciona struktura zaposlenih ( stanje.150 6.306 268 3. PKV. a u taj broj nisu ukljuĉena lica koja su zaposlena u R Sloveniji i R Hrvatskoj jer su tad bili u sastavu SFRJ) Kvalifikaciona struktura nezaposlenih Godina Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV 1999 6.656 7.629 2001 6. Zaposlenost Godina 1999 2000 2001 2002 2003 8.150 6.000 1. VŠS i VSS iznosi 1.110 7.960 VSS 256 VŠS 4480 SSS 1.656 8 84 698 31 1.165 7.607 6.630 6.10. Naša je procjena da ima cca 7.662 Izvor:Statistiĉki podaci o privrednim i drugim kretanjima.656 5.343 16 93 962 29 5 2.9 %. U bliţoj prošlosti bio je visok procenat nepismenosti te je starija generacija radno aktivnog stanovništva uglavnom nekvalifikovana radna snaga .630 6.872 4.246 287 4.

.....soc......NK 3..zidar 231 ............. 2............ …400 ..............tesar 32 ...................... 1.......djel............................ posredovanje.....posl.......................GraĊevinarstvo .kulturne i sportske djelatnosti..........................Viša ekonomska 52 ........................ Mogućnosti prekvalifikacije Mogućnosti za prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju radno sposobnog stanovništva su moguće putem Zavoda za zapošljavanje koji organizuje kurseve za radniĉka zanimanja preko Centra za obrazovanje odraslih koji se nalazi u Bihaću......prodavaĉ 513 ............. …......nekretninama i ost........Financ.........................58 Posl............. …212 ........186 lica ( juni 2003 godine)............Isto tako J....................Šumarstvo i šumarske usluge… ......U.. ….............. 1........................11.. 17 ..bravar 131 ..........zidar 118 .... …132 .....Industrija ..087 (Broj zaposlenih koji nije rasporeĊen po SKD odnosi se na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama) U k u p n o : .raĉ......................................................... obv....................vozaĉ 116 .....................................................Komunalne djelatnosti ........ Po stepenu najbrojnija zanimanja su slijedeća: I STEPEN IV STEPEN .................NerasporeĊeno po SKD .................Prema izvještaju JU Sluţba za zapošljavanje Biro rada Cazin ukupan broj nezaposlenih je 7..........................djelatnosti ...........Trgovina ...automehaniĉar 341 .56 ...........Zdravstvena i socijalna zaštita ...........................................67 .........Rekreativne.....medicinski tehniĉar 49 ..........................................Ugostiteljstvo ..............Transport i veze ............... …..2............................................................................680 ......ekonomski tehniĉar 199 .mašinbravar 152 Oblasti zaposlenja Zaposlenost po djelatnostima ( august 2003 godine ) ..................konfekcionar 188 ..........daktilograf 30 VI STEPEN III STEPEN . …631 ......57 ...........mašinski tehniĉar 219 ...... ................... 4............... ….............Obrazovanje ......587 ..... ..Nastavnik razredne nastave 22 ..411 ... …208 ..maturant gimnazije 110 .............. …..........graĊevinski tehniĉar 71 II STEPEN . I i II srednja škola u Cazinu organizuju vanredno školovanje za sticanje odreĊenih kvalifikacija u zanimanjima koja imaju po programu rada škola.... osiguranje .........934 Ako se posmatra neregistrirana zaposlenost moţe se konstatovati da se najveći broj radno aktivnog stanovništva bavi poljoprivredom....28 ostale usluţne djelatnosti ..........poljoprivredni tehniĉar 54 ........osiguranje............................................Javna uprava i odbrana........... .......

"Elektroprenos". 18 . Zbog navedene situacije općina kao izrazito nerazvijena i veoma niskom stopom zaposlenosti u oblastima privrede okrenula se razvoju poljoprivrede. proizvodnja peradi. Izuzev RO "RAD" i javnih preduzeća svi drugi privredni subjekti su bili u stvari poslovne jedinice (OUR-i ili RO) većih sistema u BiH. Ogroman problem drţavnih firmi predstavlja neadekvatan menadţment.3. te isti nisu ni mogli u ovakvom statusu biti nosioci privrednog razvoja u pravom smislu. poslovna jedinica "Elektrodistribucija". U sadašnjem vremenu samo su još dvije firme u drţavnom vlasništvu i njihov obim poslova znaĉajno je opao.3 EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN 2. "PTT . Kada se govori o razvijenosti industrije u bivšem periodu ne moţe se reći da je naša općina imala znaĉajnu razvijenost bilo koje industrijske grane u usporedbi sa drugim DPZ-a ili prosjekom drţave.1 Stanje privrede Ekonomiju općine Cazin u prijeratnom periodu karakterizirala je usitnjenost privrednih subjekata kako po ukupnom prihodu tako i po broju zaposlenih što je rezultiralo da općina Cazin bude na dnu ljestvice kao izrazito nerazvijena općina u BiH.2. ali iste djelatnosti nisu izrasle u subjekte prepoznatljive van Općine. klanje i konfekcioniranje mesa peradi. Na općini Cazin su ostale još dvije firme koje nisu privatizirane: DOO "Dubrava" (hotel Sedra) proces u toku i DOO "TKA" za koju je nadleţna Federalna agencija za privatizaciju. vlasništvo kao i finansiranje obzirom da poslije rata nije se moglo doći do pribliţno kvalitetnih financijskih sredstava za pokretanje i odrţavanje proizvodnje. 3 poslovne jedinice "Agrokomerca" ("Poljoprizvod". proizvodnja medicinskih instrumenata. Završetkom rata dolazi do niza izmjena pozitivnih zakonskih propisa u oblasti privrede te se javlja niz novih manjih privrednih subjekata u privatnom ili dioniĉkom vlasništvu i dolazi do situacije u kojoj društvena preduzeća ne mogu parirati privatnim firmama prvenstveno zbog neefikasnog mehanizma kontrole prometa.Pošta". Prije rata u Općini Cazin je egzistiralo 12 privrednih subjekata. "Praškasti proizvodi" i "Puran"). "Šumarija" i dr. Efekti privatizacije nisu dali ni blizu oĉekivane rezultate izuzev "TOP" Ćoralići. a pogotovu za obradu i stjecanje izgubljenih trţišta. s tim da je industrijski napredak i standardizacija uslova proizvodnje jednostavno pregazila maltene kompletnu našu industrijsku strukturu. te trgovina koja je bila apsolutni nosilac trgovinske branše na općini. Tokom rata privreda Cazina je pretrpila znaĉajne štete na svojoj imovini. jedna "Ţitoprerada" ("Prerada kukuruza"). jedna nikako ne radi ("TKA") a drugoj iz godine u godinu otpada posao (Dubravahotel Sedra). a neke proizvodnje kao proizvodnja papira vjerovatno neće nikada biti ni obnovljene. Na lokalnoj razini ipak su se isticale industrija graĊevinarstva. a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno trţište. Iako je poljoprivreda bila najznaĉajniji privredni dio znaĉajno je spomenuti oblast graĊevinarstva i trgovine.

br. 22. prodavnica 88 “ prod.471 1.000 70.581. 27.000 41. 32.544 3.000 60.knjiţara U K U P N O 849.000 140.000 250. br.000 63.136.000 53.000 305.000 40. Ćuprija “ prod.000 372. 56 “ prod.000 50.585. br.199.000 28.748 1.000 10. 13.419 9.000 2. 8.Dubrava Auto-servis Rad Zanatske radionice Rad Stara škola I sprat Rad Stara škola II sprat Rad Transport TKA Eksterno skaldište br. br.000 49.000 48.280 55.513 12.400 50.525.000 300.549 1.000 126.000 48.264. 72 “ prod. 4 “ prod. 31.000 3.000 214.741 400.000 1. 34.000 150.428. 52 “ prod.517 506.000 170. 1.000 20.163 189.000 50.199 69.705 4.000 300. 24.136 8. br.100 5.319 2.217 19 .000 500.106 189.867.000 200.000 360. 2.000 22.998 8.000 300. 78 “ prod. br. 36.000 3. CIJENA INVESTICIJE PREUZ. 5.000 2.782 13.000 80.888 109.849 146 44 321 59 570 25 43 99 60 233 4. RAD.500 150. 6.000 110.000 243. Ĉaršija “ Pecara-Divhana “ prod. 15.300 220.200 145. 37. 3. 9.000 82.997 703. 14. br.485 130 2 11 7 10 24 13 2 2 13 5 7 8 3 4 4 8 2 39 10 3 2 1 2 1 2 4 3 1 3 2 3 3 3 4 4 2 361 0 2 0 0 15 28 13 0 0 8 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 0 1 2 1 14 0 0 0 2 0 0 0 94 PREGLED PREDUZEĆA PRIVATIZIRANIH U VELIKOJ PRIVATUZACIJI PUTEM TENDERA R/B NAZIV PRDUZEĆA DRŢAVNI KAPITAL GOTOVIN.000 428.000 100.371.462 131.. NOVA ZAPOS.928 47.400 301.917. br. 2.504.000 44.102 555.151 95. TOP 25 MAJ DOO BOSNA DD RAD DD MEDIC UKUPN O 4.000 100. 4. 11. 33. 53 “ prod.628 23. 74 “ prod.694.620 250. RADNICI NOVA ZAPOŠ.909 229.000 200. br.786 283.000 600.497 240.289 491. INVEST.603 93. CERTIFIK. CIJENA PROD.800.710 118. UKUPNO PREUZ. 4.000 171.2 TKA Sortirnica TKA Eksterno skladište br.000 50.713 7.127 44.100.862. 77 “ prod.872 207.163 92.000 40.000 2.685 13.578 154.505.401.500 150.000 8. br.749.000 120. 3 TKA Nedovršeno skaldište TKA Benzinska pumpa TKA Otvoreni skladišni prostor TKA Montaţna baraka TKA Štamparija TKA Nedovršena poslovna zgrada TKA Angropreduzeće. 12.451 279.771 87. Tr.847 503.000 19. 21.033 316.074.731 349.845 100.750 88. 23.685 11.000.921 2. 18.105 53.760. 29. 17.108 167.Raštela “ prod. Proizvodna hala “Cazinka Skladište TOP”25 Maj” u Bihaću Motel”Horljava” Stijena Fast FOOD Dubrava Cazin Sari hotel. 95 “ prod. PREUZETE OBAVEZE 1.057 13.500 12.489 204. 20.908 90.196 152.000 3.133 3.420. 7.433 194.722 171. 3. 19. 35. 30.929 58.699.000 60.PREGLED PRIVATIZIRANIH OBJEKATA U MALOJ PRIVATIZACIJI R/B NAZIV OBJEKTA POĈET.309.879.1 TKA Skadišni prostor br.496. 28.000 430.000 170.713 100.000 66. 26.043 117. 61 “ prod.517 16.000 20.000 50.812.164 379.000 50.000 600. 16.000 90. br.566 176.000 201.806 15.082 362.028 263.040. 25.600.000 625.000 250. 10.572 402. 82 “ prod.007.000 200.000 433.695 96.

Tenderskim naĉinom prodaje privatizirane su 4 firme sa ukupno ponuĊenim kapitalom za prodaju u iznosu od 23.462 8.517 KM što ĉini 74% u odnosu na prodajnu vrijednost. KAPITAL DRŢ. Obaveze preuzimanja 570 radnika nije realizirao DD Medic koji ne obavlja trenutno djelatnost dok su druga tri subjekta to izvršila.462 8.646.322 1.-te godine firme ne biljeţe znaĉajan rast po bilo kom osnovu.KAP.514.357 13.989 6.07 1. CAZINKA TŢP CAZIN UKUPNO 2. 4.998 32. "Medic".136 KM.281 KM u certifikatima odnosno za tri puta veći iznos od ponuĊenog na javnom upisu što govori o velikom interesu ne samo radnika dotiĉnih firmi već i ostalih imaoca certifikata.055.760.462 8. Od 2000. pa se ne moţe precizno dati broj zaposlenih po oblastima privreĊivanja kao i iz razloga znaĉajnog rada na crno. U strukturi prodajne vrijednosti gotovina uĉestvuje sa 3.116 2.837 19.768. 3.953. PredviĊena investiciona ulaganja od 16.227 14. Pored iznosa za koji su prodate navedene firme preuzete su i obaveze u iznosu 9.289 KM a iste su prodate za 22.922 1.131. Preduzeća ne dobivaju pomoć od lokalne zajednice obzirom da naša općina nema formirano odjeljenje za ekonomski razvoj niti postoje konsultantske firme. Razvojem privatnog biznisa uglavnom se kretalo sa trgovinom.721 16.055.01 Izvor podataka iz izvještaja Agencije za ptivatizaciju USK-a. Generalno gledajući svim firmama je neophodna pomoć u izradi programa uvoĊenja nove tehnologije i proizvodnje.80 86.00 99.317 1.277.291.281 3.401. Velik broj firmi se bavi sa više djelatnosti od onih koje su specijalizirane.989 6.277.071. Na našoj općini nije došlo do gašenja niti jedne društvene firme iako neke apsolutno ne obavljaju svoju osnovnu registriranu djelatnost kao npr. "Angropreduzeće" i "TŢP" iz raznih razloga.217 KM što ĉini 43% prodajne vrijednosti. KAPITAL UPISANI IZNOS % UPISA 1.7% drţavnog kapitala koji je bio predmet prodaje.953.265 1.052 42.688.199. Javnim upisom dionica obuhvaćene su ukupno 4 firme sa 16. Dodatno zapošljavanje nije do sada realizirano u DD Medic i RO Rad.688.953.749.60 3. izrada programa za dobijanje financijskih sredstava po povoljnim uslovima 20 . ZA PROD. a ni NVO koje se bave poslovima pomoći preduzećima.029.289 KM ili 15% a plaćanje u certifikatima iznosi 85% odnosno 19.600.020.862.107 854.20 86.79 2. ugostiteljstvom odnosno usluţnim djelatnostima uz rjeĊe long poslove. PREGLED PREDUZEĆA KOJA SU PRIVATZIRANA JAVNIM UPISOM DIONICA DRŢAVNI KAPITAL % DRŢ.55 4.052 4.699.600.553.849 KM odnosno 95% od ponuĊene prodajne vrijednosti.70 1. DD PREVOZ ANGROPRED.131. meĊutim ista uglavnom nisu ispoštovana izuzev TOP 25 MAJ koji je izvršio svoje obaveze.880 854.880 854. Isti je prodat za vrijednost 51.052 KM što ĉini 86.911 7."TKA".721 16. a u istom uĉestvuju uglavnom radniĉka potraţivanja po osnovu liĉnih primanja radnika bilo da su radno angaţirani ili su u skladu sa zakonom dobili otkaz. a jedan od razloga je preveliki broj firmi koje se bave istom djelatnošću kao i samostalnih radnji.604 51. 2.20 100. U privatnom sektoru uglavnom preovladavaju mali biznisi sa rjetkim izuzetcima. R/B NAZIV PREDUZEĆA UKUPAN KAPITAL PRIVT.236. Općinska pomoć se uglavnom svodi na administrativno pravnu pomoć u odjeljenju za privredu prilikom otvaranja i registracije poslovnih jedinica.

Oblast ugostiteljstva ima ĉetverogodišnjem periodu svega 5.g.5 % što je povoljan trend kretanja te doprinosi ukupnom zbirnom povećanju sve tri djelatnosti u iznosu od 10. do 21 . 3.2003. 2. 2003.12. – 31. realizacija sredstava je mukotrpna i spora.1999. br. (vrijeme od 4 godine) od 7. Uprave prihoda i inspekcijskih sluţbi. visoka je cijena kapitala kao i nepovoljni rokovi vraćanja odnosno nema sredstava za razvojne potrebe već se sve svodi na izriĉito komercijalnoj osnovi odnosno za potrebe obrtnih sredstava. DJELAT. 556 571 581 578 597 213 483 1252 217 495 1283 220 519 1320 216 544 1338 225 577 1399 DJELATNOST TRGOVINA UGOSTITELJSTVO ZANATSKO-USLUŢNE DJELATNOSTI UKUPNO 700 600 500 400 300 200 100 06 .12.12.godine) Red. 31. 1. 31. te izvoze u drţave: Hrvatsku.g. 31.g. Sloveniju. STANJE NA DAN 31.2 00 3 19 99 20 00 20 01 20 02 TRGOVINA ZANAT.12.1999. 31.12.12. 2002. UGOSTITELJSTVO Iz navedene tabele je vidljivo da oblast trgovine ima blagi rast u promatranom periodu 31.12.g. 1999. 2000. a ista iz razloga ne sprovedbe zakonske regulative od strane Financijske policije. pomoć za osvajanje nekadašnjih i novih trţišta te pomoć u kvalitetnoj organizaciji firmi. Pregled poslovnih objekata (period 31.4%. USL. 2001.g. Na podruĉju općine ima ne prijavljenih poslovnih jedinica što znaĉi da ima sive ekonomije.12. najstabilniji trend promjena (porasta) u navedenom Najznaĉajniji porast biljeţe zanatsko-usluţne djelatnosti 19.6%. Italiju i Austriju. Firme koje prevazilaze lokalne okvire uglavnom svoju robu plasiraju na teritoriju BiH.6%.12.za privreĊivanje u svijetu. Dostupnost kapitala na lokalnom nivou nije apsolutno zadovoljavajuća. 31.2003.

15. 8. za 18 i 2003.GODINE R/B 1.g. god. 3. 2. 9.-stov.06. 10.god.god.-stov. PREGLED TRGOVAĈKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. 9. 12.2003. 4. što se moţe smatrati pozitivnim trendom. za 37.-stov. za 25 i 6 mjeseci 2003. 5. za trg. na malo Skl. Vrsta objekta Kafe-bar Restoran Bife Pokretni objekti Gostionica Ćevabdţinica Gril Bistro Pizzeria Ostalo UKUPNO: Privredna društva 36 4 2 6 1 1 12 2 2 66 Fiziĉka lica osnovno dopunsko 39 31 10 3 8 3 9 2 5 6 3 3 7 3 1 2 14 7 103 56 Ukupno fiziĉka lica 70 13 12 11 5 8 6 10 3 21 159 Ukupno 106 17 14 17 6 9 6 22 5 23 225 22 . 4. 13. za 61 poslovnu jedinicu. za trg.g. 17. graĊevinskog mat. 2001.g. 7.GODINE R/B 1. 2002. Vrsta objekta Klasiĉna prodavnica Kiosk Specijalizirana prodavnica Butik Skl.Znaĉajno je napomenuti da zanatsko-usluţne djelatnosti iz godine u godinu biljeţe rast i to u svakoj narednoj godini veći nego u predhodnoj (2000. na veliko Skl. 18. 6. 7. za 31. 2002. 5. 19. 8. 2. 16. 6. 10. 14. Benzinska pumpna stanica Poljoprivredna apoteka Diskontna prodavnica Supermarket Autopijaca Predstavništvo Minimarket Trţnica na malo (pijaca) Otkupna stanica Robna kuća Trgovina na veliko u tranzitu Pumpna stanica za loţ ulje UKUPNO: Privredna društva 163 70 95 11 28 5 28 9 6 4 6 2 1 3 3 1 1 1 1 439 Fiziĉka lica 80 54 12 9 3 158 Ukupno 243 124 107 20 28 5 28 9 6 4 6 2 1 6 3 1 1 1 1 597 PREGLED UGOSTITELJSKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30.g. 3. za 24. za 12 2001. 11.god. za 33 poslovne jedinice). Promatrano ukupno sve tri djelatnosti biljeţimo povećanje u 2000.2003.06.

23. 7. 3.06. Vrsat djelatnosti Zidarska Krojaĉka Mesarska Frizerska Stolarska Mlinarska Auto škole Poslastiĉarska Limarska Elektro-instalaterska Vodo-instalaterska Agencije Pekarska Elektro mehaniĉarska Salon zabavnih igara Kovaĉka Izrada projektne dokumentacije Molersko-farbarska Izrada betonskih elemenata Auto mehaniĉarska Auto limarska Staklo rezaĉka VoĊenje poslovnih knjiga Rovokopaĉka Utovarivaĉka Vulkanizerska Videoteke Fotografske Tesarske Pilana Zlatarske Biţuterije Mašin bravarska Krovo pokrivaĉka Auto otpad Auto elektriĉarska Izvlaĉenje drva Parketarska Pravna pomoć Proizvodnja krofni Peĉenje kokica Izrada etiketa. 19. 29. 38. 44. 5. 41. 47. 26. 20. reklama Sahadţijske Prikupljanje sekundarnih sirovina Izrada peĉata Geodetski poslovi Tapetarska Kameno rezaĉka Krznarska Osnovna 51 22 21 27 15 19 5 7 5 1 1 11 3 3 6 2 4 4 7 3 6 2 6 2 2 1 3 1 2 2 3 2 1 1 1 1 1 1 Dopunska 3 8 5 8 6 23 1 9 4 4 6 1 6 1 1 2 1 10 8 1 2 9 2 1 2 2 1 1 1 1 2 1 2 2 2 1 Ukupno 54 30 26 35 21 23 19 5 8 14 1 5 11 7 9 7 8 5 5 9 1 3 16 8 3 8 9 4 2 1 4 2 3 2 2 3 2 2 2 2 1 2 12 2 2 2 2 1 1 23 . 37. 18. 24. 2. 31. 25. 21. 4.PREGLED SAMOSTALNIH ZANATSKIH RADNJI I DRUGIH DJELATNOSTI /na dan 30. 15. 28. 11. 43. 45.godine/ R/B 1. 49. 13.2003. 34. 10. 6. 33. 30. 14. 36. 46. 39. 8. 35. 48. 42. 16. 40. 12. 22. 9. 32. 27. 17.

56. 54. 18. 57. 4. gas i dr. 62. 17. 10. 71. 73. VRSTA DJELATNOSTI Pekarska Vulkanizerska Automehaniĉarska i vulkanizerska Prţionica kahve Fotografske radnje Krojaĉka Mesarska Frizerska Limarska Instalacione (elektro.50. 64.) Izrada projektne dokumentacije VoĊenje poslovnih knjiga Izrada betonskih elemenata GraĊevinarstvo-visokogradnja GraĊevinarstvo-niskogradnja GraĊevinarstvo-završni graĊevinski radovi Stolarska Osiguravajuća društva Banke BROJ 9 8 14 5 1 1 5 2 4 10 6 5 1 2 1 7 1 4 4 24 . 60. 2. 72. 70. Vodo. 7. 16. 65. 9. 61.) Postavljanje roletni Uzgoj šampinjona Izrada cerada Aranţiranje Proizvodnja soda vode Valionica pilića Atelje Proizvodnja hemijskih sredstava Izrada ortopedskih pomagala Izrada šila Pakovanje zrnastih proizvoda Cvijećarnica Pogrebna Iznajmljivanje aparata Proizvodnja tjestenine Poljoprivredna Prţionica kahve Izol. 55. 5. 12. 3. Podnih obloga U K U P N O 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 5 1 273 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 151 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 7 1 1 424 PREGLED ZANATSKIH RADNJIH I DRUGIH DJELATNOSTI U SASTAVU PREDUZEĆA /na dan 31. 13. 6. 19. 63. Obućarska Metalo brusaĉka Optiĉarska Izrada plastike Knjigovezaĉka Ţivinarska farma Ĉišćenja (fasada. prostora i dr. 52. 66. 51.12. 8. 59. 67. 14.2003. 58. 74. 11. godine/ R/B 1. 53. 68 69. 15.

Pošto su stoĉarska i ratarska proizvodnja uzajamno povezane. 32.3. 29. znaĉajno se razvila i ova proizvodnja posebno proizvodnja i prerada krmnog bilja. gume i plastike Proizvodnja bezalkoholnih pića Punionica soka Štamparska usluţna djelatnost Ostalo U K U P N O 1 5 1 1 1 1 3 6 1 1 1 1 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 2 24 153 2. 35. zatim proizvodnja mesa. 44. Stanje poljoprivrede Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stoĉarstvo. Zahvaljujući prednje navedenim okolnostima i entuzijazmu. 41. a onda i uzgoj priplodnih junica. Vaţno je naglasiti da su do rata ove aktivnosti sufinancirane i to u znaĉajnoj mjeri. 38. općina Cazin prednjaĉila je u Regiji Bihać. Poboljšanjem pasminskog sastava goveda na podruĉju općine povećala se i proizvodnja mlijeka i mesa po grlu. 31. a povećao se i kvalitet proizvedenog sirovog kravljeg mlijeka i mesa. 36. 40. Zlatarske radnje Proizvodnja tekstilne konfekcije Reciklaţa metalnih i nemetalnih ostataka Sjeĉa i izvlaĉenje drva Proizvodnja stiropora Štamparska i usluţna djelatnost Proizvodnja platiĉne stolarije Igre na sreću i zabavu. 25 .20. 23. 39. 43. 45. i po broju vještaĉki osjemenjenih plotkinja našla se na trećem mjestu u R BiH. 30. 22. 33. 34. 42. doprinijelo je oplemenjivanju pasminskog sastava. sportske kladionice Proizvodnja praškastih proizvoda Sjeĉenje i obrada kamena Autobusna stanica Pakirnica Mljevenje šećera Proizvodnja mlinskih proizvoda Proizvodnja metalne konstrukcije Proizvodnja smokija Autopraone Pogrebna djelatnost Obrada metala Baţdiranje i servisiranje tahografa Proizvodnja nesastavljene graĊe za patosanje Izrada elemenata od metala. 25. 28.2. a u okviru toga proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka na prvom mjestu. 37. 27. ProvoĊenje mjera vještaĉkog osjemenjavanja i zootehniĉkih mjera licenciranja goveda. 24. 21. 26. Dominira tip simentalske pasmine kao rezultat višedecenijske aktivnosti poljoprivredne i veterinarske struke podrţane budţetom zajednice. što je postignuto sinhroniziranom akcijom općine Cazin i Veterinarske stanice Cazin.

. TakoĊer je prikazano kretanje mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede na općini što predstavlja pravi indikator i realnu vrijednosnu sliku svega što se dešavalo u agraru............. stoĉara 2 i ratara 12 i svi su na birou rada.............. Omjer poljoprivrednog......30% Obradivo zemljište Oranice (bašte) Voćnjaci Livade 37..... Trogodišnje obrazovanje poljoprivredne stuke ima ukupno 35 osoba od ĉega preraĊivaĉa ţita i brašna.. što je u osnovi zbir površina obradivog i neobradivog zamljišta iz prednje navedenih struktura.......771 Ha..... Ilustracija stanja u poljoprivredi naše općine prikazana je tabelarnim pregledima obuhvatajući proizvodnu aktivnost posljednih pet godina................................. Doktora veterinarske medicine ima ukupno 7 i 9 veterinarskih tehniĉara-bolniĉara .. ukljuĉujući i devetomjeseĉni period tekuće godine gdje je to bilo moguće.950 Ha ...ing poljoprivrede vode se kao nezaposlene osobe na birou rada stim što jedno od njih radi u obrazovanju na odreĊeno vrijeme a jedno je na sluţenju vojnog roka..88% 5........ Poljoprivrednih tehniĉara ima ukupno 61 od ĉega 7 radi u struci 22 radi u drugim zanimanjima dok su ostali na birou rada. dok se tri veterinarska tehniĉara naleze na biro rada....Struktura poljoprivrednog zemljišta na općini Cazin.. Dva dipl.. (ha) ORANIĈNO PO STAN..Oranice (bašte).......... preraĊivaĉa mesa i mlijeka 15. obradivog i oraniĉnog zemljišta po stanovniku.............. 26 ...... (ha) OBRADIVO PO STAN.....41% 47..................40 0....... 2.... 16............. 396 Ha ........ OPĆINA CAZIN BROJ STANOVNIKA POLJOP.Obradivo zemljište ......985 Ha ..inţinjera poljoprivrene struke od ĉega su 4 stekli zvanje magistra i jedan doktor poljoprivrednih zbnanosti....76% 0..... Prednje navedeni podaci ukazuju na ĉinjenicu da što se tiĉe obrazovne strukture u ovoj privrednoj grani ista je više nego dovoljna spram veliĉine i razmjera aktivnosti.....Neobradivo-neplodno(pašnjaci) ........... 3...36 0...... 21...... ........66% Pašnjaci (neobradivo) neplodno Najveći dio obradivih površina je u privatnom vlasništvu cca 94%.. PO STAN...406 0....Voćnjaci ..28 Na podruĉju općine Cazin ima 19 dipl....331 Ha . 8......Livade ...... (ha) 63..440 Ha ______________________________________________________ Dakle ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 23....

2001.296) 8.000 6. 2003.360) 8.280. 2003.275 (6. 2000.000.233 138 19.000 (6.000. goveda u masi pad dok je prisutan blagi porast broja plotkinja.200 (7.000 /1.200 (6.000 5. PREGLED PROIZVEDENIH I OTKUPLJENIH KOLIĈINA MLIJEKA -u litrimaKOLIĈINE MLIJEKA OTKUPLJENO/PRODANO PROIZVEDENO NA PIJACI 17.000 20.000 /1.000 /1.konji pad.000 600 10.400 600 14.492 (6337) KOZE 340 340 720 427 427 628 Napomena: U zagradi je naveden broj plotkinja (krave i junice) u koloni goveda 21000 20000 19000 18000 17000 16000 15000 14000 13000 12000 11000 10000 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1998. 27 .800 (7.400) 7. GOVEDA 9.000.PREGLED BROJNOG STANJA STOKE VRSTE STOKE OVCE KONJI 8. GOVEDA OVCE KONJI KOZE IZVOR: Podaci u zadnjem redu tabele rezultat su izvršenog popisa u zadnjih mjesec dana ove godine a ostali podaci su iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin.000 15.000 GODINE 1998.000. 2001.000.100) 9. 2002.000 16. 1999. 1999.233 138 10.030) 7.400 915 8.400 7.000 3.618 266 GODINE 1998.000 18.000. 2002. 2000.500.056. 1999.000 17.000.000. Iz priloţenih podataka vidljivo je da ovce i koze biljeţe porast broja grla.000 6.968. 2003.000.600. 2001. 2000. 2002.

GODINE 28 .640 10.200 Raţ 100 100 360 820 1.640 5.976 2.614 2003. a od ove godine poĉelo je uvoĊenje savremenijih metoda i tehnologija u proizvodnji . 2001.IZVOR:U zadnjem redu otkupljene koliĉine mlijeka predstavljaju egzaktne podatke dobivene od mljekare D.o.060 1.420 280 81 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Gajenje povrća poluintenzivnog je karaktera.100 Kukuruz -zrno8. 3.920 2.200 6. 1999. Pšenica 6. 3.400 600 3. 2000. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE ŢITARICA -u tonamaVRSTE USJEVA GODINE 1998.939 2001.o.915 6.270 5.328 Zob 540 3.280 1. 5. 2.470 1.400 225 2.120 8.650 IZVOR:statistiĉki obrasci iz Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Zajedniĉko obiljeţje svih kultura navedenih u prethodnoj tabeli je nizak prosjeĉni prinos kao rezultat ekstenzivnog gospodarenja a uz velik uticaj vanjskih faktora/klimatske prilike/ . Evidentan je blagi pad proizvedenih koliĉina mlijeka. 2002.740 624 jeĉam 102 136 195 600 2.496 110 3.150 670 1.000 12.širenjem plasteniĉke proizvodnje uz povoljna ulaganja na kreditnoj osnovi Svjetskog luteranskog saveza i proizvoĊaĉa uz aktivnu ulogu općinske poljoprivredne struĉne sluţbe.645 2000.Ova aktivnost omogućena je podrškom Naĉelnika općine nakon što je potpisao Sporazum o saradnji sa Svjetskim luteranskim savezom.a ostali podaci potiĉu iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin.752 10.700 6. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE POVRĆA VRSTE POVRĆA Krompir grah ostalo povrće 1998. 4. 2.910 4.726 2002. 2003.290 1999.575 135 1.”Meggle” Bihać.

16.260. 2000./ MJEŠOVITI DOHODAK /neto dod.083. 53.054.517 19. 26.027 2001.000 1. 38. 2002.614.000 1. 43. 55.160 15. 1999.250 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Danas na općini djeluje udruţenje pĉelara “KESTEN” Cazin koje okuplja oko 80 pĉelara.918. 2001. i 2002.548.100 22.218. Jabuke 1.000 2002. 24.080.godina kao najkišovitijih u prošlom stoljeću . gdje je dosta traţen. BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI I MJEŠOVITOG DOHOTKA (NETO DODANE VRIJEDNOSTI) VRIJEDNOST PROIZVODNJE TROŠKOVI UKUPNO BRUTO DODANA VRIJEDNOS T AMORTIZACIJA/ 7 % od bruto dod.000 1. Med ovog podruĉja postao je prepoznatljiv svojim kvalitetom na trţištu Kantona Sarajevo.009.391.299.066.102. 31.250 2003.303.448.200 27.048 629 1.684. 50.429.669 22.382.000 1.874.673 1.063.162 1.911.821 1999.godine kao najsušnije u zadnjih sto i više godina) opada zainteresiranost za bavljenjem pĉelarstvom profesionalno.198. 2003.300 2000.374.723.968 18 1.818 19.848.453 14.656 19.701 2002.159 IZVOR:Statistiĉki obrasci obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede 29 .506 2003.900 1999.374 30.696 1.210 25./ GODINE 1998.PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE VOĆA GODINE 1998.992 18 Orasi 436 436 660 360 180 IZVOR: statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Proizvodnju voća ekstenzivnog je karaktera.116.a ukupno ima izmeĊu 150-200 pĉelara od kojih pet/šest njih ima 100-200 košnica pĉela i profesionalno se bave ovom proizvodnjom.200 25.551.250 1.976 30 747 9 9 1.612 1. 25.vrijed.032 17.461 18.380 45 1. Zbog sve slabije kupovne moći domicilnog stanovništva i izraţeno nepovoljnih klimatskih uslova (1999. 16.905 32.000 1.777. te 2003.000 2001. GODINE PREGLED OSTVARENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE.vrij.635.167 15.821 24.500 4.046 381 382 272 Kruške 532 319 532 162 162 135 VRSTE Dunje 7 3 11 2 2 2 VOĆA Šljive Breskve 7.790 2000.772 35.362.705 21. 39. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE IZ PĈELARSTVA P ROIZVODI PĈELA Med Vosak 1998.195 2.

000 947. udruge i udruţenja .150 2001.000 10. PREGLED INVESTICIONIH ULAGANJA U POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU.200 72.150 895.000 182.000 72.000 895.000 8.000 C.100 1. UKUPNO -KM397. 1999.200 360.000 320.000 1. ulaganja u poljop.554. 4.150 40.000 7.000 540. 2001. A. 59.i oprema Voćnjac i Goveda Ovce.000 185. 2002.000 - 134. 2003 Staje za krupnu stoku Staje za sitnu stoku Poljopriv redne mašine.000 263.400 263. 2000.2169 poljoprivrednih domaćinstava koja imaju i druge stalne prihode od drugih izvora.000 UKUPNO -KM- 397.000 IZVOR/tabele A-C/:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin 30 . 338.000 2003.) 6000 poljoprivrednih domaćinstava: 188 poljoprivrednih domaćinstava ţivi od poljoprivrede (farme-stoĉari) 143 ostala poljoprivredna domaćinstva (specijalizirane i komplementarne djelatnostiorganizirani kroz zadruge.884. 223.000 Ulaganja humanit.000 80.000 320.Investicije po karakteru izgradnje Ostvarene investicije po karakteru izgradnje Izgradnja novih Rekonstrukcija Odrţavanje nivoa kapaciteta modernizacija i postojećih dogradnja kapaciteta UKUPNO -KM- GODINE 1998.000 182.000.000 360.000 1.000 - 55.000 300.150 895.200 177.PREGLED POLJOPRIVREDNIH DOMAĆINSTAVA Ukupno (cca. 1998.200 1999. 2000.600 100. PRERADU I DR.000 662.000 3.000.000 204. Izvori finansiranja GODINE IZVORI FINANSIRANJA Vlastita sredstva 1998.000 40.000 1.000 80.000 450.000 947.000 2002.000 B.000 263. koze Ţivina Ostala inv. 637.000 263. 2002. org.000 1.000 600. 2001. 2003. godine i kao takvi vode se u poljoprivrednoj sluţbi.600 284. 310.000 143.000 2000.000 10.150 895.000 947.000 10.200 360.000 300.000 30.884.000 20.000 59. 1.000 Krediti 338. 680. Tehniĉka struktura investicionih ulaganja NAZIV /vrsta investicionih ulaganja / GOD.150 6.884.000 59.400 40. Izvor:Prednji podaci iskristalisani su nakon izvršenog anketiranja poljoprivredni resursa općine Cazin u oktobru i novembru 2003.000 50.000 180.900 880. 1999.200 397.000 50.3500 poljoprivrednih domaćinstava (proizvoĊaĉi mlijeka) .

te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turistiĉkoj klijenteli. Prezentaciju turizma vrše Turistiĉke zajednice. Hote Sedra raspolaţe sa 56 soba i 25 soba u bunglovima ukupno 81 soba u upotrebi sa 196 leţaja ukupno što je manje za 10 soba i cca 25 leţaja od predratnog perioda. U poslije ratnom periodu nije došlo do znaĉajne posjete turista općini odnosno Sedri uglavnom se svodi na kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara. 2. a posebno šuma.3. Pregled noćenja turista po godinama: 2000.godina 10149 2001.Abiotiĉki: a)zemljište kao pedološki supstrat b)klima sa svojim elementima 3. godine 9829 2002. 2.Biotiĉki faktori a)ĉovjek.3 Turizam Po pitanju prirodnih resursa. godine 9365 31 . u ratnom periodu silom prilika su posjeĉene iako naša općina ne raspolaţe visokim šumama odnosno beznaĉajne su u površinskom smislu ali isto tako se ne moţe reći da se kvalitetno revitaliziraju. a hotel u Cazinu je totalno van upotrebe poslije rata.Socijalni ambijent Razvoj poljoprivrede kroz navedene proizvodnje i preraĊivaĉko-prehrambene industrije moţe se reći da je naznaĉajniji dio privredne djelatnosti koja je imala i najveću direktnu kao i indirektnu uposlenost sa perspektivom daljeg razvoja posebno u oblasti peradarstva i mesne odnosno klaoniĉke industrije. Pored svega vaţno je napomenuti i ĉestu izmjenu propisa koji regulišu finansiranje turistiĉke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju.Ekonomski uticaji i okruţenja 4.zemljište stanište mikroorganizama. savjetovanja.glista i dr. dio vjerskih objekata i gasto ponuda. a poseban segment u aranţmanu je uvezanost sa Plitviĉkim jezerima. Kroz ove aranţmane prezentiran je Cazinski sajam. meĊutim općina Cazin nije imala osnovanu Turistiĉku zajednicu prije rata niti poslije. nauĉnih skupova i sl. ljeta i dijela jeseni. Novost je organizacija EKO sajma na prostorima Sedre koji je prvi put odrţan na terenima kompleksa Sedra.Na poljoprivrednu proizvodnju utiĉe više faktora i zbog toga je ona na neki naĉin specifiĉna: 1. Turizam u prijeratnom periodu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranţmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća. Ako ovome dodamo da u Cazinu imamo samo jednu Turistiĉku agenciju onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje moţe.

koji prolazi smjerom Sjeverozapad-Jugoistok.200 32 . svi ti putevi povezani su sa vaţnijim asvaltnim pravcima.Raštela – Crnaja – Šturlić – granica općine prema R Hrvatskoj U slijedećoj tabeli prikazano je stanje magistralnih i regionalnih puteva (stanje kolovoza) : Stanje kolovoza (m) Broj puta M 4. a najĉešće sa lokalnim putevima.2.Kladuša-Cazin-Bihać-S.1 Saobraćajna infrastruktura Drumski saobraćaj: Općina Cazin ima dosta nepovoljan saobraćajnogeografski poloţaj.300 11.920 Asfalt 32.-1 (V.900 11.000 10. Na podruĉju općine Cazin egzistiraju slijedeći regionalni putni pravci: 1.780 700 11. Grad Cazin lociran je kotlini. 3.200 0 0 0 0 4. koji predstavlja glavnu osovinu razvoja općine. Podruĉje općine Cazin nalazi se na pravcu budućeg transportnog koridora X (KarlovacV. R-400 R-401B R-402 R-403 R-403A R-403B Skokovi (veza sa M 4-2) – Todorovo (granica općine Koprivna (granica općine) – Gnjilavac – Cazin Cazin – Stijena . 5. INFRASTRUKTURA 2.Most-Jajce-Travnik-Sarajevo-Goraţde-Skoplje).400 88. Najznaĉajniji putni pravac koji prolazi podruĉjem općine Cazin je magistralni put M 4.4.granica općine prema Bos.200 0 0 0 0 0 4. te moguću izgradnju velikog broja puteva.Kladuša-Bihać). 4.2. magistralnim. okolo je brdovit teren.400 84.720 Tucanik 0 4.840 7.840 7. regionalnim. Ipak. okolo Cazina su locirane mjesne zajednice odnosno naselja (zvjezdani tip).700 10. Cazin ima veliku mreţu lokalnih I nekategorisanih puteva.-1 R 400 R 401B R 402 R 403 R 403A R 403B Ukupno: Ukupna duţina 32.300 11.4.780 4.200 NeizgraĊeno 0 4.Raštela – Gata (granica općine) Trţ. Svi putevi vode ka centru.000 10. 6. što se negativno odraţava na saobraćajne uslove. 2. Krupi Ćoralići – Trţ-Raštela – granica općine prema R Hrvatskoj Trţ.2.700 10.

nema signalizacije. povezuje dvije općine 70% asfaltirano.00 3. povezuje dvije općine Asfaltirano. u dobrom stanju.00 12.Platnica-Lipa Šturlić-Hadţin Potok 5. nema signalizacije.500. 40% neasfaltiran. nema signalizacije. 30% neasfaltirano. nema signalizacije. nema signalizacije. u dobrom stanju. nema signalizacije.600.00 3. u dobrom stanju. u dobrom stanju.000. 60% neasfaltirano. 2. 7.00 4. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano. Rajak-KrivajaŠ. 12. povezuje naselja u MZ-i 60% asfaltiran. sanacija udarnih rupa.00 metara puta Makadam.000.000. nema signalizacije.00 2. povezuje tri MZ-e.00 4. povezuje dvije MZ-e Makadam. evidentirano 5-6 klizišta velikog omjera. povezuje dvije MZ-e Makadam.00 4.500.00 5.00 5.00 4.00 9.KoprivnaŠehiti-Ljubijankići Šehiti-PonjevićiLiĊani Gornja KoprivnaSkokovi Kliĉići-Vignjevići 5.00 3. dio u dobrom stanju. nema signalizacije. Poslije agresije asfaltirano 6.Stanje lokalnih puteva na podruĉju općine Cazin: R/B Lokalni putni pravac Širina kolovoza Ukupna Duţina (m) Opis stanja 70% asfaltirano.00 5.00 4.Kafane-MutnikTrstovac Donja KoprivnaGornja Koprivna Bašĉe-G. 30% neasfaltirano. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.00 6.00 10.00 6.00 5. povezuje naseljena mjesta MZ-e Asfaltiran.000. Poslije agresije asfaltirano 5.00 4.00 5. povezuje dvije MZ-e 1.00 5. 5. mostrekonstrukcija. povezuje općinu sa R Hrvatskom preko malograniĉnog prelaza H.000.500.00 15.800.00 4.00 4. 10. Beg.00 15. povezuje naselja MZ-e Makadam. 8. 5. povezuje dvije MZ-e i dvije općine. 40% neasfaltirano. nema signalizacije. 45% neasfaltirano.000. 5.000.00 3.500.700.000.00 14 15 16. nema signalizacije.00 2.00 5. nema signalizacije.00 4.KafaneKovaĉevići-ĈajićiLiskovac-MujakićiRoišići-Pećigrad Mihaljevac-OsredakVrelo-granica općine Stijena-MiostrahMajetići-OstroţacProšići-granica općine Stijena-Podgredina Stijena-Vilenjaĉa (do škole) Cazin-SlatinaĈizmići-HašićiPrkos-TrstovacMarin Most-Rujnica Liskovac-ŠkrgićiŠturlićka Platnica Kula-Dubravagranica općine Beg. na dionici postoji klizište. 11. sanacija udarnih rupa. Poslije agresije asfaltirano 1. 60% asfaltirano.800 m (dio još u fazi asfaltiranja) Asfaltiran. povezuje ĉetiri MZ-e. 4.000. 4.00 4.00 5. evidentno veliki broj udarnih rupa. nema signalizacije.00 16. povezuje tri MZ-e 55% asfaltirano.50 4.00 4. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.500.00 33 .800 m puta 40% asfaltirano. 13.Potok.

27 346. a što se moţe vidjeti iz slijedeće tabele: Tekuće Odrţavane (KM) Asfaltiranje novih putnih pravaca (KM) Ukupna vrijednost investicije (KM) Izvori financiranja Općina Kanton GraĊani / donacije 1998.578.50 20. 1999.031.468.089.00 km stepen modernizovanosti 66.89 Gustina modernizovanosti putne mreţe Km/100km2 41.968. minimalni radijusi.9 km/100km2. obilasci naselja i sliĉno.862.831.7%  Lokalnih puteva 108.7 Procenat modernizovanosti lokalne mreţe % 66.187.83 433.203. 2000.5 km/100km2. Kada je u pitanju upravljanje i odrţavanje putne mreţe treba istaći da su u skladu sa Zakonom o putevima: magistralni putevi u nadleţnosti Fedralne Direkcije za ceste regionalni putevi u nadleţnosti Kantonalne direkcije za ceste lokalni i nekategorisani putevi i gradske ulice u nadleţnosti Komunalno-stambenog fonda općine Cazin U poslijeratnom periodu u sanaciju putne mreţe na podruĉju općine Cazin uloţena su znatna materijalna sredstva. 2002.14 km stepen modernizovanosti 78.Iz naprijed navedenog vidi se da je ukupna duţina:  Magistralnih puteva 32.8 km/100km2.842.80 252.74 Ukoliko se uzmu u obzir ostali pokazatelji kvaliteta putne mreţe kao što su: širina puta.33 464.021. usponi i padovi.113.46 79. kvalitet kolovoza. Ovi pokazatelji pokazuju da je putna mreţa Općine Cazin iznad prosjeka Kantona po kvantitetu i kvalitetu: Procenat modernizovanosti putne mreţe % 74.39 301. Gustina modernizovane putne mreţe Općine je znatno veća od prosjeka BiH koji iznosi 21.20 49.87 320.40 25. a procenat modernizovanosti 53%.78 km stepen modernizovanosti 100%  Regionalnih puteva 56. Gustina kategorisane putne mreţe USK iznosi 28. 2003.19 30% 30% i 1/3 30% 30% 1/3 - 70% 70% i 1/3 70% 70% 34 . 2001.50 31. Gustina kategorisane putne mreţe je nešto veća od gustine kategorisane putne mreţe BiH koja iznosi 40.2% Pored kategorisanih na podruĉju općine dosta je razvijena i mreţa nekategorisanih puteva kojih ima cca 230 km.96 233. kvalitet putne mreţe Općine je relativno nepovoljan.2 Gustina kategorisane putne mreţe Km/100km2 55.656. 53.179.50 53.

6-10 god.00 Ponjevića kriţ-škola 2.00 Miostrah-Stijena 3.Novi-Bihać za razvoj Općine Cazin će imati veliki znaĉaj.00 PUTNI PRAVAC ZNAĈAJ PUTA Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije općine Put u MZ Povezuje dvije MZ (Korišteni podaci dobiveni od općinskog Komunalno-stambenog fonda i podaci sadrţani u Nacrtu Prostornog plana Općine Cazin od septembra 2002. 3-5 god.300. MeĊutim.Koprivna-Skokovi 4. u prevozu roba na većoj distanci upotreba ţeljezniĉkog prevoza sa kombinacijom drumskog saobraćaja je prihvatljiva.500. STAROST VOZILA PUTNIĈKA TERETNA AUTOBUSI MOTOCIKL 30 46 184 621 2545 5876 9302 14 9 26 149 300 596 1094 0 0 0 2 10 86 98 1 0 4 15 29 23 72 OSTALO 5 14 48 139 380 944 1530 UKUPNO 50 69 262 926 3264 7525 12096 Do 1 god.00 Ponjevića kriţ-LiĊani 2.700. 35 .00 Krivaja-Š.) Kolika je opterećenost i frekvencija saobraćaja na svim putevima govore i podaci PU Cazin o broju registrovanih vozila samo na podruĉju općine Cazin. Moţe se konstatovati da poloţaj stanice.00 Liskovac-Šarići 1. ţeljezniĉka pruga B.897.Platnica 2. nema posebno znaĉajnu ulogu u prevozu putnika sa podruĉja Općine. Veza sa Gradom je preko dionice magistralnog pravca koji ima jednu izuzetno tešku dionicu na potezu od mosta na Uni do Ostrošca. S obzirom na znatne prednosti ţeljezniĉkog saobraćaja. UKUPNO Ţeljezniĉki saobraćaj: Dolinom rijeke Une prolazi ţeljezniĉka pruga iz pravca Zagreb-Bos. naroĉito za masovni prevoz. s obzirom na prostorne distance i visinske zapreke. 11-15 god.g.000.000. 1-2 god.Trenutno su u pripremi odnosno ĉekaju na rekonstrukciju/asfaltiranje slijedeći putni pravci: KATEGORIJA PUTA Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put DUŢINA PUTA (m) G. Neposredni kontakt sa ţeljezniĉkom prugom općina Cazin ima preko ţeljezniĉke stanice Cazin-Srbljani koja se nalazi na podruĉju Općine Bihać.Novi-Bihać. Preko 15 g.

Do sada su na formiranje javnog saobraćaja i pokazatelje njegovog kvaliteta u najvećoj mjeri uticali prevoznici i njihovi interesi. 7.Koprivna-Ljubijankići Bajramovići-Pivnice-Cazin Ponjevići-G. BR. U zemljama Zapada ovaj pokazatelj iznosi 0.Raštela-Cazin Trţ. 19. 20. 28. 14. 22. Ono što je pozitivno u razvoju javnog saobraćaja na USK i Općini Cazin jest razvoj i opsluţivanje javnim prevozom cjelokupnog podruĉja.Kafane-Cazin D.040) moguće je konstatovati da se obavi prosjeĉno dnevno oko 0. 36 . 3. 27. 23. PRAVAC BROJ LINIJA ODLASCI BROJ LINIJA POVRATCI UKUPNO 1. 15. RED. 11. 16. 25.083 voţnji po stanovniku. Prema ukupnom broju dnevno prevezenih putnika unutar općine (5.5 voţni po stanovniku. U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja na podruĉju Općine za unutrašnji saobraćaj (povezanost općinskog podruĉja).Koprivna-D. što ukazuje da u narednom periodu Općina Cazin treba znatno više paţnje posvetiti razvoju javnog saobraćaja u odnosu na individualni. 8. poboljšanje uslova ţivota i omogućuje svakodnevni kontakt sa kantonalnim centrom. 21. 6.3 pa ĉak do 0. 18. Šturlić-Trţ. ĉime se obezbjeĊuje integrisane općina Kantona i naselja općine u jedinstvenu cjelinu.Koprivna-Cazin Šehiti-Cazin Ljubijankići-G. 9. 17.Raštela-Cazin Šturlić-Krivaja-Cazin Krivaja-Cazin Škrgići-Liskovac-Cazin Šarići-Liskocav-Cazin Liskovac-Cazin TromeĊa (Podgredina)-Stijena-Cazin Vilenjaĉa-Bajrići-Stijena-Cazin Bajrići-Cazin Sivići-Bajrići-Stijena-Cazin Cazin-Stijena Cazin-Bajrići Cazin-D. 13.Luĉka-Pećigrd-Ćoralići-Cazin 5+5 2 4 2 7 6 1 4 2 3 2 2 0 2 2 5 1 3 4 2 3 1 1 4 3 2 6 88 5+5 2 4 2 7 8 1 4 2 2 2 1 1 2 2 5 1 4 3 1 3 1 1 4 3 3 6 80 20 4 8 4 14 14 2 8 4 5 4 3 1 4 4 10 2 7 7 3 6 2 2 8 6 5 12 168 Lokalni javni saobraćaj ima relativno dobru pokrivenost podruĉja. 26. 10. 5. 12.Koprivna-Cazin Stijena-Miostrah-Selimovići-Cazin Miostrah-Ostroţac-Prošići-Cazin Cazin-Prošići Cazin-Miostrah-Handanagići Cazin-Polje Stijena-Ĉatakovići Miostrah-Ostroţac-Osredak-Cazin Cazin-Slatina-Trstovac Trstovac-B. 4. 24.Javni saobraćaj: Nivo javnog saobraćaja je jedan od najznaĉajnijih pokazatelja dostupnosti pojedinih funkcija stanovništvu. 2. a ne interesi i potrebe stanovništva.

Upravljanje općinskom imovinom Općinskom imovinom raspolaţe i upravlja Općinsko vijeće. obzirom da mora biti usklaĊen sa planom višeg reda – prostornim planom. meĊutim takav popis sa potrebnim podacima o nekretninama (stanju i sl) trenutno ne postoji. Kroz ovaj proces za one graĊevine i radove u prostoru koji ne budu u suprotnosti sa osnovnim opredjeljenjima i postavkama plana dala bi se mogućnost legalizacije istih. prostornim planom će biti definisati namjena površina sa jasno odreĊenim zonama (poljoiprivredno. graĊevinsko. Cijeneći da u skorije vrijeme Općina Cazin neće biti u mogućnosti da isfinancira sve neophodne planove niţeg reda (provedbene planove). njegovo donošenje uslovljeno je donošenjem prostornog plana Općine. u formi Nacrta plana. U poslijeratnom periodu izmjenjene su brojne pretpostavke na kojima su temeljena opredjeljenja data u Prostornom i Urbanistiĉkom planu. Revizija urbanistiĉkog plan grada Cazina je takoĊe u toku. Prostorno ureĊenje Razvojni planovi za podruĉje općine Cazin (Prostorni plan općine i Urbanistiĉki plan grada Cazina) doneseni su u periodu 1984-86 godine. Prostorni plan bi u najskorije vrijeme trebao biti dostavljen Općinskom vijeću Cazin. stanovnici i privredne organizacije su putem javnog saobraćaja povezani sa širokim okruţenjem. pa je stoga općina Cazin pokrenula aktivnosti na reviziji ovih planova. Problem bespravne gradnje je prisutan kao u ostalom i u cijeloj drţavi. Popis zemljišta i zgrada koje posjeduje općina trebalo bi da vodi Odjeljenje za imovinsko-pravne poslove. komuniciranje i privreĊivanje ovog podruĉja sa susjednim i drugim evropskim zemljama. što objektivno stvara prednosti za ţivljenje. 37 . na razmatranje i usvajanje. MEĐUNARODNE LINIJE Zagreb Ljubljana Frankfurt Karlsruhe Zurich (Cirih) Roterdam Oberhausen Wien (Beĉ) Bregenz LINIJE UNUTAR DRŢAVE BIH Tuzla Zenica Sarajevo Banja Luka BROJ POLAZAK 7 2 2 2 2 3 1 1 1 BROJ POLAZAKA 2 2 3 2 REŢIM SAOBRAĆAJA Dnevno Dnevno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno REŢIM SAOBRAĆAJA dnevno dnevno dnevno dnevno Kantonalni centar i kantonalno podruĉje. pa je i to bio jedan od razloga zašto se pristupilo reviziji postojeće prostorno-planske dokumentacije.U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja kantonalnog centra (Bihaća) sa širom okolinom (unutardrţavne i meĊunarodne linije). industrijsko zemljište i sl).

5 do 2 miliona KM. Šturlić. moţe se procjeniti da će i poslije zadovoljenja trenutnih potreba za fiksnim prikljuĉcima i pokrivanjem GSM signalom svih podruĉja.T. napajanja potrošaĉa elektriĉnom energijom je mnogo nepouzdanije u odnosu na općine koje imaju dvostrano napajanje. Vrelo i Ljubijankići sa ponjevićima i Huskićima.Trafostanice locirane po pojedinim naseljima napajaju potrošaĉe preko vrlo dugih niskonaponskih mreţa.S obzirom da je prenosna 110 kV mreţa na podruĉju općine Cazin radijalna. kao i većina mjesnih zjednica na podruĉju općine.3 Elektro-energetski sistem Elektro mreţa /nisko i visoko naponska/ pokriva sam grad i sve mjesne zajednice Općine. Posljednjih godina ĉinjeni su znaĉajni napori i uloţena velika financijska sredstva u PTT sistem. Fiksnom telefonijom pokriveno je gradsko jezgro.(automatske-telefonske ) centrale “Bihać” bila ukljuĉena u meĊumjesni i meĊunarodni komunikacioni sistem. Elektroenergetske mrţe visokog napona mogu se podijeliti prema mjestu gradnje na dvije grupe: a/ nadzemne mreţe visokog napona-dalekovodi (DV) b/ podzemne mreţe visokog napona-kablova Elektroenergetska postrojenja visokog napona obuhvataju dvije vrste. te jedan optiĉki spojni put regionalnog znaĉaja Cazin-Ćoralići-Pećigrad-Velika Kladuša sa ogrankom ĆoralićiPjanići.4.580.Napajanje elektriĉnom energijom potrošaĉa na našem podruĉju se u predratnom periodu vršilo iz elektroenergetskog sistema BiH preko 110 kV prenosne mreţe i mjesne trafostanice 110/35/10 kV Cazin.400. Srednjoroĉnim Planom BH Telekoma. 2. kvalitet isporuĉene elektriĉne enegrije je sasvim nezadovoljavajući i neomogućava napajanje kvalitetnijih elektriĉnih ureĊaja.2 Stanje telekomunikacija PTT saobraćaj na podruĉju općine Cazin do 80-tih godina odvijao se preko krajnje telefonske centrale “Cazin” koja je preko ĉvorne A.000 KM. U toku 2004. realizacija iste na cijelom podruĉju općine. tako da su mogućnosti korištenja elektriĉne energije ograniĉene.2. odnosno. kao i planirana ulaganja iz 2004.godine planira uloţiti oko 5.godine) u telefonsku infrastrukturu uloţio oko 19. najĉešće integrisanih postrojenja.000 KM U toku 2005. Prema sadašnjem i planiranom stanju razvoja telekomunikacijske infrastrukture. izuzev MZ-e Liskovac. Preko podruĉja općine Cazin danas prolazi magistralni optiĉki put na relaciji Bihać-CazinBuţim-Velika Kladuša kao i spojni put istog znaĉaja: Cazin-Stijena-Bosanska Krupa.godine stvori mogućnost da svako domaćinstvo ima mogućnost prikljuĉenja na fiksnu telefonsku mreţu. Srednjenaponska distributivna mreţa izgraĊena je kao 10 kV u doba opće elektrifikacije sa vrlo malim prenosnim kapacitetima i vrlo velikim duţinama.-2003. BH Telikom ja na podruĉju općine Cazin do sada (1999. kao i u narednom periodu. koja su djelomiĉno ili sva pokrivena GSM mreţom. što bi na podruĉju općine Cazin bilo omogućeno realizacijom navedenih ulaganja. odnosno zastoji u isporuci elektriĉne energije su duţi. planirano je da se do 2006.000KM. biti neophodna ulaganja u proširenja rekonstrukcije i modernizaciju sa godišnjim iznosom od 1.godine planira uloţiti oko 6.4. a to su: -Transformatorske stanice (TS) -Razvodna postrojenja (RP) 38 .godine planira se rekonstrukcija postojeće gradske mreţe.godine koja iz objektivnih razloga mogu biti ne završena i prenesena.200. U toku 2004.

Transformacija se vrši u 35 KV i 10 KV transformatorskim stanicama. . Općina Cazin trenutno ima najslabiju srednjenaponsku i niskonaponsku mreţu u Federaciji Bosne i Hercegovine.kablovska 11. Radijalnim vodovima dobavljena energija usmjerava se u konzumna podruĉja općina Cazin i Velika Kladuša. koje se realno ne moţe razvijati na pretpostavkama ovako slabe elektriĉne mreţe. Vodovi DV 10 KV-zraĉni s obzirom što su preteţno na drvenim stubovima. a graĊeni su preteţno u eri tzv. preopterećenost i dr. radijalna izvedba i dr.300 km . ali poteškoće u odrţavanju predstavljaju šarolikost u vrsti odabrane rasklopne opreme.GraĊene su u novije vrijeme ili je izvršena rekonstrukcija (zamjenjena rasklopna oprema i ugraĊena sekudarna zaštita).U analizi stanja elektroenergetskih mreţa i postrojenja visokog napona obuhvaćeni su svi navedeni dijelovi elektroenergetskih mreţa i postrojenja. . a u pogon osim DV 35 KV HE “UNA” Bosanska Krupa koji je van pogona više godina. ĉesto se dešava da se kvar na udaljenom podruĉju ne stigne otkloniti.) su osnovne karakteristike mreţe.broj TS 35 KV . Dalekovodi 35 KV preteţno su graĊeni prije 30 godina.ukupna duţina 23 km.Svi su pod naponom. Elektrifikacije i 60-tih godina u lošijem su stanju i stvaraju više poteškoća u odrţavanju. 39 . na podruĉju općine Cazin.4 KV.broj TS 10/04 KV-293 (u funkciji 260) NN mreţa .2 VN mreţa 10 KV . Transformatroske stanice 35 KV su u dobrom stanju. Rasvjeta . dotrajalost stubova i vodiĉa.ukupna duţina kablovske mreţe 61. te podruĉje ostaje cijelu noć bez elektriĉne energije. a sa druge strane prisutna je velika inicijativa u razvoju malog i srednjeg poduzetništva.465 km. naroĉito u seoskim podruĉjima (zona šuma. te je neophodno znaĉajno investirati u izgradnju i rekonstrukciju elektromreţe.ukupna duţina zraĉne mreţe 661. velika duţina. VN mreţa 35 KV . Kablovski vodovi 10 KV instalirani su uglavnom u uţem gradskom podruĉju i u novim stambenim objektima i samim tim daju dobru sigurnost u snabdijevanju potrošaĉa elektriĉnom energijom. naroĉito u zimskom periodu. razdvojenost u seoskim sredinama. Prijenos elektriĉne energije do potrošaĉa vrši se VN mreţom nivoa 35/10 KV i NN mreţom nivoa 0. Transformatorske stanice 10 KV svih tipova su pouzdane.).ukupna duţina 260 km (zraĉni vodovodi) i 13 (kablovski) .269 km. Niskonaponska mreţa je dio elektroenergetskih objekata koji u radu ove djelatnosti ĉini najviše poteškoća (velika duţina.Obzirom na udaljenost od središta. mali presjeci vodiĉa. pa samim tim su dotrajali.zraĉna 4.130 km. Kablovska NN mreţa u uţoj zoni grada je priliĉno pouzdana iako je i tu evidentna preopterećenost. kako bi se navedeni problemi ublaţili.

40 .

41 .

42 .

Ukupan rezervoarski prostor iznosi cca. 15. Pajića potok 7. Potrošnja vode Prije 1992.4 Vodoprivredna infrastuktura Snabdjevanje vodom vrši se preko vodovodnog sistema općine Cazin kojim je pokriveno ¾ prostora Općine.13 prepumpnih stanica. od 50 m3 do 3000 m3.000 stanovnika.izdašnosti koja iznosi 230 lit/sec trenutno se zahvta cca 200 lit/sec. uvezanih u jedan vodovodni sistem. Pajića Potok 10 lit/sec SISTEMI VODOSNABDIJEVANJA OPĆINE CAZIN 3 7 Legenda vodovodnih sistema 1. Ovaj vodovodni sistem sastoji se od 5 izvorišta rasporeĊenih po cijeloj Općini.500 km cjevovoda. Stovrela 10 lit/sec 5. 45.5 pumpnih stanica (glavna crpilišta) . Kladuša 2 4 5 6 1 Ukupna izdašnost: 230 lit/sec Od ukupne max. odnosno oko 1. kao i velikog broja pumpnih i prepumpnih stanica: . Ljubijankići-faza realizacije 5.godine Trenutna potrošnja Stanovništvo 70 lit/sec 180 lit/sec Privreda 100 lit/sec 20 lit/sec 43 . Mutnik 3. Mutnik 65 lit/sec 3. a to je cca. a to su: 1.4. Tahirovići 4. Vignjevići 100 lit/sec 2. Stovrela 6. Ukupni fiziĉki gubici na vodovodnom sistemu kreću se oko 45%.2. Vignjevići 2. Vodovodni sistem se sastoji od cjevovoda razliĉitih profila i razliĉitih materijala.000 m3. Tahirovići 45 lit/sec 4.te 27 rezervoara razliĉitih zapremina. Zona Pećigradvodovod V.

nakon ĉega bi uslijedila i Odluka kojom bi se utvrdile zone i reţimi zaštite. Gornja Koprivna. PREGLED BROJA KORISNIKA PRIKLJUĈENIH NA VODOVODNI SISTEM CAZIN PO GODINAMA BROJ KORISNIKA FIZIĈKA PRAVNA LICA LICA 12000 10745 10000 8000 6000 4000 2000 201 212 259 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 266 302 408 444 532 7132 7631 7636 7936 8323 8325 FIZIČKA LICA PRAVNA LICA 9008 GODINA 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 7132 7631 7636 7936 8323 8325 9008 10745 201 212 259 266 302 408 444 532 U cilju obezbijeĊivanja uslova da svako domaćinstvo na općini dobije pitku vodu iz vodovodnog sistema izvršene su vodoistraţne radnje na podruĉju MZ Ljubijankići gdje su pronaĊene znaĉajne koliĉine pitke vode (70 lit/sec) koje su dovoljne za naredni period od 30 godina. Mutnik i Tahirovići. te imajući u vidu da se radi o preteţno kraškim predjelima velike vodopropusnosti. Pošto se sve zalihe vode na podruĉju Općine Cazin nalaze u podzemlju. a koje su evidentirane na slijedećim lokalitetima: Ljubijankići 70 lit/sec Mlakulja 30 lit/sec Vrelo 50 lit/sec Napomena: Zahvatanje izvorišta “Vrelo” dovelo bi do isušenja vodotoka rijeke “Mutnice”. a situacija se pogoršava naroĉito u ljetnim mjesecima kad neka od ovih izvorišta presuše.000 KM (uz manje uĉešće Općine koja se gledala u pripremi projektne dokumentacije i sl). tako da se ove godine pristupilo izradi Elaborata o utvrĊivanju zašitnih zona za izvorišta Vignjevići.) u vodosnabdijevanje na Općini Cazin je uloţeno cca.000 KM (Kuvajtski kredit).500. 44 .500. pogotovo u podsistemima Mutnik i Tahirovići.000 KM. Trenutna situacija kada je u pitanju vodovodni sistem kojim upravlja JKP «Vodovod» Cazin zadovoljava standarde o kvalitetu vode za piće. a stanovništvo Općine oko 6. Skokovi) koje se trenutno snabdijeva vodom sa više manjih lokalnih izvorišta koja nisu pod nadzorom sa aspekta ispitivanja kvaliteta vode za piće. Ljubijankići.Ukupno: 170 lit/sec 200 lit/sec Na osnovu pokazatelja iz prethodne tabele vidi se da bi pokretanje industrijskih kapaciteta (koji su prije agresije bili i najveći potrošaĉi vode) dovelo do toga da koliĉine vode. 12. Uvezivanjem ovog izvorišta u vodovodni sistem Cazin obezbijedilo bi se kvalitetno snabdijevanje pitkom vodom i za preostalo podruĉje općine (Stijena. ne bi zadovoljavale potrebe. a što se potvrĊuje redovnim kontrolama kvaliteta vode od strane ovlaštenih institucija. naroĉitu paţnju potrebno je posvetiti zaštiti izvorišta.000. a što bi zahtijevalo zahvatanje novih koliĉina vode. U tom pogledu preduzeti su poĉetni koraci.g. Od toga Općina Cazin je obezbijedila 5. Donja Koprivna. U proteklih nekliko godina (nakon 1995.

Kada je u pitanju zaštita zaliha voda koje su evidentirane u podzemlju. a nastojanja ovog preduzeća su da obuhvati što veći broj domaćinstava kao korisnika komunalnih usluga. 19 97 . 20 02 . 4757 4800 4847 3885 2810 2404 4077 PRAVNA LICA FIZIČKA LICA 601 601 621 630 280 310 459 501 45 . 280 2317 1997. 20 00 . 19 98 . 2002. (svi korišteni podaci dobiveni od JKP Vodovod Cazin) Za obavljanje javnih komunalnih usluga odlukom Općinskog vijeća formirano je JKP”ĈISTOĆA”. kako za Općinu tako i za sam grad Cazin. što je vidljivo iz donje tabele. 1998. Naime. koja za sada obavlja sve poslove vezane za ĉišćenje grada i odvoţnju smeća. Broj korisnika komunalnih usluga iz godine u godinu je veći. trenutno se gotovo sve fekalne vode iz domaćinstava. 19 99 . jer općina nema svoju deponiju. 20 01 . a nije odreĊena niti izgraĊena kantonalna deponija kako je predviĊeno po zakonskoj regulativi. 2001. 2000. u prvom redu treba istaći problem nepostojanja kanalizacionog sistema. GODINA BROJ KORISNIKA PRAVNA FIZIĈKA LICA LICA 1996. 1999. kao i otpadne vode privrednih subjekata ispuštaju bez prethodnog tretmana u vodotokove jer ne postoji niti glavni kanalizacioni kolektor a da ne govorimo o ureĊaju za preĉišćavanje otpadnih voda (trenutno je Ĉajin Potok u funkciji glavnog gradskog kolektora). Općina Cazin kao i mnoge druge općine suoĉava se sa problemom odlaganja smeća na deponije. 2003. 20 03 . kao i veliki broj neodgovarajućih septiĉkih jama. 310 459 501 601 601 621 630 2404 2810 3885 4077 4757 4800 4847 6000 5000 4000 3000 2317 2000 1000 0 19 96 .

3 spremaĉice i domar.5. prostorije za boravak djece. Opremljenost didaktiĉkim sredstvima je zadovoljavajuća.2 Predškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoji jedno djeĉije obdanište koje ima kapacitet od 117 dijece. odgoj i obrazovanje djece od 1 – 7 godina starosti. jer je nema u dovoljnim koliĉinama. te ga je potrebno zamjeniti novim. a koji se odnose na ovu oblast su: Zakon o predškolstvu.5. djeĉije garderobe. izolacija. OBRAZOVANJE 2. 2 njegovateljce. kuharica. njegu. s tim da postojeća oprema u potpunosti ne udovoljava potrebama. 2 servirke. JU Djeĉije obdanište “Hasnija Omanović” Cazin je kombinovana predškolska ustanova namjenjena za smještaj. U JU Djeĉije obdanište zaposleno je 19 radnika i to: direktor. soba za odgajatelje. 8 odgajatelja. Objekat je u priliĉno dobrom stanju. funkcionalnim tj. brojnost je promjenljiva tokom cijele godine. Materijalno tehniĉka opremljenost je zadovoljavajuća. Preklapanja nadleţnosti u ovoj oblasti nema. 2. jer iskljuĉivu nadleţnost nad ovom oblasti ima Kanton. Upisani polaznici po školskim godinama 200 Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih polaznika 125 147 164 161 153 164 50 100 150 125 147 164 161 153 164 Broj upisanih polaznika 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 NAPOMENA: Gore navedeni podaci o broju upisane djece po godinama odnose se na broj upisane djece na početku školske godine. Zakon o osnovnoj školi. Zakon o srednjoj školi i Zakon odgojno obrazovnoj i nastavno-nauĉnoj inspekciji. kancelarije i hodnici – ukupne površine 837 m2). vešeraj. Propisi koje je donijela Skupština kantona. Postojeći namještaj je star 27 godina. Struĉna zastupljenost je 100% i potreba za upošljavanjem nema. dvije trepezarije.Obdanište trenutno pohaĊa 164 djece u 4 odgojno obrazovne grupe.1 Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja: U oblasti obrazovanja postoji odgovarajuća zakonska regulativa. sekretar – blagajnik. U odgojno –obrazovnim institucijama se poštuju principi multietiĉnosti. Obdanište posjeduje i dvorište za igru djece površine 5000 m2. Rad obdaništa se odvija u dvije povezane zgrade koje imaju sve prateće prostorije potrebne za odvijanje djelatnosti (kuhinja.2. djeĉija kupatila. Odgojno obrazovni rad se odvija na osnovu “Osnova programa odgojno obrazovnog rada s djecom predškolskog uzrasta” koji je donijela Skupština kantona.5. 46 . prilagodljivijim djeci. magacin.

Osnovno obrazovanje Prije rata je na podruĉju općine Cazin postojalo ll centralnih i 26 podruĉnih škola.3. Zmajevcu i Miostrahu. geografiju. Potoku su u ratu devastirane. a njihova rekonstrukcija je upitna zbog drastiĉnog smanjenja broja uĉenika. Glogovac. u većini škola je potrebno zamijeniti prozore i vrata. Pristupni putevi do nekih podruĉnih škola još uvijek nisu asfaltirani (Zmajevac. Koprivna ). Osredak.200. postoji 11 centralnih škola. pa je u svim školama izraţena potreba za opremanje kabineta za fiziku. Glogovac. te fonolaboratorija. Centralne škole u Pećigradu i Šturliću nemaju ureĊena sportska igrališta. tako da je izraţena potreba i za ovom vrstom kadra. pa je konstantan i pad broja uĉenika. godini. Krivaji. Sve škole imaju izraţen problem dotrajalosti kotlovnica za centralno grijanje. što u procentu iznosi cca 36% više nego u školskoj 2002/03. tako da njihovo stanje uglavnom nije na zadovoljavajućem nivou. dok 40 školskih obveznika ne pohaĊa nastavu. D. te privtnim kućama i drugim objektima ( Mutnik.5. godine konstantan. Ovaj pad je od 1981. 47 . Sedam podruĉnih škola nije u funkciji. Postojeće školske biblioteke s postojećim knjiţnim fondom nemogu zadovoljiti potrebe uĉenika i nastavnika zbog nedostatka potrebnih naslova za školske lektire i struĉnih knjiga za nastavno osoblje. Crnaja. a neki i mnogo ranije. tako da se nastava za djecu sa ovih podruĉja izvodi u centralnim školama ( Gnjilavac. dok je kod predmetne nastave izraţen nedostatak struĉnog kadra i to najviše za predmete: bosanski jezik i knjiţevnost. U ranijem periodu su vršeni sitniji popravci kotlovnica.2. Gjilavcu. što oteţava redovno pohaĊanje nastave. U njima je zaposleno 479 radnika. TakoĊer. te izvršiti sanaciju sanitarnih ĉvorova i rekonstrukciju krova. informatiku. a isti je sluĉaj i sa većinom podruĉnih škola. Glogovcu. Materijalno tehniĉka opremljenost niti u jednoj školi nije na zadovoljavajućem nivou. Osnovne škole trenutno pohaĊa 7031 uĉenik rasporeĊenih u 281 odjeljenje. biologiju i informatiku. Ponjevići). posebno u zimskom periodu. koje su predviĊeni novim nastavnim planom i programom. historiju. tjelesni odgoj i likovnu kulturu. Školski namještaj je star i dotrajao. Broj uĉenika je bio cca 11. TakoĊer. Većina školskih objekata je izgraĊena 70-tih godina. Koprivni. te 19 podruĉnih škola u kojima se izvodi nastava. od ĉega u procesu nastave 327. Potok. a postoji i nedostatak nastavne opreme i uĉila. strani jezici (njemaĉki i engleski). većina škola nema školskog pedagoga. Miostrah. biologiju. D. Trenutno su u fazi izgradnje podruĉne škole u Mutniku. Struĉna zastupljenost je kod razredne nastave 100% u svim školama. Podruĉne škole u Crnaji i H. Miostrah i Krivaja ). H. ali oni nisu dovoljni za normalno funkcionisanje centralnog grijanja. hemiju. Danas takoĊer. Kabineti su veoma loše opremljeni. kulturu ţivljenja. Smanjenje ukupnog broja uĉenika je posljedica pada nataliteta.

Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 743 711 671 647 649 707 JU OŠ '' Ostrožac '' 97 96 76 70 64 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1121 1055 952 924 886 956 147 149 133 115 121 JU OŠ '' Cazin I '' Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 681 712 672 609 562 588 JU OŠ '' Liskovac '' 94 103 62 53 48 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 586 497 519 455 444 447 73 74 71 55 55 JU OŠ '' Skokovi '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII 1998/99 922 1999/00 905 2000/01 861 2001/02 853 2002/03 873 2003/04 880 JU OŠ “ T.Broj upisanih i učenika od I-VIII razreda i broj učenika koji su završili VIII razred po osnovnim školama JU OŠ '' G. Školska godina JU OŠ '' Stijena '' Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 497 461 433 401 377 383 50 61 54 38 49 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 424 415 383 349 319 303 45 41 47 45 59 48 . Raštela “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 122 124 126 88 109 1998/99 941 1999/00 935 2000/01 921 2001/02 875 2002/03 795 2003/04 717 JU OŠ “ Šturlić “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 139 129 106 128 142 Broj učenika koji su završili VIIIr. Koprivna '' Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 655 617 589 562 557 570 JU OŠ “ Cazin II “ 89 86 80 76 86 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1259 1239 1184 1126 1066 1087 133 168 145 133 149 JU OŠ “ Ćoralići “ Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr.

1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 581 542 501 431 421 393 82 74 86 55 81 2. To su: Gimnazija. Medresa.5.4 Srednje obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoje ĉetiri srednje škole u kojima je upisano 2610 uĉenika u 89 odjeljenja. te I i II srednja škola Cazin.JU OŠ '' Pećigrad '' Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. U okviru Gimnazije obrazuju se uĉenici općeg smjera od I – IV razreda. Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih učenika II III IV Ukupno: 145 127 131 541 125 127 126 497 102 109 125 476 138 95 98 460 111 130 95 430 87 107 130 451 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 128 126 121 114 489 107 111 125 126 469 136 92 98 123 449 116 130 95 98 439 88 108 130 95 421 I 138 119 140 129 94 127 U okviru Medrese obrazuju se dvije grupe uĉenika ( muška i ţenska ) od I – IV razreda u zvanje mualima i mualime Broj muških učenika Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 15 23 85 1999/00 26 18 19 15 78 2000/01 27 28 18 17 90 2001/02 26 29 21 17 93 2002/03 30 26 29 17 102 2003/04 27 26 22 23 98 Broj ženskih učenika Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 14 20 81 1999/00 24 20 20 14 78 2000/01 27 24 21 18 90 2001/02 25 26 21 20 92 2002/03 28 26 22 22 98 2003/04 20 31 22 20 93 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 17 19 15 23 74 26 17 17 15 75 22 22 17 17 78 25 26 17 17 85 27 24 27 16 94 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 19 18 14 20 71 24 20 18 13 75 24 21 21 18 84 23 22 21 20 86 24 23 20 20 87 49 .

.mašinski tehniĉar. Mašinska škola U okviru ove škole postoje slijedeći obrazovni profili: . Mašinskotehnička škola – mašinski tehničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 56 60 51 43 210 1999/00 76 52 52 50 230 2000/01 69 62 46 42 219 2001/02 107 54 58 42 261 2002/03 68 93 50 56 267 2003/04 97 62 74 42 275 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 52 60 50 43 205 56 39 42 50 187 59 58 43 41 201 93 51 56 33 233 49 69 42 56 216 Mašinska stručna škola – metalostrugar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 18 18 2000/01 18 18 2001/02 2002/03 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 18 18 18 18 - Mašinsko stručna škola – automehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 73 68 69 210 1999/00 102 66 77 245 2000/01 69 80 63 212 2001/02 34 59 74 167 2002/03 60 35 42 137 2003/04 32 44 30 106 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 54 59 69 182 78 64 65 207 54 74 66 194 30 43 74 147 39 48 42 129 Mašinsko stručna škola – mašinbravar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 44 46 124 1999/00 53 36 37 126 2000/01 69 48 23 140 2001/02 36 20 44 100 2002/03 49 21 16 86 2003/04 27 20 17 64 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 25 36 46 107 33 25 35 93 20 33 43 96 18 33 43 94 19 16 15 50 50 .instalater centralnog grijanja i . .mašinbravar. . .automehaniĉar.autolimar.U okviru I srednje škole postoje slijedeće tehniĉke i struĉne škole: 1.plinski i vodoinstalater.

Elektrotehniĉka škola.elektroinstalater. .elektromehaniĉar. Elektrotehnička – elektrotehničar računarske tehnike i automatike Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III IV Ukupno: I II III IV Ukupno: 1998/99 66 66 66 66 1999/00 36 73 36 73 109 109 2000/01 75 38 71 75 38 71 184 184 2001/02 74 76 38 72 74 74 38 71 260 257 2002/03 64 77 74 39 69 76 75 37 254 257 2003/04 35 72 77 75 259 Elektrotehnička – elektrotehničar elektronike Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 47 47 1999/00 38 50 88 2000/01 39 49 88 2001/02 39 49 88 2002/03 38 38 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 47 47 36 51 87 38 50 88 39 49 88 39 39 51 . u okviru koje postoje slijedeći obrazovni profili: .elektrotehniĉar raĉunarske tehnike i automatike.elektrotehniĉar elektronike.Mašinsko stručna škola – autolimar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 50 34 118 1999/00 52 31 40 123 2000/01 31 20 28 79 2001/02 36 20 19 75 2002/03 20 17 37 2003/04 16 16 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 24 41 34 99 41 25 35 101 20 17 23 60 16 33 17 66 20 17 37 Mašinsko stručna škola – instalater centralnog grijanja Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 32 32 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: - Mašinsko stručna škola – plinski i vodoinstalater Školska Broj upisanih uĉenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 29 29 I Broj učenika koji su zavešili razred II III Ukupno: - 2. . .

Tekstilna strĉna škola.ekonomski tehniĉar Ekonomska škola – ekonomski tehničar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 99 107 76 282 1999/00 74 98 107 76 355 2000/01 76 74 90 106 346 2001/02 75 76 74 87 312 2002/03 95 74 75 73 317 2003/04 72 94 69 72 307 I 98 74 74 74 94 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 107 76 281 95 100 76 345 74 87 106 341 76 73 86 309 71 73 73 311 52 . u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .krojač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 38 38 76 1999/00 38 38 2000/01 38 37 75 2001/02 36 32 68 2002/03 21 38 26 87 2003/04 28 21 38 87 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 35 38 73 38 38 33 37 70 32 25 57 23 38 25 86 U okviru II srednje škole postoje: 1.konfekcionar tekstila – krojaĉ Tekstilna stručna škola – konfekcionar tekstila .Ekonomska škola .Elektrotehnička stručna škola – elektromehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 36 36 2001/02 29 29 2002/03 28 28 2003/04 33 33 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 31 31 28 28 28 28 Elektrotehnička stručna škola – elektroinstalater Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III Ukupno: I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 34 31 34 31 2001/02 34 34 34 34 2002/03 33 32 33 32 2003/04 33 33 3.

Trgovinska struĉna škola.graĊevinski tehniĉar.konobar.kuhar Ugostiteljska stručna škola – konobar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 28 28 1999/00 34 27 61 2000/01 31 34 24 89 2001/02 37 29 34 100 2002/03 30 36 29 95 2003/04 37 27 34 98 Ugostiteljska stručna škola – kuhar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 30 30 1999/00 36 29 65 2000/01 32 34 30 96 2001/02 69 31 33 133 2002/03 33 63 30 126 2003/04 36 34 58 128 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 27 27 33 26 59 27 33 24 84 36 29 34 99 25 34 26 85 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 28 28 35 28 63 31 33 30 94 64 30 33 127 33 59 30 122 53 .prodavaĉ Trgovinska stručna škola – prodavač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 97 103 114 314 1999/00 142 94 100 336 2000/01 116 146 95 357 2001/02 39 115 139 293 2002/03 91 38 115 244 2003/04 113 79 38 230 Broj učenika kojisu završili razred I II III Ukupnp: 91 100 114 305 142 91 100 333 114 139 95 348 38 115 139 292 81 38 114 233 3. Ugostiteljska struĉna škola: .fasader. GraĊevinska škola .zidar. u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: . .2.izolater Građevinska tehnička škola – građevinski tehničar Školska Broj upisanih učenika Godina I II III IV Ukupno: 1998/99 35 35 1999/00 35 35 2000/01 39 34 73 2001/02 35 37 33 105 2002/03 61 35 36 132 2003/04 36 57 35 35 163 Građevinska stručna škola – zidar-fasader-izolater Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 64 65 129 1999/00 29 64 93 2000/01 36 29 65 2001/02 36 36 29 101 2002/03 33 41 31 105 2003/04 38 30 33 101 I 35 37 35 58 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 35 34 34 34 71 36 33 104 35 36 129 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 64 65 129 29 64 93 36 29 65 36 31 29 96 27 33 31 91 4. .

osim kabineta informatike koji takoĊer ne zadovoljava potrebe. Ĉaušević nastavu izvodi u staroj zgradi medrese (ţenska medresa). U I srednjoj školi je zaposleno 54 radnika. Posebno treba istaći da niti jedna srednja škola nema fiskulturnu salu. geografija. Škola nema niti jedan kabinet.Školski objekti koje koriste srednje škole uglavnom ne zadovoljavaju njihove potrebe.obrazovnog procesa. te prostor u montaţnoj zgradi u neposrednoj blizini ovog objekta. I i II srednja škola nastavu iz tjelasnog odgoja izvode u sportskoj dvorani. te kabineta za izvoĊenje praktiĉne nastave u tehniĉkim i struĉnim školama. dok je muška medresa izmještena u Bihać. Materijalno tehniĉka opremljenost nije ni u jednoj školi u zadovoljavajućem nivo. od ĉega u procesu nastave 44 radnika. Raspoloţivi prostor nije u potpunosti uslovan i funkcionalan. 5 kabineta i 3 prostorije za izvoĊenje praktiĉne nastave. odnosi na lošu opremljenost kabineta. Najveće potrebe u ovom pogledu su opremanje kabineta za fiziku. prije svega. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. Zgrada je izgraĊena prije II svjetskog rata i u priliĉno je lošem stanju. kako iz oblasti školske. te bi bilo potrebno izvršiti njenu radikalnu sanaciju ili rekonstrukciju. a poseban problem je izvoĊenje nastave u zimskom periodu jer se radi o igralištu otvorenog tipa. naĉelno. te loše stanje školskog namještaja. hemiju. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. To se. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 1027 uĉenika. I ovdje se radi o veoma staroj zgradi koja ne moţe zadovoljiti svim zahtjevima u pogledu izvoĊenja nastavnog procesa i koju bi trebalo renovirati. ali i po kvalitetu. posebno po svojoj veliĉini. Gimnazija i Medresa posjeduju vlastite školske bibloteke. te djelimiĉno fizika. Stanje knjiţnog fonda u školskim bibliotekama je na relativno zadovoljavajućem nivou. tako da je za oĉekivati da će u narednom periodu ova škola riješiti problem prostora. Medresu trenutno pohaĊa 191 uĉenik u 8 odjeljenja (4 ţenska i 4 muška odjeljenja). U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 941 uĉenik rasporeĊen u 32 odjeljenja. Ovo predstavlja velik problem obzirom na udaljenost ovog igrališta od škole. Medresa Dţemaludin ef. Struĉna zastupljenost je. dok I i II srednja škola koriste zajedniĉku bibloteku. Biblioteke raspolaţu sa minimalnim fondom knjiga za školsku lektiru. informatika i matematika. uglavnom neuslovnih objekata. U srednjim školama je zaposleno 157 radnika. na zadovoljavajućem nivou. niti je dovoljan za normalno odvijanje nastavno. Osim toga. 54 . Trenutno je u fazi izgradnje nova zgrada Medrese. Gimnazija izvodi nastavu iz tjelesnog odgoja na sportskom igralištu Alinac. a od toga u procesu nastave 114 radnika. Ukupan raspoloţivi prostor je daleko ispod neophodnog minimuma. Nestruĉno zastupljeni su: u potpunosti njemaĉki jezik i vjeronauka. II srednja škola svoju redovnu djelatnost obavlja u prostorijama dvaju odvojenih objekata: dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. informatiku. tako i stuĉne literature. U Gimnaziji je zaposlen 31 radnik i 6 vanjskih sardnika. Školu trenutno pohaĊa 451 uĉenik u 18 odjeljenja. nedostatak i zastarjelost nastavnih uĉila i opreme. pa postoji potreba za nabavkom dodatnih naslova. biologiju. rasporeĊenih u 31 odjeljenje. neophodne su znaĉajnije popravke i opremanje ovih prostora za normalno izvoĊenje nastave. Nestruĉno zastupljeni su predmeti: latinski jezik u potpunosti. a škola raspolaţe sa svega 13. Od toga u procesu nastave uĉestvuje 22 radnika i 6 saradnika. fizika. I srednja škola koristi sprat i dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. Gimnazija raspolaţe sa jednim objektom. biologija. te djelomiĉno matematika. te plaćaju korištenje iste.

185 primjeraka knjiga. demokratija i ljudska prava. Medresa ima 25 zaposlenih radnika. Visokoškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin nema niti jedna visokoškolska ustanova. 16 nastavnika i 3 vanjska saradnika nemaju poloţen struĉni ispit. 2.6 Biblioteke -Na općini Cazin postoji samo jedna Gradska biblioteka koja radi u sastavu Doma kulture u Cazinu sa ukupno 13.5. te djelomiĉno struĉni predmeti graĊevinske struke. U procesu nastave uĉestvuje 36 nastavnika i 8 saradnika.biologija. Nestruĉno zastupljeni su: bosanski jezik i knjiţevnost. Pitanje planiranja razvoja srednjeg obrazovanja je djelomiĉno usklaĊeno sa potrebama lokalonog trţišta rada. 55 .5. od toga 12 profesora sa visokom struĉnom spremom. 2.5. informatika. svake godine je sve izraţeniji suficit svih zanimanja. Nastavni planovi i programi su djelomiĉno osavremenjavani u odosu na prije ratni period. ekonomika i organizacija poslovanja i struĉnih predmeti elektro struke. matematika. dakle postojećim fondom knjiga nezadovoljava zakonski minimum od 1 knjiga na jednog stanovnika. vjeronauka. Zbog opće poznatog stanja u privredi. njemaĉki jezik. U II srednjoj školi je zaposleno 46 radnika i 8 vanjskih saradnika. informatika. Od ukupno 44 nastavnika 13 ih nema poloţen struĉni ispit. privredno pravo.

56 .

57 .

58 .dijagnostiku .zdravstvenu zaštitu nespecifiĉnih i specifiĉnih plućnih oboljenja .godine i svake godine iziskuje velika sredstva za renoviranje.porodilište . Materijalna osnova zdravstvene ustanove nezadovoljava.centar za mentalnu rehabilitaciju .6. dok ne dobije zamjenu. kao i naĉin obraĉuna tih sredstava. radiološku i dr.hitnu medicinsku pomoć . To nam je veliki nedostatak.higijensko epidemiološku djelatnost .2. jer je velika potreba za pruţanjem zdravstvenih usluga ovog karaktera. jer imamo projekte za izgradnju. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA 2. U vršenju djelatnosti ZU Dom zdravlja Cazin pruţa korisnicima neprekidnu (kontinuiranu) zdravstvenu zaštitu. Prostorni kapacitet zdravstvene zaštite i organizacija postojećih kapaciteta je nezadovoljavajuća. Tehniĉka opremljenost i stanje objekta zdravstvene ustanove je u veoma lošem stanju. pripravnost) bez obzira na istek radnog vremena.opću medicinu . Zdravstvo Na podruĉju općine Cazin od zdravstvenih institucija egzistira Dom zdravlja Cazin sa podruĉnim ambulantama i nekoliko zdravstvenih ordinacija u privatnom vlasništvu.specifiĉnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika. a izdvajanje tih sredstava je jako oteţano. jer je zgrada izgraĊena još 1959.6.organizovanjem rada u jednoj ili dvije smjene.u hitnoj medicinskoj pomoći neprekidno 24 sata . U skladu sa Zakonom i Statutom Dom zdravlja Cazin obuhvata slijedeće djelatnosti: . deţurtvo. U nekoliko navrata smo od nadleţnih institucija traţili odobrenje za gradnju antituberkuloznog dispanzera i Centra za urgentnu medicinu.: .specijalistiĉko-konsultativnu djelatnost . Osnivaĉ ZU Dom zdravlja Cazin po osnovu drţavnog kapitala je USK – Vlada USK-a.školsku medicinu . dvokratnim radnim vremenom.1. ali ni u jednom sluĉaju nismo dobili potvrdan odgovor. jer u zadnje dvije godine priliv sredstava od Zavoda zdravstvenog osiguranja je neobjektivan u odnosu na stvarne potrebe.organizovanjem stalnog deţurstva .protetiĉki centar . pomicanjem radnog vremena . ako bi bilo dovedeno u pitanje sigurnost pruţanje zdravstvene zaštite graĊaninu. ZU Dom zdravlja Cazin je ustanova u drţavnoj svojini koja za potrebe korisnika zdravstvene zaštite pruţa zdravstvene usluge primarne i dijela sekundarne zadravstvene zaštite.laboratorijsku.centar za fizikalnu rehabilitaciju .zdravstvenu zaštitu ţena i djece .obezbjeĊenje da zdravstveni radnik ne nepušta radno mjesto (smjenu.organizovanjem stalne pripravnosti .zdravstvenu zaštitu usta i zuba .

dipl. dipl. Centar za mentalnu rehabilitaciju 12.-logoped. Sluţba za zdravstvenu zaštitu ţena sa porodilištem 4. Ortopedsko protetiĉki centar 59 . od toga zdravstvenih radnika 120 i zdravstvenih saradnika 67. Sluţba za higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu i patronaţnu djelatnost 8. podruĉne ambulante i administraciju. Sluţba za zdravstvenu zaštitu usta i zuba 10. školske djece i omladine 3. Sluţba za opću zdravstvenu zaštitu 2. Sluţba za hitnu medicinsku pomoć 7.def. od toga magistri nauka 1 poĉasno priznanje primarijus 8 VŠS 7 SSS 97 KV 20 NK 25 _____________________________ UKUPNO 187 Pregled zaposlenih po struĉnoj osposobljenosti Ljekari specijalisti Ljekari specijalizanti Ljekari opće prakse Doktori stomatologije-specijalisti Zdravstveni saradnici – VSS Dipl. Sluţba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 11. Sluţba za zdravstvenu zaštitu predškolske. Sluţba za zdravstvenu zaštitu zaposlenika 5. U ZU Domu zdravlja Cazin su organizirane slijedeće sluţbe: 1.psiholog.pravnik i dipl. Sluţba za laboratorijsku djelatnost 9. Pregled zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi VSS 38. Sluţba za pneumofiziološku zdravstvenu zaštitu i radiološku dijagnostiku 6.ZU Dom zdravlja Cazin u radnom odnosu ima 187 zaposlenika.ekonomista Viši medicinski tehniĉar Medicinska sestra-tehniĉar-opći smjer Ginekološko akušerske sestre-tehniĉari Ekonomista Inţinjer obućarske tehnologije Nemedicinsko osoblje Kvalifikovani zaposlenici Nekvalifikovani zaposlenici UKUPNO 17 3 8 2 4 4 68 14 1 1 15 20 25 187 ZU Dom zdravlja Cazin svoju djelatnost provodi kroz sluţbe.

Tuzla i Fojnica. 60 .specijalista higijene-zdravstvene ekologije 1 . vrši dijagnostika u ambulantama gdje ordinira ljekar (ambulanta Stijena.specijalista pedijatar 2 . Krivaja. Na podruĉju općine Cazin rade dvije specijalištiĉke ordinacije. ukazivanja prve pomoći. Vozni park pruţa usluge prijevoza pacijentima 24 sata dnevno. Broj osiguranih lica na općini Cazin je nedovoljan. Osredak i Ljubijankići.specijalista penumoftiziolog 1 . Liskovac. Skokovi i Liskovac. Liskovac i Šturlić). Šturlić.godine predviĊa uvoĊenje rada specijalista porodiĉne medicine. svakodnevno vozi pacijente na dijalizu. Krivaja.specijalista epidemiolog 1 . Centar za mentalno zdravlje će prerasti u dnevnu bolnicu – bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju populacije. Krivaja. Projekat se već implementira u pojedinim kantonima i zdravstvenim ustanovama. Stijena.specijalista socijalne medicine sa ekonomikom i organizacijom zdravstvene zaštite 1 . Jednom ili dva puta mjeseĉno ljekar ordinira u ambulantama Trţaĉka Raštela. Pećigrad.Sluţba za opće.13.specijalista medicine rada 1 . 1 . a takoĊer se provodi terapija na nivou djelatnosti i vodi propisana evidencija i dokumentacija.specijalista fizikalne med. Sarajevo. Donja Koprivna.specijalista radio dijagnostike 2 . Šturlić. zapošljavanjem i animiranjem sada neosiguranih lica da se osiguraju provoĊenjem većeg inspekcijskog nadzora. U sastavu ZU Dom zdravlja Cazin djeluju i rade 14 slijedećih podruĉnih ambulanti: Ambulanta Pećigrad.specijalista oftamolog 1 . Ostroţac. davanje injekcija i savjetovanje).specijalista ginekologije 2+1 pri kraju specijalizacije . a na odobrenje komisije vozi pacijente van Kantona u kliniĉke centre. U kućnom lijeĉenju medicinska sestra-tehniĉar sa obezbjeĊenim vozilom pruţa usluge pacijentima oboljelim od malignih bolesti. dvije laboratorijske. a svakodnevno radi medicinska sestra-tehniĉar (pruţanje usluga previjanja.Vozni park .specijalista interne medicine 3+1 na kraju specijalizacije . Sluţba za zajedniĉke poslove: .Tehniĉka sluţba Podruĉne ambulante su sastavni dijelovi ZU Doma zdravlja Cazin u kojima se provode mjere zdravstvene zaštite. U narednom periodu ZU Dom zdravlja Cazin će upućivati ljekare na specijalizaciju iz porodiĉne medicine. vrši ambulantno lijeĉenje.Sluţba za finansijsko-raĉunovodstvene poslove . U narednom periodu oĉekujemo dolazak novih ljekara koji su pri završetku studija. Trţaĉka Raštela.specijalista opće medicine 1 Plan razvoja zdravstva i organizovanja rada u BiH do 2010. i rehb. Ćoralići.specijalista školske medicine 1 . Majetići. Skokovi. Skokovi. Prioritet bi se dao prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti (projekat u fazi realizacije). pravne i kadrovske poslove . te veći broj stomatoloških ordinacija u privatnom sektoru. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. jer veći broj zaposlenih nije prijavljen Zavodu zdravstvenog osiguranja i ne plaća obaveze. Pregled strukture doktora specijalista u ZU Dom zdravlja Cazin: . Gornja Koprivna.

naroĉito u rješavanju raznih socijalnih pitanja. postoji oko 1000 stanovnika koji se mogu svrstati u kategoriju socijalno ugroţenih. te velik broj civilnih ţrtava rata. godine egzistira kao JU Centar za socijalni rad. JU Centar za socijalni rad Cazin bavi se prvenstveno primarnom ali i sekundarnom zaštitom. zaštiti CŢR-a i zaštiti porodice sa djecom.2 Socijalna zaštita U ostvarivanju socijalne politike u općini Cazin. ali cijenimo da ima preko 20. kako Federalni tako i Kantonalni zakon. Korisnici koji su evidentirani u našem Centru su uglavnom domicilno stanovništvo. U razne domove širom BiH smješteno je 19 naših korisnika. 01. Što se tiĉe taĉnog podatka o broju korisnika zdravstvenog osiguranja. 61 . godine ponovo se transformisao u javnu ustanovu. te drugih poslova koji su utvrĊeni zakonom i drugim propisima. moţemo reći da. samo 209 lica ostvaruje neki vid pomoći u našoj Ustanovi i to 115 lica ostvaruje stalnu novĉanu pomoć. nezaposlena lica. odnosno u Kantonalni Centar za socijalni rad. Na podruĉju općine Cazin. te invalidi. a po našim evidencijama. odnosno srednjem školovanju. Od ovog broja. Najniţa osnovna novĉana pomoć iznosi 50. U 1998. kao na primjer velik broj djece bez roditeljskog staranja. Od ovog broja 13 lica su odrasli. godini transformisana je u Sluţbu socijalne zaštite. a odraslih lica je ĉetvoro. 2. a 6 lica ostvaruje naknadu za vrijeme ĉekanja na zaposlenje. dok u sekundarnu zaštitu spada saniranje uzroka koji dovode do pojave socijalnih problema. nezaposlenih i materijalno neobezbjeĊenih lica. izbjeglih i raseljenih lica. Novĉana naknada za pomoć i njegu druge osobe iznosi takoĊer 50. Ovo je ustanova koja je osnovana 1976. JU Centar za socijalni rad Cazin je ustanova preko koje društvena zajednica pokušava rješiti ove probleme.Administracija ZU Dom zdravlja Cazin obezbjeĊuje neophodnu struĉnu i operativnu podršku za funkcioniranje Ustanove kao jedinstvenog sistema.00 KM. Ta socijalna pitanja su veoma razliĉita. Zakoni koji se primjenjuju u radu ove Ustanove su prije svega Zakon o socijalnoj zaštiti. 88 lica ostvaruje naknadu za pomoć i njegu druge osobe. zatim Zakon o upravnom postupku i sl. a ostalih 6 ĉine djeca. U primarnu socijalnu zaštitu spada rješavanje nastalih socijalnih problema i saniranje posljedica koje ti problemi izazivaju. iste nismo u mogućnosti dostaviti. 19 lica se nalazi na porodiĉnom smještaju i od toga je 15-oro djece.00 KM. kao njen specifiĉan vid. stari i iznemogli. jer su nastala prvenstveno kao posljedica agresije na BiH. Planovi razvoja sistema zdravstva na podruĉju općine Cazin postoje.01.6. ĉija je osnovna djelatnost zadovoljavanje potreba ljudi i graĊana iz oblasti socijalne i djeĉije zaštite. a većina ih se nametnula društvenoj zajednici nakon rata. te su uveliko usmjereni na uvoĊenje i implementaciju porodiĉnog ljekara u sistemu unapreĊivanja pruţanja primarne zdravstvene zaštite. iako je u više navrata traţeno od Zavoda zdravstvenog osiguranja navedene podatke. Strukturu socijalno ugroţenih lica uglavnom ĉine djeca bez roditeljskog staranja. Na našoj općini evidentirano je 23 djeteta koja se nalaze na specijalnom osnovnom. socijalna zaštita. ima poseban znaĉaj.2001.000 graĊana koji nisu obuhvaćeni ni sa jednim vidom osiguranja. godine i koja od tada pa sve do 1998.

upravni pravnik 4. pa se uglavnom. Naime. U provoĊenju pomenutih sistema socijalne zaštite zaposlenici ove Ustanove nailaze na mnogobrojne probleme i to prije svega u provoĊenju primarne socijalne zaštite. a ni kadra da zaposlimo psihologa. na našoj općini postoje samo socijalno pedagoške ţivotne zajednice u koju moţemo smjestiti djecu koju je neophodno izolovati od biološke porodice. a u svakoj kući moţe se smjestiti maksimalno 6-oro djece). a to su korisnici raznih vidova socijalne i djeĉije zaštite koji navedeno pravo nisu mogli ostvariti po nekom drugom osnovu (korisnici stalne novĉane pomoći. CŢR-a. koje su neuslovne za rad. viteške 38/a u Cazinu. te smatramo da to nije problem samo Centra za socijalni rad Cazin.6. Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike obezbjeĊuje materijalna sredstva za sve vidove socijalnih davanja. administrativni radnik 7. ali njihov kapacitet je premalen (za svaku općinu obezbjeĊene su samo dvije kuće. ali procedura oko smještaja u ove Zajednice je veoma komplikovana i dugotrajna. koje se obezbjeĊuju iz budţeta Općine Cazin. Kao što je već navedeno. blagajnik-likvidator 6. U ovoj ustanovi se provodi primarna struktura zdravstvene zaštite. Danas na ovaj naĉin saraĊujemo sa oko dvije-tri porodice u koju moţemo smjestiti djecu. i to: 1. Svakodnevno nam se obraćaju lica koja nemaju zdravstveno osiguranje. starateljstvo. odnosno ne ispunjavaju uslove predviĊene zakonom. od ĉega na devet radnih prostorija otpada oko 130 m². kada je to potrebno. direktor Centra 2. pa su korisnici bili prinuĊeni da utuţe Centar za socijalni rad Cazin. jer nemamo uslova. kurir. lica smještena u Ustanove). Ova sredstva su nedovoljna i neredovna da bi se njima mogle ublaţiti posljedice nastalih socijalnih problema (većina socijalnih davanja u protekle ĉetiri godine nije isplaćena za 38 mjeseci. dodatka za pomoć i njegu druge osobe. porodiĉni smještaj. kuhinja. Zauzima površinu cca 312 m². a napominjemo da se na podruĉju našeg Kantona nalazi samo jedan dom za ovu djecu (Dom za nezbrinutu djecu “Duga” Kulen Vakuf) u koji se smještaju djeca od 0-7 godina starosti i za koju se nakon navršenih 7 godina starosti mora pronaći drugi smještaj. Centar za socijalni rad finansira se iz dva izvora. 2. U Centru još uvijek nije kompletiran struĉni tim. već problem šire društvene zajednice. ĉistaĉ. JU Centar za socijalni rad nalazi se na adresi 505. arhiva. a ostalo ĉine garaţa.Na našoj općini nalazi se ukupno 54-oro djece bez roditeljskog staranja. nadamo se da ćemo i ovaj problem riješiti u sljedećih pet godina. Problemi se takoĊer javljaju i zbog toga što na podruĉju općine Cazin ne postoji nikakvo prihvatilište za djecu. Pravo na zdravstvenu zaštitu u JU Centru za socijalni rad Cazin u prosjeku je ostvarilo 200 nosioca zdravstvenog osiguranja. 62 . mokri ĉvor i hodnici. osim za jednokratne novĉane pomoći. šef raĉunovodstva 5. 3 (tri) socijalna radnika 3. vozaĉ. U JU Centru za socijalni rad zaposleno je 9 (devet) radnika. Ipak. a usljed toga Centar je utuţio Kantonalno ministarstvo zbog neizmirenih obaveza).3 Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih Na podruĉju općine Cazin egzistira ZU Dom zdravlja Cazin u sklopu kojeg djeluje Centar za mentalno zdravlje Cazin. a mahom su to osobe bez zaposlenja ili osobe koje po godinama starosti ne mogu da ostvare pravo na neki od vidova socijalne zaštite. Na podruĉju USK-a djeluju i Socijalno-pedagoške ţivotne zajednice. odnosno cijele drţave. odluĉujemo takvu djecu smjestiti u drugu porodicu.

2.7. KULTURA I SPORT

2.7.1 Kultura Općina Cazin je u 2001. godini osnovala Javnu ustanovu “Dom kulture” u ĉijem sastavu je i Narodna biblioteka Skender Kulenović. Ove institucije su u ranijem periodu djelovale u sastavu Centra za informisanje i kulturu. Formiranjem javne ustanove za oblast kulture informativna djelatnost – radio i televizija osnovane su kao javno preduzeće i djeluju samostalno. Dom kulture djeluje u praktiĉno dva dosta neuslovna prostora (zgrada Doma kulture i zgrada Narodne biblioteke). Trenutno javna ustanova zapošljava 9 (devet) radnika koji realiziraju programe u kontinuitetu iz ove oblasti. Postoje inicijative i projekti za stvaranje boljih uslova za oblast kulturne djelatnosti u našoj općini, ali nedostatak financijskih sredstava je limitirajući faktor. U posebnoj (dosta trošnoj i neuslovnoj zgradi) smještena je biblioteka koja raspolaţe sa oko 14000 knjiga što i izdaleka ne zadovoljava minimalne norme jer općina Cazin ima preko 60000 stanovnika i preko 13000 uĉenika u 11 osnovnih škola i 4 srednje škole. Zgrada doma kulture raspolaţe sa jednom većom prostorijom 26 m x 9 m koja je univerzalna sa oko 300 sjedišta sluţi za prikazivanje filmova, pozorišnih i drugih predstava, te kao sala za sastanke kao i druge namjene. U predprostoru smještena je galerija doma kulture koja sluţi za organizaciju likovno – galerijskih manifestacija. Dom kulture posjeduje i rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspolaţe specifiĉnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) fundus ove galerije je preko stotinu monumentalnih skulptura – park skulptura u starom gradu Ostroţac, te mali park skulptura u prostoru TRC “Sedra”. Treba napomenuti takoĊe specifiĉnu galeriju koja djeluje pri Domu zdravlja Cazin koja raspolaţe sa preko 150 umjetniĉkih djela kao i privatna galerija umjetniĉkih slika. Pri javnoj ustanovi “Dom kulture” Cazin djeluje kulturno – umjetniĉko društvo koje kroz sekcije – folklorna, muziĉka, dramska i recitatorska i dr. promovira i ĉuva, putem kulturno – umjetniĉkog amaterizma, tradiciju i kulturu ovog kraja. Naime, jedno kulturno – umjetniĉko društvo uz Cazinske tamburaše nije dovoljno pogotovu ako se zna da je u prijeratnom periodu djelovalo jedanaest kulturno – umjetniĉkih društava.

63

2.7.2. Sport Sportski savez općine Cazin kao krovna institucija u oblasti sporta poĉetkom godine preregistriran je prema novim zakonskim propisima, a odrţana je i izborna skupština na kojoj su izabrani organi saveza. Na podruĉju općine djeluju slijedeći klubovi odnosno sportske organizacije: 1. FK Krajina – Cazin 2. NK Gomila – Stijena 3. NK Mladost – Polje 4. NK Mutnica – Pjanići 5. NK Ostroţac - Ostroţac 6. NK Korana – Trţac 7. Košarkaški klub – Cazin 8. MRK Krajina – Cazin 9. ŢRK Krajina – Cazin 10. STK «Stens 73» - Cazin 11. Bokserski klub – Cazin 12. Karate klub Krajina – Cazin 13. Klub borilaĉkih sportova – Cazin 14. Klub borilaĉkih vještina ISAK - Ćoralići 15. Udruţenje borilaĉkih vještina – Cazin 16. TDK Tigar – Stijena 17. TDK Bosna-Đemo – Cazin 18. Šahovski klub – Cazin 19. Atletski klub Maratonac – Cazin 20. AMK EXTRA sport – Cazin 21. Streljaĉko društvo NOVA KRAJINA – Cazin 22. Karate klub Šotokan – Ćoralići 23. Auto moto klub – Cazin Na skupštini sportskog saveza uĉešće je uzelo 20 klubova a dva kluba borikaĉkih sportova registrirani su u drugoj polovini godine. Savez ne raspolaţe sa podacima o aktivnosti konjiĉkog kluba u Cazinu, dok se udruţenje sportskih ribolovaca nije ukljuĉilo u sportski savez. Navedeni klubovi takmiĉe se na razliĉitim nivoima od premier lige, druge lige, kantonalne lige te povremenih turnirskih i revijalnih takmiĉenja. Zbog nepovoljnih uslova u pogledu nedostatka kvalitetnih sportskih objekata te financijskih sredstava neophodnih za bolju organiziranost klubovi u zadnje dvije godine stagniraju ili ĉak nazaduju rezultatski. Fudbalski klub Krajina te MRK Krajina su do unazad 3-4 godine uĉestvovali u najvećem rangu takmiĉenja sa promjenljivim rezultatima, ali zbog nedostatka financijskih sredstava, neuslovnosti sportskih objekata te nedovoljne organiziranosti i kvaliteta igraĉkog i struĉnog kadra morali su preseliti u niţe rangove. U tim klubovima se ipak zadrţao kontinuitet u radu sa mlaĊim takmiĉarskim kategorijama a posebno su znaĉajni rezultati kadetske i juniorske ekipe FK Krajina. Košarkaški klub se unatoĉ izraţenim problemima takmiĉi u prvoj A1 ligi dok je za najviši rang potrebno ipak mnogo više. Rezultatski najuspješniji klub u zadnjih nekoliko godina je STK «TOPSTENS 73» koji je i jedini u Cazin donio titule drţavnog prvaka u svim takmiĉarskim kategorijama, a ove godine jedini se takmiĉi u premier ligi BiH. Dobri rezultati postignuti su i u nekim pojedinaĉnim sportovima. Ostali klubovi su uglavnom zadrţali kontinuitet u pogledu nivoa takmiĉenja. Postoji prisutan problem u velikom broju klubova borilaĉkih sportova, što sasvim sigurno ne odgovara stvarnim potrebama i traţenom kvalitetu 64

Neki klubovi su prestali sa radom i njihovo reaktiviranje zavisi prije svega od entuzijazma pojedinaca i potrebnih minimalnih uslova za rad. Na podruĉju općine Cazin postoji 6 ureĊenih nogometnih terena, 11 fiskulturnih dvorana u OŠ., oko 15 otvorenih školskih igrališta te polivalentna gradska sportska dvorana. Nogometne terene odrţavaju klubovi vlastitim sredstvima, tako da isti zahvaljujući entuzijazmu zadovoljavaju minimalne uslove za takmiĉenje. Stadion nogometnog kluba u Ćoralićima već nekoliko godina se ne odrţava a u potpunosti se ugasio i tamošnji klub. Gradska sportska dvorana za treninge i takmiĉenja moţe se, koristiti faktiĉki, svega 6 mjeseci zbog neizgraĊenog grijno – ventilacionog sistema. U okviru dvorane postoji anex-manja dvorana za stoni tenis i neke borilaĉke sportove, a istu je adaptirao i doveo u funkciju STK Stens 73 vlastitim sredstvima. Iste aktivnosti su odraĊene i na izgradnji i odrţavanju svih nogometnih terena na podruĉju mjesnih zajednica, a posebno treba istaći NK Gomila iz Stijene. Otvoreni sportski centar Alinac je nakon nekoliko godina zapuštenosti ureĊen i stvoreni su neophoni uslovi za upotrebu. U pogledu školskog sporta izraţen je problem nedostatka školskih sportskih dvorana u svim srednjim školama, tako da I i II srednja škola moraju koristiti neuslovnu gradsku dvoranu uz posebnu naknadu a Gimnazija uglavnom nastavu tjelesnog odgoja i vaspitanja izvodi na otvorenom centru Alinac. Na podruĉju općine nema ureĊenih objekata za baziĉne sportove (Atletika, gimnastika, plivanje) što je preduslov za masovnije bavljenje sportom kako takmiĉarskim tako i rekreativnim. Procjena je da se sportom organizovano u klubovima bavi oko 1000 graĊana, a u razne sportske aktivnosti kroz aktivno povremeno i rekreativno bavljenje sportom ukljuĉenoje oko 3000 graĊana. Budţetska izdvajanja za sport od 1996. godine variraju, tako da se grant za sportski savez kretao od preko 200.000.- KM, unazad nekoliko godina do 40.000.- odnosno 72.000.- za 2003. godinu. Osim granta za sportski savez postoje i grantovi za invalidnisport te odrţavanje kulturnih i sportskih manifestacija sa manjim iznosom sredstava. Od prošle godine uveden je poseban grant za izmirenje troškova treninga klubova u gradskoj sportskoj dvorani u iznosu od 35.000 KM. Od Kantonalnog SS u 2003. godini planirana sredstva iznose oko 15.000.- KM. Obzirom na broj stanovnika broj klubova i udruţenja te postojeće sportske objekte na podruĉju općine Cazin neophodna sredstva za sport bila bi oko 250.000.- KM, što bi omogućilo samo opstanak klubova i osnovu za stvaranje uslova za masovnije bavljenje sportom aktivno i rekreativno, a stvarne potrebe su daleko veće. Poseban problem predstavlja nepostojanje kancelarije sportskog saveza što je jedan od prioriteta u narednom periodu. Sportski rezultati su od 1996. do 2000. godine bili izuzetno dobri sa većim brojem klubova i udruţenja, što je najvećim dijelom rezultat entuzijazma nakon nekoliko godina stagniranja u ratnom periodu. MeĊutim, unazad 3 godine, sport ni iz bliza ne prati potrebe stanovništva, zbog lošeg ekonomskog stanja, ne ulaganja u sport, drastiĉnog poskupljenja takmiĉarskog sporta, nedovoljnog educiranja u struci i niza drugih okolnosti. Sportski savez krajem 2003. i poĉetkom 2004. godine će pripremiti cjelovitu analizu u stanju sporta za prijedlogom mjera i aktivnosti u cilju unapreĊenja i stvaranju neophodnih uslova prije svega za masovno bavljenje sportom. Sportski savez je stava da se tek potpunijom analizom i pripremljenom strategijom razvoja sporta moţe utvrditi plan razvoja općine Cazin u ovoj oblasti.

65

sporta. jedanput mjeseĉno u jednoj od općina. ĉišćenjem korita vodotoka i pošumljavanja goleti i djelova šumskih podruĉja gdje se mora obaviti sjeĉa oboljelog rastinja. Na podruĉju općine Cazin postoje i djeluju više nevladinih organizacija i to: Ekološko društvo “EKO ZELENI – HORLJAVA”. kulturnih i drugih interesnih udruţenja. a nedovoljna je obuĉenost sluţbenika za rad sa informativnom tehnlogijom. kao ĉlanice saveza. zbog ĉega postojeći PC ne rijetko sluţe kao pisaće mašine.8. koja iste prati u granicama financijskih mogućnosti i izdaje konkretna zaduţenja subjektima lokalne samouprave u realizaciji planiranih akcija. ostavljanje stranke da ĉeka radnog kolegu da se vrati na radno mjesto i zaprimi istu. U cilju unapreĊenja meĊuopćinske saradnje općina USK-a formiran je Kolegij općinskih naĉelnika i predsjedavajućih Općinskih vijeća općina USK. razmjene iskustava i sticanja novih saznanja iz oblasti kulture. iako je sam sluţbenik mogao procesirati predmet i poslije ga ustupiti radnom kolegi. Saradnja općinske uprave sa Savezom općina i gradova u FBiH se odvija kroz redovne sastanke predstavnika općina u organima i tijelima Saveza. Stanje informativne tehnologije u općinskoj administraciji nije zadovoljavajuće. te nekoliko omadinskih. jer i pored posjedovanja PC (koji ni izbliza nemogu zadovoljiti potrebe lokalne uprave) isti nisu umreţeni i nepostoji komunikacija e-mailom izmeĊu sluţbenika. Eko-zeleni “Horljava” okupljaju stanovništvo svih dobi i uzrasta u cilju oĉuvanja prirode i okoliša. Izjava o misiji cjelokupne lokalne zajednice je u fazi dorade i biće u najskorije vrijeme dostupna javnosti. društvenih nauka. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI: Općinsko vijeće Cazin je usvojilo i potpisalo Sporazum o meĊusobnoj saradnji naše općine sa Savezom općina i gradova u Federaciji BiH u cilju što bolje meĊuopćinske saradnje i prezentacije naše općine prema drugima u FBiH. a sa Kolegijom općina USK redovnim sastancima. što provode akcijama uklanjanja divljih deponija. a što sve dovodi do gomilanja nerješenih predmeta u pojedinim sluţbama za upravu i nezadovoljstva stranaka prema cjelokupnoj administraciji). Općinska administracija je fokusirana na korisnike usluga. iznemoglom i socijalno ugroţenom stanovništvu provoĊenjem akcija izvoĊenja radova i akcija darivanja paketa sa hranom i odjećom za ovakva lica. pristup Internet-u nezadovoljava. Općinska administracija u cjelini je osposobljena da unutar zakonom propisanog roka procesuira svaki predmet. O svim pomenutim aktivnostima nevladinih organizacija upoznata je lokalna samouprava. Crveni kriţ općine Cazin pored ovih aktivnosti provodi Edukaciju školske omaldine u pruţanju Prve pomoći kao i Akcije dobrovoljnog darivanja krvi. “Merhamet” i “Crveni kriţ” putem svog ĉlanstva prvenstveno se bave pruţanjem pomoći starom. što je rezultiralo Osnivaĉkom skupštinom Saveza i izborom njegovih organa i tijela u kojima se našlo mjesta i za predstavnika naše općine. koju ostvaruje Općinski naĉelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća Cazin razmjenom informacija. sportskih. “Fenix” okuplja omladinu u cilju druţenja. pristupa Internetu i sliĉno. Dobrotvorno društvo “MERHAMET” i “CRVENI KRIŢ”. iskustava i definisanjem zajedniĉkih stavova i nastupa u rješavanju problema od zajedniĉkog interesa. sluţbi i odjeljenja. 66 . ali se mora istaći da se u njenim nekim djelovima mora nešto poduzeti na planu povećanja brzine pruţanja usluga (neispunjavanje dnevne norme zbog ĉestih napuštanja radnog mjesta i odlaganje rješavanja predmeta za naredni dan.2.

preporuke. dok jedan manji broj naših sugraĊana koji ima averziju prema drţavnim sluţbama i njenim sluţbenicima. naĉinu odjevanja i ponašanja. jer su pojedini referenti neiskorišteni. tako da se pojedina pitanja iz ove oblasti rješena u hodu (obiljeţavanje ulaza i prostorija. GraĊani su u cjelosti ukljuĉeni u proces donošenja odluka. dok su drugi preopterećeni. prijedlozi. a što nije od presudnog znaĉaja za funkcionisanje općinske administracije. GraĊanima je omogućeno praćenje sjednica Općinskog vijeća putem medija (RTV Cazin). Prije upućivanja u proceduru donošenja i usvajanja odluka koje su od znaĉaja za graĊane odrţavaju se Javne rasprave po istoj. tuţbe i sliĉno. ali bi ţeljeli da se urade manje korekcije u pogedu sastava administracije i brzine pruţanja usluga.) koje usluge je za 8 mjeseci tekuće godine zatraţilo 110 graĊana . Sve odluke. parkiranje i garaţiranje motornih vozila i vršenje ugostiteljskih usluga u zgradi) dok nisu utvrĊene duţnosti radnika u : odrţavanju kućnog reda. jer je rad općinske uprave transparentan i javan. Ne postoji Pravilnik o kućnom redu u organu općinske uprave. a omogućeno je i liĉno prisutvo zainteresiranih. nije zadovoljan niĉim u cjelokupnom sistemu uprave od drţavnog nivoa pa niţe i mišljenja smo da će njihov stav i ubuduće ostati takav. odrţavanje prostorija i izgleda zgrade. ĉime je uopćeno iskrivljen izgled drţavnog sluţbenika). osoba iz privatnog i nevladinog sektora o općinskoj administraciji su u cjelini zadovoljavajuća. GraĊanima je omogućen pristup informacija u skladu Zakona o slobodi pristupa informacijama te postoji Index-registar informacija u posjedu općine. pravilnici. Mišljenja sugraĊana.Dosadašnja nastojanja općinske uprave da se uveţe u cjelokupan Informacioni sistem nisu realizirana zbog nedostatka financijskih sredstava. zakljuĉci i sliĉno blagovremeno budu istaknuti na Oglasnoj tabli Općinskog organa uprave i objavljeni u Sluţbenom glasilu općine Cazin. ali se mora raditi na daljoj edukaciji sluţbenika za rad sa informativnom tehnologijom u cilju iskorištavanja mogućnosti koje ona pruţa. na samoj sjednici. kao i Vodiĉ za podnosioca zahtjeva. reda i mira. ali podjeljena. kako koristiti ovaj zakon što je dostupno samim graĊanima i na ovim poslovima za potrebe graĊana radi sluţbenik odgovarajućeg struĉnog znanja. ţalbe. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji utvrĊen je opis poslova svakog uposlenika. prijem i optremanje pošte. a za potrebe graĊana vrši besplatne usluge pruţanja pravne pomoći u pogledu usmenog informisanja graĊana. jer su jedni u globalu zadovoljni istom. kao i sastavljanja svih pismenih podnesaka (zahtjevi. koji u cjelini ima odreĊene manjkavosti u vezi sa obimom poslova i radnih zadataka. Odluka o organizovanju rada općinske uprave i sluţbi za upravu propisuje vrijeme i naĉin rada uposlenih u općinskom organu uprave. a vrlo ĉesto sluţbenici općinskog organa uprave u saradnji sa RTV Cazin organizuju okrugle stolove uţivo. rješenja. sa utvrĊenim terminom dnevne pauze i rada sa strankama. 67 . prijem stranaka. koji pored ovog posla. kada je omogućeno graĊanima da putem telefona javno istaknu svoje mišljenje i zatraţe odgovor na postavljeno pitanje. upotrebe prostorija i opreme.

SWOT ANALIZA Analizirajući naprijed navedene podatke i ĉinjenice o geografskom poloţaju.Razvijena svijst u proizvodnji hrane i prihvatanje novih tehnologija (plasteniĉka proiz. kretanja u ekonomskom i politiĉkom sistemu. slabosti( W). urbano okruţenje i infrastruktura. prilagodljiva.Blizina većih centara u R Hrvatskoj i EU . te iznalaţenju odgovarajućih rješenja. finacijski izvori. radi stvaranja povoljnijih uslova za cjelokupan razvoj općine Cazin. operativna i relativno jeftina i struĉna radna snaga . poslovno okruţenje u BiH i susjedstvu.Strateška partnerstva sa ino-investitorima .Inovativnost poljoprivrednih proizvoĊaĉa . a u vezi sa ocjenom stanja i teškoća. mlada. mogućnosti (O).Oĉuvana ţivotna sredina (nema zagaĊivaĉa) koja pruţa mogućnost novog naĉina proizvodnje organski zdrave hrane . usmjeravaju planske razvojne aktivnosti i koje trebaju posluţiti kao predpostavka za odrĊivanje strateških ciljeva kao i razvojnih planova općine Cazin u narednom periodu. privrede i njenim resursima.Zadovoljavajuća epizootiološka situacija .3.1.Interni faktori su: resursi (prirodni.) .Znaĉajan broj farmerskih objekata .Struĉni kadar. poslovna klima.Dovoljan broj visoko obrazovanih kadrova skoro u svim oblastima .Ţivotna dob proizvoĊaĉa .Zaposlenost u inostranstvu . 3.Znaĉajni poljoprivredni resursi (sa malim ulaganjima obezbjeĊenje radnih mjesta) .Strateški geografski poloţaj .Znaĉajni prirodni mineralni resursi koji su interesantni za strane i domaće ulagaĉe . radna snaga.Kvalitetne poljoprivredne i veterinarske struĉne sluţbe .Mogućnost brojĉanog povećanja grla po gazdinstvu . .Prirodni.Postojeći preraĊivaĉki kapaciteti Agrokomerca .Eksterni faktori su: geografska i geoekonomska lokacija.Raskrsnica vaţnih puteva koji povezuju Savsku i Jadransku razvojnu osovinu i koji vode luĉkim kapacitetima . vodosnabdijevanje i PTT) i dalja ulaganja u istu 68 . istorijski i kulturni sadrţaji ineresantni za razvoj turizma .Mnogoljudnost i veliki broj sportskih klubova i udruţenja koje treba pratiti . ljudski potencijali. klimatskim uslovima. nepokretna imovina itd).Kapaciteti zemljišnih i vodnih resursa . a time i poboljšanje ţivotnog standarda graĊana.Relativno dobra infrastruktura (putna. Iz analiziranog stanja po svim naprijed navedenim sektorima ţivota i rada na podruĉju općine Cazin prepoznatljive su snage (S). socio-ekonomskom stanju. i ptijetnje (T) koje opredjeljuju definisanje vizije. oprema i tehnologija.Trţište za domaće proizvode . naglašava se da potencijali općine Cazin i njihove razvojne mogućnosti u mnogome zavise od niza internih i eksternih faktora: .Kapaciteti mesne i mlinske industrije .Povoljna klima i hidropotencijal .Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin . Analiza ovih faktora omogućila nam je da identifikujemo glavne probleme i teškoće koje stoje na putu konsolidacije i razvoja općine Cazin. SANGE (S) .Dugogodišnja tradicija u poljoprvrednoj proizvodnji posebno u proizvodnji mlijeka . stanju infrastrukture.

3. i usluţne djelatnosti) Neorganizovanost privatnog sektora kroz udruţenja Loše provedena i nedovršena privatizacija Nelojalna konkurencija. SLABOSTI Nedovoljna koordinacija lokalne. Loše organiziran sistem kontrole poljoprivrednog repromaterijala Nizak stepen tehniĉke opremljenosti Neprofitabilna i neproduktivna poljoprivredna proizvodnja Nepostojanje jedinstvene baze podataka poljoprivrednih proizvoda i nerazvijeno trţište poljoprivrednih proizvoda.Decentralizacija federalne vlasti i veće nadleţnosti lokalne vlasti . koji bi sluţili za kulturno djelovanje prije svega mladih. nedostatak financijskog kapitala i povoljnih kreditnih linija Loše stanje školskih objekata. a posebno loša opremljenost Loše stanje i opremljenost objekata. Nedostatak struĉnih kadrova koji bi bili nosioci sportskih aktivnosti 3.3. kantonalne. federalne i drţavne vlasti Nepostojanje jedinstvenog BiH trţišta Nedovoljno efikasna drţavna uprava na svim nivoima sa nejasno utvrĊenim nadleţnostima Nerazvijena svijest graĊana o kupovini domaćih proizvoda Nedovoljna informatiĉka pa i jeziĉka pismenost Nepovoljna struktura privatnog sektora (još uvijek dominantne trg.2. koja je jedan od suosnivaĉa Regionalne razvojne agencije SZBiH .Permanentno obrazovanje i mogućnost prekvalifikacije kadrova u lokalnoj zajednici 69 - . znanje i iskustvo naših graĊana zaposlenih u inostranstvu Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin Formiranje agencije za lokalni ekonomski razvoj Ukljuĉivanje općine Cazin. niska poslovna etika Znatno smanjena industrijska proizvodnja Prisustvo sive ekonomije i rada na crno Izrazito velika nezaposlenost Nedovoljna financijska sposobnost. Nepostojanje mogućnosti certificiranja poljoprivrednih proizvoda Loš odnos prema prirodnim resursima i nizak stepen svijesti za oĉuvanje prirodne okoline Nedovoljan broj društvenih i kulturnih objekata po MZ-a. MOGUĆNOSTI-ŠANSE Ispunjenje preuzetih obaveza iz procesa privatizacije drţavnog sektora Ekonomske reforme Donošenje novog prostornog plana Kapital.Uspostavljanje ĉvršćih partnerskih odnosa lokalna zajednica-privatni sektor . kao i materijalna osnova za pruţanje zdravstvenih usluga NeusklaĊenost ponude i potraţnje radne snage uslovljena lošim obrazovnim sistemom Nedovoljno modernizovana putna mreţa Loša snabdjevenost elektriĉnom energijom Neorganizovan rad proizvoĊaĉa i distribucija poljoprivrednih proizvoda Kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljišta i usitnjenost posjeda. Nedovoljna informiranost ĉlanova udruţenja.

penzioneri.- Izraţen interes za razvoj malih preduzeća i obrtništva Izraţen interes za razvoj poljoprivrede (posebno proizvodnja mlijeka) Strateška partnerstva sa ino-investitorima Neiskorišteni postojeći preraĊivaĉki kapaciteti agrokomerca Neiskorištenost zemljišnih i vodnih resursa Neposredna blizina Univerziteta Bihać sa više fakulteta (tehniĉki. PRIJETNJE Politiĉka nestabilnost Pravna i ekonomska nesigurnost (ĉeste izmjene i neusklaĊenost propisa) Loša vanjsko trgovinska politika drţave Nelojalna konkurencija Nedovoljna primjena zakona o zaštiti i stimulaciji domaćih proizvoda Komplikovane i sloţene procedure izvoza domaćih proizvoda Neuvezanost i loša koordinacija proizvodnje i prerade Teška socijalna situacija (nezaposlenost. laboratorijska ispitivanja kvalitete proizvoda i pruţati struĉnu pomoć 3. bio-tehniĉki. ekonomski) koji su kadrovski popunjeni i tehnološki opremljeni da mogu raditi studije. programe.4. analize. ratne kategorije) Visoke cijene repromaterijala za primjenu visokih tehnologija Nepostojanje zaštitnih cijena kod tova stoke Nepostojanje centralne laboratorje za kontrolu kvaliteta Odlazak mladih uglavnom struĉnih ljudi u inostranstvo Nekontrolisani uvoz roba i gušenje domaće proizvodnje Krajnje loša elektro infrastruktura NeprilagoĊenost obrazovnih profila potrebnih lokalnoj zajednici Nedovoljna efikasnost lokalnih organa uprave Centralizacija prikupljanja prihoda i neravnomjerna raspodjela istih 70 . poljoprivredni.

U stalnim promjenama u širem i uţem okruţenju lokalna uprava mora da vrši promjene u svojoj organizaciji i svoj odnos prema korisnicima usluga. 71 . Da je stimulativna za one koji je provode. odnosno da pozitivno djeluje na menadţment u lokalnoj upravi i privredi 5. mjesnih zajednica i lokalne uprave. Zbog toga se u budţetu općine Cazin mora svake budţetske godine za razvoj obezbjediti 10 % utvrĊenih budţetskih sredstava zbog kontinuiteta realizacije razvojnih ciljeva. sa razvijenom privredom. 1. Lokalna uprava i samouprava mora postati inicijator i modifikator razvoja lokalne zajednice na osnovu partnerskih odnosa privredom i graĊanima koji će biti izraz meĊusobnog povjerenja i poštivanja. Da identifikuje suštinu kompetentnosti lokalne samouprave i uprave i lokalne zajednice. ĉime bi se suštinski odrţao mobilizirajući i motivacioni ciklus uĉesnika društvenog ţivota. Da vizija postane trajna ţelja. To zahtjeva da se preispita kvalitet i naĉin pruţanja usluga koje će korisnicima biti više od usluge jer samo interaktivnim odnosom sa korisnicima usluga i inovativnim i poduzetniĉkim ponašanjem će se odvijati ţeljeni razvoj i ići ka realizaciji vizije. Razlog i svrha postojanja lokalne uprave su usluge koje treba pruţiti graĊanima kao najširoj potrošaĉkoj populaciji. privrede i lokalne uprave. privrede. ali i fleksibilna zbog mogućih uticaja pozitivnih trendova Poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage. vizija općine Cazin moţe se definisati na slijedeći naĉin: Općine Cazin treba da postane srednje razvijena općina. vladinim i nevladinim. 4. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. Da se moraju odraţavati specifiĉnosti općine 6. ali i drugim organizacijama. misije i vizije. 2. privrednim subjektima i raznim asocijacijama gdje graĊani konaĉno u razliĉitim ulogama dobivaju ţeljene usluge. VIZIJA Pri definisanju vizije moraju se imati na umu njene slijedeće karakteristike: Da je orjentisana ka budućnosti.1 Misija lokalne uprave općine Cazin Lokalna uprava mora biti odgovorna i efikasna u stvaranju atmosfere da općina postane poduzetniĉka zajednica sa akcentom na znaĉajno zapošljavanje lokalnog stanovništva i stvaranje općeg povoljnog ambijenta za ulaganje u razvojne programe općine. privrede i drugih korisnika usluga koji će raspoloţivi ljudski i financijski potencijal staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice i općine Cazin u cjelini. Dakle općina Cazin treba da postane poduzetniĉka zajednica zasnovana na povjerenju i poštovanju partnerskih odnosa graĊana. 3. Da bi se razvoj općine Cazin realizovao u skaldu sa vizijom potrebni su hrabrost i odgovornost svih zbog opće ekonomske nesigurnosti i brzih globalnih promjena u okruţenju. Ona mora biti servis graĊana. produktivnom poljoprivredom.4. Da uvaţava prioritete i interese graĊana. 4. a prijetnje i teškoće u šanse. da bi za sredstva koja daju za usluge korisnici dobili više usluga.

imenom i sloganima da se doprinese pozitivnim procesima u okviru lokalne zajednice. Velika sloţenost sredine i okruţenja ciljevima daju znaĉaj odluke prema kojima se vrši usmjeravanje i koordinacija aktivnosti. a sa svojim obiljeţjima vremenske i prostorne dimenzioniranosti. afirmacijom znaĉaja lokalne uprave i samouprave putem internih saopćenja da bi se uticalo na poslovnu etiku. kada rezultati treba da budu dostignuti. jer novi pristupi zahtjevaju menadţere koji su vizionari. izbor aktivnosti i stepen angaţovanja i odgovornosti zaposlenih u lokalnoj upravi. misije i ukupnih ciljeva i u tom smislu utvrĊivanje okvira za pojedinaĉne odgovornosti. Izazovnost – motivaciono djelovanje na rad i da doprinesu razvoju i jaĉanju vještina i sposobnosti svih. Prema zaposlenima u lokalnoj upravi i nosiocima lakalne samouprave misija se artikuliše putem: sistema vrijednosti i poslovne kulture. tako da naše ponašanje na ova 4 etiĉka naĉela omogućuje da gradimo povjerenje i partnerske odnose. organizacije. To bi trebalo rezultirati jaĉanjem timskog rada. 5. Tako ćemo dobijati inicijative od graĊana. sposobnost predviĊanja promjena i kreativnog prilagoĊavanja promjenama u potrebama korisnika usluga i okruţenja.Ljudski resursi kao osnovni faktor za ostvarivanje vizije. Mora se sa sigurnošću potvrditi da svako pokazuje sposobnost da sagleda dugoroĉne posljedice sadašnjeg trenutka. Razvojni ciljevi produbljuju definisanu misiju ogranizacije i njenim kljuĉnim oblastima upravljanja rastom i razvojem. Vaţnost ciljeva za ostvarenje organizacione vizije. privrednih subjekata i drugih organizacija. misije i ciljeva lokalne zajednice moraju biti odgovorni. 3. Ostvarljivost – podrazumijeva realnost u prostoru i vremenu sa raspoloţivim resursima uz odgovarajuće napore menadţmenta i svih drugih uĉesnika. hrabri. tj. bitno su lakši za kontrolu i praćenje realizacije. Prema ekstrenim faktorima misija se predstavlja preko javnih saopćenja. 5. 4. 72 . spremnost da se ţrtvuje kratkoroĉni brzi razvoj u korist dugoroĉnog planskog razvoja “korak po korak”. ali bez obzira na te kriterije oni moraju biti racionalni da bi bili vodiĉ za sve i imaju slijedeće karakteristike: 1. 2. Vremenska definisanost – podrazumijeva da ciljevi budu precizno vremenski definisani. koji su uslovljeni internim faktorima sredine organizacije (snage i slabosti) i stanjem i pretpostavkama o eksternim faktorima (šanse i prijetnje). zaposlenih u lokalnoj upravi. a i lokalna uprava će razvijati inovativni pristup. shvatanjem da svi imaju jednaku šansu za razvoj i napredovanje. STRATEŠKI CILJEVI Strateški ciljevi (ciljevi razvoja općine) definišu se po odreĊenim kriterijumima. Specifiĉnost i mjerljivost – podrazumijeva da ciljevi budu jasni. mjerljivi i razumljivi onima koji ih realizuju. moralni i iskreni.

moglo bi se reći da vizija definiše 2010. RAZVOJ SPORTA I KULTURNE DJELATNOSTI 8. 73 . . ŢIVOTNA SREDINA SA BOLJIM KVALITETOM ŢIVLJENJA I STANDARDOM GRAĐANA U okviru ovako definisanih strateških ciljeva koji bi trebali biti realizovani do 2010. godine.definiranje graĊevinsko-stambenih urbanih zona za komercijalnu gradnju. Najvaţniji cilj u oblasti privrede i poduzetništva je povećanje broja zaposlenih kroz stvaranje poslovne klime i utvrĊivanje jasnih pravila za sve uĉesnike trţišne utakmice. zdravstvenog. a u skladu sa socio-ekonomskom i SWOT analizom uvaţavajući karakteristike ciljeva koje oni moraju ispuniti. Najvaţniji taktiĉki ciljevi za pojedine strateške ciljeve su: 5.godine.razvoj turizma. dalje se utvrĊuju taktiĉki ciljevi za pojedine od strateških ciljeva. PARTNERSKI ODNOSI I LJUDSKI POTENCIJALI 3.definiranje olakšica i stvaranje povoljnosti za ulaganje privrednika kako domaćih tako i ino u privredne zone (izgradnja infrastrukture zonalnih centara) . ţeljeza. BUDŢET I FINANSIJE SA DOMINANTNOM RAZVOJNOM KOMPONENTOM 4. PRIVREDA I PODUZETNIŠTVO ZASNOVANA NA POLICENTRIĈNOM RAZVOJU SA VEĆOM ZAPOSLENOŠĆU 2. proizvodnja medicinskih instrumenata i metalne galanterije) . sportsko-rekreativnog i seoskog. betona.planiranje zona male privrede i poslovno-trgovaĉkog centra . RAZVOJ OPĆINSKE UPRAVE NA PRINCIPIMA ZAKONITOSTI. TRANSPARENTNOSTI. Radi ostvarenja utvrĊene vizije definišu se slijedeći strateški ciljevi: 1. PROSTORNO UREĐENA ZAJEDNICA SA NAGLASKOM NA ZAŠTITU OKOLIŠA 5. mesne i prehrambene preraĊivaĉke industrije.Na osnovu naprijed definisane vizije.stvaranje uslova i definiranje naĉina samozapošljavanja sa akcentom na zapošljavanje u sklopu domaćinstava.razvoj malih i srednjih preduzeća posebno onih grana privrede u kojima su steĉena iskustva( izrada graĊevinskih materijala na bazi gline. a da se strateškim ciljevima definiše neki bliţi period do 2010.godinu. CILJ 1: Privreda i poduzetništvo zasnovana na policentriĉnom razvoju sa većom zaposlenošću: . kamena. UĈINKOVITOSTI I EKONOMIĈNOSTI.tekstilne trikotaţe. PROFESIONALIZMA I POLITIĈKE NEZAVISNOSTI 6. KVALITETNO PRUŢANJE USLUGA ZDRAVSTVENE I PSIHO-SOCIJALNE ZAŠTITE GRAĐANA 7.1. (poljoprivreda i zanatstvo) . . drvne galanterije.planiranje centralne industrijske zone. misije.

Policentriĉnim ulaganjima definisali bi se opći uslovi. a to je modrnizacija lokalne putne mreţe do zonalnih centara. rude i dr.obezbjeĊivanje pravne pomoći. . gljivarstvu. te ostalih trţišno interesantnih proizvoda kao npr. naroĉito u pogledu otkupa poljoprivrednih proizvoda.posredovanje u kontaktima sa financijskim institucijama u smislu davanja garancija za povoljne kreditne aranţmane za proizvodna preduzeća prema utvrĊenim kriterijima. glista i sl. Najvaţnija odluka koju trebaju donijeti poljoprivredni proizvoĊaĉi je izbor vrste poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivreda predstavlja stalno obnovljivi resurs ne samo za proizvodnju hrane. farmaceutskoj industriji. odrţavanje poljoprivredne mehanizacije itd). Pored toga utvrĊeno je prisustvo niskih prosjeĉnih prinosa i proizvodnje po jedinici kapaciteta u povrtlarskoj. koji su u interakciji sa ovom granom poljoprivrede. s obzirom na krajnje loše stanje elektro mreţe pa i putne infrastrukture nuţan je preduslov saobraćajno povezivanje zanalnog centra sa gradom zbog ukupnih troškova poslovanja i stimulisanja ulaganja u zonalnim centrima. .Kako pomoći proizvoĊaĉima konzumnih jaja.Kako pomoći onima koji se bave proizvodnjom sirovog kravljeg mlijeka u ishrani. Da bi se to moglo ostvariti mora se odustati od «kancelarijskog» naĉina prikupljanja informacija o kulturama. kao i svih ostalih potencijala i resursa.jer postaju jedni drugima konkurencija i prijeti opasnost od propadanja. .utvrĊeno je da postoje veliki neiskorišteni i nedovoljno razvijeni potencijali u oblasti stoĉarstva.Kako smanjiti broj posrednika od proizvoĊaĉa do potrošaĉa. dodjela graĊevinskog zemljišta. Prisutna nedovoljna organiziranost. te komplementarnim djelatnostima ( pĉelarstvu. .Istovremeno. puţeva. što u situaciji trošenja neobnovljivih resursa ( ugalj.definisanje “troškovnika” za mala i srednja preduzeća i obrtništvo sa stimulativnim mjerama za ulaganja u zonalne centre. Poljoprivreda ostaje i dalje podruĉje u kojoj je najlakše i najbrţe samozapošljavanje. nafta. drţanju i uzgoju ţivotinja. šumskih plodina. kao i rekonstrukcija i modrenizacija elektro sistema i mreţe. renta itd) uz stimulisanje nedostajućih usluga na podruĉju zonalnih centara (vetrinarske usluge. ali im lokalna uprava moţe pomoći u opredjeljivanju da bi se izbjeglo gomilanje jednog i nedostatak drugih proizvoda. zdravstvene usluge. uzgajivaĉima pilića. kao što su: .promocija i podrška inovativnim poduzetnicima uz definisanje nagrada za najuspješnije poslovne poduhvate. Lokalna uprava kao servis graĊana mora uĉiniti neophodne korake u slijedećem: . . i sl.. proizvodnji energije. Iz analiziranog stanja poljoprivrede općine Cazin za proteklih pet godina. radi odrţanja standarda kvaliteta. naknade. 74 . olakšica ulaganja i otvaranja radnih mjesta kroz izradu projekata.markentiška podrška svim uspješnim poduzetnicima. .) ostaje gotovo jedini resurs na stalnom korištenju i obnavljanju. ljekovitom bilju. tova junadi i sl. S toga se intenzivna poljoprivredna proizvodnja mora zasnivati na racionalnom iskorištavanju postojećih proizvodnih kapaciteta uz primjenu najnovijih dostignuća nauke i tehnike. . .. moraju se istovremeno nuditi odreĊena rješenja. Naravno.nego predstavlja sirovinsku bazu hemijskoj industriji.). prehrambenoj industriji i mnogim drugim. kreditni odnosi u plaćanju ostalih obaveza općini (takse.pojednostavljivanju procedura za sve vrste odobrenja za rad iz svoje nadleţnosti. pa se stoga sluţbe iz oblasti poljoprivrede moraju nalaziti na terenu i biti od pomoći proizvoĊaĉima.organizovanje struĉnih seminara iz oblasti menadţmenta poslovne organizovanosti sa ciljem osposobljavanja poduzetnika za samostalan rad. voćarskoj.

uvoĊenje posebnih olakšica za deficitarne djelatnosti.podrška formiranju udruţenja privrednika i ekonomsko socijalnog vijeća. timsko uĉenje odreĊenih vještina. lokalna uprava treba da proĊe kroz slijedeće faze: liĉno usavršavanje.Stimulisati udruţivanje proizvoĊaĉa kako bi se lakše pruţali ovi oblici pomoći. U tom smislu bez ljudskog potencijala. . tehnološka i druga dostignuća i standardi ostaju neiskorišteni.Struĉne sluţbe moraju obezbijediti neophodne informacije o visokorodnim sortama ratarskih. zanatske radionice.efikasna organizacija administracije koja u najkraćem roku moţe pruţiti usluge i opsluţiti privredu . . sistemsko razmišljanje. odnosno organska poljoprivreda kao ekološki sistem je šansa koju treba iskoristiti. a u cilju samozapošljavanja i zapošljavanja. a naroĉito pravne. te usklaĊivanja ponude i potraţnje radne snage na trţištu rada organizovati i stimulisati edukativni sadrţaj za nezaposlene.insistirati na dovršetku procesa privatizacije i ispunjenja preuzetih obaveza investicionog ulaganja i zapošljavanja. poljoprivredne proizvodnje. povrtlarskih. . Kroz slogan “mi smo organizacija koja uĉi”. . upravljanje kvalitetom proizvoda i drugu struĉnu pomoć. U tom smislu neophodno je obezbijediti sve vrste pomoći od legalizacije organskih proizvoda.Proizvodnju zdrave hrane. 5.stimulisati uvoĊenje savremenih tehnologija i deficitarnih proizvodnji. .marketinški nuditi povoljnosti ulaganja u našu općinu u zemlji i inostrastvu. . voćarskih. modeliranje organizacije. od prijeke su potrebe. izgradnja zajedniĉke vizije. a prije svega: inicirati posredovanje u pregovorima poljoprivrednih proizvoĊaĉa sa zainteresiranim potencijalnim kupcima. .insistirati na sprovedbi zakona o koncesijama.zalagati se za povrat dijela nadleţnosti općinama koja su im oduzeta (dijela privredne nadleţnosti i inspekcijski nadzor) .2 CILJ 2: Partnerski odnosi i ljudski potencijali: . a istovremeno insistirati na stalnom obrazovanju zaposlenih i pomagati njihovo osposobljavanje i upoznavanje sa najnovijim dostignućima iz odreĊenih oblasti. struĉne i ekonomske prirode. cvjećarskih i drugih kultura i osposobljavati zainteresirane proizvoĊaĉe uz angaţovanje struĉnih institucija. . Promjene u poslovnoj kulturi i u svim sferama djelovanja lokalne zajednice i privrednim aktivnostima. 75 ..podrška prekvalifikaciji i dokvalifikaciji za deficitarna zanimanja. Paralelno sa lokalnom upravom moraju se za potrebe poduzetnika. te samozapošljavanje kao naĉin zapošljavanja u okviru zonalnih centara u gradu Cazinu razvijati i organizovati usluţne djelatnosti. agencijske usluge i sl.

CILJ 3: Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom: stabilizacija općinskog budţeta. Pored ovoga u realizaciji strateškog plana neophodno je prikupiti i odreĊena sredstva graĊana općine Cazin. veća kontrola u oblasti individualne stambene izgradnje i legalizacija nelegalne izgradnje. sa viših nivoa traţiti ulaganja sredstava u privredu općina koje su nerazvijene ili zaostaju u razvoju kao što je općina Cazin. Osposobljavanjem mladih kadrova stvoriće se preduslovi za razvijeno poslovno okruţenje koje će razumjeti nastale promjene i provoditi ih u svakodnevnom ţivotu. ali i servisa za formiranje interesnih udruţenja kao što su biznis klubovi. planiranje razvojnog budţeta. - Porast budţetskih sredstava općine Cazin ne podrazumijeva nava opterećenja za graĊane. neophodno je formirati agenciju ili odjeljenje za lokalni razvoj kao jedan od implementatora Strateškog plana. Da bi se razvoj lokalne zajednice pravilno i dinamiĉno odvijao.Posebnu paţnju treba posvetiti mladim ljudima kojima će se kroz stipendiranje najtalentovanijih srednjoškolaca i onih koji završavaju fakultete obezbjediti da se ukljuĉe u privredni i društveni razvoj lokalne zajednice. privrednih subjekata sa podruĉja općine. a sa ciljem podrške malim i srednjim preduzećima i poduzetništvu uopće.3. veća kontrola zakonodavne vlasti nad trošenjem budţetskih sredstava kroz donošenje odluka o izvršavnju budeţta restriktivno trošenje budţetskih sredstava u smislu smanjenja javne potrošnje ( posebno smanjenje finansiranje udruţenja graĊana) i veća izdvajanja budţetskih sredstava za kapitalne projekte orjentacija na ubiranju izvornih-neporeskih prihoda općine koji bi uz uvoĊenje PDV u fiskalni sistem BiH omogućili izdašne prihode za kreiranje razvojnih budţeta. malim i srednjim preduzećima (od 10 % budţeta izdvajati za ove namjene) participacija dijela troškova kod zapošljavanja obrazovanih pripravnika u privredi. veća kontrola prometa i efikasnija i redovnija naplata tzv. neporeskih prihoda. povećanje budţetskih sredstava. osnivanje revolviranog fonda za podršku obrtništvu. 76 . udruţenja obrtnika. kao i sredstva sa viših nivoa za nerazvijene i sredstva za posticajno zapošljavanje. nego da se inicira disperzija budţetskih sredstava. graĊana zaposlenih u inostranstvu. udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa itd. 5. Da bi se ciljevi razvoja iz ovog Strateškog plana realizovali neophodno je da budţet općine Cazin za razvoj privredi planira 10 % budţetskih sredstava sa ciljem da se u slijedećem periodu planira i povećanje ovog procenta. novi odnosi u raspodijeli. veća kontrola trţišta rada.

stambenih i drugih podruĉja.ureĊenje saobraćajnih koridora za koje će se vezivati lokalna putna mreţa. . kroz koje se definiše: .neophodna infrastruktura za zaţivljavanje ovih projekata. .Plin kao najeftiniji energent u svijetu znaĉajno utiĉe na razvoj proizvodnje i ţivotni standard općenito što nameće potrebu da se istraţi mogućnost plinifikacije grada i urbanih naselja općine Cazin.5. . pa kreiranje policentriĉnog razvoja općine traţi izradu nove prostorno planske dokumentacije u cilju planskog razmještaja neophodnih sadrţaja za normalno funcionisanje privrednih subjekata i stambenih jedinica. .ekološke zone i zaštita vodotoka i izvora za vodosnabdijevanje.donošenje nove Odluke o osnivanju i organizaciji uprave. uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti.razvijati kulturu rada u kojoj će zaposleni u upravi biti servis graĊanima liĉno ili preko njihovih uloga u društvu kao poduzetnika.Usvojiti nova prostorno planska dokumenta općine Cazin i racionalno upravljati graĊevinskim i poljoprivrednim zemljištem. .4.u okviru asocijacije kolegija naĉelnika općina Unsko-sanskog kantona.donošenje Plana nabavke kompjuterske opreme i obuka sluţbenika. .Riješiti probleme kanalizacije otpadnih voda i vodosnadbijevanja kompletnog podruĉja općine Cazin. direktora i sl.donošenje Odluke o usvajanju pravilnika o unutrašnjoj administrativnoj kontroli od strane Općinskog vijeća.donošenje novog Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta.raspored proizvodnih. Glavni zadatak lokalne uprave je stvaranje partnerskih odnosa izmeĊu uprave kao servisa i graĊana. . a za takav pristup poduzimat će se slijedeće: . Stoga se već radi Prostorni plan općine Cazin do 2020. federalnom i drţavnom nivou. profesionalizma i politiĉke neovisnosti . .tretman ĉvrstog komunalnog otpada (izgradnja pretovarnih stanica i kantonalne deponije) Jedno od vaţnih pitanja je iznalaţenje novih rješenja u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kao resursom za stimulisanje razvoja poljoprivrede kroz razliĉite oblike korištenja.donošenje Pravilnika o ocjenjivanju rada općinskih sluţbenika. .naĉini i mogućnosti izgradnje kanalizacione mreţe u gradu i tretman otpadnih voda.5. Iskustvo iz ranijeg perioda i trenutno stanje i zapoĉete reforme su garancija da je to moguće. 5. usluţnih. a sa ciljem da se ovakvi problemi naĊu na dnevnom redu zakonodavne i izvršne vlasti na kantonalnom. . prirodnih podruĉja i kulturno istorijskog naslijeĊa. Saveza gradova i općina BiH predlagati i biti inicijator izmjena zakonskih propisa koji su prepreka stvaranju efikasne uprave i poduzetniĉke zajednice. Geografski poloţaj općine Cazin daje niz prednosti. . koji će poĉivati na povjerenju i poštovanju. U lokalnoj upravi treba što brţe prevazilaziti svaki birokratski odnos i monopolski poloţaj u pruţanju usluga.Definisati i urediti saobraćajne koridore lokalnog tipa za koje će se vezivati lokalna putna mreţa .Vršiti standardizaciju mjera i aktivnosti na zaštiti ţivotne okoline sa EU . . transparentnosti.pitanje vodosnabdijevanja za preostali dio općine (sjevero istoĉni). a slijede i planovi niţeg reda. CILJ 5: Razvoj općinske uprave na principima zakonitosti. 77 . .Stvarati milje ekološki zdrave sredine i utvrĊivati zone u smislu potpune zaštite ţivotne okoline (eko zona) . CILJ 4: Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom na zaštitu ţivotne sredine: .godine urbanistiĉki plan.

Otvaranje savjetovališta koje bi djelovalo u okviru Centra za socijalni rad ima višestruki znaĉaj. kao i sportska udruţenja i klubovi.6. a da bi što šire mase bile ukljuĉene u sportske aktivnosti (posebno djeca i omladina) potrebno je sistematsko praćenje ove djelatnosti u okviru dostupnih financijskih mogućnosti. Sadašnji Centar za mentalno zdravlje sa još nekoliko novih specijalista će vrlo brzo prerasti u dnevnu bolnicu-bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju odreĊene populacije. Izmjenama zakonskih propisa. samim tim što su u pitanju problemi porodice i njenih pojedinih ĉlanova. do vrhunskog. prije svega jer se radi o zaštiti i saniranju problema koji su ne samo problemi Centra. Novim opremanjem postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama projekat porodiĉne medicine će brţe otpoĉeti i lakše se realizirati. 5. CILJ 6: Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i pshio-socijalne zaštite graĊana projekat rada specijalista porodiĉne medicine projekat dnevne bolnice otvorenog tipa (prevencija narkomanije i drugih ovisnosti projekat izgradnje ATD opremanje postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama kao jezgra porodiĉne medicine opremanje postojećih kapaciteta kvalitetnom opremom i formiranje dijagnostiĉkih centara za potrebe rane dijagnostike provoĊenje preventivne djelatnosti i pruţanje pshio-socijalne pomoći otvaranje i opremanje savjetovališta u okviru Cantra za socijalni rad Da bi pratili evropske i svjetske standarde u pruţanju primarne zdravstvene zaštite ZU Dom zadravlja Cazin već razmišlja i priprema uvoĊenje projekta rada specijalista porodiĉne medicine.5. pri ĉemu treba da uĉestvuju u razvoju te sredine. a posebno u smislu odreĊivanja cijene sporta kroz budţetsko finansiranje. mogu promovirati sport od školskog preko masovnog. a kao što znamo porodica je osnovna ćelija svakog društva i u njoj se vrši oblikovanje pojedinaca. Koliko sport kao ljudska tekovina pozitivno djeluje na razvoj društva suvišno je govoriti. 78 . koji bi trebao da bude koristan ĉlan jedne društvene zajednice. Da bi se ostvarile aktivnosti i sportski rezultati neophodno je u Planu razvoja općine ozbiljno tretirati ovu problematiku. Sport i sportska kultura moraju postati sastavni dio sredine u kojoj egzistiraju. Sportski savez općine kao krovna institucija.7. Ovaj projekat je već u fazi realizacije. već kroz investiciona ulaganja teţiti stvaranju trajne vrijednosti kao nadgradnje. prije svega kroz vrhunski i masovni sport. CILJ 7: Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti Ulaganje u sport u kontekstu razvoja društva ne moţe se tumaĉiti kao potrošnja. već problem našeg cjelokupnog društva. te strukovni savezi. od koji su neki u toku izmjena i popunom nedostajućih struĉnih kadrova (pedagoga-psihologa) kao i kvalitetnijim naĉinom finansiranja Centra za socijalni rad Cazin stvaraju se uslovi za kvalitetnije pruţanje socijalne zaštite. Strateški ciljevi u okviru javnih potreba sporta moraju biti podreĊeni stalnom odrţavanju sportskog sistema. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. odnosno sufinansiranje. samo kao sastavni dio koncepta planskog razvoja općine. Prioritet će se dati prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti.

dţamije). Problemi se prije svega odnose na mala financijska ulaganja u ovu oblast i njene potencijale. Izgradnja bazena za višestruke zamjene (sportske i rekreativne).Prioritetne aktivnosti koje bi unaprijedile stanje u sportu sadrţane su u slijedećem . Ostroţac. -Kulturno-historijsko naslijeĊe mora zauzeti znaĉajnije mjesto u društvu. Pećigrad. -Sanacija i dogradnja Doma kulture kao prostora u kojem se odrţava najveći broj kulturnih dogaĊaja. Mutnik. Šturlić) objekti autentiĉne bosanske arhitekture (kuće Nurije Pozderca.Kroz kapitalna ulaganja u sportske objekte stvoriti uslove za masovno bavljenje sportom. Radi poboljšanja stanja u kulturi trebalo bi prije svega poraditi na stvaranju povoljnijih uslova za kulturno djelovanje (infrastruktura). prije svega kroz organizaciju masovnih sportskih dogaĊaja. prije svega na polju revitalizacije ovih objekata: stari gradovi (Cazin. -Rješavanje problema smještaja gradske biblioteke sa ĉitaonicom i drugim sadrţajima potrebnim za ovu oblast.Stvoriti pretpostavke za veća ulaganja u sport kroz budţetsko finansiranje. veliki broj mladih u našoj općini. Pojam kulture na podruĉju općine Cazin vezuje se prije svega za JU Dom kulture koji sa svojih 9 stalno i 3 povremeno zaposleno radnika. .). -U svakom zonalnom centru ili većoj MZ predvidjeti i podsticati izgradnju objekata za potrebe kulturnog djelovanja. Stijena. 79 . nose najveći teret u organizovanju kulturnih dogaĊaja. Ibre Adilagića i dr. te opremanje školskih igrališta i sportskih dvorana). Kultura i kulturne djelatnosti Plan razvoja kulture i kulturnih dijelatnosti prije svega se odnosi na probleme koji su smetnja brţem razvoju. Kula Radetina.Povećati svijest graĊana o sluĉaju sporta.Sportski centar Alinac-adaptacija igrališta i pomoćnog nogometnog stadiona. . vjerski objekti (medrese. Na stvaranje boljih kulturnih prilika u općini obavezuje nas prije svega ljudski potenicjal tj. Stvoriti uslove u svim školama za nesmetano izvoĊenje nastave tjelesnog odgoja (izgradnja ili adaptacija.te izgradnja trim i skijaške staze. . Obezbjediti i pomagati odrţavanje manifestacija od znaĉaja za općinu i praćenje struĉno-razvojnih aktivnosti. Trţac.

opremanje i dovoĊenje u potpunu funkciju sportske dvorane . -Oplemenjivati i saĉuvati tradicionalne kulturne manifestacije (kolonija skulptura.potpuna rekonstrukcija elektro sistema i niskonaponske mreţe .modernizacija regionalnih puteva . zavisno od uĉešeća graĊana . neophodno je pristupiti razrješavanju i slijedećih infrastrukturnih.izgradnja novog standardiziranog poslovnog centra .izgradnja kvalitetne kanalizacione mreţe .izgradnja kvalitetne standardizirane pretovarne stanice sa recklaţom komunalnog otpada .zaštita ili eventualna rekonstrukcija i sanacija starih kulturno-istorijskih gradova na podruĉju općine. udruţenja.završetak gradske rasvjete i projektovanje i gradnja rasvjete u centrima mjesnih zajednica u kojim ista nije riješena . nestanak jedne civilizacijske tekovine na prostoru općine Cazin. 5.regulacija Ĉajina potoka . likovnopoetski susreti. 80 . u MZ-a. -Oţivljavati rad kulturno-umjetniĉkih društava. Kulturno ljeto Cazinske krajine treba da postane tradicionalno. kada je u općini Cazin aktivno radilo 12 kulturno-umj. kako bi se u dogledno vrijeme dostigao nivo predratnog djelovanja. CILJ 8: Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana kvalitetno riješiti deponovanje krutog komunalnog otpada zaštita vodotoka i drugih prirodnih vrijednosti rješavanje kanalizacione infrastrukture u prvoj fazi u urbanom dijelu a zatim i na drugim dijelovima općine. društava.8. U cilju podizanja kvaliteta i standarda za ţivot graĊana u lokalnoj zajednici. kulturnih i drugih sadrţaja: .Pored infrastrukturnih.asvaltiranje 50% preostalih neasvaltiranih lokalnih puteva po utvrĊenom prioritetu i dijela nekategorisanih puteva. sportskih.izgradnja sportskih terena (olipijski bazen. pozorišne predstavke. a u cilju dizanja kulture na jedan viši nivo: -Nastaviti trend razvoja kulturno-umjetniĉkog anaterizma.izgradnja više parking mjesta i ugradnja parkomata na parkinzima . u pitanju se dovodi opstanak tj. treba poraditi i na drugim stvarima. trim staze) . a kulturna manifestacija. Nedovoljnim ulaganjem u rad kulturnih institucija. kao i kulturno-historijsko naslijeĊe.izgradnja novih parkovskih površina i zanavljane nasada i zelenila u postojećim .presvlaĉenje i modernizacija gradskih ulica . knjiţevne manifestacije.

Agencija za lokalni razvoj ili komisija) mogu konkretnije razraditi bodovni sistem dole navedenih kriterija. ili barem zapoĉeti. u posebnim razvojnim programima koje će donositi Općinsko vijeće općine Cazin. Stepen ulaganja općine u prethodnom periodu (prednost podruĉjima i MZ koja u skorije vrijeme nisu bila obuhvaćena većim kapitalnim ulaganjim 5. Pri tome se mora imati na umu da je strateško planiranje proces i da nije statiĉka kategorija. zbog toga su sada samo definisani projekti i aktivnosti koje je neophodno obaviti. Organizovanost i spremnost graĊana da sopstvenim sredstvima i zalaganjem dijelom uĉestvuju u realizaciji projekta: 2. mjesne zajednice ili cijelo podruĉje općine) 4. RAZVOJNI PROGRAMI Ovaj Strateški plan biće osnova za dalju razradu zacrtanih ciljeva na naĉin da će se predviĊeni ciljevi detaljno planski razraditi. Procenat ili broj graĊana općine koji će osjetiti poboljšanje realizacijom kandidiranog projekta 3. S obzirom da se razvojni projekti i zadaci nemogu u potpunosti definisati u ovom dokumentu barem ne na duţi vremenski period. OdreĊivanjem okvirnih oĉekivanih efekata pojedinih projekata. prihvaćen je kao princip kojim se rukovodilo prilikom izrade ovog dokumenta. Obzirom da su u prethodnim poglavljima definisani strateški ciljevi i prioriteti ovdje ih uobliĉavamo u programe razvoja pripadajućim projektima. Inoviranje i kontinuiran rad na prilagoĊavanju Strateškog plana budućim prilikama. Uticaj na zapošljavanje i dugoroĉna samoodrţivost projekta-prednost imaju proizvodne inicijative (realizacija omogućava razvoj neke privredne grane. Svi programi moraju biti meĊusobno usklaĊeni i ĉiniće jednu cjelinu. Ekološki uticaj 81 . podruĉja. ţeli se ubrzati i olakšati implementacija Strateškog plana razvoja općine Cazin. zapošljavanje i profit ) 8. Da bi se mogli definirati prioriteti u kadidiranim projektima neophodno je bilo utvrditi odreĊene kriterije po kojima su vrednovani navedeni projekti ili po kojima će implementatori ovog dokumenta utvrĊivati prioritete u sluĉaju novih operativnih projekata. 1.6. Teritorijalna širina i korist (pojedina ciljne grupe. Pri tome svaki projekat je povezan sa odreĊenim ciljem s jedne strane i oĉekivanim efektima sa druge strane. Postojanje mogućnosti za dobijanje donacije kao podrške projektu (van općine) 6. odnosno njihovog uticaja na unapreĊivanje ukupne situacije. u prvim godinama implementacije Strateškog plana. odnosno korigovanja odreĊenih rješenja po potrebi. Imlementatori (Odbor za planiranje. već je proces koji traţi kontinuirani pristup praćenja i implementacije. konkretnim zadacima i pravcima djelovanja. Dugoroĉnost projekta-znaĉaj njegove realizacije za budućnost 7.

6. utvrĊeni su programi koji su meĊusobno povezani u slijedeće cjeline: 1.1. program plinifikacije grada i urbanih naselja izgradnja toplane 10. 82 . proizvodnje u stakleniĉkim uslovima itd. struĉne savjete i sl.2 Program formiranja Agencije za lokalni razvoj Realizaciju zacrtanih strateških ciljeva moći ćemo obezbijediti kroz Agenciju za lokalni razvoj.Prikupljanje obrada i distribucija informacija. administrativni poslovi kancelarijskog poslovanja i drugi troškovi.Da bi se osigurala konzistentnost Strateškog plana. da bi se putem istog smanjili troškovi poslovnog prostora. program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte (sadašnje kućice i parkiralište i strana ispod ulice Nurije Pozdreca) 4. program formiranja Agencije za lokalni razvoj. meda. razliĉitih interesnih organizacija i samostalnih poduzetnika. raĉunovodstva. program razvoja ljudskih potencijala 16. . 5. 7. 3. program vodosnabdijevanja općine Cazin 14. Program izgradnje poslovnih inkubatora U općini Cazin u zadnjih nekoliko godina brţe se razvija sektor zanatstva i obrtništva nego trgovine i druge usluţne djelatnosti. program razvoja poljoprivrede 8. program izgradnje zaobilaznice grada Cazina. mlijeka. Osnovni zadaci Agencije za lokalni razvoj su: . . program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta. a kasnije će većinu prihoda obezbjeĊivati svojim radom po principima trţišnog poslovanjanja. program zaštite ţivotne okoline Svi pobrojani programi sadrţe po nekoliko projekata koji će se dalje razraĊivati.Implementacija i praćenje realizacije strateškog plana razvoja. Od postojećih rascjepkanih poslova ili razvijanjem ideje za nove poslove u cilju smanivanja troškova moguće je i neophodno organizovati poslovni inkubator. Agencija će u poĉetnoj fazi biti finansirana iz Budţeta općine. koju treba formirati i popuniti sa struĉnjacima razliĉitih profila. program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade. a posebno se povećana individualna poljoprivredna proizvodnja i već se pokazuje potreba za poslovnim inkubatorima iz oblasti zanata koji nedostaju ili poljoprivredne proizvodnje organski zdrave hrane. program izgradnja bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj 9. . program izgradnje poslovnih inkubatora.Pomoć poduzetnicima u poĉinjanju biznisa kroz biznis planove. 6. program infrastrukturnog povezivanja općine 11.Organizacija poslovnih inkubatora. program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena. 2. program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda 15. 12. a sa ciljem da bude servis lokalne zajednice. 6. program osnivanja kreditnog-garantnog fonda 13. pravnu pomoć.

PIO. uradile nove tehnologije i sticala nova proizvodno radna saznanja. 6. Na ovaj naĉin bi se privukle investicije. 6. Podršku treba ostvariti stimulacijom pri izgradnji oslobaĊanjem ne poreznih prihoda i taksa. Istovremeno treba potencirati stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta i pruţati podršku svim naprednim snagama koje bi se direktno angaţirale na ovom polju. ugostiteljski prostori. te zapošljavanja nakon izgradnje u izgraĊenim prostorima. davanjem povoljnosti i prednosti pri kupovini zamljišta za gradnju.4. Istovremeno u jednom kompleksu bi se mogle zadovoljiti mnoge potrebe graĊana. plaćanjem naknada i taksa za gradnju. Izgradnja bi se mogla organizirati privatnim kapitalom bez uĉešća društvenog kapitala uz kvalitetnu urbanizaciju postojećeg neurbanog prostora ĉime bi Cazin kao skuĉena prometno i reljefno organizirana cjelina dobio jedan prostorani centar sa više prilaza. kao i traţenje od kupaca pokretanje pogona. jaĉala materijalna osnova općine. Vladu kantona.5. Program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade Neefikasan sistem privatizacije uništio je veći dio proizvodnje u općini Cazin. a općinski budţet bi znaĉajno bio potpomognut prihodima što bi se odrazilo na ukupni standard stanovništva općine i opću stabilnost. trţni prostori.3 Program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte Znaĉajna potreba poslovnog centra u općini Cazin se moţe idealno riješiti na lokaciji parkirališta i kućica preko puta pošte. sjedišta raznih udruţenja. advokatske kancelarije. a posebni efekti bi se odrazili na budţet općine po osnovu zapošljavanja. rješavalo socijalno stanje. te ponašanje KAP-a u smislu dobrog biznismena. 83 . blizinom lokalne administracije. Velika neiskorištena površina bi se mogla privesti funkcionalnoj namjeni izgradnjom poslovnih zgrada u kojima bi se moglo koncentrirati prostori za banke koje nemaju vlastite prostore. razne agencije. markentiškom promocijom i sl. te zatvoreni višespratni garaţni prostor sa izlazom na ulicu Nurije Pozderca. a od KAP-u permanentnu kontrolu i realizaciju sklopljenih ugovora.6. pomoći u izgradnji infrastrukture do objekata. ustupanjem zemljišta. izgradnjom. općine. policijske uprave. dodjelom na korištenje ili davanjem koncesije. Federalnu agenciju za privatizaciju i Vladu Federacije BiH da se dovrši zapoĉeti proces privatizacije. povećali budţetski prihodi. osiguravajuća društva. Iako općina nije bila nadleţna za privatizaciju. Ostvarivost projekta je moguća prodajom zemljišta. pošte. inostrane i domaće. Ovim programom bi se popravila socijalna slika stanovništva. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta Otvaranje novih proizvodnih kapaciteta zbog prezasićenosti ne proizvodnih djelatnosti (trgovine i ugostiteljstvo) i kvalitetnog zapošljavanja treba podrţati. socijalnog osiguranja i sl. ista mora biti zainteresirana za izlaz iz ovakvog stanja privrednih subjekata stalnim vršenjem pritisaka na Kantonalnu agenciju za privatizaciju USK-a.

7. Pošto poljoprivredne površine ne moţemo povećavati. ima objektivne mogućnosti za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje sa prinosima prbliţnim u Europi.000 razliĉitih voćnih stabala/rodnih/.000 grla krava i steonih junica. te raspoloţiva struĉna radna snaga s prisustvom Biotehniĉkog fakulteta u Bihaću .6. spomenike suvenire i sl.500 grla junadi u tovu.618 grla ovaca tj. svakodnevno opadaju (smanjuju se) zbog razvoja infrastrukture. ograde. ljudskim potencijalom. djelatnosti izrade kamenih ploĉa koje imaju višestruku primjenu za dvorišta.7. Program razvoja poljoprivrede Općina Cazin sa svojim geografskim poloţajem. 84 . ekspozicijom terena. umjerenom kontinentalnom klimom sa 1. realne su mogućnosti da općina Cazin 2010. 2. 300.6. a projekat je moguće ostvariti domaćim snagama. izgradnje naselja i dr. šanse su velike i u proizvodnji organske hrane koja certificirana na trţištu ima posebnu cijenu i veliku potraţnju. u ĉemu su nam velike šanse. 4. 266 grla konja « « « 30. jedina je mogućnost povećanje prinosa u proizvodnji sa što manjim gubicima i uz minimalne troškove. 6. enterijere. Imajući u vidu sve naprijed izneseno.200 mm padavina godišnje. 19. 10. 8. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena Na lokalitetu MZ Liskovac eksploatira se kamen u pojedinaĉnim sluĉajevima od davnina kao i sada. 628 grla koza « /hobi proizvodnja/. Predpostavka je da na tom lokalitetu postoje ogromne koliĉine kamena koji se pokazao kao interesantan i atraktivan u oblasti graĊevinarstva posebno ukrasnog karaktera. zaposlila domaća radna snaga obogatila proizvodna ponuda općine i doprinijelo jaĉanju materijalne osnove.000 pĉelinjih društava /košnica/. supstituirala bi se nabavka sliĉnog proizvoda iz drugih podruĉja. nadmorskom visinom (200-400 m).000 m2 plasteniĉkog –zatvorenog proizvodnog prostora. dobre organizacije proizvodnje. Obzirom da se u biljnoj proizvodnji u znaĉajnijoj mjeri ne koriste zaštitna sredstva – agrokemikalije. Šanse u razvoju intenzivnije poljoprivredne proizvodnje pruţa takoĊer postojanje preraĊivaĉkih kapaciteta Agrokomerca.000 stoĉarskih objekata /adaptiranih i novih/.godine raspolaţe sa: 10. dakle uz primjenu savremenih nauĉno-tehniĉkih dostignuća. Kako se radi o domaćem resursu.nastrešnica/. naţalost. Izgradnjom adekvatne studije i davanjem koncesija za eksploataciju mogao bi se razviti unosan posao za odrĊeni broj privrednika što bi uslovilo i razvoj kamenorezaĉke djelatnosti. hidropotencijalom.000 koka nosilja.da zadrţi postojeći broj.000 pratećih objekata /spremišta. Na osnovu stogodišnjeg iskustva moţe se konstatirati da je ovaj kamen veoma kvalitetan i postojan na atmosferske promjene. te povoljnom pedološkom strukturom zemljišta..

obnavljanje mini farmi za proizvodnju.Korištenjem sredstava Razvojne banke (ranije FIB). Na ostalih 1. . a izvodit će se preko Zavoda za zapošljavanje. Prethodne analize su pokazale da je poljoprivreda jedan od znaĉajnih resursa u razvoju općine Cazin.- 1.Kreditima USAID-a ameriĉke banke za obnovu i razvoj.Aktivnošću mikrokreditnih banaka. . .Nastavak projekta Luteranskog svjetskog saveza.Vlastitim ulaganjima.praćenje i ispitivanje kvaliteta zemljišta.000 muznih grla.800 muznih krava ili 10 grla po farmi.obnovu i podršku uzgajivaĉima stoke. .030 muznih grla ili 2 grla po gazdinstvu.Iz tog razloga u okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je obezbijediti: .Sredstvima iz ĉlanarine poljoprivrednih udruţenja i solidarnom pomoći unutar udruţenja. 500 silokombajna/ovješni krmni kombajni-vuĉeni.Donacije. 2 krmna kombajna/ « . U okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je voditi raĉuna o racionalnom korištenju i ĉuvanju prirodnih resursa iz ove oblasti (u pogledu zemljišta.kako u pogledu poljoprivredne proizvodnje.Implementacijom najavljenog “PIU-SESER” socijalnog projekta za zapošljavanje u poljoprivredi. . 20 ţitnih kombajna/samohodnih. . . Na 580 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 5. .tako i mogućeg zapošljavanja većeg broja stanovnika općine Cazin.Kreditima razvojnih i mikrokreditnih banaka. . te će ovoj grupi farmi (od 1. .015 govedarskih farmi biti će 2.Fond ĉlanova udruţenja za zajedniĉki razvoj. . Na 10 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 170 muznih krava ili 17 grla po farmi.Ulaganjima ušteĊevina naših zaposlenih u inostranstvu radi otvaranja radnih mjesta u poljoprivredi ĉlanovima svojih obitelji.015 gazdinstava) proizvodnja mlijeka biti sporedna djelatnost..osposobljavanje stanovnika zainteresovanih za poljoprivrednu proizvodnju.Podsticaji i subvencioniranje iz općinskog budţeta. Na 400 farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 2.Sdredstvima ostvarenim u privatizaciji.proizvoĊaĉima povrća. .700 dvoosovinskih traktora sa prikljuĉnim mašinama. 1 savremena laboratorija za ispitivanje kvaliteta mlijeka.vode i šume).Sredstava podsticaja primarne poljoprivredne proizvodnje kantonalnog i federalnog budţeta. . . .krmiva.te ostalih proizvoda animalnog porijekla.pomoć pri organizovanju interesnih udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa..te podršku programima zdrave hrane. 1 savremeno opremljena klaonica . . . da 85 .voća. .Sredstvima zadruga. Projicirani proizvodni nivo iz agraara smatramo da će biti dosegnut na slijedeći naĉin: .

proizvodnja hrane bude organizovana po zahtjevima unutrašnjeg i vanjskog trţišta, da se promocija zapošljavanja seoskog stanovništva odvija po programu smanjenja siromaštva,da jaĉanje poljoprivrednih gazdinstava bude usklaĊena sa resursima za preradu poljoprivrednih proizvoda,da se jaĉa konkurentska i profitabilna sposobnost ovih poljoprivrednih proizvoĊaĉa , te da se radi na jaĉanju poljoprivrednih institucija na lokalnom nivou. U okviru ovog programa neophodno je sagledati promoviranje sajamskih manifestacija,ekoturizma,i sliĉno. 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj Zbog neiskorištenosti postojećih prostora drţavnih firmi idealna mogućnost bi bila organizacije bezcarinske zone npr. prostor dijela TŢP-a novi pogon ulaganjem vlastitih sredstava društvenog karaktera općina USK-a, USK-a, koncesijom od strane domaće privrede ili privrede iz vana. Na ovaj naĉin bi se izbjegla ogromna procedura posebno kod tzv. Long poslova: prerada, dorada, kompletiranje, uvoza roba, a poseban efekat bi bio zapošljavanje radne snage obzirom na godine starosti, kroz rad obrazovanje radnika, primjena savremenih tehnologija, novih naprednih saznanja i sl. Za ostvarivanje ovog programa neophodna je angaţiranost šire društvene zajednice: općina, kantona, federacije i BiH. 6.9.Program infrastrukturnog povezivanja općine Policentriĉni razvoj podrazumijeva razvijenu infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i nabavke roba, te pruţanja usluga. Zbog toga je neophodno definisati saobraćajne koridore USK-a i BIH koji će dalje vezivati lokalnu putnu mreţu i stvoriti preduslove za ulaganje u grad i zonalne centre. Za sada je sigurna izgradnja brze ceste koja ide od Mihaljevca prema drţavnom graniĉnom prijelazu Izaĉić, a u prostorno planskoj dokumentaciji i općine i USK-a planirana je takoĊe brza cesta od Velike Kladuše preko Cazina Bihaća, Sanskog Mosta i dalje. Istovremeno će se nastojati asvaltirati 50% neasvaltiranih lokalnih puteva po prioritetima koje će odreĊivati Općinsko vijeće savke godine, a po prijedlogu Komunalno-stambenog fonda i dio nekategorisanih puteva koji povezuju zonalne centre, kao i ostalih infrastrukturni objekti i komunalne usluge u sklopu razvoja grada i zonalnih centara.

6. 10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina Osjeća se velika potreba izgradnje zaobilaznice na putnom pravcu Bihać-Velika Kladuša zbog sve većeg naseljavanja uz postojeći magistralni put Mihaljevac – Ćoralići koji je nemoguće proširiti i osposobiti za normalan protok saobraćaja u tranzitu, kao i u lokalnim okvirima. Postojeća trasa magistralnog puta bi se mogla pretvoriti u poslovnu zonu male privrede i trgovine s obzirom na već postojeći veliki broj poslovnih i poslovno-stambenih objekata. Izgradnjom nove zaobilaznice otvaraju se nove mogućnosti brzog protoka saobraćaja, smanjenja guţvi na postojećem putu, lociranje i izgradnja industrijske zone i zone male privrede kao i izmještanje postojeće proizvodne privrede iz urbanog podruĉja uz ovu zaobilaznicu.

86

Ovim projektom se otvaraju mogućnosti angaţmana domaćih kamenoloma, asvaltne baze, prevoznika i graĊevinske operative što bi rezultiralo novim zapošljavanjem. Magistralne puteve finansira Federalna direkcija za ceste i općina Cazin u ovaj projekat nebi morala ulagati vlastita novĉana sredstva, ali bi mogla pomoći brţem ostvarenju ovog projekta blagovremenim administrativnim opsluţivanjem projekta.

6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda Poĉetnici u biznisu kao i brojna mala i srednja preduzeća susreću se sa specifiĉnim barijerama, koje se ogledaju u oteţanom pristupu kapitala za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa. Najĉešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su još uvjek banke, koje obiĉno pri odobravanju kredita za poslovanje koriste dva osnovna kriterija: finansijsku sigurnost ulaganja i sposobnost traţioca da obezbjedi zalog / hipoteku. Sama prezentirana finansijska sigurnost ulaganja nije dovoljna. Te traţilac kredita mora obezbjediti kvalitetan zalog / hipoteku zadovoljavajuće vrijednosti. Ĉesto poĉetnici i mala i srednja preduzeća nisu u mogućnosti da zadovolje zahtjeve banaka u obezbjeĊivanju adekvatnih zaloga, te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno – garantni fondovi se javljaju kao instrumenti za smanjenje barijera u pristupu finansijskim sredstvima koje nude banke. Mehanizam njihovog funkcionisanja je uvijek isti. Ako poĉetnici ili mala i srednja preduzeća ne mogu obezbjediti adekvatne zaloge, zalog se obezbjeĊuje garancijom od Kreditno-garantnog fonda. Kreditno – garantni fondovi mogu biti formirani kao razliĉite pravne strukture. Mogu biti formirani i kao dio postojećeg pravnog lica i voĊeni od strane: fondacija, udruţenja, ekonomske organizacije bazirane na principu ĉlanstva, društva sa ograniĉenom odgovornošću ili akcionarskog društva. MeĊutim, u svakom od navedenih sluĉaja Fond mora raspolagati sa likvidnim kapitalom, na kojem će se bazirati izdavanje garancija za poduzetnike kod finansijskih institucija, kako bi zadovoljili traţene uslove zaloga za odobravanje kredita. Sam kreditno-garantni fond, kao organizacija, uspostavlja saradnju sa bankama, sa kojima dogovara najpovoljnije uslove za prihvatanje garancije kao zaloga za kredit, što se odnosi na: multiplikator kapitala fonda, maksimalnu pokrivenost obaveza traţioca, maksimalnu vrijednost kredita za koju se moţe garantovati, period otplate, kamatnu stopu kredita, iznos provizije i procedure procjene zahtjeva. Kako kreditno – garantni fondovi smanjuju rizik otplate kredita, kamatna stopa moţe biti dogovorena sa bankama na niţim nivou od postojeće stope. Uspostavljanje kreditno-garantnih fondova uvijek pruţa slijedeće pogodnosti: Lakši pristup vanjskim izvorima kroz bankarske sheme za poĉetnike u biznisu mala i srednja preduzeća, što omogućava ubrzanje srednjoroĉnih i dugoroĉnih investiciono – orijentiranih projekata. Smanjenje bankarskog rizika i kreiranje uslova za izdavanje većeg broja srednjoroĉnih i dugoroĉnih kredita. Smanjenje troškova otplate, zahvaljujući smanjenju nivoa rizika kreditiranja:

-

87

Razvoj sektora malih i srednjih preduzeća (pokretanje novih preduzeća, jaĉanje finansijske pozicije postojećih preduzeća, kreiranje novih radnih mjesta, stimulisanje izvoza i dr.). Kada se lokalni ili regionalnio kreditno-garantni fond jednom uspostavi i dokaţe operativnim i efikasnim, moţe se realno oĉekivati dodatna podrška od strane vlade ili donatora kroz razliĉite programe pomoći. 6.12. Program vodosnabdijevanja općine Cazin Osnovni preduslov za zdravlje graĊana je kvalitetan sistem vodosnabdijevanja sa kvalitetnom vodom. I ako je veći dio općine Cazin kvalitetno riješen snabdijevanjem vodom ipak je ostao sjevroistoĉni dio općine koji je riješen sa lokalnim vodovodima malog kapaciteta i sumnjive kvalitete vode, i sveobuhvatnom analizom stanja u oblasti vodosnabdijevanja došlo se do slijedećeg: - okonĉanjem zapoĉetih aktivnosti na realizaciji projekta vodosnabdijevanja sjeveroistoĉnog dijela općine Cazin obezbijedit će se funkcioniranje jedinstvenog vodovodnog sistema na cijelokupnom podruĉju općine Cazin. Stanovništvo koje je pitku vodu dobivalo iz lokalnih vodovoda, na ovaj naĉin imati će redovno snabdijevanje dovoljnim koliĉinama vode za piće zadovoljavajućeg kvaliteta. Da bi se okonĉao zapoĉeti proces potrebo je obezbijediti dovršetak izrade investicionotehniĉke dokumentacije i implementaciju projekta. - Izrada projektne i ostale dokumentacije za buduće investicije u vodosnabdijevanju. - Izvorišta Vrelo: Zahvatanje izvorišta sa kojeg bi se voda pumpala do rezervoara Mihaljevac. - Izvorište Mlakulja: Zahvatanje vode i pumpanje u rezervoar koji bi bio lociran na Skularevom brdu i iz kojeg bi gravitaciono voda trebala da se poveţe u Ćehićima sa vodovodom Mutnik (koji je sada preopterećen, a naroĉiti problemi u vodosnabdijevanju nastupili bi pokretanjem privrede – kompleksa «purana»), i ovo je poslije Ljubijankića najprioritetnija investicija u vodosnabdijevanju općine Cazin. Smanjenje gubitaka

Fiziĉki gubici: U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera za smanjenje fiziĉkih gubitaka na vodovodnoj mreţi i obezbjeĊivanje kvalitetnijeg napajanja potrošaĉa pitkom vodom sa postojeće mreţe, neophodno je snimiti stanje odnosno izvršiti identificiranje problema (uska grla i nedostaci na postojećem vodovodnom sistemu). To bi bio osnov za izradu konkretnih projekata rekonstrukcije i utvrĊivanje prioriteta.

Administrativni gubici: - Zamjeniti sve neispravne vodomjere, kao i vodomjere starije od 5 godina. Ušteda el.energije: Uspostavljanje III faze telemetrijskog sustava, ĉime se moţe uticati na smanjenje utroška el.energije i bolje praćenje sistema, te ugradnja kompenzatora za reaktivnu energiju i strujne udare. Obezbijediti punu zaštitu postojećih vodnih resursa. 88

-

proizvodnju sirovina od otpada i dobivanja novih proizvoda za potrebe općine i šireg regiona. naroĉito mladih ljudi. a najvaţniji su : obrazovanje mladih na obrazovnim institucijama.Implementacija projekata zaštite koja predstavlja niz koordiniranih postupaka koje provode: Sluţba urbanizma. npr. kao presudnog faktora ekonomskog razvoja lokalne zajednice. posebno pitka voda. te je u cilju rješavanja istog neophodno u planskom periodu uraditi slijedeće: Izrada projektne dokumentacije Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Zapoĉinjanje izgradnje glavnog kolektora sa postrojenjem za preĉišćavanje otpadnih voda. Vignjevići i Tahirovići.Izraditi projekte zaštite izvorišta (Dovršiti izradu Projekata zaštite izvorišta Mutnik. razvrstavanje. prilagodljivost obrazovnih institucija potrebama i pravcima razvoja.) . . Na ovakav naĉin bi se zaštitila ţivotna okolina. . te Ljubijankići. nova zapošljavanja kroz skupljanje. inspekcijske sluţbe. 6.13. privatnim kapitalom. Program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda Zbrinjavanje otpada u svijetu je trenutno najvaţnija stvar za cjelokupno graĊanstvo. Vrelo.Donošenje Odluka o zaštiti od strane nadleţnog zakonodavnog organa (Općinsko vijeće – Skupština kantona).Poznato je da su raspoloţive koliĉine vode iz podzemlja ograniĉene i treba ih zaštititi i rezervirati za zadovoljavanje potreba za vodom za piće.Zapoĉinjanje aktivnosti na izradi kanalizacionog sistema na općini Cazin. Izrada kanalizacionog sustava općine Cazin – I faza (sliv Ĉajin Potok – Mutnica) Pitanje odvodnje otpadnih voda predstavlja jedan od najznaĉajnijih problema sa kojima će se općina Cazin suoĉavati u budućnosti. Program razvoja ljudskih potencijala Nove okolnosti i globalizacija traţe i novi pristup razvijanju ljudskih potencijala koji se moraju odvijati u više pravaca. te kreditnim zaduţenjem općine. U ovoj oblasti treba da se usvoje informacione tehnologije i uskladi ponuda i potraţnja radne snage. i Mlakulja. Pajića Potok. Izraditi Projekte zaštite za preostala izvorišta: Stovrela. reciklaţu. Ostvarenje ovog projekta je moguće uĉešćem graĊana općine. JKP Vodovod. te stalno osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih.Edukacija o znaĉaju vode. 6. Projektom zbrinjavanja otpada treba planirati ekonomsku upotrebu otpada koja bi donijela. . a samim tim i prirodi. 89 . pored rješenja problema otpada. Da bi ostvarila kvalitetna zaštita raspoloţivih rezervi pitke vode potrebno je: .14. pojeftinilo zbrinjavanje otpada i razvila kultura odnosa prema otpadu.

djelatnosti koje ugroţavaju okoliš. jer savremeni trendovi zahtjevaju novi pristup u ovoj oblasti. Graĉenice.vodotok Une. a do poĉetka tih radova potrebno je izvršiti ĉišćenje i regulaciju dijela vodotoka pored naselja Slatina kao potencijalnog izvora zaraznih bolesti i ugroţavanja zdravlja i ţivota stanovništva. 6. Sankcionisati direktno ulijevanje bez tretmana komunalnih i industrijskih otpadnih voda.vrijedna prirodna podruĉja i spomenici kulture. Horljave. Crnaje. Toplice. Dobrenice. Pivnice i Šturlave u širini od 50 m.regulacija vodotoka Ĉajinog potoka od Trga branilaca do Havina mosta. Posebnim mjerama obezbjeĊuju se specifiĉne zaštite pojedinih vrijednosti sredine u zavisnosti od naĉina i stepena njihove ugroţenosti. 2. . Radi zaštite navedenih vodotoka potrebno je: 1. organizovanja. Program zaštite ţivotne sredine Ovaj program spada meĊu najznaĉajnije programe.voda.osnovnih funkcija (stanovanja. zrak i tlo. .regulacija vodotoka rijeke Mutnice od Rajaka do ušća u rijeku Koranu.Jedan od najvaţnijih projekata je razvijanje menadţment vještina kod mladih ljudi sa stanovišta novih naĉina planiranja. raĉunajući od obale i to uz cijeli vodotok na teritoriji Općine. Zaštita vodotokova Zaštitne zone duţ vodotoka proteţu se sa obje strane vodotoka u odreĊenoj širini. Semanića potoka. . Predpostavka za ovaj zadatak je set zakona iz oblasti zaštite ţivotne okoline po kojima moramo otpoĉeti sa obrazovno-promotivnim sadrţajima kako bi što više razvili svijest graĊana o potrebi provoĊenja preventivnih i sanitarnih mjera na zaštiti ţivotne okoline. Ĉajinog ptoka. . .infrastrukturnih sistema.zelenih površina. kao i jezera u Trţcu. Krivaje.vodotok Radetine. Korane i Mutnice u širini od 100 m.rada i odmora). ZAŠTITA VODA Mjere zaštite vode utvrĊuju se po odredbama Zakona o vodoma i Zakona o zaštiti voda i pripisa donesenih na osnovu tih zakona. U svakom planu odreĊuju se opće i posebne mjere zaštite okoliša općim mjerama obezbjeĊuju se opći uslovi za zaštitu i unapreĊenje svih ili pojedinih vrijednosti sredine putem: Adekvatnog prostornog razmještaja: . . Izvršiti regulaciju istih sa prioritetima . . implementacije i kontrole sa naglaskom na timski rad i jaĉanje liderskih sposobnosti.15. Pregled zaštitnih zona duţ vodotoka: . zaštićuju se: . 90 .gornji tok rijeke Mutnice od Trstovaĉkog mosta proglasiti zonom rekreacije i sporta. Platnice.

poţari. uzorke uzimati dva puta godišnje. U cilju unapreĊenja šuma i šumskog zemljišta potrebno je: .ureĊivati i ĉistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko . .3. posebno u blizini naselja i industrijskih pogona. izbora goriva itd. pošumljavanjem goleti.20 m uz lokalne puteve. uz saobraćajnice i oko industrijskih objekata koji ispuštaju štetne materije u zrak. . Zaštitne zone izvorišta Potrebno je donijeti odluke o širini zaštitnih zona za sva izvorišta na podruĉju općine. izvorišta pitke vode i cjelokupne ţivotne sredine u narednom periodu potrebno je što je prije moguće realizovati projekat kanalizacione mreţe sa sistemom za preĉišćavanje. . Izvršiti fiziĉko . . ĉistina. . bolesti drveća itd). 91 . srednjem toku i ušću ili na izlazu sa podruĉja općine. Da bi se ostvarila zaštita vodotoka. . potrebno je upravljati šumama na naĉin da se oĉuvaju autohtone šumske zajednice u skladu sa vaţećim zakonima i propisima.sankcionisati spaljivanje otpada. nekontrolisane sjeĉe. ZAŠTITA TLA Zaštita šuma Obzirom na polivalentnu ulogu šuma. U narednom periodu potrebno je izvršiti identifikaciju stvarnih i potencijalnih zagaĊivaĉa zraka te: .. te reţime zaštite. ZAŠTITA ZRAKA Mjere zaštite zraka provode se po odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisima donesenim na osnovu tih zakona.oĉuvati postojeće i podizati nove komplekse šuma pitomog kestena. vibracija i radijacije provoditi po odredbama Zakona o zaštiti okoliša. regulacijom visine dimnjaka.podizati zaštitne zone i pojaseve zelenila u naseljima. . degradiranih šuma.hemijsku i mikrobiološku analizu vode.izvršiti ograniĉavanje štetnih emisija ugradnjom filtera. . Radi zaštite sredine od negativnih uticaja saobraćaja treba obrazovati zelene zaštitne pojaseve sa svake strane raĉunajući od spoljne ivice putnog pravca u širini od: .60 m uz magistralne puteve.privrednim osnovama.10 m uz nekategorisane puteve. od buke.povećati udio ĉetinarskih šuma.povećati površine pod šumama. Zaštitu od prašine. a uzorke uzimati na izvoru ili na ulazu u podruĉje općine.40 m uz regionalne puteve. .zaustaviti dalju degredaciju šuma eliminisanjem faktora degredacija (erozije.

sprijeĉiti nelegalnu gradnju na poljoprivrednom zemljištu. te osposobiti komunalno preduzeće da ukljuĉi što veći broj stanovnika kao korisnike komunalnih usluga.rijeku Mutnicu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. .obezbjediti zaštitu zemljišta od nekontrolisanog iskorištavanja mineralnih sirovina itd. .da se ponor Horljave proglasi ekološkom zonom sa reţimom zaštite.rijeku Unu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. . umjetno gnojivo i sl). ZAŠTITA PRIRODNIH PODRUĈJA I SPOMENIKA KULTURE Kao vrijedna prirodna podruĉja treba zaštititi: . na podruĉju naše općine potrebno je izgraditi pretovarnu stanicu sa reciklaţom. posebnu paţnju treba obratiti na sve veće koliĉine komunalnih (kućnih. U cilju zaštite okoline: vode.rijeku Koranu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. . .poboljšati kvalitet poljoprivrednog zemljišta. . zraka i tla.Dubrave (ĉetinarska šuma).sliv potoka Dobrenice od izvora do ušća. Obzirom da je u narednom periodu u planu izgradnja deponije otpada na nivou Kantona. . Zaštititi i po mogućnosti izvršiti sanaciju spomenika kulture po odredbama vaţećih zakona iz ove oblasti. ugostiteljskih) i industrijskih otpadaka koji se odlaţu najĉešće na divljim deponijama ĉime postaju opasnosti za ĉovjeka i okolinu. .rijeĉicu Pivnicu. . .Zaštita zemljišta Osim zaštite šuma. potrebno je zaštititi i poljoprivredno zemljište. 92 .smanjenjem agrotehniĉkih sredstava koja oneĉišćuju tlo (pesticidi.

njene misije i strateških ciljeva proizlazi da mora doći do promjena u organizacionoj strukturi lokalne uprave. a naĉelnik općine će redovno vrišiti ocjenu realizacije i o tome jednom godišnje izvještavati Općinsko vijeće općine Cazin. Šefovi sluţbi općinske uprave za dijelove Strateškog plana koji se odnosi na njihove resore. Neophodno je formirati struĉne timove za pojedine oblasti koji će doprinijeti implementaciji Strateškog plana. njihovu obradu. prikupljanja informacija i njihove distribucije kao i naĉine na koji će Strateški plan njegova primjena i kontrola provoĊenja biti prezentovana javnosti. Za realizaciju Strateškog plana odgovorni su: Naćelnik općine Cazin za cjelokupan Strateški plan. rokove i naĉin informisanja. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA Prihvatanjem vizije. kadrovskog osposobljavanja i primjene novih vještina kako bi se stvorila zajedniĉka vrijednosna kultura svih uĉesnika društvenog ţivota u cilju realizacije strateških ciljeva. Pored ovoga naĉelnik općine Cazin donijeće uputstvo i procedure. U tom smislu potrebno je ukljuĉiti sve subjekte društvenog ţivota. a posebno selekciju kljuĉnih faktora koji su dominantni za uspješnu implementaciju ili za uporeĊivanje prijedloga za korektivne aktivnosti. Svakodnevnu kontrolu vršit će implementatori.7. . U procesu implementacije mora se jasno definisati razuman rok. Pri izradi kontrolnih mehanizama treba utvrditi jasne vidove kontrole provoĊenja po nivoima odgovornosti za implementaciju kroz utvrĊivanje odgovornosti. Potrebno je istovremeno obezbjediti prikupljanje i selekciju informacija. identifikaciju. odnosno kontrole realizacije Strateškog plana primjenjivat će se slijedeći oblici kontrole: .kontrola promjena u lokalonoj upravi i u drugim subjektima koji uĉestvuju u implemantaciji. naroĉito u oblasti investicija da bismo izbjegli varljiva mjerila u kontroli i negativne posljedice. u sistemu komunikacija i naĉina ponašanja. Naravno najveći kontrolor će biti graĊani u razliĉitim ulogama u okvirima lokalne zajednice. 93 . Agencija za razvoj općine Cazin Odbor za planiranje i razvoj općine kojeg je imenovalo općinsko vijeće.kontrola tekuće realizacije. U svrhu praćenja. nevladine organizacije i druga udruţenja graĊana.

Da bi se što uspješnije sproveo Strateški plan razvoja.05. Po mogućnosti izvršiti i prijevod Strateškog plana na engleski jezik. Time će se obezbjediti i javnost rada u provoĊenju strateškog plana. sigurnog i podsticajnog ţivotnog okruţenja. priloge treba ureĊivati tako što bi se aktuelni dogaĊaji komentarisali.izvještavati o aktuelnim dogaĊajima i isticati pozitivne primjere. neophodno je pronaći naĉine za motivisanje graĊana općine Cazin u procesu provoĊenja istog u prvom redu kroz programe popularizacije koji znaĉe vidljive pomake u stvaranju sredine kvalitetnog. sistematiĉni i raznovrsni. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST U cilju podrške realizaciji Strateškog plana razvoja neophodno je saĉiniti plan medijskog predstavljanja Strateškog plana i njegove vaţnosti za ukupan razvoj općine Cazin. mišljenja i sugestije. O svakom realizovanom programu i projektu iz Strateškog plana razvoja.promovisati potrebu razvoja privatnog poduzetništva u okviru lokalne zajednice. Cazin 27.godine ODBOR ZA PLANIRANJE I RAZVOJ OPĆINE CAZIN 94 . . Da bi se ubrzala implementacija ovog plana i njegovo medijsko predstavljanje neophodno je: .2004. U tom smislu. U fazi implementacije stalno obaviještavati javnost o naĉinu realizacije Strateškog plana. pokretale akcije. inicirale rasprave o razvoju i povezala dimenzija sadašnjosti i budućnosti. obaviještavati graĊane općine Cazin o toku realizacije i eventualnim teškoćama. traţila rješenja za pojedine probleme. Strateški plan predstaviti na općinskoj web stranici. sa ciljem da svi zainteresirani mogu davati svoje prijedloge. Prilozi i emisije u medijima moraju biti aktuelni i dinamiĉni. U fazi usvajanja Strateškog plana neophodno je putem javnih rasprava i sredstava javnog informisanja omogućiti uĉešće graĊana u upoznavanju sa Strateškim planom.8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful