BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OPĆINA CAZIN

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA O P Ć I N E C A Z I N
ZA PERIOD 2005. – 2010. GODINE

Cazin, juni 2004.godine

S ADRŢAJ 1. UVOD....................................................................................................................................................... 4 1.1. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja ......................................................................................... 4 1.2. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja .............................................................. 5 2. ANALIZA STANJA ............................................................................................................................... 6 2.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI .............................................................. 6 2.1.1. Geografski poloţaj .............................................................................................................. 6 2.1.2. Geoprometni poloţaj .......................................................................................................... 7 2.1.3. Opće karakteristike prostora ............................................................................................... 8 2.1.4. Mineralni resursi ................................................................................................................. 9 2.1.5. Hidrografske karakteristike .............................................................................................. 10 2.1.6. Šumski resursi .................................................................................................................. 11 2.1.7. Posebene prirodne vrijednosti .......................................................................................... 11 2.1.8. Klimatske karakteristike ................................................................................................... 12 2.2. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA....................................................................... 13 2.2.1. Bliţa istorija demografske slike ....................................................................................... 13 2.2.2. Zanimanje stanovništva .................................................................................................... 13 2.2.3. Popis stanovništva ............................................................................................................ 14 2.2.4. Broj stanovnika na općini “procjena” ............................................................................... 14 2.2.5. Ukupan broj raseljenih lica na općini ............................................................................... 14 2.2.6. Starosna struktura stanovništva ........................................................................................ 14 2.2.7. Polna struktura stanovništva ............................................................................................. 14 2.2.8. Nacionalna struktura stanovništva .................................................................................... 14 2.2.9. Demografski trendovi ....................................................................................................... 15 2.2.10. Zaposlenost i njihova struktura....................................................................................... 16 2.2.11. Mogućnost prekvalifikacije ............................................................................................ 17 2.3. EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN..................................................... 18 2.3.1. Stanje privrede .................................................................................................................. 18 2.3.2. Stanje poljoprivrede.......................................................................................................... 25 2.3.3 Turizam............................................................................................................................. 31 2.4. INFRASTRUKTURA................................................................................................................ 32 2.4.1. Saobraćajna infrastruktura ................................................................................................ 32 2.4.2. Stanje telekomunikacija.................................................................................................... 38 2.4.3. Elektro – energetski sistem ............................................................................................... 38 2.4.4. Vodoprivredna i kanalizaciona infrastruktura .................................................................. 43 2.5. OBRAZOVANJE....................................................................................................................... 46 2.5.1. Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja....................................................................... 46 2.5.2. Predškolsko obrazovanje .................................................................................................. 46 2.5.3. Osnovno obazovanje ........................................................................................................ 47 2.5.4. Srednje obrazovanje ........................................................................................................ 49 2.5.5. Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................. 55 2.5.6. Biblioteke ......................................................................................................................... 55 2.6. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................................... 58 2.6.1. Zdravstvo .......................................................................................................................... 58 2.6.2. Socijalna zaštita ................................................................................................................ 61 2.6.3. Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih ........................................................................... 62

2

2.7. KULTURA I SPORT ................................................................................................................ 63 2.7.1 Kultura ............................................................................................................................... 63 2.7.2. Sport ................................................................................................................................. 64 2.8. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI .......................................................................... 66 3. SWOT ANALIZA ................................................................................................................................. 68 3.1. Snage .......................................................................................................................................... 68 3.2. Slabosti ........................................................................................................................................ 69 3.3. Mogućnosti – šanse ..................................................................................................................... 69 3.4. Prijetnje........................................................................................................................................ 70 4. VIZIJA ................................................................................................................................................... 71 4.1. Misija lokalne uprave .................................................................................................................. 71 5. STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................................................................ 72 5.1. CILJ 1 Privreda i poduzetništvo .................................................................................................... 73 5.2. CILJ 2 Partnerski odnosi i ljudski potencijali ............................................................................... 75 5.3. CILJ 3 Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom ......................................... 76 5.4. CILJ 4 Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom zaštita ţivotne sredine ................................... 77 5.5. CILJ 5 Razvoj općinske uprave na principima, zakonitosti, transparentnosti, uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti, profesionalizma i politiĉke nezavisnosti ......................... 77 5.6. CILJ 6 Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i psiho-socijalne zaštite graĊana ........................ 78 5.7. CILJ 7 Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti.................................................................................. 78 5.8. CILJ 8 Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana .............................. 80 6. RAZVOJNI PROGRAMI .................................................................................................................... 81 6.1. Programi izgradnje poslinih inkubatora....................................................................................... 82 6.2. Program formiranja Agencije za lokalni razvoj ........................................................................... 82 6.3. Program izgradnje poslovnog centra preko puta pošte ................................................................ 83 6.4. Program uticaja na uspješno završenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada nerade ......................................................................................... 83 6.5. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta ........................................................... 83 6.6. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena ........................................................... 84 6.7. Program razvoja poljoprivrede .................................................................................................... 84 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj .................................... 86 6.9. Program infrastrukturnog povezivanja općine............................................................................. 86 6.10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina ........................................................................... 86 6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda............................................................................ 87 6.12. Program vodosnadbijevanja općine Cazin................................................................................. 88 6.13. Program zbrinjavanja otpada I otpadnih voda ........................................................................... 89 6.14. Program razvoja ljudskih potencijala ........................................................................................ 89 6.1. Program zaštite ţivotne sredine .................................................................................................. 90 7. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA ........................ 93

8. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST ............................................................................... 94

3

odnosno procjena realne mogućnosti korištenja svih raspoloţivih resursa i drugih prednosti.godine. racionalno korištenje. sportu. Naravno. koji su od velikog interesa za ukupan društveno ekonomski razvoj. polazeći od kriterijuma racionalnog korištenja prirodnih i drugih komparativnih prednosti ove sredine.1. unapreĊivanje i oĉuvanje prirodne okoline. radu i zapošljavanju. kvalitetnih programa koji bi riješili ili umanjili navedene probleme. socijalnoj zaštiti. Ovakvih socio-ekonomskih pojava i problema nije bila pošteĊena ni općina Cazin što je imalo za posljedicu potrebu za pronalaţenje konkretnog djelovanja. istorijskih i kulturnih vrijednosti ove općine. Stoga je planiranje neprekidan proces kojim se prate politiĉke.stav 1. kojim je regulisano da općina u okviru samoupravnog djelovanja osigrurava lokane potrebe stanovništva u oblasti obrazovanja i odgoja. neracionalno korištenje resursa. UVOD Bosna i Hercegovina.1. taĉka 5. a kojim je takoĊe propisano da općina donosi razvojna planska dokumenta. zaštiti ţivotne okoline itd. kojim je regulisano da Općinsko vijeće donosi programe razvoja pojedinih djelatnosti. Statuta općine Cazin (Sluţbeni glasnik općine Cazin broj:2/02). u sadrţaju ovog dokumenta ukazuje se na kljuĉne elemente.2/00 i 7/01). organizaciju i ureĊenje prostora. broj:5/97. porast nezaposlenosti. kao realni pokazatelji svih kljuĉnih elemenata koji uĉestvuju u kreiranju društveno-ekonomskog razvoja. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja Polazeći od ĉinjenice da je planiranje jedan od osnovnih oblika usklaĊivanja razliĉitih interesa i subjekata na odreĊenom prostoru. 1. a što je prouzrokovalo nagli pad proizvodnje. 4 . U tom smislu osnovni znaĉaj ovog dokumenta jeste da je sveobuhvatnom analizom stvorio kvalitetnu osnovu za iznalaţenje najracionalnijih kratkoroĉnih i dugoroĉnih rješenja društveno-ekonomskog razvoja općine Cazin. nered na trţištu. te ĉlanu 18. postizanje ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora općine. taĉka 2. To praktiĉno znaĉi da se u lokalnoj zajednici moraju verifikovati kriterijumi i dati precizne ĉinjenice za: racionalno korištenje prostora i privrednih resursa. tj. privredne i kulturne promjene. kulturi.-2010. utvrĊivanje infrastrukturne mreţe i usklaĊivanje iste sa potrebama stanovništva i privrede. kao i da u procesu realnog planiranja usklaĊuje razvojne protivrjeĉnosti lokalnih i regionalnih interesa. ove aktivnosti nisu u kontekstu politiĉkog djelovanja pojedinih osoba ili pojedinih politiĉkih opcija. našla se u procesu tranzicije. Pravni osnov za donošenje ovakvog planskog dokumenta sadrţan je u ĉlanu 10. istog zakona. 1/98. tehniĉko-tehnološke. i ĉlanu 28. nego su usklaĊeni interesi i ţelje svih subjekata na prostoru općine Cazin i pretoĉene su u dokumentu koga smo nazvali Strateški plan razvoja općine Cazin za period 2005. kao i druge susjedne drţave. kako bi se smanjile razlike izmeĊu mjesnih zajednica u pogledu uslova ţivljenja. a samim tim i socijalne probleme. taĉka 1. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Sluţbeni glasnik USK-a. pravne.

kao i mjere i aktivnosti za implementaciju i nadziranje realiazcije ove strategije. Na navedenoj sjednici Zakljuĉkom Općinskog vijeća dato je zaduţenje općinskom naĉelniku i Odboru za planiranje i razvoj da u roku od 90 dana uradi socio-ekonomsku analizu stanja općine Cazin kao polaznu osnovu za izradu Strateškog plana razvoja općine Cazin za period 2005. društvenih djelatnosti. raznih drugih institucija i pojedinaca. Po okonĉanju ove faze i prikupljanja podataka Odbor za planiranje je formirao 8 grupa po konkretnim oblastima. sporta i kulture. poljoprivrede. infrastrukture. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. Na istoj sjednici Općinskog vijeća dat je zadatak Odboru za planiranje i razvoj da pripremi i predloţi odmah za narednu sjednicu OV Plan rada i aktivnosti OPR-a na izradi Strateškog plana. obrazovanja. ekonomije. raznih udruţenja. 5 . predstavnika izvršne vlasti. Općinsko vijeće općine Cazin ja na sjednici odrţanoj 26. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja Strategija razvoja općine Cazin je rezultat rada lokalnih organa vlasti (Odbor za planiranje i razvoj općine Cazin) i predstavnika OSCE-Odjela za demokratizaciju.godine. a općinski naĉelnik svojim Rješenjem imenovao je još 7 ĉlanova navedenog odbora.11. poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage. Odmah se pristupilo izradi socio-ekonomske analize stanja na općini Cazin sa SWOT analizom kao pretpostavkom i osnovom za izradu Strateškog plana razvoja.godine jednoglasno je usvojen ponuĊeni Plan rada i aktivnosti.1. te predloţio moguće razvojne programe i projekte za realizaciju strateških ciljeva.2. U vezi sa ovim. Kroz SWOT analizu uzimajući u obzir sve podatke o geografskom poloţaju općine Cazin.godine. te organizacija koje su pomogle u prikupljanju i analiziranju podataka. nevladinim organizacijama itd. lokalne uprave i drugih parametara utvrĊene su prednosti. Odbor za planiranje razvoja utvrdio je viziju. odnosno snage sa kojima općina raspolaţe. socijalne i zdravstvene zaštite. Nakon opseţno saĉinjene anlize. koja je nakon duţe rasprave. analizirajući interne i eksterne faktore definisana je vizija razvoja općine Cazin na slijedeći naĉin: Općina Cazin treba da postane srednje razvijena općina sa jakom malom privredom. Primarni cilj ovog dokumenta je da ukaţe na jasan pravac i pokuša identifikovati strateške smjernice za budući razvoj ove lokalne zajednice. privrednih poduzetnika. Na kraju.-2010.2003.-2010. privrednih subjekata. a prijetnje i teškoće u šanse. demografska kretanja i stanje trţišta rada. te utvrĊena vizija.2003. Na bazi svega naprijed navedenog identifikovani su strateški ciljevi i pravci razvoja općine Cazin u periodu 2005. uz manje primjedbe i sugestije koje su naknadno ugraĊene u dopuni Analiza jednoglasno usvojena. direkcija i zavoda pismenim putem traţeni su Izvodi razvojnih planova koji se odnose na podruĉje općine Cazin kako bi se isti unijeli u razvojni plan općine Cazin.2003. U cilju prikupljanja podataka i ukljuĉivanja svih relevantnih subjekata u proces planiranja odrţani su brojni sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica. satavljene od ĉlanova OPR-a i struĉnjaka po datim oblastima koji su uradili priloge za Strateški plan razvoja općine Cazin. Na sjednici Općinskog vijeća odrţanoj 27. Analiza stanja općine Cazin je u zadanom roku uraĊena i razmatrana na sjednici Općinskog vijeća 29.godine imenovalo 8 ĉlanova Odbora za planiranje i razvoj ispred zakonodavne vlasti. produktivnom poljoprivredom. mogućnosti kao i prijetnje. na osnovu kojeg je Odbor za planiranje i razvoj otpoĉeo sa narednim aktivnostima.07. mjesnih zajednica. Od resornih kantonalnih ministarstava. koje su slabosti. udruţenja i graĊana.12.godine i da istu dostavi Općinskom vijeću na razmatranje i usvajanje.

Općina Cazin je konstitutivni dio Unsko-Sanskog kantona u okviru kojeg se osim Cazina nalaze i općine: Bihać.2. Bosanska Krupa. Buţim. Bosanski Petrovac. 6 .1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI 2.1. Relativna gustina naseljenosti iznosi oko 178 stanovnika na 1 km². Kljuĉ. Sanski Most i Velika Kladuša. Geografski poloţaj Općina Cazin nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. ANALIZA STANJA 2.1. odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Teritorija Općine Cazin zahvata 356 km2.

termalnih voda u banji Gata su znaĉajne prednosti.Novi. sa kantonalnim centrom. 7 . blizina nacionalnog parka "Plitviĉka jezera". na podruĉju općine primarnu ulogu ima magistralni put M-4. rijeke Une. Formiranjem općine Buţim putni pravac CazinBuţim poprimio je regionalni znaĉaj jer povezuje Buţim. koristeći ih u cilju intenziviranja razvoja svog podruĉja i adekvatnijeg korištenja resursnih potencijala lovnih podruĉja. Kanton i općina Cazin će svoje razvojne ambicije moći u potpunosti da zadovolje. Geoprometni poloţaj Danas podruĉje Unsko-Sanskog kantona povezuje Savsku i Jadransku razvojnu osovinu.Krupe. blizina rijeke Korane. Od ostalih saobraćajnica treba izdvojiti regionalni put koji Cazin. te sjeverozapad-jugoistok. duţine 52km koji povezuje općinu Cazin preko Srbljana sa kantonalnim centrom (Bihać) i drugim gradovima F BiH i RS. koje omogućavaju da se podruĉje Cazina višestruko poveţe sa susjednim i širim podruĉjem.2. preko Stijene i Bos. Kada se realiziraju ovi putni pravci.Kladuše sa podruĉjem susjedne Republike Hrvatske. Blizina velikih centara u Republici Hrvatskoj. a preko Vel. preko Cazina. povezuje sa podruĉjima RS (B. poveţe Panonska nizija i Jadran.1. a preko Unsko-Sanskog kantona i preko Bosne i Hercegovine poveţe Zapadna Evropa sa Bliskim Istokom. a u budućnosti će ovim podruĉjem prolaziti Evropski transportni koridori u pravcu sjever-jug. kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeĊa.2.Banjaluka ).2. Trenutno.

Na teritoriju općine po pejzaţnom izgledu i hidrografskoj mreţi moguće je izdvojiti juţnu i sjevernu morfološku cjelinu. Juţna morfološka cjelina je nastavak Liĉke površi i pripada tipu nepotpunog krasa. ĉija razdjelna linija ide pravcem Trţaĉka Raštela – Mutnik – Cazin – Stijena. u pojas rudnih planina Dinarskog sistema. Površ je blago nagnuta prema dolini Toplice.3 Opšte karakteristike prostora: Morfološki ovo podruĉje pripada pojasu Dinarskih planina. Sjeverni i sjeveroistoĉni dio karakteriše nisko brdovit reljef sa nadmorskom visinom 300-400 metara. Od površinskih kraških oblika najĉešće su vrtaĉe (dolovi). u kojem se istiĉu uzvišenja: Japića Brdo kod Cazina (510 m).2. dok su od podzemnih oblika kraške erozije najĉešći ponori. Teren se blago spušta prema sjeveru teritorije općine i dalje. Ovo podruĉje odlikuje veći broj manjih vodenih tokova bujiĉnog karaktera. 8 . Najveći ponor nalazi se u mjestu Stijena. Geomorfološka cjelina na sjeveru je veća i prelazi na teritoriju općine Velika Kladuša i teritoriju susjedne Republike Hrvatske. Iznad površi izdiţu se usamljena uzvišenja: Velika Gomila (kote 797 i 745) i dio Male Gomile. na koju stranu su uglavnom orjentirani i vodeni tokovi. Muratovo brdo (518 m) i najviša toĉka na teritoriji općine Kudića brdo (522 m) u sklopu "Pećkih brda" – dominantnog kraja na cijeloj teritoriji. Manje pećine evidentirane su u Šepićima i lijevoj strani kanjona rijeke Une. kod starog grada. u koji ponire Koprivska rijeka (Horljava).1. desne pritoke rijeke Korane.

na duţini od oko 20 km i prosjeĉnoj širini oko 6 km.797. geološke rezerve tih dolomita na podruĉju općine Cazin. 9 . Sjeveroistoĉno od naselja Stijena. sadrţaj vlage je 30. što znaĉi da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istoĉno od Trţca i dobiveni su pozitivni rezultati. ploĉastih vapnenaca i drugih minerala.2. ĉije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.000. Zapadno od Cazina. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm.90%. PreraĊivanje dolomita kod Ćoralića (Dţehveruša) je poznato i van granica Unsko-Sanskog kantona. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istraţene su i obraĉunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići. dovoljno ne istraţene. Prema sadrţaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. a u Šturliću preko 4. tufora. na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Crnaja i Šturlić. u Crnaji 3 m. Geološke rezerve su relativno velike. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra. a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.593 kJ (3. Cazinski ugljeni bazen proteţe se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu.1. pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraţivanja radi utvrĊivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u graĊevinarstvu. Donja toplotna vrijednost uglja je 13. pepela 17.5 metara.000 t. UtvrĊeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima.245 kcal). Juţno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješĉara. uz glavnu cestu kod Ćoralića. a sumpora 2. Ograniĉena istraţivanja izvršena na termalnim izvorima na podruĉju Trţaĉkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama.4 Mineralni resursi: Na podruĉju općine Cazin nalaze se znaĉajne geološke rezerve gipsa.000 t uglja. kvarcnog pijeska.6%. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. Najĉešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Prema raspoloţivim podacima moţe se reći da ugalj bazena Cazin-Trţac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Osim lokaliteta "Dţehveruša" sigurno postoje znaĉajne.75%. postoji ciglana u ĉijoj neposrednoj blizini se nalazi leţište ciglarske gline.

tok jako meandrira i ima dosta staraĉa i mrtvaja. Korito joj je plitko i široko.slivno podruĉje rijeke Gline sa glavnim pritokama Rijekom. Druga po veliĉini je rijeka Korana. Korana je mirna rijeka. Okolno zemljište je priliĉno široko i ravno. dok je prema Bos.Krupi rijeka Una usjekla veliĉanstven kanjon. koje se ponovo javljaju kao nove rijeke odnosno potoci.5 km dugim tokom. Pored rijeka koje cijelim tokom teku površinski. Znaĉaj podzemnih voda je vrlo velik. rjeĉica Dobrenica. te . Najveće vrelo je kod ţeljezniĉke stanice Grmuša za koje se pretpostavlja da je ponornica Koprivske rijeke (Horljava).5 Hidrografske karakteristike: Hidrografska situacija na podruĉju općine Cazin karakteriše razliĉitost u gustini rijeĉne mreţe. Mrcoljicom i Pivnicom.slivno podruĉje rijeke Korane sa glavnim pritokama Toplicom. ada. Izvire ispod strme strane amfiteatralnog erozionog kraškog proširenja izmeĊu naselja Prošići i Ostroţac. .slivno podruĉje rijeke Une sa glavnom pritokom Dobrenicom. Na osnovu raspoloţivih podataka moţe se zakljuĉiti da cazinski region raspolaţe rezervama podzemne vode koja bi mogla obezbijediti vodosnabdjevanje od 700 l/sec. jer su prostorno "razvuĉene". U kanjonu Une su brojni izvori i vrela.1. naroĉito sa lijeve strane za koje se pretpostavlja da su od potoka koji poniru na kraškoj površi. Po izlasku iz kanjona kojeg je izgradila u kreĉnjaĉkoj površi izmeĊu Sadilovca i Bugara. Na dijelu Cazinske općine u Unu utiĉe samo jedna kratka pritoka. Mutnicom. naroĉito u ljetnom periodu.2. slaba ocjedivost terena te samim tim zamoĉvarenje poljoprivrednog zemljišta i nemogućnost njegove obrade. Prema Bihaću je nešto šire eroziono proširenje. Najznaĉajnija takva ponornica je Koprivska rijeka (Horljava). 10 . Najveća rijeka je Una. Osim rijeke Une. svi ostali vodotoci nisu dovoljno bogati vodom. nataloţeno je dosta sedre sa mnogobrojnim opasnim virovima. Crnajom. nalaze se bliţe korisnicima i ĉistije su od površinskog "prihranjivaĉa". ima izvjestan broj ponornica. Na podruĉju općine egzistiraju tri slivna podruĉja: . Grahovom rijekom. okruţeno niskom šumom i grmljem. Duţina toka je 1. na dijelu granice sa R Hrvatskom. One se nalaze na velikim dubinama. Sliĉna situacija je i sa poljoprivrednim površinama uz vodotoke rijeke Mutnice i Toplice ĉija su korita takoĊe nedovoljnog kapaciteta. Posljedica plitkog korita je vrlo ĉesto visok nivo podzemnih voda u priobalnim dijelovima. te već pri pojavi svakogodišnjih velikih voda priobalno zemljište biva plavljeno. broju izvora i bogatstvu rijeĉnih tokova. Nastaje od potoka i vrela kod sela Vrela i izvora Kamenica i Crnog vrela ispod sela Osredka. Ovdje tok Une ima dosta brzaka. Najduţa rijeka na općini Cazin je rijeka Mutnica sa svojim 19.5 km.

niske šume hrasta kitnjaka. godini i biće nastavljeno i narednih godina. pruţaju izvanredne uslove za odmor i rekreaciju. Pored pošumljavanja šumskih goleti i u toku rata devastiranih šuma. ako se uzmu u obzir niske šume. Posebne prirodne vrijednosti: Ĉitavo podruĉje općine.stvoren matiĉnjak za uzimanje kalem granĉica. i zasigurno će doprinijeti animaciji ploda kestena ovog podruĉja u trţišnom smislu kao robe kroz najrazliĉitije forme. te niske kestenove šume. zauzimajući tako oko 2. U jesen ove godine već su vidni i prvi oĉekivani rezultati. cerom. Sve ostale površine nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost i ĉinit će osnovu za nova pošumljavanja u narednom periodu. šibljaci i goleti. svojom ĉistom i lijepom zelenom bojom vode.7. 2.krupnoća ploda je 2-3 puta veća od ploda pitomog kestena. niskih proizvodnih mogućnosti. virova.Krupa.1. Šume u svojini graĊana (privatne šume) u nadleţnosti su Kantonalnog resornog ministarstva.koja je ove godine prerasla nivo općine.000 ha. izuzev vještaĉki podignutih nasada ĉetinara u primjesi sa prirodnim vrstama lišĉara. Za podruĉje općine Cazin je veoma znaĉajna šuma kestena.6 Šumski resursi: Šume na podruĉju općine Cazin angaţuju znatan dio općinske teritorije. gdje dominiraju razne vrste vrba.Krupe raste izuzetno bijela vrba (Salix alba) drvo koje u sklopu narasta do 25 i do 30 m. malim površinama (cjelinama). Dolina rijeke Une sa svojim atraktivnim kanjonom. te sa kalemljenjem nastavljeno u 2002. Najveći areal pitomog kestena u Bosni i Hercegovini nalazi se na podruĉju cazinske općine. osnovana plantaţa. Sada se kesten nalazi u ĉistim sastojinama. Visokih prirodnih šuma na podruĉju općine Cazin skoro i nema. preteţno u mješovitim šumama sa hrastom kitnjakom. šume angaţuju najviše površine.2. Najrasprostranjenije šume su lišĉari. a mjestimiĉno potpuno kamenite.Urod plodova marona je dobar. sedre i ada. 11 . dolinske strane obrasle borovom i mješovitom šumom. rana vrba (Salix daphnoides vill). U kanjonu Une izmeĊu Ostrošca i Bos. lovor vrba (Salix pentanika).090 ha (oko 52% u društvenoj i oko 48% u privatnoj svojini). ali autohtonog porijekla. Prisutna je aktivnost na popularizaciji kestena kroz društvenu manifestaciju «KESTENIJADA». Radi se o jako degradiranim niskim šumama. Floristiĉki i prirodni fenomen rijeke Une daje peĉat ne samo ovom podruĉju.aktivnosti su usmjerene na podizanje i mjere njege šuma. Flora Une je tipiĉna za vodotokove naših rijeka. a od drugih vrsta vrba znaĉajne su: krta vrba (Salix fragilis). i 2003. nego predstavlja prirodnu vrijednost koja moţe da podnese najstroţije meĊunarodne kriterije vrednovanja prirodnim znamenitosti i ljepote.1.te vještaĉkim obnovama sa odgovarajućim vrstama. i dr. oko 25% općinske teritorije.godine iz Italije (region Firence) donesene su dvogodišnje sadnice marona. obiĉnim grabom. Poslije poljoprivrednih površina. a naroĉito dijelovi uz rijeku Unu pruţaju obilje izvanrednih prirodnih pejzaţa. sa mnoštvom brzaka. a i ukus je bolji. bukvom i drugim vrstama. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi oko 10. a mjestimiĉno i prave prirodne rijetkosti u sklopu originalnih prirodnih ambijenata. bogatstvo ribom. Poĉetkom 2001. Kalemljenje i oplemenjivanje pitomog kestena sa kultivarom tipa maron. niske bukove šume.Navedene aktivnosti provodi PJ: «Šumska uprava za uzgoj»Cazin u okviru JP»Unsko sanske šume» Bos.

Maksimalne koliĉine padavina zabiljeţene su u mjesecu oktobru 359 mm. sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20. august.5 m/sec). pa brdo V. maj. sedrotvoraca i biodinamike.Gomila i dr. august i septembar. dok je zimski period (januar. i to bijela i crna topola (Populus alba i Populus nigra). Sedru reprodukuju serdotvorci.1 m/sec). U prosjeku. posebnu vrijednost ĉini i neposredno okruţenje sa bogatim relejfnim oblicima i stvorenim vrijednostima kulturno-graditeljskog naslijeĊa (stari gradovi na visovima kanjona i proširene doline). Najviše padavina ima u toku proljeća (april. februar i mart 242 mm na 1m2) sa najmanje padavina. juni: 338 mm) i tokom jeseni (oktobar. Ova prirodna pojava je danas veoma rijetka u svijetu što još više potencira vrijednost Une. Oblici sedre su razliĉiti i ponekad fantastiĉni. a zatim skoro cijeli septembar.5 °C. u martu se snijeg kraće zadrţava.7 m/sec) i jugoistoĉni (1. Da bi sedra ţivjela moraju postojati prirodni uslovi: prirodno prelijevanje vode preko barijera. ali se ne zadrţava.incana) nešto niţa (od 10-25 m) koja je vaţna kao zaštita na slabo plodnim terenima uz brdske i planinske potoke. a najrijeĊi jugoistoĉni vjetar. Ono što ĉini Unu izuzetnom rijekom je svakako prirodni fenomen sedre. sa znatnim uticajem lokalnih uslova. kada su i temperature najniţe. te ponori kod Pećigrada i Stijene. 12 . Bez snjeţnih padavina su juni. jer je i prosjeĉna temperatura veća. Sa bioklimatskog stanovišta prosjeĉno je najpovoljnije vrijeme za ţivot i rad u maju i prvoj polovini juna. U maju snijeg moţe padati. Ljepota Une je tolika da se ĉesto neopravdano zaboravlja na druge prostorne cjeline u općini koje posjeduju znaĉajne prirodne vrijednosti: rijeka Korana koja tangira općinsko podruĉje sa zapadne strane. u vegetaciji Une sudjeluju i topole. 2. ili 23% više od srednje godišnje koliĉine padavina. te juni. ĉistoća vode. juli. novembar i decembar sa 335 mm). velika koliĉina vode. dok je u najkišovitijoj godini palo 1497 mm.1. Mjesec sa najviše dana sa pojavom padanja snijega je januar. dok su najtopliji juli. august. zatim jugozapadni (1.Osim vrbe. odnosno oko 75 dana godišnje. februar i mart imaju podjednak srednji broj dana sa padanjem snijega. sedrotvorci ţive samo u brzacima i sedra je ţiva samo ako je prekrivena originalnim ţivim slojem sedrotvornih mahovina. Decembar. zatim ĉitav juţni pojas Banje Gate do Ostroţca ukljuĉujući i termomineralne vode Gate. Pored pejzaţnih ljepota koju ĉine autentiĉna flora Une i fenomenalnih pojava proizišlih u odnosu sedre i vode. Prosjeĉna godišnja koliĉina padavina na ovom podruĉju je 1213 mm na 1m2. Autohtonu vegetaciju rijeke Une ĉini crna joha (Alnus glutinosa) do 30 m visoko drvo. Na podruĉju općine Cazin najĉešći su sjeverni vjetrovi. Srednja godišnja temperatura zraka je 9. Najhladniji mjeseci su: januar.8 Klimatske karakteristike: Ovo podruĉje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima. pa se i snjeţni pokrivaĉ najduţe zadrţava. Ljetnji mjeseci imaju nešto manje padavina (juli. najveću brzinu ima juţni vjetar (2. dok je srednja brzina ostalih vjetrova ista (1. zatim decembar i februar.6 °C. dok je bijela joha (A. što je za 284 mm. MeĊutim. septembar sa 300 mm na 1m2).4 m/sec).

459 ha što je oko 0.1 1. Razvoj industrije općine desio se izmeĊu 1972. višak radne snage jedan dio radno aktivnog stanovništva se zapošljavao u bivše republike.144 4. ( 178 stan.9 4.Tada dolazi do promjene u strukturi zaposlenih gdje industrija zauzima vodeće mjesto.3 2.194 5.19811961 1971 1981 1991 1.599 Broj stanovnika 1961 35.3 hektara po stanovniku. godine kada je izgraĊeno nekoliko znaĉajnijih privrednih objekata. godine bilo je u kontinuiranom porastu.446 1981 57. Podruĉje 1948 Općina Cazin Grad Selo 30.6 2. i 1980.1971.U zadnje vrijeme dolazi do znaĉajnijeg mehanizovanja te primjene agrotehniĉkih mjera u poljoprivredi pa su prinosi osjetno u porastu.Pedološki sastav i kvalitet tla nije takav da bi se na njemu bez intezivne agrotehnike mogli ostvariti znaĉajniji prinosi.5 1. 13 .Ukupna obradiva površina iznosi 20.723 29. OdreĊeni broj je zaposlen u trgovini i ugostiteljstvu te zanatskoj djelatnosti.406 12. pa općina Cazin spada u najgušće naseljene u Bosni i Hercegovini.0 1.558 1991 63. Njemaĉka i Švicarska. strukturi privrede i drugim elementima. MeĊutim i pored toga općina je imala a i sada ima malu stopu zaposlenosti.8 2. Zanimanje stanovništva Općina Cazin spada u red najnerazvijenijih općina u B i H.022 37. do 1991. Iako je stopa prirodnog priraštaja viša u seoskim podruĉjima zbog stalne migracije stanovništva prema gradu ukupan porast stanovništva odvijao se sporije nego u gradu. godine tradicionalno bila osnovna privredna djelatnost i izvor prihoda stanovništva općine. a sadašnje drţave Sloveniju i Hrvatsku.0 2.471 1971 45.0 19481991 2.2.7 2. procentu zaposlenosti stanovništva. Razvoj vitalnih komponenti pokazuje da se stanovništvo općine nalazi u demografskoj tranziciji koju karakteriše brţi pad nataliteta od pada mortaliteta pa je prirodni priraštaj u kontinuiranom padu./km2 ). koje se za 43 godine udvostruĉilo.Inaĉe poljoprivredni potencijali općine su dosta skromni.2.2.110 10.. godine da bi kasnije bila u opadanju.189 51.2 1.217 Prosjeĉna stopa rasta u % 1948.6 3. Obzirom na veliku nezaposlenost tj. a znaĉajan broj i u zemlje Zapadne Evrope i to preteţno Austrija. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA 2.9 2.3 Izrazito visoke stope nataliteta i umjerene stope mortaliteta u posmatranom periodu imale su za posljedicu visok prirodni priraštaj a time i ukupni porast stanovništva općine.2.1.545 25.2 2. Poljoprivreda je sve do 1972.468 8. mjereno prema društvenom proizvodu po stanovniku.552 46.1961. 2. Bliţa istorija demografske slike Stanovništvo općine Cazin posmatrano u periodu 1948.2. Stopa rasta stanovništva općine pokazuje tendenciju povećanja do 1971.4 hektara. a za normalnu ishranu stanovništva je neophodno najmanje 0.

6. “PROCJENA” 31.2.2003. Nacionalna struktura.81% 29.778 7.2. 2. Starosna struktura stanovništva.2003.2.12.07% Bošnjaci Srbi Hrvati 99.godine Muški Ţene 32.2.488 33.godine Bošnjaci Srbi Hrvati 66.814 49 % 51 % 2. “ PROCJENA” Stanje 31.861 Srbi 765 Hrvati 142 Jugosloveni 411 Ostali 227 ____________________ U K U P N O : 63.12. Ukupan broj raseljenih lica na općini Cazin.56% 2.12.634 2.12.2003 godine: 66.18% 0.469 117 48 0.36% Muslimani Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali 97. Broj stanovnika na općini. Popis stanovništva 1991 godine Muslimani 61.75% 14 .3. Stanje 31.406 0.2003 godine: 150 Izvor podataka: Knjiga sluţbene evidencije raseljenih lica i izbjeglica koja se vodi u općini Cazin.7.2. “PROCJENA” 31. “PROCJENA” 31.992 42.65% 0.5.2.84% 2.2.864 5.godine 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 17.2003.12.21% 0.35% 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 62.8.22% 1. Polna struktura.4.

9. Iako nema zvaniĉne evidencije o ovoj pojavi ona je opće poznata i sigurno je prisutna.2.096 1. godina 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 ţivoroĊeni 1. Demografski trendovi Prirodni priraštaj stanovništva je u padu i kreće se ispod 10 promila.171 995 1. - - - 15 .100 995 1.500 domaćinstava = 4. (Prema Godišnjem izvještaju o zgradama graĊenim u individualnom vlasništvu vidljivo je da se najveći broj objekata gradi na podruĉju grada odnosno prigradskim naseljima te u zonalnim centrima) Evidentan je i odlazak stanovništva u druge zemlje zbog teške ekonomske situacije.171 1. Povećava se broj domaćinstava uz istovremeni pad broja ĉlanova .302 stanovnika : 15.000 831 870 900 789 800 704 700 600 500 373 383 387 395 404 373 404 382 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 živorođeni umrli 500 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 - Starosna struktura stanovništva se mijenja te se smanjuje procenat mlade populacije u odnosu na ukupno stanovništvo.64 ĉl/dom.27 ĉl/dom.044 1.406 domaćinstava = 4.044 831 870 789 704 umrli 373 383 387 395 404 373 404 382 900 800 700 600 788 723 608 649 497 427 385 322 Prirodni priraštaj Prirodni priraštaj 723 788 608 649 427 497 385 322 1. 2002 godina: 66.200 1.2. popis 1991 godine. 63.096 1.406 stanovnika : 13. Prisutna je migracija stanovništva iz ruralnih prema urbanoj sredini i zonalnim centrima.300 1. Smanjuje se broj ţivoroĊenih a broj umrlih je otprilike isti u posljednjih nekoliko godina što ima za posljedicu promjenu starosne strukture.

U bliţoj prošlosti bio je visok procenat nepismenosti te je starija generacija radno aktivnog stanovništva uglavnom nekvalifikovana radna snaga . Kvalifikaciona struktura radno sposobnog stanovništva Iako nema podataka o kvalifikacionoj strukturi radno aktivnog stanovništva moţe se reći da je nepovoljna.160 6.000 1.662 Izvor:Statistiĉki podaci o privrednim i drugim kretanjima.607 6. VŠS i VSS iznosi 1. Naša je procjena da ima cca 7.160 6.110 7. mart 2003 godine) Ukupno 4. Od ukupno prijavljenih nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje uĉešće nekvalifikovanih iznosi 52. Federalni zavod za statistikiu.SSS i KV radnici 45.629 2001 6.3 %. PKV.707 2003 7.607 5.000 zaposlenih u inostranstvu.000 3.728 2002 7.000 0 1999 2000 2001 2002 2003 6.630 6.9 %.80 % a uĉešće VKV.165 7.656 8 84 698 31 1.656 5.160 4 47 557 1 1.507 NSS 368 VKV 52 KV 775 PKV 336 NKV 1186 U navedenu cifru nisu ukljuĉena lica koja se nalaze na privremenom radu u inostranstvu jer nam ti podaci nisu dostupni.018 2000 6. 16 . a u taj broj nisu ukljuĉena lica koja su zaposlena u R Sloveniji i R Hrvatskoj jer su tad bili u sastavu SFRJ) Kvalifikaciona struktura nezaposlenih Godina Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV 1999 6.246 287 4.000 6.150 6.960 VSS 256 VŠS 4480 SSS 1.872 4.872 4.2.000 2.353 lica su bila zaposlena u inostranstvu.150 6.10.343 4.110 15 111 839 31 7 2.000 4.630 6.165 4.343 16 93 962 29 5 2. Zaposlenost Godina 1999 2000 2001 2002 2003 8.000 5.822 280 3.306 268 3.656 7.150 5 61 662 5 4 1.940 Nezaposleni 6.940 Zapos l eni Nez apos leni Kvalifikaciona struktura zaposlenih ( stanje.2.488 296 3. (Prema popisu 1991 godine 3.110 7.343 Zaposleni 6.115 285 3.000 7.

................................58 Posl..411 .Šumarstvo i šumarske usluge… ...NK 3...........Ugostiteljstvo ........prodavaĉ 513 ................. …212 ................ …400 ........ 4... …208 ...........konfekcionar 188 ..680 ......................GraĊevinarstvo ..................poljoprivredni tehniĉar 54 .Obrazovanje ...Viša ekonomska 52 ... 1.......................... …............................ …................maturant gimnazije 110 ...........................................zidar 118 ............................osiguranje.Prema izvještaju JU Sluţba za zapošljavanje Biro rada Cazin ukupan broj nezaposlenih je 7..........57 ................. Mogućnosti prekvalifikacije Mogućnosti za prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju radno sposobnog stanovništva su moguće putem Zavoda za zapošljavanje koji organizuje kurseve za radniĉka zanimanja preko Centra za obrazovanje odraslih koji se nalazi u Bihaću...........................ekonomski tehniĉar 199 ...NerasporeĊeno po SKD ........................ ….......nekretninama i ost.................................67 ..............186 lica ( juni 2003 godine).......587 ....... …...............mašinbravar 152 Oblasti zaposlenja Zaposlenost po djelatnostima ( august 2003 godine ) ......Trgovina ..Komunalne djelatnosti ....................automehaniĉar 341 .................. 1...2.Industrija ......................... obv......28 ostale usluţne djelatnosti ....... I i II srednja škola u Cazinu organizuju vanredno školovanje za sticanje odreĊenih kvalifikacija u zanimanjima koja imaju po programu rada škola................11... ….........zidar 231 ..............djelatnosti ................ .....U........................................Isto tako J...087 (Broj zaposlenih koji nije rasporeĊen po SKD odnosi se na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama) U k u p n o : .............................Transport i veze ..... Po stepenu najbrojnija zanimanja su slijedeća: I STEPEN IV STEPEN .............. .... …631 ...bravar 131 .............. …132 .....Javna uprava i odbrana.posl...........raĉ........................medicinski tehniĉar 49 ... posredovanje........ osiguranje ...daktilograf 30 VI STEPEN III STEPEN .........................................graĊevinski tehniĉar 71 II STEPEN .........vozaĉ 116 ....................56 ...........................934 Ako se posmatra neregistrirana zaposlenost moţe se konstatovati da se najveći broj radno aktivnog stanovništva bavi poljoprivredom............ ...........................Rekreativne....tesar 32 ........Financ..............................soc............................. 2........ 17 ..................mašinski tehniĉar 219 ............djel.....kulturne i sportske djelatnosti....Zdravstvena i socijalna zaštita ........Nastavnik razredne nastave 22 ..

a pogotovu za obradu i stjecanje izgubljenih trţišta. Prije rata u Općini Cazin je egzistiralo 12 privrednih subjekata. Ogroman problem drţavnih firmi predstavlja neadekvatan menadţment. jedna nikako ne radi ("TKA") a drugoj iz godine u godinu otpada posao (Dubravahotel Sedra).2.3. klanje i konfekcioniranje mesa peradi. proizvodnja peradi. vlasništvo kao i finansiranje obzirom da poslije rata nije se moglo doći do pribliţno kvalitetnih financijskih sredstava za pokretanje i odrţavanje proizvodnje. 18 .Pošta". "Elektroprenos". "Praškasti proizvodi" i "Puran"). Tokom rata privreda Cazina je pretrpila znaĉajne štete na svojoj imovini. 3 poslovne jedinice "Agrokomerca" ("Poljoprizvod".1 Stanje privrede Ekonomiju općine Cazin u prijeratnom periodu karakterizirala je usitnjenost privrednih subjekata kako po ukupnom prihodu tako i po broju zaposlenih što je rezultiralo da općina Cazin bude na dnu ljestvice kao izrazito nerazvijena općina u BiH. Završetkom rata dolazi do niza izmjena pozitivnih zakonskih propisa u oblasti privrede te se javlja niz novih manjih privrednih subjekata u privatnom ili dioniĉkom vlasništvu i dolazi do situacije u kojoj društvena preduzeća ne mogu parirati privatnim firmama prvenstveno zbog neefikasnog mehanizma kontrole prometa. jedna "Ţitoprerada" ("Prerada kukuruza"). Zbog navedene situacije općina kao izrazito nerazvijena i veoma niskom stopom zaposlenosti u oblastima privrede okrenula se razvoju poljoprivrede.3 EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN 2. a neke proizvodnje kao proizvodnja papira vjerovatno neće nikada biti ni obnovljene. Efekti privatizacije nisu dali ni blizu oĉekivane rezultate izuzev "TOP" Ćoralići. te isti nisu ni mogli u ovakvom statusu biti nosioci privrednog razvoja u pravom smislu. U sadašnjem vremenu samo su još dvije firme u drţavnom vlasništvu i njihov obim poslova znaĉajno je opao. "Šumarija" i dr. proizvodnja medicinskih instrumenata. Na općini Cazin su ostale još dvije firme koje nisu privatizirane: DOO "Dubrava" (hotel Sedra) proces u toku i DOO "TKA" za koju je nadleţna Federalna agencija za privatizaciju. Kada se govori o razvijenosti industrije u bivšem periodu ne moţe se reći da je naša općina imala znaĉajnu razvijenost bilo koje industrijske grane u usporedbi sa drugim DPZ-a ili prosjekom drţave. Iako je poljoprivreda bila najznaĉajniji privredni dio znaĉajno je spomenuti oblast graĊevinarstva i trgovine. "PTT . a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno trţište. s tim da je industrijski napredak i standardizacija uslova proizvodnje jednostavno pregazila maltene kompletnu našu industrijsku strukturu. ali iste djelatnosti nisu izrasle u subjekte prepoznatljive van Općine. te trgovina koja je bila apsolutni nosilac trgovinske branše na općini. poslovna jedinica "Elektrodistribucija". Izuzev RO "RAD" i javnih preduzeća svi drugi privredni subjekti su bili u stvari poslovne jedinice (OUR-i ili RO) većih sistema u BiH. Na lokalnoj razini ipak su se isticale industrija graĊevinarstva.

000 19. br. br. INVEST.151 95.741 400.000 300.199. br.000 20.500 150.000 200.000 48.000 214.280 55.082 362.000 48.102 555.928 47. 26.136.500 150.401.806 15.879.420.knjiţara U K U P N O 849.694.685 11.000 3.136 8. 14.428.163 189. 33.400 301. br.849 146 44 321 59 570 25 43 99 60 233 4.847 503.000 50. 2.264.000 500.513 12. 9.127 44.300 220.100 5.000 433.419 9.289 491.074. br.108 167.771 87.000 100.731 349.000 40.400 50. br.000 600.544 3.2 TKA Sortirnica TKA Eksterno skladište br. 7. Tr.309. 74 “ prod.199 69.997 703.760.000 60.504. 3.Raštela “ prod.603 93. 30.000 40. 10.106 189.500 12.489 204. 56 “ prod.200 145.517 16. 61 “ prod.000 90.007.862.921 2.812.000 80.000 82. 29.872 207.000 60. NOVA ZAPOS. 22. CERTIFIK. CIJENA INVESTICIJE PREUZ.000 360.786 283.000 53.845 100. 4 “ prod.485 130 2 11 7 10 24 13 2 2 13 5 7 8 3 4 4 8 2 39 10 3 2 1 2 1 2 4 3 1 3 2 3 3 3 4 4 2 361 0 2 0 0 15 28 13 0 0 8 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 0 1 2 1 14 0 0 0 2 0 0 0 94 PREGLED PREDUZEĆA PRIVATIZIRANIH U VELIKOJ PRIVATUZACIJI PUTEM TENDERA R/B NAZIV PRDUZEĆA DRŢAVNI KAPITAL GOTOVIN.319 2. Ĉaršija “ Pecara-Divhana “ prod. 17. RADNICI NOVA ZAPOŠ.000 300.164 379. 32. 4. 24.000 1.000 2.713 7. 52 “ prod.600.Dubrava Auto-servis Rad Zanatske radionice Rad Stara škola I sprat Rad Stara škola II sprat Rad Transport TKA Eksterno skaldište br.100.722 171.000 200. 34.000 50. 13.549 1. 20.000.133 3.581.000 250. 82 “ prod. Proizvodna hala “Cazinka Skladište TOP”25 Maj” u Bihaću Motel”Horljava” Stijena Fast FOOD Dubrava Cazin Sari hotel. 4.525.451 279.695 96.497 240.000 2.710 118.998 8.782 13.000 100.000 170. UKUPNO PREUZ. CIJENA PROD.000 305. 27. br.433 194.PREGLED PRIVATIZIRANIH OBJEKATA U MALOJ PRIVATIZACIJI R/B NAZIV OBJEKTA POĈET.371. 95 “ prod.867.000 250.585.750 88.000 49. 12.505. br.000 10.566 176.105 53.000 8.000 625.000 600.000 243. 2. 35.000 63. 18.909 229.028 263. 8. 53 “ prod.000 2.496.033 316.572 402.749.705 4. 19.000 200.000 3.000 428. 3 TKA Nedovršeno skaldište TKA Benzinska pumpa TKA Otvoreni skladišni prostor TKA Montaţna baraka TKA Štamparija TKA Nedovršena poslovna zgrada TKA Angropreduzeće. br. 36. 28.713 100.1 TKA Skadišni prostor br.057 13. TOP 25 MAJ DOO BOSNA DD RAD DD MEDIC UKUPN O 4.888 109. 6.000 201.908 90.462 131.748 1.196 152.000 41.000 50. 5. 72 “ prod.000 50.471 1. 37.917.043 117.217 19 .000 372.000 44.620 250.000 126. 11.699. 25. 21.000 3. 16.000 22.000 66.000 170. 31. br.000 70.000 120.000 300. 3.628 23.000 28. 15. br. 1.800.000 430. Ćuprija “ prod. 78 “ prod.000 150. RAD.040. PREUZETE OBAVEZE 1.000 140.578 154.000 50. 23.929 58. 77 “ prod.000 110.685 13.000 171.163 92.. prodavnica 88 “ prod.517 506.000 20.

Dodatno zapošljavanje nije do sada realizirano u DD Medic i RO Rad.989 6.953.60 3.998 32.-te godine firme ne biljeţe znaĉajan rast po bilo kom osnovu.604 51.277.517 KM što ĉini 74% u odnosu na prodajnu vrijednost.911 7. U strukturi prodajne vrijednosti gotovina uĉestvuje sa 3.217 KM što ĉini 43% prodajne vrijednosti. PREGLED PREDUZEĆA KOJA SU PRIVATZIRANA JAVNIM UPISOM DIONICA DRŢAVNI KAPITAL % DRŢ. KAPITAL UPISANI IZNOS % UPISA 1.055. Na našoj općini nije došlo do gašenja niti jedne društvene firme iako neke apsolutno ne obavljaju svoju osnovnu registriranu djelatnost kao npr.862.514.00 99.131.721 16.600. Pored iznosa za koji su prodate navedene firme preuzete su i obaveze u iznosu 9.136 KM. pa se ne moţe precizno dati broj zaposlenih po oblastima privreĊivanja kao i iz razloga znaĉajnog rada na crno.953. Generalno gledajući svim firmama je neophodna pomoć u izradi programa uvoĊenja nove tehnologije i proizvodnje. "Medic". Velik broj firmi se bavi sa više djelatnosti od onih koje su specijalizirane. Javnim upisom dionica obuhvaćene su ukupno 4 firme sa 16. KAPITAL DRŢ. PredviĊena investiciona ulaganja od 16.236. Obaveze preuzimanja 570 radnika nije realizirao DD Medic koji ne obavlja trenutno djelatnost dok su druga tri subjekta to izvršila. a u istom uĉestvuju uglavnom radniĉka potraţivanja po osnovu liĉnih primanja radnika bilo da su radno angaţirani ili su u skladu sa zakonom dobili otkaz. a ni NVO koje se bave poslovima pomoći preduzećima.357 13.07 1. 3.953.7% drţavnog kapitala koji je bio predmet prodaje.029.055.227 14.01 Izvor podataka iz izvještaja Agencije za ptivatizaciju USK-a.880 854.052 42.291.849 KM odnosno 95% od ponuĊene prodajne vrijednosti. Od 2000.462 8. a jedan od razloga je preveliki broj firmi koje se bave istom djelatnošću kao i samostalnih radnji. 2.317 1. DD PREVOZ ANGROPRED. ugostiteljstvom odnosno usluţnim djelatnostima uz rjeĊe long poslove. Općinska pomoć se uglavnom svodi na administrativno pravnu pomoć u odjeljenju za privredu prilikom otvaranja i registracije poslovnih jedinica.768.281 KM u certifikatima odnosno za tri puta veći iznos od ponuĊenog na javnom upisu što govori o velikom interesu ne samo radnika dotiĉnih firmi već i ostalih imaoca certifikata.265 1.79 2.688.020.600.880 854.322 1.116 2.052 KM što ĉini 86. R/B NAZIV PREDUZEĆA UKUPAN KAPITAL PRIVT.837 19. U privatnom sektoru uglavnom preovladavaju mali biznisi sa rjetkim izuzetcima. Isti je prodat za vrijednost 51. 4.131."TKA".281 3.646.688.071.80 86.KAP.922 1.749.289 KM a iste su prodate za 22.462 8. CAZINKA TŢP CAZIN UKUPNO 2. izrada programa za dobijanje financijskih sredstava po povoljnim uslovima 20 . ZA PROD.55 4.401.462 8.989 6.20 100.699.199.70 1. Preduzeća ne dobivaju pomoć od lokalne zajednice obzirom da naša općina nema formirano odjeljenje za ekonomski razvoj niti postoje konsultantske firme.107 854.760. Razvojem privatnog biznisa uglavnom se kretalo sa trgovinom.20 86. meĊutim ista uglavnom nisu ispoštovana izuzev TOP 25 MAJ koji je izvršio svoje obaveze.052 4.289 KM ili 15% a plaćanje u certifikatima iznosi 85% odnosno 19. "Angropreduzeće" i "TŢP" iz raznih razloga.721 16.Tenderskim naĉinom prodaje privatizirane su 4 firme sa ukupno ponuĊenim kapitalom za prodaju u iznosu od 23.277.553.

3. do 21 .12.1999. te izvoze u drţave: Hrvatsku.12. 556 571 581 578 597 213 483 1252 217 495 1283 220 519 1320 216 544 1338 225 577 1399 DJELATNOST TRGOVINA UGOSTITELJSTVO ZANATSKO-USLUŢNE DJELATNOSTI UKUPNO 700 600 500 400 300 200 100 06 .6%. USL.g. 31. pomoć za osvajanje nekadašnjih i novih trţišta te pomoć u kvalitetnoj organizaciji firmi.4%. realizacija sredstava je mukotrpna i spora.g. – 31. 31.2003. DJELAT. STANJE NA DAN 31. 31. Dostupnost kapitala na lokalnom nivou nije apsolutno zadovoljavajuća. Sloveniju.5 % što je povoljan trend kretanja te doprinosi ukupnom zbirnom povećanju sve tri djelatnosti u iznosu od 10.6%.12.12. 1999.2 00 3 19 99 20 00 20 01 20 02 TRGOVINA ZANAT. Italiju i Austriju.12.g. 1. visoka je cijena kapitala kao i nepovoljni rokovi vraćanja odnosno nema sredstava za razvojne potrebe već se sve svodi na izriĉito komercijalnoj osnovi odnosno za potrebe obrtnih sredstava.12. Na podruĉju općine ima ne prijavljenih poslovnih jedinica što znaĉi da ima sive ekonomije. Oblast ugostiteljstva ima ĉetverogodišnjem periodu svega 5.12. 2001.12. br.1999.g. 2.za privreĊivanje u svijetu. Uprave prihoda i inspekcijskih sluţbi. a ista iz razloga ne sprovedbe zakonske regulative od strane Financijske policije. 31. Pregled poslovnih objekata (period 31.12. najstabilniji trend promjena (porasta) u navedenom Najznaĉajniji porast biljeţe zanatsko-usluţne djelatnosti 19.2003. 2003. Firme koje prevazilaze lokalne okvire uglavnom svoju robu plasiraju na teritoriju BiH. 2002.godine) Red. (vrijeme od 4 godine) od 7.g. 31. UGOSTITELJSTVO Iz navedene tabele je vidljivo da oblast trgovine ima blagi rast u promatranom periodu 31. 2000.

11. 10. za 33 poslovne jedinice).06. 10. Benzinska pumpna stanica Poljoprivredna apoteka Diskontna prodavnica Supermarket Autopijaca Predstavništvo Minimarket Trţnica na malo (pijaca) Otkupna stanica Robna kuća Trgovina na veliko u tranzitu Pumpna stanica za loţ ulje UKUPNO: Privredna društva 163 70 95 11 28 5 28 9 6 4 6 2 1 3 3 1 1 1 1 439 Fiziĉka lica 80 54 12 9 3 158 Ukupno 243 124 107 20 28 5 28 9 6 4 6 2 1 6 3 1 1 1 1 597 PREGLED UGOSTITELJSKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. 5. 13.god. 16. 17.g.g. PREGLED TRGOVAĈKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. za trg.-stov. 7. 8.Znaĉajno je napomenuti da zanatsko-usluţne djelatnosti iz godine u godinu biljeţe rast i to u svakoj narednoj godini veći nego u predhodnoj (2000.2003. 12.GODINE R/B 1. 18.g. 3. 8. za 24. 19. za 12 2001. na veliko Skl. graĊevinskog mat. 2002. 3. 2. 7.g.god. za trg. Vrsta objekta Kafe-bar Restoran Bife Pokretni objekti Gostionica Ćevabdţinica Gril Bistro Pizzeria Ostalo UKUPNO: Privredna društva 36 4 2 6 1 1 12 2 2 66 Fiziĉka lica osnovno dopunsko 39 31 10 3 8 3 9 2 5 6 3 3 7 3 1 2 14 7 103 56 Ukupno fiziĉka lica 70 13 12 11 5 8 6 10 3 21 159 Ukupno 106 17 14 17 6 9 6 22 5 23 225 22 . 5. za 31. za 61 poslovnu jedinicu. na malo Skl.god. što se moţe smatrati pozitivnim trendom. Promatrano ukupno sve tri djelatnosti biljeţimo povećanje u 2000.-stov. za 37. 9.GODINE R/B 1.2003. 2001. za 25 i 6 mjeseci 2003. 9. Vrsta objekta Klasiĉna prodavnica Kiosk Specijalizirana prodavnica Butik Skl.06. 4. god. 14. 2002.-stov. za 18 i 2003. 15. 6. 2. 4. 6.

19. 7. 26. 44. 30. 37. 10. 18. 16. 49. 15. 38.PREGLED SAMOSTALNIH ZANATSKIH RADNJI I DRUGIH DJELATNOSTI /na dan 30. 22. 23. Vrsat djelatnosti Zidarska Krojaĉka Mesarska Frizerska Stolarska Mlinarska Auto škole Poslastiĉarska Limarska Elektro-instalaterska Vodo-instalaterska Agencije Pekarska Elektro mehaniĉarska Salon zabavnih igara Kovaĉka Izrada projektne dokumentacije Molersko-farbarska Izrada betonskih elemenata Auto mehaniĉarska Auto limarska Staklo rezaĉka VoĊenje poslovnih knjiga Rovokopaĉka Utovarivaĉka Vulkanizerska Videoteke Fotografske Tesarske Pilana Zlatarske Biţuterije Mašin bravarska Krovo pokrivaĉka Auto otpad Auto elektriĉarska Izvlaĉenje drva Parketarska Pravna pomoć Proizvodnja krofni Peĉenje kokica Izrada etiketa. 9. 6. 33. 20. 17. 28. 47. 41. 8. 21. 11. 34.godine/ R/B 1. 31. 29. reklama Sahadţijske Prikupljanje sekundarnih sirovina Izrada peĉata Geodetski poslovi Tapetarska Kameno rezaĉka Krznarska Osnovna 51 22 21 27 15 19 5 7 5 1 1 11 3 3 6 2 4 4 7 3 6 2 6 2 2 1 3 1 2 2 3 2 1 1 1 1 1 1 Dopunska 3 8 5 8 6 23 1 9 4 4 6 1 6 1 1 2 1 10 8 1 2 9 2 1 2 2 1 1 1 1 2 1 2 2 2 1 Ukupno 54 30 26 35 21 23 19 5 8 14 1 5 11 7 9 7 8 5 5 9 1 3 16 8 3 8 9 4 2 1 4 2 3 2 2 3 2 2 2 2 1 2 12 2 2 2 2 1 1 23 . 43. 46. 24. 42. 40. 35. 12. 27. 14. 4. 25. 39. 2.2003. 32. 3. 36.06. 45. 48. 5. 13.

) Postavljanje roletni Uzgoj šampinjona Izrada cerada Aranţiranje Proizvodnja soda vode Valionica pilića Atelje Proizvodnja hemijskih sredstava Izrada ortopedskih pomagala Izrada šila Pakovanje zrnastih proizvoda Cvijećarnica Pogrebna Iznajmljivanje aparata Proizvodnja tjestenine Poljoprivredna Prţionica kahve Izol. 66. 18. 63. 72. 12. 3. 73. 62. 15. 10.12. 5. 13. 16. 71. 60. 14. 64. VRSTA DJELATNOSTI Pekarska Vulkanizerska Automehaniĉarska i vulkanizerska Prţionica kahve Fotografske radnje Krojaĉka Mesarska Frizerska Limarska Instalacione (elektro. 55.2003. 7. Vodo. Podnih obloga U K U P N O 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 5 1 273 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 151 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 7 1 1 424 PREGLED ZANATSKIH RADNJIH I DRUGIH DJELATNOSTI U SASTAVU PREDUZEĆA /na dan 31. godine/ R/B 1. 6. 65.) Izrada projektne dokumentacije VoĊenje poslovnih knjiga Izrada betonskih elemenata GraĊevinarstvo-visokogradnja GraĊevinarstvo-niskogradnja GraĊevinarstvo-završni graĊevinski radovi Stolarska Osiguravajuća društva Banke BROJ 9 8 14 5 1 1 5 2 4 10 6 5 1 2 1 7 1 4 4 24 . 52. 58. 51. 59. 70. 56. 61. prostora i dr. 19. 68 69. 67. 54. 17. 2. gas i dr. 53.50. 9. 74. 57. 8. Obućarska Metalo brusaĉka Optiĉarska Izrada plastike Knjigovezaĉka Ţivinarska farma Ĉišćenja (fasada. 11. 4.

35. 25. 31. 26. 39. 44. 40. 37. zatim proizvodnja mesa. a onda i uzgoj priplodnih junica. 42. 43. 38. 29. 45. 28. 22. 25 . općina Cazin prednjaĉila je u Regiji Bihać.3. Zahvaljujući prednje navedenim okolnostima i entuzijazmu. 41. što je postignuto sinhroniziranom akcijom općine Cazin i Veterinarske stanice Cazin. sportske kladionice Proizvodnja praškastih proizvoda Sjeĉenje i obrada kamena Autobusna stanica Pakirnica Mljevenje šećera Proizvodnja mlinskih proizvoda Proizvodnja metalne konstrukcije Proizvodnja smokija Autopraone Pogrebna djelatnost Obrada metala Baţdiranje i servisiranje tahografa Proizvodnja nesastavljene graĊe za patosanje Izrada elemenata od metala. 24. Zlatarske radnje Proizvodnja tekstilne konfekcije Reciklaţa metalnih i nemetalnih ostataka Sjeĉa i izvlaĉenje drva Proizvodnja stiropora Štamparska i usluţna djelatnost Proizvodnja platiĉne stolarije Igre na sreću i zabavu. 34. Pošto su stoĉarska i ratarska proizvodnja uzajamno povezane. gume i plastike Proizvodnja bezalkoholnih pića Punionica soka Štamparska usluţna djelatnost Ostalo U K U P N O 1 5 1 1 1 1 3 6 1 1 1 1 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 2 24 153 2. 36. Poboljšanjem pasminskog sastava goveda na podruĉju općine povećala se i proizvodnja mlijeka i mesa po grlu. a povećao se i kvalitet proizvedenog sirovog kravljeg mlijeka i mesa. 33. 23. i po broju vještaĉki osjemenjenih plotkinja našla se na trećem mjestu u R BiH. ProvoĊenje mjera vještaĉkog osjemenjavanja i zootehniĉkih mjera licenciranja goveda. Vaţno je naglasiti da su do rata ove aktivnosti sufinancirane i to u znaĉajnoj mjeri. znaĉajno se razvila i ova proizvodnja posebno proizvodnja i prerada krmnog bilja. 27.2. a u okviru toga proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka na prvom mjestu. doprinijelo je oplemenjivanju pasminskog sastava. Dominira tip simentalske pasmine kao rezultat višedecenijske aktivnosti poljoprivredne i veterinarske struke podrţane budţetom zajednice. 32. 21. 30. Stanje poljoprivrede Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stoĉarstvo.20.

.....76% 0...... 21....... 2. 396 Ha ...................88% 5.. ukljuĉujući i devetomjeseĉni period tekuće godine gdje je to bilo moguće..... 16.. 8. Omjer poljoprivrednog.......30% Obradivo zemljište Oranice (bašte) Voćnjaci Livade 37.331 Ha ....inţinjera poljoprivrene struke od ĉega su 4 stekli zvanje magistra i jedan doktor poljoprivrednih zbnanosti... obradivog i oraniĉnog zemljišta po stanovniku. Ilustracija stanja u poljoprivredi naše općine prikazana je tabelarnim pregledima obuhvatajući proizvodnu aktivnost posljednih pet godina..950 Ha ....Oranice (bašte). Poljoprivrednih tehniĉara ima ukupno 61 od ĉega 7 radi u struci 22 radi u drugim zanimanjima dok su ostali na birou rada.40 0. Doktora veterinarske medicine ima ukupno 7 i 9 veterinarskih tehniĉara-bolniĉara .. Dva dipl..ing poljoprivrede vode se kao nezaposlene osobe na birou rada stim što jedno od njih radi u obrazovanju na odreĊeno vrijeme a jedno je na sluţenju vojnog roka. Trogodišnje obrazovanje poljoprivredne stuke ima ukupno 35 osoba od ĉega preraĊivaĉa ţita i brašna...... (ha) ORANIĈNO PO STAN............406 0...66% Pašnjaci (neobradivo) neplodno Najveći dio obradivih površina je u privatnom vlasništvu cca 94%................. 3..... PO STAN.... (ha) 63. OPĆINA CAZIN BROJ STANOVNIKA POLJOP........... preraĊivaĉa mesa i mlijeka 15. ...36 0...... što je u osnovi zbir površina obradivog i neobradivog zamljišta iz prednje navedenih struktura.....41% 47........ dok se tri veterinarska tehniĉara naleze na biro rada...Livade . TakoĊer je prikazano kretanje mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede na općini što predstavlja pravi indikator i realnu vrijednosnu sliku svega što se dešavalo u agraru..............985 Ha ......771 Ha.........Struktura poljoprivrednog zemljišta na općini Cazin........Neobradivo-neplodno(pašnjaci) ...Voćnjaci ..28 Na podruĉju općine Cazin ima 19 dipl...................Obradivo zemljište ........ Prednje navedeni podaci ukazuju na ĉinjenicu da što se tiĉe obrazovne strukture u ovoj privrednoj grani ista je više nego dovoljna spram veliĉine i razmjera aktivnosti. (ha) OBRADIVO PO STAN.................................. stoĉara 2 i ratara 12 i svi su na birou rada....... 26 ...440 Ha ______________________________________________________ Dakle ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 23............

233 138 19.000 6.000 GODINE 1998.000. 2003.275 (6.000.000 /1. 2003. 1999.056. 2003.618 266 GODINE 1998.000 /1.konji pad.296) 8.280.492 (6337) KOZE 340 340 720 427 427 628 Napomena: U zagradi je naveden broj plotkinja (krave i junice) u koloni goveda 21000 20000 19000 18000 17000 16000 15000 14000 13000 12000 11000 10000 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1998.000.360) 8.000 16. 1999.233 138 10.PREGLED BROJNOG STANJA STOKE VRSTE STOKE OVCE KONJI 8. 2002.000.200 (7.500.000. 2002. GOVEDA 9. 2001.100) 9.000 3.400 600 14.030) 7.000 (6. 2001.400 7.000 600 10.000.200 (6. 2002.968.600. goveda u masi pad dok je prisutan blagi porast broja plotkinja. 2000.000 6.000. GOVEDA OVCE KONJI KOZE IZVOR: Podaci u zadnjem redu tabele rezultat su izvršenog popisa u zadnjih mjesec dana ove godine a ostali podaci su iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin.000 15.000 18. Iz priloţenih podataka vidljivo je da ovce i koze biljeţe porast broja grla.000 5. 27 .000 /1. PREGLED PROIZVEDENIH I OTKUPLJENIH KOLIĈINA MLIJEKA -u litrimaKOLIĈINE MLIJEKA OTKUPLJENO/PRODANO PROIZVEDENO NA PIJACI 17.000 17. 1999.400 915 8.800 (7. 2001.000.000.400) 7.000 20. 2000. 2000.

740 624 jeĉam 102 136 195 600 2.915 6.400 225 2. Evidentan je blagi pad proizvedenih koliĉina mlijeka.614 2003. 4. 5.000 12.640 5. 2001.290 1999.280 1.200 6.270 5.920 2.400 600 3.420 280 81 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Gajenje povrća poluintenzivnog je karaktera. Pšenica 6.200 Raţ 100 100 360 820 1.470 1.700 6. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE POVRĆA VRSTE POVRĆA Krompir grah ostalo povrće 1998. 3.328 Zob 540 3. a od ove godine poĉelo je uvoĊenje savremenijih metoda i tehnologija u proizvodnji . 2. 1999. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE ŢITARICA -u tonamaVRSTE USJEVA GODINE 1998.IZVOR:U zadnjem redu otkupljene koliĉine mlijeka predstavljaju egzaktne podatke dobivene od mljekare D.575 135 1. 3.496 110 3.976 2.o.752 10.150 670 1.060 1.Ova aktivnost omogućena je podrškom Naĉelnika općine nakon što je potpisao Sporazum o saradnji sa Svjetskim luteranskim savezom.640 10. 2003.100 Kukuruz -zrno8.120 8.726 2002. 2000. 2.645 2000.939 2001.910 4. 2002.”Meggle” Bihać. GODINE 28 .širenjem plasteniĉke proizvodnje uz povoljna ulaganja na kreditnoj osnovi Svjetskog luteranskog saveza i proizvoĊaĉa uz aktivnu ulogu općinske poljoprivredne struĉne sluţbe.a ostali podaci potiĉu iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin.o.650 IZVOR:statistiĉki obrasci iz Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Zajedniĉko obiljeţje svih kultura navedenih u prethodnoj tabeli je nizak prosjeĉni prinos kao rezultat ekstenzivnog gospodarenja a uz velik uticaj vanjskih faktora/klimatske prilike/ .

BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI I MJEŠOVITOG DOHOTKA (NETO DODANE VRIJEDNOSTI) VRIJEDNOST PROIZVODNJE TROŠKOVI UKUPNO BRUTO DODANA VRIJEDNOS T AMORTIZACIJA/ 7 % od bruto dod. 2003.godine kao najsušnije u zadnjih sto i više godina) opada zainteresiranost za bavljenjem pĉelarstvom profesionalno.701 2002.448.848.362. 16.900 1999.723.048 629 1./ MJEŠOVITI DOHODAK /neto dod. Med ovog podruĉja postao je prepoznatljiv svojim kvalitetom na trţištu Kantona Sarajevo. i 2002.656 19.391. 38.300 2000.382.250 1. gdje je dosta traţen. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE IZ PĈELARSTVA P ROIZVODI PĈELA Med Vosak 1998.195 2.299.000 1. 50.godina kao najkišovitijih u prošlom stoljeću .080. 55.772 35.380 45 1.vrijed.684./ GODINE 1998. 16.009.250 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Danas na općini djeluje udruţenje pĉelara “KESTEN” Cazin koje okuplja oko 80 pĉelara. 26.000 1. 53. 31. 24.210 25.821 24.614.000 2001.160 15.777.PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE VOĆA GODINE 1998.000 1. Zbog sve slabije kupovne moći domicilnog stanovništva i izraţeno nepovoljnih klimatskih uslova (1999.874.612 1.116.517 19.000 1.500 4.374.054. 2001.548.669 22.303.083. 25.705 21. 39.066.506 2003. 1999.673 1.198.696 1.a ukupno ima izmeĊu 150-200 pĉelara od kojih pet/šest njih ima 100-200 košnica pĉela i profesionalno se bave ovom proizvodnjom.vrij.250 2003.159 IZVOR:Statistiĉki obrasci obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede 29 . 2002.911. te 2003.905 32.968 18 1.992 18 Orasi 436 436 660 360 180 IZVOR: statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Proizvodnju voća ekstenzivnog je karaktera.032 17.100 22.429.551.374 30.046 381 382 272 Kruške 532 319 532 162 162 135 VRSTE Dunje 7 3 11 2 2 2 VOĆA Šljive Breskve 7.461 18.790 2000.976 30 747 9 9 1.200 25.000 2002.635.102.027 2001. 43. Jabuke 1.162 1.918.218. 2000. GODINE PREGLED OSTVARENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE.821 1999.000 1.453 14.167 15.260.063.818 19.200 27.

000 30. godine i kao takvi vode se u poljoprivrednoj sluţbi.000 59.Investicije po karakteru izgradnje Ostvarene investicije po karakteru izgradnje Izgradnja novih Rekonstrukcija Odrţavanje nivoa kapaciteta modernizacija i postojećih dogradnja kapaciteta UKUPNO -KM- GODINE 1998. 2001.000 3.000 1. 2001.400 263.000 - 55. Izvori finansiranja GODINE IZVORI FINANSIRANJA Vlastita sredstva 1998. PREGLED INVESTICIONIH ULAGANJA U POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU.200 360.554.000 B.000.000 8.000 895.000 2002.000 662.3500 poljoprivrednih domaćinstava (proizvoĊaĉi mlijeka) .000 600. 2003 Staje za krupnu stoku Staje za sitnu stoku Poljopriv redne mašine.150 6.150 40.000 1.000 Ulaganja humanit.000 263.000 182.150 2001.000 80.i oprema Voćnjac i Goveda Ovce. PRERADU I DR.000 143.000 540.900 880.2169 poljoprivrednih domaćinstava koja imaju i druge stalne prihode od drugih izvora.150 895.150 895.PREGLED POLJOPRIVREDNIH DOMAĆINSTAVA Ukupno (cca.400 40.000 2000. 2000.000 C.000 UKUPNO -KM- 397.000 50. 223.000 7.000 40.000 1.600 284. 1. 2002.000 72. 2003. 338.884.884.000 182.000 50. 310. 637.000 263.150 895.200 397.000 320.000 10.000 947.600 100. 2000.) 6000 poljoprivrednih domaćinstava: 188 poljoprivrednih domaćinstava ţivi od poljoprivrede (farme-stoĉari) 143 ostala poljoprivredna domaćinstva (specijalizirane i komplementarne djelatnostiorganizirani kroz zadruge.000 IZVOR/tabele A-C/:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin 30 .000 10. udruge i udruţenja .000 80. Izvor:Prednji podaci iskristalisani su nakon izvršenog anketiranja poljoprivredni resursa općine Cazin u oktobru i novembru 2003.200 72. 1999.884.000 2003.000 947.000 - 134.000 204.200 1999.000 1.000 360.000 185. 1998.000 10.000 263.000 947. A.000 300. UKUPNO -KM397.000 Krediti 338.000. ulaganja u poljop.000 320. 4. 59.000 450.000 20.100 1.200 177. org. 1999.000 59. koze Ţivina Ostala inv. 680.000 300. 2002.000 180.200 360. Tehniĉka struktura investicionih ulaganja NAZIV /vrsta investicionih ulaganja / GOD.

zemljište stanište mikroorganizama. 2. ljeta i dijela jeseni. u ratnom periodu silom prilika su posjeĉene iako naša općina ne raspolaţe visokim šumama odnosno beznaĉajne su u površinskom smislu ali isto tako se ne moţe reći da se kvalitetno revitaliziraju. Pregled noćenja turista po godinama: 2000.3 Turizam Po pitanju prirodnih resursa. Kroz ove aranţmane prezentiran je Cazinski sajam. savjetovanja. godine 9829 2002. a hotel u Cazinu je totalno van upotrebe poslije rata. a poseban segment u aranţmanu je uvezanost sa Plitviĉkim jezerima.Ekonomski uticaji i okruţenja 4. Pored svega vaţno je napomenuti i ĉestu izmjenu propisa koji regulišu finansiranje turistiĉke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju. U poslije ratnom periodu nije došlo do znaĉajne posjete turista općini odnosno Sedri uglavnom se svodi na kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara.Socijalni ambijent Razvoj poljoprivrede kroz navedene proizvodnje i preraĊivaĉko-prehrambene industrije moţe se reći da je naznaĉajniji dio privredne djelatnosti koja je imala i najveću direktnu kao i indirektnu uposlenost sa perspektivom daljeg razvoja posebno u oblasti peradarstva i mesne odnosno klaoniĉke industrije. Turizam u prijeratnom periodu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranţmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća. meĊutim općina Cazin nije imala osnovanu Turistiĉku zajednicu prije rata niti poslije. te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turistiĉkoj klijenteli.Biotiĉki faktori a)ĉovjek. Ako ovome dodamo da u Cazinu imamo samo jednu Turistiĉku agenciju onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje moţe. Hote Sedra raspolaţe sa 56 soba i 25 soba u bunglovima ukupno 81 soba u upotrebi sa 196 leţaja ukupno što je manje za 10 soba i cca 25 leţaja od predratnog perioda.godina 10149 2001. Novost je organizacija EKO sajma na prostorima Sedre koji je prvi put odrţan na terenima kompleksa Sedra. Prezentaciju turizma vrše Turistiĉke zajednice. dio vjerskih objekata i gasto ponuda. a posebno šuma.Abiotiĉki: a)zemljište kao pedološki supstrat b)klima sa svojim elementima 3.Na poljoprivrednu proizvodnju utiĉe više faktora i zbog toga je ona na neki naĉin specifiĉna: 1.glista i dr.3. nauĉnih skupova i sl. 2. godine 9365 31 .

granica općine prema Bos. Najznaĉajniji putni pravac koji prolazi podruĉjem općine Cazin je magistralni put M 4.200 NeizgraĊeno 0 4.920 Asfalt 32.2. okolo je brdovit teren.000 10. koji predstavlja glavnu osovinu razvoja općine.Kladuša-Bihać).700 10. 4. 5.-1 R 400 R 401B R 402 R 403 R 403A R 403B Ukupno: Ukupna duţina 32. Cazin ima veliku mreţu lokalnih I nekategorisanih puteva.Raštela – Gata (granica općine) Trţ.200 0 0 0 0 0 4.400 88.300 11. Ipak.200 32 .Most-Jajce-Travnik-Sarajevo-Goraţde-Skoplje).780 4. Na podruĉju općine Cazin egzistiraju slijedeći regionalni putni pravci: 1. Podruĉje općine Cazin nalazi se na pravcu budućeg transportnog koridora X (KarlovacV.Kladuša-Cazin-Bihać-S. 3.720 Tucanik 0 4. svi ti putevi povezani su sa vaţnijim asvaltnim pravcima.840 7.4. Svi putevi vode ka centru. koji prolazi smjerom Sjeverozapad-Jugoistok.2.300 11.-1 (V.200 0 0 0 0 4. te moguću izgradnju velikog broja puteva. a najĉešće sa lokalnim putevima. okolo Cazina su locirane mjesne zajednice odnosno naselja (zvjezdani tip).840 7.1 Saobraćajna infrastruktura Drumski saobraćaj: Općina Cazin ima dosta nepovoljan saobraćajnogeografski poloţaj.700 10.000 10. INFRASTRUKTURA 2.4. 2. što se negativno odraţava na saobraćajne uslove. regionalnim. 6. Krupi Ćoralići – Trţ-Raštela – granica općine prema R Hrvatskoj Trţ.400 84.900 11. Grad Cazin lociran je kotlini.2. R-400 R-401B R-402 R-403 R-403A R-403B Skokovi (veza sa M 4-2) – Todorovo (granica općine Koprivna (granica općine) – Gnjilavac – Cazin Cazin – Stijena .780 700 11.Raštela – Crnaja – Šturlić – granica općine prema R Hrvatskoj U slijedećoj tabeli prikazano je stanje magistralnih i regionalnih puteva (stanje kolovoza) : Stanje kolovoza (m) Broj puta M 4. magistralnim.

00 33 . 60% asfaltirano. Poslije agresije asfaltirano 1. 30% neasfaltirano.00 5.000.00 3.00 4.000.000. povezuje dvije MZ-e i dvije općine. povezuje dvije MZ-e 1.00 4.50 4. sanacija udarnih rupa.000.00 4. evidentirano 5-6 klizišta velikog omjera. 5.800.00 3.00 2. u dobrom stanju.000.500. 12.00 4.00 3. na dionici postoji klizište.Stanje lokalnih puteva na podruĉju općine Cazin: R/B Lokalni putni pravac Širina kolovoza Ukupna Duţina (m) Opis stanja 70% asfaltirano.KafaneKovaĉevići-ĈajićiLiskovac-MujakićiRoišići-Pećigrad Mihaljevac-OsredakVrelo-granica općine Stijena-MiostrahMajetići-OstroţacProšići-granica općine Stijena-Podgredina Stijena-Vilenjaĉa (do škole) Cazin-SlatinaĈizmići-HašićiPrkos-TrstovacMarin Most-Rujnica Liskovac-ŠkrgićiŠturlićka Platnica Kula-Dubravagranica općine Beg. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.00 5.00 14 15 16. u dobrom stanju.00 4.00 4. povezuje dvije općine 70% asfaltirano.00 metara puta Makadam. 40% neasfaltirano.00 15. povezuje naseljena mjesta MZ-e Asfaltiran.Platnica-Lipa Šturlić-Hadţin Potok 5. dio u dobrom stanju. Beg. 30% neasfaltirano. nema signalizacije. 10. nema signalizacije.00 5.000. 11. mostrekonstrukcija.500.800 m (dio još u fazi asfaltiranja) Asfaltiran.00 16. povezuje naselja MZ-e Makadam. povezuje općinu sa R Hrvatskom preko malograniĉnog prelaza H. nema signalizacije.500. 4. 4. nema signalizacije. nema signalizacije.00 3.00 5.500.00 15.00 10.00 5.KoprivnaŠehiti-Ljubijankići Šehiti-PonjevićiLiĊani Gornja KoprivnaSkokovi Kliĉići-Vignjevići 5. 40% neasfaltiran.00 4.00 2.00 4. nema signalizacije. 8. 45% neasfaltirano. povezuje tri MZ-e 55% asfaltirano.00 4.Potok.000. sanacija udarnih rupa. povezuje dvije MZ-e Makadam. u dobrom stanju. nema signalizacije. nema signalizacije. Poslije agresije asfaltirano 5.600. 13. Rajak-KrivajaŠ.700. povezuje dvije MZ-e Makadam.000.00 12. povezuje naselja u MZ-i 60% asfaltiran.000. 5.00 5.00 4. nema signalizacije. 60% neasfaltirano. nema signalizacije. evidentno veliki broj udarnih rupa. nema signalizacije.500.800 m puta 40% asfaltirano. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano. povezuje dvije općine Asfaltirano. nema signalizacije. 7. povezuje ĉetiri MZ-e.00 5. 2. u dobrom stanju.00 6. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.00 9.00 5.Kafane-MutnikTrstovac Donja KoprivnaGornja Koprivna Bašĉe-G.00 4. povezuje tri MZ-e. 5.00 6. Poslije agresije asfaltirano 6.

19 30% 30% i 1/3 30% 30% 1/3 - 70% 70% i 1/3 70% 70% 34 .74 Ukoliko se uzmu u obzir ostali pokazatelji kvaliteta putne mreţe kao što su: širina puta.968.187.2 Gustina kategorisane putne mreţe Km/100km2 55.89 Gustina modernizovanosti putne mreţe Km/100km2 41. usponi i padovi.5 km/100km2. a procenat modernizovanosti 53%.87 320. Gustina kategorisane putne mreţe je nešto veća od gustine kategorisane putne mreţe BiH koja iznosi 40.14 km stepen modernizovanosti 78.96 233.8 km/100km2. Gustina modernizovane putne mreţe Općine je znatno veća od prosjeka BiH koji iznosi 21.113.Iz naprijed navedenog vidi se da je ukupna duţina:  Magistralnih puteva 32. kvalitet kolovoza.089.578. 2001.031. 53.46 79.80 252. minimalni radijusi.00 km stepen modernizovanosti 66. kvalitet putne mreţe Općine je relativno nepovoljan.50 20.9 km/100km2.842.50 53.7%  Lokalnih puteva 108.021.7 Procenat modernizovanosti lokalne mreţe % 66. obilasci naselja i sliĉno.20 49.50 31. 2002.656.203. Ovi pokazatelji pokazuju da je putna mreţa Općine Cazin iznad prosjeka Kantona po kvantitetu i kvalitetu: Procenat modernizovanosti putne mreţe % 74.831.27 346.2% Pored kategorisanih na podruĉju općine dosta je razvijena i mreţa nekategorisanih puteva kojih ima cca 230 km. 2000.179. 1999.83 433.78 km stepen modernizovanosti 100%  Regionalnih puteva 56. Gustina kategorisane putne mreţe USK iznosi 28. 2003.468. Kada je u pitanju upravljanje i odrţavanje putne mreţe treba istaći da su u skladu sa Zakonom o putevima: magistralni putevi u nadleţnosti Fedralne Direkcije za ceste regionalni putevi u nadleţnosti Kantonalne direkcije za ceste lokalni i nekategorisani putevi i gradske ulice u nadleţnosti Komunalno-stambenog fonda općine Cazin U poslijeratnom periodu u sanaciju putne mreţe na podruĉju općine Cazin uloţena su znatna materijalna sredstva.39 301.862. a što se moţe vidjeti iz slijedeće tabele: Tekuće Odrţavane (KM) Asfaltiranje novih putnih pravaca (KM) Ukupna vrijednost investicije (KM) Izvori financiranja Općina Kanton GraĊani / donacije 1998.33 464.40 25.

naroĉito za masovni prevoz.00 Ponjevića kriţ-LiĊani 2. 1-2 god.Novi-Bihać.Novi-Bihać za razvoj Općine Cazin će imati veliki znaĉaj. Veza sa Gradom je preko dionice magistralnog pravca koji ima jednu izuzetno tešku dionicu na potezu od mosta na Uni do Ostrošca. MeĊutim. 3-5 god.) Kolika je opterećenost i frekvencija saobraćaja na svim putevima govore i podaci PU Cazin o broju registrovanih vozila samo na podruĉju općine Cazin.00 Miostrah-Stijena 3. UKUPNO Ţeljezniĉki saobraćaj: Dolinom rijeke Une prolazi ţeljezniĉka pruga iz pravca Zagreb-Bos. STAROST VOZILA PUTNIĈKA TERETNA AUTOBUSI MOTOCIKL 30 46 184 621 2545 5876 9302 14 9 26 149 300 596 1094 0 0 0 2 10 86 98 1 0 4 15 29 23 72 OSTALO 5 14 48 139 380 944 1530 UKUPNO 50 69 262 926 3264 7525 12096 Do 1 god.00 Liskovac-Šarići 1.Trenutno su u pripremi odnosno ĉekaju na rekonstrukciju/asfaltiranje slijedeći putni pravci: KATEGORIJA PUTA Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put DUŢINA PUTA (m) G. 11-15 god.00 Ponjevića kriţ-škola 2.700.Koprivna-Skokovi 4. S obzirom na znatne prednosti ţeljezniĉkog saobraćaja. u prevozu roba na većoj distanci upotreba ţeljezniĉkog prevoza sa kombinacijom drumskog saobraćaja je prihvatljiva.300.500.000.00 PUTNI PRAVAC ZNAĈAJ PUTA Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije općine Put u MZ Povezuje dvije MZ (Korišteni podaci dobiveni od općinskog Komunalno-stambenog fonda i podaci sadrţani u Nacrtu Prostornog plana Općine Cazin od septembra 2002.000. Preko 15 g.897. Neposredni kontakt sa ţeljezniĉkom prugom općina Cazin ima preko ţeljezniĉke stanice Cazin-Srbljani koja se nalazi na podruĉju Općine Bihać. nema posebno znaĉajnu ulogu u prevozu putnika sa podruĉja Općine.g. ţeljezniĉka pruga B. 6-10 god. s obzirom na prostorne distance i visinske zapreke.00 Krivaja-Š. Moţe se konstatovati da poloţaj stanice. 35 .Platnica 2.

RED. U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja na podruĉju Općine za unutrašnji saobraćaj (povezanost općinskog podruĉja). PRAVAC BROJ LINIJA ODLASCI BROJ LINIJA POVRATCI UKUPNO 1.5 voţni po stanovniku.Koprivna-Ljubijankići Bajramovići-Pivnice-Cazin Ponjevići-G. 8. 25. BR.Kafane-Cazin D. Prema ukupnom broju dnevno prevezenih putnika unutar općine (5. 23. 20. ĉime se obezbjeĊuje integrisane općina Kantona i naselja općine u jedinstvenu cjelinu. 28.040) moguće je konstatovati da se obavi prosjeĉno dnevno oko 0. 17.3 pa ĉak do 0. Do sada su na formiranje javnog saobraćaja i pokazatelje njegovog kvaliteta u najvećoj mjeri uticali prevoznici i njihovi interesi.083 voţnji po stanovniku. 10. 11.Koprivna-Cazin Šehiti-Cazin Ljubijankići-G. 27. 2. 15. 6. 24. 7.Luĉka-Pećigrd-Ćoralići-Cazin 5+5 2 4 2 7 6 1 4 2 3 2 2 0 2 2 5 1 3 4 2 3 1 1 4 3 2 6 88 5+5 2 4 2 7 8 1 4 2 2 2 1 1 2 2 5 1 4 3 1 3 1 1 4 3 3 6 80 20 4 8 4 14 14 2 8 4 5 4 3 1 4 4 10 2 7 7 3 6 2 2 8 6 5 12 168 Lokalni javni saobraćaj ima relativno dobru pokrivenost podruĉja. 5. 36 . 9. 3. 19. Ono što je pozitivno u razvoju javnog saobraćaja na USK i Općini Cazin jest razvoj i opsluţivanje javnim prevozom cjelokupnog podruĉja. 14. 22. 26. 12. 18.Koprivna-Cazin Stijena-Miostrah-Selimovići-Cazin Miostrah-Ostroţac-Prošići-Cazin Cazin-Prošići Cazin-Miostrah-Handanagići Cazin-Polje Stijena-Ĉatakovići Miostrah-Ostroţac-Osredak-Cazin Cazin-Slatina-Trstovac Trstovac-B. 4. što ukazuje da u narednom periodu Općina Cazin treba znatno više paţnje posvetiti razvoju javnog saobraćaja u odnosu na individualni.Raštela-Cazin Trţ. U zemljama Zapada ovaj pokazatelj iznosi 0.Raštela-Cazin Šturlić-Krivaja-Cazin Krivaja-Cazin Škrgići-Liskovac-Cazin Šarići-Liskocav-Cazin Liskovac-Cazin TromeĊa (Podgredina)-Stijena-Cazin Vilenjaĉa-Bajrići-Stijena-Cazin Bajrići-Cazin Sivići-Bajrići-Stijena-Cazin Cazin-Stijena Cazin-Bajrići Cazin-D. 16. a ne interesi i potrebe stanovništva.Koprivna-D. poboljšanje uslova ţivota i omogućuje svakodnevni kontakt sa kantonalnim centrom.Javni saobraćaj: Nivo javnog saobraćaja je jedan od najznaĉajnijih pokazatelja dostupnosti pojedinih funkcija stanovništvu. 21. Šturlić-Trţ. 13.

stanovnici i privredne organizacije su putem javnog saobraćaja povezani sa širokim okruţenjem. MEĐUNARODNE LINIJE Zagreb Ljubljana Frankfurt Karlsruhe Zurich (Cirih) Roterdam Oberhausen Wien (Beĉ) Bregenz LINIJE UNUTAR DRŢAVE BIH Tuzla Zenica Sarajevo Banja Luka BROJ POLAZAK 7 2 2 2 2 3 1 1 1 BROJ POLAZAKA 2 2 3 2 REŢIM SAOBRAĆAJA Dnevno Dnevno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno REŢIM SAOBRAĆAJA dnevno dnevno dnevno dnevno Kantonalni centar i kantonalno podruĉje. Kroz ovaj proces za one graĊevine i radove u prostoru koji ne budu u suprotnosti sa osnovnim opredjeljenjima i postavkama plana dala bi se mogućnost legalizacije istih. na razmatranje i usvajanje. industrijsko zemljište i sl). pa je stoga općina Cazin pokrenula aktivnosti na reviziji ovih planova. prostornim planom će biti definisati namjena površina sa jasno odreĊenim zonama (poljoiprivredno. Popis zemljišta i zgrada koje posjeduje općina trebalo bi da vodi Odjeljenje za imovinsko-pravne poslove. Problem bespravne gradnje je prisutan kao u ostalom i u cijeloj drţavi. u formi Nacrta plana. Prostorno ureĊenje Razvojni planovi za podruĉje općine Cazin (Prostorni plan općine i Urbanistiĉki plan grada Cazina) doneseni su u periodu 1984-86 godine. pa je i to bio jedan od razloga zašto se pristupilo reviziji postojeće prostorno-planske dokumentacije. meĊutim takav popis sa potrebnim podacima o nekretninama (stanju i sl) trenutno ne postoji. graĊevinsko. Revizija urbanistiĉkog plan grada Cazina je takoĊe u toku. komuniciranje i privreĊivanje ovog podruĉja sa susjednim i drugim evropskim zemljama.U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja kantonalnog centra (Bihaća) sa širom okolinom (unutardrţavne i meĊunarodne linije). U poslijeratnom periodu izmjenjene su brojne pretpostavke na kojima su temeljena opredjeljenja data u Prostornom i Urbanistiĉkom planu. Prostorni plan bi u najskorije vrijeme trebao biti dostavljen Općinskom vijeću Cazin. 37 . njegovo donošenje uslovljeno je donošenjem prostornog plana Općine. što objektivno stvara prednosti za ţivljenje. Upravljanje općinskom imovinom Općinskom imovinom raspolaţe i upravlja Općinsko vijeće. Cijeneći da u skorije vrijeme Općina Cazin neće biti u mogućnosti da isfinancira sve neophodne planove niţeg reda (provedbene planove). obzirom da mora biti usklaĊen sa planom višeg reda – prostornim planom.

godine planira uloţiti oko 5. Preko podruĉja općine Cazin danas prolazi magistralni optiĉki put na relaciji Bihać-CazinBuţim-Velika Kladuša kao i spojni put istog znaĉaja: Cazin-Stijena-Bosanska Krupa. kao i planirana ulaganja iz 2004. U toku 2004. Elektroenergetske mrţe visokog napona mogu se podijeliti prema mjestu gradnje na dvije grupe: a/ nadzemne mreţe visokog napona-dalekovodi (DV) b/ podzemne mreţe visokog napona-kablova Elektroenergetska postrojenja visokog napona obuhvataju dvije vrste.400. 2.godine stvori mogućnost da svako domaćinstvo ima mogućnost prikljuĉenja na fiksnu telefonsku mreţu.000 KM U toku 2005. Posljednjih godina ĉinjeni su znaĉajni napori i uloţena velika financijska sredstva u PTT sistem. Fiksnom telefonijom pokriveno je gradsko jezgro. koja su djelomiĉno ili sva pokrivena GSM mreţom. kao i u narednom periodu.000KM.200.580. kao i većina mjesnih zjednica na podruĉju općine.S obzirom da je prenosna 110 kV mreţa na podruĉju općine Cazin radijalna. izuzev MZ-e Liskovac. planirano je da se do 2006.godine koja iz objektivnih razloga mogu biti ne završena i prenesena. Srednjenaponska distributivna mreţa izgraĊena je kao 10 kV u doba opće elektrifikacije sa vrlo malim prenosnim kapacitetima i vrlo velikim duţinama.-2003.4. što bi na podruĉju općine Cazin bilo omogućeno realizacijom navedenih ulaganja.(automatske-telefonske ) centrale “Bihać” bila ukljuĉena u meĊumjesni i meĊunarodni komunikacioni sistem. Šturlić. Vrelo i Ljubijankići sa ponjevićima i Huskićima. odnosno zastoji u isporuci elektriĉne energije su duţi. te jedan optiĉki spojni put regionalnog znaĉaja Cazin-Ćoralići-Pećigrad-Velika Kladuša sa ogrankom ĆoralićiPjanići.4.3 Elektro-energetski sistem Elektro mreţa /nisko i visoko naponska/ pokriva sam grad i sve mjesne zajednice Općine.2. a to su: -Transformatorske stanice (TS) -Razvodna postrojenja (RP) 38 . biti neophodna ulaganja u proširenja rekonstrukcije i modernizaciju sa godišnjim iznosom od 1. Srednjoroĉnim Planom BH Telekoma. Prema sadašnjem i planiranom stanju razvoja telekomunikacijske infrastrukture. tako da su mogućnosti korištenja elektriĉne energije ograniĉene. kvalitet isporuĉene elektriĉne enegrije je sasvim nezadovoljavajući i neomogućava napajanje kvalitetnijih elektriĉnih ureĊaja. napajanja potrošaĉa elektriĉnom energijom je mnogo nepouzdanije u odnosu na općine koje imaju dvostrano napajanje. najĉešće integrisanih postrojenja.000 KM.godine planira uloţiti oko 6.Napajanje elektriĉnom energijom potrošaĉa na našem podruĉju se u predratnom periodu vršilo iz elektroenergetskog sistema BiH preko 110 kV prenosne mreţe i mjesne trafostanice 110/35/10 kV Cazin.Trafostanice locirane po pojedinim naseljima napajaju potrošaĉe preko vrlo dugih niskonaponskih mreţa.godine) u telefonsku infrastrukturu uloţio oko 19. realizacija iste na cijelom podruĉju općine.5 do 2 miliona KM. U toku 2004.T. moţe se procjeniti da će i poslije zadovoljenja trenutnih potreba za fiksnim prikljuĉcima i pokrivanjem GSM signalom svih podruĉja.2 Stanje telekomunikacija PTT saobraćaj na podruĉju općine Cazin do 80-tih godina odvijao se preko krajnje telefonske centrale “Cazin” koja je preko ĉvorne A. odnosno. BH Telikom ja na podruĉju općine Cazin do sada (1999.godine planira se rekonstrukcija postojeće gradske mreţe.

Kablovski vodovi 10 KV instalirani su uglavnom u uţem gradskom podruĉju i u novim stambenim objektima i samim tim daju dobru sigurnost u snabdijevanju potrošaĉa elektriĉnom energijom. kako bi se navedeni problemi ublaţili. ali poteškoće u odrţavanju predstavljaju šarolikost u vrsti odabrane rasklopne opreme. dotrajalost stubova i vodiĉa. te podruĉje ostaje cijelu noć bez elektriĉne energije. a sa druge strane prisutna je velika inicijativa u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. 39 .269 km. mali presjeci vodiĉa.ukupna duţina 23 km.2 VN mreţa 10 KV . Niskonaponska mreţa je dio elektroenergetskih objekata koji u radu ove djelatnosti ĉini najviše poteškoća (velika duţina. Transformacija se vrši u 35 KV i 10 KV transformatorskim stanicama.465 km.kablovska 11. razdvojenost u seoskim sredinama. Kablovska NN mreţa u uţoj zoni grada je priliĉno pouzdana iako je i tu evidentna preopterećenost. VN mreţa 35 KV .) su osnovne karakteristike mreţe. Radijalnim vodovima dobavljena energija usmjerava se u konzumna podruĉja općina Cazin i Velika Kladuša. Općina Cazin trenutno ima najslabiju srednjenaponsku i niskonaponsku mreţu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Transformatorske stanice 10 KV svih tipova su pouzdane. a u pogon osim DV 35 KV HE “UNA” Bosanska Krupa koji je van pogona više godina. na podruĉju općine Cazin. radijalna izvedba i dr.broj TS 10/04 KV-293 (u funkciji 260) NN mreţa .Obzirom na udaljenost od središta.ukupna duţina kablovske mreţe 61. .zraĉna 4.ukupna duţina zraĉne mreţe 661. pa samim tim su dotrajali. naroĉito u seoskim podruĉjima (zona šuma. a graĊeni su preteţno u eri tzv.4 KV. Prijenos elektriĉne energije do potrošaĉa vrši se VN mreţom nivoa 35/10 KV i NN mreţom nivoa 0.U analizi stanja elektroenergetskih mreţa i postrojenja visokog napona obuhvaćeni su svi navedeni dijelovi elektroenergetskih mreţa i postrojenja.).ukupna duţina 260 km (zraĉni vodovodi) i 13 (kablovski) .GraĊene su u novije vrijeme ili je izvršena rekonstrukcija (zamjenjena rasklopna oprema i ugraĊena sekudarna zaštita). ĉesto se dešava da se kvar na udaljenom podruĉju ne stigne otkloniti. velika duţina.broj TS 35 KV . Elektrifikacije i 60-tih godina u lošijem su stanju i stvaraju više poteškoća u odrţavanju. Transformatroske stanice 35 KV su u dobrom stanju.130 km. Dalekovodi 35 KV preteţno su graĊeni prije 30 godina.Svi su pod naponom.300 km . naroĉito u zimskom periodu. koje se realno ne moţe razvijati na pretpostavkama ovako slabe elektriĉne mreţe. preopterećenost i dr. Rasvjeta . Vodovi DV 10 KV-zraĉni s obzirom što su preteţno na drvenim stubovima. te je neophodno znaĉajno investirati u izgradnju i rekonstrukciju elektromreţe. .

40 .

41 .

42 .

Tahirovići 45 lit/sec 4. Ljubijankići-faza realizacije 5. Tahirovići 4.godine Trenutna potrošnja Stanovništvo 70 lit/sec 180 lit/sec Privreda 100 lit/sec 20 lit/sec 43 . Zona Pećigradvodovod V. Vignjevići 100 lit/sec 2. a to su: 1.000 m3. Kladuša 2 4 5 6 1 Ukupna izdašnost: 230 lit/sec Od ukupne max. odnosno oko 1. Vodovodni sistem se sastoji od cjevovoda razliĉitih profila i razliĉitih materijala. Mutnik 65 lit/sec 3. Stovrela 6. Stovrela 10 lit/sec 5.5 pumpnih stanica (glavna crpilišta) . Pajića Potok 10 lit/sec SISTEMI VODOSNABDIJEVANJA OPĆINE CAZIN 3 7 Legenda vodovodnih sistema 1. od 50 m3 do 3000 m3. uvezanih u jedan vodovodni sistem.4. Vignjevići 2. Potrošnja vode Prije 1992.4 Vodoprivredna infrastuktura Snabdjevanje vodom vrši se preko vodovodnog sistema općine Cazin kojim je pokriveno ¾ prostora Općine. 45.te 27 rezervoara razliĉitih zapremina. Ukupan rezervoarski prostor iznosi cca.izdašnosti koja iznosi 230 lit/sec trenutno se zahvta cca 200 lit/sec. Ukupni fiziĉki gubici na vodovodnom sistemu kreću se oko 45%. 15.500 km cjevovoda.13 prepumpnih stanica.000 stanovnika. kao i velikog broja pumpnih i prepumpnih stanica: . a to je cca. Pajića potok 7.2. Ovaj vodovodni sistem sastoji se od 5 izvorišta rasporeĊenih po cijeloj Općini. Mutnik 3.

nakon ĉega bi uslijedila i Odluka kojom bi se utvrdile zone i reţimi zaštite. Mutnik i Tahirovići. U proteklih nekliko godina (nakon 1995.Ukupno: 170 lit/sec 200 lit/sec Na osnovu pokazatelja iz prethodne tabele vidi se da bi pokretanje industrijskih kapaciteta (koji su prije agresije bili i najveći potrošaĉi vode) dovelo do toga da koliĉine vode.500.000. a stanovništvo Općine oko 6.000 KM. Skokovi) koje se trenutno snabdijeva vodom sa više manjih lokalnih izvorišta koja nisu pod nadzorom sa aspekta ispitivanja kvaliteta vode za piće. ne bi zadovoljavale potrebe. pogotovo u podsistemima Mutnik i Tahirovići. a što se potvrĊuje redovnim kontrolama kvaliteta vode od strane ovlaštenih institucija.) u vodosnabdijevanje na Općini Cazin je uloţeno cca. naroĉitu paţnju potrebno je posvetiti zaštiti izvorišta. 12. Ljubijankići. Donja Koprivna. a koje su evidentirane na slijedećim lokalitetima: Ljubijankići 70 lit/sec Mlakulja 30 lit/sec Vrelo 50 lit/sec Napomena: Zahvatanje izvorišta “Vrelo” dovelo bi do isušenja vodotoka rijeke “Mutnice”. U tom pogledu preduzeti su poĉetni koraci. Uvezivanjem ovog izvorišta u vodovodni sistem Cazin obezbijedilo bi se kvalitetno snabdijevanje pitkom vodom i za preostalo podruĉje općine (Stijena. Od toga Općina Cazin je obezbijedila 5. a što bi zahtijevalo zahvatanje novih koliĉina vode.500. PREGLED BROJA KORISNIKA PRIKLJUĈENIH NA VODOVODNI SISTEM CAZIN PO GODINAMA BROJ KORISNIKA FIZIĈKA PRAVNA LICA LICA 12000 10745 10000 8000 6000 4000 2000 201 212 259 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 266 302 408 444 532 7132 7631 7636 7936 8323 8325 FIZIČKA LICA PRAVNA LICA 9008 GODINA 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 7132 7631 7636 7936 8323 8325 9008 10745 201 212 259 266 302 408 444 532 U cilju obezbijeĊivanja uslova da svako domaćinstvo na općini dobije pitku vodu iz vodovodnog sistema izvršene su vodoistraţne radnje na podruĉju MZ Ljubijankići gdje su pronaĊene znaĉajne koliĉine pitke vode (70 lit/sec) koje su dovoljne za naredni period od 30 godina.000 KM (uz manje uĉešće Općine koja se gledala u pripremi projektne dokumentacije i sl). Pošto se sve zalihe vode na podruĉju Općine Cazin nalaze u podzemlju. tako da se ove godine pristupilo izradi Elaborata o utvrĊivanju zašitnih zona za izvorišta Vignjevići.000 KM (Kuvajtski kredit). a situacija se pogoršava naroĉito u ljetnim mjesecima kad neka od ovih izvorišta presuše. 44 . Gornja Koprivna.g. te imajući u vidu da se radi o preteţno kraškim predjelima velike vodopropusnosti. Trenutna situacija kada je u pitanju vodovodni sistem kojim upravlja JKP «Vodovod» Cazin zadovoljava standarde o kvalitetu vode za piće.

Kada je u pitanju zaštita zaliha voda koje su evidentirane u podzemlju. 2003. a nije odreĊena niti izgraĊena kantonalna deponija kako je predviĊeno po zakonskoj regulativi. koja za sada obavlja sve poslove vezane za ĉišćenje grada i odvoţnju smeća. u prvom redu treba istaći problem nepostojanja kanalizacionog sistema. a nastojanja ovog preduzeća su da obuhvati što veći broj domaćinstava kao korisnika komunalnih usluga. kao i veliki broj neodgovarajućih septiĉkih jama. 310 459 501 601 601 621 630 2404 2810 3885 4077 4757 4800 4847 6000 5000 4000 3000 2317 2000 1000 0 19 96 . 1999. jer općina nema svoju deponiju. što je vidljivo iz donje tabele. 2001. Naime. 4757 4800 4847 3885 2810 2404 4077 PRAVNA LICA FIZIČKA LICA 601 601 621 630 280 310 459 501 45 . 1998. kako za Općinu tako i za sam grad Cazin. kao i otpadne vode privrednih subjekata ispuštaju bez prethodnog tretmana u vodotokove jer ne postoji niti glavni kanalizacioni kolektor a da ne govorimo o ureĊaju za preĉišćavanje otpadnih voda (trenutno je Ĉajin Potok u funkciji glavnog gradskog kolektora). 2002. 280 2317 1997. 19 98 . 20 01 . trenutno se gotovo sve fekalne vode iz domaćinstava. 19 97 . (svi korišteni podaci dobiveni od JKP Vodovod Cazin) Za obavljanje javnih komunalnih usluga odlukom Općinskog vijeća formirano je JKP”ĈISTOĆA”. 20 02 . 19 99 . Broj korisnika komunalnih usluga iz godine u godinu je veći. 20 00 . Općina Cazin kao i mnoge druge općine suoĉava se sa problemom odlaganja smeća na deponije. 2000. 20 03 . GODINA BROJ KORISNIKA PRAVNA FIZIĈKA LICA LICA 1996.

JU Djeĉije obdanište “Hasnija Omanović” Cazin je kombinovana predškolska ustanova namjenjena za smještaj. Objekat je u priliĉno dobrom stanju. Zakon o srednjoj školi i Zakon odgojno obrazovnoj i nastavno-nauĉnoj inspekciji. Materijalno tehniĉka opremljenost je zadovoljavajuća.2 Predškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoji jedno djeĉije obdanište koje ima kapacitet od 117 dijece. U odgojno –obrazovnim institucijama se poštuju principi multietiĉnosti. s tim da postojeća oprema u potpunosti ne udovoljava potrebama. Zakon o osnovnoj školi. magacin. djeĉija kupatila. Obdanište posjeduje i dvorište za igru djece površine 5000 m2.5. prilagodljivijim djeci.5. njegu. Upisani polaznici po školskim godinama 200 Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih polaznika 125 147 164 161 153 164 50 100 150 125 147 164 161 153 164 Broj upisanih polaznika 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 NAPOMENA: Gore navedeni podaci o broju upisane djece po godinama odnose se na broj upisane djece na početku školske godine.Obdanište trenutno pohaĊa 164 djece u 4 odgojno obrazovne grupe. 2 njegovateljce. djeĉije garderobe. kancelarije i hodnici – ukupne površine 837 m2). 3 spremaĉice i domar. 2. Propisi koje je donijela Skupština kantona. dvije trepezarije. a koji se odnose na ovu oblast su: Zakon o predškolstvu.2. jer je nema u dovoljnim koliĉinama. 46 . vešeraj. Postojeći namještaj je star 27 godina. funkcionalnim tj. Preklapanja nadleţnosti u ovoj oblasti nema. Struĉna zastupljenost je 100% i potreba za upošljavanjem nema. Rad obdaništa se odvija u dvije povezane zgrade koje imaju sve prateće prostorije potrebne za odvijanje djelatnosti (kuhinja. jer iskljuĉivu nadleţnost nad ovom oblasti ima Kanton. Odgojno obrazovni rad se odvija na osnovu “Osnova programa odgojno obrazovnog rada s djecom predškolskog uzrasta” koji je donijela Skupština kantona. izolacija.1 Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja: U oblasti obrazovanja postoji odgovarajuća zakonska regulativa. Opremljenost didaktiĉkim sredstvima je zadovoljavajuća. 2 servirke. odgoj i obrazovanje djece od 1 – 7 godina starosti. 8 odgajatelja. brojnost je promjenljiva tokom cijele godine. U JU Djeĉije obdanište zaposleno je 19 radnika i to: direktor. soba za odgajatelje. OBRAZOVANJE 2. sekretar – blagajnik. kuharica. prostorije za boravak djece.5. te ga je potrebno zamjeniti novim.

Materijalno tehniĉka opremljenost niti u jednoj školi nije na zadovoljavajućem nivou. Crnaja. tako da njihovo stanje uglavnom nije na zadovoljavajućem nivou. biologiju i informatiku. D. U njima je zaposleno 479 radnika. Broj uĉenika je bio cca 11. Ponjevići). Miostrah i Krivaja ).5. Sve škole imaju izraţen problem dotrajalosti kotlovnica za centralno grijanje. strani jezici (njemaĉki i engleski). godini. biologiju. od ĉega u procesu nastave 327. Glogovcu. Potok. Kabineti su veoma loše opremljeni. ali oni nisu dovoljni za normalno funkcionisanje centralnog grijanja. što oteţava redovno pohaĊanje nastave. Gjilavcu. te privtnim kućama i drugim objektima ( Mutnik. Ovaj pad je od 1981. Danas takoĊer. Zmajevcu i Miostrahu. informatiku. a isti je sluĉaj i sa većinom podruĉnih škola. TakoĊer. a postoji i nedostatak nastavne opreme i uĉila. tako da se nastava za djecu sa ovih podruĉja izvodi u centralnim školama ( Gnjilavac. pa je u svim školama izraţena potreba za opremanje kabineta za fiziku. većina škola nema školskog pedagoga. Osredak.3. tjelesni odgoj i likovnu kulturu. Miostrah. posebno u zimskom periodu. a neki i mnogo ranije. Osnovne škole trenutno pohaĊa 7031 uĉenik rasporeĊenih u 281 odjeljenje. Potoku su u ratu devastirane. te fonolaboratorija. Osnovno obrazovanje Prije rata je na podruĉju općine Cazin postojalo ll centralnih i 26 podruĉnih škola. Sedam podruĉnih škola nije u funkciji. 47 . a njihova rekonstrukcija je upitna zbog drastiĉnog smanjenja broja uĉenika. D. u većini škola je potrebno zamijeniti prozore i vrata. hemiju. H. Koprivna ). TakoĊer. godine konstantan. tako da je izraţena potreba i za ovom vrstom kadra. postoji 11 centralnih škola.200. Smanjenje ukupnog broja uĉenika je posljedica pada nataliteta. Centralne škole u Pećigradu i Šturliću nemaju ureĊena sportska igrališta. Struĉna zastupljenost je kod razredne nastave 100% u svim školama. Trenutno su u fazi izgradnje podruĉne škole u Mutniku. dok je kod predmetne nastave izraţen nedostatak struĉnog kadra i to najviše za predmete: bosanski jezik i knjiţevnost. Koprivni. historiju. dok 40 školskih obveznika ne pohaĊa nastavu. te izvršiti sanaciju sanitarnih ĉvorova i rekonstrukciju krova. kulturu ţivljenja. što u procentu iznosi cca 36% više nego u školskoj 2002/03. Krivaji. Pristupni putevi do nekih podruĉnih škola još uvijek nisu asfaltirani (Zmajevac. geografiju. U ranijem periodu su vršeni sitniji popravci kotlovnica. Podruĉne škole u Crnaji i H. koje su predviĊeni novim nastavnim planom i programom. Školski namještaj je star i dotrajao. Većina školskih objekata je izgraĊena 70-tih godina.2. pa je konstantan i pad broja uĉenika. Glogovac. te 19 podruĉnih škola u kojima se izvodi nastava. Glogovac. Postojeće školske biblioteke s postojećim knjiţnim fondom nemogu zadovoljiti potrebe uĉenika i nastavnika zbog nedostatka potrebnih naslova za školske lektire i struĉnih knjiga za nastavno osoblje.

Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina JU OŠ '' Stijena '' Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Raštela “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 122 124 126 88 109 1998/99 941 1999/00 935 2000/01 921 2001/02 875 2002/03 795 2003/04 717 JU OŠ “ Šturlić “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 139 129 106 128 142 Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 681 712 672 609 562 588 JU OŠ '' Liskovac '' 94 103 62 53 48 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 586 497 519 455 444 447 73 74 71 55 55 JU OŠ '' Skokovi '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII 1998/99 922 1999/00 905 2000/01 861 2001/02 853 2002/03 873 2003/04 880 JU OŠ “ T. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 497 461 433 401 377 383 50 61 54 38 49 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 424 415 383 349 319 303 45 41 47 45 59 48 . Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 743 711 671 647 649 707 JU OŠ '' Ostrožac '' 97 96 76 70 64 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1121 1055 952 924 886 956 147 149 133 115 121 JU OŠ '' Cazin I '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Koprivna '' Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 655 617 589 562 557 570 JU OŠ “ Cazin II “ 89 86 80 76 86 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1259 1239 1184 1126 1066 1087 133 168 145 133 149 JU OŠ “ Ćoralići “ Broj učenika koji su završili VIIIr.Broj upisanih i učenika od I-VIII razreda i broj učenika koji su završili VIII razred po osnovnim školama JU OŠ '' G.

4 Srednje obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoje ĉetiri srednje škole u kojima je upisano 2610 uĉenika u 89 odjeljenja. To su: Gimnazija. te I i II srednja škola Cazin. Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih učenika II III IV Ukupno: 145 127 131 541 125 127 126 497 102 109 125 476 138 95 98 460 111 130 95 430 87 107 130 451 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 128 126 121 114 489 107 111 125 126 469 136 92 98 123 449 116 130 95 98 439 88 108 130 95 421 I 138 119 140 129 94 127 U okviru Medrese obrazuju se dvije grupe uĉenika ( muška i ţenska ) od I – IV razreda u zvanje mualima i mualime Broj muških učenika Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 15 23 85 1999/00 26 18 19 15 78 2000/01 27 28 18 17 90 2001/02 26 29 21 17 93 2002/03 30 26 29 17 102 2003/04 27 26 22 23 98 Broj ženskih učenika Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 14 20 81 1999/00 24 20 20 14 78 2000/01 27 24 21 18 90 2001/02 25 26 21 20 92 2002/03 28 26 22 22 98 2003/04 20 31 22 20 93 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 17 19 15 23 74 26 17 17 15 75 22 22 17 17 78 25 26 17 17 85 27 24 27 16 94 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 19 18 14 20 71 24 20 18 13 75 24 21 21 18 84 23 22 21 20 86 24 23 20 20 87 49 . 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 581 542 501 431 421 393 82 74 86 55 81 2.5. U okviru Gimnazije obrazuju se uĉenici općeg smjera od I – IV razreda.JU OŠ '' Pećigrad '' Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Medresa.

mašinski tehniĉar. Mašinskotehnička škola – mašinski tehničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 56 60 51 43 210 1999/00 76 52 52 50 230 2000/01 69 62 46 42 219 2001/02 107 54 58 42 261 2002/03 68 93 50 56 267 2003/04 97 62 74 42 275 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 52 60 50 43 205 56 39 42 50 187 59 58 43 41 201 93 51 56 33 233 49 69 42 56 216 Mašinska stručna škola – metalostrugar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 18 18 2000/01 18 18 2001/02 2002/03 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 18 18 18 18 - Mašinsko stručna škola – automehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 73 68 69 210 1999/00 102 66 77 245 2000/01 69 80 63 212 2001/02 34 59 74 167 2002/03 60 35 42 137 2003/04 32 44 30 106 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 54 59 69 182 78 64 65 207 54 74 66 194 30 43 74 147 39 48 42 129 Mašinsko stručna škola – mašinbravar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 44 46 124 1999/00 53 36 37 126 2000/01 69 48 23 140 2001/02 36 20 44 100 2002/03 49 21 16 86 2003/04 27 20 17 64 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 25 36 46 107 33 25 35 93 20 33 43 96 18 33 43 94 19 16 15 50 50 . .plinski i vodoinstalater.automehaniĉar. . Mašinska škola U okviru ove škole postoje slijedeći obrazovni profili: . .U okviru I srednje škole postoje slijedeće tehniĉke i struĉne škole: 1.autolimar.instalater centralnog grijanja i . .mašinbravar.

. u okviru koje postoje slijedeći obrazovni profili: .elektrotehniĉar elektronike.Mašinsko stručna škola – autolimar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 50 34 118 1999/00 52 31 40 123 2000/01 31 20 28 79 2001/02 36 20 19 75 2002/03 20 17 37 2003/04 16 16 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 24 41 34 99 41 25 35 101 20 17 23 60 16 33 17 66 20 17 37 Mašinsko stručna škola – instalater centralnog grijanja Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 32 32 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: - Mašinsko stručna škola – plinski i vodoinstalater Školska Broj upisanih uĉenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 29 29 I Broj učenika koji su zavešili razred II III Ukupno: - 2. . . Elektrotehnička – elektrotehničar računarske tehnike i automatike Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III IV Ukupno: I II III IV Ukupno: 1998/99 66 66 66 66 1999/00 36 73 36 73 109 109 2000/01 75 38 71 75 38 71 184 184 2001/02 74 76 38 72 74 74 38 71 260 257 2002/03 64 77 74 39 69 76 75 37 254 257 2003/04 35 72 77 75 259 Elektrotehnička – elektrotehničar elektronike Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 47 47 1999/00 38 50 88 2000/01 39 49 88 2001/02 39 49 88 2002/03 38 38 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 47 47 36 51 87 38 50 88 39 49 88 39 39 51 .elektroinstalater.elektromehaniĉar. Elektrotehniĉka škola.elektrotehniĉar raĉunarske tehnike i automatike.

konfekcionar tekstila – krojaĉ Tekstilna stručna škola – konfekcionar tekstila . u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .krojač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 38 38 76 1999/00 38 38 2000/01 38 37 75 2001/02 36 32 68 2002/03 21 38 26 87 2003/04 28 21 38 87 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 35 38 73 38 38 33 37 70 32 25 57 23 38 25 86 U okviru II srednje škole postoje: 1.Elektrotehnička stručna škola – elektromehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 36 36 2001/02 29 29 2002/03 28 28 2003/04 33 33 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 31 31 28 28 28 28 Elektrotehnička stručna škola – elektroinstalater Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III Ukupno: I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 34 31 34 31 2001/02 34 34 34 34 2002/03 33 32 33 32 2003/04 33 33 3.Tekstilna strĉna škola.ekonomski tehniĉar Ekonomska škola – ekonomski tehničar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 99 107 76 282 1999/00 74 98 107 76 355 2000/01 76 74 90 106 346 2001/02 75 76 74 87 312 2002/03 95 74 75 73 317 2003/04 72 94 69 72 307 I 98 74 74 74 94 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 107 76 281 95 100 76 345 74 87 106 341 76 73 86 309 71 73 73 311 52 .Ekonomska škola .

prodavaĉ Trgovinska stručna škola – prodavač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 97 103 114 314 1999/00 142 94 100 336 2000/01 116 146 95 357 2001/02 39 115 139 293 2002/03 91 38 115 244 2003/04 113 79 38 230 Broj učenika kojisu završili razred I II III Ukupnp: 91 100 114 305 142 91 100 333 114 139 95 348 38 115 139 292 81 38 114 233 3.zidar. u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .graĊevinski tehniĉar.izolater Građevinska tehnička škola – građevinski tehničar Školska Broj upisanih učenika Godina I II III IV Ukupno: 1998/99 35 35 1999/00 35 35 2000/01 39 34 73 2001/02 35 37 33 105 2002/03 61 35 36 132 2003/04 36 57 35 35 163 Građevinska stručna škola – zidar-fasader-izolater Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 64 65 129 1999/00 29 64 93 2000/01 36 29 65 2001/02 36 36 29 101 2002/03 33 41 31 105 2003/04 38 30 33 101 I 35 37 35 58 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 35 34 34 34 71 36 33 104 35 36 129 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 64 65 129 29 64 93 36 29 65 36 31 29 96 27 33 31 91 4. .fasader. GraĊevinska škola . Ugostiteljska struĉna škola: .konobar.2. Trgovinska struĉna škola. .kuhar Ugostiteljska stručna škola – konobar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 28 28 1999/00 34 27 61 2000/01 31 34 24 89 2001/02 37 29 34 100 2002/03 30 36 29 95 2003/04 37 27 34 98 Ugostiteljska stručna škola – kuhar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 30 30 1999/00 36 29 65 2000/01 32 34 30 96 2001/02 69 31 33 133 2002/03 33 63 30 126 2003/04 36 34 58 128 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 27 27 33 26 59 27 33 24 84 36 29 34 99 25 34 26 85 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 28 28 35 28 63 31 33 30 94 64 30 33 127 33 59 30 122 53 .

neophodne su znaĉajnije popravke i opremanje ovih prostora za normalno izvoĊenje nastave. uglavnom neuslovnih objekata. od ĉega u procesu nastave 44 radnika. Biblioteke raspolaţu sa minimalnim fondom knjiga za školsku lektiru. Gimnazija raspolaţe sa jednim objektom. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 1027 uĉenika. Nestruĉno zastupljeni su: u potpunosti njemaĉki jezik i vjeronauka. naĉelno. Gimnazija i Medresa posjeduju vlastite školske bibloteke. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. 5 kabineta i 3 prostorije za izvoĊenje praktiĉne nastave. a škola raspolaţe sa svega 13. te prostor u montaţnoj zgradi u neposrednoj blizini ovog objekta. Stanje knjiţnog fonda u školskim bibliotekama je na relativno zadovoljavajućem nivou. Od toga u procesu nastave uĉestvuje 22 radnika i 6 saradnika. 54 . rasporeĊenih u 31 odjeljenje. I ovdje se radi o veoma staroj zgradi koja ne moţe zadovoljiti svim zahtjevima u pogledu izvoĊenja nastavnog procesa i koju bi trebalo renovirati. te plaćaju korištenje iste. Osim toga. niti je dovoljan za normalno odvijanje nastavno. Nestruĉno zastupljeni su predmeti: latinski jezik u potpunosti. biologija. U srednjim školama je zaposleno 157 radnika. na zadovoljavajućem nivou. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 941 uĉenik rasporeĊen u 32 odjeljenja. odnosi na lošu opremljenost kabineta.Školski objekti koje koriste srednje škole uglavnom ne zadovoljavaju njihove potrebe. fizika. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. Ukupan raspoloţivi prostor je daleko ispod neophodnog minimuma. informatiku. informatika i matematika. Materijalno tehniĉka opremljenost nije ni u jednoj školi u zadovoljavajućem nivo. Trenutno je u fazi izgradnje nova zgrada Medrese. posebno po svojoj veliĉini. te bi bilo potrebno izvršiti njenu radikalnu sanaciju ili rekonstrukciju. II srednja škola svoju redovnu djelatnost obavlja u prostorijama dvaju odvojenih objekata: dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. osim kabineta informatike koji takoĊer ne zadovoljava potrebe. pa postoji potreba za nabavkom dodatnih naslova. te djelimiĉno fizika. biologiju. tako da je za oĉekivati da će u narednom periodu ova škola riješiti problem prostora. Struĉna zastupljenost je. nedostatak i zastarjelost nastavnih uĉila i opreme. ali i po kvalitetu. tako i stuĉne literature. te djelomiĉno matematika. Ĉaušević nastavu izvodi u staroj zgradi medrese (ţenska medresa). hemiju. Medresa Dţemaludin ef. Škola nema niti jedan kabinet. I srednja škola koristi sprat i dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. U Gimnaziji je zaposlen 31 radnik i 6 vanjskih sardnika. dok I i II srednja škola koriste zajedniĉku bibloteku. prije svega. dok je muška medresa izmještena u Bihać. a od toga u procesu nastave 114 radnika. geografija. U I srednjoj školi je zaposleno 54 radnika. Zgrada je izgraĊena prije II svjetskog rata i u priliĉno je lošem stanju. kako iz oblasti školske. I i II srednja škola nastavu iz tjelasnog odgoja izvode u sportskoj dvorani. Posebno treba istaći da niti jedna srednja škola nema fiskulturnu salu. Ovo predstavlja velik problem obzirom na udaljenost ovog igrališta od škole. To se. te loše stanje školskog namještaja. a poseban problem je izvoĊenje nastave u zimskom periodu jer se radi o igralištu otvorenog tipa. te kabineta za izvoĊenje praktiĉne nastave u tehniĉkim i struĉnim školama. Raspoloţivi prostor nije u potpunosti uslovan i funkcionalan. Medresu trenutno pohaĊa 191 uĉenik u 8 odjeljenja (4 ţenska i 4 muška odjeljenja). Školu trenutno pohaĊa 451 uĉenik u 18 odjeljenja. Gimnazija izvodi nastavu iz tjelesnog odgoja na sportskom igralištu Alinac.obrazovnog procesa. Najveće potrebe u ovom pogledu su opremanje kabineta za fiziku.

5. Nastavni planovi i programi su djelomiĉno osavremenjavani u odosu na prije ratni period. Medresa ima 25 zaposlenih radnika. matematika. ekonomika i organizacija poslovanja i struĉnih predmeti elektro struke. U II srednjoj školi je zaposleno 46 radnika i 8 vanjskih saradnika. vjeronauka. njemaĉki jezik. Od ukupno 44 nastavnika 13 ih nema poloţen struĉni ispit. informatika. dakle postojećim fondom knjiga nezadovoljava zakonski minimum od 1 knjiga na jednog stanovnika. U procesu nastave uĉestvuje 36 nastavnika i 8 saradnika. informatika. Visokoškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin nema niti jedna visokoškolska ustanova. te djelomiĉno struĉni predmeti graĊevinske struke.185 primjeraka knjiga. 16 nastavnika i 3 vanjska saradnika nemaju poloţen struĉni ispit. demokratija i ljudska prava.6 Biblioteke -Na općini Cazin postoji samo jedna Gradska biblioteka koja radi u sastavu Doma kulture u Cazinu sa ukupno 13. 55 . Zbog opće poznatog stanja u privredi.biologija. 2. Nestruĉno zastupljeni su: bosanski jezik i knjiţevnost. svake godine je sve izraţeniji suficit svih zanimanja. Pitanje planiranja razvoja srednjeg obrazovanja je djelomiĉno usklaĊeno sa potrebama lokalonog trţišta rada. od toga 12 profesora sa visokom struĉnom spremom.5. privredno pravo.5. 2.

56 .

57 .

kao i naĉin obraĉuna tih sredstava.školsku medicinu . radiološku i dr.higijensko epidemiološku djelatnost .zdravstvenu zaštitu ţena i djece .: .organizovanjem stalnog deţurstva . Tehniĉka opremljenost i stanje objekta zdravstvene ustanove je u veoma lošem stanju. U vršenju djelatnosti ZU Dom zdravlja Cazin pruţa korisnicima neprekidnu (kontinuiranu) zdravstvenu zaštitu. Prostorni kapacitet zdravstvene zaštite i organizacija postojećih kapaciteta je nezadovoljavajuća.centar za mentalnu rehabilitaciju . ali ni u jednom sluĉaju nismo dobili potvrdan odgovor. a izdvajanje tih sredstava je jako oteţano. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA 2.obezbjeĊenje da zdravstveni radnik ne nepušta radno mjesto (smjenu.zdravstvenu zaštitu usta i zuba .hitnu medicinsku pomoć . Zdravstvo Na podruĉju općine Cazin od zdravstvenih institucija egzistira Dom zdravlja Cazin sa podruĉnim ambulantama i nekoliko zdravstvenih ordinacija u privatnom vlasništvu. Materijalna osnova zdravstvene ustanove nezadovoljava. ako bi bilo dovedeno u pitanje sigurnost pruţanje zdravstvene zaštite graĊaninu. deţurtvo. 58 . ZU Dom zdravlja Cazin je ustanova u drţavnoj svojini koja za potrebe korisnika zdravstvene zaštite pruţa zdravstvene usluge primarne i dijela sekundarne zadravstvene zaštite. To nam je veliki nedostatak.organizovanjem stalne pripravnosti .protetiĉki centar . jer imamo projekte za izgradnju.opću medicinu .laboratorijsku.organizovanjem rada u jednoj ili dvije smjene. jer je zgrada izgraĊena još 1959.specifiĉnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika. dvokratnim radnim vremenom.u hitnoj medicinskoj pomoći neprekidno 24 sata .6.2.1. Osnivaĉ ZU Dom zdravlja Cazin po osnovu drţavnog kapitala je USK – Vlada USK-a.zdravstvenu zaštitu nespecifiĉnih i specifiĉnih plućnih oboljenja . pripravnost) bez obzira na istek radnog vremena. jer u zadnje dvije godine priliv sredstava od Zavoda zdravstvenog osiguranja je neobjektivan u odnosu na stvarne potrebe.godine i svake godine iziskuje velika sredstva za renoviranje.specijalistiĉko-konsultativnu djelatnost .dijagnostiku . pomicanjem radnog vremena .centar za fizikalnu rehabilitaciju .porodilište . dok ne dobije zamjenu. U nekoliko navrata smo od nadleţnih institucija traţili odobrenje za gradnju antituberkuloznog dispanzera i Centra za urgentnu medicinu.6. U skladu sa Zakonom i Statutom Dom zdravlja Cazin obuhvata slijedeće djelatnosti: . jer je velika potreba za pruţanjem zdravstvenih usluga ovog karaktera.

Sluţba za zdravstvenu zaštitu usta i zuba 10.pravnik i dipl. Sluţba za zdravstvenu zaštitu ţena sa porodilištem 4. Sluţba za zdravstvenu zaštitu predškolske. Sluţba za higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu i patronaţnu djelatnost 8. Sluţba za pneumofiziološku zdravstvenu zaštitu i radiološku dijagnostiku 6. Sluţba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 11. dipl. školske djece i omladine 3. Sluţba za hitnu medicinsku pomoć 7. Centar za mentalnu rehabilitaciju 12. U ZU Domu zdravlja Cazin su organizirane slijedeće sluţbe: 1. Sluţba za zdravstvenu zaštitu zaposlenika 5.psiholog. dipl.ZU Dom zdravlja Cazin u radnom odnosu ima 187 zaposlenika. od toga zdravstvenih radnika 120 i zdravstvenih saradnika 67.ekonomista Viši medicinski tehniĉar Medicinska sestra-tehniĉar-opći smjer Ginekološko akušerske sestre-tehniĉari Ekonomista Inţinjer obućarske tehnologije Nemedicinsko osoblje Kvalifikovani zaposlenici Nekvalifikovani zaposlenici UKUPNO 17 3 8 2 4 4 68 14 1 1 15 20 25 187 ZU Dom zdravlja Cazin svoju djelatnost provodi kroz sluţbe. Ortopedsko protetiĉki centar 59 . Sluţba za laboratorijsku djelatnost 9. od toga magistri nauka 1 poĉasno priznanje primarijus 8 VŠS 7 SSS 97 KV 20 NK 25 _____________________________ UKUPNO 187 Pregled zaposlenih po struĉnoj osposobljenosti Ljekari specijalisti Ljekari specijalizanti Ljekari opće prakse Doktori stomatologije-specijalisti Zdravstveni saradnici – VSS Dipl.def. podruĉne ambulante i administraciju.-logoped. Pregled zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi VSS 38. Sluţba za opću zdravstvenu zaštitu 2.

U sastavu ZU Dom zdravlja Cazin djeluju i rade 14 slijedećih podruĉnih ambulanti: Ambulanta Pećigrad. Donja Koprivna.Sluţba za opće.Tehniĉka sluţba Podruĉne ambulante su sastavni dijelovi ZU Doma zdravlja Cazin u kojima se provode mjere zdravstvene zaštite. ukazivanja prve pomoći. zapošljavanjem i animiranjem sada neosiguranih lica da se osiguraju provoĊenjem većeg inspekcijskog nadzora. vrši dijagnostika u ambulantama gdje ordinira ljekar (ambulanta Stijena. Broj osiguranih lica na općini Cazin je nedovoljan.specijalista higijene-zdravstvene ekologije 1 . Sluţba za zajedniĉke poslove: .specijalista fizikalne med. Krivaja. Ostroţac. Gornja Koprivna. davanje injekcija i savjetovanje). Trţaĉka Raštela.specijalista penumoftiziolog 1 . Skokovi i Liskovac. Liskovac i Šturlić). Ćoralići. Šturlić. i rehb. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. svakodnevno vozi pacijente na dijalizu. pravne i kadrovske poslove . Krivaja.13.specijalista medicine rada 1 . Stijena. Jednom ili dva puta mjeseĉno ljekar ordinira u ambulantama Trţaĉka Raštela. Projekat se već implementira u pojedinim kantonima i zdravstvenim ustanovama. Skokovi. Prioritet bi se dao prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti (projekat u fazi realizacije). a na odobrenje komisije vozi pacijente van Kantona u kliniĉke centre.specijalista opće medicine 1 Plan razvoja zdravstva i organizovanja rada u BiH do 2010. a svakodnevno radi medicinska sestra-tehniĉar (pruţanje usluga previjanja. 60 . Šturlić.specijalista ginekologije 2+1 pri kraju specijalizacije . Osredak i Ljubijankići. Sarajevo. Centar za mentalno zdravlje će prerasti u dnevnu bolnicu – bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju populacije. U kućnom lijeĉenju medicinska sestra-tehniĉar sa obezbjeĊenim vozilom pruţa usluge pacijentima oboljelim od malignih bolesti.specijalista radio dijagnostike 2 .godine predviĊa uvoĊenje rada specijalista porodiĉne medicine. U narednom periodu ZU Dom zdravlja Cazin će upućivati ljekare na specijalizaciju iz porodiĉne medicine. dvije laboratorijske. te veći broj stomatoloških ordinacija u privatnom sektoru.specijalista epidemiolog 1 . vrši ambulantno lijeĉenje.specijalista interne medicine 3+1 na kraju specijalizacije . Majetići.specijalista školske medicine 1 . Krivaja. Tuzla i Fojnica.specijalista socijalne medicine sa ekonomikom i organizacijom zdravstvene zaštite 1 . Pećigrad. Pregled strukture doktora specijalista u ZU Dom zdravlja Cazin: . 1 .Sluţba za finansijsko-raĉunovodstvene poslove . Liskovac. Vozni park pruţa usluge prijevoza pacijentima 24 sata dnevno.specijalista oftamolog 1 . Na podruĉju općine Cazin rade dvije specijalištiĉke ordinacije. a takoĊer se provodi terapija na nivou djelatnosti i vodi propisana evidencija i dokumentacija.specijalista pedijatar 2 . Skokovi.Vozni park . jer veći broj zaposlenih nije prijavljen Zavodu zdravstvenog osiguranja i ne plaća obaveze. U narednom periodu oĉekujemo dolazak novih ljekara koji su pri završetku studija.

JU Centar za socijalni rad Cazin je ustanova preko koje društvena zajednica pokušava rješiti ove probleme.00 KM. Najniţa osnovna novĉana pomoć iznosi 50. te velik broj civilnih ţrtava rata. ĉija je osnovna djelatnost zadovoljavanje potreba ljudi i graĊana iz oblasti socijalne i djeĉije zaštite. a ostalih 6 ĉine djeca. 19 lica se nalazi na porodiĉnom smještaju i od toga je 15-oro djece.Administracija ZU Dom zdravlja Cazin obezbjeĊuje neophodnu struĉnu i operativnu podršku za funkcioniranje Ustanove kao jedinstvenog sistema. te su uveliko usmjereni na uvoĊenje i implementaciju porodiĉnog ljekara u sistemu unapreĊivanja pruţanja primarne zdravstvene zaštite. kao na primjer velik broj djece bez roditeljskog staranja. a po našim evidencijama. Zakoni koji se primjenjuju u radu ove Ustanove su prije svega Zakon o socijalnoj zaštiti. 61 . Od ovog broja 13 lica su odrasli. Planovi razvoja sistema zdravstva na podruĉju općine Cazin postoje. 01. te invalidi. godine egzistira kao JU Centar za socijalni rad.00 KM. Novĉana naknada za pomoć i njegu druge osobe iznosi takoĊer 50. izbjeglih i raseljenih lica. Što se tiĉe taĉnog podatka o broju korisnika zdravstvenog osiguranja. godini transformisana je u Sluţbu socijalne zaštite. zatim Zakon o upravnom postupku i sl. zaštiti CŢR-a i zaštiti porodice sa djecom. Na podruĉju općine Cazin. godine ponovo se transformisao u javnu ustanovu. postoji oko 1000 stanovnika koji se mogu svrstati u kategoriju socijalno ugroţenih. kao njen specifiĉan vid.6. JU Centar za socijalni rad Cazin bavi se prvenstveno primarnom ali i sekundarnom zaštitom. Od ovog broja. te drugih poslova koji su utvrĊeni zakonom i drugim propisima. odnosno srednjem školovanju. a odraslih lica je ĉetvoro. 88 lica ostvaruje naknadu za pomoć i njegu druge osobe. a većina ih se nametnula društvenoj zajednici nakon rata.2001. socijalna zaštita. ali cijenimo da ima preko 20. naroĉito u rješavanju raznih socijalnih pitanja. Ta socijalna pitanja su veoma razliĉita.000 graĊana koji nisu obuhvaćeni ni sa jednim vidom osiguranja. Strukturu socijalno ugroţenih lica uglavnom ĉine djeca bez roditeljskog staranja. ima poseban znaĉaj. Ovo je ustanova koja je osnovana 1976. iste nismo u mogućnosti dostaviti. odnosno u Kantonalni Centar za socijalni rad. kako Federalni tako i Kantonalni zakon. Na našoj općini evidentirano je 23 djeteta koja se nalaze na specijalnom osnovnom. dok u sekundarnu zaštitu spada saniranje uzroka koji dovode do pojave socijalnih problema. jer su nastala prvenstveno kao posljedica agresije na BiH. U razne domove širom BiH smješteno je 19 naših korisnika. 2.2 Socijalna zaštita U ostvarivanju socijalne politike u općini Cazin. iako je u više navrata traţeno od Zavoda zdravstvenog osiguranja navedene podatke.01. U 1998. godine i koja od tada pa sve do 1998. nezaposlena lica. Korisnici koji su evidentirani u našem Centru su uglavnom domicilno stanovništvo. a 6 lica ostvaruje naknadu za vrijeme ĉekanja na zaposlenje. U primarnu socijalnu zaštitu spada rješavanje nastalih socijalnih problema i saniranje posljedica koje ti problemi izazivaju. stari i iznemogli. moţemo reći da. nezaposlenih i materijalno neobezbjeĊenih lica. samo 209 lica ostvaruje neki vid pomoći u našoj Ustanovi i to 115 lica ostvaruje stalnu novĉanu pomoć.

odnosno cijele drţave. U Centru još uvijek nije kompletiran struĉni tim. Problemi se takoĊer javljaju i zbog toga što na podruĉju općine Cazin ne postoji nikakvo prihvatilište za djecu. pa se uglavnom. Danas na ovaj naĉin saraĊujemo sa oko dvije-tri porodice u koju moţemo smjestiti djecu. Zauzima površinu cca 312 m². a ostalo ĉine garaţa. U JU Centru za socijalni rad zaposleno je 9 (devet) radnika. Na podruĉju USK-a djeluju i Socijalno-pedagoške ţivotne zajednice. Svakodnevno nam se obraćaju lica koja nemaju zdravstveno osiguranje. nadamo se da ćemo i ovaj problem riješiti u sljedećih pet godina. odluĉujemo takvu djecu smjestiti u drugu porodicu. ĉistaĉ. lica smještena u Ustanove). odnosno ne ispunjavaju uslove predviĊene zakonom. viteške 38/a u Cazinu. direktor Centra 2. 2. pa su korisnici bili prinuĊeni da utuţe Centar za socijalni rad Cazin. Pravo na zdravstvenu zaštitu u JU Centru za socijalni rad Cazin u prosjeku je ostvarilo 200 nosioca zdravstvenog osiguranja. Naime. a to su korisnici raznih vidova socijalne i djeĉije zaštite koji navedeno pravo nisu mogli ostvariti po nekom drugom osnovu (korisnici stalne novĉane pomoći. blagajnik-likvidator 6. Ova sredstva su nedovoljna i neredovna da bi se njima mogle ublaţiti posljedice nastalih socijalnih problema (većina socijalnih davanja u protekle ĉetiri godine nije isplaćena za 38 mjeseci.6. JU Centar za socijalni rad nalazi se na adresi 505. porodiĉni smještaj. od ĉega na devet radnih prostorija otpada oko 130 m². te smatramo da to nije problem samo Centra za socijalni rad Cazin. CŢR-a. a u svakoj kući moţe se smjestiti maksimalno 6-oro djece). 62 . ali njihov kapacitet je premalen (za svaku općinu obezbjeĊene su samo dvije kuće. jer nemamo uslova. koje se obezbjeĊuju iz budţeta Općine Cazin. 3 (tri) socijalna radnika 3. administrativni radnik 7. koje su neuslovne za rad.3 Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih Na podruĉju općine Cazin egzistira ZU Dom zdravlja Cazin u sklopu kojeg djeluje Centar za mentalno zdravlje Cazin. mokri ĉvor i hodnici.Na našoj općini nalazi se ukupno 54-oro djece bez roditeljskog staranja. Centar za socijalni rad finansira se iz dva izvora. upravni pravnik 4. kada je to potrebno. a mahom su to osobe bez zaposlenja ili osobe koje po godinama starosti ne mogu da ostvare pravo na neki od vidova socijalne zaštite. šef raĉunovodstva 5. a ni kadra da zaposlimo psihologa. na našoj općini postoje samo socijalno pedagoške ţivotne zajednice u koju moţemo smjestiti djecu koju je neophodno izolovati od biološke porodice. U ovoj ustanovi se provodi primarna struktura zdravstvene zaštite. kuhinja. dodatka za pomoć i njegu druge osobe. već problem šire društvene zajednice. a usljed toga Centar je utuţio Kantonalno ministarstvo zbog neizmirenih obaveza). Ipak. U provoĊenju pomenutih sistema socijalne zaštite zaposlenici ove Ustanove nailaze na mnogobrojne probleme i to prije svega u provoĊenju primarne socijalne zaštite. Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike obezbjeĊuje materijalna sredstva za sve vidove socijalnih davanja. kurir. osim za jednokratne novĉane pomoći. arhiva. a napominjemo da se na podruĉju našeg Kantona nalazi samo jedan dom za ovu djecu (Dom za nezbrinutu djecu “Duga” Kulen Vakuf) u koji se smještaju djeca od 0-7 godina starosti i za koju se nakon navršenih 7 godina starosti mora pronaći drugi smještaj. vozaĉ. ali procedura oko smještaja u ove Zajednice je veoma komplikovana i dugotrajna. starateljstvo. Kao što je već navedeno. i to: 1.

2.7. KULTURA I SPORT

2.7.1 Kultura Općina Cazin je u 2001. godini osnovala Javnu ustanovu “Dom kulture” u ĉijem sastavu je i Narodna biblioteka Skender Kulenović. Ove institucije su u ranijem periodu djelovale u sastavu Centra za informisanje i kulturu. Formiranjem javne ustanove za oblast kulture informativna djelatnost – radio i televizija osnovane su kao javno preduzeće i djeluju samostalno. Dom kulture djeluje u praktiĉno dva dosta neuslovna prostora (zgrada Doma kulture i zgrada Narodne biblioteke). Trenutno javna ustanova zapošljava 9 (devet) radnika koji realiziraju programe u kontinuitetu iz ove oblasti. Postoje inicijative i projekti za stvaranje boljih uslova za oblast kulturne djelatnosti u našoj općini, ali nedostatak financijskih sredstava je limitirajući faktor. U posebnoj (dosta trošnoj i neuslovnoj zgradi) smještena je biblioteka koja raspolaţe sa oko 14000 knjiga što i izdaleka ne zadovoljava minimalne norme jer općina Cazin ima preko 60000 stanovnika i preko 13000 uĉenika u 11 osnovnih škola i 4 srednje škole. Zgrada doma kulture raspolaţe sa jednom većom prostorijom 26 m x 9 m koja je univerzalna sa oko 300 sjedišta sluţi za prikazivanje filmova, pozorišnih i drugih predstava, te kao sala za sastanke kao i druge namjene. U predprostoru smještena je galerija doma kulture koja sluţi za organizaciju likovno – galerijskih manifestacija. Dom kulture posjeduje i rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspolaţe specifiĉnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) fundus ove galerije je preko stotinu monumentalnih skulptura – park skulptura u starom gradu Ostroţac, te mali park skulptura u prostoru TRC “Sedra”. Treba napomenuti takoĊe specifiĉnu galeriju koja djeluje pri Domu zdravlja Cazin koja raspolaţe sa preko 150 umjetniĉkih djela kao i privatna galerija umjetniĉkih slika. Pri javnoj ustanovi “Dom kulture” Cazin djeluje kulturno – umjetniĉko društvo koje kroz sekcije – folklorna, muziĉka, dramska i recitatorska i dr. promovira i ĉuva, putem kulturno – umjetniĉkog amaterizma, tradiciju i kulturu ovog kraja. Naime, jedno kulturno – umjetniĉko društvo uz Cazinske tamburaše nije dovoljno pogotovu ako se zna da je u prijeratnom periodu djelovalo jedanaest kulturno – umjetniĉkih društava.

63

2.7.2. Sport Sportski savez općine Cazin kao krovna institucija u oblasti sporta poĉetkom godine preregistriran je prema novim zakonskim propisima, a odrţana je i izborna skupština na kojoj su izabrani organi saveza. Na podruĉju općine djeluju slijedeći klubovi odnosno sportske organizacije: 1. FK Krajina – Cazin 2. NK Gomila – Stijena 3. NK Mladost – Polje 4. NK Mutnica – Pjanići 5. NK Ostroţac - Ostroţac 6. NK Korana – Trţac 7. Košarkaški klub – Cazin 8. MRK Krajina – Cazin 9. ŢRK Krajina – Cazin 10. STK «Stens 73» - Cazin 11. Bokserski klub – Cazin 12. Karate klub Krajina – Cazin 13. Klub borilaĉkih sportova – Cazin 14. Klub borilaĉkih vještina ISAK - Ćoralići 15. Udruţenje borilaĉkih vještina – Cazin 16. TDK Tigar – Stijena 17. TDK Bosna-Đemo – Cazin 18. Šahovski klub – Cazin 19. Atletski klub Maratonac – Cazin 20. AMK EXTRA sport – Cazin 21. Streljaĉko društvo NOVA KRAJINA – Cazin 22. Karate klub Šotokan – Ćoralići 23. Auto moto klub – Cazin Na skupštini sportskog saveza uĉešće je uzelo 20 klubova a dva kluba borikaĉkih sportova registrirani su u drugoj polovini godine. Savez ne raspolaţe sa podacima o aktivnosti konjiĉkog kluba u Cazinu, dok se udruţenje sportskih ribolovaca nije ukljuĉilo u sportski savez. Navedeni klubovi takmiĉe se na razliĉitim nivoima od premier lige, druge lige, kantonalne lige te povremenih turnirskih i revijalnih takmiĉenja. Zbog nepovoljnih uslova u pogledu nedostatka kvalitetnih sportskih objekata te financijskih sredstava neophodnih za bolju organiziranost klubovi u zadnje dvije godine stagniraju ili ĉak nazaduju rezultatski. Fudbalski klub Krajina te MRK Krajina su do unazad 3-4 godine uĉestvovali u najvećem rangu takmiĉenja sa promjenljivim rezultatima, ali zbog nedostatka financijskih sredstava, neuslovnosti sportskih objekata te nedovoljne organiziranosti i kvaliteta igraĉkog i struĉnog kadra morali su preseliti u niţe rangove. U tim klubovima se ipak zadrţao kontinuitet u radu sa mlaĊim takmiĉarskim kategorijama a posebno su znaĉajni rezultati kadetske i juniorske ekipe FK Krajina. Košarkaški klub se unatoĉ izraţenim problemima takmiĉi u prvoj A1 ligi dok je za najviši rang potrebno ipak mnogo više. Rezultatski najuspješniji klub u zadnjih nekoliko godina je STK «TOPSTENS 73» koji je i jedini u Cazin donio titule drţavnog prvaka u svim takmiĉarskim kategorijama, a ove godine jedini se takmiĉi u premier ligi BiH. Dobri rezultati postignuti su i u nekim pojedinaĉnim sportovima. Ostali klubovi su uglavnom zadrţali kontinuitet u pogledu nivoa takmiĉenja. Postoji prisutan problem u velikom broju klubova borilaĉkih sportova, što sasvim sigurno ne odgovara stvarnim potrebama i traţenom kvalitetu 64

Neki klubovi su prestali sa radom i njihovo reaktiviranje zavisi prije svega od entuzijazma pojedinaca i potrebnih minimalnih uslova za rad. Na podruĉju općine Cazin postoji 6 ureĊenih nogometnih terena, 11 fiskulturnih dvorana u OŠ., oko 15 otvorenih školskih igrališta te polivalentna gradska sportska dvorana. Nogometne terene odrţavaju klubovi vlastitim sredstvima, tako da isti zahvaljujući entuzijazmu zadovoljavaju minimalne uslove za takmiĉenje. Stadion nogometnog kluba u Ćoralićima već nekoliko godina se ne odrţava a u potpunosti se ugasio i tamošnji klub. Gradska sportska dvorana za treninge i takmiĉenja moţe se, koristiti faktiĉki, svega 6 mjeseci zbog neizgraĊenog grijno – ventilacionog sistema. U okviru dvorane postoji anex-manja dvorana za stoni tenis i neke borilaĉke sportove, a istu je adaptirao i doveo u funkciju STK Stens 73 vlastitim sredstvima. Iste aktivnosti su odraĊene i na izgradnji i odrţavanju svih nogometnih terena na podruĉju mjesnih zajednica, a posebno treba istaći NK Gomila iz Stijene. Otvoreni sportski centar Alinac je nakon nekoliko godina zapuštenosti ureĊen i stvoreni su neophoni uslovi za upotrebu. U pogledu školskog sporta izraţen je problem nedostatka školskih sportskih dvorana u svim srednjim školama, tako da I i II srednja škola moraju koristiti neuslovnu gradsku dvoranu uz posebnu naknadu a Gimnazija uglavnom nastavu tjelesnog odgoja i vaspitanja izvodi na otvorenom centru Alinac. Na podruĉju općine nema ureĊenih objekata za baziĉne sportove (Atletika, gimnastika, plivanje) što je preduslov za masovnije bavljenje sportom kako takmiĉarskim tako i rekreativnim. Procjena je da se sportom organizovano u klubovima bavi oko 1000 graĊana, a u razne sportske aktivnosti kroz aktivno povremeno i rekreativno bavljenje sportom ukljuĉenoje oko 3000 graĊana. Budţetska izdvajanja za sport od 1996. godine variraju, tako da se grant za sportski savez kretao od preko 200.000.- KM, unazad nekoliko godina do 40.000.- odnosno 72.000.- za 2003. godinu. Osim granta za sportski savez postoje i grantovi za invalidnisport te odrţavanje kulturnih i sportskih manifestacija sa manjim iznosom sredstava. Od prošle godine uveden je poseban grant za izmirenje troškova treninga klubova u gradskoj sportskoj dvorani u iznosu od 35.000 KM. Od Kantonalnog SS u 2003. godini planirana sredstva iznose oko 15.000.- KM. Obzirom na broj stanovnika broj klubova i udruţenja te postojeće sportske objekte na podruĉju općine Cazin neophodna sredstva za sport bila bi oko 250.000.- KM, što bi omogućilo samo opstanak klubova i osnovu za stvaranje uslova za masovnije bavljenje sportom aktivno i rekreativno, a stvarne potrebe su daleko veće. Poseban problem predstavlja nepostojanje kancelarije sportskog saveza što je jedan od prioriteta u narednom periodu. Sportski rezultati su od 1996. do 2000. godine bili izuzetno dobri sa većim brojem klubova i udruţenja, što je najvećim dijelom rezultat entuzijazma nakon nekoliko godina stagniranja u ratnom periodu. MeĊutim, unazad 3 godine, sport ni iz bliza ne prati potrebe stanovništva, zbog lošeg ekonomskog stanja, ne ulaganja u sport, drastiĉnog poskupljenja takmiĉarskog sporta, nedovoljnog educiranja u struci i niza drugih okolnosti. Sportski savez krajem 2003. i poĉetkom 2004. godine će pripremiti cjelovitu analizu u stanju sporta za prijedlogom mjera i aktivnosti u cilju unapreĊenja i stvaranju neophodnih uslova prije svega za masovno bavljenje sportom. Sportski savez je stava da se tek potpunijom analizom i pripremljenom strategijom razvoja sporta moţe utvrditi plan razvoja općine Cazin u ovoj oblasti.

65

66 . LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI: Općinsko vijeće Cazin je usvojilo i potpisalo Sporazum o meĊusobnoj saradnji naše općine sa Savezom općina i gradova u Federaciji BiH u cilju što bolje meĊuopćinske saradnje i prezentacije naše općine prema drugima u FBiH. Dobrotvorno društvo “MERHAMET” i “CRVENI KRIŢ”.2. što je rezultiralo Osnivaĉkom skupštinom Saveza i izborom njegovih organa i tijela u kojima se našlo mjesta i za predstavnika naše općine. sportskih. a nedovoljna je obuĉenost sluţbenika za rad sa informativnom tehnlogijom. koju ostvaruje Općinski naĉelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća Cazin razmjenom informacija. U cilju unapreĊenja meĊuopćinske saradnje općina USK-a formiran je Kolegij općinskih naĉelnika i predsjedavajućih Općinskih vijeća općina USK. ali se mora istaći da se u njenim nekim djelovima mora nešto poduzeti na planu povećanja brzine pruţanja usluga (neispunjavanje dnevne norme zbog ĉestih napuštanja radnog mjesta i odlaganje rješavanja predmeta za naredni dan. iako je sam sluţbenik mogao procesirati predmet i poslije ga ustupiti radnom kolegi. O svim pomenutim aktivnostima nevladinih organizacija upoznata je lokalna samouprava. sluţbi i odjeljenja. iznemoglom i socijalno ugroţenom stanovništvu provoĊenjem akcija izvoĊenja radova i akcija darivanja paketa sa hranom i odjećom za ovakva lica. Općinska administracija je fokusirana na korisnike usluga. koja iste prati u granicama financijskih mogućnosti i izdaje konkretna zaduţenja subjektima lokalne samouprave u realizaciji planiranih akcija. jedanput mjeseĉno u jednoj od općina. društvenih nauka. ĉišćenjem korita vodotoka i pošumljavanja goleti i djelova šumskih podruĉja gdje se mora obaviti sjeĉa oboljelog rastinja. “Fenix” okuplja omladinu u cilju druţenja. Općinska administracija u cjelini je osposobljena da unutar zakonom propisanog roka procesuira svaki predmet. te nekoliko omadinskih. razmjene iskustava i sticanja novih saznanja iz oblasti kulture. “Merhamet” i “Crveni kriţ” putem svog ĉlanstva prvenstveno se bave pruţanjem pomoći starom. pristup Internet-u nezadovoljava. Saradnja općinske uprave sa Savezom općina i gradova u FBiH se odvija kroz redovne sastanke predstavnika općina u organima i tijelima Saveza. što provode akcijama uklanjanja divljih deponija. kao ĉlanice saveza. ostavljanje stranke da ĉeka radnog kolegu da se vrati na radno mjesto i zaprimi istu. Na podruĉju općine Cazin postoje i djeluju više nevladinih organizacija i to: Ekološko društvo “EKO ZELENI – HORLJAVA”. pristupa Internetu i sliĉno. Stanje informativne tehnologije u općinskoj administraciji nije zadovoljavajuće. sporta. a sa Kolegijom općina USK redovnim sastancima. iskustava i definisanjem zajedniĉkih stavova i nastupa u rješavanju problema od zajedniĉkog interesa. Izjava o misiji cjelokupne lokalne zajednice je u fazi dorade i biće u najskorije vrijeme dostupna javnosti.8. Crveni kriţ općine Cazin pored ovih aktivnosti provodi Edukaciju školske omaldine u pruţanju Prve pomoći kao i Akcije dobrovoljnog darivanja krvi. zbog ĉega postojeći PC ne rijetko sluţe kao pisaće mašine. a što sve dovodi do gomilanja nerješenih predmeta u pojedinim sluţbama za upravu i nezadovoljstva stranaka prema cjelokupnoj administraciji). jer i pored posjedovanja PC (koji ni izbliza nemogu zadovoljiti potrebe lokalne uprave) isti nisu umreţeni i nepostoji komunikacija e-mailom izmeĊu sluţbenika. kulturnih i drugih interesnih udruţenja. Eko-zeleni “Horljava” okupljaju stanovništvo svih dobi i uzrasta u cilju oĉuvanja prirode i okoliša.

nije zadovoljan niĉim u cjelokupnom sistemu uprave od drţavnog nivoa pa niţe i mišljenja smo da će njihov stav i ubuduće ostati takav. Odluka o organizovanju rada općinske uprave i sluţbi za upravu propisuje vrijeme i naĉin rada uposlenih u općinskom organu uprave. tuţbe i sliĉno. ali podjeljena. pravilnici.) koje usluge je za 8 mjeseci tekuće godine zatraţilo 110 graĊana . prijedlozi. Mišljenja sugraĊana. naĉinu odjevanja i ponašanja. Ne postoji Pravilnik o kućnom redu u organu općinske uprave. Prije upućivanja u proceduru donošenja i usvajanja odluka koje su od znaĉaja za graĊane odrţavaju se Javne rasprave po istoj. kao i sastavljanja svih pismenih podnesaka (zahtjevi. kada je omogućeno graĊanima da putem telefona javno istaknu svoje mišljenje i zatraţe odgovor na postavljeno pitanje. ţalbe. a vrlo ĉesto sluţbenici općinskog organa uprave u saradnji sa RTV Cazin organizuju okrugle stolove uţivo. a što nije od presudnog znaĉaja za funkcionisanje općinske administracije. jer su jedni u globalu zadovoljni istom. dok su drugi preopterećeni. koji u cjelini ima odreĊene manjkavosti u vezi sa obimom poslova i radnih zadataka. tako da se pojedina pitanja iz ove oblasti rješena u hodu (obiljeţavanje ulaza i prostorija. parkiranje i garaţiranje motornih vozila i vršenje ugostiteljskih usluga u zgradi) dok nisu utvrĊene duţnosti radnika u : odrţavanju kućnog reda. GraĊani su u cjelosti ukljuĉeni u proces donošenja odluka. zakljuĉci i sliĉno blagovremeno budu istaknuti na Oglasnoj tabli Općinskog organa uprave i objavljeni u Sluţbenom glasilu općine Cazin. sa utvrĊenim terminom dnevne pauze i rada sa strankama. GraĊanima je omogućen pristup informacija u skladu Zakona o slobodi pristupa informacijama te postoji Index-registar informacija u posjedu općine. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji utvrĊen je opis poslova svakog uposlenika. kao i Vodiĉ za podnosioca zahtjeva. Sve odluke. ĉime je uopćeno iskrivljen izgled drţavnog sluţbenika). odrţavanje prostorija i izgleda zgrade. reda i mira. rješenja. kako koristiti ovaj zakon što je dostupno samim graĊanima i na ovim poslovima za potrebe graĊana radi sluţbenik odgovarajućeg struĉnog znanja. a omogućeno je i liĉno prisutvo zainteresiranih. na samoj sjednici. koji pored ovog posla. ali bi ţeljeli da se urade manje korekcije u pogedu sastava administracije i brzine pruţanja usluga. 67 . a za potrebe graĊana vrši besplatne usluge pruţanja pravne pomoći u pogledu usmenog informisanja graĊana. jer je rad općinske uprave transparentan i javan. GraĊanima je omogućeno praćenje sjednica Općinskog vijeća putem medija (RTV Cazin). prijem i optremanje pošte. upotrebe prostorija i opreme. ali se mora raditi na daljoj edukaciji sluţbenika za rad sa informativnom tehnologijom u cilju iskorištavanja mogućnosti koje ona pruţa. jer su pojedini referenti neiskorišteni. dok jedan manji broj naših sugraĊana koji ima averziju prema drţavnim sluţbama i njenim sluţbenicima.Dosadašnja nastojanja općinske uprave da se uveţe u cjelokupan Informacioni sistem nisu realizirana zbog nedostatka financijskih sredstava. osoba iz privatnog i nevladinog sektora o općinskoj administraciji su u cjelini zadovoljavajuća. preporuke. prijem stranaka.

radi stvaranja povoljnijih uslova za cjelokupan razvoj općine Cazin. vodosnabdijevanje i PTT) i dalja ulaganja u istu 68 . 3. a u vezi sa ocjenom stanja i teškoća. stanju infrastrukture.Relativno dobra infrastruktura (putna.Znaĉajni poljoprivredni resursi (sa malim ulaganjima obezbjeĊenje radnih mjesta) .Razvijena svijst u proizvodnji hrane i prihvatanje novih tehnologija (plasteniĉka proiz. mlada. i ptijetnje (T) koje opredjeljuju definisanje vizije.Struĉni kadar.Ţivotna dob proizvoĊaĉa . slabosti( W). socio-ekonomskom stanju.Strateški geografski poloţaj . a time i poboljšanje ţivotnog standarda graĊana.Zadovoljavajuća epizootiološka situacija .Trţište za domaće proizvode .Kvalitetne poljoprivredne i veterinarske struĉne sluţbe .Raskrsnica vaţnih puteva koji povezuju Savsku i Jadransku razvojnu osovinu i koji vode luĉkim kapacitetima .3. prilagodljiva.Blizina većih centara u R Hrvatskoj i EU . urbano okruţenje i infrastruktura.Dugogodišnja tradicija u poljoprvrednoj proizvodnji posebno u proizvodnji mlijeka . ljudski potencijali. kretanja u ekonomskom i politiĉkom sistemu. naglašava se da potencijali općine Cazin i njihove razvojne mogućnosti u mnogome zavise od niza internih i eksternih faktora: . finacijski izvori. Analiza ovih faktora omogućila nam je da identifikujemo glavne probleme i teškoće koje stoje na putu konsolidacije i razvoja općine Cazin. SWOT ANALIZA Analizirajući naprijed navedene podatke i ĉinjenice o geografskom poloţaju.) .Kapaciteti mesne i mlinske industrije . usmjeravaju planske razvojne aktivnosti i koje trebaju posluţiti kao predpostavka za odrĊivanje strateških ciljeva kao i razvojnih planova općine Cazin u narednom periodu. Iz analiziranog stanja po svim naprijed navedenim sektorima ţivota i rada na podruĉju općine Cazin prepoznatljive su snage (S). klimatskim uslovima.Oĉuvana ţivotna sredina (nema zagaĊivaĉa) koja pruţa mogućnost novog naĉina proizvodnje organski zdrave hrane .Dovoljan broj visoko obrazovanih kadrova skoro u svim oblastima .Strateška partnerstva sa ino-investitorima .Postojeći preraĊivaĉki kapaciteti Agrokomerca . privrede i njenim resursima. radna snaga.Inovativnost poljoprivrednih proizvoĊaĉa . poslovna klima. nepokretna imovina itd). poslovno okruţenje u BiH i susjedstvu.Interni faktori su: resursi (prirodni.Znaĉajan broj farmerskih objekata .Eksterni faktori su: geografska i geoekonomska lokacija.Povoljna klima i hidropotencijal .Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin .Kapaciteti zemljišnih i vodnih resursa .Prirodni. oprema i tehnologija.1.Zaposlenost u inostranstvu . SANGE (S) .Znaĉajni prirodni mineralni resursi koji su interesantni za strane i domaće ulagaĉe . istorijski i kulturni sadrţaji ineresantni za razvoj turizma . operativna i relativno jeftina i struĉna radna snaga .Mnogoljudnost i veliki broj sportskih klubova i udruţenja koje treba pratiti . mogućnosti (O).Mogućnost brojĉanog povećanja grla po gazdinstvu . . te iznalaţenju odgovarajućih rješenja.

3.Uspostavljanje ĉvršćih partnerskih odnosa lokalna zajednica-privatni sektor . federalne i drţavne vlasti Nepostojanje jedinstvenog BiH trţišta Nedovoljno efikasna drţavna uprava na svim nivoima sa nejasno utvrĊenim nadleţnostima Nerazvijena svijest graĊana o kupovini domaćih proizvoda Nedovoljna informatiĉka pa i jeziĉka pismenost Nepovoljna struktura privatnog sektora (još uvijek dominantne trg. Loše organiziran sistem kontrole poljoprivrednog repromaterijala Nizak stepen tehniĉke opremljenosti Neprofitabilna i neproduktivna poljoprivredna proizvodnja Nepostojanje jedinstvene baze podataka poljoprivrednih proizvoda i nerazvijeno trţište poljoprivrednih proizvoda.2. Nedovoljna informiranost ĉlanova udruţenja.Permanentno obrazovanje i mogućnost prekvalifikacije kadrova u lokalnoj zajednici 69 - .3. SLABOSTI Nedovoljna koordinacija lokalne. kao i materijalna osnova za pruţanje zdravstvenih usluga NeusklaĊenost ponude i potraţnje radne snage uslovljena lošim obrazovnim sistemom Nedovoljno modernizovana putna mreţa Loša snabdjevenost elektriĉnom energijom Neorganizovan rad proizvoĊaĉa i distribucija poljoprivrednih proizvoda Kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljišta i usitnjenost posjeda. koja je jedan od suosnivaĉa Regionalne razvojne agencije SZBiH . i usluţne djelatnosti) Neorganizovanost privatnog sektora kroz udruţenja Loše provedena i nedovršena privatizacija Nelojalna konkurencija. Nepostojanje mogućnosti certificiranja poljoprivrednih proizvoda Loš odnos prema prirodnim resursima i nizak stepen svijesti za oĉuvanje prirodne okoline Nedovoljan broj društvenih i kulturnih objekata po MZ-a. MOGUĆNOSTI-ŠANSE Ispunjenje preuzetih obaveza iz procesa privatizacije drţavnog sektora Ekonomske reforme Donošenje novog prostornog plana Kapital. Nedostatak struĉnih kadrova koji bi bili nosioci sportskih aktivnosti 3. znanje i iskustvo naših graĊana zaposlenih u inostranstvu Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin Formiranje agencije za lokalni ekonomski razvoj Ukljuĉivanje općine Cazin. kantonalne. koji bi sluţili za kulturno djelovanje prije svega mladih. a posebno loša opremljenost Loše stanje i opremljenost objekata. niska poslovna etika Znatno smanjena industrijska proizvodnja Prisustvo sive ekonomije i rada na crno Izrazito velika nezaposlenost Nedovoljna financijska sposobnost.Decentralizacija federalne vlasti i veće nadleţnosti lokalne vlasti . nedostatak financijskog kapitala i povoljnih kreditnih linija Loše stanje školskih objekata.

laboratorijska ispitivanja kvalitete proizvoda i pruţati struĉnu pomoć 3. poljoprivredni. analize. penzioneri. bio-tehniĉki. ratne kategorije) Visoke cijene repromaterijala za primjenu visokih tehnologija Nepostojanje zaštitnih cijena kod tova stoke Nepostojanje centralne laboratorje za kontrolu kvaliteta Odlazak mladih uglavnom struĉnih ljudi u inostranstvo Nekontrolisani uvoz roba i gušenje domaće proizvodnje Krajnje loša elektro infrastruktura NeprilagoĊenost obrazovnih profila potrebnih lokalnoj zajednici Nedovoljna efikasnost lokalnih organa uprave Centralizacija prikupljanja prihoda i neravnomjerna raspodjela istih 70 . programe.- Izraţen interes za razvoj malih preduzeća i obrtništva Izraţen interes za razvoj poljoprivrede (posebno proizvodnja mlijeka) Strateška partnerstva sa ino-investitorima Neiskorišteni postojeći preraĊivaĉki kapaciteti agrokomerca Neiskorištenost zemljišnih i vodnih resursa Neposredna blizina Univerziteta Bihać sa više fakulteta (tehniĉki.4. ekonomski) koji su kadrovski popunjeni i tehnološki opremljeni da mogu raditi studije. PRIJETNJE Politiĉka nestabilnost Pravna i ekonomska nesigurnost (ĉeste izmjene i neusklaĊenost propisa) Loša vanjsko trgovinska politika drţave Nelojalna konkurencija Nedovoljna primjena zakona o zaštiti i stimulaciji domaćih proizvoda Komplikovane i sloţene procedure izvoza domaćih proizvoda Neuvezanost i loša koordinacija proizvodnje i prerade Teška socijalna situacija (nezaposlenost.

sa razvijenom privredom. ĉime bi se suštinski odrţao mobilizirajući i motivacioni ciklus uĉesnika društvenog ţivota. 1. privrednim subjektima i raznim asocijacijama gdje graĊani konaĉno u razliĉitim ulogama dobivaju ţeljene usluge. vizija općine Cazin moţe se definisati na slijedeći naĉin: Općine Cazin treba da postane srednje razvijena općina. vladinim i nevladinim. da bi za sredstva koja daju za usluge korisnici dobili više usluga. produktivnom poljoprivredom. privrede. Da vizija postane trajna ţelja. odnosno da pozitivno djeluje na menadţment u lokalnoj upravi i privredi 5. 4. 2. mjesnih zajednica i lokalne uprave. Da identifikuje suštinu kompetentnosti lokalne samouprave i uprave i lokalne zajednice. Razlog i svrha postojanja lokalne uprave su usluge koje treba pruţiti graĊanima kao najširoj potrošaĉkoj populaciji. Ona mora biti servis graĊana. Zbog toga se u budţetu općine Cazin mora svake budţetske godine za razvoj obezbjediti 10 % utvrĊenih budţetskih sredstava zbog kontinuiteta realizacije razvojnih ciljeva. To zahtjeva da se preispita kvalitet i naĉin pruţanja usluga koje će korisnicima biti više od usluge jer samo interaktivnim odnosom sa korisnicima usluga i inovativnim i poduzetniĉkim ponašanjem će se odvijati ţeljeni razvoj i ići ka realizaciji vizije.1 Misija lokalne uprave općine Cazin Lokalna uprava mora biti odgovorna i efikasna u stvaranju atmosfere da općina postane poduzetniĉka zajednica sa akcentom na znaĉajno zapošljavanje lokalnog stanovništva i stvaranje općeg povoljnog ambijenta za ulaganje u razvojne programe općine. Da uvaţava prioritete i interese graĊana. Da se moraju odraţavati specifiĉnosti općine 6. 3. Da bi se razvoj općine Cazin realizovao u skaldu sa vizijom potrebni su hrabrost i odgovornost svih zbog opće ekonomske nesigurnosti i brzih globalnih promjena u okruţenju. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom.4. misije i vizije. ali i drugim organizacijama. U stalnim promjenama u širem i uţem okruţenju lokalna uprava mora da vrši promjene u svojoj organizaciji i svoj odnos prema korisnicima usluga. privrede i drugih korisnika usluga koji će raspoloţivi ljudski i financijski potencijal staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice i općine Cazin u cjelini. Lokalna uprava i samouprava mora postati inicijator i modifikator razvoja lokalne zajednice na osnovu partnerskih odnosa privredom i graĊanima koji će biti izraz meĊusobnog povjerenja i poštivanja. 4. Da je stimulativna za one koji je provode. Dakle općina Cazin treba da postane poduzetniĉka zajednica zasnovana na povjerenju i poštovanju partnerskih odnosa graĊana. VIZIJA Pri definisanju vizije moraju se imati na umu njene slijedeće karakteristike: Da je orjentisana ka budućnosti. 71 . ali i fleksibilna zbog mogućih uticaja pozitivnih trendova Poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage. privrede i lokalne uprave. a prijetnje i teškoće u šanse.

kada rezultati treba da budu dostignuti. mjerljivi i razumljivi onima koji ih realizuju. Velika sloţenost sredine i okruţenja ciljevima daju znaĉaj odluke prema kojima se vrši usmjeravanje i koordinacija aktivnosti. privrednih subjekata i drugih organizacija. zaposlenih u lokalnoj upravi. 2. Tako ćemo dobijati inicijative od graĊana. Vaţnost ciljeva za ostvarenje organizacione vizije. sposobnost predviĊanja promjena i kreativnog prilagoĊavanja promjenama u potrebama korisnika usluga i okruţenja. tj. a sa svojim obiljeţjima vremenske i prostorne dimenzioniranosti. imenom i sloganima da se doprinese pozitivnim procesima u okviru lokalne zajednice. Mora se sa sigurnošću potvrditi da svako pokazuje sposobnost da sagleda dugoroĉne posljedice sadašnjeg trenutka. bitno su lakši za kontrolu i praćenje realizacije. Specifiĉnost i mjerljivost – podrazumijeva da ciljevi budu jasni. 72 . 4. shvatanjem da svi imaju jednaku šansu za razvoj i napredovanje. tako da naše ponašanje na ova 4 etiĉka naĉela omogućuje da gradimo povjerenje i partnerske odnose. misije i ukupnih ciljeva i u tom smislu utvrĊivanje okvira za pojedinaĉne odgovornosti. ali bez obzira na te kriterije oni moraju biti racionalni da bi bili vodiĉ za sve i imaju slijedeće karakteristike: 1. organizacije.Ljudski resursi kao osnovni faktor za ostvarivanje vizije. Prema ekstrenim faktorima misija se predstavlja preko javnih saopćenja. moralni i iskreni. koji su uslovljeni internim faktorima sredine organizacije (snage i slabosti) i stanjem i pretpostavkama o eksternim faktorima (šanse i prijetnje). Razvojni ciljevi produbljuju definisanu misiju ogranizacije i njenim kljuĉnim oblastima upravljanja rastom i razvojem. STRATEŠKI CILJEVI Strateški ciljevi (ciljevi razvoja općine) definišu se po odreĊenim kriterijumima. To bi trebalo rezultirati jaĉanjem timskog rada. a i lokalna uprava će razvijati inovativni pristup. afirmacijom znaĉaja lokalne uprave i samouprave putem internih saopćenja da bi se uticalo na poslovnu etiku. 5. misije i ciljeva lokalne zajednice moraju biti odgovorni. 3. 5. izbor aktivnosti i stepen angaţovanja i odgovornosti zaposlenih u lokalnoj upravi. spremnost da se ţrtvuje kratkoroĉni brzi razvoj u korist dugoroĉnog planskog razvoja “korak po korak”. Vremenska definisanost – podrazumijeva da ciljevi budu precizno vremenski definisani. hrabri. Izazovnost – motivaciono djelovanje na rad i da doprinesu razvoju i jaĉanju vještina i sposobnosti svih. jer novi pristupi zahtjevaju menadţere koji su vizionari. Ostvarljivost – podrazumijeva realnost u prostoru i vremenu sa raspoloţivim resursima uz odgovarajuće napore menadţmenta i svih drugih uĉesnika. Prema zaposlenima u lokalnoj upravi i nosiocima lakalne samouprave misija se artikuliše putem: sistema vrijednosti i poslovne kulture.

definiranje olakšica i stvaranje povoljnosti za ulaganje privrednika kako domaćih tako i ino u privredne zone (izgradnja infrastrukture zonalnih centara) .tekstilne trikotaţe. KVALITETNO PRUŢANJE USLUGA ZDRAVSTVENE I PSIHO-SOCIJALNE ZAŠTITE GRAĐANA 7. TRANSPARENTNOSTI. . PROFESIONALIZMA I POLITIĈKE NEZAVISNOSTI 6. PROSTORNO UREĐENA ZAJEDNICA SA NAGLASKOM NA ZAŠTITU OKOLIŠA 5. betona. misije. RAZVOJ OPĆINSKE UPRAVE NA PRINCIPIMA ZAKONITOSTI.definiranje graĊevinsko-stambenih urbanih zona za komercijalnu gradnju. drvne galanterije.planiranje centralne industrijske zone.1. UĈINKOVITOSTI I EKONOMIĈNOSTI. ţeljeza. Radi ostvarenja utvrĊene vizije definišu se slijedeći strateški ciljevi: 1. sportsko-rekreativnog i seoskog.godine. PRIVREDA I PODUZETNIŠTVO ZASNOVANA NA POLICENTRIĈNOM RAZVOJU SA VEĆOM ZAPOSLENOŠĆU 2.planiranje zona male privrede i poslovno-trgovaĉkog centra . PARTNERSKI ODNOSI I LJUDSKI POTENCIJALI 3. mesne i prehrambene preraĊivaĉke industrije. a da se strateškim ciljevima definiše neki bliţi period do 2010. Najvaţniji taktiĉki ciljevi za pojedine strateške ciljeve su: 5. RAZVOJ SPORTA I KULTURNE DJELATNOSTI 8.razvoj malih i srednjih preduzeća posebno onih grana privrede u kojima su steĉena iskustva( izrada graĊevinskih materijala na bazi gline.stvaranje uslova i definiranje naĉina samozapošljavanja sa akcentom na zapošljavanje u sklopu domaćinstava. kamena. BUDŢET I FINANSIJE SA DOMINANTNOM RAZVOJNOM KOMPONENTOM 4. CILJ 1: Privreda i poduzetništvo zasnovana na policentriĉnom razvoju sa većom zaposlenošću: . zdravstvenog. godine.razvoj turizma.godinu. moglo bi se reći da vizija definiše 2010. . a u skladu sa socio-ekonomskom i SWOT analizom uvaţavajući karakteristike ciljeva koje oni moraju ispuniti. (poljoprivreda i zanatstvo) . proizvodnja medicinskih instrumenata i metalne galanterije) . 73 . ŢIVOTNA SREDINA SA BOLJIM KVALITETOM ŢIVLJENJA I STANDARDOM GRAĐANA U okviru ovako definisanih strateških ciljeva koji bi trebali biti realizovani do 2010. Najvaţniji cilj u oblasti privrede i poduzetništva je povećanje broja zaposlenih kroz stvaranje poslovne klime i utvrĊivanje jasnih pravila za sve uĉesnike trţišne utakmice.Na osnovu naprijed definisane vizije. dalje se utvrĊuju taktiĉki ciljevi za pojedine od strateških ciljeva.

) ostaje gotovo jedini resurs na stalnom korištenju i obnavljanju.pojednostavljivanju procedura za sve vrste odobrenja za rad iz svoje nadleţnosti. Da bi se to moglo ostvariti mora se odustati od «kancelarijskog» naĉina prikupljanja informacija o kulturama. Pored toga utvrĊeno je prisustvo niskih prosjeĉnih prinosa i proizvodnje po jedinici kapaciteta u povrtlarskoj.. 74 . Iz analiziranog stanja poljoprivrede općine Cazin za proteklih pet godina. Lokalna uprava kao servis graĊana mora uĉiniti neophodne korake u slijedećem: . Poljoprivreda predstavlja stalno obnovljivi resurs ne samo za proizvodnju hrane. moraju se istovremeno nuditi odreĊena rješenja. ali im lokalna uprava moţe pomoći u opredjeljivanju da bi se izbjeglo gomilanje jednog i nedostatak drugih proizvoda. uzgajivaĉima pilića. voćarskoj. .Istovremeno.Kako smanjiti broj posrednika od proizvoĊaĉa do potrošaĉa. . tova junadi i sl. nafta.definisanje “troškovnika” za mala i srednja preduzeća i obrtništvo sa stimulativnim mjerama za ulaganja u zonalne centre. . te komplementarnim djelatnostima ( pĉelarstvu. . . kao i rekonstrukcija i modrenizacija elektro sistema i mreţe. zdravstvene usluge.organizovanje struĉnih seminara iz oblasti menadţmenta poslovne organizovanosti sa ciljem osposobljavanja poduzetnika za samostalan rad.posredovanje u kontaktima sa financijskim institucijama u smislu davanja garancija za povoljne kreditne aranţmane za proizvodna preduzeća prema utvrĊenim kriterijima. pa se stoga sluţbe iz oblasti poljoprivrede moraju nalaziti na terenu i biti od pomoći proizvoĊaĉima. šumskih plodina. a to je modrnizacija lokalne putne mreţe do zonalnih centara. prehrambenoj industriji i mnogim drugim. .markentiška podrška svim uspješnim poduzetnicima. naroĉito u pogledu otkupa poljoprivrednih proizvoda.promocija i podrška inovativnim poduzetnicima uz definisanje nagrada za najuspješnije poslovne poduhvate.Kako pomoći onima koji se bave proizvodnjom sirovog kravljeg mlijeka u ishrani. glista i sl. Naravno. te ostalih trţišno interesantnih proizvoda kao npr.jer postaju jedni drugima konkurencija i prijeti opasnost od propadanja. Najvaţnija odluka koju trebaju donijeti poljoprivredni proizvoĊaĉi je izbor vrste poljoprivredne proizvodnje. kreditni odnosi u plaćanju ostalih obaveza općini (takse. farmaceutskoj industriji. ljekovitom bilju. .nego predstavlja sirovinsku bazu hemijskoj industriji. S toga se intenzivna poljoprivredna proizvodnja mora zasnivati na racionalnom iskorištavanju postojećih proizvodnih kapaciteta uz primjenu najnovijih dostignuća nauke i tehnike. gljivarstvu. . Policentriĉnim ulaganjima definisali bi se opći uslovi. puţeva.utvrĊeno je da postoje veliki neiskorišteni i nedovoljno razvijeni potencijali u oblasti stoĉarstva.. proizvodnji energije. dodjela graĊevinskog zemljišta. Prisutna nedovoljna organiziranost. odrţavanje poljoprivredne mehanizacije itd). s obzirom na krajnje loše stanje elektro mreţe pa i putne infrastrukture nuţan je preduslov saobraćajno povezivanje zanalnog centra sa gradom zbog ukupnih troškova poslovanja i stimulisanja ulaganja u zonalnim centrima. rude i dr. i sl.). koji su u interakciji sa ovom granom poljoprivrede. Poljoprivreda ostaje i dalje podruĉje u kojoj je najlakše i najbrţe samozapošljavanje.obezbjeĊivanje pravne pomoći. renta itd) uz stimulisanje nedostajućih usluga na podruĉju zonalnih centara (vetrinarske usluge.Kako pomoći proizvoĊaĉima konzumnih jaja. olakšica ulaganja i otvaranja radnih mjesta kroz izradu projekata. radi odrţanja standarda kvaliteta. naknade. što u situaciji trošenja neobnovljivih resursa ( ugalj. drţanju i uzgoju ţivotinja. kao i svih ostalih potencijala i resursa. kao što su: .

povrtlarskih. modeliranje organizacije. .Stimulisati udruţivanje proizvoĊaĉa kako bi se lakše pruţali ovi oblici pomoći.efikasna organizacija administracije koja u najkraćem roku moţe pruţiti usluge i opsluţiti privredu ..podrška prekvalifikaciji i dokvalifikaciji za deficitarna zanimanja.stimulisati uvoĊenje savremenih tehnologija i deficitarnih proizvodnji. timsko uĉenje odreĊenih vještina. te samozapošljavanje kao naĉin zapošljavanja u okviru zonalnih centara u gradu Cazinu razvijati i organizovati usluţne djelatnosti.insistirati na sprovedbi zakona o koncesijama. .Struĉne sluţbe moraju obezbijediti neophodne informacije o visokorodnim sortama ratarskih. U tom smislu bez ljudskog potencijala. struĉne i ekonomske prirode. zanatske radionice. Paralelno sa lokalnom upravom moraju se za potrebe poduzetnika.insistirati na dovršetku procesa privatizacije i ispunjenja preuzetih obaveza investicionog ulaganja i zapošljavanja. a prije svega: inicirati posredovanje u pregovorima poljoprivrednih proizvoĊaĉa sa zainteresiranim potencijalnim kupcima.2 CILJ 2: Partnerski odnosi i ljudski potencijali: . sistemsko razmišljanje. poljoprivredne proizvodnje. cvjećarskih i drugih kultura i osposobljavati zainteresirane proizvoĊaĉe uz angaţovanje struĉnih institucija. agencijske usluge i sl. od prijeke su potrebe. a u cilju samozapošljavanja i zapošljavanja. U tom smislu neophodno je obezbijediti sve vrste pomoći od legalizacije organskih proizvoda. izgradnja zajedniĉke vizije. te usklaĊivanja ponude i potraţnje radne snage na trţištu rada organizovati i stimulisati edukativni sadrţaj za nezaposlene. voćarskih. Promjene u poslovnoj kulturi i u svim sferama djelovanja lokalne zajednice i privrednim aktivnostima. a naroĉito pravne.zalagati se za povrat dijela nadleţnosti općinama koja su im oduzeta (dijela privredne nadleţnosti i inspekcijski nadzor) . upravljanje kvalitetom proizvoda i drugu struĉnu pomoć.marketinški nuditi povoljnosti ulaganja u našu općinu u zemlji i inostrastvu. 75 . .Proizvodnju zdrave hrane. Kroz slogan “mi smo organizacija koja uĉi”. . a istovremeno insistirati na stalnom obrazovanju zaposlenih i pomagati njihovo osposobljavanje i upoznavanje sa najnovijim dostignućima iz odreĊenih oblasti. tehnološka i druga dostignuća i standardi ostaju neiskorišteni.uvoĊenje posebnih olakšica za deficitarne djelatnosti. . . odnosno organska poljoprivreda kao ekološki sistem je šansa koju treba iskoristiti.podrška formiranju udruţenja privrednika i ekonomsko socijalnog vijeća. lokalna uprava treba da proĊe kroz slijedeće faze: liĉno usavršavanje. 5. . .

neporeskih prihoda. Da bi se razvoj lokalne zajednice pravilno i dinamiĉno odvijao. kao i sredstva sa viših nivoa za nerazvijene i sredstva za posticajno zapošljavanje.Posebnu paţnju treba posvetiti mladim ljudima kojima će se kroz stipendiranje najtalentovanijih srednjoškolaca i onih koji završavaju fakultete obezbjediti da se ukljuĉe u privredni i društveni razvoj lokalne zajednice. novi odnosi u raspodijeli. Da bi se ciljevi razvoja iz ovog Strateškog plana realizovali neophodno je da budţet općine Cazin za razvoj privredi planira 10 % budţetskih sredstava sa ciljem da se u slijedećem periodu planira i povećanje ovog procenta. 5. udruţenja obrtnika. osnivanje revolviranog fonda za podršku obrtništvu.3. veća kontrola zakonodavne vlasti nad trošenjem budţetskih sredstava kroz donošenje odluka o izvršavnju budeţta restriktivno trošenje budţetskih sredstava u smislu smanjenja javne potrošnje ( posebno smanjenje finansiranje udruţenja graĊana) i veća izdvajanja budţetskih sredstava za kapitalne projekte orjentacija na ubiranju izvornih-neporeskih prihoda općine koji bi uz uvoĊenje PDV u fiskalni sistem BiH omogućili izdašne prihode za kreiranje razvojnih budţeta. sa viših nivoa traţiti ulaganja sredstava u privredu općina koje su nerazvijene ili zaostaju u razvoju kao što je općina Cazin. Pored ovoga u realizaciji strateškog plana neophodno je prikupiti i odreĊena sredstva graĊana općine Cazin. udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa itd. a sa ciljem podrške malim i srednjim preduzećima i poduzetništvu uopće. 76 . privrednih subjekata sa podruĉja općine. veća kontrola u oblasti individualne stambene izgradnje i legalizacija nelegalne izgradnje. nego da se inicira disperzija budţetskih sredstava. veća kontrola trţišta rada. ali i servisa za formiranje interesnih udruţenja kao što su biznis klubovi. veća kontrola prometa i efikasnija i redovnija naplata tzv. neophodno je formirati agenciju ili odjeljenje za lokalni razvoj kao jedan od implementatora Strateškog plana. povećanje budţetskih sredstava. - Porast budţetskih sredstava općine Cazin ne podrazumijeva nava opterećenja za graĊane. malim i srednjim preduzećima (od 10 % budţeta izdvajati za ove namjene) participacija dijela troškova kod zapošljavanja obrazovanih pripravnika u privredi. Osposobljavanjem mladih kadrova stvoriće se preduslovi za razvijeno poslovno okruţenje koje će razumjeti nastale promjene i provoditi ih u svakodnevnom ţivotu. CILJ 3: Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom: stabilizacija općinskog budţeta. planiranje razvojnog budţeta. graĊana zaposlenih u inostranstvu.

u okviru asocijacije kolegija naĉelnika općina Unsko-sanskog kantona.4. . . Iskustvo iz ranijeg perioda i trenutno stanje i zapoĉete reforme su garancija da je to moguće. . uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti.pitanje vodosnabdijevanja za preostali dio općine (sjevero istoĉni).5. transparentnosti. .Riješiti probleme kanalizacije otpadnih voda i vodosnadbijevanja kompletnog podruĉja općine Cazin.donošenje Pravilnika o ocjenjivanju rada općinskih sluţbenika.donošenje Odluke o usvajanju pravilnika o unutrašnjoj administrativnoj kontroli od strane Općinskog vijeća.Usvojiti nova prostorno planska dokumenta općine Cazin i racionalno upravljati graĊevinskim i poljoprivrednim zemljištem. usluţnih. stambenih i drugih podruĉja. prirodnih podruĉja i kulturno istorijskog naslijeĊa. direktora i sl. profesionalizma i politiĉke neovisnosti . Glavni zadatak lokalne uprave je stvaranje partnerskih odnosa izmeĊu uprave kao servisa i graĊana. Stoga se već radi Prostorni plan općine Cazin do 2020.ureĊenje saobraćajnih koridora za koje će se vezivati lokalna putna mreţa.Stvarati milje ekološki zdrave sredine i utvrĊivati zone u smislu potpune zaštite ţivotne okoline (eko zona) .Plin kao najeftiniji energent u svijetu znaĉajno utiĉe na razvoj proizvodnje i ţivotni standard općenito što nameće potrebu da se istraţi mogućnost plinifikacije grada i urbanih naselja općine Cazin. 77 .tretman ĉvrstog komunalnog otpada (izgradnja pretovarnih stanica i kantonalne deponije) Jedno od vaţnih pitanja je iznalaţenje novih rješenja u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kao resursom za stimulisanje razvoja poljoprivrede kroz razliĉite oblike korištenja. kroz koje se definiše: . . pa kreiranje policentriĉnog razvoja općine traţi izradu nove prostorno planske dokumentacije u cilju planskog razmještaja neophodnih sadrţaja za normalno funcionisanje privrednih subjekata i stambenih jedinica. . koji će poĉivati na povjerenju i poštovanju. a slijede i planovi niţeg reda.Vršiti standardizaciju mjera i aktivnosti na zaštiti ţivotne okoline sa EU .donošenje novog Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta. . .godine urbanistiĉki plan.donošenje nove Odluke o osnivanju i organizaciji uprave. Geografski poloţaj općine Cazin daje niz prednosti. . CILJ 4: Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom na zaštitu ţivotne sredine: . a sa ciljem da se ovakvi problemi naĊu na dnevnom redu zakonodavne i izvršne vlasti na kantonalnom.Definisati i urediti saobraćajne koridore lokalnog tipa za koje će se vezivati lokalna putna mreţa . CILJ 5: Razvoj općinske uprave na principima zakonitosti. . 5.raspored proizvodnih. .neophodna infrastruktura za zaţivljavanje ovih projekata.naĉini i mogućnosti izgradnje kanalizacione mreţe u gradu i tretman otpadnih voda. Saveza gradova i općina BiH predlagati i biti inicijator izmjena zakonskih propisa koji su prepreka stvaranju efikasne uprave i poduzetniĉke zajednice. .donošenje Plana nabavke kompjuterske opreme i obuka sluţbenika. federalnom i drţavnom nivou. .razvijati kulturu rada u kojoj će zaposleni u upravi biti servis graĊanima liĉno ili preko njihovih uloga u društvu kao poduzetnika.ekološke zone i zaštita vodotoka i izvora za vodosnabdijevanje.5. a za takav pristup poduzimat će se slijedeće: . U lokalnoj upravi treba što brţe prevazilaziti svaki birokratski odnos i monopolski poloţaj u pruţanju usluga.

od koji su neki u toku izmjena i popunom nedostajućih struĉnih kadrova (pedagoga-psihologa) kao i kvalitetnijim naĉinom finansiranja Centra za socijalni rad Cazin stvaraju se uslovi za kvalitetnije pruţanje socijalne zaštite. Prioritet će se dati prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti. Ovaj projekat je već u fazi realizacije.6. već problem našeg cjelokupnog društva. do vrhunskog. a posebno u smislu odreĊivanja cijene sporta kroz budţetsko finansiranje. Sadašnji Centar za mentalno zdravlje sa još nekoliko novih specijalista će vrlo brzo prerasti u dnevnu bolnicu-bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju odreĊene populacije. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti.5. Izmjenama zakonskih propisa. Da bi se ostvarile aktivnosti i sportski rezultati neophodno je u Planu razvoja općine ozbiljno tretirati ovu problematiku. odnosno sufinansiranje. Sportski savez općine kao krovna institucija. kao i sportska udruţenja i klubovi. CILJ 6: Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i pshio-socijalne zaštite graĊana projekat rada specijalista porodiĉne medicine projekat dnevne bolnice otvorenog tipa (prevencija narkomanije i drugih ovisnosti projekat izgradnje ATD opremanje postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama kao jezgra porodiĉne medicine opremanje postojećih kapaciteta kvalitetnom opremom i formiranje dijagnostiĉkih centara za potrebe rane dijagnostike provoĊenje preventivne djelatnosti i pruţanje pshio-socijalne pomoći otvaranje i opremanje savjetovališta u okviru Cantra za socijalni rad Da bi pratili evropske i svjetske standarde u pruţanju primarne zdravstvene zaštite ZU Dom zadravlja Cazin već razmišlja i priprema uvoĊenje projekta rada specijalista porodiĉne medicine. Koliko sport kao ljudska tekovina pozitivno djeluje na razvoj društva suvišno je govoriti. a kao što znamo porodica je osnovna ćelija svakog društva i u njoj se vrši oblikovanje pojedinaca. Novim opremanjem postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama projekat porodiĉne medicine će brţe otpoĉeti i lakše se realizirati. prije svega kroz vrhunski i masovni sport. CILJ 7: Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti Ulaganje u sport u kontekstu razvoja društva ne moţe se tumaĉiti kao potrošnja. mogu promovirati sport od školskog preko masovnog. samim tim što su u pitanju problemi porodice i njenih pojedinih ĉlanova. te strukovni savezi.7. samo kao sastavni dio koncepta planskog razvoja općine. koji bi trebao da bude koristan ĉlan jedne društvene zajednice. prije svega jer se radi o zaštiti i saniranju problema koji su ne samo problemi Centra. Strateški ciljevi u okviru javnih potreba sporta moraju biti podreĊeni stalnom odrţavanju sportskog sistema. Sport i sportska kultura moraju postati sastavni dio sredine u kojoj egzistiraju. 5. već kroz investiciona ulaganja teţiti stvaranju trajne vrijednosti kao nadgradnje. pri ĉemu treba da uĉestvuju u razvoju te sredine. a da bi što šire mase bile ukljuĉene u sportske aktivnosti (posebno djeca i omladina) potrebno je sistematsko praćenje ove djelatnosti u okviru dostupnih financijskih mogućnosti. 78 . Otvaranje savjetovališta koje bi djelovalo u okviru Centra za socijalni rad ima višestruki znaĉaj.

vjerski objekti (medrese.Povećati svijest graĊana o sluĉaju sporta. Stvoriti uslove u svim školama za nesmetano izvoĊenje nastave tjelesnog odgoja (izgradnja ili adaptacija.Sportski centar Alinac-adaptacija igrališta i pomoćnog nogometnog stadiona. Obezbjediti i pomagati odrţavanje manifestacija od znaĉaja za općinu i praćenje struĉno-razvojnih aktivnosti. Mutnik. Šturlić) objekti autentiĉne bosanske arhitekture (kuće Nurije Pozderca.Prioritetne aktivnosti koje bi unaprijedile stanje u sportu sadrţane su u slijedećem . . -Rješavanje problema smještaja gradske biblioteke sa ĉitaonicom i drugim sadrţajima potrebnim za ovu oblast.). Stijena. . nose najveći teret u organizovanju kulturnih dogaĊaja. Pećigrad. prije svega kroz organizaciju masovnih sportskih dogaĊaja. 79 .Kroz kapitalna ulaganja u sportske objekte stvoriti uslove za masovno bavljenje sportom. Izgradnja bazena za višestruke zamjene (sportske i rekreativne). Kula Radetina. -Kulturno-historijsko naslijeĊe mora zauzeti znaĉajnije mjesto u društvu.te izgradnja trim i skijaške staze. Problemi se prije svega odnose na mala financijska ulaganja u ovu oblast i njene potencijale. dţamije). Na stvaranje boljih kulturnih prilika u općini obavezuje nas prije svega ljudski potenicjal tj. -U svakom zonalnom centru ili većoj MZ predvidjeti i podsticati izgradnju objekata za potrebe kulturnog djelovanja. Ibre Adilagića i dr. Trţac. Radi poboljšanja stanja u kulturi trebalo bi prije svega poraditi na stvaranju povoljnijih uslova za kulturno djelovanje (infrastruktura).Stvoriti pretpostavke za veća ulaganja u sport kroz budţetsko finansiranje. Pojam kulture na podruĉju općine Cazin vezuje se prije svega za JU Dom kulture koji sa svojih 9 stalno i 3 povremeno zaposleno radnika. te opremanje školskih igrališta i sportskih dvorana). Kultura i kulturne djelatnosti Plan razvoja kulture i kulturnih dijelatnosti prije svega se odnosi na probleme koji su smetnja brţem razvoju. prije svega na polju revitalizacije ovih objekata: stari gradovi (Cazin. . Ostroţac. -Sanacija i dogradnja Doma kulture kao prostora u kojem se odrţava najveći broj kulturnih dogaĊaja. veliki broj mladih u našoj općini.

8.Pored infrastrukturnih.potpuna rekonstrukcija elektro sistema i niskonaponske mreţe . CILJ 8: Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana kvalitetno riješiti deponovanje krutog komunalnog otpada zaštita vodotoka i drugih prirodnih vrijednosti rješavanje kanalizacione infrastrukture u prvoj fazi u urbanom dijelu a zatim i na drugim dijelovima općine.izgradnja novog standardiziranog poslovnog centra . trim staze) .opremanje i dovoĊenje u potpunu funkciju sportske dvorane .izgradnja novih parkovskih površina i zanavljane nasada i zelenila u postojećim . likovnopoetski susreti. pozorišne predstavke. U cilju podizanja kvaliteta i standarda za ţivot graĊana u lokalnoj zajednici.zaštita ili eventualna rekonstrukcija i sanacija starih kulturno-istorijskih gradova na podruĉju općine. Nedovoljnim ulaganjem u rad kulturnih institucija. u MZ-a.izgradnja kvalitetne standardizirane pretovarne stanice sa recklaţom komunalnog otpada . kako bi se u dogledno vrijeme dostigao nivo predratnog djelovanja.završetak gradske rasvjete i projektovanje i gradnja rasvjete u centrima mjesnih zajednica u kojim ista nije riješena .modernizacija regionalnih puteva . zavisno od uĉešeća graĊana . u pitanju se dovodi opstanak tj.izgradnja kvalitetne kanalizacione mreţe .izgradnja sportskih terena (olipijski bazen. -Oplemenjivati i saĉuvati tradicionalne kulturne manifestacije (kolonija skulptura. nestanak jedne civilizacijske tekovine na prostoru općine Cazin. neophodno je pristupiti razrješavanju i slijedećih infrastrukturnih. 80 . -Oţivljavati rad kulturno-umjetniĉkih društava. 5.presvlaĉenje i modernizacija gradskih ulica . knjiţevne manifestacije. kao i kulturno-historijsko naslijeĊe. kada je u općini Cazin aktivno radilo 12 kulturno-umj.izgradnja više parking mjesta i ugradnja parkomata na parkinzima .asvaltiranje 50% preostalih neasvaltiranih lokalnih puteva po utvrĊenom prioritetu i dijela nekategorisanih puteva.regulacija Ĉajina potoka . sportskih. treba poraditi i na drugim stvarima. a kulturna manifestacija. Kulturno ljeto Cazinske krajine treba da postane tradicionalno. društava. kulturnih i drugih sadrţaja: . a u cilju dizanja kulture na jedan viši nivo: -Nastaviti trend razvoja kulturno-umjetniĉkog anaterizma. udruţenja.

Uticaj na zapošljavanje i dugoroĉna samoodrţivost projekta-prednost imaju proizvodne inicijative (realizacija omogućava razvoj neke privredne grane. Stepen ulaganja općine u prethodnom periodu (prednost podruĉjima i MZ koja u skorije vrijeme nisu bila obuhvaćena većim kapitalnim ulaganjim 5. konkretnim zadacima i pravcima djelovanja. Da bi se mogli definirati prioriteti u kadidiranim projektima neophodno je bilo utvrditi odreĊene kriterije po kojima su vrednovani navedeni projekti ili po kojima će implementatori ovog dokumenta utvrĊivati prioritete u sluĉaju novih operativnih projekata. zapošljavanje i profit ) 8. podruĉja. mjesne zajednice ili cijelo podruĉje općine) 4. Ekološki uticaj 81 . već je proces koji traţi kontinuirani pristup praćenja i implementacije. u prvim godinama implementacije Strateškog plana.6. Pri tome svaki projekat je povezan sa odreĊenim ciljem s jedne strane i oĉekivanim efektima sa druge strane. u posebnim razvojnim programima koje će donositi Općinsko vijeće općine Cazin. Inoviranje i kontinuiran rad na prilagoĊavanju Strateškog plana budućim prilikama. OdreĊivanjem okvirnih oĉekivanih efekata pojedinih projekata. Obzirom da su u prethodnim poglavljima definisani strateški ciljevi i prioriteti ovdje ih uobliĉavamo u programe razvoja pripadajućim projektima. Agencija za lokalni razvoj ili komisija) mogu konkretnije razraditi bodovni sistem dole navedenih kriterija. odnosno korigovanja odreĊenih rješenja po potrebi. Pri tome se mora imati na umu da je strateško planiranje proces i da nije statiĉka kategorija. Imlementatori (Odbor za planiranje. Teritorijalna širina i korist (pojedina ciljne grupe. Postojanje mogućnosti za dobijanje donacije kao podrške projektu (van općine) 6. prihvaćen je kao princip kojim se rukovodilo prilikom izrade ovog dokumenta. RAZVOJNI PROGRAMI Ovaj Strateški plan biće osnova za dalju razradu zacrtanih ciljeva na naĉin da će se predviĊeni ciljevi detaljno planski razraditi. Svi programi moraju biti meĊusobno usklaĊeni i ĉiniće jednu cjelinu. Dugoroĉnost projekta-znaĉaj njegove realizacije za budućnost 7. S obzirom da se razvojni projekti i zadaci nemogu u potpunosti definisati u ovom dokumentu barem ne na duţi vremenski period. zbog toga su sada samo definisani projekti i aktivnosti koje je neophodno obaviti. Procenat ili broj graĊana općine koji će osjetiti poboljšanje realizacijom kandidiranog projekta 3. ţeli se ubrzati i olakšati implementacija Strateškog plana razvoja općine Cazin. Organizovanost i spremnost graĊana da sopstvenim sredstvima i zalaganjem dijelom uĉestvuju u realizaciji projekta: 2. ili barem zapoĉeti. 1. odnosno njihovog uticaja na unapreĊivanje ukupne situacije.

Program izgradnje poslovnih inkubatora U općini Cazin u zadnjih nekoliko godina brţe se razvija sektor zanatstva i obrtništva nego trgovine i druge usluţne djelatnosti. 6. proizvodnje u stakleniĉkim uslovima itd. program vodosnabdijevanja općine Cazin 14. Od postojećih rascjepkanih poslova ili razvijanjem ideje za nove poslove u cilju smanivanja troškova moguće je i neophodno organizovati poslovni inkubator. administrativni poslovi kancelarijskog poslovanja i drugi troškovi. . 2. raĉunovodstva. 12. 5.Organizacija poslovnih inkubatora. a sa ciljem da bude servis lokalne zajednice. 7.1. struĉne savjete i sl. program razvoja poljoprivrede 8. program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda 15. pravnu pomoć.Pomoć poduzetnicima u poĉinjanju biznisa kroz biznis planove. program infrastrukturnog povezivanja općine 11. program izgradnja bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj 9. mlijeka. da bi se putem istog smanjili troškovi poslovnog prostora. 3. utvrĊeni su programi koji su meĊusobno povezani u slijedeće cjeline: 1. program razvoja ljudskih potencijala 16. program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte (sadašnje kućice i parkiralište i strana ispod ulice Nurije Pozdreca) 4. program zaštite ţivotne okoline Svi pobrojani programi sadrţe po nekoliko projekata koji će se dalje razraĊivati.Da bi se osigurala konzistentnost Strateškog plana. program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena. . 6. a posebno se povećana individualna poljoprivredna proizvodnja i već se pokazuje potreba za poslovnim inkubatorima iz oblasti zanata koji nedostaju ili poljoprivredne proizvodnje organski zdrave hrane. program izgradnje zaobilaznice grada Cazina. Agencija će u poĉetnoj fazi biti finansirana iz Budţeta općine. 6. program formiranja Agencije za lokalni razvoj. Osnovni zadaci Agencije za lokalni razvoj su: . program plinifikacije grada i urbanih naselja izgradnja toplane 10. 82 . program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta.2 Program formiranja Agencije za lokalni razvoj Realizaciju zacrtanih strateških ciljeva moći ćemo obezbijediti kroz Agenciju za lokalni razvoj.Implementacija i praćenje realizacije strateškog plana razvoja.Prikupljanje obrada i distribucija informacija. meda. program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade. program osnivanja kreditnog-garantnog fonda 13. koju treba formirati i popuniti sa struĉnjacima razliĉitih profila. program izgradnje poslovnih inkubatora. razliĉitih interesnih organizacija i samostalnih poduzetnika. . a kasnije će većinu prihoda obezbjeĊivati svojim radom po principima trţišnog poslovanjanja.

4. općine.6. ugostiteljski prostori. blizinom lokalne administracije. policijske uprave. 83 . a od KAP-u permanentnu kontrolu i realizaciju sklopljenih ugovora. razne agencije. osiguravajuća društva. Velika neiskorištena površina bi se mogla privesti funkcionalnoj namjeni izgradnjom poslovnih zgrada u kojima bi se moglo koncentrirati prostori za banke koje nemaju vlastite prostore. Na ovaj naĉin bi se privukle investicije. jaĉala materijalna osnova općine. izgradnjom. trţni prostori. advokatske kancelarije. rješavalo socijalno stanje. 6. davanjem povoljnosti i prednosti pri kupovini zamljišta za gradnju. socijalnog osiguranja i sl. plaćanjem naknada i taksa za gradnju. Istovremeno treba potencirati stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta i pruţati podršku svim naprednim snagama koje bi se direktno angaţirale na ovom polju. 6. uradile nove tehnologije i sticala nova proizvodno radna saznanja. Vladu kantona. markentiškom promocijom i sl. Federalnu agenciju za privatizaciju i Vladu Federacije BiH da se dovrši zapoĉeti proces privatizacije. pošte. a općinski budţet bi znaĉajno bio potpomognut prihodima što bi se odrazilo na ukupni standard stanovništva općine i opću stabilnost. Izgradnja bi se mogla organizirati privatnim kapitalom bez uĉešća društvenog kapitala uz kvalitetnu urbanizaciju postojećeg neurbanog prostora ĉime bi Cazin kao skuĉena prometno i reljefno organizirana cjelina dobio jedan prostorani centar sa više prilaza. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta Otvaranje novih proizvodnih kapaciteta zbog prezasićenosti ne proizvodnih djelatnosti (trgovine i ugostiteljstvo) i kvalitetnog zapošljavanja treba podrţati. ustupanjem zemljišta. povećali budţetski prihodi. Istovremeno u jednom kompleksu bi se mogle zadovoljiti mnoge potrebe graĊana. pomoći u izgradnji infrastrukture do objekata.5. te zapošljavanja nakon izgradnje u izgraĊenim prostorima. te zatvoreni višespratni garaţni prostor sa izlazom na ulicu Nurije Pozderca. PIO. inostrane i domaće. Ovim programom bi se popravila socijalna slika stanovništva. sjedišta raznih udruţenja. Iako općina nije bila nadleţna za privatizaciju. kao i traţenje od kupaca pokretanje pogona. Ostvarivost projekta je moguća prodajom zemljišta. dodjelom na korištenje ili davanjem koncesije. ista mora biti zainteresirana za izlaz iz ovakvog stanja privrednih subjekata stalnim vršenjem pritisaka na Kantonalnu agenciju za privatizaciju USK-a. Podršku treba ostvariti stimulacijom pri izgradnji oslobaĊanjem ne poreznih prihoda i taksa. te ponašanje KAP-a u smislu dobrog biznismena. a posebni efekti bi se odrazili na budţet općine po osnovu zapošljavanja.3 Program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte Znaĉajna potreba poslovnog centra u općini Cazin se moţe idealno riješiti na lokaciji parkirališta i kućica preko puta pošte. Program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade Neefikasan sistem privatizacije uništio je veći dio proizvodnje u općini Cazin.

200 mm padavina godišnje. dobre organizacije proizvodnje. 7. djelatnosti izrade kamenih ploĉa koje imaju višestruku primjenu za dvorišta.000 m2 plasteniĉkog –zatvorenog proizvodnog prostora.godine raspolaţe sa: 10. 6.500 grla junadi u tovu. ima objektivne mogućnosti za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje sa prinosima prbliţnim u Europi. ekspozicijom terena. a projekat je moguće ostvariti domaćim snagama. ljudskim potencijalom. hidropotencijalom.618 grla ovaca tj. spomenike suvenire i sl. Pošto poljoprivredne površine ne moţemo povećavati.000 koka nosilja. 628 grla koza « /hobi proizvodnja/. jedina je mogućnost povećanje prinosa u proizvodnji sa što manjim gubicima i uz minimalne troškove. supstituirala bi se nabavka sliĉnog proizvoda iz drugih podruĉja. izgradnje naselja i dr. šanse su velike i u proizvodnji organske hrane koja certificirana na trţištu ima posebnu cijenu i veliku potraţnju. svakodnevno opadaju (smanjuju se) zbog razvoja infrastrukture. umjerenom kontinentalnom klimom sa 1. dakle uz primjenu savremenih nauĉno-tehniĉkih dostignuća. 10. nadmorskom visinom (200-400 m). Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena Na lokalitetu MZ Liskovac eksploatira se kamen u pojedinaĉnim sluĉajevima od davnina kao i sada. 84 .000 pĉelinjih društava /košnica/. zaposlila domaća radna snaga obogatila proizvodna ponuda općine i doprinijelo jaĉanju materijalne osnove.da zadrţi postojeći broj. te raspoloţiva struĉna radna snaga s prisustvom Biotehniĉkog fakulteta u Bihaću .nastrešnica/.000 razliĉitih voćnih stabala/rodnih/. ograde. naţalost.000 stoĉarskih objekata /adaptiranih i novih/. Obzirom da se u biljnoj proizvodnji u znaĉajnijoj mjeri ne koriste zaštitna sredstva – agrokemikalije. Predpostavka je da na tom lokalitetu postoje ogromne koliĉine kamena koji se pokazao kao interesantan i atraktivan u oblasti graĊevinarstva posebno ukrasnog karaktera. Program razvoja poljoprivrede Općina Cazin sa svojim geografskim poloţajem.000 pratećih objekata /spremišta. Na osnovu stogodišnjeg iskustva moţe se konstatirati da je ovaj kamen veoma kvalitetan i postojan na atmosferske promjene. Imajući u vidu sve naprijed izneseno. 8. u ĉemu su nam velike šanse.000 grla krava i steonih junica. realne su mogućnosti da općina Cazin 2010.7. 266 grla konja « « « 30. 19. 300.6. 2. 4. Izgradnjom adekvatne studije i davanjem koncesija za eksploataciju mogao bi se razviti unosan posao za odrĊeni broj privrednika što bi uslovilo i razvoj kamenorezaĉke djelatnosti. te povoljnom pedološkom strukturom zemljišta. enterijere.6. Kako se radi o domaćem resursu.. Šanse u razvoju intenzivnije poljoprivredne proizvodnje pruţa takoĊer postojanje preraĊivaĉkih kapaciteta Agrokomerca.

Ulaganjima ušteĊevina naših zaposlenih u inostranstvu radi otvaranja radnih mjesta u poljoprivredi ĉlanovima svojih obitelji. da 85 ..Sredstava podsticaja primarne poljoprivredne proizvodnje kantonalnog i federalnog budţeta. 2 krmna kombajna/ « . . 1 savremeno opremljena klaonica . Projicirani proizvodni nivo iz agraara smatramo da će biti dosegnut na slijedeći naĉin: . 500 silokombajna/ovješni krmni kombajni-vuĉeni.800 muznih krava ili 10 grla po farmi. . . . .te ostalih proizvoda animalnog porijekla. 1 savremena laboratorija za ispitivanje kvaliteta mlijeka..vode i šume).Sredstvima zadruga. .000 muznih grla. . .kako u pogledu poljoprivredne proizvodnje.proizvoĊaĉima povrća.700 dvoosovinskih traktora sa prikljuĉnim mašinama. te će ovoj grupi farmi (od 1.Sdredstvima ostvarenim u privatizaciji. .Kreditima razvojnih i mikrokreditnih banaka.Vlastitim ulaganjima. .- 1. Na 580 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 5.Fond ĉlanova udruţenja za zajedniĉki razvoj.Podsticaji i subvencioniranje iz općinskog budţeta. Na 400 farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 2. Prethodne analize su pokazale da je poljoprivreda jedan od znaĉajnih resursa u razvoju općine Cazin.te podršku programima zdrave hrane.Korištenjem sredstava Razvojne banke (ranije FIB). Na ostalih 1.Donacije. 20 ţitnih kombajna/samohodnih. U okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je voditi raĉuna o racionalnom korištenju i ĉuvanju prirodnih resursa iz ove oblasti (u pogledu zemljišta.030 muznih grla ili 2 grla po gazdinstvu. . .Iz tog razloga u okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je obezbijediti: .Kreditima USAID-a ameriĉke banke za obnovu i razvoj. .obnavljanje mini farmi za proizvodnju.praćenje i ispitivanje kvaliteta zemljišta. .015 govedarskih farmi biti će 2.Sredstvima iz ĉlanarine poljoprivrednih udruţenja i solidarnom pomoći unutar udruţenja. .Implementacijom najavljenog “PIU-SESER” socijalnog projekta za zapošljavanje u poljoprivredi.Aktivnošću mikrokreditnih banaka.tako i mogućeg zapošljavanja većeg broja stanovnika općine Cazin. . . .krmiva.Nastavak projekta Luteranskog svjetskog saveza.pomoć pri organizovanju interesnih udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa. Na 10 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 170 muznih krava ili 17 grla po farmi.osposobljavanje stanovnika zainteresovanih za poljoprivrednu proizvodnju. a izvodit će se preko Zavoda za zapošljavanje.obnovu i podršku uzgajivaĉima stoke.015 gazdinstava) proizvodnja mlijeka biti sporedna djelatnost.voća.

proizvodnja hrane bude organizovana po zahtjevima unutrašnjeg i vanjskog trţišta, da se promocija zapošljavanja seoskog stanovništva odvija po programu smanjenja siromaštva,da jaĉanje poljoprivrednih gazdinstava bude usklaĊena sa resursima za preradu poljoprivrednih proizvoda,da se jaĉa konkurentska i profitabilna sposobnost ovih poljoprivrednih proizvoĊaĉa , te da se radi na jaĉanju poljoprivrednih institucija na lokalnom nivou. U okviru ovog programa neophodno je sagledati promoviranje sajamskih manifestacija,ekoturizma,i sliĉno. 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj Zbog neiskorištenosti postojećih prostora drţavnih firmi idealna mogućnost bi bila organizacije bezcarinske zone npr. prostor dijela TŢP-a novi pogon ulaganjem vlastitih sredstava društvenog karaktera općina USK-a, USK-a, koncesijom od strane domaće privrede ili privrede iz vana. Na ovaj naĉin bi se izbjegla ogromna procedura posebno kod tzv. Long poslova: prerada, dorada, kompletiranje, uvoza roba, a poseban efekat bi bio zapošljavanje radne snage obzirom na godine starosti, kroz rad obrazovanje radnika, primjena savremenih tehnologija, novih naprednih saznanja i sl. Za ostvarivanje ovog programa neophodna je angaţiranost šire društvene zajednice: općina, kantona, federacije i BiH. 6.9.Program infrastrukturnog povezivanja općine Policentriĉni razvoj podrazumijeva razvijenu infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i nabavke roba, te pruţanja usluga. Zbog toga je neophodno definisati saobraćajne koridore USK-a i BIH koji će dalje vezivati lokalnu putnu mreţu i stvoriti preduslove za ulaganje u grad i zonalne centre. Za sada je sigurna izgradnja brze ceste koja ide od Mihaljevca prema drţavnom graniĉnom prijelazu Izaĉić, a u prostorno planskoj dokumentaciji i općine i USK-a planirana je takoĊe brza cesta od Velike Kladuše preko Cazina Bihaća, Sanskog Mosta i dalje. Istovremeno će se nastojati asvaltirati 50% neasvaltiranih lokalnih puteva po prioritetima koje će odreĊivati Općinsko vijeće savke godine, a po prijedlogu Komunalno-stambenog fonda i dio nekategorisanih puteva koji povezuju zonalne centre, kao i ostalih infrastrukturni objekti i komunalne usluge u sklopu razvoja grada i zonalnih centara.

6. 10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina Osjeća se velika potreba izgradnje zaobilaznice na putnom pravcu Bihać-Velika Kladuša zbog sve većeg naseljavanja uz postojeći magistralni put Mihaljevac – Ćoralići koji je nemoguće proširiti i osposobiti za normalan protok saobraćaja u tranzitu, kao i u lokalnim okvirima. Postojeća trasa magistralnog puta bi se mogla pretvoriti u poslovnu zonu male privrede i trgovine s obzirom na već postojeći veliki broj poslovnih i poslovno-stambenih objekata. Izgradnjom nove zaobilaznice otvaraju se nove mogućnosti brzog protoka saobraćaja, smanjenja guţvi na postojećem putu, lociranje i izgradnja industrijske zone i zone male privrede kao i izmještanje postojeće proizvodne privrede iz urbanog podruĉja uz ovu zaobilaznicu.

86

Ovim projektom se otvaraju mogućnosti angaţmana domaćih kamenoloma, asvaltne baze, prevoznika i graĊevinske operative što bi rezultiralo novim zapošljavanjem. Magistralne puteve finansira Federalna direkcija za ceste i općina Cazin u ovaj projekat nebi morala ulagati vlastita novĉana sredstva, ali bi mogla pomoći brţem ostvarenju ovog projekta blagovremenim administrativnim opsluţivanjem projekta.

6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda Poĉetnici u biznisu kao i brojna mala i srednja preduzeća susreću se sa specifiĉnim barijerama, koje se ogledaju u oteţanom pristupu kapitala za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa. Najĉešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su još uvjek banke, koje obiĉno pri odobravanju kredita za poslovanje koriste dva osnovna kriterija: finansijsku sigurnost ulaganja i sposobnost traţioca da obezbjedi zalog / hipoteku. Sama prezentirana finansijska sigurnost ulaganja nije dovoljna. Te traţilac kredita mora obezbjediti kvalitetan zalog / hipoteku zadovoljavajuće vrijednosti. Ĉesto poĉetnici i mala i srednja preduzeća nisu u mogućnosti da zadovolje zahtjeve banaka u obezbjeĊivanju adekvatnih zaloga, te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno – garantni fondovi se javljaju kao instrumenti za smanjenje barijera u pristupu finansijskim sredstvima koje nude banke. Mehanizam njihovog funkcionisanja je uvijek isti. Ako poĉetnici ili mala i srednja preduzeća ne mogu obezbjediti adekvatne zaloge, zalog se obezbjeĊuje garancijom od Kreditno-garantnog fonda. Kreditno – garantni fondovi mogu biti formirani kao razliĉite pravne strukture. Mogu biti formirani i kao dio postojećeg pravnog lica i voĊeni od strane: fondacija, udruţenja, ekonomske organizacije bazirane na principu ĉlanstva, društva sa ograniĉenom odgovornošću ili akcionarskog društva. MeĊutim, u svakom od navedenih sluĉaja Fond mora raspolagati sa likvidnim kapitalom, na kojem će se bazirati izdavanje garancija za poduzetnike kod finansijskih institucija, kako bi zadovoljili traţene uslove zaloga za odobravanje kredita. Sam kreditno-garantni fond, kao organizacija, uspostavlja saradnju sa bankama, sa kojima dogovara najpovoljnije uslove za prihvatanje garancije kao zaloga za kredit, što se odnosi na: multiplikator kapitala fonda, maksimalnu pokrivenost obaveza traţioca, maksimalnu vrijednost kredita za koju se moţe garantovati, period otplate, kamatnu stopu kredita, iznos provizije i procedure procjene zahtjeva. Kako kreditno – garantni fondovi smanjuju rizik otplate kredita, kamatna stopa moţe biti dogovorena sa bankama na niţim nivou od postojeće stope. Uspostavljanje kreditno-garantnih fondova uvijek pruţa slijedeće pogodnosti: Lakši pristup vanjskim izvorima kroz bankarske sheme za poĉetnike u biznisu mala i srednja preduzeća, što omogućava ubrzanje srednjoroĉnih i dugoroĉnih investiciono – orijentiranih projekata. Smanjenje bankarskog rizika i kreiranje uslova za izdavanje većeg broja srednjoroĉnih i dugoroĉnih kredita. Smanjenje troškova otplate, zahvaljujući smanjenju nivoa rizika kreditiranja:

-

87

Razvoj sektora malih i srednjih preduzeća (pokretanje novih preduzeća, jaĉanje finansijske pozicije postojećih preduzeća, kreiranje novih radnih mjesta, stimulisanje izvoza i dr.). Kada se lokalni ili regionalnio kreditno-garantni fond jednom uspostavi i dokaţe operativnim i efikasnim, moţe se realno oĉekivati dodatna podrška od strane vlade ili donatora kroz razliĉite programe pomoći. 6.12. Program vodosnabdijevanja općine Cazin Osnovni preduslov za zdravlje graĊana je kvalitetan sistem vodosnabdijevanja sa kvalitetnom vodom. I ako je veći dio općine Cazin kvalitetno riješen snabdijevanjem vodom ipak je ostao sjevroistoĉni dio općine koji je riješen sa lokalnim vodovodima malog kapaciteta i sumnjive kvalitete vode, i sveobuhvatnom analizom stanja u oblasti vodosnabdijevanja došlo se do slijedećeg: - okonĉanjem zapoĉetih aktivnosti na realizaciji projekta vodosnabdijevanja sjeveroistoĉnog dijela općine Cazin obezbijedit će se funkcioniranje jedinstvenog vodovodnog sistema na cijelokupnom podruĉju općine Cazin. Stanovništvo koje je pitku vodu dobivalo iz lokalnih vodovoda, na ovaj naĉin imati će redovno snabdijevanje dovoljnim koliĉinama vode za piće zadovoljavajućeg kvaliteta. Da bi se okonĉao zapoĉeti proces potrebo je obezbijediti dovršetak izrade investicionotehniĉke dokumentacije i implementaciju projekta. - Izrada projektne i ostale dokumentacije za buduće investicije u vodosnabdijevanju. - Izvorišta Vrelo: Zahvatanje izvorišta sa kojeg bi se voda pumpala do rezervoara Mihaljevac. - Izvorište Mlakulja: Zahvatanje vode i pumpanje u rezervoar koji bi bio lociran na Skularevom brdu i iz kojeg bi gravitaciono voda trebala da se poveţe u Ćehićima sa vodovodom Mutnik (koji je sada preopterećen, a naroĉiti problemi u vodosnabdijevanju nastupili bi pokretanjem privrede – kompleksa «purana»), i ovo je poslije Ljubijankića najprioritetnija investicija u vodosnabdijevanju općine Cazin. Smanjenje gubitaka

Fiziĉki gubici: U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera za smanjenje fiziĉkih gubitaka na vodovodnoj mreţi i obezbjeĊivanje kvalitetnijeg napajanja potrošaĉa pitkom vodom sa postojeće mreţe, neophodno je snimiti stanje odnosno izvršiti identificiranje problema (uska grla i nedostaci na postojećem vodovodnom sistemu). To bi bio osnov za izradu konkretnih projekata rekonstrukcije i utvrĊivanje prioriteta.

Administrativni gubici: - Zamjeniti sve neispravne vodomjere, kao i vodomjere starije od 5 godina. Ušteda el.energije: Uspostavljanje III faze telemetrijskog sustava, ĉime se moţe uticati na smanjenje utroška el.energije i bolje praćenje sistema, te ugradnja kompenzatora za reaktivnu energiju i strujne udare. Obezbijediti punu zaštitu postojećih vodnih resursa. 88

-

privatnim kapitalom. . naroĉito mladih ljudi. kao presudnog faktora ekonomskog razvoja lokalne zajednice.Edukacija o znaĉaju vode. npr. .Poznato je da su raspoloţive koliĉine vode iz podzemlja ograniĉene i treba ih zaštititi i rezervirati za zadovoljavanje potreba za vodom za piće. pojeftinilo zbrinjavanje otpada i razvila kultura odnosa prema otpadu. posebno pitka voda. te je u cilju rješavanja istog neophodno u planskom periodu uraditi slijedeće: Izrada projektne dokumentacije Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Zapoĉinjanje izgradnje glavnog kolektora sa postrojenjem za preĉišćavanje otpadnih voda. Pajića Potok. . Na ovakav naĉin bi se zaštitila ţivotna okolina. a najvaţniji su : obrazovanje mladih na obrazovnim institucijama.14. a samim tim i prirodi. Projektom zbrinjavanja otpada treba planirati ekonomsku upotrebu otpada koja bi donijela. te Ljubijankići. Izraditi Projekte zaštite za preostala izvorišta: Stovrela. Ostvarenje ovog projekta je moguće uĉešćem graĊana općine. 6. Da bi ostvarila kvalitetna zaštita raspoloţivih rezervi pitke vode potrebno je: . Izrada kanalizacionog sustava općine Cazin – I faza (sliv Ĉajin Potok – Mutnica) Pitanje odvodnje otpadnih voda predstavlja jedan od najznaĉajnijih problema sa kojima će se općina Cazin suoĉavati u budućnosti. Program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda Zbrinjavanje otpada u svijetu je trenutno najvaţnija stvar za cjelokupno graĊanstvo. reciklaţu. proizvodnju sirovina od otpada i dobivanja novih proizvoda za potrebe općine i šireg regiona. te kreditnim zaduţenjem općine. nova zapošljavanja kroz skupljanje. 89 . U ovoj oblasti treba da se usvoje informacione tehnologije i uskladi ponuda i potraţnja radne snage. 6. pored rješenja problema otpada.) . te stalno osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih. Program razvoja ljudskih potencijala Nove okolnosti i globalizacija traţe i novi pristup razvijanju ljudskih potencijala koji se moraju odvijati u više pravaca.13.Zapoĉinjanje aktivnosti na izradi kanalizacionog sistema na općini Cazin. Vrelo. i Mlakulja.Donošenje Odluka o zaštiti od strane nadleţnog zakonodavnog organa (Općinsko vijeće – Skupština kantona). inspekcijske sluţbe. JKP Vodovod. razvrstavanje.Implementacija projekata zaštite koja predstavlja niz koordiniranih postupaka koje provode: Sluţba urbanizma. prilagodljivost obrazovnih institucija potrebama i pravcima razvoja. Vignjevići i Tahirovići.Izraditi projekte zaštite izvorišta (Dovršiti izradu Projekata zaštite izvorišta Mutnik.

gornji tok rijeke Mutnice od Trstovaĉkog mosta proglasiti zonom rekreacije i sporta. implementacije i kontrole sa naglaskom na timski rad i jaĉanje liderskih sposobnosti. Graĉenice. Platnice.djelatnosti koje ugroţavaju okoliš. 2. Predpostavka za ovaj zadatak je set zakona iz oblasti zaštite ţivotne okoline po kojima moramo otpoĉeti sa obrazovno-promotivnim sadrţajima kako bi što više razvili svijest graĊana o potrebi provoĊenja preventivnih i sanitarnih mjera na zaštiti ţivotne okoline. Semanića potoka.vodotok Radetine. Program zaštite ţivotne sredine Ovaj program spada meĊu najznaĉajnije programe. . Ĉajinog ptoka. zrak i tlo. . kao i jezera u Trţcu.15.Jedan od najvaţnijih projekata je razvijanje menadţment vještina kod mladih ljudi sa stanovišta novih naĉina planiranja. Izvršiti regulaciju istih sa prioritetima . Zaštita vodotokova Zaštitne zone duţ vodotoka proteţu se sa obje strane vodotoka u odreĊenoj širini.vrijedna prirodna podruĉja i spomenici kulture. raĉunajući od obale i to uz cijeli vodotok na teritoriji Općine. jer savremeni trendovi zahtjevaju novi pristup u ovoj oblasti. U svakom planu odreĊuju se opće i posebne mjere zaštite okoliša općim mjerama obezbjeĊuju se opći uslovi za zaštitu i unapreĊenje svih ili pojedinih vrijednosti sredine putem: Adekvatnog prostornog razmještaja: .infrastrukturnih sistema. 6. Horljave. ZAŠTITA VODA Mjere zaštite vode utvrĊuju se po odredbama Zakona o vodoma i Zakona o zaštiti voda i pripisa donesenih na osnovu tih zakona. Pivnice i Šturlave u širini od 50 m. . Pregled zaštitnih zona duţ vodotoka: . Radi zaštite navedenih vodotoka potrebno je: 1. Crnaje.zelenih površina.regulacija vodotoka rijeke Mutnice od Rajaka do ušća u rijeku Koranu. organizovanja. 90 . Sankcionisati direktno ulijevanje bez tretmana komunalnih i industrijskih otpadnih voda. a do poĉetka tih radova potrebno je izvršiti ĉišćenje i regulaciju dijela vodotoka pored naselja Slatina kao potencijalnog izvora zaraznih bolesti i ugroţavanja zdravlja i ţivota stanovništva. Korane i Mutnice u širini od 100 m.osnovnih funkcija (stanovanja. .regulacija vodotoka Ĉajinog potoka od Trga branilaca do Havina mosta.voda. . .vodotok Une.rada i odmora). Posebnim mjerama obezbjeĊuju se specifiĉne zaštite pojedinih vrijednosti sredine u zavisnosti od naĉina i stepena njihove ugroţenosti. zaštićuju se: . . Dobrenice. Toplice. Krivaje.

zaustaviti dalju degredaciju šuma eliminisanjem faktora degredacija (erozije..privrednim osnovama.sankcionisati spaljivanje otpada. te reţime zaštite. U narednom periodu potrebno je izvršiti identifikaciju stvarnih i potencijalnih zagaĊivaĉa zraka te: .3. Da bi se ostvarila zaštita vodotoka. Zaštitne zone izvorišta Potrebno je donijeti odluke o širini zaštitnih zona za sva izvorišta na podruĉju općine. . ZAŠTITA ZRAKA Mjere zaštite zraka provode se po odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisima donesenim na osnovu tih zakona. . . regulacijom visine dimnjaka.povećati udio ĉetinarskih šuma. bolesti drveća itd). Radi zaštite sredine od negativnih uticaja saobraćaja treba obrazovati zelene zaštitne pojaseve sa svake strane raĉunajući od spoljne ivice putnog pravca u širini od: .izvršiti ograniĉavanje štetnih emisija ugradnjom filtera. od buke. ZAŠTITA TLA Zaštita šuma Obzirom na polivalentnu ulogu šuma.ureĊivati i ĉistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko . vibracija i radijacije provoditi po odredbama Zakona o zaštiti okoliša. posebno u blizini naselja i industrijskih pogona.20 m uz lokalne puteve. . uzorke uzimati dva puta godišnje. potrebno je upravljati šumama na naĉin da se oĉuvaju autohtone šumske zajednice u skladu sa vaţećim zakonima i propisima. Izvršiti fiziĉko . degradiranih šuma. izvorišta pitke vode i cjelokupne ţivotne sredine u narednom periodu potrebno je što je prije moguće realizovati projekat kanalizacione mreţe sa sistemom za preĉišćavanje.oĉuvati postojeće i podizati nove komplekse šuma pitomog kestena. nekontrolisane sjeĉe.hemijsku i mikrobiološku analizu vode. U cilju unapreĊenja šuma i šumskog zemljišta potrebno je: . poţari. uz saobraćajnice i oko industrijskih objekata koji ispuštaju štetne materije u zrak. Zaštitu od prašine. . izbora goriva itd. 91 .10 m uz nekategorisane puteve.podizati zaštitne zone i pojaseve zelenila u naseljima. . pošumljavanjem goleti.povećati površine pod šumama. . ĉistina. a uzorke uzimati na izvoru ili na ulazu u podruĉje općine. srednjem toku i ušću ili na izlazu sa podruĉja općine.60 m uz magistralne puteve.40 m uz regionalne puteve. . .

Zaštititi i po mogućnosti izvršiti sanaciju spomenika kulture po odredbama vaţećih zakona iz ove oblasti.obezbjediti zaštitu zemljišta od nekontrolisanog iskorištavanja mineralnih sirovina itd. . . U cilju zaštite okoline: vode. ugostiteljskih) i industrijskih otpadaka koji se odlaţu najĉešće na divljim deponijama ĉime postaju opasnosti za ĉovjeka i okolinu.rijeku Koranu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine.sprijeĉiti nelegalnu gradnju na poljoprivrednom zemljištu. zraka i tla. . Obzirom da je u narednom periodu u planu izgradnja deponije otpada na nivou Kantona.sliv potoka Dobrenice od izvora do ušća. . na podruĉju naše općine potrebno je izgraditi pretovarnu stanicu sa reciklaţom. .Dubrave (ĉetinarska šuma). .Zaštita zemljišta Osim zaštite šuma. posebnu paţnju treba obratiti na sve veće koliĉine komunalnih (kućnih.rijeĉicu Pivnicu.rijeku Unu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. ZAŠTITA PRIRODNIH PODRUĈJA I SPOMENIKA KULTURE Kao vrijedna prirodna podruĉja treba zaštititi: .rijeku Mutnicu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. umjetno gnojivo i sl).smanjenjem agrotehniĉkih sredstava koja oneĉišćuju tlo (pesticidi. . 92 . .da se ponor Horljave proglasi ekološkom zonom sa reţimom zaštite. potrebno je zaštititi i poljoprivredno zemljište. te osposobiti komunalno preduzeće da ukljuĉi što veći broj stanovnika kao korisnike komunalnih usluga.poboljšati kvalitet poljoprivrednog zemljišta. . .

njihovu obradu. Svakodnevnu kontrolu vršit će implementatori.kontrola tekuće realizacije. naroĉito u oblasti investicija da bismo izbjegli varljiva mjerila u kontroli i negativne posljedice. Pri izradi kontrolnih mehanizama treba utvrditi jasne vidove kontrole provoĊenja po nivoima odgovornosti za implementaciju kroz utvrĊivanje odgovornosti. prikupljanja informacija i njihove distribucije kao i naĉine na koji će Strateški plan njegova primjena i kontrola provoĊenja biti prezentovana javnosti.7. . rokove i naĉin informisanja. njene misije i strateških ciljeva proizlazi da mora doći do promjena u organizacionoj strukturi lokalne uprave. u sistemu komunikacija i naĉina ponašanja. kadrovskog osposobljavanja i primjene novih vještina kako bi se stvorila zajedniĉka vrijednosna kultura svih uĉesnika društvenog ţivota u cilju realizacije strateških ciljeva. Šefovi sluţbi općinske uprave za dijelove Strateškog plana koji se odnosi na njihove resore. identifikaciju. U tom smislu potrebno je ukljuĉiti sve subjekte društvenog ţivota. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA Prihvatanjem vizije. nevladine organizacije i druga udruţenja graĊana. a posebno selekciju kljuĉnih faktora koji su dominantni za uspješnu implementaciju ili za uporeĊivanje prijedloga za korektivne aktivnosti. 93 . Agencija za razvoj općine Cazin Odbor za planiranje i razvoj općine kojeg je imenovalo općinsko vijeće. Naravno najveći kontrolor će biti graĊani u razliĉitim ulogama u okvirima lokalne zajednice.kontrola promjena u lokalonoj upravi i u drugim subjektima koji uĉestvuju u implemantaciji. Potrebno je istovremeno obezbjediti prikupljanje i selekciju informacija. odnosno kontrole realizacije Strateškog plana primjenjivat će se slijedeći oblici kontrole: . Pored ovoga naĉelnik općine Cazin donijeće uputstvo i procedure. a naĉelnik općine će redovno vrišiti ocjenu realizacije i o tome jednom godišnje izvještavati Općinsko vijeće općine Cazin. U procesu implementacije mora se jasno definisati razuman rok. Neophodno je formirati struĉne timove za pojedine oblasti koji će doprinijeti implementaciji Strateškog plana. Za realizaciju Strateškog plana odgovorni su: Naćelnik općine Cazin za cjelokupan Strateški plan. U svrhu praćenja.

godine ODBOR ZA PLANIRANJE I RAZVOJ OPĆINE CAZIN 94 . sistematiĉni i raznovrsni.2004. U tom smislu. mišljenja i sugestije.8. Da bi se ubrzala implementacija ovog plana i njegovo medijsko predstavljanje neophodno je: .05.promovisati potrebu razvoja privatnog poduzetništva u okviru lokalne zajednice. Prilozi i emisije u medijima moraju biti aktuelni i dinamiĉni. . priloge treba ureĊivati tako što bi se aktuelni dogaĊaji komentarisali. pokretale akcije. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST U cilju podrške realizaciji Strateškog plana razvoja neophodno je saĉiniti plan medijskog predstavljanja Strateškog plana i njegove vaţnosti za ukupan razvoj općine Cazin. sigurnog i podsticajnog ţivotnog okruţenja. Po mogućnosti izvršiti i prijevod Strateškog plana na engleski jezik. neophodno je pronaći naĉine za motivisanje graĊana općine Cazin u procesu provoĊenja istog u prvom redu kroz programe popularizacije koji znaĉe vidljive pomake u stvaranju sredine kvalitetnog. sa ciljem da svi zainteresirani mogu davati svoje prijedloge. Strateški plan predstaviti na općinskoj web stranici. U fazi usvajanja Strateškog plana neophodno je putem javnih rasprava i sredstava javnog informisanja omogućiti uĉešće graĊana u upoznavanju sa Strateškim planom. obaviještavati graĊane općine Cazin o toku realizacije i eventualnim teškoćama. U fazi implementacije stalno obaviještavati javnost o naĉinu realizacije Strateškog plana. Time će se obezbjediti i javnost rada u provoĊenju strateškog plana. inicirale rasprave o razvoju i povezala dimenzija sadašnjosti i budućnosti. O svakom realizovanom programu i projektu iz Strateškog plana razvoja. traţila rješenja za pojedine probleme.izvještavati o aktuelnim dogaĊajima i isticati pozitivne primjere. Da bi se što uspješnije sproveo Strateški plan razvoja. Cazin 27.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.