BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OPĆINA CAZIN

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA O P Ć I N E C A Z I N
ZA PERIOD 2005. – 2010. GODINE

Cazin, juni 2004.godine

S ADRŢAJ 1. UVOD....................................................................................................................................................... 4 1.1. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja ......................................................................................... 4 1.2. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja .............................................................. 5 2. ANALIZA STANJA ............................................................................................................................... 6 2.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI .............................................................. 6 2.1.1. Geografski poloţaj .............................................................................................................. 6 2.1.2. Geoprometni poloţaj .......................................................................................................... 7 2.1.3. Opće karakteristike prostora ............................................................................................... 8 2.1.4. Mineralni resursi ................................................................................................................. 9 2.1.5. Hidrografske karakteristike .............................................................................................. 10 2.1.6. Šumski resursi .................................................................................................................. 11 2.1.7. Posebene prirodne vrijednosti .......................................................................................... 11 2.1.8. Klimatske karakteristike ................................................................................................... 12 2.2. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA....................................................................... 13 2.2.1. Bliţa istorija demografske slike ....................................................................................... 13 2.2.2. Zanimanje stanovništva .................................................................................................... 13 2.2.3. Popis stanovništva ............................................................................................................ 14 2.2.4. Broj stanovnika na općini “procjena” ............................................................................... 14 2.2.5. Ukupan broj raseljenih lica na općini ............................................................................... 14 2.2.6. Starosna struktura stanovništva ........................................................................................ 14 2.2.7. Polna struktura stanovništva ............................................................................................. 14 2.2.8. Nacionalna struktura stanovništva .................................................................................... 14 2.2.9. Demografski trendovi ....................................................................................................... 15 2.2.10. Zaposlenost i njihova struktura....................................................................................... 16 2.2.11. Mogućnost prekvalifikacije ............................................................................................ 17 2.3. EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN..................................................... 18 2.3.1. Stanje privrede .................................................................................................................. 18 2.3.2. Stanje poljoprivrede.......................................................................................................... 25 2.3.3 Turizam............................................................................................................................. 31 2.4. INFRASTRUKTURA................................................................................................................ 32 2.4.1. Saobraćajna infrastruktura ................................................................................................ 32 2.4.2. Stanje telekomunikacija.................................................................................................... 38 2.4.3. Elektro – energetski sistem ............................................................................................... 38 2.4.4. Vodoprivredna i kanalizaciona infrastruktura .................................................................. 43 2.5. OBRAZOVANJE....................................................................................................................... 46 2.5.1. Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja....................................................................... 46 2.5.2. Predškolsko obrazovanje .................................................................................................. 46 2.5.3. Osnovno obazovanje ........................................................................................................ 47 2.5.4. Srednje obrazovanje ........................................................................................................ 49 2.5.5. Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................. 55 2.5.6. Biblioteke ......................................................................................................................... 55 2.6. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................................... 58 2.6.1. Zdravstvo .......................................................................................................................... 58 2.6.2. Socijalna zaštita ................................................................................................................ 61 2.6.3. Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih ........................................................................... 62

2

2.7. KULTURA I SPORT ................................................................................................................ 63 2.7.1 Kultura ............................................................................................................................... 63 2.7.2. Sport ................................................................................................................................. 64 2.8. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI .......................................................................... 66 3. SWOT ANALIZA ................................................................................................................................. 68 3.1. Snage .......................................................................................................................................... 68 3.2. Slabosti ........................................................................................................................................ 69 3.3. Mogućnosti – šanse ..................................................................................................................... 69 3.4. Prijetnje........................................................................................................................................ 70 4. VIZIJA ................................................................................................................................................... 71 4.1. Misija lokalne uprave .................................................................................................................. 71 5. STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................................................................ 72 5.1. CILJ 1 Privreda i poduzetništvo .................................................................................................... 73 5.2. CILJ 2 Partnerski odnosi i ljudski potencijali ............................................................................... 75 5.3. CILJ 3 Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom ......................................... 76 5.4. CILJ 4 Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom zaštita ţivotne sredine ................................... 77 5.5. CILJ 5 Razvoj općinske uprave na principima, zakonitosti, transparentnosti, uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti, profesionalizma i politiĉke nezavisnosti ......................... 77 5.6. CILJ 6 Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i psiho-socijalne zaštite graĊana ........................ 78 5.7. CILJ 7 Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti.................................................................................. 78 5.8. CILJ 8 Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana .............................. 80 6. RAZVOJNI PROGRAMI .................................................................................................................... 81 6.1. Programi izgradnje poslinih inkubatora....................................................................................... 82 6.2. Program formiranja Agencije za lokalni razvoj ........................................................................... 82 6.3. Program izgradnje poslovnog centra preko puta pošte ................................................................ 83 6.4. Program uticaja na uspješno završenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada nerade ......................................................................................... 83 6.5. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta ........................................................... 83 6.6. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena ........................................................... 84 6.7. Program razvoja poljoprivrede .................................................................................................... 84 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj .................................... 86 6.9. Program infrastrukturnog povezivanja općine............................................................................. 86 6.10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina ........................................................................... 86 6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda............................................................................ 87 6.12. Program vodosnadbijevanja općine Cazin................................................................................. 88 6.13. Program zbrinjavanja otpada I otpadnih voda ........................................................................... 89 6.14. Program razvoja ljudskih potencijala ........................................................................................ 89 6.1. Program zaštite ţivotne sredine .................................................................................................. 90 7. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA ........................ 93

8. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST ............................................................................... 94

3

kojim je regulisano da Općinsko vijeće donosi programe razvoja pojedinih djelatnosti. U tom smislu osnovni znaĉaj ovog dokumenta jeste da je sveobuhvatnom analizom stvorio kvalitetnu osnovu za iznalaţenje najracionalnijih kratkoroĉnih i dugoroĉnih rješenja društveno-ekonomskog razvoja općine Cazin. radu i zapošljavanju. i ĉlanu 28. organizaciju i ureĊenje prostora.godine. kao i druge susjedne drţave. zaštiti ţivotne okoline itd. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Sluţbeni glasnik USK-a. Ovakvih socio-ekonomskih pojava i problema nije bila pošteĊena ni općina Cazin što je imalo za posljedicu potrebu za pronalaţenje konkretnog djelovanja. sportu. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja Polazeći od ĉinjenice da je planiranje jedan od osnovnih oblika usklaĊivanja razliĉitih interesa i subjekata na odreĊenom prostoru. ove aktivnosti nisu u kontekstu politiĉkog djelovanja pojedinih osoba ili pojedinih politiĉkih opcija. kao i da u procesu realnog planiranja usklaĊuje razvojne protivrjeĉnosti lokalnih i regionalnih interesa.stav 1. koji su od velikog interesa za ukupan društveno ekonomski razvoj. neracionalno korištenje resursa. unapreĊivanje i oĉuvanje prirodne okoline.1. privredne i kulturne promjene. To praktiĉno znaĉi da se u lokalnoj zajednici moraju verifikovati kriterijumi i dati precizne ĉinjenice za: racionalno korištenje prostora i privrednih resursa. Pravni osnov za donošenje ovakvog planskog dokumenta sadrţan je u ĉlanu 10. istog zakona. polazeći od kriterijuma racionalnog korištenja prirodnih i drugih komparativnih prednosti ove sredine. socijalnoj zaštiti. našla se u procesu tranzicije. pravne. kojim je regulisano da općina u okviru samoupravnog djelovanja osigrurava lokane potrebe stanovništva u oblasti obrazovanja i odgoja. kako bi se smanjile razlike izmeĊu mjesnih zajednica u pogledu uslova ţivljenja. 1. taĉka 2. Stoga je planiranje neprekidan proces kojim se prate politiĉke. Statuta općine Cazin (Sluţbeni glasnik općine Cazin broj:2/02). Naravno. a kojim je takoĊe propisano da općina donosi razvojna planska dokumenta. te ĉlanu 18. 1/98.2/00 i 7/01). taĉka 5. broj:5/97.1. postizanje ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora općine. kulturi.-2010. 4 . kao realni pokazatelji svih kljuĉnih elemenata koji uĉestvuju u kreiranju društveno-ekonomskog razvoja. utvrĊivanje infrastrukturne mreţe i usklaĊivanje iste sa potrebama stanovništva i privrede. nered na trţištu. kvalitetnih programa koji bi riješili ili umanjili navedene probleme. tehniĉko-tehnološke. u sadrţaju ovog dokumenta ukazuje se na kljuĉne elemente. taĉka 1. porast nezaposlenosti. nego su usklaĊeni interesi i ţelje svih subjekata na prostoru općine Cazin i pretoĉene su u dokumentu koga smo nazvali Strateški plan razvoja općine Cazin za period 2005. racionalno korištenje. UVOD Bosna i Hercegovina. a što je prouzrokovalo nagli pad proizvodnje. tj. a samim tim i socijalne probleme. odnosno procjena realne mogućnosti korištenja svih raspoloţivih resursa i drugih prednosti. istorijskih i kulturnih vrijednosti ove općine.

2003. koje su slabosti.2. te utvrĊena vizija.godine jednoglasno je usvojen ponuĊeni Plan rada i aktivnosti. Na istoj sjednici Općinskog vijeća dat je zadatak Odboru za planiranje i razvoj da pripremi i predloţi odmah za narednu sjednicu OV Plan rada i aktivnosti OPR-a na izradi Strateškog plana. te organizacija koje su pomogle u prikupljanju i analiziranju podataka. analizirajući interne i eksterne faktore definisana je vizija razvoja općine Cazin na slijedeći naĉin: Općina Cazin treba da postane srednje razvijena općina sa jakom malom privredom. raznih udruţenja. Kroz SWOT analizu uzimajući u obzir sve podatke o geografskom poloţaju općine Cazin. predstavnika izvršne vlasti. Na bazi svega naprijed navedenog identifikovani su strateški ciljevi i pravci razvoja općine Cazin u periodu 2005.12. uz manje primjedbe i sugestije koje su naknadno ugraĊene u dopuni Analiza jednoglasno usvojena. poljoprivrede. direkcija i zavoda pismenim putem traţeni su Izvodi razvojnih planova koji se odnose na podruĉje općine Cazin kako bi se isti unijeli u razvojni plan općine Cazin. odnosno snage sa kojima općina raspolaţe.1. udruţenja i graĊana. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage.godine. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja Strategija razvoja općine Cazin je rezultat rada lokalnih organa vlasti (Odbor za planiranje i razvoj općine Cazin) i predstavnika OSCE-Odjela za demokratizaciju. privrednih subjekata. društvenih djelatnosti. mjesnih zajednica. socijalne i zdravstvene zaštite. obrazovanja. Na sjednici Općinskog vijeća odrţanoj 27. 5 . koja je nakon duţe rasprave. Po okonĉanju ove faze i prikupljanja podataka Odbor za planiranje je formirao 8 grupa po konkretnim oblastima. produktivnom poljoprivredom. demografska kretanja i stanje trţišta rada.07. Odbor za planiranje razvoja utvrdio je viziju. Na kraju. a općinski naĉelnik svojim Rješenjem imenovao je još 7 ĉlanova navedenog odbora. kao i mjere i aktivnosti za implementaciju i nadziranje realiazcije ove strategije. na osnovu kojeg je Odbor za planiranje i razvoj otpoĉeo sa narednim aktivnostima.-2010. Odmah se pristupilo izradi socio-ekonomske analize stanja na općini Cazin sa SWOT analizom kao pretpostavkom i osnovom za izradu Strateškog plana razvoja.2003. Analiza stanja općine Cazin je u zadanom roku uraĊena i razmatrana na sjednici Općinskog vijeća 29. U cilju prikupljanja podataka i ukljuĉivanja svih relevantnih subjekata u proces planiranja odrţani su brojni sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica. Od resornih kantonalnih ministarstava. Na navedenoj sjednici Zakljuĉkom Općinskog vijeća dato je zaduţenje općinskom naĉelniku i Odboru za planiranje i razvoj da u roku od 90 dana uradi socio-ekonomsku analizu stanja općine Cazin kao polaznu osnovu za izradu Strateškog plana razvoja općine Cazin za period 2005.godine i da istu dostavi Općinskom vijeću na razmatranje i usvajanje. te predloţio moguće razvojne programe i projekte za realizaciju strateških ciljeva. Općinsko vijeće općine Cazin ja na sjednici odrţanoj 26. Nakon opseţno saĉinjene anlize. privrednih poduzetnika. infrastrukture. raznih drugih institucija i pojedinaca. sporta i kulture. U vezi sa ovim. lokalne uprave i drugih parametara utvrĊene su prednosti. mogućnosti kao i prijetnje. a prijetnje i teškoće u šanse. satavljene od ĉlanova OPR-a i struĉnjaka po datim oblastima koji su uradili priloge za Strateški plan razvoja općine Cazin.11. nevladinim organizacijama itd.-2010.godine imenovalo 8 ĉlanova Odbora za planiranje i razvoj ispred zakonodavne vlasti.godine. ekonomije.2003. Primarni cilj ovog dokumenta je da ukaţe na jasan pravac i pokuša identifikovati strateške smjernice za budući razvoj ove lokalne zajednice.

1. Geografski poloţaj Općina Cazin nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. 6 . GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI 2. Općina Cazin je konstitutivni dio Unsko-Sanskog kantona u okviru kojeg se osim Cazina nalaze i općine: Bihać.1.1.2. Kljuĉ. Bosanski Petrovac. ANALIZA STANJA 2. Bosanska Krupa. odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Teritorija Općine Cazin zahvata 356 km2. Sanski Most i Velika Kladuša. Relativna gustina naseljenosti iznosi oko 178 stanovnika na 1 km². Buţim.

2. Kada se realiziraju ovi putni pravci. rijeke Une. a preko Vel. Od ostalih saobraćajnica treba izdvojiti regionalni put koji Cazin. Blizina velikih centara u Republici Hrvatskoj.2. Kanton i općina Cazin će svoje razvojne ambicije moći u potpunosti da zadovolje. sa kantonalnim centrom. 7 .1. blizina nacionalnog parka "Plitviĉka jezera". a preko Unsko-Sanskog kantona i preko Bosne i Hercegovine poveţe Zapadna Evropa sa Bliskim Istokom. povezuje sa podruĉjima RS (B. preko Cazina. koje omogućavaju da se podruĉje Cazina višestruko poveţe sa susjednim i širim podruĉjem. preko Stijene i Bos.Kladuše sa podruĉjem susjedne Republike Hrvatske. poveţe Panonska nizija i Jadran. a u budućnosti će ovim podruĉjem prolaziti Evropski transportni koridori u pravcu sjever-jug. Trenutno. Formiranjem općine Buţim putni pravac CazinBuţim poprimio je regionalni znaĉaj jer povezuje Buţim. kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeĊa.Banjaluka ). blizina rijeke Korane. na podruĉju općine primarnu ulogu ima magistralni put M-4. termalnih voda u banji Gata su znaĉajne prednosti. duţine 52km koji povezuje općinu Cazin preko Srbljana sa kantonalnim centrom (Bihać) i drugim gradovima F BiH i RS.2. te sjeverozapad-jugoistok. Geoprometni poloţaj Danas podruĉje Unsko-Sanskog kantona povezuje Savsku i Jadransku razvojnu osovinu.Novi.Krupe. koristeći ih u cilju intenziviranja razvoja svog podruĉja i adekvatnijeg korištenja resursnih potencijala lovnih podruĉja.

na koju stranu su uglavnom orjentirani i vodeni tokovi. Teren se blago spušta prema sjeveru teritorije općine i dalje. u pojas rudnih planina Dinarskog sistema. Na teritoriju općine po pejzaţnom izgledu i hidrografskoj mreţi moguće je izdvojiti juţnu i sjevernu morfološku cjelinu. Površ je blago nagnuta prema dolini Toplice. u koji ponire Koprivska rijeka (Horljava). Geomorfološka cjelina na sjeveru je veća i prelazi na teritoriju općine Velika Kladuša i teritoriju susjedne Republike Hrvatske. Muratovo brdo (518 m) i najviša toĉka na teritoriji općine Kudića brdo (522 m) u sklopu "Pećkih brda" – dominantnog kraja na cijeloj teritoriji. Najveći ponor nalazi se u mjestu Stijena. Od površinskih kraških oblika najĉešće su vrtaĉe (dolovi). Manje pećine evidentirane su u Šepićima i lijevoj strani kanjona rijeke Une.1. Juţna morfološka cjelina je nastavak Liĉke površi i pripada tipu nepotpunog krasa. desne pritoke rijeke Korane. Ovo podruĉje odlikuje veći broj manjih vodenih tokova bujiĉnog karaktera. dok su od podzemnih oblika kraške erozije najĉešći ponori. kod starog grada. Sjeverni i sjeveroistoĉni dio karakteriše nisko brdovit reljef sa nadmorskom visinom 300-400 metara. Iznad površi izdiţu se usamljena uzvišenja: Velika Gomila (kote 797 i 745) i dio Male Gomile. 8 . ĉija razdjelna linija ide pravcem Trţaĉka Raštela – Mutnik – Cazin – Stijena.2. u kojem se istiĉu uzvišenja: Japića Brdo kod Cazina (510 m).3 Opšte karakteristike prostora: Morfološki ovo podruĉje pripada pojasu Dinarskih planina.

UtvrĊeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Cazinski ugljeni bazen proteţe se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu.245 kcal). Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istraţene su i obraĉunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2. Ograniĉena istraţivanja izvršena na termalnim izvorima na podruĉju Trţaĉkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra.75%. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići. 9 .1. pepela 17.593 kJ (3. PreraĊivanje dolomita kod Ćoralića (Dţehveruša) je poznato i van granica Unsko-Sanskog kantona.90%. a u Šturliću preko 4.6%. na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Prema sadrţaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. uz glavnu cestu kod Ćoralića.000.4 Mineralni resursi: Na podruĉju općine Cazin nalaze se znaĉajne geološke rezerve gipsa.797. ĉije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.000 t uglja. Donja toplotna vrijednost uglja je 13.000 t. što znaĉi da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. sadrţaj vlage je 30. u Crnaji 3 m. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. a sumpora 2. Crnaja i Šturlić. Geološke rezerve su relativno velike.5 metara. tufora. Najĉešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Juţno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješĉara. Zapadno od Cazina. dovoljno ne istraţene. ploĉastih vapnenaca i drugih minerala. geološke rezerve tih dolomita na podruĉju općine Cazin.2. Osim lokaliteta "Dţehveruša" sigurno postoje znaĉajne. na duţini od oko 20 km i prosjeĉnoj širini oko 6 km. postoji ciglana u ĉijoj neposrednoj blizini se nalazi leţište ciglarske gline. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraţivanja radi utvrĊivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u graĊevinarstvu. Prema raspoloţivim podacima moţe se reći da ugalj bazena Cazin-Trţac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). a vanbilansne C2 kategorije od oko 40. Sjeveroistoĉno od naselja Stijena. kvarcnog pijeska. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istoĉno od Trţca i dobiveni su pozitivni rezultati.

2. Mrcoljicom i Pivnicom. U kanjonu Une su brojni izvori i vrela. naroĉito u ljetnom periodu. Najduţa rijeka na općini Cazin je rijeka Mutnica sa svojim 19. Izvire ispod strme strane amfiteatralnog erozionog kraškog proširenja izmeĊu naselja Prošići i Ostroţac. te . . Crnajom. Osim rijeke Une. Najveća rijeka je Una. Pored rijeka koje cijelim tokom teku površinski. nalaze se bliţe korisnicima i ĉistije su od površinskog "prihranjivaĉa". Druga po veliĉini je rijeka Korana. Prema Bihaću je nešto šire eroziono proširenje.5 km. Na podruĉju općine egzistiraju tri slivna podruĉja: . 10 .slivno podruĉje rijeke Gline sa glavnim pritokama Rijekom.1. Na dijelu Cazinske općine u Unu utiĉe samo jedna kratka pritoka. na dijelu granice sa R Hrvatskom. Znaĉaj podzemnih voda je vrlo velik. tok jako meandrira i ima dosta staraĉa i mrtvaja. ima izvjestan broj ponornica. Sliĉna situacija je i sa poljoprivrednim površinama uz vodotoke rijeke Mutnice i Toplice ĉija su korita takoĊe nedovoljnog kapaciteta. Najznaĉajnija takva ponornica je Koprivska rijeka (Horljava). Okolno zemljište je priliĉno široko i ravno. Ovdje tok Une ima dosta brzaka. naroĉito sa lijeve strane za koje se pretpostavlja da su od potoka koji poniru na kraškoj površi. broju izvora i bogatstvu rijeĉnih tokova. Najveće vrelo je kod ţeljezniĉke stanice Grmuša za koje se pretpostavlja da je ponornica Koprivske rijeke (Horljava). svi ostali vodotoci nisu dovoljno bogati vodom. jer su prostorno "razvuĉene".5 Hidrografske karakteristike: Hidrografska situacija na podruĉju općine Cazin karakteriše razliĉitost u gustini rijeĉne mreţe. slaba ocjedivost terena te samim tim zamoĉvarenje poljoprivrednog zemljišta i nemogućnost njegove obrade.5 km dugim tokom. Na osnovu raspoloţivih podataka moţe se zakljuĉiti da cazinski region raspolaţe rezervama podzemne vode koja bi mogla obezbijediti vodosnabdjevanje od 700 l/sec. koje se ponovo javljaju kao nove rijeke odnosno potoci. Mutnicom. nataloţeno je dosta sedre sa mnogobrojnim opasnim virovima. te već pri pojavi svakogodišnjih velikih voda priobalno zemljište biva plavljeno. rjeĉica Dobrenica. okruţeno niskom šumom i grmljem. Po izlasku iz kanjona kojeg je izgradila u kreĉnjaĉkoj površi izmeĊu Sadilovca i Bugara. Korana je mirna rijeka.slivno podruĉje rijeke Une sa glavnom pritokom Dobrenicom. dok je prema Bos. Korito joj je plitko i široko.Krupi rijeka Una usjekla veliĉanstven kanjon.slivno podruĉje rijeke Korane sa glavnim pritokama Toplicom. Posljedica plitkog korita je vrlo ĉesto visok nivo podzemnih voda u priobalnim dijelovima. Grahovom rijekom. One se nalaze na velikim dubinama. Duţina toka je 1. Nastaje od potoka i vrela kod sela Vrela i izvora Kamenica i Crnog vrela ispod sela Osredka. ada.

Navedene aktivnosti provodi PJ: «Šumska uprava za uzgoj»Cazin u okviru JP»Unsko sanske šume» Bos.te vještaĉkim obnovama sa odgovarajućim vrstama. a mjestimiĉno potpuno kamenite. Najveći areal pitomog kestena u Bosni i Hercegovini nalazi se na podruĉju cazinske općine. Posebne prirodne vrijednosti: Ĉitavo podruĉje općine.godine iz Italije (region Firence) donesene su dvogodišnje sadnice marona. pruţaju izvanredne uslove za odmor i rekreaciju. i dr. oko 25% općinske teritorije. Šume u svojini graĊana (privatne šume) u nadleţnosti su Kantonalnog resornog ministarstva. 2. sa mnoštvom brzaka. a naroĉito dijelovi uz rijeku Unu pruţaju obilje izvanrednih prirodnih pejzaţa. Visokih prirodnih šuma na podruĉju općine Cazin skoro i nema. bogatstvo ribom. a mjestimiĉno i prave prirodne rijetkosti u sklopu originalnih prirodnih ambijenata. šibljaci i goleti. izuzev vještaĉki podignutih nasada ĉetinara u primjesi sa prirodnim vrstama lišĉara.7. virova.koja je ove godine prerasla nivo općine. obiĉnim grabom.000 ha. U jesen ove godine već su vidni i prvi oĉekivani rezultati. ali autohtonog porijekla. Radi se o jako degradiranim niskim šumama. Poslije poljoprivrednih površina. dolinske strane obrasle borovom i mješovitom šumom. niske šume hrasta kitnjaka. 11 . a i ukus je bolji. godini i biće nastavljeno i narednih godina. nego predstavlja prirodnu vrijednost koja moţe da podnese najstroţije meĊunarodne kriterije vrednovanja prirodnim znamenitosti i ljepote.090 ha (oko 52% u društvenoj i oko 48% u privatnoj svojini). Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi oko 10. lovor vrba (Salix pentanika). Najrasprostranjenije šume su lišĉari.1. zauzimajući tako oko 2. Sve ostale površine nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost i ĉinit će osnovu za nova pošumljavanja u narednom periodu.aktivnosti su usmjerene na podizanje i mjere njege šuma. Dolina rijeke Une sa svojim atraktivnim kanjonom. šume angaţuju najviše površine.stvoren matiĉnjak za uzimanje kalem granĉica.krupnoća ploda je 2-3 puta veća od ploda pitomog kestena. niske bukove šume.Krupa. Flora Une je tipiĉna za vodotokove naših rijeka.6 Šumski resursi: Šume na podruĉju općine Cazin angaţuju znatan dio općinske teritorije. U kanjonu Une izmeĊu Ostrošca i Bos. Sada se kesten nalazi u ĉistim sastojinama. cerom. te niske kestenove šume. niskih proizvodnih mogućnosti.1. Pored pošumljavanja šumskih goleti i u toku rata devastiranih šuma. Za podruĉje općine Cazin je veoma znaĉajna šuma kestena.Krupe raste izuzetno bijela vrba (Salix alba) drvo koje u sklopu narasta do 25 i do 30 m.Urod plodova marona je dobar. i 2003. Floristiĉki i prirodni fenomen rijeke Une daje peĉat ne samo ovom podruĉju. malim površinama (cjelinama). gdje dominiraju razne vrste vrba. a od drugih vrsta vrba znaĉajne su: krta vrba (Salix fragilis). te sa kalemljenjem nastavljeno u 2002. sedre i ada. Kalemljenje i oplemenjivanje pitomog kestena sa kultivarom tipa maron. preteţno u mješovitim šumama sa hrastom kitnjakom. rana vrba (Salix daphnoides vill). osnovana plantaţa. bukvom i drugim vrstama. Prisutna je aktivnost na popularizaciji kestena kroz društvenu manifestaciju «KESTENIJADA».2. svojom ĉistom i lijepom zelenom bojom vode. i zasigurno će doprinijeti animaciji ploda kestena ovog podruĉja u trţišnom smislu kao robe kroz najrazliĉitije forme. Poĉetkom 2001. ako se uzmu u obzir niske šume.

Decembar. februar i mart 242 mm na 1m2) sa najmanje padavina.Gomila i dr. sedrotvoraca i biodinamike.1 m/sec). sa znatnim uticajem lokalnih uslova. i to bijela i crna topola (Populus alba i Populus nigra).4 m/sec).8 Klimatske karakteristike: Ovo podruĉje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima. dok je u najkišovitijoj godini palo 1497 mm. dok su najtopliji juli. odnosno oko 75 dana godišnje.5 °C. te ponori kod Pećigrada i Stijene. novembar i decembar sa 335 mm). Mjesec sa najviše dana sa pojavom padanja snijega je januar. zatim ĉitav juţni pojas Banje Gate do Ostroţca ukljuĉujući i termomineralne vode Gate. najveću brzinu ima juţni vjetar (2. Bez snjeţnih padavina su juni. Na podruĉju općine Cazin najĉešći su sjeverni vjetrovi. dok je zimski period (januar. ĉistoća vode. dok je srednja brzina ostalih vjetrova ista (1. Najhladniji mjeseci su: januar. Ljepota Une je tolika da se ĉesto neopravdano zaboravlja na druge prostorne cjeline u općini koje posjeduju znaĉajne prirodne vrijednosti: rijeka Korana koja tangira općinsko podruĉje sa zapadne strane. U maju snijeg moţe padati. Ova prirodna pojava je danas veoma rijetka u svijetu što još više potencira vrijednost Une. pa brdo V. U prosjeku. februar i mart imaju podjednak srednji broj dana sa padanjem snijega. velika koliĉina vode.incana) nešto niţa (od 10-25 m) koja je vaţna kao zaštita na slabo plodnim terenima uz brdske i planinske potoke. juni: 338 mm) i tokom jeseni (oktobar. Oblici sedre su razliĉiti i ponekad fantastiĉni.Osim vrbe. Da bi sedra ţivjela moraju postojati prirodni uslovi: prirodno prelijevanje vode preko barijera. u martu se snijeg kraće zadrţava. Sedru reprodukuju serdotvorci. 12 . Najviše padavina ima u toku proljeća (april. sedrotvorci ţive samo u brzacima i sedra je ţiva samo ako je prekrivena originalnim ţivim slojem sedrotvornih mahovina. posebnu vrijednost ĉini i neposredno okruţenje sa bogatim relejfnim oblicima i stvorenim vrijednostima kulturno-graditeljskog naslijeĊa (stari gradovi na visovima kanjona i proširene doline). a zatim skoro cijeli septembar. Ono što ĉini Unu izuzetnom rijekom je svakako prirodni fenomen sedre. august i septembar. zatim jugozapadni (1.6 °C. august. a najrijeĊi jugoistoĉni vjetar. dok je bijela joha (A. što je za 284 mm. te juni. Sa bioklimatskog stanovišta prosjeĉno je najpovoljnije vrijeme za ţivot i rad u maju i prvoj polovini juna. u vegetaciji Une sudjeluju i topole.7 m/sec) i jugoistoĉni (1. Ljetnji mjeseci imaju nešto manje padavina (juli. 2. Prosjeĉna godišnja koliĉina padavina na ovom podruĉju je 1213 mm na 1m2. Pored pejzaţnih ljepota koju ĉine autentiĉna flora Une i fenomenalnih pojava proizišlih u odnosu sedre i vode. ili 23% više od srednje godišnje koliĉine padavina. Maksimalne koliĉine padavina zabiljeţene su u mjesecu oktobru 359 mm. august. Srednja godišnja temperatura zraka je 9. juli. Autohtonu vegetaciju rijeke Une ĉini crna joha (Alnus glutinosa) do 30 m visoko drvo. MeĊutim. pa se i snjeţni pokrivaĉ najduţe zadrţava. ali se ne zadrţava. jer je i prosjeĉna temperatura veća. sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20. zatim decembar i februar.1.5 m/sec). maj. septembar sa 300 mm na 1m2). kada su i temperature najniţe.

0 19481991 2.7 2. koje se za 43 godine udvostruĉilo. Razvoj industrije općine desio se izmeĊu 1972. Bliţa istorija demografske slike Stanovništvo općine Cazin posmatrano u periodu 1948. do 1991. procentu zaposlenosti stanovništva. 13 .110 10.2.217 Prosjeĉna stopa rasta u % 1948.6 2. godine kada je izgraĊeno nekoliko znaĉajnijih privrednih objekata.2 2. godine tradicionalno bila osnovna privredna djelatnost i izvor prihoda stanovništva općine. a znaĉajan broj i u zemlje Zapadne Evrope i to preteţno Austrija.3 Izrazito visoke stope nataliteta i umjerene stope mortaliteta u posmatranom periodu imale su za posljedicu visok prirodni priraštaj a time i ukupni porast stanovništva općine.0 2.1971.19811961 1971 1981 1991 1.3 2.468 8.3 hektara po stanovniku.459 ha što je oko 0.723 29.552 46. i 1980.1 1./km2 ). Podruĉje 1948 Općina Cazin Grad Selo 30.2.0 1.2.Tada dolazi do promjene u strukturi zaposlenih gdje industrija zauzima vodeće mjesto.545 25.194 5.5 1. Stopa rasta stanovništva općine pokazuje tendenciju povećanja do 1971.446 1981 57. višak radne snage jedan dio radno aktivnog stanovništva se zapošljavao u bivše republike. strukturi privrede i drugim elementima. godine da bi kasnije bila u opadanju.8 2. Obzirom na veliku nezaposlenost tj.2.1. Poljoprivreda je sve do 1972. a za normalnu ishranu stanovništva je neophodno najmanje 0. a sadašnje drţave Sloveniju i Hrvatsku. Zanimanje stanovništva Općina Cazin spada u red najnerazvijenijih općina u B i H. MeĊutim i pored toga općina je imala a i sada ima malu stopu zaposlenosti.9 4. Njemaĉka i Švicarska.Inaĉe poljoprivredni potencijali općine su dosta skromni. mjereno prema društvenom proizvodu po stanovniku. Iako je stopa prirodnog priraštaja viša u seoskim podruĉjima zbog stalne migracije stanovništva prema gradu ukupan porast stanovništva odvijao se sporije nego u gradu. godine bilo je u kontinuiranom porastu.2 1. Razvoj vitalnih komponenti pokazuje da se stanovništvo općine nalazi u demografskoj tranziciji koju karakteriše brţi pad nataliteta od pada mortaliteta pa je prirodni priraštaj u kontinuiranom padu..1961.406 12.Ukupna obradiva površina iznosi 20.6 3.2.144 4.189 51.U zadnje vrijeme dolazi do znaĉajnijeg mehanizovanja te primjene agrotehniĉkih mjera u poljoprivredi pa su prinosi osjetno u porastu. ( 178 stan. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA 2.4 hektara.471 1971 45.Pedološki sastav i kvalitet tla nije takav da bi se na njemu bez intezivne agrotehnike mogli ostvariti znaĉajniji prinosi.022 37.9 2. OdreĊeni broj je zaposlen u trgovini i ugostiteljstvu te zanatskoj djelatnosti. 2.599 Broj stanovnika 1961 35.558 1991 63. pa općina Cazin spada u najgušće naseljene u Bosni i Hercegovini.

2003.8.81% 29.12.7. Popis stanovništva 1991 godine Muslimani 61.12.406 0.36% Muslimani Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali 97. Starosna struktura stanovništva.634 2.2.469 117 48 0.861 Srbi 765 Hrvati 142 Jugosloveni 411 Ostali 227 ____________________ U K U P N O : 63.2003 godine: 150 Izvor podataka: Knjiga sluţbene evidencije raseljenih lica i izbjeglica koja se vodi u općini Cazin.488 33.992 42.godine Bošnjaci Srbi Hrvati 66. “PROCJENA” 31. Nacionalna struktura.2.2.2.18% 0.864 5.2.22% 1.5.778 7.75% 14 . “PROCJENA” 31.2.godine 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 17. “PROCJENA” 31.56% 2. “ PROCJENA” Stanje 31.2003. Broj stanovnika na općini.35% 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 62.4.21% 0.6.2003.12.12. Ukupan broj raseljenih lica na općini Cazin.84% 2.2.godine Muški Ţene 32. Stanje 31.814 49 % 51 % 2.12. 2.07% Bošnjaci Srbi Hrvati 99.65% 0.3. Polna struktura.2003 godine: 66.

096 1. - - - 15 .044 831 870 789 704 umrli 373 383 387 395 404 373 404 382 900 800 700 600 788 723 608 649 497 427 385 322 Prirodni priraštaj Prirodni priraštaj 723 788 608 649 427 497 385 322 1.300 1. 63.500 domaćinstava = 4.406 domaćinstava = 4.27 ĉl/dom. popis 1991 godine.64 ĉl/dom. godina 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 ţivoroĊeni 1.2.171 995 1. Povećava se broj domaćinstava uz istovremeni pad broja ĉlanova .000 831 870 900 789 800 704 700 600 500 373 383 387 395 404 373 404 382 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 živorođeni umrli 500 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 - Starosna struktura stanovništva se mijenja te se smanjuje procenat mlade populacije u odnosu na ukupno stanovništvo. (Prema Godišnjem izvještaju o zgradama graĊenim u individualnom vlasništvu vidljivo je da se najveći broj objekata gradi na podruĉju grada odnosno prigradskim naseljima te u zonalnim centrima) Evidentan je i odlazak stanovništva u druge zemlje zbog teške ekonomske situacije. Iako nema zvaniĉne evidencije o ovoj pojavi ona je opće poznata i sigurno je prisutna.171 1.9.044 1. Prisutna je migracija stanovništva iz ruralnih prema urbanoj sredini i zonalnim centrima. Smanjuje se broj ţivoroĊenih a broj umrlih je otprilike isti u posljednjih nekoliko godina što ima za posljedicu promjenu starosne strukture. 2002 godina: 66.100 995 1.200 1.302 stanovnika : 15.406 stanovnika : 13. Demografski trendovi Prirodni priraštaj stanovništva je u padu i kreće se ispod 10 promila.096 1.2.

000 0 1999 2000 2001 2002 2003 6.160 6.960 VSS 256 VŠS 4480 SSS 1. Zaposlenost Godina 1999 2000 2001 2002 2003 8.165 7.165 4.630 6.607 5.607 6.940 Nezaposleni 6.2.80 % a uĉešće VKV.000 4.000 3.110 15 111 839 31 7 2.000 2.110 7. Federalni zavod za statistikiu. a u taj broj nisu ukljuĉena lica koja su zaposlena u R Sloveniji i R Hrvatskoj jer su tad bili u sastavu SFRJ) Kvalifikaciona struktura nezaposlenih Godina Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV 1999 6. PKV.343 4.10.656 5.629 2001 6. Kvalifikaciona struktura radno sposobnog stanovništva Iako nema podataka o kvalifikacionoj strukturi radno aktivnog stanovništva moţe se reći da je nepovoljna.353 lica su bila zaposlena u inostranstvu.872 4. (Prema popisu 1991 godine 3.2.150 6.306 268 3. Od ukupno prijavljenih nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje uĉešće nekvalifikovanih iznosi 52.SSS i KV radnici 45. mart 2003 godine) Ukupno 4.940 Zapos l eni Nez apos leni Kvalifikaciona struktura zaposlenih ( stanje.115 285 3. Naša je procjena da ima cca 7.000 6.000 1.160 4 47 557 1 1.000 zaposlenih u inostranstvu.000 7. 16 .662 Izvor:Statistiĉki podaci o privrednim i drugim kretanjima. U bliţoj prošlosti bio je visok procenat nepismenosti te je starija generacija radno aktivnog stanovništva uglavnom nekvalifikovana radna snaga .488 296 3.728 2002 7.507 NSS 368 VKV 52 KV 775 PKV 336 NKV 1186 U navedenu cifru nisu ukljuĉena lica koja se nalaze na privremenom radu u inostranstvu jer nam ti podaci nisu dostupni.822 280 3.872 4.150 5 61 662 5 4 1.630 6.150 6.343 16 93 962 29 5 2.110 7.160 6.3 %.018 2000 6.000 5.9 %.343 Zaposleni 6.707 2003 7.656 8 84 698 31 1.246 287 4. VŠS i VSS iznosi 1.656 7.

............................tesar 32 ...411 .............................Zdravstvena i socijalna zaštita .........67 .........poljoprivredni tehniĉar 54 .......soc..........djelatnosti ... ...................587 ................kulturne i sportske djelatnosti.......................... …132 ........NK 3. ........................ 17 ......... obv.......58 Posl.....mašinski tehniĉar 219 ................ Po stepenu najbrojnija zanimanja su slijedeća: I STEPEN IV STEPEN ...........NerasporeĊeno po SKD .Transport i veze ............... Mogućnosti prekvalifikacije Mogućnosti za prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju radno sposobnog stanovništva su moguće putem Zavoda za zapošljavanje koji organizuje kurseve za radniĉka zanimanja preko Centra za obrazovanje odraslih koji se nalazi u Bihaću......zidar 231 ............................................11..................Šumarstvo i šumarske usluge… .....57 ...............680 . I i II srednja škola u Cazinu organizuju vanredno školovanje za sticanje odreĊenih kvalifikacija u zanimanjima koja imaju po programu rada škola................28 ostale usluţne djelatnosti ..........graĊevinski tehniĉar 71 II STEPEN . …400 ....... 1... 1..............56 ................medicinski tehniĉar 49 ......... 4..........087 (Broj zaposlenih koji nije rasporeĊen po SKD odnosi se na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama) U k u p n o : .................. osiguranje ................ ….........................Komunalne djelatnosti .................Prema izvještaju JU Sluţba za zapošljavanje Biro rada Cazin ukupan broj nezaposlenih je 7. ….........................................Isto tako J...............posl. …212 ....... posredovanje...... …........ …208 .........Nastavnik razredne nastave 22 ........................................Obrazovanje ....................ekonomski tehniĉar 199 ................... ….............Ugostiteljstvo .......Rekreativne.............Financ........automehaniĉar 341 ..maturant gimnazije 110 .................934 Ako se posmatra neregistrirana zaposlenost moţe se konstatovati da se najveći broj radno aktivnog stanovništva bavi poljoprivredom.................Industrija ...Viša ekonomska 52 ....Javna uprava i odbrana......Trgovina .................bravar 131 ............................djel..................................konfekcionar 188 ..U... 2.........daktilograf 30 VI STEPEN III STEPEN .....GraĊevinarstvo ........... ........2....................mašinbravar 152 Oblasti zaposlenja Zaposlenost po djelatnostima ( august 2003 godine ) ....zidar 118 .. …631 .....prodavaĉ 513 ........osiguranje.. …...............................................raĉ.nekretninama i ost..vozaĉ 116 ...............................186 lica ( juni 2003 godine)..............................................

poslovna jedinica "Elektrodistribucija".2. "Praškasti proizvodi" i "Puran"). Na lokalnoj razini ipak su se isticale industrija graĊevinarstva.Pošta". Tokom rata privreda Cazina je pretrpila znaĉajne štete na svojoj imovini. Izuzev RO "RAD" i javnih preduzeća svi drugi privredni subjekti su bili u stvari poslovne jedinice (OUR-i ili RO) većih sistema u BiH. "Šumarija" i dr. s tim da je industrijski napredak i standardizacija uslova proizvodnje jednostavno pregazila maltene kompletnu našu industrijsku strukturu. Završetkom rata dolazi do niza izmjena pozitivnih zakonskih propisa u oblasti privrede te se javlja niz novih manjih privrednih subjekata u privatnom ili dioniĉkom vlasništvu i dolazi do situacije u kojoj društvena preduzeća ne mogu parirati privatnim firmama prvenstveno zbog neefikasnog mehanizma kontrole prometa. klanje i konfekcioniranje mesa peradi.3 EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN 2. Kada se govori o razvijenosti industrije u bivšem periodu ne moţe se reći da je naša općina imala znaĉajnu razvijenost bilo koje industrijske grane u usporedbi sa drugim DPZ-a ili prosjekom drţave. "Elektroprenos".3. Zbog navedene situacije općina kao izrazito nerazvijena i veoma niskom stopom zaposlenosti u oblastima privrede okrenula se razvoju poljoprivrede. Efekti privatizacije nisu dali ni blizu oĉekivane rezultate izuzev "TOP" Ćoralići. proizvodnja medicinskih instrumenata. ali iste djelatnosti nisu izrasle u subjekte prepoznatljive van Općine. proizvodnja peradi. jedna "Ţitoprerada" ("Prerada kukuruza"). 3 poslovne jedinice "Agrokomerca" ("Poljoprizvod". 18 .1 Stanje privrede Ekonomiju općine Cazin u prijeratnom periodu karakterizirala je usitnjenost privrednih subjekata kako po ukupnom prihodu tako i po broju zaposlenih što je rezultiralo da općina Cazin bude na dnu ljestvice kao izrazito nerazvijena općina u BiH. a neke proizvodnje kao proizvodnja papira vjerovatno neće nikada biti ni obnovljene. jedna nikako ne radi ("TKA") a drugoj iz godine u godinu otpada posao (Dubravahotel Sedra). Iako je poljoprivreda bila najznaĉajniji privredni dio znaĉajno je spomenuti oblast graĊevinarstva i trgovine. Prije rata u Općini Cazin je egzistiralo 12 privrednih subjekata. "PTT . Ogroman problem drţavnih firmi predstavlja neadekvatan menadţment. a pogotovu za obradu i stjecanje izgubljenih trţišta. Na općini Cazin su ostale još dvije firme koje nisu privatizirane: DOO "Dubrava" (hotel Sedra) proces u toku i DOO "TKA" za koju je nadleţna Federalna agencija za privatizaciju. te isti nisu ni mogli u ovakvom statusu biti nosioci privrednog razvoja u pravom smislu. vlasništvo kao i finansiranje obzirom da poslije rata nije se moglo doći do pribliţno kvalitetnih financijskih sredstava za pokretanje i odrţavanje proizvodnje. te trgovina koja je bila apsolutni nosilac trgovinske branše na općini. a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno trţište. U sadašnjem vremenu samo su još dvije firme u drţavnom vlasništvu i njihov obim poslova znaĉajno je opao.

513 12.471 1.749.489 204.2 TKA Sortirnica TKA Eksterno skladište br.000 80.722 171.000 1. 9.000 41.289 491.000 20.572 402.000 70.082 362. 33. 14.581.000 372.163 92.Dubrava Auto-servis Rad Zanatske radionice Rad Stara škola I sprat Rad Stara škola II sprat Rad Transport TKA Eksterno skaldište br.888 109. 23. Ćuprija “ prod. 19.309. 52 “ prod.504. 5.000 250.000 50.812. 3.1 TKA Skadišni prostor br.585.000 500.000 100. 32.108 167.000 50. RADNICI NOVA ZAPOŠ. 15.997 703.000 48.000 110.106 189.000 300. 28.000 120. 77 “ prod.000 433.998 8. PREUZETE OBAVEZE 1. RAD.909 229. NOVA ZAPOS.200 145. 12.000 90.497 240.133 3.136. 95 “ prod.319 2.000 214.705 4.199.849 146 44 321 59 570 25 43 99 60 233 4. 30.007.771 87.786 283.000 126. Tr.695 96. 11.451 279. Proizvodna hala “Cazinka Skladište TOP”25 Maj” u Bihaću Motel”Horljava” Stijena Fast FOOD Dubrava Cazin Sari hotel.694.500 150. br.136 8. 7. 3 TKA Nedovršeno skaldište TKA Benzinska pumpa TKA Otvoreni skladišni prostor TKA Montaţna baraka TKA Štamparija TKA Nedovršena poslovna zgrada TKA Angropreduzeće.917.000 200.000 20. 18..741 400. br.800.102 555.074. 3.000 170.000 600.496.100. 2.000 300.760.100 5. CIJENA INVESTICIJE PREUZ.028 263. 26.000 28.505.000 44.knjiţara U K U P N O 849.300 220.000 100.929 58.000 48. CIJENA PROD.566 176.163 189. 4. 74 “ prod.000 140.000 428.845 100. 36.862.731 349.000 243.164 379. br.057 13.710 118. 13.000.420.000 50. 10. 34.199 69.921 2. 4 “ prod.685 11.280 55.713 7.000 150.000 171.000 40. 35. 4. br. 1. br.151 95. 72 “ prod.000 360. 8. 6. 21.419 9.401.000 300. 17.000 250. TOP 25 MAJ DOO BOSNA DD RAD DD MEDIC UKUPN O 4.685 13. br.908 90.000 2.040. prodavnica 88 “ prod.000 63.000 305.000 3.000 2.000 66.264.127 44.000 10. br.000 430.517 16.000 200.000 3. br. br. 82 “ prod.544 3.847 503.000 40.Raštela “ prod.105 53.713 100.196 152.928 47. 56 “ prod.879.428. 22. 78 “ prod. 61 “ prod.699.517 506.400 50.000 200. CERTIFIK.043 117.485 130 2 11 7 10 24 13 2 2 13 5 7 8 3 4 4 8 2 39 10 3 2 1 2 1 2 4 3 1 3 2 3 3 3 4 4 2 361 0 2 0 0 15 28 13 0 0 8 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 0 1 2 1 14 0 0 0 2 0 0 0 94 PREGLED PREDUZEĆA PRIVATIZIRANIH U VELIKOJ PRIVATUZACIJI PUTEM TENDERA R/B NAZIV PRDUZEĆA DRŢAVNI KAPITAL GOTOVIN.371. INVEST. 24.600.000 2. 2.217 19 . 16.500 150. 27. br.000 49.000 22.872 207.500 12. 29.000 3.750 88.578 154.000 600.603 93.628 23.400 301.000 50.867. Ĉaršija “ Pecara-Divhana “ prod.000 53.000 60.782 13.549 1.000 8.806 15. 53 “ prod. 37.000 201. UKUPNO PREUZ.000 19.525.748 1.000 82.433 194.000 60.620 250.000 50.PREGLED PRIVATIZIRANIH OBJEKATA U MALOJ PRIVATIZACIJI R/B NAZIV OBJEKTA POĈET.000 170. 25. 31.033 316.462 131.000 625. br. 20.

862. DD PREVOZ ANGROPRED.849 KM odnosno 95% od ponuĊene prodajne vrijednosti.Tenderskim naĉinom prodaje privatizirane su 4 firme sa ukupno ponuĊenim kapitalom za prodaju u iznosu od 23.055. KAPITAL UPISANI IZNOS % UPISA 1. 3.289 KM ili 15% a plaćanje u certifikatima iznosi 85% odnosno 19.880 854.880 854.55 4. Na našoj općini nije došlo do gašenja niti jedne društvene firme iako neke apsolutno ne obavljaju svoju osnovnu registriranu djelatnost kao npr.357 13.953. Dodatno zapošljavanje nije do sada realizirano u DD Medic i RO Rad.699.646.131.071.052 KM što ĉini 86.462 8.236. pa se ne moţe precizno dati broj zaposlenih po oblastima privreĊivanja kao i iz razloga znaĉajnog rada na crno.01 Izvor podataka iz izvještaja Agencije za ptivatizaciju USK-a.688. KAPITAL DRŢ.289 KM a iste su prodate za 22.760. Generalno gledajući svim firmama je neophodna pomoć u izradi programa uvoĊenja nove tehnologije i proizvodnje. U strukturi prodajne vrijednosti gotovina uĉestvuje sa 3.837 19. Općinska pomoć se uglavnom svodi na administrativno pravnu pomoć u odjeljenju za privredu prilikom otvaranja i registracije poslovnih jedinica.60 3.553.107 854.7% drţavnog kapitala koji je bio predmet prodaje. 2.281 3.462 8.517 KM što ĉini 74% u odnosu na prodajnu vrijednost."TKA".322 1. 4.600.00 99.989 6. Javnim upisom dionica obuhvaćene su ukupno 4 firme sa 16. Od 2000. Razvojem privatnog biznisa uglavnom se kretalo sa trgovinom.604 51. CAZINKA TŢP CAZIN UKUPNO 2.749. izrada programa za dobijanje financijskih sredstava po povoljnim uslovima 20 .227 14.688. R/B NAZIV PREDUZEĆA UKUPAN KAPITAL PRIVT. PredviĊena investiciona ulaganja od 16.116 2.514.721 16.020. "Angropreduzeće" i "TŢP" iz raznih razloga.600.291.052 42. meĊutim ista uglavnom nisu ispoštovana izuzev TOP 25 MAJ koji je izvršio svoje obaveze.KAP.029.07 1.462 8.79 2.768.922 1. "Medic".055.911 7.953. Obaveze preuzimanja 570 radnika nije realizirao DD Medic koji ne obavlja trenutno djelatnost dok su druga tri subjekta to izvršila.20 86.281 KM u certifikatima odnosno za tri puta veći iznos od ponuĊenog na javnom upisu što govori o velikom interesu ne samo radnika dotiĉnih firmi već i ostalih imaoca certifikata.277.-te godine firme ne biljeţe znaĉajan rast po bilo kom osnovu.265 1.989 6. Isti je prodat za vrijednost 51. Preduzeća ne dobivaju pomoć od lokalne zajednice obzirom da naša općina nema formirano odjeljenje za ekonomski razvoj niti postoje konsultantske firme. a jedan od razloga je preveliki broj firmi koje se bave istom djelatnošću kao i samostalnih radnji.953.131.70 1.277.052 4. Velik broj firmi se bavi sa više djelatnosti od onih koje su specijalizirane. Pored iznosa za koji su prodate navedene firme preuzete su i obaveze u iznosu 9. PREGLED PREDUZEĆA KOJA SU PRIVATZIRANA JAVNIM UPISOM DIONICA DRŢAVNI KAPITAL % DRŢ.401.998 32.317 1.136 KM.217 KM što ĉini 43% prodajne vrijednosti. U privatnom sektoru uglavnom preovladavaju mali biznisi sa rjetkim izuzetcima.721 16.20 100. a u istom uĉestvuju uglavnom radniĉka potraţivanja po osnovu liĉnih primanja radnika bilo da su radno angaţirani ili su u skladu sa zakonom dobili otkaz. a ni NVO koje se bave poslovima pomoći preduzećima.80 86. ZA PROD.199. ugostiteljstvom odnosno usluţnim djelatnostima uz rjeĊe long poslove.

2003.12. do 21 .1999.godine) Red. realizacija sredstava je mukotrpna i spora. Sloveniju. (vrijeme od 4 godine) od 7.2003.6%. visoka je cijena kapitala kao i nepovoljni rokovi vraćanja odnosno nema sredstava za razvojne potrebe već se sve svodi na izriĉito komercijalnoj osnovi odnosno za potrebe obrtnih sredstava. STANJE NA DAN 31.g.12.12. a ista iz razloga ne sprovedbe zakonske regulative od strane Financijske policije. Na podruĉju općine ima ne prijavljenih poslovnih jedinica što znaĉi da ima sive ekonomije.12. USL.5 % što je povoljan trend kretanja te doprinosi ukupnom zbirnom povećanju sve tri djelatnosti u iznosu od 10. Firme koje prevazilaze lokalne okvire uglavnom svoju robu plasiraju na teritoriju BiH. 31. Oblast ugostiteljstva ima ĉetverogodišnjem periodu svega 5. najstabilniji trend promjena (porasta) u navedenom Najznaĉajniji porast biljeţe zanatsko-usluţne djelatnosti 19.g.12. 2003.12. te izvoze u drţave: Hrvatsku. 556 571 581 578 597 213 483 1252 217 495 1283 220 519 1320 216 544 1338 225 577 1399 DJELATNOST TRGOVINA UGOSTITELJSTVO ZANATSKO-USLUŢNE DJELATNOSTI UKUPNO 700 600 500 400 300 200 100 06 . pomoć za osvajanje nekadašnjih i novih trţišta te pomoć u kvalitetnoj organizaciji firmi.g.za privreĊivanje u svijetu. Uprave prihoda i inspekcijskih sluţbi. 31. br. 2002.12. 31. 1. 1999. 31. 2001. Dostupnost kapitala na lokalnom nivou nije apsolutno zadovoljavajuća. Italiju i Austriju.4%. DJELAT.g. 31.12. 2000.2 00 3 19 99 20 00 20 01 20 02 TRGOVINA ZANAT. 2.6%. UGOSTITELJSTVO Iz navedene tabele je vidljivo da oblast trgovine ima blagi rast u promatranom periodu 31.12.1999. 3. Pregled poslovnih objekata (period 31. – 31.g.

za 24. 2002. 9. 4. 10. za 33 poslovne jedinice).-stov. za 37. 17.-stov. za 18 i 2003. 2.g.2003. za 61 poslovnu jedinicu. 5. za 31. 18.Znaĉajno je napomenuti da zanatsko-usluţne djelatnosti iz godine u godinu biljeţe rast i to u svakoj narednoj godini veći nego u predhodnoj (2000. što se moţe smatrati pozitivnim trendom. na malo Skl.g.god.-stov.god.god. 14. 3. Vrsta objekta Klasiĉna prodavnica Kiosk Specijalizirana prodavnica Butik Skl. god. Promatrano ukupno sve tri djelatnosti biljeţimo povećanje u 2000. za 25 i 6 mjeseci 2003. 12. 13. 3. Vrsta objekta Kafe-bar Restoran Bife Pokretni objekti Gostionica Ćevabdţinica Gril Bistro Pizzeria Ostalo UKUPNO: Privredna društva 36 4 2 6 1 1 12 2 2 66 Fiziĉka lica osnovno dopunsko 39 31 10 3 8 3 9 2 5 6 3 3 7 3 1 2 14 7 103 56 Ukupno fiziĉka lica 70 13 12 11 5 8 6 10 3 21 159 Ukupno 106 17 14 17 6 9 6 22 5 23 225 22 . 11. 6. na veliko Skl.g. 15. 6. 19. 9. Benzinska pumpna stanica Poljoprivredna apoteka Diskontna prodavnica Supermarket Autopijaca Predstavništvo Minimarket Trţnica na malo (pijaca) Otkupna stanica Robna kuća Trgovina na veliko u tranzitu Pumpna stanica za loţ ulje UKUPNO: Privredna društva 163 70 95 11 28 5 28 9 6 4 6 2 1 3 3 1 1 1 1 439 Fiziĉka lica 80 54 12 9 3 158 Ukupno 243 124 107 20 28 5 28 9 6 4 6 2 1 6 3 1 1 1 1 597 PREGLED UGOSTITELJSKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. 7. 10. 8.GODINE R/B 1.g.06. 2. 7. PREGLED TRGOVAĈKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. 8. za trg. graĊevinskog mat. 16.GODINE R/B 1. za trg. 2002.2003.06. 2001. 5. 4. za 12 2001.

15. 32. 4. 27. 49. 28. Vrsat djelatnosti Zidarska Krojaĉka Mesarska Frizerska Stolarska Mlinarska Auto škole Poslastiĉarska Limarska Elektro-instalaterska Vodo-instalaterska Agencije Pekarska Elektro mehaniĉarska Salon zabavnih igara Kovaĉka Izrada projektne dokumentacije Molersko-farbarska Izrada betonskih elemenata Auto mehaniĉarska Auto limarska Staklo rezaĉka VoĊenje poslovnih knjiga Rovokopaĉka Utovarivaĉka Vulkanizerska Videoteke Fotografske Tesarske Pilana Zlatarske Biţuterije Mašin bravarska Krovo pokrivaĉka Auto otpad Auto elektriĉarska Izvlaĉenje drva Parketarska Pravna pomoć Proizvodnja krofni Peĉenje kokica Izrada etiketa. 37. 14. 38. 17. 2.2003. 19. 45. 13. 8. 36. 44. 42. 43. 33. 35. 5. reklama Sahadţijske Prikupljanje sekundarnih sirovina Izrada peĉata Geodetski poslovi Tapetarska Kameno rezaĉka Krznarska Osnovna 51 22 21 27 15 19 5 7 5 1 1 11 3 3 6 2 4 4 7 3 6 2 6 2 2 1 3 1 2 2 3 2 1 1 1 1 1 1 Dopunska 3 8 5 8 6 23 1 9 4 4 6 1 6 1 1 2 1 10 8 1 2 9 2 1 2 2 1 1 1 1 2 1 2 2 2 1 Ukupno 54 30 26 35 21 23 19 5 8 14 1 5 11 7 9 7 8 5 5 9 1 3 16 8 3 8 9 4 2 1 4 2 3 2 2 3 2 2 2 2 1 2 12 2 2 2 2 1 1 23 .06. 10. 47. 9. 21. 7. 29. 25.PREGLED SAMOSTALNIH ZANATSKIH RADNJI I DRUGIH DJELATNOSTI /na dan 30. 23. 3. 12. 16. 22. 26. 39. 31. 20. 6.godine/ R/B 1. 30. 34. 11. 24. 46. 48. 40. 18. 41.

Vodo. gas i dr. 9. 60. 19. 62. 70. 53. 4. godine/ R/B 1.) Izrada projektne dokumentacije VoĊenje poslovnih knjiga Izrada betonskih elemenata GraĊevinarstvo-visokogradnja GraĊevinarstvo-niskogradnja GraĊevinarstvo-završni graĊevinski radovi Stolarska Osiguravajuća društva Banke BROJ 9 8 14 5 1 1 5 2 4 10 6 5 1 2 1 7 1 4 4 24 . 59. 8. 64. 12. 6. 17. 14. VRSTA DJELATNOSTI Pekarska Vulkanizerska Automehaniĉarska i vulkanizerska Prţionica kahve Fotografske radnje Krojaĉka Mesarska Frizerska Limarska Instalacione (elektro.2003. 57. 54. 16. 5. 56. 52. 13. 55. 72. Podnih obloga U K U P N O 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 5 1 273 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 151 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 7 1 1 424 PREGLED ZANATSKIH RADNJIH I DRUGIH DJELATNOSTI U SASTAVU PREDUZEĆA /na dan 31. 63. 2. 66. 58. 61. 74. 3. 51. 11. prostora i dr. 73. 67.12. 10. 65. 71. 7.50. 15. 18.) Postavljanje roletni Uzgoj šampinjona Izrada cerada Aranţiranje Proizvodnja soda vode Valionica pilića Atelje Proizvodnja hemijskih sredstava Izrada ortopedskih pomagala Izrada šila Pakovanje zrnastih proizvoda Cvijećarnica Pogrebna Iznajmljivanje aparata Proizvodnja tjestenine Poljoprivredna Prţionica kahve Izol. 68 69. Obućarska Metalo brusaĉka Optiĉarska Izrada plastike Knjigovezaĉka Ţivinarska farma Ĉišćenja (fasada.

20. zatim proizvodnja mesa. 45. ProvoĊenje mjera vještaĉkog osjemenjavanja i zootehniĉkih mjera licenciranja goveda. 21. 39. 33. Zahvaljujući prednje navedenim okolnostima i entuzijazmu. a povećao se i kvalitet proizvedenog sirovog kravljeg mlijeka i mesa.2. 25 . Stanje poljoprivrede Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stoĉarstvo. 37. 43.3. Zlatarske radnje Proizvodnja tekstilne konfekcije Reciklaţa metalnih i nemetalnih ostataka Sjeĉa i izvlaĉenje drva Proizvodnja stiropora Štamparska i usluţna djelatnost Proizvodnja platiĉne stolarije Igre na sreću i zabavu. 36. 31. 41. 28. znaĉajno se razvila i ova proizvodnja posebno proizvodnja i prerada krmnog bilja. 44. 35. 25. Dominira tip simentalske pasmine kao rezultat višedecenijske aktivnosti poljoprivredne i veterinarske struke podrţane budţetom zajednice. a u okviru toga proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka na prvom mjestu. 23. 26. 38. 32. 24. 29. Pošto su stoĉarska i ratarska proizvodnja uzajamno povezane. 30. 42. što je postignuto sinhroniziranom akcijom općine Cazin i Veterinarske stanice Cazin. Poboljšanjem pasminskog sastava goveda na podruĉju općine povećala se i proizvodnja mlijeka i mesa po grlu. Vaţno je naglasiti da su do rata ove aktivnosti sufinancirane i to u znaĉajnoj mjeri. 27. 34. i po broju vještaĉki osjemenjenih plotkinja našla se na trećem mjestu u R BiH. a onda i uzgoj priplodnih junica. doprinijelo je oplemenjivanju pasminskog sastava. 22. gume i plastike Proizvodnja bezalkoholnih pića Punionica soka Štamparska usluţna djelatnost Ostalo U K U P N O 1 5 1 1 1 1 3 6 1 1 1 1 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 2 24 153 2. općina Cazin prednjaĉila je u Regiji Bihać. 40. sportske kladionice Proizvodnja praškastih proizvoda Sjeĉenje i obrada kamena Autobusna stanica Pakirnica Mljevenje šećera Proizvodnja mlinskih proizvoda Proizvodnja metalne konstrukcije Proizvodnja smokija Autopraone Pogrebna djelatnost Obrada metala Baţdiranje i servisiranje tahografa Proizvodnja nesastavljene graĊe za patosanje Izrada elemenata od metala.

36 0..66% Pašnjaci (neobradivo) neplodno Najveći dio obradivih površina je u privatnom vlasništvu cca 94%.... što je u osnovi zbir površina obradivog i neobradivog zamljišta iz prednje navedenih struktura........................ Trogodišnje obrazovanje poljoprivredne stuke ima ukupno 35 osoba od ĉega preraĊivaĉa ţita i brašna. 16.950 Ha ........... dok se tri veterinarska tehniĉara naleze na biro rada.40 0...Voćnjaci .......... 2.....41% 47......76% 0....... Dva dipl.... 3..... Doktora veterinarske medicine ima ukupno 7 i 9 veterinarskih tehniĉara-bolniĉara ..............30% Obradivo zemljište Oranice (bašte) Voćnjaci Livade 37. (ha) ORANIĈNO PO STAN......... stoĉara 2 i ratara 12 i svi su na birou rada....... (ha) 63..... Ilustracija stanja u poljoprivredi naše općine prikazana je tabelarnim pregledima obuhvatajući proizvodnu aktivnost posljednih pet godina..Neobradivo-neplodno(pašnjaci) ......Struktura poljoprivrednog zemljišta na općini Cazin........ 8....ing poljoprivrede vode se kao nezaposlene osobe na birou rada stim što jedno od njih radi u obrazovanju na odreĊeno vrijeme a jedno je na sluţenju vojnog roka...... ukljuĉujući i devetomjeseĉni period tekuće godine gdje je to bilo moguće............... OPĆINA CAZIN BROJ STANOVNIKA POLJOP......331 Ha .. 26 ...... PO STAN.........406 0............ TakoĊer je prikazano kretanje mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede na općini što predstavlja pravi indikator i realnu vrijednosnu sliku svega što se dešavalo u agraru.....Obradivo zemljište . Prednje navedeni podaci ukazuju na ĉinjenicu da što se tiĉe obrazovne strukture u ovoj privrednoj grani ista je više nego dovoljna spram veliĉine i razmjera aktivnosti.........Oranice (bašte)..... 396 Ha ....28 Na podruĉju općine Cazin ima 19 dipl...440 Ha ______________________________________________________ Dakle ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 23............. Omjer poljoprivrednog...... (ha) OBRADIVO PO STAN..Livade ...771 Ha........ Poljoprivrednih tehniĉara ima ukupno 61 od ĉega 7 radi u struci 22 radi u drugim zanimanjima dok su ostali na birou rada....inţinjera poljoprivrene struke od ĉega su 4 stekli zvanje magistra i jedan doktor poljoprivrednih zbnanosti.........88% 5.... obradivog i oraniĉnog zemljišta po stanovniku. preraĊivaĉa mesa i mlijeka 15.......... ... 21..985 Ha ..

200 (6.000 (6.000 /1.000 3. 2002.200 (7. 2001. 2000. 1999.233 138 19.000.000.000 6.000 /1.400 600 14.233 138 10.000. 1999.000 15. 2003. goveda u masi pad dok je prisutan blagi porast broja plotkinja. 2000.296) 8.500. 2002.000 17. 2001.000 16.000.000.618 266 GODINE 1998. 2002.000 6.100) 9.PREGLED BROJNOG STANJA STOKE VRSTE STOKE OVCE KONJI 8. PREGLED PROIZVEDENIH I OTKUPLJENIH KOLIĈINA MLIJEKA -u litrimaKOLIĈINE MLIJEKA OTKUPLJENO/PRODANO PROIZVEDENO NA PIJACI 17.360) 8.000. 1999. GOVEDA OVCE KONJI KOZE IZVOR: Podaci u zadnjem redu tabele rezultat su izvršenog popisa u zadnjih mjesec dana ove godine a ostali podaci su iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin.000 20. 2003.000 GODINE 1998. 27 .konji pad.030) 7. 2003.000 /1.800 (7.280.000 5.600.000 600 10.000.275 (6.400 7. Iz priloţenih podataka vidljivo je da ovce i koze biljeţe porast broja grla. 2001.000 18.400) 7. GOVEDA 9.400 915 8.492 (6337) KOZE 340 340 720 427 427 628 Napomena: U zagradi je naveden broj plotkinja (krave i junice) u koloni goveda 21000 20000 19000 18000 17000 16000 15000 14000 13000 12000 11000 10000 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1998.000.968. 2000.000.056.

2.575 135 1.200 Raţ 100 100 360 820 1. 2002. 1999. a od ove godine poĉelo je uvoĊenje savremenijih metoda i tehnologija u proizvodnji .a ostali podaci potiĉu iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin. Pšenica 6.496 110 3. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE ŢITARICA -u tonamaVRSTE USJEVA GODINE 1998.915 6.726 2002.270 5.920 2.752 10. 2000. 4. Evidentan je blagi pad proizvedenih koliĉina mlijeka.200 6.939 2001. 2003.060 1.280 1. 2001.100 Kukuruz -zrno8.400 600 3.IZVOR:U zadnjem redu otkupljene koliĉine mlijeka predstavljaju egzaktne podatke dobivene od mljekare D.širenjem plasteniĉke proizvodnje uz povoljna ulaganja na kreditnoj osnovi Svjetskog luteranskog saveza i proizvoĊaĉa uz aktivnu ulogu općinske poljoprivredne struĉne sluţbe.o.640 5.420 280 81 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Gajenje povrća poluintenzivnog je karaktera.910 4. 3. 5.Ova aktivnost omogućena je podrškom Naĉelnika općine nakon što je potpisao Sporazum o saradnji sa Svjetskim luteranskim savezom.470 1.650 IZVOR:statistiĉki obrasci iz Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Zajedniĉko obiljeţje svih kultura navedenih u prethodnoj tabeli je nizak prosjeĉni prinos kao rezultat ekstenzivnog gospodarenja a uz velik uticaj vanjskih faktora/klimatske prilike/ . GODINE 28 . PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE POVRĆA VRSTE POVRĆA Krompir grah ostalo povrće 1998.976 2.290 1999.000 12.120 8.o.700 6.614 2003.150 670 1.400 225 2. 2.640 10. 3.645 2000.740 624 jeĉam 102 136 195 600 2.328 Zob 540 3.”Meggle” Bihać.

260.048 629 1.159 IZVOR:Statistiĉki obrasci obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede 29 .382.080.374 30. Med ovog podruĉja postao je prepoznatljiv svojim kvalitetom na trţištu Kantona Sarajevo. 31.PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE VOĆA GODINE 1998.210 25.009.380 45 1. 1999.200 27. 2002.506 2003.656 19.000 1./ GODINE 1998.818 19. gdje je dosta traţen.162 1.992 18 Orasi 436 436 660 360 180 IZVOR: statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Proizvodnju voća ekstenzivnog je karaktera.911. GODINE PREGLED OSTVARENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE.669 22.448.900 1999./ MJEŠOVITI DOHODAK /neto dod.160 15. 2001.968 18 1.200 25.000 2002.684.362. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE IZ PĈELARSTVA P ROIZVODI PĈELA Med Vosak 1998.453 14.000 2001.614.723.821 1999.548.976 30 747 9 9 1.046 381 382 272 Kruške 532 319 532 162 162 135 VRSTE Dunje 7 3 11 2 2 2 VOĆA Šljive Breskve 7.195 2.874.000 1.027 2001.167 15.198.218.godine kao najsušnije u zadnjih sto i više godina) opada zainteresiranost za bavljenjem pĉelarstvom profesionalno.032 17.918.772 35.083.777. Jabuke 1.821 24. 50.673 1.303.102. 39.551.godina kao najkišovitijih u prošlom stoljeću .250 2003. BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI I MJEŠOVITOG DOHOTKA (NETO DODANE VRIJEDNOSTI) VRIJEDNOST PROIZVODNJE TROŠKOVI UKUPNO BRUTO DODANA VRIJEDNOS T AMORTIZACIJA/ 7 % od bruto dod. 26.848.063. 16.517 19. 43.100 22. i 2002.250 1. 55. te 2003.429.000 1. Zbog sve slabije kupovne moći domicilnog stanovništva i izraţeno nepovoljnih klimatskih uslova (1999.vrij. 38. 16.066.696 1. 53.500 4.000 1.300 2000.vrijed.790 2000. 24. 2003.612 1.250 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Danas na općini djeluje udruţenje pĉelara “KESTEN” Cazin koje okuplja oko 80 pĉelara.705 21.461 18.116. 2000.299.391.054.905 32.635. 25.000 1.701 2002.374.a ukupno ima izmeĊu 150-200 pĉelara od kojih pet/šest njih ima 100-200 košnica pĉela i profesionalno se bave ovom proizvodnjom.

000 1.200 360.150 2001.000 180.000 947.000 80.000 UKUPNO -KM- 397.000 895.150 6.000 947. 1.000 10.150 895.000 263.000 450. 4.i oprema Voćnjac i Goveda Ovce.000 Ulaganja humanit.000 50. UKUPNO -KM397. udruge i udruţenja .000 10.000 360.900 880.000 59.000 10. koze Ţivina Ostala inv.884.) 6000 poljoprivrednih domaćinstava: 188 poljoprivrednih domaćinstava ţivi od poljoprivrede (farme-stoĉari) 143 ostala poljoprivredna domaćinstva (specijalizirane i komplementarne djelatnostiorganizirani kroz zadruge.000 - 55. 2003 Staje za krupnu stoku Staje za sitnu stoku Poljopriv redne mašine.150 895.200 177.000 50. 1999.000 B.000 1.400 263.000 182.200 1999.200 72.000 IZVOR/tabele A-C/:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin 30 .000 204.000 8. 310. Tehniĉka struktura investicionih ulaganja NAZIV /vrsta investicionih ulaganja / GOD.200 360. A. PREGLED INVESTICIONIH ULAGANJA U POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU.000 40. 338.150 895. godine i kao takvi vode se u poljoprivrednoj sluţbi.600 100.000 72.000 30.000 2000.000. 2000.000 20. 2002.000 185. 2002. 2003. 2001.000 7.000 263. 637.000 3.554.000 59.000 - 134. PRERADU I DR.000 600.000 C.000 1.000 947.000 320. 59.400 40.000 1.000 300.000 662.884.000 320.150 40. 1998.884.Investicije po karakteru izgradnje Ostvarene investicije po karakteru izgradnje Izgradnja novih Rekonstrukcija Odrţavanje nivoa kapaciteta modernizacija i postojećih dogradnja kapaciteta UKUPNO -KM- GODINE 1998.3500 poljoprivrednih domaćinstava (proizvoĊaĉi mlijeka) .000 Krediti 338.000 540.000 263.000 80. ulaganja u poljop.000 143.000 2003.200 397. 680. Izvori finansiranja GODINE IZVORI FINANSIRANJA Vlastita sredstva 1998.600 284. 2000.2169 poljoprivrednih domaćinstava koja imaju i druge stalne prihode od drugih izvora.000 2002.000 300. 2001. 223. org.000. 1999.PREGLED POLJOPRIVREDNIH DOMAĆINSTAVA Ukupno (cca.100 1. Izvor:Prednji podaci iskristalisani su nakon izvršenog anketiranja poljoprivredni resursa općine Cazin u oktobru i novembru 2003.000 182.

glista i dr. Pregled noćenja turista po godinama: 2000.Biotiĉki faktori a)ĉovjek. nauĉnih skupova i sl. dio vjerskih objekata i gasto ponuda. U poslije ratnom periodu nije došlo do znaĉajne posjete turista općini odnosno Sedri uglavnom se svodi na kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara. Prezentaciju turizma vrše Turistiĉke zajednice.Ekonomski uticaji i okruţenja 4.3.3 Turizam Po pitanju prirodnih resursa. 2. godine 9365 31 . Ako ovome dodamo da u Cazinu imamo samo jednu Turistiĉku agenciju onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje moţe. te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turistiĉkoj klijenteli. meĊutim općina Cazin nije imala osnovanu Turistiĉku zajednicu prije rata niti poslije.godina 10149 2001.Na poljoprivrednu proizvodnju utiĉe više faktora i zbog toga je ona na neki naĉin specifiĉna: 1. a posebno šuma. 2. u ratnom periodu silom prilika su posjeĉene iako naša općina ne raspolaţe visokim šumama odnosno beznaĉajne su u površinskom smislu ali isto tako se ne moţe reći da se kvalitetno revitaliziraju.Socijalni ambijent Razvoj poljoprivrede kroz navedene proizvodnje i preraĊivaĉko-prehrambene industrije moţe se reći da je naznaĉajniji dio privredne djelatnosti koja je imala i najveću direktnu kao i indirektnu uposlenost sa perspektivom daljeg razvoja posebno u oblasti peradarstva i mesne odnosno klaoniĉke industrije. ljeta i dijela jeseni. godine 9829 2002. Pored svega vaţno je napomenuti i ĉestu izmjenu propisa koji regulišu finansiranje turistiĉke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju. Hote Sedra raspolaţe sa 56 soba i 25 soba u bunglovima ukupno 81 soba u upotrebi sa 196 leţaja ukupno što je manje za 10 soba i cca 25 leţaja od predratnog perioda. Kroz ove aranţmane prezentiran je Cazinski sajam.Abiotiĉki: a)zemljište kao pedološki supstrat b)klima sa svojim elementima 3. Turizam u prijeratnom periodu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranţmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća. a poseban segment u aranţmanu je uvezanost sa Plitviĉkim jezerima. Novost je organizacija EKO sajma na prostorima Sedre koji je prvi put odrţan na terenima kompleksa Sedra. a hotel u Cazinu je totalno van upotrebe poslije rata.zemljište stanište mikroorganizama. savjetovanja.

2.200 NeizgraĊeno 0 4.Most-Jajce-Travnik-Sarajevo-Goraţde-Skoplje). R-400 R-401B R-402 R-403 R-403A R-403B Skokovi (veza sa M 4-2) – Todorovo (granica općine Koprivna (granica općine) – Gnjilavac – Cazin Cazin – Stijena . Grad Cazin lociran je kotlini.780 700 11.000 10. Najznaĉajniji putni pravac koji prolazi podruĉjem općine Cazin je magistralni put M 4.Kladuša-Cazin-Bihać-S.-1 (V.840 7.780 4.700 10.4. Svi putevi vode ka centru.200 32 . Podruĉje općine Cazin nalazi se na pravcu budućeg transportnog koridora X (KarlovacV. 6. 3.4.200 0 0 0 0 4.400 84. što se negativno odraţava na saobraćajne uslove.Kladuša-Bihać). a najĉešće sa lokalnim putevima.300 11. regionalnim.-1 R 400 R 401B R 402 R 403 R 403A R 403B Ukupno: Ukupna duţina 32. Ipak.000 10. okolo je brdovit teren.200 0 0 0 0 0 4.400 88. svi ti putevi povezani su sa vaţnijim asvaltnim pravcima.Raštela – Gata (granica općine) Trţ.720 Tucanik 0 4.2. INFRASTRUKTURA 2.920 Asfalt 32.Raštela – Crnaja – Šturlić – granica općine prema R Hrvatskoj U slijedećoj tabeli prikazano je stanje magistralnih i regionalnih puteva (stanje kolovoza) : Stanje kolovoza (m) Broj puta M 4. Krupi Ćoralići – Trţ-Raštela – granica općine prema R Hrvatskoj Trţ. 2. okolo Cazina su locirane mjesne zajednice odnosno naselja (zvjezdani tip). Na podruĉju općine Cazin egzistiraju slijedeći regionalni putni pravci: 1.700 10.2.300 11. 4.900 11. magistralnim. koji prolazi smjerom Sjeverozapad-Jugoistok. Cazin ima veliku mreţu lokalnih I nekategorisanih puteva.840 7. te moguću izgradnju velikog broja puteva. 5.1 Saobraćajna infrastruktura Drumski saobraćaj: Općina Cazin ima dosta nepovoljan saobraćajnogeografski poloţaj.granica općine prema Bos. koji predstavlja glavnu osovinu razvoja općine.

600.00 4. nema signalizacije.800 m (dio još u fazi asfaltiranja) Asfaltiran.500.00 9. 40% neasfaltirano.800 m puta 40% asfaltirano.00 5. nema signalizacije. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.00 4.00 4. povezuje dvije MZ-e 1.00 33 .00 4. povezuje dvije MZ-e i dvije općine.00 4. Beg. evidentirano 5-6 klizišta velikog omjera. u dobrom stanju. 4.00 3. nema signalizacije.KafaneKovaĉevići-ĈajićiLiskovac-MujakićiRoišići-Pećigrad Mihaljevac-OsredakVrelo-granica općine Stijena-MiostrahMajetići-OstroţacProšići-granica općine Stijena-Podgredina Stijena-Vilenjaĉa (do škole) Cazin-SlatinaĈizmići-HašićiPrkos-TrstovacMarin Most-Rujnica Liskovac-ŠkrgićiŠturlićka Platnica Kula-Dubravagranica općine Beg.00 5. povezuje naselja u MZ-i 60% asfaltiran.500. nema signalizacije.00 metara puta Makadam. povezuje općinu sa R Hrvatskom preko malograniĉnog prelaza H.800. sanacija udarnih rupa.Potok.500.00 15. povezuje naselja MZ-e Makadam.000. 30% neasfaltirano. nema signalizacije. 8. u dobrom stanju.KoprivnaŠehiti-Ljubijankići Šehiti-PonjevićiLiĊani Gornja KoprivnaSkokovi Kliĉići-Vignjevići 5.000.00 4.000.00 14 15 16.00 4.000. povezuje naseljena mjesta MZ-e Asfaltiran. 7.00 3. 10.000.00 15. u dobrom stanju.00 5.00 2. Poslije agresije asfaltirano 6.00 3. povezuje ĉetiri MZ-e. 13. nema signalizacije.000. 5. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano. povezuje dvije MZ-e Makadam.00 5. Rajak-KrivajaŠ. sanacija udarnih rupa.00 3. 5.00 5. povezuje dvije općine Asfaltirano.000. evidentno veliki broj udarnih rupa.00 5.000. Poslije agresije asfaltirano 5. 5. 40% neasfaltiran.00 16. 12. nema signalizacije.50 4. 30% neasfaltirano. nema signalizacije. nema signalizacije. povezuje tri MZ-e 55% asfaltirano. u dobrom stanju.00 4.00 5.00 4. 60% asfaltirano.Platnica-Lipa Šturlić-Hadţin Potok 5. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano. 11.00 12.500. povezuje dvije MZ-e Makadam. nema signalizacije. Poslije agresije asfaltirano 1. povezuje dvije općine 70% asfaltirano. 2.00 6.00 5.000.00 2. povezuje tri MZ-e.00 4.00 4. 60% neasfaltirano.Stanje lokalnih puteva na podruĉju općine Cazin: R/B Lokalni putni pravac Širina kolovoza Ukupna Duţina (m) Opis stanja 70% asfaltirano. nema signalizacije.500. 4. mostrekonstrukcija. dio u dobrom stanju.00 10. nema signalizacije. na dionici postoji klizište.00 6.700. 45% neasfaltirano.Kafane-MutnikTrstovac Donja KoprivnaGornja Koprivna Bašĉe-G.

50 53. a što se moţe vidjeti iz slijedeće tabele: Tekuće Odrţavane (KM) Asfaltiranje novih putnih pravaca (KM) Ukupna vrijednost investicije (KM) Izvori financiranja Općina Kanton GraĊani / donacije 1998.19 30% 30% i 1/3 30% 30% 1/3 - 70% 70% i 1/3 70% 70% 34 .20 49. 2000.842.39 301.578. Gustina kategorisane putne mreţe USK iznosi 28.031. 53.5 km/100km2.27 346. 2002. a procenat modernizovanosti 53%. Kada je u pitanju upravljanje i odrţavanje putne mreţe treba istaći da su u skladu sa Zakonom o putevima: magistralni putevi u nadleţnosti Fedralne Direkcije za ceste regionalni putevi u nadleţnosti Kantonalne direkcije za ceste lokalni i nekategorisani putevi i gradske ulice u nadleţnosti Komunalno-stambenog fonda općine Cazin U poslijeratnom periodu u sanaciju putne mreţe na podruĉju općine Cazin uloţena su znatna materijalna sredstva.00 km stepen modernizovanosti 66.46 79.50 31.187.7%  Lokalnih puteva 108.80 252.87 320.968.831.40 25.33 464. obilasci naselja i sliĉno.2 Gustina kategorisane putne mreţe Km/100km2 55.9 km/100km2.Iz naprijed navedenog vidi se da je ukupna duţina:  Magistralnih puteva 32.96 233.656.74 Ukoliko se uzmu u obzir ostali pokazatelji kvaliteta putne mreţe kao što su: širina puta.203.8 km/100km2. 1999.83 433.179.7 Procenat modernizovanosti lokalne mreţe % 66. usponi i padovi.50 20.113.2% Pored kategorisanih na podruĉju općine dosta je razvijena i mreţa nekategorisanih puteva kojih ima cca 230 km.89 Gustina modernizovanosti putne mreţe Km/100km2 41. 2003. 2001. minimalni radijusi.021. kvalitet kolovoza.14 km stepen modernizovanosti 78. Gustina kategorisane putne mreţe je nešto veća od gustine kategorisane putne mreţe BiH koja iznosi 40.468. Ovi pokazatelji pokazuju da je putna mreţa Općine Cazin iznad prosjeka Kantona po kvantitetu i kvalitetu: Procenat modernizovanosti putne mreţe % 74. Gustina modernizovane putne mreţe Općine je znatno veća od prosjeka BiH koji iznosi 21.862. kvalitet putne mreţe Općine je relativno nepovoljan.78 km stepen modernizovanosti 100%  Regionalnih puteva 56.089.

1-2 god. Neposredni kontakt sa ţeljezniĉkom prugom općina Cazin ima preko ţeljezniĉke stanice Cazin-Srbljani koja se nalazi na podruĉju Općine Bihać. ţeljezniĉka pruga B.00 Miostrah-Stijena 3. u prevozu roba na većoj distanci upotreba ţeljezniĉkog prevoza sa kombinacijom drumskog saobraćaja je prihvatljiva. naroĉito za masovni prevoz. 3-5 god.) Kolika je opterećenost i frekvencija saobraćaja na svim putevima govore i podaci PU Cazin o broju registrovanih vozila samo na podruĉju općine Cazin.000.Platnica 2.00 Krivaja-Š. s obzirom na prostorne distance i visinske zapreke.500. Moţe se konstatovati da poloţaj stanice. STAROST VOZILA PUTNIĈKA TERETNA AUTOBUSI MOTOCIKL 30 46 184 621 2545 5876 9302 14 9 26 149 300 596 1094 0 0 0 2 10 86 98 1 0 4 15 29 23 72 OSTALO 5 14 48 139 380 944 1530 UKUPNO 50 69 262 926 3264 7525 12096 Do 1 god. Preko 15 g.g. Veza sa Gradom je preko dionice magistralnog pravca koji ima jednu izuzetno tešku dionicu na potezu od mosta na Uni do Ostrošca.300.897.00 Ponjevića kriţ-LiĊani 2.700. 11-15 god.Trenutno su u pripremi odnosno ĉekaju na rekonstrukciju/asfaltiranje slijedeći putni pravci: KATEGORIJA PUTA Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put DUŢINA PUTA (m) G. UKUPNO Ţeljezniĉki saobraćaj: Dolinom rijeke Une prolazi ţeljezniĉka pruga iz pravca Zagreb-Bos.000.Koprivna-Skokovi 4.00 Ponjevića kriţ-škola 2.00 PUTNI PRAVAC ZNAĈAJ PUTA Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije općine Put u MZ Povezuje dvije MZ (Korišteni podaci dobiveni od općinskog Komunalno-stambenog fonda i podaci sadrţani u Nacrtu Prostornog plana Općine Cazin od septembra 2002. nema posebno znaĉajnu ulogu u prevozu putnika sa podruĉja Općine.Novi-Bihać za razvoj Općine Cazin će imati veliki znaĉaj. S obzirom na znatne prednosti ţeljezniĉkog saobraćaja.Novi-Bihać. 35 . MeĊutim.00 Liskovac-Šarići 1. 6-10 god.

11. što ukazuje da u narednom periodu Općina Cazin treba znatno više paţnje posvetiti razvoju javnog saobraćaja u odnosu na individualni. 21.Raštela-Cazin Trţ. 8. Ono što je pozitivno u razvoju javnog saobraćaja na USK i Općini Cazin jest razvoj i opsluţivanje javnim prevozom cjelokupnog podruĉja. a ne interesi i potrebe stanovništva. 22. 14.Koprivna-Ljubijankići Bajramovići-Pivnice-Cazin Ponjevići-G.3 pa ĉak do 0. 7. PRAVAC BROJ LINIJA ODLASCI BROJ LINIJA POVRATCI UKUPNO 1.Javni saobraćaj: Nivo javnog saobraćaja je jedan od najznaĉajnijih pokazatelja dostupnosti pojedinih funkcija stanovništvu. 19.5 voţni po stanovniku.Kafane-Cazin D. Prema ukupnom broju dnevno prevezenih putnika unutar općine (5. 4. Do sada su na formiranje javnog saobraćaja i pokazatelje njegovog kvaliteta u najvećoj mjeri uticali prevoznici i njihovi interesi. 27. 13. 10. 23. poboljšanje uslova ţivota i omogućuje svakodnevni kontakt sa kantonalnim centrom. 9. 24.083 voţnji po stanovniku. 28.Koprivna-Cazin Šehiti-Cazin Ljubijankići-G. 2.Luĉka-Pećigrd-Ćoralići-Cazin 5+5 2 4 2 7 6 1 4 2 3 2 2 0 2 2 5 1 3 4 2 3 1 1 4 3 2 6 88 5+5 2 4 2 7 8 1 4 2 2 2 1 1 2 2 5 1 4 3 1 3 1 1 4 3 3 6 80 20 4 8 4 14 14 2 8 4 5 4 3 1 4 4 10 2 7 7 3 6 2 2 8 6 5 12 168 Lokalni javni saobraćaj ima relativno dobru pokrivenost podruĉja. BR.Raštela-Cazin Šturlić-Krivaja-Cazin Krivaja-Cazin Škrgići-Liskovac-Cazin Šarići-Liskocav-Cazin Liskovac-Cazin TromeĊa (Podgredina)-Stijena-Cazin Vilenjaĉa-Bajrići-Stijena-Cazin Bajrići-Cazin Sivići-Bajrići-Stijena-Cazin Cazin-Stijena Cazin-Bajrići Cazin-D.040) moguće je konstatovati da se obavi prosjeĉno dnevno oko 0. 36 . U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja na podruĉju Općine za unutrašnji saobraćaj (povezanost općinskog podruĉja). 16. 12. RED. U zemljama Zapada ovaj pokazatelj iznosi 0.Koprivna-D.Koprivna-Cazin Stijena-Miostrah-Selimovići-Cazin Miostrah-Ostroţac-Prošići-Cazin Cazin-Prošići Cazin-Miostrah-Handanagići Cazin-Polje Stijena-Ĉatakovići Miostrah-Ostroţac-Osredak-Cazin Cazin-Slatina-Trstovac Trstovac-B. 17. 15. Šturlić-Trţ. 5. 18. 6. 20. 26. 25. 3. ĉime se obezbjeĊuje integrisane općina Kantona i naselja općine u jedinstvenu cjelinu.

stanovnici i privredne organizacije su putem javnog saobraćaja povezani sa širokim okruţenjem. 37 . što objektivno stvara prednosti za ţivljenje. MEĐUNARODNE LINIJE Zagreb Ljubljana Frankfurt Karlsruhe Zurich (Cirih) Roterdam Oberhausen Wien (Beĉ) Bregenz LINIJE UNUTAR DRŢAVE BIH Tuzla Zenica Sarajevo Banja Luka BROJ POLAZAK 7 2 2 2 2 3 1 1 1 BROJ POLAZAKA 2 2 3 2 REŢIM SAOBRAĆAJA Dnevno Dnevno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno REŢIM SAOBRAĆAJA dnevno dnevno dnevno dnevno Kantonalni centar i kantonalno podruĉje. u formi Nacrta plana. Upravljanje općinskom imovinom Općinskom imovinom raspolaţe i upravlja Općinsko vijeće. U poslijeratnom periodu izmjenjene su brojne pretpostavke na kojima su temeljena opredjeljenja data u Prostornom i Urbanistiĉkom planu. industrijsko zemljište i sl).U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja kantonalnog centra (Bihaća) sa širom okolinom (unutardrţavne i meĊunarodne linije). pa je stoga općina Cazin pokrenula aktivnosti na reviziji ovih planova. Prostorno ureĊenje Razvojni planovi za podruĉje općine Cazin (Prostorni plan općine i Urbanistiĉki plan grada Cazina) doneseni su u periodu 1984-86 godine. njegovo donošenje uslovljeno je donošenjem prostornog plana Općine. Cijeneći da u skorije vrijeme Općina Cazin neće biti u mogućnosti da isfinancira sve neophodne planove niţeg reda (provedbene planove). Kroz ovaj proces za one graĊevine i radove u prostoru koji ne budu u suprotnosti sa osnovnim opredjeljenjima i postavkama plana dala bi se mogućnost legalizacije istih. obzirom da mora biti usklaĊen sa planom višeg reda – prostornim planom. prostornim planom će biti definisati namjena površina sa jasno odreĊenim zonama (poljoiprivredno. na razmatranje i usvajanje. komuniciranje i privreĊivanje ovog podruĉja sa susjednim i drugim evropskim zemljama. Revizija urbanistiĉkog plan grada Cazina je takoĊe u toku. meĊutim takav popis sa potrebnim podacima o nekretninama (stanju i sl) trenutno ne postoji. graĊevinsko. Prostorni plan bi u najskorije vrijeme trebao biti dostavljen Općinskom vijeću Cazin. Problem bespravne gradnje je prisutan kao u ostalom i u cijeloj drţavi. pa je i to bio jedan od razloga zašto se pristupilo reviziji postojeće prostorno-planske dokumentacije. Popis zemljišta i zgrada koje posjeduje općina trebalo bi da vodi Odjeljenje za imovinsko-pravne poslove.

kao i u narednom periodu. Elektroenergetske mrţe visokog napona mogu se podijeliti prema mjestu gradnje na dvije grupe: a/ nadzemne mreţe visokog napona-dalekovodi (DV) b/ podzemne mreţe visokog napona-kablova Elektroenergetska postrojenja visokog napona obuhvataju dvije vrste. kao i većina mjesnih zjednica na podruĉju općine.T. odnosno zastoji u isporuci elektriĉne energije su duţi. 2.5 do 2 miliona KM.4.000 KM U toku 2005.3 Elektro-energetski sistem Elektro mreţa /nisko i visoko naponska/ pokriva sam grad i sve mjesne zajednice Općine. U toku 2004.2 Stanje telekomunikacija PTT saobraćaj na podruĉju općine Cazin do 80-tih godina odvijao se preko krajnje telefonske centrale “Cazin” koja je preko ĉvorne A. Srednjenaponska distributivna mreţa izgraĊena je kao 10 kV u doba opće elektrifikacije sa vrlo malim prenosnim kapacitetima i vrlo velikim duţinama. moţe se procjeniti da će i poslije zadovoljenja trenutnih potreba za fiksnim prikljuĉcima i pokrivanjem GSM signalom svih podruĉja. Vrelo i Ljubijankići sa ponjevićima i Huskićima.580.Trafostanice locirane po pojedinim naseljima napajaju potrošaĉe preko vrlo dugih niskonaponskih mreţa. Prema sadašnjem i planiranom stanju razvoja telekomunikacijske infrastrukture. biti neophodna ulaganja u proširenja rekonstrukcije i modernizaciju sa godišnjim iznosom od 1. Srednjoroĉnim Planom BH Telekoma. tako da su mogućnosti korištenja elektriĉne energije ograniĉene. Šturlić. odnosno.(automatske-telefonske ) centrale “Bihać” bila ukljuĉena u meĊumjesni i meĊunarodni komunikacioni sistem.godine planira uloţiti oko 5.godine stvori mogućnost da svako domaćinstvo ima mogućnost prikljuĉenja na fiksnu telefonsku mreţu.godine planira se rekonstrukcija postojeće gradske mreţe. napajanja potrošaĉa elektriĉnom energijom je mnogo nepouzdanije u odnosu na općine koje imaju dvostrano napajanje.000 KM.godine) u telefonsku infrastrukturu uloţio oko 19. kvalitet isporuĉene elektriĉne enegrije je sasvim nezadovoljavajući i neomogućava napajanje kvalitetnijih elektriĉnih ureĊaja. realizacija iste na cijelom podruĉju općine. BH Telikom ja na podruĉju općine Cazin do sada (1999.000KM.godine koja iz objektivnih razloga mogu biti ne završena i prenesena. Fiksnom telefonijom pokriveno je gradsko jezgro.200. kao i planirana ulaganja iz 2004. koja su djelomiĉno ili sva pokrivena GSM mreţom. a to su: -Transformatorske stanice (TS) -Razvodna postrojenja (RP) 38 . Preko podruĉja općine Cazin danas prolazi magistralni optiĉki put na relaciji Bihać-CazinBuţim-Velika Kladuša kao i spojni put istog znaĉaja: Cazin-Stijena-Bosanska Krupa.godine planira uloţiti oko 6. Posljednjih godina ĉinjeni su znaĉajni napori i uloţena velika financijska sredstva u PTT sistem.2.S obzirom da je prenosna 110 kV mreţa na podruĉju općine Cazin radijalna. što bi na podruĉju općine Cazin bilo omogućeno realizacijom navedenih ulaganja. planirano je da se do 2006.Napajanje elektriĉnom energijom potrošaĉa na našem podruĉju se u predratnom periodu vršilo iz elektroenergetskog sistema BiH preko 110 kV prenosne mreţe i mjesne trafostanice 110/35/10 kV Cazin.400. te jedan optiĉki spojni put regionalnog znaĉaja Cazin-Ćoralići-Pećigrad-Velika Kladuša sa ogrankom ĆoralićiPjanići. najĉešće integrisanih postrojenja. izuzev MZ-e Liskovac.-2003.4. U toku 2004.

Transformacija se vrši u 35 KV i 10 KV transformatorskim stanicama. dotrajalost stubova i vodiĉa. Vodovi DV 10 KV-zraĉni s obzirom što su preteţno na drvenim stubovima.broj TS 10/04 KV-293 (u funkciji 260) NN mreţa .Obzirom na udaljenost od središta. Prijenos elektriĉne energije do potrošaĉa vrši se VN mreţom nivoa 35/10 KV i NN mreţom nivoa 0.465 km. razdvojenost u seoskim sredinama. 39 . a sa druge strane prisutna je velika inicijativa u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. a graĊeni su preteţno u eri tzv.2 VN mreţa 10 KV . koje se realno ne moţe razvijati na pretpostavkama ovako slabe elektriĉne mreţe. Općina Cazin trenutno ima najslabiju srednjenaponsku i niskonaponsku mreţu u Federaciji Bosne i Hercegovine. . Niskonaponska mreţa je dio elektroenergetskih objekata koji u radu ove djelatnosti ĉini najviše poteškoća (velika duţina. preopterećenost i dr. pa samim tim su dotrajali. a u pogon osim DV 35 KV HE “UNA” Bosanska Krupa koji je van pogona više godina. mali presjeci vodiĉa.kablovska 11.4 KV.300 km .ukupna duţina 260 km (zraĉni vodovodi) i 13 (kablovski) .). VN mreţa 35 KV .ukupna duţina zraĉne mreţe 661. Transformatorske stanice 10 KV svih tipova su pouzdane.GraĊene su u novije vrijeme ili je izvršena rekonstrukcija (zamjenjena rasklopna oprema i ugraĊena sekudarna zaštita). te podruĉje ostaje cijelu noć bez elektriĉne energije. .) su osnovne karakteristike mreţe.U analizi stanja elektroenergetskih mreţa i postrojenja visokog napona obuhvaćeni su svi navedeni dijelovi elektroenergetskih mreţa i postrojenja. ali poteškoće u odrţavanju predstavljaju šarolikost u vrsti odabrane rasklopne opreme. Kablovska NN mreţa u uţoj zoni grada je priliĉno pouzdana iako je i tu evidentna preopterećenost. Rasvjeta . Kablovski vodovi 10 KV instalirani su uglavnom u uţem gradskom podruĉju i u novim stambenim objektima i samim tim daju dobru sigurnost u snabdijevanju potrošaĉa elektriĉnom energijom. Dalekovodi 35 KV preteţno su graĊeni prije 30 godina. Radijalnim vodovima dobavljena energija usmjerava se u konzumna podruĉja općina Cazin i Velika Kladuša. ĉesto se dešava da se kvar na udaljenom podruĉju ne stigne otkloniti. velika duţina. na podruĉju općine Cazin. radijalna izvedba i dr.130 km. Elektrifikacije i 60-tih godina u lošijem su stanju i stvaraju više poteškoća u odrţavanju.Svi su pod naponom. te je neophodno znaĉajno investirati u izgradnju i rekonstrukciju elektromreţe. Transformatroske stanice 35 KV su u dobrom stanju.broj TS 35 KV . naroĉito u seoskim podruĉjima (zona šuma. kako bi se navedeni problemi ublaţili.ukupna duţina kablovske mreţe 61.zraĉna 4. naroĉito u zimskom periodu.ukupna duţina 23 km.269 km.

40 .

41 .

42 .

Vodovodni sistem se sastoji od cjevovoda razliĉitih profila i razliĉitih materijala.500 km cjevovoda.13 prepumpnih stanica. Stovrela 10 lit/sec 5. odnosno oko 1. Tahirovići 45 lit/sec 4.te 27 rezervoara razliĉitih zapremina. kao i velikog broja pumpnih i prepumpnih stanica: .000 m3. a to je cca. 45. od 50 m3 do 3000 m3.4.5 pumpnih stanica (glavna crpilišta) .godine Trenutna potrošnja Stanovništvo 70 lit/sec 180 lit/sec Privreda 100 lit/sec 20 lit/sec 43 . 15. Pajića potok 7. Potrošnja vode Prije 1992. Ukupni fiziĉki gubici na vodovodnom sistemu kreću se oko 45%. Zona Pećigradvodovod V. Vignjevići 2. Ovaj vodovodni sistem sastoji se od 5 izvorišta rasporeĊenih po cijeloj Općini.2. Stovrela 6. Vignjevići 100 lit/sec 2. Mutnik 65 lit/sec 3. a to su: 1. Kladuša 2 4 5 6 1 Ukupna izdašnost: 230 lit/sec Od ukupne max.000 stanovnika. Tahirovići 4. Ljubijankići-faza realizacije 5. Pajića Potok 10 lit/sec SISTEMI VODOSNABDIJEVANJA OPĆINE CAZIN 3 7 Legenda vodovodnih sistema 1. Ukupan rezervoarski prostor iznosi cca.4 Vodoprivredna infrastuktura Snabdjevanje vodom vrši se preko vodovodnog sistema općine Cazin kojim je pokriveno ¾ prostora Općine. Mutnik 3.izdašnosti koja iznosi 230 lit/sec trenutno se zahvta cca 200 lit/sec. uvezanih u jedan vodovodni sistem.

Donja Koprivna. Skokovi) koje se trenutno snabdijeva vodom sa više manjih lokalnih izvorišta koja nisu pod nadzorom sa aspekta ispitivanja kvaliteta vode za piće. a što bi zahtijevalo zahvatanje novih koliĉina vode.000. Od toga Općina Cazin je obezbijedila 5. ne bi zadovoljavale potrebe. Ljubijankići. Trenutna situacija kada je u pitanju vodovodni sistem kojim upravlja JKP «Vodovod» Cazin zadovoljava standarde o kvalitetu vode za piće.500. U tom pogledu preduzeti su poĉetni koraci.000 KM.000 KM (Kuvajtski kredit).g. a što se potvrĊuje redovnim kontrolama kvaliteta vode od strane ovlaštenih institucija. a situacija se pogoršava naroĉito u ljetnim mjesecima kad neka od ovih izvorišta presuše. nakon ĉega bi uslijedila i Odluka kojom bi se utvrdile zone i reţimi zaštite. a stanovništvo Općine oko 6.Ukupno: 170 lit/sec 200 lit/sec Na osnovu pokazatelja iz prethodne tabele vidi se da bi pokretanje industrijskih kapaciteta (koji su prije agresije bili i najveći potrošaĉi vode) dovelo do toga da koliĉine vode. PREGLED BROJA KORISNIKA PRIKLJUĈENIH NA VODOVODNI SISTEM CAZIN PO GODINAMA BROJ KORISNIKA FIZIĈKA PRAVNA LICA LICA 12000 10745 10000 8000 6000 4000 2000 201 212 259 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 266 302 408 444 532 7132 7631 7636 7936 8323 8325 FIZIČKA LICA PRAVNA LICA 9008 GODINA 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 7132 7631 7636 7936 8323 8325 9008 10745 201 212 259 266 302 408 444 532 U cilju obezbijeĊivanja uslova da svako domaćinstvo na općini dobije pitku vodu iz vodovodnog sistema izvršene su vodoistraţne radnje na podruĉju MZ Ljubijankići gdje su pronaĊene znaĉajne koliĉine pitke vode (70 lit/sec) koje su dovoljne za naredni period od 30 godina.) u vodosnabdijevanje na Općini Cazin je uloţeno cca. Gornja Koprivna. Uvezivanjem ovog izvorišta u vodovodni sistem Cazin obezbijedilo bi se kvalitetno snabdijevanje pitkom vodom i za preostalo podruĉje općine (Stijena. Mutnik i Tahirovići.500. Pošto se sve zalihe vode na podruĉju Općine Cazin nalaze u podzemlju.000 KM (uz manje uĉešće Općine koja se gledala u pripremi projektne dokumentacije i sl). 12. pogotovo u podsistemima Mutnik i Tahirovići. te imajući u vidu da se radi o preteţno kraškim predjelima velike vodopropusnosti. U proteklih nekliko godina (nakon 1995. naroĉitu paţnju potrebno je posvetiti zaštiti izvorišta. tako da se ove godine pristupilo izradi Elaborata o utvrĊivanju zašitnih zona za izvorišta Vignjevići. a koje su evidentirane na slijedećim lokalitetima: Ljubijankići 70 lit/sec Mlakulja 30 lit/sec Vrelo 50 lit/sec Napomena: Zahvatanje izvorišta “Vrelo” dovelo bi do isušenja vodotoka rijeke “Mutnice”. 44 .

19 99 . 2002. 2003. 2001. kao i veliki broj neodgovarajućih septiĉkih jama. u prvom redu treba istaći problem nepostojanja kanalizacionog sistema. trenutno se gotovo sve fekalne vode iz domaćinstava. 19 98 . 1999. jer općina nema svoju deponiju. Broj korisnika komunalnih usluga iz godine u godinu je veći. 20 02 . 20 01 . GODINA BROJ KORISNIKA PRAVNA FIZIĈKA LICA LICA 1996. 19 97 . a nastojanja ovog preduzeća su da obuhvati što veći broj domaćinstava kao korisnika komunalnih usluga. kako za Općinu tako i za sam grad Cazin. 20 03 . 1998. (svi korišteni podaci dobiveni od JKP Vodovod Cazin) Za obavljanje javnih komunalnih usluga odlukom Općinskog vijeća formirano je JKP”ĈISTOĆA”. 2000. koja za sada obavlja sve poslove vezane za ĉišćenje grada i odvoţnju smeća. 280 2317 1997. kao i otpadne vode privrednih subjekata ispuštaju bez prethodnog tretmana u vodotokove jer ne postoji niti glavni kanalizacioni kolektor a da ne govorimo o ureĊaju za preĉišćavanje otpadnih voda (trenutno je Ĉajin Potok u funkciji glavnog gradskog kolektora). 4757 4800 4847 3885 2810 2404 4077 PRAVNA LICA FIZIČKA LICA 601 601 621 630 280 310 459 501 45 . 310 459 501 601 601 621 630 2404 2810 3885 4077 4757 4800 4847 6000 5000 4000 3000 2317 2000 1000 0 19 96 . Općina Cazin kao i mnoge druge općine suoĉava se sa problemom odlaganja smeća na deponije.Kada je u pitanju zaštita zaliha voda koje su evidentirane u podzemlju. a nije odreĊena niti izgraĊena kantonalna deponija kako je predviĊeno po zakonskoj regulativi. 20 00 . Naime. što je vidljivo iz donje tabele.

a koji se odnose na ovu oblast su: Zakon o predškolstvu.Obdanište trenutno pohaĊa 164 djece u 4 odgojno obrazovne grupe. sekretar – blagajnik. 2 servirke. Upisani polaznici po školskim godinama 200 Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih polaznika 125 147 164 161 153 164 50 100 150 125 147 164 161 153 164 Broj upisanih polaznika 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 NAPOMENA: Gore navedeni podaci o broju upisane djece po godinama odnose se na broj upisane djece na početku školske godine. 8 odgajatelja. U JU Djeĉije obdanište zaposleno je 19 radnika i to: direktor. Zakon o srednjoj školi i Zakon odgojno obrazovnoj i nastavno-nauĉnoj inspekciji. izolacija. funkcionalnim tj. jer je nema u dovoljnim koliĉinama. kancelarije i hodnici – ukupne površine 837 m2). djeĉije garderobe. prostorije za boravak djece. Rad obdaništa se odvija u dvije povezane zgrade koje imaju sve prateće prostorije potrebne za odvijanje djelatnosti (kuhinja. te ga je potrebno zamjeniti novim. vešeraj. 3 spremaĉice i domar. U odgojno –obrazovnim institucijama se poštuju principi multietiĉnosti. kuharica. soba za odgajatelje. prilagodljivijim djeci.5. brojnost je promjenljiva tokom cijele godine. Objekat je u priliĉno dobrom stanju.1 Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja: U oblasti obrazovanja postoji odgovarajuća zakonska regulativa. djeĉija kupatila. JU Djeĉije obdanište “Hasnija Omanović” Cazin je kombinovana predškolska ustanova namjenjena za smještaj.5.2.5. odgoj i obrazovanje djece od 1 – 7 godina starosti. 46 . magacin. Odgojno obrazovni rad se odvija na osnovu “Osnova programa odgojno obrazovnog rada s djecom predškolskog uzrasta” koji je donijela Skupština kantona. 2 njegovateljce. Obdanište posjeduje i dvorište za igru djece površine 5000 m2. njegu. OBRAZOVANJE 2. s tim da postojeća oprema u potpunosti ne udovoljava potrebama. Struĉna zastupljenost je 100% i potreba za upošljavanjem nema. Propisi koje je donijela Skupština kantona. Preklapanja nadleţnosti u ovoj oblasti nema. Materijalno tehniĉka opremljenost je zadovoljavajuća. 2. jer iskljuĉivu nadleţnost nad ovom oblasti ima Kanton. dvije trepezarije. Postojeći namještaj je star 27 godina.2 Predškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoji jedno djeĉije obdanište koje ima kapacitet od 117 dijece. Zakon o osnovnoj školi. Opremljenost didaktiĉkim sredstvima je zadovoljavajuća.

Postojeće školske biblioteke s postojećim knjiţnim fondom nemogu zadovoljiti potrebe uĉenika i nastavnika zbog nedostatka potrebnih naslova za školske lektire i struĉnih knjiga za nastavno osoblje. u većini škola je potrebno zamijeniti prozore i vrata. Osnovno obrazovanje Prije rata je na podruĉju općine Cazin postojalo ll centralnih i 26 podruĉnih škola. Krivaji. H. te privtnim kućama i drugim objektima ( Mutnik. pa je konstantan i pad broja uĉenika. Materijalno tehniĉka opremljenost niti u jednoj školi nije na zadovoljavajućem nivou. te izvršiti sanaciju sanitarnih ĉvorova i rekonstrukciju krova. Struĉna zastupljenost je kod razredne nastave 100% u svim školama. Sve škole imaju izraţen problem dotrajalosti kotlovnica za centralno grijanje. dok 40 školskih obveznika ne pohaĊa nastavu. dok je kod predmetne nastave izraţen nedostatak struĉnog kadra i to najviše za predmete: bosanski jezik i knjiţevnost. tako da se nastava za djecu sa ovih podruĉja izvodi u centralnim školama ( Gnjilavac. Broj uĉenika je bio cca 11. hemiju. Ovaj pad je od 1981. što oteţava redovno pohaĊanje nastave. Sedam podruĉnih škola nije u funkciji. koje su predviĊeni novim nastavnim planom i programom. D. a postoji i nedostatak nastavne opreme i uĉila.3.5.200. a isti je sluĉaj i sa većinom podruĉnih škola. od ĉega u procesu nastave 327. Potoku su u ratu devastirane. historiju. Koprivna ). Potok. a neki i mnogo ranije. D. Ponjevići). Pristupni putevi do nekih podruĉnih škola još uvijek nisu asfaltirani (Zmajevac. te 19 podruĉnih škola u kojima se izvodi nastava. godine konstantan. biologiju. U ranijem periodu su vršeni sitniji popravci kotlovnica. Zmajevcu i Miostrahu.2. ali oni nisu dovoljni za normalno funkcionisanje centralnog grijanja. Osredak. geografiju. većina škola nema školskog pedagoga. Smanjenje ukupnog broja uĉenika je posljedica pada nataliteta. tako da je izraţena potreba i za ovom vrstom kadra. postoji 11 centralnih škola. Koprivni. Crnaja. Trenutno su u fazi izgradnje podruĉne škole u Mutniku. Miostrah i Krivaja ). strani jezici (njemaĉki i engleski). U njima je zaposleno 479 radnika. te fonolaboratorija. informatiku. biologiju i informatiku. Glogovac. Gjilavcu. tako da njihovo stanje uglavnom nije na zadovoljavajućem nivou. posebno u zimskom periodu. Podruĉne škole u Crnaji i H. Školski namještaj je star i dotrajao. tjelesni odgoj i likovnu kulturu. Osnovne škole trenutno pohaĊa 7031 uĉenik rasporeĊenih u 281 odjeljenje. Kabineti su veoma loše opremljeni. Glogovcu. a njihova rekonstrukcija je upitna zbog drastiĉnog smanjenja broja uĉenika. TakoĊer. Većina školskih objekata je izgraĊena 70-tih godina. što u procentu iznosi cca 36% više nego u školskoj 2002/03. kulturu ţivljenja. godini. TakoĊer. Miostrah. Glogovac. pa je u svim školama izraţena potreba za opremanje kabineta za fiziku. 47 . Centralne škole u Pećigradu i Šturliću nemaju ureĊena sportska igrališta. Danas takoĊer.

Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 655 617 589 562 557 570 JU OŠ “ Cazin II “ 89 86 80 76 86 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1259 1239 1184 1126 1066 1087 133 168 145 133 149 JU OŠ “ Ćoralići “ Broj učenika koji su završili VIIIr. Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 497 461 433 401 377 383 50 61 54 38 49 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 424 415 383 349 319 303 45 41 47 45 59 48 . Školska godina JU OŠ '' Stijena '' Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 681 712 672 609 562 588 JU OŠ '' Liskovac '' 94 103 62 53 48 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 586 497 519 455 444 447 73 74 71 55 55 JU OŠ '' Skokovi '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Koprivna '' Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr.Broj upisanih i učenika od I-VIII razreda i broj učenika koji su završili VIII razred po osnovnim školama JU OŠ '' G. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 743 711 671 647 649 707 JU OŠ '' Ostrožac '' 97 96 76 70 64 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1121 1055 952 924 886 956 147 149 133 115 121 JU OŠ '' Cazin I '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII 1998/99 922 1999/00 905 2000/01 861 2001/02 853 2002/03 873 2003/04 880 JU OŠ “ T. Raštela “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 122 124 126 88 109 1998/99 941 1999/00 935 2000/01 921 2001/02 875 2002/03 795 2003/04 717 JU OŠ “ Šturlić “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 139 129 106 128 142 Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr.

Medresa. To su: Gimnazija.JU OŠ '' Pećigrad '' Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. U okviru Gimnazije obrazuju se uĉenici općeg smjera od I – IV razreda.5. Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih učenika II III IV Ukupno: 145 127 131 541 125 127 126 497 102 109 125 476 138 95 98 460 111 130 95 430 87 107 130 451 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 128 126 121 114 489 107 111 125 126 469 136 92 98 123 449 116 130 95 98 439 88 108 130 95 421 I 138 119 140 129 94 127 U okviru Medrese obrazuju se dvije grupe uĉenika ( muška i ţenska ) od I – IV razreda u zvanje mualima i mualime Broj muških učenika Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 15 23 85 1999/00 26 18 19 15 78 2000/01 27 28 18 17 90 2001/02 26 29 21 17 93 2002/03 30 26 29 17 102 2003/04 27 26 22 23 98 Broj ženskih učenika Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 14 20 81 1999/00 24 20 20 14 78 2000/01 27 24 21 18 90 2001/02 25 26 21 20 92 2002/03 28 26 22 22 98 2003/04 20 31 22 20 93 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 17 19 15 23 74 26 17 17 15 75 22 22 17 17 78 25 26 17 17 85 27 24 27 16 94 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 19 18 14 20 71 24 20 18 13 75 24 21 21 18 84 23 22 21 20 86 24 23 20 20 87 49 .4 Srednje obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoje ĉetiri srednje škole u kojima je upisano 2610 uĉenika u 89 odjeljenja. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 581 542 501 431 421 393 82 74 86 55 81 2. te I i II srednja škola Cazin.

Mašinska škola U okviru ove škole postoje slijedeći obrazovni profili: . . . . Mašinskotehnička škola – mašinski tehničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 56 60 51 43 210 1999/00 76 52 52 50 230 2000/01 69 62 46 42 219 2001/02 107 54 58 42 261 2002/03 68 93 50 56 267 2003/04 97 62 74 42 275 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 52 60 50 43 205 56 39 42 50 187 59 58 43 41 201 93 51 56 33 233 49 69 42 56 216 Mašinska stručna škola – metalostrugar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 18 18 2000/01 18 18 2001/02 2002/03 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 18 18 18 18 - Mašinsko stručna škola – automehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 73 68 69 210 1999/00 102 66 77 245 2000/01 69 80 63 212 2001/02 34 59 74 167 2002/03 60 35 42 137 2003/04 32 44 30 106 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 54 59 69 182 78 64 65 207 54 74 66 194 30 43 74 147 39 48 42 129 Mašinsko stručna škola – mašinbravar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 44 46 124 1999/00 53 36 37 126 2000/01 69 48 23 140 2001/02 36 20 44 100 2002/03 49 21 16 86 2003/04 27 20 17 64 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 25 36 46 107 33 25 35 93 20 33 43 96 18 33 43 94 19 16 15 50 50 .U okviru I srednje škole postoje slijedeće tehniĉke i struĉne škole: 1.instalater centralnog grijanja i .mašinski tehniĉar.autolimar.automehaniĉar.mašinbravar. .plinski i vodoinstalater.

Elektrotehniĉka škola.elektroinstalater. . Elektrotehnička – elektrotehničar računarske tehnike i automatike Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III IV Ukupno: I II III IV Ukupno: 1998/99 66 66 66 66 1999/00 36 73 36 73 109 109 2000/01 75 38 71 75 38 71 184 184 2001/02 74 76 38 72 74 74 38 71 260 257 2002/03 64 77 74 39 69 76 75 37 254 257 2003/04 35 72 77 75 259 Elektrotehnička – elektrotehničar elektronike Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 47 47 1999/00 38 50 88 2000/01 39 49 88 2001/02 39 49 88 2002/03 38 38 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 47 47 36 51 87 38 50 88 39 49 88 39 39 51 .elektrotehniĉar elektronike. .elektromehaniĉar.elektrotehniĉar raĉunarske tehnike i automatike. u okviru koje postoje slijedeći obrazovni profili: .Mašinsko stručna škola – autolimar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 50 34 118 1999/00 52 31 40 123 2000/01 31 20 28 79 2001/02 36 20 19 75 2002/03 20 17 37 2003/04 16 16 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 24 41 34 99 41 25 35 101 20 17 23 60 16 33 17 66 20 17 37 Mašinsko stručna škola – instalater centralnog grijanja Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 32 32 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: - Mašinsko stručna škola – plinski i vodoinstalater Školska Broj upisanih uĉenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 29 29 I Broj učenika koji su zavešili razred II III Ukupno: - 2. .

Tekstilna strĉna škola. u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .Ekonomska škola .konfekcionar tekstila – krojaĉ Tekstilna stručna škola – konfekcionar tekstila .ekonomski tehniĉar Ekonomska škola – ekonomski tehničar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 99 107 76 282 1999/00 74 98 107 76 355 2000/01 76 74 90 106 346 2001/02 75 76 74 87 312 2002/03 95 74 75 73 317 2003/04 72 94 69 72 307 I 98 74 74 74 94 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 107 76 281 95 100 76 345 74 87 106 341 76 73 86 309 71 73 73 311 52 .krojač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 38 38 76 1999/00 38 38 2000/01 38 37 75 2001/02 36 32 68 2002/03 21 38 26 87 2003/04 28 21 38 87 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 35 38 73 38 38 33 37 70 32 25 57 23 38 25 86 U okviru II srednje škole postoje: 1.Elektrotehnička stručna škola – elektromehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 36 36 2001/02 29 29 2002/03 28 28 2003/04 33 33 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 31 31 28 28 28 28 Elektrotehnička stručna škola – elektroinstalater Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III Ukupno: I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 34 31 34 31 2001/02 34 34 34 34 2002/03 33 32 33 32 2003/04 33 33 3.

u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: . . GraĊevinska škola .2. Ugostiteljska struĉna škola: .graĊevinski tehniĉar. Trgovinska struĉna škola.fasader.konobar.kuhar Ugostiteljska stručna škola – konobar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 28 28 1999/00 34 27 61 2000/01 31 34 24 89 2001/02 37 29 34 100 2002/03 30 36 29 95 2003/04 37 27 34 98 Ugostiteljska stručna škola – kuhar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 30 30 1999/00 36 29 65 2000/01 32 34 30 96 2001/02 69 31 33 133 2002/03 33 63 30 126 2003/04 36 34 58 128 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 27 27 33 26 59 27 33 24 84 36 29 34 99 25 34 26 85 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 28 28 35 28 63 31 33 30 94 64 30 33 127 33 59 30 122 53 .zidar.izolater Građevinska tehnička škola – građevinski tehničar Školska Broj upisanih učenika Godina I II III IV Ukupno: 1998/99 35 35 1999/00 35 35 2000/01 39 34 73 2001/02 35 37 33 105 2002/03 61 35 36 132 2003/04 36 57 35 35 163 Građevinska stručna škola – zidar-fasader-izolater Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 64 65 129 1999/00 29 64 93 2000/01 36 29 65 2001/02 36 36 29 101 2002/03 33 41 31 105 2003/04 38 30 33 101 I 35 37 35 58 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 35 34 34 34 71 36 33 104 35 36 129 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 64 65 129 29 64 93 36 29 65 36 31 29 96 27 33 31 91 4.prodavaĉ Trgovinska stručna škola – prodavač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 97 103 114 314 1999/00 142 94 100 336 2000/01 116 146 95 357 2001/02 39 115 139 293 2002/03 91 38 115 244 2003/04 113 79 38 230 Broj učenika kojisu završili razred I II III Ukupnp: 91 100 114 305 142 91 100 333 114 139 95 348 38 115 139 292 81 38 114 233 3. .

Osim toga. II srednja škola svoju redovnu djelatnost obavlja u prostorijama dvaju odvojenih objekata: dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. To se. geografija. posebno po svojoj veliĉini.Školski objekti koje koriste srednje škole uglavnom ne zadovoljavaju njihove potrebe. dok je muška medresa izmještena u Bihać. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. pa postoji potreba za nabavkom dodatnih naslova. Stanje knjiţnog fonda u školskim bibliotekama je na relativno zadovoljavajućem nivou. Ukupan raspoloţivi prostor je daleko ispod neophodnog minimuma. 54 . tako i stuĉne literature. a škola raspolaţe sa svega 13. Ĉaušević nastavu izvodi u staroj zgradi medrese (ţenska medresa). Školu trenutno pohaĊa 451 uĉenik u 18 odjeljenja. a od toga u procesu nastave 114 radnika. U I srednjoj školi je zaposleno 54 radnika. nedostatak i zastarjelost nastavnih uĉila i opreme. Medresa Dţemaludin ef. Najveće potrebe u ovom pogledu su opremanje kabineta za fiziku. prije svega. Nestruĉno zastupljeni su predmeti: latinski jezik u potpunosti. informatika i matematika. od ĉega u procesu nastave 44 radnika. te plaćaju korištenje iste. te prostor u montaţnoj zgradi u neposrednoj blizini ovog objekta. na zadovoljavajućem nivou. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 941 uĉenik rasporeĊen u 32 odjeljenja. Trenutno je u fazi izgradnje nova zgrada Medrese. Ovo predstavlja velik problem obzirom na udaljenost ovog igrališta od škole. Struĉna zastupljenost je. te djelimiĉno fizika. U srednjim školama je zaposleno 157 radnika. Zgrada je izgraĊena prije II svjetskog rata i u priliĉno je lošem stanju. odnosi na lošu opremljenost kabineta. te loše stanje školskog namještaja. Od toga u procesu nastave uĉestvuje 22 radnika i 6 saradnika. osim kabineta informatike koji takoĊer ne zadovoljava potrebe. rasporeĊenih u 31 odjeljenje. 5 kabineta i 3 prostorije za izvoĊenje praktiĉne nastave. biologiju. neophodne su znaĉajnije popravke i opremanje ovih prostora za normalno izvoĊenje nastave. uglavnom neuslovnih objekata. Gimnazija i Medresa posjeduju vlastite školske bibloteke. Raspoloţivi prostor nije u potpunosti uslovan i funkcionalan. a poseban problem je izvoĊenje nastave u zimskom periodu jer se radi o igralištu otvorenog tipa. kako iz oblasti školske. U Gimnaziji je zaposlen 31 radnik i 6 vanjskih sardnika. biologija. Medresu trenutno pohaĊa 191 uĉenik u 8 odjeljenja (4 ţenska i 4 muška odjeljenja). U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 1027 uĉenika. hemiju.obrazovnog procesa. Gimnazija izvodi nastavu iz tjelesnog odgoja na sportskom igralištu Alinac. I ovdje se radi o veoma staroj zgradi koja ne moţe zadovoljiti svim zahtjevima u pogledu izvoĊenja nastavnog procesa i koju bi trebalo renovirati. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. Posebno treba istaći da niti jedna srednja škola nema fiskulturnu salu. tako da je za oĉekivati da će u narednom periodu ova škola riješiti problem prostora. te djelomiĉno matematika. ali i po kvalitetu. I srednja škola koristi sprat i dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. Škola nema niti jedan kabinet. fizika. Materijalno tehniĉka opremljenost nije ni u jednoj školi u zadovoljavajućem nivo. naĉelno. I i II srednja škola nastavu iz tjelasnog odgoja izvode u sportskoj dvorani. te bi bilo potrebno izvršiti njenu radikalnu sanaciju ili rekonstrukciju. dok I i II srednja škola koriste zajedniĉku bibloteku. Nestruĉno zastupljeni su: u potpunosti njemaĉki jezik i vjeronauka. Biblioteke raspolaţu sa minimalnim fondom knjiga za školsku lektiru. informatiku. niti je dovoljan za normalno odvijanje nastavno. te kabineta za izvoĊenje praktiĉne nastave u tehniĉkim i struĉnim školama. Gimnazija raspolaţe sa jednim objektom.

matematika.5. ekonomika i organizacija poslovanja i struĉnih predmeti elektro struke. 16 nastavnika i 3 vanjska saradnika nemaju poloţen struĉni ispit. Nastavni planovi i programi su djelomiĉno osavremenjavani u odosu na prije ratni period. 55 . U procesu nastave uĉestvuje 36 nastavnika i 8 saradnika. vjeronauka. Medresa ima 25 zaposlenih radnika. demokratija i ljudska prava.5. U II srednjoj školi je zaposleno 46 radnika i 8 vanjskih saradnika.biologija. svake godine je sve izraţeniji suficit svih zanimanja. Visokoškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin nema niti jedna visokoškolska ustanova. informatika. od toga 12 profesora sa visokom struĉnom spremom.5.185 primjeraka knjiga.6 Biblioteke -Na općini Cazin postoji samo jedna Gradska biblioteka koja radi u sastavu Doma kulture u Cazinu sa ukupno 13. informatika. Od ukupno 44 nastavnika 13 ih nema poloţen struĉni ispit. njemaĉki jezik. Nestruĉno zastupljeni su: bosanski jezik i knjiţevnost. Zbog opće poznatog stanja u privredi. Pitanje planiranja razvoja srednjeg obrazovanja je djelomiĉno usklaĊeno sa potrebama lokalonog trţišta rada. 2. privredno pravo. te djelomiĉno struĉni predmeti graĊevinske struke. dakle postojećim fondom knjiga nezadovoljava zakonski minimum od 1 knjiga na jednog stanovnika. 2.

56 .

57 .

58 .6.: .organizovanjem stalnog deţurstva .porodilište . ZU Dom zdravlja Cazin je ustanova u drţavnoj svojini koja za potrebe korisnika zdravstvene zaštite pruţa zdravstvene usluge primarne i dijela sekundarne zadravstvene zaštite. jer je zgrada izgraĊena još 1959.zdravstvenu zaštitu usta i zuba .hitnu medicinsku pomoć . dvokratnim radnim vremenom.zdravstvenu zaštitu ţena i djece . Tehniĉka opremljenost i stanje objekta zdravstvene ustanove je u veoma lošem stanju. kao i naĉin obraĉuna tih sredstava.2.organizovanjem rada u jednoj ili dvije smjene. Osnivaĉ ZU Dom zdravlja Cazin po osnovu drţavnog kapitala je USK – Vlada USK-a.školsku medicinu .organizovanjem stalne pripravnosti . Materijalna osnova zdravstvene ustanove nezadovoljava.u hitnoj medicinskoj pomoći neprekidno 24 sata .centar za mentalnu rehabilitaciju .specifiĉnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika. pomicanjem radnog vremena . Zdravstvo Na podruĉju općine Cazin od zdravstvenih institucija egzistira Dom zdravlja Cazin sa podruĉnim ambulantama i nekoliko zdravstvenih ordinacija u privatnom vlasništvu.protetiĉki centar . U vršenju djelatnosti ZU Dom zdravlja Cazin pruţa korisnicima neprekidnu (kontinuiranu) zdravstvenu zaštitu.laboratorijsku.dijagnostiku .centar za fizikalnu rehabilitaciju . jer u zadnje dvije godine priliv sredstava od Zavoda zdravstvenog osiguranja je neobjektivan u odnosu na stvarne potrebe. radiološku i dr.zdravstvenu zaštitu nespecifiĉnih i specifiĉnih plućnih oboljenja . Prostorni kapacitet zdravstvene zaštite i organizacija postojećih kapaciteta je nezadovoljavajuća. jer imamo projekte za izgradnju. dok ne dobije zamjenu.1.opću medicinu . pripravnost) bez obzira na istek radnog vremena.obezbjeĊenje da zdravstveni radnik ne nepušta radno mjesto (smjenu. jer je velika potreba za pruţanjem zdravstvenih usluga ovog karaktera. U nekoliko navrata smo od nadleţnih institucija traţili odobrenje za gradnju antituberkuloznog dispanzera i Centra za urgentnu medicinu. U skladu sa Zakonom i Statutom Dom zdravlja Cazin obuhvata slijedeće djelatnosti: . ako bi bilo dovedeno u pitanje sigurnost pruţanje zdravstvene zaštite graĊaninu.specijalistiĉko-konsultativnu djelatnost . To nam je veliki nedostatak.6.godine i svake godine iziskuje velika sredstva za renoviranje. ali ni u jednom sluĉaju nismo dobili potvrdan odgovor. a izdvajanje tih sredstava je jako oteţano. deţurtvo. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA 2.higijensko epidemiološku djelatnost .

školske djece i omladine 3. Sluţba za hitnu medicinsku pomoć 7. Sluţba za higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu i patronaţnu djelatnost 8. podruĉne ambulante i administraciju. Sluţba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 11. Sluţba za zdravstvenu zaštitu usta i zuba 10.-logoped. Sluţba za laboratorijsku djelatnost 9. dipl. od toga magistri nauka 1 poĉasno priznanje primarijus 8 VŠS 7 SSS 97 KV 20 NK 25 _____________________________ UKUPNO 187 Pregled zaposlenih po struĉnoj osposobljenosti Ljekari specijalisti Ljekari specijalizanti Ljekari opće prakse Doktori stomatologije-specijalisti Zdravstveni saradnici – VSS Dipl. Sluţba za zdravstvenu zaštitu predškolske. dipl. Sluţba za opću zdravstvenu zaštitu 2.psiholog.def. U ZU Domu zdravlja Cazin su organizirane slijedeće sluţbe: 1. Sluţba za zdravstvenu zaštitu zaposlenika 5. od toga zdravstvenih radnika 120 i zdravstvenih saradnika 67. Sluţba za zdravstvenu zaštitu ţena sa porodilištem 4.ZU Dom zdravlja Cazin u radnom odnosu ima 187 zaposlenika.ekonomista Viši medicinski tehniĉar Medicinska sestra-tehniĉar-opći smjer Ginekološko akušerske sestre-tehniĉari Ekonomista Inţinjer obućarske tehnologije Nemedicinsko osoblje Kvalifikovani zaposlenici Nekvalifikovani zaposlenici UKUPNO 17 3 8 2 4 4 68 14 1 1 15 20 25 187 ZU Dom zdravlja Cazin svoju djelatnost provodi kroz sluţbe. Pregled zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi VSS 38.pravnik i dipl. Centar za mentalnu rehabilitaciju 12. Ortopedsko protetiĉki centar 59 . Sluţba za pneumofiziološku zdravstvenu zaštitu i radiološku dijagnostiku 6.

Vozni park . Šturlić.specijalista higijene-zdravstvene ekologije 1 .specijalista školske medicine 1 . Krivaja.Sluţba za finansijsko-raĉunovodstvene poslove . Krivaja.specijalista epidemiolog 1 . Trţaĉka Raštela. 1 . Broj osiguranih lica na općini Cazin je nedovoljan. a svakodnevno radi medicinska sestra-tehniĉar (pruţanje usluga previjanja. Na podruĉju općine Cazin rade dvije specijalištiĉke ordinacije.specijalista fizikalne med. Prioritet bi se dao prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti (projekat u fazi realizacije).specijalista opće medicine 1 Plan razvoja zdravstva i organizovanja rada u BiH do 2010. Pregled strukture doktora specijalista u ZU Dom zdravlja Cazin: . Osredak i Ljubijankići. U narednom periodu oĉekujemo dolazak novih ljekara koji su pri završetku studija. Sluţba za zajedniĉke poslove: . Skokovi. U kućnom lijeĉenju medicinska sestra-tehniĉar sa obezbjeĊenim vozilom pruţa usluge pacijentima oboljelim od malignih bolesti. zapošljavanjem i animiranjem sada neosiguranih lica da se osiguraju provoĊenjem većeg inspekcijskog nadzora. Šturlić. vrši ambulantno lijeĉenje. Majetići. Sarajevo.specijalista ginekologije 2+1 pri kraju specijalizacije . Skokovi. pravne i kadrovske poslove . jer veći broj zaposlenih nije prijavljen Zavodu zdravstvenog osiguranja i ne plaća obaveze.specijalista radio dijagnostike 2 .godine predviĊa uvoĊenje rada specijalista porodiĉne medicine.specijalista pedijatar 2 . Pećigrad. Gornja Koprivna. U sastavu ZU Dom zdravlja Cazin djeluju i rade 14 slijedećih podruĉnih ambulanti: Ambulanta Pećigrad. U narednom periodu ZU Dom zdravlja Cazin će upućivati ljekare na specijalizaciju iz porodiĉne medicine. Skokovi i Liskovac. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. Jednom ili dva puta mjeseĉno ljekar ordinira u ambulantama Trţaĉka Raštela. Stijena. Centar za mentalno zdravlje će prerasti u dnevnu bolnicu – bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju populacije. Liskovac. i rehb. Ćoralići.specijalista interne medicine 3+1 na kraju specijalizacije .specijalista socijalne medicine sa ekonomikom i organizacijom zdravstvene zaštite 1 .specijalista penumoftiziolog 1 . Projekat se već implementira u pojedinim kantonima i zdravstvenim ustanovama. Donja Koprivna.Tehniĉka sluţba Podruĉne ambulante su sastavni dijelovi ZU Doma zdravlja Cazin u kojima se provode mjere zdravstvene zaštite. vrši dijagnostika u ambulantama gdje ordinira ljekar (ambulanta Stijena. Ostroţac. a na odobrenje komisije vozi pacijente van Kantona u kliniĉke centre. Krivaja. davanje injekcija i savjetovanje).specijalista oftamolog 1 .13. Tuzla i Fojnica.specijalista medicine rada 1 . dvije laboratorijske. ukazivanja prve pomoći.Sluţba za opće. Liskovac i Šturlić). svakodnevno vozi pacijente na dijalizu. te veći broj stomatoloških ordinacija u privatnom sektoru. Vozni park pruţa usluge prijevoza pacijentima 24 sata dnevno. 60 . a takoĊer se provodi terapija na nivou djelatnosti i vodi propisana evidencija i dokumentacija.

6. a odraslih lica je ĉetvoro. godini transformisana je u Sluţbu socijalne zaštite. 19 lica se nalazi na porodiĉnom smještaju i od toga je 15-oro djece. godine egzistira kao JU Centar za socijalni rad. postoji oko 1000 stanovnika koji se mogu svrstati u kategoriju socijalno ugroţenih.00 KM. U razne domove širom BiH smješteno je 19 naših korisnika. te velik broj civilnih ţrtava rata. zatim Zakon o upravnom postupku i sl. Zakoni koji se primjenjuju u radu ove Ustanove su prije svega Zakon o socijalnoj zaštiti. samo 209 lica ostvaruje neki vid pomoći u našoj Ustanovi i to 115 lica ostvaruje stalnu novĉanu pomoć.000 graĊana koji nisu obuhvaćeni ni sa jednim vidom osiguranja.2001. a 6 lica ostvaruje naknadu za vrijeme ĉekanja na zaposlenje. jer su nastala prvenstveno kao posljedica agresije na BiH. te su uveliko usmjereni na uvoĊenje i implementaciju porodiĉnog ljekara u sistemu unapreĊivanja pruţanja primarne zdravstvene zaštite. 61 . ali cijenimo da ima preko 20. Korisnici koji su evidentirani u našem Centru su uglavnom domicilno stanovništvo. te drugih poslova koji su utvrĊeni zakonom i drugim propisima. Strukturu socijalno ugroţenih lica uglavnom ĉine djeca bez roditeljskog staranja. 2. naroĉito u rješavanju raznih socijalnih pitanja. dok u sekundarnu zaštitu spada saniranje uzroka koji dovode do pojave socijalnih problema. godine ponovo se transformisao u javnu ustanovu. a po našim evidencijama. kao njen specifiĉan vid. nezaposlenih i materijalno neobezbjeĊenih lica. ĉija je osnovna djelatnost zadovoljavanje potreba ljudi i graĊana iz oblasti socijalne i djeĉije zaštite. socijalna zaštita. kao na primjer velik broj djece bez roditeljskog staranja. ima poseban znaĉaj. kako Federalni tako i Kantonalni zakon. U primarnu socijalnu zaštitu spada rješavanje nastalih socijalnih problema i saniranje posljedica koje ti problemi izazivaju. a većina ih se nametnula društvenoj zajednici nakon rata. Najniţa osnovna novĉana pomoć iznosi 50. Od ovog broja 13 lica su odrasli. Novĉana naknada za pomoć i njegu druge osobe iznosi takoĊer 50. godine i koja od tada pa sve do 1998. iste nismo u mogućnosti dostaviti. 01. U 1998. Što se tiĉe taĉnog podatka o broju korisnika zdravstvenog osiguranja.01. zaštiti CŢR-a i zaštiti porodice sa djecom.2 Socijalna zaštita U ostvarivanju socijalne politike u općini Cazin. izbjeglih i raseljenih lica. a ostalih 6 ĉine djeca. JU Centar za socijalni rad Cazin je ustanova preko koje društvena zajednica pokušava rješiti ove probleme. Ta socijalna pitanja su veoma razliĉita. Ovo je ustanova koja je osnovana 1976. te invalidi. odnosno u Kantonalni Centar za socijalni rad. JU Centar za socijalni rad Cazin bavi se prvenstveno primarnom ali i sekundarnom zaštitom. iako je u više navrata traţeno od Zavoda zdravstvenog osiguranja navedene podatke. odnosno srednjem školovanju.Administracija ZU Dom zdravlja Cazin obezbjeĊuje neophodnu struĉnu i operativnu podršku za funkcioniranje Ustanove kao jedinstvenog sistema. Na podruĉju općine Cazin. moţemo reći da. Na našoj općini evidentirano je 23 djeteta koja se nalaze na specijalnom osnovnom.00 KM. 88 lica ostvaruje naknadu za pomoć i njegu druge osobe. Od ovog broja. stari i iznemogli. Planovi razvoja sistema zdravstva na podruĉju općine Cazin postoje. nezaposlena lica.

koje su neuslovne za rad. već problem šire društvene zajednice. arhiva. a napominjemo da se na podruĉju našeg Kantona nalazi samo jedan dom za ovu djecu (Dom za nezbrinutu djecu “Duga” Kulen Vakuf) u koji se smještaju djeca od 0-7 godina starosti i za koju se nakon navršenih 7 godina starosti mora pronaći drugi smještaj. Ova sredstva su nedovoljna i neredovna da bi se njima mogle ublaţiti posljedice nastalih socijalnih problema (većina socijalnih davanja u protekle ĉetiri godine nije isplaćena za 38 mjeseci. ĉistaĉ. U Centru još uvijek nije kompletiran struĉni tim. od ĉega na devet radnih prostorija otpada oko 130 m². starateljstvo. vozaĉ. U ovoj ustanovi se provodi primarna struktura zdravstvene zaštite. a to su korisnici raznih vidova socijalne i djeĉije zaštite koji navedeno pravo nisu mogli ostvariti po nekom drugom osnovu (korisnici stalne novĉane pomoći. mokri ĉvor i hodnici. Naime. Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike obezbjeĊuje materijalna sredstva za sve vidove socijalnih davanja. a ni kadra da zaposlimo psihologa. upravni pravnik 4.Na našoj općini nalazi se ukupno 54-oro djece bez roditeljskog staranja. CŢR-a. kuhinja. Problemi se takoĊer javljaju i zbog toga što na podruĉju općine Cazin ne postoji nikakvo prihvatilište za djecu. ali njihov kapacitet je premalen (za svaku općinu obezbjeĊene su samo dvije kuće. osim za jednokratne novĉane pomoći. te smatramo da to nije problem samo Centra za socijalni rad Cazin. pa su korisnici bili prinuĊeni da utuţe Centar za socijalni rad Cazin. direktor Centra 2. jer nemamo uslova. Danas na ovaj naĉin saraĊujemo sa oko dvije-tri porodice u koju moţemo smjestiti djecu. odnosno ne ispunjavaju uslove predviĊene zakonom. Centar za socijalni rad finansira se iz dva izvora. dodatka za pomoć i njegu druge osobe. porodiĉni smještaj. viteške 38/a u Cazinu. 2. Svakodnevno nam se obraćaju lica koja nemaju zdravstveno osiguranje. Na podruĉju USK-a djeluju i Socijalno-pedagoške ţivotne zajednice. šef raĉunovodstva 5. nadamo se da ćemo i ovaj problem riješiti u sljedećih pet godina.6. a mahom su to osobe bez zaposlenja ili osobe koje po godinama starosti ne mogu da ostvare pravo na neki od vidova socijalne zaštite.3 Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih Na podruĉju općine Cazin egzistira ZU Dom zdravlja Cazin u sklopu kojeg djeluje Centar za mentalno zdravlje Cazin. blagajnik-likvidator 6. Zauzima površinu cca 312 m². JU Centar za socijalni rad nalazi se na adresi 505. na našoj općini postoje samo socijalno pedagoške ţivotne zajednice u koju moţemo smjestiti djecu koju je neophodno izolovati od biološke porodice. a ostalo ĉine garaţa. kurir. Kao što je već navedeno. administrativni radnik 7. pa se uglavnom. i to: 1. a u svakoj kući moţe se smjestiti maksimalno 6-oro djece). Pravo na zdravstvenu zaštitu u JU Centru za socijalni rad Cazin u prosjeku je ostvarilo 200 nosioca zdravstvenog osiguranja. ali procedura oko smještaja u ove Zajednice je veoma komplikovana i dugotrajna. a usljed toga Centar je utuţio Kantonalno ministarstvo zbog neizmirenih obaveza). kada je to potrebno. odnosno cijele drţave. odluĉujemo takvu djecu smjestiti u drugu porodicu. Ipak. koje se obezbjeĊuju iz budţeta Općine Cazin. 62 . lica smještena u Ustanove). 3 (tri) socijalna radnika 3. U JU Centru za socijalni rad zaposleno je 9 (devet) radnika. U provoĊenju pomenutih sistema socijalne zaštite zaposlenici ove Ustanove nailaze na mnogobrojne probleme i to prije svega u provoĊenju primarne socijalne zaštite.

2.7. KULTURA I SPORT

2.7.1 Kultura Općina Cazin je u 2001. godini osnovala Javnu ustanovu “Dom kulture” u ĉijem sastavu je i Narodna biblioteka Skender Kulenović. Ove institucije su u ranijem periodu djelovale u sastavu Centra za informisanje i kulturu. Formiranjem javne ustanove za oblast kulture informativna djelatnost – radio i televizija osnovane su kao javno preduzeće i djeluju samostalno. Dom kulture djeluje u praktiĉno dva dosta neuslovna prostora (zgrada Doma kulture i zgrada Narodne biblioteke). Trenutno javna ustanova zapošljava 9 (devet) radnika koji realiziraju programe u kontinuitetu iz ove oblasti. Postoje inicijative i projekti za stvaranje boljih uslova za oblast kulturne djelatnosti u našoj općini, ali nedostatak financijskih sredstava je limitirajući faktor. U posebnoj (dosta trošnoj i neuslovnoj zgradi) smještena je biblioteka koja raspolaţe sa oko 14000 knjiga što i izdaleka ne zadovoljava minimalne norme jer općina Cazin ima preko 60000 stanovnika i preko 13000 uĉenika u 11 osnovnih škola i 4 srednje škole. Zgrada doma kulture raspolaţe sa jednom većom prostorijom 26 m x 9 m koja je univerzalna sa oko 300 sjedišta sluţi za prikazivanje filmova, pozorišnih i drugih predstava, te kao sala za sastanke kao i druge namjene. U predprostoru smještena je galerija doma kulture koja sluţi za organizaciju likovno – galerijskih manifestacija. Dom kulture posjeduje i rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspolaţe specifiĉnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) fundus ove galerije je preko stotinu monumentalnih skulptura – park skulptura u starom gradu Ostroţac, te mali park skulptura u prostoru TRC “Sedra”. Treba napomenuti takoĊe specifiĉnu galeriju koja djeluje pri Domu zdravlja Cazin koja raspolaţe sa preko 150 umjetniĉkih djela kao i privatna galerija umjetniĉkih slika. Pri javnoj ustanovi “Dom kulture” Cazin djeluje kulturno – umjetniĉko društvo koje kroz sekcije – folklorna, muziĉka, dramska i recitatorska i dr. promovira i ĉuva, putem kulturno – umjetniĉkog amaterizma, tradiciju i kulturu ovog kraja. Naime, jedno kulturno – umjetniĉko društvo uz Cazinske tamburaše nije dovoljno pogotovu ako se zna da je u prijeratnom periodu djelovalo jedanaest kulturno – umjetniĉkih društava.

63

2.7.2. Sport Sportski savez općine Cazin kao krovna institucija u oblasti sporta poĉetkom godine preregistriran je prema novim zakonskim propisima, a odrţana je i izborna skupština na kojoj su izabrani organi saveza. Na podruĉju općine djeluju slijedeći klubovi odnosno sportske organizacije: 1. FK Krajina – Cazin 2. NK Gomila – Stijena 3. NK Mladost – Polje 4. NK Mutnica – Pjanići 5. NK Ostroţac - Ostroţac 6. NK Korana – Trţac 7. Košarkaški klub – Cazin 8. MRK Krajina – Cazin 9. ŢRK Krajina – Cazin 10. STK «Stens 73» - Cazin 11. Bokserski klub – Cazin 12. Karate klub Krajina – Cazin 13. Klub borilaĉkih sportova – Cazin 14. Klub borilaĉkih vještina ISAK - Ćoralići 15. Udruţenje borilaĉkih vještina – Cazin 16. TDK Tigar – Stijena 17. TDK Bosna-Đemo – Cazin 18. Šahovski klub – Cazin 19. Atletski klub Maratonac – Cazin 20. AMK EXTRA sport – Cazin 21. Streljaĉko društvo NOVA KRAJINA – Cazin 22. Karate klub Šotokan – Ćoralići 23. Auto moto klub – Cazin Na skupštini sportskog saveza uĉešće je uzelo 20 klubova a dva kluba borikaĉkih sportova registrirani su u drugoj polovini godine. Savez ne raspolaţe sa podacima o aktivnosti konjiĉkog kluba u Cazinu, dok se udruţenje sportskih ribolovaca nije ukljuĉilo u sportski savez. Navedeni klubovi takmiĉe se na razliĉitim nivoima od premier lige, druge lige, kantonalne lige te povremenih turnirskih i revijalnih takmiĉenja. Zbog nepovoljnih uslova u pogledu nedostatka kvalitetnih sportskih objekata te financijskih sredstava neophodnih za bolju organiziranost klubovi u zadnje dvije godine stagniraju ili ĉak nazaduju rezultatski. Fudbalski klub Krajina te MRK Krajina su do unazad 3-4 godine uĉestvovali u najvećem rangu takmiĉenja sa promjenljivim rezultatima, ali zbog nedostatka financijskih sredstava, neuslovnosti sportskih objekata te nedovoljne organiziranosti i kvaliteta igraĉkog i struĉnog kadra morali su preseliti u niţe rangove. U tim klubovima se ipak zadrţao kontinuitet u radu sa mlaĊim takmiĉarskim kategorijama a posebno su znaĉajni rezultati kadetske i juniorske ekipe FK Krajina. Košarkaški klub se unatoĉ izraţenim problemima takmiĉi u prvoj A1 ligi dok je za najviši rang potrebno ipak mnogo više. Rezultatski najuspješniji klub u zadnjih nekoliko godina je STK «TOPSTENS 73» koji je i jedini u Cazin donio titule drţavnog prvaka u svim takmiĉarskim kategorijama, a ove godine jedini se takmiĉi u premier ligi BiH. Dobri rezultati postignuti su i u nekim pojedinaĉnim sportovima. Ostali klubovi su uglavnom zadrţali kontinuitet u pogledu nivoa takmiĉenja. Postoji prisutan problem u velikom broju klubova borilaĉkih sportova, što sasvim sigurno ne odgovara stvarnim potrebama i traţenom kvalitetu 64

Neki klubovi su prestali sa radom i njihovo reaktiviranje zavisi prije svega od entuzijazma pojedinaca i potrebnih minimalnih uslova za rad. Na podruĉju općine Cazin postoji 6 ureĊenih nogometnih terena, 11 fiskulturnih dvorana u OŠ., oko 15 otvorenih školskih igrališta te polivalentna gradska sportska dvorana. Nogometne terene odrţavaju klubovi vlastitim sredstvima, tako da isti zahvaljujući entuzijazmu zadovoljavaju minimalne uslove za takmiĉenje. Stadion nogometnog kluba u Ćoralićima već nekoliko godina se ne odrţava a u potpunosti se ugasio i tamošnji klub. Gradska sportska dvorana za treninge i takmiĉenja moţe se, koristiti faktiĉki, svega 6 mjeseci zbog neizgraĊenog grijno – ventilacionog sistema. U okviru dvorane postoji anex-manja dvorana za stoni tenis i neke borilaĉke sportove, a istu je adaptirao i doveo u funkciju STK Stens 73 vlastitim sredstvima. Iste aktivnosti su odraĊene i na izgradnji i odrţavanju svih nogometnih terena na podruĉju mjesnih zajednica, a posebno treba istaći NK Gomila iz Stijene. Otvoreni sportski centar Alinac je nakon nekoliko godina zapuštenosti ureĊen i stvoreni su neophoni uslovi za upotrebu. U pogledu školskog sporta izraţen je problem nedostatka školskih sportskih dvorana u svim srednjim školama, tako da I i II srednja škola moraju koristiti neuslovnu gradsku dvoranu uz posebnu naknadu a Gimnazija uglavnom nastavu tjelesnog odgoja i vaspitanja izvodi na otvorenom centru Alinac. Na podruĉju općine nema ureĊenih objekata za baziĉne sportove (Atletika, gimnastika, plivanje) što je preduslov za masovnije bavljenje sportom kako takmiĉarskim tako i rekreativnim. Procjena je da se sportom organizovano u klubovima bavi oko 1000 graĊana, a u razne sportske aktivnosti kroz aktivno povremeno i rekreativno bavljenje sportom ukljuĉenoje oko 3000 graĊana. Budţetska izdvajanja za sport od 1996. godine variraju, tako da se grant za sportski savez kretao od preko 200.000.- KM, unazad nekoliko godina do 40.000.- odnosno 72.000.- za 2003. godinu. Osim granta za sportski savez postoje i grantovi za invalidnisport te odrţavanje kulturnih i sportskih manifestacija sa manjim iznosom sredstava. Od prošle godine uveden je poseban grant za izmirenje troškova treninga klubova u gradskoj sportskoj dvorani u iznosu od 35.000 KM. Od Kantonalnog SS u 2003. godini planirana sredstva iznose oko 15.000.- KM. Obzirom na broj stanovnika broj klubova i udruţenja te postojeće sportske objekte na podruĉju općine Cazin neophodna sredstva za sport bila bi oko 250.000.- KM, što bi omogućilo samo opstanak klubova i osnovu za stvaranje uslova za masovnije bavljenje sportom aktivno i rekreativno, a stvarne potrebe su daleko veće. Poseban problem predstavlja nepostojanje kancelarije sportskog saveza što je jedan od prioriteta u narednom periodu. Sportski rezultati su od 1996. do 2000. godine bili izuzetno dobri sa većim brojem klubova i udruţenja, što je najvećim dijelom rezultat entuzijazma nakon nekoliko godina stagniranja u ratnom periodu. MeĊutim, unazad 3 godine, sport ni iz bliza ne prati potrebe stanovništva, zbog lošeg ekonomskog stanja, ne ulaganja u sport, drastiĉnog poskupljenja takmiĉarskog sporta, nedovoljnog educiranja u struci i niza drugih okolnosti. Sportski savez krajem 2003. i poĉetkom 2004. godine će pripremiti cjelovitu analizu u stanju sporta za prijedlogom mjera i aktivnosti u cilju unapreĊenja i stvaranju neophodnih uslova prije svega za masovno bavljenje sportom. Sportski savez je stava da se tek potpunijom analizom i pripremljenom strategijom razvoja sporta moţe utvrditi plan razvoja općine Cazin u ovoj oblasti.

65

iako je sam sluţbenik mogao procesirati predmet i poslije ga ustupiti radnom kolegi. kulturnih i drugih interesnih udruţenja. razmjene iskustava i sticanja novih saznanja iz oblasti kulture. “Merhamet” i “Crveni kriţ” putem svog ĉlanstva prvenstveno se bave pruţanjem pomoći starom. Općinska administracija u cjelini je osposobljena da unutar zakonom propisanog roka procesuira svaki predmet. koja iste prati u granicama financijskih mogućnosti i izdaje konkretna zaduţenja subjektima lokalne samouprave u realizaciji planiranih akcija. zbog ĉega postojeći PC ne rijetko sluţe kao pisaće mašine. a nedovoljna je obuĉenost sluţbenika za rad sa informativnom tehnlogijom. kao ĉlanice saveza. Saradnja općinske uprave sa Savezom općina i gradova u FBiH se odvija kroz redovne sastanke predstavnika općina u organima i tijelima Saveza. te nekoliko omadinskih. Na podruĉju općine Cazin postoje i djeluju više nevladinih organizacija i to: Ekološko društvo “EKO ZELENI – HORLJAVA”. iskustava i definisanjem zajedniĉkih stavova i nastupa u rješavanju problema od zajedniĉkog interesa. sluţbi i odjeljenja. jedanput mjeseĉno u jednoj od općina. društvenih nauka. U cilju unapreĊenja meĊuopćinske saradnje općina USK-a formiran je Kolegij općinskih naĉelnika i predsjedavajućih Općinskih vijeća općina USK. Izjava o misiji cjelokupne lokalne zajednice je u fazi dorade i biće u najskorije vrijeme dostupna javnosti. sporta. ĉišćenjem korita vodotoka i pošumljavanja goleti i djelova šumskih podruĉja gdje se mora obaviti sjeĉa oboljelog rastinja. što je rezultiralo Osnivaĉkom skupštinom Saveza i izborom njegovih organa i tijela u kojima se našlo mjesta i za predstavnika naše općine. jer i pored posjedovanja PC (koji ni izbliza nemogu zadovoljiti potrebe lokalne uprave) isti nisu umreţeni i nepostoji komunikacija e-mailom izmeĊu sluţbenika. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI: Općinsko vijeće Cazin je usvojilo i potpisalo Sporazum o meĊusobnoj saradnji naše općine sa Savezom općina i gradova u Federaciji BiH u cilju što bolje meĊuopćinske saradnje i prezentacije naše općine prema drugima u FBiH. pristup Internet-u nezadovoljava. koju ostvaruje Općinski naĉelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća Cazin razmjenom informacija. pristupa Internetu i sliĉno. “Fenix” okuplja omladinu u cilju druţenja. 66 . O svim pomenutim aktivnostima nevladinih organizacija upoznata je lokalna samouprava. što provode akcijama uklanjanja divljih deponija. Stanje informativne tehnologije u općinskoj administraciji nije zadovoljavajuće. sportskih. ostavljanje stranke da ĉeka radnog kolegu da se vrati na radno mjesto i zaprimi istu.2. iznemoglom i socijalno ugroţenom stanovništvu provoĊenjem akcija izvoĊenja radova i akcija darivanja paketa sa hranom i odjećom za ovakva lica. a sa Kolegijom općina USK redovnim sastancima. Općinska administracija je fokusirana na korisnike usluga. Crveni kriţ općine Cazin pored ovih aktivnosti provodi Edukaciju školske omaldine u pruţanju Prve pomoći kao i Akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Eko-zeleni “Horljava” okupljaju stanovništvo svih dobi i uzrasta u cilju oĉuvanja prirode i okoliša.8. ali se mora istaći da se u njenim nekim djelovima mora nešto poduzeti na planu povećanja brzine pruţanja usluga (neispunjavanje dnevne norme zbog ĉestih napuštanja radnog mjesta i odlaganje rješavanja predmeta za naredni dan. Dobrotvorno društvo “MERHAMET” i “CRVENI KRIŢ”. a što sve dovodi do gomilanja nerješenih predmeta u pojedinim sluţbama za upravu i nezadovoljstva stranaka prema cjelokupnoj administraciji).

kao i sastavljanja svih pismenih podnesaka (zahtjevi.) koje usluge je za 8 mjeseci tekuće godine zatraţilo 110 graĊana . tako da se pojedina pitanja iz ove oblasti rješena u hodu (obiljeţavanje ulaza i prostorija. pravilnici. Ne postoji Pravilnik o kućnom redu u organu općinske uprave. ţalbe. prijem stranaka. GraĊani su u cjelosti ukljuĉeni u proces donošenja odluka. upotrebe prostorija i opreme. dok jedan manji broj naših sugraĊana koji ima averziju prema drţavnim sluţbama i njenim sluţbenicima. parkiranje i garaţiranje motornih vozila i vršenje ugostiteljskih usluga u zgradi) dok nisu utvrĊene duţnosti radnika u : odrţavanju kućnog reda. jer je rad općinske uprave transparentan i javan. GraĊanima je omogućen pristup informacija u skladu Zakona o slobodi pristupa informacijama te postoji Index-registar informacija u posjedu općine. a omogućeno je i liĉno prisutvo zainteresiranih. sa utvrĊenim terminom dnevne pauze i rada sa strankama.Dosadašnja nastojanja općinske uprave da se uveţe u cjelokupan Informacioni sistem nisu realizirana zbog nedostatka financijskih sredstava. nije zadovoljan niĉim u cjelokupnom sistemu uprave od drţavnog nivoa pa niţe i mišljenja smo da će njihov stav i ubuduće ostati takav. reda i mira. a što nije od presudnog znaĉaja za funkcionisanje općinske administracije. a vrlo ĉesto sluţbenici općinskog organa uprave u saradnji sa RTV Cazin organizuju okrugle stolove uţivo. kako koristiti ovaj zakon što je dostupno samim graĊanima i na ovim poslovima za potrebe graĊana radi sluţbenik odgovarajućeg struĉnog znanja. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji utvrĊen je opis poslova svakog uposlenika. jer su pojedini referenti neiskorišteni. prijedlozi. ali se mora raditi na daljoj edukaciji sluţbenika za rad sa informativnom tehnologijom u cilju iskorištavanja mogućnosti koje ona pruţa. Mišljenja sugraĊana. a za potrebe graĊana vrši besplatne usluge pruţanja pravne pomoći u pogledu usmenog informisanja graĊana. zakljuĉci i sliĉno blagovremeno budu istaknuti na Oglasnoj tabli Općinskog organa uprave i objavljeni u Sluţbenom glasilu općine Cazin. rješenja. GraĊanima je omogućeno praćenje sjednica Općinskog vijeća putem medija (RTV Cazin). osoba iz privatnog i nevladinog sektora o općinskoj administraciji su u cjelini zadovoljavajuća. ali podjeljena. kao i Vodiĉ za podnosioca zahtjeva. Odluka o organizovanju rada općinske uprave i sluţbi za upravu propisuje vrijeme i naĉin rada uposlenih u općinskom organu uprave. koji pored ovog posla. dok su drugi preopterećeni. Prije upućivanja u proceduru donošenja i usvajanja odluka koje su od znaĉaja za graĊane odrţavaju se Javne rasprave po istoj. preporuke. odrţavanje prostorija i izgleda zgrade. ĉime je uopćeno iskrivljen izgled drţavnog sluţbenika). koji u cjelini ima odreĊene manjkavosti u vezi sa obimom poslova i radnih zadataka. Sve odluke. jer su jedni u globalu zadovoljni istom. prijem i optremanje pošte. naĉinu odjevanja i ponašanja. kada je omogućeno graĊanima da putem telefona javno istaknu svoje mišljenje i zatraţe odgovor na postavljeno pitanje. 67 . ali bi ţeljeli da se urade manje korekcije u pogedu sastava administracije i brzine pruţanja usluga. tuţbe i sliĉno. na samoj sjednici.

Mnogoljudnost i veliki broj sportskih klubova i udruţenja koje treba pratiti .Oĉuvana ţivotna sredina (nema zagaĊivaĉa) koja pruţa mogućnost novog naĉina proizvodnje organski zdrave hrane .) .Relativno dobra infrastruktura (putna. radi stvaranja povoljnijih uslova za cjelokupan razvoj općine Cazin. a u vezi sa ocjenom stanja i teškoća. slabosti( W). kretanja u ekonomskom i politiĉkom sistemu.Mogućnost brojĉanog povećanja grla po gazdinstvu . stanju infrastrukture.Razvijena svijst u proizvodnji hrane i prihvatanje novih tehnologija (plasteniĉka proiz. privrede i njenim resursima.Dovoljan broj visoko obrazovanih kadrova skoro u svim oblastima . mlada.Inovativnost poljoprivrednih proizvoĊaĉa . prilagodljiva.Strateški geografski poloţaj .Interni faktori su: resursi (prirodni. oprema i tehnologija.Kapaciteti zemljišnih i vodnih resursa .Strateška partnerstva sa ino-investitorima .Zaposlenost u inostranstvu . a time i poboljšanje ţivotnog standarda graĊana. mogućnosti (O).Trţište za domaće proizvode . Analiza ovih faktora omogućila nam je da identifikujemo glavne probleme i teškoće koje stoje na putu konsolidacije i razvoja općine Cazin. radna snaga. te iznalaţenju odgovarajućih rješenja. SANGE (S) .Prirodni. i ptijetnje (T) koje opredjeljuju definisanje vizije.Kvalitetne poljoprivredne i veterinarske struĉne sluţbe .1.Struĉni kadar.Blizina većih centara u R Hrvatskoj i EU . usmjeravaju planske razvojne aktivnosti i koje trebaju posluţiti kao predpostavka za odrĊivanje strateških ciljeva kao i razvojnih planova općine Cazin u narednom periodu.Znaĉajan broj farmerskih objekata .Zadovoljavajuća epizootiološka situacija . Iz analiziranog stanja po svim naprijed navedenim sektorima ţivota i rada na podruĉju općine Cazin prepoznatljive su snage (S). klimatskim uslovima.Raskrsnica vaţnih puteva koji povezuju Savsku i Jadransku razvojnu osovinu i koji vode luĉkim kapacitetima . . vodosnabdijevanje i PTT) i dalja ulaganja u istu 68 . ljudski potencijali. finacijski izvori.Kapaciteti mesne i mlinske industrije . 3.Znaĉajni poljoprivredni resursi (sa malim ulaganjima obezbjeĊenje radnih mjesta) .Postojeći preraĊivaĉki kapaciteti Agrokomerca . nepokretna imovina itd).Znaĉajni prirodni mineralni resursi koji su interesantni za strane i domaće ulagaĉe . SWOT ANALIZA Analizirajući naprijed navedene podatke i ĉinjenice o geografskom poloţaju. urbano okruţenje i infrastruktura.3. operativna i relativno jeftina i struĉna radna snaga .Ţivotna dob proizvoĊaĉa . naglašava se da potencijali općine Cazin i njihove razvojne mogućnosti u mnogome zavise od niza internih i eksternih faktora: .Eksterni faktori su: geografska i geoekonomska lokacija.Dugogodišnja tradicija u poljoprvrednoj proizvodnji posebno u proizvodnji mlijeka . poslovna klima.Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin . socio-ekonomskom stanju.Povoljna klima i hidropotencijal . poslovno okruţenje u BiH i susjedstvu. istorijski i kulturni sadrţaji ineresantni za razvoj turizma .

koji bi sluţili za kulturno djelovanje prije svega mladih. federalne i drţavne vlasti Nepostojanje jedinstvenog BiH trţišta Nedovoljno efikasna drţavna uprava na svim nivoima sa nejasno utvrĊenim nadleţnostima Nerazvijena svijest graĊana o kupovini domaćih proizvoda Nedovoljna informatiĉka pa i jeziĉka pismenost Nepovoljna struktura privatnog sektora (još uvijek dominantne trg. nedostatak financijskog kapitala i povoljnih kreditnih linija Loše stanje školskih objekata. i usluţne djelatnosti) Neorganizovanost privatnog sektora kroz udruţenja Loše provedena i nedovršena privatizacija Nelojalna konkurencija. znanje i iskustvo naših graĊana zaposlenih u inostranstvu Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin Formiranje agencije za lokalni ekonomski razvoj Ukljuĉivanje općine Cazin.2. Loše organiziran sistem kontrole poljoprivrednog repromaterijala Nizak stepen tehniĉke opremljenosti Neprofitabilna i neproduktivna poljoprivredna proizvodnja Nepostojanje jedinstvene baze podataka poljoprivrednih proizvoda i nerazvijeno trţište poljoprivrednih proizvoda. Nepostojanje mogućnosti certificiranja poljoprivrednih proizvoda Loš odnos prema prirodnim resursima i nizak stepen svijesti za oĉuvanje prirodne okoline Nedovoljan broj društvenih i kulturnih objekata po MZ-a. MOGUĆNOSTI-ŠANSE Ispunjenje preuzetih obaveza iz procesa privatizacije drţavnog sektora Ekonomske reforme Donošenje novog prostornog plana Kapital. niska poslovna etika Znatno smanjena industrijska proizvodnja Prisustvo sive ekonomije i rada na crno Izrazito velika nezaposlenost Nedovoljna financijska sposobnost. kantonalne. koja je jedan od suosnivaĉa Regionalne razvojne agencije SZBiH . SLABOSTI Nedovoljna koordinacija lokalne. kao i materijalna osnova za pruţanje zdravstvenih usluga NeusklaĊenost ponude i potraţnje radne snage uslovljena lošim obrazovnim sistemom Nedovoljno modernizovana putna mreţa Loša snabdjevenost elektriĉnom energijom Neorganizovan rad proizvoĊaĉa i distribucija poljoprivrednih proizvoda Kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljišta i usitnjenost posjeda.3. Nedovoljna informiranost ĉlanova udruţenja.Decentralizacija federalne vlasti i veće nadleţnosti lokalne vlasti .Permanentno obrazovanje i mogućnost prekvalifikacije kadrova u lokalnoj zajednici 69 - .Uspostavljanje ĉvršćih partnerskih odnosa lokalna zajednica-privatni sektor .3. Nedostatak struĉnih kadrova koji bi bili nosioci sportskih aktivnosti 3. a posebno loša opremljenost Loše stanje i opremljenost objekata.

programe.- Izraţen interes za razvoj malih preduzeća i obrtništva Izraţen interes za razvoj poljoprivrede (posebno proizvodnja mlijeka) Strateška partnerstva sa ino-investitorima Neiskorišteni postojeći preraĊivaĉki kapaciteti agrokomerca Neiskorištenost zemljišnih i vodnih resursa Neposredna blizina Univerziteta Bihać sa više fakulteta (tehniĉki.4. ratne kategorije) Visoke cijene repromaterijala za primjenu visokih tehnologija Nepostojanje zaštitnih cijena kod tova stoke Nepostojanje centralne laboratorje za kontrolu kvaliteta Odlazak mladih uglavnom struĉnih ljudi u inostranstvo Nekontrolisani uvoz roba i gušenje domaće proizvodnje Krajnje loša elektro infrastruktura NeprilagoĊenost obrazovnih profila potrebnih lokalnoj zajednici Nedovoljna efikasnost lokalnih organa uprave Centralizacija prikupljanja prihoda i neravnomjerna raspodjela istih 70 . bio-tehniĉki. ekonomski) koji su kadrovski popunjeni i tehnološki opremljeni da mogu raditi studije. poljoprivredni. PRIJETNJE Politiĉka nestabilnost Pravna i ekonomska nesigurnost (ĉeste izmjene i neusklaĊenost propisa) Loša vanjsko trgovinska politika drţave Nelojalna konkurencija Nedovoljna primjena zakona o zaštiti i stimulaciji domaćih proizvoda Komplikovane i sloţene procedure izvoza domaćih proizvoda Neuvezanost i loša koordinacija proizvodnje i prerade Teška socijalna situacija (nezaposlenost. laboratorijska ispitivanja kvalitete proizvoda i pruţati struĉnu pomoć 3. penzioneri. analize.

privrede i lokalne uprave. vladinim i nevladinim. Da je stimulativna za one koji je provode. ali i fleksibilna zbog mogućih uticaja pozitivnih trendova Poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage.4. vizija općine Cazin moţe se definisati na slijedeći naĉin: Općine Cazin treba da postane srednje razvijena općina. 71 . ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. 4. da bi za sredstva koja daju za usluge korisnici dobili više usluga. ĉime bi se suštinski odrţao mobilizirajući i motivacioni ciklus uĉesnika društvenog ţivota. To zahtjeva da se preispita kvalitet i naĉin pruţanja usluga koje će korisnicima biti više od usluge jer samo interaktivnim odnosom sa korisnicima usluga i inovativnim i poduzetniĉkim ponašanjem će se odvijati ţeljeni razvoj i ići ka realizaciji vizije. U stalnim promjenama u širem i uţem okruţenju lokalna uprava mora da vrši promjene u svojoj organizaciji i svoj odnos prema korisnicima usluga. produktivnom poljoprivredom. Da bi se razvoj općine Cazin realizovao u skaldu sa vizijom potrebni su hrabrost i odgovornost svih zbog opće ekonomske nesigurnosti i brzih globalnih promjena u okruţenju. Dakle općina Cazin treba da postane poduzetniĉka zajednica zasnovana na povjerenju i poštovanju partnerskih odnosa graĊana. VIZIJA Pri definisanju vizije moraju se imati na umu njene slijedeće karakteristike: Da je orjentisana ka budućnosti. Razlog i svrha postojanja lokalne uprave su usluge koje treba pruţiti graĊanima kao najširoj potrošaĉkoj populaciji. 4. Da vizija postane trajna ţelja. Lokalna uprava i samouprava mora postati inicijator i modifikator razvoja lokalne zajednice na osnovu partnerskih odnosa privredom i graĊanima koji će biti izraz meĊusobnog povjerenja i poštivanja. 2. a prijetnje i teškoće u šanse. Da uvaţava prioritete i interese graĊana. ali i drugim organizacijama. privrede i drugih korisnika usluga koji će raspoloţivi ljudski i financijski potencijal staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice i općine Cazin u cjelini. odnosno da pozitivno djeluje na menadţment u lokalnoj upravi i privredi 5. Zbog toga se u budţetu općine Cazin mora svake budţetske godine za razvoj obezbjediti 10 % utvrĊenih budţetskih sredstava zbog kontinuiteta realizacije razvojnih ciljeva. 3. Ona mora biti servis graĊana. privrede.1 Misija lokalne uprave općine Cazin Lokalna uprava mora biti odgovorna i efikasna u stvaranju atmosfere da općina postane poduzetniĉka zajednica sa akcentom na znaĉajno zapošljavanje lokalnog stanovništva i stvaranje općeg povoljnog ambijenta za ulaganje u razvojne programe općine. Da se moraju odraţavati specifiĉnosti općine 6. 1. Da identifikuje suštinu kompetentnosti lokalne samouprave i uprave i lokalne zajednice. mjesnih zajednica i lokalne uprave. sa razvijenom privredom. privrednim subjektima i raznim asocijacijama gdje graĊani konaĉno u razliĉitim ulogama dobivaju ţeljene usluge. misije i vizije.

5. Velika sloţenost sredine i okruţenja ciljevima daju znaĉaj odluke prema kojima se vrši usmjeravanje i koordinacija aktivnosti. Prema zaposlenima u lokalnoj upravi i nosiocima lakalne samouprave misija se artikuliše putem: sistema vrijednosti i poslovne kulture. zaposlenih u lokalnoj upravi. a i lokalna uprava će razvijati inovativni pristup. sposobnost predviĊanja promjena i kreativnog prilagoĊavanja promjenama u potrebama korisnika usluga i okruţenja. Tako ćemo dobijati inicijative od graĊana. Prema ekstrenim faktorima misija se predstavlja preko javnih saopćenja. hrabri. 4. afirmacijom znaĉaja lokalne uprave i samouprave putem internih saopćenja da bi se uticalo na poslovnu etiku. spremnost da se ţrtvuje kratkoroĉni brzi razvoj u korist dugoroĉnog planskog razvoja “korak po korak”. koji su uslovljeni internim faktorima sredine organizacije (snage i slabosti) i stanjem i pretpostavkama o eksternim faktorima (šanse i prijetnje). 2. Vremenska definisanost – podrazumijeva da ciljevi budu precizno vremenski definisani. To bi trebalo rezultirati jaĉanjem timskog rada. imenom i sloganima da se doprinese pozitivnim procesima u okviru lokalne zajednice. izbor aktivnosti i stepen angaţovanja i odgovornosti zaposlenih u lokalnoj upravi. Mora se sa sigurnošću potvrditi da svako pokazuje sposobnost da sagleda dugoroĉne posljedice sadašnjeg trenutka.Ljudski resursi kao osnovni faktor za ostvarivanje vizije. Izazovnost – motivaciono djelovanje na rad i da doprinesu razvoju i jaĉanju vještina i sposobnosti svih. Vaţnost ciljeva za ostvarenje organizacione vizije. jer novi pristupi zahtjevaju menadţere koji su vizionari. organizacije. mjerljivi i razumljivi onima koji ih realizuju. misije i ukupnih ciljeva i u tom smislu utvrĊivanje okvira za pojedinaĉne odgovornosti. tj. STRATEŠKI CILJEVI Strateški ciljevi (ciljevi razvoja općine) definišu se po odreĊenim kriterijumima. a sa svojim obiljeţjima vremenske i prostorne dimenzioniranosti. Ostvarljivost – podrazumijeva realnost u prostoru i vremenu sa raspoloţivim resursima uz odgovarajuće napore menadţmenta i svih drugih uĉesnika. Razvojni ciljevi produbljuju definisanu misiju ogranizacije i njenim kljuĉnim oblastima upravljanja rastom i razvojem. Specifiĉnost i mjerljivost – podrazumijeva da ciljevi budu jasni. bitno su lakši za kontrolu i praćenje realizacije. ali bez obzira na te kriterije oni moraju biti racionalni da bi bili vodiĉ za sve i imaju slijedeće karakteristike: 1. 5. 72 . kada rezultati treba da budu dostignuti. privrednih subjekata i drugih organizacija. shvatanjem da svi imaju jednaku šansu za razvoj i napredovanje. misije i ciljeva lokalne zajednice moraju biti odgovorni. moralni i iskreni. tako da naše ponašanje na ova 4 etiĉka naĉela omogućuje da gradimo povjerenje i partnerske odnose. 3.

planiranje centralne industrijske zone. PROSTORNO UREĐENA ZAJEDNICA SA NAGLASKOM NA ZAŠTITU OKOLIŠA 5.tekstilne trikotaţe.godinu. ŢIVOTNA SREDINA SA BOLJIM KVALITETOM ŢIVLJENJA I STANDARDOM GRAĐANA U okviru ovako definisanih strateških ciljeva koji bi trebali biti realizovani do 2010.godine.definiranje graĊevinsko-stambenih urbanih zona za komercijalnu gradnju. TRANSPARENTNOSTI. a u skladu sa socio-ekonomskom i SWOT analizom uvaţavajući karakteristike ciljeva koje oni moraju ispuniti. PARTNERSKI ODNOSI I LJUDSKI POTENCIJALI 3. RAZVOJ SPORTA I KULTURNE DJELATNOSTI 8.razvoj malih i srednjih preduzeća posebno onih grana privrede u kojima su steĉena iskustva( izrada graĊevinskih materijala na bazi gline. Najvaţniji taktiĉki ciljevi za pojedine strateške ciljeve su: 5.1. proizvodnja medicinskih instrumenata i metalne galanterije) . Radi ostvarenja utvrĊene vizije definišu se slijedeći strateški ciljevi: 1. . Najvaţniji cilj u oblasti privrede i poduzetništva je povećanje broja zaposlenih kroz stvaranje poslovne klime i utvrĊivanje jasnih pravila za sve uĉesnike trţišne utakmice. RAZVOJ OPĆINSKE UPRAVE NA PRINCIPIMA ZAKONITOSTI. KVALITETNO PRUŢANJE USLUGA ZDRAVSTVENE I PSIHO-SOCIJALNE ZAŠTITE GRAĐANA 7. PRIVREDA I PODUZETNIŠTVO ZASNOVANA NA POLICENTRIĈNOM RAZVOJU SA VEĆOM ZAPOSLENOŠĆU 2. PROFESIONALIZMA I POLITIĈKE NEZAVISNOSTI 6. misije.planiranje zona male privrede i poslovno-trgovaĉkog centra . a da se strateškim ciljevima definiše neki bliţi period do 2010.definiranje olakšica i stvaranje povoljnosti za ulaganje privrednika kako domaćih tako i ino u privredne zone (izgradnja infrastrukture zonalnih centara) . UĈINKOVITOSTI I EKONOMIĈNOSTI. dalje se utvrĊuju taktiĉki ciljevi za pojedine od strateških ciljeva. mesne i prehrambene preraĊivaĉke industrije.Na osnovu naprijed definisane vizije. BUDŢET I FINANSIJE SA DOMINANTNOM RAZVOJNOM KOMPONENTOM 4. zdravstvenog. 73 .stvaranje uslova i definiranje naĉina samozapošljavanja sa akcentom na zapošljavanje u sklopu domaćinstava. godine. ţeljeza. moglo bi se reći da vizija definiše 2010. kamena. . CILJ 1: Privreda i poduzetništvo zasnovana na policentriĉnom razvoju sa većom zaposlenošću: . sportsko-rekreativnog i seoskog. (poljoprivreda i zanatstvo) . drvne galanterije. betona.razvoj turizma.

S toga se intenzivna poljoprivredna proizvodnja mora zasnivati na racionalnom iskorištavanju postojećih proizvodnih kapaciteta uz primjenu najnovijih dostignuća nauke i tehnike. uzgajivaĉima pilića. a to je modrnizacija lokalne putne mreţe do zonalnih centara. . šumskih plodina. kao što su: . naknade. Prisutna nedovoljna organiziranost. renta itd) uz stimulisanje nedostajućih usluga na podruĉju zonalnih centara (vetrinarske usluge.Istovremeno. naroĉito u pogledu otkupa poljoprivrednih proizvoda. što u situaciji trošenja neobnovljivih resursa ( ugalj.markentiška podrška svim uspješnim poduzetnicima. . olakšica ulaganja i otvaranja radnih mjesta kroz izradu projekata. voćarskoj. kreditni odnosi u plaćanju ostalih obaveza općini (takse.). ljekovitom bilju. Poljoprivreda predstavlja stalno obnovljivi resurs ne samo za proizvodnju hrane. Policentriĉnim ulaganjima definisali bi se opći uslovi. Pored toga utvrĊeno je prisustvo niskih prosjeĉnih prinosa i proizvodnje po jedinici kapaciteta u povrtlarskoj. Lokalna uprava kao servis graĊana mora uĉiniti neophodne korake u slijedećem: . puţeva. Iz analiziranog stanja poljoprivrede općine Cazin za proteklih pet godina.organizovanje struĉnih seminara iz oblasti menadţmenta poslovne organizovanosti sa ciljem osposobljavanja poduzetnika za samostalan rad. 74 . te komplementarnim djelatnostima ( pĉelarstvu. Naravno. zdravstvene usluge. .jer postaju jedni drugima konkurencija i prijeti opasnost od propadanja. Poljoprivreda ostaje i dalje podruĉje u kojoj je najlakše i najbrţe samozapošljavanje. .Kako pomoći proizvoĊaĉima konzumnih jaja. rude i dr. koji su u interakciji sa ovom granom poljoprivrede.promocija i podrška inovativnim poduzetnicima uz definisanje nagrada za najuspješnije poslovne poduhvate. proizvodnji energije.. Da bi se to moglo ostvariti mora se odustati od «kancelarijskog» naĉina prikupljanja informacija o kulturama. drţanju i uzgoju ţivotinja. glista i sl. prehrambenoj industriji i mnogim drugim. nafta. s obzirom na krajnje loše stanje elektro mreţe pa i putne infrastrukture nuţan je preduslov saobraćajno povezivanje zanalnog centra sa gradom zbog ukupnih troškova poslovanja i stimulisanja ulaganja u zonalnim centrima. Najvaţnija odluka koju trebaju donijeti poljoprivredni proizvoĊaĉi je izbor vrste poljoprivredne proizvodnje. kao i rekonstrukcija i modrenizacija elektro sistema i mreţe.Kako smanjiti broj posrednika od proizvoĊaĉa do potrošaĉa.Kako pomoći onima koji se bave proizvodnjom sirovog kravljeg mlijeka u ishrani. . te ostalih trţišno interesantnih proizvoda kao npr.utvrĊeno je da postoje veliki neiskorišteni i nedovoljno razvijeni potencijali u oblasti stoĉarstva. dodjela graĊevinskog zemljišta. kao i svih ostalih potencijala i resursa.nego predstavlja sirovinsku bazu hemijskoj industriji. .posredovanje u kontaktima sa financijskim institucijama u smislu davanja garancija za povoljne kreditne aranţmane za proizvodna preduzeća prema utvrĊenim kriterijima. farmaceutskoj industriji. gljivarstvu. tova junadi i sl. radi odrţanja standarda kvaliteta. i sl.pojednostavljivanju procedura za sve vrste odobrenja za rad iz svoje nadleţnosti.) ostaje gotovo jedini resurs na stalnom korištenju i obnavljanju. ali im lokalna uprava moţe pomoći u opredjeljivanju da bi se izbjeglo gomilanje jednog i nedostatak drugih proizvoda. moraju se istovremeno nuditi odreĊena rješenja. pa se stoga sluţbe iz oblasti poljoprivrede moraju nalaziti na terenu i biti od pomoći proizvoĊaĉima. . ..definisanje “troškovnika” za mala i srednja preduzeća i obrtništvo sa stimulativnim mjerama za ulaganja u zonalne centre. odrţavanje poljoprivredne mehanizacije itd).obezbjeĊivanje pravne pomoći.

marketinški nuditi povoljnosti ulaganja u našu općinu u zemlji i inostrastvu. . od prijeke su potrebe. . 75 . a u cilju samozapošljavanja i zapošljavanja. odnosno organska poljoprivreda kao ekološki sistem je šansa koju treba iskoristiti. .zalagati se za povrat dijela nadleţnosti općinama koja su im oduzeta (dijela privredne nadleţnosti i inspekcijski nadzor) .Struĉne sluţbe moraju obezbijediti neophodne informacije o visokorodnim sortama ratarskih. agencijske usluge i sl.Stimulisati udruţivanje proizvoĊaĉa kako bi se lakše pruţali ovi oblici pomoći. a prije svega: inicirati posredovanje u pregovorima poljoprivrednih proizvoĊaĉa sa zainteresiranim potencijalnim kupcima.uvoĊenje posebnih olakšica za deficitarne djelatnosti. a istovremeno insistirati na stalnom obrazovanju zaposlenih i pomagati njihovo osposobljavanje i upoznavanje sa najnovijim dostignućima iz odreĊenih oblasti. te usklaĊivanja ponude i potraţnje radne snage na trţištu rada organizovati i stimulisati edukativni sadrţaj za nezaposlene. U tom smislu bez ljudskog potencijala. Kroz slogan “mi smo organizacija koja uĉi”.efikasna organizacija administracije koja u najkraćem roku moţe pruţiti usluge i opsluţiti privredu .stimulisati uvoĊenje savremenih tehnologija i deficitarnih proizvodnji. . a naroĉito pravne.. upravljanje kvalitetom proizvoda i drugu struĉnu pomoć. . Paralelno sa lokalnom upravom moraju se za potrebe poduzetnika.Proizvodnju zdrave hrane. poljoprivredne proizvodnje. izgradnja zajedniĉke vizije.2 CILJ 2: Partnerski odnosi i ljudski potencijali: . zanatske radionice. te samozapošljavanje kao naĉin zapošljavanja u okviru zonalnih centara u gradu Cazinu razvijati i organizovati usluţne djelatnosti. timsko uĉenje odreĊenih vještina. modeliranje organizacije.podrška formiranju udruţenja privrednika i ekonomsko socijalnog vijeća.insistirati na sprovedbi zakona o koncesijama. . Promjene u poslovnoj kulturi i u svim sferama djelovanja lokalne zajednice i privrednim aktivnostima. struĉne i ekonomske prirode. U tom smislu neophodno je obezbijediti sve vrste pomoći od legalizacije organskih proizvoda. cvjećarskih i drugih kultura i osposobljavati zainteresirane proizvoĊaĉe uz angaţovanje struĉnih institucija. . 5. tehnološka i druga dostignuća i standardi ostaju neiskorišteni. . povrtlarskih. lokalna uprava treba da proĊe kroz slijedeće faze: liĉno usavršavanje.podrška prekvalifikaciji i dokvalifikaciji za deficitarna zanimanja.insistirati na dovršetku procesa privatizacije i ispunjenja preuzetih obaveza investicionog ulaganja i zapošljavanja. voćarskih. sistemsko razmišljanje.

Pored ovoga u realizaciji strateškog plana neophodno je prikupiti i odreĊena sredstva graĊana općine Cazin. novi odnosi u raspodijeli.Posebnu paţnju treba posvetiti mladim ljudima kojima će se kroz stipendiranje najtalentovanijih srednjoškolaca i onih koji završavaju fakultete obezbjediti da se ukljuĉe u privredni i društveni razvoj lokalne zajednice. sa viših nivoa traţiti ulaganja sredstava u privredu općina koje su nerazvijene ili zaostaju u razvoju kao što je općina Cazin. kao i sredstva sa viših nivoa za nerazvijene i sredstva za posticajno zapošljavanje. 76 . veća kontrola u oblasti individualne stambene izgradnje i legalizacija nelegalne izgradnje. Osposobljavanjem mladih kadrova stvoriće se preduslovi za razvijeno poslovno okruţenje koje će razumjeti nastale promjene i provoditi ih u svakodnevnom ţivotu. udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa itd. CILJ 3: Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom: stabilizacija općinskog budţeta. planiranje razvojnog budţeta.3. osnivanje revolviranog fonda za podršku obrtništvu. Da bi se razvoj lokalne zajednice pravilno i dinamiĉno odvijao. 5. neophodno je formirati agenciju ili odjeljenje za lokalni razvoj kao jedan od implementatora Strateškog plana. povećanje budţetskih sredstava. malim i srednjim preduzećima (od 10 % budţeta izdvajati za ove namjene) participacija dijela troškova kod zapošljavanja obrazovanih pripravnika u privredi. veća kontrola zakonodavne vlasti nad trošenjem budţetskih sredstava kroz donošenje odluka o izvršavnju budeţta restriktivno trošenje budţetskih sredstava u smislu smanjenja javne potrošnje ( posebno smanjenje finansiranje udruţenja graĊana) i veća izdvajanja budţetskih sredstava za kapitalne projekte orjentacija na ubiranju izvornih-neporeskih prihoda općine koji bi uz uvoĊenje PDV u fiskalni sistem BiH omogućili izdašne prihode za kreiranje razvojnih budţeta. privrednih subjekata sa podruĉja općine. veća kontrola prometa i efikasnija i redovnija naplata tzv. udruţenja obrtnika. Da bi se ciljevi razvoja iz ovog Strateškog plana realizovali neophodno je da budţet općine Cazin za razvoj privredi planira 10 % budţetskih sredstava sa ciljem da se u slijedećem periodu planira i povećanje ovog procenta. nego da se inicira disperzija budţetskih sredstava. neporeskih prihoda. - Porast budţetskih sredstava općine Cazin ne podrazumijeva nava opterećenja za graĊane. a sa ciljem podrške malim i srednjim preduzećima i poduzetništvu uopće. ali i servisa za formiranje interesnih udruţenja kao što su biznis klubovi. graĊana zaposlenih u inostranstvu. veća kontrola trţišta rada.

a slijede i planovi niţeg reda. .razvijati kulturu rada u kojoj će zaposleni u upravi biti servis graĊanima liĉno ili preko njihovih uloga u društvu kao poduzetnika. koji će poĉivati na povjerenju i poštovanju.naĉini i mogućnosti izgradnje kanalizacione mreţe u gradu i tretman otpadnih voda. . . .ureĊenje saobraćajnih koridora za koje će se vezivati lokalna putna mreţa.donošenje nove Odluke o osnivanju i organizaciji uprave. uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti. .donošenje Pravilnika o ocjenjivanju rada općinskih sluţbenika. Saveza gradova i općina BiH predlagati i biti inicijator izmjena zakonskih propisa koji su prepreka stvaranju efikasne uprave i poduzetniĉke zajednice. transparentnosti. Iskustvo iz ranijeg perioda i trenutno stanje i zapoĉete reforme su garancija da je to moguće.tretman ĉvrstog komunalnog otpada (izgradnja pretovarnih stanica i kantonalne deponije) Jedno od vaţnih pitanja je iznalaţenje novih rješenja u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kao resursom za stimulisanje razvoja poljoprivrede kroz razliĉite oblike korištenja.donošenje Plana nabavke kompjuterske opreme i obuka sluţbenika. profesionalizma i politiĉke neovisnosti . kroz koje se definiše: . Stoga se već radi Prostorni plan općine Cazin do 2020. .donošenje novog Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta. stambenih i drugih podruĉja. a sa ciljem da se ovakvi problemi naĊu na dnevnom redu zakonodavne i izvršne vlasti na kantonalnom.Usvojiti nova prostorno planska dokumenta općine Cazin i racionalno upravljati graĊevinskim i poljoprivrednim zemljištem. . CILJ 4: Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom na zaštitu ţivotne sredine: .ekološke zone i zaštita vodotoka i izvora za vodosnabdijevanje. . a za takav pristup poduzimat će se slijedeće: .donošenje Odluke o usvajanju pravilnika o unutrašnjoj administrativnoj kontroli od strane Općinskog vijeća.u okviru asocijacije kolegija naĉelnika općina Unsko-sanskog kantona.pitanje vodosnabdijevanja za preostali dio općine (sjevero istoĉni). 77 . . U lokalnoj upravi treba što brţe prevazilaziti svaki birokratski odnos i monopolski poloţaj u pruţanju usluga. direktora i sl.Riješiti probleme kanalizacije otpadnih voda i vodosnadbijevanja kompletnog podruĉja općine Cazin.Vršiti standardizaciju mjera i aktivnosti na zaštiti ţivotne okoline sa EU . Glavni zadatak lokalne uprave je stvaranje partnerskih odnosa izmeĊu uprave kao servisa i graĊana.5. Geografski poloţaj općine Cazin daje niz prednosti. .Definisati i urediti saobraćajne koridore lokalnog tipa za koje će se vezivati lokalna putna mreţa . .5.Stvarati milje ekološki zdrave sredine i utvrĊivati zone u smislu potpune zaštite ţivotne okoline (eko zona) . . pa kreiranje policentriĉnog razvoja općine traţi izradu nove prostorno planske dokumentacije u cilju planskog razmještaja neophodnih sadrţaja za normalno funcionisanje privrednih subjekata i stambenih jedinica.4. federalnom i drţavnom nivou.godine urbanistiĉki plan. usluţnih.Plin kao najeftiniji energent u svijetu znaĉajno utiĉe na razvoj proizvodnje i ţivotni standard općenito što nameće potrebu da se istraţi mogućnost plinifikacije grada i urbanih naselja općine Cazin.raspored proizvodnih. prirodnih podruĉja i kulturno istorijskog naslijeĊa. CILJ 5: Razvoj općinske uprave na principima zakonitosti. 5. .neophodna infrastruktura za zaţivljavanje ovih projekata.

Ovaj projekat je već u fazi realizacije. Koliko sport kao ljudska tekovina pozitivno djeluje na razvoj društva suvišno je govoriti. 78 . prije svega kroz vrhunski i masovni sport. Sport i sportska kultura moraju postati sastavni dio sredine u kojoj egzistiraju. Sadašnji Centar za mentalno zdravlje sa još nekoliko novih specijalista će vrlo brzo prerasti u dnevnu bolnicu-bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju odreĊene populacije. samo kao sastavni dio koncepta planskog razvoja općine.5. Izmjenama zakonskih propisa. već problem našeg cjelokupnog društva. samim tim što su u pitanju problemi porodice i njenih pojedinih ĉlanova. 5. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. CILJ 6: Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i pshio-socijalne zaštite graĊana projekat rada specijalista porodiĉne medicine projekat dnevne bolnice otvorenog tipa (prevencija narkomanije i drugih ovisnosti projekat izgradnje ATD opremanje postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama kao jezgra porodiĉne medicine opremanje postojećih kapaciteta kvalitetnom opremom i formiranje dijagnostiĉkih centara za potrebe rane dijagnostike provoĊenje preventivne djelatnosti i pruţanje pshio-socijalne pomoći otvaranje i opremanje savjetovališta u okviru Cantra za socijalni rad Da bi pratili evropske i svjetske standarde u pruţanju primarne zdravstvene zaštite ZU Dom zadravlja Cazin već razmišlja i priprema uvoĊenje projekta rada specijalista porodiĉne medicine. a posebno u smislu odreĊivanja cijene sporta kroz budţetsko finansiranje.7. odnosno sufinansiranje. do vrhunskog. prije svega jer se radi o zaštiti i saniranju problema koji su ne samo problemi Centra. kao i sportska udruţenja i klubovi. CILJ 7: Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti Ulaganje u sport u kontekstu razvoja društva ne moţe se tumaĉiti kao potrošnja. Prioritet će se dati prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti. Da bi se ostvarile aktivnosti i sportski rezultati neophodno je u Planu razvoja općine ozbiljno tretirati ovu problematiku. Strateški ciljevi u okviru javnih potreba sporta moraju biti podreĊeni stalnom odrţavanju sportskog sistema. Novim opremanjem postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama projekat porodiĉne medicine će brţe otpoĉeti i lakše se realizirati. te strukovni savezi. Sportski savez općine kao krovna institucija. a kao što znamo porodica je osnovna ćelija svakog društva i u njoj se vrši oblikovanje pojedinaca. od koji su neki u toku izmjena i popunom nedostajućih struĉnih kadrova (pedagoga-psihologa) kao i kvalitetnijim naĉinom finansiranja Centra za socijalni rad Cazin stvaraju se uslovi za kvalitetnije pruţanje socijalne zaštite. mogu promovirati sport od školskog preko masovnog. koji bi trebao da bude koristan ĉlan jedne društvene zajednice. već kroz investiciona ulaganja teţiti stvaranju trajne vrijednosti kao nadgradnje.6. a da bi što šire mase bile ukljuĉene u sportske aktivnosti (posebno djeca i omladina) potrebno je sistematsko praćenje ove djelatnosti u okviru dostupnih financijskih mogućnosti. Otvaranje savjetovališta koje bi djelovalo u okviru Centra za socijalni rad ima višestruki znaĉaj. pri ĉemu treba da uĉestvuju u razvoju te sredine.

Stvoriti uslove u svim školama za nesmetano izvoĊenje nastave tjelesnog odgoja (izgradnja ili adaptacija. Kultura i kulturne djelatnosti Plan razvoja kulture i kulturnih dijelatnosti prije svega se odnosi na probleme koji su smetnja brţem razvoju.). nose najveći teret u organizovanju kulturnih dogaĊaja. -Rješavanje problema smještaja gradske biblioteke sa ĉitaonicom i drugim sadrţajima potrebnim za ovu oblast. Ibre Adilagića i dr. 79 . veliki broj mladih u našoj općini. vjerski objekti (medrese. Izgradnja bazena za višestruke zamjene (sportske i rekreativne). Mutnik.Povećati svijest graĊana o sluĉaju sporta.Sportski centar Alinac-adaptacija igrališta i pomoćnog nogometnog stadiona. . .Kroz kapitalna ulaganja u sportske objekte stvoriti uslove za masovno bavljenje sportom. prije svega kroz organizaciju masovnih sportskih dogaĊaja. Kula Radetina. Ostroţac. . prije svega na polju revitalizacije ovih objekata: stari gradovi (Cazin. te opremanje školskih igrališta i sportskih dvorana). -U svakom zonalnom centru ili većoj MZ predvidjeti i podsticati izgradnju objekata za potrebe kulturnog djelovanja. Trţac. Obezbjediti i pomagati odrţavanje manifestacija od znaĉaja za općinu i praćenje struĉno-razvojnih aktivnosti. Problemi se prije svega odnose na mala financijska ulaganja u ovu oblast i njene potencijale. Šturlić) objekti autentiĉne bosanske arhitekture (kuće Nurije Pozderca. Pojam kulture na podruĉju općine Cazin vezuje se prije svega za JU Dom kulture koji sa svojih 9 stalno i 3 povremeno zaposleno radnika. Na stvaranje boljih kulturnih prilika u općini obavezuje nas prije svega ljudski potenicjal tj. Pećigrad. -Kulturno-historijsko naslijeĊe mora zauzeti znaĉajnije mjesto u društvu. -Sanacija i dogradnja Doma kulture kao prostora u kojem se odrţava najveći broj kulturnih dogaĊaja. Radi poboljšanja stanja u kulturi trebalo bi prije svega poraditi na stvaranju povoljnijih uslova za kulturno djelovanje (infrastruktura).Stvoriti pretpostavke za veća ulaganja u sport kroz budţetsko finansiranje. Stijena.te izgradnja trim i skijaške staze.Prioritetne aktivnosti koje bi unaprijedile stanje u sportu sadrţane su u slijedećem . dţamije).

-Oplemenjivati i saĉuvati tradicionalne kulturne manifestacije (kolonija skulptura.asvaltiranje 50% preostalih neasvaltiranih lokalnih puteva po utvrĊenom prioritetu i dijela nekategorisanih puteva.opremanje i dovoĊenje u potpunu funkciju sportske dvorane . zavisno od uĉešeća graĊana . kulturnih i drugih sadrţaja: . društava.modernizacija regionalnih puteva . nestanak jedne civilizacijske tekovine na prostoru općine Cazin.završetak gradske rasvjete i projektovanje i gradnja rasvjete u centrima mjesnih zajednica u kojim ista nije riješena . Kulturno ljeto Cazinske krajine treba da postane tradicionalno. -Oţivljavati rad kulturno-umjetniĉkih društava. sportskih. kada je u općini Cazin aktivno radilo 12 kulturno-umj. a u cilju dizanja kulture na jedan viši nivo: -Nastaviti trend razvoja kulturno-umjetniĉkog anaterizma. CILJ 8: Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana kvalitetno riješiti deponovanje krutog komunalnog otpada zaštita vodotoka i drugih prirodnih vrijednosti rješavanje kanalizacione infrastrukture u prvoj fazi u urbanom dijelu a zatim i na drugim dijelovima općine.presvlaĉenje i modernizacija gradskih ulica .izgradnja sportskih terena (olipijski bazen.izgradnja novih parkovskih površina i zanavljane nasada i zelenila u postojećim . kako bi se u dogledno vrijeme dostigao nivo predratnog djelovanja.potpuna rekonstrukcija elektro sistema i niskonaponske mreţe . pozorišne predstavke.Pored infrastrukturnih. Nedovoljnim ulaganjem u rad kulturnih institucija.zaštita ili eventualna rekonstrukcija i sanacija starih kulturno-istorijskih gradova na podruĉju općine. trim staze) . 80 . U cilju podizanja kvaliteta i standarda za ţivot graĊana u lokalnoj zajednici. a kulturna manifestacija. kao i kulturno-historijsko naslijeĊe. u pitanju se dovodi opstanak tj.izgradnja više parking mjesta i ugradnja parkomata na parkinzima .izgradnja kvalitetne standardizirane pretovarne stanice sa recklaţom komunalnog otpada . u MZ-a.8. 5. udruţenja. treba poraditi i na drugim stvarima. neophodno je pristupiti razrješavanju i slijedećih infrastrukturnih.izgradnja novog standardiziranog poslovnog centra .izgradnja kvalitetne kanalizacione mreţe . likovnopoetski susreti.regulacija Ĉajina potoka . knjiţevne manifestacije.

6. podruĉja. OdreĊivanjem okvirnih oĉekivanih efekata pojedinih projekata. u prvim godinama implementacije Strateškog plana. odnosno njihovog uticaja na unapreĊivanje ukupne situacije. Organizovanost i spremnost graĊana da sopstvenim sredstvima i zalaganjem dijelom uĉestvuju u realizaciji projekta: 2. Svi programi moraju biti meĊusobno usklaĊeni i ĉiniće jednu cjelinu. Obzirom da su u prethodnim poglavljima definisani strateški ciljevi i prioriteti ovdje ih uobliĉavamo u programe razvoja pripadajućim projektima. ili barem zapoĉeti. Uticaj na zapošljavanje i dugoroĉna samoodrţivost projekta-prednost imaju proizvodne inicijative (realizacija omogućava razvoj neke privredne grane. Procenat ili broj graĊana općine koji će osjetiti poboljšanje realizacijom kandidiranog projekta 3. Da bi se mogli definirati prioriteti u kadidiranim projektima neophodno je bilo utvrditi odreĊene kriterije po kojima su vrednovani navedeni projekti ili po kojima će implementatori ovog dokumenta utvrĊivati prioritete u sluĉaju novih operativnih projekata. Teritorijalna širina i korist (pojedina ciljne grupe. 1. Pri tome svaki projekat je povezan sa odreĊenim ciljem s jedne strane i oĉekivanim efektima sa druge strane. Dugoroĉnost projekta-znaĉaj njegove realizacije za budućnost 7. prihvaćen je kao princip kojim se rukovodilo prilikom izrade ovog dokumenta. mjesne zajednice ili cijelo podruĉje općine) 4. u posebnim razvojnim programima koje će donositi Općinsko vijeće općine Cazin. već je proces koji traţi kontinuirani pristup praćenja i implementacije. Ekološki uticaj 81 . RAZVOJNI PROGRAMI Ovaj Strateški plan biće osnova za dalju razradu zacrtanih ciljeva na naĉin da će se predviĊeni ciljevi detaljno planski razraditi. ţeli se ubrzati i olakšati implementacija Strateškog plana razvoja općine Cazin. zapošljavanje i profit ) 8. odnosno korigovanja odreĊenih rješenja po potrebi. zbog toga su sada samo definisani projekti i aktivnosti koje je neophodno obaviti. konkretnim zadacima i pravcima djelovanja. Pri tome se mora imati na umu da je strateško planiranje proces i da nije statiĉka kategorija. Postojanje mogućnosti za dobijanje donacije kao podrške projektu (van općine) 6. Imlementatori (Odbor za planiranje. Agencija za lokalni razvoj ili komisija) mogu konkretnije razraditi bodovni sistem dole navedenih kriterija. Stepen ulaganja općine u prethodnom periodu (prednost podruĉjima i MZ koja u skorije vrijeme nisu bila obuhvaćena većim kapitalnim ulaganjim 5. Inoviranje i kontinuiran rad na prilagoĊavanju Strateškog plana budućim prilikama. S obzirom da se razvojni projekti i zadaci nemogu u potpunosti definisati u ovom dokumentu barem ne na duţi vremenski period.

struĉne savjete i sl. program vodosnabdijevanja općine Cazin 14. program izgradnje poslovnih inkubatora. 82 . program izgradnja bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj 9. Agencija će u poĉetnoj fazi biti finansirana iz Budţeta općine.Implementacija i praćenje realizacije strateškog plana razvoja. . program izgradnje zaobilaznice grada Cazina. program infrastrukturnog povezivanja općine 11. Od postojećih rascjepkanih poslova ili razvijanjem ideje za nove poslove u cilju smanivanja troškova moguće je i neophodno organizovati poslovni inkubator. a posebno se povećana individualna poljoprivredna proizvodnja i već se pokazuje potreba za poslovnim inkubatorima iz oblasti zanata koji nedostaju ili poljoprivredne proizvodnje organski zdrave hrane. Osnovni zadaci Agencije za lokalni razvoj su: .1. 5. 7. koju treba formirati i popuniti sa struĉnjacima razliĉitih profila. program razvoja poljoprivrede 8. a kasnije će većinu prihoda obezbjeĊivati svojim radom po principima trţišnog poslovanjanja.Prikupljanje obrada i distribucija informacija. mlijeka. meda. program formiranja Agencije za lokalni razvoj. 3. program osnivanja kreditnog-garantnog fonda 13. program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte (sadašnje kućice i parkiralište i strana ispod ulice Nurije Pozdreca) 4. Program izgradnje poslovnih inkubatora U općini Cazin u zadnjih nekoliko godina brţe se razvija sektor zanatstva i obrtništva nego trgovine i druge usluţne djelatnosti.Organizacija poslovnih inkubatora.Da bi se osigurala konzistentnost Strateškog plana. 2. 6. program zaštite ţivotne okoline Svi pobrojani programi sadrţe po nekoliko projekata koji će se dalje razraĊivati. 6. 6. program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade. raĉunovodstva. proizvodnje u stakleniĉkim uslovima itd. pravnu pomoć. . program razvoja ljudskih potencijala 16. program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda 15. program plinifikacije grada i urbanih naselja izgradnja toplane 10. utvrĊeni su programi koji su meĊusobno povezani u slijedeće cjeline: 1.Pomoć poduzetnicima u poĉinjanju biznisa kroz biznis planove. . administrativni poslovi kancelarijskog poslovanja i drugi troškovi. razliĉitih interesnih organizacija i samostalnih poduzetnika. a sa ciljem da bude servis lokalne zajednice. 12. program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena. program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta. da bi se putem istog smanjili troškovi poslovnog prostora.2 Program formiranja Agencije za lokalni razvoj Realizaciju zacrtanih strateških ciljeva moći ćemo obezbijediti kroz Agenciju za lokalni razvoj.

inostrane i domaće. a posebni efekti bi se odrazili na budţet općine po osnovu zapošljavanja. trţni prostori. dodjelom na korištenje ili davanjem koncesije. Ovim programom bi se popravila socijalna slika stanovništva. PIO. blizinom lokalne administracije. Istovremeno treba potencirati stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta i pruţati podršku svim naprednim snagama koje bi se direktno angaţirale na ovom polju. Ostvarivost projekta je moguća prodajom zemljišta. advokatske kancelarije. te zapošljavanja nakon izgradnje u izgraĊenim prostorima. Federalnu agenciju za privatizaciju i Vladu Federacije BiH da se dovrši zapoĉeti proces privatizacije. te ponašanje KAP-a u smislu dobrog biznismena. kao i traţenje od kupaca pokretanje pogona. Na ovaj naĉin bi se privukle investicije. sjedišta raznih udruţenja. općine. plaćanjem naknada i taksa za gradnju. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta Otvaranje novih proizvodnih kapaciteta zbog prezasićenosti ne proizvodnih djelatnosti (trgovine i ugostiteljstvo) i kvalitetnog zapošljavanja treba podrţati. ugostiteljski prostori. Podršku treba ostvariti stimulacijom pri izgradnji oslobaĊanjem ne poreznih prihoda i taksa. Program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade Neefikasan sistem privatizacije uništio je veći dio proizvodnje u općini Cazin. Iako općina nije bila nadleţna za privatizaciju. a od KAP-u permanentnu kontrolu i realizaciju sklopljenih ugovora. Vladu kantona. 6.6. markentiškom promocijom i sl. Velika neiskorištena površina bi se mogla privesti funkcionalnoj namjeni izgradnjom poslovnih zgrada u kojima bi se moglo koncentrirati prostori za banke koje nemaju vlastite prostore. izgradnjom. rješavalo socijalno stanje. 83 . te zatvoreni višespratni garaţni prostor sa izlazom na ulicu Nurije Pozderca. uradile nove tehnologije i sticala nova proizvodno radna saznanja. pomoći u izgradnji infrastrukture do objekata.5.4. razne agencije. 6. povećali budţetski prihodi. socijalnog osiguranja i sl. a općinski budţet bi znaĉajno bio potpomognut prihodima što bi se odrazilo na ukupni standard stanovništva općine i opću stabilnost. Izgradnja bi se mogla organizirati privatnim kapitalom bez uĉešća društvenog kapitala uz kvalitetnu urbanizaciju postojećeg neurbanog prostora ĉime bi Cazin kao skuĉena prometno i reljefno organizirana cjelina dobio jedan prostorani centar sa više prilaza. ista mora biti zainteresirana za izlaz iz ovakvog stanja privrednih subjekata stalnim vršenjem pritisaka na Kantonalnu agenciju za privatizaciju USK-a.3 Program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte Znaĉajna potreba poslovnog centra u općini Cazin se moţe idealno riješiti na lokaciji parkirališta i kućica preko puta pošte. Istovremeno u jednom kompleksu bi se mogle zadovoljiti mnoge potrebe graĊana. policijske uprave. jaĉala materijalna osnova općine. pošte. davanjem povoljnosti i prednosti pri kupovini zamljišta za gradnju. ustupanjem zemljišta. osiguravajuća društva.

hidropotencijalom. naţalost. zaposlila domaća radna snaga obogatila proizvodna ponuda općine i doprinijelo jaĉanju materijalne osnove. 6. te raspoloţiva struĉna radna snaga s prisustvom Biotehniĉkog fakulteta u Bihaću .000 pratećih objekata /spremišta. 19. izgradnje naselja i dr. dakle uz primjenu savremenih nauĉno-tehniĉkih dostignuća.godine raspolaţe sa: 10. jedina je mogućnost povećanje prinosa u proizvodnji sa što manjim gubicima i uz minimalne troškove. svakodnevno opadaju (smanjuju se) zbog razvoja infrastrukture.000 stoĉarskih objekata /adaptiranih i novih/. 300.000 razliĉitih voćnih stabala/rodnih/. šanse su velike i u proizvodnji organske hrane koja certificirana na trţištu ima posebnu cijenu i veliku potraţnju. dobre organizacije proizvodnje. Program razvoja poljoprivrede Općina Cazin sa svojim geografskim poloţajem. Kako se radi o domaćem resursu. Na osnovu stogodišnjeg iskustva moţe se konstatirati da je ovaj kamen veoma kvalitetan i postojan na atmosferske promjene. ima objektivne mogućnosti za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje sa prinosima prbliţnim u Europi.7.nastrešnica/. 628 grla koza « /hobi proizvodnja/. spomenike suvenire i sl. Imajući u vidu sve naprijed izneseno. supstituirala bi se nabavka sliĉnog proizvoda iz drugih podruĉja. umjerenom kontinentalnom klimom sa 1. ograde. Izgradnjom adekvatne studije i davanjem koncesija za eksploataciju mogao bi se razviti unosan posao za odrĊeni broj privrednika što bi uslovilo i razvoj kamenorezaĉke djelatnosti..000 koka nosilja.6.618 grla ovaca tj.500 grla junadi u tovu. 10.000 pĉelinjih društava /košnica/. realne su mogućnosti da općina Cazin 2010.200 mm padavina godišnje. u ĉemu su nam velike šanse. djelatnosti izrade kamenih ploĉa koje imaju višestruku primjenu za dvorišta. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena Na lokalitetu MZ Liskovac eksploatira se kamen u pojedinaĉnim sluĉajevima od davnina kao i sada. enterijere. Šanse u razvoju intenzivnije poljoprivredne proizvodnje pruţa takoĊer postojanje preraĊivaĉkih kapaciteta Agrokomerca. nadmorskom visinom (200-400 m). Obzirom da se u biljnoj proizvodnji u znaĉajnijoj mjeri ne koriste zaštitna sredstva – agrokemikalije. ljudskim potencijalom. ekspozicijom terena. Pošto poljoprivredne površine ne moţemo povećavati.da zadrţi postojeći broj. 84 . 266 grla konja « « « 30. 7. te povoljnom pedološkom strukturom zemljišta. 2.000 grla krava i steonih junica. a projekat je moguće ostvariti domaćim snagama.6.000 m2 plasteniĉkog –zatvorenog proizvodnog prostora. 8. Predpostavka je da na tom lokalitetu postoje ogromne koliĉine kamena koji se pokazao kao interesantan i atraktivan u oblasti graĊevinarstva posebno ukrasnog karaktera. 4.

Kreditima USAID-a ameriĉke banke za obnovu i razvoj.praćenje i ispitivanje kvaliteta zemljišta. .Korištenjem sredstava Razvojne banke (ranije FIB). . . 20 ţitnih kombajna/samohodnih. Prethodne analize su pokazale da je poljoprivreda jedan od znaĉajnih resursa u razvoju općine Cazin.voća.Fond ĉlanova udruţenja za zajedniĉki razvoj.015 govedarskih farmi biti će 2. . da 85 .015 gazdinstava) proizvodnja mlijeka biti sporedna djelatnost.tako i mogućeg zapošljavanja većeg broja stanovnika općine Cazin. .obnovu i podršku uzgajivaĉima stoke. .osposobljavanje stanovnika zainteresovanih za poljoprivrednu proizvodnju. 2 krmna kombajna/ « .Podsticaji i subvencioniranje iz općinskog budţeta. .Implementacijom najavljenog “PIU-SESER” socijalnog projekta za zapošljavanje u poljoprivredi.700 dvoosovinskih traktora sa prikljuĉnim mašinama.te ostalih proizvoda animalnog porijekla. .Sredstvima iz ĉlanarine poljoprivrednih udruţenja i solidarnom pomoći unutar udruţenja.- 1. . . U okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je voditi raĉuna o racionalnom korištenju i ĉuvanju prirodnih resursa iz ove oblasti (u pogledu zemljišta. .proizvoĊaĉima povrća.te podršku programima zdrave hrane. Na ostalih 1.Ulaganjima ušteĊevina naših zaposlenih u inostranstvu radi otvaranja radnih mjesta u poljoprivredi ĉlanovima svojih obitelji.Vlastitim ulaganjima.Sredstvima zadruga. . a izvodit će se preko Zavoda za zapošljavanje. 1 savremeno opremljena klaonica . .030 muznih grla ili 2 grla po gazdinstvu.800 muznih krava ili 10 grla po farmi.Iz tog razloga u okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je obezbijediti: . Na 400 farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 2. 500 silokombajna/ovješni krmni kombajni-vuĉeni.kako u pogledu poljoprivredne proizvodnje. .Sredstava podsticaja primarne poljoprivredne proizvodnje kantonalnog i federalnog budţeta.krmiva.Donacije. 1 savremena laboratorija za ispitivanje kvaliteta mlijeka.Aktivnošću mikrokreditnih banaka.. Projicirani proizvodni nivo iz agraara smatramo da će biti dosegnut na slijedeći naĉin: . te će ovoj grupi farmi (od 1.Sdredstvima ostvarenim u privatizaciji.000 muznih grla. . Na 10 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 170 muznih krava ili 17 grla po farmi.pomoć pri organizovanju interesnih udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa. Na 580 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 5. .Nastavak projekta Luteranskog svjetskog saveza..obnavljanje mini farmi za proizvodnju.Kreditima razvojnih i mikrokreditnih banaka. . .vode i šume).

proizvodnja hrane bude organizovana po zahtjevima unutrašnjeg i vanjskog trţišta, da se promocija zapošljavanja seoskog stanovništva odvija po programu smanjenja siromaštva,da jaĉanje poljoprivrednih gazdinstava bude usklaĊena sa resursima za preradu poljoprivrednih proizvoda,da se jaĉa konkurentska i profitabilna sposobnost ovih poljoprivrednih proizvoĊaĉa , te da se radi na jaĉanju poljoprivrednih institucija na lokalnom nivou. U okviru ovog programa neophodno je sagledati promoviranje sajamskih manifestacija,ekoturizma,i sliĉno. 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj Zbog neiskorištenosti postojećih prostora drţavnih firmi idealna mogućnost bi bila organizacije bezcarinske zone npr. prostor dijela TŢP-a novi pogon ulaganjem vlastitih sredstava društvenog karaktera općina USK-a, USK-a, koncesijom od strane domaće privrede ili privrede iz vana. Na ovaj naĉin bi se izbjegla ogromna procedura posebno kod tzv. Long poslova: prerada, dorada, kompletiranje, uvoza roba, a poseban efekat bi bio zapošljavanje radne snage obzirom na godine starosti, kroz rad obrazovanje radnika, primjena savremenih tehnologija, novih naprednih saznanja i sl. Za ostvarivanje ovog programa neophodna je angaţiranost šire društvene zajednice: općina, kantona, federacije i BiH. 6.9.Program infrastrukturnog povezivanja općine Policentriĉni razvoj podrazumijeva razvijenu infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i nabavke roba, te pruţanja usluga. Zbog toga je neophodno definisati saobraćajne koridore USK-a i BIH koji će dalje vezivati lokalnu putnu mreţu i stvoriti preduslove za ulaganje u grad i zonalne centre. Za sada je sigurna izgradnja brze ceste koja ide od Mihaljevca prema drţavnom graniĉnom prijelazu Izaĉić, a u prostorno planskoj dokumentaciji i općine i USK-a planirana je takoĊe brza cesta od Velike Kladuše preko Cazina Bihaća, Sanskog Mosta i dalje. Istovremeno će se nastojati asvaltirati 50% neasvaltiranih lokalnih puteva po prioritetima koje će odreĊivati Općinsko vijeće savke godine, a po prijedlogu Komunalno-stambenog fonda i dio nekategorisanih puteva koji povezuju zonalne centre, kao i ostalih infrastrukturni objekti i komunalne usluge u sklopu razvoja grada i zonalnih centara.

6. 10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina Osjeća se velika potreba izgradnje zaobilaznice na putnom pravcu Bihać-Velika Kladuša zbog sve većeg naseljavanja uz postojeći magistralni put Mihaljevac – Ćoralići koji je nemoguće proširiti i osposobiti za normalan protok saobraćaja u tranzitu, kao i u lokalnim okvirima. Postojeća trasa magistralnog puta bi se mogla pretvoriti u poslovnu zonu male privrede i trgovine s obzirom na već postojeći veliki broj poslovnih i poslovno-stambenih objekata. Izgradnjom nove zaobilaznice otvaraju se nove mogućnosti brzog protoka saobraćaja, smanjenja guţvi na postojećem putu, lociranje i izgradnja industrijske zone i zone male privrede kao i izmještanje postojeće proizvodne privrede iz urbanog podruĉja uz ovu zaobilaznicu.

86

Ovim projektom se otvaraju mogućnosti angaţmana domaćih kamenoloma, asvaltne baze, prevoznika i graĊevinske operative što bi rezultiralo novim zapošljavanjem. Magistralne puteve finansira Federalna direkcija za ceste i općina Cazin u ovaj projekat nebi morala ulagati vlastita novĉana sredstva, ali bi mogla pomoći brţem ostvarenju ovog projekta blagovremenim administrativnim opsluţivanjem projekta.

6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda Poĉetnici u biznisu kao i brojna mala i srednja preduzeća susreću se sa specifiĉnim barijerama, koje se ogledaju u oteţanom pristupu kapitala za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa. Najĉešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su još uvjek banke, koje obiĉno pri odobravanju kredita za poslovanje koriste dva osnovna kriterija: finansijsku sigurnost ulaganja i sposobnost traţioca da obezbjedi zalog / hipoteku. Sama prezentirana finansijska sigurnost ulaganja nije dovoljna. Te traţilac kredita mora obezbjediti kvalitetan zalog / hipoteku zadovoljavajuće vrijednosti. Ĉesto poĉetnici i mala i srednja preduzeća nisu u mogućnosti da zadovolje zahtjeve banaka u obezbjeĊivanju adekvatnih zaloga, te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno – garantni fondovi se javljaju kao instrumenti za smanjenje barijera u pristupu finansijskim sredstvima koje nude banke. Mehanizam njihovog funkcionisanja je uvijek isti. Ako poĉetnici ili mala i srednja preduzeća ne mogu obezbjediti adekvatne zaloge, zalog se obezbjeĊuje garancijom od Kreditno-garantnog fonda. Kreditno – garantni fondovi mogu biti formirani kao razliĉite pravne strukture. Mogu biti formirani i kao dio postojećeg pravnog lica i voĊeni od strane: fondacija, udruţenja, ekonomske organizacije bazirane na principu ĉlanstva, društva sa ograniĉenom odgovornošću ili akcionarskog društva. MeĊutim, u svakom od navedenih sluĉaja Fond mora raspolagati sa likvidnim kapitalom, na kojem će se bazirati izdavanje garancija za poduzetnike kod finansijskih institucija, kako bi zadovoljili traţene uslove zaloga za odobravanje kredita. Sam kreditno-garantni fond, kao organizacija, uspostavlja saradnju sa bankama, sa kojima dogovara najpovoljnije uslove za prihvatanje garancije kao zaloga za kredit, što se odnosi na: multiplikator kapitala fonda, maksimalnu pokrivenost obaveza traţioca, maksimalnu vrijednost kredita za koju se moţe garantovati, period otplate, kamatnu stopu kredita, iznos provizije i procedure procjene zahtjeva. Kako kreditno – garantni fondovi smanjuju rizik otplate kredita, kamatna stopa moţe biti dogovorena sa bankama na niţim nivou od postojeće stope. Uspostavljanje kreditno-garantnih fondova uvijek pruţa slijedeće pogodnosti: Lakši pristup vanjskim izvorima kroz bankarske sheme za poĉetnike u biznisu mala i srednja preduzeća, što omogućava ubrzanje srednjoroĉnih i dugoroĉnih investiciono – orijentiranih projekata. Smanjenje bankarskog rizika i kreiranje uslova za izdavanje većeg broja srednjoroĉnih i dugoroĉnih kredita. Smanjenje troškova otplate, zahvaljujući smanjenju nivoa rizika kreditiranja:

-

87

Razvoj sektora malih i srednjih preduzeća (pokretanje novih preduzeća, jaĉanje finansijske pozicije postojećih preduzeća, kreiranje novih radnih mjesta, stimulisanje izvoza i dr.). Kada se lokalni ili regionalnio kreditno-garantni fond jednom uspostavi i dokaţe operativnim i efikasnim, moţe se realno oĉekivati dodatna podrška od strane vlade ili donatora kroz razliĉite programe pomoći. 6.12. Program vodosnabdijevanja općine Cazin Osnovni preduslov za zdravlje graĊana je kvalitetan sistem vodosnabdijevanja sa kvalitetnom vodom. I ako je veći dio općine Cazin kvalitetno riješen snabdijevanjem vodom ipak je ostao sjevroistoĉni dio općine koji je riješen sa lokalnim vodovodima malog kapaciteta i sumnjive kvalitete vode, i sveobuhvatnom analizom stanja u oblasti vodosnabdijevanja došlo se do slijedećeg: - okonĉanjem zapoĉetih aktivnosti na realizaciji projekta vodosnabdijevanja sjeveroistoĉnog dijela općine Cazin obezbijedit će se funkcioniranje jedinstvenog vodovodnog sistema na cijelokupnom podruĉju općine Cazin. Stanovništvo koje je pitku vodu dobivalo iz lokalnih vodovoda, na ovaj naĉin imati će redovno snabdijevanje dovoljnim koliĉinama vode za piće zadovoljavajućeg kvaliteta. Da bi se okonĉao zapoĉeti proces potrebo je obezbijediti dovršetak izrade investicionotehniĉke dokumentacije i implementaciju projekta. - Izrada projektne i ostale dokumentacije za buduće investicije u vodosnabdijevanju. - Izvorišta Vrelo: Zahvatanje izvorišta sa kojeg bi se voda pumpala do rezervoara Mihaljevac. - Izvorište Mlakulja: Zahvatanje vode i pumpanje u rezervoar koji bi bio lociran na Skularevom brdu i iz kojeg bi gravitaciono voda trebala da se poveţe u Ćehićima sa vodovodom Mutnik (koji je sada preopterećen, a naroĉiti problemi u vodosnabdijevanju nastupili bi pokretanjem privrede – kompleksa «purana»), i ovo je poslije Ljubijankića najprioritetnija investicija u vodosnabdijevanju općine Cazin. Smanjenje gubitaka

Fiziĉki gubici: U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera za smanjenje fiziĉkih gubitaka na vodovodnoj mreţi i obezbjeĊivanje kvalitetnijeg napajanja potrošaĉa pitkom vodom sa postojeće mreţe, neophodno je snimiti stanje odnosno izvršiti identificiranje problema (uska grla i nedostaci na postojećem vodovodnom sistemu). To bi bio osnov za izradu konkretnih projekata rekonstrukcije i utvrĊivanje prioriteta.

Administrativni gubici: - Zamjeniti sve neispravne vodomjere, kao i vodomjere starije od 5 godina. Ušteda el.energije: Uspostavljanje III faze telemetrijskog sustava, ĉime se moţe uticati na smanjenje utroška el.energije i bolje praćenje sistema, te ugradnja kompenzatora za reaktivnu energiju i strujne udare. Obezbijediti punu zaštitu postojećih vodnih resursa. 88

-

Poznato je da su raspoloţive koliĉine vode iz podzemlja ograniĉene i treba ih zaštititi i rezervirati za zadovoljavanje potreba za vodom za piće. . reciklaţu. pored rješenja problema otpada. Na ovakav naĉin bi se zaštitila ţivotna okolina. 6.Izraditi projekte zaštite izvorišta (Dovršiti izradu Projekata zaštite izvorišta Mutnik. Izrada kanalizacionog sustava općine Cazin – I faza (sliv Ĉajin Potok – Mutnica) Pitanje odvodnje otpadnih voda predstavlja jedan od najznaĉajnijih problema sa kojima će se općina Cazin suoĉavati u budućnosti. . a samim tim i prirodi.Edukacija o znaĉaju vode. prilagodljivost obrazovnih institucija potrebama i pravcima razvoja. JKP Vodovod. 6. Projektom zbrinjavanja otpada treba planirati ekonomsku upotrebu otpada koja bi donijela. 89 . npr.) . te je u cilju rješavanja istog neophodno u planskom periodu uraditi slijedeće: Izrada projektne dokumentacije Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Zapoĉinjanje izgradnje glavnog kolektora sa postrojenjem za preĉišćavanje otpadnih voda. .Zapoĉinjanje aktivnosti na izradi kanalizacionog sistema na općini Cazin.13. inspekcijske sluţbe. pojeftinilo zbrinjavanje otpada i razvila kultura odnosa prema otpadu. te Ljubijankići. U ovoj oblasti treba da se usvoje informacione tehnologije i uskladi ponuda i potraţnja radne snage. razvrstavanje.14. naroĉito mladih ljudi. Program razvoja ljudskih potencijala Nove okolnosti i globalizacija traţe i novi pristup razvijanju ljudskih potencijala koji se moraju odvijati u više pravaca. Vrelo.Implementacija projekata zaštite koja predstavlja niz koordiniranih postupaka koje provode: Sluţba urbanizma. Program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda Zbrinjavanje otpada u svijetu je trenutno najvaţnija stvar za cjelokupno graĊanstvo. Da bi ostvarila kvalitetna zaštita raspoloţivih rezervi pitke vode potrebno je: .Donošenje Odluka o zaštiti od strane nadleţnog zakonodavnog organa (Općinsko vijeće – Skupština kantona). privatnim kapitalom. te kreditnim zaduţenjem općine. kao presudnog faktora ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Vignjevići i Tahirovići. proizvodnju sirovina od otpada i dobivanja novih proizvoda za potrebe općine i šireg regiona. te stalno osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih. Ostvarenje ovog projekta je moguće uĉešćem graĊana općine. a najvaţniji su : obrazovanje mladih na obrazovnim institucijama. i Mlakulja. Izraditi Projekte zaštite za preostala izvorišta: Stovrela. posebno pitka voda. nova zapošljavanja kroz skupljanje. Pajića Potok.

Toplice.voda. zrak i tlo.vodotok Radetine. . .infrastrukturnih sistema.zelenih površina.gornji tok rijeke Mutnice od Trstovaĉkog mosta proglasiti zonom rekreacije i sporta. . U svakom planu odreĊuju se opće i posebne mjere zaštite okoliša općim mjerama obezbjeĊuju se opći uslovi za zaštitu i unapreĊenje svih ili pojedinih vrijednosti sredine putem: Adekvatnog prostornog razmještaja: . Horljave. Semanića potoka. Krivaje.regulacija vodotoka Ĉajinog potoka od Trga branilaca do Havina mosta. Posebnim mjerama obezbjeĊuju se specifiĉne zaštite pojedinih vrijednosti sredine u zavisnosti od naĉina i stepena njihove ugroţenosti.djelatnosti koje ugroţavaju okoliš. Radi zaštite navedenih vodotoka potrebno je: 1.osnovnih funkcija (stanovanja.vodotok Une.regulacija vodotoka rijeke Mutnice od Rajaka do ušća u rijeku Koranu. a do poĉetka tih radova potrebno je izvršiti ĉišćenje i regulaciju dijela vodotoka pored naselja Slatina kao potencijalnog izvora zaraznih bolesti i ugroţavanja zdravlja i ţivota stanovništva. Program zaštite ţivotne sredine Ovaj program spada meĊu najznaĉajnije programe. 2. raĉunajući od obale i to uz cijeli vodotok na teritoriji Općine. implementacije i kontrole sa naglaskom na timski rad i jaĉanje liderskih sposobnosti.rada i odmora). . Dobrenice. kao i jezera u Trţcu. Izvršiti regulaciju istih sa prioritetima .Jedan od najvaţnijih projekata je razvijanje menadţment vještina kod mladih ljudi sa stanovišta novih naĉina planiranja.vrijedna prirodna podruĉja i spomenici kulture. Korane i Mutnice u širini od 100 m. organizovanja. jer savremeni trendovi zahtjevaju novi pristup u ovoj oblasti. 6.15. Sankcionisati direktno ulijevanje bez tretmana komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Crnaje. Platnice. . ZAŠTITA VODA Mjere zaštite vode utvrĊuju se po odredbama Zakona o vodoma i Zakona o zaštiti voda i pripisa donesenih na osnovu tih zakona. Predpostavka za ovaj zadatak je set zakona iz oblasti zaštite ţivotne okoline po kojima moramo otpoĉeti sa obrazovno-promotivnim sadrţajima kako bi što više razvili svijest graĊana o potrebi provoĊenja preventivnih i sanitarnih mjera na zaštiti ţivotne okoline. Ĉajinog ptoka. Graĉenice. 90 . . Pivnice i Šturlave u širini od 50 m. zaštićuju se: . Pregled zaštitnih zona duţ vodotoka: . Zaštita vodotokova Zaštitne zone duţ vodotoka proteţu se sa obje strane vodotoka u odreĊenoj širini. .

ureĊivati i ĉistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko . degradiranih šuma. Da bi se ostvarila zaštita vodotoka. uz saobraćajnice i oko industrijskih objekata koji ispuštaju štetne materije u zrak. srednjem toku i ušću ili na izlazu sa podruĉja općine. . ZAŠTITA TLA Zaštita šuma Obzirom na polivalentnu ulogu šuma. Radi zaštite sredine od negativnih uticaja saobraćaja treba obrazovati zelene zaštitne pojaseve sa svake strane raĉunajući od spoljne ivice putnog pravca u širini od: .40 m uz regionalne puteve.10 m uz nekategorisane puteve. od buke. . Izvršiti fiziĉko . regulacijom visine dimnjaka.zaustaviti dalju degredaciju šuma eliminisanjem faktora degredacija (erozije. . te reţime zaštite. uzorke uzimati dva puta godišnje. . Zaštitu od prašine. poţari. ZAŠTITA ZRAKA Mjere zaštite zraka provode se po odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisima donesenim na osnovu tih zakona.60 m uz magistralne puteve. .. vibracija i radijacije provoditi po odredbama Zakona o zaštiti okoliša. . potrebno je upravljati šumama na naĉin da se oĉuvaju autohtone šumske zajednice u skladu sa vaţećim zakonima i propisima.izvršiti ograniĉavanje štetnih emisija ugradnjom filtera. nekontrolisane sjeĉe. U cilju unapreĊenja šuma i šumskog zemljišta potrebno je: . bolesti drveća itd).podizati zaštitne zone i pojaseve zelenila u naseljima. pošumljavanjem goleti. ĉistina. . posebno u blizini naselja i industrijskih pogona. U narednom periodu potrebno je izvršiti identifikaciju stvarnih i potencijalnih zagaĊivaĉa zraka te: . a uzorke uzimati na izvoru ili na ulazu u podruĉje općine.20 m uz lokalne puteve. izvorišta pitke vode i cjelokupne ţivotne sredine u narednom periodu potrebno je što je prije moguće realizovati projekat kanalizacione mreţe sa sistemom za preĉišćavanje.povećati udio ĉetinarskih šuma.hemijsku i mikrobiološku analizu vode.povećati površine pod šumama.oĉuvati postojeće i podizati nove komplekse šuma pitomog kestena. Zaštitne zone izvorišta Potrebno je donijeti odluke o širini zaštitnih zona za sva izvorišta na podruĉju općine.3. .sankcionisati spaljivanje otpada.privrednim osnovama. 91 . izbora goriva itd. .

Zaštita zemljišta Osim zaštite šuma. . Obzirom da je u narednom periodu u planu izgradnja deponije otpada na nivou Kantona. . .rijeĉicu Pivnicu.rijeku Mutnicu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. potrebno je zaštititi i poljoprivredno zemljište. .sprijeĉiti nelegalnu gradnju na poljoprivrednom zemljištu. ZAŠTITA PRIRODNIH PODRUĈJA I SPOMENIKA KULTURE Kao vrijedna prirodna podruĉja treba zaštititi: . U cilju zaštite okoline: vode.obezbjediti zaštitu zemljišta od nekontrolisanog iskorištavanja mineralnih sirovina itd.da se ponor Horljave proglasi ekološkom zonom sa reţimom zaštite.Dubrave (ĉetinarska šuma).poboljšati kvalitet poljoprivrednog zemljišta. Zaštititi i po mogućnosti izvršiti sanaciju spomenika kulture po odredbama vaţećih zakona iz ove oblasti.rijeku Koranu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine.rijeku Unu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. umjetno gnojivo i sl). . . na podruĉju naše općine potrebno je izgraditi pretovarnu stanicu sa reciklaţom. .smanjenjem agrotehniĉkih sredstava koja oneĉišćuju tlo (pesticidi. zraka i tla. . ugostiteljskih) i industrijskih otpadaka koji se odlaţu najĉešće na divljim deponijama ĉime postaju opasnosti za ĉovjeka i okolinu. posebnu paţnju treba obratiti na sve veće koliĉine komunalnih (kućnih. . 92 .sliv potoka Dobrenice od izvora do ušća. te osposobiti komunalno preduzeće da ukljuĉi što veći broj stanovnika kao korisnike komunalnih usluga. .

a naĉelnik općine će redovno vrišiti ocjenu realizacije i o tome jednom godišnje izvještavati Općinsko vijeće općine Cazin. Šefovi sluţbi općinske uprave za dijelove Strateškog plana koji se odnosi na njihove resore.kontrola tekuće realizacije. odnosno kontrole realizacije Strateškog plana primjenjivat će se slijedeći oblici kontrole: . a posebno selekciju kljuĉnih faktora koji su dominantni za uspješnu implementaciju ili za uporeĊivanje prijedloga za korektivne aktivnosti.kontrola promjena u lokalonoj upravi i u drugim subjektima koji uĉestvuju u implemantaciji. U svrhu praćenja. U tom smislu potrebno je ukljuĉiti sve subjekte društvenog ţivota. identifikaciju. Agencija za razvoj općine Cazin Odbor za planiranje i razvoj općine kojeg je imenovalo općinsko vijeće. u sistemu komunikacija i naĉina ponašanja. 93 . . kadrovskog osposobljavanja i primjene novih vještina kako bi se stvorila zajedniĉka vrijednosna kultura svih uĉesnika društvenog ţivota u cilju realizacije strateških ciljeva. Pored ovoga naĉelnik općine Cazin donijeće uputstvo i procedure. Naravno najveći kontrolor će biti graĊani u razliĉitim ulogama u okvirima lokalne zajednice.7. prikupljanja informacija i njihove distribucije kao i naĉine na koji će Strateški plan njegova primjena i kontrola provoĊenja biti prezentovana javnosti. nevladine organizacije i druga udruţenja graĊana. naroĉito u oblasti investicija da bismo izbjegli varljiva mjerila u kontroli i negativne posljedice. njihovu obradu. Pri izradi kontrolnih mehanizama treba utvrditi jasne vidove kontrole provoĊenja po nivoima odgovornosti za implementaciju kroz utvrĊivanje odgovornosti. U procesu implementacije mora se jasno definisati razuman rok. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA Prihvatanjem vizije. Za realizaciju Strateškog plana odgovorni su: Naćelnik općine Cazin za cjelokupan Strateški plan. Svakodnevnu kontrolu vršit će implementatori. Neophodno je formirati struĉne timove za pojedine oblasti koji će doprinijeti implementaciji Strateškog plana. Potrebno je istovremeno obezbjediti prikupljanje i selekciju informacija. njene misije i strateških ciljeva proizlazi da mora doći do promjena u organizacionoj strukturi lokalne uprave. rokove i naĉin informisanja.

traţila rješenja za pojedine probleme. sistematiĉni i raznovrsni. Da bi se ubrzala implementacija ovog plana i njegovo medijsko predstavljanje neophodno je: .2004. neophodno je pronaći naĉine za motivisanje graĊana općine Cazin u procesu provoĊenja istog u prvom redu kroz programe popularizacije koji znaĉe vidljive pomake u stvaranju sredine kvalitetnog. sa ciljem da svi zainteresirani mogu davati svoje prijedloge. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST U cilju podrške realizaciji Strateškog plana razvoja neophodno je saĉiniti plan medijskog predstavljanja Strateškog plana i njegove vaţnosti za ukupan razvoj općine Cazin. Time će se obezbjediti i javnost rada u provoĊenju strateškog plana. mišljenja i sugestije. O svakom realizovanom programu i projektu iz Strateškog plana razvoja.godine ODBOR ZA PLANIRANJE I RAZVOJ OPĆINE CAZIN 94 . Da bi se što uspješnije sproveo Strateški plan razvoja. pokretale akcije. inicirale rasprave o razvoju i povezala dimenzija sadašnjosti i budućnosti.05. U fazi implementacije stalno obaviještavati javnost o naĉinu realizacije Strateškog plana. obaviještavati graĊane općine Cazin o toku realizacije i eventualnim teškoćama.8. .promovisati potrebu razvoja privatnog poduzetništva u okviru lokalne zajednice. sigurnog i podsticajnog ţivotnog okruţenja. Cazin 27.izvještavati o aktuelnim dogaĊajima i isticati pozitivne primjere. Strateški plan predstaviti na općinskoj web stranici. priloge treba ureĊivati tako što bi se aktuelni dogaĊaji komentarisali. Prilozi i emisije u medijima moraju biti aktuelni i dinamiĉni. U tom smislu. U fazi usvajanja Strateškog plana neophodno je putem javnih rasprava i sredstava javnog informisanja omogućiti uĉešće graĊana u upoznavanju sa Strateškim planom. Po mogućnosti izvršiti i prijevod Strateškog plana na engleski jezik.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful