BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OPĆINA CAZIN

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA O P Ć I N E C A Z I N
ZA PERIOD 2005. – 2010. GODINE

Cazin, juni 2004.godine

S ADRŢAJ 1. UVOD....................................................................................................................................................... 4 1.1. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja ......................................................................................... 4 1.2. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja .............................................................. 5 2. ANALIZA STANJA ............................................................................................................................... 6 2.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI .............................................................. 6 2.1.1. Geografski poloţaj .............................................................................................................. 6 2.1.2. Geoprometni poloţaj .......................................................................................................... 7 2.1.3. Opće karakteristike prostora ............................................................................................... 8 2.1.4. Mineralni resursi ................................................................................................................. 9 2.1.5. Hidrografske karakteristike .............................................................................................. 10 2.1.6. Šumski resursi .................................................................................................................. 11 2.1.7. Posebene prirodne vrijednosti .......................................................................................... 11 2.1.8. Klimatske karakteristike ................................................................................................... 12 2.2. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA....................................................................... 13 2.2.1. Bliţa istorija demografske slike ....................................................................................... 13 2.2.2. Zanimanje stanovništva .................................................................................................... 13 2.2.3. Popis stanovništva ............................................................................................................ 14 2.2.4. Broj stanovnika na općini “procjena” ............................................................................... 14 2.2.5. Ukupan broj raseljenih lica na općini ............................................................................... 14 2.2.6. Starosna struktura stanovništva ........................................................................................ 14 2.2.7. Polna struktura stanovništva ............................................................................................. 14 2.2.8. Nacionalna struktura stanovništva .................................................................................... 14 2.2.9. Demografski trendovi ....................................................................................................... 15 2.2.10. Zaposlenost i njihova struktura....................................................................................... 16 2.2.11. Mogućnost prekvalifikacije ............................................................................................ 17 2.3. EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN..................................................... 18 2.3.1. Stanje privrede .................................................................................................................. 18 2.3.2. Stanje poljoprivrede.......................................................................................................... 25 2.3.3 Turizam............................................................................................................................. 31 2.4. INFRASTRUKTURA................................................................................................................ 32 2.4.1. Saobraćajna infrastruktura ................................................................................................ 32 2.4.2. Stanje telekomunikacija.................................................................................................... 38 2.4.3. Elektro – energetski sistem ............................................................................................... 38 2.4.4. Vodoprivredna i kanalizaciona infrastruktura .................................................................. 43 2.5. OBRAZOVANJE....................................................................................................................... 46 2.5.1. Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja....................................................................... 46 2.5.2. Predškolsko obrazovanje .................................................................................................. 46 2.5.3. Osnovno obazovanje ........................................................................................................ 47 2.5.4. Srednje obrazovanje ........................................................................................................ 49 2.5.5. Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................. 55 2.5.6. Biblioteke ......................................................................................................................... 55 2.6. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................................... 58 2.6.1. Zdravstvo .......................................................................................................................... 58 2.6.2. Socijalna zaštita ................................................................................................................ 61 2.6.3. Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih ........................................................................... 62

2

2.7. KULTURA I SPORT ................................................................................................................ 63 2.7.1 Kultura ............................................................................................................................... 63 2.7.2. Sport ................................................................................................................................. 64 2.8. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI .......................................................................... 66 3. SWOT ANALIZA ................................................................................................................................. 68 3.1. Snage .......................................................................................................................................... 68 3.2. Slabosti ........................................................................................................................................ 69 3.3. Mogućnosti – šanse ..................................................................................................................... 69 3.4. Prijetnje........................................................................................................................................ 70 4. VIZIJA ................................................................................................................................................... 71 4.1. Misija lokalne uprave .................................................................................................................. 71 5. STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................................................................ 72 5.1. CILJ 1 Privreda i poduzetništvo .................................................................................................... 73 5.2. CILJ 2 Partnerski odnosi i ljudski potencijali ............................................................................... 75 5.3. CILJ 3 Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom ......................................... 76 5.4. CILJ 4 Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom zaštita ţivotne sredine ................................... 77 5.5. CILJ 5 Razvoj općinske uprave na principima, zakonitosti, transparentnosti, uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti, profesionalizma i politiĉke nezavisnosti ......................... 77 5.6. CILJ 6 Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i psiho-socijalne zaštite graĊana ........................ 78 5.7. CILJ 7 Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti.................................................................................. 78 5.8. CILJ 8 Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana .............................. 80 6. RAZVOJNI PROGRAMI .................................................................................................................... 81 6.1. Programi izgradnje poslinih inkubatora....................................................................................... 82 6.2. Program formiranja Agencije za lokalni razvoj ........................................................................... 82 6.3. Program izgradnje poslovnog centra preko puta pošte ................................................................ 83 6.4. Program uticaja na uspješno završenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada nerade ......................................................................................... 83 6.5. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta ........................................................... 83 6.6. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena ........................................................... 84 6.7. Program razvoja poljoprivrede .................................................................................................... 84 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj .................................... 86 6.9. Program infrastrukturnog povezivanja općine............................................................................. 86 6.10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina ........................................................................... 86 6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda............................................................................ 87 6.12. Program vodosnadbijevanja općine Cazin................................................................................. 88 6.13. Program zbrinjavanja otpada I otpadnih voda ........................................................................... 89 6.14. Program razvoja ljudskih potencijala ........................................................................................ 89 6.1. Program zaštite ţivotne sredine .................................................................................................. 90 7. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA ........................ 93

8. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST ............................................................................... 94

3

tehniĉko-tehnološke. kako bi se smanjile razlike izmeĊu mjesnih zajednica u pogledu uslova ţivljenja. kao i druge susjedne drţave. taĉka 1. Statuta općine Cazin (Sluţbeni glasnik općine Cazin broj:2/02). 1/98. kao i da u procesu realnog planiranja usklaĊuje razvojne protivrjeĉnosti lokalnih i regionalnih interesa. u sadrţaju ovog dokumenta ukazuje se na kljuĉne elemente. privredne i kulturne promjene. racionalno korištenje. Stoga je planiranje neprekidan proces kojim se prate politiĉke.godine. a kojim je takoĊe propisano da općina donosi razvojna planska dokumenta.1. kvalitetnih programa koji bi riješili ili umanjili navedene probleme. istog zakona. U tom smislu osnovni znaĉaj ovog dokumenta jeste da je sveobuhvatnom analizom stvorio kvalitetnu osnovu za iznalaţenje najracionalnijih kratkoroĉnih i dugoroĉnih rješenja društveno-ekonomskog razvoja općine Cazin. zaštiti ţivotne okoline itd. To praktiĉno znaĉi da se u lokalnoj zajednici moraju verifikovati kriterijumi i dati precizne ĉinjenice za: racionalno korištenje prostora i privrednih resursa. našla se u procesu tranzicije. koji su od velikog interesa za ukupan društveno ekonomski razvoj.-2010. a što je prouzrokovalo nagli pad proizvodnje. odnosno procjena realne mogućnosti korištenja svih raspoloţivih resursa i drugih prednosti.stav 1. 1. postizanje ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora općine. taĉka 2. kojim je regulisano da općina u okviru samoupravnog djelovanja osigrurava lokane potrebe stanovništva u oblasti obrazovanja i odgoja. Naravno. broj:5/97. unapreĊivanje i oĉuvanje prirodne okoline. Ovakvih socio-ekonomskih pojava i problema nije bila pošteĊena ni općina Cazin što je imalo za posljedicu potrebu za pronalaţenje konkretnog djelovanja. Pravni osnov za donošenje ovakvog planskog dokumenta sadrţan je u ĉlanu 10. a samim tim i socijalne probleme. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Sluţbeni glasnik USK-a. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja Polazeći od ĉinjenice da je planiranje jedan od osnovnih oblika usklaĊivanja razliĉitih interesa i subjekata na odreĊenom prostoru. i ĉlanu 28. porast nezaposlenosti.1. istorijskih i kulturnih vrijednosti ove općine. UVOD Bosna i Hercegovina. kojim je regulisano da Općinsko vijeće donosi programe razvoja pojedinih djelatnosti. taĉka 5. socijalnoj zaštiti. tj. polazeći od kriterijuma racionalnog korištenja prirodnih i drugih komparativnih prednosti ove sredine.2/00 i 7/01). nered na trţištu. kao realni pokazatelji svih kljuĉnih elemenata koji uĉestvuju u kreiranju društveno-ekonomskog razvoja. te ĉlanu 18. organizaciju i ureĊenje prostora. nego su usklaĊeni interesi i ţelje svih subjekata na prostoru općine Cazin i pretoĉene su u dokumentu koga smo nazvali Strateški plan razvoja općine Cazin za period 2005. utvrĊivanje infrastrukturne mreţe i usklaĊivanje iste sa potrebama stanovništva i privrede. radu i zapošljavanju. sportu. 4 . ove aktivnosti nisu u kontekstu politiĉkog djelovanja pojedinih osoba ili pojedinih politiĉkih opcija. kulturi. neracionalno korištenje resursa. pravne.

na osnovu kojeg je Odbor za planiranje i razvoj otpoĉeo sa narednim aktivnostima. Na bazi svega naprijed navedenog identifikovani su strateški ciljevi i pravci razvoja općine Cazin u periodu 2005. Po okonĉanju ove faze i prikupljanja podataka Odbor za planiranje je formirao 8 grupa po konkretnim oblastima.-2010. te organizacija koje su pomogle u prikupljanju i analiziranju podataka. sporta i kulture.godine.2003. U cilju prikupljanja podataka i ukljuĉivanja svih relevantnih subjekata u proces planiranja odrţani su brojni sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica. mjesnih zajednica. te predloţio moguće razvojne programe i projekte za realizaciju strateških ciljeva. poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage. a prijetnje i teškoće u šanse. kao i mjere i aktivnosti za implementaciju i nadziranje realiazcije ove strategije.2003. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. mogućnosti kao i prijetnje. socijalne i zdravstvene zaštite. predstavnika izvršne vlasti. privrednih poduzetnika. Primarni cilj ovog dokumenta je da ukaţe na jasan pravac i pokuša identifikovati strateške smjernice za budući razvoj ove lokalne zajednice. udruţenja i graĊana. koje su slabosti. 5 . demografska kretanja i stanje trţišta rada. Na sjednici Općinskog vijeća odrţanoj 27. analizirajući interne i eksterne faktore definisana je vizija razvoja općine Cazin na slijedeći naĉin: Općina Cazin treba da postane srednje razvijena općina sa jakom malom privredom. raznih drugih institucija i pojedinaca. nevladinim organizacijama itd.1. direkcija i zavoda pismenim putem traţeni su Izvodi razvojnih planova koji se odnose na podruĉje općine Cazin kako bi se isti unijeli u razvojni plan općine Cazin. Od resornih kantonalnih ministarstava. Općinsko vijeće općine Cazin ja na sjednici odrţanoj 26.godine. Analiza stanja općine Cazin je u zadanom roku uraĊena i razmatrana na sjednici Općinskog vijeća 29. raznih udruţenja.godine i da istu dostavi Općinskom vijeću na razmatranje i usvajanje.07. Odmah se pristupilo izradi socio-ekonomske analize stanja na općini Cazin sa SWOT analizom kao pretpostavkom i osnovom za izradu Strateškog plana razvoja. privrednih subjekata. infrastrukture. uz manje primjedbe i sugestije koje su naknadno ugraĊene u dopuni Analiza jednoglasno usvojena. Na kraju.11. društvenih djelatnosti.2.godine imenovalo 8 ĉlanova Odbora za planiranje i razvoj ispred zakonodavne vlasti. poljoprivrede. ekonomije. Na navedenoj sjednici Zakljuĉkom Općinskog vijeća dato je zaduţenje općinskom naĉelniku i Odboru za planiranje i razvoj da u roku od 90 dana uradi socio-ekonomsku analizu stanja općine Cazin kao polaznu osnovu za izradu Strateškog plana razvoja općine Cazin za period 2005.godine jednoglasno je usvojen ponuĊeni Plan rada i aktivnosti. te utvrĊena vizija. produktivnom poljoprivredom. obrazovanja.12. koja je nakon duţe rasprave. satavljene od ĉlanova OPR-a i struĉnjaka po datim oblastima koji su uradili priloge za Strateški plan razvoja općine Cazin. Kroz SWOT analizu uzimajući u obzir sve podatke o geografskom poloţaju općine Cazin. a općinski naĉelnik svojim Rješenjem imenovao je još 7 ĉlanova navedenog odbora. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja Strategija razvoja općine Cazin je rezultat rada lokalnih organa vlasti (Odbor za planiranje i razvoj općine Cazin) i predstavnika OSCE-Odjela za demokratizaciju. U vezi sa ovim. Na istoj sjednici Općinskog vijeća dat je zadatak Odboru za planiranje i razvoj da pripremi i predloţi odmah za narednu sjednicu OV Plan rada i aktivnosti OPR-a na izradi Strateškog plana.-2010. Nakon opseţno saĉinjene anlize. Odbor za planiranje razvoja utvrdio je viziju. odnosno snage sa kojima općina raspolaţe.2003. lokalne uprave i drugih parametara utvrĊene su prednosti.

Buţim. Sanski Most i Velika Kladuša. Teritorija Općine Cazin zahvata 356 km2. Bosanski Petrovac.1.1.2. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI 2. ANALIZA STANJA 2. odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Kljuĉ. 6 . Bosanska Krupa. Geografski poloţaj Općina Cazin nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Općina Cazin je konstitutivni dio Unsko-Sanskog kantona u okviru kojeg se osim Cazina nalaze i općine: Bihać. Relativna gustina naseljenosti iznosi oko 178 stanovnika na 1 km².1.

na podruĉju općine primarnu ulogu ima magistralni put M-4.1. Geoprometni poloţaj Danas podruĉje Unsko-Sanskog kantona povezuje Savsku i Jadransku razvojnu osovinu. duţine 52km koji povezuje općinu Cazin preko Srbljana sa kantonalnim centrom (Bihać) i drugim gradovima F BiH i RS. kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeĊa.Banjaluka ). te sjeverozapad-jugoistok. a preko Vel. preko Cazina. termalnih voda u banji Gata su znaĉajne prednosti. sa kantonalnim centrom.2. 7 .Novi.Kladuše sa podruĉjem susjedne Republike Hrvatske. rijeke Une.Krupe. blizina rijeke Korane. Od ostalih saobraćajnica treba izdvojiti regionalni put koji Cazin. Kanton i općina Cazin će svoje razvojne ambicije moći u potpunosti da zadovolje. Trenutno. blizina nacionalnog parka "Plitviĉka jezera". Blizina velikih centara u Republici Hrvatskoj.2.2. a preko Unsko-Sanskog kantona i preko Bosne i Hercegovine poveţe Zapadna Evropa sa Bliskim Istokom. povezuje sa podruĉjima RS (B. preko Stijene i Bos. Kada se realiziraju ovi putni pravci. Formiranjem općine Buţim putni pravac CazinBuţim poprimio je regionalni znaĉaj jer povezuje Buţim. koristeći ih u cilju intenziviranja razvoja svog podruĉja i adekvatnijeg korištenja resursnih potencijala lovnih podruĉja. koje omogućavaju da se podruĉje Cazina višestruko poveţe sa susjednim i širim podruĉjem. a u budućnosti će ovim podruĉjem prolaziti Evropski transportni koridori u pravcu sjever-jug. poveţe Panonska nizija i Jadran.

2.1. na koju stranu su uglavnom orjentirani i vodeni tokovi. u kojem se istiĉu uzvišenja: Japića Brdo kod Cazina (510 m). Iznad površi izdiţu se usamljena uzvišenja: Velika Gomila (kote 797 i 745) i dio Male Gomile. Sjeverni i sjeveroistoĉni dio karakteriše nisko brdovit reljef sa nadmorskom visinom 300-400 metara. Juţna morfološka cjelina je nastavak Liĉke površi i pripada tipu nepotpunog krasa. dok su od podzemnih oblika kraške erozije najĉešći ponori. Površ je blago nagnuta prema dolini Toplice. u pojas rudnih planina Dinarskog sistema. Najveći ponor nalazi se u mjestu Stijena. Muratovo brdo (518 m) i najviša toĉka na teritoriji općine Kudića brdo (522 m) u sklopu "Pećkih brda" – dominantnog kraja na cijeloj teritoriji. Na teritoriju općine po pejzaţnom izgledu i hidrografskoj mreţi moguće je izdvojiti juţnu i sjevernu morfološku cjelinu. Manje pećine evidentirane su u Šepićima i lijevoj strani kanjona rijeke Une. 8 . u koji ponire Koprivska rijeka (Horljava). Teren se blago spušta prema sjeveru teritorije općine i dalje. Geomorfološka cjelina na sjeveru je veća i prelazi na teritoriju općine Velika Kladuša i teritoriju susjedne Republike Hrvatske. ĉija razdjelna linija ide pravcem Trţaĉka Raštela – Mutnik – Cazin – Stijena. Ovo podruĉje odlikuje veći broj manjih vodenih tokova bujiĉnog karaktera.3 Opšte karakteristike prostora: Morfološki ovo podruĉje pripada pojasu Dinarskih planina. desne pritoke rijeke Korane. kod starog grada. Od površinskih kraških oblika najĉešće su vrtaĉe (dolovi).

UtvrĊeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima.90%.000. sadrţaj vlage je 30.797. Ograniĉena istraţivanja izvršena na termalnim izvorima na podruĉju Trţaĉkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama. a vanbilansne C2 kategorije od oko 40. ploĉastih vapnenaca i drugih minerala. uz glavnu cestu kod Ćoralića. Geološke rezerve su relativno velike.6%.2. pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraţivanja radi utvrĊivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u graĊevinarstvu. Najĉešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Prema raspoloţivim podacima moţe se reći da ugalj bazena Cazin-Trţac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). geološke rezerve tih dolomita na podruĉju općine Cazin. tufora. u Crnaji 3 m. 9 . što znaĉi da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. ĉije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama. postoji ciglana u ĉijoj neposrednoj blizini se nalazi leţište ciglarske gline.245 kcal). Crnaja i Šturlić. kvarcnog pijeska.593 kJ (3. Cazinski ugljeni bazen proteţe se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu. PreraĊivanje dolomita kod Ćoralića (Dţehveruša) je poznato i van granica Unsko-Sanskog kantona. pepela 17. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istoĉno od Trţca i dobiveni su pozitivni rezultati.4 Mineralni resursi: Na podruĉju općine Cazin nalaze se znaĉajne geološke rezerve gipsa. a sumpora 2. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istraţene su i obraĉunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra. Zapadno od Cazina. Osim lokaliteta "Dţehveruša" sigurno postoje znaĉajne. na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. Donja toplotna vrijednost uglja je 13. Prema sadrţaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve.75%. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići. Juţno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješĉara. Sjeveroistoĉno od naselja Stijena.1. dovoljno ne istraţene.000 t uglja.000 t.5 metara. na duţini od oko 20 km i prosjeĉnoj širini oko 6 km. a u Šturliću preko 4.

U kanjonu Une su brojni izvori i vrela. Znaĉaj podzemnih voda je vrlo velik. koje se ponovo javljaju kao nove rijeke odnosno potoci.slivno podruĉje rijeke Une sa glavnom pritokom Dobrenicom. okruţeno niskom šumom i grmljem. nalaze se bliţe korisnicima i ĉistije su od površinskog "prihranjivaĉa". rjeĉica Dobrenica. Korana je mirna rijeka. slaba ocjedivost terena te samim tim zamoĉvarenje poljoprivrednog zemljišta i nemogućnost njegove obrade. Pored rijeka koje cijelim tokom teku površinski. broju izvora i bogatstvu rijeĉnih tokova. te već pri pojavi svakogodišnjih velikih voda priobalno zemljište biva plavljeno. naroĉito u ljetnom periodu. Na podruĉju općine egzistiraju tri slivna podruĉja: . Najznaĉajnija takva ponornica je Koprivska rijeka (Horljava). te .5 km. Najveće vrelo je kod ţeljezniĉke stanice Grmuša za koje se pretpostavlja da je ponornica Koprivske rijeke (Horljava). ada. Mrcoljicom i Pivnicom. Na dijelu Cazinske općine u Unu utiĉe samo jedna kratka pritoka. Okolno zemljište je priliĉno široko i ravno. Nastaje od potoka i vrela kod sela Vrela i izvora Kamenica i Crnog vrela ispod sela Osredka.5 km dugim tokom. Posljedica plitkog korita je vrlo ĉesto visok nivo podzemnih voda u priobalnim dijelovima. Po izlasku iz kanjona kojeg je izgradila u kreĉnjaĉkoj površi izmeĊu Sadilovca i Bugara. Crnajom. naroĉito sa lijeve strane za koje se pretpostavlja da su od potoka koji poniru na kraškoj površi. Najduţa rijeka na općini Cazin je rijeka Mutnica sa svojim 19. 10 .5 Hidrografske karakteristike: Hidrografska situacija na podruĉju općine Cazin karakteriše razliĉitost u gustini rijeĉne mreţe. dok je prema Bos.1. One se nalaze na velikim dubinama.2. Prema Bihaću je nešto šire eroziono proširenje. Grahovom rijekom. Mutnicom.slivno podruĉje rijeke Korane sa glavnim pritokama Toplicom. jer su prostorno "razvuĉene". ima izvjestan broj ponornica. . nataloţeno je dosta sedre sa mnogobrojnim opasnim virovima. svi ostali vodotoci nisu dovoljno bogati vodom. Druga po veliĉini je rijeka Korana. Sliĉna situacija je i sa poljoprivrednim površinama uz vodotoke rijeke Mutnice i Toplice ĉija su korita takoĊe nedovoljnog kapaciteta. Korito joj je plitko i široko. Duţina toka je 1. Na osnovu raspoloţivih podataka moţe se zakljuĉiti da cazinski region raspolaţe rezervama podzemne vode koja bi mogla obezbijediti vodosnabdjevanje od 700 l/sec. Najveća rijeka je Una.slivno podruĉje rijeke Gline sa glavnim pritokama Rijekom. Osim rijeke Une. tok jako meandrira i ima dosta staraĉa i mrtvaja. Izvire ispod strme strane amfiteatralnog erozionog kraškog proširenja izmeĊu naselja Prošići i Ostroţac. Ovdje tok Une ima dosta brzaka. na dijelu granice sa R Hrvatskom.Krupi rijeka Una usjekla veliĉanstven kanjon.

osnovana plantaţa. bukvom i drugim vrstama.aktivnosti su usmjerene na podizanje i mjere njege šuma. virova. obiĉnim grabom. Sada se kesten nalazi u ĉistim sastojinama. pruţaju izvanredne uslove za odmor i rekreaciju. niske šume hrasta kitnjaka. lovor vrba (Salix pentanika).te vještaĉkim obnovama sa odgovarajućim vrstama. Sve ostale površine nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost i ĉinit će osnovu za nova pošumljavanja u narednom periodu. niske bukove šume. Visokih prirodnih šuma na podruĉju općine Cazin skoro i nema. sa mnoštvom brzaka. Za podruĉje općine Cazin je veoma znaĉajna šuma kestena. a mjestimiĉno i prave prirodne rijetkosti u sklopu originalnih prirodnih ambijenata.6 Šumski resursi: Šume na podruĉju općine Cazin angaţuju znatan dio općinske teritorije.Navedene aktivnosti provodi PJ: «Šumska uprava za uzgoj»Cazin u okviru JP»Unsko sanske šume» Bos. Floristiĉki i prirodni fenomen rijeke Une daje peĉat ne samo ovom podruĉju. i dr. Šume u svojini graĊana (privatne šume) u nadleţnosti su Kantonalnog resornog ministarstva. Dolina rijeke Une sa svojim atraktivnim kanjonom. šibljaci i goleti.090 ha (oko 52% u društvenoj i oko 48% u privatnoj svojini).Krupe raste izuzetno bijela vrba (Salix alba) drvo koje u sklopu narasta do 25 i do 30 m. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi oko 10. sedre i ada. a i ukus je bolji. Poĉetkom 2001.godine iz Italije (region Firence) donesene su dvogodišnje sadnice marona.stvoren matiĉnjak za uzimanje kalem granĉica. U jesen ove godine već su vidni i prvi oĉekivani rezultati. izuzev vještaĉki podignutih nasada ĉetinara u primjesi sa prirodnim vrstama lišĉara. oko 25% općinske teritorije. Flora Une je tipiĉna za vodotokove naših rijeka.000 ha. Kalemljenje i oplemenjivanje pitomog kestena sa kultivarom tipa maron. preteţno u mješovitim šumama sa hrastom kitnjakom. i 2003. rana vrba (Salix daphnoides vill). gdje dominiraju razne vrste vrba. a od drugih vrsta vrba znaĉajne su: krta vrba (Salix fragilis). ali autohtonog porijekla.krupnoća ploda je 2-3 puta veća od ploda pitomog kestena. a mjestimiĉno potpuno kamenite. svojom ĉistom i lijepom zelenom bojom vode. godini i biće nastavljeno i narednih godina.Urod plodova marona je dobar. te niske kestenove šume.1.2.koja je ove godine prerasla nivo općine. Radi se o jako degradiranim niskim šumama. ako se uzmu u obzir niske šume. šume angaţuju najviše površine.7. niskih proizvodnih mogućnosti. malim površinama (cjelinama). cerom. Posebne prirodne vrijednosti: Ĉitavo podruĉje općine. U kanjonu Une izmeĊu Ostrošca i Bos. dolinske strane obrasle borovom i mješovitom šumom. Prisutna je aktivnost na popularizaciji kestena kroz društvenu manifestaciju «KESTENIJADA». 11 . Poslije poljoprivrednih površina. nego predstavlja prirodnu vrijednost koja moţe da podnese najstroţije meĊunarodne kriterije vrednovanja prirodnim znamenitosti i ljepote. 2. Najrasprostranjenije šume su lišĉari. Najveći areal pitomog kestena u Bosni i Hercegovini nalazi se na podruĉju cazinske općine. zauzimajući tako oko 2. bogatstvo ribom. te sa kalemljenjem nastavljeno u 2002. i zasigurno će doprinijeti animaciji ploda kestena ovog podruĉja u trţišnom smislu kao robe kroz najrazliĉitije forme. a naroĉito dijelovi uz rijeku Unu pruţaju obilje izvanrednih prirodnih pejzaţa.1. Pored pošumljavanja šumskih goleti i u toku rata devastiranih šuma.Krupa.

posebnu vrijednost ĉini i neposredno okruţenje sa bogatim relejfnim oblicima i stvorenim vrijednostima kulturno-graditeljskog naslijeĊa (stari gradovi na visovima kanjona i proširene doline). sedrotvoraca i biodinamike. dok su najtopliji juli. 12 . februar i mart imaju podjednak srednji broj dana sa padanjem snijega. dok je zimski period (januar. ili 23% više od srednje godišnje koliĉine padavina. Ljepota Une je tolika da se ĉesto neopravdano zaboravlja na druge prostorne cjeline u općini koje posjeduju znaĉajne prirodne vrijednosti: rijeka Korana koja tangira općinsko podruĉje sa zapadne strane. Pored pejzaţnih ljepota koju ĉine autentiĉna flora Une i fenomenalnih pojava proizišlih u odnosu sedre i vode. sedrotvorci ţive samo u brzacima i sedra je ţiva samo ako je prekrivena originalnim ţivim slojem sedrotvornih mahovina. zatim ĉitav juţni pojas Banje Gate do Ostroţca ukljuĉujući i termomineralne vode Gate. a najrijeĊi jugoistoĉni vjetar. Ova prirodna pojava je danas veoma rijetka u svijetu što još više potencira vrijednost Une. maj.7 m/sec) i jugoistoĉni (1. Ljetnji mjeseci imaju nešto manje padavina (juli. juni: 338 mm) i tokom jeseni (oktobar. Decembar. zatim decembar i februar. Sa bioklimatskog stanovišta prosjeĉno je najpovoljnije vrijeme za ţivot i rad u maju i prvoj polovini juna.6 °C.1. MeĊutim. te ponori kod Pećigrada i Stijene. Autohtonu vegetaciju rijeke Une ĉini crna joha (Alnus glutinosa) do 30 m visoko drvo. Na podruĉju općine Cazin najĉešći su sjeverni vjetrovi. Mjesec sa najviše dana sa pojavom padanja snijega je januar. sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20.5 m/sec). ali se ne zadrţava. novembar i decembar sa 335 mm). dok je bijela joha (A. pa brdo V. august. Oblici sedre su razliĉiti i ponekad fantastiĉni. dok je u najkišovitijoj godini palo 1497 mm.8 Klimatske karakteristike: Ovo podruĉje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima. zatim jugozapadni (1. jer je i prosjeĉna temperatura veća. velika koliĉina vode. Najhladniji mjeseci su: januar. u vegetaciji Une sudjeluju i topole. kada su i temperature najniţe.Osim vrbe. Ono što ĉini Unu izuzetnom rijekom je svakako prirodni fenomen sedre. pa se i snjeţni pokrivaĉ najduţe zadrţava. sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Bez snjeţnih padavina su juni.1 m/sec). septembar sa 300 mm na 1m2). august. odnosno oko 75 dana godišnje. februar i mart 242 mm na 1m2) sa najmanje padavina.incana) nešto niţa (od 10-25 m) koja je vaţna kao zaštita na slabo plodnim terenima uz brdske i planinske potoke. Da bi sedra ţivjela moraju postojati prirodni uslovi: prirodno prelijevanje vode preko barijera. ĉistoća vode. najveću brzinu ima juţni vjetar (2.Gomila i dr. 2.5 °C. dok je srednja brzina ostalih vjetrova ista (1. Najviše padavina ima u toku proljeća (april. i to bijela i crna topola (Populus alba i Populus nigra). august i septembar. Maksimalne koliĉine padavina zabiljeţene su u mjesecu oktobru 359 mm.4 m/sec). Prosjeĉna godišnja koliĉina padavina na ovom podruĉju je 1213 mm na 1m2. Sedru reprodukuju serdotvorci. U maju snijeg moţe padati. u martu se snijeg kraće zadrţava. te juni. što je za 284 mm. a zatim skoro cijeli septembar. juli. U prosjeku. Srednja godišnja temperatura zraka je 9.

552 46.406 12.3 hektara po stanovniku.2. a za normalnu ishranu stanovništva je neophodno najmanje 0.471 1971 45.9 2.459 ha što je oko 0.022 37. i 1980.Pedološki sastav i kvalitet tla nije takav da bi se na njemu bez intezivne agrotehnike mogli ostvariti znaĉajniji prinosi. višak radne snage jedan dio radno aktivnog stanovništva se zapošljavao u bivše republike.110 10.217 Prosjeĉna stopa rasta u % 1948. MeĊutim i pored toga općina je imala a i sada ima malu stopu zaposlenosti. 13 .723 29.0 1. Bliţa istorija demografske slike Stanovništvo općine Cazin posmatrano u periodu 1948. a sadašnje drţave Sloveniju i Hrvatsku. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA 2.U zadnje vrijeme dolazi do znaĉajnijeg mehanizovanja te primjene agrotehniĉkih mjera u poljoprivredi pa su prinosi osjetno u porastu. a znaĉajan broj i u zemlje Zapadne Evrope i to preteţno Austrija.545 25. koje se za 43 godine udvostruĉilo.2 1.2. godine tradicionalno bila osnovna privredna djelatnost i izvor prihoda stanovništva općine. ( 178 stan.599 Broj stanovnika 1961 35. Podruĉje 1948 Općina Cazin Grad Selo 30.3 Izrazito visoke stope nataliteta i umjerene stope mortaliteta u posmatranom periodu imale su za posljedicu visok prirodni priraštaj a time i ukupni porast stanovništva općine. do 1991.2 2. 2.1961.558 1991 63. Njemaĉka i Švicarska.194 5.2.144 4.1.19811961 1971 1981 1991 1./km2 ). Razvoj vitalnih komponenti pokazuje da se stanovništvo općine nalazi u demografskoj tranziciji koju karakteriše brţi pad nataliteta od pada mortaliteta pa je prirodni priraštaj u kontinuiranom padu. Iako je stopa prirodnog priraštaja viša u seoskim podruĉjima zbog stalne migracije stanovništva prema gradu ukupan porast stanovništva odvijao se sporije nego u gradu.3 2. Poljoprivreda je sve do 1972. Stopa rasta stanovništva općine pokazuje tendenciju povećanja do 1971.9 4. strukturi privrede i drugim elementima.0 19481991 2. OdreĊeni broj je zaposlen u trgovini i ugostiteljstvu te zanatskoj djelatnosti. procentu zaposlenosti stanovništva. mjereno prema društvenom proizvodu po stanovniku.5 1.0 2.8 2.189 51. Razvoj industrije općine desio se izmeĊu 1972.468 8. Zanimanje stanovništva Općina Cazin spada u red najnerazvijenijih općina u B i H.Tada dolazi do promjene u strukturi zaposlenih gdje industrija zauzima vodeće mjesto.2.4 hektara.6 3. godine kada je izgraĊeno nekoliko znaĉajnijih privrednih objekata.446 1981 57.7 2.1 1. pa općina Cazin spada u najgušće naseljene u Bosni i Hercegovini.Inaĉe poljoprivredni potencijali općine su dosta skromni.. godine da bi kasnije bila u opadanju. godine bilo je u kontinuiranom porastu.2.6 2.1971. Obzirom na veliku nezaposlenost tj.Ukupna obradiva površina iznosi 20.

56% 2.35% 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 62. Polna struktura. Broj stanovnika na općini. “PROCJENA” 31.godine 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 17.75% 14 .778 7.36% Muslimani Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali 97.65% 0.12.2003. Popis stanovništva 1991 godine Muslimani 61.21% 0.2003 godine: 66.7.2003. Starosna struktura stanovništva.2. Ukupan broj raseljenih lica na općini Cazin.2.2.22% 1.18% 0.4.2. “PROCJENA” 31.12.8.634 2.2.864 5.12. “ PROCJENA” Stanje 31. Stanje 31. “PROCJENA” 31.2.861 Srbi 765 Hrvati 142 Jugosloveni 411 Ostali 227 ____________________ U K U P N O : 63.469 117 48 0.12.488 33.2003 godine: 150 Izvor podataka: Knjiga sluţbene evidencije raseljenih lica i izbjeglica koja se vodi u općini Cazin.5.814 49 % 51 % 2. Nacionalna struktura.godine Bošnjaci Srbi Hrvati 66.3.6. 2.81% 29.2.2003.992 42.godine Muški Ţene 32.84% 2.406 0.07% Bošnjaci Srbi Hrvati 99.12.

2. - - - 15 .302 stanovnika : 15.406 stanovnika : 13. godina 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 ţivoroĊeni 1.171 995 1.000 831 870 900 789 800 704 700 600 500 373 383 387 395 404 373 404 382 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 živorođeni umrli 500 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 - Starosna struktura stanovništva se mijenja te se smanjuje procenat mlade populacije u odnosu na ukupno stanovništvo.64 ĉl/dom.200 1.406 domaćinstava = 4. popis 1991 godine.171 1.096 1. Smanjuje se broj ţivoroĊenih a broj umrlih je otprilike isti u posljednjih nekoliko godina što ima za posljedicu promjenu starosne strukture.044 831 870 789 704 umrli 373 383 387 395 404 373 404 382 900 800 700 600 788 723 608 649 497 427 385 322 Prirodni priraštaj Prirodni priraštaj 723 788 608 649 427 497 385 322 1.2. (Prema Godišnjem izvještaju o zgradama graĊenim u individualnom vlasništvu vidljivo je da se najveći broj objekata gradi na podruĉju grada odnosno prigradskim naseljima te u zonalnim centrima) Evidentan je i odlazak stanovništva u druge zemlje zbog teške ekonomske situacije.9.096 1. 63.100 995 1. Prisutna je migracija stanovništva iz ruralnih prema urbanoj sredini i zonalnim centrima.27 ĉl/dom.044 1. Iako nema zvaniĉne evidencije o ovoj pojavi ona je opće poznata i sigurno je prisutna.500 domaćinstava = 4. Povećava se broj domaćinstava uz istovremeni pad broja ĉlanova .300 1. Demografski trendovi Prirodni priraštaj stanovništva je u padu i kreće se ispod 10 promila. 2002 godina: 66.

822 280 3.353 lica su bila zaposlena u inostranstvu.000 3.488 296 3.165 4.343 4.110 15 111 839 31 7 2.2. a u taj broj nisu ukljuĉena lica koja su zaposlena u R Sloveniji i R Hrvatskoj jer su tad bili u sastavu SFRJ) Kvalifikaciona struktura nezaposlenih Godina Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV 1999 6.9 %.940 Nezaposleni 6. PKV.656 7.000 0 1999 2000 2001 2002 2003 6.000 zaposlenih u inostranstvu.10. mart 2003 godine) Ukupno 4.000 5.656 5.306 268 3.110 7.3 %.343 16 93 962 29 5 2. Zaposlenost Godina 1999 2000 2001 2002 2003 8.2.507 NSS 368 VKV 52 KV 775 PKV 336 NKV 1186 U navedenu cifru nisu ukljuĉena lica koja se nalaze na privremenom radu u inostranstvu jer nam ti podaci nisu dostupni.246 287 4.150 6. (Prema popisu 1991 godine 3.607 5.000 6.160 6.662 Izvor:Statistiĉki podaci o privrednim i drugim kretanjima.629 2001 6.940 Zapos l eni Nez apos leni Kvalifikaciona struktura zaposlenih ( stanje.150 6.165 7.707 2003 7.656 8 84 698 31 1.872 4.160 6.000 7.607 6.018 2000 6. VŠS i VSS iznosi 1.SSS i KV radnici 45.160 4 47 557 1 1.630 6. 16 . Od ukupno prijavljenih nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje uĉešće nekvalifikovanih iznosi 52. U bliţoj prošlosti bio je visok procenat nepismenosti te je starija generacija radno aktivnog stanovništva uglavnom nekvalifikovana radna snaga .150 5 61 662 5 4 1.115 285 3.728 2002 7.80 % a uĉešće VKV.000 4. Kvalifikaciona struktura radno sposobnog stanovništva Iako nema podataka o kvalifikacionoj strukturi radno aktivnog stanovništva moţe se reći da je nepovoljna.630 6.343 Zaposleni 6. Naša je procjena da ima cca 7.110 7.000 2.872 4.960 VSS 256 VŠS 4480 SSS 1.000 1. Federalni zavod za statistikiu.

......nekretninama i ost........................NerasporeĊeno po SKD .Financ.....................11...............bravar 131 ............ 17 .....58 Posl......................automehaniĉar 341 ....................Trgovina ....graĊevinski tehniĉar 71 II STEPEN ....... ….ekonomski tehniĉar 199 ................ …...................... ….. posredovanje..................................Ugostiteljstvo .............. …400 ..56 ...................... …631 .......... Po stepenu najbrojnija zanimanja su slijedeća: I STEPEN IV STEPEN ........tesar 32 .......................Nastavnik razredne nastave 22 ....soc.........................djelatnosti ...................087 (Broj zaposlenih koji nije rasporeĊen po SKD odnosi se na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama) U k u p n o : .........zidar 118 .....................djel...........2....mašinbravar 152 Oblasti zaposlenja Zaposlenost po djelatnostima ( august 2003 godine ) ................Obrazovanje ............ Mogućnosti prekvalifikacije Mogućnosti za prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju radno sposobnog stanovništva su moguće putem Zavoda za zapošljavanje koji organizuje kurseve za radniĉka zanimanja preko Centra za obrazovanje odraslih koji se nalazi u Bihaću.. 4........... ....Rekreativne..........................Isto tako J.......daktilograf 30 VI STEPEN III STEPEN ............ 1.Komunalne djelatnosti .............................prodavaĉ 513 ...Prema izvještaju JU Sluţba za zapošljavanje Biro rada Cazin ukupan broj nezaposlenih je 7.................. I i II srednja škola u Cazinu organizuju vanredno školovanje za sticanje odreĊenih kvalifikacija u zanimanjima koja imaju po programu rada škola...... …212 .................... 1........186 lica ( juni 2003 godine)....Industrija .......GraĊevinarstvo .. obv..........kulturne i sportske djelatnosti...............................Zdravstvena i socijalna zaštita ...............maturant gimnazije 110 .........raĉ...........poljoprivredni tehniĉar 54 ...konfekcionar 188 ...................zidar 231 .........................Transport i veze ...........Javna uprava i odbrana.. 2......... …208 .......... …132 ..........................vozaĉ 116 ...............57 ..............................................posl.NK 3......osiguranje....... …....................28 ostale usluţne djelatnosti ....medicinski tehniĉar 49 ..................................680 ...........67 .....934 Ako se posmatra neregistrirana zaposlenost moţe se konstatovati da se najveći broj radno aktivnog stanovništva bavi poljoprivredom..... ….. osiguranje ..................... ............mašinski tehniĉar 219 ............................................411 .Šumarstvo i šumarske usluge… ............Viša ekonomska 52 .........................587 .... .....U................

Na lokalnoj razini ipak su se isticale industrija graĊevinarstva. Iako je poljoprivreda bila najznaĉajniji privredni dio znaĉajno je spomenuti oblast graĊevinarstva i trgovine. a pogotovu za obradu i stjecanje izgubljenih trţišta. Tokom rata privreda Cazina je pretrpila znaĉajne štete na svojoj imovini. vlasništvo kao i finansiranje obzirom da poslije rata nije se moglo doći do pribliţno kvalitetnih financijskih sredstava za pokretanje i odrţavanje proizvodnje.2. klanje i konfekcioniranje mesa peradi. U sadašnjem vremenu samo su još dvije firme u drţavnom vlasništvu i njihov obim poslova znaĉajno je opao. Prije rata u Općini Cazin je egzistiralo 12 privrednih subjekata. a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno trţište. "Praškasti proizvodi" i "Puran"). 18 . Ogroman problem drţavnih firmi predstavlja neadekvatan menadţment. s tim da je industrijski napredak i standardizacija uslova proizvodnje jednostavno pregazila maltene kompletnu našu industrijsku strukturu. Efekti privatizacije nisu dali ni blizu oĉekivane rezultate izuzev "TOP" Ćoralići.Pošta".3 EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN 2. "Elektroprenos". poslovna jedinica "Elektrodistribucija".1 Stanje privrede Ekonomiju općine Cazin u prijeratnom periodu karakterizirala je usitnjenost privrednih subjekata kako po ukupnom prihodu tako i po broju zaposlenih što je rezultiralo da općina Cazin bude na dnu ljestvice kao izrazito nerazvijena općina u BiH. "PTT . te isti nisu ni mogli u ovakvom statusu biti nosioci privrednog razvoja u pravom smislu. Izuzev RO "RAD" i javnih preduzeća svi drugi privredni subjekti su bili u stvari poslovne jedinice (OUR-i ili RO) većih sistema u BiH. "Šumarija" i dr. proizvodnja medicinskih instrumenata. a neke proizvodnje kao proizvodnja papira vjerovatno neće nikada biti ni obnovljene. jedna "Ţitoprerada" ("Prerada kukuruza"). te trgovina koja je bila apsolutni nosilac trgovinske branše na općini. Završetkom rata dolazi do niza izmjena pozitivnih zakonskih propisa u oblasti privrede te se javlja niz novih manjih privrednih subjekata u privatnom ili dioniĉkom vlasništvu i dolazi do situacije u kojoj društvena preduzeća ne mogu parirati privatnim firmama prvenstveno zbog neefikasnog mehanizma kontrole prometa. Kada se govori o razvijenosti industrije u bivšem periodu ne moţe se reći da je naša općina imala znaĉajnu razvijenost bilo koje industrijske grane u usporedbi sa drugim DPZ-a ili prosjekom drţave. proizvodnja peradi. jedna nikako ne radi ("TKA") a drugoj iz godine u godinu otpada posao (Dubravahotel Sedra). ali iste djelatnosti nisu izrasle u subjekte prepoznatljive van Općine. Na općini Cazin su ostale još dvije firme koje nisu privatizirane: DOO "Dubrava" (hotel Sedra) proces u toku i DOO "TKA" za koju je nadleţna Federalna agencija za privatizaciju.3. 3 poslovne jedinice "Agrokomerca" ("Poljoprizvod". Zbog navedene situacije općina kao izrazito nerazvijena i veoma niskom stopom zaposlenosti u oblastima privrede okrenula se razvoju poljoprivrede.

100 5. Ćuprija “ prod.000 40.000 150.505.199 69.000 22.000 171. br.000 48.748 1.043 117.000 63.000 48.921 2.600.163 189.000 200.750 88.000 41.760. NOVA ZAPOS.000 140. 17. Ĉaršija “ Pecara-Divhana “ prod.136.151 95. 3.028 263.371. 35.549 1.872 207.127 44. prodavnica 88 “ prod.928 47.000 70.1 TKA Skadišni prostor br.812. CIJENA INVESTICIJE PREUZ.000 50. 52 “ prod.000 3.525.710 118.. 12. 15.786 283. br.462 131. 30.713 100.074.517 16. 28.000 1.000 90.000 250. br.513 12.909 229.082 362. 8.867.000 433. 2. 74 “ prod.420.000 600.471 1.000 100.164 379. br.782 13.685 13.309. 19. 29. br.713 7. br.289 491.000. PREUZETE OBAVEZE 1. 82 “ prod.000 50.000 19.000 50.000 49. br.000 20.knjiţara U K U P N O 849.319 2.000 243. 6.199.000 250.000 305. 21.998 8.731 349.603 93.806 15.694.000 300. 26. 11.847 503.433 194.105 53.000 200. 56 “ prod. RADNICI NOVA ZAPOŠ.000 200. 10. 34.000 66.849 146 44 321 59 570 25 43 99 60 233 4.428.401. 31.722 171.000 82. 72 “ prod. RAD.517 506.033 316. 95 “ prod.280 55.581.000 60. UKUPNO PREUZ.451 279. 3.929 58.000 28.196 152.000 2. Tr.771 87.000 170. 27.Raštela “ prod. 32.500 150.000 300.PREGLED PRIVATIZIRANIH OBJEKATA U MALOJ PRIVATIZACIJI R/B NAZIV OBJEKTA POĈET. 53 “ prod.000 80.100.000 53. 36. 22.000 300.Dubrava Auto-servis Rad Zanatske radionice Rad Stara škola I sprat Rad Stara škola II sprat Rad Transport TKA Eksterno skaldište br.2 TKA Sortirnica TKA Eksterno skladište br.108 167.000 214.106 189.997 703.000 201. 61 “ prod.000 500.000 372.628 23.000 3.040.705 4. 4. TOP 25 MAJ DOO BOSNA DD RAD DD MEDIC UKUPN O 4. br.544 3.489 204.800.879. 3 TKA Nedovršeno skaldište TKA Benzinska pumpa TKA Otvoreni skladišni prostor TKA Montaţna baraka TKA Štamparija TKA Nedovršena poslovna zgrada TKA Angropreduzeće.000 430. 4. 37.000 428. 25.566 176.400 50.000 2.500 150. 77 “ prod.000 8. br.496. 13.300 220. 18.000 50.136 8.497 240.741 400.000 50.845 100.000 360.485 130 2 11 7 10 24 13 2 2 13 5 7 8 3 4 4 8 2 39 10 3 2 1 2 1 2 4 3 1 3 2 3 3 3 4 4 2 361 0 2 0 0 15 28 13 0 0 8 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 0 1 2 1 14 0 0 0 2 0 0 0 94 PREGLED PREDUZEĆA PRIVATIZIRANIH U VELIKOJ PRIVATUZACIJI PUTEM TENDERA R/B NAZIV PRDUZEĆA DRŢAVNI KAPITAL GOTOVIN. 14.264.908 90.102 555.000 170. 16.685 11. br.133 3. 23.000 600.699. 78 “ prod. 1. 5. CERTIFIK.578 154.888 109.000 10. 4 “ prod.163 92.000 100.585. INVEST. br.000 40.057 13.400 301.000 2.572 402.749.000 120. 7. 20.620 250.862.000 20. 9.000 60.917.217 19 .000 126.419 9. CIJENA PROD.000 3.200 145.500 12.000 625.000 44.695 96.504. 33. 2.000 110. 24.007. Proizvodna hala “Cazinka Skladište TOP”25 Maj” u Bihaću Motel”Horljava” Stijena Fast FOOD Dubrava Cazin Sari hotel.

880 854. Javnim upisom dionica obuhvaćene su ukupno 4 firme sa 16.071.291.837 19.289 KM a iste su prodate za 22.953. Na našoj općini nije došlo do gašenja niti jedne društvene firme iako neke apsolutno ne obavljaju svoju osnovnu registriranu djelatnost kao npr.989 6.60 3. KAPITAL DRŢ. 2.KAP.553. a ni NVO koje se bave poslovima pomoći preduzećima.289 KM ili 15% a plaćanje u certifikatima iznosi 85% odnosno 19. ugostiteljstvom odnosno usluţnim djelatnostima uz rjeĊe long poslove.-te godine firme ne biljeţe znaĉajan rast po bilo kom osnovu. U strukturi prodajne vrijednosti gotovina uĉestvuje sa 3.136 KM. Generalno gledajući svim firmama je neophodna pomoć u izradi programa uvoĊenja nove tehnologije i proizvodnje.7% drţavnog kapitala koji je bio predmet prodaje. CAZINKA TŢP CAZIN UKUPNO 2.998 32.989 6.199.265 1.131.953.281 KM u certifikatima odnosno za tri puta veći iznos od ponuĊenog na javnom upisu što govori o velikom interesu ne samo radnika dotiĉnih firmi već i ostalih imaoca certifikata.052 4.236.80 86. PredviĊena investiciona ulaganja od 16. PREGLED PREDUZEĆA KOJA SU PRIVATZIRANA JAVNIM UPISOM DIONICA DRŢAVNI KAPITAL % DRŢ.462 8.227 14. DD PREVOZ ANGROPRED. 4.760. R/B NAZIV PREDUZEĆA UKUPAN KAPITAL PRIVT.699.Tenderskim naĉinom prodaje privatizirane su 4 firme sa ukupno ponuĊenim kapitalom za prodaju u iznosu od 23.749.768.517 KM što ĉini 74% u odnosu na prodajnu vrijednost.277. ZA PROD. Isti je prodat za vrijednost 51.281 3.322 1.646. Velik broj firmi se bavi sa više djelatnosti od onih koje su specijalizirane. 3.70 1.052 42.849 KM odnosno 95% od ponuĊene prodajne vrijednosti.20 100.600. KAPITAL UPISANI IZNOS % UPISA 1. Obaveze preuzimanja 570 radnika nije realizirao DD Medic koji ne obavlja trenutno djelatnost dok su druga tri subjekta to izvršila.357 13. Dodatno zapošljavanje nije do sada realizirano u DD Medic i RO Rad. a u istom uĉestvuju uglavnom radniĉka potraţivanja po osnovu liĉnih primanja radnika bilo da su radno angaţirani ili su u skladu sa zakonom dobili otkaz. "Medic". Općinska pomoć se uglavnom svodi na administrativno pravnu pomoć u odjeljenju za privredu prilikom otvaranja i registracije poslovnih jedinica.55 4.953. Razvojem privatnog biznisa uglavnom se kretalo sa trgovinom.131.721 16.277. Od 2000.07 1.688.922 1. U privatnom sektoru uglavnom preovladavaju mali biznisi sa rjetkim izuzetcima.052 KM što ĉini 86.514.688.107 854.116 2.462 8.055.00 99.317 1.020.055.604 51.01 Izvor podataka iz izvještaja Agencije za ptivatizaciju USK-a.20 86.721 16.880 854.401.862."TKA".600.911 7.217 KM što ĉini 43% prodajne vrijednosti. "Angropreduzeće" i "TŢP" iz raznih razloga. a jedan od razloga je preveliki broj firmi koje se bave istom djelatnošću kao i samostalnih radnji. izrada programa za dobijanje financijskih sredstava po povoljnim uslovima 20 .462 8. pa se ne moţe precizno dati broj zaposlenih po oblastima privreĊivanja kao i iz razloga znaĉajnog rada na crno. Pored iznosa za koji su prodate navedene firme preuzete su i obaveze u iznosu 9. meĊutim ista uglavnom nisu ispoštovana izuzev TOP 25 MAJ koji je izvršio svoje obaveze.029.79 2. Preduzeća ne dobivaju pomoć od lokalne zajednice obzirom da naša općina nema formirano odjeljenje za ekonomski razvoj niti postoje konsultantske firme.

godine) Red. STANJE NA DAN 31. 2. najstabilniji trend promjena (porasta) u navedenom Najznaĉajniji porast biljeţe zanatsko-usluţne djelatnosti 19. Firme koje prevazilaze lokalne okvire uglavnom svoju robu plasiraju na teritoriju BiH. Uprave prihoda i inspekcijskih sluţbi. 1.1999.za privreĊivanje u svijetu. 31.12. 2000. 556 571 581 578 597 213 483 1252 217 495 1283 220 519 1320 216 544 1338 225 577 1399 DJELATNOST TRGOVINA UGOSTITELJSTVO ZANATSKO-USLUŢNE DJELATNOSTI UKUPNO 700 600 500 400 300 200 100 06 .12.12.2 00 3 19 99 20 00 20 01 20 02 TRGOVINA ZANAT. Pregled poslovnih objekata (period 31.4%.12. Italiju i Austriju.12.12.2003.5 % što je povoljan trend kretanja te doprinosi ukupnom zbirnom povećanju sve tri djelatnosti u iznosu od 10.12. 2003.g. Na podruĉju općine ima ne prijavljenih poslovnih jedinica što znaĉi da ima sive ekonomije. do 21 . Dostupnost kapitala na lokalnom nivou nije apsolutno zadovoljavajuća.g. 2002. UGOSTITELJSTVO Iz navedene tabele je vidljivo da oblast trgovine ima blagi rast u promatranom periodu 31.g.2003. 3. 1999. DJELAT. 2001.1999.6%. 31. a ista iz razloga ne sprovedbe zakonske regulative od strane Financijske policije. te izvoze u drţave: Hrvatsku. 31. Sloveniju.12. (vrijeme od 4 godine) od 7. 31.12. br. visoka je cijena kapitala kao i nepovoljni rokovi vraćanja odnosno nema sredstava za razvojne potrebe već se sve svodi na izriĉito komercijalnoj osnovi odnosno za potrebe obrtnih sredstava. – 31.g. USL.6%. pomoć za osvajanje nekadašnjih i novih trţišta te pomoć u kvalitetnoj organizaciji firmi.g. realizacija sredstava je mukotrpna i spora. Oblast ugostiteljstva ima ĉetverogodišnjem periodu svega 5. 31.

9. 2002.g. 6.-stov.god. za 12 2001. 8. 10. za 18 i 2003. graĊevinskog mat. 14.-stov. 2001.06.god. 2002. za 61 poslovnu jedinicu. 18. Vrsta objekta Klasiĉna prodavnica Kiosk Specijalizirana prodavnica Butik Skl. 16. god. 15.g. 13. 9. Benzinska pumpna stanica Poljoprivredna apoteka Diskontna prodavnica Supermarket Autopijaca Predstavništvo Minimarket Trţnica na malo (pijaca) Otkupna stanica Robna kuća Trgovina na veliko u tranzitu Pumpna stanica za loţ ulje UKUPNO: Privredna društva 163 70 95 11 28 5 28 9 6 4 6 2 1 3 3 1 1 1 1 439 Fiziĉka lica 80 54 12 9 3 158 Ukupno 243 124 107 20 28 5 28 9 6 4 6 2 1 6 3 1 1 1 1 597 PREGLED UGOSTITELJSKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. što se moţe smatrati pozitivnim trendom. Promatrano ukupno sve tri djelatnosti biljeţimo povećanje u 2000. 4. na veliko Skl. za 33 poslovne jedinice). 2. 10.god. 11. 6.2003. za 31.g. 4. 3. za 24. 12. za 37.Znaĉajno je napomenuti da zanatsko-usluţne djelatnosti iz godine u godinu biljeţe rast i to u svakoj narednoj godini veći nego u predhodnoj (2000. 5.06. 7. 17. za trg. PREGLED TRGOVAĈKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. Vrsta objekta Kafe-bar Restoran Bife Pokretni objekti Gostionica Ćevabdţinica Gril Bistro Pizzeria Ostalo UKUPNO: Privredna društva 36 4 2 6 1 1 12 2 2 66 Fiziĉka lica osnovno dopunsko 39 31 10 3 8 3 9 2 5 6 3 3 7 3 1 2 14 7 103 56 Ukupno fiziĉka lica 70 13 12 11 5 8 6 10 3 21 159 Ukupno 106 17 14 17 6 9 6 22 5 23 225 22 . 2. 8.GODINE R/B 1.g. 3.-stov. 19. na malo Skl.2003. 7. za 25 i 6 mjeseci 2003.GODINE R/B 1. za trg. 5.

16. 21.godine/ R/B 1. 44. 37. 14. 20. 17. 40. 34. 22. 23. 25. 2. 30. 43. 29. 35. 46. 6. 12.2003. 45. 41. 7. 10. 9. Vrsat djelatnosti Zidarska Krojaĉka Mesarska Frizerska Stolarska Mlinarska Auto škole Poslastiĉarska Limarska Elektro-instalaterska Vodo-instalaterska Agencije Pekarska Elektro mehaniĉarska Salon zabavnih igara Kovaĉka Izrada projektne dokumentacije Molersko-farbarska Izrada betonskih elemenata Auto mehaniĉarska Auto limarska Staklo rezaĉka VoĊenje poslovnih knjiga Rovokopaĉka Utovarivaĉka Vulkanizerska Videoteke Fotografske Tesarske Pilana Zlatarske Biţuterije Mašin bravarska Krovo pokrivaĉka Auto otpad Auto elektriĉarska Izvlaĉenje drva Parketarska Pravna pomoć Proizvodnja krofni Peĉenje kokica Izrada etiketa. 4. 47. 49.PREGLED SAMOSTALNIH ZANATSKIH RADNJI I DRUGIH DJELATNOSTI /na dan 30. 48. 18. 38. 11. 33. 26. 3. 39. 28. 32. 19. 31. 8. reklama Sahadţijske Prikupljanje sekundarnih sirovina Izrada peĉata Geodetski poslovi Tapetarska Kameno rezaĉka Krznarska Osnovna 51 22 21 27 15 19 5 7 5 1 1 11 3 3 6 2 4 4 7 3 6 2 6 2 2 1 3 1 2 2 3 2 1 1 1 1 1 1 Dopunska 3 8 5 8 6 23 1 9 4 4 6 1 6 1 1 2 1 10 8 1 2 9 2 1 2 2 1 1 1 1 2 1 2 2 2 1 Ukupno 54 30 26 35 21 23 19 5 8 14 1 5 11 7 9 7 8 5 5 9 1 3 16 8 3 8 9 4 2 1 4 2 3 2 2 3 2 2 2 2 1 2 12 2 2 2 2 1 1 23 . 27. 13. 36.06. 5. 15. 42. 24.

72. 56. Obućarska Metalo brusaĉka Optiĉarska Izrada plastike Knjigovezaĉka Ţivinarska farma Ĉišćenja (fasada. 52. Vodo. 71. 7. 65. 8. 14. 51. 53. 60.12. 12. 73. 4.50. 17. 63. 5. godine/ R/B 1. 9. 18. 62. 74.) Izrada projektne dokumentacije VoĊenje poslovnih knjiga Izrada betonskih elemenata GraĊevinarstvo-visokogradnja GraĊevinarstvo-niskogradnja GraĊevinarstvo-završni graĊevinski radovi Stolarska Osiguravajuća društva Banke BROJ 9 8 14 5 1 1 5 2 4 10 6 5 1 2 1 7 1 4 4 24 . 16. 61. 11.) Postavljanje roletni Uzgoj šampinjona Izrada cerada Aranţiranje Proizvodnja soda vode Valionica pilića Atelje Proizvodnja hemijskih sredstava Izrada ortopedskih pomagala Izrada šila Pakovanje zrnastih proizvoda Cvijećarnica Pogrebna Iznajmljivanje aparata Proizvodnja tjestenine Poljoprivredna Prţionica kahve Izol. 6. 68 69. 67. 19. 64. 55. 59. 2. VRSTA DJELATNOSTI Pekarska Vulkanizerska Automehaniĉarska i vulkanizerska Prţionica kahve Fotografske radnje Krojaĉka Mesarska Frizerska Limarska Instalacione (elektro. Podnih obloga U K U P N O 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 5 1 273 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 151 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 7 1 1 424 PREGLED ZANATSKIH RADNJIH I DRUGIH DJELATNOSTI U SASTAVU PREDUZEĆA /na dan 31. prostora i dr. 66. gas i dr. 10. 70. 13. 58.2003. 57. 54. 15. 3.

21. 39. 29. 35. i po broju vještaĉki osjemenjenih plotkinja našla se na trećem mjestu u R BiH.2.3. Vaţno je naglasiti da su do rata ove aktivnosti sufinancirane i to u znaĉajnoj mjeri. 33. ProvoĊenje mjera vještaĉkog osjemenjavanja i zootehniĉkih mjera licenciranja goveda. Zahvaljujući prednje navedenim okolnostima i entuzijazmu. 41. zatim proizvodnja mesa. 44. 37. a onda i uzgoj priplodnih junica. 40. 34. 36. sportske kladionice Proizvodnja praškastih proizvoda Sjeĉenje i obrada kamena Autobusna stanica Pakirnica Mljevenje šećera Proizvodnja mlinskih proizvoda Proizvodnja metalne konstrukcije Proizvodnja smokija Autopraone Pogrebna djelatnost Obrada metala Baţdiranje i servisiranje tahografa Proizvodnja nesastavljene graĊe za patosanje Izrada elemenata od metala. a u okviru toga proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka na prvom mjestu. što je postignuto sinhroniziranom akcijom općine Cazin i Veterinarske stanice Cazin. 31.20. 45. znaĉajno se razvila i ova proizvodnja posebno proizvodnja i prerada krmnog bilja. 38. Stanje poljoprivrede Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stoĉarstvo. gume i plastike Proizvodnja bezalkoholnih pića Punionica soka Štamparska usluţna djelatnost Ostalo U K U P N O 1 5 1 1 1 1 3 6 1 1 1 1 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 2 24 153 2. 22. 32. Pošto su stoĉarska i ratarska proizvodnja uzajamno povezane. a povećao se i kvalitet proizvedenog sirovog kravljeg mlijeka i mesa. 26. 43. Poboljšanjem pasminskog sastava goveda na podruĉju općine povećala se i proizvodnja mlijeka i mesa po grlu. 24. 30. 42. općina Cazin prednjaĉila je u Regiji Bihać. Zlatarske radnje Proizvodnja tekstilne konfekcije Reciklaţa metalnih i nemetalnih ostataka Sjeĉa i izvlaĉenje drva Proizvodnja stiropora Štamparska i usluţna djelatnost Proizvodnja platiĉne stolarije Igre na sreću i zabavu. doprinijelo je oplemenjivanju pasminskog sastava. 23. 27. 25. 28. Dominira tip simentalske pasmine kao rezultat višedecenijske aktivnosti poljoprivredne i veterinarske struke podrţane budţetom zajednice. 25 .

......Struktura poljoprivrednog zemljišta na općini Cazin....76% 0.. Prednje navedeni podaci ukazuju na ĉinjenicu da što se tiĉe obrazovne strukture u ovoj privrednoj grani ista je više nego dovoljna spram veliĉine i razmjera aktivnosti. OPĆINA CAZIN BROJ STANOVNIKA POLJOP.. (ha) OBRADIVO PO STAN....... 16. dok se tri veterinarska tehniĉara naleze na biro rada...... 2...950 Ha ..... 21...Obradivo zemljište ........Livade .. obradivog i oraniĉnog zemljišta po stanovniku...........40 0............ što je u osnovi zbir površina obradivog i neobradivog zamljišta iz prednje navedenih struktura..36 0.....................................41% 47... TakoĊer je prikazano kretanje mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede na općini što predstavlja pravi indikator i realnu vrijednosnu sliku svega što se dešavalo u agraru.. (ha) 63....... preraĊivaĉa mesa i mlijeka 15... stoĉara 2 i ratara 12 i svi su na birou rada..... (ha) ORANIĈNO PO STAN.... 26 ..... Omjer poljoprivrednog................440 Ha ______________________________________________________ Dakle ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 23...Oranice (bašte).66% Pašnjaci (neobradivo) neplodno Najveći dio obradivih površina je u privatnom vlasništvu cca 94%....... Ilustracija stanja u poljoprivredi naše općine prikazana je tabelarnim pregledima obuhvatajući proizvodnu aktivnost posljednih pet godina.......406 0..........30% Obradivo zemljište Oranice (bašte) Voćnjaci Livade 37...............771 Ha. Doktora veterinarske medicine ima ukupno 7 i 9 veterinarskih tehniĉara-bolniĉara ...Neobradivo-neplodno(pašnjaci) ...331 Ha . 396 Ha .. Trogodišnje obrazovanje poljoprivredne stuke ima ukupno 35 osoba od ĉega preraĊivaĉa ţita i brašna............. 8.. 3...985 Ha ...... Dva dipl...... PO STAN...88% 5.Voćnjaci .. ............ Poljoprivrednih tehniĉara ima ukupno 61 od ĉega 7 radi u struci 22 radi u drugim zanimanjima dok su ostali na birou rada..............inţinjera poljoprivrene struke od ĉega su 4 stekli zvanje magistra i jedan doktor poljoprivrednih zbnanosti....ing poljoprivrede vode se kao nezaposlene osobe na birou rada stim što jedno od njih radi u obrazovanju na odreĊeno vrijeme a jedno je na sluţenju vojnog roka. ukljuĉujući i devetomjeseĉni period tekuće godine gdje je to bilo moguće..28 Na podruĉju općine Cazin ima 19 dipl...........

2000. 2002.030) 7.000 5.000 600 10.000. 1999.000.360) 8.000.618 266 GODINE 1998.000 6. 2001.000 GODINE 1998.296) 8.500.000 20. 1999.400 915 8.233 138 19.000. goveda u masi pad dok je prisutan blagi porast broja plotkinja.056.000 15.000 /1. 1999.000. 2003.800 (7. 2003.konji pad.400 7.PREGLED BROJNOG STANJA STOKE VRSTE STOKE OVCE KONJI 8. PREGLED PROIZVEDENIH I OTKUPLJENIH KOLIĈINA MLIJEKA -u litrimaKOLIĈINE MLIJEKA OTKUPLJENO/PRODANO PROIZVEDENO NA PIJACI 17. Iz priloţenih podataka vidljivo je da ovce i koze biljeţe porast broja grla.000 (6.000.000 3. 2001. GOVEDA OVCE KONJI KOZE IZVOR: Podaci u zadnjem redu tabele rezultat su izvršenog popisa u zadnjih mjesec dana ove godine a ostali podaci su iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin. 2000. 2001.200 (6.400) 7. GOVEDA 9.100) 9. 2003.200 (7. 2002.000 /1. 2002.233 138 10.968.000 17.600.280. 27 .492 (6337) KOZE 340 340 720 427 427 628 Napomena: U zagradi je naveden broj plotkinja (krave i junice) u koloni goveda 21000 20000 19000 18000 17000 16000 15000 14000 13000 12000 11000 10000 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1998.000 16.000.000 6.000 18.000. 2000.000 /1.275 (6.400 600 14.000.

Pšenica 6. 2.976 2. 2001. 3.000 12.o.920 2. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE ŢITARICA -u tonamaVRSTE USJEVA GODINE 1998.”Meggle” Bihać. 2002.575 135 1. 3.IZVOR:U zadnjem redu otkupljene koliĉine mlijeka predstavljaju egzaktne podatke dobivene od mljekare D.širenjem plasteniĉke proizvodnje uz povoljna ulaganja na kreditnoj osnovi Svjetskog luteranskog saveza i proizvoĊaĉa uz aktivnu ulogu općinske poljoprivredne struĉne sluţbe.Ova aktivnost omogućena je podrškom Naĉelnika općine nakon što je potpisao Sporazum o saradnji sa Svjetskim luteranskim savezom.120 8.290 1999.645 2000.280 1.470 1.915 6. 2. 1999.496 110 3. 2003. Evidentan je blagi pad proizvedenih koliĉina mlijeka.o. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE POVRĆA VRSTE POVRĆA Krompir grah ostalo povrće 1998.700 6. 5.200 Raţ 100 100 360 820 1.200 6.100 Kukuruz -zrno8. GODINE 28 .650 IZVOR:statistiĉki obrasci iz Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Zajedniĉko obiljeţje svih kultura navedenih u prethodnoj tabeli je nizak prosjeĉni prinos kao rezultat ekstenzivnog gospodarenja a uz velik uticaj vanjskih faktora/klimatske prilike/ . 2000.640 5.726 2002. 4.939 2001.752 10.614 2003.060 1.270 5.910 4.328 Zob 540 3.400 600 3.640 10.740 624 jeĉam 102 136 195 600 2.150 670 1.400 225 2.a ostali podaci potiĉu iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin. a od ove godine poĉelo je uvoĊenje savremenijih metoda i tehnologija u proizvodnji .420 280 81 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Gajenje povrća poluintenzivnog je karaktera.

705 21.723.362. te 2003.102.000 1.250 1.218.032 17.684. 2002.874.656 19.000 1.000 1.300 2000.250 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Danas na općini djeluje udruţenje pĉelara “KESTEN” Cazin koje okuplja oko 80 pĉelara.382.500 4.160 15. 16.669 22. 2000.374 30. 1999.195 2.260.083. 24.374.048 629 1. 53.391.777.918. 55.453 14.821 1999. 25.968 18 1.vrijed. 43.046 381 382 272 Kruške 532 319 532 162 162 135 VRSTE Dunje 7 3 11 2 2 2 VOĆA Šljive Breskve 7.000 1.PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE VOĆA GODINE 1998.900 1999.429. 2001.054.116. 16.548. Zbog sve slabije kupovne moći domicilnog stanovništva i izraţeno nepovoljnih klimatskih uslova (1999.000 2001.303. 2003.066.905 32. 26. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE IZ PĈELARSTVA P ROIZVODI PĈELA Med Vosak 1998. i 2002. gdje je dosta traţen.000 2002.a ukupno ima izmeĊu 150-200 pĉelara od kojih pet/šest njih ima 100-200 košnica pĉela i profesionalno se bave ovom proizvodnjom.551.848.612 1.506 2003.772 35.380 45 1. GODINE PREGLED OSTVARENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE.448.godina kao najkišovitijih u prošlom stoljeću .159 IZVOR:Statistiĉki obrasci obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede 29 ./ MJEŠOVITI DOHODAK /neto dod.635.009.992 18 Orasi 436 436 660 360 180 IZVOR: statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Proizvodnju voća ekstenzivnog je karaktera. 39. 50.818 19.911.167 15.701 2002.198.821 24.063.162 1.614. BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI I MJEŠOVITOG DOHOTKA (NETO DODANE VRIJEDNOSTI) VRIJEDNOST PROIZVODNJE TROŠKOVI UKUPNO BRUTO DODANA VRIJEDNOS T AMORTIZACIJA/ 7 % od bruto dod.461 18.000 1.100 22.673 1.200 25.696 1. Med ovog podruĉja postao je prepoznatljiv svojim kvalitetom na trţištu Kantona Sarajevo.517 19.vrij.299.godine kao najsušnije u zadnjih sto i više godina) opada zainteresiranost za bavljenjem pĉelarstvom profesionalno.080. 31. Jabuke 1.210 25.250 2003. 38.976 30 747 9 9 1.790 2000./ GODINE 1998.027 2001.200 27.

A.i oprema Voćnjac i Goveda Ovce.000 600. 2001. 2003.000 Ulaganja humanit.2169 poljoprivrednih domaćinstava koja imaju i druge stalne prihode od drugih izvora.000 10.150 895.000 40.000 300.000 182.600 100. 680.150 40.200 177.000 182.884.000 450.150 2001.200 1999. ulaganja u poljop. Tehniĉka struktura investicionih ulaganja NAZIV /vrsta investicionih ulaganja / GOD. koze Ţivina Ostala inv.000 2003.000 3.000 1.400 263.000 662.000 59.554.884.000 - 55.3500 poljoprivrednih domaćinstava (proizvoĊaĉi mlijeka) .000 - 134. org. 1998.000 263. 223.000 320.000 185.000 30. 2000.000 72. 1. 2001. godine i kao takvi vode se u poljoprivrednoj sluţbi.000 204. 2002. UKUPNO -KM397.000 7.000 947. 4.PREGLED POLJOPRIVREDNIH DOMAĆINSTAVA Ukupno (cca.000 540.200 72.Investicije po karakteru izgradnje Ostvarene investicije po karakteru izgradnje Izgradnja novih Rekonstrukcija Odrţavanje nivoa kapaciteta modernizacija i postojećih dogradnja kapaciteta UKUPNO -KM- GODINE 1998.000 300.600 284.150 895.000 C.000 IZVOR/tabele A-C/:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin 30 .400 40.200 360.000 1.000 180.000 1.000 10.000. 637. udruge i udruţenja .000 59.000 360.000 80. 2003 Staje za krupnu stoku Staje za sitnu stoku Poljopriv redne mašine. 310.000 947.000 UKUPNO -KM- 397.000 50.000 1.200 397.150 6. 59.000 895.000 8.000 B.000 Krediti 338.200 360. 338. PRERADU I DR.000 2000.000 50. Izvori finansiranja GODINE IZVORI FINANSIRANJA Vlastita sredstva 1998. Izvor:Prednji podaci iskristalisani su nakon izvršenog anketiranja poljoprivredni resursa općine Cazin u oktobru i novembru 2003. 2002. 1999.) 6000 poljoprivrednih domaćinstava: 188 poljoprivrednih domaćinstava ţivi od poljoprivrede (farme-stoĉari) 143 ostala poljoprivredna domaćinstva (specijalizirane i komplementarne djelatnostiorganizirani kroz zadruge.000 80.150 895. PREGLED INVESTICIONIH ULAGANJA U POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU.000 20. 1999.000 947.000 263.900 880.000 2002.000 143. 2000.884.000.000 320.100 1.000 263.000 10.

Hote Sedra raspolaţe sa 56 soba i 25 soba u bunglovima ukupno 81 soba u upotrebi sa 196 leţaja ukupno što je manje za 10 soba i cca 25 leţaja od predratnog perioda. Turizam u prijeratnom periodu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranţmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća. 2. a poseban segment u aranţmanu je uvezanost sa Plitviĉkim jezerima.Biotiĉki faktori a)ĉovjek.Ekonomski uticaji i okruţenja 4. meĊutim općina Cazin nije imala osnovanu Turistiĉku zajednicu prije rata niti poslije.Na poljoprivrednu proizvodnju utiĉe više faktora i zbog toga je ona na neki naĉin specifiĉna: 1. U poslije ratnom periodu nije došlo do znaĉajne posjete turista općini odnosno Sedri uglavnom se svodi na kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara. a posebno šuma. godine 9829 2002. u ratnom periodu silom prilika su posjeĉene iako naša općina ne raspolaţe visokim šumama odnosno beznaĉajne su u površinskom smislu ali isto tako se ne moţe reći da se kvalitetno revitaliziraju.Abiotiĉki: a)zemljište kao pedološki supstrat b)klima sa svojim elementima 3. Kroz ove aranţmane prezentiran je Cazinski sajam. 2.Socijalni ambijent Razvoj poljoprivrede kroz navedene proizvodnje i preraĊivaĉko-prehrambene industrije moţe se reći da je naznaĉajniji dio privredne djelatnosti koja je imala i najveću direktnu kao i indirektnu uposlenost sa perspektivom daljeg razvoja posebno u oblasti peradarstva i mesne odnosno klaoniĉke industrije. Prezentaciju turizma vrše Turistiĉke zajednice. nauĉnih skupova i sl. Pregled noćenja turista po godinama: 2000. Pored svega vaţno je napomenuti i ĉestu izmjenu propisa koji regulišu finansiranje turistiĉke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju.3 Turizam Po pitanju prirodnih resursa.glista i dr. godine 9365 31 . Novost je organizacija EKO sajma na prostorima Sedre koji je prvi put odrţan na terenima kompleksa Sedra. savjetovanja. dio vjerskih objekata i gasto ponuda. Ako ovome dodamo da u Cazinu imamo samo jednu Turistiĉku agenciju onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje moţe.3. ljeta i dijela jeseni.godina 10149 2001. te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turistiĉkoj klijenteli. a hotel u Cazinu je totalno van upotrebe poslije rata.zemljište stanište mikroorganizama.

3. okolo Cazina su locirane mjesne zajednice odnosno naselja (zvjezdani tip).300 11.700 10.Kladuša-Bihać). magistralnim.200 NeizgraĊeno 0 4.4. INFRASTRUKTURA 2.000 10.780 700 11. Krupi Ćoralići – Trţ-Raštela – granica općine prema R Hrvatskoj Trţ. koji prolazi smjerom Sjeverozapad-Jugoistok.-1 (V.granica općine prema Bos. Najznaĉajniji putni pravac koji prolazi podruĉjem općine Cazin je magistralni put M 4.840 7.400 84.920 Asfalt 32. 2. Grad Cazin lociran je kotlini.1 Saobraćajna infrastruktura Drumski saobraćaj: Općina Cazin ima dosta nepovoljan saobraćajnogeografski poloţaj. okolo je brdovit teren.-1 R 400 R 401B R 402 R 403 R 403A R 403B Ukupno: Ukupna duţina 32. R-400 R-401B R-402 R-403 R-403A R-403B Skokovi (veza sa M 4-2) – Todorovo (granica općine Koprivna (granica općine) – Gnjilavac – Cazin Cazin – Stijena .2.700 10.Raštela – Crnaja – Šturlić – granica općine prema R Hrvatskoj U slijedećoj tabeli prikazano je stanje magistralnih i regionalnih puteva (stanje kolovoza) : Stanje kolovoza (m) Broj puta M 4.Raštela – Gata (granica općine) Trţ.900 11. 5.4. a najĉešće sa lokalnim putevima. Svi putevi vode ka centru.780 4.840 7.400 88.720 Tucanik 0 4.Kladuša-Cazin-Bihać-S. te moguću izgradnju velikog broja puteva.000 10. svi ti putevi povezani su sa vaţnijim asvaltnim pravcima. Na podruĉju općine Cazin egzistiraju slijedeći regionalni putni pravci: 1. Podruĉje općine Cazin nalazi se na pravcu budućeg transportnog koridora X (KarlovacV. što se negativno odraţava na saobraćajne uslove. 6. koji predstavlja glavnu osovinu razvoja općine.2.300 11. 4. Cazin ima veliku mreţu lokalnih I nekategorisanih puteva.200 32 .Most-Jajce-Travnik-Sarajevo-Goraţde-Skoplje).2. regionalnim.200 0 0 0 0 0 4. Ipak.200 0 0 0 0 4.

00 5.000.000. Beg.800 m puta 40% asfaltirano.00 15. povezuje naseljena mjesta MZ-e Asfaltiran.000.00 33 . Poslije agresije asfaltirano 1. 8. 30% neasfaltirano.00 4.00 4.500. povezuje naselja MZ-e Makadam.00 6.000.800. nema signalizacije.00 16.600. nema signalizacije.00 3. nema signalizacije.00 5. povezuje dvije MZ-e 1.Platnica-Lipa Šturlić-Hadţin Potok 5. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano. 5.00 14 15 16.00 5. povezuje dvije MZ-e Makadam.00 4.500. povezuje dvije općine Asfaltirano. 5. povezuje naselja u MZ-i 60% asfaltiran. nema signalizacije. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.00 5.KoprivnaŠehiti-Ljubijankići Šehiti-PonjevićiLiĊani Gornja KoprivnaSkokovi Kliĉići-Vignjevići 5.Stanje lokalnih puteva na podruĉju općine Cazin: R/B Lokalni putni pravac Širina kolovoza Ukupna Duţina (m) Opis stanja 70% asfaltirano. povezuje općinu sa R Hrvatskom preko malograniĉnog prelaza H. nema signalizacije.00 3. 60% neasfaltirano. 60% asfaltirano.00 15. 10. evidentno veliki broj udarnih rupa.00 10. povezuje tri MZ-e 55% asfaltirano. nema signalizacije.800 m (dio još u fazi asfaltiranja) Asfaltiran.00 4.00 5. 45% neasfaltirano. nema signalizacije.000.00 4. Rajak-KrivajaŠ. u dobrom stanju. mostrekonstrukcija.00 4. 2.500.00 2.00 5. 4.000. dio u dobrom stanju. 7. 40% neasfaltirano.00 5. u dobrom stanju.00 6. 5. nema signalizacije.00 2.500.00 3. nema signalizacije.50 4. u dobrom stanju.00 9. 4. u dobrom stanju. 11.00 metara puta Makadam. povezuje tri MZ-e. nema signalizacije.00 3. 12. sanacija udarnih rupa.00 4.00 4. povezuje dvije MZ-e i dvije općine.700.500. nema signalizacije. na dionici postoji klizište. Poslije agresije asfaltirano 5. nema signalizacije. sanacija udarnih rupa. evidentirano 5-6 klizišta velikog omjera. 13. povezuje dvije MZ-e Makadam.00 4. 40% neasfaltiran.Kafane-MutnikTrstovac Donja KoprivnaGornja Koprivna Bašĉe-G.00 4. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.00 12.KafaneKovaĉevići-ĈajićiLiskovac-MujakićiRoišići-Pećigrad Mihaljevac-OsredakVrelo-granica općine Stijena-MiostrahMajetići-OstroţacProšići-granica općine Stijena-Podgredina Stijena-Vilenjaĉa (do škole) Cazin-SlatinaĈizmići-HašićiPrkos-TrstovacMarin Most-Rujnica Liskovac-ŠkrgićiŠturlićka Platnica Kula-Dubravagranica općine Beg. povezuje dvije općine 70% asfaltirano.000.00 5.000. Poslije agresije asfaltirano 6.000.00 4. povezuje ĉetiri MZ-e. 30% neasfaltirano.Potok.

kvalitet putne mreţe Općine je relativno nepovoljan.19 30% 30% i 1/3 30% 30% 1/3 - 70% 70% i 1/3 70% 70% 34 .862.Iz naprijed navedenog vidi se da je ukupna duţina:  Magistralnih puteva 32.14 km stepen modernizovanosti 78. Ovi pokazatelji pokazuju da je putna mreţa Općine Cazin iznad prosjeka Kantona po kvantitetu i kvalitetu: Procenat modernizovanosti putne mreţe % 74.50 53.831.00 km stepen modernizovanosti 66. Gustina kategorisane putne mreţe je nešto veća od gustine kategorisane putne mreţe BiH koja iznosi 40.46 79. minimalni radijusi.021. 2002.2% Pored kategorisanih na podruĉju općine dosta je razvijena i mreţa nekategorisanih puteva kojih ima cca 230 km.842. Gustina modernizovane putne mreţe Općine je znatno veća od prosjeka BiH koji iznosi 21.87 320. 2000. obilasci naselja i sliĉno.50 31.40 25.031.89 Gustina modernizovanosti putne mreţe Km/100km2 41. usponi i padovi.80 252.203.2 Gustina kategorisane putne mreţe Km/100km2 55.27 346. 53.33 464.187. kvalitet kolovoza.20 49. a što se moţe vidjeti iz slijedeće tabele: Tekuće Odrţavane (KM) Asfaltiranje novih putnih pravaca (KM) Ukupna vrijednost investicije (KM) Izvori financiranja Općina Kanton GraĊani / donacije 1998.7%  Lokalnih puteva 108.7 Procenat modernizovanosti lokalne mreţe % 66.089.968.39 301. 2003. a procenat modernizovanosti 53%.9 km/100km2.83 433.78 km stepen modernizovanosti 100%  Regionalnih puteva 56.96 233.74 Ukoliko se uzmu u obzir ostali pokazatelji kvaliteta putne mreţe kao što su: širina puta.5 km/100km2.468.179.8 km/100km2.578. 1999.50 20.656.113. 2001. Kada je u pitanju upravljanje i odrţavanje putne mreţe treba istaći da su u skladu sa Zakonom o putevima: magistralni putevi u nadleţnosti Fedralne Direkcije za ceste regionalni putevi u nadleţnosti Kantonalne direkcije za ceste lokalni i nekategorisani putevi i gradske ulice u nadleţnosti Komunalno-stambenog fonda općine Cazin U poslijeratnom periodu u sanaciju putne mreţe na podruĉju općine Cazin uloţena su znatna materijalna sredstva. Gustina kategorisane putne mreţe USK iznosi 28.

naroĉito za masovni prevoz. UKUPNO Ţeljezniĉki saobraćaj: Dolinom rijeke Une prolazi ţeljezniĉka pruga iz pravca Zagreb-Bos.g.000.Koprivna-Skokovi 4.500. 35 .700.00 Liskovac-Šarići 1. Preko 15 g.00 Ponjevića kriţ-škola 2. 6-10 god.Trenutno su u pripremi odnosno ĉekaju na rekonstrukciju/asfaltiranje slijedeći putni pravci: KATEGORIJA PUTA Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put DUŢINA PUTA (m) G. STAROST VOZILA PUTNIĈKA TERETNA AUTOBUSI MOTOCIKL 30 46 184 621 2545 5876 9302 14 9 26 149 300 596 1094 0 0 0 2 10 86 98 1 0 4 15 29 23 72 OSTALO 5 14 48 139 380 944 1530 UKUPNO 50 69 262 926 3264 7525 12096 Do 1 god.00 PUTNI PRAVAC ZNAĈAJ PUTA Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije općine Put u MZ Povezuje dvije MZ (Korišteni podaci dobiveni od općinskog Komunalno-stambenog fonda i podaci sadrţani u Nacrtu Prostornog plana Općine Cazin od septembra 2002.Novi-Bihać za razvoj Općine Cazin će imati veliki znaĉaj. ţeljezniĉka pruga B. Neposredni kontakt sa ţeljezniĉkom prugom općina Cazin ima preko ţeljezniĉke stanice Cazin-Srbljani koja se nalazi na podruĉju Općine Bihać.Platnica 2. 11-15 god. MeĊutim. S obzirom na znatne prednosti ţeljezniĉkog saobraćaja. nema posebno znaĉajnu ulogu u prevozu putnika sa podruĉja Općine.00 Ponjevića kriţ-LiĊani 2. Moţe se konstatovati da poloţaj stanice.300.00 Miostrah-Stijena 3. 3-5 god. s obzirom na prostorne distance i visinske zapreke.) Kolika je opterećenost i frekvencija saobraćaja na svim putevima govore i podaci PU Cazin o broju registrovanih vozila samo na podruĉju općine Cazin. 1-2 god.897.000.00 Krivaja-Š. u prevozu roba na većoj distanci upotreba ţeljezniĉkog prevoza sa kombinacijom drumskog saobraćaja je prihvatljiva.Novi-Bihać. Veza sa Gradom je preko dionice magistralnog pravca koji ima jednu izuzetno tešku dionicu na potezu od mosta na Uni do Ostrošca.

9. Ono što je pozitivno u razvoju javnog saobraćaja na USK i Općini Cazin jest razvoj i opsluţivanje javnim prevozom cjelokupnog podruĉja. 24.Koprivna-D. 16. Šturlić-Trţ. 23.Raštela-Cazin Trţ.5 voţni po stanovniku.Raštela-Cazin Šturlić-Krivaja-Cazin Krivaja-Cazin Škrgići-Liskovac-Cazin Šarići-Liskocav-Cazin Liskovac-Cazin TromeĊa (Podgredina)-Stijena-Cazin Vilenjaĉa-Bajrići-Stijena-Cazin Bajrići-Cazin Sivići-Bajrići-Stijena-Cazin Cazin-Stijena Cazin-Bajrići Cazin-D. 11.Luĉka-Pećigrd-Ćoralići-Cazin 5+5 2 4 2 7 6 1 4 2 3 2 2 0 2 2 5 1 3 4 2 3 1 1 4 3 2 6 88 5+5 2 4 2 7 8 1 4 2 2 2 1 1 2 2 5 1 4 3 1 3 1 1 4 3 3 6 80 20 4 8 4 14 14 2 8 4 5 4 3 1 4 4 10 2 7 7 3 6 2 2 8 6 5 12 168 Lokalni javni saobraćaj ima relativno dobru pokrivenost podruĉja. 25. 5. a ne interesi i potrebe stanovništva. 26.3 pa ĉak do 0. 3. 21. U zemljama Zapada ovaj pokazatelj iznosi 0.Kafane-Cazin D. 15. 36 . ĉime se obezbjeĊuje integrisane općina Kantona i naselja općine u jedinstvenu cjelinu. PRAVAC BROJ LINIJA ODLASCI BROJ LINIJA POVRATCI UKUPNO 1.Koprivna-Ljubijankići Bajramovići-Pivnice-Cazin Ponjevići-G. 27. 13.040) moguće je konstatovati da se obavi prosjeĉno dnevno oko 0. U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja na podruĉju Općine za unutrašnji saobraćaj (povezanost općinskog podruĉja). što ukazuje da u narednom periodu Općina Cazin treba znatno više paţnje posvetiti razvoju javnog saobraćaja u odnosu na individualni. BR. 6. 20. RED. 28. Prema ukupnom broju dnevno prevezenih putnika unutar općine (5. 12. 19. 4.Koprivna-Cazin Šehiti-Cazin Ljubijankići-G. 2. 17.083 voţnji po stanovniku. 10. poboljšanje uslova ţivota i omogućuje svakodnevni kontakt sa kantonalnim centrom.Javni saobraćaj: Nivo javnog saobraćaja je jedan od najznaĉajnijih pokazatelja dostupnosti pojedinih funkcija stanovništvu. Do sada su na formiranje javnog saobraćaja i pokazatelje njegovog kvaliteta u najvećoj mjeri uticali prevoznici i njihovi interesi. 8.Koprivna-Cazin Stijena-Miostrah-Selimovići-Cazin Miostrah-Ostroţac-Prošići-Cazin Cazin-Prošići Cazin-Miostrah-Handanagići Cazin-Polje Stijena-Ĉatakovići Miostrah-Ostroţac-Osredak-Cazin Cazin-Slatina-Trstovac Trstovac-B. 7. 22. 18. 14.

Upravljanje općinskom imovinom Općinskom imovinom raspolaţe i upravlja Općinsko vijeće. Cijeneći da u skorije vrijeme Općina Cazin neće biti u mogućnosti da isfinancira sve neophodne planove niţeg reda (provedbene planove). Prostorno ureĊenje Razvojni planovi za podruĉje općine Cazin (Prostorni plan općine i Urbanistiĉki plan grada Cazina) doneseni su u periodu 1984-86 godine. meĊutim takav popis sa potrebnim podacima o nekretninama (stanju i sl) trenutno ne postoji. graĊevinsko. u formi Nacrta plana. što objektivno stvara prednosti za ţivljenje. prostornim planom će biti definisati namjena površina sa jasno odreĊenim zonama (poljoiprivredno. komuniciranje i privreĊivanje ovog podruĉja sa susjednim i drugim evropskim zemljama. industrijsko zemljište i sl). Kroz ovaj proces za one graĊevine i radove u prostoru koji ne budu u suprotnosti sa osnovnim opredjeljenjima i postavkama plana dala bi se mogućnost legalizacije istih. stanovnici i privredne organizacije su putem javnog saobraćaja povezani sa širokim okruţenjem. pa je stoga općina Cazin pokrenula aktivnosti na reviziji ovih planova. Problem bespravne gradnje je prisutan kao u ostalom i u cijeloj drţavi. obzirom da mora biti usklaĊen sa planom višeg reda – prostornim planom. Prostorni plan bi u najskorije vrijeme trebao biti dostavljen Općinskom vijeću Cazin. U poslijeratnom periodu izmjenjene su brojne pretpostavke na kojima su temeljena opredjeljenja data u Prostornom i Urbanistiĉkom planu. na razmatranje i usvajanje. Popis zemljišta i zgrada koje posjeduje općina trebalo bi da vodi Odjeljenje za imovinsko-pravne poslove.U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja kantonalnog centra (Bihaća) sa širom okolinom (unutardrţavne i meĊunarodne linije). pa je i to bio jedan od razloga zašto se pristupilo reviziji postojeće prostorno-planske dokumentacije. 37 . njegovo donošenje uslovljeno je donošenjem prostornog plana Općine. Revizija urbanistiĉkog plan grada Cazina je takoĊe u toku. MEĐUNARODNE LINIJE Zagreb Ljubljana Frankfurt Karlsruhe Zurich (Cirih) Roterdam Oberhausen Wien (Beĉ) Bregenz LINIJE UNUTAR DRŢAVE BIH Tuzla Zenica Sarajevo Banja Luka BROJ POLAZAK 7 2 2 2 2 3 1 1 1 BROJ POLAZAKA 2 2 3 2 REŢIM SAOBRAĆAJA Dnevno Dnevno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno REŢIM SAOBRAĆAJA dnevno dnevno dnevno dnevno Kantonalni centar i kantonalno podruĉje.

odnosno. tako da su mogućnosti korištenja elektriĉne energije ograniĉene. Fiksnom telefonijom pokriveno je gradsko jezgro. što bi na podruĉju općine Cazin bilo omogućeno realizacijom navedenih ulaganja.200.-2003. kao i u narednom periodu.2 Stanje telekomunikacija PTT saobraćaj na podruĉju općine Cazin do 80-tih godina odvijao se preko krajnje telefonske centrale “Cazin” koja je preko ĉvorne A. odnosno zastoji u isporuci elektriĉne energije su duţi.godine planira uloţiti oko 6. Srednjoroĉnim Planom BH Telekoma. Posljednjih godina ĉinjeni su znaĉajni napori i uloţena velika financijska sredstva u PTT sistem.000 KM U toku 2005. a to su: -Transformatorske stanice (TS) -Razvodna postrojenja (RP) 38 .5 do 2 miliona KM. biti neophodna ulaganja u proširenja rekonstrukcije i modernizaciju sa godišnjim iznosom od 1. Srednjenaponska distributivna mreţa izgraĊena je kao 10 kV u doba opće elektrifikacije sa vrlo malim prenosnim kapacitetima i vrlo velikim duţinama. napajanja potrošaĉa elektriĉnom energijom je mnogo nepouzdanije u odnosu na općine koje imaju dvostrano napajanje.000 KM.400. BH Telikom ja na podruĉju općine Cazin do sada (1999. najĉešće integrisanih postrojenja. izuzev MZ-e Liskovac. Elektroenergetske mrţe visokog napona mogu se podijeliti prema mjestu gradnje na dvije grupe: a/ nadzemne mreţe visokog napona-dalekovodi (DV) b/ podzemne mreţe visokog napona-kablova Elektroenergetska postrojenja visokog napona obuhvataju dvije vrste. moţe se procjeniti da će i poslije zadovoljenja trenutnih potreba za fiksnim prikljuĉcima i pokrivanjem GSM signalom svih podruĉja.(automatske-telefonske ) centrale “Bihać” bila ukljuĉena u meĊumjesni i meĊunarodni komunikacioni sistem.580.000KM.T. kvalitet isporuĉene elektriĉne enegrije je sasvim nezadovoljavajući i neomogućava napajanje kvalitetnijih elektriĉnih ureĊaja.godine) u telefonsku infrastrukturu uloţio oko 19.4. realizacija iste na cijelom podruĉju općine. kao i većina mjesnih zjednica na podruĉju općine. Šturlić.S obzirom da je prenosna 110 kV mreţa na podruĉju općine Cazin radijalna. Vrelo i Ljubijankići sa ponjevićima i Huskićima.godine stvori mogućnost da svako domaćinstvo ima mogućnost prikljuĉenja na fiksnu telefonsku mreţu.2.Trafostanice locirane po pojedinim naseljima napajaju potrošaĉe preko vrlo dugih niskonaponskih mreţa.godine planira uloţiti oko 5.godine koja iz objektivnih razloga mogu biti ne završena i prenesena.3 Elektro-energetski sistem Elektro mreţa /nisko i visoko naponska/ pokriva sam grad i sve mjesne zajednice Općine. te jedan optiĉki spojni put regionalnog znaĉaja Cazin-Ćoralići-Pećigrad-Velika Kladuša sa ogrankom ĆoralićiPjanići. kao i planirana ulaganja iz 2004.Napajanje elektriĉnom energijom potrošaĉa na našem podruĉju se u predratnom periodu vršilo iz elektroenergetskog sistema BiH preko 110 kV prenosne mreţe i mjesne trafostanice 110/35/10 kV Cazin.4. planirano je da se do 2006. koja su djelomiĉno ili sva pokrivena GSM mreţom. Preko podruĉja općine Cazin danas prolazi magistralni optiĉki put na relaciji Bihać-CazinBuţim-Velika Kladuša kao i spojni put istog znaĉaja: Cazin-Stijena-Bosanska Krupa. U toku 2004.godine planira se rekonstrukcija postojeće gradske mreţe. 2. Prema sadašnjem i planiranom stanju razvoja telekomunikacijske infrastrukture. U toku 2004.

velika duţina. na podruĉju općine Cazin.kablovska 11. naroĉito u zimskom periodu.269 km. radijalna izvedba i dr. a graĊeni su preteţno u eri tzv. Transformatorske stanice 10 KV svih tipova su pouzdane. Kablovski vodovi 10 KV instalirani su uglavnom u uţem gradskom podruĉju i u novim stambenim objektima i samim tim daju dobru sigurnost u snabdijevanju potrošaĉa elektriĉnom energijom.Obzirom na udaljenost od središta.) su osnovne karakteristike mreţe. Kablovska NN mreţa u uţoj zoni grada je priliĉno pouzdana iako je i tu evidentna preopterećenost. ĉesto se dešava da se kvar na udaljenom podruĉju ne stigne otkloniti.broj TS 35 KV .300 km . dotrajalost stubova i vodiĉa. Općina Cazin trenutno ima najslabiju srednjenaponsku i niskonaponsku mreţu u Federaciji Bosne i Hercegovine. kako bi se navedeni problemi ublaţili.broj TS 10/04 KV-293 (u funkciji 260) NN mreţa .ukupna duţina kablovske mreţe 61. Vodovi DV 10 KV-zraĉni s obzirom što su preteţno na drvenim stubovima. naroĉito u seoskim podruĉjima (zona šuma.GraĊene su u novije vrijeme ili je izvršena rekonstrukcija (zamjenjena rasklopna oprema i ugraĊena sekudarna zaštita).Svi su pod naponom. Radijalnim vodovima dobavljena energija usmjerava se u konzumna podruĉja općina Cazin i Velika Kladuša. a sa druge strane prisutna je velika inicijativa u razvoju malog i srednjeg poduzetništva.U analizi stanja elektroenergetskih mreţa i postrojenja visokog napona obuhvaćeni su svi navedeni dijelovi elektroenergetskih mreţa i postrojenja. ali poteškoće u odrţavanju predstavljaju šarolikost u vrsti odabrane rasklopne opreme.465 km. te je neophodno znaĉajno investirati u izgradnju i rekonstrukciju elektromreţe. razdvojenost u seoskim sredinama. mali presjeci vodiĉa. te podruĉje ostaje cijelu noć bez elektriĉne energije. Dalekovodi 35 KV preteţno su graĊeni prije 30 godina.ukupna duţina 260 km (zraĉni vodovodi) i 13 (kablovski) . koje se realno ne moţe razvijati na pretpostavkama ovako slabe elektriĉne mreţe. . Rasvjeta . Elektrifikacije i 60-tih godina u lošijem su stanju i stvaraju više poteškoća u odrţavanju.ukupna duţina 23 km. a u pogon osim DV 35 KV HE “UNA” Bosanska Krupa koji je van pogona više godina.zraĉna 4. Niskonaponska mreţa je dio elektroenergetskih objekata koji u radu ove djelatnosti ĉini najviše poteškoća (velika duţina. Prijenos elektriĉne energije do potrošaĉa vrši se VN mreţom nivoa 35/10 KV i NN mreţom nivoa 0.2 VN mreţa 10 KV . Transformatroske stanice 35 KV su u dobrom stanju. pa samim tim su dotrajali. preopterećenost i dr.130 km. VN mreţa 35 KV . Transformacija se vrši u 35 KV i 10 KV transformatorskim stanicama. .4 KV. 39 .ukupna duţina zraĉne mreţe 661.).

40 .

41 .

42 .

Potrošnja vode Prije 1992. Pajića Potok 10 lit/sec SISTEMI VODOSNABDIJEVANJA OPĆINE CAZIN 3 7 Legenda vodovodnih sistema 1. Ukupan rezervoarski prostor iznosi cca.13 prepumpnih stanica. Ljubijankići-faza realizacije 5.godine Trenutna potrošnja Stanovništvo 70 lit/sec 180 lit/sec Privreda 100 lit/sec 20 lit/sec 43 .izdašnosti koja iznosi 230 lit/sec trenutno se zahvta cca 200 lit/sec. a to su: 1.2. Stovrela 10 lit/sec 5. Pajića potok 7.5 pumpnih stanica (glavna crpilišta) . 45. od 50 m3 do 3000 m3.500 km cjevovoda.000 stanovnika.4. Vodovodni sistem se sastoji od cjevovoda razliĉitih profila i razliĉitih materijala. Kladuša 2 4 5 6 1 Ukupna izdašnost: 230 lit/sec Od ukupne max. 15. Vignjevići 100 lit/sec 2. Tahirovići 4. kao i velikog broja pumpnih i prepumpnih stanica: . Stovrela 6.te 27 rezervoara razliĉitih zapremina. Zona Pećigradvodovod V. odnosno oko 1.000 m3.4 Vodoprivredna infrastuktura Snabdjevanje vodom vrši se preko vodovodnog sistema općine Cazin kojim je pokriveno ¾ prostora Općine. Vignjevići 2. Ukupni fiziĉki gubici na vodovodnom sistemu kreću se oko 45%. uvezanih u jedan vodovodni sistem. Mutnik 3. Ovaj vodovodni sistem sastoji se od 5 izvorišta rasporeĊenih po cijeloj Općini. Mutnik 65 lit/sec 3. Tahirovići 45 lit/sec 4. a to je cca.

500. U proteklih nekliko godina (nakon 1995. ne bi zadovoljavale potrebe.000 KM.000 KM (uz manje uĉešće Općine koja se gledala u pripremi projektne dokumentacije i sl). 44 . pogotovo u podsistemima Mutnik i Tahirovići. Trenutna situacija kada je u pitanju vodovodni sistem kojim upravlja JKP «Vodovod» Cazin zadovoljava standarde o kvalitetu vode za piće.000.500. tako da se ove godine pristupilo izradi Elaborata o utvrĊivanju zašitnih zona za izvorišta Vignjevići. U tom pogledu preduzeti su poĉetni koraci. Uvezivanjem ovog izvorišta u vodovodni sistem Cazin obezbijedilo bi se kvalitetno snabdijevanje pitkom vodom i za preostalo podruĉje općine (Stijena. Gornja Koprivna. Od toga Općina Cazin je obezbijedila 5. a situacija se pogoršava naroĉito u ljetnim mjesecima kad neka od ovih izvorišta presuše. a što bi zahtijevalo zahvatanje novih koliĉina vode. a što se potvrĊuje redovnim kontrolama kvaliteta vode od strane ovlaštenih institucija. te imajući u vidu da se radi o preteţno kraškim predjelima velike vodopropusnosti. Donja Koprivna. a koje su evidentirane na slijedećim lokalitetima: Ljubijankići 70 lit/sec Mlakulja 30 lit/sec Vrelo 50 lit/sec Napomena: Zahvatanje izvorišta “Vrelo” dovelo bi do isušenja vodotoka rijeke “Mutnice”.g. PREGLED BROJA KORISNIKA PRIKLJUĈENIH NA VODOVODNI SISTEM CAZIN PO GODINAMA BROJ KORISNIKA FIZIĈKA PRAVNA LICA LICA 12000 10745 10000 8000 6000 4000 2000 201 212 259 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 266 302 408 444 532 7132 7631 7636 7936 8323 8325 FIZIČKA LICA PRAVNA LICA 9008 GODINA 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 7132 7631 7636 7936 8323 8325 9008 10745 201 212 259 266 302 408 444 532 U cilju obezbijeĊivanja uslova da svako domaćinstvo na općini dobije pitku vodu iz vodovodnog sistema izvršene su vodoistraţne radnje na podruĉju MZ Ljubijankići gdje su pronaĊene znaĉajne koliĉine pitke vode (70 lit/sec) koje su dovoljne za naredni period od 30 godina.) u vodosnabdijevanje na Općini Cazin je uloţeno cca. Ljubijankići. Pošto se sve zalihe vode na podruĉju Općine Cazin nalaze u podzemlju. 12. Skokovi) koje se trenutno snabdijeva vodom sa više manjih lokalnih izvorišta koja nisu pod nadzorom sa aspekta ispitivanja kvaliteta vode za piće. Mutnik i Tahirovići. nakon ĉega bi uslijedila i Odluka kojom bi se utvrdile zone i reţimi zaštite.Ukupno: 170 lit/sec 200 lit/sec Na osnovu pokazatelja iz prethodne tabele vidi se da bi pokretanje industrijskih kapaciteta (koji su prije agresije bili i najveći potrošaĉi vode) dovelo do toga da koliĉine vode. a stanovništvo Općine oko 6.000 KM (Kuvajtski kredit). naroĉitu paţnju potrebno je posvetiti zaštiti izvorišta.

2002.Kada je u pitanju zaštita zaliha voda koje su evidentirane u podzemlju. 20 00 . 19 99 . 2000. 2003. u prvom redu treba istaći problem nepostojanja kanalizacionog sistema. 20 03 . trenutno se gotovo sve fekalne vode iz domaćinstava. Općina Cazin kao i mnoge druge općine suoĉava se sa problemom odlaganja smeća na deponije. 20 02 . 310 459 501 601 601 621 630 2404 2810 3885 4077 4757 4800 4847 6000 5000 4000 3000 2317 2000 1000 0 19 96 . 20 01 . kako za Općinu tako i za sam grad Cazin. 4757 4800 4847 3885 2810 2404 4077 PRAVNA LICA FIZIČKA LICA 601 601 621 630 280 310 459 501 45 . što je vidljivo iz donje tabele. kao i veliki broj neodgovarajućih septiĉkih jama. 2001. 19 97 . 1998. GODINA BROJ KORISNIKA PRAVNA FIZIĈKA LICA LICA 1996. a nastojanja ovog preduzeća su da obuhvati što veći broj domaćinstava kao korisnika komunalnih usluga. koja za sada obavlja sve poslove vezane za ĉišćenje grada i odvoţnju smeća. 1999. (svi korišteni podaci dobiveni od JKP Vodovod Cazin) Za obavljanje javnih komunalnih usluga odlukom Općinskog vijeća formirano je JKP”ĈISTOĆA”. a nije odreĊena niti izgraĊena kantonalna deponija kako je predviĊeno po zakonskoj regulativi. jer općina nema svoju deponiju. Broj korisnika komunalnih usluga iz godine u godinu je veći. kao i otpadne vode privrednih subjekata ispuštaju bez prethodnog tretmana u vodotokove jer ne postoji niti glavni kanalizacioni kolektor a da ne govorimo o ureĊaju za preĉišćavanje otpadnih voda (trenutno je Ĉajin Potok u funkciji glavnog gradskog kolektora). 280 2317 1997. 19 98 . Naime.

jer je nema u dovoljnim koliĉinama.Obdanište trenutno pohaĊa 164 djece u 4 odgojno obrazovne grupe. a koji se odnose na ovu oblast su: Zakon o predškolstvu. njegu. djeĉije garderobe. Preklapanja nadleţnosti u ovoj oblasti nema. U odgojno –obrazovnim institucijama se poštuju principi multietiĉnosti. Opremljenost didaktiĉkim sredstvima je zadovoljavajuća. magacin. izolacija. Zakon o srednjoj školi i Zakon odgojno obrazovnoj i nastavno-nauĉnoj inspekciji. 2. kancelarije i hodnici – ukupne površine 837 m2). sekretar – blagajnik. JU Djeĉije obdanište “Hasnija Omanović” Cazin je kombinovana predškolska ustanova namjenjena za smještaj. Objekat je u priliĉno dobrom stanju. kuharica. U JU Djeĉije obdanište zaposleno je 19 radnika i to: direktor. vešeraj.5.2 Predškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoji jedno djeĉije obdanište koje ima kapacitet od 117 dijece. odgoj i obrazovanje djece od 1 – 7 godina starosti. jer iskljuĉivu nadleţnost nad ovom oblasti ima Kanton. 3 spremaĉice i domar. Postojeći namještaj je star 27 godina. funkcionalnim tj.1 Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja: U oblasti obrazovanja postoji odgovarajuća zakonska regulativa. te ga je potrebno zamjeniti novim. Upisani polaznici po školskim godinama 200 Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih polaznika 125 147 164 161 153 164 50 100 150 125 147 164 161 153 164 Broj upisanih polaznika 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 NAPOMENA: Gore navedeni podaci o broju upisane djece po godinama odnose se na broj upisane djece na početku školske godine. djeĉija kupatila. Materijalno tehniĉka opremljenost je zadovoljavajuća. 8 odgajatelja. OBRAZOVANJE 2. Obdanište posjeduje i dvorište za igru djece površine 5000 m2. Zakon o osnovnoj školi. soba za odgajatelje. 2 njegovateljce. s tim da postojeća oprema u potpunosti ne udovoljava potrebama. Odgojno obrazovni rad se odvija na osnovu “Osnova programa odgojno obrazovnog rada s djecom predškolskog uzrasta” koji je donijela Skupština kantona.2. Rad obdaništa se odvija u dvije povezane zgrade koje imaju sve prateće prostorije potrebne za odvijanje djelatnosti (kuhinja. prostorije za boravak djece. dvije trepezarije. Struĉna zastupljenost je 100% i potreba za upošljavanjem nema. brojnost je promjenljiva tokom cijele godine. 46 . 2 servirke. Propisi koje je donijela Skupština kantona.5. prilagodljivijim djeci.5.

dok 40 školskih obveznika ne pohaĊa nastavu. TakoĊer. hemiju. Glogovac. Koprivna ). geografiju. kulturu ţivljenja. Kabineti su veoma loše opremljeni. Ovaj pad je od 1981. Osnovno obrazovanje Prije rata je na podruĉju općine Cazin postojalo ll centralnih i 26 podruĉnih škola. dok je kod predmetne nastave izraţen nedostatak struĉnog kadra i to najviše za predmete: bosanski jezik i knjiţevnost. koje su predviĊeni novim nastavnim planom i programom. posebno u zimskom periodu. a neki i mnogo ranije. a postoji i nedostatak nastavne opreme i uĉila. većina škola nema školskog pedagoga. Struĉna zastupljenost je kod razredne nastave 100% u svim školama. a njihova rekonstrukcija je upitna zbog drastiĉnog smanjenja broja uĉenika. što oteţava redovno pohaĊanje nastave. a isti je sluĉaj i sa većinom podruĉnih škola. Miostrah i Krivaja ).200. Broj uĉenika je bio cca 11.5. Osredak. te privtnim kućama i drugim objektima ( Mutnik. Podruĉne škole u Crnaji i H. H. informatiku. Postojeće školske biblioteke s postojećim knjiţnim fondom nemogu zadovoljiti potrebe uĉenika i nastavnika zbog nedostatka potrebnih naslova za školske lektire i struĉnih knjiga za nastavno osoblje. postoji 11 centralnih škola. D. Trenutno su u fazi izgradnje podruĉne škole u Mutniku. 47 . Crnaja. tako da se nastava za djecu sa ovih podruĉja izvodi u centralnim školama ( Gnjilavac. Zmajevcu i Miostrahu. historiju. tako da njihovo stanje uglavnom nije na zadovoljavajućem nivou. od ĉega u procesu nastave 327. Gjilavcu. u većini škola je potrebno zamijeniti prozore i vrata. Školski namještaj je star i dotrajao.3. godine konstantan.2. Osnovne škole trenutno pohaĊa 7031 uĉenik rasporeĊenih u 281 odjeljenje. Centralne škole u Pećigradu i Šturliću nemaju ureĊena sportska igrališta. Sve škole imaju izraţen problem dotrajalosti kotlovnica za centralno grijanje. biologiju i informatiku. tjelesni odgoj i likovnu kulturu. D. tako da je izraţena potreba i za ovom vrstom kadra. ali oni nisu dovoljni za normalno funkcionisanje centralnog grijanja. Glogovcu. Danas takoĊer. TakoĊer. U njima je zaposleno 479 radnika. Materijalno tehniĉka opremljenost niti u jednoj školi nije na zadovoljavajućem nivou. biologiju. Većina školskih objekata je izgraĊena 70-tih godina. te izvršiti sanaciju sanitarnih ĉvorova i rekonstrukciju krova. Miostrah. Potok. Potoku su u ratu devastirane. Koprivni. te 19 podruĉnih škola u kojima se izvodi nastava. strani jezici (njemaĉki i engleski). pa je u svim školama izraţena potreba za opremanje kabineta za fiziku. što u procentu iznosi cca 36% više nego u školskoj 2002/03. U ranijem periodu su vršeni sitniji popravci kotlovnica. Ponjevići). Sedam podruĉnih škola nije u funkciji. Krivaji. Pristupni putevi do nekih podruĉnih škola još uvijek nisu asfaltirani (Zmajevac. Smanjenje ukupnog broja uĉenika je posljedica pada nataliteta. pa je konstantan i pad broja uĉenika. godini. te fonolaboratorija. Glogovac.

Broj upisanih i učenika od I-VIII razreda i broj učenika koji su završili VIII razred po osnovnim školama JU OŠ '' G. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 743 711 671 647 649 707 JU OŠ '' Ostrožac '' 97 96 76 70 64 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1121 1055 952 924 886 956 147 149 133 115 121 JU OŠ '' Cazin I '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII 1998/99 922 1999/00 905 2000/01 861 2001/02 853 2002/03 873 2003/04 880 JU OŠ “ T. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 655 617 589 562 557 570 JU OŠ “ Cazin II “ 89 86 80 76 86 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1259 1239 1184 1126 1066 1087 133 168 145 133 149 JU OŠ “ Ćoralići “ Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina JU OŠ '' Stijena '' Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 681 712 672 609 562 588 JU OŠ '' Liskovac '' 94 103 62 53 48 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 586 497 519 455 444 447 73 74 71 55 55 JU OŠ '' Skokovi '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 497 461 433 401 377 383 50 61 54 38 49 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 424 415 383 349 319 303 45 41 47 45 59 48 . Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Koprivna '' Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Raštela “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 122 124 126 88 109 1998/99 941 1999/00 935 2000/01 921 2001/02 875 2002/03 795 2003/04 717 JU OŠ “ Šturlić “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 139 129 106 128 142 Broj učenika koji su završili VIIIr.

te I i II srednja škola Cazin. Medresa. Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih učenika II III IV Ukupno: 145 127 131 541 125 127 126 497 102 109 125 476 138 95 98 460 111 130 95 430 87 107 130 451 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 128 126 121 114 489 107 111 125 126 469 136 92 98 123 449 116 130 95 98 439 88 108 130 95 421 I 138 119 140 129 94 127 U okviru Medrese obrazuju se dvije grupe uĉenika ( muška i ţenska ) od I – IV razreda u zvanje mualima i mualime Broj muških učenika Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 15 23 85 1999/00 26 18 19 15 78 2000/01 27 28 18 17 90 2001/02 26 29 21 17 93 2002/03 30 26 29 17 102 2003/04 27 26 22 23 98 Broj ženskih učenika Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 14 20 81 1999/00 24 20 20 14 78 2000/01 27 24 21 18 90 2001/02 25 26 21 20 92 2002/03 28 26 22 22 98 2003/04 20 31 22 20 93 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 17 19 15 23 74 26 17 17 15 75 22 22 17 17 78 25 26 17 17 85 27 24 27 16 94 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 19 18 14 20 71 24 20 18 13 75 24 21 21 18 84 23 22 21 20 86 24 23 20 20 87 49 .4 Srednje obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoje ĉetiri srednje škole u kojima je upisano 2610 uĉenika u 89 odjeljenja. To su: Gimnazija. U okviru Gimnazije obrazuju se uĉenici općeg smjera od I – IV razreda.JU OŠ '' Pećigrad '' Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 581 542 501 431 421 393 82 74 86 55 81 2.5.

U okviru I srednje škole postoje slijedeće tehniĉke i struĉne škole: 1. Mašinskotehnička škola – mašinski tehničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 56 60 51 43 210 1999/00 76 52 52 50 230 2000/01 69 62 46 42 219 2001/02 107 54 58 42 261 2002/03 68 93 50 56 267 2003/04 97 62 74 42 275 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 52 60 50 43 205 56 39 42 50 187 59 58 43 41 201 93 51 56 33 233 49 69 42 56 216 Mašinska stručna škola – metalostrugar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 18 18 2000/01 18 18 2001/02 2002/03 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 18 18 18 18 - Mašinsko stručna škola – automehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 73 68 69 210 1999/00 102 66 77 245 2000/01 69 80 63 212 2001/02 34 59 74 167 2002/03 60 35 42 137 2003/04 32 44 30 106 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 54 59 69 182 78 64 65 207 54 74 66 194 30 43 74 147 39 48 42 129 Mašinsko stručna škola – mašinbravar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 44 46 124 1999/00 53 36 37 126 2000/01 69 48 23 140 2001/02 36 20 44 100 2002/03 49 21 16 86 2003/04 27 20 17 64 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 25 36 46 107 33 25 35 93 20 33 43 96 18 33 43 94 19 16 15 50 50 . Mašinska škola U okviru ove škole postoje slijedeći obrazovni profili: .mašinski tehniĉar.instalater centralnog grijanja i .automehaniĉar. . . .mašinbravar.autolimar. .plinski i vodoinstalater.

. Elektrotehniĉka škola. u okviru koje postoje slijedeći obrazovni profili: .elektrotehniĉar raĉunarske tehnike i automatike. .elektrotehniĉar elektronike.Mašinsko stručna škola – autolimar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 50 34 118 1999/00 52 31 40 123 2000/01 31 20 28 79 2001/02 36 20 19 75 2002/03 20 17 37 2003/04 16 16 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 24 41 34 99 41 25 35 101 20 17 23 60 16 33 17 66 20 17 37 Mašinsko stručna škola – instalater centralnog grijanja Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 32 32 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: - Mašinsko stručna škola – plinski i vodoinstalater Školska Broj upisanih uĉenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 29 29 I Broj učenika koji su zavešili razred II III Ukupno: - 2. .elektromehaniĉar. Elektrotehnička – elektrotehničar računarske tehnike i automatike Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III IV Ukupno: I II III IV Ukupno: 1998/99 66 66 66 66 1999/00 36 73 36 73 109 109 2000/01 75 38 71 75 38 71 184 184 2001/02 74 76 38 72 74 74 38 71 260 257 2002/03 64 77 74 39 69 76 75 37 254 257 2003/04 35 72 77 75 259 Elektrotehnička – elektrotehničar elektronike Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 47 47 1999/00 38 50 88 2000/01 39 49 88 2001/02 39 49 88 2002/03 38 38 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 47 47 36 51 87 38 50 88 39 49 88 39 39 51 .elektroinstalater.

ekonomski tehniĉar Ekonomska škola – ekonomski tehničar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 99 107 76 282 1999/00 74 98 107 76 355 2000/01 76 74 90 106 346 2001/02 75 76 74 87 312 2002/03 95 74 75 73 317 2003/04 72 94 69 72 307 I 98 74 74 74 94 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 107 76 281 95 100 76 345 74 87 106 341 76 73 86 309 71 73 73 311 52 .krojač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 38 38 76 1999/00 38 38 2000/01 38 37 75 2001/02 36 32 68 2002/03 21 38 26 87 2003/04 28 21 38 87 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 35 38 73 38 38 33 37 70 32 25 57 23 38 25 86 U okviru II srednje škole postoje: 1.Elektrotehnička stručna škola – elektromehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 36 36 2001/02 29 29 2002/03 28 28 2003/04 33 33 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 31 31 28 28 28 28 Elektrotehnička stručna škola – elektroinstalater Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III Ukupno: I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 34 31 34 31 2001/02 34 34 34 34 2002/03 33 32 33 32 2003/04 33 33 3.Ekonomska škola .konfekcionar tekstila – krojaĉ Tekstilna stručna škola – konfekcionar tekstila .Tekstilna strĉna škola. u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .

.zidar.graĊevinski tehniĉar. u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .konobar.kuhar Ugostiteljska stručna škola – konobar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 28 28 1999/00 34 27 61 2000/01 31 34 24 89 2001/02 37 29 34 100 2002/03 30 36 29 95 2003/04 37 27 34 98 Ugostiteljska stručna škola – kuhar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 30 30 1999/00 36 29 65 2000/01 32 34 30 96 2001/02 69 31 33 133 2002/03 33 63 30 126 2003/04 36 34 58 128 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 27 27 33 26 59 27 33 24 84 36 29 34 99 25 34 26 85 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 28 28 35 28 63 31 33 30 94 64 30 33 127 33 59 30 122 53 .prodavaĉ Trgovinska stručna škola – prodavač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 97 103 114 314 1999/00 142 94 100 336 2000/01 116 146 95 357 2001/02 39 115 139 293 2002/03 91 38 115 244 2003/04 113 79 38 230 Broj učenika kojisu završili razred I II III Ukupnp: 91 100 114 305 142 91 100 333 114 139 95 348 38 115 139 292 81 38 114 233 3. Trgovinska struĉna škola.2. GraĊevinska škola .izolater Građevinska tehnička škola – građevinski tehničar Školska Broj upisanih učenika Godina I II III IV Ukupno: 1998/99 35 35 1999/00 35 35 2000/01 39 34 73 2001/02 35 37 33 105 2002/03 61 35 36 132 2003/04 36 57 35 35 163 Građevinska stručna škola – zidar-fasader-izolater Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 64 65 129 1999/00 29 64 93 2000/01 36 29 65 2001/02 36 36 29 101 2002/03 33 41 31 105 2003/04 38 30 33 101 I 35 37 35 58 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 35 34 34 34 71 36 33 104 35 36 129 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 64 65 129 29 64 93 36 29 65 36 31 29 96 27 33 31 91 4.fasader. Ugostiteljska struĉna škola: . .

Nestruĉno zastupljeni su predmeti: latinski jezik u potpunosti. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 1027 uĉenika. fizika. osim kabineta informatike koji takoĊer ne zadovoljava potrebe. te kabineta za izvoĊenje praktiĉne nastave u tehniĉkim i struĉnim školama. odnosi na lošu opremljenost kabineta. U Gimnaziji je zaposlen 31 radnik i 6 vanjskih sardnika. I srednja škola koristi sprat i dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. 54 . te loše stanje školskog namještaja. informatika i matematika. Struĉna zastupljenost je. te bi bilo potrebno izvršiti njenu radikalnu sanaciju ili rekonstrukciju. dok I i II srednja škola koriste zajedniĉku bibloteku. posebno po svojoj veliĉini. Raspoloţivi prostor nije u potpunosti uslovan i funkcionalan. informatiku. Medresu trenutno pohaĊa 191 uĉenik u 8 odjeljenja (4 ţenska i 4 muška odjeljenja). te prostor u montaţnoj zgradi u neposrednoj blizini ovog objekta. a od toga u procesu nastave 114 radnika. Od toga u procesu nastave uĉestvuje 22 radnika i 6 saradnika. te djelimiĉno fizika. prije svega.obrazovnog procesa. geografija. na zadovoljavajućem nivou. I ovdje se radi o veoma staroj zgradi koja ne moţe zadovoljiti svim zahtjevima u pogledu izvoĊenja nastavnog procesa i koju bi trebalo renovirati. Najveće potrebe u ovom pogledu su opremanje kabineta za fiziku. naĉelno. uglavnom neuslovnih objekata. Materijalno tehniĉka opremljenost nije ni u jednoj školi u zadovoljavajućem nivo. tako da je za oĉekivati da će u narednom periodu ova škola riješiti problem prostora. ali i po kvalitetu. Gimnazija izvodi nastavu iz tjelesnog odgoja na sportskom igralištu Alinac. Ĉaušević nastavu izvodi u staroj zgradi medrese (ţenska medresa). a poseban problem je izvoĊenje nastave u zimskom periodu jer se radi o igralištu otvorenog tipa. Biblioteke raspolaţu sa minimalnim fondom knjiga za školsku lektiru. I i II srednja škola nastavu iz tjelasnog odgoja izvode u sportskoj dvorani. Ovo predstavlja velik problem obzirom na udaljenost ovog igrališta od škole. U srednjim školama je zaposleno 157 radnika.Školski objekti koje koriste srednje škole uglavnom ne zadovoljavaju njihove potrebe. Posebno treba istaći da niti jedna srednja škola nema fiskulturnu salu. a škola raspolaţe sa svega 13. hemiju. niti je dovoljan za normalno odvijanje nastavno. neophodne su znaĉajnije popravke i opremanje ovih prostora za normalno izvoĊenje nastave. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. Gimnazija i Medresa posjeduju vlastite školske bibloteke. od ĉega u procesu nastave 44 radnika. Medresa Dţemaludin ef. tako i stuĉne literature. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 941 uĉenik rasporeĊen u 32 odjeljenja. rasporeĊenih u 31 odjeljenje. te plaćaju korištenje iste. To se. Škola nema niti jedan kabinet. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. Zgrada je izgraĊena prije II svjetskog rata i u priliĉno je lošem stanju. kako iz oblasti školske. nedostatak i zastarjelost nastavnih uĉila i opreme. biologiju. 5 kabineta i 3 prostorije za izvoĊenje praktiĉne nastave. Nestruĉno zastupljeni su: u potpunosti njemaĉki jezik i vjeronauka. Stanje knjiţnog fonda u školskim bibliotekama je na relativno zadovoljavajućem nivou. U I srednjoj školi je zaposleno 54 radnika. II srednja škola svoju redovnu djelatnost obavlja u prostorijama dvaju odvojenih objekata: dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. Gimnazija raspolaţe sa jednim objektom. Osim toga. Školu trenutno pohaĊa 451 uĉenik u 18 odjeljenja. Ukupan raspoloţivi prostor je daleko ispod neophodnog minimuma. biologija. Trenutno je u fazi izgradnje nova zgrada Medrese. pa postoji potreba za nabavkom dodatnih naslova. te djelomiĉno matematika. dok je muška medresa izmještena u Bihać.

demokratija i ljudska prava. 2.5. vjeronauka.biologija. svake godine je sve izraţeniji suficit svih zanimanja. 16 nastavnika i 3 vanjska saradnika nemaju poloţen struĉni ispit. Medresa ima 25 zaposlenih radnika.5. Visokoškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin nema niti jedna visokoškolska ustanova. njemaĉki jezik. informatika. ekonomika i organizacija poslovanja i struĉnih predmeti elektro struke. U procesu nastave uĉestvuje 36 nastavnika i 8 saradnika. 2. privredno pravo. informatika. te djelomiĉno struĉni predmeti graĊevinske struke.6 Biblioteke -Na općini Cazin postoji samo jedna Gradska biblioteka koja radi u sastavu Doma kulture u Cazinu sa ukupno 13. U II srednjoj školi je zaposleno 46 radnika i 8 vanjskih saradnika. Od ukupno 44 nastavnika 13 ih nema poloţen struĉni ispit.185 primjeraka knjiga. matematika. Nestruĉno zastupljeni su: bosanski jezik i knjiţevnost. Zbog opće poznatog stanja u privredi. 55 .5. dakle postojećim fondom knjiga nezadovoljava zakonski minimum od 1 knjiga na jednog stanovnika. Nastavni planovi i programi su djelomiĉno osavremenjavani u odosu na prije ratni period. Pitanje planiranja razvoja srednjeg obrazovanja je djelomiĉno usklaĊeno sa potrebama lokalonog trţišta rada. od toga 12 profesora sa visokom struĉnom spremom.

56 .

57 .

: .dijagnostiku . U vršenju djelatnosti ZU Dom zdravlja Cazin pruţa korisnicima neprekidnu (kontinuiranu) zdravstvenu zaštitu. deţurtvo.6.obezbjeĊenje da zdravstveni radnik ne nepušta radno mjesto (smjenu.organizovanjem stalnog deţurstva .higijensko epidemiološku djelatnost . To nam je veliki nedostatak. jer je zgrada izgraĊena još 1959.porodilište .specifiĉnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika.hitnu medicinsku pomoć . dvokratnim radnim vremenom. Osnivaĉ ZU Dom zdravlja Cazin po osnovu drţavnog kapitala je USK – Vlada USK-a.zdravstvenu zaštitu usta i zuba . kao i naĉin obraĉuna tih sredstava.protetiĉki centar . U nekoliko navrata smo od nadleţnih institucija traţili odobrenje za gradnju antituberkuloznog dispanzera i Centra za urgentnu medicinu.opću medicinu .centar za mentalnu rehabilitaciju .centar za fizikalnu rehabilitaciju .specijalistiĉko-konsultativnu djelatnost .zdravstvenu zaštitu nespecifiĉnih i specifiĉnih plućnih oboljenja .zdravstvenu zaštitu ţena i djece .organizovanjem stalne pripravnosti .godine i svake godine iziskuje velika sredstva za renoviranje.6. ako bi bilo dovedeno u pitanje sigurnost pruţanje zdravstvene zaštite graĊaninu. ZU Dom zdravlja Cazin je ustanova u drţavnoj svojini koja za potrebe korisnika zdravstvene zaštite pruţa zdravstvene usluge primarne i dijela sekundarne zadravstvene zaštite.2. pripravnost) bez obzira na istek radnog vremena.laboratorijsku. Tehniĉka opremljenost i stanje objekta zdravstvene ustanove je u veoma lošem stanju. jer je velika potreba za pruţanjem zdravstvenih usluga ovog karaktera. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA 2. ali ni u jednom sluĉaju nismo dobili potvrdan odgovor.organizovanjem rada u jednoj ili dvije smjene. Materijalna osnova zdravstvene ustanove nezadovoljava. a izdvajanje tih sredstava je jako oteţano. jer u zadnje dvije godine priliv sredstava od Zavoda zdravstvenog osiguranja je neobjektivan u odnosu na stvarne potrebe. Zdravstvo Na podruĉju općine Cazin od zdravstvenih institucija egzistira Dom zdravlja Cazin sa podruĉnim ambulantama i nekoliko zdravstvenih ordinacija u privatnom vlasništvu.u hitnoj medicinskoj pomoći neprekidno 24 sata . jer imamo projekte za izgradnju. Prostorni kapacitet zdravstvene zaštite i organizacija postojećih kapaciteta je nezadovoljavajuća. dok ne dobije zamjenu. radiološku i dr. pomicanjem radnog vremena .školsku medicinu .1. 58 . U skladu sa Zakonom i Statutom Dom zdravlja Cazin obuhvata slijedeće djelatnosti: .

Sluţba za zdravstvenu zaštitu predškolske. Sluţba za hitnu medicinsku pomoć 7. U ZU Domu zdravlja Cazin su organizirane slijedeće sluţbe: 1. Pregled zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi VSS 38.def. Sluţba za higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu i patronaţnu djelatnost 8. Ortopedsko protetiĉki centar 59 . od toga magistri nauka 1 poĉasno priznanje primarijus 8 VŠS 7 SSS 97 KV 20 NK 25 _____________________________ UKUPNO 187 Pregled zaposlenih po struĉnoj osposobljenosti Ljekari specijalisti Ljekari specijalizanti Ljekari opće prakse Doktori stomatologije-specijalisti Zdravstveni saradnici – VSS Dipl. Sluţba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 11.ZU Dom zdravlja Cazin u radnom odnosu ima 187 zaposlenika. Sluţba za zdravstvenu zaštitu usta i zuba 10. Sluţba za laboratorijsku djelatnost 9.-logoped. podruĉne ambulante i administraciju. od toga zdravstvenih radnika 120 i zdravstvenih saradnika 67. Centar za mentalnu rehabilitaciju 12. Sluţba za zdravstvenu zaštitu zaposlenika 5. dipl.psiholog. dipl.pravnik i dipl. Sluţba za opću zdravstvenu zaštitu 2. Sluţba za pneumofiziološku zdravstvenu zaštitu i radiološku dijagnostiku 6. školske djece i omladine 3. Sluţba za zdravstvenu zaštitu ţena sa porodilištem 4.ekonomista Viši medicinski tehniĉar Medicinska sestra-tehniĉar-opći smjer Ginekološko akušerske sestre-tehniĉari Ekonomista Inţinjer obućarske tehnologije Nemedicinsko osoblje Kvalifikovani zaposlenici Nekvalifikovani zaposlenici UKUPNO 17 3 8 2 4 4 68 14 1 1 15 20 25 187 ZU Dom zdravlja Cazin svoju djelatnost provodi kroz sluţbe.

Vozni park .specijalista higijene-zdravstvene ekologije 1 . ukazivanja prve pomoći. Trţaĉka Raštela. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti.specijalista interne medicine 3+1 na kraju specijalizacije . Šturlić. davanje injekcija i savjetovanje). Skokovi. svakodnevno vozi pacijente na dijalizu. Liskovac. Pregled strukture doktora specijalista u ZU Dom zdravlja Cazin: . Osredak i Ljubijankići.specijalista epidemiolog 1 . Liskovac i Šturlić). 60 . Donja Koprivna. Ostroţac.specijalista pedijatar 2 . i rehb. Skokovi i Liskovac. U kućnom lijeĉenju medicinska sestra-tehniĉar sa obezbjeĊenim vozilom pruţa usluge pacijentima oboljelim od malignih bolesti. zapošljavanjem i animiranjem sada neosiguranih lica da se osiguraju provoĊenjem većeg inspekcijskog nadzora. Stijena.godine predviĊa uvoĊenje rada specijalista porodiĉne medicine. Šturlić.specijalista socijalne medicine sa ekonomikom i organizacijom zdravstvene zaštite 1 .specijalista opće medicine 1 Plan razvoja zdravstva i organizovanja rada u BiH do 2010.specijalista fizikalne med.specijalista medicine rada 1 .Sluţba za finansijsko-raĉunovodstvene poslove . Ćoralići. 1 .13. dvije laboratorijske. Sluţba za zajedniĉke poslove: . Na podruĉju općine Cazin rade dvije specijalištiĉke ordinacije. Krivaja.specijalista školske medicine 1 . Krivaja. a takoĊer se provodi terapija na nivou djelatnosti i vodi propisana evidencija i dokumentacija. Broj osiguranih lica na općini Cazin je nedovoljan. Majetići.specijalista oftamolog 1 .specijalista penumoftiziolog 1 . Sarajevo. Krivaja. U sastavu ZU Dom zdravlja Cazin djeluju i rade 14 slijedećih podruĉnih ambulanti: Ambulanta Pećigrad. vrši dijagnostika u ambulantama gdje ordinira ljekar (ambulanta Stijena.Sluţba za opće. Gornja Koprivna. pravne i kadrovske poslove . jer veći broj zaposlenih nije prijavljen Zavodu zdravstvenog osiguranja i ne plaća obaveze. a svakodnevno radi medicinska sestra-tehniĉar (pruţanje usluga previjanja. Jednom ili dva puta mjeseĉno ljekar ordinira u ambulantama Trţaĉka Raštela.Tehniĉka sluţba Podruĉne ambulante su sastavni dijelovi ZU Doma zdravlja Cazin u kojima se provode mjere zdravstvene zaštite. vrši ambulantno lijeĉenje. a na odobrenje komisije vozi pacijente van Kantona u kliniĉke centre. U narednom periodu oĉekujemo dolazak novih ljekara koji su pri završetku studija.specijalista radio dijagnostike 2 . Tuzla i Fojnica. Skokovi. Vozni park pruţa usluge prijevoza pacijentima 24 sata dnevno. U narednom periodu ZU Dom zdravlja Cazin će upućivati ljekare na specijalizaciju iz porodiĉne medicine. Centar za mentalno zdravlje će prerasti u dnevnu bolnicu – bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju populacije.specijalista ginekologije 2+1 pri kraju specijalizacije . Projekat se već implementira u pojedinim kantonima i zdravstvenim ustanovama. Pećigrad. Prioritet bi se dao prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti (projekat u fazi realizacije). te veći broj stomatoloških ordinacija u privatnom sektoru.

Ta socijalna pitanja su veoma razliĉita. godine ponovo se transformisao u javnu ustanovu. te velik broj civilnih ţrtava rata. godini transformisana je u Sluţbu socijalne zaštite. ali cijenimo da ima preko 20. U primarnu socijalnu zaštitu spada rješavanje nastalih socijalnih problema i saniranje posljedica koje ti problemi izazivaju. Na podruĉju općine Cazin. Zakoni koji se primjenjuju u radu ove Ustanove su prije svega Zakon o socijalnoj zaštiti. nezaposlenih i materijalno neobezbjeĊenih lica. 19 lica se nalazi na porodiĉnom smještaju i od toga je 15-oro djece.000 graĊana koji nisu obuhvaćeni ni sa jednim vidom osiguranja.2 Socijalna zaštita U ostvarivanju socijalne politike u općini Cazin. 01. a većina ih se nametnula društvenoj zajednici nakon rata. U 1998. jer su nastala prvenstveno kao posljedica agresije na BiH.Administracija ZU Dom zdravlja Cazin obezbjeĊuje neophodnu struĉnu i operativnu podršku za funkcioniranje Ustanove kao jedinstvenog sistema. Što se tiĉe taĉnog podatka o broju korisnika zdravstvenog osiguranja. dok u sekundarnu zaštitu spada saniranje uzroka koji dovode do pojave socijalnih problema. te invalidi. Novĉana naknada za pomoć i njegu druge osobe iznosi takoĊer 50. odnosno u Kantonalni Centar za socijalni rad. Od ovog broja 13 lica su odrasli.00 KM. Strukturu socijalno ugroţenih lica uglavnom ĉine djeca bez roditeljskog staranja. stari i iznemogli. Najniţa osnovna novĉana pomoć iznosi 50.01. 2.00 KM. Na našoj općini evidentirano je 23 djeteta koja se nalaze na specijalnom osnovnom. te su uveliko usmjereni na uvoĊenje i implementaciju porodiĉnog ljekara u sistemu unapreĊivanja pruţanja primarne zdravstvene zaštite. JU Centar za socijalni rad Cazin je ustanova preko koje društvena zajednica pokušava rješiti ove probleme. Korisnici koji su evidentirani u našem Centru su uglavnom domicilno stanovništvo. zatim Zakon o upravnom postupku i sl. moţemo reći da. socijalna zaštita. a po našim evidencijama. Planovi razvoja sistema zdravstva na podruĉju općine Cazin postoje. naroĉito u rješavanju raznih socijalnih pitanja. godine egzistira kao JU Centar za socijalni rad. 88 lica ostvaruje naknadu za pomoć i njegu druge osobe. U razne domove širom BiH smješteno je 19 naših korisnika. samo 209 lica ostvaruje neki vid pomoći u našoj Ustanovi i to 115 lica ostvaruje stalnu novĉanu pomoć. kako Federalni tako i Kantonalni zakon. ima poseban znaĉaj. Ovo je ustanova koja je osnovana 1976. a 6 lica ostvaruje naknadu za vrijeme ĉekanja na zaposlenje. JU Centar za socijalni rad Cazin bavi se prvenstveno primarnom ali i sekundarnom zaštitom. te drugih poslova koji su utvrĊeni zakonom i drugim propisima. nezaposlena lica. a odraslih lica je ĉetvoro. ĉija je osnovna djelatnost zadovoljavanje potreba ljudi i graĊana iz oblasti socijalne i djeĉije zaštite.2001. odnosno srednjem školovanju. zaštiti CŢR-a i zaštiti porodice sa djecom. kao njen specifiĉan vid. Od ovog broja. godine i koja od tada pa sve do 1998. postoji oko 1000 stanovnika koji se mogu svrstati u kategoriju socijalno ugroţenih. kao na primjer velik broj djece bez roditeljskog staranja.6. a ostalih 6 ĉine djeca. 61 . izbjeglih i raseljenih lica. iste nismo u mogućnosti dostaviti. iako je u više navrata traţeno od Zavoda zdravstvenog osiguranja navedene podatke.

6. porodiĉni smještaj. ali njihov kapacitet je premalen (za svaku općinu obezbjeĊene su samo dvije kuće. Pravo na zdravstvenu zaštitu u JU Centru za socijalni rad Cazin u prosjeku je ostvarilo 200 nosioca zdravstvenog osiguranja. a to su korisnici raznih vidova socijalne i djeĉije zaštite koji navedeno pravo nisu mogli ostvariti po nekom drugom osnovu (korisnici stalne novĉane pomoći. CŢR-a. arhiva. 3 (tri) socijalna radnika 3.3 Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih Na podruĉju općine Cazin egzistira ZU Dom zdravlja Cazin u sklopu kojeg djeluje Centar za mentalno zdravlje Cazin. JU Centar za socijalni rad nalazi se na adresi 505. Kao što je već navedeno. pa se uglavnom. a u svakoj kući moţe se smjestiti maksimalno 6-oro djece). od ĉega na devet radnih prostorija otpada oko 130 m². ĉistaĉ. dodatka za pomoć i njegu druge osobe. koje su neuslovne za rad. U Centru još uvijek nije kompletiran struĉni tim. vozaĉ. Centar za socijalni rad finansira se iz dva izvora. Ova sredstva su nedovoljna i neredovna da bi se njima mogle ublaţiti posljedice nastalih socijalnih problema (većina socijalnih davanja u protekle ĉetiri godine nije isplaćena za 38 mjeseci. jer nemamo uslova. ali procedura oko smještaja u ove Zajednice je veoma komplikovana i dugotrajna. direktor Centra 2. Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike obezbjeĊuje materijalna sredstva za sve vidove socijalnih davanja. šef raĉunovodstva 5. a mahom su to osobe bez zaposlenja ili osobe koje po godinama starosti ne mogu da ostvare pravo na neki od vidova socijalne zaštite. odluĉujemo takvu djecu smjestiti u drugu porodicu. Problemi se takoĊer javljaju i zbog toga što na podruĉju općine Cazin ne postoji nikakvo prihvatilište za djecu. lica smještena u Ustanove). pa su korisnici bili prinuĊeni da utuţe Centar za socijalni rad Cazin. viteške 38/a u Cazinu. nadamo se da ćemo i ovaj problem riješiti u sljedećih pet godina. blagajnik-likvidator 6. Svakodnevno nam se obraćaju lica koja nemaju zdravstveno osiguranje. kurir. osim za jednokratne novĉane pomoći. Danas na ovaj naĉin saraĊujemo sa oko dvije-tri porodice u koju moţemo smjestiti djecu. Ipak. a ostalo ĉine garaţa. starateljstvo. U provoĊenju pomenutih sistema socijalne zaštite zaposlenici ove Ustanove nailaze na mnogobrojne probleme i to prije svega u provoĊenju primarne socijalne zaštite. Naime. kuhinja. već problem šire društvene zajednice. 2. odnosno ne ispunjavaju uslove predviĊene zakonom. a napominjemo da se na podruĉju našeg Kantona nalazi samo jedan dom za ovu djecu (Dom za nezbrinutu djecu “Duga” Kulen Vakuf) u koji se smještaju djeca od 0-7 godina starosti i za koju se nakon navršenih 7 godina starosti mora pronaći drugi smještaj. i to: 1. U ovoj ustanovi se provodi primarna struktura zdravstvene zaštite. kada je to potrebno. a usljed toga Centar je utuţio Kantonalno ministarstvo zbog neizmirenih obaveza). mokri ĉvor i hodnici. Zauzima površinu cca 312 m². na našoj općini postoje samo socijalno pedagoške ţivotne zajednice u koju moţemo smjestiti djecu koju je neophodno izolovati od biološke porodice. koje se obezbjeĊuju iz budţeta Općine Cazin. te smatramo da to nije problem samo Centra za socijalni rad Cazin. Na podruĉju USK-a djeluju i Socijalno-pedagoške ţivotne zajednice. upravni pravnik 4. U JU Centru za socijalni rad zaposleno je 9 (devet) radnika. administrativni radnik 7. 62 .Na našoj općini nalazi se ukupno 54-oro djece bez roditeljskog staranja. odnosno cijele drţave. a ni kadra da zaposlimo psihologa.

2.7. KULTURA I SPORT

2.7.1 Kultura Općina Cazin je u 2001. godini osnovala Javnu ustanovu “Dom kulture” u ĉijem sastavu je i Narodna biblioteka Skender Kulenović. Ove institucije su u ranijem periodu djelovale u sastavu Centra za informisanje i kulturu. Formiranjem javne ustanove za oblast kulture informativna djelatnost – radio i televizija osnovane su kao javno preduzeće i djeluju samostalno. Dom kulture djeluje u praktiĉno dva dosta neuslovna prostora (zgrada Doma kulture i zgrada Narodne biblioteke). Trenutno javna ustanova zapošljava 9 (devet) radnika koji realiziraju programe u kontinuitetu iz ove oblasti. Postoje inicijative i projekti za stvaranje boljih uslova za oblast kulturne djelatnosti u našoj općini, ali nedostatak financijskih sredstava je limitirajući faktor. U posebnoj (dosta trošnoj i neuslovnoj zgradi) smještena je biblioteka koja raspolaţe sa oko 14000 knjiga što i izdaleka ne zadovoljava minimalne norme jer općina Cazin ima preko 60000 stanovnika i preko 13000 uĉenika u 11 osnovnih škola i 4 srednje škole. Zgrada doma kulture raspolaţe sa jednom većom prostorijom 26 m x 9 m koja je univerzalna sa oko 300 sjedišta sluţi za prikazivanje filmova, pozorišnih i drugih predstava, te kao sala za sastanke kao i druge namjene. U predprostoru smještena je galerija doma kulture koja sluţi za organizaciju likovno – galerijskih manifestacija. Dom kulture posjeduje i rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspolaţe specifiĉnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) fundus ove galerije je preko stotinu monumentalnih skulptura – park skulptura u starom gradu Ostroţac, te mali park skulptura u prostoru TRC “Sedra”. Treba napomenuti takoĊe specifiĉnu galeriju koja djeluje pri Domu zdravlja Cazin koja raspolaţe sa preko 150 umjetniĉkih djela kao i privatna galerija umjetniĉkih slika. Pri javnoj ustanovi “Dom kulture” Cazin djeluje kulturno – umjetniĉko društvo koje kroz sekcije – folklorna, muziĉka, dramska i recitatorska i dr. promovira i ĉuva, putem kulturno – umjetniĉkog amaterizma, tradiciju i kulturu ovog kraja. Naime, jedno kulturno – umjetniĉko društvo uz Cazinske tamburaše nije dovoljno pogotovu ako se zna da je u prijeratnom periodu djelovalo jedanaest kulturno – umjetniĉkih društava.

63

2.7.2. Sport Sportski savez općine Cazin kao krovna institucija u oblasti sporta poĉetkom godine preregistriran je prema novim zakonskim propisima, a odrţana je i izborna skupština na kojoj su izabrani organi saveza. Na podruĉju općine djeluju slijedeći klubovi odnosno sportske organizacije: 1. FK Krajina – Cazin 2. NK Gomila – Stijena 3. NK Mladost – Polje 4. NK Mutnica – Pjanići 5. NK Ostroţac - Ostroţac 6. NK Korana – Trţac 7. Košarkaški klub – Cazin 8. MRK Krajina – Cazin 9. ŢRK Krajina – Cazin 10. STK «Stens 73» - Cazin 11. Bokserski klub – Cazin 12. Karate klub Krajina – Cazin 13. Klub borilaĉkih sportova – Cazin 14. Klub borilaĉkih vještina ISAK - Ćoralići 15. Udruţenje borilaĉkih vještina – Cazin 16. TDK Tigar – Stijena 17. TDK Bosna-Đemo – Cazin 18. Šahovski klub – Cazin 19. Atletski klub Maratonac – Cazin 20. AMK EXTRA sport – Cazin 21. Streljaĉko društvo NOVA KRAJINA – Cazin 22. Karate klub Šotokan – Ćoralići 23. Auto moto klub – Cazin Na skupštini sportskog saveza uĉešće je uzelo 20 klubova a dva kluba borikaĉkih sportova registrirani su u drugoj polovini godine. Savez ne raspolaţe sa podacima o aktivnosti konjiĉkog kluba u Cazinu, dok se udruţenje sportskih ribolovaca nije ukljuĉilo u sportski savez. Navedeni klubovi takmiĉe se na razliĉitim nivoima od premier lige, druge lige, kantonalne lige te povremenih turnirskih i revijalnih takmiĉenja. Zbog nepovoljnih uslova u pogledu nedostatka kvalitetnih sportskih objekata te financijskih sredstava neophodnih za bolju organiziranost klubovi u zadnje dvije godine stagniraju ili ĉak nazaduju rezultatski. Fudbalski klub Krajina te MRK Krajina su do unazad 3-4 godine uĉestvovali u najvećem rangu takmiĉenja sa promjenljivim rezultatima, ali zbog nedostatka financijskih sredstava, neuslovnosti sportskih objekata te nedovoljne organiziranosti i kvaliteta igraĉkog i struĉnog kadra morali su preseliti u niţe rangove. U tim klubovima se ipak zadrţao kontinuitet u radu sa mlaĊim takmiĉarskim kategorijama a posebno su znaĉajni rezultati kadetske i juniorske ekipe FK Krajina. Košarkaški klub se unatoĉ izraţenim problemima takmiĉi u prvoj A1 ligi dok je za najviši rang potrebno ipak mnogo više. Rezultatski najuspješniji klub u zadnjih nekoliko godina je STK «TOPSTENS 73» koji je i jedini u Cazin donio titule drţavnog prvaka u svim takmiĉarskim kategorijama, a ove godine jedini se takmiĉi u premier ligi BiH. Dobri rezultati postignuti su i u nekim pojedinaĉnim sportovima. Ostali klubovi su uglavnom zadrţali kontinuitet u pogledu nivoa takmiĉenja. Postoji prisutan problem u velikom broju klubova borilaĉkih sportova, što sasvim sigurno ne odgovara stvarnim potrebama i traţenom kvalitetu 64

Neki klubovi su prestali sa radom i njihovo reaktiviranje zavisi prije svega od entuzijazma pojedinaca i potrebnih minimalnih uslova za rad. Na podruĉju općine Cazin postoji 6 ureĊenih nogometnih terena, 11 fiskulturnih dvorana u OŠ., oko 15 otvorenih školskih igrališta te polivalentna gradska sportska dvorana. Nogometne terene odrţavaju klubovi vlastitim sredstvima, tako da isti zahvaljujući entuzijazmu zadovoljavaju minimalne uslove za takmiĉenje. Stadion nogometnog kluba u Ćoralićima već nekoliko godina se ne odrţava a u potpunosti se ugasio i tamošnji klub. Gradska sportska dvorana za treninge i takmiĉenja moţe se, koristiti faktiĉki, svega 6 mjeseci zbog neizgraĊenog grijno – ventilacionog sistema. U okviru dvorane postoji anex-manja dvorana za stoni tenis i neke borilaĉke sportove, a istu je adaptirao i doveo u funkciju STK Stens 73 vlastitim sredstvima. Iste aktivnosti su odraĊene i na izgradnji i odrţavanju svih nogometnih terena na podruĉju mjesnih zajednica, a posebno treba istaći NK Gomila iz Stijene. Otvoreni sportski centar Alinac je nakon nekoliko godina zapuštenosti ureĊen i stvoreni su neophoni uslovi za upotrebu. U pogledu školskog sporta izraţen je problem nedostatka školskih sportskih dvorana u svim srednjim školama, tako da I i II srednja škola moraju koristiti neuslovnu gradsku dvoranu uz posebnu naknadu a Gimnazija uglavnom nastavu tjelesnog odgoja i vaspitanja izvodi na otvorenom centru Alinac. Na podruĉju općine nema ureĊenih objekata za baziĉne sportove (Atletika, gimnastika, plivanje) što je preduslov za masovnije bavljenje sportom kako takmiĉarskim tako i rekreativnim. Procjena je da se sportom organizovano u klubovima bavi oko 1000 graĊana, a u razne sportske aktivnosti kroz aktivno povremeno i rekreativno bavljenje sportom ukljuĉenoje oko 3000 graĊana. Budţetska izdvajanja za sport od 1996. godine variraju, tako da se grant za sportski savez kretao od preko 200.000.- KM, unazad nekoliko godina do 40.000.- odnosno 72.000.- za 2003. godinu. Osim granta za sportski savez postoje i grantovi za invalidnisport te odrţavanje kulturnih i sportskih manifestacija sa manjim iznosom sredstava. Od prošle godine uveden je poseban grant za izmirenje troškova treninga klubova u gradskoj sportskoj dvorani u iznosu od 35.000 KM. Od Kantonalnog SS u 2003. godini planirana sredstva iznose oko 15.000.- KM. Obzirom na broj stanovnika broj klubova i udruţenja te postojeće sportske objekte na podruĉju općine Cazin neophodna sredstva za sport bila bi oko 250.000.- KM, što bi omogućilo samo opstanak klubova i osnovu za stvaranje uslova za masovnije bavljenje sportom aktivno i rekreativno, a stvarne potrebe su daleko veće. Poseban problem predstavlja nepostojanje kancelarije sportskog saveza što je jedan od prioriteta u narednom periodu. Sportski rezultati su od 1996. do 2000. godine bili izuzetno dobri sa većim brojem klubova i udruţenja, što je najvećim dijelom rezultat entuzijazma nakon nekoliko godina stagniranja u ratnom periodu. MeĊutim, unazad 3 godine, sport ni iz bliza ne prati potrebe stanovništva, zbog lošeg ekonomskog stanja, ne ulaganja u sport, drastiĉnog poskupljenja takmiĉarskog sporta, nedovoljnog educiranja u struci i niza drugih okolnosti. Sportski savez krajem 2003. i poĉetkom 2004. godine će pripremiti cjelovitu analizu u stanju sporta za prijedlogom mjera i aktivnosti u cilju unapreĊenja i stvaranju neophodnih uslova prije svega za masovno bavljenje sportom. Sportski savez je stava da se tek potpunijom analizom i pripremljenom strategijom razvoja sporta moţe utvrditi plan razvoja općine Cazin u ovoj oblasti.

65

LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI: Općinsko vijeće Cazin je usvojilo i potpisalo Sporazum o meĊusobnoj saradnji naše općine sa Savezom općina i gradova u Federaciji BiH u cilju što bolje meĊuopćinske saradnje i prezentacije naše općine prema drugima u FBiH. sportskih. što je rezultiralo Osnivaĉkom skupštinom Saveza i izborom njegovih organa i tijela u kojima se našlo mjesta i za predstavnika naše općine. ali se mora istaći da se u njenim nekim djelovima mora nešto poduzeti na planu povećanja brzine pruţanja usluga (neispunjavanje dnevne norme zbog ĉestih napuštanja radnog mjesta i odlaganje rješavanja predmeta za naredni dan. U cilju unapreĊenja meĊuopćinske saradnje općina USK-a formiran je Kolegij općinskih naĉelnika i predsjedavajućih Općinskih vijeća općina USK. “Fenix” okuplja omladinu u cilju druţenja. sporta. iznemoglom i socijalno ugroţenom stanovništvu provoĊenjem akcija izvoĊenja radova i akcija darivanja paketa sa hranom i odjećom za ovakva lica. ostavljanje stranke da ĉeka radnog kolegu da se vrati na radno mjesto i zaprimi istu.8. Saradnja općinske uprave sa Savezom općina i gradova u FBiH se odvija kroz redovne sastanke predstavnika općina u organima i tijelima Saveza. pristup Internet-u nezadovoljava. Crveni kriţ općine Cazin pored ovih aktivnosti provodi Edukaciju školske omaldine u pruţanju Prve pomoći kao i Akcije dobrovoljnog darivanja krvi. ĉišćenjem korita vodotoka i pošumljavanja goleti i djelova šumskih podruĉja gdje se mora obaviti sjeĉa oboljelog rastinja.2. razmjene iskustava i sticanja novih saznanja iz oblasti kulture. jedanput mjeseĉno u jednoj od općina. “Merhamet” i “Crveni kriţ” putem svog ĉlanstva prvenstveno se bave pruţanjem pomoći starom. te nekoliko omadinskih. Na podruĉju općine Cazin postoje i djeluju više nevladinih organizacija i to: Ekološko društvo “EKO ZELENI – HORLJAVA”. kulturnih i drugih interesnih udruţenja. O svim pomenutim aktivnostima nevladinih organizacija upoznata je lokalna samouprava. iskustava i definisanjem zajedniĉkih stavova i nastupa u rješavanju problema od zajedniĉkog interesa. iako je sam sluţbenik mogao procesirati predmet i poslije ga ustupiti radnom kolegi. Eko-zeleni “Horljava” okupljaju stanovništvo svih dobi i uzrasta u cilju oĉuvanja prirode i okoliša. a što sve dovodi do gomilanja nerješenih predmeta u pojedinim sluţbama za upravu i nezadovoljstva stranaka prema cjelokupnoj administraciji). Općinska administracija u cjelini je osposobljena da unutar zakonom propisanog roka procesuira svaki predmet. 66 . zbog ĉega postojeći PC ne rijetko sluţe kao pisaće mašine. a nedovoljna je obuĉenost sluţbenika za rad sa informativnom tehnlogijom. Dobrotvorno društvo “MERHAMET” i “CRVENI KRIŢ”. kao ĉlanice saveza. Stanje informativne tehnologije u općinskoj administraciji nije zadovoljavajuće. koja iste prati u granicama financijskih mogućnosti i izdaje konkretna zaduţenja subjektima lokalne samouprave u realizaciji planiranih akcija. Izjava o misiji cjelokupne lokalne zajednice je u fazi dorade i biće u najskorije vrijeme dostupna javnosti. društvenih nauka. a sa Kolegijom općina USK redovnim sastancima. Općinska administracija je fokusirana na korisnike usluga. jer i pored posjedovanja PC (koji ni izbliza nemogu zadovoljiti potrebe lokalne uprave) isti nisu umreţeni i nepostoji komunikacija e-mailom izmeĊu sluţbenika. pristupa Internetu i sliĉno. sluţbi i odjeljenja. koju ostvaruje Općinski naĉelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća Cazin razmjenom informacija. što provode akcijama uklanjanja divljih deponija.

Ne postoji Pravilnik o kućnom redu u organu općinske uprave. naĉinu odjevanja i ponašanja. a vrlo ĉesto sluţbenici općinskog organa uprave u saradnji sa RTV Cazin organizuju okrugle stolove uţivo.Dosadašnja nastojanja općinske uprave da se uveţe u cjelokupan Informacioni sistem nisu realizirana zbog nedostatka financijskih sredstava. jer su jedni u globalu zadovoljni istom. dok su drugi preopterećeni.) koje usluge je za 8 mjeseci tekuće godine zatraţilo 110 graĊana . koji u cjelini ima odreĊene manjkavosti u vezi sa obimom poslova i radnih zadataka. kao i Vodiĉ za podnosioca zahtjeva. jer je rad općinske uprave transparentan i javan. tako da se pojedina pitanja iz ove oblasti rješena u hodu (obiljeţavanje ulaza i prostorija. ţalbe. ali se mora raditi na daljoj edukaciji sluţbenika za rad sa informativnom tehnologijom u cilju iskorištavanja mogućnosti koje ona pruţa. kao i sastavljanja svih pismenih podnesaka (zahtjevi. prijem stranaka. ĉime je uopćeno iskrivljen izgled drţavnog sluţbenika). GraĊanima je omogućen pristup informacija u skladu Zakona o slobodi pristupa informacijama te postoji Index-registar informacija u posjedu općine. a za potrebe graĊana vrši besplatne usluge pruţanja pravne pomoći u pogledu usmenog informisanja graĊana. Prije upućivanja u proceduru donošenja i usvajanja odluka koje su od znaĉaja za graĊane odrţavaju se Javne rasprave po istoj. pravilnici. a omogućeno je i liĉno prisutvo zainteresiranih. Sve odluke. upotrebe prostorija i opreme. a što nije od presudnog znaĉaja za funkcionisanje općinske administracije. koji pored ovog posla. parkiranje i garaţiranje motornih vozila i vršenje ugostiteljskih usluga u zgradi) dok nisu utvrĊene duţnosti radnika u : odrţavanju kućnog reda. Mišljenja sugraĊana. prijedlozi. tuţbe i sliĉno. reda i mira. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji utvrĊen je opis poslova svakog uposlenika. nije zadovoljan niĉim u cjelokupnom sistemu uprave od drţavnog nivoa pa niţe i mišljenja smo da će njihov stav i ubuduće ostati takav. sa utvrĊenim terminom dnevne pauze i rada sa strankama. preporuke. dok jedan manji broj naših sugraĊana koji ima averziju prema drţavnim sluţbama i njenim sluţbenicima. osoba iz privatnog i nevladinog sektora o općinskoj administraciji su u cjelini zadovoljavajuća. odrţavanje prostorija i izgleda zgrade. kada je omogućeno graĊanima da putem telefona javno istaknu svoje mišljenje i zatraţe odgovor na postavljeno pitanje. jer su pojedini referenti neiskorišteni. prijem i optremanje pošte. ali podjeljena. GraĊanima je omogućeno praćenje sjednica Općinskog vijeća putem medija (RTV Cazin). 67 . GraĊani su u cjelosti ukljuĉeni u proces donošenja odluka. Odluka o organizovanju rada općinske uprave i sluţbi za upravu propisuje vrijeme i naĉin rada uposlenih u općinskom organu uprave. kako koristiti ovaj zakon što je dostupno samim graĊanima i na ovim poslovima za potrebe graĊana radi sluţbenik odgovarajućeg struĉnog znanja. na samoj sjednici. ali bi ţeljeli da se urade manje korekcije u pogedu sastava administracije i brzine pruţanja usluga. rješenja. zakljuĉci i sliĉno blagovremeno budu istaknuti na Oglasnoj tabli Općinskog organa uprave i objavljeni u Sluţbenom glasilu općine Cazin.

usmjeravaju planske razvojne aktivnosti i koje trebaju posluţiti kao predpostavka za odrĊivanje strateških ciljeva kao i razvojnih planova općine Cazin u narednom periodu.Razvijena svijst u proizvodnji hrane i prihvatanje novih tehnologija (plasteniĉka proiz. te iznalaţenju odgovarajućih rješenja.Prirodni. slabosti( W).Kapaciteti mesne i mlinske industrije . SWOT ANALIZA Analizirajući naprijed navedene podatke i ĉinjenice o geografskom poloţaju.Blizina većih centara u R Hrvatskoj i EU . prilagodljiva.Znaĉajan broj farmerskih objekata . nepokretna imovina itd). a time i poboljšanje ţivotnog standarda graĊana.3. poslovna klima.Postojeći preraĊivaĉki kapaciteti Agrokomerca . klimatskim uslovima. istorijski i kulturni sadrţaji ineresantni za razvoj turizma .Oĉuvana ţivotna sredina (nema zagaĊivaĉa) koja pruţa mogućnost novog naĉina proizvodnje organski zdrave hrane .Zadovoljavajuća epizootiološka situacija .Znaĉajni poljoprivredni resursi (sa malim ulaganjima obezbjeĊenje radnih mjesta) .Strateški geografski poloţaj .Dovoljan broj visoko obrazovanih kadrova skoro u svim oblastima .Ţivotna dob proizvoĊaĉa . radi stvaranja povoljnijih uslova za cjelokupan razvoj općine Cazin.Kvalitetne poljoprivredne i veterinarske struĉne sluţbe .Interni faktori su: resursi (prirodni. socio-ekonomskom stanju. kretanja u ekonomskom i politiĉkom sistemu. 3.Mnogoljudnost i veliki broj sportskih klubova i udruţenja koje treba pratiti . mlada. a u vezi sa ocjenom stanja i teškoća.Eksterni faktori su: geografska i geoekonomska lokacija.Mogućnost brojĉanog povećanja grla po gazdinstvu . vodosnabdijevanje i PTT) i dalja ulaganja u istu 68 .Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin .Raskrsnica vaţnih puteva koji povezuju Savsku i Jadransku razvojnu osovinu i koji vode luĉkim kapacitetima . i ptijetnje (T) koje opredjeljuju definisanje vizije. . naglašava se da potencijali općine Cazin i njihove razvojne mogućnosti u mnogome zavise od niza internih i eksternih faktora: . stanju infrastrukture.Kapaciteti zemljišnih i vodnih resursa . poslovno okruţenje u BiH i susjedstvu.Inovativnost poljoprivrednih proizvoĊaĉa . operativna i relativno jeftina i struĉna radna snaga .1. radna snaga.Trţište za domaće proizvode .Relativno dobra infrastruktura (putna. ljudski potencijali. Analiza ovih faktora omogućila nam je da identifikujemo glavne probleme i teškoće koje stoje na putu konsolidacije i razvoja općine Cazin.Struĉni kadar.Znaĉajni prirodni mineralni resursi koji su interesantni za strane i domaće ulagaĉe . finacijski izvori. Iz analiziranog stanja po svim naprijed navedenim sektorima ţivota i rada na podruĉju općine Cazin prepoznatljive su snage (S). mogućnosti (O).Dugogodišnja tradicija u poljoprvrednoj proizvodnji posebno u proizvodnji mlijeka . SANGE (S) .Zaposlenost u inostranstvu . urbano okruţenje i infrastruktura.Povoljna klima i hidropotencijal .Strateška partnerstva sa ino-investitorima .) . privrede i njenim resursima. oprema i tehnologija.

federalne i drţavne vlasti Nepostojanje jedinstvenog BiH trţišta Nedovoljno efikasna drţavna uprava na svim nivoima sa nejasno utvrĊenim nadleţnostima Nerazvijena svijest graĊana o kupovini domaćih proizvoda Nedovoljna informatiĉka pa i jeziĉka pismenost Nepovoljna struktura privatnog sektora (još uvijek dominantne trg. Loše organiziran sistem kontrole poljoprivrednog repromaterijala Nizak stepen tehniĉke opremljenosti Neprofitabilna i neproduktivna poljoprivredna proizvodnja Nepostojanje jedinstvene baze podataka poljoprivrednih proizvoda i nerazvijeno trţište poljoprivrednih proizvoda. SLABOSTI Nedovoljna koordinacija lokalne.Permanentno obrazovanje i mogućnost prekvalifikacije kadrova u lokalnoj zajednici 69 - . i usluţne djelatnosti) Neorganizovanost privatnog sektora kroz udruţenja Loše provedena i nedovršena privatizacija Nelojalna konkurencija. Nepostojanje mogućnosti certificiranja poljoprivrednih proizvoda Loš odnos prema prirodnim resursima i nizak stepen svijesti za oĉuvanje prirodne okoline Nedovoljan broj društvenih i kulturnih objekata po MZ-a. koja je jedan od suosnivaĉa Regionalne razvojne agencije SZBiH . Nedostatak struĉnih kadrova koji bi bili nosioci sportskih aktivnosti 3. koji bi sluţili za kulturno djelovanje prije svega mladih. kantonalne. a posebno loša opremljenost Loše stanje i opremljenost objekata.2. niska poslovna etika Znatno smanjena industrijska proizvodnja Prisustvo sive ekonomije i rada na crno Izrazito velika nezaposlenost Nedovoljna financijska sposobnost. kao i materijalna osnova za pruţanje zdravstvenih usluga NeusklaĊenost ponude i potraţnje radne snage uslovljena lošim obrazovnim sistemom Nedovoljno modernizovana putna mreţa Loša snabdjevenost elektriĉnom energijom Neorganizovan rad proizvoĊaĉa i distribucija poljoprivrednih proizvoda Kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljišta i usitnjenost posjeda. MOGUĆNOSTI-ŠANSE Ispunjenje preuzetih obaveza iz procesa privatizacije drţavnog sektora Ekonomske reforme Donošenje novog prostornog plana Kapital. znanje i iskustvo naših graĊana zaposlenih u inostranstvu Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin Formiranje agencije za lokalni ekonomski razvoj Ukljuĉivanje općine Cazin.3.3. Nedovoljna informiranost ĉlanova udruţenja. nedostatak financijskog kapitala i povoljnih kreditnih linija Loše stanje školskih objekata.Uspostavljanje ĉvršćih partnerskih odnosa lokalna zajednica-privatni sektor .Decentralizacija federalne vlasti i veće nadleţnosti lokalne vlasti .

PRIJETNJE Politiĉka nestabilnost Pravna i ekonomska nesigurnost (ĉeste izmjene i neusklaĊenost propisa) Loša vanjsko trgovinska politika drţave Nelojalna konkurencija Nedovoljna primjena zakona o zaštiti i stimulaciji domaćih proizvoda Komplikovane i sloţene procedure izvoza domaćih proizvoda Neuvezanost i loša koordinacija proizvodnje i prerade Teška socijalna situacija (nezaposlenost. penzioneri.4. programe. ratne kategorije) Visoke cijene repromaterijala za primjenu visokih tehnologija Nepostojanje zaštitnih cijena kod tova stoke Nepostojanje centralne laboratorje za kontrolu kvaliteta Odlazak mladih uglavnom struĉnih ljudi u inostranstvo Nekontrolisani uvoz roba i gušenje domaće proizvodnje Krajnje loša elektro infrastruktura NeprilagoĊenost obrazovnih profila potrebnih lokalnoj zajednici Nedovoljna efikasnost lokalnih organa uprave Centralizacija prikupljanja prihoda i neravnomjerna raspodjela istih 70 . analize.- Izraţen interes za razvoj malih preduzeća i obrtništva Izraţen interes za razvoj poljoprivrede (posebno proizvodnja mlijeka) Strateška partnerstva sa ino-investitorima Neiskorišteni postojeći preraĊivaĉki kapaciteti agrokomerca Neiskorištenost zemljišnih i vodnih resursa Neposredna blizina Univerziteta Bihać sa više fakulteta (tehniĉki. poljoprivredni. laboratorijska ispitivanja kvalitete proizvoda i pruţati struĉnu pomoć 3. ekonomski) koji su kadrovski popunjeni i tehnološki opremljeni da mogu raditi studije. bio-tehniĉki.

Lokalna uprava i samouprava mora postati inicijator i modifikator razvoja lokalne zajednice na osnovu partnerskih odnosa privredom i graĊanima koji će biti izraz meĊusobnog povjerenja i poštivanja. produktivnom poljoprivredom. vladinim i nevladinim. misije i vizije. 4. a prijetnje i teškoće u šanse. Ona mora biti servis graĊana. mjesnih zajednica i lokalne uprave. Da bi se razvoj općine Cazin realizovao u skaldu sa vizijom potrebni su hrabrost i odgovornost svih zbog opće ekonomske nesigurnosti i brzih globalnih promjena u okruţenju. Da se moraju odraţavati specifiĉnosti općine 6. privrednim subjektima i raznim asocijacijama gdje graĊani konaĉno u razliĉitim ulogama dobivaju ţeljene usluge. Razlog i svrha postojanja lokalne uprave su usluge koje treba pruţiti graĊanima kao najširoj potrošaĉkoj populaciji. 2. privrede i lokalne uprave. 3. privrede i drugih korisnika usluga koji će raspoloţivi ljudski i financijski potencijal staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice i općine Cazin u cjelini. Da je stimulativna za one koji je provode. 1. 71 . da bi za sredstva koja daju za usluge korisnici dobili više usluga. ali i fleksibilna zbog mogućih uticaja pozitivnih trendova Poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage. Zbog toga se u budţetu općine Cazin mora svake budţetske godine za razvoj obezbjediti 10 % utvrĊenih budţetskih sredstava zbog kontinuiteta realizacije razvojnih ciljeva.1 Misija lokalne uprave općine Cazin Lokalna uprava mora biti odgovorna i efikasna u stvaranju atmosfere da općina postane poduzetniĉka zajednica sa akcentom na znaĉajno zapošljavanje lokalnog stanovništva i stvaranje općeg povoljnog ambijenta za ulaganje u razvojne programe općine. To zahtjeva da se preispita kvalitet i naĉin pruţanja usluga koje će korisnicima biti više od usluge jer samo interaktivnim odnosom sa korisnicima usluga i inovativnim i poduzetniĉkim ponašanjem će se odvijati ţeljeni razvoj i ići ka realizaciji vizije. Da identifikuje suštinu kompetentnosti lokalne samouprave i uprave i lokalne zajednice. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. odnosno da pozitivno djeluje na menadţment u lokalnoj upravi i privredi 5. Dakle općina Cazin treba da postane poduzetniĉka zajednica zasnovana na povjerenju i poštovanju partnerskih odnosa graĊana. U stalnim promjenama u širem i uţem okruţenju lokalna uprava mora da vrši promjene u svojoj organizaciji i svoj odnos prema korisnicima usluga. Da uvaţava prioritete i interese graĊana. VIZIJA Pri definisanju vizije moraju se imati na umu njene slijedeće karakteristike: Da je orjentisana ka budućnosti. vizija općine Cazin moţe se definisati na slijedeći naĉin: Općine Cazin treba da postane srednje razvijena općina. 4. ali i drugim organizacijama. sa razvijenom privredom. privrede.4. Da vizija postane trajna ţelja. ĉime bi se suštinski odrţao mobilizirajući i motivacioni ciklus uĉesnika društvenog ţivota.

spremnost da se ţrtvuje kratkoroĉni brzi razvoj u korist dugoroĉnog planskog razvoja “korak po korak”. tj. 3. afirmacijom znaĉaja lokalne uprave i samouprave putem internih saopćenja da bi se uticalo na poslovnu etiku. jer novi pristupi zahtjevaju menadţere koji su vizionari. Mora se sa sigurnošću potvrditi da svako pokazuje sposobnost da sagleda dugoroĉne posljedice sadašnjeg trenutka. imenom i sloganima da se doprinese pozitivnim procesima u okviru lokalne zajednice. sposobnost predviĊanja promjena i kreativnog prilagoĊavanja promjenama u potrebama korisnika usluga i okruţenja. To bi trebalo rezultirati jaĉanjem timskog rada. STRATEŠKI CILJEVI Strateški ciljevi (ciljevi razvoja općine) definišu se po odreĊenim kriterijumima. Izazovnost – motivaciono djelovanje na rad i da doprinesu razvoju i jaĉanju vještina i sposobnosti svih.Ljudski resursi kao osnovni faktor za ostvarivanje vizije. 72 . Razvojni ciljevi produbljuju definisanu misiju ogranizacije i njenim kljuĉnim oblastima upravljanja rastom i razvojem. shvatanjem da svi imaju jednaku šansu za razvoj i napredovanje. 5. hrabri. a sa svojim obiljeţjima vremenske i prostorne dimenzioniranosti. Prema ekstrenim faktorima misija se predstavlja preko javnih saopćenja. privrednih subjekata i drugih organizacija. izbor aktivnosti i stepen angaţovanja i odgovornosti zaposlenih u lokalnoj upravi. organizacije. Velika sloţenost sredine i okruţenja ciljevima daju znaĉaj odluke prema kojima se vrši usmjeravanje i koordinacija aktivnosti. misije i ciljeva lokalne zajednice moraju biti odgovorni. bitno su lakši za kontrolu i praćenje realizacije. Prema zaposlenima u lokalnoj upravi i nosiocima lakalne samouprave misija se artikuliše putem: sistema vrijednosti i poslovne kulture. Ostvarljivost – podrazumijeva realnost u prostoru i vremenu sa raspoloţivim resursima uz odgovarajuće napore menadţmenta i svih drugih uĉesnika. a i lokalna uprava će razvijati inovativni pristup. Vaţnost ciljeva za ostvarenje organizacione vizije. ali bez obzira na te kriterije oni moraju biti racionalni da bi bili vodiĉ za sve i imaju slijedeće karakteristike: 1. tako da naše ponašanje na ova 4 etiĉka naĉela omogućuje da gradimo povjerenje i partnerske odnose. 2. 5. Specifiĉnost i mjerljivost – podrazumijeva da ciljevi budu jasni. mjerljivi i razumljivi onima koji ih realizuju. moralni i iskreni. zaposlenih u lokalnoj upravi. kada rezultati treba da budu dostignuti. Tako ćemo dobijati inicijative od graĊana. misije i ukupnih ciljeva i u tom smislu utvrĊivanje okvira za pojedinaĉne odgovornosti. 4. koji su uslovljeni internim faktorima sredine organizacije (snage i slabosti) i stanjem i pretpostavkama o eksternim faktorima (šanse i prijetnje). Vremenska definisanost – podrazumijeva da ciljevi budu precizno vremenski definisani.

TRANSPARENTNOSTI. . 73 . PRIVREDA I PODUZETNIŠTVO ZASNOVANA NA POLICENTRIĈNOM RAZVOJU SA VEĆOM ZAPOSLENOŠĆU 2. Radi ostvarenja utvrĊene vizije definišu se slijedeći strateški ciljevi: 1. RAZVOJ SPORTA I KULTURNE DJELATNOSTI 8.Na osnovu naprijed definisane vizije. sportsko-rekreativnog i seoskog. a da se strateškim ciljevima definiše neki bliţi period do 2010.stvaranje uslova i definiranje naĉina samozapošljavanja sa akcentom na zapošljavanje u sklopu domaćinstava. UĈINKOVITOSTI I EKONOMIĈNOSTI. drvne galanterije. ŢIVOTNA SREDINA SA BOLJIM KVALITETOM ŢIVLJENJA I STANDARDOM GRAĐANA U okviru ovako definisanih strateških ciljeva koji bi trebali biti realizovani do 2010. BUDŢET I FINANSIJE SA DOMINANTNOM RAZVOJNOM KOMPONENTOM 4. Najvaţniji cilj u oblasti privrede i poduzetništva je povećanje broja zaposlenih kroz stvaranje poslovne klime i utvrĊivanje jasnih pravila za sve uĉesnike trţišne utakmice.razvoj turizma. proizvodnja medicinskih instrumenata i metalne galanterije) . RAZVOJ OPĆINSKE UPRAVE NA PRINCIPIMA ZAKONITOSTI.godine. betona. moglo bi se reći da vizija definiše 2010. ţeljeza. kamena.1. PROSTORNO UREĐENA ZAJEDNICA SA NAGLASKOM NA ZAŠTITU OKOLIŠA 5.razvoj malih i srednjih preduzeća posebno onih grana privrede u kojima su steĉena iskustva( izrada graĊevinskih materijala na bazi gline. . CILJ 1: Privreda i poduzetništvo zasnovana na policentriĉnom razvoju sa većom zaposlenošću: . misije. dalje se utvrĊuju taktiĉki ciljevi za pojedine od strateških ciljeva.planiranje zona male privrede i poslovno-trgovaĉkog centra .tekstilne trikotaţe. zdravstvenog.planiranje centralne industrijske zone.godinu.definiranje olakšica i stvaranje povoljnosti za ulaganje privrednika kako domaćih tako i ino u privredne zone (izgradnja infrastrukture zonalnih centara) . Najvaţniji taktiĉki ciljevi za pojedine strateške ciljeve su: 5. (poljoprivreda i zanatstvo) . PARTNERSKI ODNOSI I LJUDSKI POTENCIJALI 3. PROFESIONALIZMA I POLITIĈKE NEZAVISNOSTI 6. mesne i prehrambene preraĊivaĉke industrije. a u skladu sa socio-ekonomskom i SWOT analizom uvaţavajući karakteristike ciljeva koje oni moraju ispuniti.definiranje graĊevinsko-stambenih urbanih zona za komercijalnu gradnju. godine. KVALITETNO PRUŢANJE USLUGA ZDRAVSTVENE I PSIHO-SOCIJALNE ZAŠTITE GRAĐANA 7.

drţanju i uzgoju ţivotinja. uzgajivaĉima pilića. te ostalih trţišno interesantnih proizvoda kao npr. Lokalna uprava kao servis graĊana mora uĉiniti neophodne korake u slijedećem: .).utvrĊeno je da postoje veliki neiskorišteni i nedovoljno razvijeni potencijali u oblasti stoĉarstva. .markentiška podrška svim uspješnim poduzetnicima. ali im lokalna uprava moţe pomoći u opredjeljivanju da bi se izbjeglo gomilanje jednog i nedostatak drugih proizvoda. moraju se istovremeno nuditi odreĊena rješenja.Istovremeno. . 74 . voćarskoj.nego predstavlja sirovinsku bazu hemijskoj industriji. kao što su: .. Poljoprivreda predstavlja stalno obnovljivi resurs ne samo za proizvodnju hrane.pojednostavljivanju procedura za sve vrste odobrenja za rad iz svoje nadleţnosti. Iz analiziranog stanja poljoprivrede općine Cazin za proteklih pet godina.Kako smanjiti broj posrednika od proizvoĊaĉa do potrošaĉa. naknade. a to je modrnizacija lokalne putne mreţe do zonalnih centara.promocija i podrška inovativnim poduzetnicima uz definisanje nagrada za najuspješnije poslovne poduhvate..obezbjeĊivanje pravne pomoći. s obzirom na krajnje loše stanje elektro mreţe pa i putne infrastrukture nuţan je preduslov saobraćajno povezivanje zanalnog centra sa gradom zbog ukupnih troškova poslovanja i stimulisanja ulaganja u zonalnim centrima. . . zdravstvene usluge. renta itd) uz stimulisanje nedostajućih usluga na podruĉju zonalnih centara (vetrinarske usluge. prehrambenoj industriji i mnogim drugim. tova junadi i sl. kreditni odnosi u plaćanju ostalih obaveza općini (takse. gljivarstvu. šumskih plodina. olakšica ulaganja i otvaranja radnih mjesta kroz izradu projekata. ljekovitom bilju.definisanje “troškovnika” za mala i srednja preduzeća i obrtništvo sa stimulativnim mjerama za ulaganja u zonalne centre. odrţavanje poljoprivredne mehanizacije itd).organizovanje struĉnih seminara iz oblasti menadţmenta poslovne organizovanosti sa ciljem osposobljavanja poduzetnika za samostalan rad. što u situaciji trošenja neobnovljivih resursa ( ugalj. . Prisutna nedovoljna organiziranost. radi odrţanja standarda kvaliteta. naroĉito u pogledu otkupa poljoprivrednih proizvoda. . puţeva. Najvaţnija odluka koju trebaju donijeti poljoprivredni proizvoĊaĉi je izbor vrste poljoprivredne proizvodnje. kao i svih ostalih potencijala i resursa.posredovanje u kontaktima sa financijskim institucijama u smislu davanja garancija za povoljne kreditne aranţmane za proizvodna preduzeća prema utvrĊenim kriterijima. pa se stoga sluţbe iz oblasti poljoprivrede moraju nalaziti na terenu i biti od pomoći proizvoĊaĉima. S toga se intenzivna poljoprivredna proizvodnja mora zasnivati na racionalnom iskorištavanju postojećih proizvodnih kapaciteta uz primjenu najnovijih dostignuća nauke i tehnike.Kako pomoći onima koji se bave proizvodnjom sirovog kravljeg mlijeka u ishrani. Poljoprivreda ostaje i dalje podruĉje u kojoj je najlakše i najbrţe samozapošljavanje. Da bi se to moglo ostvariti mora se odustati od «kancelarijskog» naĉina prikupljanja informacija o kulturama. Naravno. glista i sl. koji su u interakciji sa ovom granom poljoprivrede. nafta. te komplementarnim djelatnostima ( pĉelarstvu. dodjela graĊevinskog zemljišta.jer postaju jedni drugima konkurencija i prijeti opasnost od propadanja. farmaceutskoj industriji. . Policentriĉnim ulaganjima definisali bi se opći uslovi. Pored toga utvrĊeno je prisustvo niskih prosjeĉnih prinosa i proizvodnje po jedinici kapaciteta u povrtlarskoj. kao i rekonstrukcija i modrenizacija elektro sistema i mreţe. . i sl. proizvodnji energije.) ostaje gotovo jedini resurs na stalnom korištenju i obnavljanju. rude i dr.Kako pomoći proizvoĊaĉima konzumnih jaja.

voćarskih.Proizvodnju zdrave hrane. U tom smislu bez ljudskog potencijala. a u cilju samozapošljavanja i zapošljavanja.stimulisati uvoĊenje savremenih tehnologija i deficitarnih proizvodnji.insistirati na sprovedbi zakona o koncesijama. sistemsko razmišljanje. od prijeke su potrebe. .marketinški nuditi povoljnosti ulaganja u našu općinu u zemlji i inostrastvu. 75 .podrška prekvalifikaciji i dokvalifikaciji za deficitarna zanimanja. Promjene u poslovnoj kulturi i u svim sferama djelovanja lokalne zajednice i privrednim aktivnostima. . lokalna uprava treba da proĊe kroz slijedeće faze: liĉno usavršavanje. tehnološka i druga dostignuća i standardi ostaju neiskorišteni. te usklaĊivanja ponude i potraţnje radne snage na trţištu rada organizovati i stimulisati edukativni sadrţaj za nezaposlene..Stimulisati udruţivanje proizvoĊaĉa kako bi se lakše pruţali ovi oblici pomoći.2 CILJ 2: Partnerski odnosi i ljudski potencijali: . . a prije svega: inicirati posredovanje u pregovorima poljoprivrednih proizvoĊaĉa sa zainteresiranim potencijalnim kupcima.Struĉne sluţbe moraju obezbijediti neophodne informacije o visokorodnim sortama ratarskih. . a istovremeno insistirati na stalnom obrazovanju zaposlenih i pomagati njihovo osposobljavanje i upoznavanje sa najnovijim dostignućima iz odreĊenih oblasti. Paralelno sa lokalnom upravom moraju se za potrebe poduzetnika. te samozapošljavanje kao naĉin zapošljavanja u okviru zonalnih centara u gradu Cazinu razvijati i organizovati usluţne djelatnosti. izgradnja zajedniĉke vizije.uvoĊenje posebnih olakšica za deficitarne djelatnosti. . timsko uĉenje odreĊenih vještina. odnosno organska poljoprivreda kao ekološki sistem je šansa koju treba iskoristiti. upravljanje kvalitetom proizvoda i drugu struĉnu pomoć.insistirati na dovršetku procesa privatizacije i ispunjenja preuzetih obaveza investicionog ulaganja i zapošljavanja. modeliranje organizacije. povrtlarskih. . . U tom smislu neophodno je obezbijediti sve vrste pomoći od legalizacije organskih proizvoda. a naroĉito pravne. Kroz slogan “mi smo organizacija koja uĉi”. . 5.efikasna organizacija administracije koja u najkraćem roku moţe pruţiti usluge i opsluţiti privredu .zalagati se za povrat dijela nadleţnosti općinama koja su im oduzeta (dijela privredne nadleţnosti i inspekcijski nadzor) . agencijske usluge i sl. cvjećarskih i drugih kultura i osposobljavati zainteresirane proizvoĊaĉe uz angaţovanje struĉnih institucija. zanatske radionice.podrška formiranju udruţenja privrednika i ekonomsko socijalnog vijeća. poljoprivredne proizvodnje. struĉne i ekonomske prirode.

veća kontrola trţišta rada.Posebnu paţnju treba posvetiti mladim ljudima kojima će se kroz stipendiranje najtalentovanijih srednjoškolaca i onih koji završavaju fakultete obezbjediti da se ukljuĉe u privredni i društveni razvoj lokalne zajednice. 5. povećanje budţetskih sredstava. - Porast budţetskih sredstava općine Cazin ne podrazumijeva nava opterećenja za graĊane. ali i servisa za formiranje interesnih udruţenja kao što su biznis klubovi. veća kontrola zakonodavne vlasti nad trošenjem budţetskih sredstava kroz donošenje odluka o izvršavnju budeţta restriktivno trošenje budţetskih sredstava u smislu smanjenja javne potrošnje ( posebno smanjenje finansiranje udruţenja graĊana) i veća izdvajanja budţetskih sredstava za kapitalne projekte orjentacija na ubiranju izvornih-neporeskih prihoda općine koji bi uz uvoĊenje PDV u fiskalni sistem BiH omogućili izdašne prihode za kreiranje razvojnih budţeta. a sa ciljem podrške malim i srednjim preduzećima i poduzetništvu uopće. kao i sredstva sa viših nivoa za nerazvijene i sredstva za posticajno zapošljavanje. veća kontrola u oblasti individualne stambene izgradnje i legalizacija nelegalne izgradnje. udruţenja obrtnika. Osposobljavanjem mladih kadrova stvoriće se preduslovi za razvijeno poslovno okruţenje koje će razumjeti nastale promjene i provoditi ih u svakodnevnom ţivotu. malim i srednjim preduzećima (od 10 % budţeta izdvajati za ove namjene) participacija dijela troškova kod zapošljavanja obrazovanih pripravnika u privredi. planiranje razvojnog budţeta. veća kontrola prometa i efikasnija i redovnija naplata tzv. novi odnosi u raspodijeli. nego da se inicira disperzija budţetskih sredstava. CILJ 3: Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom: stabilizacija općinskog budţeta. graĊana zaposlenih u inostranstvu. Pored ovoga u realizaciji strateškog plana neophodno je prikupiti i odreĊena sredstva graĊana općine Cazin. osnivanje revolviranog fonda za podršku obrtništvu.3. neporeskih prihoda. 76 . udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa itd. Da bi se ciljevi razvoja iz ovog Strateškog plana realizovali neophodno je da budţet općine Cazin za razvoj privredi planira 10 % budţetskih sredstava sa ciljem da se u slijedećem periodu planira i povećanje ovog procenta. neophodno je formirati agenciju ili odjeljenje za lokalni razvoj kao jedan od implementatora Strateškog plana. privrednih subjekata sa podruĉja općine. sa viših nivoa traţiti ulaganja sredstava u privredu općina koje su nerazvijene ili zaostaju u razvoju kao što je općina Cazin. Da bi se razvoj lokalne zajednice pravilno i dinamiĉno odvijao.

.naĉini i mogućnosti izgradnje kanalizacione mreţe u gradu i tretman otpadnih voda.ureĊenje saobraćajnih koridora za koje će se vezivati lokalna putna mreţa.Definisati i urediti saobraćajne koridore lokalnog tipa za koje će se vezivati lokalna putna mreţa . kroz koje se definiše: . koji će poĉivati na povjerenju i poštovanju. . . Iskustvo iz ranijeg perioda i trenutno stanje i zapoĉete reforme su garancija da je to moguće.donošenje novog Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta. .godine urbanistiĉki plan. uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti. .Plin kao najeftiniji energent u svijetu znaĉajno utiĉe na razvoj proizvodnje i ţivotni standard općenito što nameće potrebu da se istraţi mogućnost plinifikacije grada i urbanih naselja općine Cazin. U lokalnoj upravi treba što brţe prevazilaziti svaki birokratski odnos i monopolski poloţaj u pruţanju usluga.Riješiti probleme kanalizacije otpadnih voda i vodosnadbijevanja kompletnog podruĉja općine Cazin. federalnom i drţavnom nivou. profesionalizma i politiĉke neovisnosti .neophodna infrastruktura za zaţivljavanje ovih projekata. 5.5. a za takav pristup poduzimat će se slijedeće: .donošenje nove Odluke o osnivanju i organizaciji uprave.ekološke zone i zaštita vodotoka i izvora za vodosnabdijevanje.raspored proizvodnih. direktora i sl.donošenje Plana nabavke kompjuterske opreme i obuka sluţbenika. CILJ 5: Razvoj općinske uprave na principima zakonitosti.tretman ĉvrstog komunalnog otpada (izgradnja pretovarnih stanica i kantonalne deponije) Jedno od vaţnih pitanja je iznalaţenje novih rješenja u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kao resursom za stimulisanje razvoja poljoprivrede kroz razliĉite oblike korištenja. a sa ciljem da se ovakvi problemi naĊu na dnevnom redu zakonodavne i izvršne vlasti na kantonalnom. CILJ 4: Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom na zaštitu ţivotne sredine: .5. transparentnosti. . Saveza gradova i općina BiH predlagati i biti inicijator izmjena zakonskih propisa koji su prepreka stvaranju efikasne uprave i poduzetniĉke zajednice.4. usluţnih.pitanje vodosnabdijevanja za preostali dio općine (sjevero istoĉni). . . Stoga se već radi Prostorni plan općine Cazin do 2020. .donošenje Odluke o usvajanju pravilnika o unutrašnjoj administrativnoj kontroli od strane Općinskog vijeća. a slijede i planovi niţeg reda. stambenih i drugih podruĉja.Usvojiti nova prostorno planska dokumenta općine Cazin i racionalno upravljati graĊevinskim i poljoprivrednim zemljištem. .u okviru asocijacije kolegija naĉelnika općina Unsko-sanskog kantona. Geografski poloţaj općine Cazin daje niz prednosti. . prirodnih podruĉja i kulturno istorijskog naslijeĊa.donošenje Pravilnika o ocjenjivanju rada općinskih sluţbenika. 77 .Stvarati milje ekološki zdrave sredine i utvrĊivati zone u smislu potpune zaštite ţivotne okoline (eko zona) . pa kreiranje policentriĉnog razvoja općine traţi izradu nove prostorno planske dokumentacije u cilju planskog razmještaja neophodnih sadrţaja za normalno funcionisanje privrednih subjekata i stambenih jedinica. . .razvijati kulturu rada u kojoj će zaposleni u upravi biti servis graĊanima liĉno ili preko njihovih uloga u društvu kao poduzetnika.Vršiti standardizaciju mjera i aktivnosti na zaštiti ţivotne okoline sa EU . Glavni zadatak lokalne uprave je stvaranje partnerskih odnosa izmeĊu uprave kao servisa i graĊana.

koji bi trebao da bude koristan ĉlan jedne društvene zajednice. Izmjenama zakonskih propisa. samo kao sastavni dio koncepta planskog razvoja općine. Otvaranje savjetovališta koje bi djelovalo u okviru Centra za socijalni rad ima višestruki znaĉaj. a da bi što šire mase bile ukljuĉene u sportske aktivnosti (posebno djeca i omladina) potrebno je sistematsko praćenje ove djelatnosti u okviru dostupnih financijskih mogućnosti. već kroz investiciona ulaganja teţiti stvaranju trajne vrijednosti kao nadgradnje. Novim opremanjem postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama projekat porodiĉne medicine će brţe otpoĉeti i lakše se realizirati. Ovaj projekat je već u fazi realizacije. Sadašnji Centar za mentalno zdravlje sa još nekoliko novih specijalista će vrlo brzo prerasti u dnevnu bolnicu-bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju odreĊene populacije. Koliko sport kao ljudska tekovina pozitivno djeluje na razvoj društva suvišno je govoriti. Sportski savez općine kao krovna institucija.7. Prioritet će se dati prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti. samim tim što su u pitanju problemi porodice i njenih pojedinih ĉlanova. te strukovni savezi. već problem našeg cjelokupnog društva. od koji su neki u toku izmjena i popunom nedostajućih struĉnih kadrova (pedagoga-psihologa) kao i kvalitetnijim naĉinom finansiranja Centra za socijalni rad Cazin stvaraju se uslovi za kvalitetnije pruţanje socijalne zaštite. pri ĉemu treba da uĉestvuju u razvoju te sredine. mogu promovirati sport od školskog preko masovnog. 78 . a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. kao i sportska udruţenja i klubovi. 5. prije svega jer se radi o zaštiti i saniranju problema koji su ne samo problemi Centra. Strateški ciljevi u okviru javnih potreba sporta moraju biti podreĊeni stalnom odrţavanju sportskog sistema. CILJ 6: Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i pshio-socijalne zaštite graĊana projekat rada specijalista porodiĉne medicine projekat dnevne bolnice otvorenog tipa (prevencija narkomanije i drugih ovisnosti projekat izgradnje ATD opremanje postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama kao jezgra porodiĉne medicine opremanje postojećih kapaciteta kvalitetnom opremom i formiranje dijagnostiĉkih centara za potrebe rane dijagnostike provoĊenje preventivne djelatnosti i pruţanje pshio-socijalne pomoći otvaranje i opremanje savjetovališta u okviru Cantra za socijalni rad Da bi pratili evropske i svjetske standarde u pruţanju primarne zdravstvene zaštite ZU Dom zadravlja Cazin već razmišlja i priprema uvoĊenje projekta rada specijalista porodiĉne medicine. do vrhunskog. odnosno sufinansiranje. Sport i sportska kultura moraju postati sastavni dio sredine u kojoj egzistiraju. Da bi se ostvarile aktivnosti i sportski rezultati neophodno je u Planu razvoja općine ozbiljno tretirati ovu problematiku.6.5. CILJ 7: Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti Ulaganje u sport u kontekstu razvoja društva ne moţe se tumaĉiti kao potrošnja. a posebno u smislu odreĊivanja cijene sporta kroz budţetsko finansiranje. prije svega kroz vrhunski i masovni sport. a kao što znamo porodica je osnovna ćelija svakog društva i u njoj se vrši oblikovanje pojedinaca.

Prioritetne aktivnosti koje bi unaprijedile stanje u sportu sadrţane su u slijedećem . Ostroţac. . Kula Radetina. Obezbjediti i pomagati odrţavanje manifestacija od znaĉaja za općinu i praćenje struĉno-razvojnih aktivnosti. Ibre Adilagića i dr. Mutnik.Kroz kapitalna ulaganja u sportske objekte stvoriti uslove za masovno bavljenje sportom.te izgradnja trim i skijaške staze. Kultura i kulturne djelatnosti Plan razvoja kulture i kulturnih dijelatnosti prije svega se odnosi na probleme koji su smetnja brţem razvoju.Povećati svijest graĊana o sluĉaju sporta. . Pećigrad. Na stvaranje boljih kulturnih prilika u općini obavezuje nas prije svega ljudski potenicjal tj. Radi poboljšanja stanja u kulturi trebalo bi prije svega poraditi na stvaranju povoljnijih uslova za kulturno djelovanje (infrastruktura). vjerski objekti (medrese. prije svega kroz organizaciju masovnih sportskih dogaĊaja. 79 . Pojam kulture na podruĉju općine Cazin vezuje se prije svega za JU Dom kulture koji sa svojih 9 stalno i 3 povremeno zaposleno radnika. -U svakom zonalnom centru ili većoj MZ predvidjeti i podsticati izgradnju objekata za potrebe kulturnog djelovanja. . veliki broj mladih u našoj općini. Problemi se prije svega odnose na mala financijska ulaganja u ovu oblast i njene potencijale. Trţac.Stvoriti pretpostavke za veća ulaganja u sport kroz budţetsko finansiranje. Stijena. Izgradnja bazena za višestruke zamjene (sportske i rekreativne). -Sanacija i dogradnja Doma kulture kao prostora u kojem se odrţava najveći broj kulturnih dogaĊaja. prije svega na polju revitalizacije ovih objekata: stari gradovi (Cazin. dţamije). nose najveći teret u organizovanju kulturnih dogaĊaja. -Kulturno-historijsko naslijeĊe mora zauzeti znaĉajnije mjesto u društvu. Stvoriti uslove u svim školama za nesmetano izvoĊenje nastave tjelesnog odgoja (izgradnja ili adaptacija.). -Rješavanje problema smještaja gradske biblioteke sa ĉitaonicom i drugim sadrţajima potrebnim za ovu oblast. te opremanje školskih igrališta i sportskih dvorana).Sportski centar Alinac-adaptacija igrališta i pomoćnog nogometnog stadiona. Šturlić) objekti autentiĉne bosanske arhitekture (kuće Nurije Pozderca.

izgradnja kvalitetne kanalizacione mreţe . pozorišne predstavke. kulturnih i drugih sadrţaja: . sportskih. neophodno je pristupiti razrješavanju i slijedećih infrastrukturnih.završetak gradske rasvjete i projektovanje i gradnja rasvjete u centrima mjesnih zajednica u kojim ista nije riješena . zavisno od uĉešeća graĊana . kao i kulturno-historijsko naslijeĊe. nestanak jedne civilizacijske tekovine na prostoru općine Cazin. likovnopoetski susreti.regulacija Ĉajina potoka . a kulturna manifestacija.8. kada je u općini Cazin aktivno radilo 12 kulturno-umj. kako bi se u dogledno vrijeme dostigao nivo predratnog djelovanja.presvlaĉenje i modernizacija gradskih ulica .asvaltiranje 50% preostalih neasvaltiranih lokalnih puteva po utvrĊenom prioritetu i dijela nekategorisanih puteva. 80 . udruţenja. Kulturno ljeto Cazinske krajine treba da postane tradicionalno.izgradnja sportskih terena (olipijski bazen. društava.izgradnja više parking mjesta i ugradnja parkomata na parkinzima .izgradnja novog standardiziranog poslovnog centra . -Oţivljavati rad kulturno-umjetniĉkih društava. Nedovoljnim ulaganjem u rad kulturnih institucija. treba poraditi i na drugim stvarima. U cilju podizanja kvaliteta i standarda za ţivot graĊana u lokalnoj zajednici.izgradnja kvalitetne standardizirane pretovarne stanice sa recklaţom komunalnog otpada .opremanje i dovoĊenje u potpunu funkciju sportske dvorane . trim staze) . u MZ-a.zaštita ili eventualna rekonstrukcija i sanacija starih kulturno-istorijskih gradova na podruĉju općine. knjiţevne manifestacije. -Oplemenjivati i saĉuvati tradicionalne kulturne manifestacije (kolonija skulptura. 5. CILJ 8: Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana kvalitetno riješiti deponovanje krutog komunalnog otpada zaštita vodotoka i drugih prirodnih vrijednosti rješavanje kanalizacione infrastrukture u prvoj fazi u urbanom dijelu a zatim i na drugim dijelovima općine.potpuna rekonstrukcija elektro sistema i niskonaponske mreţe .izgradnja novih parkovskih površina i zanavljane nasada i zelenila u postojećim .Pored infrastrukturnih.modernizacija regionalnih puteva . a u cilju dizanja kulture na jedan viši nivo: -Nastaviti trend razvoja kulturno-umjetniĉkog anaterizma. u pitanju se dovodi opstanak tj.

Da bi se mogli definirati prioriteti u kadidiranim projektima neophodno je bilo utvrditi odreĊene kriterije po kojima su vrednovani navedeni projekti ili po kojima će implementatori ovog dokumenta utvrĊivati prioritete u sluĉaju novih operativnih projekata. Pri tome se mora imati na umu da je strateško planiranje proces i da nije statiĉka kategorija. odnosno korigovanja odreĊenih rješenja po potrebi. ţeli se ubrzati i olakšati implementacija Strateškog plana razvoja općine Cazin. Procenat ili broj graĊana općine koji će osjetiti poboljšanje realizacijom kandidiranog projekta 3. S obzirom da se razvojni projekti i zadaci nemogu u potpunosti definisati u ovom dokumentu barem ne na duţi vremenski period. Postojanje mogućnosti za dobijanje donacije kao podrške projektu (van općine) 6. Uticaj na zapošljavanje i dugoroĉna samoodrţivost projekta-prednost imaju proizvodne inicijative (realizacija omogućava razvoj neke privredne grane. Obzirom da su u prethodnim poglavljima definisani strateški ciljevi i prioriteti ovdje ih uobliĉavamo u programe razvoja pripadajućim projektima. Teritorijalna širina i korist (pojedina ciljne grupe. Imlementatori (Odbor za planiranje. Agencija za lokalni razvoj ili komisija) mogu konkretnije razraditi bodovni sistem dole navedenih kriterija. zbog toga su sada samo definisani projekti i aktivnosti koje je neophodno obaviti. prihvaćen je kao princip kojim se rukovodilo prilikom izrade ovog dokumenta. 1.6. u prvim godinama implementacije Strateškog plana. Organizovanost i spremnost graĊana da sopstvenim sredstvima i zalaganjem dijelom uĉestvuju u realizaciji projekta: 2. Pri tome svaki projekat je povezan sa odreĊenim ciljem s jedne strane i oĉekivanim efektima sa druge strane. odnosno njihovog uticaja na unapreĊivanje ukupne situacije. OdreĊivanjem okvirnih oĉekivanih efekata pojedinih projekata. Ekološki uticaj 81 . mjesne zajednice ili cijelo podruĉje općine) 4. konkretnim zadacima i pravcima djelovanja. zapošljavanje i profit ) 8. Svi programi moraju biti meĊusobno usklaĊeni i ĉiniće jednu cjelinu. Stepen ulaganja općine u prethodnom periodu (prednost podruĉjima i MZ koja u skorije vrijeme nisu bila obuhvaćena većim kapitalnim ulaganjim 5. u posebnim razvojnim programima koje će donositi Općinsko vijeće općine Cazin. ili barem zapoĉeti. podruĉja. Dugoroĉnost projekta-znaĉaj njegove realizacije za budućnost 7. RAZVOJNI PROGRAMI Ovaj Strateški plan biće osnova za dalju razradu zacrtanih ciljeva na naĉin da će se predviĊeni ciljevi detaljno planski razraditi. Inoviranje i kontinuiran rad na prilagoĊavanju Strateškog plana budućim prilikama. već je proces koji traţi kontinuirani pristup praćenja i implementacije.

program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena.2 Program formiranja Agencije za lokalni razvoj Realizaciju zacrtanih strateških ciljeva moći ćemo obezbijediti kroz Agenciju za lokalni razvoj. razliĉitih interesnih organizacija i samostalnih poduzetnika. 82 . program formiranja Agencije za lokalni razvoj. 12. program razvoja ljudskih potencijala 16.1. a posebno se povećana individualna poljoprivredna proizvodnja i već se pokazuje potreba za poslovnim inkubatorima iz oblasti zanata koji nedostaju ili poljoprivredne proizvodnje organski zdrave hrane.Implementacija i praćenje realizacije strateškog plana razvoja. program razvoja poljoprivrede 8. da bi se putem istog smanjili troškovi poslovnog prostora.Pomoć poduzetnicima u poĉinjanju biznisa kroz biznis planove. Program izgradnje poslovnih inkubatora U općini Cazin u zadnjih nekoliko godina brţe se razvija sektor zanatstva i obrtništva nego trgovine i druge usluţne djelatnosti. . a sa ciljem da bude servis lokalne zajednice. . program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade. program vodosnabdijevanja općine Cazin 14.Da bi se osigurala konzistentnost Strateškog plana. . mlijeka. program izgradnje poslovnih inkubatora. proizvodnje u stakleniĉkim uslovima itd. 2. 3. program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta. program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda 15. program plinifikacije grada i urbanih naselja izgradnja toplane 10. utvrĊeni su programi koji su meĊusobno povezani u slijedeće cjeline: 1. 6.Prikupljanje obrada i distribucija informacija. program osnivanja kreditnog-garantnog fonda 13. 6. program izgradnja bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj 9. raĉunovodstva. koju treba formirati i popuniti sa struĉnjacima razliĉitih profila. meda. struĉne savjete i sl. Osnovni zadaci Agencije za lokalni razvoj su: . Od postojećih rascjepkanih poslova ili razvijanjem ideje za nove poslove u cilju smanivanja troškova moguće je i neophodno organizovati poslovni inkubator. a kasnije će većinu prihoda obezbjeĊivati svojim radom po principima trţišnog poslovanjanja. 6. program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte (sadašnje kućice i parkiralište i strana ispod ulice Nurije Pozdreca) 4. program izgradnje zaobilaznice grada Cazina. 7. 5. program zaštite ţivotne okoline Svi pobrojani programi sadrţe po nekoliko projekata koji će se dalje razraĊivati. program infrastrukturnog povezivanja općine 11. pravnu pomoć. administrativni poslovi kancelarijskog poslovanja i drugi troškovi. Agencija će u poĉetnoj fazi biti finansirana iz Budţeta općine.Organizacija poslovnih inkubatora.

advokatske kancelarije. razne agencije. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta Otvaranje novih proizvodnih kapaciteta zbog prezasićenosti ne proizvodnih djelatnosti (trgovine i ugostiteljstvo) i kvalitetnog zapošljavanja treba podrţati. Federalnu agenciju za privatizaciju i Vladu Federacije BiH da se dovrši zapoĉeti proces privatizacije.3 Program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte Znaĉajna potreba poslovnog centra u općini Cazin se moţe idealno riješiti na lokaciji parkirališta i kućica preko puta pošte. policijske uprave. Ovim programom bi se popravila socijalna slika stanovništva. te zatvoreni višespratni garaţni prostor sa izlazom na ulicu Nurije Pozderca.5. inostrane i domaće. blizinom lokalne administracije. davanjem povoljnosti i prednosti pri kupovini zamljišta za gradnju. Izgradnja bi se mogla organizirati privatnim kapitalom bez uĉešća društvenog kapitala uz kvalitetnu urbanizaciju postojećeg neurbanog prostora ĉime bi Cazin kao skuĉena prometno i reljefno organizirana cjelina dobio jedan prostorani centar sa više prilaza.4. 83 . socijalnog osiguranja i sl. općine. dodjelom na korištenje ili davanjem koncesije.6. a posebni efekti bi se odrazili na budţet općine po osnovu zapošljavanja. ustupanjem zemljišta. povećali budţetski prihodi. te ponašanje KAP-a u smislu dobrog biznismena. uradile nove tehnologije i sticala nova proizvodno radna saznanja. kao i traţenje od kupaca pokretanje pogona. Podršku treba ostvariti stimulacijom pri izgradnji oslobaĊanjem ne poreznih prihoda i taksa. jaĉala materijalna osnova općine. pomoći u izgradnji infrastrukture do objekata. a od KAP-u permanentnu kontrolu i realizaciju sklopljenih ugovora. Ostvarivost projekta je moguća prodajom zemljišta. sjedišta raznih udruţenja. 6. 6. ista mora biti zainteresirana za izlaz iz ovakvog stanja privrednih subjekata stalnim vršenjem pritisaka na Kantonalnu agenciju za privatizaciju USK-a. Program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade Neefikasan sistem privatizacije uništio je veći dio proizvodnje u općini Cazin. Velika neiskorištena površina bi se mogla privesti funkcionalnoj namjeni izgradnjom poslovnih zgrada u kojima bi se moglo koncentrirati prostori za banke koje nemaju vlastite prostore. PIO. pošte. Iako općina nije bila nadleţna za privatizaciju. rješavalo socijalno stanje. trţni prostori. a općinski budţet bi znaĉajno bio potpomognut prihodima što bi se odrazilo na ukupni standard stanovništva općine i opću stabilnost. Istovremeno treba potencirati stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta i pruţati podršku svim naprednim snagama koje bi se direktno angaţirale na ovom polju. ugostiteljski prostori. osiguravajuća društva. markentiškom promocijom i sl. Na ovaj naĉin bi se privukle investicije. izgradnjom. Vladu kantona. te zapošljavanja nakon izgradnje u izgraĊenim prostorima. plaćanjem naknada i taksa za gradnju. Istovremeno u jednom kompleksu bi se mogle zadovoljiti mnoge potrebe graĊana.

ima objektivne mogućnosti za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje sa prinosima prbliţnim u Europi. 10. svakodnevno opadaju (smanjuju se) zbog razvoja infrastrukture. šanse su velike i u proizvodnji organske hrane koja certificirana na trţištu ima posebnu cijenu i veliku potraţnju. hidropotencijalom. ograde.000 pĉelinjih društava /košnica/. umjerenom kontinentalnom klimom sa 1. te povoljnom pedološkom strukturom zemljišta. te raspoloţiva struĉna radna snaga s prisustvom Biotehniĉkog fakulteta u Bihaću . 4. Obzirom da se u biljnoj proizvodnji u znaĉajnijoj mjeri ne koriste zaštitna sredstva – agrokemikalije. Izgradnjom adekvatne studije i davanjem koncesija za eksploataciju mogao bi se razviti unosan posao za odrĊeni broj privrednika što bi uslovilo i razvoj kamenorezaĉke djelatnosti. 84 . djelatnosti izrade kamenih ploĉa koje imaju višestruku primjenu za dvorišta. ekspozicijom terena.godine raspolaţe sa: 10.200 mm padavina godišnje.000 koka nosilja. realne su mogućnosti da općina Cazin 2010. u ĉemu su nam velike šanse. 300.000 stoĉarskih objekata /adaptiranih i novih/. Program razvoja poljoprivrede Općina Cazin sa svojim geografskim poloţajem.6. 628 grla koza « /hobi proizvodnja/.6. a projekat je moguće ostvariti domaćim snagama. izgradnje naselja i dr. zaposlila domaća radna snaga obogatila proizvodna ponuda općine i doprinijelo jaĉanju materijalne osnove. naţalost.500 grla junadi u tovu. jedina je mogućnost povećanje prinosa u proizvodnji sa što manjim gubicima i uz minimalne troškove. dobre organizacije proizvodnje. Šanse u razvoju intenzivnije poljoprivredne proizvodnje pruţa takoĊer postojanje preraĊivaĉkih kapaciteta Agrokomerca. 19.000 razliĉitih voćnih stabala/rodnih/. enterijere. 6. supstituirala bi se nabavka sliĉnog proizvoda iz drugih podruĉja. Imajući u vidu sve naprijed izneseno. spomenike suvenire i sl.000 m2 plasteniĉkog –zatvorenog proizvodnog prostora. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena Na lokalitetu MZ Liskovac eksploatira se kamen u pojedinaĉnim sluĉajevima od davnina kao i sada.618 grla ovaca tj. 7.da zadrţi postojeći broj. Kako se radi o domaćem resursu.nastrešnica/.000 pratećih objekata /spremišta. Predpostavka je da na tom lokalitetu postoje ogromne koliĉine kamena koji se pokazao kao interesantan i atraktivan u oblasti graĊevinarstva posebno ukrasnog karaktera.000 grla krava i steonih junica. nadmorskom visinom (200-400 m). 2.. 8. dakle uz primjenu savremenih nauĉno-tehniĉkih dostignuća. Pošto poljoprivredne površine ne moţemo povećavati.7. 266 grla konja « « « 30. Na osnovu stogodišnjeg iskustva moţe se konstatirati da je ovaj kamen veoma kvalitetan i postojan na atmosferske promjene. ljudskim potencijalom.

Na ostalih 1. 500 silokombajna/ovješni krmni kombajni-vuĉeni. 1 savremeno opremljena klaonica .proizvoĊaĉima povrća.Podsticaji i subvencioniranje iz općinskog budţeta.obnovu i podršku uzgajivaĉima stoke.Sredstava podsticaja primarne poljoprivredne proizvodnje kantonalnog i federalnog budţeta..Aktivnošću mikrokreditnih banaka.te ostalih proizvoda animalnog porijekla. U okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je voditi raĉuna o racionalnom korištenju i ĉuvanju prirodnih resursa iz ove oblasti (u pogledu zemljišta. .osposobljavanje stanovnika zainteresovanih za poljoprivrednu proizvodnju.obnavljanje mini farmi za proizvodnju. 2 krmna kombajna/ « .tako i mogućeg zapošljavanja većeg broja stanovnika općine Cazin. .- 1. . . .Iz tog razloga u okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je obezbijediti: .Sredstvima zadruga. .015 govedarskih farmi biti će 2. .Sredstvima iz ĉlanarine poljoprivrednih udruţenja i solidarnom pomoći unutar udruţenja.krmiva.Kreditima razvojnih i mikrokreditnih banaka.000 muznih grla.Ulaganjima ušteĊevina naših zaposlenih u inostranstvu radi otvaranja radnih mjesta u poljoprivredi ĉlanovima svojih obitelji.te podršku programima zdrave hrane.Fond ĉlanova udruţenja za zajedniĉki razvoj. 1 savremena laboratorija za ispitivanje kvaliteta mlijeka.015 gazdinstava) proizvodnja mlijeka biti sporedna djelatnost. Na 10 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 170 muznih krava ili 17 grla po farmi. Projicirani proizvodni nivo iz agraara smatramo da će biti dosegnut na slijedeći naĉin: . Prethodne analize su pokazale da je poljoprivreda jedan od znaĉajnih resursa u razvoju općine Cazin. . te će ovoj grupi farmi (od 1. . . . . Na 400 farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 2. . . .kako u pogledu poljoprivredne proizvodnje.Nastavak projekta Luteranskog svjetskog saveza.voća.030 muznih grla ili 2 grla po gazdinstvu.vode i šume).Kreditima USAID-a ameriĉke banke za obnovu i razvoj. a izvodit će se preko Zavoda za zapošljavanje. Na 580 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 5.praćenje i ispitivanje kvaliteta zemljišta.700 dvoosovinskih traktora sa prikljuĉnim mašinama. 20 ţitnih kombajna/samohodnih.Vlastitim ulaganjima. da 85 . . .Korištenjem sredstava Razvojne banke (ranije FIB).Sdredstvima ostvarenim u privatizaciji.pomoć pri organizovanju interesnih udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa.800 muznih krava ili 10 grla po farmi.Implementacijom najavljenog “PIU-SESER” socijalnog projekta za zapošljavanje u poljoprivredi.Donacije. ..

proizvodnja hrane bude organizovana po zahtjevima unutrašnjeg i vanjskog trţišta, da se promocija zapošljavanja seoskog stanovništva odvija po programu smanjenja siromaštva,da jaĉanje poljoprivrednih gazdinstava bude usklaĊena sa resursima za preradu poljoprivrednih proizvoda,da se jaĉa konkurentska i profitabilna sposobnost ovih poljoprivrednih proizvoĊaĉa , te da se radi na jaĉanju poljoprivrednih institucija na lokalnom nivou. U okviru ovog programa neophodno je sagledati promoviranje sajamskih manifestacija,ekoturizma,i sliĉno. 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj Zbog neiskorištenosti postojećih prostora drţavnih firmi idealna mogućnost bi bila organizacije bezcarinske zone npr. prostor dijela TŢP-a novi pogon ulaganjem vlastitih sredstava društvenog karaktera općina USK-a, USK-a, koncesijom od strane domaće privrede ili privrede iz vana. Na ovaj naĉin bi se izbjegla ogromna procedura posebno kod tzv. Long poslova: prerada, dorada, kompletiranje, uvoza roba, a poseban efekat bi bio zapošljavanje radne snage obzirom na godine starosti, kroz rad obrazovanje radnika, primjena savremenih tehnologija, novih naprednih saznanja i sl. Za ostvarivanje ovog programa neophodna je angaţiranost šire društvene zajednice: općina, kantona, federacije i BiH. 6.9.Program infrastrukturnog povezivanja općine Policentriĉni razvoj podrazumijeva razvijenu infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i nabavke roba, te pruţanja usluga. Zbog toga je neophodno definisati saobraćajne koridore USK-a i BIH koji će dalje vezivati lokalnu putnu mreţu i stvoriti preduslove za ulaganje u grad i zonalne centre. Za sada je sigurna izgradnja brze ceste koja ide od Mihaljevca prema drţavnom graniĉnom prijelazu Izaĉić, a u prostorno planskoj dokumentaciji i općine i USK-a planirana je takoĊe brza cesta od Velike Kladuše preko Cazina Bihaća, Sanskog Mosta i dalje. Istovremeno će se nastojati asvaltirati 50% neasvaltiranih lokalnih puteva po prioritetima koje će odreĊivati Općinsko vijeće savke godine, a po prijedlogu Komunalno-stambenog fonda i dio nekategorisanih puteva koji povezuju zonalne centre, kao i ostalih infrastrukturni objekti i komunalne usluge u sklopu razvoja grada i zonalnih centara.

6. 10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina Osjeća se velika potreba izgradnje zaobilaznice na putnom pravcu Bihać-Velika Kladuša zbog sve većeg naseljavanja uz postojeći magistralni put Mihaljevac – Ćoralići koji je nemoguće proširiti i osposobiti za normalan protok saobraćaja u tranzitu, kao i u lokalnim okvirima. Postojeća trasa magistralnog puta bi se mogla pretvoriti u poslovnu zonu male privrede i trgovine s obzirom na već postojeći veliki broj poslovnih i poslovno-stambenih objekata. Izgradnjom nove zaobilaznice otvaraju se nove mogućnosti brzog protoka saobraćaja, smanjenja guţvi na postojećem putu, lociranje i izgradnja industrijske zone i zone male privrede kao i izmještanje postojeće proizvodne privrede iz urbanog podruĉja uz ovu zaobilaznicu.

86

Ovim projektom se otvaraju mogućnosti angaţmana domaćih kamenoloma, asvaltne baze, prevoznika i graĊevinske operative što bi rezultiralo novim zapošljavanjem. Magistralne puteve finansira Federalna direkcija za ceste i općina Cazin u ovaj projekat nebi morala ulagati vlastita novĉana sredstva, ali bi mogla pomoći brţem ostvarenju ovog projekta blagovremenim administrativnim opsluţivanjem projekta.

6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda Poĉetnici u biznisu kao i brojna mala i srednja preduzeća susreću se sa specifiĉnim barijerama, koje se ogledaju u oteţanom pristupu kapitala za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa. Najĉešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su još uvjek banke, koje obiĉno pri odobravanju kredita za poslovanje koriste dva osnovna kriterija: finansijsku sigurnost ulaganja i sposobnost traţioca da obezbjedi zalog / hipoteku. Sama prezentirana finansijska sigurnost ulaganja nije dovoljna. Te traţilac kredita mora obezbjediti kvalitetan zalog / hipoteku zadovoljavajuće vrijednosti. Ĉesto poĉetnici i mala i srednja preduzeća nisu u mogućnosti da zadovolje zahtjeve banaka u obezbjeĊivanju adekvatnih zaloga, te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno – garantni fondovi se javljaju kao instrumenti za smanjenje barijera u pristupu finansijskim sredstvima koje nude banke. Mehanizam njihovog funkcionisanja je uvijek isti. Ako poĉetnici ili mala i srednja preduzeća ne mogu obezbjediti adekvatne zaloge, zalog se obezbjeĊuje garancijom od Kreditno-garantnog fonda. Kreditno – garantni fondovi mogu biti formirani kao razliĉite pravne strukture. Mogu biti formirani i kao dio postojećeg pravnog lica i voĊeni od strane: fondacija, udruţenja, ekonomske organizacije bazirane na principu ĉlanstva, društva sa ograniĉenom odgovornošću ili akcionarskog društva. MeĊutim, u svakom od navedenih sluĉaja Fond mora raspolagati sa likvidnim kapitalom, na kojem će se bazirati izdavanje garancija za poduzetnike kod finansijskih institucija, kako bi zadovoljili traţene uslove zaloga za odobravanje kredita. Sam kreditno-garantni fond, kao organizacija, uspostavlja saradnju sa bankama, sa kojima dogovara najpovoljnije uslove za prihvatanje garancije kao zaloga za kredit, što se odnosi na: multiplikator kapitala fonda, maksimalnu pokrivenost obaveza traţioca, maksimalnu vrijednost kredita za koju se moţe garantovati, period otplate, kamatnu stopu kredita, iznos provizije i procedure procjene zahtjeva. Kako kreditno – garantni fondovi smanjuju rizik otplate kredita, kamatna stopa moţe biti dogovorena sa bankama na niţim nivou od postojeće stope. Uspostavljanje kreditno-garantnih fondova uvijek pruţa slijedeće pogodnosti: Lakši pristup vanjskim izvorima kroz bankarske sheme za poĉetnike u biznisu mala i srednja preduzeća, što omogućava ubrzanje srednjoroĉnih i dugoroĉnih investiciono – orijentiranih projekata. Smanjenje bankarskog rizika i kreiranje uslova za izdavanje većeg broja srednjoroĉnih i dugoroĉnih kredita. Smanjenje troškova otplate, zahvaljujući smanjenju nivoa rizika kreditiranja:

-

87

Razvoj sektora malih i srednjih preduzeća (pokretanje novih preduzeća, jaĉanje finansijske pozicije postojećih preduzeća, kreiranje novih radnih mjesta, stimulisanje izvoza i dr.). Kada se lokalni ili regionalnio kreditno-garantni fond jednom uspostavi i dokaţe operativnim i efikasnim, moţe se realno oĉekivati dodatna podrška od strane vlade ili donatora kroz razliĉite programe pomoći. 6.12. Program vodosnabdijevanja općine Cazin Osnovni preduslov za zdravlje graĊana je kvalitetan sistem vodosnabdijevanja sa kvalitetnom vodom. I ako je veći dio općine Cazin kvalitetno riješen snabdijevanjem vodom ipak je ostao sjevroistoĉni dio općine koji je riješen sa lokalnim vodovodima malog kapaciteta i sumnjive kvalitete vode, i sveobuhvatnom analizom stanja u oblasti vodosnabdijevanja došlo se do slijedećeg: - okonĉanjem zapoĉetih aktivnosti na realizaciji projekta vodosnabdijevanja sjeveroistoĉnog dijela općine Cazin obezbijedit će se funkcioniranje jedinstvenog vodovodnog sistema na cijelokupnom podruĉju općine Cazin. Stanovništvo koje je pitku vodu dobivalo iz lokalnih vodovoda, na ovaj naĉin imati će redovno snabdijevanje dovoljnim koliĉinama vode za piće zadovoljavajućeg kvaliteta. Da bi se okonĉao zapoĉeti proces potrebo je obezbijediti dovršetak izrade investicionotehniĉke dokumentacije i implementaciju projekta. - Izrada projektne i ostale dokumentacije za buduće investicije u vodosnabdijevanju. - Izvorišta Vrelo: Zahvatanje izvorišta sa kojeg bi se voda pumpala do rezervoara Mihaljevac. - Izvorište Mlakulja: Zahvatanje vode i pumpanje u rezervoar koji bi bio lociran na Skularevom brdu i iz kojeg bi gravitaciono voda trebala da se poveţe u Ćehićima sa vodovodom Mutnik (koji je sada preopterećen, a naroĉiti problemi u vodosnabdijevanju nastupili bi pokretanjem privrede – kompleksa «purana»), i ovo je poslije Ljubijankića najprioritetnija investicija u vodosnabdijevanju općine Cazin. Smanjenje gubitaka

Fiziĉki gubici: U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera za smanjenje fiziĉkih gubitaka na vodovodnoj mreţi i obezbjeĊivanje kvalitetnijeg napajanja potrošaĉa pitkom vodom sa postojeće mreţe, neophodno je snimiti stanje odnosno izvršiti identificiranje problema (uska grla i nedostaci na postojećem vodovodnom sistemu). To bi bio osnov za izradu konkretnih projekata rekonstrukcije i utvrĊivanje prioriteta.

Administrativni gubici: - Zamjeniti sve neispravne vodomjere, kao i vodomjere starije od 5 godina. Ušteda el.energije: Uspostavljanje III faze telemetrijskog sustava, ĉime se moţe uticati na smanjenje utroška el.energije i bolje praćenje sistema, te ugradnja kompenzatora za reaktivnu energiju i strujne udare. Obezbijediti punu zaštitu postojećih vodnih resursa. 88

-

pored rješenja problema otpada. U ovoj oblasti treba da se usvoje informacione tehnologije i uskladi ponuda i potraţnja radne snage. nova zapošljavanja kroz skupljanje. pojeftinilo zbrinjavanje otpada i razvila kultura odnosa prema otpadu. Ostvarenje ovog projekta je moguće uĉešćem graĊana općine. prilagodljivost obrazovnih institucija potrebama i pravcima razvoja. te Ljubijankići. Program razvoja ljudskih potencijala Nove okolnosti i globalizacija traţe i novi pristup razvijanju ljudskih potencijala koji se moraju odvijati u više pravaca. Da bi ostvarila kvalitetna zaštita raspoloţivih rezervi pitke vode potrebno je: . . te je u cilju rješavanja istog neophodno u planskom periodu uraditi slijedeće: Izrada projektne dokumentacije Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Zapoĉinjanje izgradnje glavnog kolektora sa postrojenjem za preĉišćavanje otpadnih voda.Poznato je da su raspoloţive koliĉine vode iz podzemlja ograniĉene i treba ih zaštititi i rezervirati za zadovoljavanje potreba za vodom za piće.Zapoĉinjanje aktivnosti na izradi kanalizacionog sistema na općini Cazin. razvrstavanje. Projektom zbrinjavanja otpada treba planirati ekonomsku upotrebu otpada koja bi donijela. 6. naroĉito mladih ljudi.) . proizvodnju sirovina od otpada i dobivanja novih proizvoda za potrebe općine i šireg regiona. npr. Vrelo. JKP Vodovod. te kreditnim zaduţenjem općine. Vignjevići i Tahirovići. i Mlakulja. 6. privatnim kapitalom. Pajića Potok. a najvaţniji su : obrazovanje mladih na obrazovnim institucijama. Program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda Zbrinjavanje otpada u svijetu je trenutno najvaţnija stvar za cjelokupno graĊanstvo. 89 . inspekcijske sluţbe. posebno pitka voda. reciklaţu.Donošenje Odluka o zaštiti od strane nadleţnog zakonodavnog organa (Općinsko vijeće – Skupština kantona). a samim tim i prirodi. Izrada kanalizacionog sustava općine Cazin – I faza (sliv Ĉajin Potok – Mutnica) Pitanje odvodnje otpadnih voda predstavlja jedan od najznaĉajnijih problema sa kojima će se općina Cazin suoĉavati u budućnosti.Izraditi projekte zaštite izvorišta (Dovršiti izradu Projekata zaštite izvorišta Mutnik.Implementacija projekata zaštite koja predstavlja niz koordiniranih postupaka koje provode: Sluţba urbanizma. kao presudnog faktora ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Na ovakav naĉin bi se zaštitila ţivotna okolina. .14.Edukacija o znaĉaju vode.13. . te stalno osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih. Izraditi Projekte zaštite za preostala izvorišta: Stovrela.

U svakom planu odreĊuju se opće i posebne mjere zaštite okoliša općim mjerama obezbjeĊuju se opći uslovi za zaštitu i unapreĊenje svih ili pojedinih vrijednosti sredine putem: Adekvatnog prostornog razmještaja: .vodotok Radetine. 2.osnovnih funkcija (stanovanja.15. . jer savremeni trendovi zahtjevaju novi pristup u ovoj oblasti. Graĉenice. Dobrenice.gornji tok rijeke Mutnice od Trstovaĉkog mosta proglasiti zonom rekreacije i sporta. Zaštita vodotokova Zaštitne zone duţ vodotoka proteţu se sa obje strane vodotoka u odreĊenoj širini. . Pivnice i Šturlave u širini od 50 m. Crnaje.vrijedna prirodna podruĉja i spomenici kulture.vodotok Une. organizovanja. Semanića potoka.regulacija vodotoka rijeke Mutnice od Rajaka do ušća u rijeku Koranu. Korane i Mutnice u širini od 100 m.Jedan od najvaţnijih projekata je razvijanje menadţment vještina kod mladih ljudi sa stanovišta novih naĉina planiranja. 90 .zelenih površina.rada i odmora). . kao i jezera u Trţcu. Platnice. zrak i tlo. Radi zaštite navedenih vodotoka potrebno je: 1. ZAŠTITA VODA Mjere zaštite vode utvrĊuju se po odredbama Zakona o vodoma i Zakona o zaštiti voda i pripisa donesenih na osnovu tih zakona. Pregled zaštitnih zona duţ vodotoka: . 6.infrastrukturnih sistema.djelatnosti koje ugroţavaju okoliš. . Krivaje. . raĉunajući od obale i to uz cijeli vodotok na teritoriji Općine. Sankcionisati direktno ulijevanje bez tretmana komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Izvršiti regulaciju istih sa prioritetima . a do poĉetka tih radova potrebno je izvršiti ĉišćenje i regulaciju dijela vodotoka pored naselja Slatina kao potencijalnog izvora zaraznih bolesti i ugroţavanja zdravlja i ţivota stanovništva. Posebnim mjerama obezbjeĊuju se specifiĉne zaštite pojedinih vrijednosti sredine u zavisnosti od naĉina i stepena njihove ugroţenosti. Horljave.regulacija vodotoka Ĉajinog potoka od Trga branilaca do Havina mosta. Program zaštite ţivotne sredine Ovaj program spada meĊu najznaĉajnije programe. . . zaštićuju se: . Ĉajinog ptoka. Predpostavka za ovaj zadatak je set zakona iz oblasti zaštite ţivotne okoline po kojima moramo otpoĉeti sa obrazovno-promotivnim sadrţajima kako bi što više razvili svijest graĊana o potrebi provoĊenja preventivnih i sanitarnih mjera na zaštiti ţivotne okoline.voda. Toplice. implementacije i kontrole sa naglaskom na timski rad i jaĉanje liderskih sposobnosti.

10 m uz nekategorisane puteve. uzorke uzimati dva puta godišnje.40 m uz regionalne puteve. bolesti drveća itd). uz saobraćajnice i oko industrijskih objekata koji ispuštaju štetne materije u zrak.izvršiti ograniĉavanje štetnih emisija ugradnjom filtera.20 m uz lokalne puteve. Izvršiti fiziĉko .hemijsku i mikrobiološku analizu vode.3. . Radi zaštite sredine od negativnih uticaja saobraćaja treba obrazovati zelene zaštitne pojaseve sa svake strane raĉunajući od spoljne ivice putnog pravca u širini od: . 91 . U cilju unapreĊenja šuma i šumskog zemljišta potrebno je: . .. . posebno u blizini naselja i industrijskih pogona. a uzorke uzimati na izvoru ili na ulazu u podruĉje općine. izbora goriva itd.podizati zaštitne zone i pojaseve zelenila u naseljima. od buke. .povećati udio ĉetinarskih šuma.ureĊivati i ĉistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko . te reţime zaštite. pošumljavanjem goleti. . degradiranih šuma. ĉistina. . potrebno je upravljati šumama na naĉin da se oĉuvaju autohtone šumske zajednice u skladu sa vaţećim zakonima i propisima. nekontrolisane sjeĉe. Zaštitu od prašine.zaustaviti dalju degredaciju šuma eliminisanjem faktora degredacija (erozije. srednjem toku i ušću ili na izlazu sa podruĉja općine. ZAŠTITA TLA Zaštita šuma Obzirom na polivalentnu ulogu šuma. izvorišta pitke vode i cjelokupne ţivotne sredine u narednom periodu potrebno je što je prije moguće realizovati projekat kanalizacione mreţe sa sistemom za preĉišćavanje.povećati površine pod šumama.privrednim osnovama. . .oĉuvati postojeće i podizati nove komplekse šuma pitomog kestena. Da bi se ostvarila zaštita vodotoka. regulacijom visine dimnjaka. U narednom periodu potrebno je izvršiti identifikaciju stvarnih i potencijalnih zagaĊivaĉa zraka te: . ZAŠTITA ZRAKA Mjere zaštite zraka provode se po odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisima donesenim na osnovu tih zakona.60 m uz magistralne puteve.sankcionisati spaljivanje otpada. . poţari. vibracija i radijacije provoditi po odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Zaštitne zone izvorišta Potrebno je donijeti odluke o širini zaštitnih zona za sva izvorišta na podruĉju općine.

.sprijeĉiti nelegalnu gradnju na poljoprivrednom zemljištu.rijeĉicu Pivnicu. te osposobiti komunalno preduzeće da ukljuĉi što veći broj stanovnika kao korisnike komunalnih usluga.obezbjediti zaštitu zemljišta od nekontrolisanog iskorištavanja mineralnih sirovina itd. zraka i tla. . . . umjetno gnojivo i sl).Zaštita zemljišta Osim zaštite šuma.smanjenjem agrotehniĉkih sredstava koja oneĉišćuju tlo (pesticidi. . ZAŠTITA PRIRODNIH PODRUĈJA I SPOMENIKA KULTURE Kao vrijedna prirodna podruĉja treba zaštititi: . ugostiteljskih) i industrijskih otpadaka koji se odlaţu najĉešće na divljim deponijama ĉime postaju opasnosti za ĉovjeka i okolinu. .sliv potoka Dobrenice od izvora do ušća. posebnu paţnju treba obratiti na sve veće koliĉine komunalnih (kućnih.da se ponor Horljave proglasi ekološkom zonom sa reţimom zaštite.rijeku Mutnicu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. .poboljšati kvalitet poljoprivrednog zemljišta. U cilju zaštite okoline: vode.Dubrave (ĉetinarska šuma). Zaštititi i po mogućnosti izvršiti sanaciju spomenika kulture po odredbama vaţećih zakona iz ove oblasti. . Obzirom da je u narednom periodu u planu izgradnja deponije otpada na nivou Kantona. .rijeku Koranu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine.rijeku Unu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. na podruĉju naše općine potrebno je izgraditi pretovarnu stanicu sa reciklaţom. potrebno je zaštititi i poljoprivredno zemljište. . 92 .

njihovu obradu. odnosno kontrole realizacije Strateškog plana primjenjivat će se slijedeći oblici kontrole: .7. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA Prihvatanjem vizije. U tom smislu potrebno je ukljuĉiti sve subjekte društvenog ţivota. 93 . U svrhu praćenja. Pored ovoga naĉelnik općine Cazin donijeće uputstvo i procedure. identifikaciju. u sistemu komunikacija i naĉina ponašanja.kontrola promjena u lokalonoj upravi i u drugim subjektima koji uĉestvuju u implemantaciji. U procesu implementacije mora se jasno definisati razuman rok. kadrovskog osposobljavanja i primjene novih vještina kako bi se stvorila zajedniĉka vrijednosna kultura svih uĉesnika društvenog ţivota u cilju realizacije strateških ciljeva.kontrola tekuće realizacije. naroĉito u oblasti investicija da bismo izbjegli varljiva mjerila u kontroli i negativne posljedice. Agencija za razvoj općine Cazin Odbor za planiranje i razvoj općine kojeg je imenovalo općinsko vijeće. Za realizaciju Strateškog plana odgovorni su: Naćelnik općine Cazin za cjelokupan Strateški plan. a posebno selekciju kljuĉnih faktora koji su dominantni za uspješnu implementaciju ili za uporeĊivanje prijedloga za korektivne aktivnosti. prikupljanja informacija i njihove distribucije kao i naĉine na koji će Strateški plan njegova primjena i kontrola provoĊenja biti prezentovana javnosti. . Šefovi sluţbi općinske uprave za dijelove Strateškog plana koji se odnosi na njihove resore. rokove i naĉin informisanja. Svakodnevnu kontrolu vršit će implementatori. njene misije i strateških ciljeva proizlazi da mora doći do promjena u organizacionoj strukturi lokalne uprave. Pri izradi kontrolnih mehanizama treba utvrditi jasne vidove kontrole provoĊenja po nivoima odgovornosti za implementaciju kroz utvrĊivanje odgovornosti. Naravno najveći kontrolor će biti graĊani u razliĉitim ulogama u okvirima lokalne zajednice. nevladine organizacije i druga udruţenja graĊana. Neophodno je formirati struĉne timove za pojedine oblasti koji će doprinijeti implementaciji Strateškog plana. Potrebno je istovremeno obezbjediti prikupljanje i selekciju informacija. a naĉelnik općine će redovno vrišiti ocjenu realizacije i o tome jednom godišnje izvještavati Općinsko vijeće općine Cazin.

.2004. U fazi implementacije stalno obaviještavati javnost o naĉinu realizacije Strateškog plana. inicirale rasprave o razvoju i povezala dimenzija sadašnjosti i budućnosti. neophodno je pronaći naĉine za motivisanje graĊana općine Cazin u procesu provoĊenja istog u prvom redu kroz programe popularizacije koji znaĉe vidljive pomake u stvaranju sredine kvalitetnog. Da bi se ubrzala implementacija ovog plana i njegovo medijsko predstavljanje neophodno je: . pokretale akcije. priloge treba ureĊivati tako što bi se aktuelni dogaĊaji komentarisali. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST U cilju podrške realizaciji Strateškog plana razvoja neophodno je saĉiniti plan medijskog predstavljanja Strateškog plana i njegove vaţnosti za ukupan razvoj općine Cazin. sa ciljem da svi zainteresirani mogu davati svoje prijedloge. mišljenja i sugestije. sistematiĉni i raznovrsni. Cazin 27. Po mogućnosti izvršiti i prijevod Strateškog plana na engleski jezik. Da bi se što uspješnije sproveo Strateški plan razvoja.05.promovisati potrebu razvoja privatnog poduzetništva u okviru lokalne zajednice.8. sigurnog i podsticajnog ţivotnog okruţenja. traţila rješenja za pojedine probleme. obaviještavati graĊane općine Cazin o toku realizacije i eventualnim teškoćama. U fazi usvajanja Strateškog plana neophodno je putem javnih rasprava i sredstava javnog informisanja omogućiti uĉešće graĊana u upoznavanju sa Strateškim planom. Prilozi i emisije u medijima moraju biti aktuelni i dinamiĉni. U tom smislu.godine ODBOR ZA PLANIRANJE I RAZVOJ OPĆINE CAZIN 94 .izvještavati o aktuelnim dogaĊajima i isticati pozitivne primjere. Time će se obezbjediti i javnost rada u provoĊenju strateškog plana. O svakom realizovanom programu i projektu iz Strateškog plana razvoja. Strateški plan predstaviti na općinskoj web stranici.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful