P. 1
Strategija Razvoja Opcine Cazin 2005 2010

Strategija Razvoja Opcine Cazin 2005 2010

|Views: 190|Likes:

More info:

Published by: Denis دينيس Bajramovic on Mar 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/02/2014

pdf

text

original

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OPĆINA CAZIN

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA O P Ć I N E C A Z I N
ZA PERIOD 2005. – 2010. GODINE

Cazin, juni 2004.godine

S ADRŢAJ 1. UVOD....................................................................................................................................................... 4 1.1. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja ......................................................................................... 4 1.2. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja .............................................................. 5 2. ANALIZA STANJA ............................................................................................................................... 6 2.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI .............................................................. 6 2.1.1. Geografski poloţaj .............................................................................................................. 6 2.1.2. Geoprometni poloţaj .......................................................................................................... 7 2.1.3. Opće karakteristike prostora ............................................................................................... 8 2.1.4. Mineralni resursi ................................................................................................................. 9 2.1.5. Hidrografske karakteristike .............................................................................................. 10 2.1.6. Šumski resursi .................................................................................................................. 11 2.1.7. Posebene prirodne vrijednosti .......................................................................................... 11 2.1.8. Klimatske karakteristike ................................................................................................... 12 2.2. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA....................................................................... 13 2.2.1. Bliţa istorija demografske slike ....................................................................................... 13 2.2.2. Zanimanje stanovništva .................................................................................................... 13 2.2.3. Popis stanovništva ............................................................................................................ 14 2.2.4. Broj stanovnika na općini “procjena” ............................................................................... 14 2.2.5. Ukupan broj raseljenih lica na općini ............................................................................... 14 2.2.6. Starosna struktura stanovništva ........................................................................................ 14 2.2.7. Polna struktura stanovništva ............................................................................................. 14 2.2.8. Nacionalna struktura stanovništva .................................................................................... 14 2.2.9. Demografski trendovi ....................................................................................................... 15 2.2.10. Zaposlenost i njihova struktura....................................................................................... 16 2.2.11. Mogućnost prekvalifikacije ............................................................................................ 17 2.3. EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN..................................................... 18 2.3.1. Stanje privrede .................................................................................................................. 18 2.3.2. Stanje poljoprivrede.......................................................................................................... 25 2.3.3 Turizam............................................................................................................................. 31 2.4. INFRASTRUKTURA................................................................................................................ 32 2.4.1. Saobraćajna infrastruktura ................................................................................................ 32 2.4.2. Stanje telekomunikacija.................................................................................................... 38 2.4.3. Elektro – energetski sistem ............................................................................................... 38 2.4.4. Vodoprivredna i kanalizaciona infrastruktura .................................................................. 43 2.5. OBRAZOVANJE....................................................................................................................... 46 2.5.1. Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja....................................................................... 46 2.5.2. Predškolsko obrazovanje .................................................................................................. 46 2.5.3. Osnovno obazovanje ........................................................................................................ 47 2.5.4. Srednje obrazovanje ........................................................................................................ 49 2.5.5. Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................. 55 2.5.6. Biblioteke ......................................................................................................................... 55 2.6. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................................... 58 2.6.1. Zdravstvo .......................................................................................................................... 58 2.6.2. Socijalna zaštita ................................................................................................................ 61 2.6.3. Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih ........................................................................... 62

2

2.7. KULTURA I SPORT ................................................................................................................ 63 2.7.1 Kultura ............................................................................................................................... 63 2.7.2. Sport ................................................................................................................................. 64 2.8. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI .......................................................................... 66 3. SWOT ANALIZA ................................................................................................................................. 68 3.1. Snage .......................................................................................................................................... 68 3.2. Slabosti ........................................................................................................................................ 69 3.3. Mogućnosti – šanse ..................................................................................................................... 69 3.4. Prijetnje........................................................................................................................................ 70 4. VIZIJA ................................................................................................................................................... 71 4.1. Misija lokalne uprave .................................................................................................................. 71 5. STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................................................................ 72 5.1. CILJ 1 Privreda i poduzetništvo .................................................................................................... 73 5.2. CILJ 2 Partnerski odnosi i ljudski potencijali ............................................................................... 75 5.3. CILJ 3 Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom ......................................... 76 5.4. CILJ 4 Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom zaštita ţivotne sredine ................................... 77 5.5. CILJ 5 Razvoj općinske uprave na principima, zakonitosti, transparentnosti, uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti, profesionalizma i politiĉke nezavisnosti ......................... 77 5.6. CILJ 6 Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i psiho-socijalne zaštite graĊana ........................ 78 5.7. CILJ 7 Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti.................................................................................. 78 5.8. CILJ 8 Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana .............................. 80 6. RAZVOJNI PROGRAMI .................................................................................................................... 81 6.1. Programi izgradnje poslinih inkubatora....................................................................................... 82 6.2. Program formiranja Agencije za lokalni razvoj ........................................................................... 82 6.3. Program izgradnje poslovnog centra preko puta pošte ................................................................ 83 6.4. Program uticaja na uspješno završenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada nerade ......................................................................................... 83 6.5. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta ........................................................... 83 6.6. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena ........................................................... 84 6.7. Program razvoja poljoprivrede .................................................................................................... 84 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj .................................... 86 6.9. Program infrastrukturnog povezivanja općine............................................................................. 86 6.10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina ........................................................................... 86 6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda............................................................................ 87 6.12. Program vodosnadbijevanja općine Cazin................................................................................. 88 6.13. Program zbrinjavanja otpada I otpadnih voda ........................................................................... 89 6.14. Program razvoja ljudskih potencijala ........................................................................................ 89 6.1. Program zaštite ţivotne sredine .................................................................................................. 90 7. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA ........................ 93

8. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST ............................................................................... 94

3

privredne i kulturne promjene. našla se u procesu tranzicije. UVOD Bosna i Hercegovina. zaštiti ţivotne okoline itd. tj. Stoga je planiranje neprekidan proces kojim se prate politiĉke. porast nezaposlenosti.1. kao i da u procesu realnog planiranja usklaĊuje razvojne protivrjeĉnosti lokalnih i regionalnih interesa. racionalno korištenje. postizanje ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora općine. u sadrţaju ovog dokumenta ukazuje se na kljuĉne elemente. odnosno procjena realne mogućnosti korištenja svih raspoloţivih resursa i drugih prednosti. U tom smislu osnovni znaĉaj ovog dokumenta jeste da je sveobuhvatnom analizom stvorio kvalitetnu osnovu za iznalaţenje najracionalnijih kratkoroĉnih i dugoroĉnih rješenja društveno-ekonomskog razvoja općine Cazin. Pravni osnov za donošenje ovakvog planskog dokumenta sadrţan je u ĉlanu 10. taĉka 2.1. radu i zapošljavanju. kojim je regulisano da Općinsko vijeće donosi programe razvoja pojedinih djelatnosti. a samim tim i socijalne probleme. a kojim je takoĊe propisano da općina donosi razvojna planska dokumenta. ove aktivnosti nisu u kontekstu politiĉkog djelovanja pojedinih osoba ili pojedinih politiĉkih opcija.stav 1. To praktiĉno znaĉi da se u lokalnoj zajednici moraju verifikovati kriterijumi i dati precizne ĉinjenice za: racionalno korištenje prostora i privrednih resursa. sportu. kojim je regulisano da općina u okviru samoupravnog djelovanja osigrurava lokane potrebe stanovništva u oblasti obrazovanja i odgoja. Ovakvih socio-ekonomskih pojava i problema nije bila pošteĊena ni općina Cazin što je imalo za posljedicu potrebu za pronalaţenje konkretnog djelovanja. nered na trţištu. i ĉlanu 28. a što je prouzrokovalo nagli pad proizvodnje. taĉka 5. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Sluţbeni glasnik USK-a. kvalitetnih programa koji bi riješili ili umanjili navedene probleme. tehniĉko-tehnološke. Naravno. utvrĊivanje infrastrukturne mreţe i usklaĊivanje iste sa potrebama stanovništva i privrede. 1/98. istorijskih i kulturnih vrijednosti ove općine. kulturi. istog zakona. Statuta općine Cazin (Sluţbeni glasnik općine Cazin broj:2/02). pravne.2/00 i 7/01). taĉka 1. Znaĉaj izrade Strateškog plana razvoja Polazeći od ĉinjenice da je planiranje jedan od osnovnih oblika usklaĊivanja razliĉitih interesa i subjekata na odreĊenom prostoru. kao i druge susjedne drţave. organizaciju i ureĊenje prostora. te ĉlanu 18. kako bi se smanjile razlike izmeĊu mjesnih zajednica u pogledu uslova ţivljenja. unapreĊivanje i oĉuvanje prirodne okoline. 4 . nego su usklaĊeni interesi i ţelje svih subjekata na prostoru općine Cazin i pretoĉene su u dokumentu koga smo nazvali Strateški plan razvoja općine Cazin za period 2005.godine.-2010. neracionalno korištenje resursa. socijalnoj zaštiti. 1. polazeći od kriterijuma racionalnog korištenja prirodnih i drugih komparativnih prednosti ove sredine. koji su od velikog interesa za ukupan društveno ekonomski razvoj. broj:5/97. kao realni pokazatelji svih kljuĉnih elemenata koji uĉestvuju u kreiranju društveno-ekonomskog razvoja.

koja je nakon duţe rasprave. te utvrĊena vizija. Po okonĉanju ove faze i prikupljanja podataka Odbor za planiranje je formirao 8 grupa po konkretnim oblastima. Na istoj sjednici Općinskog vijeća dat je zadatak Odboru za planiranje i razvoj da pripremi i predloţi odmah za narednu sjednicu OV Plan rada i aktivnosti OPR-a na izradi Strateškog plana.godine jednoglasno je usvojen ponuĊeni Plan rada i aktivnosti. društvenih djelatnosti. poljoprivrede. obrazovanja. socijalne i zdravstvene zaštite. mogućnosti kao i prijetnje. poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage.2003. direkcija i zavoda pismenim putem traţeni su Izvodi razvojnih planova koji se odnose na podruĉje općine Cazin kako bi se isti unijeli u razvojni plan općine Cazin. lokalne uprave i drugih parametara utvrĊene su prednosti.07. Nakon opseţno saĉinjene anlize. te predloţio moguće razvojne programe i projekte za realizaciju strateških ciljeva. raznih udruţenja.-2010. nevladinim organizacijama itd. uz manje primjedbe i sugestije koje su naknadno ugraĊene u dopuni Analiza jednoglasno usvojena. na osnovu kojeg je Odbor za planiranje i razvoj otpoĉeo sa narednim aktivnostima.godine imenovalo 8 ĉlanova Odbora za planiranje i razvoj ispred zakonodavne vlasti. sporta i kulture. Kroz SWOT analizu uzimajući u obzir sve podatke o geografskom poloţaju općine Cazin. kao i mjere i aktivnosti za implementaciju i nadziranje realiazcije ove strategije. mjesnih zajednica. te organizacija koje su pomogle u prikupljanju i analiziranju podataka. privrednih subjekata. ekonomije.11. Odmah se pristupilo izradi socio-ekonomske analize stanja na općini Cazin sa SWOT analizom kao pretpostavkom i osnovom za izradu Strateškog plana razvoja.2003. Primarni cilj ovog dokumenta je da ukaţe na jasan pravac i pokuša identifikovati strateške smjernice za budući razvoj ove lokalne zajednice. satavljene od ĉlanova OPR-a i struĉnjaka po datim oblastima koji su uradili priloge za Strateški plan razvoja općine Cazin. a prijetnje i teškoće u šanse.godine. U vezi sa ovim. udruţenja i graĊana. Odbor za planiranje razvoja utvrdio je viziju. Metodološke osnove za izradu Strateškog plana razvoja Strategija razvoja općine Cazin je rezultat rada lokalnih organa vlasti (Odbor za planiranje i razvoj općine Cazin) i predstavnika OSCE-Odjela za demokratizaciju. Od resornih kantonalnih ministarstava. a općinski naĉelnik svojim Rješenjem imenovao je još 7 ĉlanova navedenog odbora. predstavnika izvršne vlasti.12. Općinsko vijeće općine Cazin ja na sjednici odrţanoj 26.godine i da istu dostavi Općinskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Na bazi svega naprijed navedenog identifikovani su strateški ciljevi i pravci razvoja općine Cazin u periodu 2005. analizirajući interne i eksterne faktore definisana je vizija razvoja općine Cazin na slijedeći naĉin: Općina Cazin treba da postane srednje razvijena općina sa jakom malom privredom. Na navedenoj sjednici Zakljuĉkom Općinskog vijeća dato je zaduţenje općinskom naĉelniku i Odboru za planiranje i razvoj da u roku od 90 dana uradi socio-ekonomsku analizu stanja općine Cazin kao polaznu osnovu za izradu Strateškog plana razvoja općine Cazin za period 2005.-2010. odnosno snage sa kojima općina raspolaţe. U cilju prikupljanja podataka i ukljuĉivanja svih relevantnih subjekata u proces planiranja odrţani su brojni sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica.2. Analiza stanja općine Cazin je u zadanom roku uraĊena i razmatrana na sjednici Općinskog vijeća 29.godine. infrastrukture. koje su slabosti. 5 . demografska kretanja i stanje trţišta rada. privrednih poduzetnika. Na kraju.1. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. raznih drugih institucija i pojedinaca. Na sjednici Općinskog vijeća odrţanoj 27. produktivnom poljoprivredom.2003.

Buţim. Sanski Most i Velika Kladuša. ANALIZA STANJA 2.1. Teritorija Općine Cazin zahvata 356 km2.2. Bosanska Krupa.1.1. Bosanski Petrovac. 6 . Relativna gustina naseljenosti iznosi oko 178 stanovnika na 1 km². GEOGRAFSKI POLOŢAJ I PRIRODNI RESURSI 2. Geografski poloţaj Općina Cazin nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Kljuĉ. Općina Cazin je konstitutivni dio Unsko-Sanskog kantona u okviru kojeg se osim Cazina nalaze i općine: Bihać. odnosno Federacije Bosne i Hercegovine.

1.Novi. blizina nacionalnog parka "Plitviĉka jezera". duţine 52km koji povezuje općinu Cazin preko Srbljana sa kantonalnim centrom (Bihać) i drugim gradovima F BiH i RS. Formiranjem općine Buţim putni pravac CazinBuţim poprimio je regionalni znaĉaj jer povezuje Buţim. koje omogućavaju da se podruĉje Cazina višestruko poveţe sa susjednim i širim podruĉjem. 7 .Krupe. a preko Vel. povezuje sa podruĉjima RS (B.Banjaluka ). Kanton i općina Cazin će svoje razvojne ambicije moći u potpunosti da zadovolje. te sjeverozapad-jugoistok. sa kantonalnim centrom.Kladuše sa podruĉjem susjedne Republike Hrvatske. a preko Unsko-Sanskog kantona i preko Bosne i Hercegovine poveţe Zapadna Evropa sa Bliskim Istokom. rijeke Une. koristeći ih u cilju intenziviranja razvoja svog podruĉja i adekvatnijeg korištenja resursnih potencijala lovnih podruĉja. kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeĊa. Kada se realiziraju ovi putni pravci.2.2. Od ostalih saobraćajnica treba izdvojiti regionalni put koji Cazin. termalnih voda u banji Gata su znaĉajne prednosti. Geoprometni poloţaj Danas podruĉje Unsko-Sanskog kantona povezuje Savsku i Jadransku razvojnu osovinu. poveţe Panonska nizija i Jadran. preko Stijene i Bos. Trenutno. na podruĉju općine primarnu ulogu ima magistralni put M-4. preko Cazina. blizina rijeke Korane. Blizina velikih centara u Republici Hrvatskoj. a u budućnosti će ovim podruĉjem prolaziti Evropski transportni koridori u pravcu sjever-jug.2.

na koju stranu su uglavnom orjentirani i vodeni tokovi. Juţna morfološka cjelina je nastavak Liĉke površi i pripada tipu nepotpunog krasa.3 Opšte karakteristike prostora: Morfološki ovo podruĉje pripada pojasu Dinarskih planina. Na teritoriju općine po pejzaţnom izgledu i hidrografskoj mreţi moguće je izdvojiti juţnu i sjevernu morfološku cjelinu. 8 . kod starog grada. u koji ponire Koprivska rijeka (Horljava). Od površinskih kraških oblika najĉešće su vrtaĉe (dolovi). ĉija razdjelna linija ide pravcem Trţaĉka Raštela – Mutnik – Cazin – Stijena. u kojem se istiĉu uzvišenja: Japića Brdo kod Cazina (510 m). Muratovo brdo (518 m) i najviša toĉka na teritoriji općine Kudića brdo (522 m) u sklopu "Pećkih brda" – dominantnog kraja na cijeloj teritoriji. Iznad površi izdiţu se usamljena uzvišenja: Velika Gomila (kote 797 i 745) i dio Male Gomile. Ovo podruĉje odlikuje veći broj manjih vodenih tokova bujiĉnog karaktera. Teren se blago spušta prema sjeveru teritorije općine i dalje. Geomorfološka cjelina na sjeveru je veća i prelazi na teritoriju općine Velika Kladuša i teritoriju susjedne Republike Hrvatske. Površ je blago nagnuta prema dolini Toplice. Sjeverni i sjeveroistoĉni dio karakteriše nisko brdovit reljef sa nadmorskom visinom 300-400 metara. Najveći ponor nalazi se u mjestu Stijena.2.1. Manje pećine evidentirane su u Šepićima i lijevoj strani kanjona rijeke Une. desne pritoke rijeke Korane. dok su od podzemnih oblika kraške erozije najĉešći ponori. u pojas rudnih planina Dinarskog sistema.

797. u Crnaji 3 m. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići. Sjeveroistoĉno od naselja Stijena. Osim lokaliteta "Dţehveruša" sigurno postoje znaĉajne. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. kvarcnog pijeska. dovoljno ne istraţene. Najĉešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istoĉno od Trţca i dobiveni su pozitivni rezultati. što znaĉi da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. postoji ciglana u ĉijoj neposrednoj blizini se nalazi leţište ciglarske gline.2. Prema raspoloţivim podacima moţe se reći da ugalj bazena Cazin-Trţac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Ograniĉena istraţivanja izvršena na termalnim izvorima na podruĉju Trţaĉkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama.5 metara.245 kcal). UtvrĊeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima.90%.6%. 9 . Zapadno od Cazina. Geološke rezerve su relativno velike. pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraţivanja radi utvrĊivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u graĊevinarstvu. ploĉastih vapnenaca i drugih minerala.593 kJ (3. na duţini od oko 20 km i prosjeĉnoj širini oko 6 km. sadrţaj vlage je 30. a u Šturliću preko 4.1. PreraĊivanje dolomita kod Ćoralića (Dţehveruša) je poznato i van granica Unsko-Sanskog kantona.75%. uz glavnu cestu kod Ćoralića. geološke rezerve tih dolomita na podruĉju općine Cazin. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra.4 Mineralni resursi: Na podruĉju općine Cazin nalaze se znaĉajne geološke rezerve gipsa. pepela 17.000 t. tufora.000. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istraţene su i obraĉunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2. ĉije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama. a sumpora 2. a vanbilansne C2 kategorije od oko 40. Donja toplotna vrijednost uglja je 13. Prema sadrţaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Juţno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješĉara. Cazinski ugljeni bazen proteţe se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu. Crnaja i Šturlić.000 t uglja.

Okolno zemljište je priliĉno široko i ravno. Posljedica plitkog korita je vrlo ĉesto visok nivo podzemnih voda u priobalnim dijelovima. Osim rijeke Une. One se nalaze na velikim dubinama. Grahovom rijekom. Duţina toka je 1. rjeĉica Dobrenica. Pored rijeka koje cijelim tokom teku površinski. dok je prema Bos. Najznaĉajnija takva ponornica je Koprivska rijeka (Horljava). 10 .slivno podruĉje rijeke Gline sa glavnim pritokama Rijekom. Znaĉaj podzemnih voda je vrlo velik. Nastaje od potoka i vrela kod sela Vrela i izvora Kamenica i Crnog vrela ispod sela Osredka. nataloţeno je dosta sedre sa mnogobrojnim opasnim virovima. .1. Korito joj je plitko i široko. tok jako meandrira i ima dosta staraĉa i mrtvaja. te već pri pojavi svakogodišnjih velikih voda priobalno zemljište biva plavljeno. Ovdje tok Une ima dosta brzaka. jer su prostorno "razvuĉene". nalaze se bliţe korisnicima i ĉistije su od površinskog "prihranjivaĉa". te .5 km dugim tokom. Mrcoljicom i Pivnicom. Po izlasku iz kanjona kojeg je izgradila u kreĉnjaĉkoj površi izmeĊu Sadilovca i Bugara.slivno podruĉje rijeke Korane sa glavnim pritokama Toplicom. ima izvjestan broj ponornica. ada.Krupi rijeka Una usjekla veliĉanstven kanjon. Najveća rijeka je Una. okruţeno niskom šumom i grmljem. Korana je mirna rijeka.5 km. slaba ocjedivost terena te samim tim zamoĉvarenje poljoprivrednog zemljišta i nemogućnost njegove obrade. U kanjonu Une su brojni izvori i vrela.2. Najduţa rijeka na općini Cazin je rijeka Mutnica sa svojim 19. Na osnovu raspoloţivih podataka moţe se zakljuĉiti da cazinski region raspolaţe rezervama podzemne vode koja bi mogla obezbijediti vodosnabdjevanje od 700 l/sec. Sliĉna situacija je i sa poljoprivrednim površinama uz vodotoke rijeke Mutnice i Toplice ĉija su korita takoĊe nedovoljnog kapaciteta. broju izvora i bogatstvu rijeĉnih tokova. Prema Bihaću je nešto šire eroziono proširenje. Druga po veliĉini je rijeka Korana. Na podruĉju općine egzistiraju tri slivna podruĉja: . Na dijelu Cazinske općine u Unu utiĉe samo jedna kratka pritoka. Crnajom. na dijelu granice sa R Hrvatskom. Najveće vrelo je kod ţeljezniĉke stanice Grmuša za koje se pretpostavlja da je ponornica Koprivske rijeke (Horljava). koje se ponovo javljaju kao nove rijeke odnosno potoci. Izvire ispod strme strane amfiteatralnog erozionog kraškog proširenja izmeĊu naselja Prošići i Ostroţac. naroĉito u ljetnom periodu.5 Hidrografske karakteristike: Hidrografska situacija na podruĉju općine Cazin karakteriše razliĉitost u gustini rijeĉne mreţe.slivno podruĉje rijeke Une sa glavnom pritokom Dobrenicom. svi ostali vodotoci nisu dovoljno bogati vodom. Mutnicom. naroĉito sa lijeve strane za koje se pretpostavlja da su od potoka koji poniru na kraškoj površi.

i zasigurno će doprinijeti animaciji ploda kestena ovog podruĉja u trţišnom smislu kao robe kroz najrazliĉitije forme. lovor vrba (Salix pentanika). Najveći areal pitomog kestena u Bosni i Hercegovini nalazi se na podruĉju cazinske općine. Radi se o jako degradiranim niskim šumama. a naroĉito dijelovi uz rijeku Unu pruţaju obilje izvanrednih prirodnih pejzaţa. Visokih prirodnih šuma na podruĉju općine Cazin skoro i nema. malim površinama (cjelinama). niskih proizvodnih mogućnosti. izuzev vještaĉki podignutih nasada ĉetinara u primjesi sa prirodnim vrstama lišĉara. Poĉetkom 2001.090 ha (oko 52% u društvenoj i oko 48% u privatnoj svojini). Poslije poljoprivrednih površina. a od drugih vrsta vrba znaĉajne su: krta vrba (Salix fragilis). Prisutna je aktivnost na popularizaciji kestena kroz društvenu manifestaciju «KESTENIJADA».koja je ove godine prerasla nivo općine. a mjestimiĉno potpuno kamenite. Posebne prirodne vrijednosti: Ĉitavo podruĉje općine. šume angaţuju najviše površine. ako se uzmu u obzir niske šume. Dolina rijeke Une sa svojim atraktivnim kanjonom. godini i biće nastavljeno i narednih godina. U jesen ove godine već su vidni i prvi oĉekivani rezultati. Najrasprostranjenije šume su lišĉari. oko 25% općinske teritorije.Navedene aktivnosti provodi PJ: «Šumska uprava za uzgoj»Cazin u okviru JP»Unsko sanske šume» Bos. Sve ostale površine nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost i ĉinit će osnovu za nova pošumljavanja u narednom periodu. 2. osnovana plantaţa. Floristiĉki i prirodni fenomen rijeke Une daje peĉat ne samo ovom podruĉju. sa mnoštvom brzaka. a i ukus je bolji. U kanjonu Une izmeĊu Ostrošca i Bos. Šume u svojini graĊana (privatne šume) u nadleţnosti su Kantonalnog resornog ministarstva. virova. Pored pošumljavanja šumskih goleti i u toku rata devastiranih šuma. bogatstvo ribom. rana vrba (Salix daphnoides vill). 11 . šibljaci i goleti.krupnoća ploda je 2-3 puta veća od ploda pitomog kestena.2. Flora Une je tipiĉna za vodotokove naših rijeka.1.aktivnosti su usmjerene na podizanje i mjere njege šuma.stvoren matiĉnjak za uzimanje kalem granĉica. ali autohtonog porijekla. obiĉnim grabom. i 2003.Urod plodova marona je dobar. dolinske strane obrasle borovom i mješovitom šumom. a mjestimiĉno i prave prirodne rijetkosti u sklopu originalnih prirodnih ambijenata. nego predstavlja prirodnu vrijednost koja moţe da podnese najstroţije meĊunarodne kriterije vrednovanja prirodnim znamenitosti i ljepote. Sada se kesten nalazi u ĉistim sastojinama. i dr. niske šume hrasta kitnjaka. Kalemljenje i oplemenjivanje pitomog kestena sa kultivarom tipa maron.1.7. bukvom i drugim vrstama. te niske kestenove šume. pruţaju izvanredne uslove za odmor i rekreaciju.Krupa.6 Šumski resursi: Šume na podruĉju općine Cazin angaţuju znatan dio općinske teritorije. te sa kalemljenjem nastavljeno u 2002. Za podruĉje općine Cazin je veoma znaĉajna šuma kestena. svojom ĉistom i lijepom zelenom bojom vode. zauzimajući tako oko 2. gdje dominiraju razne vrste vrba. niske bukove šume. cerom.te vještaĉkim obnovama sa odgovarajućim vrstama.Krupe raste izuzetno bijela vrba (Salix alba) drvo koje u sklopu narasta do 25 i do 30 m.000 ha. sedre i ada. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi oko 10.godine iz Italije (region Firence) donesene su dvogodišnje sadnice marona. preteţno u mješovitim šumama sa hrastom kitnjakom.

novembar i decembar sa 335 mm). 2. Na podruĉju općine Cazin najĉešći su sjeverni vjetrovi.5 m/sec). septembar sa 300 mm na 1m2). dok je bijela joha (A. i to bijela i crna topola (Populus alba i Populus nigra). dok je zimski period (januar.Osim vrbe. maj. dok je u najkišovitijoj godini palo 1497 mm.1. MeĊutim. u martu se snijeg kraće zadrţava. kada su i temperature najniţe. pa brdo V. Srednja godišnja temperatura zraka je 9. posebnu vrijednost ĉini i neposredno okruţenje sa bogatim relejfnim oblicima i stvorenim vrijednostima kulturno-graditeljskog naslijeĊa (stari gradovi na visovima kanjona i proširene doline). što je za 284 mm. Mjesec sa najviše dana sa pojavom padanja snijega je januar. Sa bioklimatskog stanovišta prosjeĉno je najpovoljnije vrijeme za ţivot i rad u maju i prvoj polovini juna. Ljepota Une je tolika da se ĉesto neopravdano zaboravlja na druge prostorne cjeline u općini koje posjeduju znaĉajne prirodne vrijednosti: rijeka Korana koja tangira općinsko podruĉje sa zapadne strane. U maju snijeg moţe padati. ili 23% više od srednje godišnje koliĉine padavina. te juni. zatim ĉitav juţni pojas Banje Gate do Ostroţca ukljuĉujući i termomineralne vode Gate. Najhladniji mjeseci su: januar. Ova prirodna pojava je danas veoma rijetka u svijetu što još više potencira vrijednost Une. zatim jugozapadni (1. u vegetaciji Une sudjeluju i topole.4 m/sec). a zatim skoro cijeli septembar.7 m/sec) i jugoistoĉni (1. februar i mart imaju podjednak srednji broj dana sa padanjem snijega. Najviše padavina ima u toku proljeća (april. 12 . te ponori kod Pećigrada i Stijene. august. a najrijeĊi jugoistoĉni vjetar. dok je srednja brzina ostalih vjetrova ista (1.8 Klimatske karakteristike: Ovo podruĉje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima. juli. august i septembar.1 m/sec). Oblici sedre su razliĉiti i ponekad fantastiĉni. sedrotvorci ţive samo u brzacima i sedra je ţiva samo ako je prekrivena originalnim ţivim slojem sedrotvornih mahovina. U prosjeku. Ono što ĉini Unu izuzetnom rijekom je svakako prirodni fenomen sedre.6 °C. dok su najtopliji juli. februar i mart 242 mm na 1m2) sa najmanje padavina. Ljetnji mjeseci imaju nešto manje padavina (juli. ĉistoća vode. najveću brzinu ima juţni vjetar (2. Pored pejzaţnih ljepota koju ĉine autentiĉna flora Une i fenomenalnih pojava proizišlih u odnosu sedre i vode.Gomila i dr. jer je i prosjeĉna temperatura veća. zatim decembar i februar. Decembar. sedrotvoraca i biodinamike.incana) nešto niţa (od 10-25 m) koja je vaţna kao zaštita na slabo plodnim terenima uz brdske i planinske potoke.5 °C. Prosjeĉna godišnja koliĉina padavina na ovom podruĉju je 1213 mm na 1m2. odnosno oko 75 dana godišnje. velika koliĉina vode. pa se i snjeţni pokrivaĉ najduţe zadrţava. august. Maksimalne koliĉine padavina zabiljeţene su u mjesecu oktobru 359 mm. ali se ne zadrţava. sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20. Da bi sedra ţivjela moraju postojati prirodni uslovi: prirodno prelijevanje vode preko barijera. sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Autohtonu vegetaciju rijeke Une ĉini crna joha (Alnus glutinosa) do 30 m visoko drvo. juni: 338 mm) i tokom jeseni (oktobar. Bez snjeţnih padavina su juni. Sedru reprodukuju serdotvorci.

Iako je stopa prirodnog priraštaja viša u seoskim podruĉjima zbog stalne migracije stanovništva prema gradu ukupan porast stanovništva odvijao se sporije nego u gradu..5 1. OdreĊeni broj je zaposlen u trgovini i ugostiteljstvu te zanatskoj djelatnosti.446 1981 57.2. Bliţa istorija demografske slike Stanovništvo općine Cazin posmatrano u periodu 1948.9 2.1. Obzirom na veliku nezaposlenost tj.2.7 2. godine tradicionalno bila osnovna privredna djelatnost i izvor prihoda stanovništva općine. MeĊutim i pored toga općina je imala a i sada ima malu stopu zaposlenosti.194 5. Razvoj industrije općine desio se izmeĊu 1972.2. godine bilo je u kontinuiranom porastu. procentu zaposlenosti stanovništva. 2. Njemaĉka i Švicarska.3 Izrazito visoke stope nataliteta i umjerene stope mortaliteta u posmatranom periodu imale su za posljedicu visok prirodni priraštaj a time i ukupni porast stanovništva općine.0 2.723 29.Ukupna obradiva površina iznosi 20.558 1991 63. i 1980.1971. strukturi privrede i drugim elementima./km2 ). godine da bi kasnije bila u opadanju. a sadašnje drţave Sloveniju i Hrvatsku. Stopa rasta stanovništva općine pokazuje tendenciju povećanja do 1971. a znaĉajan broj i u zemlje Zapadne Evrope i to preteţno Austrija.552 46.471 1971 45. Zanimanje stanovništva Općina Cazin spada u red najnerazvijenijih općina u B i H.8 2.Pedološki sastav i kvalitet tla nije takav da bi se na njemu bez intezivne agrotehnike mogli ostvariti znaĉajniji prinosi.9 4.3 hektara po stanovniku.022 37.1 1.189 51.110 10.U zadnje vrijeme dolazi do znaĉajnijeg mehanizovanja te primjene agrotehniĉkih mjera u poljoprivredi pa su prinosi osjetno u porastu.406 12.2.217 Prosjeĉna stopa rasta u % 1948. a za normalnu ishranu stanovništva je neophodno najmanje 0.19811961 1971 1981 1991 1. Podruĉje 1948 Općina Cazin Grad Selo 30.6 2. Razvoj vitalnih komponenti pokazuje da se stanovništvo općine nalazi u demografskoj tranziciji koju karakteriše brţi pad nataliteta od pada mortaliteta pa je prirodni priraštaj u kontinuiranom padu.0 1. pa općina Cazin spada u najgušće naseljene u Bosni i Hercegovini.599 Broj stanovnika 1961 35. Poljoprivreda je sve do 1972.459 ha što je oko 0.2 2.0 19481991 2. DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŢIŠTE RADA 2.1961.Tada dolazi do promjene u strukturi zaposlenih gdje industrija zauzima vodeće mjesto.4 hektara. višak radne snage jedan dio radno aktivnog stanovništva se zapošljavao u bivše republike. ( 178 stan.545 25.6 3. mjereno prema društvenom proizvodu po stanovniku.144 4.3 2.Inaĉe poljoprivredni potencijali općine su dosta skromni. do 1991.2 1. 13 . koje se za 43 godine udvostruĉilo. godine kada je izgraĊeno nekoliko znaĉajnijih privrednih objekata.468 8.2.

2003. Popis stanovništva 1991 godine Muslimani 61.84% 2.778 7.12.22% 1.35% 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 62.12.864 5.12.75% 14 .814 49 % 51 % 2. Starosna struktura stanovništva.861 Srbi 765 Hrvati 142 Jugosloveni 411 Ostali 227 ____________________ U K U P N O : 63.2003.2. Polna struktura. “PROCJENA” 31.7.2. “ PROCJENA” Stanje 31.2.81% 29.2003 godine: 66.65% 0.18% 0.2. Nacionalna struktura.469 117 48 0.3.2.godine Muški Ţene 32.12.992 42.406 0.21% 0. Stanje 31.2.36% Muslimani Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali 97.634 2.4.godine Bošnjaci Srbi Hrvati 66.6.godine 0 – 15 godina 16 – 65 godina 65 i više 17. “PROCJENA” 31.2003 godine: 150 Izvor podataka: Knjiga sluţbene evidencije raseljenih lica i izbjeglica koja se vodi u općini Cazin. “PROCJENA” 31.488 33. Ukupan broj raseljenih lica na općini Cazin.2.12. Broj stanovnika na općini.2003.56% 2. 2.8.07% Bošnjaci Srbi Hrvati 99.5.

500 domaćinstava = 4. Demografski trendovi Prirodni priraštaj stanovništva je u padu i kreće se ispod 10 promila.171 1.64 ĉl/dom.100 995 1. - - - 15 . popis 1991 godine.2.27 ĉl/dom.096 1.171 995 1. 2002 godina: 66.044 1.406 stanovnika : 13.044 831 870 789 704 umrli 373 383 387 395 404 373 404 382 900 800 700 600 788 723 608 649 497 427 385 322 Prirodni priraštaj Prirodni priraštaj 723 788 608 649 427 497 385 322 1. Prisutna je migracija stanovništva iz ruralnih prema urbanoj sredini i zonalnim centrima.9.2.302 stanovnika : 15. Smanjuje se broj ţivoroĊenih a broj umrlih je otprilike isti u posljednjih nekoliko godina što ima za posljedicu promjenu starosne strukture. Povećava se broj domaćinstava uz istovremeni pad broja ĉlanova . godina 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 ţivoroĊeni 1.096 1. Iako nema zvaniĉne evidencije o ovoj pojavi ona je opće poznata i sigurno je prisutna. 63.200 1.000 831 870 900 789 800 704 700 600 500 373 383 387 395 404 373 404 382 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 živorođeni umrli 500 400 300 200 100 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 - Starosna struktura stanovništva se mijenja te se smanjuje procenat mlade populacije u odnosu na ukupno stanovništvo.406 domaćinstava = 4. (Prema Godišnjem izvještaju o zgradama graĊenim u individualnom vlasništvu vidljivo je da se najveći broj objekata gradi na podruĉju grada odnosno prigradskim naseljima te u zonalnim centrima) Evidentan je i odlazak stanovništva u druge zemlje zbog teške ekonomske situacije.300 1.

160 6.872 4. mart 2003 godine) Ukupno 4.165 4.607 6. a u taj broj nisu ukljuĉena lica koja su zaposlena u R Sloveniji i R Hrvatskoj jer su tad bili u sastavu SFRJ) Kvalifikaciona struktura nezaposlenih Godina Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV 1999 6. PKV.656 8 84 698 31 1.115 285 3. Zaposlenost Godina 1999 2000 2001 2002 2003 8.3 %.000 7. U bliţoj prošlosti bio je visok procenat nepismenosti te je starija generacija radno aktivnog stanovništva uglavnom nekvalifikovana radna snaga .246 287 4.343 Zaposleni 6.160 4 47 557 1 1. (Prema popisu 1991 godine 3.000 6. Federalni zavod za statistikiu.160 6.656 7.110 7.607 5.000 1.507 NSS 368 VKV 52 KV 775 PKV 336 NKV 1186 U navedenu cifru nisu ukljuĉena lica koja se nalaze na privremenom radu u inostranstvu jer nam ti podaci nisu dostupni. Od ukupno prijavljenih nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje uĉešće nekvalifikovanih iznosi 52.343 4.728 2002 7.488 296 3. 16 .960 VSS 256 VŠS 4480 SSS 1. Naša je procjena da ima cca 7.000 zaposlenih u inostranstvu.SSS i KV radnici 45.165 7.110 7.940 Nezaposleni 6.110 15 111 839 31 7 2.000 2.707 2003 7.630 6.662 Izvor:Statistiĉki podaci o privrednim i drugim kretanjima.306 268 3.940 Zapos l eni Nez apos leni Kvalifikaciona struktura zaposlenih ( stanje.656 5.000 0 1999 2000 2001 2002 2003 6.000 3.000 5.872 4.822 280 3.150 6.150 6.9 %. Kvalifikaciona struktura radno sposobnog stanovništva Iako nema podataka o kvalifikacionoj strukturi radno aktivnog stanovništva moţe se reći da je nepovoljna. VŠS i VSS iznosi 1.353 lica su bila zaposlena u inostranstvu.629 2001 6.343 16 93 962 29 5 2.018 2000 6.2.80 % a uĉešće VKV.000 4.630 6.150 5 61 662 5 4 1.2.10.

........................djelatnosti .......... ….... …212 ..... …........Prema izvještaju JU Sluţba za zapošljavanje Biro rada Cazin ukupan broj nezaposlenih je 7........680 .................... .... 17 ................... 4.......934 Ako se posmatra neregistrirana zaposlenost moţe se konstatovati da se najveći broj radno aktivnog stanovništva bavi poljoprivredom...........587 ........Zdravstvena i socijalna zaštita ......... ................bravar 131 ............ obv... Po stepenu najbrojnija zanimanja su slijedeća: I STEPEN IV STEPEN ......................raĉ... 2.konfekcionar 188 ..osiguranje.................Javna uprava i odbrana............soc........ Mogućnosti prekvalifikacije Mogućnosti za prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju radno sposobnog stanovništva su moguće putem Zavoda za zapošljavanje koji organizuje kurseve za radniĉka zanimanja preko Centra za obrazovanje odraslih koji se nalazi u Bihaću....56 ..........mašinbravar 152 Oblasti zaposlenja Zaposlenost po djelatnostima ( august 2003 godine ) ....................vozaĉ 116 ...11..tesar 32 ...................... I i II srednja škola u Cazinu organizuju vanredno školovanje za sticanje odreĊenih kvalifikacija u zanimanjima koja imaju po programu rada škola.....087 (Broj zaposlenih koji nije rasporeĊen po SKD odnosi se na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama) U k u p n o : ....................Viša ekonomska 52 .... …400 ...................posl.Šumarstvo i šumarske usluge… .........2...........zidar 231 ............................... ............. 1.................Komunalne djelatnosti ..... 1.................... …208 .................................kulturne i sportske djelatnosti............zidar 118 ......automehaniĉar 341 ........... …132 ...........NK 3...medicinski tehniĉar 49 .................Rekreativne...........28 ostale usluţne djelatnosti ............. osiguranje ..............daktilograf 30 VI STEPEN III STEPEN .......... …........................................................................maturant gimnazije 110 ...........poljoprivredni tehniĉar 54 .............Industrija ....Transport i veze .......................................57 .........................Ugostiteljstvo .....186 lica ( juni 2003 godine).......djel..........................411 ........prodavaĉ 513 ........................ …...............Obrazovanje ...............U.......................................... posredovanje...... …......NerasporeĊeno po SKD ..58 Posl....GraĊevinarstvo ............mašinski tehniĉar 219 ...Isto tako J...Trgovina .....................Nastavnik razredne nastave 22 .Financ....... …631 ......graĊevinski tehniĉar 71 II STEPEN .....ekonomski tehniĉar 199 ..................................................nekretninama i ost...................67 ........

proizvodnja peradi. poslovna jedinica "Elektrodistribucija". te isti nisu ni mogli u ovakvom statusu biti nosioci privrednog razvoja u pravom smislu. jedna "Ţitoprerada" ("Prerada kukuruza"). Efekti privatizacije nisu dali ni blizu oĉekivane rezultate izuzev "TOP" Ćoralići.3. "PTT . s tim da je industrijski napredak i standardizacija uslova proizvodnje jednostavno pregazila maltene kompletnu našu industrijsku strukturu. U sadašnjem vremenu samo su još dvije firme u drţavnom vlasništvu i njihov obim poslova znaĉajno je opao. "Elektroprenos". Izuzev RO "RAD" i javnih preduzeća svi drugi privredni subjekti su bili u stvari poslovne jedinice (OUR-i ili RO) većih sistema u BiH. 3 poslovne jedinice "Agrokomerca" ("Poljoprizvod". klanje i konfekcioniranje mesa peradi. Ogroman problem drţavnih firmi predstavlja neadekvatan menadţment. Na općini Cazin su ostale još dvije firme koje nisu privatizirane: DOO "Dubrava" (hotel Sedra) proces u toku i DOO "TKA" za koju je nadleţna Federalna agencija za privatizaciju. Tokom rata privreda Cazina je pretrpila znaĉajne štete na svojoj imovini. Zbog navedene situacije općina kao izrazito nerazvijena i veoma niskom stopom zaposlenosti u oblastima privrede okrenula se razvoju poljoprivrede. ali iste djelatnosti nisu izrasle u subjekte prepoznatljive van Općine. Iako je poljoprivreda bila najznaĉajniji privredni dio znaĉajno je spomenuti oblast graĊevinarstva i trgovine. a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno trţište. vlasništvo kao i finansiranje obzirom da poslije rata nije se moglo doći do pribliţno kvalitetnih financijskih sredstava za pokretanje i odrţavanje proizvodnje. a pogotovu za obradu i stjecanje izgubljenih trţišta. Prije rata u Općini Cazin je egzistiralo 12 privrednih subjekata.3 EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA OPĆINE CAZIN 2. proizvodnja medicinskih instrumenata. jedna nikako ne radi ("TKA") a drugoj iz godine u godinu otpada posao (Dubravahotel Sedra). Kada se govori o razvijenosti industrije u bivšem periodu ne moţe se reći da je naša općina imala znaĉajnu razvijenost bilo koje industrijske grane u usporedbi sa drugim DPZ-a ili prosjekom drţave. te trgovina koja je bila apsolutni nosilac trgovinske branše na općini. "Praškasti proizvodi" i "Puran").1 Stanje privrede Ekonomiju općine Cazin u prijeratnom periodu karakterizirala je usitnjenost privrednih subjekata kako po ukupnom prihodu tako i po broju zaposlenih što je rezultiralo da općina Cazin bude na dnu ljestvice kao izrazito nerazvijena općina u BiH.2. a neke proizvodnje kao proizvodnja papira vjerovatno neće nikada biti ni obnovljene. 18 . Završetkom rata dolazi do niza izmjena pozitivnih zakonskih propisa u oblasti privrede te se javlja niz novih manjih privrednih subjekata u privatnom ili dioniĉkom vlasništvu i dolazi do situacije u kojoj društvena preduzeća ne mogu parirati privatnim firmama prvenstveno zbog neefikasnog mehanizma kontrole prometa.Pošta". "Šumarija" i dr. Na lokalnoj razini ipak su se isticale industrija graĊevinarstva.

151 95. 20. 15.163 92.628 23.108 167. Proizvodna hala “Cazinka Skladište TOP”25 Maj” u Bihaću Motel”Horljava” Stijena Fast FOOD Dubrava Cazin Sari hotel.164 379.000 50. 33. 19.100 5.713 100.750 88.000 300.496. br.525. 26. br. 10.748 1.566 176.028 263.685 11. 2. 35.695 96.106 189.000 22.000 41.872 207. 8.928 47.749.000 200.000 80.264.000 53.280 55.544 3.909 229.136 8. br.000 2.400 50. 36.581. br.731 349.300 220. 34.000 2.1 TKA Skadišni prostor br.000 433.713 7.000 70.133 3. 29.517 16. 82 “ prod.786 283.000 100. 22.371.000 60. 78 “ prod.000 50.000 200.040. NOVA ZAPOS. 13. 1. br.849 146 44 321 59 570 25 43 99 60 233 4.000 428.699.500 150.497 240. 4. PREUZETE OBAVEZE 1.000 110.917.800.812.2 TKA Sortirnica TKA Eksterno skladište br. CIJENA PROD.500 150.000 126.504.000 3.741 400.000 250.309.000 214. 3 TKA Nedovršeno skaldište TKA Benzinska pumpa TKA Otvoreni skladišni prostor TKA Montaţna baraka TKA Štamparija TKA Nedovršena poslovna zgrada TKA Angropreduzeće.401.471 1.722 171.000 2.163 189.000 3. 74 “ prod.000 120.760. 23.603 93.000 150.428. 28. 52 “ prod.867.420.000 82.000 49.000 250.997 703.000 20.998 8.000 300.000 200.000 360.620 250.000 8. CIJENA INVESTICIJE PREUZ. 6.000 63.Dubrava Auto-servis Rad Zanatske radionice Rad Stara škola I sprat Rad Stara škola II sprat Rad Transport TKA Eksterno skaldište br. 17. 32.PREGLED PRIVATIZIRANIH OBJEKATA U MALOJ PRIVATIZACIJI R/B NAZIV OBJEKTA POĈET.000 430.000 201.289 491.000 50.549 1.585.847 503. 37.462 131.000 372. br. br.888 109.000 90.845 100.319 2.879.000 170. 77 “ prod.000 243. INVEST.102 555.000 28. 3.043 117. 2. TOP 25 MAJ DOO BOSNA DD RAD DD MEDIC UKUPN O 4.000 19.100.057 13.knjiţara U K U P N O 849.074.000 600. 24.Raštela “ prod.000 10.929 58. br.771 87.000 50.000 48. prodavnica 88 “ prod.710 118. Ćuprija “ prod. br.489 204. 27. 25.505.007.000 305. 4. 56 “ prod. 30.000. Tr.000 300.000 40.705 4.136. 61 “ prod. 12. 95 “ prod.517 506.000 48. 14. 9.908 90.513 12.199 69. 53 “ prod. 4 “ prod.000 60. UKUPNO PREUZ.000 625.600.862. 21.082 362. 16.196 152.000 40.921 2.000 20. 72 “ prod. br.578 154.105 53. 31. 18.000 66.033 316.199.485 130 2 11 7 10 24 13 2 2 13 5 7 8 3 4 4 8 2 39 10 3 2 1 2 1 2 4 3 1 3 2 3 3 3 4 4 2 361 0 2 0 0 15 28 13 0 0 8 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 0 1 2 1 14 0 0 0 2 0 0 0 94 PREGLED PREDUZEĆA PRIVATIZIRANIH U VELIKOJ PRIVATUZACIJI PUTEM TENDERA R/B NAZIV PRDUZEĆA DRŢAVNI KAPITAL GOTOVIN.000 44.419 9.000 1.200 145. br.000 140. RADNICI NOVA ZAPOŠ.400 301.000 3.500 12. RAD.000 500. 5.433 194.782 13. 3. Ĉaršija “ Pecara-Divhana “ prod.000 170..451 279.217 19 . CERTIFIK.000 100. 7.000 50.806 15.127 44.000 600.572 402. 11.685 13.000 171.694.

Obaveze preuzimanja 570 radnika nije realizirao DD Medic koji ne obavlja trenutno djelatnost dok su druga tri subjekta to izvršila.289 KM a iste su prodate za 22.055. DD PREVOZ ANGROPRED. Na našoj općini nije došlo do gašenja niti jedne društvene firme iako neke apsolutno ne obavljaju svoju osnovnu registriranu djelatnost kao npr.Tenderskim naĉinom prodaje privatizirane su 4 firme sa ukupno ponuĊenim kapitalom za prodaju u iznosu od 23.688.462 8. "Medic".KAP. Od 2000.862. Dodatno zapošljavanje nije do sada realizirano u DD Medic i RO Rad.-te godine firme ne biljeţe znaĉajan rast po bilo kom osnovu.600.20 86.646.768.688.020.517 KM što ĉini 74% u odnosu na prodajnu vrijednost. PredviĊena investiciona ulaganja od 16. CAZINKA TŢP CAZIN UKUPNO 2.60 3.998 32.880 854.922 1.281 KM u certifikatima odnosno za tri puta veći iznos od ponuĊenog na javnom upisu što govori o velikom interesu ne samo radnika dotiĉnih firmi već i ostalih imaoca certifikata.721 16.989 6.00 99.80 86. ZA PROD.462 8.55 4.265 1. a u istom uĉestvuju uglavnom radniĉka potraţivanja po osnovu liĉnih primanja radnika bilo da su radno angaţirani ili su u skladu sa zakonom dobili otkaz.911 7.277.01 Izvor podataka iz izvještaja Agencije za ptivatizaciju USK-a. a jedan od razloga je preveliki broj firmi koje se bave istom djelatnošću kao i samostalnih radnji.07 1. Preduzeća ne dobivaju pomoć od lokalne zajednice obzirom da naša općina nema formirano odjeljenje za ekonomski razvoj niti postoje konsultantske firme.322 1.514.401.291.79 2.760. Općinska pomoć se uglavnom svodi na administrativno pravnu pomoć u odjeljenju za privredu prilikom otvaranja i registracije poslovnih jedinica. a ni NVO koje se bave poslovima pomoći preduzećima.880 854.721 16.131.553. Generalno gledajući svim firmama je neophodna pomoć u izradi programa uvoĊenja nove tehnologije i proizvodnje.20 100. 4.277. ugostiteljstvom odnosno usluţnim djelatnostima uz rjeĊe long poslove.136 KM.317 1.604 51."TKA". KAPITAL UPISANI IZNOS % UPISA 1. pa se ne moţe precizno dati broj zaposlenih po oblastima privreĊivanja kao i iz razloga znaĉajnog rada na crno.462 8.052 KM što ĉini 86.70 1.989 6.052 4.029.131.236. "Angropreduzeće" i "TŢP" iz raznih razloga.7% drţavnog kapitala koji je bio predmet prodaje. Velik broj firmi se bavi sa više djelatnosti od onih koje su specijalizirane.849 KM odnosno 95% od ponuĊene prodajne vrijednosti.116 2.107 854.217 KM što ĉini 43% prodajne vrijednosti.357 13.281 3.600.699.071.953. U privatnom sektoru uglavnom preovladavaju mali biznisi sa rjetkim izuzetcima. 3. PREGLED PREDUZEĆA KOJA SU PRIVATZIRANA JAVNIM UPISOM DIONICA DRŢAVNI KAPITAL % DRŢ.199. Isti je prodat za vrijednost 51. KAPITAL DRŢ. 2.227 14. meĊutim ista uglavnom nisu ispoštovana izuzev TOP 25 MAJ koji je izvršio svoje obaveze.749. Javnim upisom dionica obuhvaćene su ukupno 4 firme sa 16. Razvojem privatnog biznisa uglavnom se kretalo sa trgovinom.953.837 19.953. U strukturi prodajne vrijednosti gotovina uĉestvuje sa 3.289 KM ili 15% a plaćanje u certifikatima iznosi 85% odnosno 19. Pored iznosa za koji su prodate navedene firme preuzete su i obaveze u iznosu 9.052 42.055. izrada programa za dobijanje financijskih sredstava po povoljnim uslovima 20 . R/B NAZIV PREDUZEĆA UKUPAN KAPITAL PRIVT.

g.2003. DJELAT. te izvoze u drţave: Hrvatsku. a ista iz razloga ne sprovedbe zakonske regulative od strane Financijske policije. 2000.12. visoka je cijena kapitala kao i nepovoljni rokovi vraćanja odnosno nema sredstava za razvojne potrebe već se sve svodi na izriĉito komercijalnoj osnovi odnosno za potrebe obrtnih sredstava.12. 2.za privreĊivanje u svijetu. 31.1999.g. Uprave prihoda i inspekcijskih sluţbi.12. 31. Dostupnost kapitala na lokalnom nivou nije apsolutno zadovoljavajuća.12. Na podruĉju općine ima ne prijavljenih poslovnih jedinica što znaĉi da ima sive ekonomije. 31. – 31.6%. 1.g. 31.12. 31. 1999.g. br. do 21 . Firme koje prevazilaze lokalne okvire uglavnom svoju robu plasiraju na teritoriju BiH. Sloveniju. pomoć za osvajanje nekadašnjih i novih trţišta te pomoć u kvalitetnoj organizaciji firmi. (vrijeme od 4 godine) od 7.g.12. 2001. 2002. 556 571 581 578 597 213 483 1252 217 495 1283 220 519 1320 216 544 1338 225 577 1399 DJELATNOST TRGOVINA UGOSTITELJSTVO ZANATSKO-USLUŢNE DJELATNOSTI UKUPNO 700 600 500 400 300 200 100 06 . Pregled poslovnih objekata (period 31.2003. najstabilniji trend promjena (porasta) u navedenom Najznaĉajniji porast biljeţe zanatsko-usluţne djelatnosti 19. 2003. USL.godine) Red.2 00 3 19 99 20 00 20 01 20 02 TRGOVINA ZANAT.1999. Italiju i Austriju.12.12.4%.5 % što je povoljan trend kretanja te doprinosi ukupnom zbirnom povećanju sve tri djelatnosti u iznosu od 10. STANJE NA DAN 31.6%. 3. UGOSTITELJSTVO Iz navedene tabele je vidljivo da oblast trgovine ima blagi rast u promatranom periodu 31. realizacija sredstava je mukotrpna i spora.12. Oblast ugostiteljstva ima ĉetverogodišnjem periodu svega 5.

-stov. PREGLED TRGOVAĈKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. 2002. na malo Skl. za 25 i 6 mjeseci 2003.GODINE R/B 1. 7.g.god. 15. 13. na veliko Skl. 2001. za trg. za 18 i 2003. Vrsta objekta Kafe-bar Restoran Bife Pokretni objekti Gostionica Ćevabdţinica Gril Bistro Pizzeria Ostalo UKUPNO: Privredna društva 36 4 2 6 1 1 12 2 2 66 Fiziĉka lica osnovno dopunsko 39 31 10 3 8 3 9 2 5 6 3 3 7 3 1 2 14 7 103 56 Ukupno fiziĉka lica 70 13 12 11 5 8 6 10 3 21 159 Ukupno 106 17 14 17 6 9 6 22 5 23 225 22 . što se moţe smatrati pozitivnim trendom. za 24. 8. 12. za 37.Znaĉajno je napomenuti da zanatsko-usluţne djelatnosti iz godine u godinu biljeţe rast i to u svakoj narednoj godini veći nego u predhodnoj (2000. 2. 8.god. 6.GODINE R/B 1. 18. za 61 poslovnu jedinicu. Promatrano ukupno sve tri djelatnosti biljeţimo povećanje u 2000. 6. Benzinska pumpna stanica Poljoprivredna apoteka Diskontna prodavnica Supermarket Autopijaca Predstavništvo Minimarket Trţnica na malo (pijaca) Otkupna stanica Robna kuća Trgovina na veliko u tranzitu Pumpna stanica za loţ ulje UKUPNO: Privredna društva 163 70 95 11 28 5 28 9 6 4 6 2 1 3 3 1 1 1 1 439 Fiziĉka lica 80 54 12 9 3 158 Ukupno 243 124 107 20 28 5 28 9 6 4 6 2 1 6 3 1 1 1 1 597 PREGLED UGOSTITELJSKIH RADNJI PO VRSTAMA OBJEKTA NA DAN 30. 5. 4. 14. 2002. 3. 4. za 12 2001.g. 10. 2.g. za 33 poslovne jedinice). 3. 11. 10. 9. 7. Vrsta objekta Klasiĉna prodavnica Kiosk Specijalizirana prodavnica Butik Skl. za 31. graĊevinskog mat. god. 16.god.g.-stov.2003.06. za trg.-stov. 5.2003.06. 9. 17. 19.

44. 42. 33. 26. 8. 10. 28. 31. 29. 16. 46.PREGLED SAMOSTALNIH ZANATSKIH RADNJI I DRUGIH DJELATNOSTI /na dan 30. 37. 47. 39. 49. 9. 30. 27. 22. 5. 13. Vrsat djelatnosti Zidarska Krojaĉka Mesarska Frizerska Stolarska Mlinarska Auto škole Poslastiĉarska Limarska Elektro-instalaterska Vodo-instalaterska Agencije Pekarska Elektro mehaniĉarska Salon zabavnih igara Kovaĉka Izrada projektne dokumentacije Molersko-farbarska Izrada betonskih elemenata Auto mehaniĉarska Auto limarska Staklo rezaĉka VoĊenje poslovnih knjiga Rovokopaĉka Utovarivaĉka Vulkanizerska Videoteke Fotografske Tesarske Pilana Zlatarske Biţuterije Mašin bravarska Krovo pokrivaĉka Auto otpad Auto elektriĉarska Izvlaĉenje drva Parketarska Pravna pomoć Proizvodnja krofni Peĉenje kokica Izrada etiketa. 2. 18.06. 19. 25. 20. 17.godine/ R/B 1. 24. 4. 7. 40. 21. 41. 36. 6. 32. 45. 14. 34. 38. 12. 43. 3. 23.2003. 11. reklama Sahadţijske Prikupljanje sekundarnih sirovina Izrada peĉata Geodetski poslovi Tapetarska Kameno rezaĉka Krznarska Osnovna 51 22 21 27 15 19 5 7 5 1 1 11 3 3 6 2 4 4 7 3 6 2 6 2 2 1 3 1 2 2 3 2 1 1 1 1 1 1 Dopunska 3 8 5 8 6 23 1 9 4 4 6 1 6 1 1 2 1 10 8 1 2 9 2 1 2 2 1 1 1 1 2 1 2 2 2 1 Ukupno 54 30 26 35 21 23 19 5 8 14 1 5 11 7 9 7 8 5 5 9 1 3 16 8 3 8 9 4 2 1 4 2 3 2 2 3 2 2 2 2 1 2 12 2 2 2 2 1 1 23 . 15. 35. 48.

16. 73. 57. VRSTA DJELATNOSTI Pekarska Vulkanizerska Automehaniĉarska i vulkanizerska Prţionica kahve Fotografske radnje Krojaĉka Mesarska Frizerska Limarska Instalacione (elektro. 5. 64. 54. 71. 56. 6. 9. 3. 18. 61. 12.) Izrada projektne dokumentacije VoĊenje poslovnih knjiga Izrada betonskih elemenata GraĊevinarstvo-visokogradnja GraĊevinarstvo-niskogradnja GraĊevinarstvo-završni graĊevinski radovi Stolarska Osiguravajuća društva Banke BROJ 9 8 14 5 1 1 5 2 4 10 6 5 1 2 1 7 1 4 4 24 . 15. 58. godine/ R/B 1.50. 2. 63. 74.2003. Podnih obloga U K U P N O 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 5 1 273 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 151 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 7 1 1 424 PREGLED ZANATSKIH RADNJIH I DRUGIH DJELATNOSTI U SASTAVU PREDUZEĆA /na dan 31. 19. 66. 14. 59. 72. 55. 52. 65. 62. Vodo. 68 69.) Postavljanje roletni Uzgoj šampinjona Izrada cerada Aranţiranje Proizvodnja soda vode Valionica pilića Atelje Proizvodnja hemijskih sredstava Izrada ortopedskih pomagala Izrada šila Pakovanje zrnastih proizvoda Cvijećarnica Pogrebna Iznajmljivanje aparata Proizvodnja tjestenine Poljoprivredna Prţionica kahve Izol. 70. 17. Obućarska Metalo brusaĉka Optiĉarska Izrada plastike Knjigovezaĉka Ţivinarska farma Ĉišćenja (fasada. 8. 60. 11. gas i dr. 67. 53. 51. 7. 10. 13. 4.12. prostora i dr.

gume i plastike Proizvodnja bezalkoholnih pića Punionica soka Štamparska usluţna djelatnost Ostalo U K U P N O 1 5 1 1 1 1 3 6 1 1 1 1 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 2 24 153 2. 37. 25. 29. Zlatarske radnje Proizvodnja tekstilne konfekcije Reciklaţa metalnih i nemetalnih ostataka Sjeĉa i izvlaĉenje drva Proizvodnja stiropora Štamparska i usluţna djelatnost Proizvodnja platiĉne stolarije Igre na sreću i zabavu. 33. a onda i uzgoj priplodnih junica. a u okviru toga proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka na prvom mjestu. 25 . 38. i po broju vještaĉki osjemenjenih plotkinja našla se na trećem mjestu u R BiH. Stanje poljoprivrede Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stoĉarstvo. sportske kladionice Proizvodnja praškastih proizvoda Sjeĉenje i obrada kamena Autobusna stanica Pakirnica Mljevenje šećera Proizvodnja mlinskih proizvoda Proizvodnja metalne konstrukcije Proizvodnja smokija Autopraone Pogrebna djelatnost Obrada metala Baţdiranje i servisiranje tahografa Proizvodnja nesastavljene graĊe za patosanje Izrada elemenata od metala. 26. općina Cazin prednjaĉila je u Regiji Bihać.20. 36. 31.3. Poboljšanjem pasminskog sastava goveda na podruĉju općine povećala se i proizvodnja mlijeka i mesa po grlu. 39. Vaţno je naglasiti da su do rata ove aktivnosti sufinancirane i to u znaĉajnoj mjeri. 34. Dominira tip simentalske pasmine kao rezultat višedecenijske aktivnosti poljoprivredne i veterinarske struke podrţane budţetom zajednice. zatim proizvodnja mesa. 28. 24. 21. 43. Zahvaljujući prednje navedenim okolnostima i entuzijazmu. Pošto su stoĉarska i ratarska proizvodnja uzajamno povezane. 45. 35. 32. doprinijelo je oplemenjivanju pasminskog sastava. 41. a povećao se i kvalitet proizvedenog sirovog kravljeg mlijeka i mesa. što je postignuto sinhroniziranom akcijom općine Cazin i Veterinarske stanice Cazin. 30. znaĉajno se razvila i ova proizvodnja posebno proizvodnja i prerada krmnog bilja. 23. 27. 40. 42. 44. ProvoĊenje mjera vještaĉkog osjemenjavanja i zootehniĉkih mjera licenciranja goveda. 22.2.

...............ing poljoprivrede vode se kao nezaposlene osobe na birou rada stim što jedno od njih radi u obrazovanju na odreĊeno vrijeme a jedno je na sluţenju vojnog roka..... 3...... 16......Neobradivo-neplodno(pašnjaci) .............Obradivo zemljište . što je u osnovi zbir površina obradivog i neobradivog zamljišta iz prednje navedenih struktura......Voćnjaci .......406 0.771 Ha........88% 5... dok se tri veterinarska tehniĉara naleze na biro rada.. Ilustracija stanja u poljoprivredi naše općine prikazana je tabelarnim pregledima obuhvatajući proizvodnu aktivnost posljednih pet godina.... Trogodišnje obrazovanje poljoprivredne stuke ima ukupno 35 osoba od ĉega preraĊivaĉa ţita i brašna.Struktura poljoprivrednog zemljišta na općini Cazin.... (ha) ORANIĈNO PO STAN...........Oranice (bašte)......40 0.. 26 ....... Poljoprivrednih tehniĉara ima ukupno 61 od ĉega 7 radi u struci 22 radi u drugim zanimanjima dok su ostali na birou rada.........950 Ha .... (ha) 63..Livade .... TakoĊer je prikazano kretanje mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede na općini što predstavlja pravi indikator i realnu vrijednosnu sliku svega što se dešavalo u agraru............30% Obradivo zemljište Oranice (bašte) Voćnjaci Livade 37.... (ha) OBRADIVO PO STAN.................. stoĉara 2 i ratara 12 i svi su na birou rada...........985 Ha .76% 0............... preraĊivaĉa mesa i mlijeka 15.. 396 Ha ..inţinjera poljoprivrene struke od ĉega su 4 stekli zvanje magistra i jedan doktor poljoprivrednih zbnanosti................ ukljuĉujući i devetomjeseĉni period tekuće godine gdje je to bilo moguće..................... obradivog i oraniĉnog zemljišta po stanovniku... 21.. PO STAN.. 2.. Prednje navedeni podaci ukazuju na ĉinjenicu da što se tiĉe obrazovne strukture u ovoj privrednoj grani ista je više nego dovoljna spram veliĉine i razmjera aktivnosti......36 0.28 Na podruĉju općine Cazin ima 19 dipl.41% 47. ...66% Pašnjaci (neobradivo) neplodno Najveći dio obradivih površina je u privatnom vlasništvu cca 94%.......... Omjer poljoprivrednog.... Dva dipl........ Doktora veterinarske medicine ima ukupno 7 i 9 veterinarskih tehniĉara-bolniĉara .. 8..331 Ha ....440 Ha ______________________________________________________ Dakle ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 23......... OPĆINA CAZIN BROJ STANOVNIKA POLJOP.

1999.000 /1.000 18.000 16.000 6. 2001.280. 2000. 2002.000 /1. 2000.000 (6.400) 7.000. 2000.000 6.296) 8.000 GODINE 1998.233 138 10.000 /1.492 (6337) KOZE 340 340 720 427 427 628 Napomena: U zagradi je naveden broj plotkinja (krave i junice) u koloni goveda 21000 20000 19000 18000 17000 16000 15000 14000 13000 12000 11000 10000 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1998. 2003. 2002. 1999.500. 2001.618 266 GODINE 1998.000.000.600.000.000. 27 . goveda u masi pad dok je prisutan blagi porast broja plotkinja. 1999.400 600 14.100) 9.000 5. 2002.000 17.200 (6. GOVEDA 9.000 3.000. 2001.030) 7.800 (7.400 915 8.360) 8.056.konji pad.000 20.400 7.275 (6.000.000 15.968.200 (7. PREGLED PROIZVEDENIH I OTKUPLJENIH KOLIĈINA MLIJEKA -u litrimaKOLIĈINE MLIJEKA OTKUPLJENO/PRODANO PROIZVEDENO NA PIJACI 17. 2003. Iz priloţenih podataka vidljivo je da ovce i koze biljeţe porast broja grla.000.PREGLED BROJNOG STANJA STOKE VRSTE STOKE OVCE KONJI 8.000. 2003. GOVEDA OVCE KONJI KOZE IZVOR: Podaci u zadnjem redu tabele rezultat su izvršenog popisa u zadnjih mjesec dana ove godine a ostali podaci su iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin.000 600 10.233 138 19.

915 6.650 IZVOR:statistiĉki obrasci iz Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Zajedniĉko obiljeţje svih kultura navedenih u prethodnoj tabeli je nizak prosjeĉni prinos kao rezultat ekstenzivnog gospodarenja a uz velik uticaj vanjskih faktora/klimatske prilike/ . 2.a ostali podaci potiĉu iz statistiĉkih obrazaca Obraĉuna mješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin.328 Zob 540 3. 5.700 6.752 10.200 Raţ 100 100 360 820 1.400 225 2.470 1. 3.100 Kukuruz -zrno8.IZVOR:U zadnjem redu otkupljene koliĉine mlijeka predstavljaju egzaktne podatke dobivene od mljekare D. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE POVRĆA VRSTE POVRĆA Krompir grah ostalo povrće 1998.726 2002. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE ŢITARICA -u tonamaVRSTE USJEVA GODINE 1998.Ova aktivnost omogućena je podrškom Naĉelnika općine nakon što je potpisao Sporazum o saradnji sa Svjetskim luteranskim savezom.000 12.420 280 81 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Gajenje povrća poluintenzivnog je karaktera.širenjem plasteniĉke proizvodnje uz povoljna ulaganja na kreditnoj osnovi Svjetskog luteranskog saveza i proizvoĊaĉa uz aktivnu ulogu općinske poljoprivredne struĉne sluţbe. Evidentan je blagi pad proizvedenih koliĉina mlijeka.939 2001.614 2003. GODINE 28 .o.150 670 1. 3. 1999.976 2.060 1. 2000.400 600 3.496 110 3.120 8.640 5.270 5.280 1.575 135 1. 2. Pšenica 6.920 2.740 624 jeĉam 102 136 195 600 2.”Meggle” Bihać. 2001. 2002.o.640 10.200 6. 4. 2003.910 4. a od ove godine poĉelo je uvoĊenje savremenijih metoda i tehnologija u proizvodnji .645 2000.290 1999.

43. Med ovog podruĉja postao je prepoznatljiv svojim kvalitetom na trţištu Kantona Sarajevo. te 2003. i 2002.976 30 747 9 9 1.362.000 1. PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE IZ PĈELARSTVA P ROIZVODI PĈELA Med Vosak 1998.848.461 18.046 381 382 272 Kruške 532 319 532 162 162 135 VRSTE Dunje 7 3 11 2 2 2 VOĆA Šljive Breskve 7.000 2002. 39.900 1999. gdje je dosta traţen. 25.500 4.821 1999.818 19.210 25.968 18 1.PREGLED OSTVARENE PROIZVODNJE VOĆA GODINE 1998.684./ GODINE 1998.517 19.548.453 14. 53.612 1.godina kao najkišovitijih u prošlom stoljeću .048 629 1.009.000 1.790 2000.159 IZVOR:Statistiĉki obrasci obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede 29 . 16.198.102.874.380 45 1.100 22.250 1. 2001.a ukupno ima izmeĊu 150-200 pĉelara od kojih pet/šest njih ima 100-200 košnica pĉela i profesionalno se bave ovom proizvodnjom.vrij.218.551.300 2000.391.448.200 25.167 15. 55.260. GODINE PREGLED OSTVARENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE. 31.054.614./ MJEŠOVITI DOHODAK /neto dod. 38.116.063.772 35. 2003. 1999.506 2003.000 2001.905 32. 2002.673 1.250 IZVOR:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Danas na općini djeluje udruţenje pĉelara “KESTEN” Cazin koje okuplja oko 80 pĉelara.032 17.821 24.669 22.635. 50.200 27.656 19.160 15.godine kao najsušnije u zadnjih sto i više godina) opada zainteresiranost za bavljenjem pĉelarstvom profesionalno. 16.195 2.162 1.303. 2000.250 2003. BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI I MJEŠOVITOG DOHOTKA (NETO DODANE VRIJEDNOSTI) VRIJEDNOST PROIZVODNJE TROŠKOVI UKUPNO BRUTO DODANA VRIJEDNOS T AMORTIZACIJA/ 7 % od bruto dod.066. Jabuke 1.701 2002.000 1.000 1.027 2001.429.000 1.911.374. 24.374 30.299. Zbog sve slabije kupovne moći domicilnog stanovništva i izraţeno nepovoljnih klimatskih uslova (1999.992 18 Orasi 436 436 660 360 180 IZVOR: statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin Proizvodnju voća ekstenzivnog je karaktera.080.vrijed. 26.696 1.083.705 21.382.723.777.918.

200 72.000.600 284.000 8.000 80.000 182. 2000.200 1999. 2002. 223.150 895.) 6000 poljoprivrednih domaćinstava: 188 poljoprivrednih domaćinstava ţivi od poljoprivrede (farme-stoĉari) 143 ostala poljoprivredna domaćinstva (specijalizirane i komplementarne djelatnostiorganizirani kroz zadruge.000 50. PREGLED INVESTICIONIH ULAGANJA U POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU. 1999.600 100.400 263. udruge i udruţenja .884.000 10.000 263.400 40.000 50.150 6. 338.000 59.PREGLED POLJOPRIVREDNIH DOMAĆINSTAVA Ukupno (cca.2169 poljoprivrednih domaćinstava koja imaju i druge stalne prihode od drugih izvora.000 2003.000 143. 2003.000 1.000 1.000 72.000 450.000 3.150 895.000 C.i oprema Voćnjac i Goveda Ovce. 2001.000 947.884. PRERADU I DR.000 263.000 947. 1998. 2001.000 204.000 895.000 10.Investicije po karakteru izgradnje Ostvarene investicije po karakteru izgradnje Izgradnja novih Rekonstrukcija Odrţavanje nivoa kapaciteta modernizacija i postojećih dogradnja kapaciteta UKUPNO -KM- GODINE 1998.000 20. godine i kao takvi vode se u poljoprivrednoj sluţbi.000 320.884. ulaganja u poljop. Izvori finansiranja GODINE IZVORI FINANSIRANJA Vlastita sredstva 1998.000 300. Tehniĉka struktura investicionih ulaganja NAZIV /vrsta investicionih ulaganja / GOD.000 662.000 182.000 2000. 680. 1.000 300.200 360.900 880.000 80. 1999.200 397.000 B.000 1.000 IZVOR/tabele A-C/:statistiĉki obrasci Obraĉuna miješanog dohotka individualnog sektora poljoprivrede općine Cazin 30 .000 180. koze Ţivina Ostala inv. 2000.000 30.000 540.000 Krediti 338.200 177.000 10.000 59.000 - 55.000 7. UKUPNO -KM397.554.200 360. 637.100 1. Izvor:Prednji podaci iskristalisani su nakon izvršenog anketiranja poljoprivredni resursa općine Cazin u oktobru i novembru 2003.3500 poljoprivrednih domaćinstava (proizvoĊaĉi mlijeka) .000 UKUPNO -KM- 397.000 2002.000 40.000 1. A. 2002.000 947.000 320.000 Ulaganja humanit.000 185.000. 4.000 600. 2003 Staje za krupnu stoku Staje za sitnu stoku Poljopriv redne mašine. org.000 263.000 - 134.150 895.000 360.150 2001. 310. 59.150 40.

ljeta i dijela jeseni. Ako ovome dodamo da u Cazinu imamo samo jednu Turistiĉku agenciju onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje moţe. u ratnom periodu silom prilika su posjeĉene iako naša općina ne raspolaţe visokim šumama odnosno beznaĉajne su u površinskom smislu ali isto tako se ne moţe reći da se kvalitetno revitaliziraju.Abiotiĉki: a)zemljište kao pedološki supstrat b)klima sa svojim elementima 3. Novost je organizacija EKO sajma na prostorima Sedre koji je prvi put odrţan na terenima kompleksa Sedra. godine 9829 2002. savjetovanja. a hotel u Cazinu je totalno van upotrebe poslije rata. Pregled noćenja turista po godinama: 2000. Kroz ove aranţmane prezentiran je Cazinski sajam. dio vjerskih objekata i gasto ponuda. 2. a poseban segment u aranţmanu je uvezanost sa Plitviĉkim jezerima. godine 9365 31 . nauĉnih skupova i sl. 2. Hote Sedra raspolaţe sa 56 soba i 25 soba u bunglovima ukupno 81 soba u upotrebi sa 196 leţaja ukupno što je manje za 10 soba i cca 25 leţaja od predratnog perioda. Prezentaciju turizma vrše Turistiĉke zajednice.Na poljoprivrednu proizvodnju utiĉe više faktora i zbog toga je ona na neki naĉin specifiĉna: 1. Turizam u prijeratnom periodu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranţmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća. Pored svega vaţno je napomenuti i ĉestu izmjenu propisa koji regulišu finansiranje turistiĉke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju. te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turistiĉkoj klijenteli.3.godina 10149 2001.glista i dr.Socijalni ambijent Razvoj poljoprivrede kroz navedene proizvodnje i preraĊivaĉko-prehrambene industrije moţe se reći da je naznaĉajniji dio privredne djelatnosti koja je imala i najveću direktnu kao i indirektnu uposlenost sa perspektivom daljeg razvoja posebno u oblasti peradarstva i mesne odnosno klaoniĉke industrije. a posebno šuma.Biotiĉki faktori a)ĉovjek. meĊutim općina Cazin nije imala osnovanu Turistiĉku zajednicu prije rata niti poslije. U poslije ratnom periodu nije došlo do znaĉajne posjete turista općini odnosno Sedri uglavnom se svodi na kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara.zemljište stanište mikroorganizama.Ekonomski uticaji i okruţenja 4.3 Turizam Po pitanju prirodnih resursa.

-1 R 400 R 401B R 402 R 403 R 403A R 403B Ukupno: Ukupna duţina 32. te moguću izgradnju velikog broja puteva.200 0 0 0 0 4.4. 5.4. okolo Cazina su locirane mjesne zajednice odnosno naselja (zvjezdani tip). Podruĉje općine Cazin nalazi se na pravcu budućeg transportnog koridora X (KarlovacV. 2. svi ti putevi povezani su sa vaţnijim asvaltnim pravcima. Svi putevi vode ka centru.000 10. magistralnim. okolo je brdovit teren.200 0 0 0 0 0 4.780 4. R-400 R-401B R-402 R-403 R-403A R-403B Skokovi (veza sa M 4-2) – Todorovo (granica općine Koprivna (granica općine) – Gnjilavac – Cazin Cazin – Stijena . regionalnim.2. Najznaĉajniji putni pravac koji prolazi podruĉjem općine Cazin je magistralni put M 4.700 10. Na podruĉju općine Cazin egzistiraju slijedeći regionalni putni pravci: 1.Kladuša-Bihać). 6.400 88.200 32 .2.Raštela – Gata (granica općine) Trţ.900 11. Krupi Ćoralići – Trţ-Raštela – granica općine prema R Hrvatskoj Trţ.Raštela – Crnaja – Šturlić – granica općine prema R Hrvatskoj U slijedećoj tabeli prikazano je stanje magistralnih i regionalnih puteva (stanje kolovoza) : Stanje kolovoza (m) Broj puta M 4. 3. INFRASTRUKTURA 2.2.Most-Jajce-Travnik-Sarajevo-Goraţde-Skoplje).granica općine prema Bos.200 NeizgraĊeno 0 4.840 7. Grad Cazin lociran je kotlini.840 7. Ipak.780 700 11. a najĉešće sa lokalnim putevima.Kladuša-Cazin-Bihać-S.920 Asfalt 32.1 Saobraćajna infrastruktura Drumski saobraćaj: Općina Cazin ima dosta nepovoljan saobraćajnogeografski poloţaj.400 84.300 11.700 10. Cazin ima veliku mreţu lokalnih I nekategorisanih puteva. koji prolazi smjerom Sjeverozapad-Jugoistok.000 10. 4.-1 (V.300 11. što se negativno odraţava na saobraćajne uslove. koji predstavlja glavnu osovinu razvoja općine.720 Tucanik 0 4.

00 5. sanacija udarnih rupa.00 5.00 14 15 16.00 4. povezuje naselja MZ-e Makadam.000. povezuje dvije MZ-e Makadam. 4. 45% neasfaltirano.00 33 .00 2. 60% neasfaltirano. 13.00 5. sanacija udarnih rupa. 4. povezuje tri MZ-e.00 5. u dobrom stanju.500.00 12.00 15. mostrekonstrukcija. povezuje tri MZ-e 55% asfaltirano. povezuje ĉetiri MZ-e. 40% neasfaltirano.500. Rajak-KrivajaŠ. nema signalizacije.800 m puta 40% asfaltirano. u dobrom stanju.Potok.00 6. nema signalizacije. nema signalizacije. nema signalizacije.000. 11.800 m (dio još u fazi asfaltiranja) Asfaltiran.00 4.00 5. evidentirano 5-6 klizišta velikog omjera. nema signalizacije. 5. nema signalizacije.00 16.00 3.00 5. povezuje dvije MZ-e Makadam.00 4. Beg.000.00 3.KoprivnaŠehiti-Ljubijankići Šehiti-PonjevićiLiĊani Gornja KoprivnaSkokovi Kliĉići-Vignjevići 5. nema signalizacije. 30% neasfaltirano.00 10.00 4.50 4.00 4.00 5.000.00 4.500. nema signalizacije.700. povezuje dvije MZ-e i dvije općine. u dobrom stanju. nema signalizacije.00 3.500.00 4. povezuje općinu sa R Hrvatskom preko malograniĉnog prelaza H. nema signalizacije.000.00 4.00 2.00 15.000.00 4.Platnica-Lipa Šturlić-Hadţin Potok 5. povezuje dvije općine 70% asfaltirano.500. 5. povezuje naseljena mjesta MZ-e Asfaltiran. 10. 7. 8. 12.000.KafaneKovaĉevići-ĈajićiLiskovac-MujakićiRoišići-Pećigrad Mihaljevac-OsredakVrelo-granica općine Stijena-MiostrahMajetići-OstroţacProšići-granica općine Stijena-Podgredina Stijena-Vilenjaĉa (do škole) Cazin-SlatinaĈizmići-HašićiPrkos-TrstovacMarin Most-Rujnica Liskovac-ŠkrgićiŠturlićka Platnica Kula-Dubravagranica općine Beg.00 metara puta Makadam.Stanje lokalnih puteva na podruĉju općine Cazin: R/B Lokalni putni pravac Širina kolovoza Ukupna Duţina (m) Opis stanja 70% asfaltirano. 30% neasfaltirano. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano. nema signalizacije. 40% neasfaltiran. Poslije agresije asfaltirano 6. 2.00 5. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.600.Kafane-MutnikTrstovac Donja KoprivnaGornja Koprivna Bašĉe-G. 5.00 6. Poslije agresije asfaltirano 1. u dobrom stanju. povezuje dvije MZ-e 1. dio u dobrom stanju.00 3.000. povezuje naselja u MZ-i 60% asfaltiran. povezuje dvije općine Asfaltirano.00 4. 60% asfaltirano. nema signalizacije. Poslije agresije asfaltirano 5. evidentno veliki broj udarnih rupa. povezuje dvije MZ-e Asfaltirano.00 9.800.000.00 4. na dionici postoji klizište.

74 Ukoliko se uzmu u obzir ostali pokazatelji kvaliteta putne mreţe kao što su: širina puta.187.80 252. usponi i padovi. kvalitet kolovoza.5 km/100km2.00 km stepen modernizovanosti 66. a što se moţe vidjeti iz slijedeće tabele: Tekuće Odrţavane (KM) Asfaltiranje novih putnih pravaca (KM) Ukupna vrijednost investicije (KM) Izvori financiranja Općina Kanton GraĊani / donacije 1998.7%  Lokalnih puteva 108.96 233. 2003. obilasci naselja i sliĉno.40 25.468.021. Gustina kategorisane putne mreţe je nešto veća od gustine kategorisane putne mreţe BiH koja iznosi 40.39 301. 2000.46 79.33 464. minimalni radijusi. 2001.Iz naprijed navedenog vidi se da je ukupna duţina:  Magistralnih puteva 32.78 km stepen modernizovanosti 100%  Regionalnih puteva 56. 1999. 53.578.2% Pored kategorisanih na podruĉju općine dosta je razvijena i mreţa nekategorisanih puteva kojih ima cca 230 km.50 53.113. kvalitet putne mreţe Općine je relativno nepovoljan. Gustina kategorisane putne mreţe USK iznosi 28.9 km/100km2. 2002.50 31. Gustina modernizovane putne mreţe Općine je znatno veća od prosjeka BiH koji iznosi 21.87 320. Ovi pokazatelji pokazuju da je putna mreţa Općine Cazin iznad prosjeka Kantona po kvantitetu i kvalitetu: Procenat modernizovanosti putne mreţe % 74.089.19 30% 30% i 1/3 30% 30% 1/3 - 70% 70% i 1/3 70% 70% 34 .831.8 km/100km2.031.14 km stepen modernizovanosti 78. Kada je u pitanju upravljanje i odrţavanje putne mreţe treba istaći da su u skladu sa Zakonom o putevima: magistralni putevi u nadleţnosti Fedralne Direkcije za ceste regionalni putevi u nadleţnosti Kantonalne direkcije za ceste lokalni i nekategorisani putevi i gradske ulice u nadleţnosti Komunalno-stambenog fonda općine Cazin U poslijeratnom periodu u sanaciju putne mreţe na podruĉju općine Cazin uloţena su znatna materijalna sredstva.20 49.842.203.89 Gustina modernizovanosti putne mreţe Km/100km2 41.968.2 Gustina kategorisane putne mreţe Km/100km2 55.27 346.83 433.7 Procenat modernizovanosti lokalne mreţe % 66.179.50 20.656. a procenat modernizovanosti 53%.862.

00 Krivaja-Š. 35 .Novi-Bihać za razvoj Općine Cazin će imati veliki znaĉaj. 3-5 god.00 Liskovac-Šarići 1. naroĉito za masovni prevoz.g. ţeljezniĉka pruga B.Novi-Bihać. Veza sa Gradom je preko dionice magistralnog pravca koji ima jednu izuzetno tešku dionicu na potezu od mosta na Uni do Ostrošca.897. Moţe se konstatovati da poloţaj stanice.Koprivna-Skokovi 4.00 Miostrah-Stijena 3. u prevozu roba na većoj distanci upotreba ţeljezniĉkog prevoza sa kombinacijom drumskog saobraćaja je prihvatljiva. Preko 15 g.300.Trenutno su u pripremi odnosno ĉekaju na rekonstrukciju/asfaltiranje slijedeći putni pravci: KATEGORIJA PUTA Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put Lokalni put DUŢINA PUTA (m) G.500.700. STAROST VOZILA PUTNIĈKA TERETNA AUTOBUSI MOTOCIKL 30 46 184 621 2545 5876 9302 14 9 26 149 300 596 1094 0 0 0 2 10 86 98 1 0 4 15 29 23 72 OSTALO 5 14 48 139 380 944 1530 UKUPNO 50 69 262 926 3264 7525 12096 Do 1 god.000.00 Ponjevića kriţ-LiĊani 2.00 Ponjevića kriţ-škola 2. 6-10 god. 1-2 god. 11-15 god. UKUPNO Ţeljezniĉki saobraćaj: Dolinom rijeke Une prolazi ţeljezniĉka pruga iz pravca Zagreb-Bos. Neposredni kontakt sa ţeljezniĉkom prugom općina Cazin ima preko ţeljezniĉke stanice Cazin-Srbljani koja se nalazi na podruĉju Općine Bihać.Platnica 2. nema posebno znaĉajnu ulogu u prevozu putnika sa podruĉja Općine. s obzirom na prostorne distance i visinske zapreke.00 PUTNI PRAVAC ZNAĈAJ PUTA Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije MZ Povezuje dvije općine Put u MZ Povezuje dvije MZ (Korišteni podaci dobiveni od općinskog Komunalno-stambenog fonda i podaci sadrţani u Nacrtu Prostornog plana Općine Cazin od septembra 2002.) Kolika je opterećenost i frekvencija saobraćaja na svim putevima govore i podaci PU Cazin o broju registrovanih vozila samo na podruĉju općine Cazin. S obzirom na znatne prednosti ţeljezniĉkog saobraćaja.000. MeĊutim.

36 .Raštela-Cazin Trţ. 12. 14.Koprivna-Cazin Šehiti-Cazin Ljubijankići-G. 21. 10.Kafane-Cazin D. poboljšanje uslova ţivota i omogućuje svakodnevni kontakt sa kantonalnim centrom. 18. 11. 20. Do sada su na formiranje javnog saobraćaja i pokazatelje njegovog kvaliteta u najvećoj mjeri uticali prevoznici i njihovi interesi.Koprivna-D. 3. 22. 15.Luĉka-Pećigrd-Ćoralići-Cazin 5+5 2 4 2 7 6 1 4 2 3 2 2 0 2 2 5 1 3 4 2 3 1 1 4 3 2 6 88 5+5 2 4 2 7 8 1 4 2 2 2 1 1 2 2 5 1 4 3 1 3 1 1 4 3 3 6 80 20 4 8 4 14 14 2 8 4 5 4 3 1 4 4 10 2 7 7 3 6 2 2 8 6 5 12 168 Lokalni javni saobraćaj ima relativno dobru pokrivenost podruĉja.Koprivna-Cazin Stijena-Miostrah-Selimovići-Cazin Miostrah-Ostroţac-Prošići-Cazin Cazin-Prošići Cazin-Miostrah-Handanagići Cazin-Polje Stijena-Ĉatakovići Miostrah-Ostroţac-Osredak-Cazin Cazin-Slatina-Trstovac Trstovac-B. 26.Raštela-Cazin Šturlić-Krivaja-Cazin Krivaja-Cazin Škrgići-Liskovac-Cazin Šarići-Liskocav-Cazin Liskovac-Cazin TromeĊa (Podgredina)-Stijena-Cazin Vilenjaĉa-Bajrići-Stijena-Cazin Bajrići-Cazin Sivići-Bajrići-Stijena-Cazin Cazin-Stijena Cazin-Bajrići Cazin-D. 23. 16. 4. PRAVAC BROJ LINIJA ODLASCI BROJ LINIJA POVRATCI UKUPNO 1.5 voţni po stanovniku. 8.3 pa ĉak do 0. ĉime se obezbjeĊuje integrisane općina Kantona i naselja općine u jedinstvenu cjelinu. 13. 19. RED. BR.Javni saobraćaj: Nivo javnog saobraćaja je jedan od najznaĉajnijih pokazatelja dostupnosti pojedinih funkcija stanovništvu. U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja na podruĉju Općine za unutrašnji saobraćaj (povezanost općinskog podruĉja). 7. 28. 24.040) moguće je konstatovati da se obavi prosjeĉno dnevno oko 0. 27. što ukazuje da u narednom periodu Općina Cazin treba znatno više paţnje posvetiti razvoju javnog saobraćaja u odnosu na individualni. 6. 5. U zemljama Zapada ovaj pokazatelj iznosi 0. 2. Šturlić-Trţ. Ono što je pozitivno u razvoju javnog saobraćaja na USK i Općini Cazin jest razvoj i opsluţivanje javnim prevozom cjelokupnog podruĉja. Prema ukupnom broju dnevno prevezenih putnika unutar općine (5. 17.Koprivna-Ljubijankići Bajramovići-Pivnice-Cazin Ponjevići-G. a ne interesi i potrebe stanovništva.083 voţnji po stanovniku. 9. 25.

prostornim planom će biti definisati namjena površina sa jasno odreĊenim zonama (poljoiprivredno. Revizija urbanistiĉkog plan grada Cazina je takoĊe u toku. obzirom da mora biti usklaĊen sa planom višeg reda – prostornim planom. Prostorni plan bi u najskorije vrijeme trebao biti dostavljen Općinskom vijeću Cazin. što objektivno stvara prednosti za ţivljenje. pa je stoga općina Cazin pokrenula aktivnosti na reviziji ovih planova. MEĐUNARODNE LINIJE Zagreb Ljubljana Frankfurt Karlsruhe Zurich (Cirih) Roterdam Oberhausen Wien (Beĉ) Bregenz LINIJE UNUTAR DRŢAVE BIH Tuzla Zenica Sarajevo Banja Luka BROJ POLAZAK 7 2 2 2 2 3 1 1 1 BROJ POLAZAKA 2 2 3 2 REŢIM SAOBRAĆAJA Dnevno Dnevno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno sedmiĉno REŢIM SAOBRAĆAJA dnevno dnevno dnevno dnevno Kantonalni centar i kantonalno podruĉje. industrijsko zemljište i sl). Cijeneći da u skorije vrijeme Općina Cazin neće biti u mogućnosti da isfinancira sve neophodne planove niţeg reda (provedbene planove). u formi Nacrta plana. meĊutim takav popis sa potrebnim podacima o nekretninama (stanju i sl) trenutno ne postoji. Upravljanje općinskom imovinom Općinskom imovinom raspolaţe i upravlja Općinsko vijeće. pa je i to bio jedan od razloga zašto se pristupilo reviziji postojeće prostorno-planske dokumentacije. Popis zemljišta i zgrada koje posjeduje općina trebalo bi da vodi Odjeljenje za imovinsko-pravne poslove. 37 . stanovnici i privredne organizacije su putem javnog saobraćaja povezani sa širokim okruţenjem. U poslijeratnom periodu izmjenjene su brojne pretpostavke na kojima su temeljena opredjeljenja data u Prostornom i Urbanistiĉkom planu. na razmatranje i usvajanje. Kroz ovaj proces za one graĊevine i radove u prostoru koji ne budu u suprotnosti sa osnovnim opredjeljenjima i postavkama plana dala bi se mogućnost legalizacije istih.U slijedećoj tabeli dati su osnovni pokazatelji javnog saobraćaja kantonalnog centra (Bihaća) sa širom okolinom (unutardrţavne i meĊunarodne linije). Problem bespravne gradnje je prisutan kao u ostalom i u cijeloj drţavi. Prostorno ureĊenje Razvojni planovi za podruĉje općine Cazin (Prostorni plan općine i Urbanistiĉki plan grada Cazina) doneseni su u periodu 1984-86 godine. komuniciranje i privreĊivanje ovog podruĉja sa susjednim i drugim evropskim zemljama. njegovo donošenje uslovljeno je donošenjem prostornog plana Općine. graĊevinsko.

(automatske-telefonske ) centrale “Bihać” bila ukljuĉena u meĊumjesni i meĊunarodni komunikacioni sistem.000KM.3 Elektro-energetski sistem Elektro mreţa /nisko i visoko naponska/ pokriva sam grad i sve mjesne zajednice Općine. planirano je da se do 2006.godine) u telefonsku infrastrukturu uloţio oko 19. Prema sadašnjem i planiranom stanju razvoja telekomunikacijske infrastrukture.4. te jedan optiĉki spojni put regionalnog znaĉaja Cazin-Ćoralići-Pećigrad-Velika Kladuša sa ogrankom ĆoralićiPjanići. BH Telikom ja na podruĉju općine Cazin do sada (1999. odnosno zastoji u isporuci elektriĉne energije su duţi.-2003. Posljednjih godina ĉinjeni su znaĉajni napori i uloţena velika financijska sredstva u PTT sistem. a to su: -Transformatorske stanice (TS) -Razvodna postrojenja (RP) 38 .Trafostanice locirane po pojedinim naseljima napajaju potrošaĉe preko vrlo dugih niskonaponskih mreţa.000 KM. biti neophodna ulaganja u proširenja rekonstrukcije i modernizaciju sa godišnjim iznosom od 1. izuzev MZ-e Liskovac.godine planira uloţiti oko 5. U toku 2004. tako da su mogućnosti korištenja elektriĉne energije ograniĉene. Šturlić.000 KM U toku 2005. kao i većina mjesnih zjednica na podruĉju općine.2. realizacija iste na cijelom podruĉju općine.godine koja iz objektivnih razloga mogu biti ne završena i prenesena.200. kao i u narednom periodu. što bi na podruĉju općine Cazin bilo omogućeno realizacijom navedenih ulaganja.2 Stanje telekomunikacija PTT saobraćaj na podruĉju općine Cazin do 80-tih godina odvijao se preko krajnje telefonske centrale “Cazin” koja je preko ĉvorne A. Preko podruĉja općine Cazin danas prolazi magistralni optiĉki put na relaciji Bihać-CazinBuţim-Velika Kladuša kao i spojni put istog znaĉaja: Cazin-Stijena-Bosanska Krupa. Srednjenaponska distributivna mreţa izgraĊena je kao 10 kV u doba opće elektrifikacije sa vrlo malim prenosnim kapacitetima i vrlo velikim duţinama. napajanja potrošaĉa elektriĉnom energijom je mnogo nepouzdanije u odnosu na općine koje imaju dvostrano napajanje.godine planira se rekonstrukcija postojeće gradske mreţe.S obzirom da je prenosna 110 kV mreţa na podruĉju općine Cazin radijalna. kvalitet isporuĉene elektriĉne enegrije je sasvim nezadovoljavajući i neomogućava napajanje kvalitetnijih elektriĉnih ureĊaja. kao i planirana ulaganja iz 2004.400.4. Srednjoroĉnim Planom BH Telekoma. najĉešće integrisanih postrojenja. odnosno.godine stvori mogućnost da svako domaćinstvo ima mogućnost prikljuĉenja na fiksnu telefonsku mreţu. 2.T.580. moţe se procjeniti da će i poslije zadovoljenja trenutnih potreba za fiksnim prikljuĉcima i pokrivanjem GSM signalom svih podruĉja.Napajanje elektriĉnom energijom potrošaĉa na našem podruĉju se u predratnom periodu vršilo iz elektroenergetskog sistema BiH preko 110 kV prenosne mreţe i mjesne trafostanice 110/35/10 kV Cazin. U toku 2004. Fiksnom telefonijom pokriveno je gradsko jezgro. Vrelo i Ljubijankići sa ponjevićima i Huskićima.5 do 2 miliona KM.godine planira uloţiti oko 6. Elektroenergetske mrţe visokog napona mogu se podijeliti prema mjestu gradnje na dvije grupe: a/ nadzemne mreţe visokog napona-dalekovodi (DV) b/ podzemne mreţe visokog napona-kablova Elektroenergetska postrojenja visokog napona obuhvataju dvije vrste. koja su djelomiĉno ili sva pokrivena GSM mreţom.

koje se realno ne moţe razvijati na pretpostavkama ovako slabe elektriĉne mreţe.269 km. Vodovi DV 10 KV-zraĉni s obzirom što su preteţno na drvenim stubovima. ĉesto se dešava da se kvar na udaljenom podruĉju ne stigne otkloniti.ukupna duţina 23 km. a u pogon osim DV 35 KV HE “UNA” Bosanska Krupa koji je van pogona više godina.) su osnovne karakteristike mreţe. te je neophodno znaĉajno investirati u izgradnju i rekonstrukciju elektromreţe. na podruĉju općine Cazin. preopterećenost i dr. Rasvjeta . Niskonaponska mreţa je dio elektroenergetskih objekata koji u radu ove djelatnosti ĉini najviše poteškoća (velika duţina.300 km .ukupna duţina kablovske mreţe 61.Svi su pod naponom. radijalna izvedba i dr. Općina Cazin trenutno ima najslabiju srednjenaponsku i niskonaponsku mreţu u Federaciji Bosne i Hercegovine.). ali poteškoće u odrţavanju predstavljaju šarolikost u vrsti odabrane rasklopne opreme. dotrajalost stubova i vodiĉa. te podruĉje ostaje cijelu noć bez elektriĉne energije. mali presjeci vodiĉa. kako bi se navedeni problemi ublaţili. naroĉito u zimskom periodu. .2 VN mreţa 10 KV . Transformacija se vrši u 35 KV i 10 KV transformatorskim stanicama.ukupna duţina zraĉne mreţe 661.465 km. Prijenos elektriĉne energije do potrošaĉa vrši se VN mreţom nivoa 35/10 KV i NN mreţom nivoa 0.GraĊene su u novije vrijeme ili je izvršena rekonstrukcija (zamjenjena rasklopna oprema i ugraĊena sekudarna zaštita). Radijalnim vodovima dobavljena energija usmjerava se u konzumna podruĉja općina Cazin i Velika Kladuša.kablovska 11. velika duţina.broj TS 35 KV . naroĉito u seoskim podruĉjima (zona šuma. Transformatroske stanice 35 KV su u dobrom stanju. Elektrifikacije i 60-tih godina u lošijem su stanju i stvaraju više poteškoća u odrţavanju. Kablovski vodovi 10 KV instalirani su uglavnom u uţem gradskom podruĉju i u novim stambenim objektima i samim tim daju dobru sigurnost u snabdijevanju potrošaĉa elektriĉnom energijom. Transformatorske stanice 10 KV svih tipova su pouzdane. Dalekovodi 35 KV preteţno su graĊeni prije 30 godina. VN mreţa 35 KV .ukupna duţina 260 km (zraĉni vodovodi) i 13 (kablovski) . a sa druge strane prisutna je velika inicijativa u razvoju malog i srednjeg poduzetništva.U analizi stanja elektroenergetskih mreţa i postrojenja visokog napona obuhvaćeni su svi navedeni dijelovi elektroenergetskih mreţa i postrojenja. Kablovska NN mreţa u uţoj zoni grada je priliĉno pouzdana iako je i tu evidentna preopterećenost. pa samim tim su dotrajali. 39 . a graĊeni su preteţno u eri tzv.130 km.zraĉna 4.Obzirom na udaljenost od središta. razdvojenost u seoskim sredinama.broj TS 10/04 KV-293 (u funkciji 260) NN mreţa . .4 KV.

40 .

41 .

42 .

a to su: 1.500 km cjevovoda. Mutnik 65 lit/sec 3.000 stanovnika. Pajića Potok 10 lit/sec SISTEMI VODOSNABDIJEVANJA OPĆINE CAZIN 3 7 Legenda vodovodnih sistema 1. a to je cca. Potrošnja vode Prije 1992.godine Trenutna potrošnja Stanovništvo 70 lit/sec 180 lit/sec Privreda 100 lit/sec 20 lit/sec 43 .13 prepumpnih stanica. odnosno oko 1. 45. uvezanih u jedan vodovodni sistem. Tahirovići 45 lit/sec 4. kao i velikog broja pumpnih i prepumpnih stanica: . Ukupan rezervoarski prostor iznosi cca.5 pumpnih stanica (glavna crpilišta) .000 m3. Kladuša 2 4 5 6 1 Ukupna izdašnost: 230 lit/sec Od ukupne max. Vignjevići 2.te 27 rezervoara razliĉitih zapremina. Vignjevići 100 lit/sec 2. Stovrela 10 lit/sec 5. od 50 m3 do 3000 m3.4 Vodoprivredna infrastuktura Snabdjevanje vodom vrši se preko vodovodnog sistema općine Cazin kojim je pokriveno ¾ prostora Općine. Zona Pećigradvodovod V. Ovaj vodovodni sistem sastoji se od 5 izvorišta rasporeĊenih po cijeloj Općini. Tahirovići 4.izdašnosti koja iznosi 230 lit/sec trenutno se zahvta cca 200 lit/sec. Stovrela 6. Ukupni fiziĉki gubici na vodovodnom sistemu kreću se oko 45%. Mutnik 3.4. Vodovodni sistem se sastoji od cjevovoda razliĉitih profila i razliĉitih materijala. Pajića potok 7. 15. Ljubijankići-faza realizacije 5.2.

Od toga Općina Cazin je obezbijedila 5. pogotovo u podsistemima Mutnik i Tahirovići. ne bi zadovoljavale potrebe. a koje su evidentirane na slijedećim lokalitetima: Ljubijankići 70 lit/sec Mlakulja 30 lit/sec Vrelo 50 lit/sec Napomena: Zahvatanje izvorišta “Vrelo” dovelo bi do isušenja vodotoka rijeke “Mutnice”. Ljubijankići.Ukupno: 170 lit/sec 200 lit/sec Na osnovu pokazatelja iz prethodne tabele vidi se da bi pokretanje industrijskih kapaciteta (koji su prije agresije bili i najveći potrošaĉi vode) dovelo do toga da koliĉine vode. Skokovi) koje se trenutno snabdijeva vodom sa više manjih lokalnih izvorišta koja nisu pod nadzorom sa aspekta ispitivanja kvaliteta vode za piće. a što se potvrĊuje redovnim kontrolama kvaliteta vode od strane ovlaštenih institucija.500.000. te imajući u vidu da se radi o preteţno kraškim predjelima velike vodopropusnosti.g. a što bi zahtijevalo zahvatanje novih koliĉina vode. 44 . Pošto se sve zalihe vode na podruĉju Općine Cazin nalaze u podzemlju. U proteklih nekliko godina (nakon 1995.000 KM (Kuvajtski kredit). Gornja Koprivna.000 KM.000 KM (uz manje uĉešće Općine koja se gledala u pripremi projektne dokumentacije i sl). Uvezivanjem ovog izvorišta u vodovodni sistem Cazin obezbijedilo bi se kvalitetno snabdijevanje pitkom vodom i za preostalo podruĉje općine (Stijena. tako da se ove godine pristupilo izradi Elaborata o utvrĊivanju zašitnih zona za izvorišta Vignjevići. 12. U tom pogledu preduzeti su poĉetni koraci. nakon ĉega bi uslijedila i Odluka kojom bi se utvrdile zone i reţimi zaštite. PREGLED BROJA KORISNIKA PRIKLJUĈENIH NA VODOVODNI SISTEM CAZIN PO GODINAMA BROJ KORISNIKA FIZIĈKA PRAVNA LICA LICA 12000 10745 10000 8000 6000 4000 2000 201 212 259 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 266 302 408 444 532 7132 7631 7636 7936 8323 8325 FIZIČKA LICA PRAVNA LICA 9008 GODINA 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 7132 7631 7636 7936 8323 8325 9008 10745 201 212 259 266 302 408 444 532 U cilju obezbijeĊivanja uslova da svako domaćinstvo na općini dobije pitku vodu iz vodovodnog sistema izvršene su vodoistraţne radnje na podruĉju MZ Ljubijankići gdje su pronaĊene znaĉajne koliĉine pitke vode (70 lit/sec) koje su dovoljne za naredni period od 30 godina. Mutnik i Tahirovići. Donja Koprivna. a situacija se pogoršava naroĉito u ljetnim mjesecima kad neka od ovih izvorišta presuše.) u vodosnabdijevanje na Općini Cazin je uloţeno cca. naroĉitu paţnju potrebno je posvetiti zaštiti izvorišta. Trenutna situacija kada je u pitanju vodovodni sistem kojim upravlja JKP «Vodovod» Cazin zadovoljava standarde o kvalitetu vode za piće.500. a stanovništvo Općine oko 6.

4757 4800 4847 3885 2810 2404 4077 PRAVNA LICA FIZIČKA LICA 601 601 621 630 280 310 459 501 45 . 2001. 20 00 . jer općina nema svoju deponiju. Broj korisnika komunalnih usluga iz godine u godinu je veći. GODINA BROJ KORISNIKA PRAVNA FIZIĈKA LICA LICA 1996. 20 01 . kao i otpadne vode privrednih subjekata ispuštaju bez prethodnog tretmana u vodotokove jer ne postoji niti glavni kanalizacioni kolektor a da ne govorimo o ureĊaju za preĉišćavanje otpadnih voda (trenutno je Ĉajin Potok u funkciji glavnog gradskog kolektora). 1999. a nije odreĊena niti izgraĊena kantonalna deponija kako je predviĊeno po zakonskoj regulativi. 20 03 . 2002. Naime. a nastojanja ovog preduzeća su da obuhvati što veći broj domaćinstava kao korisnika komunalnih usluga. Općina Cazin kao i mnoge druge općine suoĉava se sa problemom odlaganja smeća na deponije. koja za sada obavlja sve poslove vezane za ĉišćenje grada i odvoţnju smeća. 20 02 . 280 2317 1997. (svi korišteni podaci dobiveni od JKP Vodovod Cazin) Za obavljanje javnih komunalnih usluga odlukom Općinskog vijeća formirano je JKP”ĈISTOĆA”. u prvom redu treba istaći problem nepostojanja kanalizacionog sistema.Kada je u pitanju zaštita zaliha voda koje su evidentirane u podzemlju. 2000. 19 98 . kao i veliki broj neodgovarajućih septiĉkih jama. što je vidljivo iz donje tabele. trenutno se gotovo sve fekalne vode iz domaćinstava. 19 97 . kako za Općinu tako i za sam grad Cazin. 1998. 19 99 . 2003. 310 459 501 601 601 621 630 2404 2810 3885 4077 4757 4800 4847 6000 5000 4000 3000 2317 2000 1000 0 19 96 .

5. dvije trepezarije. Zakon o srednjoj školi i Zakon odgojno obrazovnoj i nastavno-nauĉnoj inspekciji. 2 njegovateljce. JU Djeĉije obdanište “Hasnija Omanović” Cazin je kombinovana predškolska ustanova namjenjena za smještaj. magacin. 46 . s tim da postojeća oprema u potpunosti ne udovoljava potrebama.5. 3 spremaĉice i domar. Zakon o osnovnoj školi. djeĉija kupatila. njegu. 2. 2 servirke. soba za odgajatelje. prilagodljivijim djeci. Preklapanja nadleţnosti u ovoj oblasti nema. Materijalno tehniĉka opremljenost je zadovoljavajuća.5. OBRAZOVANJE 2. te ga je potrebno zamjeniti novim. brojnost je promjenljiva tokom cijele godine. jer iskljuĉivu nadleţnost nad ovom oblasti ima Kanton. a koji se odnose na ovu oblast su: Zakon o predškolstvu.2 Predškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoji jedno djeĉije obdanište koje ima kapacitet od 117 dijece. Obdanište posjeduje i dvorište za igru djece površine 5000 m2. Propisi koje je donijela Skupština kantona. U odgojno –obrazovnim institucijama se poštuju principi multietiĉnosti. odgoj i obrazovanje djece od 1 – 7 godina starosti. Postojeći namještaj je star 27 godina. Odgojno obrazovni rad se odvija na osnovu “Osnova programa odgojno obrazovnog rada s djecom predškolskog uzrasta” koji je donijela Skupština kantona.Obdanište trenutno pohaĊa 164 djece u 4 odgojno obrazovne grupe. vešeraj. jer je nema u dovoljnim koliĉinama. U JU Djeĉije obdanište zaposleno je 19 radnika i to: direktor. kuharica. sekretar – blagajnik. 8 odgajatelja. Rad obdaništa se odvija u dvije povezane zgrade koje imaju sve prateće prostorije potrebne za odvijanje djelatnosti (kuhinja. funkcionalnim tj. izolacija. kancelarije i hodnici – ukupne površine 837 m2). prostorije za boravak djece.2. djeĉije garderobe. Opremljenost didaktiĉkim sredstvima je zadovoljavajuća. Objekat je u priliĉno dobrom stanju. Struĉna zastupljenost je 100% i potreba za upošljavanjem nema. Upisani polaznici po školskim godinama 200 Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih polaznika 125 147 164 161 153 164 50 100 150 125 147 164 161 153 164 Broj upisanih polaznika 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 NAPOMENA: Gore navedeni podaci o broju upisane djece po godinama odnose se na broj upisane djece na početku školske godine.1 Zakonska regulativa u oblasti obrazovanja: U oblasti obrazovanja postoji odgovarajuća zakonska regulativa.

Osnovne škole trenutno pohaĊa 7031 uĉenik rasporeĊenih u 281 odjeljenje.3. Gjilavcu. D. Koprivna ). Potoku su u ratu devastirane. Koprivni. Centralne škole u Pećigradu i Šturliću nemaju ureĊena sportska igrališta. postoji 11 centralnih škola. geografiju. Postojeće školske biblioteke s postojećim knjiţnim fondom nemogu zadovoljiti potrebe uĉenika i nastavnika zbog nedostatka potrebnih naslova za školske lektire i struĉnih knjiga za nastavno osoblje. Materijalno tehniĉka opremljenost niti u jednoj školi nije na zadovoljavajućem nivou. godini. u većini škola je potrebno zamijeniti prozore i vrata. Glogovac. Miostrah i Krivaja ). informatiku. koje su predviĊeni novim nastavnim planom i programom. Većina školskih objekata je izgraĊena 70-tih godina. biologiju i informatiku. Ovaj pad je od 1981. historiju. Kabineti su veoma loše opremljeni. Podruĉne škole u Crnaji i H. biologiju.5. Zmajevcu i Miostrahu. Miostrah. te fonolaboratorija. Glogovcu. te 19 podruĉnih škola u kojima se izvodi nastava. hemiju. ali oni nisu dovoljni za normalno funkcionisanje centralnog grijanja. U njima je zaposleno 479 radnika. a postoji i nedostatak nastavne opreme i uĉila. 47 .2. Glogovac. Crnaja. Potok. kulturu ţivljenja. Pristupni putevi do nekih podruĉnih škola još uvijek nisu asfaltirani (Zmajevac. što oteţava redovno pohaĊanje nastave. Trenutno su u fazi izgradnje podruĉne škole u Mutniku. H. tjelesni odgoj i likovnu kulturu. TakoĊer.200. D. posebno u zimskom periodu. Sve škole imaju izraţen problem dotrajalosti kotlovnica za centralno grijanje. Danas takoĊer. većina škola nema školskog pedagoga. Školski namještaj je star i dotrajao. Osnovno obrazovanje Prije rata je na podruĉju općine Cazin postojalo ll centralnih i 26 podruĉnih škola. tako da njihovo stanje uglavnom nije na zadovoljavajućem nivou. U ranijem periodu su vršeni sitniji popravci kotlovnica. Struĉna zastupljenost je kod razredne nastave 100% u svim školama. Osredak. Ponjevići). tako da se nastava za djecu sa ovih podruĉja izvodi u centralnim školama ( Gnjilavac. Smanjenje ukupnog broja uĉenika je posljedica pada nataliteta. TakoĊer. Broj uĉenika je bio cca 11. što u procentu iznosi cca 36% više nego u školskoj 2002/03. a neki i mnogo ranije. dok je kod predmetne nastave izraţen nedostatak struĉnog kadra i to najviše za predmete: bosanski jezik i knjiţevnost. te privtnim kućama i drugim objektima ( Mutnik. a njihova rekonstrukcija je upitna zbog drastiĉnog smanjenja broja uĉenika. pa je u svim školama izraţena potreba za opremanje kabineta za fiziku. tako da je izraţena potreba i za ovom vrstom kadra. Krivaji. dok 40 školskih obveznika ne pohaĊa nastavu. a isti je sluĉaj i sa većinom podruĉnih škola. od ĉega u procesu nastave 327. strani jezici (njemaĉki i engleski). Sedam podruĉnih škola nije u funkciji. pa je konstantan i pad broja uĉenika. godine konstantan. te izvršiti sanaciju sanitarnih ĉvorova i rekonstrukciju krova.

Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 497 461 433 401 377 383 50 61 54 38 49 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 424 415 383 349 319 303 45 41 47 45 59 48 . Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII 1998/99 922 1999/00 905 2000/01 861 2001/02 853 2002/03 873 2003/04 880 JU OŠ “ T. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina JU OŠ '' Stijena '' Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Koprivna '' Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. Raštela “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 122 124 126 88 109 1998/99 941 1999/00 935 2000/01 921 2001/02 875 2002/03 795 2003/04 717 JU OŠ “ Šturlić “ Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 139 129 106 128 142 Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 681 712 672 609 562 588 JU OŠ '' Liskovac '' 94 103 62 53 48 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 586 497 519 455 444 447 73 74 71 55 55 JU OŠ '' Skokovi '' Broj učenika koji su završili VIIIr.Broj upisanih i učenika od I-VIII razreda i broj učenika koji su završili VIII razred po osnovnim školama JU OŠ '' G. Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 743 711 671 647 649 707 JU OŠ '' Ostrožac '' 97 96 76 70 64 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1121 1055 952 924 886 956 147 149 133 115 121 JU OŠ '' Cazin I '' Broj učenika koji su završili VIIIr. Školska godina Broj upisanih učenika od I-VIII 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 655 617 589 562 557 570 JU OŠ “ Cazin II “ 89 86 80 76 86 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 1259 1239 1184 1126 1066 1087 133 168 145 133 149 JU OŠ “ Ćoralići “ Broj učenika koji su završili VIIIr.

5. U okviru Gimnazije obrazuju se uĉenici općeg smjera od I – IV razreda. To su: Gimnazija. Medresa. Školska godina 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 Broj upisanih učenika II III IV Ukupno: 145 127 131 541 125 127 126 497 102 109 125 476 138 95 98 460 111 130 95 430 87 107 130 451 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 128 126 121 114 489 107 111 125 126 469 136 92 98 123 449 116 130 95 98 439 88 108 130 95 421 I 138 119 140 129 94 127 U okviru Medrese obrazuju se dvije grupe uĉenika ( muška i ţenska ) od I – IV razreda u zvanje mualima i mualime Broj muških učenika Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 15 23 85 1999/00 26 18 19 15 78 2000/01 27 28 18 17 90 2001/02 26 29 21 17 93 2002/03 30 26 29 17 102 2003/04 27 26 22 23 98 Broj ženskih učenika Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 24 23 14 20 81 1999/00 24 20 20 14 78 2000/01 27 24 21 18 90 2001/02 25 26 21 20 92 2002/03 28 26 22 22 98 2003/04 20 31 22 20 93 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 17 19 15 23 74 26 17 17 15 75 22 22 17 17 78 25 26 17 17 85 27 24 27 16 94 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 19 18 14 20 71 24 20 18 13 75 24 21 21 18 84 23 22 21 20 86 24 23 20 20 87 49 . te I i II srednja škola Cazin. 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 581 542 501 431 421 393 82 74 86 55 81 2.4 Srednje obrazovanje Na podruĉju općine Cazin postoje ĉetiri srednje škole u kojima je upisano 2610 uĉenika u 89 odjeljenja.JU OŠ '' Pećigrad '' Školska godina Broj upisanih Učenika od I-VIII Broj učenika koji su završili VIIIr.

instalater centralnog grijanja i .automehaniĉar. Mašinskotehnička škola – mašinski tehničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 56 60 51 43 210 1999/00 76 52 52 50 230 2000/01 69 62 46 42 219 2001/02 107 54 58 42 261 2002/03 68 93 50 56 267 2003/04 97 62 74 42 275 Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 52 60 50 43 205 56 39 42 50 187 59 58 43 41 201 93 51 56 33 233 49 69 42 56 216 Mašinska stručna škola – metalostrugar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 18 18 2000/01 18 18 2001/02 2002/03 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 18 18 18 18 - Mašinsko stručna škola – automehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 73 68 69 210 1999/00 102 66 77 245 2000/01 69 80 63 212 2001/02 34 59 74 167 2002/03 60 35 42 137 2003/04 32 44 30 106 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 54 59 69 182 78 64 65 207 54 74 66 194 30 43 74 147 39 48 42 129 Mašinsko stručna škola – mašinbravar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 44 46 124 1999/00 53 36 37 126 2000/01 69 48 23 140 2001/02 36 20 44 100 2002/03 49 21 16 86 2003/04 27 20 17 64 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 25 36 46 107 33 25 35 93 20 33 43 96 18 33 43 94 19 16 15 50 50 .autolimar.U okviru I srednje škole postoje slijedeće tehniĉke i struĉne škole: 1.mašinbravar.plinski i vodoinstalater. . . . Mašinska škola U okviru ove škole postoje slijedeći obrazovni profili: . .mašinski tehniĉar.

. . Elektrotehnička – elektrotehničar računarske tehnike i automatike Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III IV Ukupno: I II III IV Ukupno: 1998/99 66 66 66 66 1999/00 36 73 36 73 109 109 2000/01 75 38 71 75 38 71 184 184 2001/02 74 76 38 72 74 74 38 71 260 257 2002/03 64 77 74 39 69 76 75 37 254 257 2003/04 35 72 77 75 259 Elektrotehnička – elektrotehničar elektronike Školska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 47 47 1999/00 38 50 88 2000/01 39 49 88 2001/02 39 49 88 2002/03 38 38 2003/04 - Broj učenika koji su završili razred I II III IV Ukupno: 47 47 36 51 87 38 50 88 39 49 88 39 39 51 .elektrotehniĉar raĉunarske tehnike i automatike.elektromehaniĉar. Elektrotehniĉka škola.elektroinstalater.elektrotehniĉar elektronike.Mašinsko stručna škola – autolimar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 34 50 34 118 1999/00 52 31 40 123 2000/01 31 20 28 79 2001/02 36 20 19 75 2002/03 20 17 37 2003/04 16 16 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 24 41 34 99 41 25 35 101 20 17 23 60 16 33 17 66 20 17 37 Mašinsko stručna škola – instalater centralnog grijanja Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 32 32 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: - Mašinsko stručna škola – plinski i vodoinstalater Školska Broj upisanih uĉenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03 2003/04 29 29 I Broj učenika koji su zavešili razred II III Ukupno: - 2. u okviru koje postoje slijedeći obrazovni profili: . .

konfekcionar tekstila – krojaĉ Tekstilna stručna škola – konfekcionar tekstila .ekonomski tehniĉar Ekonomska škola – ekonomski tehničar Škoska Broj upisanih učenika godina I II III IV Ukupno: 1998/99 99 107 76 282 1999/00 74 98 107 76 355 2000/01 76 74 90 106 346 2001/02 75 76 74 87 312 2002/03 95 74 75 73 317 2003/04 72 94 69 72 307 I 98 74 74 74 94 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 107 76 281 95 100 76 345 74 87 106 341 76 73 86 309 71 73 73 311 52 .Tekstilna strĉna škola.krojač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 38 38 76 1999/00 38 38 2000/01 38 37 75 2001/02 36 32 68 2002/03 21 38 26 87 2003/04 28 21 38 87 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 35 38 73 38 38 33 37 70 32 25 57 23 38 25 86 U okviru II srednje škole postoje: 1.Ekonomska škola .Elektrotehnička stručna škola – elektromehaničar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 36 36 2001/02 29 29 2002/03 28 28 2003/04 33 33 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 31 31 28 28 28 28 Elektrotehnička stručna škola – elektroinstalater Školska Broj upisanih učenika Broj učenika koji su završili razred godina I II III Ukupno: I II III Ukupno: 1998/99 1999/00 2000/01 34 31 34 31 2001/02 34 34 34 34 2002/03 33 32 33 32 2003/04 33 33 3. u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .

fasader.kuhar Ugostiteljska stručna škola – konobar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 28 28 1999/00 34 27 61 2000/01 31 34 24 89 2001/02 37 29 34 100 2002/03 30 36 29 95 2003/04 37 27 34 98 Ugostiteljska stručna škola – kuhar Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 30 30 1999/00 36 29 65 2000/01 32 34 30 96 2001/02 69 31 33 133 2002/03 33 63 30 126 2003/04 36 34 58 128 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 27 27 33 26 59 27 33 24 84 36 29 34 99 25 34 26 85 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 28 28 35 28 63 31 33 30 94 64 30 33 127 33 59 30 122 53 . Trgovinska struĉna škola.izolater Građevinska tehnička škola – građevinski tehničar Školska Broj upisanih učenika Godina I II III IV Ukupno: 1998/99 35 35 1999/00 35 35 2000/01 39 34 73 2001/02 35 37 33 105 2002/03 61 35 36 132 2003/04 36 57 35 35 163 Građevinska stručna škola – zidar-fasader-izolater Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 64 65 129 1999/00 29 64 93 2000/01 36 29 65 2001/02 36 36 29 101 2002/03 33 41 31 105 2003/04 38 30 33 101 I 35 37 35 58 Broj učenika koji su završili razred II III IV Ukupno: 35 34 34 34 71 36 33 104 35 36 129 Broj učenika koji su završili razred I II III Ukupno: 64 65 129 29 64 93 36 29 65 36 31 29 96 27 33 31 91 4. .konobar. GraĊevinska škola .graĊevinski tehniĉar.prodavaĉ Trgovinska stručna škola – prodavač Školska Broj upisanih učenika godina I II III Ukupno: 1998/99 97 103 114 314 1999/00 142 94 100 336 2000/01 116 146 95 357 2001/02 39 115 139 293 2002/03 91 38 115 244 2003/04 113 79 38 230 Broj učenika kojisu završili razred I II III Ukupnp: 91 100 114 305 142 91 100 333 114 139 95 348 38 115 139 292 81 38 114 233 3. u okviru koje postoji jedan obrazovni profil i to: .zidar. Ugostiteljska struĉna škola: .2. .

To se. I ovdje se radi o veoma staroj zgradi koja ne moţe zadovoljiti svim zahtjevima u pogledu izvoĊenja nastavnog procesa i koju bi trebalo renovirati. Ovo predstavlja velik problem obzirom na udaljenost ovog igrališta od škole. informatiku. pa postoji potreba za nabavkom dodatnih naslova. fizika. Medresu trenutno pohaĊa 191 uĉenik u 8 odjeljenja (4 ţenska i 4 muška odjeljenja). Gimnazija raspolaţe sa jednim objektom. Škola nema niti jedan kabinet. kako iz oblasti školske. neophodne su znaĉajnije popravke i opremanje ovih prostora za normalno izvoĊenje nastave. geografija. ali i po kvalitetu. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. a škola raspolaţe sa 13 uĉionica. dok je muška medresa izmještena u Bihać. te bi bilo potrebno izvršiti njenu radikalnu sanaciju ili rekonstrukciju. te djelimiĉno fizika. uglavnom neuslovnih objekata. Ukupan raspoloţivi prostor je daleko ispod neophodnog minimuma. U I srednjoj školi je zaposleno 54 radnika. Ĉaušević nastavu izvodi u staroj zgradi medrese (ţenska medresa). na zadovoljavajućem nivou. Gimnazija i Medresa posjeduju vlastite školske bibloteke.Školski objekti koje koriste srednje škole uglavnom ne zadovoljavaju njihove potrebe. Nestruĉno zastupljeni su: u potpunosti njemaĉki jezik i vjeronauka. te plaćaju korištenje iste. Osim toga. naĉelno.obrazovnog procesa. a poseban problem je izvoĊenje nastave u zimskom periodu jer se radi o igralištu otvorenog tipa. Posebno treba istaći da niti jedna srednja škola nema fiskulturnu salu. te djelomiĉno matematika. rasporeĊenih u 31 odjeljenje. tako da je za oĉekivati da će u narednom periodu ova škola riješiti problem prostora. U Gimnaziji je zaposlen 31 radnik i 6 vanjskih sardnika. Zgrada je izgraĊena prije II svjetskog rata i u priliĉno je lošem stanju. 5 kabineta i 3 prostorije za izvoĊenje praktiĉne nastave. Biblioteke raspolaţu sa minimalnim fondom knjiga za školsku lektiru. Raspoloţivi prostor nije u potpunosti uslovan i funkcionalan. Materijalno tehniĉka opremljenost nije ni u jednoj školi u zadovoljavajućem nivo. te prostor u montaţnoj zgradi u neposrednoj blizini ovog objekta. Nestruĉno zastupljeni su predmeti: latinski jezik u potpunosti. dok I i II srednja škola koriste zajedniĉku bibloteku. Stanje knjiţnog fonda u školskim bibliotekama je na relativno zadovoljavajućem nivou. informatika i matematika. 54 . Najveće potrebe u ovom pogledu su opremanje kabineta za fiziku. od ĉega u procesu nastave 44 radnika. Trenutno je u fazi izgradnje nova zgrada Medrese. II srednja škola svoju redovnu djelatnost obavlja u prostorijama dvaju odvojenih objekata: dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. prije svega. odnosi na lošu opremljenost kabineta. I srednja škola koristi sprat i dio prizemlja zgrade bivšeg Srednjoškolskog centra. Medresa Dţemaludin ef. a škola raspolaţe sa svega 13. niti je dovoljan za normalno odvijanje nastavno. te loše stanje školskog namještaja. osim kabineta informatike koji takoĊer ne zadovoljava potrebe. a od toga u procesu nastave 114 radnika. U srednjim školama je zaposleno 157 radnika. tako i stuĉne literature. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 1027 uĉenika. nedostatak i zastarjelost nastavnih uĉila i opreme. biologija. Struĉna zastupljenost je. Gimnazija izvodi nastavu iz tjelesnog odgoja na sportskom igralištu Alinac. biologiju. hemiju. Od toga u procesu nastave uĉestvuje 22 radnika i 6 saradnika. te kabineta za izvoĊenje praktiĉne nastave u tehniĉkim i struĉnim školama. I i II srednja škola nastavu iz tjelasnog odgoja izvode u sportskoj dvorani. U ovoj školskoj godini školu pohaĊa 941 uĉenik rasporeĊen u 32 odjeljenja. posebno po svojoj veliĉini. Školu trenutno pohaĊa 451 uĉenik u 18 odjeljenja.

185 primjeraka knjiga. matematika. Pitanje planiranja razvoja srednjeg obrazovanja je djelomiĉno usklaĊeno sa potrebama lokalonog trţišta rada. vjeronauka. 16 nastavnika i 3 vanjska saradnika nemaju poloţen struĉni ispit. svake godine je sve izraţeniji suficit svih zanimanja.5. Nastavni planovi i programi su djelomiĉno osavremenjavani u odosu na prije ratni period. 2. njemaĉki jezik. Medresa ima 25 zaposlenih radnika. 2.6 Biblioteke -Na općini Cazin postoji samo jedna Gradska biblioteka koja radi u sastavu Doma kulture u Cazinu sa ukupno 13. Od ukupno 44 nastavnika 13 ih nema poloţen struĉni ispit.5. ekonomika i organizacija poslovanja i struĉnih predmeti elektro struke. informatika. privredno pravo. informatika.5. U II srednjoj školi je zaposleno 46 radnika i 8 vanjskih saradnika.biologija. U procesu nastave uĉestvuje 36 nastavnika i 8 saradnika. Zbog opće poznatog stanja u privredi. Nestruĉno zastupljeni su: bosanski jezik i knjiţevnost. 55 . dakle postojećim fondom knjiga nezadovoljava zakonski minimum od 1 knjiga na jednog stanovnika. te djelomiĉno struĉni predmeti graĊevinske struke. Visokoškolsko obrazovanje Na podruĉju općine Cazin nema niti jedna visokoškolska ustanova. od toga 12 profesora sa visokom struĉnom spremom. demokratija i ljudska prava.

56 .

57 .

organizovanjem stalnog deţurstva . pomicanjem radnog vremena .obezbjeĊenje da zdravstveni radnik ne nepušta radno mjesto (smjenu.: . Zdravstvo Na podruĉju općine Cazin od zdravstvenih institucija egzistira Dom zdravlja Cazin sa podruĉnim ambulantama i nekoliko zdravstvenih ordinacija u privatnom vlasništvu.protetiĉki centar .u hitnoj medicinskoj pomoći neprekidno 24 sata . Prostorni kapacitet zdravstvene zaštite i organizacija postojećih kapaciteta je nezadovoljavajuća.centar za mentalnu rehabilitaciju . U nekoliko navrata smo od nadleţnih institucija traţili odobrenje za gradnju antituberkuloznog dispanzera i Centra za urgentnu medicinu.hitnu medicinsku pomoć . Tehniĉka opremljenost i stanje objekta zdravstvene ustanove je u veoma lošem stanju. a izdvajanje tih sredstava je jako oteţano.porodilište .centar za fizikalnu rehabilitaciju . jer je velika potreba za pruţanjem zdravstvenih usluga ovog karaktera. ako bi bilo dovedeno u pitanje sigurnost pruţanje zdravstvene zaštite graĊaninu. U vršenju djelatnosti ZU Dom zdravlja Cazin pruţa korisnicima neprekidnu (kontinuiranu) zdravstvenu zaštitu.2. Materijalna osnova zdravstvene ustanove nezadovoljava.organizovanjem rada u jednoj ili dvije smjene. To nam je veliki nedostatak. 58 .6.laboratorijsku. U skladu sa Zakonom i Statutom Dom zdravlja Cazin obuhvata slijedeće djelatnosti: .6.1. ZU Dom zdravlja Cazin je ustanova u drţavnoj svojini koja za potrebe korisnika zdravstvene zaštite pruţa zdravstvene usluge primarne i dijela sekundarne zadravstvene zaštite.zdravstvenu zaštitu usta i zuba .zdravstvenu zaštitu nespecifiĉnih i specifiĉnih plućnih oboljenja .školsku medicinu . Osnivaĉ ZU Dom zdravlja Cazin po osnovu drţavnog kapitala je USK – Vlada USK-a.godine i svake godine iziskuje velika sredstva za renoviranje. dvokratnim radnim vremenom.opću medicinu .specijalistiĉko-konsultativnu djelatnost . pripravnost) bez obzira na istek radnog vremena.zdravstvenu zaštitu ţena i djece . jer u zadnje dvije godine priliv sredstava od Zavoda zdravstvenog osiguranja je neobjektivan u odnosu na stvarne potrebe. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA 2.dijagnostiku . dok ne dobije zamjenu.specifiĉnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika. kao i naĉin obraĉuna tih sredstava.higijensko epidemiološku djelatnost . ali ni u jednom sluĉaju nismo dobili potvrdan odgovor. deţurtvo. jer imamo projekte za izgradnju. jer je zgrada izgraĊena još 1959. radiološku i dr.organizovanjem stalne pripravnosti .

Sluţba za opću zdravstvenu zaštitu 2. U ZU Domu zdravlja Cazin su organizirane slijedeće sluţbe: 1. Sluţba za zdravstvenu zaštitu usta i zuba 10. Sluţba za pneumofiziološku zdravstvenu zaštitu i radiološku dijagnostiku 6.-logoped. Sluţba za zdravstvenu zaštitu zaposlenika 5. Pregled zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi VSS 38. Sluţba za zdravstvenu zaštitu predškolske. Sluţba za laboratorijsku djelatnost 9. školske djece i omladine 3.pravnik i dipl.psiholog. Sluţba za higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu i patronaţnu djelatnost 8. Sluţba za zdravstvenu zaštitu ţena sa porodilištem 4. Sluţba za hitnu medicinsku pomoć 7. dipl.ZU Dom zdravlja Cazin u radnom odnosu ima 187 zaposlenika. od toga magistri nauka 1 poĉasno priznanje primarijus 8 VŠS 7 SSS 97 KV 20 NK 25 _____________________________ UKUPNO 187 Pregled zaposlenih po struĉnoj osposobljenosti Ljekari specijalisti Ljekari specijalizanti Ljekari opće prakse Doktori stomatologije-specijalisti Zdravstveni saradnici – VSS Dipl. Ortopedsko protetiĉki centar 59 . podruĉne ambulante i administraciju. od toga zdravstvenih radnika 120 i zdravstvenih saradnika 67.def. Centar za mentalnu rehabilitaciju 12. dipl. Sluţba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 11.ekonomista Viši medicinski tehniĉar Medicinska sestra-tehniĉar-opći smjer Ginekološko akušerske sestre-tehniĉari Ekonomista Inţinjer obućarske tehnologije Nemedicinsko osoblje Kvalifikovani zaposlenici Nekvalifikovani zaposlenici UKUPNO 17 3 8 2 4 4 68 14 1 1 15 20 25 187 ZU Dom zdravlja Cazin svoju djelatnost provodi kroz sluţbe.

Krivaja.specijalista opće medicine 1 Plan razvoja zdravstva i organizovanja rada u BiH do 2010. Krivaja. davanje injekcija i savjetovanje). Skokovi. 1 . Stijena. Ostroţac. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. vrši dijagnostika u ambulantama gdje ordinira ljekar (ambulanta Stijena.Vozni park .specijalista pedijatar 2 .specijalista penumoftiziolog 1 . 60 . Liskovac.specijalista higijene-zdravstvene ekologije 1 . Skokovi i Liskovac. Vozni park pruţa usluge prijevoza pacijentima 24 sata dnevno.specijalista medicine rada 1 .specijalista školske medicine 1 . U kućnom lijeĉenju medicinska sestra-tehniĉar sa obezbjeĊenim vozilom pruţa usluge pacijentima oboljelim od malignih bolesti.Sluţba za finansijsko-raĉunovodstvene poslove . svakodnevno vozi pacijente na dijalizu. Donja Koprivna. Majetići. Pećigrad. pravne i kadrovske poslove . Osredak i Ljubijankići. Na podruĉju općine Cazin rade dvije specijalištiĉke ordinacije. a na odobrenje komisije vozi pacijente van Kantona u kliniĉke centre. Broj osiguranih lica na općini Cazin je nedovoljan. Jednom ili dva puta mjeseĉno ljekar ordinira u ambulantama Trţaĉka Raštela. ukazivanja prve pomoći.specijalista ginekologije 2+1 pri kraju specijalizacije . a takoĊer se provodi terapija na nivou djelatnosti i vodi propisana evidencija i dokumentacija. U narednom periodu oĉekujemo dolazak novih ljekara koji su pri završetku studija. Sarajevo.Sluţba za opće.specijalista socijalne medicine sa ekonomikom i organizacijom zdravstvene zaštite 1 . Šturlić.specijalista radio dijagnostike 2 . vrši ambulantno lijeĉenje. Krivaja.specijalista epidemiolog 1 . Sluţba za zajedniĉke poslove: . Skokovi.specijalista interne medicine 3+1 na kraju specijalizacije . Ćoralići.13.godine predviĊa uvoĊenje rada specijalista porodiĉne medicine. Prioritet bi se dao prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti (projekat u fazi realizacije). te veći broj stomatoloških ordinacija u privatnom sektoru. U sastavu ZU Dom zdravlja Cazin djeluju i rade 14 slijedećih podruĉnih ambulanti: Ambulanta Pećigrad. Projekat se već implementira u pojedinim kantonima i zdravstvenim ustanovama. Liskovac i Šturlić).Tehniĉka sluţba Podruĉne ambulante su sastavni dijelovi ZU Doma zdravlja Cazin u kojima se provode mjere zdravstvene zaštite. U narednom periodu ZU Dom zdravlja Cazin će upućivati ljekare na specijalizaciju iz porodiĉne medicine.specijalista fizikalne med. Tuzla i Fojnica. Gornja Koprivna. i rehb.specijalista oftamolog 1 . Trţaĉka Raštela. Centar za mentalno zdravlje će prerasti u dnevnu bolnicu – bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju populacije. dvije laboratorijske. Šturlić. jer veći broj zaposlenih nije prijavljen Zavodu zdravstvenog osiguranja i ne plaća obaveze. a svakodnevno radi medicinska sestra-tehniĉar (pruţanje usluga previjanja. zapošljavanjem i animiranjem sada neosiguranih lica da se osiguraju provoĊenjem većeg inspekcijskog nadzora. Pregled strukture doktora specijalista u ZU Dom zdravlja Cazin: .

socijalna zaštita. JU Centar za socijalni rad Cazin je ustanova preko koje društvena zajednica pokušava rješiti ove probleme. godine i koja od tada pa sve do 1998. kao njen specifiĉan vid. ima poseban znaĉaj. JU Centar za socijalni rad Cazin bavi se prvenstveno primarnom ali i sekundarnom zaštitom. Najniţa osnovna novĉana pomoć iznosi 50. kao na primjer velik broj djece bez roditeljskog staranja. postoji oko 1000 stanovnika koji se mogu svrstati u kategoriju socijalno ugroţenih. ĉija je osnovna djelatnost zadovoljavanje potreba ljudi i graĊana iz oblasti socijalne i djeĉije zaštite. Ta socijalna pitanja su veoma razliĉita.000 graĊana koji nisu obuhvaćeni ni sa jednim vidom osiguranja. 19 lica se nalazi na porodiĉnom smještaju i od toga je 15-oro djece. 2. nezaposlenih i materijalno neobezbjeĊenih lica.01. izbjeglih i raseljenih lica. Što se tiĉe taĉnog podatka o broju korisnika zdravstvenog osiguranja. 61 . te drugih poslova koji su utvrĊeni zakonom i drugim propisima. Zakoni koji se primjenjuju u radu ove Ustanove su prije svega Zakon o socijalnoj zaštiti. a 6 lica ostvaruje naknadu za vrijeme ĉekanja na zaposlenje. godini transformisana je u Sluţbu socijalne zaštite. a većina ih se nametnula društvenoj zajednici nakon rata. iako je u više navrata traţeno od Zavoda zdravstvenog osiguranja navedene podatke. godine ponovo se transformisao u javnu ustanovu. U primarnu socijalnu zaštitu spada rješavanje nastalih socijalnih problema i saniranje posljedica koje ti problemi izazivaju. dok u sekundarnu zaštitu spada saniranje uzroka koji dovode do pojave socijalnih problema. moţemo reći da. U razne domove širom BiH smješteno je 19 naših korisnika. Od ovog broja 13 lica su odrasli. iste nismo u mogućnosti dostaviti. U 1998. jer su nastala prvenstveno kao posljedica agresije na BiH.00 KM. te invalidi.00 KM. a odraslih lica je ĉetvoro. stari i iznemogli. odnosno u Kantonalni Centar za socijalni rad. Novĉana naknada za pomoć i njegu druge osobe iznosi takoĊer 50. godine egzistira kao JU Centar za socijalni rad. odnosno srednjem školovanju. Na našoj općini evidentirano je 23 djeteta koja se nalaze na specijalnom osnovnom. 01. te velik broj civilnih ţrtava rata. kako Federalni tako i Kantonalni zakon. samo 209 lica ostvaruje neki vid pomoći u našoj Ustanovi i to 115 lica ostvaruje stalnu novĉanu pomoć.Administracija ZU Dom zdravlja Cazin obezbjeĊuje neophodnu struĉnu i operativnu podršku za funkcioniranje Ustanove kao jedinstvenog sistema.2 Socijalna zaštita U ostvarivanju socijalne politike u općini Cazin. nezaposlena lica. Strukturu socijalno ugroţenih lica uglavnom ĉine djeca bez roditeljskog staranja. a po našim evidencijama. Ovo je ustanova koja je osnovana 1976. te su uveliko usmjereni na uvoĊenje i implementaciju porodiĉnog ljekara u sistemu unapreĊivanja pruţanja primarne zdravstvene zaštite. a ostalih 6 ĉine djeca. 88 lica ostvaruje naknadu za pomoć i njegu druge osobe. Od ovog broja. ali cijenimo da ima preko 20. Na podruĉju općine Cazin.2001. Planovi razvoja sistema zdravstva na podruĉju općine Cazin postoje. zatim Zakon o upravnom postupku i sl. Korisnici koji su evidentirani u našem Centru su uglavnom domicilno stanovništvo.6. zaštiti CŢR-a i zaštiti porodice sa djecom. naroĉito u rješavanju raznih socijalnih pitanja.

kada je to potrebno. 62 . a napominjemo da se na podruĉju našeg Kantona nalazi samo jedan dom za ovu djecu (Dom za nezbrinutu djecu “Duga” Kulen Vakuf) u koji se smještaju djeca od 0-7 godina starosti i za koju se nakon navršenih 7 godina starosti mora pronaći drugi smještaj. administrativni radnik 7. viteške 38/a u Cazinu. Zauzima površinu cca 312 m². U provoĊenju pomenutih sistema socijalne zaštite zaposlenici ove Ustanove nailaze na mnogobrojne probleme i to prije svega u provoĊenju primarne socijalne zaštite. JU Centar za socijalni rad nalazi se na adresi 505. a ostalo ĉine garaţa. ĉistaĉ. lica smještena u Ustanove).3 Zdravstvena zaštita socijalno ugroţenih Na podruĉju općine Cazin egzistira ZU Dom zdravlja Cazin u sklopu kojeg djeluje Centar za mentalno zdravlje Cazin. Ova sredstva su nedovoljna i neredovna da bi se njima mogle ublaţiti posljedice nastalih socijalnih problema (većina socijalnih davanja u protekle ĉetiri godine nije isplaćena za 38 mjeseci. Kao što je već navedeno. pa su korisnici bili prinuĊeni da utuţe Centar za socijalni rad Cazin. CŢR-a. te smatramo da to nije problem samo Centra za socijalni rad Cazin. dodatka za pomoć i njegu druge osobe.6. na našoj općini postoje samo socijalno pedagoške ţivotne zajednice u koju moţemo smjestiti djecu koju je neophodno izolovati od biološke porodice. a to su korisnici raznih vidova socijalne i djeĉije zaštite koji navedeno pravo nisu mogli ostvariti po nekom drugom osnovu (korisnici stalne novĉane pomoći. odnosno ne ispunjavaju uslove predviĊene zakonom. odnosno cijele drţave. U ovoj ustanovi se provodi primarna struktura zdravstvene zaštite. direktor Centra 2. a ni kadra da zaposlimo psihologa. šef raĉunovodstva 5. Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike obezbjeĊuje materijalna sredstva za sve vidove socijalnih davanja. koje su neuslovne za rad. od ĉega na devet radnih prostorija otpada oko 130 m². kuhinja. mokri ĉvor i hodnici. ali procedura oko smještaja u ove Zajednice je veoma komplikovana i dugotrajna. ali njihov kapacitet je premalen (za svaku općinu obezbjeĊene su samo dvije kuće. vozaĉ. Centar za socijalni rad finansira se iz dva izvora. upravni pravnik 4. Naime. kurir.Na našoj općini nalazi se ukupno 54-oro djece bez roditeljskog staranja. a mahom su to osobe bez zaposlenja ili osobe koje po godinama starosti ne mogu da ostvare pravo na neki od vidova socijalne zaštite. koje se obezbjeĊuju iz budţeta Općine Cazin. osim za jednokratne novĉane pomoći. Danas na ovaj naĉin saraĊujemo sa oko dvije-tri porodice u koju moţemo smjestiti djecu. nadamo se da ćemo i ovaj problem riješiti u sljedećih pet godina. 2. odluĉujemo takvu djecu smjestiti u drugu porodicu. blagajnik-likvidator 6. a usljed toga Centar je utuţio Kantonalno ministarstvo zbog neizmirenih obaveza). a u svakoj kući moţe se smjestiti maksimalno 6-oro djece). Pravo na zdravstvenu zaštitu u JU Centru za socijalni rad Cazin u prosjeku je ostvarilo 200 nosioca zdravstvenog osiguranja. Ipak. 3 (tri) socijalna radnika 3. U Centru još uvijek nije kompletiran struĉni tim. starateljstvo. jer nemamo uslova. i to: 1. Na podruĉju USK-a djeluju i Socijalno-pedagoške ţivotne zajednice. Svakodnevno nam se obraćaju lica koja nemaju zdravstveno osiguranje. arhiva. U JU Centru za socijalni rad zaposleno je 9 (devet) radnika. već problem šire društvene zajednice. Problemi se takoĊer javljaju i zbog toga što na podruĉju općine Cazin ne postoji nikakvo prihvatilište za djecu. porodiĉni smještaj. pa se uglavnom.

2.7. KULTURA I SPORT

2.7.1 Kultura Općina Cazin je u 2001. godini osnovala Javnu ustanovu “Dom kulture” u ĉijem sastavu je i Narodna biblioteka Skender Kulenović. Ove institucije su u ranijem periodu djelovale u sastavu Centra za informisanje i kulturu. Formiranjem javne ustanove za oblast kulture informativna djelatnost – radio i televizija osnovane su kao javno preduzeće i djeluju samostalno. Dom kulture djeluje u praktiĉno dva dosta neuslovna prostora (zgrada Doma kulture i zgrada Narodne biblioteke). Trenutno javna ustanova zapošljava 9 (devet) radnika koji realiziraju programe u kontinuitetu iz ove oblasti. Postoje inicijative i projekti za stvaranje boljih uslova za oblast kulturne djelatnosti u našoj općini, ali nedostatak financijskih sredstava je limitirajući faktor. U posebnoj (dosta trošnoj i neuslovnoj zgradi) smještena je biblioteka koja raspolaţe sa oko 14000 knjiga što i izdaleka ne zadovoljava minimalne norme jer općina Cazin ima preko 60000 stanovnika i preko 13000 uĉenika u 11 osnovnih škola i 4 srednje škole. Zgrada doma kulture raspolaţe sa jednom većom prostorijom 26 m x 9 m koja je univerzalna sa oko 300 sjedišta sluţi za prikazivanje filmova, pozorišnih i drugih predstava, te kao sala za sastanke kao i druge namjene. U predprostoru smještena je galerija doma kulture koja sluţi za organizaciju likovno – galerijskih manifestacija. Dom kulture posjeduje i rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspolaţe specifiĉnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) fundus ove galerije je preko stotinu monumentalnih skulptura – park skulptura u starom gradu Ostroţac, te mali park skulptura u prostoru TRC “Sedra”. Treba napomenuti takoĊe specifiĉnu galeriju koja djeluje pri Domu zdravlja Cazin koja raspolaţe sa preko 150 umjetniĉkih djela kao i privatna galerija umjetniĉkih slika. Pri javnoj ustanovi “Dom kulture” Cazin djeluje kulturno – umjetniĉko društvo koje kroz sekcije – folklorna, muziĉka, dramska i recitatorska i dr. promovira i ĉuva, putem kulturno – umjetniĉkog amaterizma, tradiciju i kulturu ovog kraja. Naime, jedno kulturno – umjetniĉko društvo uz Cazinske tamburaše nije dovoljno pogotovu ako se zna da je u prijeratnom periodu djelovalo jedanaest kulturno – umjetniĉkih društava.

63

2.7.2. Sport Sportski savez općine Cazin kao krovna institucija u oblasti sporta poĉetkom godine preregistriran je prema novim zakonskim propisima, a odrţana je i izborna skupština na kojoj su izabrani organi saveza. Na podruĉju općine djeluju slijedeći klubovi odnosno sportske organizacije: 1. FK Krajina – Cazin 2. NK Gomila – Stijena 3. NK Mladost – Polje 4. NK Mutnica – Pjanići 5. NK Ostroţac - Ostroţac 6. NK Korana – Trţac 7. Košarkaški klub – Cazin 8. MRK Krajina – Cazin 9. ŢRK Krajina – Cazin 10. STK «Stens 73» - Cazin 11. Bokserski klub – Cazin 12. Karate klub Krajina – Cazin 13. Klub borilaĉkih sportova – Cazin 14. Klub borilaĉkih vještina ISAK - Ćoralići 15. Udruţenje borilaĉkih vještina – Cazin 16. TDK Tigar – Stijena 17. TDK Bosna-Đemo – Cazin 18. Šahovski klub – Cazin 19. Atletski klub Maratonac – Cazin 20. AMK EXTRA sport – Cazin 21. Streljaĉko društvo NOVA KRAJINA – Cazin 22. Karate klub Šotokan – Ćoralići 23. Auto moto klub – Cazin Na skupštini sportskog saveza uĉešće je uzelo 20 klubova a dva kluba borikaĉkih sportova registrirani su u drugoj polovini godine. Savez ne raspolaţe sa podacima o aktivnosti konjiĉkog kluba u Cazinu, dok se udruţenje sportskih ribolovaca nije ukljuĉilo u sportski savez. Navedeni klubovi takmiĉe se na razliĉitim nivoima od premier lige, druge lige, kantonalne lige te povremenih turnirskih i revijalnih takmiĉenja. Zbog nepovoljnih uslova u pogledu nedostatka kvalitetnih sportskih objekata te financijskih sredstava neophodnih za bolju organiziranost klubovi u zadnje dvije godine stagniraju ili ĉak nazaduju rezultatski. Fudbalski klub Krajina te MRK Krajina su do unazad 3-4 godine uĉestvovali u najvećem rangu takmiĉenja sa promjenljivim rezultatima, ali zbog nedostatka financijskih sredstava, neuslovnosti sportskih objekata te nedovoljne organiziranosti i kvaliteta igraĉkog i struĉnog kadra morali su preseliti u niţe rangove. U tim klubovima se ipak zadrţao kontinuitet u radu sa mlaĊim takmiĉarskim kategorijama a posebno su znaĉajni rezultati kadetske i juniorske ekipe FK Krajina. Košarkaški klub se unatoĉ izraţenim problemima takmiĉi u prvoj A1 ligi dok je za najviši rang potrebno ipak mnogo više. Rezultatski najuspješniji klub u zadnjih nekoliko godina je STK «TOPSTENS 73» koji je i jedini u Cazin donio titule drţavnog prvaka u svim takmiĉarskim kategorijama, a ove godine jedini se takmiĉi u premier ligi BiH. Dobri rezultati postignuti su i u nekim pojedinaĉnim sportovima. Ostali klubovi su uglavnom zadrţali kontinuitet u pogledu nivoa takmiĉenja. Postoji prisutan problem u velikom broju klubova borilaĉkih sportova, što sasvim sigurno ne odgovara stvarnim potrebama i traţenom kvalitetu 64

Neki klubovi su prestali sa radom i njihovo reaktiviranje zavisi prije svega od entuzijazma pojedinaca i potrebnih minimalnih uslova za rad. Na podruĉju općine Cazin postoji 6 ureĊenih nogometnih terena, 11 fiskulturnih dvorana u OŠ., oko 15 otvorenih školskih igrališta te polivalentna gradska sportska dvorana. Nogometne terene odrţavaju klubovi vlastitim sredstvima, tako da isti zahvaljujući entuzijazmu zadovoljavaju minimalne uslove za takmiĉenje. Stadion nogometnog kluba u Ćoralićima već nekoliko godina se ne odrţava a u potpunosti se ugasio i tamošnji klub. Gradska sportska dvorana za treninge i takmiĉenja moţe se, koristiti faktiĉki, svega 6 mjeseci zbog neizgraĊenog grijno – ventilacionog sistema. U okviru dvorane postoji anex-manja dvorana za stoni tenis i neke borilaĉke sportove, a istu je adaptirao i doveo u funkciju STK Stens 73 vlastitim sredstvima. Iste aktivnosti su odraĊene i na izgradnji i odrţavanju svih nogometnih terena na podruĉju mjesnih zajednica, a posebno treba istaći NK Gomila iz Stijene. Otvoreni sportski centar Alinac je nakon nekoliko godina zapuštenosti ureĊen i stvoreni su neophoni uslovi za upotrebu. U pogledu školskog sporta izraţen je problem nedostatka školskih sportskih dvorana u svim srednjim školama, tako da I i II srednja škola moraju koristiti neuslovnu gradsku dvoranu uz posebnu naknadu a Gimnazija uglavnom nastavu tjelesnog odgoja i vaspitanja izvodi na otvorenom centru Alinac. Na podruĉju općine nema ureĊenih objekata za baziĉne sportove (Atletika, gimnastika, plivanje) što je preduslov za masovnije bavljenje sportom kako takmiĉarskim tako i rekreativnim. Procjena je da se sportom organizovano u klubovima bavi oko 1000 graĊana, a u razne sportske aktivnosti kroz aktivno povremeno i rekreativno bavljenje sportom ukljuĉenoje oko 3000 graĊana. Budţetska izdvajanja za sport od 1996. godine variraju, tako da se grant za sportski savez kretao od preko 200.000.- KM, unazad nekoliko godina do 40.000.- odnosno 72.000.- za 2003. godinu. Osim granta za sportski savez postoje i grantovi za invalidnisport te odrţavanje kulturnih i sportskih manifestacija sa manjim iznosom sredstava. Od prošle godine uveden je poseban grant za izmirenje troškova treninga klubova u gradskoj sportskoj dvorani u iznosu od 35.000 KM. Od Kantonalnog SS u 2003. godini planirana sredstva iznose oko 15.000.- KM. Obzirom na broj stanovnika broj klubova i udruţenja te postojeće sportske objekte na podruĉju općine Cazin neophodna sredstva za sport bila bi oko 250.000.- KM, što bi omogućilo samo opstanak klubova i osnovu za stvaranje uslova za masovnije bavljenje sportom aktivno i rekreativno, a stvarne potrebe su daleko veće. Poseban problem predstavlja nepostojanje kancelarije sportskog saveza što je jedan od prioriteta u narednom periodu. Sportski rezultati su od 1996. do 2000. godine bili izuzetno dobri sa većim brojem klubova i udruţenja, što je najvećim dijelom rezultat entuzijazma nakon nekoliko godina stagniranja u ratnom periodu. MeĊutim, unazad 3 godine, sport ni iz bliza ne prati potrebe stanovništva, zbog lošeg ekonomskog stanja, ne ulaganja u sport, drastiĉnog poskupljenja takmiĉarskog sporta, nedovoljnog educiranja u struci i niza drugih okolnosti. Sportski savez krajem 2003. i poĉetkom 2004. godine će pripremiti cjelovitu analizu u stanju sporta za prijedlogom mjera i aktivnosti u cilju unapreĊenja i stvaranju neophodnih uslova prije svega za masovno bavljenje sportom. Sportski savez je stava da se tek potpunijom analizom i pripremljenom strategijom razvoja sporta moţe utvrditi plan razvoja općine Cazin u ovoj oblasti.

65

kulturnih i drugih interesnih udruţenja. Na podruĉju općine Cazin postoje i djeluju više nevladinih organizacija i to: Ekološko društvo “EKO ZELENI – HORLJAVA”. što je rezultiralo Osnivaĉkom skupštinom Saveza i izborom njegovih organa i tijela u kojima se našlo mjesta i za predstavnika naše općine.8. Dobrotvorno društvo “MERHAMET” i “CRVENI KRIŢ”. društvenih nauka. pristup Internet-u nezadovoljava. te nekoliko omadinskih. “Merhamet” i “Crveni kriţ” putem svog ĉlanstva prvenstveno se bave pruţanjem pomoći starom. iako je sam sluţbenik mogao procesirati predmet i poslije ga ustupiti radnom kolegi. a nedovoljna je obuĉenost sluţbenika za rad sa informativnom tehnlogijom. razmjene iskustava i sticanja novih saznanja iz oblasti kulture. U cilju unapreĊenja meĊuopćinske saradnje općina USK-a formiran je Kolegij općinskih naĉelnika i predsjedavajućih Općinskih vijeća općina USK. Izjava o misiji cjelokupne lokalne zajednice je u fazi dorade i biće u najskorije vrijeme dostupna javnosti. Stanje informativne tehnologije u općinskoj administraciji nije zadovoljavajuće. iznemoglom i socijalno ugroţenom stanovništvu provoĊenjem akcija izvoĊenja radova i akcija darivanja paketa sa hranom i odjećom za ovakva lica. Eko-zeleni “Horljava” okupljaju stanovništvo svih dobi i uzrasta u cilju oĉuvanja prirode i okoliša. zbog ĉega postojeći PC ne rijetko sluţe kao pisaće mašine. jedanput mjeseĉno u jednoj od općina. Općinska administracija je fokusirana na korisnike usluga. 66 .2. Crveni kriţ općine Cazin pored ovih aktivnosti provodi Edukaciju školske omaldine u pruţanju Prve pomoći kao i Akcije dobrovoljnog darivanja krvi. sluţbi i odjeljenja. koju ostvaruje Općinski naĉelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća Cazin razmjenom informacija. O svim pomenutim aktivnostima nevladinih organizacija upoznata je lokalna samouprava. koja iste prati u granicama financijskih mogućnosti i izdaje konkretna zaduţenja subjektima lokalne samouprave u realizaciji planiranih akcija. Općinska administracija u cjelini je osposobljena da unutar zakonom propisanog roka procesuira svaki predmet. a što sve dovodi do gomilanja nerješenih predmeta u pojedinim sluţbama za upravu i nezadovoljstva stranaka prema cjelokupnoj administraciji). pristupa Internetu i sliĉno. Saradnja općinske uprave sa Savezom općina i gradova u FBiH se odvija kroz redovne sastanke predstavnika općina u organima i tijelima Saveza. sporta. ĉišćenjem korita vodotoka i pošumljavanja goleti i djelova šumskih podruĉja gdje se mora obaviti sjeĉa oboljelog rastinja. kao ĉlanice saveza. a sa Kolegijom općina USK redovnim sastancima. što provode akcijama uklanjanja divljih deponija. ostavljanje stranke da ĉeka radnog kolegu da se vrati na radno mjesto i zaprimi istu. jer i pored posjedovanja PC (koji ni izbliza nemogu zadovoljiti potrebe lokalne uprave) isti nisu umreţeni i nepostoji komunikacija e-mailom izmeĊu sluţbenika. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI: Općinsko vijeće Cazin je usvojilo i potpisalo Sporazum o meĊusobnoj saradnji naše općine sa Savezom općina i gradova u Federaciji BiH u cilju što bolje meĊuopćinske saradnje i prezentacije naše općine prema drugima u FBiH. “Fenix” okuplja omladinu u cilju druţenja. ali se mora istaći da se u njenim nekim djelovima mora nešto poduzeti na planu povećanja brzine pruţanja usluga (neispunjavanje dnevne norme zbog ĉestih napuštanja radnog mjesta i odlaganje rješavanja predmeta za naredni dan. sportskih. iskustava i definisanjem zajedniĉkih stavova i nastupa u rješavanju problema od zajedniĉkog interesa.

na samoj sjednici. jer su jedni u globalu zadovoljni istom. pravilnici. prijedlozi. kao i Vodiĉ za podnosioca zahtjeva. ţalbe. zakljuĉci i sliĉno blagovremeno budu istaknuti na Oglasnoj tabli Općinskog organa uprave i objavljeni u Sluţbenom glasilu općine Cazin. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji utvrĊen je opis poslova svakog uposlenika. GraĊanima je omogućeno praćenje sjednica Općinskog vijeća putem medija (RTV Cazin). preporuke. a što nije od presudnog znaĉaja za funkcionisanje općinske administracije. prijem i optremanje pošte. GraĊanima je omogućen pristup informacija u skladu Zakona o slobodi pristupa informacijama te postoji Index-registar informacija u posjedu općine. ali podjeljena. kako koristiti ovaj zakon što je dostupno samim graĊanima i na ovim poslovima za potrebe graĊana radi sluţbenik odgovarajućeg struĉnog znanja.Dosadašnja nastojanja općinske uprave da se uveţe u cjelokupan Informacioni sistem nisu realizirana zbog nedostatka financijskih sredstava. parkiranje i garaţiranje motornih vozila i vršenje ugostiteljskih usluga u zgradi) dok nisu utvrĊene duţnosti radnika u : odrţavanju kućnog reda. upotrebe prostorija i opreme. Prije upućivanja u proceduru donošenja i usvajanja odluka koje su od znaĉaja za graĊane odrţavaju se Javne rasprave po istoj. Ne postoji Pravilnik o kućnom redu u organu općinske uprave. rješenja. ĉime je uopćeno iskrivljen izgled drţavnog sluţbenika). Sve odluke. nije zadovoljan niĉim u cjelokupnom sistemu uprave od drţavnog nivoa pa niţe i mišljenja smo da će njihov stav i ubuduće ostati takav. Odluka o organizovanju rada općinske uprave i sluţbi za upravu propisuje vrijeme i naĉin rada uposlenih u općinskom organu uprave. prijem stranaka. naĉinu odjevanja i ponašanja. kada je omogućeno graĊanima da putem telefona javno istaknu svoje mišljenje i zatraţe odgovor na postavljeno pitanje. jer je rad općinske uprave transparentan i javan. a vrlo ĉesto sluţbenici općinskog organa uprave u saradnji sa RTV Cazin organizuju okrugle stolove uţivo. jer su pojedini referenti neiskorišteni. ali se mora raditi na daljoj edukaciji sluţbenika za rad sa informativnom tehnologijom u cilju iskorištavanja mogućnosti koje ona pruţa. dok su drugi preopterećeni. reda i mira. koji pored ovog posla.) koje usluge je za 8 mjeseci tekuće godine zatraţilo 110 graĊana . a omogućeno je i liĉno prisutvo zainteresiranih. kao i sastavljanja svih pismenih podnesaka (zahtjevi. koji u cjelini ima odreĊene manjkavosti u vezi sa obimom poslova i radnih zadataka. a za potrebe graĊana vrši besplatne usluge pruţanja pravne pomoći u pogledu usmenog informisanja graĊana. osoba iz privatnog i nevladinog sektora o općinskoj administraciji su u cjelini zadovoljavajuća. dok jedan manji broj naših sugraĊana koji ima averziju prema drţavnim sluţbama i njenim sluţbenicima. Mišljenja sugraĊana. odrţavanje prostorija i izgleda zgrade. 67 . GraĊani su u cjelosti ukljuĉeni u proces donošenja odluka. sa utvrĊenim terminom dnevne pauze i rada sa strankama. ali bi ţeljeli da se urade manje korekcije u pogedu sastava administracije i brzine pruţanja usluga. tako da se pojedina pitanja iz ove oblasti rješena u hodu (obiljeţavanje ulaza i prostorija. tuţbe i sliĉno.

a time i poboljšanje ţivotnog standarda graĊana.Interni faktori su: resursi (prirodni.Mogućnost brojĉanog povećanja grla po gazdinstvu .Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin .Zaposlenost u inostranstvu .Oĉuvana ţivotna sredina (nema zagaĊivaĉa) koja pruţa mogućnost novog naĉina proizvodnje organski zdrave hrane . klimatskim uslovima.Strateški geografski poloţaj . poslovna klima.Eksterni faktori su: geografska i geoekonomska lokacija. prilagodljiva. vodosnabdijevanje i PTT) i dalja ulaganja u istu 68 .1.Razvijena svijst u proizvodnji hrane i prihvatanje novih tehnologija (plasteniĉka proiz. kretanja u ekonomskom i politiĉkom sistemu.Znaĉajni prirodni mineralni resursi koji su interesantni za strane i domaće ulagaĉe .Dugogodišnja tradicija u poljoprvrednoj proizvodnji posebno u proizvodnji mlijeka . te iznalaţenju odgovarajućih rješenja.Strateška partnerstva sa ino-investitorima .) . mogućnosti (O). istorijski i kulturni sadrţaji ineresantni za razvoj turizma .Struĉni kadar.Znaĉajni poljoprivredni resursi (sa malim ulaganjima obezbjeĊenje radnih mjesta) .Ţivotna dob proizvoĊaĉa . i ptijetnje (T) koje opredjeljuju definisanje vizije. radna snaga. mlada.Znaĉajan broj farmerskih objekata .Zadovoljavajuća epizootiološka situacija . SANGE (S) . Analiza ovih faktora omogućila nam je da identifikujemo glavne probleme i teškoće koje stoje na putu konsolidacije i razvoja općine Cazin. slabosti( W). urbano okruţenje i infrastruktura. operativna i relativno jeftina i struĉna radna snaga . naglašava se da potencijali općine Cazin i njihove razvojne mogućnosti u mnogome zavise od niza internih i eksternih faktora: . privrede i njenim resursima. oprema i tehnologija. finacijski izvori. nepokretna imovina itd).Raskrsnica vaţnih puteva koji povezuju Savsku i Jadransku razvojnu osovinu i koji vode luĉkim kapacitetima .3. socio-ekonomskom stanju.Kvalitetne poljoprivredne i veterinarske struĉne sluţbe .Relativno dobra infrastruktura (putna.Mnogoljudnost i veliki broj sportskih klubova i udruţenja koje treba pratiti .Trţište za domaće proizvode .Kapaciteti zemljišnih i vodnih resursa . poslovno okruţenje u BiH i susjedstvu. Iz analiziranog stanja po svim naprijed navedenim sektorima ţivota i rada na podruĉju općine Cazin prepoznatljive su snage (S).Inovativnost poljoprivrednih proizvoĊaĉa .Povoljna klima i hidropotencijal . SWOT ANALIZA Analizirajući naprijed navedene podatke i ĉinjenice o geografskom poloţaju.Blizina većih centara u R Hrvatskoj i EU . usmjeravaju planske razvojne aktivnosti i koje trebaju posluţiti kao predpostavka za odrĊivanje strateških ciljeva kao i razvojnih planova općine Cazin u narednom periodu. ljudski potencijali. 3.Dovoljan broj visoko obrazovanih kadrova skoro u svim oblastima . radi stvaranja povoljnijih uslova za cjelokupan razvoj općine Cazin.Postojeći preraĊivaĉki kapaciteti Agrokomerca . .Kapaciteti mesne i mlinske industrije .Prirodni. stanju infrastrukture. a u vezi sa ocjenom stanja i teškoća.

a posebno loša opremljenost Loše stanje i opremljenost objekata. MOGUĆNOSTI-ŠANSE Ispunjenje preuzetih obaveza iz procesa privatizacije drţavnog sektora Ekonomske reforme Donošenje novog prostornog plana Kapital.Decentralizacija federalne vlasti i veće nadleţnosti lokalne vlasti .2. koji bi sluţili za kulturno djelovanje prije svega mladih. kantonalne. kao i materijalna osnova za pruţanje zdravstvenih usluga NeusklaĊenost ponude i potraţnje radne snage uslovljena lošim obrazovnim sistemom Nedovoljno modernizovana putna mreţa Loša snabdjevenost elektriĉnom energijom Neorganizovan rad proizvoĊaĉa i distribucija poljoprivrednih proizvoda Kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljišta i usitnjenost posjeda. Loše organiziran sistem kontrole poljoprivrednog repromaterijala Nizak stepen tehniĉke opremljenosti Neprofitabilna i neproduktivna poljoprivredna proizvodnja Nepostojanje jedinstvene baze podataka poljoprivrednih proizvoda i nerazvijeno trţište poljoprivrednih proizvoda. Nedostatak struĉnih kadrova koji bi bili nosioci sportskih aktivnosti 3. nedostatak financijskog kapitala i povoljnih kreditnih linija Loše stanje školskih objekata.Permanentno obrazovanje i mogućnost prekvalifikacije kadrova u lokalnoj zajednici 69 - . znanje i iskustvo naših graĊana zaposlenih u inostranstvu Izraţen interes zaposlenih u inostranstvu za ulaganje u privredu općine Cazin Formiranje agencije za lokalni ekonomski razvoj Ukljuĉivanje općine Cazin. federalne i drţavne vlasti Nepostojanje jedinstvenog BiH trţišta Nedovoljno efikasna drţavna uprava na svim nivoima sa nejasno utvrĊenim nadleţnostima Nerazvijena svijest graĊana o kupovini domaćih proizvoda Nedovoljna informatiĉka pa i jeziĉka pismenost Nepovoljna struktura privatnog sektora (još uvijek dominantne trg. Nepostojanje mogućnosti certificiranja poljoprivrednih proizvoda Loš odnos prema prirodnim resursima i nizak stepen svijesti za oĉuvanje prirodne okoline Nedovoljan broj društvenih i kulturnih objekata po MZ-a.3. i usluţne djelatnosti) Neorganizovanost privatnog sektora kroz udruţenja Loše provedena i nedovršena privatizacija Nelojalna konkurencija. Nedovoljna informiranost ĉlanova udruţenja.Uspostavljanje ĉvršćih partnerskih odnosa lokalna zajednica-privatni sektor . niska poslovna etika Znatno smanjena industrijska proizvodnja Prisustvo sive ekonomije i rada na crno Izrazito velika nezaposlenost Nedovoljna financijska sposobnost. SLABOSTI Nedovoljna koordinacija lokalne. koja je jedan od suosnivaĉa Regionalne razvojne agencije SZBiH .3.

bio-tehniĉki. penzioneri. analize.- Izraţen interes za razvoj malih preduzeća i obrtništva Izraţen interes za razvoj poljoprivrede (posebno proizvodnja mlijeka) Strateška partnerstva sa ino-investitorima Neiskorišteni postojeći preraĊivaĉki kapaciteti agrokomerca Neiskorištenost zemljišnih i vodnih resursa Neposredna blizina Univerziteta Bihać sa više fakulteta (tehniĉki. ratne kategorije) Visoke cijene repromaterijala za primjenu visokih tehnologija Nepostojanje zaštitnih cijena kod tova stoke Nepostojanje centralne laboratorje za kontrolu kvaliteta Odlazak mladih uglavnom struĉnih ljudi u inostranstvo Nekontrolisani uvoz roba i gušenje domaće proizvodnje Krajnje loša elektro infrastruktura NeprilagoĊenost obrazovnih profila potrebnih lokalnoj zajednici Nedovoljna efikasnost lokalnih organa uprave Centralizacija prikupljanja prihoda i neravnomjerna raspodjela istih 70 .4. ekonomski) koji su kadrovski popunjeni i tehnološki opremljeni da mogu raditi studije. PRIJETNJE Politiĉka nestabilnost Pravna i ekonomska nesigurnost (ĉeste izmjene i neusklaĊenost propisa) Loša vanjsko trgovinska politika drţave Nelojalna konkurencija Nedovoljna primjena zakona o zaštiti i stimulaciji domaćih proizvoda Komplikovane i sloţene procedure izvoza domaćih proizvoda Neuvezanost i loša koordinacija proizvodnje i prerade Teška socijalna situacija (nezaposlenost. laboratorijska ispitivanja kvalitete proizvoda i pruţati struĉnu pomoć 3. poljoprivredni. programe.

Lokalna uprava i samouprava mora postati inicijator i modifikator razvoja lokalne zajednice na osnovu partnerskih odnosa privredom i graĊanima koji će biti izraz meĊusobnog povjerenja i poštivanja. misije i vizije. Da vizija postane trajna ţelja. da bi za sredstva koja daju za usluge korisnici dobili više usluga.1 Misija lokalne uprave općine Cazin Lokalna uprava mora biti odgovorna i efikasna u stvaranju atmosfere da općina postane poduzetniĉka zajednica sa akcentom na znaĉajno zapošljavanje lokalnog stanovništva i stvaranje općeg povoljnog ambijenta za ulaganje u razvojne programe općine. ali i fleksibilna zbog mogućih uticaja pozitivnih trendova Poštujući osnovne kriterije za definisanje vizije i pretvarajući slabosti u snage. 71 . vladinim i nevladinim. ĉime bi se suštinski odrţao mobilizirajući i motivacioni ciklus uĉesnika društvenog ţivota. privrede. ali i drugim organizacijama. Dakle općina Cazin treba da postane poduzetniĉka zajednica zasnovana na povjerenju i poštovanju partnerskih odnosa graĊana.4. a prijetnje i teškoće u šanse. produktivnom poljoprivredom. VIZIJA Pri definisanju vizije moraju se imati na umu njene slijedeće karakteristike: Da je orjentisana ka budućnosti. odnosno da pozitivno djeluje na menadţment u lokalnoj upravi i privredi 5. Razlog i svrha postojanja lokalne uprave su usluge koje treba pruţiti graĊanima kao najširoj potrošaĉkoj populaciji. privrede i lokalne uprave. Zbog toga se u budţetu općine Cazin mora svake budţetske godine za razvoj obezbjediti 10 % utvrĊenih budţetskih sredstava zbog kontinuiteta realizacije razvojnih ciljeva. Da je stimulativna za one koji je provode. 4. U stalnim promjenama u širem i uţem okruţenju lokalna uprava mora da vrši promjene u svojoj organizaciji i svoj odnos prema korisnicima usluga. privrede i drugih korisnika usluga koji će raspoloţivi ljudski i financijski potencijal staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice i općine Cazin u cjelini. Da bi se razvoj općine Cazin realizovao u skaldu sa vizijom potrebni su hrabrost i odgovornost svih zbog opće ekonomske nesigurnosti i brzih globalnih promjena u okruţenju. sa razvijenom privredom. privrednim subjektima i raznim asocijacijama gdje graĊani konaĉno u razliĉitim ulogama dobivaju ţeljene usluge. 3. vizija općine Cazin moţe se definisati na slijedeći naĉin: Općine Cazin treba da postane srednje razvijena općina. 4. ĉistom okolinom i efikasnom administracijom. Ona mora biti servis graĊana. 1. 2. To zahtjeva da se preispita kvalitet i naĉin pruţanja usluga koje će korisnicima biti više od usluge jer samo interaktivnim odnosom sa korisnicima usluga i inovativnim i poduzetniĉkim ponašanjem će se odvijati ţeljeni razvoj i ići ka realizaciji vizije. mjesnih zajednica i lokalne uprave. Da identifikuje suštinu kompetentnosti lokalne samouprave i uprave i lokalne zajednice. Da se moraju odraţavati specifiĉnosti općine 6. Da uvaţava prioritete i interese graĊana.

organizacije. 2. izbor aktivnosti i stepen angaţovanja i odgovornosti zaposlenih u lokalnoj upravi. Izazovnost – motivaciono djelovanje na rad i da doprinesu razvoju i jaĉanju vještina i sposobnosti svih. 5. To bi trebalo rezultirati jaĉanjem timskog rada. Prema ekstrenim faktorima misija se predstavlja preko javnih saopćenja.Ljudski resursi kao osnovni faktor za ostvarivanje vizije. koji su uslovljeni internim faktorima sredine organizacije (snage i slabosti) i stanjem i pretpostavkama o eksternim faktorima (šanse i prijetnje). bitno su lakši za kontrolu i praćenje realizacije. spremnost da se ţrtvuje kratkoroĉni brzi razvoj u korist dugoroĉnog planskog razvoja “korak po korak”. jer novi pristupi zahtjevaju menadţere koji su vizionari. Vremenska definisanost – podrazumijeva da ciljevi budu precizno vremenski definisani. Prema zaposlenima u lokalnoj upravi i nosiocima lakalne samouprave misija se artikuliše putem: sistema vrijednosti i poslovne kulture. a i lokalna uprava će razvijati inovativni pristup. misije i ukupnih ciljeva i u tom smislu utvrĊivanje okvira za pojedinaĉne odgovornosti. sposobnost predviĊanja promjena i kreativnog prilagoĊavanja promjenama u potrebama korisnika usluga i okruţenja. 72 . Mora se sa sigurnošću potvrditi da svako pokazuje sposobnost da sagleda dugoroĉne posljedice sadašnjeg trenutka. kada rezultati treba da budu dostignuti. Velika sloţenost sredine i okruţenja ciljevima daju znaĉaj odluke prema kojima se vrši usmjeravanje i koordinacija aktivnosti. Ostvarljivost – podrazumijeva realnost u prostoru i vremenu sa raspoloţivim resursima uz odgovarajuće napore menadţmenta i svih drugih uĉesnika. ali bez obzira na te kriterije oni moraju biti racionalni da bi bili vodiĉ za sve i imaju slijedeće karakteristike: 1. moralni i iskreni. Razvojni ciljevi produbljuju definisanu misiju ogranizacije i njenim kljuĉnim oblastima upravljanja rastom i razvojem. Specifiĉnost i mjerljivost – podrazumijeva da ciljevi budu jasni. afirmacijom znaĉaja lokalne uprave i samouprave putem internih saopćenja da bi se uticalo na poslovnu etiku. privrednih subjekata i drugih organizacija. 5. tj. zaposlenih u lokalnoj upravi. STRATEŠKI CILJEVI Strateški ciljevi (ciljevi razvoja općine) definišu se po odreĊenim kriterijumima. a sa svojim obiljeţjima vremenske i prostorne dimenzioniranosti. tako da naše ponašanje na ova 4 etiĉka naĉela omogućuje da gradimo povjerenje i partnerske odnose. shvatanjem da svi imaju jednaku šansu za razvoj i napredovanje. mjerljivi i razumljivi onima koji ih realizuju. imenom i sloganima da se doprinese pozitivnim procesima u okviru lokalne zajednice. Tako ćemo dobijati inicijative od graĊana. misije i ciljeva lokalne zajednice moraju biti odgovorni. Vaţnost ciljeva za ostvarenje organizacione vizije. 3. hrabri. 4.

TRANSPARENTNOSTI. 73 . godine. Najvaţniji taktiĉki ciljevi za pojedine strateške ciljeve su: 5. zdravstvenog.planiranje centralne industrijske zone.godinu. sportsko-rekreativnog i seoskog. a u skladu sa socio-ekonomskom i SWOT analizom uvaţavajući karakteristike ciljeva koje oni moraju ispuniti. ŢIVOTNA SREDINA SA BOLJIM KVALITETOM ŢIVLJENJA I STANDARDOM GRAĐANA U okviru ovako definisanih strateških ciljeva koji bi trebali biti realizovani do 2010.godine. PROSTORNO UREĐENA ZAJEDNICA SA NAGLASKOM NA ZAŠTITU OKOLIŠA 5. PRIVREDA I PODUZETNIŠTVO ZASNOVANA NA POLICENTRIĈNOM RAZVOJU SA VEĆOM ZAPOSLENOŠĆU 2. RAZVOJ OPĆINSKE UPRAVE NA PRINCIPIMA ZAKONITOSTI.razvoj malih i srednjih preduzeća posebno onih grana privrede u kojima su steĉena iskustva( izrada graĊevinskih materijala na bazi gline. . .definiranje graĊevinsko-stambenih urbanih zona za komercijalnu gradnju. drvne galanterije. BUDŢET I FINANSIJE SA DOMINANTNOM RAZVOJNOM KOMPONENTOM 4.definiranje olakšica i stvaranje povoljnosti za ulaganje privrednika kako domaćih tako i ino u privredne zone (izgradnja infrastrukture zonalnih centara) .planiranje zona male privrede i poslovno-trgovaĉkog centra .stvaranje uslova i definiranje naĉina samozapošljavanja sa akcentom na zapošljavanje u sklopu domaćinstava. mesne i prehrambene preraĊivaĉke industrije. kamena. ţeljeza. RAZVOJ SPORTA I KULTURNE DJELATNOSTI 8. moglo bi se reći da vizija definiše 2010. (poljoprivreda i zanatstvo) . KVALITETNO PRUŢANJE USLUGA ZDRAVSTVENE I PSIHO-SOCIJALNE ZAŠTITE GRAĐANA 7. PARTNERSKI ODNOSI I LJUDSKI POTENCIJALI 3. CILJ 1: Privreda i poduzetništvo zasnovana na policentriĉnom razvoju sa većom zaposlenošću: . Najvaţniji cilj u oblasti privrede i poduzetništva je povećanje broja zaposlenih kroz stvaranje poslovne klime i utvrĊivanje jasnih pravila za sve uĉesnike trţišne utakmice. misije.1. UĈINKOVITOSTI I EKONOMIĈNOSTI. betona.tekstilne trikotaţe. Radi ostvarenja utvrĊene vizije definišu se slijedeći strateški ciljevi: 1. proizvodnja medicinskih instrumenata i metalne galanterije) .Na osnovu naprijed definisane vizije. dalje se utvrĊuju taktiĉki ciljevi za pojedine od strateških ciljeva.razvoj turizma. PROFESIONALIZMA I POLITIĈKE NEZAVISNOSTI 6. a da se strateškim ciljevima definiše neki bliţi period do 2010.

organizovanje struĉnih seminara iz oblasti menadţmenta poslovne organizovanosti sa ciljem osposobljavanja poduzetnika za samostalan rad. prehrambenoj industriji i mnogim drugim. . Policentriĉnim ulaganjima definisali bi se opći uslovi. pa se stoga sluţbe iz oblasti poljoprivrede moraju nalaziti na terenu i biti od pomoći proizvoĊaĉima. . rude i dr. Pored toga utvrĊeno je prisustvo niskih prosjeĉnih prinosa i proizvodnje po jedinici kapaciteta u povrtlarskoj. voćarskoj. Iz analiziranog stanja poljoprivrede općine Cazin za proteklih pet godina. što u situaciji trošenja neobnovljivih resursa ( ugalj. nafta. moraju se istovremeno nuditi odreĊena rješenja.). . dodjela graĊevinskog zemljišta. puţeva. s obzirom na krajnje loše stanje elektro mreţe pa i putne infrastrukture nuţan je preduslov saobraćajno povezivanje zanalnog centra sa gradom zbog ukupnih troškova poslovanja i stimulisanja ulaganja u zonalnim centrima. olakšica ulaganja i otvaranja radnih mjesta kroz izradu projekata.utvrĊeno je da postoje veliki neiskorišteni i nedovoljno razvijeni potencijali u oblasti stoĉarstva. i sl.definisanje “troškovnika” za mala i srednja preduzeća i obrtništvo sa stimulativnim mjerama za ulaganja u zonalne centre. glista i sl. koji su u interakciji sa ovom granom poljoprivrede. uzgajivaĉima pilića. .markentiška podrška svim uspješnim poduzetnicima. kao i svih ostalih potencijala i resursa.posredovanje u kontaktima sa financijskim institucijama u smislu davanja garancija za povoljne kreditne aranţmane za proizvodna preduzeća prema utvrĊenim kriterijima. . Naravno. . . renta itd) uz stimulisanje nedostajućih usluga na podruĉju zonalnih centara (vetrinarske usluge. ..) ostaje gotovo jedini resurs na stalnom korištenju i obnavljanju. šumskih plodina.promocija i podrška inovativnim poduzetnicima uz definisanje nagrada za najuspješnije poslovne poduhvate. a to je modrnizacija lokalne putne mreţe do zonalnih centara. gljivarstvu. Prisutna nedovoljna organiziranost. ljekovitom bilju.nego predstavlja sirovinsku bazu hemijskoj industriji. proizvodnji energije. Poljoprivreda ostaje i dalje podruĉje u kojoj je najlakše i najbrţe samozapošljavanje. naroĉito u pogledu otkupa poljoprivrednih proizvoda. radi odrţanja standarda kvaliteta. 74 .Kako pomoći onima koji se bave proizvodnjom sirovog kravljeg mlijeka u ishrani. ali im lokalna uprava moţe pomoći u opredjeljivanju da bi se izbjeglo gomilanje jednog i nedostatak drugih proizvoda. zdravstvene usluge. naknade.Kako smanjiti broj posrednika od proizvoĊaĉa do potrošaĉa.obezbjeĊivanje pravne pomoći.. farmaceutskoj industriji. kreditni odnosi u plaćanju ostalih obaveza općini (takse. te ostalih trţišno interesantnih proizvoda kao npr.pojednostavljivanju procedura za sve vrste odobrenja za rad iz svoje nadleţnosti. kao što su: .Istovremeno. drţanju i uzgoju ţivotinja. Lokalna uprava kao servis graĊana mora uĉiniti neophodne korake u slijedećem: . odrţavanje poljoprivredne mehanizacije itd). tova junadi i sl. Najvaţnija odluka koju trebaju donijeti poljoprivredni proizvoĊaĉi je izbor vrste poljoprivredne proizvodnje.Kako pomoći proizvoĊaĉima konzumnih jaja. Da bi se to moglo ostvariti mora se odustati od «kancelarijskog» naĉina prikupljanja informacija o kulturama. te komplementarnim djelatnostima ( pĉelarstvu. S toga se intenzivna poljoprivredna proizvodnja mora zasnivati na racionalnom iskorištavanju postojećih proizvodnih kapaciteta uz primjenu najnovijih dostignuća nauke i tehnike. kao i rekonstrukcija i modrenizacija elektro sistema i mreţe.jer postaju jedni drugima konkurencija i prijeti opasnost od propadanja. Poljoprivreda predstavlja stalno obnovljivi resurs ne samo za proizvodnju hrane.

te usklaĊivanja ponude i potraţnje radne snage na trţištu rada organizovati i stimulisati edukativni sadrţaj za nezaposlene. Promjene u poslovnoj kulturi i u svim sferama djelovanja lokalne zajednice i privrednim aktivnostima. poljoprivredne proizvodnje. .insistirati na sprovedbi zakona o koncesijama.podrška prekvalifikaciji i dokvalifikaciji za deficitarna zanimanja.Stimulisati udruţivanje proizvoĊaĉa kako bi se lakše pruţali ovi oblici pomoći. Paralelno sa lokalnom upravom moraju se za potrebe poduzetnika. a u cilju samozapošljavanja i zapošljavanja. voćarskih. od prijeke su potrebe.marketinški nuditi povoljnosti ulaganja u našu općinu u zemlji i inostrastvu.2 CILJ 2: Partnerski odnosi i ljudski potencijali: . odnosno organska poljoprivreda kao ekološki sistem je šansa koju treba iskoristiti. izgradnja zajedniĉke vizije. U tom smislu bez ljudskog potencijala. 75 .. .Proizvodnju zdrave hrane. struĉne i ekonomske prirode.efikasna organizacija administracije koja u najkraćem roku moţe pruţiti usluge i opsluţiti privredu . a prije svega: inicirati posredovanje u pregovorima poljoprivrednih proizvoĊaĉa sa zainteresiranim potencijalnim kupcima. . modeliranje organizacije. Kroz slogan “mi smo organizacija koja uĉi”. sistemsko razmišljanje.insistirati na dovršetku procesa privatizacije i ispunjenja preuzetih obaveza investicionog ulaganja i zapošljavanja. . cvjećarskih i drugih kultura i osposobljavati zainteresirane proizvoĊaĉe uz angaţovanje struĉnih institucija.uvoĊenje posebnih olakšica za deficitarne djelatnosti.podrška formiranju udruţenja privrednika i ekonomsko socijalnog vijeća.stimulisati uvoĊenje savremenih tehnologija i deficitarnih proizvodnji. te samozapošljavanje kao naĉin zapošljavanja u okviru zonalnih centara u gradu Cazinu razvijati i organizovati usluţne djelatnosti. . U tom smislu neophodno je obezbijediti sve vrste pomoći od legalizacije organskih proizvoda.Struĉne sluţbe moraju obezbijediti neophodne informacije o visokorodnim sortama ratarskih. a istovremeno insistirati na stalnom obrazovanju zaposlenih i pomagati njihovo osposobljavanje i upoznavanje sa najnovijim dostignućima iz odreĊenih oblasti. timsko uĉenje odreĊenih vještina.zalagati se za povrat dijela nadleţnosti općinama koja su im oduzeta (dijela privredne nadleţnosti i inspekcijski nadzor) . zanatske radionice. a naroĉito pravne. . 5. . povrtlarskih. tehnološka i druga dostignuća i standardi ostaju neiskorišteni. agencijske usluge i sl. . lokalna uprava treba da proĊe kroz slijedeće faze: liĉno usavršavanje. upravljanje kvalitetom proizvoda i drugu struĉnu pomoć.

graĊana zaposlenih u inostranstvu. - Porast budţetskih sredstava općine Cazin ne podrazumijeva nava opterećenja za graĊane. veća kontrola u oblasti individualne stambene izgradnje i legalizacija nelegalne izgradnje. osnivanje revolviranog fonda za podršku obrtništvu. Da bi se razvoj lokalne zajednice pravilno i dinamiĉno odvijao. Osposobljavanjem mladih kadrova stvoriće se preduslovi za razvijeno poslovno okruţenje koje će razumjeti nastale promjene i provoditi ih u svakodnevnom ţivotu. a sa ciljem podrške malim i srednjim preduzećima i poduzetništvu uopće. planiranje razvojnog budţeta. malim i srednjim preduzećima (od 10 % budţeta izdvajati za ove namjene) participacija dijela troškova kod zapošljavanja obrazovanih pripravnika u privredi. novi odnosi u raspodijeli. privrednih subjekata sa podruĉja općine. Pored ovoga u realizaciji strateškog plana neophodno je prikupiti i odreĊena sredstva graĊana općine Cazin. ali i servisa za formiranje interesnih udruţenja kao što su biznis klubovi. udruţenja obrtnika. Da bi se ciljevi razvoja iz ovog Strateškog plana realizovali neophodno je da budţet općine Cazin za razvoj privredi planira 10 % budţetskih sredstava sa ciljem da se u slijedećem periodu planira i povećanje ovog procenta. neporeskih prihoda.3. nego da se inicira disperzija budţetskih sredstava. kao i sredstva sa viših nivoa za nerazvijene i sredstva za posticajno zapošljavanje. sa viših nivoa traţiti ulaganja sredstava u privredu općina koje su nerazvijene ili zaostaju u razvoju kao što je općina Cazin. 76 . 5. veća kontrola trţišta rada. CILJ 3: Budţet i finansije sa dominantnom razvojnom komponentom: stabilizacija općinskog budţeta. veća kontrola zakonodavne vlasti nad trošenjem budţetskih sredstava kroz donošenje odluka o izvršavnju budeţta restriktivno trošenje budţetskih sredstava u smislu smanjenja javne potrošnje ( posebno smanjenje finansiranje udruţenja graĊana) i veća izdvajanja budţetskih sredstava za kapitalne projekte orjentacija na ubiranju izvornih-neporeskih prihoda općine koji bi uz uvoĊenje PDV u fiskalni sistem BiH omogućili izdašne prihode za kreiranje razvojnih budţeta.Posebnu paţnju treba posvetiti mladim ljudima kojima će se kroz stipendiranje najtalentovanijih srednjoškolaca i onih koji završavaju fakultete obezbjediti da se ukljuĉe u privredni i društveni razvoj lokalne zajednice. neophodno je formirati agenciju ili odjeljenje za lokalni razvoj kao jedan od implementatora Strateškog plana. povećanje budţetskih sredstava. udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa itd. veća kontrola prometa i efikasnija i redovnija naplata tzv.

Usvojiti nova prostorno planska dokumenta općine Cazin i racionalno upravljati graĊevinskim i poljoprivrednim zemljištem. a slijede i planovi niţeg reda.naĉini i mogućnosti izgradnje kanalizacione mreţe u gradu i tretman otpadnih voda.donošenje Odluke o usvajanju pravilnika o unutrašnjoj administrativnoj kontroli od strane Općinskog vijeća. . U lokalnoj upravi treba što brţe prevazilaziti svaki birokratski odnos i monopolski poloţaj u pruţanju usluga.ekološke zone i zaštita vodotoka i izvora za vodosnabdijevanje.u okviru asocijacije kolegija naĉelnika općina Unsko-sanskog kantona. Glavni zadatak lokalne uprave je stvaranje partnerskih odnosa izmeĊu uprave kao servisa i graĊana. 5.pitanje vodosnabdijevanja za preostali dio općine (sjevero istoĉni). . Iskustvo iz ranijeg perioda i trenutno stanje i zapoĉete reforme su garancija da je to moguće.5. transparentnosti. profesionalizma i politiĉke neovisnosti . .godine urbanistiĉki plan.ureĊenje saobraćajnih koridora za koje će se vezivati lokalna putna mreţa. direktora i sl. .donošenje Pravilnika o ocjenjivanju rada općinskih sluţbenika. 77 . . . CILJ 4: Prostorno ureĊena zajednica sa naglaskom na zaštitu ţivotne sredine: . usluţnih.5.tretman ĉvrstog komunalnog otpada (izgradnja pretovarnih stanica i kantonalne deponije) Jedno od vaţnih pitanja je iznalaţenje novih rješenja u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kao resursom za stimulisanje razvoja poljoprivrede kroz razliĉite oblike korištenja. federalnom i drţavnom nivou. a za takav pristup poduzimat će se slijedeće: .Plin kao najeftiniji energent u svijetu znaĉajno utiĉe na razvoj proizvodnje i ţivotni standard općenito što nameće potrebu da se istraţi mogućnost plinifikacije grada i urbanih naselja općine Cazin.raspored proizvodnih.Stvarati milje ekološki zdrave sredine i utvrĊivati zone u smislu potpune zaštite ţivotne okoline (eko zona) . . . .donošenje nove Odluke o osnivanju i organizaciji uprave. CILJ 5: Razvoj općinske uprave na principima zakonitosti. Stoga se već radi Prostorni plan općine Cazin do 2020. pa kreiranje policentriĉnog razvoja općine traţi izradu nove prostorno planske dokumentacije u cilju planskog razmještaja neophodnih sadrţaja za normalno funcionisanje privrednih subjekata i stambenih jedinica.donošenje Plana nabavke kompjuterske opreme i obuka sluţbenika. . .neophodna infrastruktura za zaţivljavanje ovih projekata.donošenje novog Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta. uĉinkovitosti i ekonomiĉnosti.4.razvijati kulturu rada u kojoj će zaposleni u upravi biti servis graĊanima liĉno ili preko njihovih uloga u društvu kao poduzetnika.Riješiti probleme kanalizacije otpadnih voda i vodosnadbijevanja kompletnog podruĉja općine Cazin. . a sa ciljem da se ovakvi problemi naĊu na dnevnom redu zakonodavne i izvršne vlasti na kantonalnom. Saveza gradova i općina BiH predlagati i biti inicijator izmjena zakonskih propisa koji su prepreka stvaranju efikasne uprave i poduzetniĉke zajednice. koji će poĉivati na povjerenju i poštovanju. . prirodnih podruĉja i kulturno istorijskog naslijeĊa. stambenih i drugih podruĉja.Definisati i urediti saobraćajne koridore lokalnog tipa za koje će se vezivati lokalna putna mreţa . Geografski poloţaj općine Cazin daje niz prednosti. kroz koje se definiše: .Vršiti standardizaciju mjera i aktivnosti na zaštiti ţivotne okoline sa EU .

već problem našeg cjelokupnog društva. a kao što znamo porodica je osnovna ćelija svakog društva i u njoj se vrši oblikovanje pojedinaca. Sport i sportska kultura moraju postati sastavni dio sredine u kojoj egzistiraju. CILJ 7: Razvoj sporta i kulturnih djelatnosti Ulaganje u sport u kontekstu razvoja društva ne moţe se tumaĉiti kao potrošnja.6. a da bi što šire mase bile ukljuĉene u sportske aktivnosti (posebno djeca i omladina) potrebno je sistematsko praćenje ove djelatnosti u okviru dostupnih financijskih mogućnosti. Sportski savez općine kao krovna institucija. a doobuku za ljekare porodiĉne medicine proći će svi ljekari i specijalisti. prije svega kroz vrhunski i masovni sport. te strukovni savezi. do vrhunskog. samo kao sastavni dio koncepta planskog razvoja općine. Koliko sport kao ljudska tekovina pozitivno djeluje na razvoj društva suvišno je govoriti. Novim opremanjem postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama projekat porodiĉne medicine će brţe otpoĉeti i lakše se realizirati. Prioritet će se dati prevenciji narkomanije i drugih ovisnosti. CILJ 6: Kvalitetno pruţanje usluga zdravstvene i pshio-socijalne zaštite graĊana projekat rada specijalista porodiĉne medicine projekat dnevne bolnice otvorenog tipa (prevencija narkomanije i drugih ovisnosti projekat izgradnje ATD opremanje postojećih ambulanti po mjesnim zajednicama kao jezgra porodiĉne medicine opremanje postojećih kapaciteta kvalitetnom opremom i formiranje dijagnostiĉkih centara za potrebe rane dijagnostike provoĊenje preventivne djelatnosti i pruţanje pshio-socijalne pomoći otvaranje i opremanje savjetovališta u okviru Cantra za socijalni rad Da bi pratili evropske i svjetske standarde u pruţanju primarne zdravstvene zaštite ZU Dom zadravlja Cazin već razmišlja i priprema uvoĊenje projekta rada specijalista porodiĉne medicine. Ovaj projekat je već u fazi realizacije. već kroz investiciona ulaganja teţiti stvaranju trajne vrijednosti kao nadgradnje. a posebno u smislu odreĊivanja cijene sporta kroz budţetsko finansiranje. odnosno sufinansiranje. Da bi se ostvarile aktivnosti i sportski rezultati neophodno je u Planu razvoja općine ozbiljno tretirati ovu problematiku. 5. od koji su neki u toku izmjena i popunom nedostajućih struĉnih kadrova (pedagoga-psihologa) kao i kvalitetnijim naĉinom finansiranja Centra za socijalni rad Cazin stvaraju se uslovi za kvalitetnije pruţanje socijalne zaštite. Strateški ciljevi u okviru javnih potreba sporta moraju biti podreĊeni stalnom odrţavanju sportskog sistema. Sadašnji Centar za mentalno zdravlje sa još nekoliko novih specijalista će vrlo brzo prerasti u dnevnu bolnicu-bolnicu otvorenog tipa (po uzoru na zemlje EU) gdje bi se svakodnevno brinulo o mentalnom zdravlju odreĊene populacije. koji bi trebao da bude koristan ĉlan jedne društvene zajednice.7. mogu promovirati sport od školskog preko masovnog. pri ĉemu treba da uĉestvuju u razvoju te sredine. 78 . Otvaranje savjetovališta koje bi djelovalo u okviru Centra za socijalni rad ima višestruki znaĉaj. prije svega jer se radi o zaštiti i saniranju problema koji su ne samo problemi Centra. samim tim što su u pitanju problemi porodice i njenih pojedinih ĉlanova.5. Izmjenama zakonskih propisa. kao i sportska udruţenja i klubovi.

Obezbjediti i pomagati odrţavanje manifestacija od znaĉaja za općinu i praćenje struĉno-razvojnih aktivnosti. Radi poboljšanja stanja u kulturi trebalo bi prije svega poraditi na stvaranju povoljnijih uslova za kulturno djelovanje (infrastruktura). -Sanacija i dogradnja Doma kulture kao prostora u kojem se odrţava najveći broj kulturnih dogaĊaja. -Kulturno-historijsko naslijeĊe mora zauzeti znaĉajnije mjesto u društvu. Pećigrad. Šturlić) objekti autentiĉne bosanske arhitekture (kuće Nurije Pozderca. .te izgradnja trim i skijaške staze.Prioritetne aktivnosti koje bi unaprijedile stanje u sportu sadrţane su u slijedećem . Ibre Adilagića i dr. .Povećati svijest graĊana o sluĉaju sporta. vjerski objekti (medrese. -U svakom zonalnom centru ili većoj MZ predvidjeti i podsticati izgradnju objekata za potrebe kulturnog djelovanja. te opremanje školskih igrališta i sportskih dvorana). -Rješavanje problema smještaja gradske biblioteke sa ĉitaonicom i drugim sadrţajima potrebnim za ovu oblast. Stvoriti uslove u svim školama za nesmetano izvoĊenje nastave tjelesnog odgoja (izgradnja ili adaptacija. . Izgradnja bazena za višestruke zamjene (sportske i rekreativne). Ostroţac.Kroz kapitalna ulaganja u sportske objekte stvoriti uslove za masovno bavljenje sportom. nose najveći teret u organizovanju kulturnih dogaĊaja. Trţac. Kula Radetina.Sportski centar Alinac-adaptacija igrališta i pomoćnog nogometnog stadiona. Na stvaranje boljih kulturnih prilika u općini obavezuje nas prije svega ljudski potenicjal tj. dţamije).). veliki broj mladih u našoj općini. 79 . Mutnik. Stijena. Problemi se prije svega odnose na mala financijska ulaganja u ovu oblast i njene potencijale. prije svega na polju revitalizacije ovih objekata: stari gradovi (Cazin. Kultura i kulturne djelatnosti Plan razvoja kulture i kulturnih dijelatnosti prije svega se odnosi na probleme koji su smetnja brţem razvoju.Stvoriti pretpostavke za veća ulaganja u sport kroz budţetsko finansiranje. Pojam kulture na podruĉju općine Cazin vezuje se prije svega za JU Dom kulture koji sa svojih 9 stalno i 3 povremeno zaposleno radnika. prije svega kroz organizaciju masovnih sportskih dogaĊaja.

presvlaĉenje i modernizacija gradskih ulica . U cilju podizanja kvaliteta i standarda za ţivot graĊana u lokalnoj zajednici.8.asvaltiranje 50% preostalih neasvaltiranih lokalnih puteva po utvrĊenom prioritetu i dijela nekategorisanih puteva. u pitanju se dovodi opstanak tj. likovnopoetski susreti. društava. a kulturna manifestacija.regulacija Ĉajina potoka .izgradnja kvalitetne standardizirane pretovarne stanice sa recklaţom komunalnog otpada . kako bi se u dogledno vrijeme dostigao nivo predratnog djelovanja.izgradnja sportskih terena (olipijski bazen.izgradnja više parking mjesta i ugradnja parkomata na parkinzima . -Oţivljavati rad kulturno-umjetniĉkih društava.modernizacija regionalnih puteva . sportskih. kao i kulturno-historijsko naslijeĊe.završetak gradske rasvjete i projektovanje i gradnja rasvjete u centrima mjesnih zajednica u kojim ista nije riješena . pozorišne predstavke. neophodno je pristupiti razrješavanju i slijedećih infrastrukturnih. Nedovoljnim ulaganjem u rad kulturnih institucija. knjiţevne manifestacije. kulturnih i drugih sadrţaja: . trim staze) . CILJ 8: Ţivotna sredina sa boljim kvalitetom ţivljenja i standardom graĊana kvalitetno riješiti deponovanje krutog komunalnog otpada zaštita vodotoka i drugih prirodnih vrijednosti rješavanje kanalizacione infrastrukture u prvoj fazi u urbanom dijelu a zatim i na drugim dijelovima općine. u MZ-a.opremanje i dovoĊenje u potpunu funkciju sportske dvorane . nestanak jedne civilizacijske tekovine na prostoru općine Cazin. 80 . -Oplemenjivati i saĉuvati tradicionalne kulturne manifestacije (kolonija skulptura.Pored infrastrukturnih. udruţenja. 5.zaštita ili eventualna rekonstrukcija i sanacija starih kulturno-istorijskih gradova na podruĉju općine. treba poraditi i na drugim stvarima. kada je u općini Cazin aktivno radilo 12 kulturno-umj.izgradnja kvalitetne kanalizacione mreţe . zavisno od uĉešeća graĊana . Kulturno ljeto Cazinske krajine treba da postane tradicionalno.potpuna rekonstrukcija elektro sistema i niskonaponske mreţe . a u cilju dizanja kulture na jedan viši nivo: -Nastaviti trend razvoja kulturno-umjetniĉkog anaterizma.izgradnja novih parkovskih površina i zanavljane nasada i zelenila u postojećim .izgradnja novog standardiziranog poslovnog centra .

već je proces koji traţi kontinuirani pristup praćenja i implementacije. 1. podruĉja. Postojanje mogućnosti za dobijanje donacije kao podrške projektu (van općine) 6. Organizovanost i spremnost graĊana da sopstvenim sredstvima i zalaganjem dijelom uĉestvuju u realizaciji projekta: 2. Teritorijalna širina i korist (pojedina ciljne grupe. S obzirom da se razvojni projekti i zadaci nemogu u potpunosti definisati u ovom dokumentu barem ne na duţi vremenski period. odnosno korigovanja odreĊenih rješenja po potrebi. Ekološki uticaj 81 . ili barem zapoĉeti. zapošljavanje i profit ) 8. Stepen ulaganja općine u prethodnom periodu (prednost podruĉjima i MZ koja u skorije vrijeme nisu bila obuhvaćena većim kapitalnim ulaganjim 5. konkretnim zadacima i pravcima djelovanja. mjesne zajednice ili cijelo podruĉje općine) 4. prihvaćen je kao princip kojim se rukovodilo prilikom izrade ovog dokumenta. Inoviranje i kontinuiran rad na prilagoĊavanju Strateškog plana budućim prilikama. u prvim godinama implementacije Strateškog plana. RAZVOJNI PROGRAMI Ovaj Strateški plan biće osnova za dalju razradu zacrtanih ciljeva na naĉin da će se predviĊeni ciljevi detaljno planski razraditi. Agencija za lokalni razvoj ili komisija) mogu konkretnije razraditi bodovni sistem dole navedenih kriterija. Svi programi moraju biti meĊusobno usklaĊeni i ĉiniće jednu cjelinu. Procenat ili broj graĊana općine koji će osjetiti poboljšanje realizacijom kandidiranog projekta 3. Pri tome svaki projekat je povezan sa odreĊenim ciljem s jedne strane i oĉekivanim efektima sa druge strane. Uticaj na zapošljavanje i dugoroĉna samoodrţivost projekta-prednost imaju proizvodne inicijative (realizacija omogućava razvoj neke privredne grane. odnosno njihovog uticaja na unapreĊivanje ukupne situacije. Obzirom da su u prethodnim poglavljima definisani strateški ciljevi i prioriteti ovdje ih uobliĉavamo u programe razvoja pripadajućim projektima. Da bi se mogli definirati prioriteti u kadidiranim projektima neophodno je bilo utvrditi odreĊene kriterije po kojima su vrednovani navedeni projekti ili po kojima će implementatori ovog dokumenta utvrĊivati prioritete u sluĉaju novih operativnih projekata. u posebnim razvojnim programima koje će donositi Općinsko vijeće općine Cazin. Pri tome se mora imati na umu da je strateško planiranje proces i da nije statiĉka kategorija. OdreĊivanjem okvirnih oĉekivanih efekata pojedinih projekata. zbog toga su sada samo definisani projekti i aktivnosti koje je neophodno obaviti. Dugoroĉnost projekta-znaĉaj njegove realizacije za budućnost 7. ţeli se ubrzati i olakšati implementacija Strateškog plana razvoja općine Cazin. Imlementatori (Odbor za planiranje.6.

6. utvrĊeni su programi koji su meĊusobno povezani u slijedeće cjeline: 1. meda.Da bi se osigurala konzistentnost Strateškog plana. program izgradnje zaobilaznice grada Cazina. program vodosnabdijevanja općine Cazin 14. 82 . da bi se putem istog smanjili troškovi poslovnog prostora. program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta. program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte (sadašnje kućice i parkiralište i strana ispod ulice Nurije Pozdreca) 4. program osnivanja kreditnog-garantnog fonda 13. a kasnije će većinu prihoda obezbjeĊivati svojim radom po principima trţišnog poslovanjanja. struĉne savjete i sl. administrativni poslovi kancelarijskog poslovanja i drugi troškovi. program infrastrukturnog povezivanja općine 11. mlijeka. razliĉitih interesnih organizacija i samostalnih poduzetnika. . Od postojećih rascjepkanih poslova ili razvijanjem ideje za nove poslove u cilju smanivanja troškova moguće je i neophodno organizovati poslovni inkubator. program formiranja Agencije za lokalni razvoj. a posebno se povećana individualna poljoprivredna proizvodnja i već se pokazuje potreba za poslovnim inkubatorima iz oblasti zanata koji nedostaju ili poljoprivredne proizvodnje organski zdrave hrane. . koju treba formirati i popuniti sa struĉnjacima razliĉitih profila. 6. program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade. . Program izgradnje poslovnih inkubatora U općini Cazin u zadnjih nekoliko godina brţe se razvija sektor zanatstva i obrtništva nego trgovine i druge usluţne djelatnosti. program izgradnje poslovnih inkubatora. program plinifikacije grada i urbanih naselja izgradnja toplane 10. a sa ciljem da bude servis lokalne zajednice. program razvoja poljoprivrede 8. 5. 2. program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda 15. raĉunovodstva. program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena. program zaštite ţivotne okoline Svi pobrojani programi sadrţe po nekoliko projekata koji će se dalje razraĊivati.Pomoć poduzetnicima u poĉinjanju biznisa kroz biznis planove. proizvodnje u stakleniĉkim uslovima itd.2 Program formiranja Agencije za lokalni razvoj Realizaciju zacrtanih strateških ciljeva moći ćemo obezbijediti kroz Agenciju za lokalni razvoj.Organizacija poslovnih inkubatora. program razvoja ljudskih potencijala 16. program izgradnja bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj 9.Implementacija i praćenje realizacije strateškog plana razvoja. 6. 7. 12.Prikupljanje obrada i distribucija informacija. pravnu pomoć.1. 3. Agencija će u poĉetnoj fazi biti finansirana iz Budţeta općine. Osnovni zadaci Agencije za lokalni razvoj su: .

Ovim programom bi se popravila socijalna slika stanovništva. ustupanjem zemljišta.6. ugostiteljski prostori. davanjem povoljnosti i prednosti pri kupovini zamljišta za gradnju. osiguravajuća društva. Federalnu agenciju za privatizaciju i Vladu Federacije BiH da se dovrši zapoĉeti proces privatizacije. izgradnjom. te zapošljavanja nakon izgradnje u izgraĊenim prostorima. te ponašanje KAP-a u smislu dobrog biznismena. uradile nove tehnologije i sticala nova proizvodno radna saznanja. Velika neiskorištena površina bi se mogla privesti funkcionalnoj namjeni izgradnjom poslovnih zgrada u kojima bi se moglo koncentrirati prostori za banke koje nemaju vlastite prostore. a od KAP-u permanentnu kontrolu i realizaciju sklopljenih ugovora. 83 . dodjelom na korištenje ili davanjem koncesije. Iako općina nije bila nadleţna za privatizaciju. Na ovaj naĉin bi se privukle investicije. a posebni efekti bi se odrazili na budţet općine po osnovu zapošljavanja.3 Program izgradnje poslovno-trţnog centra preko puta pošte Znaĉajna potreba poslovnog centra u općini Cazin se moţe idealno riješiti na lokaciji parkirališta i kućica preko puta pošte. policijske uprave. jaĉala materijalna osnova općine. 6. PIO. trţni prostori. kao i traţenje od kupaca pokretanje pogona. blizinom lokalne administracije. Vladu kantona. sjedišta raznih udruţenja. socijalnog osiguranja i sl. ista mora biti zainteresirana za izlaz iz ovakvog stanja privrednih subjekata stalnim vršenjem pritisaka na Kantonalnu agenciju za privatizaciju USK-a. povećali budţetski prihodi. razne agencije. Izgradnja bi se mogla organizirati privatnim kapitalom bez uĉešća društvenog kapitala uz kvalitetnu urbanizaciju postojećeg neurbanog prostora ĉime bi Cazin kao skuĉena prometno i reljefno organizirana cjelina dobio jedan prostorani centar sa više prilaza. Ostvarivost projekta je moguća prodajom zemljišta. markentiškom promocijom i sl. pomoći u izgradnji infrastrukture do objekata. 6. Program uticaja na uspješno dovršenje privatizacije i stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade Neefikasan sistem privatizacije uništio je veći dio proizvodnje u općini Cazin. pošte. Istovremeno treba potencirati stavljanje u funkciju postojećih kapaciteta i pruţati podršku svim naprednim snagama koje bi se direktno angaţirale na ovom polju. a općinski budţet bi znaĉajno bio potpomognut prihodima što bi se odrazilo na ukupni standard stanovništva općine i opću stabilnost. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta Otvaranje novih proizvodnih kapaciteta zbog prezasićenosti ne proizvodnih djelatnosti (trgovine i ugostiteljstvo) i kvalitetnog zapošljavanja treba podrţati. plaćanjem naknada i taksa za gradnju. te zatvoreni višespratni garaţni prostor sa izlazom na ulicu Nurije Pozderca. inostrane i domaće. advokatske kancelarije. Podršku treba ostvariti stimulacijom pri izgradnji oslobaĊanjem ne poreznih prihoda i taksa. rješavalo socijalno stanje.4. Istovremeno u jednom kompleksu bi se mogle zadovoljiti mnoge potrebe graĊana. općine.5.

000 pratećih objekata /spremišta. djelatnosti izrade kamenih ploĉa koje imaju višestruku primjenu za dvorišta. 300. zaposlila domaća radna snaga obogatila proizvodna ponuda općine i doprinijelo jaĉanju materijalne osnove.000 m2 plasteniĉkog –zatvorenog proizvodnog prostora. spomenike suvenire i sl.000 razliĉitih voćnih stabala/rodnih/. Kako se radi o domaćem resursu. 2. enterijere. 8. umjerenom kontinentalnom klimom sa 1. izgradnje naselja i dr. ima objektivne mogućnosti za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje sa prinosima prbliţnim u Europi. Obzirom da se u biljnoj proizvodnji u znaĉajnijoj mjeri ne koriste zaštitna sredstva – agrokemikalije..000 pĉelinjih društava /košnica/. šanse su velike i u proizvodnji organske hrane koja certificirana na trţištu ima posebnu cijenu i veliku potraţnju. supstituirala bi se nabavka sliĉnog proizvoda iz drugih podruĉja. Predpostavka je da na tom lokalitetu postoje ogromne koliĉine kamena koji se pokazao kao interesantan i atraktivan u oblasti graĊevinarstva posebno ukrasnog karaktera. 7. dakle uz primjenu savremenih nauĉno-tehniĉkih dostignuća. te povoljnom pedološkom strukturom zemljišta. a projekat je moguće ostvariti domaćim snagama. 10. 266 grla konja « « « 30. nadmorskom visinom (200-400 m). realne su mogućnosti da općina Cazin 2010. dobre organizacije proizvodnje. Program ispitivanja i eksploatacije Liskovaĉkog kamena Na lokalitetu MZ Liskovac eksploatira se kamen u pojedinaĉnim sluĉajevima od davnina kao i sada.000 stoĉarskih objekata /adaptiranih i novih/. 6. 19. naţalost. Program razvoja poljoprivrede Općina Cazin sa svojim geografskim poloţajem. Na osnovu stogodišnjeg iskustva moţe se konstatirati da je ovaj kamen veoma kvalitetan i postojan na atmosferske promjene.nastrešnica/. ljudskim potencijalom.500 grla junadi u tovu. Imajući u vidu sve naprijed izneseno. u ĉemu su nam velike šanse. ograde. te raspoloţiva struĉna radna snaga s prisustvom Biotehniĉkog fakulteta u Bihaću .200 mm padavina godišnje.godine raspolaţe sa: 10. Šanse u razvoju intenzivnije poljoprivredne proizvodnje pruţa takoĊer postojanje preraĊivaĉkih kapaciteta Agrokomerca.7.6. svakodnevno opadaju (smanjuju se) zbog razvoja infrastrukture. Izgradnjom adekvatne studije i davanjem koncesija za eksploataciju mogao bi se razviti unosan posao za odrĊeni broj privrednika što bi uslovilo i razvoj kamenorezaĉke djelatnosti. Pošto poljoprivredne površine ne moţemo povećavati. 628 grla koza « /hobi proizvodnja/.da zadrţi postojeći broj. ekspozicijom terena.618 grla ovaca tj. jedina je mogućnost povećanje prinosa u proizvodnji sa što manjim gubicima i uz minimalne troškove. hidropotencijalom.000 grla krava i steonih junica.6. 4.000 koka nosilja. 84 .

.Podsticaji i subvencioniranje iz općinskog budţeta. Na 580 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 5.vode i šume).Korištenjem sredstava Razvojne banke (ranije FIB).Sredstava podsticaja primarne poljoprivredne proizvodnje kantonalnog i federalnog budţeta.. . Na ostalih 1. . .proizvoĊaĉima povrća.Vlastitim ulaganjima.Nastavak projekta Luteranskog svjetskog saveza. . Projicirani proizvodni nivo iz agraara smatramo da će biti dosegnut na slijedeći naĉin: .Kreditima USAID-a ameriĉke banke za obnovu i razvoj. . te će ovoj grupi farmi (od 1.Iz tog razloga u okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je obezbijediti: .tako i mogućeg zapošljavanja većeg broja stanovnika općine Cazin.Kreditima razvojnih i mikrokreditnih banaka.pomoć pri organizovanju interesnih udruţenja poljoprivrednih proizvoĊaĉa. .700 dvoosovinskih traktora sa prikljuĉnim mašinama. . . .praćenje i ispitivanje kvaliteta zemljišta. 1 savremeno opremljena klaonica . da 85 .Ulaganjima ušteĊevina naših zaposlenih u inostranstvu radi otvaranja radnih mjesta u poljoprivredi ĉlanovima svojih obitelji. .te podršku programima zdrave hrane.obnovu i podršku uzgajivaĉima stoke. Na 10 govedarskih farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 170 muznih krava ili 17 grla po farmi.obnavljanje mini farmi za proizvodnju.015 gazdinstava) proizvodnja mlijeka biti sporedna djelatnost. 2 krmna kombajna/ « .Sredstvima iz ĉlanarine poljoprivrednih udruţenja i solidarnom pomoći unutar udruţenja.osposobljavanje stanovnika zainteresovanih za poljoprivrednu proizvodnju. Prethodne analize su pokazale da je poljoprivreda jedan od znaĉajnih resursa u razvoju općine Cazin. 500 silokombajna/ovješni krmni kombajni-vuĉeni. .krmiva. .te ostalih proizvoda animalnog porijekla.Implementacijom najavljenog “PIU-SESER” socijalnog projekta za zapošljavanje u poljoprivredi.Sredstvima zadruga. .. .030 muznih grla ili 2 grla po gazdinstvu.Fond ĉlanova udruţenja za zajedniĉki razvoj. a izvodit će se preko Zavoda za zapošljavanje.000 muznih grla.Sdredstvima ostvarenim u privatizaciji.Donacije.- 1. 20 ţitnih kombajna/samohodnih.800 muznih krava ili 10 grla po farmi.015 govedarskih farmi biti će 2. U okviru programa razvoja poljoprivrede neophodno je voditi raĉuna o racionalnom korištenju i ĉuvanju prirodnih resursa iz ove oblasti (u pogledu zemljišta.kako u pogledu poljoprivredne proizvodnje. . Na 400 farmi za proizvodnju mlijeka bit će ukljuĉeno 2.voća. . .Aktivnošću mikrokreditnih banaka. 1 savremena laboratorija za ispitivanje kvaliteta mlijeka.

proizvodnja hrane bude organizovana po zahtjevima unutrašnjeg i vanjskog trţišta, da se promocija zapošljavanja seoskog stanovništva odvija po programu smanjenja siromaštva,da jaĉanje poljoprivrednih gazdinstava bude usklaĊena sa resursima za preradu poljoprivrednih proizvoda,da se jaĉa konkurentska i profitabilna sposobnost ovih poljoprivrednih proizvoĊaĉa , te da se radi na jaĉanju poljoprivrednih institucija na lokalnom nivou. U okviru ovog programa neophodno je sagledati promoviranje sajamskih manifestacija,ekoturizma,i sliĉno. 6.8. Program izgradnje bezcarinskih zona sa aspektom na regionalni znaĉaj Zbog neiskorištenosti postojećih prostora drţavnih firmi idealna mogućnost bi bila organizacije bezcarinske zone npr. prostor dijela TŢP-a novi pogon ulaganjem vlastitih sredstava društvenog karaktera općina USK-a, USK-a, koncesijom od strane domaće privrede ili privrede iz vana. Na ovaj naĉin bi se izbjegla ogromna procedura posebno kod tzv. Long poslova: prerada, dorada, kompletiranje, uvoza roba, a poseban efekat bi bio zapošljavanje radne snage obzirom na godine starosti, kroz rad obrazovanje radnika, primjena savremenih tehnologija, novih naprednih saznanja i sl. Za ostvarivanje ovog programa neophodna je angaţiranost šire društvene zajednice: općina, kantona, federacije i BiH. 6.9.Program infrastrukturnog povezivanja općine Policentriĉni razvoj podrazumijeva razvijenu infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i nabavke roba, te pruţanja usluga. Zbog toga je neophodno definisati saobraćajne koridore USK-a i BIH koji će dalje vezivati lokalnu putnu mreţu i stvoriti preduslove za ulaganje u grad i zonalne centre. Za sada je sigurna izgradnja brze ceste koja ide od Mihaljevca prema drţavnom graniĉnom prijelazu Izaĉić, a u prostorno planskoj dokumentaciji i općine i USK-a planirana je takoĊe brza cesta od Velike Kladuše preko Cazina Bihaća, Sanskog Mosta i dalje. Istovremeno će se nastojati asvaltirati 50% neasvaltiranih lokalnih puteva po prioritetima koje će odreĊivati Općinsko vijeće savke godine, a po prijedlogu Komunalno-stambenog fonda i dio nekategorisanih puteva koji povezuju zonalne centre, kao i ostalih infrastrukturni objekti i komunalne usluge u sklopu razvoja grada i zonalnih centara.

6. 10. Program izgradnje zaobilaznice grada Cazina Osjeća se velika potreba izgradnje zaobilaznice na putnom pravcu Bihać-Velika Kladuša zbog sve većeg naseljavanja uz postojeći magistralni put Mihaljevac – Ćoralići koji je nemoguće proširiti i osposobiti za normalan protok saobraćaja u tranzitu, kao i u lokalnim okvirima. Postojeća trasa magistralnog puta bi se mogla pretvoriti u poslovnu zonu male privrede i trgovine s obzirom na već postojeći veliki broj poslovnih i poslovno-stambenih objekata. Izgradnjom nove zaobilaznice otvaraju se nove mogućnosti brzog protoka saobraćaja, smanjenja guţvi na postojećem putu, lociranje i izgradnja industrijske zone i zone male privrede kao i izmještanje postojeće proizvodne privrede iz urbanog podruĉja uz ovu zaobilaznicu.

86

Ovim projektom se otvaraju mogućnosti angaţmana domaćih kamenoloma, asvaltne baze, prevoznika i graĊevinske operative što bi rezultiralo novim zapošljavanjem. Magistralne puteve finansira Federalna direkcija za ceste i općina Cazin u ovaj projekat nebi morala ulagati vlastita novĉana sredstva, ali bi mogla pomoći brţem ostvarenju ovog projekta blagovremenim administrativnim opsluţivanjem projekta.

6.11. Program osnivanja kreditno-garantnog fonda Poĉetnici u biznisu kao i brojna mala i srednja preduzeća susreću se sa specifiĉnim barijerama, koje se ogledaju u oteţanom pristupu kapitala za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa. Najĉešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su još uvjek banke, koje obiĉno pri odobravanju kredita za poslovanje koriste dva osnovna kriterija: finansijsku sigurnost ulaganja i sposobnost traţioca da obezbjedi zalog / hipoteku. Sama prezentirana finansijska sigurnost ulaganja nije dovoljna. Te traţilac kredita mora obezbjediti kvalitetan zalog / hipoteku zadovoljavajuće vrijednosti. Ĉesto poĉetnici i mala i srednja preduzeća nisu u mogućnosti da zadovolje zahtjeve banaka u obezbjeĊivanju adekvatnih zaloga, te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno – garantni fondovi se javljaju kao instrumenti za smanjenje barijera u pristupu finansijskim sredstvima koje nude banke. Mehanizam njihovog funkcionisanja je uvijek isti. Ako poĉetnici ili mala i srednja preduzeća ne mogu obezbjediti adekvatne zaloge, zalog se obezbjeĊuje garancijom od Kreditno-garantnog fonda. Kreditno – garantni fondovi mogu biti formirani kao razliĉite pravne strukture. Mogu biti formirani i kao dio postojećeg pravnog lica i voĊeni od strane: fondacija, udruţenja, ekonomske organizacije bazirane na principu ĉlanstva, društva sa ograniĉenom odgovornošću ili akcionarskog društva. MeĊutim, u svakom od navedenih sluĉaja Fond mora raspolagati sa likvidnim kapitalom, na kojem će se bazirati izdavanje garancija za poduzetnike kod finansijskih institucija, kako bi zadovoljili traţene uslove zaloga za odobravanje kredita. Sam kreditno-garantni fond, kao organizacija, uspostavlja saradnju sa bankama, sa kojima dogovara najpovoljnije uslove za prihvatanje garancije kao zaloga za kredit, što se odnosi na: multiplikator kapitala fonda, maksimalnu pokrivenost obaveza traţioca, maksimalnu vrijednost kredita za koju se moţe garantovati, period otplate, kamatnu stopu kredita, iznos provizije i procedure procjene zahtjeva. Kako kreditno – garantni fondovi smanjuju rizik otplate kredita, kamatna stopa moţe biti dogovorena sa bankama na niţim nivou od postojeće stope. Uspostavljanje kreditno-garantnih fondova uvijek pruţa slijedeće pogodnosti: Lakši pristup vanjskim izvorima kroz bankarske sheme za poĉetnike u biznisu mala i srednja preduzeća, što omogućava ubrzanje srednjoroĉnih i dugoroĉnih investiciono – orijentiranih projekata. Smanjenje bankarskog rizika i kreiranje uslova za izdavanje većeg broja srednjoroĉnih i dugoroĉnih kredita. Smanjenje troškova otplate, zahvaljujući smanjenju nivoa rizika kreditiranja:

-

87

Razvoj sektora malih i srednjih preduzeća (pokretanje novih preduzeća, jaĉanje finansijske pozicije postojećih preduzeća, kreiranje novih radnih mjesta, stimulisanje izvoza i dr.). Kada se lokalni ili regionalnio kreditno-garantni fond jednom uspostavi i dokaţe operativnim i efikasnim, moţe se realno oĉekivati dodatna podrška od strane vlade ili donatora kroz razliĉite programe pomoći. 6.12. Program vodosnabdijevanja općine Cazin Osnovni preduslov za zdravlje graĊana je kvalitetan sistem vodosnabdijevanja sa kvalitetnom vodom. I ako je veći dio općine Cazin kvalitetno riješen snabdijevanjem vodom ipak je ostao sjevroistoĉni dio općine koji je riješen sa lokalnim vodovodima malog kapaciteta i sumnjive kvalitete vode, i sveobuhvatnom analizom stanja u oblasti vodosnabdijevanja došlo se do slijedećeg: - okonĉanjem zapoĉetih aktivnosti na realizaciji projekta vodosnabdijevanja sjeveroistoĉnog dijela općine Cazin obezbijedit će se funkcioniranje jedinstvenog vodovodnog sistema na cijelokupnom podruĉju općine Cazin. Stanovništvo koje je pitku vodu dobivalo iz lokalnih vodovoda, na ovaj naĉin imati će redovno snabdijevanje dovoljnim koliĉinama vode za piće zadovoljavajućeg kvaliteta. Da bi se okonĉao zapoĉeti proces potrebo je obezbijediti dovršetak izrade investicionotehniĉke dokumentacije i implementaciju projekta. - Izrada projektne i ostale dokumentacije za buduće investicije u vodosnabdijevanju. - Izvorišta Vrelo: Zahvatanje izvorišta sa kojeg bi se voda pumpala do rezervoara Mihaljevac. - Izvorište Mlakulja: Zahvatanje vode i pumpanje u rezervoar koji bi bio lociran na Skularevom brdu i iz kojeg bi gravitaciono voda trebala da se poveţe u Ćehićima sa vodovodom Mutnik (koji je sada preopterećen, a naroĉiti problemi u vodosnabdijevanju nastupili bi pokretanjem privrede – kompleksa «purana»), i ovo je poslije Ljubijankića najprioritetnija investicija u vodosnabdijevanju općine Cazin. Smanjenje gubitaka

Fiziĉki gubici: U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera za smanjenje fiziĉkih gubitaka na vodovodnoj mreţi i obezbjeĊivanje kvalitetnijeg napajanja potrošaĉa pitkom vodom sa postojeće mreţe, neophodno je snimiti stanje odnosno izvršiti identificiranje problema (uska grla i nedostaci na postojećem vodovodnom sistemu). To bi bio osnov za izradu konkretnih projekata rekonstrukcije i utvrĊivanje prioriteta.

Administrativni gubici: - Zamjeniti sve neispravne vodomjere, kao i vodomjere starije od 5 godina. Ušteda el.energije: Uspostavljanje III faze telemetrijskog sustava, ĉime se moţe uticati na smanjenje utroška el.energije i bolje praćenje sistema, te ugradnja kompenzatora za reaktivnu energiju i strujne udare. Obezbijediti punu zaštitu postojećih vodnih resursa. 88

-

te Ljubijankići. kao presudnog faktora ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Da bi ostvarila kvalitetna zaštita raspoloţivih rezervi pitke vode potrebno je: . posebno pitka voda. Program razvoja ljudskih potencijala Nove okolnosti i globalizacija traţe i novi pristup razvijanju ljudskih potencijala koji se moraju odvijati u više pravaca. Izrada kanalizacionog sustava općine Cazin – I faza (sliv Ĉajin Potok – Mutnica) Pitanje odvodnje otpadnih voda predstavlja jedan od najznaĉajnijih problema sa kojima će se općina Cazin suoĉavati u budućnosti.Edukacija o znaĉaju vode.) .14. razvrstavanje.Izraditi projekte zaštite izvorišta (Dovršiti izradu Projekata zaštite izvorišta Mutnik.Zapoĉinjanje aktivnosti na izradi kanalizacionog sistema na općini Cazin. U ovoj oblasti treba da se usvoje informacione tehnologije i uskladi ponuda i potraţnja radne snage. Program zbrinjavanja otpada i otpadnih voda Zbrinjavanje otpada u svijetu je trenutno najvaţnija stvar za cjelokupno graĊanstvo. npr. . Izraditi Projekte zaštite za preostala izvorišta: Stovrela. naroĉito mladih ljudi.Implementacija projekata zaštite koja predstavlja niz koordiniranih postupaka koje provode: Sluţba urbanizma. i Mlakulja.13. inspekcijske sluţbe. JKP Vodovod. Pajića Potok. 6. . 89 . prilagodljivost obrazovnih institucija potrebama i pravcima razvoja. proizvodnju sirovina od otpada i dobivanja novih proizvoda za potrebe općine i šireg regiona. te stalno osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih. a najvaţniji su : obrazovanje mladih na obrazovnim institucijama. Projektom zbrinjavanja otpada treba planirati ekonomsku upotrebu otpada koja bi donijela. nova zapošljavanja kroz skupljanje. Vignjevići i Tahirovići. pored rješenja problema otpada.Poznato je da su raspoloţive koliĉine vode iz podzemlja ograniĉene i treba ih zaštititi i rezervirati za zadovoljavanje potreba za vodom za piće. . Vrelo. 6. reciklaţu. pojeftinilo zbrinjavanje otpada i razvila kultura odnosa prema otpadu. a samim tim i prirodi. privatnim kapitalom. te kreditnim zaduţenjem općine. Na ovakav naĉin bi se zaštitila ţivotna okolina. te je u cilju rješavanja istog neophodno u planskom periodu uraditi slijedeće: Izrada projektne dokumentacije Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Zapoĉinjanje izgradnje glavnog kolektora sa postrojenjem za preĉišćavanje otpadnih voda. Ostvarenje ovog projekta je moguće uĉešćem graĊana općine.Donošenje Odluka o zaštiti od strane nadleţnog zakonodavnog organa (Općinsko vijeće – Skupština kantona).

.rada i odmora). Horljave. Krivaje. jer savremeni trendovi zahtjevaju novi pristup u ovoj oblasti.Jedan od najvaţnijih projekata je razvijanje menadţment vještina kod mladih ljudi sa stanovišta novih naĉina planiranja. Dobrenice. zaštićuju se: . Pivnice i Šturlave u širini od 50 m.voda. 6. Crnaje. Pregled zaštitnih zona duţ vodotoka: .zelenih površina. 90 . organizovanja. Platnice. Radi zaštite navedenih vodotoka potrebno je: 1.regulacija vodotoka rijeke Mutnice od Rajaka do ušća u rijeku Koranu. U svakom planu odreĊuju se opće i posebne mjere zaštite okoliša općim mjerama obezbjeĊuju se opći uslovi za zaštitu i unapreĊenje svih ili pojedinih vrijednosti sredine putem: Adekvatnog prostornog razmještaja: . . Sankcionisati direktno ulijevanje bez tretmana komunalnih i industrijskih otpadnih voda. 2. ZAŠTITA VODA Mjere zaštite vode utvrĊuju se po odredbama Zakona o vodoma i Zakona o zaštiti voda i pripisa donesenih na osnovu tih zakona. Ĉajinog ptoka.gornji tok rijeke Mutnice od Trstovaĉkog mosta proglasiti zonom rekreacije i sporta.15. .djelatnosti koje ugroţavaju okoliš.osnovnih funkcija (stanovanja. Graĉenice.vodotok Radetine. Toplice.regulacija vodotoka Ĉajinog potoka od Trga branilaca do Havina mosta. Semanića potoka. . Posebnim mjerama obezbjeĊuju se specifiĉne zaštite pojedinih vrijednosti sredine u zavisnosti od naĉina i stepena njihove ugroţenosti. .vrijedna prirodna podruĉja i spomenici kulture. Zaštita vodotokova Zaštitne zone duţ vodotoka proteţu se sa obje strane vodotoka u odreĊenoj širini. Izvršiti regulaciju istih sa prioritetima . . zrak i tlo. raĉunajući od obale i to uz cijeli vodotok na teritoriji Općine.infrastrukturnih sistema. kao i jezera u Trţcu. implementacije i kontrole sa naglaskom na timski rad i jaĉanje liderskih sposobnosti. Predpostavka za ovaj zadatak je set zakona iz oblasti zaštite ţivotne okoline po kojima moramo otpoĉeti sa obrazovno-promotivnim sadrţajima kako bi što više razvili svijest graĊana o potrebi provoĊenja preventivnih i sanitarnih mjera na zaštiti ţivotne okoline. Korane i Mutnice u širini od 100 m. Program zaštite ţivotne sredine Ovaj program spada meĊu najznaĉajnije programe. . a do poĉetka tih radova potrebno je izvršiti ĉišćenje i regulaciju dijela vodotoka pored naselja Slatina kao potencijalnog izvora zaraznih bolesti i ugroţavanja zdravlja i ţivota stanovništva.vodotok Une.

10 m uz nekategorisane puteve. . uzorke uzimati dva puta godišnje.oĉuvati postojeće i podizati nove komplekse šuma pitomog kestena. od buke.. U cilju unapreĊenja šuma i šumskog zemljišta potrebno je: .20 m uz lokalne puteve.ureĊivati i ĉistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko . izbora goriva itd.zaustaviti dalju degredaciju šuma eliminisanjem faktora degredacija (erozije. ZAŠTITA ZRAKA Mjere zaštite zraka provode se po odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisima donesenim na osnovu tih zakona. poţari. pošumljavanjem goleti. .podizati zaštitne zone i pojaseve zelenila u naseljima.40 m uz regionalne puteve. . bolesti drveća itd). Izvršiti fiziĉko . posebno u blizini naselja i industrijskih pogona. . Radi zaštite sredine od negativnih uticaja saobraćaja treba obrazovati zelene zaštitne pojaseve sa svake strane raĉunajući od spoljne ivice putnog pravca u širini od: .privrednim osnovama. potrebno je upravljati šumama na naĉin da se oĉuvaju autohtone šumske zajednice u skladu sa vaţećim zakonima i propisima.povećati udio ĉetinarskih šuma. nekontrolisane sjeĉe.60 m uz magistralne puteve.hemijsku i mikrobiološku analizu vode. a uzorke uzimati na izvoru ili na ulazu u podruĉje općine. . ZAŠTITA TLA Zaštita šuma Obzirom na polivalentnu ulogu šuma. Da bi se ostvarila zaštita vodotoka. vibracija i radijacije provoditi po odredbama Zakona o zaštiti okoliša.sankcionisati spaljivanje otpada. uz saobraćajnice i oko industrijskih objekata koji ispuštaju štetne materije u zrak. . srednjem toku i ušću ili na izlazu sa podruĉja općine. regulacijom visine dimnjaka. degradiranih šuma. U narednom periodu potrebno je izvršiti identifikaciju stvarnih i potencijalnih zagaĊivaĉa zraka te: . 91 . Zaštitu od prašine. Zaštitne zone izvorišta Potrebno je donijeti odluke o širini zaštitnih zona za sva izvorišta na podruĉju općine. .povećati površine pod šumama. te reţime zaštite. izvorišta pitke vode i cjelokupne ţivotne sredine u narednom periodu potrebno je što je prije moguće realizovati projekat kanalizacione mreţe sa sistemom za preĉišćavanje.izvršiti ograniĉavanje štetnih emisija ugradnjom filtera. .3. ĉistina. .

potrebno je zaštititi i poljoprivredno zemljište. .Zaštita zemljišta Osim zaštite šuma. zraka i tla. U cilju zaštite okoline: vode.smanjenjem agrotehniĉkih sredstava koja oneĉišćuju tlo (pesticidi. . ZAŠTITA PRIRODNIH PODRUĈJA I SPOMENIKA KULTURE Kao vrijedna prirodna podruĉja treba zaštititi: . . Zaštititi i po mogućnosti izvršiti sanaciju spomenika kulture po odredbama vaţećih zakona iz ove oblasti.Dubrave (ĉetinarska šuma). Obzirom da je u narednom periodu u planu izgradnja deponije otpada na nivou Kantona. .sliv potoka Dobrenice od izvora do ušća. umjetno gnojivo i sl). .rijeku Koranu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. . te osposobiti komunalno preduzeće da ukljuĉi što veći broj stanovnika kao korisnike komunalnih usluga.da se ponor Horljave proglasi ekološkom zonom sa reţimom zaštite.poboljšati kvalitet poljoprivrednog zemljišta. .rijeku Mutnicu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine. . na podruĉju naše općine potrebno je izgraditi pretovarnu stanicu sa reciklaţom. . posebnu paţnju treba obratiti na sve veće koliĉine komunalnih (kućnih. .rijeĉicu Pivnicu.obezbjediti zaštitu zemljišta od nekontrolisanog iskorištavanja mineralnih sirovina itd. 92 .rijeku Unu sa obalom duţ cijelog toka na teritoriji općine.sprijeĉiti nelegalnu gradnju na poljoprivrednom zemljištu. ugostiteljskih) i industrijskih otpadaka koji se odlaţu najĉešće na divljim deponijama ĉime postaju opasnosti za ĉovjeka i okolinu.

Šefovi sluţbi općinske uprave za dijelove Strateškog plana koji se odnosi na njihove resore. Neophodno je formirati struĉne timove za pojedine oblasti koji će doprinijeti implementaciji Strateškog plana. Za realizaciju Strateškog plana odgovorni su: Naćelnik općine Cazin za cjelokupan Strateški plan. U svrhu praćenja. Pri izradi kontrolnih mehanizama treba utvrditi jasne vidove kontrole provoĊenja po nivoima odgovornosti za implementaciju kroz utvrĊivanje odgovornosti. prikupljanja informacija i njihove distribucije kao i naĉine na koji će Strateški plan njegova primjena i kontrola provoĊenja biti prezentovana javnosti.kontrola promjena u lokalonoj upravi i u drugim subjektima koji uĉestvuju u implemantaciji. nevladine organizacije i druga udruţenja graĊana. u sistemu komunikacija i naĉina ponašanja. a posebno selekciju kljuĉnih faktora koji su dominantni za uspješnu implementaciju ili za uporeĊivanje prijedloga za korektivne aktivnosti. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA Prihvatanjem vizije. rokove i naĉin informisanja. odnosno kontrole realizacije Strateškog plana primjenjivat će se slijedeći oblici kontrole: . Potrebno je istovremeno obezbjediti prikupljanje i selekciju informacija. Svakodnevnu kontrolu vršit će implementatori. Agencija za razvoj općine Cazin Odbor za planiranje i razvoj općine kojeg je imenovalo općinsko vijeće. a naĉelnik općine će redovno vrišiti ocjenu realizacije i o tome jednom godišnje izvještavati Općinsko vijeće općine Cazin. Pored ovoga naĉelnik općine Cazin donijeće uputstvo i procedure.kontrola tekuće realizacije. njene misije i strateških ciljeva proizlazi da mora doći do promjena u organizacionoj strukturi lokalne uprave. naroĉito u oblasti investicija da bismo izbjegli varljiva mjerila u kontroli i negativne posljedice.7. Naravno najveći kontrolor će biti graĊani u razliĉitim ulogama u okvirima lokalne zajednice. njihovu obradu. 93 . U tom smislu potrebno je ukljuĉiti sve subjekte društvenog ţivota. . kadrovskog osposobljavanja i primjene novih vještina kako bi se stvorila zajedniĉka vrijednosna kultura svih uĉesnika društvenog ţivota u cilju realizacije strateških ciljeva. identifikaciju. U procesu implementacije mora se jasno definisati razuman rok.

2004.promovisati potrebu razvoja privatnog poduzetništva u okviru lokalne zajednice.izvještavati o aktuelnim dogaĊajima i isticati pozitivne primjere. Da bi se ubrzala implementacija ovog plana i njegovo medijsko predstavljanje neophodno je: . U tom smislu. Time će se obezbjediti i javnost rada u provoĊenju strateškog plana. traţila rješenja za pojedine probleme.05. U fazi usvajanja Strateškog plana neophodno je putem javnih rasprava i sredstava javnog informisanja omogućiti uĉešće graĊana u upoznavanju sa Strateškim planom. sigurnog i podsticajnog ţivotnog okruţenja. neophodno je pronaći naĉine za motivisanje graĊana općine Cazin u procesu provoĊenja istog u prvom redu kroz programe popularizacije koji znaĉe vidljive pomake u stvaranju sredine kvalitetnog. inicirale rasprave o razvoju i povezala dimenzija sadašnjosti i budućnosti. Da bi se što uspješnije sproveo Strateški plan razvoja. . Strateški plan predstaviti na općinskoj web stranici. U fazi implementacije stalno obaviještavati javnost o naĉinu realizacije Strateškog plana. MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I JAVNOST U cilju podrške realizaciji Strateškog plana razvoja neophodno je saĉiniti plan medijskog predstavljanja Strateškog plana i njegove vaţnosti za ukupan razvoj općine Cazin. pokretale akcije. Cazin 27. O svakom realizovanom programu i projektu iz Strateškog plana razvoja. Prilozi i emisije u medijima moraju biti aktuelni i dinamiĉni.8. Po mogućnosti izvršiti i prijevod Strateškog plana na engleski jezik.godine ODBOR ZA PLANIRANJE I RAZVOJ OPĆINE CAZIN 94 . sa ciljem da svi zainteresirani mogu davati svoje prijedloge. mišljenja i sugestije. priloge treba ureĊivati tako što bi se aktuelni dogaĊaji komentarisali. obaviještavati graĊane općine Cazin o toku realizacije i eventualnim teškoćama. sistematiĉni i raznovrsni.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->