You are on page 1of 12

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

Redovne studije Smjer Inenjering informacionih tehnologija

Predmet Projektovanje informacionih sistema

DSS
(seminarski rad)

Student Aleksandar kori, 19 09 / RIT

Predmetni nastavnik Prof. dr Branko Latinovi

Sadraj

Uvod.............................................................................................................................................................. 3 1. Proces donoenja odluke ....................................................................................................................... 5 1.1 1.2 1.3 1.4 2. Faza inteligencije .......................................................................................................................... 5 Faza dizajna .................................................................................................................................. 5 Faza selekcije ................................................................................................................................ 5 Implementacija .............................................................................................................................. 6

DSS (Decision Support Systems) .......................................................................................................... 7

Zakljuak .................................................................................................................................................... 11 Literatura ..................................................................................................................................................... 12

Uvod
Informacioni sistemi za podrku odluivanja ili DSS (Decision Support Systems) vezani su za nastanak i razvoj programskih jezika etvrte generacije i generatora aplikacija. Osnovna ideja ovih informacionih sistema je da korisnik u interakciji sa izlaznim informacijama iz informacionog sistema donosi odluke. DSS pomae onima koji odluuju, da koriste podatke i modele kako bi rijeili nestrukturirane i slabostruktuirane podatke. Autor Tierauf, DSS definie kao sistem koji donosiocu odluke omoguuje kombinaciju linog prosuivanja sa raunarskim izlazima u aktivnom korisnikom interfejsu sa mainom, pruajui korisne informacije za proces odluivanja. Geriti koncept DSS tretira kao efikasnu mjeavinu ljudske inteligencije, informacione tehnologije i softvera, koji su u bliskoj interakciji kako bi rijeili kompleksne probleme. Razvoj sistema za podrku odluivanju vezuje se za 60 - e godine prolog vijeka kada se poelo sa definisanjem strukturnih izvjetaja. Znaajnija istraivanja sistema za podrku odluivanja vre se 70 - ih godina prolog vijeka, kada se pojavljuje veliki broj radova iz ove oblasti. Ve krajem 70 ih godina dvadesetog vijeka pojavljuje se MDS (Management Decision Systems), a u 80 im godinama razvijaju se sistem grupnog odluivanja ili GDSS (Group Decision Support Systems), izvrni informacioni sistemi ili EIS (Executive Information Systems) i ekspertni sistemi ili ES (Expert Systems). Prva meunarodna DSS konferencija odrana je 1981. godine (Austin, Texas) i okupila je oko 300 proizvoaa, istraivaa i korisnika DSS a. Sva istraivanja se uglavnom svode na to da je DSS interaktivni kompjuterski bazirani sistem koji pomae donosiocima odluke da koriste podatke i modele (u poslednje vrijeme se sve vie govori o znanjima) pri rjeavanju nestruktuiranih (polustruktuiranih i slabo struktuiranih) problema. Devedesetih godina prolog vijeka pojavljuju se sistemi skladita podataka ili DW (Data Warehouse) sa sistemom iskopavanja podataka ili DM om (Data Mining), potom Intranet i interaktivno analitiko procesiranje ili OLAP (On Line Analitical Processing). Svako odluivanje poinje uoavanjem problema. Problemom se smatra svaka situacija u kojoj se neko sadanje ili dato stanje treba promjeniti, jer onakvo kakvo jeste zbog neeg ne zadovoljava. Odluivanje predstavlja izbor jedne ili vie alternativa koja e obezbjediti postizanje cilja. Potrebno je uoiti dvije kritine situacije koje prethode odluivanju, a to su: nastajanje problema i uoavanje problema. Kvalitet i brzina reagovanja na nastali problem, kao i ostale faze procesa odluivanja zavise od psiholokih karakteristika donosioca odluke, ali i od vrste problema, sloenosti, struktuiranosti i dr.

DSS treba da obezbjedi menaderu vremenski odgovarajuu informaciju koja e biti tana, relevantna i kompletna. DSS mora da prikae informaciju u adekvatnoj formi, lakoj za razumijevanje i upravljanje. Ta informacija moe biti rezultat ili moe biti prikupljena sa spoljanjih izvora. Menader eli pravu informaciju, u pravo vrijeme i u pravoj formi. DSS se koristi za slabo struktuirane probleme. Osnovni razlog zbog kojeg se oni preteno koriste na viim nivoima odluivanja, jeste taj, to su nii nivoi odluivanja suoeni sa bolje struktuiranim problemima, pa su u prilici da koriste egzaktne, kvantitativne metode, koje su jednostavnije za primjenu i daju jednoznane rezultate. Svrha DSS a je da podri, a ne da zamijeni donosioca odluka. Kako je DSS namijenjen odluivanju, on pokuava da integrie menadment i tradicionalne funkcije obrade podataka, znai, DSS sadri algoritme logikih i racionalnih procesa putem kojih klasifikuje, uporeuje i formira informacije za odluivanje. DSS se moe definisati i kao informacioni sistem koji ispunjava potrebe stratekog odluivanja. Meutim, on treba da podrava donoenje odluka na svim nivoima odluivanja. Zbog toga je najcjelishodnija izgradnja distribuiranih DSS ova sa pristupom svim potrebnim informacionim resursima. Ovakav pristup omoguava postepeno dodavanje novih komponenti DSS a koje e se uklopiti u postojee sisteme. U tom smislu osnovu DSS a ine programi koji pristupaju analitikim bazama podataka (skladita podataka) i izvlae iz njih sintetiku informaciju u obliku i formatu kakav je potreban za dati nivo odluivanja. Dio podataka za formiranje baze DSS a moe se koristiti iz spoljnih izvora ili specijalizovanih datoteka. Ovo je naroito karakteristino za najsloenije strategijske informacije koje prua DSS.

1. Proces donoenja odluke


Sam proces odluivanja iniciran je uoavanjem problema ili situacije u kojoj se neko stanje treba promijeniti u cilju zadovoljavanja poslovnih procesa. Prema amerikom nauniku Herbertu Simonu, proces donoenja odluka ukljuuje 3 + 1 fazu, a to su: inteligencija, dizajn, selekcija (izbor jednog pravca akcije) i faza implementacije, koja je kasnije dodana.

1.1 Faza inteligencije Faza inteligencije se odnosi na postavljanje i to preciznije definisanje problema tj. definisanje situacije koja zahtjeva donoenje odluke, identifikaciju i definisanje problema. Kada je problem otkriven, radi se na njegovoj lokaciji i definisanju nivoa prioriteta, daje se odgovor na kljuno pitanje, a to je kome problem pripada? Faza inteligencije zavrava preciznim definisanjem problema.

1.2 Faza dizajna Faza dizajna obuhvata istraivanje, razvoj i analizu moguih pravaca aktivnosti. Postavljanje modela podrazumijeva konceptualizaciju problema i njegovu apstrakciju na matematiko numeriki i / ili simboliki model. Definiu se ulazne veliine, izlazne veliine i relacije meu njima.

1.3 Faza selekcije Faza selekcije ili izbora ukljuuje pretragu moguih pravaca aktivnosti, kao i ocjenu nalaenja odgovarajue alternativne akcije. Pretraga mogunosti aktivnosti moe se zasnivati na: analitikim tehnikama,
5

pretraivanju naslijepo (blind search) i heuristici (nauci o modelima i principima nalaenja novog).

1.4 Implementacija Faza implementacije je naknadno dodana. Implementacija predloenih rjeenja predstavlja zakljunu fazu procesa donoenja odluka. Ova faza obino zahtjeva dosta vremena i ima najmanje izgleda za uspjeh.

2. DSS (Decision Support Systems)


Sistemi za podrku odluivanju (Decision Support Systems), nosiocima odluivanja obezbjeuju kontrolu nad podacima, pristup analitikim alatima i mogunost komuniciranja sa ostalim nosiocima odluivanja. Osnovne komponente sistema za podrku odluivanju su podsistemi za upravljanje podacima, modelima i znanjima i podsistemi korisnikog interfejsa. Decision Support Systems su nadogradnja vie razliitih disciplina i zasnovani su na teoriji odluivanja. Sistemi za podrku odluivanju obino se definiu kao informacioni sistemi koji se izgrauju da bi donosiocima odluka pomogli u rjeavanju slabo strktuiranih problema odluivanja. Njihov osnovni cilj je da obezbjede kvalitetne informacije za proces odluivanja radi poveanja efikasnosti odluivanja. Izmeu menadment informacionih sistema i DSS - a ima slinosti i razlika. Menadment informacione sisteme kreirali su strunjaci sa tehnikim iskustvom, informatiari. Decision Support Systems bazirani su na procesu odluivanja, kao i na informatikim strunjacima i menaderima. Specifini sistemi za podrku odluivanju podrazumijevaju hardware i software koji omoguavaju donosiocima odluka rjeavanje specifinih skupova meusobno povezanih problema odluivanja. U alate sistema za podrku odluivanju spadaju hardverski i softverski elementi koji omoguavaju izgradnju specifinih sistema za podrku odluivanju i generatora sistema za podrku odluivanju, a obuhvataju programske jezike specijalne namjene, kao i druge aplikacije. Decision Support Systems utiu na sposobnost upravljakog odluivanja, unaprijeuju efektivnost i efikasnost procesa odluivanja, pomau kod definisanja i rjeavanja problema, olakavaju interpersonalne komunikacije. Oni ne zamjenjuju menadere u donoenju odluka, ve im pruaju podrku kod odluivanja. Osnovni podsistemi sistema za podrku odluivanju su: podsistem upravljanja podacima, podsistem upravljanja modelima i podsistem upravljanja dijalogom.

Drugi IS organizacije

Podsistemi Interni podaci Upravljanje podacima Upravljanje modelima

Eksterni podaci

Upravljanje dijalogom

Korisnici i zadaci
Slika 1: Podsistemi DSS - a

Upravljanje podacima i dijalogom postoji i kod drugih vrsta upravljakih informacionih sistema, pa se moe rei da sistemi za podrku odluivanju nastaju dogradnjom upravljakih informacionih sistema podsistemom upravljanja modelima. Podsistem upravljanja modelima, u sinergiji sa primjenom mikroraunara, raunarskih mrea i softvera za podrku dijaloga ovjek raunar, omoguio je donosiocima odluka modeliranje raznih problema odluivanja. Korisnik koji koristi DSS moe da uprosti model odluivanja tamo gdje je to mogue. Dakle, sistemi za podrku odluivanju predstavljaju u rukama menadera alat koji e im omoguiti da realizuju primarne ciljeve definisane stratekim planom. Karakteristike DSS - a su: usmjerenost na zadatke koji zahtjevaju prosuivanje menadera, akcenat je na manipulaciji sa podacima, menaderi direktno pristupaju podacima i poznaju ambijent odluivanja, a oslanjaju se na sopstveni sud i akcenat je na efektivnosti i efikasnosti.

Veoma je vano da DSS menaderu pravovremeno obezbjedi informaciju koja treba da bude tana, relevantna i kompletna. Informacija, koja moe biti rezultat unutranjih ili spoljanjih izvora, treba da bude u odgovarajuoj formi, laka za razumijevanje i upravljanje. Osamdesetih godina prolog vijeka poeo je da se razvija sistem za grupnu podrku odluivanju ili GDSS (Group Decision Support Systems). Praktina realizacija GDSS - a zove se elektronsko voenje sastanka, gdje EMS (Electronic Meeting System), predstavlja softverski sistem za podrku grupnom odluivanju upotrebljavajui ne samo informacionu tehnologiju, ve i visoko sofisticirane metode u donoenju odluka, komuniciranju i rjeavanju problema. DSS podrava sve faze u procesu odluivanja, od faze definisanja problema, preko faze projektovanja i faze izbora pa do faze implementacije. Dizajn i struktura podsistema upravljanja zavisi od: prostorne dislociranosti donosioca odluka: svi su na istom mjestu ili ne, vremenske udaljenosti donosioca odluka: svi uestvuju istovremeno ili ne, stepena centralizacije odluivanja: vii ili nii stepen decentralizacije i stepena saradnje donosioca odluka.

DSS alati mogu biti prosti kada koriste iste baze podataka, i sloeni gdje se koriste neke tehnike vjetake inteligencije. Strategijsko upravljanje za najvii menadment nivo podrava postavljanje ciljeva, izbor strategije, definisanje vizije i misije, razvoj planova i politika. Za srednji nivo menadmenta upravljaka kontrola podrava efektivno i efikasno koritenje resursa organizacije i prua podrku pojedinim funkcionalnim podrujima. Najnii nivo menadera koristi DSS koji podrava uspjenu realizaciju operativnih planova i programa. Integracija raznovrsnih platformi je glavni cilj dananjeg elektronskog poslovanja. Na sledeoj slici prikazano je da se DSS paketi mogu izvoditi na razliitim raunarskim platformama i da se mogu integrisati sa izvorima podataka korporacije, ukljuujui relacione baze podataka, Data martove i skladita podatka.

Internet

Intranet

Extranet

Korporacijski informacioni portal Gateway Korporacijski informacioni korisniki interfejs

Agenti pretraivanja

DM OLAP Data Mining

DSS ta ako modeli Senzitivni modeli Goal seeking modeli Optimizacioni modeli

KM Knowledge Management

Funkcije upravljanja bazom podataka

Data Mart

Operacione baze

Druge poslovne apliakcije

Analitike baze

Baze znanja

Slika 2: Informacioni portal korporacije i DSS

10

Zakljuak
Sistemi za podrku odluivanju razvijaju se ve dui niz godina. U samim poecima razvoja pojedini oblici nisu bili primjenjivi u praksi. S razvojem tehnologije i teorije odluivanja pojavljuju se i nova praktina ostvarenja i primjene sistema. Razvoj globalne mree (Internet) i veba posebno je utjecalo na irenje sistema zbog mogunosti koritenja online baza podataka i udaljenih web dokumenata. U velikim poslovnim okolinama donoenje kvalitetnih odluka zahtjeva usporednu analizu velike koliine informacija. Savremene poslovne okoline su opremljene razliitim oblicima informacionih sistema kao to su upravljaki, transakcijski ili sistemi za podrku poslovanju. Ti sistemi sadre velike koliine informacija o poslovanju u digitalnom obliku te se mogu iskoristiti za unaprjeenje cjelokupnog poslovanja. Neispravno koritenje ili ignorisanje ovih informacija esto vodi gubicima u poslovanju ili ak zatvaranju firme u potpunosti. Sistemi za podrku odluivanju namijenjeni su za pruanje pomoi menaderima prilikom donoenja odluka. Svrha sistema nije automatizacijom donoenja ukloniti menadere niti menaderima ponuditi rjeenja problema. Osnovna svrha sistema je sluiti kao pomono sredstvo menaderima. Prvi cilj sistema je integrisati podatke o poslovanju firme i predoiti ih menaderu na odgovarajui nain. Ovisno o vrsti menadera sistem podatke prikazuje na razliit nain. Drugi i bitniji cilj sistema je omoguiti istraivanje i analizu uinka pojedinih odluka na cjelokupno poslovanje. Na taj nain menaderi mogu vidjeti uzrono - posljedine veze u poslovnim procesima i donijeti kvalitetnije poslovne odluke.

11

Literatura
INFORMACIONI SISTEMI, prof. dr Branko Latinovi, Panevropski Univerzitet APEIRON Banja Luka, 2006. godina UPRAVLJANJE POSLOVNIM INFORMACIONIM SISTEMIMA, doc. dr Gordana Radi, Panevropski Univerzitet APEIRON Banja Luka, 2009. godina
http://www.zpr.fer.hr, http://www.zpr.fer.hr/zpr/LinkClick.aspx?fileticket=Unr1T9xSZI0%3D&tabid=78&mid=630&lang uage=en-GB, 26. 01.2012.

12

You might also like