P. 1
Ivana Seminar Ski Iz Razvoja-2003

Ivana Seminar Ski Iz Razvoja-2003

|Views: 198|Likes:
Published by ivanapg

More info:

Published by: ivanapg on Mar 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/16/2014

pdf

text

original

RAZVOJ DJETETA

OPSTE TELESNE KARAKTERISTIKE U RANOM POSTNATALNOM

PERIODU I NJIHOV RAZVOJ
Period prve godine zivota predstavlja period najintezivnijeg rasta kod djece,I vazi da dete nikad vise toliko ne poraste.Sto se tice novorodjenceta ono se od starije djece I odraslih razlikuje kako po tjelesnim karakteristikama,tako I po drugim osobenostima ukljucujuci umni razvoj. Medjutim novorodjence manifestuje sve karakteristike bioloskih organizama,a jedna od njih(I najvaznija) je homeostaza,pomocu koje organizam odrzava ravnotezu bioloskih funkcija I prilagodjavanje na uslove sredine.Homeostaza zavisi od funkcija neuroendokrinog sistema I kao stalnost organskih funkcija povecava se godinama. VISINA,TEZINA I SKELET DO PRVE GODINE ZIVOTA Satrost 2 mjeseca 4 mjesca 6 mjeseci 8 mjseci 10 mjeseci 12 mjeseci Tezina 3.5kg 4kg 5kg 6kg 7kg 9-10kg visina 52cm 55cm 58cm 62cm 65cm 70cm

Skelet djece u ranom postnatalnom periodu se razlikuje veoma od skeleta odraslog covjeka. Glava ,mozak I lobanja:Obim glave na rodjenju iznosi 30-35cm,a do kraja prve godine se povecava do 40cm.Na rodjenju kosti lobanje nisu srasle I stvaraju tkz.fontanele koje omogucavaju rast I u duzinu I u sirinu.Fontanele prekriva opna koja se nalazi na temenu na kojoj se nalazi mekana kosa. Izmedju lica I lobanje je zastupljena nesrazmjera ,a vrat se jedva primecuje.Kosti su savitljive I hrskavicave,ruke I noge su kratke,trup je malen,a trbuh srazmerno veci nego kod odraslog covjeka zbog prisutnih masnih naslaga. Zapremina lobanje na rodjenju iznosi 350cm3,a do prve godine vezano sa razvojem mozga,povecanjem broja mozdanih celija,razvicem nervnih puteva I vezivnog tkiva dostize do otprilike 750cm3 -odnosno 750gr tezine mozga.

Misici su slabo razvijeni,maleni I nezni(razvijeniji na rukama),I dete prvo ovlada velikim pa onda malim misicima,sto se ogleda u tome sto najprije ovlada velikim I naglim pokretima.U pocetku je inervacija misica slabo razvijena tako da se desava da dijete jako zategne misice da bi podiglo neki lagan predmet I obrnuto,da se malo napne kako bi dohvatilo neki tezak predmet pri cemu mu on ispadne iz ruke.Dete u pocetku zbog nedovoljno razvijenih psihomotornih sposobnosti zavede velicina predmeta,I ono ocekuje da je mali predmet lak I obrnuto. Koza ruzicasto crvena,na ramenima,usima I ledjima pokrivena neznim dlakama tkz.lanugo. Zubi pocinju da se razvijaju uglavnom u petom mjesecu I to su prvi nestalni zubi-mlecni zubi.Rastenje zuba stvara osecaj bola I nelagodnosti,izaziva gubitak apetita I razdrazljivost kod djece.Najpre se razvijaju sekutici I to,izmedju 6 I 8og mjeseca najpre donji pa gornji sekutici.Izmedju 8 I 12og mjeseca se razvijaju svi sekutici tako da dijete pri kraju prve godine ima najcesce 6 zuba.Pojava zuba ujedno izaziva I potrebu za grizenjem I zvakanjem. Devojcice za razliku od decaka dobijaju prve zube nesto ranije. Kicmeni stub u pocetku ima izgled slova C jer beba lezi,a kad pocne da hoda I sedi kicmeni stub dobija svoj normalni izgled.Prilikom pokusaja hodanja I sedenja kod djeteta se zamaraju misici sto moze da dovede do deformacije kicmenog stuba ukoliko se dijete preforsira. Karlica je u ranom postnatalnom periodu manja nego kod odraslog covjeka I lezi vise vodoravno,I kod devojcica ima srazmerno siri otvor. Grudni kos tek oko godine dana postaje veci od obima glave. Extremiteti su znatno kraci nego kod odraslog coveka.Kako dijete raste noge mu se ispravljaju,a kad dete pocne da hoda stopala koja su do tada bila okrenuta prema unutra okrecu sa na dole,a noge postaju snaznije.Dete ne smije pretjerivati u puzenju,hodanju I stajanju da se ne bi javile razlicite deformacije nogu. ZIVOTNI PROCESI Prvi plac-plac rodjenja je znak jednog zdravog I normalnog djeteta. Disanje kod novorodjenceta je ubrzano u odnosu na kasniji period,narocito u odnosu na odraslog covjeka.Ono udahne u pocetku cak do 50 puta u

minuti,sto se vec posle cetiri nedelje disanje postaje dublje I pravilnije I broj udisaja u minuti se smanjuje do 20 puta.

Sto se tice temperature u pocetku novorodjeno dijete nije bas u stanju da se prilagodi velikim promenama temperature I brzo mu postaje hladno.Uzrok tome je I relativno spora cirkulacija pa je zbog toga I koza crvena,ruke I noge plavkastae I hladne.Znojne zlezde u pocetku omogucavaju zadrzavanje toplote I telesnih tecnosti.Nakon cetvrte nedelje temperature tijela postaje ravnomernija,sto kako dijete biva starije se sve vise usavrsva,a oglada se u tome da dijete sve manje kise I drhti. Sastav krvi kod novorodjenog djteta razlikuje se u donosu na odrasle,po manjem broju krvnih celija, vise leukocita. Srce je srazmerne velicine,u poredjenju sa tijelom vece nego ikadak kasnije,a jetra srazmerno dva puta veca nego kod odraslog covjeka I do kraja prve godine I ona ce udvostruciti svoju tezinu. Srce zbog veoma brzog metabolizama kuca cak 150 puta u minuti,sto se zadrzava do prve godine zivota kao I posle narednih nekoliko godina. VARENJE I ISHRANA U prvoj godini zivota kao I citavoog zivota ishrana je veoma bitan I neophodan factor za pravilan rast I razvoj.Medutim najveci broj istrazivanja pokazuju da je narocito vazna pravilna ishrana u periodu prve godine zivota,I da ta jedna godina pravilne ishrane vredi koliko 10 takvih godina nakon 40te godine zivota. Sto se tice digestivnog sistema u tom periodu da zeludac ima izgled cijevi I poprecan polozaj I malog kapaciteta.U ustima lucenje pljuvacke poraste tek nakon treceg mjeseca I ona olaksava probavu.Njeno lucenje dodatno se povecava u period nicanja zuba.Dete osjeca glad pocev od prvog mjeseca,otprilike 3h nakon obroka upravo zbog malog kapaciteta zeluca. U prvoj godini zivota najuspesniju hranu predstavlja majcino mleko,a nacin hranjenja dojenje. Veoma bitno je da majka doji dijete onda kada je ono gladno. Majcino mleko predstavlja zdravu,toplu, sterilnu hranu koja sadrzi pravilan procenat masti, belancevina, secera,vitamina I materija koje jacaju imunitet.Dakle majcino mlako ima vecu hranljivu vrednost od vjestacke hrane.

U pocetku je dijete uglavnom budno za vrijeme hranjenja . U snu se opravlja od zamora I gubitka snage. SPAVANJE Spavanje je veoma bitan proces u ranom postnatalnom periodu za normalan I pravilan razvoj djeteta.tacnije predstavlja tamelje I prve izvore socijalnosti.Dojenjem se ne zadovoljavaju samo organske potrebe tj.Broj obroka od 7 do 9og mjeseca iznosi 4 puta na dan.tako da najvise vremena u pocetku svog zivota provede spavajuci cak I po 20 casova na dan. Starost djeteta 2-3 mjesec 7-9 mjesec 12 mjesec Broj obroka 5-6 4 3 Kako sva djeca ne jedu podjednako.Kako je dijete starije to se smanjuje I vrijeme koje provodi spavajuci.a krajem prve godine tokom cijelog dana 3 glavna obroka.a isprazni do cetiri puta.Beba je budna onda kada je gladna. Novorodjeno dijete se pomokri I do trideset puta na dan.Sto se tice broja obroka u 2 I 3em mjesecu dijete jede priblizno na svakih 4h odnosno 5-6 puta dnevno. Sposobnost da dijete bude budno razvija se krajem prvog mjeseca.glad vec se uspostavljava veza izmedju majke I deteta. IZLUCIVANJE Kako se rodjenjem promijeni nacin ishrane to se pored procesa varenja desavaju izmene u procesu izlucivanja.dete upoznaje majcino lice stice poverenje.kroz defekaciju I uriniranje.Odvikavanje deteta od prirodne majcine hrane pocinje najcesce sa pojavom prvih zuba I zavrsava se negde oko devetog meseca.pouzdanje I toplinu.ako ga nesto uplasi ili mu dosadjuje ili ako se promijeni temperature.koje je za njega predstavljalo napor novorodjence zaspi.U prvim danima san I budno stanje se ne razlikuju dovoljno I san se prekida na veoam kratko vrijeme.Trzanje I drhtanje djeteta u toku san je vezano sa razvojem njegovog nervnog sistema I zivcanih puteva.Odmah nakon rodjenja.a kako je .niti su sva gladna u isto vrijeme tako u hranjenju odojceta treba biti mudar I uspostaviti odredjen I relativno stalan red u skladu sa potrebama deteta I njegovom zreloscu. Bubrezi sto se tice ranog postnatalnog perioda pred kraj prve godine povecavaju svoju tezinu I usavrsavaju podesavanje gubitka vode I soli.

NERVNI SISTEM U pogledu razvoja kod novorodjenog djeteta najvise zaostaje NS.za rad srca.kicmena mozdina spremna za funkcionisanje. Uslovni reflexi Prvi reflexi koji se javljaju u prvoj godini zivota su reflexi na osnovu hranjenja. vijugama I broju celija isti kao kod odraslog covjeka.Npr.napreduje process mijelizacije.starije vremenski razmaci izmedju sna I obroka postaju veci.centri za podesavanje disanja.Zatim se javlja teznja za postizanjem sve vece ekonomicnosti u radu misica.Medjutim moramo uzeti u obzir da veliki mozak kod novorodjenog djeteta je po obliku.ali ipak nedovoljno formiran I razvijen za obavljanje svih aktivnosti. RAZVOJ RAZLICITIH OBLIKA POKRETLJIVOSTI Do prve godine zivota dete nauci da sedi. Ovaj sistem biva razvijeniji vec pocevsi od cetvrte nedelje zivota.krvotok….Dakle NS odojceta se sastoji od nezrelih celija I razvije se veoma brzo u toku prvih tri do cetiri godine zivota.stoji.Potrebno je da nervne celije dodoatno sazrevaju I razvijaju se.ali ne moze jos uvijek da provodi impulse ka velikom mozgu.I njegov razvoj nastavlja se dalje kroz u postnatalnom periodu. Supkortikalni centri zreli su vec na rodjenju.cesto cak I da hoda I trci. Mala djeca se uglavnom bude burno I uz plac.dok oko godine dana bude se tako sto dozivaju majku ili neku drugu blisku osobu.kao npr.a zatim opruzene I najvise spavaju na desnu stranu.sto utice I na budjenje njegovog dusevnog razvoja.odojce ce prestati da place ukoliko namirise neki prijatan miris .odbacivanjem nepotrebnih pokreta I smanjenjem utrosnje misicne energije.U cilju razvoja pokretljivosti dete treba najpre da ovlada svojim misicima I stekne kontrolu nad njima.cime dobijaju u kvalitetu I oblikuju se njihovi nastavci. Za vrijeme sna kod djeteta bilo u periodu novorodjenceta ili odojceta karkteristican je odredjen polozaj ruku I nogi koje su najprije savijene.puze.odnosno vremenom dolazi do izrazaja teznja da upotrebu velikih misica zameni sa upotrebom manjih.Pre spavanja I pre hranjenja postoje periodi igranja I sve duze je vrijeme budnosti.

Sto se tice odbrambenih sposobnosti kod novorodjenog djeteta one su uglavnom nespecificne.sto pocinje u period 3 I 4og mjeseca.sto je poslo za rukom americkom psihologu Watson-u koji je nadrazio dete elektro-sokom uz jak zvuk od cega se dete uplasilo.Pocev od 4-6og mjeseca dijete nauci I da uspravno drzi glavu I ta sposobnost postepeno raste. POLOZAJ I KRETANJE TELA Prvih tri mjeseca celokupno kretanje djeteta zasniva se na protezanju I ritanju nogama. Pred kraj prve godine dete najvise voli da se igra sa vecim brojem manjih predmeta uzima ih I ispusta.jer ako dete prekrijemo pelenom ono ce reagovati placem.U pocetku dete predmete hvata nespretno citaviim dlanom.experimentisanje I manipulisanje sa njima.opozicija palca.a uspostavlja se izmedju 8 I 9og mjeseca do pred kraj prve godine pokreti postaju spretniji I to je tkz. POKRETI GLAVE Vec posle treceg meseca dijete ima sposobnost da zivahno okrece svoju glavicu istice sve vecu kontrolu nad njenim pokretanjem.nesvesno postojanja druge mogucnosti.mahanju I mlataranju nogama.Vec dijete staro 3 mjeseca usmjerice se na uklanjanje prepreke.dete se uci nadevati imena pojedinim stvarima.Sto je dijete starije do izrazaja vise dolaze upravljeni odbrambeni pokreti. POKRETI RUKU U prvoj godini zivota kod djeteta se javljaju u vezi sa pokretima ruku sledece vjestine: hvatanje.Kasnije osamostaljenjem palca od ostalih prstiju.U periodu do 9og meseca dijete predmete hvata samo jednom rukom.ispustanje predmeta.Za hvatanje prdmeta u pravom smislu rijeci neophodna je saradnja ociju I ruke sto je u pocetku veoma tesko.koji potsjeca na dojenje.I tek pred kraj prve godine postaje svesno toga da u svakoj ruci moze imati po jedan predmet.Za dete je karakteristicno da kako je starije da sve vise ponavlja ona dela koja u njemu izazivaju prijatna osjecanja.dok se krajem prve godine kod deteta javljaju specificno ljudski reflexi tj.sto se postize oko 8-9og mjeseca I pri tome dete vode oci.Vec od cetvrog mjeseca dijete se .ako slucajno povuce kanap I oglasi se zvono ono ce to ponavljati vise puta.npr.Takodje u periodu ranog postnatalnog razvoja kod djeteta se moze oblikovati I reflex straha.sto predstavlja neki rani stepen brojanja.Vec u 3cem mjesecu kod djeteta se razvijaju uslovni reflexi na sve analizatore.

Puzenje je prvi izraz nagona za kretanjem.tako sto mu je trup izdignut I paralelan sa patosom.I predje kroz vise stepena hodanja. Medjutim vec u drugom mjesecu dijete moze da se bez po muke okrene sa boka na ledja.glavu I ramena drzi uspravno.rukama.a moguce je izmedju 8 I 9og mjeseca. Za hodanje je osnovna aktivnost I razvijenost kostanog I misicnog sistema.kao I nervno misicnog mehanizma.cak deset I vise minuta bez velikog zamaranja.dok u sestom mjesecu ukoliko ga postavimo na stomak snazno ce se oduprijeti na ruke I podici na gore. Kada dijete uspravnim hodanjem podigne tijelo poboljsava mu se krvotok.Dete jednu nogu gurne u stranu.Lezeci potrbuske oslanja se na laktove. SEDENJE Da bi dijete moglo da sjedi potrebno je da mu ojacaju misici.Nakon ovoga izmedju 7 I 9og mjeseca dijete pocinje da puze.a podrucje njegove aktivnosti prosiruje. Potrebna je uskladjenost I zrelost vidnih I slusnih funkcija kao I telesne ravnoteze.koristeci se nogama moze pomeriti nekoliko centimetara.u cetvrtom sa ledja na bok.sto se javlja u 6 I 7om mjesecu.nogama.a normalno sva djeca stoje u dvanaestom mjesecu.Jedan od karakteristicnih oblika detetovog kretanja jeste pomeranje u sedecem polozaju.drugu podvije I na nju se oslanja. Djetetu je potrebno samopouzdanje I vjera u sebe. RAZVOJ HODANJA Da bi prohodalo dijete mora da ovlada centom tezista svoga tijela. Glavna razdoblja koja prdhode kretanju su: .I podlakticama vuce tijelo naprijed.Od 9og mjeseca dijete pocinje da se “vuce”.dok to samostalno pocinje raditi tek izmedju 6 I 9og mjeseca.dakle cjelokupno tjelesno uskladjenje.Ako pokusa da se ustane ili pomeri u pocetku pada.ramenima I kukovima.oslonjen na pesnice I kolena.U sedmom mjesecu dijete moze da napravi pun obrtaj sluzeci se glavom.Uz pomoc dete moze da sedi vec u 4 I 5om mjesecu. Stajanje prethodi uspravnom hodanju.

mirisa.reagovati na nadrazaje.hoda…Kod deteta se u toku prve godine razvijaju culo ukusa .sto se zakljucuje iz toga sto saldak rastvor kod njega izaziva reakciju sisanja I oblizivanja. SAZNAJNI RAZVOJ Dete u prvoj godini zivota uglavnom nauci aktivno upotrebljavati svoja cula.Dijete osvaja spoljni svijet:sto god da dohvati ono opipava.a na koje pozitivno reaguje. Novorodjeno dijete najprihvatljivije reaguje na slatko.uzima u ruke.hvata.Culo mirisa je dobro razvijeno vec nekoliko casova nakon rodjenja I moze se zapaziti reakcija djeteta na jake mirise odredjenija nego na blage. CULO MIRISA Culo mirisa povezano je sa culom ukusa.Dakle analizator za ukus razvijen je vec na samom rodjenju. sedi.sposobnost opazanja… CULO UKUSA Dijete vec u drugom mesecu u vezi sa povecanjem broja kvrzica na jeziku razlikuje mleko koje je narocito zasladjeno. kao npr. Ova osjetljivost se moze provjeriti kod djeteta takosto mu se na jezik stavljaju tecnosti osnovnih kvaliteta ukusa I posmatra koje dijete odbija.nakon izvesnog vremena bira I omiljena jela tako sto jedna prihvata dr.sirceta I .ustaje. sluha. vuce.sto dovodi do promena I u telesnom polozaju uspravlja se.ono se dize na noge. vida.miris amonijaka.Nije medjutim jasno da li novorodjeno dijete razlikuje sva cetiri osnovna kvaliteta ukusa.odbija.petroleja.I deca u prvoj godini zivota rado nose predmete koji im mirisu u ustima ne pod nosom.• • • • • Tupkanje(kada neko dijete pridrzava ispod pazuha.poigrava se lupkajuci nogama I cini brze korake) Sedenje sa naslonom I bez naslona Stajanje sa pridrzavanjem I bez pridrzavanja Hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke Samostalno hodanje Do prve godine zivota djeca uglavno savladaju hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke ili uz neke predmete.narocito u drugoj polovini godine.

U prvoj godini je karakteristtican snazan razvoj mreznjace.strah.sl.U periodu izmedju 2 I 4og mjeseca dijete pocinje da reaguje na razlicite zvukove.ljudske glasove I narocito na razlicitu intonaciju glasa narocito majcinog. U drugom mjesecu dijete ima sposobnost da prati predmet koji se pred njim pomerea vodoravno I horizontalno.U drugom tromesecju dijete osim sto se okrece prema izvoru zvuka. zvukova I melodija iz okoline ubrzo se pridruzuje I uzivanju u glasovima zvukovima koje dijete samo proizvodi npr.cak pevanje I muzika blagotvorno utice na njega I ono ubrzo pokazuje da uziva u tome. Kod detetovog gledanja prednost ima ono sto se krece.Njegovom uzivanju u slusanju glasova.zmirkanje I plac.Dijete na ljudski glas reaguje tek u periodu nakon pete do sedme nedjelje zivota. Djeca do godine mogu privremeno da izgube kontrolu nad ocima I pocinju da gledaju razroko.dok od 6og mjeseca moze da prati predmete koji se brzo kercu.a ljutit uznemirava I zalosti.Sto se tice sluha u prvoj godini zivota. Ovi pokreti u pocetku predstavljaju veliki napor I zbog toga dijete nije u stanju da predmete hotimice I nepomicno posmatra I potrebno mu je vremena da bi dostiglo taj stepen vise nedelja nakon rodjenja.Reakcija novorodjenceta ispoljava se kroz odbijanje u jakim misicnim pokretima I promenama u disanju.Jako bitno je to sto se u toku prve godine razvija usmerenost prema istoj tacki. bez cega je nemoguce vidjeti stvari I pojave. .izaziva ubrzano disanje. CULO SLUHA Slusni osjecaji spadaju u najslabije razvijene osjecaje kod novorodjene djece I mnoga od njih su gotovo gluva nekoliko casova ili dana nakon rodjenja usled prisustva plodove vodice u srednjem uhu. CULO VIDA Kod novorodjenceta mreznjaca jos uvijek nije dobro razvijena iako su svi sastavni dijelovi oka ospsobljeni za vid.nezan ton ga stisava.lupajuci zveckom I sl.tj.dete pocinje aktivno da slusa onda kada ocima trazi izvor zvuka I glasa I okrece glavu u tom pravcu.U drugoj polovini godine dijete pocne javljti se na svoje ime I pocinje po glasu da prepoznaje ljude. konvergancija I mogucnost prilagodjavanja ocnog sociva na daljinu posmatranog predmeta tj.sto je blizi stepan nepomicnog gledanja.ono se I raduje slusanju.Vec treceg dana nakon rodjenja javlja se kod djece reflex mreznjace-odnosno reakcije na svjetlost. akomodacija . sto ukoliko traje duze vremena treba prijaviti ljekaru.povecanje broja cepica.

mirise.zelena… SPOSOBNOST OPAZANJA Ova sposobnost se kod djeteta bitno razlikuje u odnosu na odraslog covjeka. shvata koliko mu znaci I za sta sluzi.svoje sopstvene prste I pocinju da razlikuju predmete I osobe.vidi.igracke koje su pred njima.mirise. opipava ono je ustvari istrazuje svakim culom.prati je ocima. tezinom.ali isto tako da sposobnost opazaja ne zavisi samo od djetetovog anatomsko fizioloskog sazrijevanja nego u mnogome zavisi od toga sta dijete moze da nauci od okoline.kusa.ukoliko dijete uzme zvecku I mase njome.Dozivljaje. Sa druge strane veoma bitna u procesu oblikovanja opazaja je konkretna aktivnost. velicinom. Uglavnom su omiljene boje crvena.Iz toga zakljucujemo da u svakom opazanju od strane deteta ucetvuje njegov individualni zivot. Kroz opazanje dijete se nauci interpretirati stvari koje cuje.Interesantno je da isti predmeti u razlicitim polozajima mogu kod djeteta da izazovu razlicite utiske I razlicito ragovanje tako sto ga jednom privlace. U 5-6om mjesecu dijete pocinje I da razlikuje boje I pokazuje veliko interesovanje za njih. napreduje u njihovom posmatranju I nauci da ih razlikuje. Npr. Dete narocito dobro posmatra one predmete koji su mu potrebni.zuta. Usled toga svijet pocinje da mu se javlja kroz jednu prizmu veza kojima je pocetak njegova licnost. Na osnovu toga se opazaji sve vise odvajajju I diferenciraju I saznajni proces postaje sve specificniji kako po kvalitetu tako I po kvantitetu.Dete se upoznaje sa njenim oblikom.predmete I pojave dijete ustvari dozivljava ustvari kao neposredno zadovoljstvo ili pomanjkanje .Opazanje nastaje kao rezultat saradjivanja cula i procesa u CNS-u I na oblikuje se upravo na racun te saradnje pri cemu se nadrazaji ujedinjuju u vece celine.plava.stavlja u usta.stvara se novi odnos prema okolini I siri se svet odojceta od bliznjeg prostora ka daljem.ugrozenost. Medjutim dijete u pocetku ne moze da shvati .a drugi put u potpunosti ne interesuju.potiskuje.Sto se tice vec pomenute konvergencije I akomodacije kod djece postize uglavnom oko treceg mjeseca I upravo tad djeca pocinju da obracaju paznju na lica I ruke oko sebe.jer ga oni najvise pobudjuju na aktivnost.a ne kao objektivne.Time sto dete iz lezeceg polozaja sve vise prelazi u uspravan . Dijete najprije nauci da dozovljva svijet oko sebe I usmerava paznju na predmete na osnovu svojih interesa I potreba.Kad uz neki predmet dozivljava odredjeno culno iskustvo nanovo .ponovna iskustva dijete povezuje sa tim predmetom.

uporedo sa razvojem CNSa.Tek krajem prve godine dijete poznaje polozaj. Jedan od tih pocetnih oblika pamcenja je ocekivanje deteta da odredjeni utisak prati odredjeno postupanje.fiziognomicno ili likovno opazanje. I upravo zbog toga bocicu za mlijeko zamijeno nekom za igranje. Stoga zakljucujemo da je prvobitno djetetovo opazanje tkz.Sto se obima paznje tice cesto je duze vremena usmerena iskljucivo na jedan predmet.Tako u pocetku tj.Istrajnost paznje je uglavnom mala.do prve godine zivota ne mozemo govoriti o pravom pamcenju (ponavljanju).Medjutim pamcenje se veoma sporo izdvaja od opazanja.I osnov za nju u tom periodu nalazi se u orjentacionom reflexu tj. Za prvih sest meseci dijete usmerava paznju pretezno na nadrazaje poznate od rodjenja koji imaju bioloski znacaj dakle na bioloske poterbe.zato u pocetku ne mozemo govoriti o pravom pamcenju nego o njegovim pocetnim oblicima.okretanju u pravcu glasova I drugih zvucnih nadrazaja.Isto tako ukoliko se majka presvuce dijete je nece odjednom prepoznati.Paznja se kod djeteta razvija vec 2 I 3em mjesecu zivota bar sto se tice vidnog I slusnog podrucja.predmete kroz njihove pojedine oosbine.na osnovu mehanizma uslovnih reflexa.Tek u drugom tromesecju se djetetu otvaraju I daleki predmeti.Zatim se kao predhodni oblik pamcenja javljaju I tkz.I tek kasnije skrece na bioloski nevazne nadrazaje.Razvojni put u detetovom opazanju vodi od nerasclanjenih I snazno osjecajnih utisaka ka rasclanjenim I osecajno manje vise neutralnim opazajima.vec ih posmatra u cjelini.dete uglavnom poseze za njima I uci da prosudjuje udaljenost.izuzetak cine svetiljka I mjesec.hotimicne paznje javlja se pred kraj prve godine zivota kada dete ovlada svojim culima I telom u priblizno velikoj meri. PAZNJA Paznja se u prvoj godini javlja u razlicitim prilikama I polozajima. Pocetak tkz.sve do pred kraj prve godine zivota kada dijete pocinje da se bavi sa dva predmeta od jednom.udaljenost.neki nepoznati glas. Sto se tice opazanja prostora u prvom tromjesecju shvatanja prostora su uglavnom vezana za dodir usnama I nije sposobno da opaza udaljene predmete. oblik I velicinu predmeta. PAMCENJE Poceci djetetovog pamcenja se beleze vec u trecem mesecu zivota.prvobitne slike .sto zakljucujemo na osnovu toga da ce se dijete probuditi ukoliko cuje npr.

dijete prepoznaje svoje roditelje I nakon duzeg odsustva. Od sestog mjeseca dijete prepoznaje pozanate osobe.tako da dijete oko 10og mjeseca u igri hrani svoju lutkicu.igracku.kada se primecuje razlicita reakcija deteta na ono sto mu je poznato u odnosu na ono sto mu je strano. . Korak dalje u razvoju pamcenja je prepoznavanje. tada se kod njega pocinje razvijeti misao o prostornim.tako da dete kome je ispala lopta pored kreveta.imitira pokrete odraslih I pravi se da kao nesto “radi”.Otprilike u periodu oko treceg mjeseca dijete uznemireno trazi slike koje su mu nestale ispred ociju.Tek na kraju prve god.razumnih radnji u kojima razlikuje sredstvo I svrhu. Kada se dete od osam meseci vrati svojim starim igrackama obradovace im se kao da ih prvi put vidi.Dakle misljenje se javlja u sredistu detetove aktivnosti I okviru na temelju detetovog opazanja.pice.U tom periodu se javljaju I prve fantazije. Ako osmomesecno dijete ispusti kocku naci ce se pred zadatkom da je ponovo dobije. U svim tim pocetcima pamcenja dijete je jos uvijek nestalno.zbavice se necim drugim ali ako ga kasnije upitamo za loptu pokazace pod krevet.Dakle misljenje I misaono procesi kod djeteta su vezni za njegove prakticne aktivnosti. Kada dete u drugom tromesecju posegne za predmetima koji su van njegovog domasaja.vremenskim I uzrocnim odnosima. Po nekim istrazivanjima predstavljanje kod djece postaje moguce tek pred kraj prve godine zivota.kada se njegov dusevni svet prosiruje I ono pocinje sposobno da cuva utiske koje je dozivelo I kad nadrazaji prestanu. tako tako se I detetovo misljenje sve vise kristalizuje.sjecanja.Sledece sto prethodi pamcenju je utisak poznatog.kada dijete u petom mjesecu prepoznaje svoju majku kada je vidi I to izrazava osmehom.njegovi interesi jako razliciti.Dete dakle otkriva da se odredjenim sredstvom moze postici odredjena svrha.Kroz pomenute radnje dijete se uzdize do prvih inteligentnih.Kako detetove radnje I opazaji postaju sve smisljeniji.a osjecaji jako promjenljivi.druge predmete I prostor.Pred kraj prve godine dakle javlja se I prvo sjecanje.u prvom redu za igru. MISLJENJE Prvi misaoni akti djeteta su hotimicne radnje koje odgovaraju odredjenom zadatku I odnose se na neke predmete. ne vezano samo za vidno vec I za slusno podrucje.ali ne moze sebi jos uvijek da je predstavi.

zatim pocinje da imitira sebe I na kraju cak I prima glasove odraslih.Tek pocetkom druge polovine godine caskanje postaje ritmicno I dete pocinje da izgovara slogove ma-ma.najcesci su a.da-da…Dete sa zadovoljstvom koristi svoje glasovne mogucnosti I pocev od cetvrtog mjeseca moze se zabaviti caskanjem I igranjem sa rukama cak I vise od petnaest minuta.sto je proizvod njegovog sazrevanja I ucenja.I brbljanje I caskanje.i…Pocetkom treceg mjeseca dijete pocinje intezivnije caskanje kao proces u kome sjedinjuje glasove u slogove.U tome se nalaze poceci djetetovih pronalazaka.Gukanje pocinje sa samoglasnicima.ono postepeno postaje sposobno za to.pokrete.sto se desava najcesce u drugom mjesecu zivota.petog. Dete pocinje .Dijete u pocetku pocinje da proizvodi glasove bez ikakvog povoda najcesce kao izraz telesnog zadovoljstva.a kada odrasli imitiraju njega to njegovu sposobnost imitiranja jos vise pojacava.Period prve godine zivota je uglavnom predgovorni period ili pripremno doba I obuhvata 3 oblika:drecanje.ta-ta.a kasnije I mimiku. Jedan od momenata u predgovornom periodu je imitiranje glasova odraslih.Dete u pocetku u potpunosti ne razume okolinu. U misaonom razvoju deteta je znacajna je uloga odraslih.U ovom periodu dete uci da ovlada govornim aparatom I razumeva govor svoje okoline.I upravljeno je prema odredjenom cilju u okviru igre I postupanju sa predmetima. O gukanju govorimo kada dijete pocne da izgovara pojedine glasove koji medju sobom jos uvijek nijesu dovoljno odvojeni I prelivaju se jedan u drugi.Pocetno misljenje kod djeteta ima situacioni karakter.Ono imitira sebe I odrasle.sestog mjeseca.Dete imitira ritmiku I intonaciju majcinig glasa.n+a… Fonetika gukanja postaje bogatija I razlicitija od cetvrtog.ispunjavanju potreba I sl…Igra predstavlja posebnu priliku za razvoj detetovog misljenja I u njoj se dijete misaono slobodno izrazava.Ti slogovi po pravilu pocinju suglasnikom ali se retko njime zavrsavaju m+j.e.Poslednji oblik ili gukanje je najvazniji I predstavlja osnovu za detetov stvarni govor.ali je istovremeno zbrakana I neorganizovana.jer su aktivnost I govor odredjeni nivoi na kojima se razvija detetovo msljenje I medjusobom se preplicu I uticu jedno na drugo.sto je pocetni stepen medjuljudskog opstenja.Pre nego sto dete ovlada govorom mora ga prvobitno razumeti. GOVOR Razvoj govora ne moze se odvojiti od razvoja misljenja jer su jedno sa drugim tijesno povezani I uticu jedno na drugo.

tata. Prve rijeci se kod djeteta javlja pred kraj prve godine oko jedanaestog mjeseca.a spolja trzanjem udova I citavog tijela.glasovima I dr.mijao-mijao. Npr. U drugoj polovini godine dijete pokazuje uzivanje kod jela. Medjutim odojce je manje drecavo I retko dozivljava sok reakcije.ako vise puta izgovorimo rec tik-tak dete ce pogledati na sat.mama.svetlosti. Osecaj zadovoljstava I prijatnosti odojce izrazava opustenoscu I popustanjem napetosti.baba… Dete je tada sklono rijecima koje predstavljaju vezu izemdju glasa I znacenja. EMOCIJE Kod novorodjenog djeteta preovladjuju negativna osjecanja.caska.jezika. kao I isprekidanim disanjem. tek rodjenim djetetom ovladava stanje opste uznemirenosti. nejasan govor uopste.zveckanju. drecanjem I placem.misica u grlu I plucima I ukoliko se to pre desi to ce dete prije I progovoriti.tonovima… prilicnu ulogu u osjecajnom zivotu djeteta I razvoju emocija predstavlja igra prepoznavanja stvari I lica.Ubrzo iz ovog nezadovoljstva I uznemirenosti se razvijaju osjecaji zadovoljstva I nezadovoljstva.I to su rijeci koje niknu iz caskanja kao npr.a podsticaji bioloskog karaktera nisu jedina stvar koju dete razvija.izopacenje govora.Drugacije receno okolina mu sve manje smeta.tako sto se smesi I guce.Kod djeteta se u drugoj polovini godine razvijaju emocije kao sto su: .recima onomatopejskog porekla av-av.Medjutim to nije pravo razumevanje govora. vrskanje. Tako je razvoj pozitivnih I negativnih osjecanja snazno isprepletan sa razvojem opazanja I prepoznavanja.tapkanja.dok se kod odojceta sve vise u prvi plan isticu pozitivna. Cak je u drugoj polovini godine prevaga pozitivnih osjecanja I krakteristika jednog zdravog I normalnog djeteta.mu-mu I sl… Kod djece se mogu javiti I govorni defekti poput zamuckivanja.dada. sto se izrazava neskladnim radom unutrasnjih organa.uzivanje u zivo obojenim predmetima.I ukoliko ono place jedan sat dnevno to je vec previse I ukazuje na probleme.Osnovni fizioloski uslov za govor jeste da ovlada misicima usana.Ipak vazi da dete tri meseca prije nego pocne da upoterbljava govor pocinje da ga razume.a osjecaj nezadovoljstva napetoscu misica.da razume govor pocev od 7og mjeseca I u tom periodu pokazuje interesovanje za caskanje sa odraslima.zadovoljstvo raste I sve vise se diferencira. Naime.

zaustavljanjem disanja I sl.pod uticajem odraslih Strah moze biti posledica nekog neprijatnog iskustva. drecanjem. Ljubav-dijete je razvija prema odraslima koji mu cine I zele dobro.Radoznalost-nju kod djeteta pobudjuje najcesce nesto novo I nesvakidasnje.otvaranjem usta I plazenjem jezika.Ono ljutnju izrazava placem.Kod odojceta se ljutnja javlja najcesce zbog postojanja prepreka koje smetaju njegovim pokretima ili zato sto odrasli nisu ispunili neki od njegovih zahtjeva.zarazi od okoline.zatim napinjanjem misica na licu. Glavni uzroci straha kod deteta su: • • • Dete se na strah navikne Dete se strahom ispuni.narocito ako se to desava cesto.na svoj ga nacin obojiti I usmeravati. Sto se tice navikavanja deteta na strah desava se na osnovu iskustva koje je dete steklo I koje prouzrokuje da se plasi neke pojave I stvari I on se moze cak I presiriti na predmete I pojave koje je dijete dozivelo u nekom slicnom polozaju I situaciji.i taxija I vodjenja u bolnicu . LJutnja-sto je dijete mladje to izrazava manje ljutnje. Strah-je poseban vid emocije I treba mu posvetiti posebnu paznju jer utice na detetovo buduce ponasanje I moze razorno obuzeti detetov psihicki zivot.a zatim ustupi mesto smehu I zadovoljstvu. udaranjem ruku I nogu.boranjem cela.Dijete je u pocetku malo iznenadjeno sto se izrazava u pogledu.Uzmimo za primer neke od pojava na koje se prosirio strah: POJAVE NA KOJE SE STRAH PROSIRIO POJAVA KOJA U DETETU BUDI STRAH Dete se uplasilo iznenadnog suma sa radija U spavacoj sobi je trcao mis Misevi I bubasvabe Napalo ga pseto-crna macka Covek bez nogu Strah od bolnice Sete se od tada plasi svakog radija Dete se posle plasilo svakog suma na podu Dete se plasilo pukotina u kojima oni zive Plasi se pasa I macaka-svega sto je crno Strah da prelazenjem ulice izgubi noge Strah od tel.

Na razvoj osjecanja kod djeteta naravno najvise utice stepen razvijenosti nervnog sistema I telesna nega koja je veoma bitna za detetov osjecajni razvoj. Medjutim vec posle nekoliko meseci dijete pokazuje potrebu za dodir sa ljudima I to sve vise I vise.ruke I noge prijatno razigrane.Kako se dijete uzivljava u . kapricioznost.Dete svoja osecanja izrazava nezadrzavano I odmah.spava.inace cesce nego odrasli. U svrhu izlecenja deteta od straha veoma je bitno navesti ga da se upozna samostalno sa onim sto ga je plasilo.izmisljenih zivotinja… Strah od maski.lobanj.tako kod njega ne mozemo naici na socijalna reagovanja.sloboda kretanja.glava pomerena unazad… Na razvoj osjecanja kod djeteta uticu sazrevanje I ucenje kao dva osnovna faktora koji se uzajamno dopunjavaju I preplicu.Teski snovi Dete lezi samo u bolnici Strah od nekoga sa makom Smrt I groblje Strah od mraka Strah od mraka.ali usvakom slucaju predstavlja izraz radosti kod djeteta.zatim uklanjanje negativne osjecajne prepreke. OSJECAJNOST Sto se tice novorodjencta ono nije u stanju da odrzava dodire s ljudima I ne dozivljava ih kao osobe.medjutim snazna I zato je dete sklono da burno reaguje bez obzira na onao sto situacija trazi.Kada se dete smije karakteristicno je da drzi usta otvorena .sto ga u pocetku kosta velikog napora. sklonost ka svadji I sl… Veoma bitna je u razvoju osjecajnosti I socijalnost djeteta odnosno dodiri sa ljudima. Lose zdrastveno stanje negativno utice na raspolozenje djeteta.izlucuje ima slobodu kretanja.obrazi razvuceni.Pozitivna osjecanja se nesputano razviaju kod onog djeteta koje se telesno dobro osjeca.ono nije zrelo za socijalne pobude.kostura… Strah d ace umreti Dete se takodje zarazi straho I imitira ga.pravilno hrani. Osjecanja djeteta su kratkotrajna.Ovde narocitu gresku preve roditelji koji na razne nacine pokusavaju zaplasiti svoje dijete.Tako da dijete uspostavlja odnose sa sve vecim brojem ljudi. placljivost.ali to ne znaci da ga u socijalnom pogledu treba zanemariti.Njegova osjecanja vremenom postaju diferencirana I sve vise individualna.Umor takodje kod djeteta izaziva razdrazljivost.nestalna.cak ni majku vec je dozivljava kao dio samoga sebe. Smeh-se menja sa uzrastom.kao I losa ishrana.jezik ispruzen na dnu usne duplje.oci mu sijaju.

prvenstveno sto ga ona spasava gladi.vec se emocije radjaju na osnovu zajednickog zivota.kada ono blago miluje majku.dok gnevno do nasmejanog lica pocinje da razlikuje oko petog mjeseca tumaci te izraze ali ih ne razume. Prvu drustvenu zajednicu za dijete kao sto znamo predstavlja porodica I njoj pripada najznacajnija uloga u kreiranju detetove drustvene svijesti.Oko osmog mjeseca dijete pokazuje razumijevanje za razlicite izraze lica I njima razlicito raspolozenje drugih ljudi.Zbog nadostatka iskustva u pocetku se vara u tim tumacenjima pre svega kod nepozantih osoba.Medjutim taj odnos u osnovi nije ni malo santimentalan.za sta je opet potrebno ucenje I sazrevanje.smeje se guce I ako je duze vremena prepusteno samo sebi onda postaje lose volje.grli je oko vrata I grize I to su uglavnom kratkotrajni odrazi ljubavi.Posle majke u kreiranju djetetove ljubavi.podnosi svoje lice da bi ga majka poljubila. Pocinje da pazi na lice. Kod djteta se sa staroscu razvija I poterba za zabavljanjem.javlja se interesovanje za roditelje I malu djecu. hladnoce.onda otac.Pred kraj prve godine dijete u druzenju sa ljudima pocinje da osjeca vecu razliku u njihovom ponasanju I primecuje promjene u glasu. Odnos izmedju majke I djeteta predstavlja praoblik dodira medju ljudima.telesno drzanje I hod kod ostalih ljudi najprije onih sa kojima zivi.cak se njegov smijeh javlja I kao odgovor na smijeh odraslih.U pocetku dijete nije sposobno nikog da voli. Sve ovo krci put djetetovoj ljubavi prema majci.njegovog odnosa prema ljubavi I obicajima njgovog socijalnog ponasanja.Ove reakcije jos vise ojacaju izmedju cetvrtog I petog mjeseca.sve do pred kraj prve godine kada se kod njega razvija osjecanje ljubavi I ono najprije pocinje da dozivljava majku kao izvor prijatnosti I zadovoljstva.ono voli da ima oko sebe vise ljudi koji .tapse je po licu.Iz ovih prvih dodira razvija se I ljubav djeteta prema ostalim licima. Sa tri do cetiri meseca dijete ne raspolaze socjalnim opzajima. Oko osmog mjeseca mozemo posmatrati prve izraze djetinje ljubavi.a zatim se I drugi ljudi ukljucuju u krug djetetovog osjecanja ljubavi.Izmedju drugog I treceg mjeseca sve vise se odaziva onome ko se njime vise bavi.pokrete. Kada dijete napuni dva mjeseca ono se katkad I nasmesi svojoj majci.odnose sa ljudima tako tece proces njegove socijalizacije. vlage…Tek vremenom dijete pocinje da osjeca potrebu za majcinom blizinom I medjusobnim dusevnim dodirom.

izmedju vrsnjaka u ranom postnatalnom period prvi dodiri se javljaju kroz igru. U drugoj polovini godine kod djeteta se javljaju I osjecanja ljubomore I simpatije.sto semoze primijetiti u odnosu prema ljudima.Detetu treba .estetskih.vec I prema zakonima okoline.naorcito u prvoj polovini godine.pznate I nepoznate.a isto tako u odnosu prema zivotinjama I sl.kao sto su samoljublje.Drugim rijecima kod djeteta se razvija osjecanje licnosti.Individualne osobine dece ukazuju na buduce osobine licnosti djeteta.Naredjenja.dok negdje u period od sestog mjeseca postaje aktivna. Iz svega ovoga zakljucujemo da je djetetova socijalnost pasivna u prvih sest mjeseci zivota.odnosno da razvija pozitivan I negativan odnos prema njima.Vec sa sestim mjesecom radi sve moguce da bi skrenulo paznju na sebe. ZNACAJ VASPITANJA U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA Dete u prvoj godini postane sposobno I da se od neceg uzdrzi.Dete pocinje aktivno da razlikuje domace lice od stranih sto je veliki korak naprijed u odnosu prema njima. Za razvoj je djetetu potrebna I samoca.ce se baviti njime pricati mu pevati.Interesovanje za svoje vrsnjake narocito raste u periodu od devetog mjseca zivota.osjecanje simpatije se javlja u period sestog I osmog mjeseca.pohvale I perkor.Na njih ce reagovati smijehom ili na neki drugi nacin nekad I tako sto vice.a samo je nema.na razvoj intelektualnih. Vaspitanje kod djeteta doprinosi pravilnom razvoju buduce licnosti na svim poljima. Dete pocinje da odvaja ljude na omiljene I neomiljene.U drugoj polovini godine.tako mu povremeno treba pruziti priliku I da bude samo.zahtevi I zabrane mu u pocetku nista ne znace do pred kraj prve godine.moralnih I drugih snaga.reakcija na uvrede. Odnos jednog djeteta u ranom postnatalnom periodu prema svojim vrsnjacima javlja se vec pocev od treceg mjeseca zivota.da se ne upravlja samo prema sopstvenim nagonoma.vazi da dijete oko sedmog mjeseca u sebi zivi koliko I sa okolinom.narocito pred kraj prve godine kod djeteta se javlja zelja I potreba za uvazavanjem.Dete veoma tesko podnosi ako vidi igracku kod drugog djeteta.a jos teze cinjenicu da majka mazi I drzi drugo dijete.igrati se sa njim.

samim tim odraslih je velika I u misaonom razvoju djeteta.Uloga vaspitanja.njima pripada I osnovna uloga u nastajanju djetetove buduce licnosti.pojavama I postupcima.osjecanja ljubavi.Dete pod ovakvim uticajem uci da opaza I osjeca.narocito kako ne bi izgubili njegovu ljubav Sopstveni osjecaj roditelja da im nedostaje prava istinska ljubav prema djetetu .pri cemu dijete nauci da povezuje odredjene rijeci sa pojedinim predmetima. koja su nespojiva sa mucenjem zivotinja I unistavnjem stavri u okolini I sl.tako da najcesci uzroci koji dovode do razmazenosti djeteta su sledeci: • • • Prevelika zabrinutost roditelja I spremnost da smesta uklone svaku prepreku I neprijatnost.Roditelji vaspitanje u svoje dijete usadjuju svojim postupanjem I celokupnim odnosom prema djetetu. Sa detetom treba razgovarati.sto ce osim pozitivno vaspitno uticati I na razvoj njegovih govornih sposobnosti . Najvazniju ulogu u vaspitanju djeteta imaju kao sto zanmo roditelji.narocito je bitno da to polako.Dete pocinje mnogo ranije da uci nego sto je steklo pojam o tim stvarima. tuge I sl. bez mogucnosti kretanja. MAZENJE-KVARENJE DJETETA Veoma je bitno da roditelji kod djeteta stvore osnovno poverenje u okolinu.Roditelji u prvoj godini predstavljaju I prve I glavne posrednike u postojecim obicajima I postojecoj kulturi.kako ono ne bi u suprotnom trazili osiguravanja koja bi mu svedocila o ljubavi prema njemu I nece trziti da mu roditelji neprestano ukazuju paznju. Vaspitanje takodje pomaze socijalizaciju kod djeteta I njegov odnos prema drugim ljudima.jasno I veoma jednostavno.iako joj ne znaju uzrok Teznja roditelja da djetetu ispune svaku zelju. radosti. Mazenje osigurava dijete u njegovoj egocentricnosti. Doprinosi I razvoju emocija.jer oni u svom posrednom I neposrednom dodiru sa detetom pomazu stvaranju jedne potpunije I povezane slike o svetu.uci se ponasanju I odnosima prema svijetu I sebi.pruziti mogucnosti da se na svim pravcima opzajno I na sve moguce nacine izrazava. Dete u ranom postnatalnom periodu I kasnije naravno ne smije biti bez odgovarajucih igracaka I predmeta.A u tom slucaju I kada to bude uradilo nece biti iz panicnog straha I nesigurnosti.To uopste doprinosi formiranju djeteta I njegove licnosti.

sve sto je u pocetku bilo slucajno sada postaje namjerno I na taj nacin dijete dolazi do prvih sredjenih pokreta.kocka.• Roditelji koji potrebe djece ispunjavaju prema sopstvenim kapricima I nestalno tako da dijete nikada ne zna da li ce dobiti ono sto zeli.jer su mu u pocetku dijelovi sopstvenog tijela kao spoljni predmeti I ne razlikuje sopstveni prst od tudjeg.kad dijete uvjezbava odredjene funkcije I najvaznije je da bude aktivno.Kako se lopta moze upotrebiti bolje od ostalih predmeta to je dijete I vise cijeni od njih.lopta zvecka. ZANCAJ IGRE U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA Djetinja aktivnost u prvoj godini zivota nema nikakvu svrhu izvan sebe I dete njome ne zeli da postigne odredjeni cilj. Posto se kroz ove prve oblike igre dijete uglavnom usavrsava u govoru I kretanju to ih nazivamo funkcionalnim igrama ili igrama vezbanja.nisu njihovi robovi.Pokrete koji su za njega novi dijete pocinje neumorno da ponavlja.Neizbezno je da u svrhu pravilnog vaspitanja roditelji ogranice dijete u njegovim zeljama I usklade ih sa potrebama citave porodice.kao npr.oko trecegcetvrtog mjeseca kada pokrece ruke I noge uzdize se uspravno. Mudri roditelji koji zaista vole svoju djecu.a sve manje reflexnih pokreta. Dijete najprije pocinje da se igra sa svojim sopstvenim tijelom.sto ga ispunjava prijatnoscu I uzivanjem I ukoliko su uspesni to dete podstice na nove I slozenije oblike aktivnosti.PRETERANA LJUBAV KVARI DIJETE.siri I grci prste…U tom periodu ono ocekuje od svih tih pokreta sta ce biti.U prvom redu detetovog razvoja nalazi se razvoj njegoovg kretanja tj.pada na ledjana stomak.otvara I zatvara I sl… .steze ruke. Zatim u periodu oko petog mjeseca pa na dalje javlja se igra sa predmetima koji sve vise ulaze u njegovu aktivnost igranja. Kako dijete postaje starije sve vise je voljnih.Djetetov culni I pokretni aparat uvezbavaju igre u kojima dijete nesto opipava.pri cemu zadovoljno prede I guce.nego kako se moze upotrebiti.Ova aktivnost je nekako sama sebi dovoljna.motorike.ne plase se za ljubav svoje djece svesni svojih postupaka prema njima.ali nisu djeca robovi njihovih kaprica. imaju osjecaj kada djeci nesto stvarno potrebno imajuci pri tome u vidu potrebe svakog svog djteta I clanova porodice.Osim toga na ovaj nacin se dijete upoznaje sa sopstvenim tijelom.kutije I td…Djetetu uglavnom nije bitno sta taj predmet predstavlja.a ako to I dobije nije zadovoljno.

Igra je prava prilika da dijete otkrije svijet oko sebe. ugodnost.Ovo saznanje dolazi od posmatranja prstiju. Znacj igre je veliki za rzvoj djeteta.neko prijatno uzbudjenja sto su I poceci socijalnog osjecanja. radost.a pri tom se razvija I napreduje.jer mu je kao igracka dobar bilo koji predmet I svima igrackama se sluzi I igra na isti nacin. znanja o perdmetima I njhovim osobinama.Kupanje djetetu pruza veoma lijepu priliku da se poigra sa sapunom.stice razna iskustva.Drugim rijecima igrom je prvenstveno obuhvaceno ucenje I ono ima znacaj na razvoj djeteta kolko I recimo san.I rekli smo da djeca ne smiju biti bez odgovarajucih igracaka u tom periodu.amjkom ili nekim drugim.a mozda I strah I bojazan.ali ih cijeni. PRVE KONTURE LICNOSTI DJETETA Ujedno sa razvojem djeteta raste I njegova samosvest. kupujemo I dajemo djetetu.zbog cega od strane odraslih velika paznja treba da se posveti igri djeteta. Medju prvim igrackama koje se poklanjaju djetetu oko cetvrtog mjeseca trebaju biti mekane lopte-perjane.ruke I noge…dete kroz igru ovladjuje tijelom. Isto vazi I za igracke.medjutim u pocetku samo sa jednom osobom.peskirom ili nekom igrackom koju koristi za vreme kupanja.U toku prve godine dijete lagano postaje svjesno samoga sebe.U njoj se pred kraj prve godine pocinju razvijati I znaci misljenja.jos radije na patosu.Dijete medjutim u nekim ranim periodima svoga razvica ne razlikuje igracke prema njihovoj stvarnoj upotrebljivosti.Dete se igara sa ocem. Dijete u rpvoj godini zivota narocito voli da se igra nakon sto se najelo I kada se probudi.zatim je svo vrijeme prisutno I djetetovo osjecanje kao sto su prijatnost. vestine. fantazije I volje. navike.a zatim naravno zvecka.jer se kroz igru prvenstveno vjezbaju cula I osjecaji.Ponavljanje karakteristicno za igru prizilazi iz detetove radosti nakon postignutog uspeha pa ono nastoji da to sto vise puta ponovi.ruku.tako sto najprije obogacuje saznanje o sopstvenom tijelu. da mu se pruzi dovoljno mogucnosti I prlikika za igranje.To se prije svega vidi u njegovom karakteristicnom odnosu prema njima.Ipak igracke imaju veliko razvojno znacenje tako treba voditi racuna kada ih biramo.Dijete se u tom periodu rado igra u ogradici.Veoma su interessantne igre zmurke u kojima se dijete samo sakrije I otkrije ili to urade odrasli I u njima dijete radosno iscekuje kada ce se odrasli ponovo poajviti.Za djecu su takodje veoma bitne neke improvizovane I slucajne igracke cak nekad I zanimljivije nego one koje se nalaze u prodaji. .aparat za kretanje.

Bez sumnje da prva godina zivota ima veliko znacenje na aktivnost djeteta.tako da roditelji u pogledu raznih jela mogu da se oslone na ponasanje svoje djece I u redu je ako im pomazu da odrede kada.Stoga je veoma bitno da roditelji upoznaju detetovu jedinstvenost licnosti. ali mozemo o nekim takvim konturama koa indikatorima buduce licnosti:o temperamentu kod dece I to u barem u jednoj ili vise karakteristicnih suprotnosti.nogu pa se dijete od sedam mjeseci npr.Dete ustvari iznenada u elementarnoj meri postaje svesno samoga sebe.na da mu se priblizavaju sa osnova podele djece na “tipove”. I I koliko treba da jedu. INDIVIDUALNE RAZLIKE U LICNOSTI DJETETA Djeca se veoma razlikuju medju sobom I upravo te razlike su prvi zaceci detetove licnosti. Pravih krajnosti u principu nema.To kod jdece povecava I poverenje prema sredini.I radi se iskljucivo o prevazi jedne ili druge osobenosti I njhovom medjuosobnom odnosu.drece I brzo se zamaraju. Deca veoma brzo takodje pokazu razliku u tome sto su jedni vise okrenuti sebi.povuceni I usamljeni.Druga su djeca u istim situacijama razdrazljiva I nastalna.njegov kontakt sa vrsnjacima.sto je plod jednog kvalitetnog skoka I novi oblik svijesti.Dijete vec u periodu osmog I devetog mjeseca favorizuje neko od svojjih omiljenih jela. gde.kao nesto svakidasnje I prilagodjavaju se novim situacijama I dogadjajima.odnosno razlicitim kombinacijama razlicitih kvaliteta licnosti.ugrize za prst od noge da bi se uvjerilo da mu isti pripada. Djeca pokazuju individualne osobine cak I pri jelu tako da nije u redu da odrasli preko njih jednostavno prelaze.s tim sto u ranom postnatalnom periodu ne mozemo govoriti o razlikama u karakteru djeteta.Isto tako da pojedina djeca bolje spavaju.Pojedina djeca su pazljivija od druge djece sto je opet uvezi sa njihovim temperamentom I jos nekim karakteristikama licnosti. .brzo se uzbudjuju.nisu sklona bolestima I pri bolesti su cak manje nervozna I mirnija. Nije tesko doci do zakljucka da pojedina djeca promjene primaju bolje od drugih. a drugi u spoljni svet prema svojim vrsnajcima I ljudima koji ih okruzuju.

IZLUCIVANJE Dijete se mora nauciti da kontrolise mokracnu besiku I process praznjenja crijeva.I ono u tome napreduje izmedju druge I trece godine kada dijete osjeca potrebu da samo ide u wc I veoma mali broj djece u ovom periodu ima potrebu da nosi pelene sto je u vezi sa sazrijevanjem nervnih centara koje I mozdane kontrole nad izlucivanjem.Postoje individualne razlike izmedju djece(enureza). Narocito je bitno da dijete za vrijeme jela bude psihicki opusteno da ne osjeca pritisak.Treba djetetu dati manje obroke ali vise puta. ali ona mora da bude probrana I pripremljena onako kako njima odgovara.vazna je lijepe rijec.Pauze izmedju uriniranja postaju duze pa se djeca sve cesce . I od velike vaznosti je da se kod njega razvije osjecaj da pripada zajednici koja se nalazi za stolom u cemu se napredak osjeca narocito pred kraj trece godine.Apetit jos uvijek promjenljiv I uglavnom veliki jer je I razmena materije brza.Veoma je vazno vaspitanje za samostalnost prilikom jela. I ucenje kako da upotrebljava pribor za jelo.za cije koristenje vec oko druge godine raspolaze odredjenom spretnoscu pa koristenje kasike izmedju 2-3 ne pricinjava nikakav problem.MALISAN-PERIOD OD KRAJA PRVE DO TRECE GODINE ZIVOTA ISHRANA U ovom period vec od druge godine djeca mogu jesti cvrstu hranu.Dijete ne treba za vrijeme jela ometati. Dijete vec u ovom periodu ima svoje omiljeno jelo.kako ni koristenje case.Sve ce to uticati povoljno na apetit kod djeteta.Dijete ne smijemo tjerati da jede jer to moze stvoriti problem sa ishranom.

kao I neko iscekivanje ili strasne prica koju je dijete culo.skace. U pogledu spavanja treba takodje formirati red I ritam spavanja istvoritipovoljnu atmosferu za sto kvalitetniji san kod djeteta. osjecajne zategnutosti I cvrstine sna. Hod se znacajno razvija u usavrsava. Uspjesi pri kretanju jacaju njegovu samosvijest. a rastu okretnost I sigurnost u pokretima. Vec I dijete od godine ipo strosti pomaze kod oblacenja I svlacenja. aktivnosti preko dana.bude suva. a u trecoj godini se desava veliki napredak jer svi pokreti postaju meksi I bolje izvedeni sto je u vezi sa finijim razvojem muskulature.Djevojcice spavaju vise od djecaka.neki imaju cvrsci san I spavaju mirnije od drugih I sl.Tako da je jakoo vazan nesmetan razvoj kretanja ne samo zbog djetetove nezavisnosti vec I zbog nesmetanog socijalnog razvojajer ce u suprotnom biti nesigurno I uplaseno u odnosu na normalno razvijene vrsnjake.narocito do neke ustaljenosti u toku ovih procesa.Izmedju razvoja kretanja I mentalnog razvoja postoji pozitivna korelacija. Mnoga djeca u 2-3 god cesto spavaju samo jedanput. Postoje individualne razlike pa je nakoj djeci poterbno vise sna I obrnuto.odvaznost I zelja postizanjem uspjeha.Normalni razvoj pokreta prije svega sprecava . RAZVOJ POKRETA Na razvoj pokretljivosti kod djeteta utice veliki broj faktora kao sto su samosvesnost. Kod djece se moze javiti zaostajanje u razvoju kretanja.Kolicina sna ne zavisi samo od uzrasta.dok trogodisnje dijete 12.pa je malisan preko dana najvise vremena budan. sto izaziva osjecaj manje vrijednosti I izbjegavanje vrsnjaka. Dijete od 2god spava 12.losi uslovi(npr visoka temperatura).Dijete stice nove spretnosti I odvazno I odusevljeno ih izvodi dijete pokusava da stoji na jednoj nozi.5h na dan.5.dijete ce cesce urinirati ukoliko je preterano jelo ili pilo ili se nalazi pod emocionalnim stresom. Veoma vazno za zdravlje I razvoj djeteta je da ono spava onako kako valja u suprotnom ce biti pretjerano drecavo I razdrazljivo.preskace I penje se u cemu se zapaza veliki napredak.kao I mirna djeca. nego I od zdravlja.Sam razvoj kretanja ima znacaj kod razvijanja djecije licnosti. Povecava se spretnost ruku. SAN Sto se tice sna on vise vazi kao psiholoski nego kao fizioloski problem. ali veoma mala.Ponasanje djeteta kod pomenutih zivotnih procesa uglavnom zavisi od vaspitanja I.a na san ce nepovoljno uticati emocionalna zategnutost. a spretnost pri tome zavisi od njegovog raspolozenja.

SAZNAJNI RAZVOJ Pod saznajnim razvojem podrazumijevamo razvoj opazanja.peva imitirati takt I melodiju I experimentise sa njima.bolest koje koci interesovanje za aktivnost. Za istrazivanje stvari koje ga okruzuju dijete se sluzi pipanjem koje kroz citavo djetinjstvo ostaje jedna od najprijatnijih senzacija.ali I emocionalni cinioci. a kasnije moze proizvoditi I prve muzicke tonove.paznja se razvija u vezi sa interesima. zatim neodgovarajuca odjeca I obuca. nedovoljna ishrana koja sprecava pravilan razvoj. U ovom periodu veoma je vazno obezbijediti djetetu razlicite nacine igranja. drugoj godini I nakon nekoliko godina. Razvoj misljenja. Paznja je jos uvijek nestalna.osjecanja posmatranja I oni su medjusobno povezani I medjuzavisni. Masta.Njena postojsnost jaca ravojem potreba I aktivnosti kod djeteta. Pamcenje se u pocetku budi najcesce asocijacijom po dodiru I slicnosti.poslije druge godine pocinje intezivno da se razvija. Odrasli treba da pomognu djeci da kroz davanje imena predmetima I uz njihova objasnjenja dodju do savrsenijeg I pravednijeg saznanja.I ogleda s eu personifikacijama I olicavanju u rukovanjeu sa zamisljenim predmetima I u igri sa izmisljenim drugom.I kao glavni cinioci u njegovom razvoju su .a vec od trece godine I posle nekoliko mjeseci cak I utiske osjecajno vazne koje je dozivelo samo jednom pa bilo da se radi o zadovoljstvu ili osjecanju nelagodnosti.obuhvacen je realnim dodirom sa stvarima i ljudima i njegovim opazanjem i saznavanjem. ako on postoji. Javljaju se opazanje prostora.Lica predmete I dogadjaje sasvim svjesno dijete moze identifikovati tek nakon druge godine.. Prepoznavanje postaje sire dijete prepoznaje lica I predmete u prvoj godini nakon jednog dana. I Izmedju prve I druge godine dijete pocinje intezivno da slusa.odnosima sa ljudima pa je dijete u stanju da odrzava odnos s avis eljudi I ucestvuje u zajednickom zivotu sa njima. vremena ali I opazanje samoga sebe I pojma o sebi. I vec se moze utvrditi da daltonizam. Sto se tice vida malisan upoznaje boje I pokusava da im da imena. Dijete opaza predmete I dogadjaje nerasclanjeno I difuzno Takodje.U ovom period dijete ne moze obuhvatiti vise utisaka ili nadrazaja od jednom. siromasna po obimu i moze se lako odvratiti. opazanje je fiziognomicno I zavisno od djetinjih osjecajnih reakcija.

javljaju se prve prave prestave o vremenu.Jaki emocionalni pritisci mogu da prouzrokuju zaostatk govora kod djece.5-2 god.proslom I budućem. U ovom periodu dolazi do pokušaja razumijevanja odnosa. i da primijeti I uvidi rjesenje I prilagodi se novim situaciajma.Razvoj govora kod djeteta povezan je sa razvojem misljenja I utice na razvoj inteligencije. Rečenice su u početku kratke nastaju u period izmedju 1. o količini jer ovo je doba djetetovog upoznavanja sa okolinom.porijeklom .Medjutim misljenje jos uvijek ima situacioni karakter pa dijete moze jako dugo da posmatra ono sto pobudjuje njegovu paznju pa primijeti I pojedinosti koje odrasli ne primecju. GOVOR Dijete krajem prve godine dolazi do prvih riječi i karakteristično ih upotrbljava I kasnije sve rijeci glasovne komplexe uci da upotrebljava u ve zi sa odredjenim predmetima pojavama I objektima.Što se tiče rječničkog blaga dvogodišnje dijete raspolaže sa 300 do 400 riječi a trogodišnje sa oko 900. U drugoj polovini druge godine počinje period pravog govora.strahova I mijenja njegovu mogucnost uticanja na svijet.u ovom period se mogu javiti razlicite govorne smetnje I teskoce u govoru.zato na razvoj govora veliki znacaj ima sredina I ziviotne prilike.Govorni razvoj ne teče ravnomjerno već se mijenjaju periodi brzog i sporog razvoja. Javlja se I prvo postavljanje pitanja.a kasnije se prosiruju ali uglavnom tak u predskolskom periodu.Karakteristicno je opadanje samoglasnika.bola. ali kroz govor svesno opšti sa okolinom. na koja odrasli treba strpljivo da odgovaraju.A sto se tice pola djevojcice(14-15) pocinju da govore prije djecaka(15-16) I djecaci govore manje od djevojcica. da govorni aparat bude ispravan .Ono jos uvijek ne može shvatiti teoretski odnos izmedju riječi i predmeta.Djecji govorni interesi preovladjuju nad sanzornim karakteristicvnim za prvu godinu. kao i odgovarajuća duhovna sposobnost.Pojmovi kod djeteta u ovom periodu su siroki I njihova znacenja cesto neodredjena I naformulisana sto se razvojem poboljsava ppa krejem doba malisana dijete razlikuje pojmove pas macka mama tata igracka I da ih medju sobom iskljucuje.dok je uopstavanje primitivno najcesce na osnovu onoga sto privlaci njegovu paznju nezavisno od bitnosti osobina.zelja. neokrnjeni moždani centar govora.Zapuštenost i zanemarenost okoline odražava se prije svega na govor.znajuci osobine koje su za njih bitne. Karakteristicno je da dijete umije sve vise da uptrebljava razna sredstva u skladu sa ciljem.radnja I govor.Za ovaj period je karakteristicna generalizacija I apstrakcija.Znacaj razvoja govora je veliki I daje djetetu mogucnost oblikovanja I izrazavanja svojih misli.potreab.sastavljene od 2-3 riječi .uzivanja. Za nesmetan i pravilan govor potreban je dobar sluh.Broj pojmova kod djece se povecava sa sposobnoscu da shvate vezu izmedju razlicitih situacija I sa iskustvom.

Vazno je obezbijediti djetetu potreban prostor I igracke. EMOCIJE Osjećanja se u doba mališana produbljuju I prosiruju. Crtanje.Od telesnih defekata javljaju se defect usta.iz nesavrsene okoline.U igri na pocetku ovog perioda dijete nije svjesno razlike izmedju stvarnosti I iluzije. Malisan se mnogo češće ljuti nego odojče.učestvovati u njoj i pomagati djeci.grla jezika. kada mu neko uzme igracku I sl. Odrasli se moraju približiti sbijetu igre.Postoje individualne razlike pa kod pojedine djece mucanje predstavlja stadijum u razvoju govora prije nego problem. dijete se igrom uvršćuje u društvo I kulturu. sirovi material koji oblikuje po svojoj želji.Postoji dug period kada se dijete igra sasvim samo-igra ponaosob kada drugu djecu upotreblajva kao predmete. viče.medjutim ovakava igra kratko traje.mijesi itd.Ono s e nejcesce javlja izmedju 2-3 godine u vrijeme velikog soocijalnog razvoja djeteta kada zeli govorom na sebeb da skrene paznju.senzorne I druge defektnosti I lose emocionalne prilagodjenosti.je važan oblik dječije aktivnosti i stvaralaštva.lose formirane vilice napravilno ili sporo razvijanje.a ljutnju izražava tako što lupa nogama o zemlju.rast zuba I defektno tvrdo nepce sto doprinosi losem govoru I dovodi do zamuckivanja koje spade u govorne smetnje.Karakteristična za doba mališana je paralelna ili uporedna igra kada se djeca igraju nezavisno nesaradjujuci izmedju sebe.pokrete. oslobadjaju se neprijatne emocije. . udara oko sebe I sl.zatim period mastovitih ili fantazijskih igara kada dijete sebe zamislja u razlicitim ulogama.ponasa se kao da ne postoje I zauzima njihove igracke. Prvi oblik je švrljanje koje nastaje bez ikakvog odredjenog cilja. ponekad ujeda.Paznja djeteta prilikom igra je kratkotrajna I dijtet ne moze dugo da istraje u jednoj aktivnosti cini se kao da zeli vise stvari da uradi odjednom.skraba .a kod druge je potrebna pomoc strucnjaka.Malisana veoma mnogo zanima neobradjeni.bistrinu uma I zrelost.Kao I likovno oblikovanje. Igra razvija organe. mišiće i cjelokupni organizam djetetovu fantaziju I inteligenciju.U pocetku su to funkcijske igruvjezbavanja kada se dijete igra sa pijeskom . IGRA Ima veliku vrijednost u djetetovom životu. U njoj se uvježbavaju odredjene funkcije.pjevanje je u početku izraz mališanovog osjećajno stvaralačkog odnosa prema svijetu.zati dolazi period stvaralacke ili konsruktivne igre na prelazu2-3 godine kada se dijete igra npr sa kockicama I sk. Kasnije se javlja socijalna ili zajednička igra kada s esva djeca igraju zajedno(igre pokretno ritmickog karaktera).

Veliki uticaj na razvoj djeteta imaju djecijij vrtici zatim porodica.Na socijalnost djeteta pored roditelja.Dijete strah izražava tako što lice krije iza majke. moralnog.egocentricno I stvari ljude I situacije dozivlajva na osnovu znacaja koji imaju za njega.U ovm periodu je jako vazana naklonost roditelja prema djetetu.prate I usmjeravaju razvoj njegovih socijalnih postupaka.prirodne pojave ili licnosti.sredine I sl utice I priroda djeteta pa postoje individualne razlike pa se npr inteligentnija djeca brze socijalizuju od umno zaostale djece. plače I izmiče onome što mu zadaje strah.Emocionalnu zategnutost mališan najčešće oslobadja sisanjem prsta. Ljubomoru dijete pokazuje na razne nacine vikanjem.zamuckivanjem.neobicna odjeca. Malisan u roditeljima vidi uzor.voli onoga ko mu cini dobro I obrnuto. Strah kod djeteta u ovom periodu moze izazvati iznenadni stimulansi.a nakon trece godine stisava se i postaje socijalnije imitira .neosjtljivoscu prema novorodjenom bratu ili sestri.vrsnjaci. SOCIJALNI RAZVOJ Dijete od 2 godine ne posjeduje razvijen socijalni interes. koje opada već u trećoj godini.nesto sto mu polazi za rukom I sl.ali nedostatak roditeljske pažnje I ljubavi može dovesti do nesigurnosti ali I do drugih teškoća.koji se bave njime I zabavljaju ga.u suprotnom se dijete puni nepovjerenjem I otporom kako prema roditeljima ljubomorom idrugim negativnim osjecanjima.egoisticno. Ovu osjetljivost narocito povecava tjelesna nemoc djeteta I nesposobnost. odnosno od roditelja I vaspitača.5 godine odbija da svoje igracke podijeli sa drugom djecom.buka I sl. Ljubav se razvija u ovom periodu prema roditeljima i ona zavisi u velikoj mjeri od odnosa koji je uspostavljen izmedju roditelja i djece. Neka djeca tesko pokazuju da se plase I svoj strah izrazavaju kroz neaktivnost I nepovjerenje ili kroz pretjeranu agresivnost.Sto se tiče malisanovog socijalnog.nezniu topli I roditelji osjetljivi za potrebe djeteta. koja se često izražava teškim simptomima.sa 2.oni roditelji koji dijete prihvataju sa mudroom I smirenom ljubavlju. Jedno od bitnih osjećanja koje se razvija je i ljubomora. emocionalnog razvoja on najviše zavisi od porodice.veselje I zadovoljstvo izražava kroz smijeh ili skakanjem.U odnosu sa odraslima do druge godine dijete je pasivno.Malisan uziva kada ga hvale za nesto sto je postigao.I imaju razumijevanja za njegovu nezrelost.Ove emocije kod njega mogu izazvati odrasli.zivotinje.Ona s eponovnim uvazavanjem djeteta moze stisati.proctor.plakanjem.Radost.kasnije ima se odupire I tezi samostalnosti.usresredjeno je na sebe.Svoje lutke igracke posmatra kao zive stvari.

POLNI RAZVOJ Do trece godine govorimo o pregenitalnom razvoju.Na razvoj licnosti uticu mnogi faktori razvoja kako tjelesnog tako I psihickog. medjutim kako se ponašanje djeteta mijenja dolazi I do njihovih promjena.interes za puzenje I hodanje.Jednoipogodisnje dijete odbacuje na neki nacin svoje vrsnajke.odrasle.ljubaznost I sl.stvari I procesi iz stvarnog svijeta. RAZVOJ LICNOSTI Lične crte počinju da se formiraju rano u životu. MORALNI RAZVOJ Osnovu za dobar moralni razvoj cine prije svega dobro zdravlje.dok pred kraj druge godine trazi zblizavanje sa vrsnjacima.a od vec od druge godine diejte postaje radoznalo za sve sto se tice pola I razlike medju polovima.Odnos sa vrsnjacima je slabo razvijen I prolazan.razvoj sposobnostti tolerancije I uvazavanja drugih ljudi. .a veoma važan uticaj u razvoju I oblikovanju djetetove ličnosti imaju uticaj vaspitanja.vaspitaci I okolina koji usmjeravaju dijete na svom putu da postane moralno kvalitetne osoba.okoline I roditelja.mada je u tome grubo. kao sto je nasledje.a u trecoj godini dolazi do zajednicke igre(pojam svojine).U prvoj godini javlaj se interes za sve sto pobudjuje njihova cula.Ta intersovanja su upocetku beznacajna ali ako dijete u tome preteruje javlja s esve veca eroticka razdrazljivost.pokazuje sve vece interesovanje za izraz njihovog lica I sl u cemu s emogu I otkriti neke osobine djeteta kao srdacnost.U drugoj I trecoj godini interesovanje za govor.slusanje I sl.emocionalna sigurnost.mnogo je bolji odnos sa odraslom npr 5om djecom koja mogu oraganizovati igru u voditi malisana.za posmatranje.U ovom period je najlakse uticati na formiranje licnosti kod djeteta.Dvoipogodisnje dijete se sa vrsnjacima cesto svadja zbog igracaka. INTERESI Dijete u ovom period interesuju osobe iz okoline I njihove aktivnost.Ono je sve sno svoga tijela.pokazuje im svoje igracke I igra se sa njima.socijalni karakter.disciplinovanost.otima im igracke I gura ih u stranu.Na moralni razvoj prvenstveno utice porodica.savladjivanje inpulsa.senzacija I prijatnih nadrazaja koje prate njegove aktivnosti.Takodje mogu uticati I aktivnost djeteta.

a nekad i više puta i neredovno i uglavnom kako na pocetku jos vise kasnije u ovom periodu na zahod mogu ici sama.nekad je ona organske prirode rezultat bolesti urinarnog sistema.Dio liječenja bilo bi i omogućavanje djetetu da olakšano noću ustaje i energično ostavlja krevet da ga upozoravamo na praznjenje besike. Pred kraj ovog perioda dijete samostalo jede i spretno upotrebljava pribor za jelo.alergija i smanjen apetit).Enureza često prolazi sama od sebe početkom puberteta i rijetko se održava do odraslosti. Ponekad se mogu javiti poteškoće. mada ovakvo samosavladjivanje još nije kao kod odraslih.U mnogim slucajevima je potrebna pomoc strucnjaka.5 časova na dan. a do sedme godine oko11.Ponekad se javlja nesposobnost djeteta da preko noći zadrži vodu što je označeno kao noćno mokrenje ili enureza. gdje mora sjedeti udobno na stolici odgovarajuće visine.Dijete se mora postepeno navikavati da jede za stolom .mada medju djecom postoje individualne razlike.. a nekad ono pomoću nje pokušava da postigne da ponovo postane centar pažnje da bi primoralo roditelje ili vaspitače da se noću bave sa njim. PREDSKOLSKO DIJETE-PERIOD OD TRECE DO SEDME GODINE ISHARANA Najveći napredak u pogledu ponasanja dijete postiže kod jela. Najlekovitije djeluje ako ostanemo potpuno mirni i pravimo se da to nije ništa. IZLUCIVANJE U većini slučajeva djeca se čiste jedanput dnevno. a već kod trogodišnjeg djeteta razvija se sposobnost samosavladjivanja.Upogledu kontrole bešike djeca po pravilu postaju potpuno samostalna i rijetko da se pomokre kako po danu tako i noci izuzev ako su suvise dugo zadrzavala vodu ili im je hladno-toplo. SAN Dijete od 3 do 4 godine spava oko 11. Pogrešno je ako dijete kažnjavamo.koje mogu biti kako psiholoske(kao izraz ljutnje i potajne osvete ili straha) tako i fizioloske prirode(kao što su loše varenje.madjutim nekad im je mudro pruziti priliku da se za vrijeme jela krecu.Kako je dijete starije na njega se može više uticati.afektivne teškoće djeteta. rugamo mu se ili mu prebacujemo time ga jos vise ucvrsciujemo u uvjerenju da ga ne volimo i sl. Enurezu najčešće izazivaju psihičke.s tim sto 4nje dijete spava jedan put dnevno dok djeci od 6-7 godina .

treba im naravno odjeću pripremiti..kroz citanje razgovor.u periodu 4-5 godine vozi tricikl.Moze biti ometen bolescu ili losom ishranom kao i psihickim problemima.Primjetno raste razlikovanje nijansi boja između 4 i 7 godine.moze samo sebe posluzivati.Neka djeca imaju potrebu da spavaju sa omiljenom igrackom i sl.u ovom periodu vole narocito da se maskiraju.To vrijeme je jako pogodno za ostvarivanje intimnog odnosa sa roditeljima. Četvorogodišnjoj djeci je potrebna manja pomoć pri oblačenju.Ima takodje sposobnost da prepozna poznate predmete i da . a sinteza i analiza još su malo razvijeni dijete nema sposobnosta da uvidi bitne osobine predmeta i pojava njihove slicnosti i razlike. Kada se dijete probudi više je zainteresovano za igru nego za oblačenje. Hod postaje slobodniji. dijete samo trči..Hod postaje slobodniji.Za zapažanje su od velikog značaja interesi.Dijete takodje u ovom periodu ne raspolaze dovoljnim brojem izraza kojima bi izrazilo razne odnose i osobine.s tim sto su kod oblacenja uglavnom rasijana i nezainteresovana.smerniji.dijete trci. svrhovito.Djeca se sve spretnije sluze raznim predmetima u pocetku sa obe kasnije samo jednom rukom.preskace konopac.Ali postoje velike individualne razlike.drzanje uspravno i cvrsto.Desnorukost ili levorukost u ovom periodu postaje izrazita. SAZNAJNI RAZVOJ Nastavlja se razvoj optičke i akustičke diferencijacije.a to mu služi kao igra i zabava. Vrijeme neposredno prije spavanja djeca proživljavaju različito i raznovrsno.Raste i interesovanje za muziku.Kretanje je djetetu neophono i veoma bitno jer kroz kretanje stiče mnogobrojna iskustva koja utiču na razvoj njegovih saznajnih i radnih mogućnosti na njegov dusevni razvoj.mazenje i sl.Od velikog značaja za zdrav razvoj kretanja i dovoljnih spretnosti su dječiji vrtići.dijte pocinje da zapaza razne.dijete u rukama postaje spretnije i nauci da drzi olovku pravilno. a ponekad se dešava da dijete ustane ranije da bi imalo više vremena za neki omiljeni posao.skace.Djecaci kod opazanja to cine usmereni na pojedinosti dok djevojcice opazaju vise cjelinu.snovi su pretežno prijatni ali ponekad i teški. KRETANJE Predškolsko doba u pogledu razvoja kretanja znači veliki napredak.zamara ga sve sto je jednolicno.Okoštavanje kostiju doručja u ovom periodu je preduslov za učenje pisanja. osobine predmeta i pojavaZapažanje postaje više namjerno.Predškolsko dijete prilično mnogo sanja.pred kraj ovog perioda dijete je jako zivahno vice dize larmu.nije stalo do popodnevnog sna.Pokreti su ljepše i bolje uskladjeni.

kolicinu.licnosti. Kod mašte se javljaju individualne razlike.Što se tiče estetskog opažanja za dijete je lijepo ono što ono voli bilo da je riječ o ljudima ili predmetima..U pamćenju i obnavljanju i dalje veliku ulogu ima ispitivanje odraslih. naglo se razvija i usavršava pa postaje intezivna i u pocetku je vezana za licne interese tako da dijete u pocetku primjecuje ono sto ga zanima u vezi sa samim sobom.a neke od njih upamte za citav zivot.ali i dalje nije u stanju da svoju paznju podijeloi na vise aktivnosti.postaje bolje organizovano i povećava se njegova trajnost pa se 4 god djeca mogu sjetiti dogadjaja od prije nekoliko mjeseci. U ovom periodu ojačava mehaničko pamćenje što omogućava na primjer učenje pjesmica.medjutim u pocetku je vise labilana taje oko 11.U pocetku dijete koncentrise svoju paznju na pojedinacne detalje.Postoji interesovanje za vrijeme ali još uvijek ne shvataju šta je juče.Omiljena boja kod djecaka j eplava.ih nabraja.veliki je uticaj odraslih pa je lijepo i ono sto je njima lijepo.Ona je najveca duševna snaga predškolskog djeteta i njene predstave su veoma žive u nima se projektuje osjecajni zivot djeteta i njegove zelje. Dijete rano upotrebljava izraze i riječi koje se odnose na brojeve ali rijetko razumije njihovo značenje.a 12.Medjutim sve ono sto je dijete u pamcenju savladalo u ovom periodu je dosta labilno i nestalno podlozno manipulacijama i mnogim prevarama i sugestivnom uticaju pa samim tim moze dovesti do izmisljanja fabuliranja.strahovipomaze mu da se oslobodi pritiska odraslih rusi sve barijere.6 minuta kod djeteta od 5 . Raste interesovanje za muziku.Kako dijetet postaje starije to proces opazanja postaje sve vise svjestan i planski. jećanja ovog doba su veoma plastična i konkretna. Pažnja je uvijek pretežno nenamjerna usmerena na soljnje nadrazaje. Mašta mnogo znači u životu djeteta i brzo se razvija. Pamćenje se razvija na temeljima opazanja i govora. rastojanje. sjutra i slično.pa na primer dijete provodi sve vise vremena igrajuci se.ne primjecujucincjelinu onoga sto posmatra.kasnije zelena a kod djevojcica crvena.kratkorajna i mala po obimu.moze dovesti i do fabuliranja i izmislajnjea raznih prica dogadjaja.pocinje da razlikuje velicinu.4 minuta kod 4 god djeteta.oblik boju.Takodje dijete razvije osjecaj za prostor.nade. velicinu medjutim njegovo opazanje svega toga je nastalno i promjenljivo.Medjutim tokom ovog perioda paznja postaje i trajnija.prostorne i vremenske granice.Namjerna pažnja predstavlja neophodan uslov za uspjesan školski početak.U socijalnom opazanju razume lica sa kojima je stalno u dodiru.razvija se osjecaj za vremenski redosled i slicnost.

U ovom periodu djeca se zanimaju za uzroke pojava.Taj razvoj misljenj auzrokuje da dijete osim sto moze razlikovati predmete i njihove osobine. GOVOR .pocinje i da razdvaja ono sto je bitno od nebitnog i to je napredak veoma znacajan u formiranju pojmova.Karakteristican j ei antropomorfizam pa nije rijetko da ci=ujemo kako dijete kaze „drvo place “ kada vidi da iz drveta curi sok.medjutim kako dijete postaje starije to postaju konkretniji medjutim i dalje grupisani u apstraktne kategorije(pas i macka su zivotinje) tak pred kraj ovog perioda postaju specificni i odvojeni.tako da su odgovori odraslih jako bitni i znacajni.takodje su bitna i pitanja odraslih koja uticu na saznajni razvoj djeteta pa moraju biti konkretna.jasna i prilagodjena znaju djeteta. atropomorfizam.u deda mraza i sl.Tako njegova misaona aktivnost pocinje da bude svesnija.Odlike ovog perioda su egocentričnost. Dijete na pocetku ovog perioda je jako sugestibilno i vjeruje u ono sto mu odrasli kazu. sugestibilnost i kritičnost. Zakljucivanje tece po analogiji i u okviru opazenih situacija pa ako cetvorogodisnje dijete pri posjeti darujemo ono ce kada naredni put dodjemo ocekivati isto.U pocetku su pojmovi dosta nejasni.ono stalno nesto zapitkuje.godina.Tako da predskolsko dijete uspjesno moze da shvati relaciju da posebno podredi opstem i podredjeno nadredjenom.a zapitkivanj etakodje pogoduje i razvoju govora.ljudi zivotinje i ocigledne situacije.Javlja se teznja da dijete protumaci svijet i pojave u njemu djelimicno samo dijelom pomocu odraslih. Misljenje karakterise to da dijete do sedme godine niti cjelinu moze razloziti na dijelove niti dijelove ukljuciti u cjelinu.narocito ga interesuje okruzenje i okolina.Oko 4te godine kod djeteta se stvara misaona djelatnost koja se ispoljava mnostvom pitanja i teznjom za objasnjenjem i razumijevanjem.Djecija pitanja u ovom periodu su raznovrsna a ujedno i korisna tj.Što se zaključivanja tiče dijete još uvijek zaključuje u okviru zapaženih situacija.Karakteristicna za ovaj period je egocentricnost pa dijete ceto misli kako ima brata ali brat nema brta.a vazi da je 6-7 dijete jako kriticno narocito kod onoga sto mu je poznato pa vec oko 7me godine pocinje da mu se koleba vjera u svijet bajki .znak da se njegovo logicko misljenje razvija. Sto se tice dedukcije i uopstavanja dijete s ecesto zatrci pa ako smo mu rekli da biljka raste ne kisi i samo ce ocekivati da ce os kose rasti.i to opada sa porastom kriticnosti.

pa dijete od 4god raspolaze sa oko 1600.slozenija I sadrzajnija I trajnija.Kod predskolske djece dolazi do prelaza na pravu zajedničku igru.stisava svoje izlive bijesa I straha.kod stidljive I nesamouvjerene djece) u krajnjem slucaju treba potraziti I pomoc strucnjaka koja treba da bude pravovremena nikako zakasnela. pa su tu igre pokreta.o buducem I proslom.U pocetku dijete izgovara proste recenice tak kasnije slozenije cesto govori I rijeci cije znacenje ne zna. sličnosti sa originalom. društvene.pa je vec za sestogodisnje dijete karakteristican prelaz sa mastovite na stvaralacku igru prilagodjenu stvarnosti I realnosti. a najčešći oblik muzikalnog usavršavanja je pjevanje.predloga.izrazi uctivosti I sl.u kojoj svako dijete ima odredjeni zadatak I svoje ponasanje prilagodjava drugoj djeci.dok se povecava priloga.unutrasni tj.samim tim oblikuje s ekod djeteta I spretmnost za ucenje. igre shvatanja.U razumijevanju tudjeg govora dijete uglavniom bukvalno shvata metafore.nazivi za boje. djeca počinju da upotrebljavaju olovke u boji I vodene bojice I postepeno se približavaju realizmu.ulsed nakog pritiska.Igra je za dijete jako bitna stoga mu je potrebno obezbijediti potrebne igracke I prostor za igru I podsticati igre koje doprinose razvoju djeteta kako fizickom tako I psihickom.igra sa sredstvima za oblikovanje.U koliko se u razvoju govora jave poteskoce kao sto vrskanje I zamuckivanje(sto s enajcesce javlja kod prilagodjavanja na neku novu situaciju.vremenski izrazi.cesti su u strukturi njegovog govora fabuliranj I izmisljanjehvalisanje. sportske.kao I svoje zelje I zahtjeve.U ovom periodu dolazi do obogaćenja rečnika.slagalice I sl.tihi govor.Zajedno sa godinama crteži postaju potpuniji prepoznatljiviji.U recniku djeteta dominiraju nazivi za razlicite osobine.prica sa svojim vrsnjacima. stvaralačke igre.pridjeva veznika.Bogatstvo rečnika direktno zavisi od porodice i okoline u kojoj se dijete razvija.Djeca u ovom periodu vole igračke kojima mogu mijenjati oblik i sa njima manipulisati.Broj imenica I usklika opada.nakada je I samo svoj slusalac. Igre predškočlske djece su različite.5god sa oko 2000. IGRA Igra bogatija. igre s ulogama. RAD .Za dijete je najvažnije ono što crtež za njega znači.Inace dijete rado slusa odrasle.U pocetku je govor vezan za situaciju a kasnije kada I samo pocne da misli o onome sto radi.prelazi na tkz.a u 6 i 7 godini dijete raspolaže sa 2 do 3000 riječi.brojevi.U ovom periodu dolazi i do razvoja dječijeg crtanja i nastaju retgenske slike.U ovom periodu se javlja zanimanje za muziku.

odnos sa vrsnjacima.Ima već dosta razvijeno lično osjećanje časti.Za emocionalni ravoj ajako je bitna poriodica I odnos roditelja prema djeci.ali ne pretjeranotj. Roditelji treba da vole djecu jer je njihova ljihova ljubav bitna za normalan razvoj.Srah je ne rijetko osjecanj.takodje ne trebaju biti ni suvis eambiciozni I zahtjevni prema svojoj djeci.Jako je bitno drustveno uvazavanje I drustveno .Javljju se srdzba i gnev posebno tokom igranja. SOCIJALNI RAZVOJ U ovom period dolazi do jakog socijalnog razvoja. djeteta.sto pomaze I da se dijete uci redu I disciplinI. svadljivo i plašljivo.sposobno da dozivljava radost I neprijatnost kod drugih. Lljubomora pocinje da prolazi sama od sebe.kao I osjecanj ezavisti je r ne posjeduje nesto sto druga djeca imaju.nestaje kod 7 god.a najcesce se javlja zbog nepravilnog vaspitanja ili kada roditelji ukazuju vise paznje jednom djetetu.Djeca počinju samostalno da obavljaju različite poslove i da pomažu odraslima pri radu hrani zivotinje sredjuje I cisti svoje igracke I sl.Zalosno je dijete kome se polomila omiljena igracka.Dijete sve više stupa u kontakt kako sa vršnjacima tako i sa odraslima I prilagodjava im se.trebeju im u cilju ispravnog vaspitanja ukazati na greske.Takodje roditelji treba da budu brizni prema svojoj djeci.I dijete narocito postaje osjetljivo na humor I salu.Na sopstvenu nemoc dijete reaguje uglavnom ambicijom.Radost I smijeh se javljiju iz istog razloga kao ranije kod stvari koje im pricinjavaju zadovoljstvo.Dijete postaje kapricioznije.Kroz to s erazvija I socijalno osjecanje pa je dijete sposobno za saosjecanja.nema osjecaja za patnju vrsnjaka I podvrgava ih ruganju. Javlja se i osjecanje stidljivosti npr zbog nagog tijela.Medjutim kako postoje individualne razlike to se kod djece cesto razvija I osjecanje svireposti pa dijete muci mladju bracu I sestre. EMOCIJE Pred kraj predškolskog perida emocionalnost i labilnost se povećavaju.U ovom periodu za socijalni razvoj bitan factor je porodica. povećava samostalnost i samopouzdanje.Rad treba da bude u ovom periodu po zelji nikako po zapovijesti.Zavidljivost I zluradost kod djece u toku vaspitanja treba otklanjati I razvijati pozitivna osjecanja.Moze se javiti I prema vrsnjacima.dijete pocinje da razumije pravu vrijednost majke I oca.Gnev se javlja prilikom konfliktea sa igrackama.oblacenjem na sta dijete reagujedrekom I psovanje.izuzev kod djece koja su pretrjela neke emotivne I psihicke traume.Ljubav se produbljuje.Rad ima veliki značaj jer mijenja odnose djeteta preme ljudima i prema sebi. ali višak ljubavi štetno utiče na dijete.Voli pohvale i na njih reaguje prijatnim osjećanjima.

tako da dijete treba umjereno I kuditi I hvaliti I pohvala se nikad ne smije pretvoriti u pomicivanje.U tom period za dijete je jako bitno njegovo porijeklo pitanje “odkud to da dolazi iz stomaka”.los.uvazavanje odraslih.kritikuju jedni druge a takodje se I suprostavljaju jedni drugima.postaje veoma pristupacno moralnoj pouci.Na dječije greške odnosno presupe treba gledati sa što više razumijevanja.nevaljao.zastitne ustanove za djecu gdje dijete stice sve vise znanja I vjestina koje ce mu pomoci u daljem zivotu.U ovom period je jako bitno da se razviju moralna osjecanja drugarstva prijateljstva I odgovornosti.tNe rijetko djeca uviđaju svoje greške I sama sebe kritikuju ako shvate da su pogriješila.Predstavu o dobrom I losem povezuje sa pojmovima dobar.uci da prima I izvrsava zadatke.rade na tome da izbjegnu kazne I dobiju pohvalu.o cemu ga treba pouciti mirno I pametno.I treba mu odgovoriti prigodnim bioloskim odgovorima I analogijama iz biljnog I zivotinjskog svijeta. Takođe za ovaj period narocito oko 4te godine je karakteristična pojava laži koje treba pravilno tumačiti jer su prave laži veoma rijetke a dijete nema namjeru da vara.ojacava volja I drustveni karakter sto treba iskoristiti I pouciti dijete o dobrom I losem.treba utvrditi motive I pobude djecijih postupaka.egoisticne.Za vaspitanje je kod roditelja bitna I pedagoska posvecenost.U socijalizaciji djeteta narocito pomazu djeciji vrtici I dr. PAZVOJ INTERESA .buntovne ljude ili individualiste.Djecijoj slobodi treba postaviti odredejne granice. POLNI RAZVOJ Dijete postaje svesno polnih razlika.I zanju d ace za lose postupke biti kaznjena.a šta ne.Izraz kradja je neprikladan za dijete ovog uzrasta I ako dijete nesto uzima to je zato sto je I njemu neko nesto uzeo ili je osjetilo nedostatak ljubavi I sl. Tako dijete postane svesno pravila.ali opet ne previse stroge kako ne bi na kraju dobili nesamostalne.U odnosu sa vrsnjacima dijete postaje svjesno postojanja tudjeg misljenja.kod djeteta u okviru moralnog razvoja treba vaspitavati discipline. MORALNI RAZVOJ Što se tiče moralnog razvoja predskolska djeca već znaju šta je dobro.

socijalni odnosi.Personalni interesi se odnose na to da dijete pokazuje interesovanje za osobe od kojih ocekuje korist.Volja I karakter se naročito oblikuju ako dijete uđe u dječiji vrtić ili neku drugu vaspitnu ustanovu.Dijete se karakterno najbolje razvija ako se tjelesno i osjećajno dobro osjeća.Na razvoj interesovanja u ovom period uticu porodica.ocjenjuje svoje tvorevine I prepoanaje sbe kao crtaca sportistu.sposobnosti I nesposobnosti djeteta.namjera I postupaka.pocinje da osjeca sebe kao dio njih I barata pojmovima mi.Počinju se oblikovati karakter djeteta i njegova volja.Zato je bitno da se djetetu pomogne da svesno svojih ciljeva.sumnjicenje. eksplozivno ali se u 7 godini stišava. da dospije do ocijalizacije i sposobnosti samosavlađivanja. RAZVOJ LICNOSTI U ovim godinama svijest djeteta o samom sebi sve više raste.cak s ejavlja I ocjena samoga sebe.stalno nepovjerenje I spijuniranje.pojacavaju se intelektualni interesi(zapitkivanje) kao I socijalni interesi za pripadnost grupi.telesni I motorni interesi jos uvijek jako zivi.Dijete treba da osjeti ljubav nezavisno od toga da li je bilo dobro ili nevaljalo.Treba mu pomoći da postigne skladan svestrani raszvoj svoje ličnosti.nas nase.Roditelji I vaspitači treba što više da pomažu djetetu da posane svjesno ciljeva namjera i svrhe isvojih postupaka. Primoravanje djeteta na nesto.Dijete pokazuje interes a imimtiranje koje postaje namjerno.postaje sve vise samo svoje.Pred kraj ovog perioda dijete postaje razdražljivo.narocito osobine koje s erazviju u starijem predskolskom period. jogunasto.prehrambeni.Prve karakterne crte osjecajne.U ovom periodu su vitalni. djelimicno I pol.koje s epojave u ovom periodu ostaju dominantne citavog zivota. . prijetnje I kazane su najlosiji za vaspitavanje karaktera. Dijete postaje svesno I drugih.okolinastepen inteligencije djeteta.voljne I dr.

U skolskom uzrastu dijete je pored toga sto je clan grupe u razredu. skolska zrelost. .sa odredjenim ciljem a ne kao ranije vodjeno trenutnim momentum inspiracije.sto moze izazvati promene u organizmu kao sto je usporeno varenje.Dijete postaje radon sposobno uci da seprilagodi na okolinu I u pogledu svog razvoja postize stepen zrelosti tkz.Adrenalin djeluje I na srce iz cega zakljucujemo koliko su gnev I strah ozbiljne emocije I imaju uticaja na citav organizam.Dijete na ovom stupnju razvoja sve vise raspolaze psihofizickim snagama koje mu omogucavaju koncentraciju za resavanje zadataka u trajanju od 30min.I clan vanskolskih grupa.Emocije su medjutim snazne narocito strah I radost.povecava se broj simbola za pisanje.Stvaralacka fantazijska snaga se sve vise kod njih uklapa u realne odnose I tako se prikazuje od najranijeg vremena puberteta jasnije da bi se na kraju stvorila sposobnost oblikovanja I smisljanja u okviru nekog odredjenog zadatka.Strah moz eizazvati nezeljene posledice glavobolju.mucninu I sl.Ovaj process iscezavanja realne fantazije trajace oko tri godine.Razvoj emocija za ovaj period je jako bitan.SKOLSKI UZRAST PERIOD OD SEDME DO DVANAESTE GODINE Psihofizicki zdravo dijete oko svoje 6 godine sposobno je da seprilagodi na svijet oko sebe I to traje do 9te godine. Kada se radi o gnevu uznemirenost djeteta dovodi do uznemirenja citavog organizma.Nadbubrezne zlijezde luce adrenalin koji dovodi do usporavanja varenja.Da bi s eizbjegli potrebno je djetetu obezbijediti osjecanje sigurnosti u skolskom.javlja se neprijatan ukus u ustima.Kao zank ubrzanog psihofizickog razvoja dijete stice sposobnost da moze slijediti ucitelja koji ga uvodi u svijet realnosti.Pored ljubavi dijete je potrebno razumjeti I njegovu potrebu za samostalnoscu. Shvatanje I memorija se znatno povecavaju.obilno lucenje pljuvacke.porodicnom I drustvenom zivotu.oslobadja se secer koji odlazi u misice.gubitak apetita I gadjenje na hranu.pa je grupa bitan cinilac I ima bitan uticaj na njegovo ponasanje.deluje na jetru. SOCIJALNOST.Adrenalin na pluca djeluje tako sto izbacuje visak CO2 I povecava apsorpciju O2 sto izaziva ubrzano disanje.uci da izgovorenoj rijeci daje karakter trajnosti I odredjuje svoje kvantitativne odnose racunanjem stio ranije nije moglo.kratkotrajne su javljaju se I iscezavaju neocekivano. Dijete u ovom uzrastu svoje igre sredjuje prema nekom planu.

Do sad je dijete sve gledalo sa spoljasnje strane.vise pridruzuje grupi.prisutna je mirna samokritika dok je prije zivjelo u svetu kritika starijih I sopstvene pohvale.a vise predloga I veznika.Kod jdece se razvija ozbiljan interes za . mijenja stav prema spolasnjem svijetu.U ovom uzrastu je karakteristicno analiticko opazanje veoma bitno Dijete zapaza nove rijeci I pita za njihovo zancenje.Opazanje u ovom period je usmereno ka novom I nepoznatom za razliku od prethodnog kada je dijete opazalo ono sto je poznato.Dijete se u ovom period sve manje.sada pocinje gledati I one bitnosti stvari koje s polja nijesu vidljive.Pri sredjivanju utisaka I opazanju veliki uticaj ima decacko recnicko blago koje omogucava da pomocu imena ili naziva razvrsta predmete I pojave. SENZORNI RAZVOJ:Usavrseni osjetni reflektori omogucavaju bolje opazanje u ovom periodu tako da se dostize se potpuni razvoj koji ide u pravcu sve potpunijeg opazanja.boje I velicine.Iako su djeca povezana sa roditeljima mnogo im je privlacniji izlet sa drugarima nego sa porodicom.Djeca dobijaju sigurnost tj.Ako uporedimo govor djeteta I odraslih vidjecemo da se satoji od vise zamjenica. PERIOD 10-12 GODINA Budi se sposobnost za apstrakciju.I jako mu je bitno objasniti pravo znacenje onoga za sta pita.Pri opazanju pojava dijete je najvise usmjereno ne njihova svojstva I upotrbljivost.U ovom period potrebna je pohvala starijih.GOVOR:Sa razvojem I bogacenjem djecijeg recnika se povecava broj glagola I imenica. U opazanju s eu ovom periodu javljaju takodje individualne razlike pa djecu dijelimo u tri grupe: • • • Djeca za koju je karakteristican vizuelni izraz(vizuelni izraz) Djeca u cijem opazanju ima znacaja pokret(motorni tip) Djeca koja najvise uspjeha imaju u slusanju(akusticni tip) Vizuelno I akusticno opazanje se veoma cesto dopunjuju. Pocetak vog uzrasta je karakteristican da se dijete zadovoljava utiskom okoline I ako ga upitamo da nam opise dijelove necaga ono nece znati.osjecaj sposobnosti za rjesavanje problema bez roditelja.Na ovaj nacin j edijete steklo sigurnost I otvorio mu se put ka samostalnom snalazenju bez roditelja.U skoli preko realnih predmeta djeca dolaze do nekih zakona.Napredak se ogleda u sposobnosti razlikovanja kvaliteta I oblika predmeta pa skolsko dijete opaza predmete stalnog oblika.

.Kod djevojcica pubertet nastupa ranije nego kod djecaka. ranije.iz cega mozemo zakljuciti da one sazrijevaju 1. nacin: • Predadolescencija -djevojcice 11-12god -djecaci 13-14god • Rana adolescencija -djevojcice 13-14god -djecaci 17-18god • Kasna adolescencija-djevojcice 17-18god -djecaci 20-23god Kod djevojaka prije nego kod djecaka dolazi do polnog sazrijevanja.brze rastu I polno sazrijevaju.okolinu I problem u njoj I oni ulaze u svijet realnosti.Ovaj period mozemo podijeliti na sl.Na fizicko-telesni razvoj pored bioloskih faktora uticu I geografski I faktori socijalnog porijekla.izaziva neuroticka stanja kod omladine koja rezultiraju konfliktom .U radu sa ovom dobi mogu se postici rezultati koji nam govore o izvesnoj realnosti.objektivnosti I gubi se onaj prethodni nemir koji se ponovo manifrestuje u pubertetu.u periodu 13-14god.5god.do postizanja telesne zrelosti. koju medjutim ne prati buran psihicki razvoj koji je neophodan za celokupan razvoj. TELESNI RAZVOJ:u adolescenciji dolazi do ubrzanog razvoja.Kod neke djece u ovom periodu se kod pojedine djece javlja porast aktivnosti kao izraz licnosti I sve vise se javljaju promisljeni nestasluci kod oba po ADOLESCENCIJA PERIOD OD DVANAESTE DO DVADESETTERCE GODINE Ovaj period predstavlja doba najveceg razvoja kod covjeka..dok se kod djecaka polno sazrijevanje desava izmedju 14-15god.Za ovu dob je narocito opasno telesno zaostajanje I ako do njega dodje.

bokovima.koji uticu na razvoj.jedan od najvaznijih hormona je somatotropni hormone-hormon rasta koji luci adenohipofiza.Tako su djevojcice koje su sa 12 god dobile menstruaciju bile teze od svojih vrsnjakinja koje to nijesu za 1kg I visocije za oko 12cm.a od 15-16 godine s etezina ustali.u tom periodu su djecaci obicno veci od djevojcica za 10cm tezina se u odnosu na visinu znatno uvecava.5-14.7cm nizi od svojih vrsnjaka kod kojih se one nijesu razvile I laksi za 10.dok izmedju 18-20godine polako opada. ‘DOBA DEBLJANJA-DOBIJANJA TELESNE MASE’ javlja se kod svih u istom uzrastu I traje oko 2 godine(povecava se sadrzaj masnog tkiva na grudima. vratu) I prati ga povecanje apetita.dok kod djecaka od 19te.Postoji zavisnost sa polnim razvojem. s tim sto postoje individualne razlike pa kod nekih djecaka rastenje prestaje tek u 23 god.Najbrzi rast je u najranijem pubertetu. butinama.Telo adolescenta dostize zancajne razvojne promene.pa brz polni razvoj sa sobom povlaci I brz telesni razvoj.Telasne promenen ove dobi su upravo rezultat hormona rasta I gonadotropnih hormona.koji luce mnoge hormone u krv..dok j ekod djecaka postepen u toku citave adolescencije. Ove razliike se u kasnijem pubertetu izjednacavaju.Postoje individualne razlike zavisno od genetske predispozicije.gonadotropni-hormon koji utice na rast polnoh zlijezda.narocito izmedju 13-16 godine. VISINA-TEZINA U periodu predpuberteta visina kod djevojcica dostize maximum u 13 godini.5 godina.Hrskavica se zamjenjuje kostanim tkivom.Razvojem polnih zlezda dolazi do lucenja STH. trbuhu.a kod djevojcica u 20oj godini.a kod djecaka u 15oj.dok je kod djevojcica rezultat povecanog razvoja masnog tkiva.kada rastenje pocinje polako da se zaustavlja. Prirastaj u tezini kod djecaka je rezultat razvoja musculature. Kod djevojcica je najveci prirastaj u tezini izmedju 11. Isto tako djecaci kod kojih se sa 14 godina nijesu razvile sekundarne polne karakteristike bili su za 11.2kg. Kasnije u adolescenciji je rastenje sporo I naznatno.kosti postaju izdozenije a .sve dok polni hormone ne zaustave lucenje hormona rasta I ne dovedu do zaustavljanja rasta.sa okolinom.dostize zrelost I formu tela odrasle osobe.U ovom periodu treba istaci razvoj treceg reznja hipofize-pars intermedia. OKOSTAVANJE Proces okostavanja kod djevojcica pocinje oko 17te godine. Kad rast prestaje.

Povecava se kolicina krvi u cirkulaciji.Grudni kos je kod djecaka siri I razvijeniji.U ovom periodu naglo se razvijaju rike I noge narocito kod djecaka. brze I jace nego kod djevojcica.s tim sto postoje slucajevi brzeg razvoja misica u odnosu na skelet.45% telesne tezine otpada na muskulaturu. U 14oj godini razvijeno je 27-28 zuba.U doba zrelosti trup postize trostruku velicinu u odnosu na velicinu sa rodjenja.Karakteristican je pad pulsa narocito izmedju 12-18 god I to na sl. nacin: • Kod jdevoj.dok se kod djevojcica intezivno razvija karlica.pa se za posledicu javljaju neuskladjeni pokreti.tezi. Kod adolescenata u 12oj godini glava iznosi 1/7 od telesne duzine.dok kod djevojcica debljaju extremiteti.na njegovu tezinu.fizioloskom pogledu imaju veci volume pluca.kod djevojcica pokretljivije u zglobovima.izduzuju se I I sire kosti lica.bez teskoca. Lice kod djevojcica je ovalnije I neznije.visi su.Narocito se javlja nespretnost kod preciznih sitnijih pokreta pa se mogu javiti promjene npr u rukopisu I sl.trup raste sporije.a ubrzo s erazvijaju I 32 stalna zuba.proporcije sto povlaci I uticaj na spretnost kretanja I telesnu zrelost.rebra I kecmeni stub takodje. 75 otkucaja/min . Razvoj skeleta I musculature teku uporedo.s tim sto postoje individualne razlike pa nekad se javljaju I u 15oj godini.Gornji I donji su u ovom periodu nasrazmjerni u odnosu na tijelo.Muskulatura se kod djevojcica najintezivnije razvija u period izmedju 12-15 godine. usta se izrazavaju. Od 18 god. U periodu adolescencije cello postaje sire.na obrazima I bradi ima dosta masnog tkiva. 90 otkucaja/min • Kod djevoj.zatezu se zidovi krvnih sudova I povecava krvni pritisak. Muskulatura je razvijenija kod djecaka.Snazan razvoj musculature kod djecala se zasniva na anatomskim karakteristkama kod djecaka.umnjaci se raazvijaju od 17-18 godine .u 16oj godini 1/8.ramena su sira. RAZVOJ UNUTRASNJIH ORGANA Srce u periodu 12-17 godine udvostrucuje svoju velicinu.nespretni I nezgrapni .gornja vilica se snazno razvija.dok djevojcice vjezbama postizu njen razvoj.mijenjaju se I po obliku.lice se izduzuje.od 12 god.Kosti su kod djecaka deblje I jace.U ovom periodu dolazi do sirenja I izduzenja arterija I zadebljavanja njihovih zidova (kod djevojcica salbije).Razvoj skeletal I musculature ima veliki uticaj na oblik tijela I izgled adolescent.Sto se tice polnih razlika donja vilaica se intezivnije razvija kod djecaka.

Timus utice na pravilan razvoj kosti I tijela.a u pubertetu se pluca uvecavaju kod oba pola. Zato je neophodno u ovom period baviti se sportom.a disanje postaje sporije.crijeva takodje.85 otkucaja/min • Kod djecaka od 18god.70 otkucaja/min Zbog toga su djecaci adolescenti.Povecan razvoj nadbubrezne zlijezde moze izazvati preuranjeni pubertet. adolescent uopsteno postaje sporiji.ali preterani napori koji su uz to I stalni skode srcu pa vjezbanje mora da bude umjereno.a bubrezi 12 puta u odnosu na tezinu sa rodjenja. kod djecaka je razvijenije u odnosu na djevojcice. Digestivni organi se takodje uvecavaju I razvijaju.sto vise se kretati.stoga I imaju vise energije od zena. epidemija gojenja. takodje se int.samim tim povecava se I apetit.Moze doci do prekomernog gojenja tkz. U slucaju njenog zaosatka u adolescenciji. Razlog prekomjernog gojenja jeste unosenje velikih kolicina gotove hrane.• Kod djecaka od 12god. Disanje-povecava se zapremina grudnog kosa. Ubrzava se metabolizam.kortin jedan od hormona nadbubrezne zlijezde moze da utice na brzinu razvoja I cak da izazove prerani pubertet.narocito u doba dostizanja polne zrelosti.narocito kod djecaka.kao I hipofiza I najvaznija u ovom periodu tireoidna zlijezda koja se uvecava osam puta.one uticu kako na telesnu kondiciju tako I na emocionalnost covjeka I cak njegov karakter.u unijeti u prosjeku oko 5000kcal dnevno. Povecano lucenje hormona stitaste zlijezde ili hipertireoidizam izaziva ubrzan metabolizam.u pubertetu prestaje sa rastom. Endokrine zlijezde.slezina se uvecava 16.Zeludac s eizduzuje I uvecava.razvijaju I povecavaju svoje lucenje. Tezina jetre se takodje povecava dostiza 1800gr.narocito kod djecaka. povecan puls I potrosnju kiseonika. .zbog veceg kapaciteta srca sposobni za veci napor. razdrazljivost (moze se smatrati zaostatkom u razvoju).Nadbubrezna zlijezda udvostrucuje svoju tezinu I velicinu.bez stete za organizam.povecan krvni pritisak.zeludacne zlijezde jako intezivno luce svoje hormone stoga jedan adolescent moze jesti dva puta vise od odrasle osobe.

Karakteristican je I takodje veliki nemir I .narocito pod pazuhom.5 godina kada glas sazrijeva.Polne zlezde se umnozavaju u pred pubertetu.do mutacije glasa oko 13.pa jedni sazrijevaju brze drugi sporije.U ovom periodu nijesu sposobni za napor I koncentraciju u bilo cemu sto rade. Prvi znak razvoja jeste razvoj karlice kod djevojcica I razvoj masnog tkiva sto dovodi do zaobljavanja narocito donjeg dijela tijela bedara I stomaka.U toku adolescencije se intezivno razvija I njegova unutrasnja struktura sto dovodi do povecanog razvoja snage uma. Djecaci inace polno sazrijevaju kasnije.Takodje moze doci do govornih promjena kao sto je mucanje.u testisima se spermatozoidi razvijaju u period 14-16 godine.pojava prve menstruacije I razvoj grudi I mlecnih zlijezda(najintezivnije san 18-19 god).postaje snazniji I dublji. U ovarijumima dolazi do sazrijevanja jajne celije I moze se ostvariti gravidnost. POLNI RAZVOJ Podrazumijeva u prvom redu razvoj sec.Pojavom prve menstruacije pojacava se I lucenje polnih zlijezda I to dovodi do pojacanog telesnog razvoja.potpazusne I pojava dlaka na licu). Zbog povecane funkcije lojnih zlijezda nos I koza se sjaje.javljaju se akne kod pubertetlija sto za njih predstavlja problem I jednu od mozda najvecih dusevnih patnji. kada dolazi do veceg znojenja.polnih karakteristika. Kosa u ovom periodu postaje tamnija I snaznija.kod njih takodje dolazi do povecanog lucenja polnih zlijezda.trepavice postaju gusce I deblje.puniji u poredjenju sa zenskim.Ona je znak da su organi dostigli zrelost.kako posledica toga sto imaju veliku potrebu za govorom I da za kratko vrijeme izgovore sto vise rijeci. PSIHICKI RAZVOJ U sklopu psihickog razvoja javlja se labilnost u ponasanju koja se krece od odusevljenja do neprijatnih situacija. Kod djecaka I kod djevojcica postoje individualne razlike.Sve ovo ide u prilog psihickog zivota I ponasanja.narocito u pubertetu. Graviditet se medjutim ne preporucuje prije 18-20 godine.pojava maljavosti (stidne.Mozak u ovom periodu uvecava svoju tezinu sa 400gr na rodjenju na 1400gr I velicinu. Suzne zlijezde takodje povecavaju svoje lucenje.

Pravilan razvoj pokreta je takodje bitan I za izbor buduce profesije.karakteristicno je nezadovoljstvo vise nego li zadovoljstvo. .razdrazljivost.Veliki znacaj ima I razvoj pokreta I napori samog adolescent kako bi se prilagodio na razlicite aktivnosti u ovom period.spoljasnjostu I njenim vidljivima osobinama.vise lose nego dobre volje.vaznosti I njihovo ucvrscivanje da bi se na pravi nacin postigao razvoj nezavisnosti.Ni mladici ni djevojke nisu zadovoljni svojim teelsnim izgledom.U ovom periodu je karakteristicno osjecanje snage.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->