You are on page 1of 111

ETF - ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

UNIVERZITET U BEOGRADU
Bulevar kralja Aleksandra 73, PF 3554, 11120 Beograd, Srbija +381 (0) 11 - Tel 3248464, Fax 3248681, Raun 840-1438666-48, ETF-sopstveni prihodi

Kattel Katedra za telekomunikacije, RadioLab 66, 66a, 67


+381 (0) 11 - Tel 3218350, Fax 3218399, e-mail: RZgrupa1@etf.bg.ac.yu

STUDIJA O PROCENI
UTICAJA NA IVOTNU SREDINU RADIO BAZNE STANICE MOBILNE TELEFONIJE KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras

Odgovorni projektant:

Investitor: Kompanija VIP MOBILE d.o.o

Doc. dr Aleksandar Nekovi

Novembar, 2009. Beograd

SADRAJ
OSNOVNI PODACI I ZAKONSKA DOKUMENTACIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. REENJE O REGISTRACIJI PROJEKTANTSKE ORGANIZACIJE LICENCA PROJEKTANTSKE ORGANIZACIJE REENJE O ODREIVANJU ODGOVORNOG PROJEKTANTA LICENCA ODGOVORNOG PROJEKTANTA POTVRDA PROJEKTANTA O USAGLAENOSTI DOKUMENTACIJE IZJAVA PROJEKTANTA O KORIENJU PROPISA

II PROJEKTNI ZADATAK III PROJEKAT 1. UVOD............................................................................................................................. 1 2. TEHNIKO-TEHNOLOKA KONCEPCIJA GSM/UMTS MREE I PRIMENJENI STANDARD ............................................................................................ 2 2.1 NASTANAK GSM SISTEMA ................................................................................................ 2 2.2 ARHITEKTURA I OSNOVNI ELEMENTI GSM MREE .......................................................... 3
2.2.1 Osnovne postavke ...............................................................................................................3 2.2.2 elijska bazna stanica - BTS ..............................................................................................3 2.2.3 Kontroler baznih stanica - BSC ..........................................................................................3 2.2.4 Upravljako-komutacioni sistem - SS ................................................................................4

2.3 EVOLUCIJA GSM SISTEMA KA 3G SISTEMIMA ................................................................. 5


2.3.1 Uvod ...................................................................................................................................5 2.3.2 GPRS ..................................................................................................................................6 2.3.3 EDGE ..................................................................................................................................7 2.3.4 3GSM ..................................................................................................................................8

2.4 SADANJE STANJE GSM/UMTS SISTEMA U SVETU ......................................................... 9 2.5 FREKVENCIJSKI OPSEZI .................................................................................................. 11
2.5.1 GSM frekfencijski opsezi ............................................................................................... 11
2.5.1.1 Stanje u svetu ......................................................................................................................11 2.5.1.2 GSM opsezi dodeljeni kompaniji VIP-MOBILE ...............................................................12 2.5.2 UMTS frekfencijski opsezi ...............................................................................................14 2.5.2.1 Stanje u svetu ......................................................................................................................14 2.5.2.2 UMTS opsezi dodeljeni kompaniji VIP-MOBILE .............................................................15

3. INFRASTRUKTURNI ASPEKTI, SMETAJ OPREME I PROBLEMI UKLAPANJA U PROSTOR ......................................................................................... 16 3.1 ELEMENTI INFRASTRUKTURE ......................................................................................... 16 3.2 TIPOVI GSM BAZNIH STANICA I KARAKTERISTIKE . ....................................................... 16

3.2.1 Macro bazne stanice .........................................................................................................17


3.2.1.1 Struktura kabineta macro baznih stanica ............................................................................19 3.2.1.2 Osnovne karakteristike kombajnera macro baznih stanica ................................................22

3.2.2 Micro bazne stanice ..........................................................................................................24


3.2.2.1 Arhitektura i koncept micro bazne stanice .........................................................................26 3.2.2.2 Osnovne karakteristike kombajnera micro baznih stanica ...... ..................................... ....27

3.3 TIPOVI UMTS BAZNIH STANICA (NODOVA B) I KARAKTERISTIKE ................................. 30


3.3.1 Osnovne karakteristike noda B "Nortel UMTS BTS 12010 indoor" .................................30 3.3.2 Osnovne karakteristike noda B "Nortel UMTS BTS 12020 indoor" .................................32 3.3.3 Osnovne karakteristike noda B "Nortel UMTS iBTS 600 i 700" ......................................35 3.3.4 Osnovne karakteristike noda B "Alcatel EVOLIUM" .......................................................38

3.4 ANTENSKI SISTEM BAZNE STANICE ................................................................................ 43 3.5 SMETANJE OPREME ...................................................................................................... 45 3.6 UKLAPANJE U IVOTNU SREDINU ................................................................................... 45 4. UTICAJ ELEKTROMAGNETNOG ZRAENJA BAZNIH STANICA I UREAJA RADIO-RELEJNIH VEZA NA IVOTNU SREDINU I TEHNIKE UREAJE ....................................................................................................................... 48 4.1 UVOD ............................................................................................................................ 48 4.2 POSTOJEI STANDARDI I NORME .................................................................................... 48
4.2.1 Uticaj elektromagnetnog zraenja na ljude ..................................................................48 4.2.1.1 Norme za tehniko osoblje ICNIRP ......................................................................50 4.2.1.2 Norme za optu ljudsku populaciju ICNIRP .........................................................51 4.2.1.3 Norme za tehniko osoblje FCC ...........................................................................51 4.2.1.4 Norme za optu ljudsku populaciju FCC ..............................................................52 4.2.1.5 Norme za tehniko osoblje ARPANSA ..................................................................52 4.2.1.6 Norme za optu ljudsku populaciju ARPANSA .....................................................53 4.2.1.7 Norme za istovremeni uticaj vie izvora elektromagnetnog zraenja ...................53 4.2.2 Uticaj elektromagnetnog zraenja na tehnike ureaje ................................................54

4.3 ANALIZA UTICAJA ELEKTROMAGNETNOG ZRAENJA BAZNIH STANICA I NODOVA B ...... 55


4.3.1 Uvod .............................................................................................................................55 4.3.2 Proraun zone nedozvoljenog zraenja ........................................................................56

4.4 ANALIZA UTICAJA ELEKTROMAGNETNOG ZRAENJA PREDAJNIKA RADIO-RELEJNIH VEZA .................................................................................................. 59 5. METODOLOGIJA......................................................................................................61 5.1 METODA PREDIKCIJE NIVOA ELEKTROMAGNETNE EMISIJE..............................................61 5.2 ZAKONSKA REGULATIVA ..............................................................................................62 6. PODACI O NOSIOCU PROJEKTA ....................................................................... 64 7. OPIS LOKACIJE ....................................................................................................... 65 7.1 MAKROLOKACIJA .......................................................................................................... 65 7.2 MIKROLOKACIJA ........................................................................................................... 66 7.3 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE I METEOROLOKI POKAZATELJI ...................................... 66 7.4 PRIKAZ PEDOLOKIH, GEOMORFOLOKIH I HIDROGEOLOKIH KARAKTERISTIKA TERENA67 7.5 NASELJENOST I KONCENTRACIJA STANOVNITVA .......................................................... 67 7.6 FLORA I FAUNA .............................................................................................................. 67 7.7 ZATIENA KULTURNA DOBRA ...................................................................................... 67 7.8 STANJE INFRASTRUKTURE ............................................................................................. 67 7.9 SEIZMIKA I TRUSNO PODRUJE ...................................................................................... 67

8. OPIS PROJEKTA ...................................................................................................... 68 9. PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA.....................................................................72 10. PRIKAZ STANJA IVOTNE SREDINE NA LOKACIJI I BLIOJ OKOLINI ........................................................................................................................ 73 11. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA IVOTNU SREDINU ........................................................................................................................ 75 12. PROCENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU U SLUAJU UDESA I NEREGULARNOSTI U RADU BAZNE STANICE .................................................. 78 13. OPIS MERA PREDVIENIH U CILJU SPREAVANJA, SMANJENJA ILI OTKLANJANJA SVAKOG ZNAAJNIJEG TETNOG UTICAJA NA IVOTNU SREDINU ........................................................................................................................ 79 13.1 MERE PREDVIENE ZAKONSKOM REGULATIVOM ......................................................... 79
13.1.1 Opasnosti pri postavljanju i korienju elektrinih instalacija ...................................79 13.1.2 Predviene mere zatite ..............................................................................................80 13.1.3 Opte obaveze.............................................................................................................82 13.1.4 Zakonska regulativa....................................................................................................83

13.2 MERE TOKOM IZVOENJA GRAEVINSKIH RADOVA ..................................................... 84 13.3 MERE U SLUAJU REDOVNOG RADA ............................................................................ 84 13.4 MERE PO PRESTNKU RADA BAZNE STANICE ................................................................. 85 14. PROGRAM PRAENJA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU ........................ 86 15. ZAKLJUAK ........................................................................................................... 87 16. LITERATURA .......................................................................................................... 89 PRILOZI ......................................................................................................................... 90

OSNOVNI PODACI Naziv radio bazne stanice


KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras

Lokacija radio bazne stanice

KATASTARSKI BROJ PARCELE: 207/5 K.O. Osoje

Geografska pozicija:
43 07 33.2 N 20 31 41.4 E

Vlasnik
Fabrika Deeva

I ZAKONSKA DOKUMENTACIJA

ETF - ELEKTROTEHNIKI FAKULTET U BEOGRADU


Bulevar kralja Aleksandra 73, PF 3554, 11120 Beograd, Srbija +381 (0) 11 - Tel 3248464, Fax 3248681, Raun 840-1438666-48, ETF-sopstveni prihodi

Kattel Katedra za telekomunikacije, RadioLab 66, 66a, 67


+381 (0) 11 - Tel 3218350, Fax 3218399, e-mail: RZgrupa1@etf.bg.ac.yu

Na osnovu odredbi lana 107. i 109. Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS" broj 47/2003, 34/2006), kao i shodno Odluci fakulteta, donosim:

REENJE
O ODREIVANJU PROJEKTANATA NA IZRADI

STUDIJE O PROCENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU RADIO BAZNE STANICE MOBILNE TELEFONIJE KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras
Ovlaujem Doc. dr Aleksandra Nekovia, dipl.ing. kao odgovornog projektanta, i projektante Prof. dr ora Paunovia, dipl.ing, Doc. dr Natau Nekovi, dipl.ing, Mr Mirjanu Simi, dipl.ing, Mladena Koprivicu, dipl.ing, Marka ivanovia, dipl.ing, Mr Miloa Borenovia, dipl.ing. i Jelenu Soki, dipl.ing.

za projektovanje - izradu tehnike dokumentacije. Dekan Elektrotehnikog fakulteta

Prof. dr Miodrag Popovi, dipl. ing.

ETF - ELEKTROTEHNIKI FAKULTET U BEOGRADU


Bulevar kralja Aleksandra 73, PF 3554, 11120 Beograd, Srbija +381 (0) 11 - Tel 3248464, Fax 3248681, Raun 840-1438666-48, ETF-sopstveni prihodi

Kattel Katedra za telekomunikacije, RadioLab 66, 66a, 67


+381 (0) 11 - Tel 3218350, Fax 3218399, e-mail: RZgrupa1@etf.bg.ac.yu

Na osnovu odredbi lana 107. i 109. Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS" broj 47/2003, 34/2006), kao i shodno Odluci fakulteta, donosim:

POTVRDU
da je

STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU RADIO BAZNE STANICE MOBILNE TELEFONIJE KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras
dalje priloena uz ovaj dokument usaglaena u svim svojim delovima.

Odgovorni projektant

Doc. dr Aleksandar Nekovi, dipl.ing.

ETF - ELEKTROTEHNIKI FAKULTET U BEOGRADU


Bulevar kralja Aleksandra 73, PF 3554, 11120 Beograd, Srbija +381 (0) 11 - Tel 3248464, Fax 3248681, Raun 840-1438666-48, ETF-sopstveni prihodi

Kattel Katedra za telekomunikacije, RadioLab 66, 66a, 67


+381 (0) 11 - Tel 3218350, Fax 3218399, e-mail: RZgrupa1@etf.bg.ac.yu

IZJAVA
O KORIENJU PROPISA
Prilikom izrade priloene

STUDIJE O PROCENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU RADIO BAZNE STANICE MOBILNE TELEFONIJE KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras
korieni su zakonski i podzakonski propisi, kao i meunarodne preporuke i standardi navedeni u prilogu 1 ove izjave.

Odgovorni projektant

Doc. dr Aleksandar Nekovi, dipl.ing.

Prilog 1 Izjave odgovornog projektanta o korienju propisa Prilikom izrade

STUDIJE O PROCENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU RADIO BAZNE STANICE MOBILNE TELEFONIJE KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras
korieni su sledei propisi: Meunarodni propisi: Human exposures to electromagnetic fields. High frequency (10kHz to 300GHz), European prestandard ENV 50166-2, CENELEC European Committee for Electrotehnical Standardization, Januar 1995; Guidelines for limiting exposure to time-varying electric, magnetic and electromagnetic fields (up to 300GHz) ICNIRP International Comission on Non-Ionizing Radiation Protection; Radiofrequency radiation, Principles and Methods of Measurements - 300kHz to 100GHz", Australian standard AS 2772.2, The Standards Association of Australia, North Sydney, 1988; Radiofrequency Radiation Exposure Limits, U.S. Federal Communications Commission Preporuke ETSI-GSM; Preporuke ETSI-UMTS; Pravilnik o radio-komunikacijama pridodat Meunarodnoj konvenciji o telekomunikacijama; Ostali relevantni propisi. Nacionalni propisi: Zakon o zatiti ivotne sredine ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004); Zakon o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004); Pravilnik o sadrini studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 69/2005); "Radio-komunikacije - Radio-frekvencijska zraenja - Maksimalni nivoi izlaganja koji se odnose na ljude" Jugoslovenski standard sa obaveznom primenom, JUS N.NO.205, Pravilnik br. 06/01-93/178, "Sl. list SFRJ br. 50/1990"; Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS" br. 47/2003, 34/2006); Zakon o telekomunikacijama ("Sl. glasnik RS" br. 44/2003, 36/2006); Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS" br. 101/2005); Zakon o kulturnim dobrima ("Sl. glasnik RS" br.71/1994); Zakon o zatiti od poara ("Sl. glasnik SRS" br. 37/1988, 53/1993, 67/1993, 48/1994, 101/2005); Zakon o postupanju sa otpadnim materijama ("Sl. glasnik RS" br. 25/1996, 26/1996, 101/2005); Pravilnik o nainu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija ("Sl. glasnik RS" br. 12/1995); Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u ivotnoj sredini ("Sl. glasnik RS" br. 54/1992);

Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata ("Sl. list SFRJ" br. 15/1990); Pravilnik o radio-stanicama koje se mogu postavljati u gradovima i naseljima gradskog karaktera ("Sl. list SFRJ" br. 9/1983); Pravilnik o postupku izdavanja dozvole za radio-stanicu i podacima i dokumentaciji koji se podnose uz zahtev za pribavljanje dozvole za radio-stanicu (Slubeni glasnik RS" br. 100/2005); Pravilnik o tehnikim merama za izgradnju, postavljanje i odravanje antenskih postrojenja ("Sl. list SFRJ" br. 1/1969); Pravilnik o tehnikim normativima za odravanje antenskih stubova ("Sl. list SFRJ" br. 65/1984); Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od atmosferskog pranjenja, Pravilnik o jugoslovenskim standardima za gromobranske instalacije ("Sl. list SRJ" br. 11/1996, kao i saglasno JUS IEC 1024, JUS NB4 803 i JUS NB4 810); Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta ("Sl. list SFRJ" br. 62/1973); Plan namene radio-frekvencijskih opsega ("Sl. glasnik RS" br. 112/2004, 86/2008); Jugoslovenski standardi sa obaveznom primenom: JUS N.N6.xxx, posebno JUS N.N6.201; Ostali relevantni propisi.

II PROJEKTNI ZADATAK

VIP MOBILE d.o.o. Beograd Omladinskih brigada 21, 11070 Novi Beograd
Tel (+381 11) 2203000, Fax (+381 11) 2203001

PROJEKTNI ZADATAK za izradu


STUDIJE O PROCENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU RADIO BAZNE STANICE MOBILNE TELEFONIJE KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras

Beograd, novembar 2009.

VIP MOBILE d.o.o. Beograd Omladinskih brigada 21, 11070 Novi Beograd
Tel (+381 11) 2203000, Fax (+381 11) 2203001

1.

OSNOVNI PODACI O INVESTITORU I INVESTICIJI


INVESTITOR VIP MOBILE DOO, Beograd Omladisnkih brigada 21, 11070 Novi Beograd Tel. (011) 2203000 Fax (011) 2203001 Direktor kompanije VIP MOBILE DOO lan Upravnog odbora Sektor Tehnike Naziv investicionog programa Alexander Sperl

Mr. Sc. Darko Parun

GSM/ UMTS mrea kompanije VIP MOBILE DOO Nova investicija

Karakter investicije

2.

OSNOVNI ZAHTEVI

U okviru ovog projekta treba realizovati studiju o proceni uticaja na ivotnu sredinu radio bazne stanice mobilne telefonije KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras u skladu sa Zakonom o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. Glasnik RS" br. 135/2004) i Pravilnikom o sadrini studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 69/2005). Ovaj projekat treba da predstavlja sastavni deo ukupne dokumentacije neophodne za dobijanje neophodnih dozvola. Projekat studije o proceni uticaja GSM/UMTS bazne stanice na ivotnu sredinu treba da sadri: a) podatke o nosiocu projekta, b) opis lokacije na kojoj se planira izvoenje projekta, c) opis projekta, d) prikaz glavnih alternativa koje je nosilac projekta razmatrao, e) prikaz stanja ivotne sredine na lokaciji i blioj okolini (mikro i makro lokacija), f) opis moguih znaajnih uticaja projekta na ivotnu sredinu, g) procenu uticaja na ivotnu sredinu u sluaju udesa, h) opis mera predvienih u cilju spreavanja, smanjenja i otklanjanja svakog znaajnijeg tetnog uticaja na ivotnu sredinu, i) program praenja uticaja na ivotnu sredinu,

j) netehniki krai prikaz podataka navedenih u takama b) do i), k) podatke o tehnikim nedostacima ili nepostojanju odgovarajuih strunih znanja i vetina ili nemogunosti da se pribave odgovarajui podaci.

3.

ZAKONSKA REGULATIVA

Studiju o proceni uticaja na ivotnu sredinu radio bazne stanice mobilne telefonije KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras treba uraditi u skladu sa reenjem o odreivanju obima i sadraja studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu, kao i u skladu sa vaeim propisima, pre svega u skladu sa Zakonom o zatiti ivotne sredine ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004), Zakonom o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004), Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS" br. 101/2005), Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS" br. 47/2003, 34/2006), Zakonom o telekomunikacijama ("Sl. glasnik RS" br. 44/2003, 36/2006) i drugim podzakonskim aktima i propisima iz oblasti telekomunikacija, propisima koji se odnose na oblast izrade tehnike dokumentacije, itd.

4.

POSEBNI USLOVI

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu radio bazne stanice mobilne telefonije KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras mora biti uraena u skladu sa prethodnim dokumentima koji su ve razmatrani od strane Revizionih komisija. Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu radio bazne stanice mobilne telefonije KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras podlee postupku ocene do strane nadlene Tehnike komisije, a u smislu Zakona o proceni uticaja na ivotnu sredinu (Sl. Glasnik RS br. 135/2004). Projektant je duan da postupi po primedbama Tehnike komisije.

Beograd, 09.11.2009.god.

lan Upravnog odbora Sektor Tehnike _________________ Mr. Sc. Darko Parun

III PROJEKAT

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

1. UVOD
Kompanija VIP MOBILE d.o.o, (deo MOBILCOM Austria grupe) angaovalo je Elektrotehniki fakultet u Beogradu (u daljem tekstu ETF) da razmotri problem zatite ivotne sredine u okviru GSM/UMTS sistema VIP MOBILE. Posebno za namene zatite i procene uticaja elektromagnetnog zraenja na ivotnu sredinu, strunjaci VIP MOBILE i ETF dopunski se koluju i usavravaju, prate najnoviju literaturu i uestvuju u radu najpoznatijih svetskih konferencija iz ove oblasti. U okviru ovog projekta dat je prikaz stanja u ovoj oblasti nauke u svetu, kao i predlog mera za spreavanje ili smanjivanje negativnih uticaja koje VIP MOBILE treba da preduzima u toku izgradnje i eksploatacije svog GSM/UMTS sistema javne mobilne telefonije. Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras izloena je u esnaest glava. U okviru druge glave izloena je osnovna koncepcija GSM/UMTS mree. Tehnike karakteristike baznih stanica koje se koriste u okviru VIP MOBILE razmotrene su u treoj glavi. Uticaj elektromagnetnog zraenja GSM/UMTS baznih stanica i pripadajuih predajnika radiorelejnih veza na ivotnu sredinu i tehnike ureaje razmotren je u etvrtoj glavi. Metodologija prorauna intenziteta elektromagnetne emisije u lokalnoj zoni radio-predajnika (bazne stanice) data je u glavi 5. Podaci o nosiocu projekta nalaze se u glavi est. Opis lokacije na kojoj se planira instalacija predmetne bazne stanice dat je u glavi sedam, dok je opis samog projekta tema osme glave. U glavi devet dat je prikaz osnovnih alteranativa. Prikaz stanja ivotne sredine na lokaciji i blioj okolini dat je u glavi 10, dok je u glavi 11 dat opis moguih znaajnih uticaja projekta na ivotnu sredinu. Procena uticaja na ivotnu sredinu u sluaju udesa i opis mera predvienih u cilju spreavanja, smanjenja ili otklanjanja tetnih uticaja na ivotnu sredinu dati su u glavama dvanaest i trinaest, respektivno. Glava etrnaest sadri program praenja uticaja na ivotnu sredinu, dok glava petnaest sadri zakljuak. Na kraju je dat spisak koriene literature (glava esnaest).

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

2. TEHNIKO-TEHNOLOKA KONCEPCIJA GSM/UMTS MREE I PRIMENJENI STANDARD


2.1 NASTANAK GSM SISTEMA Nordijske PTT organizacije predloile su CEPT-u (Conference Europeenne des Postes et Telecommunications), 1982. god., da specificira zajedniki Evropski telekomunikacioni servis u opsegu 900MHz. Neposredno potom osnovana je GSM grupa za standardizaciju sa ciljem da razradi specifikacije za novi pan-Evropski mobilni radio-sistem. U periodu od 1982. do 1987. voene su rasprave o koncepciji sistema. Odlueno je da novi sistem bude digitalan i baziran na uskopojasnoj TDMA (Time Division Multiple Access) tehnici. U isto vreme, prvih 13 zemalja potpisalo je MoU (Memorandum of Understanding) obavezujui se pri tome da e ispunjavati propisane specifikacije i da e instalirati GSM (Global System for Mobile Communication) sistem na svojoj teritoriji. Na ovaj nain obezbeeno je veliko potencijalno trite. U kasnijem razvoju GSM-a izvrena je specifikacija PCN (Personal Communication Network) odnosno DCS 1800 sistema (Digital Cellular System) za frekvencijski opseg 1800MHz i PCS sistema (Personal Communication Services) za opseg 1900MHz (USA). Konano, specificiran je i tzv. GSM 400 frekvencijski opseg. U tehnolokom smislu GSM sistem je u osnovi moderan digitalni sistem sa frekvencijskom i vremenskom raspodelom kanala u radio-opsegu (FDMA/TDMA) sa 8 vremenskih slotova po jednom radio-nosiocu, to znai da jedan radio-kanal podrava 8 tzv. fizikih kanala koji mogu biti saobraajni ili kontrolni kanali. Pri tome, GSM sistem ima i neke elemente tehnike proirenog spektra (FHSS) poto moe da koristi i frekvencijsko skakanje po skupu raspoloivih radio-kanala. U generacijskom smislu osnovna verzija GSM sistema spada u radio-sisteme takozvane 2. generacije (2G). U nastavku izlaganja dat je kratak opis tehnikih osnova GSM mobilne mree na nain kako su definisani od strane GSM MoU udruenja i kroz odgovarajue ETSI standarde. Svi specificirani elementi i interfejsi bie implementirani u GSM mrei VIP MOBILE-a.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

2.2 ARHITEKTURA I OSNOVNI ELEMENTI GSM MREE 2.2.1 snovne postavke Koncepcija GSM mree bazirana je na klasinoj arhitekturi elijske radio-mree. Osnovna jedinica ovakve mree je elija. U cilju pokrivanja eljene teritorije, servisne zone osnovnih elija se udruuju i na taj nain formiraju jedinstven sistem. U optem smislu, svaka elija ima svoju baznu stanicu (BTS - Base Transceiver Station) koja emituje servis koristei dodeljenu grupu radio-kanala. Radio-kanali dodeljeni jednoj eliji se razlikuju od radiokanala dodeljenih susednim elijama. Jedna ili vie baznih stanica koje su postavljene u neposrednoj blizini, koje koriste istu prostoriju ili deo zgrade, koje su montirane u iste montane ormane ili kontejnere, koje koriste isti antenski stub, itd., u prostorno-teritorijalnom smislu formiraju lokaciju (Site). U sistemskom smislu odreene bazne stanice formiraju grupu kojom upravlja jedan kontroler baznih stanica (BSC - Base Station Controller). BSC takoe realizuje i funkcije kao to je na primer handover (prelaz mobilne stanice (MS - Mobile Station) iz jedne u drugu eliju) i sl. Kontroleri baznih stanica se povezuju na upravljako-komutacioni sistem (SS Switching System) ija je uloga da realizuje neophodne signalizacije u sistemu, kao i da obavlja funkcije upravljanja, kontrole i preusmeravanja saobraaja (bilo po principu komutacije kola, bilo po principu komutacije paketa), kako u okviru sopstvene mree, tako i prema drugim mreama (npr., PSTN-u, ISDN-u, Internetu i sl.). Dodatno, SS ostvaruje direktnu komunikaciju sa mobilnom stanicom u fazama uspostave, odravanja i raskida veze, kao i po pitanjima mobilnosti pojedinih jedinica. Na Slici 2.1 data je blok ema jedne tipine GSM mree, sa opisom osnovnih blokova u nastavku teksta. 2.2.2 elijska bazna stanica - BTS Osnovna funkcija BTS je da obezbedi predaju i prijem radio-signala u okviru pripadajue elije. elija koju opsluuje BTS moe biti omnidirekciona ili sektorska. Da bi se zadovoljio zahtev u pogledu kapaciteta saobraaja, bazna stanica moe imati jedan ili vie primo-predajnika. Posebno treba naglasiti da se u okviru UMTS terminologije ravnopravno sa terminom bazna stanica koristi se i termin nod B. 2.2.3 Kontroler baznih stanica - BSC Kontroler baznih stanica je element mree koji se nalazi izmeu SS-a i BTS-ova. Osnovna funkcija BSC-a je sprovoenje funkcije handover-a. Naime, u toku ostvarivanja veze mobilni korisnik moe izai iz zone elije koja ga opsluuje i ui u zonu neke od susednih elija. U ovakvom sluaju BSC ima zadatak da gotovo neprimetno (sa stanovita korisnika) izvri promenu aktivne bazne stanice. Tokom uspostavljene veze, mobilna stanica oslukuje susedne bazne stanice koje pripadaju istoj GSM mrei i kontinualno alje izvetaje o izmerenom kvalitetu signala aktivne i susednih baznih stanica BSC-u. Ovakvi postupci omoguavaju donoenje kvalitetnih odluka, u realnom vremenu, za veliki broj funkcija koje ima BSC. Jedna od funkcija BSC u okviru GSM mree je da sprovodi dinamiku kontrolu snage mobilnih stanica, a opciono i baznih stanica. Na ovaj nain smanjuje se snaga zraenja pojedinih stanica minimizirajui na taj nain interferenciju prema drugim GSM korisnicima. Pri tome se takoe potronja baterije svodi na minimum i istovremeno poveava kvalitet veze. U okviru ETSI standarda topologija BSC-a nije definisana (da li je centralizovana ili decentralizovana) tako da je svakom GSM proizvoau ostavljena mogunost da sam implementira i dimenzionie svoj BSC. U centralizovanoj arhitekturi BSC je najee kolociran sa SS, dok je u decentralizovanoj
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 3

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

arhitekturi vie udaljenih BSC jedinica povezano na jedan SS. U okviru GSM mree VIP MOBILE za sada e se primenjivati centralizovana arhitektura.

Slika 2.1: Blok ema tipine GSM mree 2.2.4 Upravljako-komutacioni sistem - SS Upravljako-komutacioni sistem (SS) koga po pravilu ini vie upravljakokomutacionih centara predstavlja srce GSM radio-mree u kome se sprovode funkcije rutiranja poruke od izvorita do odredita. U sutini SS u potpunosti upravlja procesima uspostavljanja, odravanja i raskidanja veze. Takoe, SS je odgovoran za funkcije handover-a koje se obavljaju izmeu dva MGW (Media Gateway-a), funkcije tarifiranja i obraunavanja, za dodatne servise itd. Pored toga, u njemu se realizuju i interfejsi izmeu GSM mree i drugih mrea. Jedan upravljako-komutacioni centar se moe povezivati sa drugim upravljako-komutacionim centrom koji pripada bilo istoj GSM mrei bilo nekoj drugoj GSM mrei. Osnovni elementi jednog upravljako-komutacionog centra su dva logika entiteta: MGW (Media Gateway) i MSC (MSC Server). Kontrolna logika je smetena u MSC Serveru, a stvarna matrica komutiranja u MGW voru. Ovi logiki entiteti mogu biti implementirani u istoj ili odvojenim fizikim jedinicama. Razdvajanje kontrolnog saobraaja i saobraaja podataka omoguava da mrea rutere efikasnije iskoristi za podatke kod kojih se oekuju veliki protoci, a da se kontrolnim porukama relativno malog obima upravlja na drugim mestima. U okviru svake GSM mree postoji vie povezanih veoma vanih baza podataka u kojima se uvaju relevantni podaci o korisnicima. Svakoj od ovih baza pridrueni su i odgovarajui hardverski i softverski resursi koji obezbeuju njihov rad. To su: Registar matinih korisnika - HLR (engl. Home Location Register) sadri informacije o korisnicima koji pripadaju matinoj mrei. U bliskoj vezi sa HLR je Centar za proveru autentinosti - AUC (engl. Authentification Centre)
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 4

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

koji obezbeuje potrebne informacije u cilju identifikacije korisnika i njegovih servisnih prava. Registar gostujuih korisnika (preciznije, registar trenutno aktivnih korisnika) - VLR (engl. Visitor Location Register) sadri informacije o tipu korisnika, o dopunskim servisima, kao i o lokaciji aktivnih korisnika u okviru dela mree (dela mree koji opsluuje nadreeni MSC Server). Registar identifikacije ureaja - EIR (engl. Equipment Identity Register) sadri informacije o tipu mobilne stanice koja se koristi. Registar lokacija za povezivanje - ILR (engl. Interworking Location Register) ima namenu da se preko njega razmenjuju informacije izmeu GSM mree i drugih mrea koje rade prema razliitim standardima. Centar za prenos kratkih poruka - SMS-C (engl. Short Message Service-Centre) je specifian deo GSM mree preko koga se mogu primati ili slati kratke alfanumerike poruke duine do 160 karaktera. Poruke se od/do mobilne jedinice alju preko kontrolnog kanala radio-interfejsa. Mobilna inteligentna mrea - MIN (engl. Mobile Intelligent Network) u okviru GSM mree omoguava dodatne servise kao to su na primer: virtuelna privatna mrea VPN (Virtual Private Network) u okviru koje je mogue organizovati posebne grupe korisnika sa posebnom tarifom i posebnim servisima (npr., skraeno biranje), IN tarifiranje, tarifiranje poziva pozvanom uesniku, korienje resursa mree upotrebom kreditne kartice itd. Sistem govorne pote VMS (engl. Voice Mail System) se realizuje kao posebna celina, pridruena SS-u. U okviru SS ili u vezi sa njim postoji i niz drugih organizacionih celina, koje zbog ogranienog prostora ne mogu biti objanjene na ovom mestu.

2.3 EVOLUCIJA GSM SISTEMA KA 3G SISTEMIMA


2.3.1 Uvod GSM je standard koji se stalno modifikuje i evoluira u cilju zadovoljavanja sve veih i sve raznovrsnijih potreba korisnika, obezbeujui na taj nain svoj kontinuirani rast. Kao takav on predstavlja izuzetno dobru osnovu za primenu novih tehnologija u oblasti javnih mobilnih sistema. Uzimajui u obzir svetske trendove, evolucija GSM sistema podrazumeva postepenu vremenski razdvojenu primenu sledeih tehnologija: GPRS (General Packet Radio Services), EDGE (Enhanced Data for GSM Evolution), i 3GSM (tehnologija 3G mobilnih sistema primenjena na evoluiranoj GSM strukturi). U nastavku teksta bie u najkraem opisana svaka od navedenih tehnologija. Naravno, servisi koji su uvedenu u okviru druge generacije GSM-a primanjivae se i u novim tehnolokim nadogradnjama sistema.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

2.3.2 GPRS GPRS (General Packet Radio Services) tehnologija uvodi novi negovorni servis iz grupe dodatnih znaajnih servisa kojim se omoguava paketski prenos podataka unutar javne mobilne mree. Kao takav, GPRS predstavlja nadgradnju GSM sistema u odnosu na postojei prenos podataka komutacijom kola i SMS servis. Preciznije, kroz GPRS tehnologiju uvodi se paketski prenos podataka na radio-ineterfejsu u okviru standardne GSM mree, to predstavlja sutinski napredak. Kao to je poznato iz iskustva fiksnih sistema, korienjem paketskog prenosa podataka moe se znatno poveati efikasnost korienja dragocenog radiospektra. Kao veliku prednost, posebno treba naglasiti da se GPRS uvodi na relativno jednostavan nain. Pri tome se nesmetano koristi standardna elijska struktura. Nije neophodno ni novo frekvencijsko planiranje. U okviru GSM sistema GPRS se realizuje na taj nain to se vri udruivanje vie vremenskih slotova u okviru jednog radio-nosioca i na taj nain omoguava vei protok podataka. U radio-interfejsu koristi se isti tip modulacije (Gaussian Minimium Shift Keying) kao i sluaju klasinog prenosa govornog signala. Teorijski, maksimalan protok koji se moe ostvariti na fizikom nivou primenom GPRS-a iznosi 160kbs (sa stanovita korisnika 115kbs), pri emu se u okviru jednog radio-nosioca koristi svih 8 vremenskih slotova. Navedeni protok je oko tri puta vei od maksimalnih protoka koji se mogu ostvariti u dananjim fiksnim mreama sa standardnim analognim telefonskim prisupom i oko 10 puta vei od protoka koji se moe ostvariti komutacijom kola u okviru postojeih GSM mrea. S obzirom na injenicu da se podaci primenom GPRS prenose bre, bez biranja odreenog broja i znatno efikasnije nego do sada, korisnicima se omoguava jeftiniji servis prenosa podataka. Ipak, treba napomenuti da su u praksi raspoloivi protoci ipak znatno manji (tipino 4050kbps). Naime, iz razloga zahtevanih kapaciteta saobraaja malo je verovatno da e operateri dozvoliti nekom korisniku da koristi svih 8 vremenskih slotova na jednom radionosiocu. U okviru GPRS servisa veza se uspostavlja veoma brzo (nema potrebe za biranjem nekog broja) tako da se podaci mogu primati ili slati ba u onim trenucima kada se za tim ukae potreba. Pri tome se ne uspostavlja tzv. dial-up veza. To praktino znai da su GPRS korisnici uvek na vezi. Brzo uspostavljanje veze je znaajna prednost GPRS-a (takoe i SMS-a) u poreenju sa prenosom podataka komutacijom kola. Za vremenski kritine aplikacije, kao to je npr. autorizacija kreditne kartice, neprihvatljivo je da korisnik eka u pojedinim sluajevima dodatnih 30 sekundi. GPRS tehnologija omoguava primenu servisa koji do sada praktino nisu bili ostvarivi, bilo zbog ogranienog protoka (komutacijom kola 9.6kbs), bilo zbog ograniene duine poruke (SMS - 160 karaktera). GPRS prvi put u mobilnim mreama omoguava potpuno korienje Interneta i njegovih servisa. Praktino, mobilni telefoni mogu da se smatraju mobilnim host-ovima, pri emu svaki GPRS terminal potencijalno moe da ima svoju IP adresu. Sa stanovita upravljako-komutacionog sistema, prilikom realizacije GPRS-a u okviru postojee GSM mree neophodna je instalacija dva dodatna elemenata koji su: GPRS gateway GGSN (Gateway GPRS Service Node), i GPRS server - SGSN (Serving GPRS Service Node). Kao to mu samo ime kae, GPRS gateway - GGSN ima ulogu gatewaya izmeu GPRS mree i drugih javnih mrea za prenos podataka (npr., IP i X.25 mrea). Takoe, GGSN omoguava povezivanje sa drugim GPRS mreama u cilju lakeg sprovoenja procedure GPRS roaming-a. Sa druge strane GPRS server SGSN vri rutiranje paketa
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 6

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

korisnika u okviru svog servisnog podruja. Nain povezivanja GGSN i SGSN elemenata u postojeu GSM mreu ilustrovan je na Slici 2.2. Pored navedenog, u okviru GSM mree potrebno je napraviti jo neke tehnike promene, kao to je dodavanje jedinice za kontrolu protoka podataka PCU (Packet Control Unit) koja se instalira u okviru BSS, dodavanje funkcije za kontrolu mobilnosti u cilju lociranja mobilne GPRS stanice, instaliranje novog radio-interfejsa za paketski saobraaj, instalacija novih funkcija kriptozatite, realizacija GPRS specifine signalizacije itd.

BTS

BSC

MSC/VLR

IAS IP IP NetNetwork work

MS

HLR

SGSN

Backbone Backbone

GGSN

Slika 2.2: Ilustarcija naina uvoenja GPRS-a u postojeu GSM mreu to se tice GSM mree VIP MOBILE, korisnicima je omogueno korienje GPRS servisa. 2.3.3 EDGE EDGE (Enhanced Data Rates for Global Evolution) tehnologija predstavlja, posle GPRS-a, sledei evolutivni korak postojeih GSM sistema prema 3G sistemima. U okviru EDGE-a dolazi do promena na osnovnom fizikom nivou radio-interfejsa, pri emu se maksimalni mogui protok podataka do pojedinanog korisnika znaajno poveava. To poveanje iznosi oko tri puta u odnosu na protoke ostvarene u okviru GPRS-a, to praktino znai da se tri puta vei broj korisnika prenosa podataka moe opsluiti. Pri tome se struktura i naini realizacije servisa praktino ne menjaju. U osnovi, u okviru EDGE-a uvode se novi tip modulacije i novi tip kanalskog kodovanja na radio-interfejsu koji omoguavaju kako paketsku komutaciju, tako i komutaciju kola za potrebe ostvarivanja prenosa govornih informacija i prenosa podataka. EDGE praktino predstavlja nadogradnju GPRS-a. Pri tome, u okviru EDGE striktno se potuju TDMA struktura rama, irina radio-kanala (200kHz), struktura logikih kanala, kao i sistemski mehanizmi primenjeni u okviru GPRS-a. Ipak, treba primetiti da se, u koncepcijskom smislu, GPRS-om uvode znaajnije promene u GSM nego EDGE-om (prvi put se u okviru GSM sistema uvodi paketski prenos podataka), ali da EDGE omoguava vee protoke podataka. U okviru GSM sistema druge generacije, za prenos signala na radio-interfejsu koristi se GMSK (Gaussian minimum shift keying) modulacija koja predstavlja jednu vrstu fazne modulacije. U okviru GMSK modulacije svakom emitovanom simbolu odgovara jedan bit,
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 7

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

odnosno svaki pomeraj faze odgovara jednom bitu. Sa druge strane, u okviru EDGE tehnologije koristi se 8PSK (8-phase shift keying) modulacija u okviru koje svakoj grupi od tri uzastopna bita odgovara jedan simbol. Protok simbola u okviru EDGE tehnologije i standardnog GSM-a je identian, to praktino znai da je ukupni bitski protok u okviru EDGE-a tri puta vei u odnosu na standardni GSM. Uporedni prikaz GMSK i 8PSK modulacija dat je na Slici 2.3. Konkretno, primenom EDGE-a, sa stanovita korisnika moe se ostvariti maksimalni protok podataka od 384kbs (u okviru GPRS-a 115kbs), a teorijski na fizikom nivou 473.6kbs (GPRS 160kbs).

Slika 2.3: Uporedni prikaz GMSK i 8PSK modulacija. Kao i u sluaju GPRS-a, u GSM mrei VIP MOBILE korienje EDGE servisa je omogueno korisnicima. 2.3.4 3GSM

Sistemi tree generacije - 3G (3G varijanta sistema implentirana na tlu Evrope naziva se UMTS) treba da omogue mobilnim korisnicima znatno vee protoke podataka (a samim tim i iroku paletu novih servisa) u odnosu na 2G i 2.5G sisteme (GSM, GPRS, EDGE). Za razliku od TDMA (Time Division Multiple Access) tehnike viestrukog pristupa primenjenog u GSM, GPRS i EDGE sistemima, u okviru 3G sistema primenjuje se tehnika viestrukog pristupa bazirana na kodnoj raspodeli (CDMA - Code Division Multiple Access) u okviru koje je realno mogue ostvariti vee protoke podataka na radio-interfejsu. Za razliku od GPRS i EDGE tehnologija u okviru kojih je paketski prenos podataka realizovan preko mree sa komutacijom kola, u okviru 3G sistema bie realizovana prava paketska mrea. Pri tome, 3G mrea omoguava prenos daleko veeg broja paketa, sa protocima do 2Mbps (uvoenjem tzv. HSDPA-High Speed Data Packet Access tehnologije ostvaruju se protoci i do 13.98Mbit/s). Treba napomenuti i to da vrlo bitan aspekt razvoja 3G sistema predstavljaju i korisniki ureaji. Dananji GPRS mobilni ureaji uglavnom su bazirani na servisima ponuenim korisnicima u okviru GSM sistema druge generacije. Korisnike jedinice 3G sistema su bazirane uglavnom na video prenosu. Sa stanovita korisnika, prelaz sa GPRS-a na 3G sisteme je revolucionarniji nego prelaz sa GSM sistema druge generacije na GPRS. GPRS u okviru mobilne mree korisnicima prua prenos podataka uporediv sa servisom prenosa podataka u fiksnim
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 8

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

telekomunikacionim mreama. U okviru 3G mree omoguen je znatno vei protok podataka, to praktino ostavlja dosta prostora i za uvoenje potpuno novih servisa. Za razliku od 2G i 2.5G sistema u okviru kojih je mobilni operater korisnicima uglavnom pruao kompletan servis, u okviru 3G sistema mobilni operateri e pruati samo uslugu prenosa podataka, a konkretan servis mogu realizovati druge kompanije (ak i bez uea mobilnog operatera). S obzirom na veliku popularnost GSM-a, kao i na veliki broj instalacija u svetu, GSM je praktino ve evoluirao ka 3G sistemu. Realizacija 3G sistema na osnovama GSM mree esto se oznaava kao 3GSM. Treba naglasiti da je do danas preko 85% svih svetskih mobilnih operatera izabralo 3GSM tehnologiju kao osnovu za realizaciju 3G servisa. ITU je definisao minimalne zahteve po pitanju protoka podataka u okviru IMT-2000 standarda. U zavisnosti od stepena mobilnosti mobilnog korisnika razlikuju se sledei sluajevi: Visoka mobilnost korisnika zahteva se minimalan protok od 144kbs u ruralnom okruenju na otvorenom. Pri tome, podrazumeva se da se korisnik ne kree bre od 120km na sat. Potpuna mobilnost korisnika zahteva se minimalan protok od 384kbs za korisnika koji se kree brzinom manjom od 120km u urbanom orkuenju na otvorenom. Ograniena mobilnost korisnika zahteva se minimalan protok od 2Mbs za korisnika koji se kree brzinom manjom od 10km na sat unutar zgrade ili na manjem ogranienom otvorenom prostoru. Posebno treba primetiti da kada se govori o maksimalnim protocima omoguenim u okviru 3G sistema, misli se na korisnika ograniene mobilnosti. U sutini, pravi potencijal 3G tehnologije doi e do izraaja ba u zatvorenom prostoru i manjim otvorenim prostorima. U pogledu radio-mree, za potrebe realizacije 3G (UMTS) sistema, u maksimalnoj moguoj meri koristi se postojea ve izgraena infrastruktura za potrebe GSM-a (lokacije baznih stanica za koje ve postoje ugovori i potrebne dozvole, antenski stubovi, napajanje, itd.). Treba primetiti da 3G (UMTS) sistemi podrazumevaju znatno vei broj baznih stanica na istoj teritoriji u odnosu na standardne GSM sisteme. To praktino znai da operateri koji imaju ve razvijene mree GSM 1800, to je sluaj sa GSM mreom VIP MOBILE, zbog manjih elija sistema imaju znaajnu prednost u odnosu na one operatere koji primenjuju iskljuivo GSM 900 mreu.

2.4 SADANJE STANJE GSM/UMTS SISTEMA U SVETU


U proteklih nekoliko godina broj korisnika javnih mobilnih radio-mrea beleio je bri rast nego to se, prema pojedinim analizama trita, moglo oekivati. U Tabeli 2.1, dat je statistiki prikaz rasta broja mobilnih korisnika prema znaajnijim tipovima mobilnih radiosistema. Na osnovu navedene tabele vie je nego jasno da su GSM/UMTS sistemi najzastupljeniji u svetu. Danas, od ukupnog broja mobilnih korisnika u svetu preko 88,2% korisnika koristi sisteme bazirane na GSM/UMTS tehologiji. Broj korisnika u GSM mreama prevaziao je maginu cifru od jedne milijarde korisnika u etvrtom kvartalu 2003, drugu milijardu u treem kvartalu 2006, dok je zahvaljujui daljem ekspanzivnom rastu, trea milijarda korisnika GSM/UMTS sistema dostignuta u prvom kvartalu 2008.

Number
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Percentage
9

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

World cdmaOne CDMA2000 1X CDMA2000 1xEV-DO CDMA2000 1xEV-DO Rev. A GSM UMTS UMTS HSPA TDMA PDC iDEN Analog

3,804,064,939 6,953,459 292,839,706 106,348,820 3,229,839 3,059,133,102 240,352,034 57,965,067 2,198,457 6,669,884 28,065,549 309,621

0.18% 7.70% 2.80% 0.08% 80.42% 6.32% 1.52% 0.06% 0.18% 0.74% 0.01%

III kvartal 2008 (izvor GSM MoU)

Tabela 2.1: Komparativna analiza preraspodele mobilnih korisnika prema tipovima sistema U okviru Tabele 2.2, data je komparativna analiza preraspodele GSM mobilnih korisnika prema regionima sveta. U svetu danas ima preko 860 javnih mobilnih mrea u preko 220 zemalja, odnosno regiona. Procentualno, najvei broj korisnika GSM sistemi opsluuju na podruju Evrope i Azije. Na podruju Evrope danas ima preko 150 operatera javnih GSM/UMTS mobilnih mrea u preko 50 drava/regiona koje opsluuju preko 924 miliona korisnika. Broj mobilnih korisnika na tlu Evrope prevazilazi 85% od ukupnog broja stanovnika. Pri tome, u 25 zemalja, taj procenat je i znatno preko 100%. Sadanji mobilni 2G i 2.5G sistemi koji zahvaljujui stalnom tehnolokom napredku evoluiranju ka 3GSM (UMTS) sistemima, bie sigurno sistemi koji e se i narednih godina najvie implementirati i koristiti u svetu. World Africa Americas Asia Pacific Europe: Eastern Europe: Western Middle East USA/Canada Number 3,804,064,939 340,781,354 430,149,046 1,618,229,953 425,011,242 499,297,637 204,695,402 286,074,805 Percentage 9% 11% 43% 11% 13% 5% 8%

Tabela 2.2: Komparativna analiza preraspodele GSM/UMTS mobilnih korisnika prema regionima Na teritoriji Republike Srbije u operativnom radu su tri javna mobilna operatera i to: Mobilna Telefonija Srbije (MTS), Telenor i VIP MOBILE. Sva tri operatera implementirala su kako GSM sisteme (ukljuujui GPRS i EDGE tehnologije i servise) tako i 3GSM (UMTS) tehnologiju i servise.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

10

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

2.5 FREKVENCIJSKI OPSEZI 2.5.1. GSM frekvencijski opsezi 2.5.1.1 Stanje u svetu GSM sistemi u svom radio-delu danas koriste vie razliitih frekvencijskih opsega. U Evropi i svuda u svetu, osim u USA, uglavnom se koriste opsezi oko 900 i oko 1800 MHz (nazivi odgovarajuih sistema su GSM 900 i GSM 1800/DCS 1800). Osnovni GSM 900 opseg, koji podrazumeva 124 dupleksna radio-kanala, oznaava se kao P-GSM. Kasnijim proirenjem osnovnog opsega sa dodatnih 49 GSM kanala, definisan je tzv. E-GSM. Sa druge strane, za potrebe eleznikog transporta, uveden je poseban opseg GSM-R. U USA se za GSM koristi opseg oko 1900 MHz (naziv odgovarajueg sistema je GSM 1900). U oktobru 1999. standardizovani su i takozvani GSM 450 MHz i GSM 480 MHz opsezi, sa nominalnim nazivom sistema GSM 400. Osnovna intencija otvaranja ovih GSM opsega je bila zamena mnogobrojnih NMT 450 sistema modernijim GSM sistemima u istom opsegu. Pored navedenih opsega, standardom definisani su i tzv. opsezi GSM 850, GSM 710 i GSM 750 . Tane granice svih GSM opsega navedene su u Tabeli 2.3 Tip GSM mree GSM-450 GSM-480 GSM-710 GSM-750 GSM-850 P-GSM-900 E-GSM-900 R-GSM-900 DCS-1800 PCS-1900
*

Opseg 450 480 710 750 850 900 900 900 1800 1900

Frekvencijski opseg uplink / downlink* 450.4457.6 460.4467.6 478.8486.0 488.8496.0 698.0716.0 728.0746.0 747.0762.0 777.0792.0 824.0849.0 869.0894.0 890.0915.0 935.0960.0 880.0915.0 925.0960.0 876.0915.0 921.0960.0 1710.01785.0 1805.01880.0 1850.01910.0 1930.01990.0

Redni brojevi kanala 259293 306340 dynamic 438511 128251 1124 9751023, 0-124 9551023, 0-124 512885 512810

uplink (smer predaje od mobilne ka baznoj stanici), downlink (smer predaje od bazne stanice ka mobilnoj)

Tabela 2.3: Granice frekvencijskih opsega GSM sistema

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

11

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

2.5.1.2

GSM opsezi dodeljeni kompaniji VIP-MOBILE

U velikom broju zemalja za potrebe GSM sistema nisu od poetka rada GSM mrea dodeljivani kompletni predvieni opsezi, ve samo njegovi pojedini delovi. Takva je situacija i u Republici Srbiji. Razmak izmeu uzastopnih radio-nosilaca (raster) u GSM sistemu iznosi 200 kHz. GSM sistem je realizovan u TDMA tehnici sa 8 vremenskih slotova po jednom radio-nosiocu, to znai da jedan radio-kanal podrava 8 tzv. fizikih kanala. U okviru svakog fizikog kanala realizuje se tzv. logiki kanal. Svaki logiki kanal ima tano specificiranu namenu: za prenos govora, za signaliziranje u fazi uspostave veze, za pejding itd. U okviru GSM sistema razlikuje se 11 tipova logikih kanala. Dva tipa se koriste kao saobraajni kanali (TCH - Traffic Channel), dok se preostalih 9 koriste kao kontrolni kanali. Licencom koja je dodeljena kompaniji VIP MOBILE predvieno je da GSM900/GSM1800 mrea dobije na raspolaganje za svoje potrebe: 1. frekvencijski opseg u ukupnoj irini od 2*4.2 MHz (21 dupleksni radio-kanal) u P-GSM frekvencijskm podruju 900 MHz i to 890.1 - 894.3 MHz 935.1 - 939.3 MHz (uplink - smer od mobilne jedinice ka baznoj stanici), i (downlink - smer od bazne stanice ka mobilnoj jedinici).

Dodeljeni frekvencijski opseg, prema GSM specifikacijama odgovara GSM kanalima sa rednim brojevima od 1 do 21. 2. frekvencijski opseg u ukupnoj irini od 2*20.0 MHz (100 dupleksnih radio-kanala) u GSM frekvencijskm podruju 1800MHz i to 1740.1-1760.1 MHz 1835.1-1855.1 MHz (uplink - smer od mobilne jedinice ka baznoj stanici), i (downlink - smer od bazne stanice ka mobilnoj jedinici).

Dodeljeni frekvencijski opseg, prema GSM specifikacijama odgovara GSM/DCS kanalima sa rednim brojevima od 662 do 761. U okviru GSM/UMTS mree kompanije VIP MOBILE vri se instalacija baznih stanica koje rade kako u opsegu GSM 900, tako i u opsegu GSM 1800. Na slici 2.4 grafiki je prikazan navedeni opseg frekvencija u odnosu na druge korisnike GSM 900 frekvencijskog podruja. Sa druge strane, na slici 2.5 prikazan je raspored odobrenih opsega za korisnike GSM 1800 frekvencijskog podruja.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

12

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 2.4: Raspored odobrenih GSM i drugih opsega u GSM 900 frekvencijskom podruju

DONJI FREKVENCIJSKI OPSEG

TELENOR
10 MHz 10 MHz

TELEKOM
75 MHz 9.8 MHz

VIP
20 MHz 24.9 MHz

GSM
1710.1 MHz 1720.1 MHz

GSM
1730.1 MHz 1739.9 MHz 1740.1 MHz

GSM
1760.1 MHz

GORNJI FREKVENCIJSKI OPSEG

TELENOR
10 MHz 10 MHz

TELEKOM
75 MHz 9.8 MHz

VIP
20 MHz 24.9 MHz

GSM
1805.1 MHz 1815.1 MHz

GSM
1825.1 MHz 1834.9 MHz 1835.1 MHz

GSM
1855.1 MHz 1880 MHz

Slika 2.5: Raspored odobrenih GSM opsega u GSM 1800 frekvencijskom podruju
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 13

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

2.5.2 UMTS frekvencijski opsezi 2.5.2.1 Stanje u svetu

Mree tree generacije (3G) razvijaju se u okviru globalnog standrda IMT-2000 koji je zamiljen tako da omogui komunikacije velikih protoka sa multimedijalnim servisima visokog kvaliteta i globalnom roaming podrkom. Sutinski posmatrano, IMT-2000 nije jedan jedinstven standard, ve on predstavlja familiju delimino kompatibilnih standarda na globalnom nivou. Jedan od standarda koji ine IMT-2000 jeste UMTS koji treba da omogui implementaciju javnih mobilnih mrea tree generacije na tlu Evropskog kontinenta (a i ire). Na globalnom nivou ve je izvrena rezervacija frekvencijskih opsega za potrebe realizacije 3G javnih mobilnih mrea to je prikazano u okviru slike 2.6.

Slika 2.6: Prikaz frekvencijskih opsega namenjenih mreama tree generacije (3G) prema pojedinim regionim sveta Za potrebe realizacije UMTS sistema, na svetskoj adminstrativnoj radio konferenciji WARC'92 rezervisani su opsezi 1885-2005MHz i 2110-2200MHz. Pri tome, u okviru UMTS sistema razlikuju se dva moda rada: FDD (Frequency Division Duplex) i TDD (Time Division Duplex). FDD mod se primenjuje u sluajevima kada treba obezbediti pokrivanje irih teritorija kvalitetnim UMTS servisom (makro i mikro elije), dok je TDD mod planiran uglavnom za manje lokalne zone (mikro i piko elije). Prema UMTS standardu FDD mod se realizuje u sledeim frekvencijskim opsezima 1920 - 1980 MHz (uplink - smer od mobilne jedinice ka baznoj stanici), i 2110 - 2170 MHz (downlink - smer od bazne stanice ka mobilnoj jedinici). U okviru ovih opsega, uestanost nosioca se moe podeavati sa korakom od 0.2 MHz, pri emu je irina jednog radio kanala 5MHz, a dupleksni razmak (razmak izmeu nosioca signala na predaji i nosioca signala na prijemu) 190MHz. Ilustracija raspodele UMTS FDD opsega prikazana je na slici 2.7.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 14

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 2.7: Prikaz raspodele UMTS FDD opsega Inicijalno, za potrebe realizacije UMTS mrea, operatorima se po pravilu dodeljuje kontinualni frekvencijski opseg irine 2 15 MHz. Za razliku od FDD moda rada, za potrebe realizacije TDD moda rezervisani su sledei frekvencijski opsezi: 1900 - 1920 MHz 2010 - 2025 MHz (za oba smera veze), i (za oba smera veze).

U sadanjem trenutku, postojei UMTS sistemi, relizovani od strane renomiranih svetskih proizvoaa, podravaju iskljuivo FDD mod rada. Iz tog razloga, i UMTS mrea kompanije VIP MOBILE realizovana je iskljuivo u FDD modu.

2.5.2.2

UMTS opsezi dodeljeni kompaniji VIP MOBILE

U velikom broju zemalja za potrebe realizacije UMTS mrea operatorima su ve dodeljeni pojedini frekvencijski opsezi, odnosno dodeljene su Licence za korienje odobrenih frekvencijskih opsega. Kompanija VIP MOBILE je na teritoriji Republike Srbije dobila Licencu za korienje UMTS frekvencijskog opsega. Konkretno, kompaniji VIP MOBILE za realizaciju UMTS mree odobren je sledei frekvencijski opseg: 1950 - 1965 MHz (uplink - smer od mobilne jedinice ka baznoj stanica), i 2140 - 2155 MHz (downlink - smer od bazne stanice ka mobilnoj jedinici). u ukupnoj irini spektra od 2 15 MHz. U navedenom opsegu realizuje se FDD (Frequency Division Duplex) mod rada UMTS mree. Dodatno, za potrebe budue realizacije TDD (Time Division Duplex) moda rada, kompaniji VIP MOBILE odobren je frekvencijski opseg u irini od jednog TDD kanala i to: 1910 - 1915 MHz (za oba pravca veze). U okviru tekue faze izgradnje UMTS mree nije predviena implementacija TDD moda, tako da e sve lokacije baznih stanica koje su predmet ove faze razvoja mree, biti realizovane u FDD modu rada.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

15

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

3.

INFRASTRUKTURNI ASPEKTI, SMETAJ OPREME I PROBLEMI UKLAPANJA U PROSTOR


ELEMENTI INFRASTRUKTURE

3.1

Proces planiranja jednog GSM/UMTS sistema, a u okviru njega proces planiranja sistema baznih stanica kao jedan od najkompleksnijih problema, neprekidno se obavlja sve dok sistem postoji. Konaan kvalitet nekog GSM/UMTS sistema u velikoj meri zavisi od kvaliteta inicijalnog plana sistema baznih stanica i zbog toga se ovom problemu mora posvetiti velika panja. U osnovi, sistem baznih stanica mora da ostvari dve funkcije. Prvo, treba da ostvari pokrivanje teritorije koja je od interesa radio-servisom zadatog kvaliteta. Drugo, na podrujima gde postoji zadovoljavajui kvalitet radio-servisa, sistem baznih stanica treba da obezbedi odgovarajui kapacitet, odnosno da kontinualno opsluuje zadati broj korisnika. Da bi sistem mogao da obezbedi zahtevani kvalitet servisa, proces planiranja sistema baznih stanica se mora zasnivati na tri vana faktora: obuenom strunom kadru, preciznim bazama podataka i odgovarajuim softverskim i hardverskim alatima za planiranje radio-sistema. VIP MOBILE je uspeo da objedini sva tri faktora i obezbedi dobru osnovu za razvoj kvalitetnog GSM/UMTS sistema. U nastavku teksta opisane su osnovne karakteristike GSM i UMTS baznih stanica.

3.2 TIPOVI GSM BAZNIH STANICA I KARAKTERISTIKE


Sve savremene GSM bazne stanice koncipirane su tako da se za njihovo normalno funkcionisanje ne zahteva stalna ljudska posada. To znai da u okviru poslova ureenja bazne stanice ne treba da se razmatraju pitanja dovoda vode, grejanja (osim u sluaju opreme predviene za instalaciju u objektu ili kontejneru), kanalizacije itd. Svaka bazna stanica je ukljuena u sistem daljinskog nadzora, to znai da se u svakom trenutku ima uvid u stanje bazne stanice. Izbor tipa bazne stanice u velikoj meri zavisi od konkretnih uslova na izabranoj mikrolokaciji bazne stanice. Razlikuju se jasno dva sluaja: na lokaciji POSTOJI odgovarajue prostorija u koju se moe smestiti bazna stanica i pripadajua oprema, i na lokaciji NE POSTOJI odgovarajue prostorija u koju se moe smestiti bazna stanica pripadajua oprema. U svakom od ova dva sluaja neophodno je izvriti kontrolu stabilnosti postojeeg objekta nakon instalacije opreme, uz sve neophodne prethodne proraune.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 16

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Shodno tome, u okviru tekue faze izgradnje GSM mree VIP MOBILE planirana je upotreba baznih stanica iz familije savremenih baznih stanica kompanije Alcatel. Familija baznih stanica Alcatel EVOLIUM A9100 dizajnirana je tako da omoguava visok kvalitet servisa, pre svega zahvaljujui visokim radio performansama koje obezbeuju minimalne prekide u pruanju servisa. Ove bazne stanice su skalabilne, to praktino znai da se mogu postepeno proirivati u skladu sa potrebama. Pri tome, istiu se po pouzdanosti u radu, kao i u pogledu jednostavnosti montae i odravanja. Treba pomenuti i to da se isti kabinet, tj. arhitektura bazne stanice, moe koristiti za realizaciju GSM850, GSM900, GSM1800 i GSM1900 mobilnih mrea. Praktino, bazne stanice iz ove familije mogu biti konfigurisane tako, da jedan isti kabinet, u jednom trenutku, prua servise i u GSM900 i GSM1800 mrei. Dodatno, bazne stanice iz ove familije omoguavaju pruanje GPRS, EDGE i UMTS servisa. Familija baznih stanica Alcatel EVOLIUM A9100 zasniva se na troslojnoj modularnoj arhitekturi koja se sastoji od: antenskog podsistema, podsistema primopredajnika i podsistema kojim se upravlja funkcionalnou bazne stanice.

3.2.1 Macro bazne stanice


Osnovne krakteristike macro baznih stanica iz Alcatel EVOLIUM A9100 familije prikazane su u tabeli 3.1. Neke od glavnih prednosti navedene familije baznih stanica, koje se temelje na njihovim konstrukcionim i mehanikim osobinama su sledee: Funkcionalnost antenskog sistema moe se menjati relativno lako i to na mestu bazne stanice, jednostavnim ukljuivanjem ili iskljuivanjem sekcije kombajnera. Dodavanje primopredajnika, pa ak i sektora, mogue je vriti i na sajtovima koji su ve u funkciji. To je naroito vano u sluajevima ispada pojedinih elemenata bazne stanice, pri emu se intervencije na problematinim elementima mogu obavljati bez uticaja na elemente koji normalno funkcioniu. Odabir tipa kabineta bazne stanice zavisi samo od maksimalnog broja primopredajnika koje treba obezbediti u budunosti. Naime, ne mora se voditi rauna o nainu funkcionisanja bazne stanice, trenutnoj konfiguraciji antenskog sistema, trenutnom broju antena, broju primopredajnika po sektoru itd. Osnovni tipovi baznih stanica mogu se lako proirivati dodavanjem kabineta za ekstenziju. Postoji veliki broj mogunosti za konfigurisanje i upravljanje baznom stanicom, pri emu su one koncipirane tako da stalno mogu evoluirati i proirivati svoje funkcionalnosti. Da bi se obezbedili adekvatni ambijentalni uslovi za funkcionisanje bazne stanice, kabineti su opremljeni ureajima za hlaenje i grejanje. Sistemom za odravanje radne temperature upravlja sama bazna stanica, zahvaljujui senzorima kojima raspolae. Pri tome, svi elementi ovog sistema su redudantni.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 17

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Frekvencijski opseg

GSM 850, GSM 900, GSM 1800 i GSM 1900 TX: 869-894, 925-960, 1805-1880 ili 1930-1990 MHz RX: 824-849, 880-915, 1710-1785 ili 1850-1910 MHz Broj primo-predajnika 1 12 Broj sektora 16 Tehnologija za povezivanje -G703 interfejs sa osetljivou od 36 dB (standardno) baznih stanica -ostalo - HDSL, radio-relejni linkovi, satelitski linkovi Interfejs za povezivanje baznih -2E1 (standardno) stanica sa BSC-ovima (Abis) - dodatnih 2E1 (opciono) Indoor Outdoor Dimenzije do 45x194x60 cm do 74x149x152 cm < 270 kg (MBI***) Teina < 140 kg (CBO****) < 570 kg (MBO*****) GMSK 8 - PSK (EDGE) 15W/41.8dBm (GSM850) 45W/46.5dBm (GSM850) 30W/44.8dBm (GSM900 MP*) 45W/46.5dBm (GSM900 MP*) Snaga na ulazu u antenski kabl 60W/47.8dBm (GSM900 HP**) 30W/44.8dBm (GSM900 HP**) (proseena vrednost) * 35W/45.4dBm (GSM1800 MP ) 30W/44.8dBm (GSM1800MP*) ** 60W/47.8dBm (GSM1800 HP ) 30W/44.8dBm(GSM1800HP**) 45W/46.5dBm (GSM1900) 25W/44.0dBm (GSM1900) GMSK 8 - PSK (EDGE) -111 dBm (statiki i dinamiki) < -111 dBm (statiki, MCS1) Osetljivost prijemnika -116 dBm (dinamiki sa FH i -108 dBm (statiki MCS5) diversitijem) -99 dBm (statiki MCS9) MBI*** CBO**** MBO***** 24V DC -48 - -60V DC 20% -48 - -60V DC 20% -48 - -60V DC 20% Napajanje prema vrsti kabineta 230V AC 15%, 230V AC 15%, 230V AC 15%, 47-63Hz, jedna faza 47-63Hz, jedna faza 47-63Hz, jedna faza 400V AC 15%, 47-63Hz, tri faze Indoor kabinet - mala integrisana baterija koja dri do 5 minuta - jedna baterija unutar kabineta od 90Ah - do tri baterije od 90Ah, u zasebnom kabinetu Outdoor kabinet - mala integrisana baterija koja dri do 30 minuta - jedna baterija unutar kabineta od 90Ah - do tri baterije od 90Ah, u zasebnom kabinetu od -5 do +45 C za indoor kabinete i od -45 do +45 C za outdoor kabinete Minimalni nivo IP20 za indoor i IP55 za outdoor kabinete

Baterijsko rezervno napajanje

Radna temperatura Zatita od atmosferskih uslova

* MP - Medium Power ** HP - High Power *** MBI - Multistandard BTS Indoor **** CBO - Compact BTS Outdoor ***** MBO - Multistandard BTS Outdoor

Tabela 3.1: Osnovne karakteristike baznih stanica iz familije Alcatel EVOLIUM A9100

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

18

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

3.2.1.1 Struktura kabineta macro baznih stanica Indoor kabineti U okviru familije baznih stanica Alcatel EVOLIUM A9100 dostupna su dva tipa indoor kabineta (koji se nazivaju i rekovima): - MBI3 (MINI) kabinet sa tri odeljka, i - MBI5 (MEDI) kabinet sa pet odeljaka. Osnovni podaci o dimenzijama i kapacitetu ovih baznih stanica dati su na Slici 3.1. Kabineti MBI3 i MBI5 mogu se privrstiti za zid, ili za pod. Mogu se spajati i bono jedan sa drugim. Kabineti nemaju bona vrata - pristup kabinetu i kabliranje se vri sa prednje strane. Ove dve vrste kabineta su potpuno samostalne. Treba napomenti i to, da se MBI3 kabinet ne moe nadograditi da bi se dobio MBI5 kabinet. Obe vrste kabineta imaju po 12 antenskih konektora to omoguava formiranje do 6 sektora. Oba tipa kabineta se mogu napajati jednosmernom ili naizmeninom strujom i mogu imati rezervno baterijsko napajanje.

Slika 3.1: Alcatel EVOLIUM indoor A9100 bazna stanica (MBI)

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

19

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Outdoor kabineti U okviru familije baznih stanica Alcatel EVOLIUM A9100 dostupna su dva tipa outdoor kabineta: Multi-Standard Base Station Outdoor (MBO) kabineti, u koje spadaju tzv. MBO1 (MINI) i MBO2 (MEDI) kabineti koji omoguavaju veliki broj razliitih konfiguracija, sa fleksibilnou u prelazu sa jedne na drugu konfiguraciju (pa ak i sa MBO1 na MBO2 tip kabineta). Pri tome, isti kabinet se moe koristiti i za razliite vrste servisa (npr., GSM i UMTS) kada se na jednoj lokaciji realizuju obe vrste servisa. Compact Base Station Outdoor kabinet (CBO) sa malim brojem primopredjanika sa kojima se zadovoljavaju potrebe na specifinim lokacijama, tj. na lokacijama na kojima se ne oekuje veliki prirast broja korisnika u budunosti, ali ni porast intenziteta korienja servisa (to su najee ruralne sredine sa malim intenzitetom saobraaja). MBO1 i MBO2 tipovi kabineta MBO1 i MBO2 kabineti omoguavaju operaterima fleksibilnost u radu na terenu koja se ogleda u mogunosti proirenja MBO1 kabineta (kapaciteta do 8 primopredajnika) na MBO2 kabinet (kapaciteta do 12 primopredajnika). Takvu fleksibilnost omoguavaju posebni prazni odeljci u kabinetima u koje se po potrebi mogu dodati primopredajniki elementi ili moduli za napajanje. S obzirom na modularan dizajn, montaa MBO1 i MBO2 kabineta je laka jer je teina najteeg modula samo 90kg, pri emu je visina kabineta ograniena na 152cm, ime se znaajno pojednostavljuje priprema lokacije pre montae bazne stanice. Osnovni podaci o dimenzijama i kapacitetu MBO1 i MBO2 kabineta baznih stanica dati su na Slici 3.2.

Slika 3.2: Alcatel EVOLIUM outdoor A9100 bazna stanica (MBO)


Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 20

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

MBO2 kabinet se formira dodavanjem kabineta za ekstenziju (MBOE) na MBO1 kabinet. Prilikom dodavanju modula radi proirenja kapaciteta bazne stanice mora se voditi rauna o sledeim problemima: prostoru koji je na raspolaganju, ukupnoj potronji struje svih modula, ukupnom broju konektora, disipaciji snage koja je dozvoljena pri odreenoj konfiguraciji itd. CBO kabinet CBO tip kabineta koristi se u ruralnim podrujima gde je intenzitet saobraaja vrlo mali, i to ne samo u inicijalnom trenutku podizanja mobilne mree, ve kada se moe oekivati da takva situacija potraje i u duem vremenskom periodu. CBO kabinet omoguava optimalno reenje za pokrivanje ovakvih podruja kvalitetnim servisom. Preciznije, CBO se uobiajeno primenjuje za: pokrivanje ireg podruja sa maksimalno tri primopredajnika i sistemom omni antena, pokrivanje putnih i eleznikih pravaca sa po dva sektora i po jednim primopredajnikom u svakom sektoru, i pokrivanje podruja sa niskim intenzitetom saobraaja, gde je dovoljno imati po jedan primopredajnik po sektoru. Osnovni podaci o dimenzijama i kapacitetu ovih tipova kabineta dati su na Slici 3.3

Slika 3.3: Alcatel EVOLIUM outdoor CBO kabinet CBO ima 6 antenskih konektora, to omoguava implementaciju do tri sektora po lokaciji. Kompletna familija baznih stanica Alcatel EVOLIUM A9100 u potpunosti ispunjava zahteve zadate Direktivama Evropske unije 89/336/EEC, a koje se tiu elektromagnetske kompatibilnosti (u skladu sa ETSI standardom ETS 301 489-1 i 8). to se tie akustikog zagaenja, ova familija baznih stanica ispunjava uslove standarda ETS 300 019-1-4 klase 4.1, tj. spada u izuzetno tihe ureaje iji je maksimalni nivo akustikog pritiska manji od 55dB (A) u dnevnom radu. Takoe, ova familija baznih stanica ispunjava sledee standarde bezbednosti: IEC 215 (EN 60 215), koji se tiu bezbednosnih zahteva za radio-predajnike, i IEC 950 (EN 60 950), koji se tiu bezbednosnih zahteva za informatiku opremu.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 21

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Polazei od konkretnih uslova na lokaciji bazne stanice, kao i od prethodno iznetih podataka o dimenzijama, teinama i drugim zahtevima za smetanje baznih stanica, za svaku baznu stanicu vri se ureivanje prostora na adekvatan nain. U sluaju da je na konkretnoj lokaciji mogue obezbediti prostoriju povrine od oko 15 m2, implementira se neko od indoor reenja. Pri tome nosivost poda prostorije mora biti takva da moe da izdri lokalno optereenje od 500 kg/m2 na povrini predvienoj za smetanje opreme bazne stanice, a 800 kg/m2 na povrini predvienoj za smetaj baterijskog napajanja. Ukoliko navedeni uslovi nisu unapred ispunjeni, odgovarajuim glavnim projektom mora se obezbediti reenje za lokalno ojaanje konstrukcije. U okviru ureenja prostorije, izmeu ostalog planira se instaliranje ureaja za obezbeivanje mikro-klimatskih uslova, a po potrebi i postavljanje antistatikog poda i postavljanje opreme za protiv poarnu zatitu, itd. Poto se ne radi o velikim snagama disipacije, ureaji za klimatizaciju su standardni, ali u cilju obezbeenja visoke pouzdanosti po pravilu treba instalirati po dva kompleta, radni i rezervni. Napajanje ureaja i instalirane opreme elektrinom energijom regulie se, za svaku baznu stanicu, sporazumom sa nadlenom elektrodistributivnom kompanijom. Ako za instaliranje bazne stanice nije mogue obezbediti adekvatnu prostoriju implementira se neko od outdoor reenja. Pri tome se vodi rauna da osim pogodnosti lokacije sa stanovita pokrivanja teritorije, ona ne bude daleko od energetskih izvora, poto to u znaajnoj meri moe da povisi cenu instalacije. U sluajevima kada na tlu treba da se postavi samostalni antenski stub i ureaji bazne stanice, obino se vri zakup zemljita povrine od oko 100 m2. Napajanje ureaja i instalirane opreme elektrinom energijom regulie se, za svaku baznu stanicu, sporazumom sa nadlenom elektrodistributivnom kompanijom. 3.2.1.2 Osnovne karakteristike kombajnera macro baznih stanica Kombajneri omoguavaju povezivanje vie predajnika na jednu zajedniku antenu. Bez kombajnera, predajnici bi nepovoljno uticali jedan na drugog, poto su oba povezana na istu antenu. Podsistem za sprezanje antena je segment koji povezuje antenski sistem sa sistemom primopredajnika - on igra ulogu kombajnera tj. interfejs ka antenskom sistemu. Jedan modul, pod nazivom Antenna Network Combiner (ANc) moe da opsluuje najvie etiri primopredajnika. Za konfiguracije veeg kapaciteta mora se dodati kombajnerski modul. Zahvaljujui fleksibilnosti i modularnosti ANc modula, podsistem za sprezanje antena moe da zadovolji irok spektar potreba kao to su smanjenje gubitaka usled slabljenja, smanjenje broja potrebnih antena i slino. ANc modul ANc modul povezuje do etiri predajna signala na dve antene i distribuira primljeni signal sa svake antene na najvie etiri prijemnika. ANc moe biti konfigurisan u dva moda u odnosu na broj primopredajnika u sektoru: No-combining mod za konfiguracije do dva primopredajnika, pri emu se ne koristi Wide Band Combiner (WBC) kao to je to rpikazano na Slici 3.4, Combining mod za konfiguracije sa tri ili etiri primopredajnika, pri emu se koristi Wide Band Combiner kao to je to prikazano na Slici 3.5.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

22

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"
Antenna A TXA - RXA - RXdivB Antenna B TXB- RXB -RXdivA

Duplexer Filter Filter LNA Splitter

Duplexer Filter LNA Splitter Filter

By-pass function

WBC

Splitter

Splitter

Splitter

Splitter

WBC

By-pass function

TX RXn RXd

RXd RXn TX

TRX 1

TRX 2

Slika 3.4: ANc modul - No-combining mod

Antenna A TXA - RXA - RXdivB

Antenna B TXB- RXB - RXdivA

Duplexer Filter Filter LNA Splitter

Duplexer Filter LNA Splitter Filter

WBC

Splitter

Splitter

Splitter

Splitter

WBC

TX RXn RXd TRX 1

TX RXn RXd TRX 2

RXdRXn TX TRX 3

RXd RXn TX TRX 4

Slika 3.5: ANc modul - Combining mod

Twin Wide Band Combiner (ANy) modul Ovaj modul kombinuje do etiri primopredajnika na dva izlaza i distribuira do dva prijemna signala na etiri prijemnika. Pri tome se koristi hibridna wide-band tehnika kombinovanja to sistem ini pouzdanijim i upravljivijim. Pored toga postoji i kompatibilnost sa sistemima proirenog spektra. ANy modul je prikazana na Slici 3.6.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

23

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"
TxA RxA RxdivA TxB RxB RxdivB

WBC

Splitter

Splitter

WBC

Splitter

Splitter

Tx Rxn Rxdiv

Tx Rxn Rxdiv

Tx

Rxn Rxdiv

Tx Rxn Rxdiv

TRX 1

TRX 2

TRX 3

TRX 4

Slika 3.6: ANy - twin Wide Band Combiner modul U standardnim konfiguracijama, pri emu u svakom sektoru postoje po dve antene (ili jedna kros-polarizovana antena) ANy modul je potreban samo u sektorima sa pet ili vie primopredajnika kao to je to prikazano na Slici 3.7. ANx modul predstavlja kombinaciju WBC kombajera i dupleksera.
Antennas

Antenna network Combining ANc

Twin combiner stage ANy

Twin combiner stage ANy

TRXs

TRXs

Slika 3.7: Konfiguracija sa 1x8 primopredajnika

3.2.2 Micro bazne stanice


Micro bazne stanice iz familije Alcatel EVOLIUM A9100 (A9110-E) dizajnirane su sa ciljem da se olaka instalacija i pokrivanje servisom u najraznorodnijim okruenjima, i to na jednostavan i isplativ nain uz mogunost stalne evolucije sisrtema. Neke od osnovnih karakteristika ovih baznih stanica su sledee: Adaptivnost - minimalni zahtevi u pogledu ureenja lokacije na koju se oprema postavlja, tj. mogunost postavljanja na horizontalne i vertikalne zidove u indoor i outdoor okruenju; razliite mogunosti u pogledu podeavanja snage radio predajnika, korienja razliitih frekvencijskih opsega i razliitih antenskih sistema; ureaji su modularni, to smanjuje vreme instalacije, i postoji kompatibilnost sa prethodnim generacijama Alcatel-ovih ureaja.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 24

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Fleksibilnost - ogleda se u lakoi odravanja, upgrade-ovanja i rekonfiguracije mree, maloj potronji energije i velikoj pouzdanosti u radu mree. Skalabilnost - podrano je do 12 radio nosilaca po jednoj baznoj stanici i to u razliitim frekvencijskim opsezima, sa razliitim brzinama prenosa podataka, kodecima i enkripcijom, sa podrkom za GPRS i EGDE servise za prenos podataka. Osnovne krakteristike micro baznih stanica iz Alcatel EVOLIUM A9100 familije prikazane su u tabeli 3.2.
Frekvencijski opseg GSM 850, GSM 900, GSM 1800 i GSM 1900 TX: 869-894, 925-960, 1805-1880 ili 1930-1990 MHz RX: 824-849, 880-915, 1710-1785 ili 1850-1910 MHz

Broj primo-predajnika / broj 1 12 / 1 6 sektora Tehnologija za povezivanje --2xE1 sa G703 interfejsom sa osetljivou od 36 dB (standardno) baznih stanica Dimenzije Teina 750 x 384 x 137 mm, bez zatitnog oklopa 818 x 450 x 190 mm, sa zatitnim oklopom 27 / 26 kg (low-loss / single-antenna), bez zatitnog oklopa 32.5 / 31.5 kg (low-loss / single-antenna), sa zatitnim oklopom GMSK 8 - PSK (EDGE)
2.3W/33.6dBm (GSM850) / 1 antena 2.3W/33.6dBm (GSM900P) / 1 antena 1.3W/32.95dBm (GSM900 G1) / 1 ant. 1.8W/32.6dBm (GSM1800) / 1 ant. 1.8W/32.6dBm (GSM1900) / 1 antena 5W/37dBm (GSM850) / 2 antene 5W/37dBm (GSM900P) / 2 antene 4.3W/36.35dBm (GSM900 G1) / 2 ant. 4W/36dBm (GSM1800) / 2 antene 4W/36dBm (GSM1900) / 2 antene

Snaga na ulazu u antenski kabl (proseena vrednost)

3.2W/35.1dBm (GSM850) / 1 antena 3.2W/35.1dBm (GSM900P) / 1 antena 2.7W/34.45dBm (GSM900 G1) / 1 ant. 3.2W/35.1dBm (GSM1800) / 1 antena 3.2W/35.1dBm (GSM1900) / 1 antena 7W/38.5dBm (GSM850) / 2 antene 7W/38.5dBm (GSM900P) / 2 antene 6W/37.85dBm (GSM900 G1) / 2 antene 7W/38.5dBm (GSM1800) / 2 antene 7W/38.5dBm (GSM1900) / 2 antene

Osetljivost prijemnika

Napajanje prema vrsti kabineta Potronja

GMSK -110 dBm (statiki i dinamiki) -112 dBm (dinamiki sa FH diversitijem) - AC 230V (od 170 do 270 V) - DC 300V (od 240 do 357 V)

8 - PSK (EDGE) < -110 dBm (statiki, MCS1) i -106 dBm (statiki MCS5) -96 dBm (statiki MCS9)

od 140 do 155 W, sa 2 aktivna primopredajnika i ventilatorima 210 W, sa 2 aktivna primopredajnika, ventilatorima i grejnim elementima dolazi opciono ukoliko se bazna stanica porui sa prateim kabinetom baterijsko napajanje daje podrku za nesmetani rad prilikom nestanka elektrine energije u trajanju od 40 do 250 minuta, u zavisnosti od konfiguracije bazne stanice i broja aktivnih primopredajnika od -33 do +45 C (do +55 C sa dodatnim ventilatorima) Minimalni nivo IP55

Baterijsko rezervno napajanje

Radna temperatura Zatita od atmosferskih uslova

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

25

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Tabela 3.2: Osnovne karakteristike micro baznih stanica iz familije Alcatel EVOLIUM A9100 3.2.2.1 Arhitektura i koncept micro bazne stanice Konfiguracija sajta zasnovana na micro baznim stanicama iz familije Alcatel EVOLIUM A9100 moe sadrati i do 6 osnovnih jedinica u zajednikoj konfiguraciji. Svaka osnovna jedinica je gradivni blok koji sadri dva primopredajnika, to omoguava da se izgradi sajt sa 2 do 12 primopredajnika rasporeenih u 1 do 6 sektora. Dakle, izgradnja ili modifikacija konfiguracije na nekoj lokaciji je potpuno fleksibilna, tj. samo dodavanjem osnovnih jedinica mogue je poveavati kapacitet sajta u skladu sa rastuim potrebama. Na slici 3.8 prikazani su principi konfiguracije sajta sa micro baznom stanicom.

Slika 3.8: Principi konfiguracije micro bazne stanice Jedna od osnovnih jedinica ima ulogu master jedinice. Ostale jedinice (kojih moe biti jo maksimalno 5) imaju ulogu slave jedinice i povezane su sa master jedinicom preko unutranje magistrale. Ova veza moe biti direktna ili preko drugih slave jedinica. One slave jedinice koje su direktno vezane na master jedinicu su slave jedinice gornjeg nivoa, a one koje su vezane na druge slave jedinice su slave jedinice donjeg nivoa (kao to je predstavljeno na slici). Master i slave jedinice su identine sa hardverskog stanovita ali su funkcije kontrole bazne stanice aktivne samo na master jedinici. Osnovna jedinica koja se sastoji od minimalnog broja modula je u sutini jedna kompletna bazna stanica. Ovakav koncept olakava manipulaciju opremom i fleksibilnost u instaliranju i rekonfiguracijama sajtova. Osnovna jedinica ima modularnu arhitekturu i sastoji se od tri osnovne komponente: kombajnera, primopredajnika, i modula za kontrolu funkcionisanja bazne stanice.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 26

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Postoje dva tipa osnovnih jedinica u zavisnosti od tipa kombajerskog modula, kojim se omoguava povezivanje jedne ili dve antene na osnovnu jedinicu. Na slici 3.9 prikazane su dve mogue konfiguracije osnovne jedinice.

Slika 3.9: Dve varijante osnovne jedinice

3.2.2.2 Osnovne karakteristike kombajnera micro baznih stanica Ve smo pomenuli da je kombajnerski podsistem sprega izmeu primopredajnika i antenskog sistema. U sluaju micro baznih stanica iz familije Alcatel EVOLIUM A9100 postoje dve arhitekture antenskog sistema: single-antenna, arhitektura koja se bazira na hibridnom kombajneru, i low-loss, arhitektura sa dve antene. Principi i osnovne karakteristike ove dve arhitekture date su u nastavku teksta, ali ono to treba odmah napomenuti je injenica da je izlazna snaga kod arhitekture sa jednom antenom oko 3W, tj. priblino dva puta manja od izlazne snage kod low-loss arhitekture koja iznosi oko 7W.

Single-antenna arhitektura Ova arhitektura omoguava povezivanje dva primopredajnika na jednu antenu i to uz pomo hibridnog kombajnera. Time se, takoe, prijemni signal distribuira na dva prijemnika. U ovakvoj arhitekturi antenski diversiti nije mogu. Ova arhitektura prikazana je na slici 3.10.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 27

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Low-loss arhitektura U poreenju sa prethodnom, ova arhitektura ima dva kompletna lanca za prijem i predaju, i u svakom lancu duplekser, pojaava i spliter. Osnovni smisao ove konfiguracije je da se u jednom sektoru za oba primopredajnika obezbedi odvojen tok signala: prilikom prijema signala, prijemnici iz oba lanca su preko splitera vezani na pojaavae iz oba lanca, ime se obezbeuje i antenski diversiti, prilikom predaje signala, signal iz svakog predajnika napaja preko dupleksera svoju zasebnu antenu, tako da umesto hibridnog kombajnera imamo air-combining, to rezultira manjim gubicima u predajnom lancu odnosno veom snagom na predaji. Postoji i jedan alternativni mod kojim bi se svaki primopredajni lanac iskoristio za razliite sektore, to bi omoguilo pokrivanje dva sektora sa jednom baznom stanicom. Prelazak u ovaj drugi mod je mogue izvesti samo softverskom komandom, bez promena u hardverskom delu. Na slici 3.11 je prikazana low-loss arhitektura sa antenskim diversitijem, a na slici 3.12 low-loss arhitektura sa dva sektora bez antenskog diversitija.

Slika 3.10: Arhitektura sa jednom antenom

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

28

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.11: Arhitektura sa dve antene i antenskim diversitijem

Slika 3.12: Arhitektura sa dva sektora bez antenskog diversitija

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

29

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

3.3 TIPOVI UMTS BAZNIH STANICA (NODOVA B) I KARAKTERISTIKE


U okviru tekue faze izgradnje UMTS sistema VIP MOBILE planirana je upotreba nodova B iz dve serije savremenih nodova B (baznih stanica) kompanija Nortel: Nortel UMTS BTS 12010 - indoor, Nortel UMTS BTS 12020 outdoor i Nortel UMTS BTS 700 indoor. Alcatel EVOLIUM 9100, MBO2 - outdoor. 3.3.1 Osnovne karakteristike noda B "Nortel UMTS BTS 12010 indoor" Bazna stanica (nod B) Nortel UMTS BTS 12010 (indoor) je skalabilna bazna stanica koja moe da podri konfiguracije do tri nosioca, a radi se na tome da se to povea na etiri nosioca u jednoj specifinoj konfiguraciji. Posebna panja posveena je inicijalnoj konfiguraciji. Mogua je konfiguracija od sistema malog kapaciteta (OTSR - Omnidirectional Tx, Sectored Rx) sa jednim kanalom za inicijalno postavljanje sistema, do sistema velikog kapaciteta (STSR - Sectored Rx, Sectored Tx) koji mogu imati do tri nosioca i 6 sektora sa diversitijem na predaji. Sistem odlikuje velika efikasnost u radu, sa malom potronjom snage zahvaljujui naprednim tehnikama u RF lancu. Takoe, postoje hardverska i softverska reenja za otkrivanje kvarova i brzu rekonfiguraciju sistema. Bazna stanica podrava sledee funkcije: pristupna radio mrea, obrada poziva, nadzor performansi, pristupni interfejs ka ostatku mree, konfiguracija i nadzor, sinhronizacija. Radio interfejs se sastoji od 12 RF portova za povezivanje glavnih i diversiti antena radi pokrivanja do 6 sektora. Spoljanji izgled BTS 12010 prikazan je na slici 3.13. Prikaz elemenata kabineta dat je na slici 3.14., dok slika 3.15 prikazuje arhitekturu kabineta u konfiguraciji sa tri sektora. Osnovne karakteristike ureaja date su u tabeli 3.3.

Slika 3.13: Spoljanji izgled noda B Nortel 12010 indoor


Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 30

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.14: Glavne komponente noda B Nortel 12010 indoor

Slika 3.15: arhitektura noda B u konfiguraciji sa tri sektora


Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 31

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Originalno je namenjeno da se bazna stanica napaja jednosmernom strujom sa -48 V ili +24V. Naravno mogue je i dodavanje modula za napajanje naizmeninom strujom. Radna temperatura je od -5 do +45 C. Postoje i jedinice za hlaenje sistema. U sluaju nestanka elektrine energije, napajanje preuzimaju rezervna baterijska napajanja kojima mogu da se premoste prekidi u napajanju u trajanju do 3.5 asova. U pogledu zatite od vode i praine ovaj tip noda B ispunjava zahteve preporuke IP-20 prema standardu IEC/EN 60 529.
Tehnika viestrukog pristupa na radio-interferjsu WCDMA UMTS band I Uplink: 1920 - 1980 MHz Downlink: 2110 - 2170 MHz Frekvencijski opseg UMTS band II Uplink: 1850 - 1910 MHz Downlink: 1930 - 1990 MHz 13 16 8 x E1 2 x STM-1 HDSL (opciono) 1650 x 600 x 600 mm 305 kg sa punom opremom kabineta 30 W (44.8 dBm 4dB) 45 W (46.5 dBm 4dB) -124.5 dBm -48 V DC (-40.5V - -50.7V) +24 V DC (20 V - 31 V) 208 - 250 V AC (opciono) 675 - 2466 W (za 30W zraene snage) 726 - 2772 W (za 45W zraene snage) 210 - 40 min. (za 30W zraene snage) 180 - 35 min. (za 45W zraene snage) od -5C do +45 C Minimalni nivo IP20 po IEC/EN 60 529

Broj primo-predajnika po sektoru Broj sektora Raspoloivi interfejsi prema sistemu prenosa Dimenzije Teina Snaga predajnika Referentna statika osetljivost prijemnika noda B Napajanje Potronja elektrine energije (u zavisnosti od konfiguracije) Baterijsko rezervno napajanje Radna temperatura Zatita od atmosferskih uslova

Tabela 3.3: Osnovni tehniki podaci noda B Nortel 12010 indoor 3.3.2 Osnovne karakteristike noda B "Nortel UMTS BTS 12020 outdoor" Bazna stanica (nod B) Nortel UMTS BTS 12020 je skalabilna bazna stanica koja moe da podri konfiguracije do tri nosioca, a radi se na tome da se to povea na etiri nosioca u jednoj specifinoj konfiguraciji. Posebna panja posveena je inicijalnoj konfiguraciji. Mogua je konfiguracija od sistema malog kapaciteta (OTSR - Omnidirectional Tx, Sectored Rx) sa jednim kanalom za inicijalno postavljanje sistema, do sistema velikog kapaciteta (STSR - Sectored Rx, Sectored Tx) koji mogu imati do tri nosioca i 6 sektora sa diversitijem na predaji. Sistem odlikuje velika efikasnost u radu, sa malom potronjom snage zahvaljujui naprednim tehnikama u RF lancu. Takoe, postoje hardverska i softverska reenja za otkrivanje kvarova i brzu rekonfiguraciju sistema. Bazna stanica
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 32

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

podrava sledee funkcije: pristupna radio mrea, obrada poziva, nadzor performansi, pristupni interfejs ka ostatku mree, konfiguracija i nadzor, sinhronizacija. Radio interfejs moe imati do 12 RF portova za povezivanje glavnih i diversiti antena radi pokrivanja do 6 sektora. Spoljanji izgled BTS 12020 prikazan je na slici 3.16. Prikaz elemenata kabineta dat je na slici 3.17., dok slika 3.18 prikazuje arhitekturu kabineta u konfiguraciji sa tri sektora. Osnovne karakteristike ureaja date su u tabeli 3.4.

Slika 3.16: Spoljanji izgled noda B Nortel 12020 outdoor

Slika 3.17: Glavne komponente noda B Nortel 12020 outdoor

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

33

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.18: arhitektura noda B u konfiguraciji sa tri sektora Bazna stanica moe da se napaja naizmeninom ili jednosmernom strujom. Postoji interno rezervno baterijsko napajanje koje moe da premosti prekid u napajanju elektrinom energijom do tri asa. Opciono je mogua i ugradnja eksternog baterijskog napajanja. Radna temperatura je od -40 do +50 C. Postoje i jedinice za hlaenje sistema. U pogledu zatite od vode i praine ovaj tip noda B ispunjava zahteve preporuke IP-20 prema standardu IEC/EN 60 529.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

34

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Tehnika viestrukog pristupa na radio-interferjsu Frekvencijski opseg Broj primo-predajnika po sektoru Broj sektora Raspoloivi interfejsi prema sistemu prenosa Dimenzije Teina Snaga predajnika Referentna statika osetljivost prijemnika noda B Napajanje Potronja elektrine energije (u zavisnosti od konfiguracije) Baterijsko rezervno napajanje Baterijsko rezervno napajanje eksterno Radna temperatura Zatita od atmosferskih uslova

WCDMA UMTS band I Uplink: 1920 - 1980 MHz Downlink: 2110 - 2170 MHz 13 16 8 x E1 1350 x 1500 x 975 mm 480 kg sa punom opremom kabineta 30 W (44.8 dBm 4dB) 45 W (46.5 dBm 4dB) -124.5 dBm -48V DC (-40.5V - -50.7V) 208 - 240 V AC (monofazno) 120 - 240 V AC (split phaze) 230 - 400 V AC (trofazno) 735 - 2526 W (za 30W zraene snage) 786 - 2832 W (za 45W zraene snage) 180 - 40 min. (za 30W zraene snage) 180 - 35 min. (za 45W zraene snage) opciono od -40C do +50 C Minimalni nivo IP55 po IEC/EN 60 529

Tabela 3.4: Osnovni tehniki podaci noda B Nortel 12020 outdoor

3.3.3 Osnovne karakteristike noda B "Nortel iBTS 600 i 700" Bazna stanica (nod B) Nortel iBTS je indoor kabinet namenjen za izgradnju UMTS pristupne radio mree. Otuda infrastruktura ovog kabineta mora biti u mogunosti da podri vie razliitih konfiguracija. Postoje razliite varijante ovog noda B u zavisnosti od irine kabineta - 600 i 700 mm, tj. Nortel iBTS 600 i Nortel iBTS 700. Nod B iBTS moe da podri konfiguracije do 6 sektora sa 1 do 3 primopredajnika po sektoru. S obzirom da se UMTS mree razvijaju kao nadogradnja postojeih GSM mrea, posebna panja posveuje se mogunostima kolokacije sa postojeim baznim stanicama. Nod B iBTS je dizajniran da prevazie probleme koji se javljaju pri kolokaciji, a to su najee razliite vrste interferencije. Za svaki tip interferencije razvijeni su i primenjeni razliiti mehanizmi za umanjenje njenog dejstva, kao to su razliite vrste filtara, antenskih decoupler-a, i slino. Primer kolokacije GSM baznih stanica i UMS nodova B prikazan je na slici 3.19.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

35

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.19: Kolokacija GSM i UMTS baznih stanica Bazna stanica podrava sledee funkcije: pristupna radio mrea, obrada poziva, nadzor performansi, pristupni interfejs ka ostatku mree, konfiguracija i nadzor, sinhronizacija. Takoe, postoje hardverska i softverska reenja za otkrivanje kvarova i brzu rekonfiguraciju sistema. Spoljanji izgled noda B Nortel iBTS prikazan je na slici 3.20, a prikaz elemenata kabineta dat je na slici 3.21. Osnovne karakteristike ureaja date su u tabeli 3.5.

Slika 3.20: Izgled noda B Nortel iBTS indoor

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

36

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.21: Glavne komponente noda B Nortel iBTS indoor Omogueno je da se nod B napaja jednosmernom strujom sa -48 V ili naizmeninom strujom, sa jednom, dve ili tri faze. Radna temperatura je od +5 do +45 C. Postoje i jedinice za hlaenje sistema. U pogledu zatite od vode i praine ovaj tip noda B ispunjava zahteve preporuka prema standardu IEC 721-2-6, klasa 3.2.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

37

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Tehnika viestrukog pristupa na radio-interferjsu

WCDMA UMTS band I Uplink: 1920 - 1980 MHz Downlink: 2110 - 2170 MHz

Frekvencijski opseg UMTS band II Uplink: 1850 - 1910 MHz Downlink: 1930 - 1990 MHz 13 16 8 x E1 700 x 600 x 1646 mm - iBTS 700 600 x 600 x 1646 mm - iBTS 600 319 kg sa punom opremom kabineta iBTS 700 295 kg sa punom opremom kabineta iBTS 600 30 W (44.8 dBm 4dB) 45 W (46.5 dBm 4dB) -48 V DC (-40.5V - -57V) 220 - 240 V AC jedna faza (50A/230V) 230 - 400 V AC tri faza (20A po fazi) za DC napajanje za AC napajanje od 1188 do 3518 W od 1432 do 4239 W za 30 W zraene za 30 W zraene snage snage od 1370 do 4610 W od 1651 do 5555 W za 45 W zraene za 45 W zraene snage snage od +5C do +45 C IEC 721-2-6, klasa 3.2

Broj primo-predajnika po sektoru Broj sektora Raspoloivi interfejsi prema sistemu prenosa Dimenzije Teina Snaga predajnika Napajanje

Potronja elektrine energije (u zavisnosti od konfiguracije)

Radna temperatura Zatita od atmosferskih uslova

Tabela 3.5: Osnovni tehniki podaci noda B Nortel iBTS indoor 3.3.4 Osnovne karakteristike noda B "Alcatel EVOLIUM " U tehnikoj dokumentaciji za dobijanje dozvola za GSM/DCS bazne stanice kompanije VIP MOBILE dati su tehniki opisi i karakteristike GSM baznih stanica iz familije Alcatel Evolium, i to raznih tipova indoor i outdoor kabineta. Tom prilikom je napomenuto da je mogue izvriti integraciju, tj. unapreenje funkcionalnosti baznih stanica iz familije Alcatel Evolium ka UMTS servisima. To se moe uiniti dodavanjem d2U nod B jedinica bez uticaja na inicijalnu GSM konfiguraciju bazne stanice. Naravno, poto je ovu hardversku jedinicu potrebno ubaciti u ve postojei kabinet, kabinet se mora reorganizovati u smislu pozicioniranja modula i potrebno je izvriti zamenu single-TRX modula sa Twin-TRX modulima radi odranja broja nosilaca koji su ve bili u funkciji. Pozicioniranje d2U jedinice u okviru postojeeg GSM kabineta prikazano je na slici 3.22, tj. ovaj modul vidi se na samom dnu rek ormana.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

38

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.22: Integracija d2U jedinice sa postojeim GSM kabinetom U okviru ove tehnike dokumentacije ograniiemo se na opis komponenata kojima se uvodi UMTS funkcionalnost u postojeu GSM mreu. U konkretnom sluaju mree VIP MOBILE bie primenjeno distribuirano reenje koje se sastoji iz dve osnovne komponente: same bazne stanice sa integrisanim d2U modulom, i RRH (Remote Radio Heaad) - isturene jedinice koja je zaduena za funkcije iz radio domena. Ove dve komponente povezane su optikim kablovima kojima se prenosi UMTS signal u osnovnom opsegu, ka i od mobilnih jedinica, ukljuujui i OAM (Operation and Maintenance) informacije, kao to je prikazano na slici 3.23.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

39

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Local site

Remote site

9341 RRH40-21

Optical interface in 9326 d2U

optical fiber

Slika 3.23 : Osnovne komponentne UMTS noda B sa distribuiranom arhitekturom Ovo je istovremeno jako jeftin, brz i efikasan nain za uvoenje UMTS servisa na nekoj teritoriji jer nema inicijalnih trokova infrastrukturnog ureenja lokacije na kojoj se postavlja dodatna oprema. 3.3.4.1 Osnovne karakteristike d2U jedinice Pod d2U jedinicom podrazumeva se Alcatel-Lucent 9326 digital 2U nod B. D2U jedinica je specifino dizajnirana za prevazilaenje problema sa pokrivanjem teritorija koje nije mogue pokriti standardnim macro nodom B, pri emu su najee u pitanju gusto naseljene gradske sredine sa velikim optereenjem mree. Kao to je ve reeno, modul se moe postaviti u ve postojee kabinete na ciljanim lokacijama. Izgled ureaja prikazan je na slici 3.24.

Slika 3.24 : Spoljanji izgled modula d2U

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

40

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Modul d2U se sastoji od etiri tipa hardverskih komponenata: iCCM-U koji kontrolie tok OAM infomracija, tj. vri procesiranje poziva i kontrolu tokova podataka, obezbeuju se funkcije alarma i sinhronizacije sa ostatkom sistema, iCEM-U koji vri procesiranje poziva i obradu primo-predajnih digitalnih signala u osnovnom opsegu, RBP (user Rack Back Plane) koji omoguava povezivanje iCCM-U i iCEM-U modula, i RUC (Rack User Commissioning) koji ima ulogu jedinice za napajanje, nadgledanje sistema za hlaenje, i slino. D2U se napaja sa -48VDC, tj. nominalna voltaa kojom se obezbeuju potpune performanse je -38VDC - -57VDC. Pri tome potronja varira od 90 od 168W. Temperaturni opseg u kojem ureaj uspeno radi je od -5C do +65C, uz vlanost vazduha koja moe ii i do 100%. U pogledu zatite od vode i praine ovaj tip noda B ispunjava zahteve preporuke IP20 prema standardu IEC/EN 60 529. 3.3.4.2 Osnovne karakteristike RRH jedinice Pod RRH jedinicom u ovom sluaju podrazumeva se Alcatelov model 9341 RRH40-21. Kao to je u prethodnom tekstu ve objanjeno upotrebom ove jedinice pojednostavljuju se instalacije antenskih sistema. One praktino ne zauzimaju nikakav podni prostor, tj. mogu se lako postaviti u blizini antenskog sistema, to je znaajno sa stanovita izbegavanja kompromisa na temu odnosa idealnih pozicija baznih stanica i onih koje se realno mogu uspostaviti. U ovom sluaju praktino nema nemoguih instalacija pa se samim tim postie i idealnije pokrivanje teritorije od interesa. Ovaj konceptualni pomak prikazan je na slici 3.25

Antenna

Antenna

RF Feeder

RF Jumper
RRH

Radio Digital

Optical Link

Digital
Backhaul

Before

Backhaul

After

Slika 3.25 : Napredak u dizajnu BS sajtova korienjem RRH jedinica Dakle, bazna stanica se moe postaviti na bilo koje pogodno mesto u okolini antenskog sistema a RRH, kao interfejs bazne stanice, tj. noda B prema antenskom sistemu, moe se postaviti u neposrednoj blizini antenskog sistema pri emu se veza dva modula ostvaruje samo preko optikih kablova. Time se omoguava smanjenje trokova instalacija, smanjenje angaovanja radne snage, manje trokove zakupa prostora, manje negativnih uticaja na okruenje u pogledu buke i slino.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

41

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

9341 RRH40-21 je jednosektorski radio modul koji radi na 2100 MHz i sastoji se od primopredajnika, pojaavaa snage, dupleksera, optikog interfejsa i sistema za napajanje. Izgled ureaja prikazan je na slici 3.26 , a njegov funkcionalni prikaz na slici 3.27.

Slika 3.26: Izgled modula 9341 RRH40-21


Diversity antenna

RF to digital converter Digital Node B BB


(CPRI, PPR, DUC, DPD)

LNA

RF to digital converter Digital to RF converter DPD loop PA

Cascading port

LNA

processing

Main antenna

O O

DC Power input

Coupler Filter & DC/DC OAM interface

Tx coupling

Controller

User alarms

Slika 3.27: Arhitektura sistema modula 9341 RRH40-21


Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 42

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Osnovne karakteristike ureaja date su u tabelli 3.6.


Tehnika viestrukog pristupa na radio-interferjsu Frekvencijski opseg Broj primo-predajnika po sektoru Raspoloivi interfejsi prema sistemu prenosa Dimenzije (u mm) Teina Snaga predajnika Referentna statika osetljivost prijemnika noda B Karakteristike optikim kablovima Napajanje Potronja elektrine energije (u zavisnosti od konfiguracije) Radna temperatura Zatita od atmosferskih uslova povezivanja WCDMA UMTS band I Uplink: 1920 - 1980 MHz Downlink: 2110 - 2170 MHz do 3 nosioca (sa razmakom od 15MHz) 2 x optiki port 463 x 260 x 210 bez zatite od sunca 463 x 268 x 226 sa zatitom od sunca 19 kg (18kg bez zatite od sunca) 40 W nominalno 1 nosilac - 40W 2 nosioca - 20W 3 nosioca - 13W -125.5 dBm do 500m rastojanja uz pomo MM kabla do 10km rastojanja uz pomo SM kabla do 20km rastojanja uz pomo SM kabla (u budunosti) -48V DC (-40.5V - -57V) 135 W (za 20% optereenja) 165 W (za 50% optereenja) 230W (za 100% optereenja) od -40C do +50 C Minimalni nivo IP65 po IEC/EN 60 529

Tabela 3.6: Osnovne karakteristike modula 9341 RRH40-21

3.4 ANTENSKI SISTEM BAZNE STANICE


U okviru tekue faze izgradnje GSM/UMTS mree VIP MOBILE, planira se upotreba 12 tipova antena. Osnovne karakteristike planiranih antena date su u tabeli 3.6. Sve izabrane antene su veoma savremene. Prvih pet tipova predstavljaju antene sa dvostrukom polarizacijom namenjene opsegu GSM 900. esti i sedmi tip su antene sa dvostrukom polarizacijom namenjene za rad u dva opsega GSM 1800 i UMTS. Poslednjih pet tipova antena predstavljaju triple band antene gde se u okviru jednog sektora omoguava rad baznih stanica GSM 900, GSM 1800 i UMTS, preko istog antenskog sistema.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

43

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

R. br. 1. 2. 3. 4.

Tip Antene Kathrein 739 630 Kathrein 741 785 Kathrein 739 623 Kathrein 739 666 Kathrein 739 686 Kathrein 742 215 Kathrein 742 236 Kathrein 742 266 Kathrein 742 265 Kathrein 742 264 Kathrein 800 10249 Kathrein 800 10137

Dobitak [dBi] 2 x 18.0 dBi (870-960MHz) 2 x 21 dBi (870-960MHz) 2 x 17.0 dBi (880-960MHz) 2 x 16.5 dBi (806-894MHz) 2 x 16.2 dBi (880-960MHz) 2 x 16.1 dBi (824-894MHz) 2 x 16.0 dBi (806-866MHz) 2 x 17.5 dBi (880-960MHz) 2 x 17.2 dBi (824-894MHz) 2 x 17.0 dBi (806-866MHz) 2 x 17.7 dBi (17101880MHz) 2 x 17.9 dBi (18501990MHz) 2 x 18.0 dBi (1820-2200MHz) 4 x 17.5 dBi (17101880MHz) 4 x 17.7 dBi (1850-1990MHz) 4 x 17.8 dBi (1920-2180MHz) 2 x 17dBi (880-960MHz) 2 x 17.8dBi (1710-1880MHz) 2 x 18.5dBi (1850-2180MHz) 2 x 16dBi (880-960MHz) 2 x 17.8dBi (1710-1880MHz) 2 x 18.3dBi (1850-2180MHz) 2 x 14dBi (880-960MHz) 2 x 16.5dBi (1710-1880MHz) 2 x 17dBi (1850-2180MHz) 2 dBi (806-960 MHz) 2 dBi (1425-3600 MHz) 2 dBi (5150-6000 MHz) 2 dBi (876-960 MHz) 2 dBi (1710 - 2500 MHz)

irina gl. snopa (H) [] 65 30 65 68 85 85 85 65 68 70 67 66 65 65 64 62 65 66 63 65 66 63 65 65 63 omni omni

irina gl. snopa (V) [] 7 7 9.5 10 7.5 (0-7T) 8.0 (0-7T) 8.2 (0-7T) 7.5 (0-7T) 7.7 (0-7T) 7.9 (0-7T) 6.8 (0-10T) 6.5 (0-10T) 6.2 (0-10T) 7 (0-10T) 6.8 (0-10T) 6.5 (0-10T) 7.5 (0.5-7T) 5.2 (0-6T) 4.7 (0-6T) 10 (0.5-9.5T) 5.2 (0-6T) 4.7 (0-6T) 14.5 (0-14T) 7.8 (0-8T) 6.8 (0-8T) -

Odnos naprednazad [dB] >30dB > 30 dB >30dB > 25dB > 25dB > 25dB > 25dB > 25dB > 25dB >30dB

5.

6.

7.

>25dB >28dB >25dB >25dB >25dB >25dB >25dB > 26dB > 25dB > 25dB -

8.

9.

10.

11. 12.

Tabela 3.7: - Osnovne karakteristike antena planiranih za tekuu fazu izgradnje sistema Kod antena sa dvostrukom polarizacjom diversity prijem se ostvaruje u okviru same antene. Na taj nain, poto nema eksternih zahteva za prostornim diversity-jem, u velikoj meri se sniavaju zahtevi u pogledu konstrukcije antenskog stuba. Naime, prema ovom reenju za primo-predaju radio-signala moe se koristi samo jedna antena. Alternativno reenje podrazumeva upotrebu dve antene koje meusobom moraju biti razmaknute u horizontalnoj ravni po nekoliko metara. Sa druge strane, korienjem tzv. dual band i triple band antena, u okviru jednog sektora omoguava se rad baznih stanica GSM 900, GSM 1800 i UMTS, preko istog antenskog sistema. Jasno je da osim znaajnog smanjenja zahteva u pogledu konstrukcije antenskog stuba, antene sa dvostrukom polarizacijom, kao i dual i triple band antene omoguavaju znatno lake uklapanje antenskog sistema u okolni prostor.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 44

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

3.5 SMETANJE OPREME


Polazei od konkretnih uslova na lokaciji, kao i od prethodno iznetih podataka o dimenzijama, teinama i drugim zahtevima za smetanje baznih stanica/nodova B, za svaku baznu stanicu/nod B vri se ureivanje prostora na adekvatan nain. U sluaju da je na konkretnoj lokaciji mogue obezbediti prostoriju povrine od oko 2 15 m implementiraju se indoor platforme. U okviru ureenja prostorije, izmeu ostalog planira se instaliranje ureaja za obezbeivanje mikro-klimatskih uslova, a po potrebi i postavljanje antistatikog poda i postavljanje opreme za protiv poarnu zatitu, itd. Poto se ne radi o velikim snagama disipacije, ureaji za klimatizaciju su standardni. Napajanje ureaja i instalirane opreme elektrinom energijom regulie se, za svaku lokaciju baznih stanica i nodova B, sporazumom sa nadlenom elektrodistributivnom kompanijom. Prikaz tipine situacije smetanja ureaja u postojei objekat dat je na slici 3.22 Ako za instaliranje bazne stanice/noda B nije mogue obezbediti adekvatnu prostoriju, implementira se outdoor reenje. Pri tome se vodi rauna da osim pogodnosti lokacije sa stanovita pokrivanja teritorije, ona ne bude isuvie daleko od energetskih izvora. U ovom sluaju bazne stanice ili nodovi B mogu se postavljati u sklopu nekog objekta ili samostalno na tlu. U sluajevima kada na tlu treba postaviti samostalno antenski stub i ureaje bazne stanice, obino se vri zakup zemljita. Napajanje ureaja i instalirane opreme elektrinom energijom regulie se, za svaku lokaciju baznih stanica i nodova B, sporazumom sa nadlenom elektrodistributivnom kompanijom. Prikaz tipine dispozicije platforforme bazne stanice i nosaa kablova dat je na slici 3.23. Mikrobazne stanice instaliraju se u sluajevima kada treba obezbediti servis u relativno maloj zoni (u trnom centru, znaajnoj ulici i sl.). S obzirom na fleksibilnost naina instalacije ovih baznih stanica, svaka potencijalna lokacija se mora posebno analizirati.

3.6 UKLAPANJE U IVOTNU SREDINU


Bazne stanice svojim radom ne zagauju ivotno i tehniko okruenje. Ni na koji nain se ne zagauju voda, vazduh i zemljite. Rad baznih stanica ne proizvodi nikakvu buku ni vibracije, nema toplotnih ni hemijskih dejstava. U manjoj meri i u ogranienom prostoru eventualno moe doi do pojave nedozvoljenog nivoa elektromagnetnog zraenja baznih stanica, to je detaljno razmotreno u poglavljima koja slede. Konano, moe se zakljuiti da tokom normalnog rada bazne stanice ni na koji nain ne ugroavaju ivotnu i tehniku sredinu. Prilikom projektovanja baznih stanica, pored zahteva da bazne stanice lokacijski ni na koji nain ne ugroavaju ivotno i tehniko okruenje, takoe mora da se vodi rauna i o tome da se bazne stanice u maksimalnoj moguoj meri uklope u ovo okruenje. Ovaj drugi zahtev se zadovoljava potovanjem i ispunjenjem unapred postavljenih urbanistikih uslova za svaku posebnu lokaciju.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

45

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.28: Prikaz tipine situacije smetanja ureaja u okviru postojeeg objekta (indoor bazna stanica)

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

46

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 3.29: Prikaz tipine dispozicije platforforme bazne stanice i nosaa kablova u sluaju instaliranja outdoor bazne stanice

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

47

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

4. UTICAJ ELEKTROMAGNETNOG ZRAENJA BAZNIH STANICA I UREAJA RR VEZA NA IVOTNU SREDINU I TEHNIKE UREAJE
4.1 UVOD
Problem elektromagnetne kompatibilnosti (EMC Electromagnetic Compatibility) i uticaja elektromagnetne energije na ivotnu sredinu predmet je izuavanja ve nekoliko poslednjih decenija. Meutim, istraivanja u ovoj oblasti u svetu su znatno intenzivirana poslednjih nekoliko godina s obzirom na injenicu da nagli razvoj elektronskih ureaja i opreme dovodi do toga da ljudi ive i tehniki ureaji funcioniu u sredini u kojoj je elektromagnetna interferencija (EMI Electromagnetic Ineterference) sve izraenija. Bazne stanice, kao i drugi radio i TV ureaji, smatraju se izvorima nejonizujue radijacije. Sa druge strane, grupi jonizujuih zraenja pripada X-zraenje i zraenje radioaktivnih materija. Grupi nejonizujuih zraenja pripadaju jo i vidljiva svetlost, ultraljubiasta i infracrvena svetlost, mikrotalasna, elektrina i magnetna polja. Zbog toga, u okviru ovog projekta analizira se samo uticaj nejonizujue radijacije. Sa namerom da se elektromagnetna interferencija kontrolie i svede na najmanju moguu meru, u svetu je donet veliki broj standarda koji treba da reguliu ovu oblast. Konkretno, u okviru ovog projekta razmatra se uticaj elektromagnetne emisije baznih stanica i pripadajuih ureaja radio-relejnih veza na ivotnu sredinu i na tehnike ureaje, uzimajui u obzir ustanovljene standarde.

4.2 POSTOJEI STANDARDI I NORME


4.2.1 Uticaj elektromagnetnog zraenja na ljude GSM mrea funkcionie u opsezima 900 MHz i 1800 MHz. Sa druge strane, UMTS mrea funkcionie u frekvencijskom opsegu 2100MHz. Poveana koncentracija elektromagnetne energije u ovom opsegu na ljudima izaziva efekte koji se grubo mogu klasifikovati u dve osnovne kategorije [1,2]: toplotni efekti; stimulativni efekti.

Toplotni efekat se ogleda u promeni temperature dela tela izloenog poveanoj koncentraciji elektromagnetne emisije (tkivo se zagreva). Treba primetiti da je ovaj efekat izraeniji u onim delovima tela u kojima postoji manja gustina krvnih sudova. Razlog je vrlo
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 48

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

jednostavan. Krvni sudovi su regulatori telesne temtperature. Pri vioj spoljnoj temperaturi krvni sudovi se ire i na taj nain predaju veu koliinu toplote spoljanjem okruenju. Sa druge strane, pri niim spoljnim temperaturama krvni sudovi se skupljaju i na taj nain se manja koliina energije predaje spoljanjem okruenju. Stimulativni efekat se ogleda u pojavi nadraaja nervnih i miinih elija, to u izvesnim situacijama moe izazvati veu razdraljivost i umor, naroito pri dugoj ekspoziciji velike koncentracije elektromagnetne energije. Intenzitet navedenih efekata raste sa poveanjem koncentracije elektromagnetne energije. Zbog toga su ovi efekti dominanti u neposrednoj okolini izvora elektromagnetne emisije. Sa poveanjem rastojanja od izvora zraenja, uticaj elektromagnetne emisije na ljudski organizam se smanjuje. Takoe, uticaj elektromagnetnih talasa na ljudski organizam ima kumulativan karakter. Njihov uticaj je direktno srazmeran duini ekspozicije. Dozvoljene vrednosti elektromagnetnih emisija ustanovljene su na osnovu obimnih istraivanja sprovedenih poslednjih tridesetak godina. Ustanovljene granine vrednosti zasnovane su uglavnom na istraivanjima uticaja efekta zagrevanja i stimulativnih efekata na ljudsko telo. Treba primetiti da su postavljene granice ispod onih vrednosti intenziteta elektrinog polja za koje su uoeni eventualni negativni efekti [1]. Poslednjih godina se vodi veliki broj diskusija oko toga da li ima i drugih efekata koji mogu negativno uticati na ljudsko telo. Meutim, do danas pravih dokaza za takve stavove nema. Intenzivna istraivanja u ovom pravcu e se nastaviti i u budunosti. Uzimajui u obzir rezultate obimnih istraivanja, Evropski komitet za elektrotehniku standardizaciju (CENELEC European Committee for Electrotechnical Standardization) izdao je 30. novembra 1994. godine dokument pod nazivom Human exposure to elektromagnetic fields High frequency (10 kHz to 300 GHz) (ENV 50166-2) [4]. Ovaj dokument je trebalo da predstavlja zavrnu verziju predloga budueg standarda koji regulie ovu oblast na podruju Evrope. Plan je bio da pomenuti ENV prestandard bude na snazi tri godine, nakon ega je trebalo doneti odluku da li e definitivno biti prihvaen kao Evropski standard. Pored ovog dokumenta, u ovoj oblasti postoje i drugi meunarodno usvojeni standardi (IRPA - International Radiation Protection Association, INIRC - International Non-Ionizing Radiation Commission, IEC - International Electrotechnical Commission, IEEE - Institute of Electrical and Electronics Engineers, CISPR Comite International Special des Pertuations Radioelectriques). 1988. godine, IRPA/INIRC izdaju preporuke za izlaganje RF radijaciji u frekvencijskom opsegu iznad 100KHz. 1998. godine naslednik IRPA/INIRC, ICNIRP - International Commission on Non-Ionizing Radiation, publikuje novu preporuku koja obuhvata sva elektrina i magnetna polja u frekvencijskom opsegu od 1Hz do 300GHz. Najvei broj zemalja EU prihvatio je preporuke ICNIRP. Novembra 1998. godine, od strane Svetske zdravstvene organizacije [5] (WHO - World Health Organization) a u sklopu projekta International EMF Project, najzad je zapoeo i proces harmonizacije nacionalnih standarda na globalnom nivou, koji za osnovu ima preporuke Meunarodne Komisije za zatitu od nejonizujuih zraenja, ICNIRP. to se tie nae zemlje, JUS N.NO.205 (Pravilnik br. 06/01-93/178 od 8.8.1990., Sl. list SFRJ br. 50/90) [3] delimino pokriva ovu tematiku. Prema njemu, u opsegu od 30 MHz do 300 GHz, norma za optu ljudsku populaciju iznosi 2 W/m2, odnosno 27.45 V/m. Kao to je ve reeno, osim ICNIRP [6], postoje i mnogi drugi standardi i norme koji se bave uticajem elektromagnetnog zraenja na ljude. U narednom delu teksta, a poreenja radi, dat je krai pregled normi propisanih od jo dva tela nadlena za regulisanje nivoa elektromagnetne emisije na ljude od koji je jedan aktivan na podruju SAD: FCC [7] Federal Communications Commission, a drugi na podruju Australije: ARPANSA [8] Australian Radiation Protection and Nuclear Safety Agency. Cilj je da se uoe slinosti i
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 49

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

razlike po pitanju maksimalno dozvoljenih vrednosti nivoa elektromagnetne emisije u razliitim delovima sveta. Svaki od standarda razlikuju dve grupe normi: * norme za tehiko osoblje, * norme za optu ljudsku populaciju. Takoe, standardi razlikuju sluajeve kontinualnog i impulsnog rada izvora. Kako se u okviru ove analize razmatra uticaj elektromagnetne emisije baznih stanica, u okviru datih standarda, priloene su granine vrednosti intenziteta elektrinog polja, magnetnog polja i srednje gustine snage u sluaju kontinualnog izlaganja elektromagnetnom polju. 4.2.1.1 Norme za tehniko osoblje - ICNIRP
SAR usrednjen u toku 6min. za celo telo 0.4 W/kg SAR usrednjen u toku 6min. za 10g a) mase tela bez nogu, ruku itd. 10 W/kg SAR usrednjen u toku 6min. za 10g a) mase tela u nogama, rukama itd. 20 W/kg

Frekvencijski opseg 10MHz - 10GHz

a) masa od 10g u formi kocke, a ne povrinski raspodeljene mase

Tabela 4.1 - Granine vrednosti brzine apsorpcije (kontinualni uticaj)


Frekvencija - f do 1 Hz 1-8 Hz 8-25 Hz 0.025-0.82 kHz 0.82-65 KHz 0.065-1 MHz 1-10 MHz 10-400 MHz 400-2000 MHz 2-300 GHz Intenzitet elektrinog polja [V/m rms] 20000 20000 500/f 610 610 610/f 61 3f1/2 137 Intenzitet magnetnog polja [A/m rms] 1.63105 1.63105/f2 2104/f 20/f 24.4 1.6/f 1.6/f 0.16 0.008f1/2 0.36 Gustina snage [W/m2] 10 f/40 50

Tabela 4.2 - Granine vrednosti intenziteta elektrinog polja, intenziteta magnetnog polja i srednje gustine snage za tehniko osoblje (vreme usrednjavanja 6 minuta) Prema tabeli 4.2 granine vrednosti za opsege 900MHz, 1800MHz i 21000MHz su: Intenzitet elektrinog polja Intenzitet magnetnog polja Gustina srednje snage 900MHz 90 V/m 0.24 A/m 22.5 W/m2 1800MHz 127 V/m 0.34 A/m 45 W/m2 2100MHz 137 V/m 0.36 A/m 50 W/m2

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

50

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

4.2.1.2 Norme za optu ljudsku populaciju - ICNIRP


Frekvencijski opseg SAR usrednjen u toku 6min. za celo telo 0.08 W/kg SAR usrednjen u toku 6min. za 10g a) mase tela bez nogu, ruku itd. 2 W/kg SAR usrednjen u toku 6min. za 10g a) mase tela u nogama, rukama itd. 4 W/kg

a) masa od 10g u formi kocke, a ne povrinski raspodeljene mase

10MHz - 10GHz

Tabela 4.3 - Granine vrednosti brzine apsorpcije (kontinualni uticaj)


Frekvencija - f do 1 Hz 1-8 Hz 8-25 Hz 0.025-0.8 kHz 0.8-3 KHz 3-150 KHz 0.15-1 MHz 1-10 MHz 10-400 MHz 400-2000 MHz 2-300 GHz Intenzitet elektrinog polja [V/m rms] 10000 10000 250/f 250/f 87 87 87/f1/2 28 1.375f1/2 61 Intenzitet magnetnog polja [A/m rms] 3.2104 3.2104/f2 4000/f 4/f 5 5 0.73/f 0.73/f 0.073 0.0037f1/2 0.16 Gustina snage [W/m2] 2 f/200 10

Tabela 4.4 - Granine vrednosti intenziteta elektrinog polja, intenziteta magnetnog polja i srednje gustine snage za optu ljudsku populaciju (vreme usrednjavanja 6 minuta) Prema tabeli 4.4 granine vrednosti za opsege 900MHz, 1800MHz i 21000MHz su: Intenzitet elektrinog polja Intenzitet magnetnog polja Gustina srednje snage 900MHz 41 V/m 0.11 A/m 4.5 W/m2 1800MHz 58 V/m 0.156 A/m 9 W/m2 2100MHz 61 V/m 0.16 A/m 10 W/m2

4.2.1.3 Norme za tehniko osoblje - FCC


Frekvencija - f [MHz] 0.3 - 3.0 3.0 30 30 300 300 1500 1500 100 000 Intenzitet elektrinog polja [V/m rms] 614 1842/f 61.4 61.4 61.4 Intenzitet magnetnog polja [A/m rms] 1.63 4.89/f 0.163 0.163 0.163 Gustina snage [mW/cm2] 100 900/f2 1.0 f/300 5

Tabela 4.5 - Granine vrednosti intenziteta elektrinog polja, intenziteta magnetnog polja i srednje gustine snage za tehniko osoblje (vreme usrednjavanja 6 minuta) Prema tabeli 4.5 granine vrednosti za opsege 900MHz, 1800MHz i 21000MHz su:
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 51

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Intenzitet elektrinog polja Intenzitet magnetnog polja Gustina srednje snage

900MHz 61.4 V/m 0.163 A/m 3 mW/cm2

1800MHz 61.4 V/m 0.163 A/m 5 mW/cm2

2100MHz 61.4 V/m 0.163 A/m 5 mW/cm2

4.2.1.4 Norme za optu ljudsku populaciju - FCC


Frekvencija - f [MHz] 0.3 - 1.34 1.34 30 30 300 300 1500 1500 100 000 Intenzitet elektrinog polja [V/m rms] 614 824/f 27.5 27.5 27.5 Intenzitet magnetnog polja [A/m rms] 1.63 2.19/f 0.073 0.073 0.073 Gustina snage [mW/cm2] 100 180/f2 0.2 f/1500 1.0

Tabela 4.6 - Granine vrednosti intenziteta elektrinog polja, intenziteta magnetnog polja i srednje gustine snage za optu ljudsku populaciju (vreme usrednjavanja 6 minuta) Prema tabeli 4.6 granine vrednosti za opsege 900MHz, 1800MHz i 21000MHz su: Intenzitet elektrinog polja Intenzitet magnetnog polja Gustina srednje snage 900MHz 27.5 V/m 0.073 A/m 0.6 mW/cm2 1800MHz 27.5 V/m 0.073 A/m 1.0 mW/cm2 2100MHz 27.5 V/m 0.073 A/m 1.0 mW/cm2

4.2.1.5 Norme za tehniko osoblje - ARPANSA


Frekvencija - f [MHz] 0.1 - 1.0 1.0 10 10 400 400 2000 2000 300 000 Intenzitet elektrinog polja [V/m rms] 614 614/f 61.4 3.07f0.5 137 Intenzitet magnetnog polja [A/m rms] 1.63/f 1.63/f 0.163 0.00814f0.5 0.364 Gustina snage [W/m2] 1000/f2 10 f/40 50

Tabela 4.7 - Granine vrednosti intenziteta elektrinog polja, intenziteta magnetnog polja i srednje gustine snage za tehniko osoblje (vreme usrednjavanja 6 minuta) Prema tabeli 4.7 granine vrednosti za opsege 900MHz, 1800MHz i 21000MHz su: Intenzitet elektrinog polja Intenzitet magnetnog polja Gustina srednje snage 900MHz 92 V/m 0.244 A/m 22.5 W/m2 1800MHz 130 V/m 0.345 A/m 45 W/m2 2100MHz 137 V/m 0.364 A/m 50 W/m2
52

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

4.2.1.6 Norme za optu ljudsku populaciju - ARPANSA


Frekvencija - f [MHz] 0.1 - 0.15 0.15 1.0 1.0 10 10 400 400 2 000 2 000 300 000 Intenzitet elektrinog polja [V/m rms] 86.8 86.8 86.8/f0.5 27.4 1.37f0.5 61.4 Intenzitet magnetnog polja [A/m rms] 4.86 0.729/f 0.729/f 0.0729 3.6410-3f0.5 0.163 Gustina snage [W/m2] 2 f/200 10

Tabela 4.8 - Granine vrednosti intenziteta elektrinog polja, intenziteta magnetnog polja i srednje gustine snage za optu ljudsku populaciju (vreme usrednjavanja 6 minuta) Prema tabeli 4.8 granine vrednosti za opsege 900MHz, 1800MHz i 21000MHz su: Intenzitet elektrinog polja Intenzitet magnetnog polja Gustina srednje snage 900MHz 41 V/m 0.109 A/m 4.49 W/m2 1800MHz 58 V/m 0.154 A/m 8.98 W/m2 2100MHz 61.4 V/m 0.163 A/m 10 W/m2

4.2.1.7 Norme za istovremeni uticaj vie izvora elektromagnetne emisije U sluaju istovremenog uticaja vie kontinualnih izvora elektromagnetne energije granine vrednosti su odreene sledeim relacijama: Hj E 60Hz f 700kHz, L i + L 1 , j i H,j E ,i i Hj E 700kHz f 300GHz, L i 1 i L 1, j i H,j E ,i

gde je: Ei intenzitet elektrinog polja (u V/m) koji potie od i-tog izvora, Hj intenzitet magnetnog polja (u A/m) koji potie od j-tog izvora, LE.i i LH,j odgovarajui granini intenziteti za elektrino i magnetno polje, respektivno Prethodne relacije definiu maksimalne dozvoljene vrednosti za intenzitete elektrinog i magnetnog polja. Sa druge strane, granine vrednosti gustine snage se mogu koristiti u zahtevanom frekvencijskom opsegu. U praksi, sve komponente iji je nivo manji za vie od 10dB od nivoa najjaeg izvora mogu se zanemariti. U situaciji u kojoj treba analizirati zbirni uticaj vie vrnih vrednosti intenziteta elektrinog i magnetnog polja primenjuju se sledee nejednakosti: Hj E 10kHz f 300GHz. L i 1 i L 1, j i H,j E ,i
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 53

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

4.2.2 Uticaj elektromagnetnog zraenja na tehnike ureaje

Veina proizvoaa komercijalne elektronske opreme testira svoje ureaje u skladu sa IEC (International Electrotechnical Commission) standardom (dokument IEC 1000-4-3, koji je referenciran u CENELEC standardu EN50082-1) [4]. Prema ovom standardu komercijalni elektronski ureaj treba normalno da fukcionie u polju signala 3V/m (striktno, ovaj signal treba da bude amplitudski modulisan signalom uestanosti 1kHz i pri tome dubina modulacije treba da je 80%). Kao to se moe videti iz tabele 4.9 vrednost intenziteta elektrinog polja od 3V/m odgovara jednom tipinom komercijalnom okruenju. Sa druge strane, proizvoai profesionalne i industrijske opreme najee testiraju svoju opremu za intenzitet elektrinog polja od 10V/m, to odgovara okruenju sa visokim nivoom elektromagnetnih smetnji. Intenzitet od 10V/m je definisan i u okviru tzv. generikog industrijskog standarda EN50082-2 (CENELEC, 1995) koji je na snazi od 1. marta 1996.god. Ipak, treba napomenuti da veina proizvoaa iz razloga pouzdanosti testira svoju opremu za neto stroije uslove. Tako, npr., u sluajevima kada se zahteva 3V/m, testriranje opreme se obavlja za intenzitet od 10V/m, a kada se zahteva vrednost od 10V/m testovi se sprovode za 20V/m. Naravno, ovakvi postupci se primenjuju u sluajevima kada se testira oprema. U sluaju kada treba obezbediti ispravno funkcionisanje nekog dela opreme na lokaciji ureaja intenziteti elektrinog polja ne treba da prelaze vrednosti definisane u tabeli 4.9. opseg 80 MHz 1 GHz Klasa ureaja 1 2 3 x Intenzitet polja
[V/m]

TIP OKRUENJA U KOME SE UREAJ KORISTI


okruenje niskog nivoa elektromagnetne interferencije (npr., radio/TV antene na rastojanju > 2km) okruenje prosenog nivoa elektromagnetne interferencije (npr., tipino komercijalno okruenje) okruenje visokog nivoa elektromagetne interferencije (npr., tipino industrijsko okruenje) dozvoljeni nivo podlee dogovorima (posebni standardi)

1 3 10 Posebno

Tabela 4.9 - Referentne vrednosti nivoa elektrinog polja i klase ureaja prema standardu IEC 1000-4-3. 2001. godine izala je novija verzija istog standarda koja se od prethodne razlikuje po tome to razdvaja sluajeve medicinskih ureaja od ostalih tehnikih ureaja, definie granice intenziteta elektrinog polja u okviru kojeg medicinski ureaji moraju ispravno da funkcioniu, i proiruje prethodni opseg od 80MHz do 1GHz za obe vrste ureaja. Prema novoj verziji standarda, IEC 61000-4-3, definiu se sledee granice: - svi tehniki ureaji, osim medicinskih, moraju ispravno funkcionisati u polju signala od 3V/m (ovaj signal treba da bude amplitudski modulisan signalom uestanosti 1kHz i pri tome dubina modulacije treba da je 80%) i to u opsegu uestanosti od 80MHz do 2.5GHz, - medicinski ureaji moraju ispravno funkcionisati u polju signala od 10V/m (ovaj signal treba da bude amplitudski modulisan signalom uestanosti 1kHz i pri tome dubina modulacije treba da je 80%) i to u opsegu uestanosti od 80MHz do 2.5GHz.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

54

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

4.3 ANALIZA UTICAJA ELEKTROMAGNETNOG ZRAENJA BAZNIH STANICA I NODOVA B


4.3.1 Uvod Bazne stanice GSM mree mogu istovremeno da rade na nekoliko radio-kanala u opsegu 900 MHz ili 1800MHz. Broj radio-kanala u okviru jednog sektora (elije, odnosno prostorno definisane servisne zone) jedne bazne stanice najee se kree od 1 do 8, to zavisi od zahteva u pogledu kapaciteta saobraaja koji bazna stanica treba da zadovolji. Pri tome, u proseku izlazna snaga predajnika je reda 10W/kanalu. Za potrebe ostvarivanja veze mobilni ureaj - bazna stanica koristi se jedan od radio-kanala i to u priblino 12.5% vremena. Jasno je sasvim da je bazna stanica najaktivnija u sluajevima kada opsluuje 8 mobilnih ureaja istovremeno po svakom radio-kanalu. Zbog toga, zbirna izlazna snaga svih predajnika u maksimumu moe da iznosi oko 100W. Nodovi B UMTS mree mogu istovremeno da rade na nekoliko radio-kanala u opsegu 2100 MHz. Broj radio-kanala u jednom sektoru noda B e kree od minimalno 1 do maksimalno 2 kanala, to zavisi od zahteva u pogledu kapaciteta saobraaja koji nod B treba da zadovolji. Pri tome, maksimalna izlazna snaga predajnika koji e se koristiti u okviru UMTS mree je reda 45W/kanalu. Jasno je sasvim da je nod B najaktivniji u sluajevima kada opsluuje maksimalni broj korisnika. Zbog toga, zbirna izlazna snaga svih predajnika u maksimumu moe da iznosi najvie 90W po sektoru (kada rade dva kanala). Prethodno navedeni podaci vae za bazne stanice (nodove B) makroelija. U sluajevima kada treba implementirati mikroeliju (dimenzije reda 100m), pikoeliju (dimenzije reda nekoliko 10m) ili indoor eliju (u zatvorenom prostoru) koriste se bazne stanice znatno manjih snaga (poto se zahteva znatno manji domet). Zbog toga su, po pitanju odavanja elektromagnetne energije, ovi tipovi baznih stanica manje kritini od baznih stanica makroelija te se zbog toga u daljem tekstu nee posebno analizirati. Antenski sistemi GSM i UMTS baznih stanica mogu biti omnidirekcioni, ali su najee usmereni, to znai da se energija ne emituje u svim smerovima podjednako. U sluaju usmerenih antena najvei deo energije se emituje u pravcu glavnog snopa zraenja, dok znatno manji u svim ostalim pravcima. Takoe, treba primetiti da gustina snage zraenja antene opada na otvorenom prostoru u proseku sa kvadratom rastojanja (kada se rastojanje povea X puta, gustina snage zraenja opadne X2 puta). U sluaju kada je antena postavljena visoko, na nivou tla u neopsrednoj blizini stuba elektromagnetno polje e biti znaajno oslabljeno zbog usmerenog dijagrama zraenja antene (u vertikalnoj ravni). Maksimum zraenja (najvei nivo elektromagnetne emisije) na nivou tla obino se ostvaruje na rastojanjima od 50 do 300m od podnoja stuba. Meutim, odgovarajui nivo elektromagnetne emisije je u odnosu na maksimalno dozvoljeni nivo zraenja uvek mali zbog toga to gustina snage zraenja antene opada sa kvadratom rastojanja. S obzirom na injenicu da GSM mrea radi u opsezima 900MHz i 1800MHz, a UMTS u opsegu 2100MHz, ljudi se uvek nalaze u tzv. "dalekoj zoni" zraenja antenskog sistema bazne stanice ("daleka zona" nastaje na rastojanjima od nekoliko talasnih duina od izvora, to je u konkretnom sluaju 1-2m). Pri tome, u dalekoj zoni celo telo oveka izloeno je polju elektromagnetne emisije bazne stanice. Za razliku od ovog sluaja, kada je re o zraenju mobilnih telefona, glava korisnika se nalazi uvek u tzv. "bliskoj zoni" zraenja antene mobilnog telefona i pri tome je ovo zraenje koncentrisano u jednoj relativno maloj zoni. U ovoj analizi detaljnije se razmatra samo elektromagnetna emisija antenskih sistema baznih stanica.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

55

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Elektromagnetna emisija antenskih sistema GSM i UMTS baznih stanica je po svojoj prirodi veoma slina elektromagnetnoj emisiji drugih radio, odnosno TV predajnika. Na ovom mestu treba posebno istai da snage TV predajnika mogu biti i do 1000 puta jae od predajnika u GSM ili UMTS mrei.
4.3.2 Proraun zone nedozvoljenog zraenja

U sluaju kada se analizira tzv. daleko polje (na rastojanju veem od nekoliko talasnih duina od antenskog sistema) intenzitet elektrinog polja, intenzitet magnetnog polja i gustina snage emisije povezani su jednostavnim relacijama. Zbog toga je u ovom sluaju dovoljno izmeriti samo jednu od ove tri komponente polja poto su druge dve komponente u tom sluaju jednoznano odreene. Najee se meri intenzitet elektrinog polja zbog iroke rasprostranjenosti mernih prijemnika za nivo elektrinog polja. Za sluaj najeih tipova antenskih sistema, obino se smatra da je zona dalekog polja ve na rastojanju od nekoliko (tipino 5). S obzirom na injenicu da je za uestanost 900MHz (1800MHz, odnosno 2100MHz) talasna duina =0.33m (=0.17m, odnosno =0.14m), moe se rei da pretpostavke o dalekoj zoni zraenja vae ve na rastojanjima veim od 1.6 m (0.8m, odnosno 0.7m). Prilikom teorijske analize zraenja antenskih sistema u velikom broju sluajeva pretpostavlja se da se antena nalazi u slobodnom prostoru. Naravno, u praksi ovaj uslov nije nikada zadovoljen. Meutim, u okviru pravilnog planiranja antenskih sistema baznih stanica ne dozvoljava se prisustvo bilo kakvih objekata u bliskoj zoni zraenja antene. Na ovaj nain, u velikoj meri se moe sauvati teorijski dijagram zraenja antenskog sistema koji vai za slobodan prostor. Uz prethodno definisane uslove (slobodna I Frenelova zona u posmatranom pravcu) intenzitet elektrinog polja u dalekoj zoni zraenja antenskog sistema moe se jednostavno izraziti u sledeoj formi:

E=
gde su:

30 P GT d

(4.1)

E intenzitet elektrinog polja, P snaga predajnika, GT dobitak predajne antene, i d rastojanje od predajnika.

U ovoj fazi izgradnje GSM mree VIP MOBILE planira se instaliranje baznih stanica maksimalnog kapaciteta 4 radio-nosioca po eliji (sektoru). Takoe, maksimalna zraena snaga baznih stanica uglavnom ne prelazi 400W. Vee vrednosti maksimalno zraene snage baznih stanica dobijaju se samo ponekad u sluajevima kada se bazna stanica konfigurie na takav nain da u jednoj eliji ima najvie 2 radio-nosioca. Ipak, treba primetiti da u takvim sluajevima ukupan nivo elektromagnetne emisije ostaje isti s obzirom na injenicu da se vea vrednost maksimalne zraene snage mnoi sa manjim brojem aktivnih kanala. Bazne stanice se konfiguriu na prethodno opisani nain uglavnom samo u ruralnim sredinama. U realnim uslovima, naroito u gradskim sredinama u kojima su izraeni visoki zahtevi u pogledu saobraajnog kapaciteta, maksimalno izraena snaga e biti obino neto manja u cilju smanjivanja istokanalne interferencije na najmanju moguu meru. Ipak, u cilju analize uticaja rada baznih stanica na ivotnu sredinu i tehnike ureaje, pretpostavie se najgori sluaj, tj. da bazne stanice emituju signal na 4 radio-nosioca kontinualno, i to sa maksimalnom dozvoljenom snagom zraenja (navedeni uslovi u praksi se retko ispunjavaju).
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 56

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Sa druge strane, za izgradnju UMTS sistema VIP MOBILE planira se instaliranje nodova B maksimalnog kapaciteta 1 radio-nosioca po baznoj stanici. Takoe, maksimalna snaga nodova B ograniena je na 45W (u najnepovoljinijem sluaju). U realnim uslovima, naroito u gradskim sredinama u kojima su izraeni visoki zahtevi u pogledu saobraajnog kapaciteta, maksimalno izraena snaga e biti obino neto manja u cilju smanjivanja istokanalne interferencije na najmanju moguu meru. Ipak, u cilju analize uticaja rada nodova B na ivotnu sredinu i tehnike ureaje, pretpostavie se najgori sluaj, tj. da bazne stanice emituju signal na dva radio-nosioca kontinualno i to sa maksimalnom dozvoljenom snagom zraenja. Polazei od ovih pretpostavki, kao i od realnih dijagrama zraenja planiranih antena, a na osnovu izraza (4.1), izvren je proraun graninih rastojanja za granine intenzitete elektrinog polja. Proraun graninih rastojanja izvren je za 4 karakteristina pravca (slika 4.1), i to za pravac glavnog snopa (d1), pravac vertikalno nanie (d2), bonog snopa (d3) i pravac suprotan od smera pravca glavnog snopa (d4).

Slika 4.1: Prostorni pravci u kojima je raunato granino rastojanje. Prilikom prorauna razmotrena su etiri granina intenziteta elektrinog polja (E0=41V/m, E0=58V/m i E0=61V/m za opsege 900 MHz, 1800 MHz i 2100MHz, respektivno - najstroija granica za ljudski organizam po ICNIRP-u [6], E0=27.5V/m - najstroija granica za ljudski organizam po JUS N.NO.205, E0=10V/m - granica za profesionalne tehnike ureaje i E0=3V/m - granica za komercijalne tehnike ureaje). Rezultati prorauna su prikazani u tabelama 4.10 i 4.11. Kao to se iz tabela 4.10 i 4.11 moe videti granina rastojanja su neto vea samo za pravac glavnog snopa. Pogodna okolnost je i ta to se antenski sistemi planiraju tako da se pravac glavnog snopa zraenja antene ostavlja u to je mogue veoj meri slobodan od bilo kakvih objekata. U gusto naseljenim gradskim sredinama gde je teko ostvariti ovaj uslov, snage predajnika baznih stanica se uglavnom smanjuju, kako zbog ve pomenutog problema istokanalne interferencije, tako i zbog uticaja na ivotno okruenje. Takoe, treba primetiti da elementi graevinskih objekata (zidovi, tavanice, krovovi itd.) u velikoj meri slabe elektromagnetni talas koji se prostire kroz njih. Tako, npr., prilikom prodiranja elektromagnetnog talasa kroz zid nivo signala se slabi za 10-20 dB, to direktno zavisi od konstrukcije zgrade. Zbog ovog efekta se i granina rastojanja smanjuju za
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 57

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

red veliine. Iz prethodno navedenih razloga, nivoi bonih talasa i talasa koji se prostiru direktno nanie su najee znatno ispod propisanih vrednosti.
Ljudi Granini intenziteti elektrinog polja ICNIRP
E0=41V/m(900MHz) E0=58V/m(1800MHz) E0=61V/m(2100MHz)

JUS N.NO.205
E0=27.5V/m

Granina rastojanja [m] Kathrein 739 630 Kathrein 741 785 Kathrein 739 623 Kathrein 739 666 Kathrein 739 686 Kathrein 742 215 Kathrein 742 236 Kathrein 742 266 Kathrein 742 265 Kathrein 742 264 Kathrein 800 10249

d1 7.8 11.0 6.9 6.2 7.3 5.2 4.9 8.2 8.0 6.9 1.2*

d2 d3 d4 * 0.3 5.6 2.7 2.0 11.1 5.6 0.4* 4.1 2.3 1.1* 0.7* 0.7* 1.7 5.4 0.2* 0.8* 3.2 0.3* 0.6* 3.5 0.1* 0.5* 5.3 1.0* 1.0* 4.8 1.3* 0.5* 3.6 1.2* 1.0* 1.2* 0.1*

d1 11.3 15.9 10.1 9.0 10.6 11.0 10.4 11.9 11.7 10.1 2.6

d2 d3 0.4* 8.1 2.9 16.2 0.6* 5.9 1.5* 1.0* 2.4 7.9 1.6 6.6 1.3* 7.4 0.7* 7.7 1.4* 6.9 0.7* 5.2 2.3 2.6

d4 4.0 8.1 3.3 1.0* 0.3* 0.6* 0.3* 1.4* 1.8 1.8 0.1*

*) dobijene vrednosti su gruba aproksimacija s obzirom na injenicu da su manje od granice koja definie daleko polje zraenja

Tabela 4.10: Rezultati prorauna graninih rastojanja za granine intenzitete elektrinog polja za ljude.
Tehniki ureaji Granini intenziteti elektrinog polja Granina rastojanja [m] Kathrein 739 630 Kathrein 741 785 Kathrein 739 623 Kathrein 739 666 Kathrein 739 686 Kathrein 742 215 Kathrein 742 236 Kathrein 742 266 Kathrein 742 265 Kathrein 742 264 Kathrein 800 10249 E0=10V/m (profesionalni ureaji) d1 d2 30.9 1.0* 43.7 7.8 27.6 1.6 24.6 4.1 29.2 6.5 30.2 4.4 28.4 3.5 32.8 1.9 32.0 3.8 27.6 1.7 7.2 6.3 d3 22.3 44.4 16.2 2.8 21.5 18.1 20.2 21.1 19.0 14.2 7.1 d4 10.8 22.3 9.0 2.8 0.6* 1.5* 0.8* 3.7 5.0 4.7 0.3* E0=3V/m (komercijalni ureaji) d1 d2 d3 103.0 3.2 74.2 145.4 26.0 148.0 91.8 5.4 53.7 81.8 13.5 9.1 97.2 21.7 71.7 100.5 14.5 60.4 94.7 11.7 67.3 109.1 6.2 70.2 106.6 12.6 63.1 91.8 5.7 47.4 23.8 21.1 23.8 d4 35.9 74.2 29.9 9.1 1.9 4.8 2.6 12.1 16.5 15.7 0.9*

CENLEC EN50082-2 CENLEC EN50082-1

*) dobijene vrednosti su gruba aproksimacija s obzirom na injenicu da su manje od granice koja definie daleko polje zraenja

Tabela 4.11: Rezultati prorauna graninih rastojanja za granine intenzitete elektrinog polja za tehnike ureaje. Konano, moe se zakljuiti da je intenzitet elektrinog polja ve na rastojanjima veim od nekoliko metara najee znatno manji od ICNIRP predstandardom propisanih granica za
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 58

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

zatitu ljudi. Rastojanja "nedozvoljenog polja" su neto vea jedino u pravcu glavnog snopa. Meutim, antene se uvek po pravilu, kada se montiraju na objektima, montiraju na njihovim ivicama ili dovoljno visoko tako da je gotovo nemogue nai se u pravcu maksimalnog zraenja antene (u potencijalno opasnoj zoni). Granina rastojanja za tehike ureaje su neto vea. Ipak, treba primetiti da na mikrolokacijama na kojima se postavljaju bazne stanice gotovo nikada nema ureaja koji nisu ili oklopljeni u posebnom kuitu ili smeteni u neku oblinju prostoriju. Ova oklopljavanja ili smetanje u posebnu prostoriju kako je ve navedeno, znatno slabe signal bazne stanice, tako da je intenzitet elektrinog polja u njima uvek ispod propisanih granica. Ipak, na ovom mestu treba primetiti da u sluajevima kada se bazna stanica instalira na postojeem objektu, u njenoj okolini obino egzistira izvestan broj antenskih sistema (najee komercijalnih TV prijemnika). Zbog toga se antenski sistem mora projektovati tako da se u glavnom snopu zraenja antene ne nalaze antene drugih komercijalnih ili profesionalnih ureaja, kao ni sami ureaji.

4.4 ANALIZA UTICAJA ELEKTROMAGNETNOG ZRAENJA PREDAJNIKA RADIO-RELEJNIH VEZA


U okviru GSM/UMTS mree VIP MOBILE za povezivanje baznih stanica na pojedinim lokacijama koristie se usmerene radio-relejne veze. Ureaji za radio-relejne veze instaliraju se zajedno sa ostalim ureajima bazne stanice. Radio-relejne veze e se uglavnom realizovati u frekvencijskim opsezima 6, 7, 13, 15, 18, 23 i 26 GHz. Tipine vrednosti snage napajanja antena su reda 0.1 W. Kao antenski sistemi koristie se paraboline antene prenika od 0.6 do 3 m i dobitaka preko 40 dBi. Ovako veliki dobici antena ukazuju na injenicu da je zraenje elektromagnetne energije visoko koncentrisano i da je glavni snop zraenja antene izuzetno uzak (nekoliko stepeni). Za nesmetano funkcionisanje neke radio-relejne veze neophodno je da izmeu predajne i prijemne antene postoji potpuna optika vidljivost i da u I Frenelovu zonu ne ulaze nikakve prepreke. S obzirom na injenicu da je na uestanostima 6,7, 13, 15, 18, 23 i 26 GHz, talasna duina reda nekoliko centimetara, zona dalekog polja poinje ve na desetak centimetara od antena. Zbog toga se za izraunavanje intenziteta elektrinog polja na nekom rastojanju od predajnika moe koristiti izraz 4.1. Na osnovu ovog izraza lako se moe izvesti zakljuak da je zona nedozvoljeno visokog intenziteta elektrinog polja reda nekoliko metara od antene. Naravno, ovo vai samo za pravac glavnog snopa. U drugim pravcima ova zona je zbog malog dobitka antene zanemarljivo mala. To znai, da ljudi i tehniki ureaji ne mogu, ni na koji nain, biti ugroeni radom predajnika radio-relejnih veza. Ove veze se, zbog sigurnosti rada, projektuju tako da nikakvi objekti ne mogu da se nau ili da uu u glavni pravac zraenja, a jedino na ovom pravcu postoji (dodue mala) zona nedozvoljeno visokog intenziteta zraenja. Dodatno, s obzirom na injenicu da se antenski sistemi radio-relejnih veza instaliraju zajedno sa antenskim sistemima baznih stanica, mere zatite koje se budu primenjivale za antenske sisteme baznih stanica bie vie nego dovoljne i za antenske sisteme radio-relejnih veza.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

59

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

5.

METODOLOGIJA

5.1 METODA PREDIKCIJE NIVOA ELEKTROMAGNETNE EMISIJE


Polazei od osnovnih postavki prorauna nivoa elektrinog polja u lokalnoj zoni predajnog antenskog sistema razmotrenih u okviru poglavlja 4.3.2, jasno je da je prilikom analize nivoa elektromagnetne emisije od praktinog interesa tzv. daleka zona zraenja. Zbog ove injenice u okviru ovog elaborata sa stanovita prorauna nivoa elektromagnetne emisije u lokalnoj zoni GSM/UMTS bazne stanice razmatrae se iskljuivo tzv. daleka zona zraenja. Problem predikcije nivoa elektrinog polja u lokalnoj zoni GSM/UMTS bazne stanice moe se razmatrati na vie naina. Svakako, jedan od najpreciznijih pristupa podrazumeva direktnu implementaciju Maxwell-ovih jednaina (ili neki od mnogobrojnih aproksimativnih postupaka) prostiranja elektromagnetnog polja. Meutim, nedostatak ovakvog pristupa se ogleda u tome to se zahteva izuzetno veliki broj ulaznih podataka. Tanije, predajni antenski sistem, kao i okruenje ovog antenskog sistema moraju biti izuzetno precizno modelovani to esto nije mogue ostvariti. Dodatno, reavanje ovakvih problema je izuzetno raunarski sloeno to podrazumeva relativno dugotrajne proraune, uz angaovanje znaajnih raunarskih resursa. Zbog svega prethodno navedenog, a imajui u vidu namenu rezultata prorauna, autori ovog projekta opredelili su se za neto jednostavniji pristup reavanja problema predikcije nivoa elektrinog polja, koji daje zadovoljavajuu tanost u relativno kratkom vremenu. Pri tome vrednosti koje se dobijaju ovakvim pristupom predstavljaju vrednosti najgoreg sluaja, tj. neto su vee od onih koje bi se mogle oekivati u praksi. Naime, polazei od osnovne jednaine prostiranja elektromagnetnih talasa u slobodnom prostoru (jednaina 5.1), snaga napajanja antena, kao i od trodimenzionalnih modela dijagrama zraenja korienjih antenskih panela mogue je u svakoj taki prostora izaunati intenzitet elektrinog polja koji potie od predajnika svake antene ponaosob i to posebno za svaki od radio-kanala (u argonu frekvenciju) koji se emituju preko iste antene. Konkretno, intenzitet elektrinog polja koje potie od jednog predajnika moe se odrediti korienjem sledeeg izraza:

Ei , j =
gde je

i 30 Pai GT ( i , i )

(5.1)

Ei,j intenzitet elektrinog polja koji potie od j-tog radio-kanala sa i-te antene, Pai snaga napajanja i-te antene, GiT dobitak i-te predajne antene u pravcu definisanom uglovima i i i prema posmatranoj taki d rastojanje od predajnika.
60

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Treba primetiti da su signali koji potiu sa razliitih antena zbog prostorne razdvojenosti nekorelisani. Takoe, signali razliitih radio-kanala koji se emituju preko iste antene nisu meusobom korelisani zbog frekvencijske razdvojenosti (naravno, emituju se i razliite moduliue poruke). Zbog toga, ukupni nivo elektrinog polja koji potie od predajnika fiziki povezanih na jednu antenu u jednoj taki prostora moe se odrediti po principu sabiranja po snazi, odnosno korienjem sledeeg izraza:

Ei =

E
j

2 i, j

(5.2)

Konano, ukupni intenzitet elektrinog polja u nekoj taki prostora koji potie od svih predajnika u sistemu moe se odrediti na sledei nain:

Etot =

E
i

2 i

(5.3)

Kao to je ve navedeno u prethodnom tekstu, kontrolni kanali na baznoj stanici su stalno aktivni, dok se saobraajni kanali aktiviraju samo u sluajevima kada se za tim ukae potreba (tzv. "emitovanje sa prekidima"). Na ovaj nain, znaajno se smanjuje nivo neeljene elektromagnetne emisije u trenucima kada bazna stanica ne radi sa maksimalnim kapacitetom. Prilikom prorauna nivoa elektromagnetne emisije, zbog potrebe analize najgoreg sluaja, usvojena je pretpostavka da bazne stanice uvek rade sa maksimalnim kapacitetom. U cilju dobijanja visoke prostorne rezolucije, projektanti su izabrali da se u zoni od interesa intenzitet elektrinog polja proraunava za svaku elementarnu povrinu dimenzija 1m 1m.

5.2 ZAKONSKA REGULATIVA


Prilikom izrade studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras korieni su sledei propisi:
Meunarodni propisi: Human exposures to electromagnetic fields. High frequency (10kHz to 300GHz), European prestandard ENV 50166-2, CENELEC European Committee for Electrotehnical Standardization, Januar 1995; Guidelines for limiting exposure to time-varying electric, magnetic and electromagnetic fields (up to 300GHz) ICNIRP International Comission on Non-Ionizing Radiation Protection; Radiofrequency radiation, Principles and Methods of Measurements - 300kHz to 100GHz", Australian standard AS 2772.2, The Standards Association of Australia, North Sydney, 1988; Radiofrequency Radiation Exposure Limits, U.S. Federal Communications Commission Preporuke ETSI-GSM; Preporuke ETSI-UMTS; Pravilnik o radio-komunikacijama pridodat Meunarodnoj konvenciji o telekomunikacijama;
61

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Ostali relevantni propisi.


Nacionalni propisi: Zakon o zatiti ivotne sredine ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004); Zakon o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004); Pravilnik o sadrini studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 69/2005); "Radio-komunikacije - Radio-frekvencijska zraenja - Maksimalni nivoi izlaganja koji se odnose na ljude" Jugoslovenski standard sa obaveznom primenom, JUS N.NO.205, Pravilnik br. 06/01-93/178, "Sl. list SFRJ br. 50/1990"; Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS" br. 47/2003, 34/2006); Zakon o telekomunikacijama ("Sl. glasnik RS" br. 44/2003, 36/2006); Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS" br. 101/2005); Zakon o kulturnim dobrima ("Sl. glasnik RS" br.71/1994); Zakon o zatiti od poara ("Sl. glasnik SRS" br. 37/1988, 53/1993, 67/1993, 48/1994, 101/2005); Zakon o postupanju sa otpadnim materijama ("Sl. glasnik RS" br. 25/1996, 26/1996, 101/2005); Pravilnik o nainu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija ("Sl. glasnik RS" br. 12/1995); Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u ivotnoj sredini ("Sl. glasnik RS" br. 54/1992); Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata ("Sl. list SFRJ" br. 15/1990); Pravilnik o radio-stanicama koje se mogu postavljati u gradovima i naseljima gradskog karaktera ("Sl. list SFRJ" br. 9/1983); Pravilnik o postupku izdavanja dozvole za radio-stanicu i podacima i dokumentaciji koji se podnose uz zahtev za pribavljanje dozvole za radio-stanicu (Slubeni glasnik RS" br. 100/2005); Pravilnik o tehnikim merama za izgradnju, postavljanje i odravanje antenskih postrojenja ("Sl. list SFRJ" br. 1/1969); Pravilnik o tehnikim normativima za odravanje antenskih stubova ("Sl. list SFRJ" br. 65/1984); Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od atmosferskog pranjenja, Pravilnik o jugoslovenskim standardima za gromobranske instalacije ("Sl. list SRJ" br. 11/1996, kao i saglasno JUS IEC 1024, JUS NB4 803 i JUS NB4 810); Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta ("Sl. list SFRJ" br. 62/1973); Plan namene radio-frekvencijskih opsega ("Sl. glasnik RS" br. 112/2004, 86/2008); Jugoslovenski standardi sa obaveznom primenom: JUS N.N6.xxx, posebno JUS N.N6.201; Ostali relevantni propisi.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

62

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

6.

PODACI O NOSIOCU PROJEKTA

VIP MOBILE DOO, Beograd

INVESTITOR

Omladisnkih brigada 21, 11070 Novi Beograd Tel. (011) 2203000 Fax (011) 2203001 Alexander Sperl

Direktor kompanije VIP MOBILE DOO

lan Upravnog odbora Sektor Tehnike

Mr. Sc. Darko Parun

Naziv investicionog programa Karakter investicije

GSM/ UMTS mrea kompanije VIP MOBILE DOO Nova investicija

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

63

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

7.
7.1

OPIS LOKACIJE
MAKROLOKACIJA

GSM/UMTS bazna stanica sistema javne mobilne telefonije kompanije VIP MOBILE koja je predmet ovog projekta lokacijski je planirana na parceli katastarski broj 207/5 K.O. Osoje. Vlasnik parcele na kojoj se planira instalacija bazne stanice je fabrika Deeva. Geografska pozicija planirane lokacije je: 43 07 33.2 N i 20 31' 41.4'' E, dok je nadmorska visina terena 513m (GPS podaci WGS84).

Slika 7.1 - Makrolokacija RBS KG3179_02

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

64

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

7.2

MIKROLOKACIJA

Lokacija budue GSM/UMTS bazne stanice se nalazi na parceli katastarski broj 207/5, K.O. Osoje. Na lokaciji e biti instaliran jedan Alcatel MEDI Outdoor kabinet tipa MBO2. Bie ostavljeno mesto i za budue proirenje za jedan UMTS kabinet. Antenski sistem e biti postavljen na zidanom dimnjaku visine 37.93m. U neposrednoj blizini planirane bazne stanice VIP MOBILE KG3179_02, tj. na istom objektu, ne postoje instalacije drugih radio-sistema (radio i TV predajnici, bazne stanice drugih operatora...) iji bi uticaj u ukupnoj elektromagnetnoj emisiji mogao dovesti do prekoraenja standardom propisanih normi. Mikrolokacija bazne stanice KG3179_02 prikazana je na slici 7.2.

Slika 7.2 - Mikrolokacija RBS KG3179_02

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

65

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

7.3 KLIMATSKE POKAZATELJI

KARAKTERISTIKE

METEOROLOKI

Reljef svojom visinom, konfiguracijom i ekspozicijom utie na formiranje klimatskih odlika Novog Pazara, pa je tako u ovoj oblasti prisutna planinska klima. Srednja godinja temperatura vazduha u Novom Pazaru u periodu od 1957. do 1991. godine iznosila je 9C. Srednja julska temperatura, kao najtoplijeg meseca u godini, iznosila je 18.5C, a srednja januarska, kao najhladnijeg meseca u godini, iznosila je 2.2C. Maksimalna srednja godinja temperatura vazduha zabeleena je 1990. godine i iznosila je 9.9C, a minimalna 1978. godine (7.7C). Maksimalna julska temperatura izmerena je 1987. godine (21.3C) a minimalna u januaru 1963. godine -6.6C. Srednja godinja koliina padavina za posmatrani period je 614mm. Padavine su ravnomerno rasporeene tokom itave godine.

7.4 PRIKAZ PEDOLOKIH, GEOMORFOLOKIH I HIDROGEOLOKIH KARAKTERISTIKA TERENA


Pedoloke, geomorfoloke i hidrogeoloke karakteristike terena nisu od interesa pri analizi uticaja elektromagnetne emisije baznih stanica na ivotnu sredinu.

7.5

NASELJENOST I KONCENTRACIJA STANOVNITVA

Prema zvaninom popisu iz 1991. godine, Novi Pazar je imao 85.583 stanovnika. Prema nezvaninim podacima, Novi Pazar danas broji preko 120.000 stanovnika.

7.6

FLORA I FAUNA

Bazna stanica svojim radom ne zagauje ivotno okruenje. Ni na koji nain se ne zagauje voda, vazduh i zemljite. Rad bazne stanice ne proizvodi nikakvu buku ni vibracije, nema toplotnih ni hemijskih dejstava. Usled toga, razmatranje biljnog i ivotinjskog sveta u okolini lokacije bazne stanice nije od interesa pri analizi uticaja elektromagnetne emisije bazne stanice.

7.7

ZATIENA KULTURNA DOBRA

U neposrednoj okolini planirane bazne stanice nema objekata pod zatitom drave ni arheolokih nalazita. Takoe, u okruenju planirane lokacije bazne stanice nema nepokretnih kulturnih dobara.

7.8

STANJE INFRASTRUKTURE

U krugu fabrike u Novom Pazaru, na slobodnom prostoru pored dimnjaka bie postavljen jedan Alcatel MEDI Outdoor kabinet tipa MBO2. Bie ostavljeno mesto i za budue proirenje za jedan UMTS kabinet. Antenski sistem e biti postavljen na zidanom dimnjaku visine 37.93m.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 66

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

7.9

SEIZMIKA I TRUSNO PODRUJE

Maksimalni intenzitet oekivanih zemljotresa za povratni period od 500 godina (prema Pravilniku o teh. Normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima, SL SFRJ 21/88 sa dopunama) iznosi VIIIMKS.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

67

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

8.

OPIS PROJEKTA

Na osnovu planske dokumentacije, utvreno je da se na lokaciji katastarska parcela 207/5, K.O. Osoje planira postavljanje ureaja i pripadajueg antenskog sistema za trosektorsku GSM 900/1800MHz baznu stanicu (u prvom i treem sektoru e biti instalirane po jedna dual polarizovana antena za rad GSM1800 sistema, dok e u drugom sektoru biti postavljena antena za rad GSM900 sistema). Prilikom prorauna uzeta je i tro-sektorska UMTS bazna stanica koja se predvia kao budue proirenje. Svi ureaji bazne stanice treba da budu smeteni na pomenutoj adresi, dok e se antenski sistemi montirati na zidanom dimnjaku visine 37.93m. Antenski sistem bazne stanice GSM900/1800MHz se sastoji od po tri panel antene za ostvarivanje servisa u tri sektora. Visina baze antena od nivoa tla iznosi 36.5m (sektori 1 i 3), odnosno 35.4m (sektor 2). Za ostvarivanje GSM 900MHz servisa, primenjena je antena tipa: Kathrein K739630 (sektor 2). Antena je sa dvostrukom polarizacijom. Antene preko kojih se obezbeuje GSM servis treba da se instaliraju na takav nain da emituju signal od objekta u okolni prostor. Panel antena je usmerena u pravcu 130 (sektor 2) u odnosu na azimut. S obzirom na nain instalacije, u pravcu glavnog snopa zraenja antena, a u zoni od interesa, ni na koji nain se ne moe nai ovek. Za ostvarivanje GSM 1800MHz servisa, primenjene su antene tipa: Kathrein K742236 (sektori 1 i 3). Antene su sa dvostrukom polarizacijom. Antene preko kojih se obezbeuje GSM servis treba da se instaliraju na takav nain da emituju signal od objekta u okolni prostor. Panel antene su usmerene u pravcima od 0 (sektor 1) i 270 (sektor 3) u odnosu na azimut. S obzirom na nain instalacije, u pravcu glavnog snopa zraenja antena, a u zoni od interesa, ni na koji nain se ne moe nai ovek. Za ostvarivanje UMTS servisa, primenjene su antene tipa: Kathrein K742215 (sektori 1, 2 i 3). Antene su sa dvostrukom polarizacijom. Antene preko kojih se obezbeuje UMTS servis treba da se instaliraju na takav nain da emituju elektromagnetni signal od objekta u okolni prostor. Panel antene su usmerene u pravcima od 0 (sektor 1), 130 (sektor 2) i 270 (sektor 3) u odnosu na azimut. S obzirom na nain instalacije, u pravcu glavnog snopa zraenja antena, a u zoni od interesa, ni na koji nain se ne moe nai ovek. U neposrednoj blizini planirane bazne stanice VIP MOBILE KG3179_02, tj. na istom objektu, ne postoje instalacije drugih radio-sistema (radio i TV predajnici, bazne stanice drugih operatora...) iji bi uticaj u ukupnoj elektromagnetnoj emisiji mogao dovesti do prekoraenja standardom propisanih normi. Postavni plan bazne stanice KG3179_02 i pripadajueg antenskog sistema dat je na slikama 8.1. Osnovni parametri bazne stanice planirane za instalaciju na lokaciji KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras dati su u tabelama 8.1 i 8.2.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

68

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Dobitak antene Ugao usmerenja Downtilt mehan. elektr. [dBd] [ ] K742236 15.35 0 0 2 KG3179_02 KV KG3179_02D1 Novi Pazar K739630 15.85 130 2 0 KG3179_02D2 Fabrika Ras KG3179_02D3 K742236 15.35 270 0 3 Tabela 8.1: Osnovni parametri bazne stanice GSM900/1800 (naziv lokacije, oznaka sektora, tip antene, ugao usmerenja antene i ugao povijanja antene prema terenu). Lokacija Oznaka elije Tip antene

RBS Tip KG3179_02 KG3179_02D1 Outdoor KV Novi Pazar KG3179_02D2 Outdoor Fabrika Ras KG3179_02D3 Outdoor

Lokacija

Oznaka elije

RBS model MEDI MEDI MEDI

Snaga RBS Du.kabla Gubici [dBm] [W] [m] [dB] 42.7 18.6 45 4.09 3.92 42.7 18.6 43 42.7 18.6 45 4.09

ERP [dBm] [W] 53.96 248.9 54.63 290.4 53.96 248.9

Tabela 8.2: Osnovni parametri bazne stanice GSM900/1800 (naziv lokacije, oznaka sektora, tip bazne stanice, snaga predajnika po kanalu, duina antenskog kabla, gubici na napojnom vodu antenskog sistema i efektivno zraena snaga u pravcu maksimalnog zraenja). Za GSM 900MHz baznu stanicu predviena je inicijalna (0+2+0) konfiguracija primopredajnika, a frekvencijski plan e naknadno biti odreen. Za GSM 1800MHz baznu stanicu predviena je inicijalna (2+0+2) konfiguracija primopredajnika, a frekvencijski plan e naknadno biti odreen. Proraun je uraen za krajnje planiranu konfiguraciju: GSM 900MHz (0+2+0), GSM 1800MHz (2+0+2), dok je raspored primopredajnika po sektorima za UMTS baznu stanicu je (1+1+1). Treba napomenuti da su samo kontrolni kanali stalno aktivni, dok se saobraajni kanali aktiviraju samo u sluajevima kada se za tim ukae potreba (tzv. "emitovanje sa prekidima"). Na ovaj nain, znaajno se smanjuje nivo neeljene elektromagnetne emisije u trenucima kada bazna stanica ne radi sa maksimalnim kapacitetom. Na konkretnoj lokaciji bazne stanice " KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras " za instalaciju je predvien jedan Alcatel MEDI outdoor kabinet. Bie ostavljeno mesto i za budue proirenje za jedan UMTS kabinet. Prema specifikaciji proizvoaa maksimalna potronja outdoor bazne stanice je 6.8kW, a indoor jedinice 3.2kW. Takoe, planirano je da se, u konanom reenju, na jednoj lokaciji moe instalirati najvie tri kontejnera (kabineta). U sluaju da se sa tri kontejnera baznih stanica na jednoj lokaciji ne mogu zadovoljiti zahtevi u pogledu ostvarivanja kapaciteta saobraaja, predvieno je uvoenje nove lokacije u sistem baznih stanica. Polazei od prethodno iznesenih injenica, za predmetnu lokaciju bazne stanice, od nadlene elektrodistributivne kompanije, bie obezbeen prikljuak od 21kW. U sluaju prekida napajanja iz energetske mree, bazna stanica se po pravilu napaja preko baterijskog napajanja.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

69

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Slika 8.1 Postavni plan bazne stanice i antenskog sistema KG3179_02

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

70

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

9.

PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA

U cilju ostvarivanja osnovnih zahteva koji se postavljaju u procesu planiranja mree baznih stanica, u prvoj fazi planiranja mree definie se tzv. nominalni elijski plan. U okviru ovog plana struktura pojedine elije se idealizuje (u formi pravilnog estougaonika). Dimenzije elije se odreuju na osnovu optih morfolokih karakteristika terena (ravnica, brdovit teren, urbano podruje itd.), kao i na osnovu zahteva u pogledu kapaciteta. Polazei od definisane dimenzije elije formira se pravilna mrea elija koja se preslikava na odgovarajuu geografsku mapu. Upotreba pravilne mree elija ima za cilj da olaka naknadno dodavanje elija u sistem kada se za tim ukae potreba. Na prethodno opisani nain, za svaku eliju se odreuje njena servisna zona. Treba primetiti da podmree elija koje pripadaju razliitim teritorijalnim regionima ne moraju da se uklope u jedinstvenu strukturu nacionalne mree. Meutim, ovo ne predstavlja veliki problem s obzirom na injenicu da u ruralnom podruju vee elije kompenzuju razlike osnovnih podmrea elija, u odnosu na jedinstvenu strukturu nacionalne mree. Na kraju procesa formiranja nominalnog elijskog plana priblino se moe odrediti broj elija, njihov tip (omnidirekcione ili usmerene), dimenzije i kapacitet koji su neophodni da bi se ispunili svi postavljeni zahtevi. Pored toga, na osnovu nominalnog elijskog plana se vri inicijalni izbor lokacija baznih stanica. Tana lokacija bazne stanice se obino trai u krugu prenika od jedne etvrtine do jedne treine prenika elije oko lokacije bazne stanice iz nominalnog elijskog plana. Ipak, od ovog pravila se moe odustati u nekoliko karakteristinih sluajeva: U podrujima u kojima se predvia budue deljenje elija u cilju poveanja kapaciteta sistema mogu se dozvoliti neto vea odstupanja ako su bazirana na konanoj, a ne na poetnoj veliini elije. U fazi inicijalnog planiranja sistema ovaj princip moe znatno oteati proces planiranja, ali ima velike prednosti u kasnijim fazama kada treba vriti deljenje elija. Ako se prilikom odreivanja tanih lokacija baznih stanica utvrdi da one imaju neki generalan pomeraj (npr., sve su severno u odnosu na nominalni elijski plan), preostale lokacije treba traiti u pravcu generalnog pomeraja. U ruralnom podruju gde se ne oekuje budue deljenje elija u smislu poveanja kapaciteta, lokacije baznih stanica mogu znaajnije odstupiti od lokacija predvienih nominalnim elijskim planom. Na osnovu prethodno opisane procedure definie se izvestan broj potencijalnih lokacija baznih stanica i to obilaskom terena od strane ekipa sastavljenih od strunjaka vie razliitih specijanosti. Tom prilikom se svaka od potencijalnih lokacija detaljno analizira uzimajui u obzir vie razliitih kriterijuma: pogodnost lokacije sa stanovita pokrivanja teritorije od interesa radio-signalom;
71

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

mogunost dobijanja saglasnosti vlasnika za postavljanje bazne stanice; ispunjenost graevinskih prostorije); uslova (nosivost poda, postojanje slobodne

jednostavnost realizacije napajanja elektrinom energijom; postojanje prilaznog puta.

Polazei od prethodno odreenog skupa potencijalnih lokacija baznih stanica odreuju se konane lokacije baznih stanica koristei proceduru prikazanu na slici 9.1.
MOGUE LOKACIJE BAZNIIH STANICA

IZBOR VISINA ANTENA

INICIJALNI PRORAUN RADIO-POKRIVANJA ZA SVAKU LOKACIJU PROVERA POGODNOSTI POKRIVANJA SA ODREENE LOKACIJE PODEAVANJE PARAMETARA U CILJU OSTVARIVANJA ELJENOG POKRIVANJA
PRIHVATANJE ILI ODBACIVANJE LOKACIJE PRIHVATANJE ILI ODBACIVANJE LOKACIJE (UKLJUUJUI I ANALIZU SA STANOVITA ZATITE IVOTNE SREDINE)

PRORAUN ZBIRNOG POKRIVANJA IZABRANIH LOKACIJA PODEAVANJE PARAMETARA ILI PROMENA ELIJSKOG PLANA

FREKVENCIJSKO PLANIRANJE

PRORAUN UKUPNOG NIVOA INTERFERENCIJE

PODEAVANJE PARAMETARA U CILJU ELIMINISANJA INTERFERENCIJE

KONANI IZBOR LOKACIJA

Slika 9.1: Procedura izbora mikrolokacija baznih stanica Prvo se, prema slici 9.1, za svaku potencijalnu lokaciju bazne stanice prorauna zona pokrivanja. U sluaju kada je lokacija bazne stanice predviena na postojeem objektu, za antenski sistem se pretpostavlja da je na krovu objekta. Naravno, u sluaju veoma visokih zgrada, moe se izabrati nia visina antenskog sistema, pri emu se predvia upotreba ravnih panel antena namenjenih za montiranje na zidovima. U sluaju da se na nekoj lokaciji zahteva novi antenski stub (koji ide od tla), visina stuba moe biti izmeu 15 i 45 m, to zavisi od same lokacije, prostora i mikrookruenja.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

72

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Podeavanje visina antena se sprovodi u cilju ostvarivanja najboljeg zbirnog pokrivanja. Tom prilikom se sva nepokrivena podruja u zonama od interesa identifikuju, i ako je neophodno dodatno postavljaju zahtevi pred susedne elije. Rezultati predikcije za svaku lokaciju se porede sa nominalnim elijskim planom. Lokacije, za koje se dobije da pokrivaju teritoriju loije od onoga to se zahteva nominalnim elijskim planom, se odbacuju. Sa druge strane, one lokacije koje premauju zahteve u pogledu pokrivanja teritorije, zahtevaju dodatne analize. Izabrane lokacije se analiziraju i sa stanovita zatite ivotne sredine. Lokacije koje ne ispunjavaju uslove propisane standardima, se odbacuju. Posle zavrenog izbora lokacija baznih stanica, pravi se inicijalni frekvencijski plan, na osnovu koga se vri proraun interferencije u sistemu. Ako se tom prilikom uoi znaajnija degradacija sistema, podeavaju se pozicije antenskih sistema i snage predajnika u cilju obezbeivanja zahtevanog kvaliteta servisa. U ekstremnim sluajevima mora se razmotriti neka alternativna lokacija. Na kraju celokupne procedure formira se konani skup lokacija baznih stanica koji treba da obezbedi trenutnu implementaciju sistema, ali isto tako i jednostavniju nadogradnju i proirivanje sistema. Planom izgradnje GSM/UMTS mree Kompanije VIP MOBILE, odreena je nominalna pozicija razmatrane bazne stanice. Operativnim radom na terenu, pronaena je lokacija u zoni nominalne pozicije, koja po svojim karakteristikama zadovoljava sve postavljene zahteve. Kao to je ve reeno, tana lokacija bazne stanice se obino trai u krugu prenika od jedne etvrtine do jedne treine poluprenika elije oko lokacije bazne stanice iz nominalnog elijskog plana. Sa obzirom da je prosena veliina elije u urbanoj zoni prenika 300-600m, razmatranje alternativnih lokacija za sluaj razmatrane bazne stanice ogranieno je na zonu prenika 100-200m. Izbor potencijalne alternativne lokacije u navedenoj zoni, sa stanovita zatite ivotne sredine ne bi doveo do znaajnih promena uticaja bazne stanice na ivotnu sredinu, te alternativne lokacije nisu razmatrane u okviru ove studije.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

73

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

10. PRIKAZ STANJA IVOTNE SREDINE NA LOKACIJI I BLIOJ OKOLINI


Kao to je ve reeno, bazna stanica KG3179_02 planira se na katastarskoj parceli broj 207/5, K.O. Osoje. U bliem okruenju lokacije bazne stanice nema objekata pod zatitom drave, arheolokih nalazita, zatienih prirodnih dobara kao ni nepokretnih kulturnih dobara. U neposrednoj blizini planirane bazne stanice VIP MOBILE KG3179_02, tj. na istom objektu, ne postoje instalacije drugih radio-sistema (radio i TV predajnici, bazne stanice drugih operatora...) iji bi uticaj u ukupnoj elektromagnetnoj emisiji mogao dovesti do prekoraenja standardom propisanih normi. Dijagram objekata u okruenju 150m oko lokacije dat je u prilogu 10.1.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

74

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Prilog 10.1 Dijagram objekata u okruenju bazne stanice i antenskog sistema KG3179_02

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

75

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

11. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA IVOTNU SREDINU


U cilju utvrivanja nivoa elektromagnetne emisije na lokaciji bazne stanice KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras izvren je detaljan proraun nivoa elektromagnetne emisije u lokalnoj zoni bazne stanice VIP MOBILE na lokaciji katastarska parcela 207/5 K.O. Osoje. Lokalna zona bazne stanice obuhvata prostor oko bazne stanice u kojem su zastupljene najvee vrednosti intenziteta elektromagnetne emisije, a u okviru kojeg se moe nai ovek. Dakle, izvan lokalne zone bazne stanice, vrednosti intenziteta elektromagnetne emisije na svim mestima su manji nego unutar same zone. Lokalna zona bazne stanice zavisi od tipa instalacije (instalacija antenskog sistema na stubu, objektu, unutar objekta, ...). Tako npr. u sluaju instalacije antenskog sistema bazne stanice na antenskom stubu, lokalna zona bazne stanice obuhvata praktino zonu na nivou tla oko stuba na kojem se nalazi antenski sistem bazne stanice a u kojoj su zastupljene najvee vrednosti intenziteta elektromagnetne emisije, obzirom da se na ostalim nivoima ne moe nai ovek. U sluaju instalacije antenskog sistema na krovnoj terasi npr. usamljenog objekta, lokalnu zonu bazne stanice ini cela povrina krovne terase ako se na svakom mestu na krovnoj terasi moe nai ovek. Uzimajui u obzir injenicu da e antenski sistem bazne stanice "KG3179_02" biti instaliran na dimnjaku, proraun intenziteta elektromagnetne emisije izvren je na sledeim nivoima: proraun intenziteta elektromagnetne emisije na nivou 34.4m u odnosu na nivo tla (nivo 1m ispod nivoa na kom se nalaze baze antena); proraun intenziteta elektromagnetne emisije na nivou 19m u odnosu na nivo tla (nivo na polovini dimnjaka); proraun intenziteta elektromagnetne emisije na nivou tla u okolini dimnjaka (tj. na visini od 1.7m, odnosno, na nivou prosene visine oveka). Treba rei da pristup antenskom sistemu mogu imati samo radnici ovlaeni od strane VIP MOBILE, koji su obueni za poslove odravanja i upoznati sa injenicom da se nikakve aktivnosti ne mogu obavljati na antenskom sistemu pre iskljuenja predajnika bazne stanice. U neposrednoj blizini planirane bazne stanice VIP MOBILE KG3179_02, tj. na istom objektu, ne postoje instalacije drugih radio-sistema (radio i TV predajnici, bazne stanice drugih operatora...) iji bi uticaj u ukupnoj elektromagnetnoj emisiji mogao dovesti do prekoraenja standardom propisanih normi. Polazei od precizno definisane dispozicije antenskog sistema, kao i osnovnih parametara instalacije za svaku od prethodno navedenih etapa izvren je proraun nivoa elektromagnetne emisije sa ciljem da se: analizira doprinos GSM i UMTS baznih stanica VIP MOBILE koje rade sa maksimalnim optereenjem.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 76

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

Rezultati prorauna nivoa elektromagnetne emisije u lokalnoj zoni GSM/UMTS bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras" prikazani su u grafikom obliku na slikama 11.1-11.3. Svakoj od navedenih slika pridrueni su odgovarajui numeriki podaci koji predstavljaju segmente izlazne datoteke sa proraunatim nivoima elektrinog polja na odgovarajuem nivou osim za nivo tla zbog prevelike obimnosti. Kao to je ve reeno, prorauni intenziteta elektrinog polja su izvreni na nekoliko razliitih nivoa na dimnjaku i oko njega. Intenzitet elektrinog polja proraunava se za svaku elementarnu povrinu dimenzija 1m 1m (analizirana povrina je proirena i van granica objekta kako bi se uoio uticaj GSM/UMTS bazne stanice na zoni oko objekta). Na nivou tla, a zbog provere eventualnog postojanja zona poviene elektromagnetne emisije na tlu gde se ljudi mogu slobodno kretati, analizirana povrina je dodatno proirena na zonu 100m 108m. Rezultati prorauna u sluaju bazne stanice KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras: na nivou od 34.4m na dimnjaku vrednosti intenziteta elektrinog polja ne prelaze 6.77V/m (slika 11.1) i to kada bazna stanica radi maksimalnim kapacitetom. Na nivou 19m, odnosno na polovini dimnjaka vrednosti intenziteta elektrinog polja ne prelaze 1.05V/m (slika 11.2) i to kada bazna stanica radi maksimalnim kapacitetom. Najzad, na nivou tla u okolini dimnjaka na kojem se planira antenski sistem baznih stanica VIP MOBILE, vrednosti intenziteta elektrinog polja ne prelaze 0.54V/m (slika 11.3) i to kada bazna stanica radi maksimalnim kapacitetom. Dakle, na osnovu prorauna nivoa elektromagnetne emisije na veem broju nivoa na i oko objekta na kojem se planira instalacija bazne stanice VIP MOBILE moe se zakljuiti da su dobijene vrednosti ispod standardom propisanih granica (JUS standardom - 27.5V/m, ICNIRP standardom 41V/m). Treba naglasiti da pravo pristupa antenskom sistemu kao i samoj baznoj stanici mogu imati samo lica ovlaena od strane VIP MOBILE za poslove odravanja i oni su upoznati sa injenicom da se nikakve aktivnosti ne mogu obavljati na antenskom sistemu pre iskljuenja predajnika bazne stanice. Na osnovu sprovedene studije o proceni uticaja GSM900/1800MHz i UMTS baznih stanica kompanije VIP MOBILE KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras na ivotnu sredinu i tehnike ureaje moe se zakljuiti da bazne stanice svojim radom ne zagauju ivotno i tehniko okruenje. Ni na koji nain se ne zagauju voda, vazduh i zemljite. Rad bazne stanice ne proizvodi nikakvu buku ni vibracije, nema toplotnih ni hemijskih dejstava. U manjoj meri i u ogranienom prostoru dolazi do pojave elektromagnetne emisije od baznih stanica.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

77

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

12. PROCENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU U SLUAJU UDESA I NEREGULARNOSTI U RADU BAZNE STANICE
Sve bazne stanice se obavezno ukljuuju u sistem daljinskog upravljanja. Kroz ovaj sistem, centar upravljanja se gotovo trenutno obavetava o svim nepravilnostima u radu i incidentnim situacijama vezanim za baznu stanicu. Treba naglasiti da se u centru upravljanja (u okviru upravljako-komutacionog centra) nalazi stalna ljudska posada (24 asa dnevno, 365 dana godinje) sa osnovnim zadatkom nadgledanja ispravnosti rada sistema. Neki od alarma koji se prenose do centra upravljanja su, npr.: poar u objektu, prekid u napajanju, nasilno obijanje objekta, itd. Na ovaj nain, ostvaruje potpuna kontrola nad baznim stanicama to omoguava brzo intervenisanje u sluaju bilo kakvih problema. Primenom zakonskih propisa i propisanih mera zatite verovatnoa akcidenta svodi se na najmanju moguu meru. Dodatno, oprema koja se instalira na lokaciji objekta zadovoljava sve meunarodne normative, a tehnoloki je realizovana na najviem svetskom nivou. Ipak, u cilju spreavanja eventualnih akcidentnih situacija, propisuju se sledee mere zatite: u sluaju neregularnosti u radu bazne stanice, na osnovu alarma generisanih u okviru centra za nadgledanje i upravljanje, Investitor je duan da organizuje strunu ekipu koja e obii baznu stanicu; u sluaju da se bazna stanica nalazi u urbanoj sredini, ekipe Investitora su dune da u roku od 6 sati od pojave alarma izau na lokaciju objekta i konstatuju uzroke alarma; u sluaju da se bazna stanica nalazi u ruralnoj sredini, ekipe Investitora su dune da u roku od 24 sata od pojave alarma izau na lokaciju objekta i konstatuju uzroke alarma; u sluaju da je generisani alarm kritian sa stanovita zatite ivotne sredine (poar u objektu, problemi u radu antenskih sistema, i sl.) Investitor je duan da daljinski iskljui baznu stanicu iz operativnog rada.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

78

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

13. OPIS MERA PREDVIENIH U CILJU SPREAVANJA, SMANJENJA ILI OTKLANJANJA SVAKOG ZNAAJNIJEG TETNOG UTICAJA NA IVOTNU SREDINU
U toku realizacije GSM/UMTS sistema kompanije VIP MOBILE moraju se primenjivati odgovarajue mere zatite ivotne sredine. Ove mere obuhvataju:

1. Mere predviene zakonskom regulativom; 2. Mere tokom izvoenja graevinskih radova; 3. Mere u sluaju redovnog rada; 4. Mere po prestanku rada bazne stanice; 5. Mere u sluaju akcidenta (glava 12). 13.1 MERE PREDVIENE ZAKONSKOM REGULATIVOM
Prilikom izgradnje objekta "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras" moraju se primenjivati zakonski normativi definisani u taki 13.1.4. Obzirom na injenicu da predmetni objekat pripada grupi elektrotehnikih objekata, u nastavku teksta posebno su navedene opasnosti pri postavljanju i korienju elektrinih instalacija kao i predviene mere zatite (poglavlje 13.1.2). U poglavlju 13.1.3 navedene su opte obaveze koje prema vaeim zakonima moraju da sprovedu izvoa i Investitor prilikom izgradnje objekta.
13.1.1 Opasnosti pri postavljanju i korienju elektrinih instalacija

Opasnosti i tetnosti koje se mogu javiti pri korienju elektrotehnikih instalacija i opreme su sledee: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Opasnosti od direktnog dodira delova koji su stalno pod naponom. Opasnosti od direktnog dodira provodljivih delova koji ne pripadaju strujnom kolu. Opasnost od poara ili eksplozije. Statiki elektricitet usled rada ureaja. Opasnost od uticaja berilijum oksida. Atmosferski elektricitet. Nestanak napona u mrei. Nedovoljna osvetljenost prostorija. Neoprezno rukovanje. Opasnost pri radu na visini (montiranje antena na antenskim stubovima). Mehanika oteenja.
79

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

12. Uticaj praine, vlage i vode.


13.1.2 Predviene mere zatite

Na osnovu Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS" br. 101/2005) predviene su sledee mere za otklanjanje navedenih opasnosti:
1. Zatita od direktnog dodira delova koji su stalno pod naponom obezbeuje se: Pravilnim izborom stepena mehanike zatite elektroenegetske opreme, instalacionog materijala kablova i provodnika, pravilno odabranim i pravilno postavljenim osiguraima strujnih kola, kao i automatskih strujnih prekidaa. Postavljanjem izolacionih gazita ispred ispravljakog postrojenja. Zatita unutar instalacije se izvodi tako to se, na lokaciji gde e biti instalirane bazne radio stanice, neizolovani delovi elektrine instalacije, koji mogu doi pod napon, smetaju u propisane razvodne ormane i prikljune kutije, tako da u normalnim uslovima rada nee biti dostupni. Zatita u okviru ureaja bazne radio stanice reava se tako to se svi delovi mrenih ispravljaa, koji dolaze pod napon, instaliraju u zatvorena kuita, koja e biti zatiena preko uzemljenja i u normalnim uslovima rada ovi delovi nee biti dostupni licima koja rukuju ureajima. 2. Zatita od indukovanog direktnog dodira reava se: U instalacijama naizmeninog napona do 1 kV, primenom sistema TN-C/S uz reagovanje zatitnih ureaja koji su postavljeni na poetku voda i povezivanjem nultih zatitnih sabirnica ormana na zajedniki uzemljiva objekta. 3. Zatita od opasnosti poara ili eksplozije uzrokovanih pregrevanjem vodova, preoptereenja ili havarije ispravljakih ureaja i baterija reava se: Ograniavanjem intenziteta i trajanja struje kratkog spoja, zatitnim prekidaima. Predviaju se kablovi (provodnici) koji ne gore niti podravaju gorenje. Izjednaavanjem potencijala u prostoriji BS. Ugradnjom hermetikih akumulatorskih baterija. Adekvatnim provetravanjem i zatitom od vatre baterijskog prostora (jer baterije mogu proizvesti eksplozine gasove). Upozorenje da rad RBS nije dozvoljen u uslovima eksplozivne atmosfere mora biti istaknut na lokaciji RBS. Montaom automatskih javljaa poara. Upotrebom runih aparata za gaenje poara. 4. Zatita od tetnog dejstva statikog elektriciteta reava se: Povezivanjem na pravilno izvedeno gromobransko uzemljenje objekta svih metalnih masa ureaja i opreme, a posebno antena, antenskih nosaa i antenskih kablova koji mogu doi pod uticaj statikog elektriciteta. Primenom antistatik poda. 5. Zatita od tetnog uticaja berilijum oksida reava se: Isticanjem uputstva o rukovanju i odlaganju berilijum oksida na lokaciji instalacije bazne radio stanice. Berilijum oksid se koristi u baznim radio stanicama u pojaavaima RF snage i kombajner filtrima u cilju poveanja brzine, smanjenja dimenzija kao i poveanja pouzdanosti rada pratee elektronike. Kada je u vrstom stanju (berilijum oksid keramika) ne uzrokuje tetne posledice po zdravlje oveka. Inhalacija vazduha koji sadri berilijum oksid moe izazvati ozbiljna oboljenja

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

80

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

plua kod preosetljivih osoba. Zbog toga je neophodno pridravati se uputstva o rukovanju i odlaganju berilijum oksida na lokaciji bazne radio stanice. Berilijum oksid je hermetiki zatvoren unutar elektronskih modula u kontejneru RBS, i da bi se pristupilo berilijum oksidu, ovi moduli bi morali biti fiziki unitavani. Prilikom kvara, moduli u celini se zamenjuju od strane obuenih tehnikih lica iz VIP-a, i zamenjeni moduli se alju proizvoau na popravku. Na ovaj nain se obezbeuje da postupanje sa berilijum oksidom bude u skladu Pravilnikom o nainu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija ("Sl. glasnik RS" br. 12/1995).
6. Zatita od tetnog dejstva atmosferskog elektriciteta reava se: Propisanom instalacijom gromobrana i primenom odgovarajueg standardnog materijala u svemu, prema propisima o gromobranima. 7. Zatita od opasnosti nestanka napona u mrei reava se: Napajanjem iz AKU baterija potrebnog kapaciteta. (Po isteku ivotnog veka AKU baterija, Investitor je duan da obezbedi odnoenje i skladitenje AKU baterija na nain definisan Pravilnikom o nainu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija ("Sl. glasnik RS" br. 12/1995). Za odnoenje neispavnih baterija za potrebe VIP MOBILE zaduena je ovlaena firma MELBAT d.o.o, Bulevar Despota Stefana 9, 21000 Novi Sad). 8. Opasnosti i tetnosti od posledica nedovoljne osvetljenosti otklonjaju se: Reenom instalacijom opteg osvetljenja, koja obezbeuje nivo osvetljenja u skladu sa standardom JUS. U.C9.100, odnosno, preporukama JKO. 10. Zatita od neopreznog rukovanja reava se: Preglednim oznaavanjem svih elemenata u razvodnim ureajima. Izborom elemenata za odreenu namenu. Obuavanjem i periodinom proverom znanja servisera o predvienim merama zatite na radu pri rukovanju, u vremenskim razmacima propisanim zakonom. 11. Za montau antena na antenskom nosau postoji povean rizik od povreivanja radnika, kao i rizik od povreivanja drugih lica. Zato je neophodno preduzeti odgovarajue zatitne mere: Za rad na montai antena rasporeuju se radnici koji su osposobljeni za rad na visinama i za koje je prethodnim i periodinim lekarskim pregledima utvrena zdravstvena sposobnost za bezbedan rad na visinama. Radna lokacija gde se antene montiraju prethodno se obezbeuje jasnim obavetenjima drugih lica o opasnostima, a oko radnog prostora se postavljaju zatitne mree ili trake. Radnici koji vre montau antena opremaju se odgovarajuim zatitnim sredstvima za linu sigurnost: odgovarajua uad i veznici, zatitni pojasevi, odgovarajua odea i obua itd. Odgovarajua zatitna odea je bitna za vreme hladnoe. Svi ureaji za dizanje tereta moraju biti ispitani i odobreni. Za vreme rada na antenskom stubu, ukupan personal u oblasti radova mora nositi lemove.
Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 81

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

12. Zatita od mehanikih oteenja reava se: Pravilnim izborom konstrukcija i materijala za instalacione elemente, kablove i opremu, kao i primenom pravilnih naina polaganja kablova i instalacionog materijala i pravilnim lociranjem razvodnih ormana. 13. Zatita od opasnosti prodora praine, vlage i vode u elektrine instalacije i ureaje obezbeuje se: Dobrim zaptivanjem prozora i otvora prostorije sa ureajima. Pravilno odabranom mehanikom zatitom.

Sve predviene mere zatite moraju biti ispotovane u celosti od strane Investitora, VIP MOBILE.
13.1.3 Opte obaveze 1. Obaveze izvoaa radova: Da uradi poseban elaborat o ureenju gradilita, radu na gradilitu i radu na visini. Da pre poetka rada obavesti nadlenu inspekciju rada, najmanje 8 dana pre poetka, o poetku izvoenja radova. Da napravi sledee pismene instrukcije o merama zatite na radu: pravilnik o zatiti na radu, program obuke iz oblasti zatite na radu, i pravilnik o proveri, ispitivanju, merenju i odravanju alata. 2. Obaveze Investitora: Obuavanje servisera iz oblasti zatite na radu. Upoznavanje servisera sa opasnostima u vezi sa radom vezanim za sve predmetne instalacije. Provera znanja servisera i sposobnosti za samostalan i bezbedan rad u vremenskim razmacima propisnim zakonom. 13.1.4 Zakonska regulativa Nacionalni propisi: Zakon o zatiti ivotne sredine ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004); Zakon o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 135/2004); Pravilnik o sadrini studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 69/2005); "Radio-komunikacije - Radio-frekvencijska zraenja - Maksimalni nivoi izlaganja koji se odnose na ljude" Jugoslovenski standard sa obaveznom primenom, JUS N.NO.205, Pravilnik br. 06/01-93/178, "Sl. list SFRJ br. 50/1990"; Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS" br. 47/2003, 34/2006); Zakon o telekomunikacijama ("Sl. glasnik RS" br. 44/2003, 36/2006); Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS" br. 101/2005); Zakon o kulturnim dobrima ("Sl. glasnik RS" br.71/1994); Zakon o zatiti od poara ("Sl. glasnik SRS" br. 37/1988, 53/1993, 67/1993, 48/1994,
82

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

101/2005); Zakon o postupanju sa otpadnim materijama ("Sl. glasnik RS" br. 25/1996, 26/1996, 101/2005); Pravilnik o nainu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija ("Sl. glasnik RS" br. 12/1995); Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u ivotnoj sredini ("Sl. glasnik RS" br. 54/1992); Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata ("Sl. list SFRJ" br. 15/1990); Pravilnik o radio-stanicama koje se mogu postavljati u gradovima i naseljima gradskog karaktera ("Sl. list SFRJ" br. 9/1983); Pravilnik o postupku izdavanja dozvole za radio-stanicu i podacima i dokumentaciji koji se podnose uz zahtev za pribavljanje dozvole za radio-stanicu (Slubeni glasnik RS" br. 100/2005); Pravilnik o tehnikim merama za izgradnju, postavljanje i odravanje antenskih postrojenja ("Sl. list SFRJ" br. 1/1969); Pravilnik o tehnikim normativima za odravanje antenskih stubova ("Sl. list SFRJ" br. 65/1984); Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od atmosferskog pranjenja, Pravilnik o jugoslovenskim standardima za gromobranske instalacije ("Sl. list SRJ" br. 11/1996, kao i saglasno JUS IEC 1024, JUS NB4 803 i JUS NB4 810); Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta ("Sl. list SFRJ" br. 62/1973); Plan namene radio-frekvencijskih opsega ("Sl. glasnik RS" br. 112/2004, 86/2008); Jugoslovenski standardi sa obaveznom primenom: JUS N.N6.xxx, posebno JUS N.N6.201; Ostali relevantni propisi.
Meunarodni propisi: Human exposures to electromagnetic fields. High frequency (10kHz to 300GHz), European prestandard ENV 50166-2, CENELEC European Committee for Electrotehnical Standardization, Januar 1995; Guidelines for limiting exposure to time-varying electric, magnetic and electromagnetic fields (up to 300GHz) ICNIRP International Comission on Non-Ionizing Radiation Protection; Radiofrequency radiation, Principles and Methods of Measurements - 300kHz to 100GHz", Australian standard AS 2772.2, The Standards Association of Australia, North Sydney, 1988; Radiofrequency Radiation Exposure Limits, U.S. Federal Communications Commission Preporuke ETSI-GSM; Preporuke ETSI-UMTS; Pravilnik o radio-komunikacijama pridodat Meunarodnoj konvenciji o telekomunikacijama; Ostali relevantni propisi.

13.2 MERE TOKOM IZVOENJA GRAEVINSKIH RADOVA


Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu 83

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

U poglavlju 13.1 navedena je zakonska regulativa i propisane mere zatite ivotne sredine koje se moraju primenjivati tokom izgradnje objekta. Obzirom na tip i karakteristike objekta koji se gradi, posebno se moraju primenjivati sledee mere zatite: objekte ne postavljati unutar druge zone opasnosti od poara, u blizini otvorenih skladita, lako isparljivih, zapaljivih i eksplozivnih materija bez odgovarajue zatite i pribavljenih uslova, odnosno saglasnosti nadlenog organa MUP-a; pre instalacije ureaja bazne stanice i/ili antenskog sistema mora se obavezno proveriti stabilnost objekta, odnosno dela objekta; antenski sistem bazne stanice se mora projektovati tako da se u glavnom snopu zraenja antene ne nalaze antenski sistemi drugih komercijalnih ili profesionalnih ureaja, kao ni sami ureaji. To se moe postii izborom optimalne visine antene, kao i pravilnim izborom pozicije antenskog sistema. Na naim prostorima, kod komercijalnih TV prijemnika, ponekad se upotrebljavaju antenski pojaavai koji ne zadovoljavaju osnovne norme kvaliteta to moe dovesti do smetnji u prijemu. U ovim sluajevima, problem se moe prevazii zakretanjem antene TV prijemnika, upotrebom filtra nepropusnika opsega za GSM opseg ili upotrebom kvalitetnijeg antenskog pojaavaa; otpadne materije koje se jave tokom izgradnje objekata, baznih stanica, pristupnih puteva, dovoenja elektrine energije i slino moraju se ukloniti u skladu sa vaeim propisima.

13.3 MERE U SLUAJU REDOVNOG RADA


Polazei od zakonskih normativa i specifinosti objekta koji se gradi, u toku redovnog rada moraju se primenjivati sledee mere zatite: zabranjuju se bilo kakve aktivnosti na antenskom stubu bazne stanice (npr., usmeravanje antene, privrivanje itd.) sve dok se ne iskljue predajnici bazne stanice; obzirom da se u krugu od 300m oko lokacije planirane za instalaciju bazne stanice nalaze objekti u kojima borave ljudi, uticaj elektromagnetne emisije na ivotnu sredinu obavezno je utvrditi merenjima karakteristike elektromagnetnog polja na samoj lokaciji u skladu sa propisanim standardima i normama, a cilju maksimalne zatite ljudi i tehnikih ureaja; takoe, obzirom da se u krugu od 300m oko lokacije planirane za instalaciju bazne stanice nalaze objekti u kojima borave ljudi, obavezno je izvriti merenje elektromagnetne emisije u tom podruju nakon instalacije bazne stanice; bazna stanica mora biti zakljuana i zatiena od neovlaenog pristupa, a kada je u pitanju stub, i ograena; u okviru periodinog odravanja bazne stanice (na svakih 6 meseci) treba izvriti proveru kompletne instalacije bazne stanice i pripadajueg antenskog sistema; Investitor je duan da obezbedi izvravanje programa praenja uticaja na ivotnu sredinu predvienog Studijom; Investitor se obavezuje da baznu stanicu ukljui u sistem daljinskog nadgledanja i odravanja u okviru koga treba da se nadgledaju sve kritine funkcije rada bazne stanice sa stanovita zatite ivotne sredine kao to su neovlaeno otvaranje bazne stanice, poar i problemi u antenskim vodovima i antenskim sistemima. Investitor se
84

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

obavezuje da organizuje slubu neprekidnog nadgledanja rada bazne stanice 24 asa dnevno 365 dana godinje; zabranjuje se pristup baznoj stanici neovlaenim licima; pristup mogu imati samo ovlaena lica koja su obuena za poslove odravanja i koji su upoznati sa injenicom da se nikakve aktivnosti ne mogu obavljati na antenskom sistemu pre iskljuenja predajnika bazne stanice.

13.4 MERE PO PRESTANKU RADA BAZNE STANICE


Po prestanku rada bazne stanice, Investitor je duan da demontira i ukloni baznu stanicu (kabinete i pripadajue antenske sisteme), i da lokaciju na kojoj je bila instalirana bazna stanica, kao i okruenje oko te lokacije, ostavi u prvobitnom stanju, tj. stanju okruenja kakvo je bilo pre instalacije bazne stanice.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

85

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

14.

PROGRAM PRAENJA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU

Obzirom da se u krugu od 300m oko lokacije planirane za instalaciju bazne stanice nalaze objekti u kojima borave ljudi, uticaj elektromagnetne emisije na ivotnu sredinu obavezno je utvrditi merenjima karakteristike elektromagnetnog polja na samoj lokaciji u skladu sa propisanim standardima i normama, a cilju maksimalne zatite ljudi i tehnikih ureaja. Takoe, obzirom da se u krugu od 300m oko lokacije planirane za instalaciju bazne stanice nalaze objekti u kojima borave ljudi, obavezno je izvriti merenje elektromagnetne emisije u tom podruju nakon instalacije bazne stanice. U okviru periodinog odravanja bazne stanice (na svakih 6 meseci) treba izvriti proveru kompletne instalacije bazne stanice i pripadajueg antenskog sistema. Dodatno, u okviru praenja uticaja na ivotnu sredinu, potrebno je jednom godinje izvriti kontrolna merenja elektromegnetne emisije na lokaciji bazne stanice i rezultate merenja dostaviti nadlenim organima.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

86

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

15.

ZAKLJUAK

Na osnovu sprovedene studije o proceni uticaja GSM/UMTS baznih stanica KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras na ivotnu sredinu i tehnike ureaje moe se zakljuiti da bazna stanica svojim radom ne zagauje ivotno i tehniko okruenje. Ni na koji nain se ne zagauju voda, vazduh i zemljite. Rad bazne stanice ne proizvodi nikakvu buku ni vibracije, nema toplotnih ni hemijskih dejstava. U manjoj meri i u ogranienom prostoru dolazi do pojave elektromagnetne emisije od bazne stanice. U cilju utvrivanja nivoa elektromagnetne emisije na lokaciji bazne stanice KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras izvren je detaljan proraun nivoa elektromagnetne emisije u lokalnoj zoni bazne stanice VIP MOBILE na lokaciji katastarska parcela 207/5 K.O. Osoje. Rezultati prorauna intenziteta elektrinog polja pokazuju da je nivo elektromagnetne emisije koji potie od planiranih baznih stanica VIP MOBILE, u lokalnoj zoni baznih stanica ispod standardima propisanih normi (JUS standard - 27.5V/m, ICNIRP standard 41V/m). Konkretno, rezultati prorauna u sluaju bazne stanice KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras: na nivou od 34.4m na dimnjaku vrednosti intenziteta elektrinog polja ne prelaze 6.77V/m i to kada bazna stanica radi maksimalnim kapacitetom. Na nivou 19m, odnosno na polovini dimnjaka vrednosti intenziteta elektrinog polja ne prelaze 1.05V/m i to kada bazna stanica radi maksimalnim kapacitetom. Najzad, na nivou tla u okolini dimnjaka na kojem se planira antenski sistem baznih stanica VIP MOBILE, vrednosti intenziteta elektrinog polja ne prelaze 0.54V/m i to kada bazna stanica radi maksimalnim kapacitetom. Dakle, na osnovu prorauna nivoa elektromagnetne emisije na veem broju nivoa na i oko objekta na kojem se planira instalacija baznih stanica VIP MOBILE moe se zakljuiti da su dobijene vrednosti, a na mestima na kojima se moe nai ovek, ispod standardom propisanih granica (JUS standardom - 27.5V/m, ICNIRP standardom 41V/m). Treba naglasiti da pravo pristupa antenskom sistemu kao i samoj baznoj stanici mogu imati samo lica ovlaena od strane VIP MOBILE za poslove odravanja i oni su upoznati sa injenicom da se nikakve aktivnosti ne mogu obavljati na antenskom sistemu pre iskljuenja predajnika bazne stanice. Takoe, dobijeni rezultati podrazumevaju injenicu da se bazne stanice korektno i kvalitetno instaliraju. Treba napomenuti da se pravilnom konstrukcijom bazne stanice istovremeno zadovoljavaju dva bitna zahteva: kvalitetan rad GSM/UMTS sistema i minimalan uticaj bazne stanice na ivotno okruenje.

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

87

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

16. LITERATURA
[1] [2] Mobile Phones - Is There a Helth Risk?", IBC International Conference, The Waldorf Meridien - London, 14th-15th October 1998. Bernardini A., Valutacione previsionale della compatibilita alla normativa di protezione dai campi elettromagnetici delle tipologie standard di siti radio fissi (radio base) ERICSSON per servizio radiomobile DCS-1800, Universita degli Studi La Sapienca di Roma, 1997. "Radio-komunikacije - Radio-frekvencijska zraenja - Maksimalni nivoi izlaganja koji se odnose na ljude" Jugoslovenski standard sa obaveznom primenom, JUS N.NO.205, Pravilnik br. 06/01-93/178 od 8.8.1990., Sl. list SFRJ br. 50/90. Human exposures to electromagnetic fields. High frequency (10kHz to 300GHz) , European prestandard ENV 50166-2, CENELEC European Committee for Electrotehnical Standardization, Januar 1995. WHO. International EMF Project: http://www.who.int/emf. International Commission on Nonionizing Radiation Protection, http://www.icnirp.de. Radiofrequency Radiation Exposure Limits, U.S. Federal Communications Commission, http://www.fcc.gov/oet/rfsafety. Radiation Protection Standard, "Maximum exposure levels to radiofrequency fields 3kHz to 300GHz", Australian Radiation Protection and Nuclear Safety Agency. Situacioni plan, RBS Lokacija: KG3179_02 KV Novi Pazar Fabrika Ras, KODAR, Beograd.

[3] [4] [5] [6] [7] [8] [9]

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

88

Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu bazne stanice "KG3179_02 - KV Novi Pazar Fabrika Ras"

PRILOZI
REENJE DA JE POTREBNA PROCENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU IZVOD IZ URBANISTIKOG PLANA KOPIJA PLANA IZVOD IZ LISTA NEPOKRETNOSTI BROJ: 300 TEHNIKI USLOVI ZA PRIKLJUENJE NA ELEKTROENERGETSKU MREU SAGLASNOST ZA POSTAVLJANJE ANTENSKOG SISTEMA ZA POTREBE MREE GSM MOBILNE TELEFONIJE VIP MOBILE d.o.o. SA STANOVITA BEZBEDNOSTI VAZDUNOG SAOBRAAJA - DIREKTORAT CIVILNOG VAZDUHOPLOVSTVA REPUBLIKE SRBIJE

Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Beogradu

89

DIJAGRAM OBJEKATA U OKRUENJU LOKACIJE RBS '' KV Novi Pazar Fabrika Ras'' - KG 3179_02

Krug zahvata prostor u polupreniku od 150m, koji je prikazan na dijagramu. Lokacija za smetaj antenskog sistema je predviena na dimnjaku, visine H=37.93m. Predvieno je postavljanje 3 elina cevasta nosaa na dimnjak, ime se postie visina baza antena od nivoa tla od 35.40m i 36.50m, ime se znaajno nadvisuju susedni objekti.
Lokacija: '' KV Novi Pazar Fabrika Ras'' - KG 3179_02

Strana1/6

345 330
G G G G G G G G G G G G G G G

15
G

30

315

G G

G G

G G

45

300

G G G G G G G G G G H G G G G G G G G G G G G G G G G G

60

285

75

270

150

120

90

60
H

30
H H

H H

30

60

90

G G

120
G G

150 G

90

H G G G G H G G G G G G G G H G G G G G H H H H H H G G

255

105

240

120

225

135

210 195 LEGENDA : A= Bolnica B= Dom zdravlja C= kola D= Obdanite E= Igralite F= Dom penzionera G= Stambeni objekat H= Poslovni objekat 180 165

150

U zoni od 150m postoje stambeni objekti


Lokacija: '' KV Novi Pazar Fabrika Ras'' - KG 3179_02

Strana2/6

POSTOJEI OBJEKTI U OKRUENJU LOKACIJE RBS


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 Bolnice Domzdravlja: kola: Obdanite: Igralita: Dompenzionera: Crkva: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Poslovniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) azimut[o] 105120 120135 105135 140155 135150 145155 150170 150165 165180 165210 180 190195 220225 210255 240255 255305 015 015 udaljenost [m] 10 10 50 55 65 75 70 110 40 10 60 65 70 20 55 50 40 80

Lokacija: '' KV Novi Pazar Fabrika Ras'' - KG 3179_02

Strana3/6

(DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE)

26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56

Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat:

015 015 015 015 015 1530 1530 3045 3045 4560 4560 4560 4560 4560 6075 6075 6075 6075 6075 6075 6075 75 7590 7590 7590 7590 7590 7590 7590 7590 7590

85 115 115 125 125 35 135 65 95 55 70 85 95 140 40 60 85 85 95 100 105 70 80 90 110 110 120 125 130 130 130 Strana4/6

Lokacija: '' KV Novi Pazar Fabrika Ras'' - KG 3179_02

(DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE)

57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87

Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat:

7590 90105 90105 90105 90105 105 105120 105120 180 180 180 180 180190 180190 180190 180190 180190 195210 195210 195210 225240 225240 225240 240255 240255 240255 240255 240255 255 315330 315330

140 90 95 110 120 145 120 125 100 110 120 125 95 95 110 110 120 100 100 120 120 130 140 120 125 125 140 140 140 105 120 Strana5/6

Lokacija: '' KV Novi Pazar Fabrika Ras'' - KG 3179_02

(DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (DA) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE) (NE)

88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102

Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat: Stambeniobjekat:

315330 315330 315330 315330 330345 330345 330345 330345 330345 330345 345 3450 3450 3450 3450

125 125 130 140 80 90 115 120 125 125 100 165 100 110 130

Lokacija: '' KV Novi Pazar Fabrika Ras'' - KG 3179_02

Strana6/6

You might also like