P. 1
Vrednovanje Postignuca Ucenika Na Kognitivnom Podrucju

Vrednovanje Postignuca Ucenika Na Kognitivnom Podrucju

|Views: 413|Likes:

More info:

Published by: Miralem Mujezinović on Mar 07, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/14/2014

pdf

text

original

DOKIMOLOGIJA

Ispitivanja,procjenjivanja i mjerenja postignuća učenika u školama

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UĈENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUĈJU
5

RAZLIKUJEMO
Provjeravanje znanja Ocjenjivanje znanja

•POVRATNA INFORMACIJA

•KONAČNO VREDNOVANJE

Ciljevi koji su ishodište za planiranje nastave, istovremeno predstavljaju i kriterije provjeravanja i ocjenjivanja.

Odnos ciljeva i ishoda u nastavi i učenju
• • •


CILJEVI Naglasak je na tome šta će nastavnik da radi Opis namjere učenja Naglasak na mogućnostima za učenje Uključuje procjenu količine koja može da se nauči u datom vremenu Formuliraju se u obliku glagolskih imenica (razvijanje, osposobljavanje)

• • •


ISHODI Naglasak na tome šta će uĉenik da radi Opis rezultata učenja Naglasak je na tome kako se naučeno koristi Zahtijeva fleksibilno odreĎivanje vremena prema definiranoj količini Formulišu se kao aktivni glagoli (zna,koristi,razumije)

pristup ocjenjivanju snaţno utjeĉe na kvalitetu uĉenja i pouĉavanja uspjeh uĉenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave ocjene govore o kvaliteti uĉenja i pouĉavanja .

VREDNOVANJE = EVALUACIJA = VALORIZACIJA • odreĎivanje vrijednosti. Andrilović. Čudina-Obradović “PSIHOLOGIJA UČENJA I NASTAVE” • brojĉano = razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u kvantitativne (brojčane) vrijednosti • ocjena = dogovorena oznaka za odreĊenu kvalitetu znanja • opisno = opisano što i kako zna/ne zna ili umije/ne umije uĉenik (kvalitativna analiza) . M. procjena • odreĊivanje stupnja do kojeg su postignuti ciljevi neke odgojnoobrazovne akcije • ocjenjivanje koje uzima u obzir uvjete u kojima su postignuti neki rezultati OCJENJIVANJE V.

dijagnostiĉki upitnici (ĉek liste i skale procjene) .standardne provjere znanja . afektivno i socijalno podruĉje .portfolije (zbirke uĉeniĉkih radova) Prikupiti podatke za kognitivno.promatranje i biljeţenje .praktiĉni zadaci tradicionalno .testovi (standardizirani) .TEHNIKE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA radi vrednovanja postignuća .razgovor uĉenika i nastavnika .pisanje eseja .postavljanje pitanja otvorenog tipa .

PRIJE obrađivanja sadržaja (Dijagnostičko) UČITELJ PROVJERAVA TOKOM obrađivanja sadržaja (Formativno) NAKON obrađivanja sadržaja (Sumativno) .

Podruĉja: ravnopravna .Psihomotoriĉko( vještine. sustav vrijednosti. pisanje. ponašanje) .ocjenjivanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! CILJEVI NASTAVE . rukovanje) . uvjerenja.socio-emocionalno (stavovi.kognitivno (spoznajno) . kretanje.

Ciljevi ocjenjivanja USPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO NE MOGU I NE ZNAJU UTVRDITI ŠTO ZNAJU I MOGU POTAKNUTI NA BOLJI RAD u OSNOVNOJ i SREDNJOJ školi • 7. razred i srednja škola – dodatni cilj: –selekcija pri upisu . i 8.

vrednovati u odnosu na jedinstveni kriterij koji se primjenjuje neovisno o osobinama uĉenika.voditi raĉuna o osobinama uĉenika.Zahtjevi o kojima treba voditi raĉuna pri ocjenjivanju 1) OBJEKTIVNOST . okolnostima rada i osobinama uĉitelja  moguće usporeĊivanje uĉenika 2) INDIVIDUALIZACIJA . okolnostima rada i uĉenikovom relativnom napretku  poticaj na kvalitetniji rad djelomiĉno suprotstavljeni ne moţemo ih u potpunoşti ispuniti vještim kombiniranjem postupaka moţemo u dovoljnoj mjeri udovoljiti i jednom i drugom u zadovoljavajućoj mjeri postići krajnje ciljeve ocjenjivanja .

procjena ishoda uĉenja / pouĉavanja .procjena kvalitete procesa uĉenja/pouĉavanja .na kraju obrazovnog razdoblja ili obrade nastavne cjeline • FORMATIVNO VREDNOVANJE .govori o predznanju ili znanju tokom dijela poduke .Vrste vrednovanja postignuća uĉenika • SUMATIVNO VREDNOVANJE .govori o kvaliteti znanja nakon poduke i kvaliteti poduke .

umjesto na znanje selekcija umjesto poticanja na kvalitetniji rad Problem objektivnosti ocjena .Sumativno vrednovanje kognitivno podruĉje dominira u tradicionalnim školama kampanjsko uĉenje orijentacija na ocjenu.

ĉešće provjeravanje i ocjenjivanje .Kampanjsko uĉenje • poticajnije su ĉeste i kratke provjere nego duge i rijetke • uĉenici redovitije i bolje uĉe kad znaju da će biti provjeravani i ocjenjivani • razlozi znaĉajno boljih rezultata uĉenika u OSNOVNOJ ŠKOLI: .veća individualizacija pristupa .

“Hiperinflacija” odlikaša !? USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA SA I BEZ ODGOJNIH PREDMETA 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 1 33% 30% 20% 20% 13% 4% 0% 2 bez odgoja 3 4 svi predm eti 5 24% 34% 22% .

1% III. V. IV. VII. a sve veći postotak neuspješnih uĉenika . 7% 20% 14% 26% 41% VIII. • iz razreda u razred sve manji postotak uspješnih. VI.Selekcija umjesto poticanja UČENICI SA OPĆIM USPJEHOM DOVOLJAN I NEDOVOLJAN bez odgojnih predm eta 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 0% II.

a po 6 % (po 1 učenik) za 3 i 4 ocjene (2 i 1) . r gimnazija USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA NA KRAJU 8.Usporedba općeg uspjeha uĉenika na kraju 8. 18% za 2 ocjene. r i na polugodištu 1. N=17 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 6% 18% 6% 6% 65% 0 -1 -2 -3 -4 • samo 1 uĉenik postigao isti (odličan) uspjeh (daroviti učenik) • svi ostali postigli lošije rezultate: 65% postiglo je opći uspjeh slabiji za 1 ocjenu. RAZREDA I NA 1./08. POLUGODIŠTU GIM NAZIJE 2007.

RrU i na USPOREDBA općeg uspjeha KRAJU 8.8% fakultetski 25% obrazovanih 20% 15% 10% 5% 12% 12% 0% 0% 0 -1 -2 -3 -4 • od njih 11 samo 2 uĉenika postigla isti uspjeh • svi ostali su postigli lošije rezultate: 35% postiglo je opći uspjeh slabiji za 1 ocjenu. R I NA 1. 30% • 7. POLUGODIŠTU 1. STRUKOVNIM ŠKOLAMA VIŠEG UPISNOG PRAGA polugodištu 1. a 12 % za 4 ocjene . r strukovnih škola 45% 40% 35% 41% • velik broj djece ne 35% završi srednju šk. 41% za 3.UsporedbaOPĆEG USPJEHA UČENIKA NAuĉenika na kraju 8.

Model stare škole 19. i 20. uspjeh . stoljeće 20% profesionalaca 30% radnika u trgovini i administraciji 50% manualnih radnika slab šk.

Model “nove” škole 21. stoljeće odliĉni i vrlodobri ljudi koji sami sobom upravljaju sami djeluju sami uĉe sami sebe motiviraju USPJEŠNI UĈENICI nestruĉni i sezonski poslovi slab šk. uspjeh 10-12% .

 instrument koji mjeri (nastavnik) i  tehniku mjerenja (različiti načini ispitivanja).Problem objektivnosti ocjena  po bitnim obiljeţjima ocjenjivanje je mjerenje znanja:  ima predmet mjerenja (znanje). učenika tehnike “mjerenja” . Da bi mjerenje bilo ispravno  rezultat mora biti odreĊen veliĉinom onoga što se mjeri  mjerni instrument ne bi smio utjecati na rezultat ocjena bi morala biti odreĊena uĉenikovim znanjem ne osobinama učitelja.

5 3 ISTRAŢIVANJA • ocjene su neobjektivne: razliĉiti profesori daju razliĉite ocjene za ista iskazana znanja • ocjenjivaĉi su i nedosljedni: ne slaţu se sami sa sobom (iste pismene provjere će nakon ocijeniti godinu dana drugačije) VAŢNO JE DA DIJETE DOBIJE ZASLUŢENU OCJENU • mogućnosti daljnjeg školovanja limitirane • samopoštovanje i samopouzdanje djece najviše ovisi o školskom uspjehu (temelj mentalnog zdravlja) • loša ocjena .najĉešći izvor stresa • nedostatak kontrole nad uspjehom ubija motivaciju za uĉenje .

Uzroci pogrešaka kod ocjenjivanja .

• uĉitelj u ulozi i instrumenta i mjerioca  definira znaĉenje ocjene • definira što mjeri • i kriterije (kako učenik treba odgovoriti da bi dobio odgovarajuću ocjenu) 5 5 5 • brojĉano ista ocjena ima razliĉito znaĉenje kod: • razliĉitih uĉitelja • istog uĉitelja ovisno o uĉeniku i raspoloţenju uĉitelja (spontano mijenjaju kriterije ocjenjivanja i predmete mjerenja) • ocjena odreĊena utjecajem velikog broja faktora koji se odnose na – uĉitelja – uĉenika – tehniku ispitivanja .

.. UČENIKA . 42% 27% 23% – gradivo je preteško većina ne može nauĉiti – uĉitelj nije uspio rastumaĉiti gradivo 8% 0% 1 2 3 4 5 – nejasna pitanja (dvosmislena) .stres – odnos izmeĊu uĉenika i uĉitelja je nekvalitetan: strah (ometa proces zamjećivanja...• krivulja nagnuta prema slabijim ocjenama – kriterij previsok . razumijevanja i pamćenja) ili nepoštivanje (neozbiljno shvaćanje profesora i predmeta) .pogaĊaju – nedovoljno vremena pri ispitivanju .uĉenici ne mogu odgovoriti .većina ne može udovoljiti 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% ZAKLJUČNE OCJENE IZ . RAZREDA polugodište ....

Rezultat vrednovanja govori o kvaliteti uĉenja i pouĉavanja uspjeh uĉenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave  vrednovanje pokaţe da dio gradiva nije kvalitetno usvojen  dodatno obraditi  nakon toga ponoviti vrednovanje s novim materijalima moguće utvrditi napredak uĉenika 45% 42% • nakon dodatne obrade znaĉajan broj uĉenika (pojedini učenik) ne uspijeva  pojam preteţak  neprimjerene metode 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 27% 23% 8% 0% 1 2 3 4 5 • 7-10% uĉenika neuspješno zbog razloga van škole • 20% uĉenika neuspješno zbog neodgovarajućeg stila pouĉavanja (i vrednovanja) .

.ZAKLJUĈNE OCJENE UĈENIKA na polugodištu ... 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 42% 24% 25% 9% 0% 1 2 3 4 5 • krivulja nagnuta prema višim ocjenama – mogući uzroci: • preblag kriterij • optimalno strog uĉitelj uspio motivirati uĉenike .

.. 40% 35% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 23% 19% 13% 9% 1 2 3 4 5 • ima najmanje prosjeĉnih ocjena uĉitelj loše razlikuje znanja oko prosjeka osim znanja na ocjenu utjeĉe još nešto (dva predmeta mjerenja) negativan stav prema ocjenjivanju  ĉešće ekstremne ocjene .ZAKLJUČNE OCJENE UČENIKA . RAZREDA polugodište ...brane se od “opterećujuće” aktivnosti (najteže napraviti razliku meĎu odgovorima srednje kvalitete) .

već iskljuĉivo povratna informacija o kvaliteti postignuća .• preduvjet za pozitivno djelovanje vrednovanja provoĊenje na naĉin da ga uĉenici smatraju korisnim ispitivanje znanja i ocjena ne smiju biti sredstvo discipliniranja.

djeluju znaĉajno manje (može ih kontrolirati) UPOZNATI UĈITELJE S IZVORIMA POGREŠAKA ! nakon seminara taĉnije ocjenjivanje – efekti se izgube nakon nekog vremena povremeno ponavljati nauĉeno nije naĊena povezanost duţine staţa i taĉnosti ocjena • uĉitelji rano oblikuju kriterije ocjenjivanja .nisu ih skloni mijenjati .kad je osoba svjesna pogrešaka.

. ..Najvažniji naĉini kontrole pogrešaka kod ocjenjivanja .

Svim postupcima kojima se POTIĈE UĈENIKE NA KVALITETNIJI RAD POVEĆAVA OSJEĆAJ KONTROLE NAD USPJEHOM i PRIHVAĆANJE OCJENE. .

• VODITI RAĈUNA o slijedećem: – – veći broj mjerenja – manja pogreška mjerenja uĉe redovitije i kvalitetnije kad znaju da će znanje biti provjeravano i ocjenjivano strah / stres ometa zapažanje. ako ih se ne bojimo trudimo se ako možemo popraviti grešku djeca ĉesto imaju iluziju o znanju većina roditelja ne zna što znaĉi kvalitetno uĉiti /nauĉiti uspjeh najviše ovisi o pogaĊanju oĉekivanja uĉitelja – – – – – – . razumijevanje. pamćenje i dosjećanje najviše uĉimo na vlastitim greškama.

Što ĉešće ispitivati i ocjenjivati • veći broj mjerenja  manja pogreška mjerenja • poticajnije su ĉeste i kratke provjere nego duge i rijetke • redovitije i bolje uĉe kad znaju da će biti provjeravani i ocjenjivani • na vrijeme dobije informaciju u kvaliteti znanja • familijariziranje s ispitnim situacijama  manji strah i stres .

.Mozak treba kisik.Stvoriti opuštenu atmosferu tokom provjere znanja ne prijetiti lošom ocjenom najaviti kada će se provjeravati znanje objasniti što i kako će se provjeravati lagana tjelesna vježba u sredini pismene provjere • 80% teškoća uĉenja uzrokovano je stresom (strahom) ometa procese razumijevanja. Pri sjedenju je slabija cirkulacija. pamćenja i dosjećanja • Dugotrajno sjedenje je izvor stresa .

Dati dovoljno pitanja i vremena barem 4 sek. (usmeno) pismeno • Duže ĉekamo na odgovor kod djece od koje više oĉekujemo.9 sek. • Niži razredi: uĉitelji na odgovor ĉekaju u pravilu 0. . • Što više oĉekujemo od djece više dobivamo.

(umjesto imena šifra) kontrola halo-efekta Naizmjeniĉno provjeravati znanje “dobrih” i “loših” uĉenika kontrola pogreške kontrasta .Ispravljati pismene provjere na slijepo.

Ĉešće procjenjivati znanje mimo formalnih ispitnih situacija obrada ponavljanje vježbanje … • Opuštenost  bolje pokaţu znanje  objektivnije i poticajnije ocjene .

Kombinirati razliĉite naĉine provjere znanja naglasak na onome koji uĉeniku više odgovara • Razliĉiti stilovi uĉenja • Višestruke inteligencije .

konkretno reći / napisati što je dobro i na čemu treba raditi • Taĉno zna što je dobro. . a što loše  bolje napredovanje • I odliĉan uĉenik može još bolje.Komentirati ocjenu. • Negativno ocijenjen je napravio nešto dobro (djelomičan osjećaj uspjeha).

Potcrtati pogreške – samo ih ispravi. ne šarati crvenom bojom po pogreškama korištenje različitih izvora znanja • Aktivnost • Razmišljanje • Povezivanje .

. (3  5 = 5) • Najviše uĉimo na vlastitim greškama ako nas ne kažnjavaju i možemo ih ispraviti.Dati uvijek priliku za popravljanje ocjene. • Trudimo se kada znamo da o nama ovisi uspjeh.

dobar NEĆE BITI SPREMAN uložiti napor potreban za ODLIĈNE rezultate? (učit će onoliko koliko treba za 4) .• uĉenik vjeruje da će moći popraviti situaciju  postavljanje viših ciljeva  spremnost na ulaganje više truda radi popravljanja završne ocjene – uĉenik na polugodištu ima zakljuĉenu ocjenu dobar – ako na kraju godine ne može imati više od v.

25 ispravljena ocj. nauĉio i ispravio ocjenu Zašto bih se trudio? Ionako mi doĊe na isto! 3 5 5 2 5 5 zaklj.Zakljuĉna ocjena kao aritmetiĉka sredina Koliko je poticajna i pravedna? • marljiv uĉenik. izraţen strah od ispitnih situacija • ocjene iz pismenih provjera znanja: 3 5 5 2 5 5 • pisao “ispravak” za gradivo ih kojeg je dobio “lošu” ocjenu: 3 5 5 2 5 5 4 4. kao oznaka za 5 kvalitetu cjelokupnog znanja isprav. ocj. 5 4 zaključna ocjena kao aritmetička sredina zaklj. 5 4 • . ocj. kao da nije uĉio. ocj.

ocj. kao aritmetička sredina • nakon 3 zakljuĉio da mu je to garancija za 2 • ako pokuša ispraviti 1 moţe dobiti novu i smanjiti šanse za 2 • ne doĊe na “ispravak”.57 2 zaklj. kao isprav. uĉio.18 aritmetička sredina • uporan. ocj. 1 3 1 1 2 1 2 1. nauĉio svo gradivo za dobar • na kraju imaju istu zakljuĉnu ocjenu • Hoće li • samome sebi ubuduće postavljati više ciljeve? • više se truditi? • teţiti da ono što radi radi izvrsno? . ali donese ispriĉnicu • ima dovoljan. a nema elementarnih znanja iz polovice gradiva 1 3 1 1 2 1 2 zaklj. ocj.isprav. ocj. 3 3 3 3 3 2.

Dati jasne smjernice kriteriji ocjenjivanja – primjeri • Ne trebaju pogaĊati što se od njih oĉekuje • Jasno im je zašto su dobili ocjenu .

obrazloženje onoga što učenik već zna i što još mora naučiti 3.Glavni elementi provjeravanja • • • • • • • • • • • • • • 1. Postava standarda Specifikacija Primjer za svaki stupanj ocjene Kriterij: uvjeti za postizanje cilja 2. Upute Savjet što poduzeti na temelju povratne informacije Usmjerenje trenutne prakse na temelju rezultata . Povratna informacija Činjenice: kvaliteta znanja koju je učenik pokazao u usporedbi s ciljem Opis učinaka činjenice (rezultati/reakcija) Komentar: obrazloženi postignuti rezultati u usporedbi sa zacrtanim ciljem. Elementi vrjednovanja Vrjednovanje: sud na temelju činjenica i rezultata Nagrada/kazna: odreĎeni na temelju individualnog znanja 4.

Ukljuĉiti uĉenike u proces vrednovanja argumentirano samovrednovanje • Realnije vrednovanje svoga i tuĊeg postignuća  Osjećaj da je ocjena pravedna  Bolji odnos s profesorom i prema predmetu • Osjećaj kontrole nad vlastitim uspjehom Veća suradnja i motivacija za rad .

najbolje napreduju kad se prati i vrednuje njihov napredak • potrebna i objektivna povratna informacija o razini postignuća • svi naĉini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke • razliĉitoj djeci odgovaraju razliĉiti naĉini kombiniranje razliĉitih naĉina provjere znanja  cjelovita slika stvarnih mogućnosti i kvalitete znanja .

Primjer distribucije zahtjevne uĉiteljice koja kvalitetno pouĉava Zakljuĉne ocjene na kraju školske godine 35% 30% 29% 25% 24% 20% 15% 12% 10% 5% 4% 0% 1 2 3 4 5 31% .

• emocionalne(koje uzrokuje da se pojedinac plaši neuspjeha) • motivacijske utjecaje na ucenike(često je naglašena vanjska motivacija gdje su prije svega važne ocjene I želja za isticanjem iznad drugih) . (provjeravanje koje je usredotočeno na ciljeve na razini reprodukcije).Ocjenjivanje ima: • spoznajne utjecaje na ucenike.

OdreĎivanje kriterija svakog postignuca. 5. U slucaju bilo koje dvojbe o tome shvacaju li ucenici ili ne zašto je potrebno postici odreĎeno znanje i standarde. To im je potrebno obrazložiti. 4. Identificiranje predviĎenog postignuca. 2. 3. Posredovanje ceste i jasne povratne informacije vezane uz standard. Traženje različitih uzroka za lošije znanje i aktivnosti za unaprjeĎenje znanja . Posljedice dobro i loše obavljenog rada moraju biti jasno podastrte.8 koraka dobre povratne informacije 1. Odrediti standarde prije ocjenjivanja. Opis postupka ocjenjivanja i uzroka ocjenjivanja. 6. Identificiranje uzornih primjera i prezentacija izvora koje ucenici mogu upotrijebiti da i sami postignu uradak koji ce biti uzoran. Posredovanje povratnih informacija u tolikom broju koliko je potrebno da ucenici unaprijede svoj rad. 8. 7.

jer joj se daje neprikladan zadatak. Nije dobro da joj ja govorim kako joj u školi dobro ide. Ona to želi čuti od svog nastavnika. . Mislim da nije uvijek njena greška kad ne uradi zadatak.Nikako nisam mogao uvjeriti nastavnicu Sanelu da moje dijete žudi za pohvalom.

Hvala na pažnji! .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->