Professional Documents
Culture Documents
RAZLIKUJEMO
Provjeravanje znanja Ocjenjivanje znanja
POVRATNA INFORMACIJA
KONANO VREDNOVANJE
Ciljevi koji su ishodite za planiranje nastave, istovremeno predstavljaju i kriterije provjeravanja i ocjenjivanja.
CILJEVI Naglasak je na tome ta e nastavnik da radi Opis namjere uenja Naglasak na mogunostima za uenje Ukljuuje procjenu koliine koja moe da se naui u datom vremenu Formuliraju se u obliku glagolskih imenica (razvijanje, osposobljavanje)
ISHODI Naglasak na tome ta e uenik da radi Opis rezultata uenja Naglasak je na tome kako se naueno koristi Zahtijeva fleksibilno odreivanje vremena prema definiranoj koliini Formuliu se kao aktivni glagoli (zna,koristi,razumije)
brojano = razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u kvantitativne (brojane) vrijednosti ocjena = dogovorena oznaka za odreenu kvalitetu znanja
opisno = opisano to i kako zna/ne zna ili umije/ne umije uenik (kvalitativna analiza)
- testovi (standardizirani)
- pisanje eseja - praktini zadaci
tradicionalno
- promatranje i biljeenje
- dijagnostiki upitnici (ek liste i skale procjene) - razgovor uenika i nastavnika
UITELJ PROVJERAVA
Ciljevi ocjenjivanja
USPOREIVATI I OTKRITI TO NE MOGU I NE ZNAJU
- vrednovati u odnosu na jedinstveni kriterij koji se primjenjuje neovisno o osobinama uenika, okolnostima rada i osobinama uitelja mogue usporeivanje uenika
2) INDIVIDUALIZACIJA - voditi rauna o osobinama uenika, okolnostima rada i uenikovom relativnom napretku poticaj na kvalitetniji rad
djelomino suprotstavljeni ne moemo ih u potpunoti ispuniti
vjetim kombiniranjem postupaka moemo u dovoljnoj mjeri udovoljiti i jednom i drugom u zadovoljavajuoj mjeri postii krajnje ciljeve ocjenjivanja
- procjena ishoda uenja / pouavanja - govori o kvaliteti znanja nakon poduke i kvaliteti poduke - na kraju obrazovnog razdoblja ili obrade nastavne cjeline
FORMATIVNO VREDNOVANJE
- procjena kvalitete procesa uenja/pouavanja - govori o predznanju ili znanju tokom dijela poduke
Sumativno vrednovanje
kognitivno podruje
dominira u tradicionalnim kolama
kampanjsko uenje orijentacija na ocjenu, umjesto na znanje
Kampanjsko uenje
poticajnije su este i kratke provjere nego duge i rijetke uenici redovitije i bolje ue kad znaju da e biti provjeravani i ocjenjivani
- ee provjeravanje i ocjenjivanje
- vea individualizacija pristupa
Hiperinflacija odlikaa !?
USPOREDBA OPEG USPJEHA UENIKA SA I BEZ ODGOJNIH PREDMETA 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 1
33% 30% 20% 20% 13% 4% 0% 2 bez odgoja 3 4 svi predm eti 5 24%
34%
22%
45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 0% II. 1% III. IV. V. VI. VII. 7% 20% 14% 26%
41%
VIII.
iz razreda u razred sve manji postotak uspjenih, a sve vei postotak neuspjenih uenika
65%
-1
-2
-3
-4
samo 1 uenik postigao isti (odlian) uspjeh (daroviti uenik) svi ostali postigli loije rezultate: 65% postiglo je opi uspjeh slabiji za 1 ocjenu, 18% za 2 ocjene, a po 6 % (po 1 uenik) za 3 i 4 ocjene (2 i 1)
UsporedbaOPEG USPJEHA UENIKA NAuenika na kraju 8.RrU i na USPOREDBA opeg uspjeha KRAJU 8. R I NA 1. POLUGODITU 1. STRUKOVNIM KOLAMA VIEG UPISNOG PRAGA polugoditu 1. r strukovnih kola
45% 40% 35% 41%
velik broj djece ne 35% zavri srednju k. 30% 7,8% fakultetski 25% obrazovanih
20% 15% 10% 5% 12%
12%
0% 0%
-1
-2
-3
-4
od njih 11 samo 2 uenika postigla isti uspjeh svi ostali su postigli loije rezultate: 35% postiglo je opi uspjeh slabiji za 1 ocjenu, 41% za 3, a 12 % za 4 ocjene
20% profesionalaca
slab k. uspjeh
odlini i vrlodobri
ljudi koji sami sobom upravljaju sami djeluju sami ue sami sebe motiviraju USPJENI UENICI
rezultat mora biti odreen veliinom onoga to se mjeri mjerni instrument ne bi smio utjecati na rezultat ocjena bi morala biti odreena uenikovim znanjem
ne osobinama uitelja, uenika tehnike mjerenja
ISTRAIVANJA
ocjene su neobjektivne: razliiti profesori daju razliite ocjene za ista iskazana znanja ocjenjivai su i nedosljedni: ne slau se sami sa sobom (iste pismene provjere e nakon ocijeniti godinu dana drugaije)
VANO JE DA DIJETE DOBIJE ZASLUENU OCJENU
Uzroci pogreaka
kod ocjenjivanja
uitelj u ulozi i instrumenta i mjerioca definira znaenje ocjene definira to mjeri i kriterije (kako uenik treba odgovoriti da bi dobio odgovarajuu ocjenu) 5 5 5 brojano ista ocjena ima razliito znaenje kod: razliitih uitelja istog uitelja ovisno o ueniku i raspoloenju uitelja (spontano mijenjaju kriterije ocjenjivanja i predmete mjerenja)
ocjena odreena utjecajem velikog broja faktora koji se odnose na uitelja uenika tehniku ispitivanja
krivulja nagnuta prema slabijim ocjenama kriterij previsok - veina ne moe udovoljiti
45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%
42%
27% 23%
8% 0% 1 2 3 4 5
Rezultat vrednovanja govori o kvaliteti uenja i pouavanja uspjeh uenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave vrednovanje pokae da dio gradiva nije kvalitetno usvojen
dodatno obraditi nakon toga ponoviti vrednovanje s novim materijalima
42%
27% 23%
8% 0% 1 2 3 4 5
7-10% uenika neuspjeno zbog razloga van kole 20% uenika neuspjeno zbog neodgovarajueg stila pouavanja (i vrednovanja)
ZAKLJUNE OCJENE UENIKA na polugoditu .... 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%
42%
24%
25%
9% 0% 1 2 3 4 5
35%
35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%
23%
19% 13% 9%
ima najmanje prosjenih ocjena uitelj loe razlikuje znanja oko prosjeka osim znanja na ocjenu utjee jo neto (dva predmeta mjerenja)
negativan stav prema ocjenjivanju ee ekstremne ocjene - brane se od optereujue aktivnosti (najtee napraviti razliku meu odgovorima srednje kvalitete)
ispitivanje znanja i ocjena ne smiju biti sredstvo discipliniranja,ve iskljuivo povratna informacija o kvaliteti postignua
nakon seminara tanije ocjenjivanje efekti se izgube nakon nekog vremena povremeno ponavljati naueno
Najvaniji
to ee ispitivati i ocjenjivati
vei broj mjerenja manja pogreka mjerenja poticajnije su este i kratke provjere nego duge i rijetke redovitije i bolje ue kad znaju da e biti provjeravani i ocjenjivani
na vrijeme dobije informaciju u kvaliteti znanja familijariziranje s ispitnim situacijama manji strah i stres
Dugotrajno sjedenje je izvor stresa - Mozak treba kisik. Pri sjedenju je slabija cirkulacija.
Due ekamo na odgovor kod djece od koje vie oekujemo. to vie oekujemo od djece vie dobivamo. Nii razredi: uitelji na odgovor ekaju u pravilu 0,9 sek.
Viestruke inteligencije
Komentirati ocjenu.
konkretno rei / napisati to je dobro i na emu treba raditi
Tano zna to je dobro, a to loe bolje napredovanje I odlian uenik moe jo bolje.
Negativno ocijenjen je napravio neto dobro (djelomian osjeaj uspjeha).
Aktivnost
Razmiljanje Povezivanje
uenik na polugoditu ima zakljuenu ocjenu dobar ako na kraju godine ne moe imati vie od v. dobar
NEE BITI SPREMAN uloiti napor potreban za ODLINE rezultate? (uit e onoliko koliko treba za 4)
5 5 2 5 5
zaklj. ocj. kao da nije uio, nauio i ispravio ocjenu Zato bih se trudio? Ionako mi doe na isto! 3 5 5 2 5 5 zaklj. ocj. kao oznaka za 5 kvalitetu cjelokupnog znanja isprav. ocj. 5 4
isprav. ocj.
1 3 1 1 2 1 2 1,57 2
nakon 3 zakljuio da mu je to garancija za 2 ako pokua ispraviti 1 moe dobiti novu i smanjiti anse za 2 ne doe na ispravak, ali donese isprinicu ima dovoljan, a nema elementarnih znanja iz polovice gradiva 1 3 1 1 2 1 2 zaklj. ocj. kao isprav. ocj. 3 3 3 3 3 2,18 aritmetika sredina
uporan, uio, nauio svo gradivo za dobar na kraju imaju istu zakljunu ocjenu
Hoe li
samome sebi ubudue postavljati vie ciljeve? vie se truditi? teiti da ono to radi radi izvrsno?
1. Postava standarda Specifikacija Primjer za svaki stupanj ocjene Kriterij: uvjeti za postizanje cilja 2. Povratna informacija injenice: kvaliteta znanja koju je uenik pokazao u usporedbi s ciljem Opis uinaka injenice (rezultati/reakcija) Komentar: obrazloeni postignuti rezultati u usporedbi sa zacrtanim ciljem; obrazloenje onoga to uenik ve zna i to jo mora nauiti 3. Elementi vrjednovanja Vrjednovanje: sud na temelju injenica i rezultata Nagrada/kazna: odreeni na temelju individualnog znanja 4. Upute Savjet to poduzeti na temelju povratne informacije Usmjerenje trenutne prakse na temelju rezultata
Bolji odnos s profesorom i prema predmetu Osjeaj kontrole nad vlastitim uspjehom
Vea suradnja i motivacija za rad
potrebna i objektivna povratna informacija o razini postignua svi naini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke
razliitoj djeci odgovaraju razliiti naini
kombiniranje razliitih naina provjere znanja cjelovita slika stvarnih mogunosti i kvalitete znanja
Ocjenjivanje ima:
spoznajne utjecaje na ucenike, (provjeravanje koje je usredotoeno na ciljeve na razini reprodukcije). emocionalne(koje uzrokuje da se pojedinac plai neuspjeha) motivacijske utjecaje na ucenike(esto je naglaena vanjska motivacija gdje su prije svega vane ocjene I elja za isticanjem iznad drugih)
Nikako nisam mogao uvjeriti nastavnicu Sanelu da moje dijete udi za pohvalom. Nije dobro da joj ja govorim kako joj u koli dobro ide. Ona to eli uti od svog nastavnika. Mislim da nije uvijek njena greka kad ne uradi zadatak, jer joj se daje neprikladan zadatak.
Hvala na panji!