Ladislav Bognar, Milan Matijevi

DIDAKTIKA

1. POGLAVLJE: TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA

1.1. TEORIJSKI PRISTUPI1 Didaktika je pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Danas postoje razliiti, a esto i opreni, didaktiki koncepti, to je uvjetovano razliitim teorijskim polazitima, razvojem znanosti na koje se oslanja didaktika, ali i postojanjem razliitih rjeenja u praksi, ije je uopavanje didaktika. Sociocentriki i pedocentriki pristup, znanstveni, umjetniki i radni pristup, adaptibilni i emancipacijski pristup, sustavni i kreativni pristup, samo su neke od mnogobrojnih meusobno suprotstavljenih didaktikih koncepcija, koje imaju vrlo razliite reperkusije na praktino izvoenje odgojno-obrazovnog procesa. Koncepcija za koju se odluuju autori ovog rada didaktiku shvaa kao teoriju i odgojnog i obrazovnog procesa. Odgoj i obrazovanje se shvaaju kao dvije strane jedinstvenog procesa. Oni imaju svoje specifinosti, pa se obrazovanje ne moe svesti na odgoj, a ni odgoj na obrazovanje, ali se provode u sklopu jedinstvenog procesa.

Ovaj dio sam skratila, tj. prepisala iz saetka u knjizi jer mislim da za ispit nije bitno ii detaljno u te pristupe.

1.2. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE Definicija didaktike - didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa - ima svoj opi i posebni dio: opi dio bavi se antropoloko-psiholokim i socijalno-kulturnim uvjetima o-o procesa poseban dio bavi se uim didaktikim pitanjima kojima pripadaju cilj i zadaci o-o procesa, sadraji i aktivnosti, dinamika o-o procesa, socijalni oblici i o-o ekologija i mediji te o-o klima i komunikacija - podjela didaktike na specijalne didaktike ili metodike, i to metodiku odgoja i metodiku obrazovanja metodika odgoja se odnosi na metodiku egzistencijalnog odgoja, metodiku socijalnog odgoja i metodiku humanistikog odgoja metodika obrazovanja se odnosi na metodiku znanstvenog obrazovanja, metodiku umjetnikog obrazovanja i metodiku tehnolokog obrazovanja - pedagogija se bavi fenomenom odgoja i obrazovanja na vioj teorijskoj razini i tu problematiku zahvaa mnogo ire i kompleksnije od didaktike - s obzirom na mjesto provedbe odgoja i obrazovanja razlikujemo institucionalnu i izvaninstitucionalnu pedagogiju institucionalnu pedagogiju ine predkolska, kolska i visokokolska, te specijalna i domska pedagogija izvaninstitucionalnu ine obiteljska ped. i ped. slobodnog vremena Gdje je u tome mjesto didaktici? - didaktika je dio kolske pedagogije koju jo ine teorija kole, problematika permanentnog osposobljavanja nastavnika i ostalih radnika kole, problematika suradnje s roditeljima itd. - didaktika prouava odgojno obrazovni proces u njegovim razliitim oblicima, to je osnovna djelatnost kole, pa moemo konstatirati da je ona najvaniji dio kolske ped. - u didaktikom konceptu koji zagovaraju autori zauzumaju se za pluralistiki pristup, obrazlaui i razliite teorijske pristupe i razliita rjeenja u praksi, uz istovremen kritiki odmak, te nuenje vlastitih rjeenja 3

Metodika odgoja - vano je shvaanje pojma odgoja - autori odgoj shvaaju kao meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne ljudske potrebe, uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi odgoj tako ima svoj individulni aspekt (zadovoljavanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba), ali i svoj drutveni aspekt (ostvaruje se egzistencijalnim, drutvenim i humanistikim odgojem) metodika egzistencijalnog odgoja, metodika socijalnog odgoja...

Metodika obrazovanja - obrazovanje zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca aktivnim usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih i civilizacijskih dostignua - metodika znanstvenog podruja bavi se svim znanostima iz procesa obrazovanja prirodne znanosti, drutvene znanosti, ali i matematika i informatika koje su elementi znanstvenog jezika koji se koristi u svim znanostima - metodika umjetnikog podruja bavi se primjenom razliitih grana umjetnosti u obrazovanju, razvojem umjetnikog stvaralatva i ovladavanjem umjetnikim jezikom - metodika tehnolokog podruja polazi od tehnolokih dostignua, te od kineziolokih spoznaja, s jedne strane, i interesa uenika za odreene radne i tjelesne aktivnosti, s druge strane

Odgojno-obrazovni proces - odgojno-obrazovni proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja

- u didaktici se jo koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti koje su takoer odgojno-obrazovni proces - nastavne aktivnosti prema kriteriju obvezatnosti: redovna (namijenjena svim uenicima), izborna (okrenuta interesima uenika) i fakultativna nastava prema duini trajanja: nastava po epohama (u duem razdoblju realizira se iskljuivo jedan sadraj, npr. iz povijesti, a poslije toga due vrijeme neki drugi sadraj, npr. iz zemljopisa), teajna nastava (u nekom kraem vremenu se realizira neki sadraj ili aktivnost), mikronastava (krae vrijeme se intenzivno radi na svladavanju nekih vjetina ili stjecanju znanja) prema mjestu odravanja: uionika, izvanuionika i nastava na daljinu - izvannastavne aktivnosti mogu se podijeliti na kolske i izvankolske

Subjekti odgojno-obrazovnog procesa - o-o proces ine ljudi koji su osnovni pokretai, nosioci i ralizatori procesa to su nastavnici, uenici i roditelji - o-o proces postoji zbog uenika, bez ijeg aktivnog sudjelovanja u svim etapama i aspektima o-o procesa odgoj i obrazovanje nisu mogui - meutim, ueniku je potrebna i pomo starijih vanu ulogu ima nastavnik kao voditelji organizator o-o procesa, jer poznaje pedagogiju, didaktiku i metodike u kojima je sustavno ljudsko iskustvo u vjetini odgajanja i obrazovanja, te roditelj, ija je uloga naglaenija to je uenik mlai.

2. POGLAVLJE: POVIJESNI I SUVREMENI DIDAKTIKI SUSTAVI

2.1. RAZREDNO-SATNI SUSTAV I KOLA BEZ RAZREDA Poetkom 17. st. pojavljuje se neto vei ineres za kolovanje mladih, jaa i spoznaja o korisnosti obrazovanja. Tomu je pridonio i nagli razvoj manufakturne proizvodnje. Smatra se da su dravice Weimar (1619) i Gotha (1642) prve uvele obvezno kolovanje za svu muku i ensku djecu. U dravici Gotha izraen je jedan od prvih nastavnih planova za obveznu kolu, prema kojem je kolska godina trajala 10 mjeseci, a tjedna satnica nastave od 9 do 12 te od 13 do 16 sati. Uz nastavni plan, nastava se u kolama poinje izvoditi po grupama, to e postupno prerasti u razredno-predmetno-satni sustav koji, uz odreene izmjene, postoji do danas.

Komenskyjev razredno-satni sustav - konstruiranje toga sustava usko je vezano za ivot i rad velikog ekog pedagoga Jana Amosa Komenskog osnovne ideje raz-pred-satnog sustava iznio je u Velikoj didaktici zauzima se za osnovnu kolu koja traje 6 godina (6-12), a u kojoj se nastava odrava na materinjem jeziku te koja treba biti opeobrazovna i obavezna za djeake i djevojice zagovara kolu s jasno odreenim poetkom, te planom rada za godinu, mjesec, tjedan i svaki dan; za svaki sat treba odrediti zadatke kako bi se uenici mogli dovesti do cilja nastavu treba prilagoditi dj. prirodi i mogunostima, izbjegavajui pritom svaku prisilu - svojim uenjem o koli, svojim udbenicima, kolskoj godini Komensky je sistematizirao dotadanje spoznaje o koli i nastavi te udario nastavne temelje razredno-predmetno-satnom sustavu - u toku 18. i u prvoj pol. 19. st. njegovo uenje je potisnuto i gotovo sasvim zaboravljeno - poznati pedagozi su se bavili pitanjima cilja odgoja i poloajem djeteta u nastavi, a dosta je uinjeno na irenju osnovnih kola po tadanjim europskim dravicama

- u to doba djeluje i poznati filozof i pedagog J. J. Rousseau on je ponovno aktualizirao znaenje djeje prirode za odgojno djelovanje; odgajatelj je duan stvarati to povoljnije okolnosti za razvoj djeteta; odgajaju priroda, ljudi i stvari; njegovo pedagoko uenje izraeno u djelu Emil ili o odgoju

Dalton-plan i Winnetka-plan - kao didaktiki koncepti pokuali su prilagoditi nastavu sposobnostima i interesima svakog djeteta, te da se prevladaju nedostaci raz-pred-satnog sustava - povezuje ih ideja o ekstremnoj individualizaciji procesa uenja u nastavi i briga za neovisno napredovanje svakog djeteta - Dalton-plan kao didaktiki koncept razvila je 1920. godine Helen Parkhurst u Daltonu naputa se frontalna nastava u radu s djecom starijom od 9 godina; uenicima se prua mogunost da biraju jednu od triju razina programa, a svaki uenik radi prema vlastitim mogunostima i tempu; program je podijeljen na mjesene i tjedne radne zadatke; uenici dobivaju pismene naloge s detaljnim uputama za samostalan rad; uionice pretvorene u radne sobe i laboratorije; nema razrednih uitelja, ve rad po sobama nadziru i pomau predmetni nastavnici ako je neki uenik prije kraja mjeseca zavrio svoje zadatke, moe odmah preuzeti nove uenik je u pojedinim predmetima na razini razliitih razreda(kola bez razreda) glavne prednosti: poveana aktivnost uenika, sloboda rada i individualizacija uenja te razvijanje odgovornosti svakog uenika za vlastito napredovanje uoene su i odreene slabosti koje su se posebno manifestirale u zanemarivanju odgojne uloge uenikog kolektiva te individualistikom odgoju koji je rezultat pretjerivanja sa samostalnim uenjem iz knjiga - Winetka-plan nazvan je po gradiu Winetka u SAD-u u kojem je Carleton Washburne utemeljio originalan koncept rada u koli polazi od pretpostavke da rad u koli treba prilagoditi razvitku uenika, omoguujui im da proive deji ivot; svaki uenik treba napredovati svojim tempom te razvijati vlastite sposobnosti i sklonosti, uz minimalan program odreen za svaki razrd 7

 za razliku od Dalton-plana, uenici u ovom sustavu rade i kolektivno (3 sata dnevno radi se individualno, a 2 sata kolektivno) na program sljedeeg razreda, u cjelini ili u dijelovima, moe svaki uenik prijei u svako doba kolske godine

Jena-plan - Peter Petersen (u njemakom gradu Jeni) je uoio nedostatke razredno-satnog i predmetnog sustava i kreirao je ped. koncept kolske organizacije poznat kao Jena-plan uzor za ureenje kolske zajednice je obitelj; u obitelji se dijete udobno osjea i prirodno razvija, pa tako treba urediti i kolu; u kolama se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue; zajednitvo se postie formiranjem grupa djece razliite dobi; svaka grupa ima jednog voditelja; nastoje se zaposliti i roditelji kao pomagai u organizaciji sveanosti, izleta i svih drugih djelatnosti kole i kolske prostorije su ureene po uzoru na obiteljski dom nema klupa poredanih za sjedenje u potiljak, ve su tu brojni stolii, stolovi i leajevi koje djeca rasporeuju prema vlastitoj elji i potrebama stjecanje znanja nije primaran pedagoki cilj, ali se i tome pridaje odreena pozornost znanje se stjee uenjem prema vlastitom interesu i mogunostima; razvija se sposobnost samostalnog uenja i metoda istraivanja velika pozornost se posveuje igri ona je vaan aspekt djejeg ivota jer omoguuje kreativno potvrivanje i druenje; to nije odmor ve prilika da se dijete prepusti vlastitoj fantaziji i kreativnosti napredovnja i aktivnosti djece prate se uz neposredne kontakte roditelja i voditelja djece, te u obliku izvjetaja tako se bez predmetno-satnog i razrednog sustava stvaraju uvjeti za neposredan kontakt djece sa stvarnou te za spontan i prirodan razvoj i uenje

Summerhillski model - A. S. Neil (1921.) - voen idejom da stvori kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli djeci se nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete da su prihvaena Neil smatra da je dijete po prirodi mudro i realno; ako mu se omogui da bude samostalno, ono e se razviti najvie to moe pohaanje nastave nije obavezno; raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati samo nastavnici s djecom od 7 do 9 godina radi jedan uitelj; za stariju djecu nastavu organizira nekoliko uitelja, a svaki uvodi dva predmeta nastava se odrava od 9 do 13 sati; poslijepodne je slobodno, a veernji sati ispunjeni zanimljivim aktivnostima uenje je podreeno igri i slobodnom radu ambicioznija djeca se opredjeljuju za pripremanje prijemnog ispita za koled Summerhillsku kolu, dakle, karakteriziraju sloboda, igra, samoupravljanje, ljubav, prihvaanje, povjerenje i potovanje linosti te koedukacija kola koja to jest i nije objektivizirana kritika svih drugih kola utemeljenih na bubanju iz brojnih knjiga i na tisuama nastavnih sati kojih se uenici ne mogu sjetiti ili ih se nerado sjeaju

kola bez razreda - bitno obiljeje osnovnih kola u SAD-u je tenja za individualizacijom uenja u koli - zagovornici tog pedagokog koncepta nude model kole bez razreda - pretee kole bez razreda su Dalton- i Winetka-plan, te Pueblo-plan iz 1894. koji se smatra prvim sustavom individualizacije kolske nastave grupe uenika vodi jedan uitelj, ali uenici jedne grupe prouavaju razliite stupnjeve o-o programa

 kada dou u kolu, ako su savladali 80-85% odreene cjeline, uenici mogu poeti s drugim dijelom programa razredi postoje samo kao orijentacija, a ne kao neto to strogo odreuje uenikovo napredovanje uenik prouava dijelove programa koje omoguuju njegova predznanja, odnosno opi razvoj, a ne kronoloka dob uionice i kabineti prilagoeni su samostalnom radu, istraivanju i analiziranju uitelj osigurava planove i programe pojedinim uenicima, stvara uvjete za rad, osigurava potrebna nastavna sredstva, potie uenike...

2.2. PREDMETNO-SATNI SUSTAV I SKUPNA NASTAVA - predmetno-satni sustav je doivio niz promjena vezanih za unutarnju strukturu, te za nain izbora i rasporeda sadraja uenja - najsnaniji peat na unutarnju strukturu nastavnog sata ostavili su svakako J. F. Herbart i njegov sljedbenik T. Ziller

Herbartizam i nastavni sat - Herbartova didaktika, oznaena kao intelektualistika, potisnula je s pedagoke scene ideje Rousseaua i Pestalozzija sredinje mjesto zauzima teorija nastave koja poiva na tzv. formalnim stupnjevima nastavni proces artikulirao na 4 stupnja: 1. jasnoa (upoznavanje pojedinanoga zornou) 2. asocijacija (novonaueni sadraji udruuju se sa starima) 3. sustav (povezivanje pojedinih spoznaja u cjelinu) 4. metoda (uvjebavanje i praktina primjena)

10

- Ziller ralanjuje nastavu na najmanje metodike jedinice koje ispunjavaju nastavni sat, a svaka metodska jedinica obrauje se u 5 formalnih stupnjeva: 1. analiza (priprema za uenje) 2. sinteza (povezivanje novog i starog) 3. asocijacija (novo se usporeuje sa starim, uz isticanje zajednikog) 4. sustav (omoguava daljnje objanjenje pojmova) 5. metoda (primjena novog u rjeavanju konkretnih zadataka)

Didaktiki koncepti koncentracije nastave nastojanja za koncentracijom sadraja uenja u neke logine cjeline - naziv koncentracija nastave potjee od Zillera koji je njime elio oznaiti sva nastojanja za prevladavanjem postojee ekscentrinosti u nastavi - sistematizirajui pokuaje za koncentraciju nastave, P. imlea navodi 13 razliitih rjeenja: 1. stvarna koncentracija uspostavljanje stvarnih veza izmeu razliitih predmeta 2. personalna konc. sustav rada razrednih uitelja koji imaju uvid u sadraje svih predmeta i koji mogu svakodnevno koordinirati i korelirati sadraje tih predmeta 3. idejna konc.- nastojanje oko neke glavne ideje vodilje koncentriraju svi nast. Sadraji i sve aktivnosti i koreliraju s njome 4. psiholoka konc. eli pobuditi sve interese i pokrenuti svu psihiku aktivnost uenika, kako bi meusobno povezivanje sadraja dovelo do jedinstva svijesti uenika 5. etika konc. nastojanje da se svi predmeti usmjere prema jedinstvu moralno-etikog htijenja i djelovanja 6. subjektivna konc. vodi jedinstvu uenikove svijesti, sjedinjavanju steenih spoznaja u svijesti subjekata (uenika) 7. objektivna konc. koncentracija sadraja u nastavnim programima i udbenicima 8. hegemonijska ili tiranska konc. koncentracija kod koje odreeni predmet toliko dominira nad svim ostalim predmetima da mu se svi ostali podinjavaju

11

9. sukcesivna konc. oznaava takvu koncentraciju u nastavi kod koje se u vodstvu naizmjenino mijenjaju razliiti predmeti, te tako jedan predmet za drugim zauzima centralni poloaj u nastavi 10. enciklopedijska konc. trai spajanje sadraja unutar jednog predmeta, ali i spajanje srodnih dijelova razliitih predmeta 11. kirurka ili subtrahirajua konc. ide za tim da se odbace svi dijeovi programa raznih predmeta koji se niim ne mogu povezati 12. metodika konc. koncentracija koju predmetni nastavnici istog razreda provode tako da se na sjednici razrednog vijea stalno i esto dogovaraju o nainu povezivanja sadraja razliitih predmeta, kao i o oblicima rada i o metodskim postupcima 13. konfuzna korelacija. neuspjeli pokuaji da se pri obradi neke nastavne sekvence iz jednog predmeta uz to poveu svi ostali predmeti - u nastojanju da se postigne stvarna koncentracija, danas pribjegavamo personalnoj i idejnoj koncentraciji, subjektivnoj i objektivnoj te enciklopedijskoj i metodikoj koncentraciji

Didaktiki koncepti skupne nastave - prikazani didaktiki koncepti koncentracije nastave pretee su skupne nastave - psihologizam i pedocentrizam, kao teorijski koncepti i shvaanja u prihologiji i pedagogiji, svakako su pridonijeli pojavi skupne nastave zagovara se naputanje znanstvenog rasporeivanja sadraja u predmete prednost se daje takvom rasporedu nastavnih sadraja da se potuje psiha djeteta - E. Key, jedna od pobornica pedocentrizma, zahtijeva da tradicionalna forma odgoja zamijeni prirodni odgoj koji dijete preputa njegovom slobodnom razvoju njena knjiga Stoljee djeteta naznaila ped. orijentaciju na dijete - utjecaj: Haeckelov biogenetski zakon predmetni sustav nastave ne odgovara prirodi djeteta Berthold Otto jedan od prvih zagovornika i utemeljitelja skupne nastave (Gesamtunterricht) slobodan skupni rad uenika s nastavnicima i roditeljima

12

2.3. FRONTALNO, GRUPNO I INDIVIDUALNO POUAVANJE - u proteklim stoljeima su se iskuavali razliiti sustavi s obzirom na broj uenika koji su istovremeno pouavani (npr. Komensky je smatrao da jedan uitelj treba pouavati istodobno 100 i vie uenika...)

Bell-Lancasterov sustav - otprilike istodobno na dva kraja svijeta A. Bell u Indiji i J. Lancaster u Engleskoj ponudili uiteljima novi didaktiki sustav koji je ubrzo prihvaen Bell tzv. monitorni sustav, tj. meusobno pouavanje uenika u sklopu kolske nastave (uitelj pouava najbolje, a onda oni pouavaju slabije uenike) Lancaster sustav uzajamnog pomaganja uenicima u kolama za siromanu djecu; ubrzo prihvatilo stotinjak kola u Engleskoj - nisu radili zajedno, ali se sustav spominje kao Bell-Lancasterov

Slobodni rad po grupama R. Cousineta - i Roger Cousinet traio je u grupnom radu djece nain prevladavanja nedostataka razredno-predmetno-satnog sustava polazi od psiholokih spoznaja o promjenama u razvoju djece od 9. do 12. godine ivota do tada je dijete vie zainteresirano za predmete nego za osobe oko sebe smatrao da je to tetno zanemariti pri modeliranju nastavnog procesa, odnosno ukupnog kolskog ivota cjelokupan kolski rad djece od 9 i vie godina orijentiran je na slobodni grupni rad (najpogodnije su grupe od 25-30 uenika) 2 osnovna principa: slobodno grupiranje djece u grupe i slobodan izbor sadraja grupnog rada uitelj priprema materijal i omoguava uvjete rada ne postoji obvezan nastavni plan i program 13

Individualizirana nastava R. Dottrensa - Robert Dottrens, vicarski pedagog model nastave koji karakterizira naglaena briga za napredovanjem svakog pojedinog uenika individualizirana nastava uz pomo nastavnih listia oslanja se na 2 bitne ideje: individualnu slobodu i rad prema dobi uenika omoguiti svakom ueniku da radi onako kako njemu odgovara to je sredstvo za osiguranje djetetovog normalnog ivota konani cilj nije samo stjecanje znanja, ve i stvaranje mogunosti i buenje elje da se nastavi obogaivanje vlastite kulture - svaki nastavnik prema vlastitoj zamisli organizira rad s nastavnim listiima - individualizacija se obino odvija nakon frontalne (kolektivne) nastave

2.4. UMJETNIKI I RADNI ODGOJ U KOLI - stara kola (herbartovska) naglaena orijentacija prema intelektualnom razvoju (intelektualizam) te naglaeno isticanje materijalnih zadataka nastave (didaktiki materijalizam) dominiraju represivne metode i zanemaruje prirodan razvoj djeteta - kao kritika javlja se sredinom 19. st. pokret za umjetniki odgoj, nova kola, obiljeena raznovrsnim aktivnostima uenika (aktivna, radna kola)

Pokret za umjetniki odgoj - prve ideje od J. Ruskina iz Engleske, procvat doivio u Njemakoj uz angairanje A. Lichtwarrka i F. Avenariusa - ostavili odreene peate na unutarnju organizaciju i koncepciju kole 14

 umjetniki odgoj dobio tretman posebnog podruja u stvaralatvu, a dolo se i do objanjenja potreba i mogunosti djejeg umjetnikog stvaralatva

Pokret radne kole takoer kao rezultat trai organizacijsko rjeenje za prevladavanje slabosti stare kole - G. Kerschensteiner manualni rad temelj svakog valjanog obrazovanja - H. Gaudig zagovarao koncept radne kole slobodne duhovne djelatnosti kola koja se ne oslanja samo na fiziki rad, ve se treba orijentirati na samostalan rad uenika ime god se oni bavili - kasnije radna kola poprimila razliita organizacijska rjeenja (koncept jedinstvenog rada kole u bivem Sovjetskom savezu, sustav rada M. Montessori, Deweyjev pedagoki instrumentalizam i pragmatizam u Americi...)

2.5 NEKI CJELOVITI PROJEKTI I SUSTAVI NOVE KOLE Projekt-metoda - John Dewey, SAD osnovne djeje interese i potrebe ne moe zadovoljiti kola u kojoj su u prvom planu nastavni predmeti i rad grupe, a ne uenik (pojedinac) - dalje razvio W. H. Kilpatrick izloio koncept nastavnog rada po projektima 4 vrste projekata: projekti oblikovanja, prjekti estetskog doivljavanja, projekti rjeavanja problema, projekti uvjebavanja vjetina uenici prema interesima rade na odreenom projektu u grupi taj rad ima ove osnovne faze:1. zajedniko postavljanje problema 2. iznoenje pretpostavki za rjeavanje problema 3. izrada plana za rjeavanje problema 15

4. izvoenje rada prema definiranom planu 5. izvoenje zakljuka 6. primjena zakljuka u praktinom ivotu - pridonosi razvoju individualnih sposobnosti svakog uenika te njegovoj socijalizaciji

Montessori-sustav - pedagogija M. Montessori temelji se na znanstv. promatranju spontanog uenja djece, poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na potivanju djetetove osobnosti i individualnosti temeljno naelo je pomoi dijetetu u svim razdobljima, od roenja nadalje, u tjelesnom, umnom i duevnom odrastanju, da bi se ono moglo razviti u neovisnog, slobodnog i samostalnog ovjeka slobodni rad temelj je Montessori pedagogije nema znaajnog poetka nastave nego djeca ulaze u razred kad je predvien poetak nastave i poinju s radom prema vlastitom izboru (to moe biti itanje knjige, rjeavanje matematikih zadataka ali i zalijevanje cvijea, hranjenje ivotinja ili slikanje slike) za djecu vano opaanje stvari preko osjetila

Waldorfska kola Prva waldorfska kola otvorena je 1919. u Stuttgartu. Ova kola je za poetak uzimala djecu radnika a kasnije i svu ostalu djecu. Nakon toga otvorene su mnoge kole diljem svijeta, najvie u Europi. Steiner je prilikom utemeljivanja kole ustrajao na tome da ona mora biti otvorena za svu djecu, da nastavnici imaju puni nadzor nad odgojnim metodama, te da su u najmanjoj moguoj mjeri ovisni o utjecaju drave i raznih tvrtki. Ime ove metode i potjee iz naziva tvornice Waldorf , a ovaj skraeni izraz esto se kolokvijalno koristi za naziv ovog obrazovanja.

16

Ova pedagogija zauzima posve drugaije stajalite od klasine pedagogije, ije se metode primjenjuju u dravnim vrtiima i kolama. Glavni cilj ove pedagoke metode je tenja za usklaivanjem djetetovog duhovnog i zemaljskog dijela, kroz mnogo veu slobodu u odgoju. Njemu se pristupa kao pojedincu iji se razum, emocije, i htijenje nastoje oplemeniti i razviti kao cjelovito bie. Steeno znanje se ne provjerava pismenim i usmenim ispitivanjem i ne vrednuje se brojanim ocjenjivanjem, ve waldorfski uitelj djecu ocjenjuje pismeno, na kraju svake kolske godine. U ovoj koli nema ni ponavljanja razreda. Odgoj i nastava se ne razlau na teoriju i praksu, zbog ega nema odvojenog uenja zasebnih predmeta, ve se nastava odvija po takozvanim epohama: jedan predmet ili tema se obrauju dvaput godinje, u trajanju od tri do etiri tjedna. U waldorfskoj privatnoj koli jedan uitelj prati djecu svih osam godina kolovanja, koje je ukupno podijeljeno u 12 razreda. Ovo kolstvo objedinjuje osnovnu i srednju kolu zajedno. Ostale etiri godine pohaa se predmetna nastava. Uenici koji ele maturirati pohaaju poseban trinaesti razred, koji je priprema za dravnu maturu van waldorfske kole. Posebna pozornost posveuje se godinjim dobima i obiljeavanju kranskih blagdana,. Religija proima svakodnevan waldorfski odgoj. Nastoji se postii uivljavanje djece u vjerske predodbe, neovisno o njihovim osobnim vjeroispovjestima. Nastava vjeronauka se organizira u skladu sa religijskom pripadnou pojedinih uenika. Rudolf Steiner je zahtjevao i posebno oblikovanje prostora u kojem borave djeca i uenici. Zidovi waldorfskog vrtia primjerice obojani su bojom breskvinog cvijeta. Prostorije viih razreda takoer imaju svoje boje. Izvoenjem specifinih slikarskih i kiparskih vjebi razvija se kreativnost, ime se pokuava uspostaviti cjelovit razvoj osobe kao duevno duhovnog bia. Svi uporabni predmeti moraju biti od prirodnog drveta, kreativno oblikovanog. Trai se i ureenje arhitekture kroz zaobljene linije i nepravilne, pokretne plohe. Uenici waldorfskih

17

ustanova stjeu znanje kroz praktinu primjenu teorijskog sadraja. Odgajaju se ivjeti u skladu sa ritmom prirode, i svemira, usklaujui svoje dnevne zadatke sa ritminim mjenama u prirodi i u ljudskom tijelu. Uenici izvode i euritmijske vjebe. Iako uenici ne ue antropozofiju kao predmet, njeno prouavanje se savjetuje onima koji rade s djecom u koli. Roditelji imaju aktivnu ulogu u waldorfskom odgoju. Udruge graana su i zaslune za osnivanje waldorfskih kola. Iako uenici imaju raunarstvo kao redovan predmet, ne potjee se dodir sa elektronskim medijima posebice sa televizijom. Djeca se najprije ue shvatiti nain djelovanja stvari kojima se koriste. Upoznaju princip rada raunala, kako bi se izbjegao mogu negativni ili nepoznati utjecaj tehnologije na ovjeka.

Manheimski sustav - 1900. J. A. Sickinger - prvi pokuaji da se u razredno-satnom sustavu potuju individualne razlike meu uenicima - uenike podijelio na paralelna odjeljenja, formirana prema sposobnostima i predznanju, odnosno darovitosti elio omoguiti nastavniku da osigura optimalno napredovanje svakog djeteta 4 odjeljenja jednog razreda - djeca s normalnim sposobnostima i predznanjem - djeca s normalnim sposobnostima, ali zaostala zbog razliitih razloga - djeca smanjenih intelektualnih sposobnosti - darovita djeca - danas se vie argumenata navodi u prilog integracije djece razliitih sposobnosti i predznanja u zajednika, heterogena odjeljenja, uz traenje raznovrsnih organizacijskih rjeenja za uzimanje u obzir razliitih edukacijskih potreba djece

18

Freinetov pokret - Clestin Freinet tragao za naelima rada u kojima e uenici biti aktivniji od uitelja organizacijska rjeenja: polazi se od uenike slobode i prava na izraavanje vlastitog miljenja slubeni udbenici se ne koriste uenici stjeu znanja iz primarnih izvora ili istraujui u prirodi ... cijeli sustav rada karakterizira naglaena samostalnost uenika, ueniko literarno stvaralatvo, povezivanje kolske i ivotne sredine, te kolska samouprava

bitno izmijenjene metode rada

Kompleksna nastava i laboratorijsko-brigadni sustav - Pavel Petrovi Blonski i Nadeda Konstantinova - Blonski Radna kola izloen koncept kole iji je temelj odbacivanje razrednopredmetno-satnog sustava, a zagovaranje koncepta kompleksne nastave polazi od zaokruene prirodne cjeline i kolektivnog rada djece u prvom planu 3 kompleksa: priroda kao izvor sirovina, rad ovjeka u prirodi, drutveni odnosi na temelju kolektivnog rada djeca umjesto predmeta trebaju prouavati ivot za razredna odjeljenja trebalo je nai odgovarajuu zamjenu stvoren je laboratorijsko-brigadni sustav u kojem dominira kolektivni rad jdece i okupljanje u brigade ili grupe

19

3. POGLAVLJE: METODOLOKA PITANJA DIDAKTIKE

3.1. UVOD I POJMOVNA ODREENJA Metodologija didaktike omoguuje na temelju odreenih istraivanja znanstveno objenjavanje pojava i procesa u didaktikom kontekstu, reguliranje toga procesa na temelju prikupljenih spoznaja te predvianje buduih razvoja.

3.2. ZAKON,HIPOTEZA I TEORIJA U DIDAKTICI Dosta nevano poglavlje, nikad iz njega nita nije bilo na ispitu

3.3. ZNANSTVENE METODE I METODOLOKI PRISTUPI V. Mui razlikuje deskriptivnu i kauzalnu metodu. Kod deskriptivne je bitno odrediti to, kada i kako e se opisivati, dok deskriptivna omoguuje istraivanje uzrono-posljedine povezanosti traei time odgovore na pitanje zato? Zvonarevi razlikuje metode za prikupljanje i analizu podataka. 3.4. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA Sustavno promatranje - prednost joj je jednostavnost, a mana slaba objektivnost i valjanost registriranih podataka. Ova metoda podrazumijeva iscrpno opisivanje svih vanih pojedinosti. Bitan je odnos promatraa prema promatranim subjektima. On moe biti prisutan u prostoriji gdje se odvija neka nastavna situacija, ali u takvim sluajevima se moe od promatranih doivjeti kao parazit pa ponaanje promatranih nije prirodno, zato se esto promatra preko kamere ili na neki drugi nain a da promatrani nisu svjesni. Postoji i sudjelujue promatranje gdje promatra aktino sudjeluje u radu grupe koju promatra, a 20

imamo i samopromatranje gdje se od subjekta trai da o nekim svojim doivljajima izvjesti na temelju pamenja. Podaci dobiveni ovom metodom unose se u dnevnik promatranja ili dosje. Intervjuiranje - unaprijed odreena pitanja, koristi se kao dopuna za druge metode. Priroda pitanja, trajanje intervjua ovise o karakteristikama ispitanika. Za registriranje sadraja koriste se stenogramiranje, biljeke tijekom ili odmah poslije razgovora, tajno snimanje ili snimanje uz suglasnost. Anketiranje pismeni upitnik, pitanja otvorenog (ispitanik sam daje odgovor) ili zatvorenog tipa (ponueni odgovori). Anketiranje je veinom anonimno, a moe se provoditi grupno i individualno. Testiranje anketom se trai miljenje o neemu a testiranjem se ocjenjuje uspjeh u rjeavanju postavljenih zadataka. Mjerne karakteristike su valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i badarenost. Najee se koriste testovi sposobnosti, linosti i znanja. Posebnu pozornost treba obratiti na zadatke objektivnog tipa. Oni se konstruiraju za neku tematsku cjelinu ili cijelo predmetno podruje. Moraju pokrivati vanije dijelove programa. ZOT dijelimo na zadatke prepoznavanja, zadatke reprodukcije i zadatke rjeavanja problema. Studij sluaja metoda pogodna za prouavanje djece sa specifinostima u razvoju, za prouavanje nekih alternativnih ili eksperimentalnih kola i drugih didaktikih i pedagokih problema.

21

Analiza sadraja analizirati se mogu uenikove pismene zadae, udbenici, radne biljenice, dnevnici...

3.5. METODE ANALIZE PODATAKA Kvalitativna metoda njome se utvruje to i kako, odnosno to se dogaalo i kako te to karakterizira dogaaj koji je predmet istraivanja. Glavni postupci kojima se sluimo u ovoj vrsti analize su komparacija i diferencijacija razliitih svojstava istih predmeta, odnosno istih svojstava razliitih pojava. A njeni glavni rezultati su deskripcija, klasifikacija i definicija tih objekata analize. Kvantitativna metoda odgovara na pitanje koliko neega ima ili koliko je neto prisutno u nastavnom procesu. Kazualna analiza da bi se pojave mogle kontrolirati i predviati njih najprije treba razumjeti, a da bismo to mogli treba ispitivati kauzalne veze meu pedagokim pojavama, odnosno treba utvrditi uzroke i posljedice u o-o procesu.

3.6. VRSTE ISTRAIVANJA Dijelimo ih na fundamentalna ( kojima se istrauju nove zakonitosti u pedagokim pojavama) i operativna ( njima se pomou ve otkrivenih zakonitosti usavravaju neki postupci djelovanja. Postoje i razvojna istraivanja, a ona slue za stvaranje i provjeravanje novih proizvoda , uvoenje i poboljanje novih postupaka, te akcijska istraivanja u kojima su istraivai ujedno i realizatori neke pedagoke akcije.. Prema kriteriju vremena imamo

22

povijesna i futuroloka, transverzalna ( odnose se na neku pojavu u danom trenutku) i longitudinalna(prouavanje neke pojave u nekom razdoblju). Govori se i o teorijskim i empirijskim istraivanjima. eato se svi ovi kriteriji istraivanja ukrtaju.

4.

POGLAVLJE:

ANTROPOLOKO-

PSIHOLOKE

PRETPOSTAVKE ODGOJA I OBRAZOVANJA

23

4.1. TO JE OVJEK U prvoj grupi su teorije da je ovjek zlo i greno bie. Raa se u grijehu i sve manifestacija njegova ivota su zao in. Takvo shvaanje nalo je svoj izraz u autoritarnim drutvima, ali i u autoritarnom shvaanju odgojno-obrazovnog procesa. Sve to dijete eli i hoe je loe, a to nee i ne voli je dobro, npr. mehaniko uenje. U drugoj grupi su teorije koje prouavaju ponaanje koje je uvijek reakcija na odreene stimulanse. Kau da se ovjekovo ponaanje oblikuje uenjem, ne raa se ni dobar ni lo, a i jedno i drugo moe postati procesom uenja. Trea grupa su humanistike teorije. ovjek svoju prirodu nora preraditi, radom oblikovati prema svojim potrebama. ovjek nastoji vlastitom aktivnou i uz pomo drugih u to veoj mjeri ostvariti svoje potencijale. OSTATAK NIJE TOLIKO BITAN ZA DIDAKTIKU PA TO NISAM NI PISALA. DALJE SE PRIA O PIAGETU I PSIHOLOGIJI. MISLIM DA JE DOVOLJAN SAETAK IZ KNJIGE

5. POGLAVLJE: SOCIJALNO- KULTURNE PRETPOSTAVKE ODGOJA I OBRAZOVANJA

24

5.1. O DRUTVU ovjek je drutveno bie koje svoju ljudsku egzistenciju ostvaruje samo u zajednici s drugima Suvremena drutva uspjela su stvoriti uvjete za relativno normalnu egzistenciju veine svojih lanova. Za ovjeka su, osim elementarnih potreba, osobito vane specifine ljudske potrebe (za udruivanjem, osjeanjem identiteta, okvirom vjerovanja) Kada je rije o drutvu, treba imati kritiki stav i uvijek nanovo preispitivati koliko je u skladu s ljudskim potrebama. Naime, upravo su na razliitom shvaanju odnosa individue i drutva izrasle dvije oprene koncepcije drutva totalitarizam i demokratizam (Sparta i Atena) Totalitarna drutva osnovni tipovi: 1. razliite vojne diktature vojska = podsustav s velikim utjecajem na postojee drutvo. Unutar vojnog sustava kruti hijerarhijski odnosi (bezuvjetno pokoravanje) = sustav neslobode 2. teokratska drutva (stari Egipat i dananji Iran) Sv.Rimsko Carstvo crkvena uenja smatrana neprijepornom istinom (koenje razvoja znanosti) 3. faizam najradikalniji oblik totalitarizma (Italija, Njemaka, panjolska) - koritenje privredne krize za nasilan dolazak na vlast - pojedinac se poistovjeuje s dravom i njezinim ciljevima (slijepo pokoravanje autoritetima, bez kritikog preispitivanja, guenje pojedinca) 4. realni socijalizam suvremeno totalitarno drutvo (SSSR, Kina) u biti tog sustava nije ovjek kao osnovna vrijednost

Demokratska drutva Jedan od temelja: Rimska Republika (rimsko pravo, demokratske tradicije) Procvat: Humanizam i renesansa (Campanella, More, Roterdamski / Montaigne, Rabelais, Komensky)

25

Francuska deklaracija o pravima ovjeka oslonac graanske demokracije do danas Odgojno-obrazovni proces u demokratskim drutvima: obuhvaa ovjeka i njegove potrebe i interese. Program shvaen samo kao opa orijentacija sa funkcijom razvoja uen. Potencijala - principi samoupravljanja, dogovaranja, uvaavanja ljudske linosti, ravnopravnost odnosa * nema apsolutno demokratskih ni totalitarnih drutava, stoga i u odg. i obraz. nalazimo i jedne i druge
elemente

5.2. DRUTVENE GRUPE

= zajednice koje imaju nekoliko desetaka lanova. Za odgoj i obrazovanje posebno znaenje imaju primarne grupe: obitelj, grupe za igru, odgojno-obrazovne grupe. U kolskim su uvjetima problem veliine grupa i njihova optimalnost za odgojno-obraz. proces ( heterogene ili homogene grupe po spolu, dobi.) Kolektiv = grupa s veim stupnjem svijesti o zajednikoj pripadnosti, ciljevima i interesima Obitelj Grupe za igru vaan initelj u postupnom slabljenju povezanosti djece i roditelja i ukljuivanju u iru drutvenu zajednicu nastaju spontano; uvjetuju ih blizina stanovanja, spol, interesi grupa ima strukturu, a pojedinac u njoj ulogu i status (status = poloaj pojedinca u grupi / uloga = nain ponaanja i aktivnosti koji se od pojedinca u grupi oekuje) Odgojno-obrazovne grupe 26 jedna od elementarnih drutvenih grupa reproduktivna, odgojna i ekonomska funkcija

Osnovna takva grupa: odjeljenje (optimalna veliina: 15-30 djece) moe se voditi autoritarno (razvoj odnosa diktature i poremeaja u uenju), neutralno za odgoj). Demokratskim voenjem odjeljenje prerasta u kolektiv (intenzivniji lanova, sigurnost pojedinca, osjeaj vl.vrijednosti) Odnosi unutra grupe su promjenjivi. Problem predstavljaju odbaeni i izolirani pojedinci grupe odraslih (kolektiv radnika to je vei, uestaliji su konflikti) grupe roditelja obino nisu kolektivi i ne treba tomu teiti odnos (indiferentnost, arhaini odnosi, nepovoljno obraz.ozraje), demokratsko (razvoj psihike stabilnosti, demokr.atmosfere i povoljnijih uvjeta

5.3. KULTURA I CIVILIZACIJA

Kultura = pojam koji se odnosi na nadogradnju / civilizacija = obuhvaa i materijalnu kulturu KiC predstavljaju ono to karakterizira odreeno drutvo; po njima se drutva razlikuju vaan initelj odgoja i obrazovanja (sustav vrijednosti, moral, znanost, umjetnost) Sustav vrijednosti = skup opih zahtjeva kojima se drutvo odnosi prema pojedincu. = vrijednosti su konkretizirane moralnim normama * Pojedinac se prema drutvu odnosi svojim potrebama. to je razlika izmeu vrijednosnog sustava drutva i ljudskih potreba manja, drutvo je humanije Znanost = sustavno ljudsko iskustvo nastalo tijekom povijesti (podjela: prirodne i drutvene)

27

u odgojno-obraz. procesu vano je imati na umu da znanosti ne barataju apsolutnim istinama, kako mladi ne bi razvijali iluziju da se sve zna i da su svi problemi rijeeni

Umjetnost = drutveni fenomen koji omoguuje iskaz individualnog doivljaja stvarnosti, ali i oblik komunikacije meu ljudima - uvijek je uokvirena u drutveno uvjetovanu izraajnu formu koja mora biti razumljiva (umjetniki jezik knjievni, glazbeni, scenski, filmski, plesni) Rad Sport i on je postao otuena djelatnost ( jo od borbi gladijatora u Rimu) ovjekova sportska aktivnost svodi se danas urlanje na stadionima, gledanje sporta na TV u, itanje sportskog tiska kola taj problem ne moe rijeiti, ali moe razviti kritiki odnos prema tome moe reafirmirati sport kao zdrav nain ivota, druenje, suradnju, sklad pokreta jedna od osnovnih ovjekovim djelatnosti. Ima drutveni karakter tijekom povijesti postao prisilna i otuena djelatnost kola ne moe sama rijeiti taj problem jer je to iri drutveni problem, ali moe dati doprinos prevladavanju otuenosti

moe dovesti u pitanje kompeticijski karakter sporta i njegovo oponaanje kapitalistike konkurencije, suparnitvai razvijati ispravnu koncepciju sporta

5.4. RAZVOJ DJEJE DRUTVENOSTI Dva oprena shvaanja: a) dijete se raa kao egocentrino bie koje se postupno socijalizira b) ovjek se raa kao drutveno bie koje se mora individualizirati

28

Stadiji procesa socijalizacije: 1. asocijalni stadij (3-4 godine) = potpuna odsutnost razlikovanja pojedinih komponenti drutva = dijete zaokupljeno vlastitim tijelom i otkrivanjem njegovih mogunosti 2. egocentrini / predsocijalni stadij (4 7 godine) = dijete izgrauje svijest o sebi, a istovremeno otkriva i razlikuje druge osobe = rijetki kontakti s drugom djecom, povrna suradnja, postupno zbliavanje 3. stadij istraivanja faktora socijalizacije ( 7/8 13/14 godine) = potpuna socijalnost: elja za druenjem s vrnjacima, pozitivan stav, prilagoavanje drugoj djeci, poistovjeivanje sa sebi slinima 4. stadij svjesne organizacije socijalnih odnosa (13-14 godine) = zajedniko razmiljanje, dogovaranje, pripremanje aktivnosti..

razvoj djeje drutvenosti je kontinuiran proces koji istovremeno ima karakter socijalizacije i indivdualizacije za odgoj i obrazovanje vano je da sva djeca prolaz kroz odreene razvojne periode. Zato se odgoj mora prilagoditi karakteristikama tog razvojnog perioda djece odreene dobi. No, kako je tempo individualan, i razlike meu djecom su velike pa ih treba uzeti u obzir.

6. POGLAVLJE: CILJ I ZADACI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Drutveni i individualni aspekt cilja i zadataka

29

M.Shiro: etiri razliita pristupa: * drutveni aspekt * 1. znanstveno-akademska orijentacija = cilj: uvoenje djece u pojedine akademske discipline (matematika, povijest, biologija, filozofija, psihologija) = ovjek je shvaen kao bie intelekta, pa ih drugi aspekti ljudske prirode ne zanimaju 2. orijentacija na socijalnu efikasnost = obrazovanje koje priprema za ivot (drutvo odreuje svrhu odgoja i obrazovanja) = ovjek se ne shvaa iskljuivo kao intelektualno bie, nego kao bie aktivnosti i akcije * individualni aspekt * 3. orijentacija na prouavanje djeteta = cilj i zadaci odgojno-obrazovnog procesa zavise od interesa i potreba djece; ne mogu se odreivati neovisno o njima = na dijete se gleda kao na bie koje ima tendenciju rasta u sretnu, zdravu i dobro funkcionirajuu odraslu osobu, a smisao odgoja je da mu u tome pomogne 4. orijentacija na promjene u drutvu i u linosti pojedinca = ovjek se ne shvaa onakvim kakav jest, ve kakvim bi mogao biti = cilj i zadaci nisu odraz potrebnoga ve anticipacija moguega Induktivni i deduktivni pristup razlike u shvaanju treba li do cilja i zadataka doi deduktivno ili induktivno progresivisti tvrde kako je vano utvrditi koje vrste interesa djeca imaju, koje probleme, ciljeve esencijalisti istiu koliinu znanja koja je sakupljana tisuama godina sociolozi shvaaju kolu kao posrednika koji mlade ljude osposobljava ta rjeavanje problema sadanjeg ivota filozofi odgoja u filozofiji odgoja vide osnovni izvor za odreivanje cilja uenja

* N.Paustovi zagovara i deduktivni i induktivni pristup

30

ciljeve edukacije razradio je na ekonomske, socijalne i humanistike, a zatim na razini pojedinca, organizacije i drutva

CILJEVI EDUKACIJE POJEDINAC

EKONOMSKI CILJEVI zarada materijalne nagrade

SOCIJALNI CILJEVI drutveni presti samostalnost, drutvena mo redukcija konflikta samoupravljanje drutvena stabilnost i razvoj odnosa

HUMANISTIKI CILJEVI zanimljiv posao razvoj sposobnosti, znanja, vjetina motivacija zadovoljstvo svestrani razvoj

ORGANIZACIJA

produktivnost rentabilnost, zaposlenost ekonominost privredni rast razvoj

DRUTVO

linosti drutvenih zadovoljstvo i srea ljudi

Pastuovi govori o odgojnom idealu, odgojnim ciljevima i zadacima koji su u hijerarhijskom odnosu

Odgojni ideal = zamiljeno savreno stanje; uzor kojemu se moe teiti Odgojni cilj(evi) = moraju biti ostvarivi u aktualnom vremenu i to tako da se transformiraju u vie odgojnih zadataka koji moraju biti ostvarivi prema Pastuoviu, odgoj je proces samoostvarenja ovjeka, a obrazovanje mu je sinonim V. Poljak: Didakika = grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja a) materijalni zadaci nastave = stjecanje znanja b) funkcionalni zadaci = razvijanje razliitih sposobnosti c) odgojni zadatak = prihvaanje odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, fizikih, radnih) P.Heimann = didaktika se treba baviti uenjem i pouavanjem; pojam obrazovanje optereen je nema vee znaenje za praksu zbog optereenosti drutvenim i ideolokim obiljejima = ciljevi nastave: * kognitivno, djelatno i afektivno podruje

31

* primarni, razvojni i zavrni stupanj

podruje 1.PRIPREMNI 2. RAZVOJNI 3. ZAVRNI

KOGNITIVNO objanjenje ivota znanje spoznaja uvjerenje

AFEKTIVNO ispunjenje ivota privlanost doivljaj raspoloenje

DJELATNO ostvarenje ivota sposobnost vjetina navika

W.Schulz = nastava ima emancipacijski zadatak koji se ogleda u kompetentnosti koja se postie znanjima, sposobnostima i stavovima koji pridonose odravanju/mijenjanju drutva Zadaci su grupirani u tri podruja: podruje stvarnog, socijalnog i osjeajnog iskustva

Nae odreenje cilja i zadataka (B-M) treba razlikovati odgojne i obrazovne ciljeve i zadatke, te njihov drutveni i individualni aspekt cilj = uopenija i saetija formulacija didaktike intencije zadaci = konkretizacija ciljeva odgojni ciljevi i zadaci
RAZVOJ DRUTVENE ZAJEDNICE

obrazovni ciljevi i zadaci

RAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE

drutveni aspekt

egzistencijalni odgoj socijalni odgoj humanistiki odgoj

OSTVARENJE LINOSTI

znanstveno obrazovanje umjetniko obrazovanje tehnoloko obrazovanje

STJECANJE ZNANJA SPOSOBNOST SENZIBILITETA I

bioloke potrebe individualni aspekt socijalne potrebe samoaktualizirajue potrebe

kognitivni interesi afektivni interesi psihomotorni interesi

32

Odgojni cilj i zadaci

Drutveni aspekt = svako drutvo kao odgojni cilj postavlja razvoj linosti koji e i omoguiti reprodukciju postojeeg drutva i eventualno njegov daljnji razvoj, ako je drutvo okrenuto promjenama da bi to bilo mogue, drutvo nastoji odgojem afirmirati odreeni sustav vrijednosti i moralnih normi;

zadaci egzistencijalnog odgoja norme koje se odnose na drutvenu reprodukciju ivota zadaci socijalnog odgoja tolerancija, uvaavanje razliitosti, borba za mir i razoruanje zadaci humanistikog i emancipacijskog odgoja emancipacijski odgoj potreban je sve dok postoje poniavajui uvjeti ivota, otueni i prisilni mehaniki rad, hijerarhijski odnosi meu ljudima koji ometaju razvoj ljudske jedinke

Individualni aspekt = shvaa se kao ostvarenje linosti optimalni razvoj svih potencijala pojedine ljudske jedinke. Ostvaruje se realizacijom ovih zadataka: zadovoljavanjem biolokih / socijalnih / samoaktualizirajuih potreba egzistencijalni odgoj ostvarivanje bioloke potrebe zdravog ivota, prehrane, kretanja, socijalni odgoj vanost odnosi, humanistiki odgoj na

ZADACI

rada, spremnost

naina podjele rada, spolni pomaganje starijim i brak, nemonima, odgoj za raanje i podizanje mir i razoruanje tolerancija,

igre, aktivnosti djece razvoj zajednitva u sposobnost

33

ureivanju okoline, dogovora, socijalne potrebe ouvanju prirode, izvravanja dogovora prihvaanje moralnih normi stavovi i uvjerenja o osjeaj sigurnosti, samoaktualizirajue potrebe reprodukciji i ouvanju ivota, ouvanje prirode pripadnosti kolektivu vl.vrijednosti, doivljaj ljubavi zatiti ivotinja

uvaavanje razliitosti, nenasilje, suradnja.

razvoj pozitivne slike o sebi, ostvarenje mogunosti,

osjeaj svojih

samoaktualizacija

Obrazovni cilj i zadaci

Drutveni aspekt = drutveni cilj obrazovanja je daljnji razvoj kulturnih i civilizacijskih dostignua odreenog drutva. Grupe obrazovnih zadataka: zadaci znanstvenog / umjetnikog / tehnolokog obrazovanja

Individualni aspekt = individualni aspekt cilja obrazovanja jest stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i senzibiliteta. Moe se ostvariti realizacijom ovih zadataka: kognitivni / afektivni / psihomotorni zadaci znanstvenog umjetnikog tehnolokog iz

ZADACI kognitivni

obrazovanja obrazovanja obrazovanja stjecanje znanja o stjecanje znanja o stjecanje znanja tehnologije, pojavama,kvantit. i umjetnostima

(spoznajni) interesi prirodnim i drutv. pojedinim

sporta,

i rekreacije o uvanju

34

kvalitat. odnosima afektivni (doivljajni) interesi razvoj stavova

jeziku umjetnosti i doivljaj

tih zdravlja uivanje u radu,

uvjerenja,

odnos umjetnikog djela, kretanju,stvaralatvu, zdravlje, ljepota tijela stav i pokreta radnim kretanja, vl.doivljaja,

prema prirodnim i izraavanje drutv. uvjerenjima

psihomotorni (djelatni) interesi

razvoj

prema djelu sposobnosti razvoj sposobnosti ovladavanje govorom, pismom, oblicima crteom, pokretom..

miljenja, inoviranja, izraavanja djelovanja na promjene

operacijama, prirodn.

glazbom, sport.vjetinama

7. POGLAVLJE: SADRAJI ODGOJA I OBRAZOVANJA

= nije mogue jasno razgraniiti zadatke od sadraja Zadaci = razumijevanje, koritenje izvora, sposobnost interpretacije, primjene, istraivanja, bogaenje interesa i stavova neki se mogu realizirati na svim sadrajima; isti zadaci na svim sadrajima na jednom sadraju mogu se realizirati razliiti zadaci

Sadraji i aktivnosti
Sadraji = odnose se na drutveni aspekt odgojno-obrazovnog cilja sadraji drutveno-moralnog odgoja humanistikog odgoja znanstvenog odgoja umjetnikog obrazovanja

Aktivnosti = odnose se na individualni aspekt odgojno-obrazovnog cilja

35

kognitivne psihomotorne socijalne

Odgojni sadraji i aktivnosti

egzistencijalni sadraji obuhvaaju elemente radnog i proizvodnog odgoja, ekolokog, prometnog, zdravstvenog i tjelesnog odgoja, odgoja za samozatitu socijalni sadraji odnose se na prihvaanje odreenih drutvenih normi; sadraji odgoja za humane odnose meu spolovima, sadraji pripreme za brak i obiteljski ivot, sadraji odgoja za ljudska prava, graanski odgoj humanistiki sadraji obuhvaaju profesionalno informiranje i orijentiranje, koritenje profesionalne djelatnosti za aktualizaciju vlastitih ljudskih potencijala, sadraji emancipacijskog odgoja

Obrazovni sadraji i aktivnosti

znanstveni sadraji injenice i generalizacije do kojih je ljudsko drutvo dolo biologija, kemija, fizika / sociologija, geografija, povijest / informatika njima uenici prvenstveno ovladavaju vlastitom intelektualnom aktivnou, ali i emocionalnim i praktinim angairanjem umjetniki sadraji obuhvaaju vrijedna knjievna, scenska, plesna i likovna ostvarenja, ali i ovladavanje jezikom pojedinih umjetnosti - emocionalni angaman, ali uz sudjelovanje i intelektualnih i psihomotornih aktivnosti tehnoloki sadraji - sadraji opetehnikog obrazovanja, domainstva, prehrane, odijevanja, hobi-aktivnosti, ali i struno obrazovanje za odreeno zanimanje = odgojno-obrazovni sadraji i aktivnost strukturiraju se na dva naina: a) nastavni predmeti

36

b) odgojno-obrazovna podruja = strukturiranje je jedno od pitanja u didaktici koje jo nije definitivno rijeeno!!

Odgojno-obrazovni program
= dokument u kojem su naznaeni odgojni i obrazovni ciljevi, zatim odreen broj mikrojedinica, te napomene o realizaciji, odnosno vanijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju (materijalna oprema, prostor za aktivnosit uenika, strunost uitelja) = odreuje opseg, dubinu i slijed pouavanja nekog sadraja OPSEG odreuje kvantitetu injenica i generalizacija DUBINA odraava dubinu mikroanalize nekih sadraja prouavanja u nastavi = opseg i dubina determinirani su stupnjem kolovanja, ciljevima odgoja i obrazovanja, psihofizikom zrelou, prethodnim iskustvima uenika sadraji koji su izabrani za neki stupanj kolovanja trebaju biti rasporeeni i sloeni kako bi uitelji mogli lake izraditi svoje izvedbene programe i organizirati ostvarivanje predvienih nastavnih ciljeva pri rasporeivanju sadraja obino se potuju osnovna didaktika pravila o postupnosti: od blieg k daljem / od jednostavnog k sloenijem pri programiranju sadraja (injenica i generalizacija, stavova i sposobnosti) za prvu godinu kolovanja novi sadraji nastoje se graditi na onom to dijete donosi u sklopu iskustva steenog u predkolskom ivotnom razdoblju ono to dijete naui u prvom razredu, predstavlja edukativni dobitak razreda

Teorija kurikuluma i nastavni program

37

 u pedagokoj literaturi rije curriculum oznaava planiranu interakciju uenika s nastavnim sadrajima i nastavnim resursima, te nastavni proces za ostvarivanje odgojnih ciljeva pod tim izrazom se podrazumijeva i neki sustav postupaka uenja u vezi s definiranim i operacionaliziranim ciljevima uenja, a obuhvaa: ciljeve uenja ( kojima treba teiti) sadraje ( predmete, koji su vani za postizanje ciljeva uenja) metode ( sredstva i putove za postizanje ciljeva uenja) situacije (grupiranje sadraja i metoda) strategije (planiranje situacija) evaluaciju (dijagnozu stanja izlaza, mjerenje uspjeha uenja i pouavanja objektivnim postupcima)

Vrste odgojno-obrazovnih programa

Prilagoeni programi individualni odgojno-obrazovni programi. Krajnji pedagoki cilj jest osigurati ih za svakog uenka. Budui da u uvjetima masovnog kolovanja to nije mogue, koriste se raznovrsna organizacijska rjeenja koja omoguuju elemente samoprogramiranja. To se postie podjelom programa na obavezni / izborni / fakultativni Nastavni programi, u pravilu, nastoje uzimati u obzir potrebe uenika, oekivanja drutva i spoznaje znanosti. subject-centred curriculum orijentiran na predmete, sastoji se od tradicionalnih nastavnih predmeta discipline-centred curriculum orijentiran na znanstvene discipline svoju organizaciju izvodi iz strukture i sadraja znanstvenih disciplina core curriculum jezgrovni kurikulum, predstvaja praksu kada se neka struka (predmet) uzima kao centralna jezgra oko koje se ostale struke grupiraju child-centred curriculum postavlja dijete u prvi plan community-centred curriculum polazi od specifinosti potreba i karakteristika mjesta u kojem uenik ivi 38

social functions curriculum orijentiran na drutvo, a drutvene strukture i njihove funkcije postavlja u sredite

najee se curriculum neke kole ne oslanja samo na jedan od prethodnih kriterija (orijentacija), ve se u njemu ukrta vie njih. Na temelju okvirnog programa svaka kola izrauje izvedbeni program rada konkretizacija okvirnog programa, uz uzimanje u obzir materijalnih i kadrovskih mogunosti kole, elja uenika, roditelja i uitelja, te specifinosti sredine kole izvedben program zbir je obaveznih programa za sva odjeljenja, izbornih i fakultativnih programa, programa raznih interesnih grupa Za svaki nastavni predmet izrauje se izvedbeni program za jednu kolsku godinu, a zbir svih predmetnih programa za jedan razred izvedbeni je program razreda.

Individualni (prilagoeni) programi izrauju se za uenike sa specifinostima u razvoju (talentirani, tekoe u razvoju) izrauje ih tim strunjaka (uitelj, psiholog, pedagog, defektolog, lijenik) polazi se od uoenih specifinosti u razvoju, a program se mijenja tijekom rada moe se izraditi za jednog uenika iz svih nastavnih predmeta, no ee se takav program izrauje za pojedina nastavna podruja u kojima su kod uenika uoene specifinosti u razvoju *** nemogue je unaprijed izraditi obvezni program za sve uenike nekog stupnja kolovanja, pa se postavlja pitanje pedagoke opravdanosti i humanosti postavljanja obveze da sva djeca moraju udovoljiti unaprijed izraenom programu u opeobrazovnim osnovnim kolama tako ispada da je dravi vana realizacija programa, a pedagozi bi se trebali zauzimati za realizaciju mogunost svakog uenika.

39

Kriteriji i smjernice za izbor sadraja

osnovne smjernice za izbor sadraja za neki program svakako su ciljevi odgoja i obrazovanja, odnosno ciljevi neke kole. kole se prema prirodi programa dijele na opeobrazovne i strune obavezi pohaanja - na obavezne i neobavezne * programiranje za osnovne kole* = elementarna zadaa O jest osigurati osnovu, temelje. Koncepcija O obrazovanja polazi od pretpostavke da pojedinac raspolae s bazinim znanjima, sposobnostima i vjetinama koje e mu omoguiti da u svakoj novoj situaciji stekne potrebno djelatno obrazovanje * u podruju znanosti u umjetnosti nove se spoznaje i tvorevine svakodnevno umnaaju. Svaki izraeni program je nakon godinu dana siromaniji za sve ono to je u tom razdoblju bilo stvoreno ili otkriveno. Kako rijeiti taj problem? naelo egzemplarnosti = izabrati samo reprezentativne primjere i od toga strukturirati program. Postojei programi u opeobrazovnim i strunim kolama nisu uvijek raeni uz uvaavanje tog naela pa su prepuni nevanih pojmova i injenica (didaktiki materijalizam!) prihvaanje ovog naela omoguuje da se prevlada tendencija neprestanog uvoenja novih predmeta u kole princip historinosti i suvremenosti = pitanje osuvremenjivanja kolskih programa znai u strukturi programa dati odgovarajue mjesto povijesnim injenicama i dogaajima te, isto tako, odgovarajue sadraje iz suvremenog ivota. povijesnih sadraja treba u programu biti toliko da se shvati i razumije sadanjost i suvremenost *** Sadraji programa neke kole ili razreda mogu biti strukturirani u vee ili manje cjeline.

40

Teorija i praksa kolskog programiranja prua vie argumenata za integriranje sadraja u vee cjeline, odnosno zagovara se strukturiranje (integriranje) sadraja u manji broj cjelina, osobito u poetnim razredima O. U kasnijim godinama kolovanja tolerira se vea diferencijacija sadraja na vie manjih programskih cjelina poetni razredi O = osnove znanosti o prirodi i drutvu srednji stupanj O = osnove znanosti o prirodi i osnove znanosti o drutvu zavrni razredi O = povijest, zemljopis, biologija, kemija, fizika * za svaku diferencijaciju ili integraciju u programiranju treba imati valjane strune argumente, temeljene na poznavanju struke podruja koje se programira te znanosti o odgoju i obrazovanju. U svakom sluaju, treba izbjegavati pretjeranu diferencijaciju na osnovnokolskim i srednjokolskom stupnju obrazovanja Svim uenicima nastoje se pruiti jednaki uvjeti za stjecanje opeg i strunog obrazovanja. tu se susreemo s nunou prihvaanja principa jedinstva i razliitosti koji stoje u dijalektikom odnosu. Ipak, uoavaju se individualne razlike meu uenicima taj se problem moe ukloniti poveanom brigom za individualizacijom sadraja, metoda i oblika, tj. ve spomenutim prilagoenim programima.

41

8. POGLAVLJE: DINAMIKA O-O PROCESA

- odgojni proces ima svoju strukturu koja je dinamina (budui da se radi o procesu, niti ne moe biti statina) - pokretai tog procesa, odn. nosioci dinaminosti su uenici i nastavnici, no utjecaj vre i drugi imbenici - dinamika se ostvaruje etapama odgojno obrazovnog procesa - velike razlike meu autorima u shvaanju strukture odgojno-obrazovnog procesa - Bognarovo shvaanje strukture: odgojno-obrazovni ciklus (drutveno okruenje utjee na rezultate odgojno-obrazovnog programa i obratno; sve aktivnosti i sadraji istovremeno i odgajaju i obrazuju, katkad je vie naglaena jedna, a katkad druga dimenzija) Etape: 1. dogovor 2. realizacija 3. evaluacija

DOGOVOR

42

-1.etapa - to (sadraj i aktivnosti) i kako (oblici, strategije, metode i postupci) e se raditi - sadraj i aktivnosti dijelom su odreeni programom, no sada se konkretiziraju i preoblikuju u skladu s interesima i potrebama sudionika o-o procesa (i uenika i nastavnika!) - osim zajednikih, treba nastojati uvaavati i individualne interese i potrebe nakon definiranja sadra i aktivnosti, dogovara se nain realizacije: zajedniki, u grupama, u paru, u uionici ili izvan nje, ... razlikujemo godinje, mjeseno, tjedno i dnevno planiranje godinje zahtjevi predvieni programom preoblikovani prema interesima i potrebama sudionika razrauju se po podrujima i mjesecima (nije prikladno za suradnju s mlaim uenicima, ali sa starijima jest) mjeseno prakticira se u predmetnoj nastavi, tematsko planiranje( jedna tema razrauje se na nastavne jedinice tjedno planiranje prisutno u razrednoj nastavi, razrauju se o-o zadaci i sadraji te nain realizacije godinje se jo zove i makroplaniranje, a tjedno i mjeseno mikroplaniranje dnevno pripremanje ima svoj organizacijski, sadrajni i metodski aspekt - ne mora biti pismeno (ako jest, to se zove priprava) - planiranje se ne smije svesti samo na zajednike aktivnosti jer tada proces ne bi uzimao u obzir individualne potrebe vano je da svaki uenik samostalno planira svoj rad, to se ui (manja djeca mogu zajedno s uiteljicom planirati svoj dnevni, a starija tjedni rad) - stariji osnovnokolci i srednjokolci mogu izraivati i svoj mjeseni plan napredovanja Provedbeni stupnjevi etape dogovaranja: 1. ispitivanje o-o potreba 2. programiranje 3. planiranje 4. pripremanje

43

Obrazovni aspekt etape dogovora -ispitivanje potreba svodi se na spoznajne, doivljajne i psihomotorne interese u sklopu znanstvenih, umjetnikih i tehnolokih aktivnosti i sadraja Odgojni aspekt dogovora -odnosi se na ispitivanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba (boravak na svjeem zraku, podizanje kvalitete odnosa u grupi i sl.)

REALIZACIJA - sredinja etapa o-o procesa - vremenski traje najdue i u njoj se ostvaruju o-o zadaci - dva stupnja: organizacija i izvoenje Organizacija ostvaruje se godinjom, tjednom i dnevnom artikulacijom godinja na razini kole (kalendar kole, kada e se ii na ekskurzije, izlete., kad su blagdani kao i sve redovite aktivnosti) tjedna u tradicionalnim kolama je to raspored sati -postoje i odstupanja od predmetno-satnog sustava u vidu integriranog tjedna na primjer -oba pristupa imaju prednosti i mane pa je najbolji neki prijelazni oblik koji koristi prednosti, a eliminira mane oba sustava na organizaciju o-o procesa utjee i profil uitelja radi li istovremeno s vie razreda, odnosno jedan razred s vie uitelja ili ne profil uitelja utjee na dnevnu artikulaciju kad jedan uitelj izvodi nastavu u jednom odjeljenju ima vee mogunosti za kvalitetnu dnevnu artikulaciju mogunosti kvalitetne artikulacije openito su bolje u manjim nego u veim kolama

44

dnevna artikulacija uvjetovana je i duinom boravka djece u koli (problem nastave u smjenama kod nas)

Integrirani dan -zapoinje dogovorom s uenicima to e se sve raditi, moe ga se zapisati na neko vidljivo mjesto - zatim slijede tri mogue varijante: 1. svi uenici realiziraju iste sadraje, ali se vrijeme strukturira po potrebi 2. uenici se podijele u nekoliko veih grupa, a svaka je angairana na drugom sadraju 3. svaki uenik radi samostalno na izvrenju dogovorenog, sam odluuje o slijedu aktivnosti i vremenu koje e na koju aktivnost potroiti - u praksi najee kombinacija svih triju varijanti tokom dana - na kraju zajednika analiza s nastavnikom i dogovor za sutranji rad

Izvoenje procesa -odgoj i obrazovanje su nedjeljivi, no meu njima postoje neke razlike koje kod izvoenja o-o procesa treba potivati -zato je pri izvoenju nuno razlikovati je li posrijedi odgojni ili obrazovni proces Obrazovni proces jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta, no jedan od njih je dominantan, ovisno o tome to se ui (u znanstvenom podruju dominantno je ono spoznajno, u umjetnikom doivljajno, u radno-tjelesnom psihomotorno) osnovna pogreka tradicionalne didaktike je u tome to je obino jedan od ova 3 aspekta proglaavala opevaeim (najee spoznajni) pa je za sva podruja traila da se zasnivaju na zakonitostima tog aspekta (to je imalo negativne posljedice na metodiku umjetnikog i tehnolokog podruja)

45

Odgojni proces okrenuto zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba: biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih (jedinstvo ta 3 aspekta) s drutvenog aspekta odgoj je podijeljen na egzistencijalni (radni, zdravstveni, prometni, ekoloki), drutveno-moralni i humanistiki svaki od ta tri aspekta bit e razliito prisutan u svakom od podruja odgoja (u egzistencijalnom e biti naglaeniji bioloki aspekt, u drutveno-moralnom socijalni aspekt, u humanistikom samoaktualizirajui aspekt, itd.) organizacija se odnosi na artikulaciju (godinju, mjesrenu itd.), a izvoenje na potivanje specifinosti odgoja i specifinosti obrazovanja odgoj se odvija kao jedinstvo biolokog, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta, a obrazovanje kao jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta Naela za organizaciju i izvoenje 1. n. aktivnosti i stvaralatva o-o proces treba realizirati tako da je omogueno i osigurano aktivno sudjelovanje uenika i nastavnika, a ono je mogue ako i u organizaciji i u izvoenju sudjeluju i jedni i drugi pri emu treba izbjegavati zapadanje u odreene klieje te nastojati da o-o proces uvijek bude stvaralaki 2. n. ekonominosti odnosdi se na racionalno troenje vremena i materijalnih sredtsava 3. n. adekvatnosti katkad e biti adekvatnije potrioiti vie vremena i novca, da bi se ostvarili odreeni zadaci 4. n. primjerenosti prilagoavanje organizacije o-o procesa dobi djece i njihovim psihofizikim karakteristikama 5. n. integracije zahtjev da se pojedino vremensko razdoblje (godina, mjesec, tjedan, dan) sagledaju u svojoj kompleksnosti i specifinosti 6. n. diferencijacije naglaava potrebu mikrostrukturiranja o-o procesa 7. n. individualizacije zahtjev da se svakom pojedinom ueniku omogui zadovoljenje njegovih interesa i potreba 8. n. personalizacije omoguavanje sudionicima o-o procesa da pokau svoju autentinu linost

46

9. n. socijalizacije - naglaava da je o-o proces ujedno i proces uratanja pojedinca u kolektiv

EVALUACIJA odreivanje vrijednost, ocjenjivanje, procjena, polazi od unaprijed postavljenih ciljeva unutarnja i vanjska (ocjena subjekata izvan kole o vrijednosti jedne kole) unutarnja praenje, ocjenjivanje i voenje+komunikacija praenje i ocjenjivanje odnose se na sve aspekte kako odgoja tako i obrazovanja (vidi koji su koji ranije) svako o-o podruje ne pridnosi jedna ko tim aspektima pa je teko ponuditi jedinstven model praenja i ocjenjivanja to se nastoji olakati operacionalizacijom o-o zadataka te njihovom konkretizacijom praenje se odvija istovremeno s realizacijom (anegdotske biljeke) priopavanje: usmeno pred razredom, usmeno u 4 oka, zabiljeke u uenikovu biljenicu, roditelju na informacijama, roditelju na roditeljskom sastanku, roditelju pismeno, roditelji i ueniku pismeno na kraju obrazovnog razdoblja ocjenjivanje i ocjene mogu biti sintetiki ili analitiki sintetiko o.- prihvaenije zbog jednostavnosti, ali su mu pedagoke vrijednosti ograniene (brojevi ili slova za ukupnu sliku o ueniku) analitiko jednostavni opisi uenikovih aktivnosti i postignua, prema unaprijed utvrenim naelima i varijablama potrebno je razlikovati zabiljeke u funkciji praenja od onih u funkciji vrednovanja (prve ne moraju biti toliko jasne ueniku koliko druge, treba paziti na terminologiju) svaki ocjenjiva s vremenom izgradi vlastiti sustav pa je svaka ocjena, osim to je pokazatelj znanja negok uenika, ujedno i pokazateljkriterija ocjenjivanja nekog uitelja (taj kriterij ovisi i o pedagokom aspektu na kojem je neka kola utemeljena suvremene kole nastoje se temeljiti na konceptu "pedagogija uspjeha za sve" to znai da obavezne kole ne bi trebale biti selektivne

47

potrebno je ee analizirati krtierije ocjenjivanja svakog uitelja te ih u tom smislu obrazovati kako njihova osobna jednadba ne bi previe utjecala na uspjeh uenika proces praenja oslonac je za donoenje ocjena! jedan od vanih ciljeva suvremene kole je da uenike osposobljava za autoevaluaciju

Formativna i sumativna evaluacija -formativna odnosi se na prikupljanje i interpretiranje podataka o napredovanju pojedinog uenika u nastavnom procesu, napredak prati svaki uenik za sebe, ali i uitelj (na temelju prikupljenih podataka nastavnik bira i mijenja nastavne strategije, a za provoenje ove evaluacije uitelj se oslanja na testiranje, sustavno promatranje i ispitivanje) -sumativna vrednovanje na kraju svakog nastavnog ciklusa da bi se utvrdila ukupna uspjenost nastave, odn. postignuti rezultati svakog pojedinog uenika (na temelju sumativne evaluacije uenicima se dodjeljuju certifikati, odn. svjedodbe o osposobljenosti ili pripremljenosti za nastavak kolovanja; postupci sumat.evaluacije: testiranje, skace procjena, procjene konkretnih proizvoda, crtea i sl.) Pedagoko voenje - dva aspekta: reguliranje o-o procesa i individualno usmjeravanje uenika - rezultati dobiveni praenjem i ocjenjivanjem utjeu na daljnji o-o proces - individualnim praenjem uoavaju se specifini interesi i potrebe pojedinca pa mu se prilagoavaju zahtjevi i postupci, no nastoje se otkriti i njegove posebne sklonosti, odnosno podruje njegove samoaktualizacije, to je vjerojatno i podruje njegova budueg zanimanja - na kraju osnovne kole, sukladno tome, treba ueniku savjetovati odabir budueg zanimanja, a u srednjoj koli u sklopu odabrane struke razvijati one specifinosti za koje pojedinac ima pretpostavke

48

9. POGLAVLJE:

SOCIJALNI OBLICI U ODGOJNO-

OBRAZOVNOM PROGRAMU
- Frontalni oblik Oznaava rad jednog nastavnika pred odjeljenjem, ali i pedagoku situaciju u kojoj trideset uenika paljivo prati nastavnikovo izlaganje i pouavanje. Ovdje dominira jednosmjerna komunkacija, samo povremeno dopunjena razgovorom ili uenikim neverbalnim povratnim informacijama uitelju o tome koliko ga razumiju ili koliko su motivirani za praenje izlaganja. Uitelj pri frontalnom radu ne moe uzimati u obzir individualne interese i prethodna iskustva. Priprema se za rad s odjeljenjem unaprijed pretpostavljajui da su interesi i potrebe u njemu priblino isti. Najvanija prednost ovakvog naina rada je ekonominost, odnosno mogunost da se istovremeno pouava trideset ili vie uenika priblino istih predznaja i potreba. Koritenjem nekih tehnikih medija te izvoenjem demonstracijskih pokusa pred odjeljenjem uz takvu se nastavu mogu postii i pedagoki efekti. Glavni nedostatak ovakve nastave jest to to uitelj kad istovremeno radi s velikom grupom uenika ne uzima u obzir njihove posebnosti odnosno individualne razlike, a isto tako veliki je problem i to to dio uenika esto ak ni ne slua uiteljevo izlaganje. Razlog nesluanju moe bitioskudno predznanje, ali i jednolinost uiteljeva izlaganja.

-Socijalni oblici samostalnih aktivnosti uenika

esto se u kolskoj praksi nedostaci frontalnog oblika ukklanjaju razliitim oblicima samostalnog rada uenika. To moe biti individualni rad, rad u paru te grupni rad uenika.

49

Individualni oblik U Americi je prvi pokuaj individualizacije nastave realiziran u gradu Gueblou i poznat je kao Gueblo-plan, a u Europi je prvi takvo neto pokuao O. Decroli. Dananjem shvaanju individualizacije najblie je uenje E. Clapardea tzv. kola po mjeri. On je smatrao da u uvjetima kolektivne nastave nastavnici ne mogu pruiti svim uenicima ono to oni mogu primiti, a isto tako ne mogu traiti od uenika ono to ne mogu pruiti. Rjeenje je vidio u koli po mjeri gdje se nastavni zahtjevi postavljaju prema sposobnostima, interesima i mogunostima uenika. Njegove ideje su se razraivale dalje u sklopu projekta nove kole pa se tako pokualo nai didaktika rjeenja kako u kolektivnoj nastavi omoguiti nastavniku da uzima u obzir individualne razlike meu uenicima. Pojavila su se tako rjeenja diferencijaacije nastave, a to se ostvarivalo dijeljenjem odjeljenja na vie grupa, izdvajanjem pojedinca iz kolektiva, davanjem uenicima individualne nloge za rad, oritenjem tehnologije... ali uza sve to ipak je nastavnikova savjetodavna uloga ostala nezamjenjiva. Danas postoji dilema u didaktikoj literaturi: treba li smisao kolovanja biti u tome da svi uenici postignu unaprijed odreenu razinu znanja i sposobnosti ili je potrebno omoguiti da svaki uenik postigne optimalne rezultate. Na temelju spoznaja pedagogije, didaktike i psihologije vie je argumenata za drugu opciju, ali naalost u praksi se vie koristi ova druga. Veina studija jo uvijek osposobljava budue nastavnike preteno za frontalni rad iako bi trebalo raditi na tome da se upotrtebljavaju razliite nastavne metode koje bi omoguile uzimanje u obzir individualnih razlika uenika. Rad u paru Rad u paru ima veliki motivacijski utjecaj na aktivnosti uenika. Meusobno se kontroliraju i potiu na rad. Sposobniji i ekstrovertirani uenici e poticati i ukljuivati u kolektivni rad one izolirane i introvertiranije uenike. Potie se komunikacija. Par moe

50

biti sastavljen od uenika istih ili razliitih intelektualnih sposobnosti, uenika s razliitim predznanjem, razliitih osobnosti... Sve to ovisi o pedagokim ciljevima, psihofizikoj zrelosti uenika... Rad u paru pridonosi i osamostaljivanju uenika. Rad u parovima susreemo u svim etapama o-o procesa, a a postoje njegove razliite varijante: 1. svi parovi rade iskljuivo identian zadatak, npr. pokus iz kemije 2. svi parovi rade jedan dio identinog zadatka, a drugi dio se prema odreenom kriteriju diferencira, npr. rjeavanje matematikih zadataka 3. grupa parova radi identian zadatak, npr. pokus o propusnosti vrsta tla, pojedine grupe razliitu vrstu tla. 4. svaki par u odjeljenju radi poseban zadatak, npr. sastavlja reenice u slovnici ili plan za razliite izlete... I unutar para mogu se diferencirati zaduenja lanova, znai svatko radi svoj dio pa na kraju zajedniki raspravljaju o obavljenim zadacima. Druga varijanta je da rade zajedno na zadatku, zajedniki trae rjeenja, a trea varijanta je da jedan preuzme ulogu uitelja a drugi uenika.

Grupni rad * utjecaj Deweyja, a najdosljedniji Roger Cousinet Ovaj socijalni oblik rada karakteristian je po unutarnjoj dinamici i didaktikim vrijednostima. Njime dobijemo vee mogunosti meusobnog komuniciranja uenika, odreene mogunosti potivanja individualnih razlika meu uenicima, te odgajanje nekih pozitivnih karakteristika linosti. Pridonosi i razvoju socijlanog ponaanja djeteta., ali o socijalnoj zrelosti djeteta ovisi koliko e grupnog rada biti u koli. - U najranijoj dobi kao i u prvoj godini kolovanja djeje grupe su neformalne, labilne i kratkotrajne, a motiv grupiranja je najee neposredan zajedniki interes za neku aktivnost.

51

- oko 9. godine dogaaju se promjene u socijalnom ponaanju, poinju uoavati da u grupi mogu zadovoljiti neke svoje potrebe ( potovanje, ljubav, sigurnost, samopotvrivanje). Dakle ve od prvih godina kolovanja u koli se mogu njegovati razne aktivnosti s manjim grupama djece, a radi njihova privikavanja na rad u manjim grupama. Ve u 3. i 4. razredu moe se postupno prelaziti na grupni rad. Kod grupnog rada jako je vaan nain formiranja grupa. Ponekad je to dirigirano,a ponekad spontano, ovisi o psihofizikoj zrelosti uenika i prirodi zadatka. Karakteristike socijalnih odnosa u grupi uenika moemo odrediti sociometrijskim testom. U poetnim razredima, zbog labilnosti socijalnih veza, rezultati sociograma vrijede oko 10-ak dana. Grupni rad je koristan i kao strategija pedagoke terapije. Ponekad se koristi da bi se socijalizirali izolirani pojedinci ili uklonili negativni efekti ekstravertirane djece. Za odreivanje broja lanova grupe posebno je vano kakve se socijalne veze i kakva komunikacija trebaju odvijati u grupi. Za sve stupnjeve kolovanja mogu se preporuiti grupe od 3 do 5 lanova. U grupnom radu lanovi grupe uvijek sjede licem u lice, a voa grupe treba osigurati da svi lanovi budu aktivni. Trajanje samostalnog grupnog rada ovisi o interesu lanova grupe i karakteristikama radnih zadataka. Radni zadaci mogu biti i potpuno isti i potpuno razliitim pa tako govorimo o podijeljenom i nepodijeljenom grupnom radu, odnosno diferenciranom i nediferenciranom grupnom radu. Pedagoka radionica Izmjenjuju se individualni rad, rad u parovima te grupni rad. Za organiziranje pedagoke radionice potrebno je osigurati odgovarajui prostor i opremu. Svaki od prikazanih oblika rada pridonosi razvoju nekih karakteristika linosti, a pomau i socijalnom i emocionalnom sazrijevanju pojedinca. Mogue su brojne varijante kombiniranja socijalnih oblika. U osnovnoj koli samostalnog rada treba biti barem toliko koliko i frontalnog rada uitelja s itavim odjeljenjem.

52

- Socijalni oblici rada uitelja

Individualni rad Uitelj preuzima brojna pedagoka zaduenja. On je planer i programer, suradnik i organizator, mentor i savjetnik, te instruktor, izvor inormacija i evaluator. Ponekad se bavi i pedagokom terapijom, a zaduen je i za didaktiko oblikovanje i izradu te izbor medija koji e se koristiti u razliitim pedagokim situacijama. Kao suradnik uitelj se dogovara s uenicima to, kako i kada e raditi te im pomae u izvravanju najrazliitijih zadataka, izrauje izvedbeni program odjeljenja i prilagoene programe za neke uenike. Uitelj esto nastupa i kao savjetnik, mentor ili terapeut. Mentorska komunikacija-sustav meusobno povezanih razgovora ili drugih oblika komuniciranja uitelja i uenika. Smisao je tih pojedinanih metoda u pruanju instruktivne pomoi ueniku u svladavanju nastavnih zadataka. Za razliku od frontalne nastave instrukcija je ovdje namjenjena odreenom ueniku. Ako djeca zbog nekakvih smetnji ne mogu dolaziti na zajednike nastavne aktivnosti u koli, ali mogu svladati vei dio predvienog programa za uenike odreenog razreda, nastavnik posjeuje uenika jedan ili dva puta tjedno u stanu radi pruanja instruktivne pomoi. Tako pruanje instruktivne pomoi zove se patronano pouavanje. Rad uitelja u tandemu i timska nastava Smatra se da je organizacija nastave u kojoj sudjeluju timovi strunjaka bogatija i dinaminija i da pridonosi uklanjanju monotonije u nastavi. Timska nastava moe se definirati kao organizacija nastavnog procesa u kojoj se ostvaruje ljudska suradnja veeg broja nastavnika na principu podjele rada u sklopu nastavnog predmeta ili programa veeg broja predmeta (Nikovi). Za Decherta timska nastava je forma organizacije nastave u kojoj sudjeluju pouavatelji i njihovi uenici gdje dva ili vie nastavnika preuzimaju odgovornost za cijelokupnu nastavu ili znatan dio nastave za istu grupu i rade zajedno. Iz svega reenog uoavamo da je timska nastava skup nastojanja usmjerenih na reorganizaciju nastavnikog kolektiva s ciljem da se unaprijedi nastava i to tako da dva ili vie nastavnika

53

dijele odgovornost za pripremanje, planiranje, realizaciju i vrednovanje izvoenja nastave za dvije obrazovne grupe ili vie njih. U dobro organziranoj timskoj nastavi smiljeno se izmjenjuju razni socijalni oblici rada od individualnog i individualiziranog preko rada u parovima i manjim grupama do onoga s velikim grupama uenika. Postoje tri vrste timske nastave: -horizontalna; u svim paralelnim odjeljenjima jednog razreda sastavlja se tim od nekoliko nastavnika iste specijalnosti -vertikalna; zajedniku odgovornost preuzima vie predmetnih nastavnika razliite specijalnosti -kombinirana

10. POGLAVLJE ODGOJNO-OBRAZOVNE STRATEGIJE

10.1. RAZLIITI PRISTUPI METODSKOM ASPEKTU - Nastojanje da didaktika razradi univerzalan sustav metoda i postupaka, meu didaktiarima je uzrokovalo veliko razmimoilaenje - didaktika metodikama treba dati samo opi teorijski okvir za strukturiranje metoda, a metodike daju didaktici obilje konkretnih rjeenja koje ona treba uopiti i sistematizirati - nai didaktiari odgoj ne smatraju didaktikim fenomenom, stoga ni metode odgoja nisu smjetene u didaktikama nego u opoj pedagogiji gdje postoji intelektualni, moralni, tjelesni, radni i estetski odgoj - metode su razraene samo za moralni odgoj: metoda uvjeravanja, navikavanja, poticanja, spreavanja i ponegdje metoda natjecanja 10.2. SUSTAV ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRATEGIJA - budui da razliiti autori imaju razliite metode i postupke, zadatak didaktike je da sve te uoene postupke prema odreenim teorijskim polazitima sistematizira, ali i

54

kritiki preispita te stvori sustav strategija koji e biti rezultat uopavanja postojeih iskustava - osim induktivnog, potreban je i deduktivni pristup polazei od definicije odgojnih i obrazovnih zadataka, potrebno je za svaku grupu zadataka odrediti i postupak kojima se oni mogu ostvariti MATRICA ODGOJNIH POSTUPAKA (na osnovi matrice odgojnih zadataka)
Odgojni aspekt Bioloke potrebe Egzistencijalni odgoj Zdrava prehrana, boravak na zraku, kretanje, istoa Sastanci, dogovori, postavljanje cilja, perspektiva, rasprava Objanjavanje, upuivanje, razgovor, rad na tekstu, demonstracija Drutveni odgoj Igre, simulacije, dramatizacije, drutveno korisni rad.. Proslave roendana, sveanosti, susreti, igre, izleti, ajanke, posjeti Podrka, suosjeanje, pohvala, razumijevanje, pomaganje, simpatija, ljubav, nagrada, priznanje Humanistiki odgoj Pomaganje nemonim osobama, uvanje zdravlja, zatita ivotinja Potovanje pravila, zahtjev, skretanje, opomena, kritika, zabran Terapija pokretom, glazbom, crteom igrom, realitetna terapija, autogeni trening, aktivno sluanje

Socijalne potrebe

Samoaktualizirajue potrebe

Odgojne strategije, metode i postupci mogu se sistematizirati prema razliitim kriterijima. Prema kriteriju usmjerenosti metoda i postupaka na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba postoje strategije egzistencije, socijalizacije i individualizacije.

55

ODGOJNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

Strategija Egzistencija Metode Zdrav nain ivota Praktini radovi Sigurnosti Komunikacija Afirmacija Kooperacija Postupci Zdrava prehrana, kretanje, istoa Igre, simulacije, dramatizacije Samozatita od opasnosti u kui, sigurnost u prometu Sastanci, dogovori, perspektiva, rasprava, dopisivanje Proslava roendana, sveanosti, susreti, spontani, tuni dogaaji Suradnike igre, pomaganje drugima, rjeavanje sukoba Pasivno, aktivno, empatija Podrka, suosjeanje, povjerenje, pohvala, razumijevanje Terapija pokretom, glazbom, crteom, igrom, realitetna terapija, grupna terapija

Socijalizacija

Individualizacija

Sluanje Poticanje Terapija

Prema matrici obrazovnih zadataka odreuju se obrazovni postupci kojima se mogu ostvariti ti zadaci. Tako se dobiva matrica obrazovnih postupaka:
Obrazovni aspekt Kognitivni (spoznajni) interesi Afektivni (doivljajni) interesi Znanstveno obrazovanje Pouavanje-odgovori na pitanja, objanjavanje, demonstriranje Razgovor, rasprava, igre s pravilima, referati, usmene novine Logike igre, zadaci, vjebe, oluja ideja, scenarij, laboratorijski radovi Umjetniko obrazovanje Uenje o umjetnosti, heuristiki razgovor, objanjenje, rad na tekstu, analiza djela Doivljaj-sluanje, gledanje, itanje izraavanje-gluma, ples, slikanje, pisanje Crtanje, pjevanje, sviranje, govor, pisanje, plesanje, itanje, gluma Tehnoloko obrazovanje Demonstriranje radnji i pokreta, opisivanje, eksperimentiranje, projektiranje Izlobe, sportske priredbe, susreti, izleti, logorovanja, projekti Vjebanje, praktini radovi, vjebe oblikovanja, vjebe na spravama, igre

Psihomotorni (djelatni) interesi

56

I ovdje se obrazovni postupci mogu strukturirati prema razliitim kriterijima. Ova matrica nudi dva kriterija jedan je po podrujima, a drugi po interesima. Po drugom kriteriju vidi se da je za zadovoljavanje spoznajnih interesa bitno poduavanje i uenje, a te su metode dominantne u znanstvenom podruju. Za doivljajne interese bitno je doivljavanje i izraavanje doivljaja, a to je dominantna aktivnost u umjetnikom podruju. Za djelatne je interese vano vjebanje koje je prisutno u svim podrujima, a posebno u tehnolokom obrazovanju. OBRAZOVNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI
Strategije Pouavanje Metode Problemsko pouavanje Heuristiko pouavanje Programirano pouavanje Postupci Odgovori na pitanja uenika, izlaganje, razgovor, rad na tekstu Razgovor, rasprava, suprotstavljanje grupe Programirani tekst, udbenik, nastavni listii, stroj za uenje Promatranje, praenje, prikupljanje podataka, anketa Igre uloga, igre s pravilima, plan- igre, analiza sluaja Pouavanje, inicijativa, radionica budunosti, scenarij Sluanje glazbe, promatranje likovnih djela, gledanje filma Recitiranje, scensko izvoenje, pjevanje, sviranje, ples Rasprava, kritika, prikaz, suprotstavljene grupe Slikanje, oblikovanje, knjievno stvaranje Rad na grafikim, tekstualnim, tehnikim izvorima, Govorne, pismene, gramatike, scenske, likovne vjebe Konstruktorske igre, vjebanje jednostavnih radnji i procesa Vjebe oblikovanja, vjebe na spravama, sportske igre Oluja ideja, radionica budunosti Reproduktivno (gluma) i produktivno (pisanje) stvaranje Konstruiranje, projektiranje,

Uenje otkrivanjem

Istraivanje Simulacija Projekt

Doivljavanje Izraavanje i stvaranje

Recepcija umjetnikog djela Interpretacija Evaluacija Kreacija

Vjebanje

Uenje uenja Uenje jezika Praktini radovi Tjelesno vjebanje

Stvaranje

Znanstveno stvaranje Umjetniko stvaranje Radno-tehniko stvaranje

57

inoviranje, preoblikovanje

10.3. STRATEGIJE ODGOJA Odgoj se ostvaruje zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba, a one se prelamaju s drutvenim potrebama koje se oituju u egzistencijalnom, drutvenom i humanistikom aspektu odgoja. 10.3.1. Strategija egzistencije - obuhvaa metode i postupke kojima se zadovoljavaju egzistencijalne ljudske potrebe to osiguravaju reprodukciju ivota, njegovu zatitu i odravanje - to je preduvjet svakog drugog odgoja - zdrav nain ivota predstavlja osiguravanje uvjeta za odravanje samog ivota i normalan rast i razvoj - djeca postupno shvaaju da se ljudska egzistencija ostvaruje radom, a da je rad preoblikovanje prirode u skladu s ljudskim potrebama - u ovu strategiju ulazi i metoda sigurnosti i samozatite djeci prijete mnoge opasnosti koje ugroavaju njihovu sigurnost (vatra, plin, struja, promet) razliitim igrama, simulacijama i akcijama djecu moemo osposobiti da izbjegnu mnoge opasnosti ili, ako se u njima nau, da se znaju produktivno ponaati 10.3.2. Strategija socijalizacije - obuhvaa metode i postupke kojima se ostvaruju potrebe pojedinca za drugim ljudima, za ljubavlju i pripadanjem, za vlastitim potvrivanjem, ali i drutvene potrebe za zajednikim ivotom ljudi KOMUNIKACIJA uspostavljanje kontakata, razmjena informacija s drugim ljudima te me drugim l j u d meu ljudima meusobno razumijevanje ljudima, pridavati vanost svakoj osobi, prihvaati razliitost AFIRMACIJA obuhvaa niz postupaka kojima se djeca navikavaju traiti dobro u

58

KOOPERACIJA osposobljava mlade ljude da se vie okrenu suradnji nego natjecanju i da o v l a produktivan nain, pri e ovladaju postupcima kojima se mogu rijeiti sukobi na emu nitko nee biti poraen

10.3.3. Strategija individualizacije - obuhvaa metode i postupke kojima se potie i omoguava razvoj odgajanika u samostalnu i autonomnu ljudsku jedinku, u samoaktualiziranu i autentinu linost SLUANJE moe biti aktivno i pasivno - uz to vezan ii razgovor, prednost ima razgovor prihvaanja i tzv ja-govor koji je i simpatijom, l iskren i otvoren za komunikaciju ljubavlju i ima izuzetno znaenje za razvoj linosti - odgajatelji trebaju ovladati jednostavnijim terapijskim postupcima kojima je bit u t toplom emocionalnom odnosu pomoi da dijete lake prevlada i stekne samopouzdanje, bez dubljeg ulaenja u konfliktnu situaciju i rekonstrukciju linosti TERAPIJA IGROM obino se koriste lutke koje predstavljaju roditelje, baku i djeda, brata i s prikazati k o n ili m a n pria, ali m u ne u s p ohrabrujui ga na a k t i stanje umjesto da pada u d ep r sestru, uitelje i druge osobe iz djejeg ivota - kad se dijete dovoljno oslobodi, ono e u igri simbolino konfliktne situacije koje ga mue manje svjestan problema koji ga mui - aktivno sluanje znai da odgajatelj slua ono to uenik mu pri tome nastoji pokazati da ga razumije uspijeva zadovoljiti svoje potrebe treba pomoi, aktivnost kojom e prevladati postojee depresiju ili bjei u neurozu REALITETNA TERAPIJA postupak koji polazi od shvaanja da pojedincu koji due AKTIVNO SLUANJE poseban oblik razgovora koji se prakticira kad je uenik vie POTICANJE ostvaruje se podrkom, suosjeanjem, povjerenjem, razumijevanjem, TERAPIJA koristi se kada nastane poremeaj u razvoju linosti

59

10.4. STRATEGIJE OBRAZOVANJA - obrazovanje je okrenuto zadovoljavanju spoznajnih, doivljajnih i djelatnih interesa, a ostvaruje se znanstvenim, umjetnikim i tehnolokim obrazovanjem - u znanstvenom su dominantne strategije uenja i pouavanja - u umjetnikom doivljavanje i izraavanje osjeaja - u tehnolokom vjebanje 10.4.1. Strategija uenja i pouavanja - uenje ili uenje otkrivanjem sadri sve etape spoznajnog procesa; polazi od uoavanja i definiranja problema, preko vlastite aktivnosti u pronalaenju rjeenja do izvoenja zakljuaka - pouavanje je skraeni proces uenja, nije temeljeno na vlastitom iskustvu nego se koriste iskustva drugih ljudi sistematizirana u razliitim izvorima 3 metode pouavanja: PROBLEMSKO POUAVANJE - polazi od definicije problema tako da u tome aktivno sudjeluju uenici postavljanjem pitanja, individualnim definiranjem vlastitog vienja problema, uoavanjem suprotnosti izmeu onoga to znaju o nekom fenomenu i onoga to opaaju, itd. - nakon definiranja problema prelazi se na odgovore, rjeenja koje moe dati nastavnik, udbenik i sl. HEURISTIKO POUAVANJE - takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenik postupno dovodi do rjeenja, omoguavajui mu da sam doe do zakljuka PROGRAMIRANO POUAVANJE - problem koji se pouava dijeli se na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu se daje zadatak koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj - kad uenik rijei zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga to je uradio i uputu za daljnji rad Strategija uenja otkrivanjem podijeljena je u tri metode, istraivanje, projekt i simulacija (za sve je karakteristino tzv. iskustveno uenje) ISTRAIVANJE

60

- metoda kojom uenici pouavaju stvarnost - etape uoavanje i definiranje problema trebaju izvravati zajedniki nastavnik i uenik - nakon toga slijedi formuliranje hipoteze (mogu djeca koja su sposobna za apstraktno r a razmiljanje - prikupljanje podataka, promatranje, praenje - na osnovi dobivenih podataka izvode se zakljuci o istinitosti ili neistinitosti p ost a SIMULACIJA - koristi se kada sudjelovanje u stvarnim situacijama nije mogue, tj. kada se uenici pripremaju za sudjelovanje u stvarnim situacijama Igra uloga uenici u odreenim ulogama meusobno komuniciraju u zamiljenoj situaciji Plan-igra nosioci pojedine uloge su grupe uenika, komuniciraju pisanom komunikacijom Igre s pravilima strategijske igre (mlin, ah) i igre na sreu (karte) PROJEKT - polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrauje pismeni plan rjeavanja tog problema - nakon toga se radi na tom planu, a steena iskustva se sistematiziraju i izvode zakljuci 10.4.2. Strategija doivljavanja i izraavanja doivljenog - postoji metoda recepcije umjetnikoga djela, metoda interpretacije i reprodukcije te metoda evaluacije RECEPCIJA UMJETNIKOG DJELA - odnosi se na plodonosan susret uenika s umjetnikim djelom - treba odabrati djelo koje nije ni ispod ni iznad njihovih recepcijskih mogunosti - osnovni postupak jest prianje pria uz sviranje, gledanje slikovnica ili dijafilma, animaciju lutke ili glumu, ples i pantomimu postavljenih hipoteza

61

INTERPRETACIJA I REPRODUKCIJA - u susretu s umjetnikim djelom uvijek se zauzima i odreeni stav koji moe biti pozitivan ili negativan - svaki uenik ima pravo na svoj stav i treba mu omoguiti da ga obrazloi i eventualno konfrontira s drugim stavovima (kroz raspravu, kritiku) KREACIJA - ostvaruje se slikanjem, oblikovanjem, stvaranjem glazbe, pisanjem poezije - ova metoda znai stvaranje odreene podrke stvaralakim impulsima djece, znai omoguavanje ueniku da ostvari svoju inspiraciju kad za to osjeti potrebu i to prezentira drugima 10.4.3. Strategija vjebanja - osnovno za ovu strategiju jest viekratno i dugotrajno izvoenje odreenih radnji i postupaka to vodi njihovu usavravanju i automatizaciji, tj. izvoenju bez veeg napora uz minimalan broj pogreaka Uenje uenja metoda kojom se djeca uvjebavaju koristiti razliitim izvorima (grafiki, t e k tekstualni, matematiki, tehniki) Uenje jezika bitno da bude tzv. prirodno uenje, tj. da se ui u komunikaciji Uenje praktinih radnji 2 pristupa: uenici izvode samostalno neku radnju sve dok ne post ili da te o p e r predmeta Tjelesno vjebanje samo po sebi izaziva radost i oduevljenje jer zadovoljava djeju potrebu z 10.4.4. Strategija stvaranja Etape: Inspiracija Rad na ostvarivanju inspiracije Zavretak stvaralakog ina za kretanjem postignu zadovoljavajui stupanj sigurnosti i preciznost, operacije izvode pri izradi nekog uporabnog

62

Komunikacija sud drugih ljudi Postupci kojima se potie stvaralatvo: Oluja ideja postupak kojim se eli doi do ideja kako rijeiti neki problem, ideje se slobodno i z n se n a v za one k stanja u iznose i nijedna se ne smije kritizirati navede to vei broj elemenata koji u tom postupku sudjeluju u neko drugo (eljeno) stanje - kreativnost se ogleda u pronalaenju to veeg broja alternativa za svaki korak Morfoloka analiza pojava o kojoj se radi podijeli se na to vei broj varijabli i za svaku Radionica budunosti nastoji se nai rjeenje za neki konkretan problem koji je aktualan Scenarij postupak kojim se pronalaze putovi prijelaza od sadanjeg (nezadovoljavajueg)

10.5. IZBOR STRATEGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA - nastavnik bi trebao biti svjestan da je pomo koju mu pruaju didaktika i pojedine metodike dragocjena, ali je treba shvatiti samo kao poticaj i orijentaciju za stalno traenje i stvaranje vlastite metodike - ipak postoje naela ije uvaavanje pri izboru metoda i postupaka ini odgoj i obrazovanje uspjenijim: princip pozitivne usmjerenosti pri izboru odgojnih postupaka kod svakog se pojedinog uen uenika razvija pozitivna slika o sebi uspjeh za sve kola svoj djeci mora omoguiti uspjeh individualizacija pri izboru metoda i postupaka treba se voditi rauna o razlikama meu u e sobno aktivnost ekonominost potroak vremena i materijalnih sredstava uenicima sposobnostima i mogunostima primjerenost primjerenost postupka zadacima i sadrajima, dobi djece, njihovim s p o

63

11. POGLAVLJE KOLSKA EKOLOGIJA

(naslov oznaava izabrane i ureene prostore u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces 11.1. PRIRODNA I DRUTVENA SREDINA I ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES - velik dio ciljeva odgoja i obrazovanja moe se realizirati u prirodnoj i drutvenoj sredini za sve stupnjeve kolovanja to su primarni izvori znanja, stoga i najadekvatniji izvori znanja i mjesta za raznovrsne pedagoke aktivnosti - poznato je vie razliitih didaktikih rjeenja za neposredno prouavanje prirodne i drutvene cjeline: 11.1.1. Izleti i ekskurzije - na svim stupnjevima kolovanja to je izvanredno motivativno sredstvo za poticanje na aktivnosti u vezi sa sadrajima uenja - uenici se na izletima slobodnije ponaaju te su izraene socijalne veze meu njima, nova prijateljstva, spremnost na dijeljenje i pomo 3 etape u organizaciji: priprema, realizacija i vrednovanje - trai se da na svakih 30 u. budu najmanje dvije odrasle osobe - izlet moe imati iskljuivo rekreativnu svrhu ili iskljuivo spoznajnu - realizacija ciljeva izleta nije potpuno zadovoljena samim povratkom kui, ve se u koli nastavlja prouavanje prikupljenih informacija i materijala, a analizira se i ponaanje pojedinaca i kolektiva radi dogovora o buduim slinim aktivnostima 11.1.2. kola u prirodi - pridonose ostvarivanju zdravstvenih, pedagokih i spoznajnih ciljeva postoji vie organizacijskih rjeenja: a) sveukupne nastavne aktivnosti za jedan razred odravaju se u prirodi s internatskim smjetajem uenika b) -//- provode se u koli u prirodi u koju se djeca svakodnevno dovoze iz grada c) U. jednog razreda odlaze na jedan ili dva tjedna boravka u internatskoj koli u prirodi, kod nas najzastupljeniji 64

- U to vrijeme realiziraju se raznovrsne nastavne aktivnosti kojih je svrha uenje, rekreacija, zabava te obavljanje raznovrsnih zaduenja nunih u kolektivnom ivotu - Zajednike nastavne aktivnosti provode se ili u prirodi ili u otvorenim uionicama - kola u prirodi jednako je vrijedna za djecu sa sela kao i za djecu iz grada 11.1.3. Drutveno korisni i proizvodni rad uenika kole se mogu podijeliti na one u kojima je praktian rad uenika dio ukupnog programa pedagokog djelovanja, kole u kojima se ne doputa nikakav praktian rad uenika te kole u kojima se povremeno organiziraju raznovrsne praktine i drutveno korisne radne aktivnosti uenika - Rad se organizira s uenicima svih uzrasta, a forme, sadraji i optereenja primjereni su njihovim psihofizikim mogunostima - Osim korisnih aktivnosti uenika u k. zgradi i k. dvoritu, ukljuuju se u akciju ienja mjesta boravka, u skupljanju plodova s plantanih povrtnjaka i vonjaka te krai ili dui proizvodni rad u tvornici ili poljoprivrednoj organizaciji (obavezno za u srednjim strunim kolama) - Osim razvijanja radnih vjetina, pridonosi i odgajanju nekih navika i karakteristika linosti (tonost, odgovornost, samostalnost, suradnja na zajednikim zadacima, i sl.) 11.2. KOLSKO DVORITE - Ima vanu pedagoku funkciju, tamo se moraju i trebaju, osim igre i odmora, izvoditi i raznovrsne nastavne aktivnosti - Osim igralita, treba postaviti vie klupa za odmor, mogu se postaviti razne sprave za penjanje, provlaenje, ljuljanje, drvene kuice za skrivanje, pjeanici te druga jednostavnija pomagala za nastavu tzk-a - Dio prostora moe biti asfaltiran kako se u. za kinih dana ne bi zamazali tu e se kretati, igrati razne igre - Dio za uenike razredne nastave trebao bi biti odvojen od dijela za starije uenike - U didaktikom smisli kolsko dvorite moe posluiti za: izvravanje razliitih radnih zadataka (ienje, saenje, razni popravci, izrada opreme), izvravanje zadataka vezanih uz uenje, rekreaciju, umjetniko stvaranje

65

- Budui da je blizu, u kolsko dvorite u. mogu izlaziti u sklopu neke nastavne aktivnosti na nekoliko min, do realizacije itavog nastavnog sata ili blok-sata

11.3. SPECIJALIZIRANI PROSTORI U KOLSKOJ ZGRADI - kolska arhitektura i opremljenost kolskog prostora uvelike utjee na izbor i izmjenu mjesta za odvijanje pedagokih aktivnosti i strategija uenja i pouavanja - opremu u svim specijaliziranim uionicama u koli treba prilagoditi naglaenoj orijentaciji na samostalan rad uenika u grupama, parovima ili individualno - U k. zgradi treba urediti razliite prostore za uenje, druenje, igranje i rad - Prostori za uenje i rad predvieni su za grupni i individualni rad, za rad manjih grupa u. (6-10) i okupljanje velikih skupina uenika (300-400) - Uputno bi bilo graditi zgrade za najvie 600 uenika koji se mogu, bez rada u smjenama, angairati u kolskoj zgradi od jutra do mraka 11.3.1. Biblioteno-informacijski prostor - Mjesto mu je obino uz sredinji hol - Sastoji se od vie funkcionalnih prostora za individualni i grupni rad te prostora za smjetaj nastavnih medija; najvie prostora zauzima knjini fond, a tu su jo i videoteka, fonoteka, dijateka, folioteka, fonoteka te baza kompjutorskih programa i podataka - Osnovne informacijske funkcije: prikupljanje, obrada, uvanje i posuivanje informatike grae te osiguranje uvjeta za rad korisnika s raznovrsnim bankama podataka - Svaki BIC trebao bi imati odgovarajuu tehniku za umnoavanje i kopitranje, videokasetne i kompjutorske sustave i druga tehnika pomagala koja omoguuju koritenje razliitih medija; prostor i oprema trebaju biti dostupni uenicima 10-12 h dnevno 11.3.2. Specijalizirane uionice za razrednu nastavu

66

- Trebaju, osim lako pokretljivog namjetaja za sjedenje, pisanje i crtanje, imati i drugu opremu koja omoguuje fleksibilnije oblike i pedagoki vrednije strategije rada - Stolovi i stolci moraju veliinom biti primjereni fizikoj razvijenosti uenika - Mala priruna biblioteka, kuti za igranje, tepih u sredini uionice, panoi na bonom zidu, ormarii za ostavljanje dijela ili itave opreme, raznovrsne didaktike igre za koje e materijal izraivati sami uenici, nastavnici i uenici viih razreda 11.3.3. Specijalizirane uionice za znanstveno i umjetniko podruje - to je obino jedna vea prostorija za zajedniki rad odjeljenja (25-30 uenika) te manja prostorija za pripremanje nastavnika i rad manjih grupa uenika - suvremene kolske zgrade imaju specijalizirane uionice s opremom za fiziku, kemiju, biologiju, povijest, zemljopis, matematiku, materinski jezik, strani jezik, likovnu kulturu i glazbenu kulturu - osnovna prednost: racionalizacija uvanja i koritenja opreme te nastavnikova radnog vremena, motivativna prednost smatra se da ureenost i opremljenost specijaliziranih uionica veoma motivacijski djeluje na uenike 11.3.4. Specijalizirani prostor za radno-tehniko i tjelesno-zdravstveno podruje - u zgradama za osnovne kole ureuju se i opremaju polifunkcionalni radioniki prostori u kojima uenici upoznaju raznovrsne materijale, alate, aparate i ureaje te uvjebavaju izvoenje jednostavnijih praktinih operacija (rezanje, buenje, bruenje, sastavljanje) - u takvim su radionicama materijali, alati, aparati i strojevi nuni za realizaciju programa i ciljeva osnova tehnike kulture (takve su radionice i u opeobrazovnim srednjim kolama) - prostori za TZK dijele se na otvorene (dvorane za TZK, bazeni te adaptirane prostorije za vjebanje) i zatvorene

12. POGLAVLJE: MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU

-POJMOVNA ODREENJA 67

Kolokvijalno- medij= sredstvo prenoenja informacija, sredstvo komuniciranja Didaktiki-medij = nosioc-posrednik informacija u didaktiki funkcionalnim vezama Didaktika medija= znanost o uenju i pouavanju uz pomo tehnikih medija, a utemeljna je na spoznajama pedagoke psihologije. - klasifikacija medija u odgoju i obrazovanju Prema osjetilima koja su relevantna za njihovo koritenje: - vizualni, njihova podskupina su tekstualni (npr. udbenici) - auditivni - audiovizualni Jo jedna skupina medija su kompjutori i fonolaboratoriji za uenje jezika, te internet. Neki u vizualne medije ubrajaju i simulatore i trenaere. Vizualni mediji U njih ubrajamo slikovnice, nastavne listie, knjige, crtee, grafofolije, modele, makete... Auditivni mediji -kasete i CD, ponekad i telefon. Pruaju velike mogunosti za unaprjeivanje nastave jezika i glazbe. Audiovizualni Televizijske emisije, filmovi Programirani materijali i kompjutori Osnovno je obiljeje programiranih materijala (udbenika) sustav tzv. malih koraka. Najmanji korak zove se lanak. Niz lanaka koji ine smislenu cjelinu ine programirani materijal. lanci mogu biti sloeni na dva naina: u linijskom slijedu i uz grananje.

Multimedijalnost u odgoju i obrazovanju

68

Integracijom dvaju ili vie medija radi njihova meusobnog pojaavanja, dopunjavanja ili obogaivanjau djelovanju nastaju razni multimedijski sustavi. U ovakvom sustavu vano je da mediji ne ponavljaju iste informacije. Didaktiki osmiljenom integracijom apersonalnih nasatvnih medija pridonosi se objektiviranju procesa uenja i pouavanja, a istovremeno i njegovoj racionalizaciji. Racionalizacija i optimalizacija procesa uenja bitne su karakteristike suvremene obrazovne tehnologije. Simulacija i demonstracijski pokusi Simulacija je skup postupaka kojima se oponaaju objekti, strojevi, stanja i procesi u umjetnim uvjetima, a radi njihova temeljitijeg upoznavanja ili uvjebavanja odreenih radnji. Izvodi se obino na modelima dtvarnih objekata ili strojeva, odnosno fizikalnim modelima koji omoguuju pokazivanje odreenih procesa. Simulacije klasificiramo ovako: - prema formi provoenja; igra uloga, plan-igra, metoda sluajeva, simulacijske igre, misaoni pokusi i kompjuterska simulacija - prema prirodi komunikacije; simulacije tipa ovjek-ovjek, stroj-stroj, kompjuterska simulacija - prema sustavnom pristupu; deterministike i sohastike simulacije te statine i dinamine simulacije Demonstacijski procesi namjerno su izazivanje prirodnih pojava radi njihova promatranja i prouavanja.

Uvjetovanost izbora nastavnih medija Izbor nastavnih medija ovisi o ciljevima odgoja i obrazovanja, o iskustvu i psihofizikim karakteristikama uenika, o karakteristikama sadraja uenja, o sposobnostima uitelja i njegovim stavovima te o prednostima i nedostacima raspoloive nastavne opreme. Pri izboru nastavnih medija i mjesta izvoenja nastavnih aktivnosti ne smije se zaboraviti da nastava treba pridonijeti ravnomjernom razvoju kognitivnog, afektivnog i psihomotornog podruja.

69

13. POGLAVLJE: ODGOJNO-OBRAZOVNA KOMUNIKACIJA

70

13.1. Priroda i vrste odgojno-obrazovne komunikacije

O-O komunikacija javlja se kao interakciju dviju ili vie osoba ili pak jedne osobe s neivim izvorom, u nekom procesu radi prenoenja poruka i stvaranja uvjeta za optimalno ostvarivanje neke linosti. To e se dogaati ako se osobe kojima su upuene edukativne poruke aktivno ukljue u komunikaciju, odnosno ako se ostvari bogata interakcija izmeu njih i izvora informacija te odgovarajue reagiranje na informacije. U svakom komunik. procesu informacije se prenose odreenim znakovima i simbolima. A i onaj koji alje i onaj koji prima moraju biti osposobljeni za razumijevanje istih vrsta znakova jer u protivnome komuniciranje nije mogue. Postoji 5 kvalitativno razliitih modaliteta komuniciranja: - plus komunikacija na ovom modalitetu zasnivaju se stvaralatvo i mogunost da talentirani uenici ndamae uitelja - adekvatna komunikacija uenik treba vjerno preslikati uiteljevu informaciju u svojoj svijesti - nulta komunikacija - minus komunikacija - anti komunikacija

13.2. Intrapersonalna, interpersonalna i masovna komunikacija

Intrapresonlna- razogovor sa samim sobom. Introspekcija vlastitog ponaanja, sposobnosti ili stavova. Ona prethodi svakoj meuljudskoj komunikaciji i zove se monoakcija. Odnos ja-ja. Interpersonalna- komunikacija dviju ili vie osoba. U didaktikom smislu je interakcija kojom jedna osoba prezentira neke sadraje drugoj. Odnos ja-ti, ja-grupa Masovna komunikacija- specifian oblik odgojne komunikacije u obrazovanju, a karakteristika mu je usmjerenost na iroku i heterogenu publiku. Obavijesti se prenose javno te su dostupne i onima koji nisu ukljueni u organizirane oblike nastave. Odnos grupa-grupa.

13.3. Personalna i apersonalna komunikacija

71

Personalna- kad dvije ili vie osoba razgovaraju bez posredovanja sredstva Apersonalna- svaka komunikacija koju posreduje neki tehniki medij Ova dva oblika se u ukupnoj O-O komunikaciji meusobno dopunjuju i obogauju, ali nikako iskljuuju. U poetnim godinama kolovanja dominira personalna, a posljie se taj odnos moe i izmijeniti.

13.4. Verbalna i neverbalna komunikacija

Vrebalna komunikacija rijeima Neverbalna- svi ostali oblici komuniciranja U O-O procesu temeljna je verbalna komunikacija. esto se nadopunjuje neverbalnom jer lake pratimo izlaganja koja su praena odgovarajuom neverbalnom komunikacijom. Ali ako je neverbalna komunikacija pretjerana (npr. pretjerano gestikuliranje) ona moe i ometati verbalnu.

13.5. Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija

Dvosmjerna- podrazumijeva mogunost meusobnog pruanja povratne informacije izmeu subjekata koji komuniciraju. Najintenzivnija dvosmjerna komunikacija ostvaruje se u neposrednom razgovoru uitelja s jednim uenikom ili uitelja s manjom grupom uenika. Jednosmjerna komunikacija- dominira usmeno izlaganje uitelja, a svi uenici ne mogu priopiti kako su razumjeli edukativne poruke.

13.6. Neposredna komunikacija i telekomunikacija

Ako osobe ne komuniciraju lice u lice jer nisu u istoj prostoriji ili na istom mjestu to zovemo telekomunikacija. U obrazovanju to je dopisna nastava, uenje putem Interneta...

13.7. Autoritarna i demokratska komunikacija

72

Autoritarna odreuju se, kontroliraju i provode sve pojedinosti odgajanikova ponaanja. U tu se svrhu upotrebljavaju brojne zabrane i zapovijedi. Ne uzimaju se u obzir spontane namjere odgajanike, a njihovo se vladanje stalno kontrolira. Da bi se postiglo pokorno ponaanje odgajanika esto se koriste: poniavajua kritika, zastraivanje, prijetnje, razliite kazne... Demokratska (Pestalozzi, Rousseau, Makarenko, Neill, Freire) doputa se da odgajanik ima svoje stavove, miljenja, da bude ono to jest. Ovakvo komuniciranje naziva se simetrino- interaktivna komunikacija ili se vee uz pojam socijalna reverzibilnost, a podrazumijeva mogunost da se uenik obrati uitelju istim rijeima i nainom kao to to ini uitelj prema ueniku, a da se time ne kre pravila pristojnosti, taktinosti i postupanja.

13.8. Nasilna i nenasilna komunikacija

Nasilna prijetnje, vikanje, ponekad prisila...

14. POGLAVLJE: ODGOJNO-OBRAZOVNA KLIMA

14.1. Socijalna klima

73

To je kvaliteta ukupnih odnosa sudionika odogojno- obrazovnog procesa. To je prije svega odnos nastavnik-uenik, pa odnos uenika s drugim uenicima te odnos djeteta s lanovima obitelji. Na socijalnu klimu bitno je nastavnikovo ponaanje ali i ponaanje ostalih sudionika O-O procesa. Nastavnik ima vodeu ulogu i njegov se utjecaj oituje u najveoj mjeri. Dominantno i integrativno ponaanje nastavnika Dominantno- onemoguuje inicijativu i samostalnost uenika. Kruto je i ne potuje individualne razlike meu uenicima, ne uzima u obzir njihove potrebe i interese. Uenici se moraju prilagoditi zahtjevima nastavnika. Dominantno ponaanje nastavnika utjee i na to da se unutar grupe javljaju odnosi koji tee podinjavanju i dominaciji pa se u takvim grupama esto iskazuje agresivnost meu djecom. Integrativno - omoguuje kreativnost, spontanost i inicijativu u grupi i okrenuto je rastu i razvoju svakog pojedinca. U praksi se najee ova dva odnosa isprepleu, nalazimo preteno elemente jednoga ili drugoga ponaanja. Autoritarno, demokratsko i indiferentno voenje Autoritarno- karakteristino za tradicionalnu kolu u kojoj dominira frontalna nastava. Nastavnik ima inicijativu, a uenik je pasivan i izvrava zahtjeve. Ovakve grupe su jako zavisne o voi i bez njega ne mogu rijeiti problem koji se stavi pred njih. Indiferentno- uenici su glavni, nastavnik nezadovoljan i beznaajan. Ovakve grupe teko funkcioniraju i nijedan posao ne mogu privesti kraju. demokratsko- svi imaju jednka prava, ravnopravni su i zadovoljni. Ovi razliiti naini voenja uzrokuju 4 vrste socijalne klime: - potpuna sloboda; rezultat indiferentnog voenja - demokratska klima; vodi se dijalog,a ne monolog, pomae se uenicima, ohrabriva se... - agresivna (agresivna autokracij); rezultat autoritarnog voenja

74

- apatina (apatina autokracija); rezultat autoritarnog voenja, posluno se ispunjavaju zahtjevi nastavnika Direktivni i nedirektivni odnos Ovo kao bitno u O-O procesu naglaava Flanders. On je konstruirao instrument za mjerenje govorne interakcije nastavnika i uenika. Govor nastavnika i uenika svrstao je u 10 kategorija (7 nastavnik, 2 uenik i vrijeme prekida govorne interakcije). Emocionalana klima Podrazumijeva dominaciju osjeaja ugode ili osjeaja neugode kod sudionika odgojnoobrazovog procesa.

75