UZGOJ PlTZEV A (HELICIKUL TIJRA

)

UVOD
Uzgoj puzeva je nova poljoprivredna grana u Hrvatskoj. Momentalno je u pocetnoj fazi razvijanja, sa nekoliko manjih farmi. koje uglavnom dobro rade I razvijaju se. Svaki pocetak je tezak i trazi puna muke. truda, rada i zivaca a isplativost je velika. Relativno dobra cijena ovog proizvoda na inozemnom trzistu cini ovaj posao vrlo unosnim, a cijena po kilogramu se krecc oko 2.5 - 4 eura. Puzevi su se uglavnom skupljali iz prirode, i pripremali po starim narocinim receptima. U novije vrijeme puzevi su postali trazeni ekoloski zdrav, prehrambeni proizvod, koji je jako trazen u Francuskoj, Italiji i ostaJim razvijenim zemljama. U danasnje vrijemc potraznja za puzevima je postala jako velika. A samim istrebljivanjem i masovnim prikupljanjcm iz prirode, donesen je pravilnik trgovini i drugog prometa (naseljavanje farmi za uzgoj).
Zbog velike potraznje u EU. kod nas premda imamodosta Ijudi pokrecu vlastiti uzgoj puzeva.

0

zastiti kopnenih puzeva,

kvalitetnu zemlju i same klimatske uvjete,

U Hrvatskoj postoje dva siguma otkupljivaca, jedan iz Rijeke vezano za podrucje Kvarnera i Dalmacije, a drugi iz Darde vezano za konrinentalne krajeve.

VRSTE PUZEV A
Kod nas se uzgajaju uglavnom dvije vrste puzeva :

-Helix aspersa Muller

(sareni, mali sivi) , on se uzgaja najvise u primorskom djelu Kucica odraslog puza ima

pet krazeljaka . promjera 45 mm. Potjece sa obala Mediterana i gomjih obala Francuske i Spanjolske. Zivotni vijek mu je od 2 5 godina. Ova vrsta puza je vrlo otporna na razlicite klimatske vrste, pa tako da se moze naci u prirodi HZ more i u kontinentalnim krajevima, Za uzgoj se uglavnom preporuca ova vrsta pU711.uzgoj je laksi a gubitci su vrlo mali. udornacen je u velikom dijelu Europe, uglavnom u kontinentalnim krajevima, u planinama do 2000 m nadmorske visine, sumama, pasnlacima, kotlinama, vrtovima i vinogradima. Hrani se sa raznovrsnim biljkama, u vrtovima bas i nije dobodosao jer zna napraviti poprilicnu stetu. Sami uzgoj nije tezak, ali je neotporniji ad Helix Aspersa.

-Helix Pomatija Linne ili vinogradarski puz,

KOMERCIJONALNI UZGOJ PUZEV A
Kod uzgoja puzeva za prodaju i komereijalizaeiju tog posla, osim veceq anqazmana rada i sredstava pri izgradnji ograda za nekoliko tisuca kvadratnih metara zernhista, tehnologija uzgoja i pristup organizaeiji farme ostao bi slican iztozenom u ovoj skripti. Male ograde nisu u koliziji s najvecorn farmom puzeva. Dobro je uvijek odriavati malo uzqaialiste za osobne potrebe. Praktieno iskustvo, spoznaje i rad s puzevirna faseinantni su za svakog Ijubitelja prirode S malim puzarnikorn imamo u rezervi maticno jato puzeva za eiju kupnju ne moramo trositi novae i vrijeme, ako jednog dana pozelimo imati komereijalnu farmu.

Komercijane prednosti uzgoja puzeva Helix aspersa:
• • • • • Helix aspersa se najvise koristi u ishrani 70% prodatih svijezih puzeva Gini H. aspersa Visoka eijena na zapadnoevropskom triistu 3-5 eura/kg Nema konkureneiju u jeftinom puzu iz prirode Medunarodni institut iz Keraska otkupljuje sve koliGine puzeva proizvedene na farmama

01.

RAZLOZI ZA UZGAJANJE PUZA NA FARl'vH
Velika potrazrua za zdravom hranom u svijetu uzrokuje masovnu i kontroliranu proizvodnju kako bi se zadovoljile potrebe trzista, a istovremeno zastitila prirodna ravnoteza. U mnogim zemljama zastita pojedinih kultura je reguliranje strogim zakonskim propisima. Drzave clanice E.U. imaju potpunu zabranu sakupljanja puza iz prirode. U naso] zemlji se postule naredba 0 stavljanju pod kontrolu konstenja i prometa divljih biljnih i zivotinjskih vrsta koja omoqucava selektivno sakupljanje puzeva iz prirode. U buducnosti se oceku]e da ee se uskladivanjem nasih zakona sa zakonima Europske Unije u potpunosti zabraniti sakupljanje puzeva iz prirode. Potreba za puzern sa farme je u stalnom porastu na svijetskom trzistu kao i njegova cijena a zadruga garantira otkup i placanje puzeva po trenutnim trzisrum cijenama. Kod nas se uzgaja puz Helix Pomatia, u otvorenom tzv. talijanskom sistemu koji podrazumijeva da se cijeli biolosk. ciklus a i sam uzgoj vrsi i kontrolira na otvorenoj farmi. Ovakav sistem najvise odgovara nasem podneblju i daje izuzetne rezultate ako ga pravilno sprovodimo.

UZGOJ PO OTVORENOM TALIJANSKOM SISTEMU
- ODABIR TERENA - PRIPREMA TERENA ZA FARMU - PRIPREMA I SIJANJE ZELENE - PUZ - MA TICNO JATO MASE

- Mnogi Ijudi nemaju vremena da proucavaju iii traze ionako tesko dostupnu literature - Razne teorije i pristupi zainteresirane vise zbunjuju nego Ii im rasvjetljuju spoznaje i tehnike u puzarstvu Mali puzarnik od pedesetak kvadratnih metara je koristan i lijep za amatere, a buducim komercijalnim uzqaiivacima donijeti ce mnogo iskustava i ustedjeti jednako toliko novaca. Izvan svake sumnje je spoznaja da su za komercijalna uzgajalista najpodesnija maticna jata formirana od puzeva iz regije u kojoj se farma nalazi. Jos podesniji su vee adaptirani i djelornicno selekcionirani puzevi iz osobnog malog puzarnika,

POCETAK UZGO.JA
- dovoljno puzeva za pocetak uzgoja - mjesto u blizini kuce s odqovarajucorn vrstom tla u kojem puzevi mogu zivjeti i rasti - nekoliko vrsta biljaka koje puzevi vole jesti, a sluze im i za zaklon - materijali za izgradnju puzamika - Uzgajanje puzeva nije tesko, malo se razlikuje od uzgajanja pilica i pataka iii od sijanja kukuruza, --kupusa iii suncokreta - Mnoge stvari se mogu nauciti prornatrajuci divlje puzeve. Iskustvo je zanimljivo i korisno, a pornaze u donosenju odluke 0 profesionalnom bavljenju puzarstvorn

02.

UZGOJ PUZEV A U ZA TVORENIM OBJEKTIMA
Kod puzeva koji se uzgajaju u zatvorenom pod kontroliranim uvjetima, reprodukeija varira u ovisnosti od geografskog podrijetla puzeva koji se uzgajaju. Na primjer, jedan istrazivac je pronasao kako puz H.aspersa iz Bretanje bolje uspijeva u zatvorenom nego puzevi iz drugih regija. Za uzgoj puzeva u zatvorenom treba odrzavati temperaturu od 21 C i relativnu vlazost 80-90% (neki izvori tvrde 95%). Drugi izvori preporucaju 75% vlaznosti tijekom dana i 95% tijekom noel. Centar helikulture je preporucio 65-75% vlaznosti tijekom dana i 85-95% tijekom noCi na 20C. U svakom slucaju, treba izbjegavati vlaznost iznad 95% (neki navode 90%) za bilo koji duzi vremenski period. Visak vlage moze ubiti puzeve. Optimalna temperatura i relativna vlaznost ovise 0 nekoliko stvari, ukljucujuci i vrstu puzeva i cak i to gdje je zaliha za uzgoj sakupljena. Najbolja je kombinaeija temperature i vlaznosti za H.aspersu, za izlijeganje jaja, optimalna temperatura 20°C pri 100% relativnoj vlaznosti. U ovisnosti od podrijetla puzeva i rezultati mogu drasticno oboriti izlijeganje na nulu i pri 1T'C i 100% vlaznosti. Dakle, greske su moguCe i u razlikama od sarno nekoliko stupnjeva iii postotaka vlaznosti zraka. Tlo ne treba drzati pretjerano vlaznirn jer ce jaja apsorbirati vodu, napuhnuti se i puknuti. Treba koristiti flureseentna svjetla za dobivanje dnevne svjetlosti. Razliciti puzevi se razlicito ponasaju na duzinu dana. Omjer svjetla i mraka utjece na aktivnost, hranjenje, parenje i polaganje jaja. Osamnaest iii vise sat; svjetlosti zamjetno stimulira rast H.asperse, dok manje od 12 sati - spruecava rast. Neke vrste puzeva mogu asoeirati dugi sate svjetla pocetkom Ijeta - sezonom najbrZeg rasta. Osamnaest sati dnevne svjetlosti se pokazalo optimalnim za razmnozavan]e (parenje i polaganje jaja); ali puzevi se razmnozavaju po mraku.

Sanduci i kavezi za uzgoj.
Puzevi se mogu uzgajati u sandueima i kavezima poredani u nekoliko razina u visinu. Treba rabiti sistem za automatsko rasprsavaoje kako bi se osigurala vlaznost. Kavezi za hranidbu moraju imati dovod hrane i vode. U tu svrhu odgovaraju plasticne posude dubine do 10 em. Dublji opskrbljivaCi vode povecavaju moqucnost utapanja puzeva u njima. Posude za polaganje jaja mogu se staviti u postolja od malo sljunka. Treba napuniti male plasticne posude, npr. vaze za cvijece duboke oko 7,5 em, steriliziranom zemljom (iii glinastom zemljom saneutralnim pH). Nakon sto puzevi poloze jaja, posude treba odnijeti U odjeljke za mladuncad gdje ce se jaja izleci.

Mlade puzeve treba drzati u odjeljku za rnladuncad oko sest tjedana. Tada ih treba premjestiti u zaseban prostor s obzirom kako je mlade puzeve najbolje uzgajati sa drugim puzevima slicne velicine, Osam sati dnevne svjetlosti je optimalno za mlade plizeve.

03.

RAZMNOZA V ANJE Helix pomatia u sanducima (za polaganje jaja)
Treba napraviti drvene sanduke dimenzija 25 x 35 x 25 u visinu. lsjeci rupu promjera 6 cm (za drenazu suvisne vode) u dnu i zatvoriti rupu plasticnom mrezorn, dobro osiguranom. Pokriti okvir plasticnom mrezom da se napravi poklopac sanduka. Poklopce napraviti tako kako bi se mogli otvarati iii skidati. Sanduke treba drzati na policama gdje su lako dostupni. Sanduke napuniti do 1/3 visine rastresitom ne kompaktnom zemljom, prokuhanom zbog sterilizacije (insekti, bakterije itd.). (Treba koristiti tlo koje ne sadrzi gnojiva iii kemikalije). Djelornicno prekriti tlo mahovinom, ali ostaviti dovoljno mjesta za puzanje puzeva okolo po tlu. Vodu prskati po mahovini. U sanduke prebaciti one puzeve iz otvorenog prostora (tri po kutiji) koji pocinju praviti rupe kako bi polozif jaja. Nakon sto puzevl poloze jaja treba ih vratiti u otvoren prostor. Tlo se u sanducima ne smije isusiti. Mahovinu uvijek drzati blago vlaznom. Previse vlage je opasno jer se jaja mogu napuhnuti i puci. Jaja se izlegu za oko 25 dana, ali bebe puzevi ostaju u Ijusci. Prije pojave na mahovini i na stranicama sanduka potrebno im je jos desetak dana. Puzevi na drvenim stranicama sanduka su u opasnosti od isuserua i moraju se pazjjivo skinuti i premjestiti na mahovinu. Kucice su im jos vrlo lomljive. Bebe puzeve njezno hraniti listovima salate. Puzevi u ovoj fazi razvoja naraspolaganju moraju imati vodu. Tri tjedna nakon sto se puzevi pojave na mahovini pazjjivo pokupiti bebe puzeve i staviti ih zajedno u privremeni kontejner. Mahovinu pazljivo odstraniti jer postoji rnoqucnost kako u njoj ima jOs zaostalih puzeva. Zamijeniti zemlju i mahovinu svjezorn (steriliziranom / prokuhanom) zemljom i mahovinom. Prebrojati i vratiti pzeve u kutiju. Mladi puzevi se u ovim sanducima mogu drzati i tijekom zime. Poredati sanduke u hladnu prostoriju bez mraza. Prostorija nikada ne smije biti hladnija od O°C a ni toplija od 3°C. Puzevi ponovo postaju aktivni u sliiedece proljece kada je temperatura preko 5°C. Treba ih hraniti 4 tjedna. Tada u prosjeku imaju oko 8 mm. Treba ih premjestiti u boks, pazljivo ocistiti i osusif sanduke i pripremiti ih za sliiedecu sezonu. H.pomatia sazrijeva za 18 mjeseci do 4 godine.

Mjesoviti system
lnacica gornje metode je pustan]e puzeva da poloze jaja u otvorenom prostoru i pazfjivo premijestanje jaja u sanduke. (Ostali su koraci isti). U ogradi promatrati puzeve koji kopaju rupe za polaqanje jaja. Biti ce vidljiv vrh njihovih kucica. Zabosti staple - marker u zemlju pored rupe. Kada puz zavrsi i ode, koristeci vrtnu zlicu odkopati rupu i izvaditi jaja. Ovaj zadatak je slozen. Jaja se mogu fizicki ostetif i uprljati zemljom.

RAZMNOZA VANJENA

OTVORENOM

Rasplodne puzeve staviti u ogradu za razmnozavanie u travnju iii pocetkorn svibnja. Hraniti ih do sredine lipnja, kada pocirue parenje i puzevi prestaju jesti. Puzevi nastave jesti kada poloze jaja. Kada puzevi poloze svoja jaja, odrasli se puzevi mogu premjestiti. Ova ostavlia vise hrane i manja je pretrpanost za izlegle puzice,

04.

Za farmu povrsine od 6000 m2 do 10000 m2 potrebna su tri uzorka zemlje. Za farmersku proizvodnju puzeva dobra su ona zemljista koja su koriscena za poljoprivrednu proizvodnju: psenice.povrsinu predvidenu za farmu podjeliti na dva jednaka djela i sa svake polovine.5 kg po uzorku. Prva berba pocinje od druge godine proizvodnje i to 50-70% od pune berbe. jer nema puzeva koji su spremni za prodaju. potoka. bunara. jcr bi voda koja sc dugo zadrzava ugusila puzeve.000 m. jezera iii vodovoda. Prilikom izbora zemljista treba voditi racuna da postoji mogucnost navodnjavanja. 4000 i 5000 m2 potrebno je dostaviti dva uzorka zemlje koji se uzimaju na sljedeci nacin. Od trece godine farma ulazi u pun rezirn i berba je 100% Cijena suhog prociscenog pufa Helix aspersa na triistu se krece od 3 . Prilikom izbora zemljista treba voditi racuna da zemljiste mora biti bez drveca iii vocaka. u kolicini od 0. Za farmu povrsine 3000. Za analiza zemlje potrebno je dostaviti uzorak zemlje koji se uzima na sljedeci nacin: Za farmu povrslne 2000 m2 potrebno je dostaviti jedan uzorak zemlje koji se uzima sa sredine pareele sa dubine od 20 em u kolicini od 0. minimalne povrsine od 2. sljunak.5 kg po uzorku. u kolicini od 0.000 m. same ne smije biti zagadjena.5 € / kg. bare. suncokreta. moze biti i ugovor 0 koriccenju iii zakupu. . sa dubine od 20 em. Svaka veca povrsina dolazi u obzir i zavisi od finansijskih mogucnosti buduceg farmera. nadmorske visine do maksimalno 1. sa sredine uzeti po jedan uzorak. Ne moze sc koristiti ni zemljiste koje je cist pejsak. kukuruza. Nagib zemljista moze biti.Sto je potrebno za osnivanje farme puzeva? Najpre zemljiste. Izrada projekta za farmu Za izradu projelda potrebno je dostaviti kopiju plana pareele i skieu farme sa tacrum dimenzijama. 05. PRIHODI Prosjecna koliCina puzeva koja mozs da se proizvede na farmi je 1 kg I m20gradene povrsine farme. Uzorei se uzimaju na sliedeci nacin: povsina predvidena za farmu djeli se na tri jednaka djela i sa svake trecine. koje ne mora biti u vlasnistvu.5 kg. P01110CU prskalica iii mikrorasprsivaca. mada je najbolje da ta visina bude do 700-800 m. Za uspjesnu farmersku proizvodnju puzeva potrebno je u ljetnjim mjesecima navodnjavati i to vodom koja pada odozgo.000 m". U prvoj godini proizvodnje nema berbe. kamen ili glina od koje se pravi cigla. povrca i dr. U ljetnjim mjesecima za farmu velicine 2. Ne mogu se koristiti zemljista koja su mocvarna. plavna iii zabarena. ali same onaj koji trpi strojnu obradu.dovoljno jc 1. cista povrsina. dobro osuncana. Voda moze biti sa izvora.5 m' vode dnevno. Za farmu puzeva vrste Helix aspcrsa trcba manje vode nego za drugc vrste puzeva. sa sredine uzeti po jedan uzorak sa dubine od 20 em. Vrsta Helix aspcrsa dobro podnosi hladnu vodu sa vecih dubina.

. Dvije trecine spomenute proizvodnje i veliki dio potrosnje odnosi se na vodece zemlje u puzarstvu. Eksploatacija. Francusku. Republika Hrvatska u poslijeratnom razdoblju izvozi oko 300 tona godisnje. Izvoz ima tendenciju smanjenja Puzeva u prirodi je sve manje. a manje skupljanjem puzeva. Danasrua produkcija prelazi nevjerojatnih 200 000 tona zivih puzeva godisnje. dovoljno je imati pozitivan pristup i naviku svakodnevnog usvajanja dokazanih tehnoloskih znanja.. . Italiju i Spanjolsku. U Europi je doneseno mnogo mjera potrebnih za opstanak puzeva roda Helix.. od prije tridesetak godina poprima obiljezja organizirane poljoprivredne djelatnosti \. 06. pa je tako nastao raskorak izmedu potraznie i ponude. u prirodi sakupljenih puzeva. u cijelosti sakupljenih u prirodi. a pornnozeno sa srednjom cijenom proizvoda po kilogramu. Zapadna Europa je pokusala tako uzrokovan manjak puzeva nadomjestiti intenzivnijim uvozom iz istocnoeuropskih zemalja. kao ekonomska nuznost stvorila se potreba za uzgojem puzeva. Pojedinacno je rnoquce voditi i najvecu farmu puzeva bez velikog poslovnog rizika. a Ijudi na selu se dominantno bave uzgojem biljaka u monokulturama. Moderna zemljoradnja. Ukupna produkcija svjetske industrije puzeva procijenjena je 1997. Prosjecna stopa rasta svjetske proizvodnje i potrosnje u zadnjih desetak godina iznosi oko 10% godisnje. gubilo je srazmjer i trku s iznenadujucom ekspanzijom konzumnog trzista. pretvaranje sve vecih povrsina pasnjaka i surna u oranice. Zanimljiv je podatak da su zemlje bivse SFRJ osamdesetih godina prosloq stoljeca davale 10% svjetske potrosnje puzeva. godine na oko 130000 tona. ovaj put se neizbjeznost ekonomskog rasta poklopila s imperativom zastite prirode i opstankom vrste. Spomenuti postotak iznosi oko 12 000 tona izvezenih zivih puzeva na godinu.. Razlog je sto se ruralno stanovnistvo sve vise smanjuje. na Zapadu se povecao broj industrija za preradu puzevoq mesa. Gotovo istodobno. a za pocetak. Medutim. uzgoj i sabiranje divljih puzeva..Farme puzeva su pouzdan i trajan izvor prihoda Prikaz ekonomske analize pokazuje da nije potrebno mnogo novca za pokretanje puzarske proizvodnje s izvanrednim razvojnim potencijalom. Na srecu. Upravo zbog intenzivnog sabiranja Francuska vise nema divljih komercijalnih vrsta puzeva. dovodi do opceq smanjenja broja ove sve ugrozenije vrste. Sigurno ce se situacija promijeniti i u tom pogledu jer ima naznaka organiziranja prvih ozbiljnih projekata u helicikulturi. pored volje za rad.. pocetkom osamdesetih godina u Istocno] Europi je pao izvoz 8%. mehanizacije. Nedostatak relevantnih tehnoloskih informacija neophodnih za svakodnevni puzarski posao na osobnoj razini moze biti trustrirajucl. dobivamo vrijednost svjetskog trzista puzeva od preko milijardu €. upotreba kemijskih sredstava. Sakupliacka privreda i ubiranje puzeva u prirodnom okruzenju sedamdesetih godina prostoq stoheca.

Amerike. Meso puzeva je bez kolesterola. Idueih su godina ulaganja tek oko 750 eura. obrta iii zadruge. a unatoc rnoquco] dobroj zaradi i proizvodnja je u povojima. pa je meso zdravstveno sigurna hrana. . Zadnjih se godina potrosnja povecala do deset posto pa je jedini problem nedostatak proizvodaca. Iz tih razloga prakticno nisu poznate bolesti kod puzeva. Svima koji zele.000 do 16.000 eura na godinu. Puzarstvorn se bavi tek 20-ak Ijudi. Talijane Belgijance iii Nijemce poznata delicija.000 tona. tehnologiju. osnivac PZ-a "Deliciae". Potrosnja mesa puzeva u ishrani se u poslijednjih 5-6 godina. Australije i Japana. ima dobar aminokiselinski sastav. upute za sve radove te jarnci otkup po trzisnirn cijenama koje se odreduju na burzi u Parizu. Vise informacija trazite u Upravnom odjelu za poljoprivredu i surnarstvo. Investicijska potpora za izgradnju puzarnika! Ova zupanija prepoznala je vrijednosti nasih nastojanja da se u Hrvatskoj razvije uzgoj vinogradskoga puza. potocna pastrva. recirno. kao i rnoqucnosti njihovog relativno lakog plasmana i dobre zarade.ZASTO UZGAJATI PUZEVE Meso puzeva blagotvorno djeluje na organe probave. no realno je oceklvatl zaradu od 12. a ima status obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. prema podacima Instituta. jer uskoro se necete moci baviti bilo kojom proizvodnjom neregistrirani) treba -imati prebivaliste.00 kuna! Super! Zahvaljujemo Ijudima koji vode ovu zupaniiu na razumijevanju. a primjerice u Srbiji ima vise od 200 puzara s ukupno 100 hektara puzarnika. a blizina Srbije koja nema otvoreni pristup zapadnim trzistima donosi nam dodatne moqucnosti. (031-200-588) 07. -Slavonija ima dobre uvjete za puzarstvo. rnoze od Zupanije ocekivaf financijsku potporu u visini do 25%. Deliciae za 1000 kuna nudi kooperantima skraceni poslovni plan. -Ne zelnn prosipati optimizam.istice Iva Medak. U 2001. a na nama je da iskoristimo priliku.. nudimo informacije i svu potporu za puzarstvo kako bi vee ove godine stvorili osnovu za dalji razvitak .. Osim toga prvog preduvjeta (u svakom slucaju potrebno se registrirati kroz bilo koju od ovih formi i radi samoga bavljenja uzgojem puzeva.000. a kolesterola uopce nema.8 do 3 eura po kilogramu . pa su sve to razlozi zbog ceqa je potraznia iz godine u godinu sve veca. Potrosnja puzeva u svijetu raste. Upravo sam stoga u Dardi osnovao Proizvodnu zadrugu "Deliciae". Posebno je cijenjen na stolovima zemalja zapadne Evrope.. U prvoj godini prakticno nema zarede. dovoljno volje i znanja te oko 5000 eura pocetnoqa kapitala (potrebnog za gradnju puzarrnka na 2000 cetvornih metara)..Puzevi su za Francuze. Razlozi za uzgoj pufeva su vrlo jasni: Zbog postojanja velike potrazn]e sirom Evrope za ovom vrstom proizvoda a time i trzlsta. odnosno sjediste korisnika na podruqu Zupanije osjecko-baranjske -ulaganje izvrsiti ove godine i ove godine podnijeti zahtjev. Za ulazak u puzarski posao optimalno je da buduci puzar ima vlastito zernhtste. Hrvati ne jedu puzeve. uostalom to meso sadrf manje masti i energije nego. pripisuju mu se Ijekovita svojstva. no vee se u drugoj rnoze zaraditi 10-15000 eura. UVJETI ZA DODJELU: -potporu rnoze ostvariti poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. IZAZOVUNOSNE I ZDRA VE HRANE Za ulog od 5000 eura na godinu do 16. Onaj uzqajivac koji ove godine podigne puzarnik i koji moze racunima potvrditi taj investicijski trosak.000 eura zarade Osijek . Naucruci su dokazali da ima isti ucinak kao antibiotik streptomicin. Sluz puza ima izrazito baktericidno djelovanje. a ne vise od 10. godini dostigla je koliCinu od 460. potpornaze i ubzava probavu. no realno je racunati na cijenu od 2. povecala cak 20 puta.

sumarstva i vodnoga gospodarstva za sada ne daje poticaje za uzgoj puzeva okviru Zakona 0 drzavno] potpori u poljoprivredi.172/03). podrijetlo) . Zahtjev za odobrenje investicijske potpore za kredite iskoristene u razdoblju od 1. 6. 30/94 i 72/94) «Pravilnikom 0 zastiti kopnenih puzeva . 3. propisani su veterinarsko-zdravstveni i zoohigijenski uvjeti za uzgajalista puzeva.priprema supstrata za uzgoj puzeva te nacln isporuke na trziste. kapacitet uzgajalista. vanjsko i unutarnje ogradivanje uzqaiafista.priprema supstrata za uzgoj puzeva te nacin isporuke). 7.vrste bilja (npr. podnosi se Ministarstvu (poluqodisnje) u razdoblju od 1. Podnositelj zahtjeva za investicijsku potporu u ime komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva moze biti nositelj iii clan komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Iznimno. 1) . 29/99). deratizacija. pravna iii fizicka osoba mora podnijeti zahtjev za dobivanje suglasnosti za puzeva Ministarstvu zastite okolisa i prostornog uredenja sa sljede6im podacima: . Potvrda 0 izvrsenirn financijskim obvezama prema proracunu jedinice lokalne samouprave (Prilog br.veterinarsko-zdravstvenu suglasnost za gradnju/rekonstrukciju objekta izdanu od strane nadleznoq zupanijskoq veterinarskog ureda . Potrebno je napomenuti da na svakoj posiljci uzgojenih puzeva iii od njih dobivenih proizvoda prilikom stavljanja u promet mora biti naznaceno da se radl 0 puzevirna uzgojenim kroz puni iii dielomicni bioloski ciklus.original iii ovjerena preslika. sijanje . Racuni (R-1 iii R-2 iii racun iz kojeg je vidljivo ime iii naziv kupca) iii kupoprodajnog ugovora kojima se dokazuje ukupna vrijednost investicije . clankorn 18. sijecnja do 30.uplatnicu u iznosu od 520.000.Uprave za veterinarstvo.original. zastltnoq bilja.tennicko-tehnoloskl projekt u dva primjerka (kratak opis uzgojnog ciklusa.uzgojeni puzevi (kolicina po vrstama i godisnjim ciklusima) . «Zakonom 0 veterinarstvu» (Narodne novine br. 105/01. Registracija objekata vezanih uz navedenu vrstu pod nadleznoscu je pak Ministarstva poljoprivrede. veljace.00 kuna uplacenih u korist drzavnoq proracuna .original. preslika rjesenja iii obrtnice za obavljanje djelatnosti surnarstva) . prehrambenog i arornatlcnoq). Uz zahtjev je potrebno priloziti: . rujna iste godine. sijanje-vrste bilja (npr. banka 0 tome izdaje odgovaraju6u potvrdu . 2. dohrana zernljista u uzqajalistu . a uredeno [e temeljem «Zakona 0 zastiti prirode» (Narodne novine br. 5. dohrana zernhtsta u uzqaialistu .preslike.Upravi za veterinarstvo. zasutnoc bilja. 08. za kredite odobrene u iznosu manjem od 150. kolovoza do 30. kolicina. Izvod iz jedinstvenog registra obiljezavanja dornaclh zivotinia u slucaiu nabave zenskih proizvodnih j rasplodnih grla u stocarstvu iii potvrda Hrvatskog stocarskoq centra 0 podrijetlu stoke .70/97.preslika.Uzgoj puzeva uvjeti i dokumentacija POTREBNO ZA REGISTRACIJU FIRME ZA UZGOJ PUZEV A Ministarstvo poljoprivrede. 2) original 6a. U skladu sa time uzqajivac. surnarstvo i ribarstvo.Gastropoda terrestria» (Narodne novine br.00 kuna iii ukoliko financijska institucija nije uvjetovala potrebu prilaganja investicijskog programa zahtjevu za kredit.«rnaticno stado» (vrsta puza. dezinfekcija terena od nametnika. rnoze se ostvariti pravo na nepovratnu investicijsku potporu kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu. Ministarstvu poljoprivrede.stavljanje u promet uzgojenih puzeva (kolicine po vrstama). preslika povlastice za uzgoj iii povlastice za gospodarski ribolov. . ogradivanje uzqajausta. sumarstva i vodnoga gospodarstva . prehrambenog i aromaticnoq). Uz zahtjev za odobrenje investicijske potpore prilaze se: 1. Ugovor 0 kreditu . podnosi se zahtjev za registraciju objekta za uzgoj puzeva. Za pokretanje uzgoja puzeva na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Upisnik. surnarstva i vodnoga gospodarstva .original. Podrucie sakupljania puzeva «maticnoq jata» iz prirode u nadleznosti je Ministarstva zastite okolisa prostornog uredenja. Potvrda 0 izvrsenirn financijskim obvezama prema drzavnom proracunu koji izdaje nadlezni podrucni ured Ministarstva financija ne stariji od mjesec dana . sijecnja do 28. Zahtjev za odobrenje investicijske potpore za kredite Iskoristene u prethodnoj godini podnosi se Ministarstvu (godisnje) u razdoblju od 1. Ovjerena potvrda financijske institucije kOja je odobrila kredit (Prilog br.original. strucno Povjerenstvo utvrdit ce sukladnost tehnicko-tehnoloske dokumentacije sa utvrdenim stanjem na licu mjesta te Rjesenjem 0 udovoljavanju propisanim veterinarsko-zdravstvenim i zoohigijenskim uvjetima upisati objekt u Upisniku odobrenih objekata s registarskim veterinarskim kontrolnim brojem. Investicijski program ovjeren od strane financijske institucije koja je odobrila kredit. 4. preventivne mjere koje se provode na uzgajaliStu-dozvoljeni herbicidi. ribarstvu i sumarstvu. Dokaz kojim se potvrduje status korisnika (preslika iskaznice iii rjesenja 0 upisu u upisniku.

00 kuna. kroz koji cete obavljati ovu djelatnost. Ukupna vrijednost investicije podrazumijeva ukupni iznos kapitalnog ulaganja potkrijepljen racunima. dokaz obavljanju poljoprivredne djelatnosti.000. Ako ovu djelatnost zellte obavljati kao trajnu djelatnost radi ostvarivanja dobiti isporukom ovog proizvoda na trtistu ukljucujuci i izvoz proizvoda. oznacena sifrom djelatnosti 01. Ministarstvo kulture. sumarstva i vodnog gospodarstva. dokaz a placenom porezu na promet nekretnina i izvadak iz zernliisne knjige s upisanim podnositeljem zahtjeva za investicijsku potporu kao vlasnikom kupljenog zemliista.8. Gradski ured za poljoprivredu sumarstvo. ZAGREB. Osnivanjem i registracijom jednog od ovih oblika.zagreb. onda to rnozete ostvariti iii otvaranjem i registracijom obrta-samostalne obrtnicke djelatnosti iii osnivanjem i registracijom trqovackoq drustva-poduzece. Najvisi iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini iznosi 250.00 kuna. dokaz registraciji trqovackoq drustva. Rjesenie obavljanju proizvodne iii prometne djelatnosti. a izdaje ga Zupanijska veterinarska inspekcija iii nadlezni Ured. ZAGREB. ° ° ° ° ° ° ° ° Rjesenje suglasnosti za lokaciju. u slucaiu kupovine privatnog poljoprivrednog zemliista radi okrupnjavanja poljoprivrednog gospodarstva.SUGLASNOST USTANOVA Prva pretpostavka za izgradnju i organizaciju komercijalne farme puzeva je ishodenje suglasnosti Uprave za zastitu prirode koja je u sastavu Ministarstva kulture Republike Hrvatske sa sjedistem u Zagrebu.min-kulture. Avenija Dubrovnik 12/111 www. Grad Zagreb. Udio investicijske potpore rnoze iznositi do 25% ad ukupne vrijednosti iskoristenoq kredita.mps. ali ne vise ad 20% ad ukupne vrijednosti investicije. Uz zahtjev za Rjesenje potrebno je priloziti tri dokumenta. Rjesenie upisu u Registar poljoprivrednika . a odnosi se na kalendarsku godinu u kojo] je kredit iskoristen.hr tel: 01/61 06111 Uprava za veterinarstvo. Poslovni plan s kratkim opisom tehnologije uzgoja i lokacije (u prilogu s katastarskim izvadkom).000. ZAGREB. presliku poreznog rjesen]a. Ulica grada Vukovara 78 www. 09. . te svoju namjeru da ovaj proizvod izvozite rnozete ostvariti jednako kao i drugi poduzetnici sukladno propisima a vanjsko trgovinskom i deviznom poslovanju. Rjeserue upisu u Registar obrtnika. vi stiecete status poduzetnika. Uzgoj puzeva je jedna ad djelatnosti koja je. . otvaranje i registraciju obrta nadlezna je zuparuiska sluzba za gospodarstvo. dok je za registraciju trgovackog drustva nadlezan trqovackl sud.25. Najnizi iznos kredita za koji se maze odobriti investicijska potpora iznosi 80. Ministarstvo poljoprivrede. prema Odluci 0 nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. dokaz vrsenju obrtnicke djelatnosti. . .hr tel: 01/61 06385 .hr tel: 01/6585600 POKRETANJE IJZGOJA PUZEVA . Runjaninova 2 www. Rieserue upisu u Registar trgovackih drustava . jedan od tri moquca dokaza . TELEFONI I ADRESEUSTANOVA . Uprava za zastitu prirode.

ima garantiran plasman. i one cekaju Fond. koja bas i nije daleko. a to su Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo za zastitu zivotne sredine. Kada je rijec 0 generalnom odnosu drzave prema uzgoju puzeva. nase podneblje je izuzetno zahvalno za uzgoj vinogradarskog puza.Sve sto je potrebno zapravo mala pornoc u vidu kredita za gradane. surnarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske koje je nadlezno za inspekcijski nadzor tijekom ukupnog rada farme. uz to. dobili obecania da ce Fond kreditirati farmere. NN. Komisija Ministarstva nakon 'zavrsenih radova izlazi na lokaciju radi utvrdivanja sukladnosti projektne dokumentacije i izvedenog stanja farme. ni jedna banka ne daje kredite. Rjesenje 0 suglasnosti za lokaciju.zacuderu. *Komercijalne farme puzeva otvorenog uzgoja mogu se organizirati i voditi na svim poljoprivrednim zernfjistima (uz suglasnost nadlezne Veterinarske inspekcije iii Ureda u smislu veterinarsko zdravstvene i zoohigijenske podobnosti lokacije buduceq uzqaialista). do sad a nisu donijeli nikakvu odluku. Ministarstvo izdaje konacno Rjesenle 0 udovoljavanju propisanim uvjetima. puzeva (sve se dostavlja Uredu za veterinarstvo pri S dobivenim Rjesenjem definira se i u cijelosti izgraduje farma puzeva. tako da ni sa te strane nema niceqa". Za sada. 8to se tice kreditiranja od strane banaka. kao i to da se predstavnici resornih ministarstava. Korak prije dobivanja konacnoq Rjesenja je ishodenje Rjesenja 0 prihvacanju projektne dokumentacije za sto je uz zahtjev potrebno priloziti dva dokumenta. . a farma rnoze zapoceti proizvodnju* . Ukoliko ne postoje znacajnija odstupanja. bolje upoznaju sa procesom proizvodnje . "Medutim. inspekcija iii nadlezni Ured Ova primjerka projektne dokumentacijefarme Ministarstvu). Ovakav odnos jos vise iznenaduje ako se ima u vidu to da Institut za helikokulturu ima tradiciju dugu preko trideset godina i preko sedam tisuca farmi u Italiji.: "Mi u Alimenti naturali smo. Osim toga. Malo je cudna ta indiferentnost nadleznlh institucija. Radovi na infrastrukturi i instalacijama farme puzeva su niske slozenosti i sukladni su Pravilniku 0 odredivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola.Oruga pretpostavka za organizaciju proizvodne farme puzeva je ishodenje Rjesenja 0 udovoljavanju uvjetima propisanim od Ministarstva poljoprivrede.86/04. gde su. To je prosto nevjerovatno. po. s obzirom na to da se radi 0 veoma trazenorn proizvodu na teritoriji Evropske unije i koji. INSPEKCIJA: Glavni problem za one koji bi zeljeli da se bave farmerskim uzgojem puzeva jeste kako nabaviti novae. u najmanju ruku . a kamoli da je podrze i potaknu. Farmi nije potrebna lokacijska dozvola. a firma Alimenti naturali je svoj program predstavilo Fondu za razvoj Republike Srbije. koji je ovdje autohtona vrsta. koje ne pokazuju zainteresiranost eak ni da se detaljnije upoznaju sa ovom proizvodnjom. a izdaje ga Zupanijska veterinarska (preslik vee dobivenog i prilozenoq za potrebe Ministarstva kulture)..

2000 m2. Do povrsine 3000 m2 dovoljan je 1 uzorak (1 uzorak 488. te isti proslijediti na nasu adresu uz kopiju uplatnice na iznos 488. telefonski bro]. sto je donji rentabilni Za ovu djelatnost minimum.hr Zainteresirani ste za uzgoj pufeva? Koji su prvi koraci? Ukoliko ste zainteresirani za uzgoj pufeva na otvorenom (helicikultura). selekcioniranje reproduktora. kojeg treba uplatiti na nas ziro racun PBZ 2340009-1147009806. znaci da i potencijalno uzqajaliste moze tame uspjeti.izrada elaborata sa tehnologijom za formiranje uzqajatista . da nema zadrZavanja vode da u udaljenosti 50 m nema kultura koje se kemijski tretiraju. preporucaju se parcele velicine izmedu 2000-4000 m2. te se na ovakvoj parceli moze ocekivati da ce se sa prvom berbom vratiti izmedu 50-70% investicije. Za analizu tla potrebno je uzeti uzorak zemlje do dubine 15-18 cm (nikako vise). Molimo vas da uz uzorak posahete vase podatke. iii ZR ZABA 2360000-1101648698. Ukoliko je upravo vasa parcela prirodno staniste puza.00 kn). te je pozeljno da duza os parcele bude usmjerena istok-zapad Prvi korak jest napraviti analizu tla. mase 1/2 kg.net.ugovor 0 otkupu po trzisno] cijeni potrebno je raspolagati parcelom od min. tj.00 kn. HELlCIKULTURA-AC IZ Matulja nudi usluge: . Za pocetak. Da biste utvrdili da Ii je vas teren pogodan za uzgoj puzeva. trgovina. treba provjeriti da Ii upravo na vasoj parceli ima puzeva 5 kucicom u prirodi. kao prilog za potrebe kreditiranja . jer u protivnom necete mob dobiti Uvjerenje od Zupanijskog veterinarskog inspektora da bude cista. ovisno 0 vrsti puza koju uzgajamo. raskrcena i bez stabala da bude sto pravilnijeg oblika (idealno za 2000 m2 je 40x50 m).10.strucna pomoc oko formiranja uzqajalista .izrada troskovnika. prerada i konzalting 51 211 MA TULJI. dok se ne upozna tehnologija rada u uzqaialistu. te = .analize i valutacije tla za potrebe puzarstva .isporuka potrebnog materijala za puzarstvo . OTKUP 1 KOOPERACIJA Alma Cvjetkovic HELICIKUL TURA: organizirani uzgoj gastronomskih puzeva. Uvjeti za odabir parcele: da na njoj ima puzeva 5 kucicom u prirodi (na 2000 m2 min 15/20 puzeva) da bude ocjedita. Rukavac 60 tell fax ++ 38551 742460 liro racun PBZ 2340009-1147009806 MBG 2211949367302 e-mail: helicikultura-ac(ci:.

Potrebno 0 je takoder pozvati Zupanijskog veterinarskog inspektora koji ce Uvjerenjem posviedocif zdravstveno-sanitamim uvjetima u koje cemo donijeti nase rnaticno leglo. moze garantirati porijeklo. kada gda. Kompletna investicija za vasu parcelu vidljiva je iz elaborata. na vas zahtiev izradujemo elaborat koji sadrzi troskovnlk. Alma Cvjetkovic odrzava seminare za osposobljavanje uzgajivaca puzeva. U fazi formiranja uzqaialista HELlCIKUL TURA-AC vas prati "korak po korak" iscrpnim pismenim uputama. Sa tim elaboratom mozete se obratiti kreditnim linijama pri zupaniji. Cijene se odreduju svake godine na burzi i jayne suo Ukoliko gore navedeni repromaterijal nabavite od nas. HELlCIKUL TURA-AC potipsuje sa vama ugovor u kojem se obavezuje da ce otkupiti puzeve uzgojene u vasern uzqajalistu po trzlsno] cijeni za Europsku uniju. HEUCIKUL TURA-AC yam isporucuie dio repromaterijala Helitex rnreze zahelicikulturu sjemenje za helicikulturu maticno leglo Po isporuci rnaticnoq legla. stjecete pravo n potpisivanje ugovora. Radovi u uzqajalistu zapocinju u jesen iii u proliece i provode se iskljucivo prema tehnologiji i metodologiji koju propisuje HELlCIKUL TURA-AC iz Matulja. koje je gda Alma Cvjetkovic konzultant. Ivana Krstitelja 100) iii nazovite gospodina Ivu Medaka na 098/878 . te yam na svom broju telefona stoji na raspolaganju od ponedeljka do petka od 8-16 sati. te iz elaborata. Mi cerno uzorak proslijediti u Medunarodni institiut za puzarstvo u Italiju. analizu dobiti i razradenu tehnologiju s pripadajuCim pismenim uputama. pad terena naznaciti strelicama. Kako biste se jos bolje upoznali s ovom granom u poljoprivrenoj proizvodnji. Ugovor se potpisuje na 5 godina. obratite se za sve informacije Proizvodnoj zadruzi "Oeliciae" (Oarda. ulaz. Ukoliko analiza pokaze da je teren pogodan za uzgoj puzeva. uz predhodnu najavu. ime katastarske opcine kojoj vas teren pripada. Nadamo se da smo yam uspjeli pomoci. Za sve dodatne informacije obratite se na nase kontakte. tocniie: ukoliko se drzite propisane tehnologije. da se za svaku vrecu puzeva. koja dode iz vaseq uzqajalista. te okolne kulture. Sv.777 iii 0311742-247 . Za elaborat. te nakon 2-3 tjedna prevedenu analizu i valutaciju proslijediti na vasu adresu. Elaborat se naplacuie prema bodovnoj listi Hrvatske gospodarske komore. potrebno nam je dostaviti prostorucnu skicu parcele na kojoj treba naznaciti mjere.11. sjever. rnozete nas posjetiti svake druge subote. DELICIAE iz Darde Ako se odlucite za uzgoj puzeva. Po ugovoru niste obavezni nama ponuditi vas proizvod. Za pokretanje farme za uzgoj puzeva potrebno je upisati djelatnost u Poljoprivredni upisnik kako biste ishodovali registarski broj. razvojnim agencijama iii banci.

= Helix aspersa Muller iii sareni puz (mediteranski) . bolesti i samu strukturu zemlje.) prostoru. i brZeg rasta uzgajanje ove vrste puza je u sve veco] ekspanziji.. Meso mu je svijetle boje. Meso ovoga puza je malo tamnije. Vrlo je otporan na vremenske uvjete. zbog vece otpornosti na zimu I vlagu._- 13. do 80 [aiasca po gnjezdu) u toku jedne godine.. uglavnom ga nalazimo u toplijim krajevima Kvarnera i Dalmacije. . Zbog najvise polozenth jaja (4-5 puta. VRSTE I IZGLED PUZEV A KOJI SE UZGAJAJU U NASIM KRAJEVIMA Helix pomatia iIi vinogradarski puz . kao i kombinovani sistem uzgajanja. ali se sve vise cjeni i u raznim krajevima zapadne europe dostize vecu vriednost od Helix Pomatije. dostize velicinu od 20g ( 55-60 cistih puzeva 1kg).12. Tada postize i najbolju komercionalnu vrijednost. Ovaj puz ima karakteristiku da zimu provodi tako sto se zatvori u kucicu stvarajuci operkulum. Ovaj puz se najlakse prilagodjava na nove uslove (zimi je za razliku od Helix Pomatije potrebno pokrivanje lakim najlonom) jedini je koji se rnoze uzgajati na vjestackorn zatvorenom ( u plastenicima .. \. Puz karekteristican za uzgoj na nasern podrucju. Zbog cvrste kucice najpogodniji je za kasniju tvornicku preradu.. Karakteristican je za mediteranske klimatske uslove.

u protiece pokupljeni u prirodi a u ogradi samo do jeseni na dopunskorn tovu. Biljke za dohranu i zaklon su kupusniace. rmoze se podici jos jedna ograda sa unutamje strane i to sa manjim rupama od 10 mm. Uzgajaju se. Ovaj naein uzgoja podrazurnijeva rninirnalna ulaganja. Ograda se po gornjem rubu svija prema unutarnjem prostoru grediea. povrsine za lijepljenje puzeva koje sluze za odmor i zaklon od svijetlosti Smatra se kako je najbolja gustoc':a puzeva u ekstenzivnom prirodnom nacinu uzgoja od 6 . Inace. zitarice. veca im je smrtnost i rijede se razrnnozavaju. na otvornim povrsinama. U Franeuskoj 5e puzevi za odredene kulinarske namjene hrane i aromaticnirn biljem kako bi meso dobilo odredeni okus. i povrsina za uzgoj odraslih puzeva na kojoj se uzgajaju i biljke za kontinuiranu hranidbu (dohranu). povrce. i skoro svi puzevi u ovoj drzavi proizvedeni za trziste uzgajani su na ovaj nacin. OVO JE NAJIDEALNIJI NACIN ZA UZGOJ NA NASIM PODRUCJIMA! 14. sto se i ne smatra uzgojem). tek izleglih puzeva (ovo u slueaju ako puzevi nisu u uzgajalistu sarno u jednoj sezoni. suncokret. Nedostatak ovog sistema je sto se puzevi ubiraju samo tijekom par mjeseei sezone rasta i koticine proizvoda raspolozive trzistu su oqranicene. ito kako plodovi tako i lisce. visoku oko 70 em i ukopanu u zernlju 30 . Kolicina radne snage i materijala je na minimumu i zato postoje ekonomske prednosti u usporedbi sa ostalim tipovima uzgoja. . Vec':agustoCa ne daje ucinak u ukupnom rezultatu buduc':i kako se zna kako u pregustom nasadu puzevi sporije napreduju. puz se moze hraniti vrlo raznovrsnorn biljnorn krmorn (zato se i smatra velikom stetocinorn) to su gotovo sve vrste voca. potrebna su ipak ulaganja u: Zastitnu ogradu . Puzevi su smjesteni u pareele zatvoreni sigurnosnim ogradama. Osnovna podjela ekstenzivnog puzarnika na povrsine za mlade i starije puzeve narusava se dodatkorn opreme za iezenie puzeva. Elektricna ograda sa naponom od 6 . Prostor se u ogradi rnoze razdjeliti tako sto 5e odvoje povrsine za uzgoj mladih.VRSTE UZGOJA PUZEV A U svijetu se danas koriste tri glavnana nacina uzgoja : Na otvorenom : Ova vrsta uzgoja puzeva se u eijelosti odvija vani. salata.10 komada po cetvornorn metru. Ovaj je sistem prihvacen u Italiji. U "vrticu''. reprodueiraju i rastu tijekom eije1e sezone prakticno bez posjeCivanja do ubiranja. prostoru gdje se uzgajaju mladi puzevi. repiea.40 em (zastita od stetocina i izlaska puzeva van grediea). prornjera rupa 10 mm.Sto je obavezno.12 volti se dadaje kao sigurno sredstvo sprilecavanja bjezania puzeva van puzarnika.

moze se ocekivati vise od 2. 156 em visine i 58 em sirine i drzi 4 reda sa 6 odjeljaka za uzgoj. u prosjeku od 12 . plastenik) Ovaj sistem obunvaca klimatski kontrolirane zgrade u kojima kontroliranim uvjetima kako bi se osigurali maksimalni proizvodni Puzevi se hrane speeijalnim koneentratima pripremljenim za puzeva na ovoj razini zahtijeva velike pocetne investicije. puzevi borave svo vrijeme u rezultati. U ovisnosti 0 vrsti puzeva. . svaku etapu razvoja puzeva. kompletno je opskrbijena zljebovirna i odvodnim eijevima za otpad. Uzgajanje i njihova okruzenje zahtijevaju stalnu Metoda uzgoja puzeva u zatvorenom je prisutna u Franeuskoj oko 20 godina i poslijednjih godina u Britaniji.45 puzeva po odjeljku.4 ijedna i tada stavljaju Hawkyard sistem. 15.Uzgoj u zatvorenom prostoru (staklenik. ito 7 puta godisnje. kada se prenosi u odjeljak za mladuncad a period od 3 .000 jaja. u ovisnosti od vrste puzeva. Puzevi pozomost i nazocnost covjeka. Jaja se stavljaju u legla za vrijeme od tri tiedna od kada su se izlegla.(UZGOJ I NJEGA MLADUNCADI) Svaka rama je napravljena od galvaniziranog celicnog kuta i mjere su jo]: 215 em dudzine. Svaki red od 6 odje1jaka je sposoban za proizvodnju priblizuo jedne tone puzeva. Britanski sistem u zatvorenom: "RUTLAND" . Uzgoj puzeva u zatvorenom omoqucuie uzqsjivacima proizvodnju puzeva tijekom eijele godine.

Ponekad ce jesti samo jedno iii samo drugo. Za zivotne cikluse puzeva nekoliko centimetara zemlje pri povrsim je jednako vazno kao i nadzemlje. tlu se moze dodati mljeveno kameno vapno. Puzevi ce cesto jesti hranu a zatim zemlju. lako puzevirna treba vlaga. Vtaznost: puzevirna je potrebno vlazo okruzenie: ali ne vodeno. Ako kalcij nedostaje. U ovisnosti 0 raspolozivirn sredstvima proizvodac treba teziti njihovom ispunjenju.T'C. 2-3 sata nakon pocetka mraka. Zemliiste ne treba biti previse glinasto jer prekomjerno zadrzava vodu. Voda od kise se mora odmah odstraniti. Nize temperature stimuliraju aktivnosti i nocna rosa pornaze laksern pokretanju puzeva. puz ne moze iskopati gnijezdo niti potaqatnaiasca. osobito toplog. skriva iii polaze jaja u zemlju. puzevi imaju 99% aktivnosti.POTREBNI UVJETI ZA UZGOJ PUZEV A Bez obzira na naeln uzgoja ovo su uvjeti u kojima puzevi najbolje napreduju. Tlo koje sadrzl 20-40% organske tvari je dobro. osim ako se cesce ne mijenja. Ako farma puzeva sadrzi biljke. Orqanske tvari u tlu su isto tako bitne kao i karbonati. Tlo sa previse pijeska ne sadrzi dovoljno vode. jaiasca od vode nabubre. Ovaj stabilizacijski tretman pomaze kako se struktura tla ne bi mogla ispirati. 16. Tlo bi trebalo biti sticno vrtu u kojem napreduje zelena lisnata vegetacija. Puzevi nisu u stanju kopati u teskoj suhoj glini. tako i ostali iskoristivi karbonati. bez dovoljno vlage. Tijekom noci. Osim pH vrijednosti da. Puzevi hiberniraju kada temperatura padne ispod 6. Preko noci. svako zemliiste u kojem rnozemo uzgajati povrce je najcesce dovoljno dobro i za puzeve. kako cist kalcij. Ispod 12°C puzevi su neaktivni. rast puzeva rnoze jako zaostati za rastom puzeva na kvalitetnom tlu. U tlu nastaju i kemijske promjene. Vrlo su bitni. osuncanoq i suhog. vlazuost zraka od 80% izaziva dobru aktivnost puzeva i njihov ubrzan porast. Ako je zemluste suho. suvisna se voda mora drenirati kako bi se tlo napravilo podobnijim za njih. Kad je zemljiste podvodno. a ni previse gline. Lisni humus uz pH 7 takoder dobro funkcionira. Kad ne brsti lisce biljaka. a ni mali izlezeni puzici ne mogu izici iz gnijezda na povrsinu. Kalcij se moze staviti u tlo u omjeru od 450 g/m2. treba im odrzavati vlaznost i voditi odgovarajucu brigu 0 njima. Nernoqucnost uzimanja dobrog da prouzroci krhke kucice cak i ako puz ima dobro izbalansiranu hranidbu. ODABIR MJESTA ZA UZGOJ . Zato se ne smije pretjerati sa gustoeom populacije. Mjesavina treseta. Opcenito je svaka vrtlarska zemlja dobra. gline. Tlo neutralizirati ako je prekiselo ito vapnom na oko 7 pH. puknu i od razrnnozavanja nema rusta. Ovo dozvoljava redovito ciscenje bez unlstavanja rastresite strukture tla sto je dobro za polaganje jaja. postaje vremenom zasiceno sluzi i izmetom. A ispod 10°C zaustavlja se svaki rast. Za mnoge je puzeve 21°C optimalna temperatura. Klima: umjerena je klima (15-24°C) sa visokom vlaznoscu (75-95%) najbolja za uzgoj puzeva. Povoljna je vlazuost tla od 80% poljskog vodnog kapaciteta. Ako je potrebno. Puzevi kopaju tlo i gutaju gao Dobro tlo pornaze rastu puzeva . puz se odmara. V AZNOST ZEMLJE Struktura zemlje uzqaialista je vazna jer puz nekoliko zivotnin faza provodi pod zemljom. ukliucujuci i hranjenje. Tlo. Tla koja su bogatija razmjenjivim kalcijem i magnezijem najbolje stimuliraju rast. Kalcij se takoder rnoze posluziti u posudama za hranjenje. Tijekom dana. Dobra lokacija je ona u cijoj blizo] iii daljoj okolici puzevi slobodno obitavaju. Puzevi udisu zrak i mogu se ugusiti u prevlazorn okruzenju. iako vecina Vrsta rnoze izdrzati i ve6e temperaturne razlike. Tlo: treba koristiti srednje kvalitetno tlo koje nema puno pijeska. puz se skriva u zavjetrini.osigurava dijelove njihove hranidbe. kalcij mora biti dostupan iii iz tla iii iz drugih izvora s obzirom da se kucice puzeva sastoje od 97-98% kalcij karbonata. komposta. kao ni previse rastresito jer u tom slu6aju ne sadrzi dovoljno vlage. Nadalje. treba koristiti rasprsivace koji se rabe za zalijevanje biljaka u suhoj klimi kako bi se odrzala visoka vlaznost zraka. Puzevi spavaju kada temperatura raste iznad 2rC iii uvjeti postanu prevlse suhi Vjetar je nepovoljan za puzeve zato sto ubrzava gubitak vlage a puzevi moraju zadrzati vlaznost. Korov treba redovito untstavati. CaC03 uz pH 7 saCinjava vrlo dobro tlo.

Dan . Formulu za optimalne atmosferske uvjete koji se koriste u reprodukciji Trajanje svjetlosti . avo se prije svega odnosi na reprodukeiju u zatvorenom prostoru. kako bi imale ucinak koji osigurava preporuchlvi kapaeitet zamagljivanja od 130 mikro cestica.75 % a Noc 90% okrufenja vlaznosti u okviru reprodukcijskog S obzirom da vlaznost ima vitalnu ulogu u zivotnorn eiklusu puza. ana OC puz prestaje funkeionirati i ugine. Uz sustav prskaliea potrebno je postaviti i hidrometar. od temperature i razine vlaznosti. . Puz se zatvara na temperaturi ispod 6C. kako bi se redovito pratila relativna vlaznost zraka i to skupa sa aparatom za automatsku kontrolu opskrbe vodom. Najcesci nacin postizanja zeljenje temperature je zagrijavanje plastenika plinom. Sistemi plinskog grijanja se rabe zbog svoje prenosivosti i pouzdanosti. Dan . sustav koji osigurava optimalne razine je od najvece vaznosti. Zatvara ljusturu. Puz se priprema za zimski san padom temperature u jesen. Rezirn svjetlosti utjece na reproduktivni proees pa uzqajivaci i na ovaj uvjet moraju obratiti pozornost. Helix pomatia ima veliku i dnevnu i nocnu aktivnost dok je Helix aspersa aktivan sarno nocu. preko temperature od 30C puzevi ce prestati izlucivati sluz i zatvoriti ce se u svoju Ijusku privremenim prekrivacem. Sustav visinskih prskaliea treba konstruirati tako. Helix aspersa najvise voli temperaturu oko 20C. U ovoj fazi puzevi provedu do 6 mjeseei. Kontrola osvjetljenja u okvirima reprodukcijskog okruzenja Osiguranje pravilne kolicine svjetlosti koju puzevi zahtijevaju za reprodukeijske svrhe rnoze se postici prirodnim iii umjetnim putem. Reguliranje temperature u okvirima reprodukcijskog okruzenla Kontrola temperature je od velike vaznosti za odredivanje aktivnosti puzeva. Povrsine plastenika odreduju velicinu i tip plinskog grijaca. Kontrola kolicine svjetlosti zahtijeva jednostavne prekidace sa tajmerima za tempiranje vremena koje se moze podesiti na zeljenu duljinu. U intenzivnom nacinu uzgoja puzeva uobicajen je sistem koji koristi vodonepropusne flureseentne eijevi od 40W i koje su smjestene u okviru reprodukeijskog okruzenja. Kontrola temperature se maze postici na razne nacine.20 CaNoe 17 C : vlaznost Reguliranje .18 h a Noc 6 h Temperatura . Navike parenja puzeva ovise 0 broju sati dnevne svjetlosti. Ukopava se duboko u zemlju vinogradarski do 20 em a sareni 3-6 em. intenzivan uzgoj puzeva zahtijeva primjenu umjetnog osvjetljenja kako bi se puzevi drzali u svom prirodnom reprodukeijskom eiklusu. Naravno. Dan . to sve nije obvezno i podlijeze improvizaeijama razlicite vrste. Svjetlost: utiece na ponasanje puza u svezi sa godisnjim dobima.Temperatura: kontrola temperature je takoder kriticni cirnbenik koji odreduje aktivnost puzeva. smanjuje zivotne aktivnosti i ulazi u fazu hibernaeije. 17.

kupusa iii suncokreta . A ovo se radi ako su puzevi namijenjeni odmah za prodaju. U proljece je najbolje vrijeme. talijanskom sistemu koji podrazumijeva da se cijeli bioloski ciklus a i sam uzgoj vrsi i kontrolira na otvorenoj farmi. Potrebna kolicina puzeva za pocetak uzgoja : Pocetna kolicina puzeva za uzgoj se najcesce prikuplja u prirodi. u otvorenom tzv. maticno jato se moze nabaviti preko zadruge s kojom ste potpisali ugovor i koja yam garantira odkup Najpodobnije vrijeme sakupljanja je u vlaznirn uvjetima. za sakupljanje puzeva s obzirom da temperatura raste i puzevi postaju aktivni nakon hladne zime. Period od 30 dana smatra se sigurnom granicom kako ce bilo kakvi kontaminatori i otrovi koje su puzevi unijeli u organizam prije sakupljanja. a istovremeno zastitila prirodna ravnoteza. puzve ce uciniti vidljivijim. imaju potpunu zabranu sakupljanja puza iz prirode. Uglavno.U. a pornaze u donosenju odluke 0 profesionalnom bavljenju puzarstvom. ako se odlucite na uzgoj puzeva. U buducnosti se oceku]e da ce se uskladivanjem nasih zakona sa zakonima Europske Unije u potpunosti zabraniti sakupljanje puzeva iz prirode. Sakupljene puzve je potrebno drzati u karanteni u period od najmanje 3 . nakon iii za vrijeme kise. Drzave clanice E. 18. Puzevi sakupljeni u divljini za zalihe farme puzeva mogu pokazati visoku stopu morataliteta dok se ne aklimatiziraju na novo okruzenje. Ako se odluCite za sakupljanje puzeva iz prirode. tako i biljkama koje sadrze alkaloidne otrovne iii neugodne tvari za covjeka. sto je ujedno i pocetna selekcija. U ovom se periodu preporuca primjena kontroliranog programa hranidbe. malo se razlikuje od uzgajanja pilica i pataka iii od sijanja kukuruza. . morat ce te traziti od ministarstva odredene dozvole. biti odstranjeni. U prirodi se puzevi hrane kako hranom neposredno zatrovanom pesticidirna i drugim otrovima. Potreba za puzern sa farme je u stalnom porastu na svijetskom trzistu kao i njegova cijena a zadruga garantira otkup i placan]e puzeva po trenutnim trzisnirn cijenama.4 dana (Francuska) do 30 dana (Australija). Kod nas se uzgaja puz Helix Pomatia. detalje pogledajte u zakonu 0 sakupljanju puzeva pred kraj skripte. U naso] zemlji se posnne naredba 0 stavljanju pod kontrolu koristerua i prometa divljih biljnih i zivotiniskih vrsta koja ornoqucava selektivno sakupljanje puzeva iz prirode. a sluze im i za zaklon Materijali za izgradnju puzarnika Uzgajanje puzeva nije tesko. U mnogim zemljama zastita pojedinih kultura je reguliranje strogim zakonskim propisima. Opasnost od otrovanosti puzeva je sasvim realna. Iskustvo je zanimljivo i korisno. Ovakav sistem najvise odgovara nasern podneblju i daje izuzetne rezultate ako ga pravilno sprovodimo.RAZLOZI ZA UZGAJANJE PUZA NA FARMI Velika potraznja za zdravom hranom u svijetu uzrokuje masovnu i kontroliranu proizvodnju kako bi se zadovoljile potrebe trzista.Mnoge stvari se mogu nauciti prornatrajuci divlje puzeve. POCET AK UZGOJA Odredena kolicina puzeva za pocetak uzgoja Mjesto u blizini kuce s odqovarejucom vrstom tla u kojem puzevi mogu zivjeti i rasti Nekoliko vrsta biljaka koje puzevi vole jesti. Porast i potreba za parenjem. Sakupljeni puzvi trebaju biti sto je mogu6e krupniji.

tako da je vrlo bitno smanjenje prigode pojave stetocina i bolesti unutar prostora odredenog za reprodukeiju. Puz ce pronaci i zauzeti mjesto u kontenjeru. Puza se ne smije pipati iii uznemiravati za vrijeme njegove aktivnosti. iako se eini kako se sporo krecu. povrsina u uzqajalistu koja je odvojena od povrsina gdje se uzgajaju ostali. Kada je oplodnja zavrsena. Dok se kontejneri napunjeni jajima drze u plasteniku mora se osigurati odgovarajuCa vlaznost pod loge. Ovi kontejneri su napunjeni do visine od 7 em kvalitetnom humusnom mjesavinorn iii vrlo finim cistim riiecnim pijeskom. u traganju za parenjem. To se odnosi i na budueu selekeiju. Karantena je. koje se stavlja u izabrani dio plastenika.Selekcija Pravilna selekcija puzeva najvaznija je za uspjesan uzgoj. U okviru polja za uzgoj preporuea se gustoCa puzeva od 60 komada po cetvornom metru. kada bjeze. (Dobro je voditi preeizne biljeske 0 periodu parenja i polaganja jaja. Oprema. Genetski cirnbenici koji odreduju do koje ce velicine Puz narasti pokazat ce se nakon perioda od dvije godine. Stalni protok svjezeq zraka unutar okruzenja puzeva doprinosti minimalnoj pojavi stetocirua i bolesti. Puzevi se nakon sakupljanja prenose u karantenu. Puzevi se nakon polaganja jaja prernuestaju iz kontejnera koji se prekriva cistern krutom plasticnorn folijom koja je potrebna kako bi se omoguCilo novo izleglim puzevirna da se priljepe na nju kada se izmigolje na povrsinu tla. potrebna za uspjesan lov na puzeve je: podobna odjeca. Preporuca se u ovu svrhu ne uporabljivati puzeve koji su za ovu svrhu koristeni u prethodnoj sezoni. dzepna svjetiljka i plastiena kanta od 10 . u biti. VeCina se puzeva pari tijekom noci i taj proees rnoze trajati od 3 . vrlo su brzi. Sarno najkrupniji . Uzgajivac ce za ove svrhe osigurati plasticne posude. gdje ostaju od 3 .30 dana. Puzevi se takoder mogu sakupljati i tijekom dana za vrijeme i neposredno nakon kise. zreli puzevi se odabiru iz pocetne gupe divljih puzeva. Vlasniei ce ovih povrsina bez problema ustupiti puzeve koji se u poljoprivredi smatraju velikim stetocinarna. . puz Ce nastaviti traziti podobno mjesto za polaganje jaja. ranije pristigli puzevi. Sakupljene puzeve treba sto prije prenijeti na pripremljene terene i pravitno rasporediti u njihovom novom okruzenju.15 sati. kao i 0 inkubaeiji kako bi se u slijedecim eiklusima proizvodnje ovaj osjetljivi posao provodio po planu).15 litara sa podobnim poklopeem izbusena malim rupicama koje omoquec]u odqovaraiucu ventilaeiju. Uspjeh se selekcije ogleda u tome da se po isteku ovog perioda proizvedu krupniji puzevi od onih koji su izabrani prvim odabirom kod sakupljanja u prirodi.3 dana. gdje ce ostati oko tri tjedna kako bi se parili i potozil: jaja. Ubiranje iz prirode Puzevi se sakupljaju sa skoro svih poljoprivrednih povrsina i vrtova. . kada su puzevi aktivni u potrazi za hranom i 0 ovisnosti 0 sezoni. Parenje i rasplod puzeva ima svoju eijenu i mnogi od njih ce uginuti nakon polaganja jaja. Puzevi se u kontejneru ostavljaju 2 . 19. Sloj mora biti vlazan ali ne jako namocen. Najbolje vrijeme za sakupljanje puzeva je kasno na vecer i nocu. Niz bolesti ee utjecati na sposobnost puzeva za uspjesno razrnnozavarue. Odabrani se puzevi stavljaju u reprodukeijska polja. Poklopae je obvezan jer ce puzevi pobjeei puzeci preko straniea .

Higijena u plasteniku Reprodukcijska tabla 20. preporuCa se poseban plastenik za parenje. Primjena rnreza treba ornoquciti protok zraka iznad i oko table i pomoci smanjenju gubitaka puzeva koji kroz nju ne mogu propasti na tlo plastenika. Po unutrasruosti rame postavljaju se drvene trake iznad zicane mreze. Ostatak krme povremeno treba odnijeti i plasticne trake redovito eistiti kako bi se odrzala potrebita higijenska razina. Ako je ekonomski moguCe. Zieana se mreza prievrscuje na osnovu table.za uzgoj mora ispunjavati najvise standarde. Krma je srnjestena duz vanjskog ruba plasticnih traka kako se ne bi ispirala tekucom vodom. Elektricna ograda koja je dodatak vanjskoj gornjoj granici cijele fame. a postavljanje konkavnih plasticnih traka osigurava glatku povrsinu koja pornaze laksem kretanju puzeva kada tragaju za partnerom za paren]e. se sastoj od konstrukcije od drvene fame koja je projektirana tako da kontrolira i zadrzava puzeve dok se pare i polazu jaja. Konkavne plasticne trake se koriste za transport svjeze vode a takoder sluze i kao posude za hranjenje. Reprodukcijska tabla je oblast gdje se puzevi pare i polazu jaja. Tabla mora biti zakosena (samo malo) kako bi omoqucila vodi da polako teee sa jednog na drugi kraj table. Programi redovitog eiscenja i odrzavania higijene su obvezni u ovoj fazi uzgoja puzeva. sprijeeiti ce bjezanje puzeva sa table tijekom reprodukcije. Ova tabla se maze smjestiti vani iii u plastenik za mlade. Ova puzevirna omoqucuie kontinuiranu opskrbu svjezom vodom za pice. s obzirom kako se mogu zahtijevati izvjesni uvjeti okrzenia koji nisu istovjetni potrebnim uvjetima. . ali se mora odvojiti od prostora za mladuncad pomocu dodatne ograde koja razdvaja ove dvije oblasti.

Donji dio stopala je sastavljen od snaznih misica a 3. S jeseni po zavrsetku Ijetnjeg perioda slijedi potraga za zaklonom i formiranje cvrstoq zaklopca operkuluma. .conhiolin . disni organi. kako bi u dobrom zaklonu prezimio i ponovo docekao proliece. Stopalo koje izviruje iz kucice omoqucuie kretanje i pricvrscivanje puza po podlozi. Sam oblik kucice se razlikuje u mnogim slucajevirna po kojima 4. Izgradena je 2. KUCICA KuCica predstavlja jedno od najlijepsih dijelova prirodne goemetrije. OSTALI ORGANI Organi varenja. Glava je smiiesten na prednjem dijelu tijela i sasvim se dobro uocava. koje ne nalazimo kod drugih zivotinja. materiju za formiranje kucice. Puz u toku godine prolazi kroz izvijesne kriticne periode. Nakon toga nastupa period parenja koji je karakteristican po nemirnom i nervoznom trazeniu partnera. TIJELO U vezi sa spiralnim uvijanjem kuCice i trupa unutrasn] organi puza pretrpjeli su znatne promjene porernecaje.. ZahvaljujuCi to] sluzavoj materiji puz rnoze da klizi i po ostrici bruaca. Nakon oplodnje slijedecih 15 dana puz trazi mjesto za odlaganje jaja poslije cega se zivotinjica iscrpi i izgubi skoro trecinu svoje tezine. nervni sistem. cirkulacija i spolni organi cine kompletnu anatomiju puza. poCinje potragu za hranom. od kojih je gornji par duzi.koja predstavlja osnovnu 3. Poslije proljetnog izlaska iz kucice i skrovista u kome je proveo zirnu. x.AjVATOA1IJA I FIZIOLOGIJA PUZA Zivot i navike ovog rnekusca koji na prvi pogled rnoze izgledati beznacainim. U Ijetnjem periodu puz obnavlja snagu putem unosenja velike kolicine hrane. a da se ne povrijedi. od krecne materije i jedne naroCite organske supstance . te iz tog razloga imamo moqucnost da se detaljno upoznamo sa njihovim otkricima. Donja povrsina stopala sadrf mnogobrojne zlijezde koje pri kretanju luce sluz te zivotiniica za sobom ostavlja vidljiv srebrnkasti trag. da bi mogao obnoviti istrosenu snagu izgubljenu u zimskom mirovanju. zainteresirao je mnoge naucnike koji su analizirali zivot i anatomiju puza. 21. 5. Pokreti puza su lagani ali snazni. sacmiavaiu je usta i cetiri pipka. se lako moze odrediti vrsta puza. 1.

salata. dopuzu na njihove zelene dijelove. erni korijen. kopriva. puzevi se lako krecu.BILJKE KOJE SE SADE I SLUZE ZA HRANJENJE I ZAKLON Biljke kojima se puzevi rado hrane su: lisnati kupus. VJETAR I HLADNOCA Vjetar je vrlo stetna pojava u sezoni puzeva rasta. eikla. . rosa vlazi zemlju i lisce. a otezava mu i kretanje. Naime. loboda kao i socni vegetativni dijelovi drugih biljaka. Vecina puzeva koristi neke vrste za hranu. kada su one suhe. blitva. rotkva. a druge za zaklon sto je vezano uz godisnja doba i staniste. mrkva. rotkviea. Puzevi se skrivaju u zaklonu biljaka tokom dana. puz za vjetrovita vremena prestaje sa svim aktivnostima i povlaci se u kucicu. kelj pupcar. stiteci se od predatora i svijetla. mnogo jedu i brzo rastu. Da bi se zastitio od dehidraeije. endivija. Nocu iii u rano jutro kad su biljke vlazne i rosne. isusu]e zemlju i lisce kojima se puz hrani. Hrana zaqadena sa sluzi toksicna je i za same puzeve. izuzimajuCi tukavicasto povrce i cviiece. kelj. grah itd. Znatan dio ejelokupne aktivnosti puza (pored hranjenja i reprodukcije) se odnosi na odrZanje ravnoteze vlage u okolisu i tijelu. repa. najsocni]e dijelove. te ih nemiliee tamane. KISA I ROSA~NJIHOV A VAZNOST Kisa potpornaze rast biljaka. a zimi spava zimski san (hibemaeija). kupus. Nista manje nije vazno to sto kisa ispire sluzave tragove koje puzevi ostavljaju na biljei prilikom kretanja. 22. Smanjuje apsolutnu vlaznost zraka. drvenasto povrce koje puzevi nerado jedu (djetelina. Vidljivo je kad se puzevi hrane. koraba. a da su jeli znamo po rupama koje iza sebe ostavljaju na liseu. radlc. pere ih od prasine i zelene dijelove odrzava socnim. korabica. brokula.). Suneokret je inace jedna od omiljenih poslastiea puzeva. Za Ijetnih pripeka miruje (letargija). biraiuci vodenaste. karda. kres salata. spinat. evjeta ca. Ako imaju rnoqucnost odabira. Za zaklon su najpodesnije biljke s vlaknastom strukturom stabljike iii lista. Jednako tako. njihove glave se micu dok zvacu. brste od kraja lista prema peteljei. jedinke iste vrste s razlicitih lokaliteta preferiraju razlicitu hranu.

. Puzeva se kucica zaglavi u dnu ovog oblika iz kojega ne maze izaci Postoji jos jedna altenativa osobito podobna za prostor sa cvrstim zidom. Zidu se dodaje vodoravni komad sita koji se pruza 5 . Druga tehnika zadriavanja puzeva je vrh ograde svinuti na unutra u obliku slova V. Donji kraj ograde mora biti dovoljno duboko zakopan kako puzevi ne bi prokopali prolaz ispod nje.7 mm unutar ograde. (Elektriena ograda na vrhu ima vise tankih zica na razmaeima od 2 . 23. njegova tezina ce povuci nekoliko vlakana na dolje.aspersa ce pobje6i iz otvora ograde taka da je potrebna i elektricna ograda kako bi se zadrzao.5 em siroka (iii vise) bakrena traka. Sita treba napraviti od materijala kao sto je najlonsko vlakno koje je umjereno kruto i elastieno. Ostala vlakna. pobjec: puzi po donjem dijelu sita . na vrh ograde se rnoze staviti 7. blizu tla. stigne do vrpee. Traka se zbog dodatne sigurnosti rnoze saviti prema unutra. Ako je traka smjestena pre nisko. Puz visi na niti i na kraju padne S obzirom kako puzevi ne prelaze preko bakrene trake.Zastita od bjezanja U otvorenoj ogradi treba iskriviti vrh ograde prema unutra u polukrug kako bi se vinogradarski puz zatvorio.4 mm. kao jos jedno od rjesenja. kisa rnoze nanijeti zemlju na bakrenu traku i omoguCiti puzevima prijelaz preko nje. H. jedno po jedno. "bjeze" od puza i odskacu nazad van njegovog dosega. Na unutarnjem rubu sita skinuti poprijecna vlakna kako bi se stvorile vrpee duge 5-7 em. Ako puz koji zel. pod kutom od oko 20 stupnjeva. Kada puz puzi po ziei i do dirne drugu zicu dobije umjereni udar i povlaci se. Treba koristiti akumulator iii transformator za opskrbu etektricnom energijom napona 6-12 volti. Svaka zica je suprotno naelektrizirana od prethodne.

2m. Slijedeci sloj. da Galvanizirani limovi. Ograda od galvaniziranog lima iii rnreze ujedno sprecava puzeve da pobjegnu.Oqrada sa puzevima se mora pokriti sitom iii mrezorn. Dodatna oprema moze sadrzavati zljeb sa stranicama od drveta. kada se pod utjecajem vlage na povrsini materijala stvara elektricni napon. Ograda od ploca. Puizvi vole mjesta za skrivanje osobito za vrijeme toplih dana. a pokrivac stiti od jake kise.70 ern. Na primjer: plasticne vodovodne cijevi rasijeku se po poll po duzini sloze u jedan red.Ograde sa dodatnom opremom (na otvorenom) Ogradeni prostori za puzeve su obicno dugi i uski umjesto kvadratni. potrebno je s unutarnje strane napraviti zapreke za Rjesenje rnoze biti horizontalno pricvrscena traka grubo tkanog plasticnc. IZRADA OGRADE Ogradu gradimo tako da stupove zabijemo u zemlju. Pokrivac ce zatvoriti puzeve i sprijeciti ptice i druge grabezljivice. MATERIJAL ZA IZRADU ZASTITNE OGRADE Povrsinu od 24m2 treba ograditi neposredno poslije kopanja. i ukopani najmanje 30 cm u zemlju. blokova. od galvaniziranog metala iii tvrde plastike. Ako je izvedba od mreze iii pletiva. uzduz cijele ograde na visini od 40cm (traka ima resice). Ograde iii zidovi su obicno visoki 60 . da ga rnisevi. preko njih. plasticne ploce. zicana pletiva. sa slobodnim nititva okrenutim prema gore. Ograda rnoze biti od bilo kojeg materijala. Zasjenjivac (koji rnoze biti od mreze) pornaze puzevirna u toplim zimskim danima kako bi nasli zaklon. Treba ga uktiucif pri zalasku sunca. kltice i insekti ponovo ne nastane iii zagade. . navedeni stetnlci kroz nju ne produ i uniste uzqaialiste. prikladni su materijali za gradnju. To je vidljivo za vlazna vremena. fiber cementnih ploca iii ploca od galvaniziranog celika. Ona ce osigurati skloniste i za 50% povecati broj puzeva koje rnozete smjestiti u odabrani prostor. Upotrebljavamo Ii mrezu iii galvanizirani lim. a jedino je vazno da bude precizno napravljena. Spomenuta dubina je ona koju nece potkopavati misev: i kltice. prijeci qrabezhivlce. Postavljamo ih tako da budu 40cm u zemlji a ostatak iznad nje. Ako bi se ukljucio ranije tijekom dana vlaga bi mogla istjerati puzeve na sunce. rnreza za pilice. Njega puzevi ne trpe. Kad ograda ima neku drugu izvedbu. u oba slueaja ih moramo ukopati 40cm. 24. sprecavanje bijega puzeva. okca na njoj ne smiju biti veca od 6mm. postavlja se pod pravim kutom. Ovo ornoqucuje slobodno kretanje okolo (bez uznemiravanja puzeva) i rnoqucnost dosega cijele ograde. platna sirine 15cm. a na slicnom principu su zasnovane i elektricne ograde protiv bijega. Nadzemni dio je visok 60cm. Oni ne puzu po takvim povrsinarna. Treba promatrati temperaturu i vlaznost rabeCi termometar i hidrometar. itd. Sustav rasprsavanja vode osigurava vlagu kada je potrebna. Najbolji su veliCine 1. pribijena horizontalno.

Kompetentna istitucija trebala bi da obavi analizu zernhista. ako se blagovremeno ne razgradi. puzevl ih rado jedu. unosimo parazite i ostale stetnike. SADNJA BILJAKA NA TERENlJ Biljke rnozemo sijati iii rasadivati. on je jedna od omiljenih poslastica puzeva. Umjetno gnojivo. a zernljiste bi trebalo da bude ocjedeno i suho. moze nastetiti puzevirna. 25. kopaju gnijezda i polazu jajasca. Unutar odredene povrsine zakolcimo manji kvadrat dimenzija 4m x 6m kojeg treba kultivatorom usitniti. . ani siri 2. na mjestu bez jakih vjetrova. kao npr. Kupus. Povrsinu zemliista od 48m2 u obliku kvadrata dimenzija 6m x 8m ocistirno od trnja. U uzgojnim lejama rnoze se postaviti i uredaj za rasprsivan]e vode koji po potrebi osigurava potrebnu vlaznost puzevirna. a obozavaju lubenicu. a rasadujemo ih po sredini na 2/3 ukupne povrsine. Sakupljeni biljni otpad ne bacamo. nego ga rasprostremo po zemlji i kad se osusi. Takoder im se moze davati i dodatna hrana. Zemljiste oko prekopanog dijela sluzi kao staza naseq budu6eg puzarnika.TEREN. kopriva iii djetelina su dobri za zastitu. 2. zapalimo ga. kontrola uzgoja i "berbu" bez opasnosti da puzevi budu zqazeni. voce. da bi se utvrdilo da Ii izabrani teren po svojim fizickirn i kemijskm svojstvima odgovara namjeni. Preporucije se zemlja aliena vrtnoj. predvece i nocu Puzeve treba pazjjivo odabirati i stavljati ih u drvene sanduke. blitva i druge lisnjaee dobre su za hranu. Bogatstvo kalcija i magnezija podtice rast puzeva. radic. Articoka. Pored navedenog potrebno je postaviti unutrasnje i vanjske ograda koje sprecavaju bjezan]e puzeva. latice. korova itrave. 1. najsladi zalogaj puza je sami cvijet tj. IZBOR I PRIPREMA Jedna od pripremnih radnji za uzgajanje puzeva je izbor terena na kome ce se obavlajti uzgoj. a s organskim gnojivom i kompostom koji nije steriliziran. Tako pripremljeni puzevi spremni su za transport odnosno isporuku. Gustina nasada je vrlo bitan cintlac proizvodnje. U pregustom nasadu puzevi imaju usporen rast. Ujedno tu se pare. granja. tako da dobijemo kvadrat povrsine 24m2 dobro poravnate zemlje. pletene korpe iii dzakove.5-5 m kako bi se omoguCilo kretanje i rad uzqaiivaca. a njih sijemo uz rub ograde tako da formiramo zastitnu zonu u kojoj ce se puzevi kriti od sunca iii hladnoce. Takoder je pogodan i Suncokret. rjede se razmnozavaju i veca je smrtnost. Ne treba koristiti gnojivo pri obradi zemlje. Preporucuie se prethodno uzorana i istanjirana zemlja. Trebalo bi da se povrsina podjeli na nekoliko djelova koji ne bi trebali biti duzi od 70-80 m. time ujedno dezinficiramo zemliiste. pruzaju zastititu od stetocina i omoqucava]u cjelokupan ciklus uzgoja. Berba se obavlja rucno i najbolje je to raditi poslije kise iii orosavanja puzarnika.

za puzeve koji su laks! HRANJENlE Sezona hranjenjaje od travnja do listopada u varijacijama sa "periodom odmora" tijekom Ijeta. misevi. Postupak sa prikupljenim puzevima iz prirode Puzevi prikupljeni u divljini. tvorovi. Puzevi cvrstu hranu jedu sastrugavanjem jezikom.pomatia 20-40 cm2 puzeva maksimum. Neki izvori navode kako je za H. zabe i krastace.aspersa je ne vise od 1. Zaostalost u razvoju je poslijedica uvjeta uzgoja a ne nasijednih cimbenika. Puzevima ne stavljati hranu na jednu hrpu. BOLESTI I STETOCINE Normalna higijena rnoze sprijeciti sirenje bolesti a takoder unaprijediti zdravlje i stopu rasta puzeva. Ovi su puzevi mogli jesti otrovne mamke. a takoder imaju i vecu stopu mortaliteta. za neko ee vrijeme uginuti. Medutim. Puzevi tada polazu manje hrpe jaja. Sluz inicijalno sluzi i kao feromon (primami rnlris) i pospjesu]e reprodukciju. ali se sporije razrnnozava i raste. za zalihe na farmi puzeva. krtice. najbolji rezultati se postizu sa ne vise od 8 puzeva po cetvornorn metru. Sa druge strane izgleda kako se puzevi bolje razmnozavaju u grupama po 100 nego kada ih je samo nekoliko smjesteno zajedno. plosnata glista. 26. Prostor za uzgoj ne smije sadrzavati vise od 60-80 puzeva normalne veliCine po cetvornom metru iii oko 40 u slucaju velikog H. . GUSTOCA POPULACIlE Gustoca populacije takoder utiece na uspjesnost proizvodnje. mogu napasti puzeve. hodajuci insekti (npr. slijedeta 1-2 dana davati im samo vodu kako bi se u cijelosti ocistili. Puzevi su sitniji i teze se prodaju. gljivice i mikro clankonosci. Kod smedeg hrapavca je situacija obmuta pa je u konacnict prinos jednak. imaju manji broj jaja po hrpi i jaja imaju manju stopu izlijeganja. Bakterija Pseudomonas aeurginosa izaziva crijevne infek-cije i moze se brzo rasiriti u prenatrpanom boksu. mogu imati veliku stopu mortaliteta dok se ne zavrsi prilagodba novim uvjetima. Aktivnost hranjenja ovisi 0 vremenu i puzeve nije neophodno hraniti svaki dan. cak i neke vrste kanibalskih puzeva (kao Strangesta capillacea). Paraziti.pomatia. a takav problem se maze brzo rasiriti kada je populacija puzeva gusta. Pozorost treba obratiti na grabezljivice kao sto su: stakori. Treba ih staviti u ogradu i hraniti najmanje tri dana da ociste svoj sustav od mogueih otrova.5 kg/m2 puzarnika Svejedno je koju vrstu puzeva uzgajamo. a ne vise od 10 kg/m2 . zato sto taka nema dovoljno prostora za sve puzeve. neke vrste muha stallage. neke bube i vrste zrikavaca). Dodatak glista u tlo doprinosi odrzavanju tla cistim za uzgoj puzeva. Vinogradnjak je veci. Ako su nakon 3-4 dana jos uvijek zdravi. Puzevi se teze razrnnozavaju kada su gusto rasporedeni iii kada se nakupi previse sluzi u boksu. poljoprivredne kemikalije iii otrovne biljke i zato se ne mogu odmah koristiti. puzevi u gusto naseljenom prostoru rastu puna sporije eak i ako irna hrane u izobilju.5 kg/m2 povrsine tla za puzeve koj yam vise od 1 grama. lasice. koncasta glista. gusteri. Ranije smo spomenuli da uzgoj na vrsta koju cemo prakticirati najvise ovisi 0 klimatskoj osobitosti regije u kojoj se puzarnik nalazi. Na primjer: nepojedenu hranu odnostiti svaki dan kako bi se sprijecilo njeno kvarenje. ptice.KOLICINA MESA KOlA SE DOBIJE Iz jedne ograde povrsine 24m2 rnozerno dobiti oko 15kg cistoq puzeva mesa. Ako ih zelite rasploditi. Preracunato to znaci da mozemo imati godisnji prinos od 0. Preporucena kolicina za H. Vecenje navodnjavanje pri suhom vremenu ce pobolisat' hranjenje s obzirom da vlaga puzevirna po maze Iaksem pokretanju. iii jedan kilogram po cetvornom metro sto odgovara velicini pzeva. Ako su pojeli smrtonosnu koliclnu otrova. Mozoa je tu bitna veta moqucnost izbora partnera.

Transportne kutije moraju imati rupe. Treba biti pazljiv da se puzevi ne povrijede zicarna iii kopcama kada se kutije zatvaraju. Najboje je transportirati zive puzeve dok spavaju. Puzeve nekoliko dana hraniti kukuruznim brasnorn iii posijama. H. odqovarajuceq promjera zbog spriiecavanja bjezanja iii povreda ptizeva. Ali samo kada se zatvore u kucice. Puzevi ne zele jesti za vrijeme transporta. Ocistiti probavni trakt puzeva zbog sigurnosti kako su cisti od prasine iii ranije pojedene hrane. Staviti ih u kontejner upakirane u led zbog ocrzavarua temperature blizu (ali ne ispod) tocke smrzavanja kako bi ptizevi ostali uspavani. mada je tada tesko biti siguran u njihovu "aktivnost". Jer u protivnom 6e puzevi ako dodu u doticaj sa vlagom i vodom izaci nakon kratkog vremena i odpuzati van transportne kutije (gajbe). Sa hranjenjem prestati. .Transport Za konzerviranje.aspersa ima krhku kucicu dok odrasta i formira rub otvora tako da nedorasli ptizevi nisu komercijalno pozelini. preradu iii transport biraju se samo aktivni puevi. Puzevi ne mogu biti pakirani i zatvoreni u kartonima kada je vrijeme toplo i oni postanu aktivni. Takoder zapamtiti kako puzevi mogu potisnuti Takoder se mogu pakirati I transportirati u obicnim gajbama za voce i povrce. Hranu im ne davati jer ce se pokvariti i ptizevi se razboljeti iii uginuti. Neki izvori tvrde kako ne treba transportirati zive puzeve (H.pomatia) nakon pocetka lipnja zato sto vise nemaju dobru aromu. Puzeve prije transporta (3-4 dana) staviti u poseban kontejner bez prasine iii druge vrste hrane. ali ih i dalje opskrbljivati vodom. izmedu kasne jeseni i ranog proljeca. Najbolje je skladistenje u hladnjaci! 27. takoder treba paziti da pri takvom skladistenju I transport nema vlage iii kontakta sa vodom. Promatrati svaku jedinku puza zbog sigurnosti u njeno zdravlje. OCistiti prostor i ptuzeve od sluzi i fekalnog materijala nekoliko puta dnevno.

Puzarnik obilazimo jednom dnevno i pobjegle vracarno u ogradu. a tada su i inace aktivni. vee ih rasporedimo na sest jednakih hrpica na uzduznojliniji. BRIGA 0 PUZEVIMA Oko puzeva nema mnogo posla. a uvijek u sumrak. ne znaju plivati pa se utope. ako imaju dovoljno hrane. sakupljene puzeve treba drzati na hladnom i sjenovitom mjestu da ne dehidriraju. a uqinuce raspoznajemo po karaktertsticnom smradu kojeg rnozemo osjetiti kod dva dana uginulog puza UBIRANJE PRVIH PUZEV A Kad u puzarniku zamijetimo veliki broj malih puzica. zemlju i biljke je korisno prethodno poprskati vodom. pokusaj bijega su neznatni. znatan broj puzeva bi se u njima uqusio. Do ispustanja u ogradu. Od njih dobijemo oko I . Pretjerano natapanje bi unistilo jajasca u gnijezdu. Kad imaju hrane i kad staniste nije prenapuceno. Prskanje i vlazenje treba izvoditi u koliCini jace rose. Za desetak dana puzevi se naviknu na novu sredinu. Dobro je posudu prekriti navlazenim jutenim platnom (vlaga smanjuje stres puzeva). Puzevi se ponasaju teritorijalno i nakon izvjesnog vremena ogradu smatraju svojim obitavalistern. Radovi se mogu odnositi na cupan]e korova i kontrolirano vlazenje biljaka i zemlje.5kg mesa. Naime. Ako nema rose i vlage. Malim puzevirna ostaje vise prostora. voda ih privlaci. vee navecer kad zahladi. krecu se i hrane. dobro napreduju.NASELJA V ANJE PUZEV A UNUT AR OGRADE Nikada puzeve u ogradu ne stavljamo ujutro iii tijekom dana. vrijeme je za prvu berbu (u mjesecu lipnju). .oni manje jedu i prirast zelene mase povrca u uzqajalistu im osigurava izobilje hrane. Ako bi nepazniorn prilikom vlazenja na zemlji stvorili veee lokvice duboke vode. po sredini. U pocetku ce puzevi pokusavati pobjeci. Puzeve ne sasipamo na jedno mjesto. Vlazen]e zemlje i biljaka po suncanu danu puzeve bi izmamilo iz sjenovitog zaklona i sunce bi im zasigurno nastetilo. Jednom smjesteni. te mladi brzo odrastaju. Stare puzeve sakupimo i ocistimo. Puzeve nikad ne stavljamo u ugao jer im time olaksavarno bijeg. novim Uginule (radi stresa iii neceq drugog) treba nadomjestiti. Krajnje hrpice trebaju biti udaljene barem 1mod ograde. 28.

potrebna nam je i druga ograda). Nije neophodno da obadva uzqaialista budu neposredno jedan pored drugog. S dvije ograde mozerno manipulirati s puzevima tako. puzevi mogu oducno napredovati i na suhoj hrani. nepunu godinu poslije prve. da ih svakog profjeca prerniestarno iz jedne u drugu. . Ukupna povrsina dovrsenoq puzarnika iznosi 96m2. jabuke. tikve kao i zelenu biljnu masu donesenu odnekle drugdje. u nekoliko plitkih posuda postavljenih na zemlju. DOHRANJIV ANJE PUZEV A Kad u puzarniku ponestane kvalitetne scene zelene hrane to je manji problem nego da ne stane biljaka koje stuze puzevirna za skloniste. lubenice. 29. Isto nam je potrebno da bi obnovili pojedenu vegetaciju iz prve ograde. Zavrseni puzarnik sastoji se od dvije identi ne ograde. Puzevi vole jesti voce i povrce. IZGRADNJA DRUGE OGRADE Optimalno vrijeme zavrsetka druge ograde je pocetak mjeseca travnja (po istim prmcipirna. mekinjama. a puzevi takve nerado jedu. a tada im trebamo osigurati pitku vodu. Navedeni prostor ukljucuje i staze za kretanje oko samih ograda. Izrasle biljke imaju previse vlaknastih i drvenastih dijelova. Kad bi ponestalo svega navedenog. Prebujna i prerasprostrta vegetacija sprecava stvaranje rose sto nije dobro. a svake uzgoj ne sezone naizmjence uredujemo i koristimo jednu od njih. koncentratu za pihce i shcno.BRIGA 0 BILJKAMA Briga 0 biljkama se svodi na to da im ne dozvolimo izrastanje preko ograde jer bi to puzevima omoqucilo bijeg.

najbolje objesene. Mehanick: odstranjujemo ostatke zemlje i lisca na nacin da ih muesamo u sirokorn ovalu s malo vode. Veliki puzevi koji se pare s velikim puzevirna. Stavimo ih u posudu bez hrane (s dovoljno zraka) najmanje 4 dana. puzeva moramo biti sigurni da su procisceni iznutra. daju vecinu potomaka s istim karakteristicnirn koloritom. Ovo je dostatno vrijeme da puzevl iz probavnog trakta isprazne zaostali sadrza] i tada smo sigurni da su izcisceni. kad su biljke mokre a puzevi aktivni. veoma slicno prirodnom procesu. ali najcesce je pogodan travanj. amanje ostavimo da se jos neko vrijeme tove. u hladnoj vodi. Slicno je s bojom kucice. 30. pri odabiru reproduktora mozemo vrsiti i selekciju po boji i veliCini. DrugaCiji slues] je sa zivirn. Trebamo ih drzati na pro zracnorn mjestu. DRUGOUBIRANJE PUZEV A Posto smo odabrali i premjestili reproduktore u drugu ogradu. Oni su postupak ciscenia proveli prije zatvaranja. poslije kise iii vlazenia. u prvoj nam ostaje mnogo puzeva konzumne veliCine. Do jeseni trebamo pobrati sve. gdje cerno ih pobrati. puzevi sa speciticnom obojenoscu. aktivnih. Manje kolicine puzeva najbolje je sasuti u povrtlarsku jutenu iii PVC pletenu vrecu koju objesimo na sjenovito mjesto gdje ce se oni procistiti i zatvoriti u periodu od nekoliko dana. Ako imamo vremena i volje. CISCENJE PUZEV A Prije kuhanja zivih. zatim red puzeva. red puzeva i tako naizmjence do vrha gajbe. na prirodan nacin. Zatvoreni puzevi mogu se kuhati odmah Pripremu za kuhanje pociniemo s pranjem puzeva izvana. Vrijeme premjestania puzeva je klimatski uvjetovano. Puzeve sakupljamo rucno. Ako pobrane puzeve ne rnozemo odjednom pctrositl i zelirno ih zive sacuvati oko mjesec dana. Dorasle trosimo. pareni medusobno. Kad su dobro skriveni u vegetaciji. zatvorenim puzevima. koje Ce ih namamiti na otvoreno. . pa 3cm strugotine. daju jos vece potomstvo. bacimo irn omiljeno lisce. Sabiremo ih u kante iii kosare ne vece od desetak litara. u kutiju iii najbolje drvenu gajbu prostremo 5cm debeo sloj krupne drvene strugotine.NASELJAVANJE DRUGE OGRADE Po sistemu poznatom otprije nastanimo i drugu ogradu. da nam se ne gnjece iii uquse. Mjesto na kojem ih cuvarno treba biti hladno i zasjenjeno. Za daljnji uzgoj cemo odabrati najvece i najvitalnije primjerke (zeljenog kolorita) iz prve ograde. da osiguramo vrijeme za pripremu prvog uzqajalista za shedecu uzgojnu sezonu naredne godine.

sastavu tla itd. (podaei 0 tome koliko dugo nakon parenja puzevi polazu jaja variraju). parenje se dogada i nekoliko puta qodisnie. (U tropskoj klimi. Suho je do nepodobno za pripremu gnijezda kao i do koje je pretesko. Drugi puzevi igraju obje uloge odjednom simultano oplodujuCi jedno drugo.PARENJE I POLAGANJE JAJA Puzevi su hermafroditi. (slika gore) Puzu treba 1-2 dana kako bi polozio 20-50 jaja. puz moze skladistiti spermu. Na primjer H.pomatia tlo treba biti duboko najmanje 7. U nekim klimatskim uvjetima puzevi se pare oko listopada i drugi puta se mogu pariti nakon dva tjedna). 2-8 tjedana nakon parenja u rupe koje kopa u tlu. do jedne godine.. H. Treba odrzavatt vlaznost tla od 80%. Puz prekriva rupu rnjesavinom mulja koji ispusta i prasinorn. koju je primio.pomatia polaze jaja u srpnju iii kolovozu. moraju se pariti sa drugim puzevirna iste vrste prije polaganjajaja. ali jaja obicno po laze nakon nekoliko tjedana. Puzevima treba tlo od najmanje 5 em dubine u koje Ce poloziti jajasea.5 em. 31. Kada je puz dovoljno velik i dovoljno zreo. dolazi do parenja u kasno proljeee iii rano Ijeto nakon nekoliko sati udvaranja. Jedan istrazivac premjesta jaja odmah nakon njihovog polaganja.aspersu iz sjeveme Franeuske. Puzevi stavljaju glavu u rupu iii mogu upuzati tako da im se vidi sarno vrh kucice. vlaznosti tla. U glinastom tlu koje postaje tvrdo stopa reprodukcije rnoze opasti zato sto puzevi nisu u stanju poloziti jaja i otezano je izlijeganje i izlazenie iz gnijezda. stonoge . broji ih i dri:i u vlaznorn pamuku do izlijeganja i pocetka hranjenja rnladuncadi. Puz ponekad polozi jos jednu stanovitu koliCinu jaja nekoliko ljedana kasnije. Oko 1/3 puzeva Ce uginuti nakon sezone razrnnozavania. Tlo treba drzati na 18-26°C a optimalna temperature je oko 21°C.pomatia su u promjeru oko 3 mm i imaju vapnenu Ijusku i visok sadrza] fumanjka.. Za H. Nakon parenja. Tlo treba biti bez stetocinja kao sto su mravi. Dobro je tlo koje sadrzi 20-40% organske tvan.aspersa iz juzne Franeuske moze odbiti H. Puzevi bitno gube na tezini prigodom polaganja jaja. Neki puzevi mogu djelovati kao muzjaci ujednoj sezoni i kao zenke u slijedeeoj. . tada polazu jaja iz genitalnog otvora koji je iza same glave. Ponekad postoji i drugo parenje u ljeto. lako imaju i rnuske i zenske reprodukeijske organe. Puzevi su ponekad nezainteresirani za parenje sa drugim puzevirna iste vrste koji potiecu sa vece udaljenosti. uholaze. Neki se ne oporave. Stupanj izlijeganja ovisi 0 temperaturi tla. Jaja H. sto moze biti nakon nekoliko godina.

U idealnim uvjetima u laboratoriju neki su sazrijeli za 6-8 mjeseci. Achatina fulica je nakon 6 mjeseci duga oko 35 mm i vee maze biti seksualno zrela.aspersa po laze u prosjeku 85 jaja u gnijezdo koje je duboko 2. duljinom dnevnog svjeda. insekti. sa dijagonalom od oko 0.u veei broj sati dnevne svjetlosti koji se pojavljuju dok su temperature jos niske. ali rastuci broj sati dnevne svjetlosti ipak stimulira polaganje jaja.asperse sazrijevaju za 10 mjeseci. Ako je dovoljno toplo.aspersa se izleze i izlazi iz tla skoro iskljucivo u jesen. jaja se izlegu nakon 2 tjedna iii nakon 4 tjedna ako je hladnije. Beba-puzevima treba jos nekoliko dana kako bi se izmigoljili iz zapecacenoq gnijezda i popeli na povrsinu. Ako se manipulira okruzenjern kako bi se dobilo ranije izlijeganje. iii polazu jaja na povrsini stjenovitog tla. Tada iskopaju duboku rupu. Puzevi jedu i rastu sve dok vrijeme ne zahladi. Podaci variraju od 30 do preko 120 jaja.Cjelovito razvijene bebe H. U klimi slicno] juznoj Kalifomiji. okrugla. Parenje i polaganje jaja poCinje kada ima najmanje 8 sati dnevne svjetlosti i nastavlja se dok dani ne postanu kraci. Ovi puzici rastu do 10 mm mjesecno. . U Juzno] Africi neke H.5-5 cm. H. ponekad i do 30-40 cm i zapecate se u svojoj kucici hibemirajuci tijekom zime. u toploj i vlazno] klimi.aspersa su bijela. rnozs polagati jaja i jednom miesecno od veljace do listopada u ovisnosti 0 vremenu i predjelu.30 mm i polazu se 5 dana do 3 tjedna nakon parenja. ovisno raspolozivosti kalcija. Puzevi se pojavljuju u proliece kada se tlo ugrije i odmah pociniu pojacano hraniti se kako bi nadoknadili gubitak tekucine i hrane. ali veci brojevi su najcesce poslijedica cinjenice kako vise od jednog puza po laze jaja u isto gnijezdo.pomatia.pomatia se izlegu za 3-4 tjedna od polaganja jaja u ovisnosti od temperature i vlaznosti. zabe i druge grabezljivice mogu nanijeti velike stete. Puzici se izlegu nakon 10-30 dana i dugi su oko 4 mm. H. vecina aktivnosti H. Svaki puz moze poloziti nekoliko hrpica jaja u rupama u tlu kao H. Ako se dobro hrane i nisu u pregustoj populaciji ovi puzevi koji se izlegu na pocetku sezone dosegnuti ee velicinu odraslog i oformiti rub na ulazu u kucice do slijedeeeg lipnja. rnisevi. u organske tvari iii u podnozje biljaka. mogu utjecati na ovaj raspored.aspersa. Ashatina fulica.asperse pocinje u drugoj godini njihovog zlvota. Ovaj puz zivi 5-6 godina a ponekad i 9 godina. (Podaci variraju u ovisnosti 0 klimatskim razlikama i regionalnim varijacijama ponasanja puzeva). povecava se i opseg i broj puzeva koji ee sazrijeti u stliedecoj godini. Seksualna zrelost zahtijeva 6-16 mjeseci. Ptice. Gigantski africki puz. polaze 100-400 elipsastih jaja od kojih je svako oko 5 mm duzine. Jaja H. U SAD. 0 vremenu i 32. A ovo je u suglasnoti sa opadajucom temperaturom i kracorn. H.

stres (puzevi su osjetljivi na buku. Odrastanje U okviru iste populacije puzeva. neurednu hranidbu. Nekoliko clmbenika moze bitno utjecati na rast puzeva: gustoca naseljenosti. neki ce puzevi rasti brze nego drugi.). nehigijenske uvjete. Putem selekcije sarno najveCih. INKUBAClIE 10°C ] 5°C ]s-c 20°C 35 dana 26 dana 24 dana 18 dana Gornja tabela predstavlja prilicno pouzdane pokazatelje vremena inkubacije za Helix aspersu. Vecina razlika u rastu je vjerojatno poslijedica Cimbenika okruzenja.. Kalcij se moze davati po zelji. . diranje. Nekima ce trebati dvostruko vise vremena za odrastanje. \ '---' 33. svjetlost. itd. Jaja polozena od iste individue ne izlegu se u isto vrijeme.aspersa Nizak unos kalcija ce usporiti stopu rasta i prouzrociti tanje kucice. brzorastuce puzeve umjesto malih i sporo rastucih jedinki. ukljucivsi i qustocu zalihe. hranidba.Africki puz TEMPE RATURA--VRIJEME . H. pod istim uvjetima. Meautim.aspersa zahtijeva najmanje 3-4% kalcija u tlu (iii drugog izvora kalcija) za dobar rast. vibracije. vremenski razmak je odjednog pa cak do 14 dana. Prodavati ce manje puzeve. a takoder mogu jesti i zemlju. temperatura i vlaga i primjenjena tehnologija uzgoja. Hrana je sarno jedan izvor kalcija. Puzevl mogu jesti vapno iii napadati zidove zgrade trazeci kalcij. uzgajivac puzeva ce izvrsiti odabir onih puzeva za zalihu koji najbrZe rastu i najbrZe sazrijevaju. Vecina puzeva zahtijeva vise kalcija u tlu od l-l. bez obzira koliko su ove razlike genetski odredene bolje je uzgajati krupne. prosiiecna se velicina puzeva rnoze bitno povecati u samo nekoliko generacija. Ova pornaze vrsti kako bi prezivjela u divljini i u losirn vremenima. Meautim.

Ploce osiguravaju puzevirna mjesto za odmor i skrivanje. vecina jaja se izleze u medusobnom razmaku od 1-3 dana. rnladuncad.Pet etapa uzgoja puzeva U uzgoju H. Puzava jaja su izvrsna startna hrana za izlegle ptizice. neki uzqajivaci ne stavljaju puzeve u ograde po tezini nego po kornadu. Puzevi koji su se izlegli prethodnog Ijeta mogu se smjestiti u prostorije za mladuncad na hibermaciju tijekom zime. Visoke Ijetne temperature i prekomjema vlaznost prouzrocuju deformacije puzeva koji uz to ostaju sitni. . svaki odrasli rasplodni puz mogao proizvesti 15 rnlaouncadl. Ako se puzeva jaja cuvaju na optimalnoj temperaturi od 20 C (za neke vrste) i aka jaja ne izgube vlaznost. Kanibalizam kod izlijeganja lzlezeni puzevi prvo pojedu Ijusku vlastitih jaja. uz bolje rezultate u zatvorenom . Neke puzeve treba ubrati a neke ostaviti za razmnozavanje.5 kg H. izlijeganje. Puzevi teze ka tome da jedu samo jajasca vlastite vrste. Mreza za komarce iii site prekrivaju gomji dio. Kanibalizam je takoder kratak. U plastenicima svaki rasplodni puz ima oko 9-12 rnladuncadi. iii. Posto puzevi gube tezinu kada Ijeti spavaju. tOY i finalni tOY. Ponekad pocnu jesti ne izlegla jaja. Ovi sanduci za uzgoj mogu biti na otvorenom. Hranilice mogu biti srnjestene na ramama koje drZe plasticne ploce. Jedan istrazivac je zapisao kako je u sanducima na otvorenom svaki puz za razrnnozavanje irnao 7 mladuncadl. 34. vegetaciju.asperse razlikuje se pet etapa: reprodukcija. Prostor za tOY rnoze biti na otvorenom iii u plasteniku. U tipicnom primjeru sanduka: sanduk za uzgoj ima betonske stranice. lstrazivac je osjecao kako bi u boljim vremenskim uvjetima nego sto je imao te godine.stavite manje u jedan.aspersa puza po cetvornorn metru ograde. ovo im daje neophodan kalcij za kucice. u plasteniku toliko dugo dok plastenik ne dosegne jako veliku toplinu iii suhocu zraka. Oko prvog travnja (ako temperature dozvole) prenijeti ih u prostor za konacni tOY. Protein pornaze beba puzevirna brzi razvitak i dobro zdravlje. Ako se izlijeganje oduzi na duzi period povecava se kanibalizam. Ne treba prijeci gustoCu od 1. Ograde se za tOY mogu opremiti plasticnim iii drvenim plocarna koje vise sa rama i donjim rubom dodiruju tlo. Za H. tlo sa glistama (za ciscenje tla) na dnu. pojilice.aspersu 100-120 puzeva po cetvornom metru je maksimum. Ako imate nekoliko ograda za tOY. Ograde za razrnnozavanje se mogu opremiti isto kao i boksovi za tOY iii se ograde za tOY mogu rabiti kao ograde za razrnnozavanje nakon ubiranja zrelih puzeva. srednje u drugi a krupnije u treci boks. Puzeva jaja imaju 12-20 puta viseproteina od salate.

Hrana mora sadrZavati 20% psenicruh posija dok su 80% materijala od voca i povrca. hren. vrste i naein dopreme hrane itd). ladolez. maslacak. Kalcij im davati najmanje jednom tjedno ito ako nije dostupan u tlu. koji sadrzi 5% koncentrata za nesilice. ostecenirn vocern i kuhanim krumpirom. Ako puzeve hranite povrtlarskim dodacima. Najbolje je davati pola zelenog povrca i pola smjese za pilice koncentrata. kelj. Aktivni puzevi bez hrane. Posije mozete dati vlazne iii rasute po listovima povrca. sojino brasno iii peletiranu smjesu za piuce. rajcica (omiljena). cinija. zastitne dlacice na stabljici itd. dud. temperatura. 6% vapna u prahu (40% Ca). Neki uzqajivaci koriste raz. petunija. mrkva. jecarn. To je proces koji traje od 8-12 tjedana. Puzevi obicno vise vole socno lisse i povrce nego suho. vlasac. krumpir (sirovi iii kuhan). Opskrba vodom za pice je preko plitkih kontejnera kako bi se smanjio rizik od utapanja puzeva. grbastica. Puzevi ponekad mogu pojesti. kukuruzno brasno. breskva. planinski jasen. odmah uklonite ne pojedenu hranu zato sto se brzo pokvari. Ostali cirnbenici (npr. 44% jecma. kiseljak. za period od 24 sata. bunika. magnolija. macuhica. Kalcij pomijesaf sa vlaznirn posijama iii krumpir . spinat. 15% soje. slatki qrasak. grab. dok se ne otkrije optimalan nacin hranidbe. bobicasto voce. ruze. Puzevi koji spavaju mogu izdrzati puna dulje. bazga. zitarice. zrele tresnje. celer (list i korijen).aspersa je spreman pojesti mlijeko u prahu. gotovo sve vrste kupusa. juzno voce. poriluk.pireom (u prahu). hibiskus. hranu jednaku 10% a ponekad i 20% od svoje tjelesne tezine. takoder utiecu na hranidbu. 35. sljiva.PREHRANA PUZEVA BTLJKE KOlE PUZEVI JEDU Puzevi iste vrste prikupljeni iz raznih podrucja mogu imati razlicite hranidbene prohtjeve. stricak. bundeve. potocarka. 10% kukuruza. zrele kruske. Osigurati cesto eiscenje posude za hranjenje i pojenje. Kolieina hrane koju puzevi jedu ovisi 0 vlaznosti i raspolozivosti vode za pice. repa. Kalcij se primjenjuje u oblicima koji ne sadrZe stetne soli od kojih puzevi mogu uginuti. loza i grozae. Ijiljan. U ovu svrhu odgovaraju i neki tipovi pojilica za puree. intenzitet svjetla. prije uqinuca od gladi mogu izgubiti vise od 1/3 tjelesne tezine. raz. kamilica. list luka. persin. krastavci (omiljena hrana puzeva). hajdueka kasa. kopriva. marelice. cvjetaca. salata (omiljena i od nje su puzevi dobre kakvoce). . sljezovaca. Puzevi izbjegavaju biljke koje proizvode zastltne kemikalije. simsir. karanfil. Neke odkrma koje puzeviiedu su: plod i list jabuke. psenica. Koncentrati u prahu za nesilice osiguravaju kalcij. Puzevi jedu i materijale kao sto je kaftan (time ih nemojte namjero hraniti kako se prigodom transporta ne bi dogodio bijeg iz kartonskih kutija). 20% sirka. Njegova brza stopa asimilacije pospjesuje brzi rast. Mladi H.

Puzarstvo Uzgoj Vinogradarskog pufa (helix pomatia) PREKO 20. a ako naide na vlazno tIo i ako malo doda gasa. zeludac. te podatak da ima oko 22. Uskoro se probijaju iz gnijezda. ako nema dovoljno kalcija. Dakle. ili pak kanibalizma (medusobno se prozdiru). obicno za kise i nocu. a potom se razisli i svatko od njih krenuo u svoje rodiliste da polozi jaja! Oboje medusobno oplodeni odlaze iskopati rupu i poloziti jaja. Dakle. Treba mu "odabranik" iIi «odabranica» da bi se nakratko sparili. za izgradnju kucice pa dolazi do bolesti. zar ne? Puzev organ za kretanje je njegovo stopalo. iIi drugo. jer ne moze oploditi sam sebe. oci erijeva. ocisti se i pocne pripremati za zimski san. probavi pojedenu hranu. Mora sadrzavati izmedu 2 i 4 a maksimalno 10 do 15 % kaleij a U slucaju nedostatka kalcija. Sve ovo uzgajivac moze i ne mora znati. negdje oko korijenja biljaka. puzevima stradava stopalo. ali ne u parenju. puz Helix pomatia prestaje jesti. a ako je u zemlji previse kalcija. a tamo se nade oko 50. pa i vise metara na sat! Impresivno. Parenje i razmnozavanje kod puza je. biti i muski i zen ski puz. 6. da bi se puz mogao lako kretati i hraniti. da jednostavno kazemo. oboljevaju i ugibaju. iIi ako navecer prosetate do tudeg uzgajalista. Rekosmo vee da necemo siriti strucnu pricu 0 sarno me puzu.. Gurmane ne zanima to sto puz ima i pluca i sree. a zivotinjica izgubi oko 20 % vlastite tezine. reeimo slikovito.ak i vise jaja.. mozete sasvim dobro cuti djelovanje puzevih zubala. Za nesto manje od mjesee dana izlegu se mali puzici koji uskoro krecu u pasu. pojedu. ali ono sto stalno mora imati u glavi i provoditi u vrijeme ljetnih susa. treniea). te da nakon dvadesetak dana polazu jajasca u jamiee koje su sami iskopali u rahlome tlu. otvor kucice zatvori bijelom opnom i ceka proljece. jer tako maleni i slabasni niposto ne smiju na sunee. je orosavanje (nije dobro navodnjavanje) tla. vazno je da se puzevi Helix pomatia pare u lipnju.. vrlo sporo. ali njemu sasvim dostatno. Operkulacija je vazno razdoblje i za puza i za uzgajivaca. ali nepotpuni. Operkulaeija traje od listopada do ozujka. Iskustvo kaze da puz odlicno osjeca dolazak zime i konstantno niskih temperatura. Spominjemo tek da je puz dvospolna zivotinja i moze. Za nas koji nismo znanstveniei i koji cemo se u pocetku zadovoljiti s tek minimum znanja 0 toj zivotinjici.000 zubi u donjoj usniei (redule. KRETANJE PUZA je. onda je to cinjenica da zivi na svim dijelovima svijeta vee tisucama godina. Jamiee u koje polazu jajasca nisu ni tako male jer im je dimenzija oko 4x4 em. moze to biti i brzina od 5. zacahurenje puza pred zimu. iz nasega kuta gledano. vee smo natuknuli. ovisno 0 hidrometeoroloskim prilikama. KUCICA je u 97 % od kaleijeva karbonata i u odabiru pareele za buduci puzarnik treba voditi racuna 0 sastavu tla. i svoju jos neizleglu bracu. mladi puzevi nemaju dovoljno materijala. kada se prosjek dnevne temperature pocne kretati 8 do 10 stupnjeva eelzija. Zakopa se u zemlju do dubine od desetak i vise eentimetara. To je.000 ZUBICA! Ako nesto impresionira kod puza Helix pomatia. zivotne se funkeije u tome razdoblju svedu na minimum. njega zanima stopalo. a ako je u zemlji nedostatak kalcija. U uvjetima prosjecne vlaznosti tla. treba ga dodati. vrlo interesantno. gusteracu. On je dvospolae. 36. muske i zenske spolne staniee . krece se brzinom od oko 4 m na sat. . a taj dio njegova tijela jedino zanima covjeka u konacnici. IIi jedno. Prethodno pojedu vlastitu ljusku iz koje su se izlegli. Ako budete imali svoj puzarnik. ali moramo dati neke podatke 0 njemu kako bi uzgajivac znao gdje su moguce zamke. NEPRIJATELTI PUZEVA u uzgajalistu su grabezljivci i nametniei.

kao sto je i relativno skup. ili pak 0 kompletnom. Krecu se oko 5% kod odraslih i 20-ak % kod malih puzeva. njih smo se prakticki rijesili. ali i skupljanjem i uni stavanj em. hladenje. najbolje dva do tri posto) a Ph faktor (kiselost) kretati se oko 7. Neki postavljaju mrezicu. jer je. recimo. PUZEVI GOLAtI Puz go lac je opasan stetocina jer je i mesozder i voli pojesti «nasu muku)) . . Protiv njih nema za sada efikasne zastite. jer. vrapci i kosovi. vlazenje.plastenicima ili gradevinskim objektima. muljevito iIi pjeskovito. i galebovi. Parcijalni uzgoj necemo uopce razmatrati jer to nije ozbiljna proizvodnja vee povremeno skupljanje puzeva iz prirode i djelomicna dohrana. ti gubici su ukalkulirani. puzevi ce se podaviti! Ogradivanje pufamika je vrlo vazan posao. s velikom smrtnoscu i gubitkom tezine. a ako ih ima. te ako se redovito cisti od ostataka (ne)pojedene hrane i izbjegava truljenje. PUZEVI GOLAtl. poljske miseve i jezeve. Tlo Za puzarnik ne smije biti izrazito glinasto. ako je tlo glinasto i padnu jake kise. bioloskom ciklusu. prakticira se i u zatvorenim prostorima . automat sku regulaciju svega toga . Kompletan bioloski ciklus je. GLODA VCI I PTICE. za nasu zemlju najpovoljniji. rjesava ih se odgovarajucim kemij skim sredstvima. ali. vanjska ograda od pletene zice i unutarnja kojom se ograduj u pojedine uzgojne linije..puzeve koje mi uzgajamo. cijena ljudskoga rada znatno niza od cijene suvremene tehnike i objekata. Dobro je da ima nagib kako bi visak vode otjecao. Osim toga dobro je u blizini puzanika imati i poneko visoko stablo da ga posjecuju nasi saveznici kopci. ne previse vlazan. ali onda je rosenje znatno oslabljeno. ali cemo ih tek spomenuti donekle. Nezgodne su vrane. Skupo! Osim podjele na vanjski i unutarnji uzgoj. to je objekt koji treba saciniti po tocno definiranim pravilima. gubici od nametnika nisu znacajni. mora imati aktivnog kalcija do najvise 15 posto (rekli smo. Puzarnikom nazivamo prazan ili popunjen ogradeni objekt za uzgoj konzumnih puzeva. PTICE Protiv ptica najbolji je lijek gusto zasadeno raslinje kojim im se puzevi hrane u uzgojnim linijama. Ako se eventual no kasnije ipak pojave. silphynidea i carabidae. UZGAJALISTE ILl PUZARNIK Rekli smo vee da necemo nasiroko razmatrati ostale vrste i mogucnosti uzgoja puzeva osim Helix pomatia i to u punom bioloskom ciklusu.. 37. No. i jos ce dugo biti. mozemo govoriti i 0 parcijalnom. ali i imati grijanje. INSEKTI Puza prvenstveno napadaju insekti kornjasi (rod soleoptera) a to su staphylinidae. ali ako je puzarnik uredan. U zatvorenim prostorima mozemo toviti puza cijelu godinu. vee rahlo kako bi se puzevi lako mogli ukopavati i iskopavati iz zemlje. Ovi insekti ne lete i ako prije uspostave puzarnika tretiramo zernljiste na odgovarajuci nacin.. GLODAVCI Deratizacijom vee ogradenoga terena unistavamo stakore.INSEKTI. ako zelimo izbjeci vel ike gubitke u proizvodnji. Nametnici su: NEMATODI. Tretira ih se sredstvima na bazi metaldehida. tvrdimo.. te zbog toga sto u ovome uzgoju mi puzu dajemo sansu da zivi na svoj prirodni nacin od poroda do dostizanja idealne tjelesne tezine. Dakle. Osim uzgoja na otvorenome zemljistu. Smatramo potrebnim izvrsiti analizu tla prije samoga odabira. krtice. PLATELMIDI I LARVE TREMATODI. sokolovi i sove. Ograde su iz tri osnovna elementa: vanjska ograda od lima.

aktivni kaleij. svjesno se odricuci «bogatoga pravog uroda». Treba napomenuti da se ovi puzevi pare dva puta godisnje. treba je naruciti bar mjesee dana unaprijed. divljaei. Helix pomatia ima puni bioloski eiklus od 18 do 24 mjeseea. a. ali upravo zbog svog uvoznog porijekla. Na betonske ili bagremove. dezinfieirati. ne mora. Donji kraj se zakopava u zemlju kojih 5 em da se puzevi. vlaga. u susnim godina rna. kako bi prije useljenja maticnog (rasplodnog) stada.. Do ispod -20 stupnjeva eelzija minimalne temperature. uz pretpostavku «normalnih» gubitaka na podmlatku. cvrste grade i ako ju se upotrijebi po uputama. stakora.. Smrtnost nabavljenih reproduktora krece se oko 25% ali zna dosegnuti i 50%. iIi u kombinaeiji zica-lim. Ovakva stedljivost. Na nasemu trzistu postoji mreza i (Delitex) za ogradivanje uzgojnih linija. Visa je od one koju mogu izdrzati puz iIi covjek. Od fiber glassa je. Razapinje se na drvene stupiee zabodene u zemlju na svakih eea 3 m. kiselost. bez obzira na nesto slabiju proizvodnju u prvoj berbi. a ne natapanje . No. ne smije biti previse vjetra jer isusuje do. puzarnik mozemo napuciti i s manje reproduktora. ( Praksa je pokazala da je jeftinije i bolje reproduktore nabaviti iz prirode nego ih kupovati jer si na taj nacin smanjujemo troskove proizvodnje) Ako je moguce. 38. iIi u rodilistu. kod izbora samoga zemljista pozeljno je birati tlo s puno jutamje rose. dati uzorak tla na analizu postotka aktivnog kaleija i kiselosti. oformiti puzarnik kojega ce se investieijski zaokruziti dogodine. Tada je spreman za trziste. kukaea i parazita. dezinsieirati i deratizirati. Ako bunara nema treba ga iskopati.. bili 100% pod kontrolom i da bi uzgajivac mogao normal no manipulirati njima. ali ako se nekome ne da . ili izbusiti. Uzgojne linije su siroke do 4 metra i dugacke ovisno 0 dimenzijama puzarnika. ocistiti od panjeva. pri pokusaju bijega. moguce je. korijenja i busenova. E. ali ono drugo. radi mirnoga sna. odnosno prije napucivanja uzgojnih linija za rasplod i tOY. Od speeijalne je mrezice koja onemogucava bijeg.sve to izgleda jako zahtjevno! Ali. Iskustvo kaze da treba po cetvornom metru napuciti 20 do 25 reproduktora i onda. Ovo posljednje je dobrodoslo i ima puno opravdanje.Vanjska ograda ide oko eijeloga zemljista i sastoji se iz dijelova koji su pod zemljom i iznad nje. upravo u tome puzarniku rodeni i odrasli puzevi. razvucerno i pricvrstimo pletenu zicu i onih 60 em lima sto viri iznad povrsine zemlje. a iznad zemlje 60 em. zemlja ne treba biti visoke klase. srecom ima jedna spasonosna formula koja glasi: ako u blizini ima puzeva koji slobodno zive i razmnozavaju se. za maksimalnu ne treba ni spominjati. do krtiea. Neki reproduktori se naprosto ne mogu aklimatizirati i ugibaju. Ogradu oko uzgojne linije zaista moramo postaviti. mora imati rijeseno navodnjavanje. U predvecer (naravno kada su suse) treba prskati sto je moguce sitnijim mlazom do pola sata. Bez ovoga. ocekivati 15 do 20 primjeraka po jednom reproduktoru koji ee docekati prodaju. Puzarnik 0 kakvome je ovdje rijec. Ali ako netko nema novaea za kompletnu investieiju u prvoj godini. sunee radi raslinja. na zalasku ljeta. iIi kakve vee hocete stupove. REPRODUKCIJA Od valjenja do dostizanja idealne tezine. Proljetno parenje donosi uzgajivacu plodove. zmija. Ogradivanjem na propisan nacin onemogucili smo svim vrstama stetocina (osim letecih. Ulazna vrata mogu biti od lima. Izuzetno je efikasna u sprjecavanju bijega puzeva. Sluzi kao zastita od svih nezeljenih posjetitelja. razvesti eijevi (alkatan) i postaviti odgovarajuce dizne na visini od oko 1m. treba rose. pasa i macaka. ali ispod vrata treba takoder ukopati lim ili betonirati ulazni prostor s malim bazencicem (dezobarijera )za pranje obuce pri ulazu. nema rezultata zbog ucinka zime. ne gubeci godinu. ne provlace ispod mrezica (Delitex) je uvoznog porijekla i moze se nabaviti u PZ «Deliciae». odnosno prskanje (stvaranje magle).. preporuca se prije bilo kakvih odluka i radova.. nevjerojatno je vel ike trajnosti i izdrzljivosti. Ogradivanje pod zemljom izvodi se pocincanim ili aluminijskim limom koji se u zemlju ukopava do dubine eea 40 em. . za parenje i vlastitu reprodukeiju. TLO JE DOBRO! Ipak. ali sluzi i da bi puzevi u tovu. ali ni glinasta. odnosno rasporedenost u investieiji uopce ne mora biti losa jer. spreman je vee nakon 8 mjeseei zivota u puzarniku. unistili sve stetocine. onda puzevi sretni krecu na svoj obilni nocni obrok. ali dogodine dolaze vlastiti. prinosi nisu ni priblizni onima u puzarniku s rijesenim vlazenjem. Prije samoga ogradivanja zemlju je potrebno preorati. muljevita. od covjeka. miseva. s rupieama promjera 2 mm. poput ptiea i komaraea) ulazak u objekt. ali svakako prema izvedbenom projektu. Dakle. cija smrtnost je daleko manja od smrtnosti kod reproduktora iz tudega puzarnika iii prirode.

zicana + limena ograda). trovanje stetocina. 0 dijelu puzamika koji nije pod izravnim uzgojem. onda je matematika prilicno optirnisticna. RADOVI I UZGOJ U dosadasnjem dijelu ove brosure dali smo yam niz dobrodoslih informacija i uputa. Na neki nacin bilo bi idealno tu povrsinu podijeliti na tri dijela i prve godine sarno jednu. ) 3 do 3. Zadovoljstvo dolazi na kraju. ta ukupna velicina nije bitna. No. ali i vlastito iskustvo dobroga puzara. panjeva i s1. a pri tome treba konzultirati strucnjake. Drugu trecinu trebalo bi zasijati biljkama koje ce posluziti za prihranu.opet dobro! Ako nismo. No. zasijati potrebno raslinje u uzgojnim linijama. No. ograditi uzgojne linije. rezultiraju ozbiljnom razlikom u konacnom financijskom inkasu. njiva iIi iz prirode. izostanak vrhunskih rezultata u prvim godinama stjecanja iskustva ne bi trebao nikoga deprimirati. jer iako cemo i u onoj prvoj trecini zasijati hranu za puzeve. Recimo. granja. trecinu ogradivati unutarnjim mrezicama Delitex ( pri nabavci mreza ispitajte na vise mjesta jer su razlike u cijenama po 5 kuna po metru ) i u tome dijelu formirati rodiliste. Ta povrsina je poprilici odgovarajuca za usputno bavljenje uzgojem puzeva s dnevnim radom od oko 2 do 3 sata.000 m2 raspodijeljenih za rasplod i tOYonda moramo osigurati unutar vanjske ograde jos 4. Nijanse u gramima i broj u othranjenih primjeraka za trziste. ali je unutar vanjske ograde. Ove radove dobro je obaviti u jesen. ali nista ne smeta ako to napravimo i u proljece.000 m2 da zasijemo kulture za dohranu. No.000. kelj. Treba ih rasporediti po cijelome rodilistu. unijeti i stetocine i "okuziti" puzarnik.M2? Prvi veliki i vazan posao je ogradivanje vanjskom ogradom (stupovi.000 m2) uzgoji za prodaju 400.000 m2 ili. To ce nam biti . . " TRA VANJ I SVIBANJ: -kada raslinje dosegne visinu. dvadesetak ili nesto vise komada po cetvomome metru. U prvoj i drugoj godini stjecanja iskustva pojedinci ce imati nesto slabije rezultate (nece dohraniti 20 nego 15 puzeva. kao recimo tOYsvinja ili teladi.glavno toviliste. Trecu trecinu formiramo za uzgojne linije i ogradujemo mrezicama dogodine. da ne bude zabune na pocetku: uzgajivac puzeva smije racunati (zbog pakiranja. zasijati treba rezervnu hranu (kupus. onda nakon ogradivanja oremo cjelokupnu povrsinu. Dakle u ogradi imamo 14. mogu osigurati da uzgajivac od 20. u manjim hrpicama i po mogucnosti odmah pustiti orosavanje (ako je vee instalirano) da se reproduktori odmah pocnu hraniti i privikavati na novi ambijent. transporta.te kemijskim sredstvima unistavamo sve vrste stetocina u ogradi. Mi za pocetak predlazemo izgradnju puzarnika od 2. jedno jutro. Moguce je prihranu dodavati iz drugih povrtnjaka. ponavljamo. od kojih desetak centimetara.Poznata tehnologija. vazni su odnosi u velicinama rodilista. ako zelimo imati 10.2 Eura po kilogramu. Pretpostavimo da ste odlucili sagraditi puzarnik na 2. Tu cemo u proljece ubaciti reproduktore (rekli smo 20 do 25 komlm2) i ostaviti ih do narednoga proljeca da rastu. pa je zato nuzno posao uzgoja puzeva shvatiti vrlo ozbiljno. iIi Francuskoj blizu 4 Eura. odnosno prihranu. u proljece krecu najvazniji radovi oko reprodukcije i uzgoja: L VELJACAIOZUJAK: -ako nismo orali u jesen. ali ozbiljne su sanse da cemo tom hranom izvana. jer je potrebno odredeno vrijeme Za stjecanje vlastitoga iskustva koje je dragocjeno.. recimo.000 reproduktora (na povrsini od 1.000 konzumnih puzeva u prosjecnoj tezini od po 20 grama. tovilista i dijela za prihranu.). nece biti teski 20 nego 15 grama) ali ako uzmemo da je cijena opranog i zapakiranog puza u Italiji. Pri odluci za uzgoj konzumnih puzeva treba se naoruzati strpljenjem (nije lako docekati prvu prodaju!) i usvojiti znanja. davanja drzavi i s1. suncokret). potanjurati (isfrezati) zemljiste. ocistimo je od busena. to nece biti dovoljno i trebati ce prihrana.000 m2. salatu. ubacuju se reproduktori i to uvijek predvecer. Ako smo ranije preorali . ali sada dolazi ono najvaznije: upute 0 uzgoju i radovima po mjesecima u prvoj godini bavljenja ovim poslom. 39. onda sada preorati.

SRP ANJ. ovisno 0 kvaliteti i kalibru. odnosno ne mora se robovati) puzarniku pod svaku eijenu). Puzevi su vee oveci i mogu puno toga pojesti. a ovu operaeiju izvoditi.5g 8 medium 28-32 mm 18 . a vi im to olaksajte kvasenjem tla ako je trajalo susno razdoblje. lako ce eijelu posiljku vratiti nazad. Po potrebi prihrana.LIP ANJ. dan.25g 7 . Preporucamo potpuno ociscene staze bez vegetaeije. 40.. jer ce puzevi manje htjeti bjezati iz uzgojnih linija. lisee suneokreta.DNEVNO! Puzevi prije odlaska na strano trziste moraju biti tocno kalibrirani i po tome razvrstani.. tako i unutanjih od mrezice.. te propisno pakirani. a vase je da ih nikako ne ostavite gladnima.8g 5 big preko 36 mm preko 25g preko 9g Cijene konzumnih puzeva formiraju se jednom godisnje na Pariskoj burzi puzeva i te eijene se uglavnom drze svi strani otkupljivaci. Prskanje prema vlastitoj. ali ipak sarno prema potrebi. Dobro je da uzgajivaci znaju ovu informaeiju. Staze izmedu uzgojnih linija trebaj u uvijek biti ciste iIi potpuno ociscene od svakog raslinja. Kalibraeija konzumnih puzeva Helix pomatia prema medunarodnoj nomenklaturi: Kalibar Naziv kalibra Promjer otvora kucice Masa eijelog puza Masa cistog mesa 10 small 25-28 mm 15 . u ovome mjeseeu treba kontaktirati otkupljivaca 0 trenutku otkupa. Stalno odrzavanje higijene puzarnika. obavezno izbaeiti iz uzgojnih linija! STUDENI: -ako su prosjecne temperature nekoliko dana za redom oko 7° C.. u vrijeme podnevne pripeke. kada je najmanja mogucnost usmrcivanja ili ranjavanja puzeva. Onaj tko izvozi zive puzeve u ovome ne smije ciniti greske jer ce strani kupae obavezno «u svome dvoristu» izvrsiti kontrolu i nade Ii odredeni postotak netocno deklarirane kalibraeije (vrlo niska toleraneija!). Realno je da uzgajivac racuna na eijenu od 3 do 3.. bez obzira rucno iIi strojem. a ako i izadu. blitva. ili oejeni nekoga s vise iskustva. Podrezivanje raslinja treba provoditi po potrebi. LISTOPAD: -tOYjos uvijek traje i treba nastaviti s prihranom.22g 5 -7g 6 big 32-36 mm 22 . nece naci hrane pa ce se vracati sami natrag. lubeniee. KOLOVOZ. U drugoj i ostalim godinama proizvodnje. 000 m? . Poglavito u ova tri mjeseea treba prskati vegetaeiju i puzeve u vecernjim satima (nije nuzno svaki. Prskati za vrijeme ljetnih zega treba cesce. no treba racunati s time da je to cijena tocno kalibriranih i odlicno zapakiranih puzeva u dvoristu otkupljivaca).17g 3 . salata. puzevi ce se poceti zakopavati. Raspodjela puzarnika na rodilista i tovilista (ta podjela naznacena je u poslovnom planu za svaki puzarnik zasebno) vee postoji i sada je vrijeme da male puzeve iz rodilista preselimo u tovilista. Stalno provjeravati ispravnost svih ograda. Moze lisce kupusarki. uljena repiea. ali ne rjede od jednom mjesecno.POTREBNO JE U NA VEDENIM MJESECIMA RAIDITI 2 DO 3 SAT A .2 Eura po kilogramu. tikviee. U 2003. Kod sisanja kosilieom treba biti vrlo oprezan i prethodno pokupiti «lutajuce izbjegliee». bundeve. ZA PUZARIVIK OD 2. skoro 4 Eura po kilogramu za najbolje puzeve. voce . kako vanjskih. . RUJAN: -tOYjos traj e i biljke i raslinje treba jos uvijek drzati na visini od 25 do 30 em. a posiljka . iii vrlo kratko sisane kosilieom.po logiei eijene transporta mora biti koju desetinu tona . ali PAZITE: one sto po noci nisu pojeli (kore i cvrsci dijelovi biljaka). godini iznosila je. Treba kontrolirati prisustvo stetnika. -vegetaeiju unutar uzgojnih Iinija skracivati na eea 25 em. (ne rezati suneokret).

mraza. svjeze lisee. Biljke koje sijemo u uzgojnim linijama sluze.Gustoca puzeva u rodilistu je 20 do 25 m2 reproduktora tovljenika. tikviee. ako je zaklopac uz ivicu kucice i nabubren.ak grama). uljena repiea. oko 25 grama mjesecno. Djetelinu bas i ne obozavaju jesti. U ovisnosti 0 kolicini i kvaliteti zeleni u uzgojnoj liniji. 41. puz je zdrav i mozs da podnese zimu. sve u svoje vrijeme. kelj . a ako je. . onda je nuzna prihrana. Sije se sve kupusasto bilje (salata. kada najvise jede. ali dobro je rasporediti sijanje tako da puzevi u svim razdobljima mogu jesti mlado. dok u obrnutom slucaiu. Voden instinktom trazi skloniste koje ce ga zastititi od klimatskih promjena. Priprema puza za zimski san traje. ali ona je odlicna za sklanjanje puzeva i nakupljanje rose.operkuluma koji u dodiru sa zrakom otvrdne i postaje bejhcast jer u sebi ima kalcija. voce.. blitva. Odrasli puz u tovu treba u proljetnim mjeseeima. ali redovitim prskanjem predvecer. Da bi to obavio povlaci se u kucicu. ako je uvucen 5-10 mm ne rnozemo ocekivati da uspiesno prebrodi zimu. apetit mu se popravlja. nalik na sapunicu i zapocinje praznjenje necistoce koja se sakuplja u centru ove tanke opnice. velike vlaznosti iii iznenadnog povecanja temperature. odnosno 0 vizualnoj oejeni jesu Ii puzevi «pobrstili» tu zelen. odnosno za polaganje jaja uz njihovo korijenje. snjega. 4-5 dana. u rodilistu.OPERKULUM Zaklopac se formira u jesen kada temperature padnu ispod 10 stupnjeva i kada se puz sprema za zimski san. ubaeuje se dodatna hrana (prihrana koja rnoze biti zelen posadena unutar puzarnika (dakle sterilna zelen) iIi pak povrce. kupus. Kada se ova faza zavrsi puz je pripremljen da ude u zimski san i zapocinje izgradnju konstrukcije pravog zaklopca .. Raslinje u uzgajalistu je u skladu s istinom da puz jede «sve i puno. Naravno. kelj . Zaklopacoperkulum pokazuje stanje i zdravlje puza. Nasavsi prigodno skloniste (ukopavanjem u zemlju od 5-10 em). brasnasti proizvodi i druga hrana. a u tovilistu 80 do 150 m2 Kolicina hrane u uzgajalistu ne bi trebala biti manja od potrebe puzeva u tovu. puz se narruesta sa otvorom kucice prema gore da bi olaksao razmenu plinova. djetelina. ) suneokret. rastika. Ljeti mu se apetit smanjuje i jede mane (oko 10 . prevlaci membranu. ali najvise suneokreta ZAKLOP AC . U dijelu puzamika izvan uzgojnih linija i koji je tu sarno za prihranu. lubeniee. a operkulum se formira za jedan minut.Priprema se zatim da izvrsi ciscenje crijeva od posljednjih ostataka hrane. treba sijati svega ovoga. bundeve. puzevima za hranu i za sklanjanje.

Pored vanjske zastitne ograde. Otkupne cijene su utvrdene anketom i usporedbom nekoliko dornacih i stranih izvora u 2003. Maticno stado puzeva sakupljeno je u prirodi. Ukupni troskovi proizvodnje definirani su kao fiksni plus varijabilni i prikazani su u tablicama. a troskovi rada nisu razmatrani. godini. opremu miesovitih uzgajalista SVI OVI TROSKOVI SE MOGU I SMANJITI. koju puzevi vole jesti. Uvoz i kupnja puzeva za nasad nisu prihvatljivi ni kao uzgojna tehnika ni kao trosak. Za razliku od vrtlarskog. OVO JE RACUNICA U GRUBO Troskovi proizvodnje uzqajalista puzeva na otvorenom procijenjeni su komparativnom analizom vrlo slicnog vrtlarskog i cvjecarskoq uzgoja na jednakim povrsinarna hrvatskih poljoprivrednika.zista susjednih zapadnih zemalja. . Drugi plastenik s pnpadaiucim kontejnerom koristimo kao reprodukcijski prostor neophodan za intenzivnu proizvodnju mladih puzeva poznatom metodom razmnozavanja u kavezima za reprodukciju. . izuzirnajuci rnreze Helitex koje se proizvode u Italiji.EKONOMSKA RACUNICA PROIZVODNJE PUZA HELIX ASPERSA NA FARMI Projekcija trzista nacimena je analiziranjem dornaceq i praceniem trendova konzumnog tr. Rad je definiran s 900 radnih sati godisnje._I PLASMAN U KG/KOM' I~ OTKUPNE CIJENEI€ 3600 Quzevo meso 1200 puzeve kuclce 600 25000 Qorcije* zivi Quzevi I II 4 20 4 3 Il OCEKIVANI PRIHODII€ 14400 24000 2400 75 000 I I I I I Zemljiste se priprema standardnim aqrotehrudom mjerama u rokovima poznatim iz vrtlarske proizvodnje*. a stay je prethodno obrazlozen 42. Potrebna oprema je domacih dobavljaca. toviuste je pregradeno unutarnjim ogradama od kojih su zasigurno najprofesionalnije izvedbe s mrezarna Helitex. cilj puzarskoq zasada biljaka je dobiti sto bujniju i zeleniju biomasu. a koriste se i kao rano uzqajaliste mladih biljaka ciji rasad po potrebi rasadujemo u tovilista iii pomocne povrsine farme. Jedan kontejner i plastenik potrebni su za proizvodnju i boraviste uzqajivaca za loseg vremena. Jedinicne cijene puzeva imaju tendenciju visegodisnjeg kontinuiranog porasta. Dobiveni rezultati dopunjeni su troskovima iskazanim u dostupnim ekonomskom analizama talijanskih otvorenih uzqajalista puzeva. PRIKAZ Godisnja proizvodnja i otkupne cijene proizvoda od puzeva .

proizvodnje Varijabilni troskovi proizvodnje mjesovitih uzgajalista SVI OVI TROSKOVI SE MOGU 1 SMANJlTI. Spectncan i na trzistu uvijek trazen proizvod su poklopljeni puzevi koji radi kompleksnosti proizvodnje i plasmana. jednako vazna cinjenica je da preradom puzeva kompenziramo nedostatke sezonskog oblika proizvodnje. . uz dodatnu moqucnost lakog plasmana proizvoda na trZiste. promjenjive cijene. finalizacije proizvoda meso 1200 600 25000' 24000 2400 75000 6700 24000 2400 1200 puzeve kucice 600 porcije* 25000 6700 75000 43. Otkupne cijene zatvorenih su oko 30% vece od zagarantiranih cijena koje dostizu zivi i aktivni puzevi. lj. Pored visestruko vece cijene za finalizirane proizvode. Preradene puzeve plasiramo sukcesivno. cime postizemo znatno povoljniju cijenu. OVO JE RACUNICA U GRUBO Oaljnja tehnoloska obrada zivih puzeva narnece se kao dohodovan i najisplativiji dio proizvodnje na farmi. po potrebama kupaca i izvan sezone. nisu uvrsteni u analizu. iako su standardni proizvod svake farme puzeva.

o.51211 Matulji Obrt za proizvodnju. proizvesti onoliko mladih puzeva koliko je potrebno. U zatvorenom prostoru bez izravnog vanjskog klimatskog utjecaja rnozerno. Tvrtka .hr 2.Zakljucak za farme mjesovitog uzgojnog oblika Mjesovite uzgojne farme imaju najveci razvojni potencijal. : 023 333249 Mob. Alma Cvjetkovic Rukavac 60.0. poznatim reprodukcijskim tehnikama.51211 Matulji tel. TELLURIS-MEDIN 0. Svim kooperantima zajameeno je triiste te stopostotni Otkup Po cijeni ad 3 eura/kg. 23000 Zadar Hana Medin Tel.com info@telluris-medin. HR . Ulica Zore Dalmatinske 6.o. Telluris-Medin" d. a prosudimo da je vegetacija. HELlCIKUL TURA . usluge i ugostiteljstvo vI.Alma Cvjetkovic . kad prestane opasnost od niskih temperatura. 098 1329380 Fax. Mjesoviti uzgojni oblik najpodesniji je za farme u razvoju jer povecanje proizvodnje ne stvara prazan hod 5 obzirom na sezonski i dvoqodlsn] ciklus rada. . trgovinu.hr 3. Dobro vodeno uzgajaliste vlasniku osigurava uiednacene godisnje prinose (oko 2kg/m2 otvorenog tovilista) koji predstavljaju siguran dugogodisnji prihod 5 tendencijom povecanja./fax. dovoljna da prehrani puzeve. '" OTKUPLJIV ACI 1.0. Vise sati rada koje trosirno vodenjern rnjesovite farme nadomiestarno uravnotezenom proizvodnjom i povecanirn prinosima. ++ 385 0 51 742-460 e-mail: helicikultura@net. : 023 333249 e-mail: hana. DELIClAE prva hrvatska zadruga za puzarstvo UPRAVITELJ: Ivan Medak od 08 do 13 telefon: 031 742247 od 08 do 14 mob: 098 878 777 44. Otvorene parcele naseljavamo mladim tovljenicima u ranoproljetnim optimalnim rokovima. zelenilo posadenih biljaka.medin@yahoo. tj.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful