Professional Documents
Culture Documents
Pregled
Pregled Dizajn istraivanja: Definicija Dizajn istraivanja: Klasifikacija Eksploratorno istraivanje Desktiptivno istraivanje i. Cross-Sectional Design ii. Longitudinal Design iii. Advantages and Disadvantages of Longitudinal and Cross-Sectional Designs 6) Uzrono istraivanje 7) Veza izmeu eksploratornog, deskriptivnog i uzronog istraivanja 1) 2) 3) 4) 5)
Pregled
8) Potencijalni izvori greke i. Greka uzorkovanja sa ponavljanjem (Random Sampling Error) ii. Non-sampling Error a. Non-response Error b. Response Error 9) Budetiranje i raspored
10) Predlog istraivanja trita 11) Internacionalno istraivanje trita 12) Etika u istraivanju trita
Dizajn istraivanja
Dizajn istraivanja Dizajn zakljunog istraivanja Deskriptivno istraivanje Cross-Sectional Design Single CrossSectional Design Uzrono istraivanje Longitudinal Design Multiple CrossSectional Design
Zakljuno Da testira odreene hpoteze i ispita relacije. Potrebne informacije su jasno definisane. Proces istraivanja je formalan i struktuiran. Uzorak je velik i reprezentativan. Analiza podataka je kvantitativna. Konani Rezultati se koriste kao ulaz u procesu donoenja odluka
Potrebne informacije su iroko definisane. Proces istraivanja je fleksibilan i Karakteristike nestruktuiran. Uzorak je mali i nije reprezentativan. Analiza primarnih podataka je kvalitativna. Rezultati Izlaz Probni Obino sledi dalje eksploratorno ili zakljuno istraivanje
Flaksibilno, Karakteristike: mnogostrano esto se nalazi na poetku ukupnog istraivakog dizajna Istraivanje eksperata, pilot istraivanja Sekundarni podaci: Kvalitativna analiza kvalitativno istraivanje
Metode:
Eksperiment
Istraivanje strunjaka (Poglavlje2) Pilot istraivanja (Poglavlje 2) Sekundarni podaci analizirani na kvalitativni nain (Poglavlje 4) Kvalitativno istraivanje (Poglavlje 5)
Analiza sekundarnih podataka na kvanitativan nain (Poglavlje 4) Upitnici (Poglavlje 6) Paneli (Poglavlja 4 i 6) Posmatranjem i drugi podaci (Poglavlje 6)
Cross-sectional dizajn Podrazumeva prikupljanje informacija od bilo kog datog uzorka populacije samo jednom.
Kod single cross-sectional dizajna, postoji samo jedan uzorak ispitanika i informacija se prikuplja samo jednom. Kod multiple cross-sectional dizajna, postoji dva ili vie uzoraka ispitanika, a informacije se od svakog uzorka prikupljaju samo jendom. esto se informacije od razliitih uzoraka prikupljaju u razliitom trenutku. Cohortna analiza se sastoji od serije istraivanja koji se sprovode u odreenim vremenskim intervalima, gde kohorta slui kao osnovna veliina za analizu. Kohorta je grupa ispitanika koji imaju iskustva sa istim dogaajem u istom vremenskom intervalu.
Konzumiranje razliitih vrsta gaziranih pia na osnovu razliitih starosnih kohorti Table 3.3
Procenat konzumiranja u obinom danu Age 8-19 20-29 30-39 40-49 50+ 1950 52.9 45.2 33.9 23.2 18.1 1960 62.6 60.7 46.6 40.8 28.8 C1 1969 73.2 76.0 67.7 58.6 50.0 C2 1979 81.0 75.8 71.4 67.8 51.9 C3 C8 C7 C6 C5 C4
C1: cohort born prior to 1900 C2: cohort born 1901-10 C3: cohort born 1911-20 C4: cohort born 1921-30
C5: cohort born 1931-40 C6: cohort born 1940-49 C7: cohort born 1950-59 C8: cohort born 1960-69
Lognitudalni dizajn
(duinski)
Fiksni uzorak (ili uzorci) elemenata populacije se mere sa ponavljanjem na osnovu istih varijabli. Lognitudalni dizajn se razlikuje od cross-sectional dizajna u tome to uzorak ili uzorci ostaju isti tokom vremena.
CrossSectional Dizajn
Longitudinalni Dizajn
Uzorak istraen u T1
Vreme
T1
Kriterijum za evaluaciju
Cross-Sectional dizajn + +
Longitudinalni dizajn + + + -
Opaanje promena Velika koliina prikupljenih podataka Tanost Reprezentativni uzorak Greka u odgovorima
Napomena: + indicira relativnu prednost u odnosu na drugi dizajn, a - indicira relativnu slabost.
Table 3.4
Table 3.5
Brand Purchased
Vremenski period Period 1 istraivanja Period 2 istraivanja 200 300 500 1000
Prodaja BREDNA u periodu 2 Brend A 100 25 75 200 Brend B 50 100 150 300 Brend C 50 175 275 500 Total 200 300 500 1000
Kako bi se razumelo koja varijabla uzrokuje (nezavisna varijabla) i koja varijabla je efekat (zavisna varijabla) odreenog fenomena Da bi se odredila priroda odnosa izmeu uzronih varijabli i efekta koji treba da se predvide METOD: Eksperiment
Potencijalni izvori greke u dizajniranju istraivanja Fig. 3.2 Totalna greka Greka ne vezana za uzorak Greka odgovora Greka ne vezana za odgovor
Greka istraivaa
Greka zamene informacija Greka merenja Greka definisanja populacije Greka okvira uzorka Greka analize podataka
Greka ispitivaa
Greka ispitanika
Greka zbog nepouzdanosti Neeljena greka
Greka izbora ispitanika Greka u postavljanju pitanja Greka u beleenju Greka u prepisivanju