P. 1
METODIKA PREDŠKOLSKOG ODGOJA - skripta

METODIKA PREDŠKOLSKOG ODGOJA - skripta

|Views: 1,936|Likes:

More info:

Published by: Barbara Fijačko Matojina on Feb 22, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/30/2015

pdf

text

original

1. VRSTE VRTI A!

dr avni, privatni, vjerski, vrti i u kojima se primjenjuju razli ite pedago ke ideje i koncepcije (Montessori, Waldorf, Reggio) 2. KONCEPCIJE VRTI A U POVIJESTI I POSLJEDICA TOGA! u povijesti, vrti je vi e imao socijalno-za titnu ulogu dok je odgojno-obrazovna bila pod utjecajem gospodarskih mjera. Posljedice su: - prevelik broj djece u skupini - prevladavanje jednog programskog sadr aja - lo a opremljenost igra kama i drugim potrebnim materijalom - slabo snala enje odgojitelja kod namirivanja dje jih potreba - danas je vrti u ve oj mjeri ustanova za zadovoljavanje potreba zaposlenih roditelja, a manje z za uva avanje potreba djece = vrti i su obvezni uklju iti djecu u pred kolski program naobrazbe (150 200 sati godi nje) = trebao bi omogu iti prijam djece ve od 6 mjeseci. 3. ZAHTJEVI ZA IGRA KE! Igra ka treba zadovoljiti sljede e zahtjeve: a) zdravstveno higijenski (ne smije biti otrovnih boja) b) pedago ki zahtjev (prilago ena razvojnim potrebama) obrazovna vrijednost: dijete uz pomo igra ke upoznaje: oblik, boju, vrstu materijala, likove, brijeve, tuma enje znakova, prirodu; ekologiju: u i o vremenskim pojmovima, svojstvima zraka, vode, bilja, ivotinja, zemlje, vatre; isto tako mo e u iti i strani jezik. odgojna vrijednost: razvija kreativnost, strpljenje, disciplinu, dru tvenost, samostalnost, urednost, snala enje, toleranciju, suradnju, samopo tovanje, kompetentnost. funkcionalna vrijednost: razvija motori ke sposobnosti, intelektualne sposobnosti, preciznost, upoznavanje oblika, snala enje u prostoru, razvijanje percepcije, govorne sposobnosti, u enje. c) estetski zahtjev (privla na i zahtjevna, interesantna)

1

4. PRVI PROGRAM ! 1971. godine Program odgojno obrazovnog rada u dje jem vrti u = prvi slu beni dokument u kojem se na dr avnoj razini reguliralo ono to e se raditi u pred kolskim ustanovama. U njemu su, regulirani ciljevi, zadaci pred kolskog odgoja i program, obuhva ali sva odgojno obrazovna podru ja (hrvatski, tjelesni, glazbeni, upoznavanje okoline). Program je bio strogo definiran: za svaku dob djece znala se gra a koju djeca moraju prije i i svladati u odre enoj dobi. Nedostaci: - u prvom planu je program, a ne dijete - s obzirom na to no propisanu gra u, bio je usmjeren kognitivnom (spoznajnom) razvoju 5. VEZA IZME U HEAD START PROGRAMA I PRVOG PROGRAMA ! 1964. 1970. godine, ameri ki predsjednik Johnson, u elji da podigne razinu obrazovanja i da omogu i jednak start na po etku osnovne kole (svoj djeci), izdaje novac za programe koji su se znanstveno pratili. Nije postigao eljeni uspjeh jer su se programi pokazali da ima efekta u 1., 2., i 3. razredu osnovne kole, ali dalje programi imaju iste rezultate kao i kod djece koja nisu prolazila kroz Head start program. Ovaj program ozna io je prekretnicu u pred kolskom odgoju jer se, zahvaljuju i materijalnoj osnovi, moglo organizirati mno tvo pred kolskih programa. Ve a dostignu a imala su ona djeca kod kojih je program zahvatio roditelje tj. obitelj, za razliku od onih programa koji su bili usmjereni samo na kognitivni razvoj jer obitelj je: - prvi primarni i najja i faktor - ona vr i najsna niji pritisak na dijete - uklju ene su emocionalne spone (majka ima ve i utjecaj nego odgojitelj) - obitelj se po ela mijenjati zahvaljuju i programima > uspje niji je program onaj u koji je uklju ena cijela obitelj zato to ulazak programa u obitelj djeluje tako da dijete postaje centar obitelji.

6. DRUGI PROGRAM ! 1982. godine Osnove programa rada s djecom pred kolskog uzrasta = on daje osnove, a ne stroge propise. Program je imao 3 odgojno obrazovna odru ja: dijete i okolina (jedinstveno tretira dijete od prve godine do polaska u kolu) govor, izra avanje i stvaranje (struktura, cilj i zadaci pred kolskog odgoja) tjelesni i zdravstveni odgoj (mislilo se da e ubla iti strogu podjelu)
2

Prednosti: - moglo se na i niz uputa za organizirane kra e programe pred kolskog odgoja koji su se organizirali i izvan pred kolskoh institucija, eljeli su se ukloniti nedostaci prvog programa, bio je puno fleksibilniji program, regulirao je rad u jaslicama koje postaju dio pred kolskog odgoja (do tada su bile u sastavu socijalne skrbi) - davao je smjernice za rad u Maloj koli Nedostaci: - bio je pretjerano kognitivno usmjeren, nedovoljno konzistentan u pitanje vertikale jaslice kola .

7. TRE I (HRVATSKI) PROGRAM! 1991. godine Prijedlog koncepcije razvoja pred kolskog djeteta = daje se programsko usmjerenje: a) daju se osnovne smjernice za rad sa pred kolskom djecom u izvanobiteljskim aktivnostima (igraonice, itaonice, vrti i..) b) daje neke principe kojih se svi moraju pridr avati u postavljanju i provo enju pred kolskog programa c) polazi od pluralizma (vi e demokracije) i slobode u primjeni pedago kih mjera i koncepcija d) polazi od razli itosti u vrstama i oblicima programa, kao to polazi i od demokratizacije dru tva (stvorena mogu nost otvaranja privatnih vrti a) prema subjektima koji se pravno i zakonski definiraju kao nositelji programa) = ako elimo otvoriti privatni vrti , moramo udovoljiti kriterijima koji stoje u dr avnim standardima = Ministarstvo prosvjete i porta definira pravovaljanost programa = zakon definira uvjete: stru ne, kadrovske, materijalne, programske osnove = privatni vrti se ne mo e otvoriti bez dozvole od strane dr ave = zasniva se na humanitarnoj razvojnoj koncepciji i obuhva a: - ideju humanizma - spoznaje o specifi nim osobinama i zakonitostima razvoja pred kolskog djeteta - spoznaje o zna ajkama izvanobiteljskog odgoja

3

8. rezultat 9. individualan pristup djetetu i pomo nik je djetetu u procesu u enja 2. razumije i stvara radost i na to gleda kao na nagradu 12. razvoja sposobnosti. vjeruje u irenje programa prema dje jim Interesima. zaokupljen je procesom. o ekuje samo jedan i to to an odgovor. bitan mu je kognitivni razvoj i koristi verbalne metode klasi nog pou avanja 4. koristi opipljiv. zanemaruje trenuta ni razvojni stupanj svakog djeteta. nema povjerenja u djecu. stereotipno mi ljenje. konkretan materijal s ciljem razvoja kriti kog mi ljenja. vjeruje da djeca trebaju biti uklju ena u stvaranje i po tivanje pravila 11. vjeruje u efekt slatki a. prerano ho e apstraktno kod djece 7. vjeruje da je IQ taj koji odre uje uspjeh djeteta 12. jednom na godinu pogleda kurikulum i vrlo malo ili uop e ne skre e pa nju na dje je interese 3. materijalne nagrade natjecanja 4. to kod mnoge djece stvara negativnu sliku o sebi 5. sam postavlja sva pravila koja vrijede za svu djecu u sobi dnevnog boravka 11. tra i da svi rade u isto vrijeme i time gu i kreativnost 10. vidi da je osnovni cilj odgojau pred kolskim godinama polaganje temelja budu em samomotiviranom u eniku koji e mo i komunicirati s drugima i mo i sudjelovati u timskom radu 6. provodi frontalne aktivnosti i smatra da samo one odgojno-obrazovno djeluju 2. a ne program za dijete). zanemaruje socijalne i emocionalne potrebe. vjeruje da je individualni program (samo dijete. shva a da njegov pristup radu treba biti potkrepljen razli itim iskustvima (kre e prema novom i nepoznatom) 8. iskustvima i stupnju razvoja 3. koristi apstraktan material. RAZLIKA IZME U TRADICIONALNOG I SUVREMENOG ODGOJITELJA! TRADICIONALNI 1. vjeruje u model. ma tu i originalnost 10. zanemaruje individualizaciju. vi e koristi u enje napamet. modele za preslikavanje. u svom radu koristi ono to je potrebno za tu ili sljede u godinu to esto dovodi do provo enja neprikladnih aktivnosti SUVREMENI 1. a ne proizvodnjom ili pravim odgovorom 9. poti e kreativnost. vjeruje u prirodne vrijednosti djeteta i zna da se svako dijete razli ito razvija u razli ito vrijeme 4 . rje avanja problema i dubokog obuhva anja pojma 7. daje djetetu ograni ene pojmove kao i izbor materijala 8. brine za razvoj pozitivne slike o sebi 5. pridaje pa nju svim aspektima razvoja i zainteresiran je za odgoj ovdje i sada 6.

1. ne uspore ivati ga s drugim jer to je vrednovanje (netko je bolji. omalova avati. izlaganje -> svjesna razmjena izme u dva ili vi e sudionika 11. npr. jako si dobar jer si pospremio igra ke (NE!) 10. jednako se odnositi s djecom druge vjere.njihovo zadovoljenje je preduvjet tjelesnog i spoznajnog razvoja . promjena sredine djeluje na dijete i ono postupno spoznaje da se u novoj sredini nema ega bojati) odgojem se pridonosi i cjelovitom razvoju djeteta svi aspekti moraju biti uklju eni I PRINCIP UVA AVANJE SOCIO EMOCIONALNIH POTREBA DJETETA . ne samo prema djetetu nego prema njegovoj obitelji.9. dostojanstvo. saop avanje. orijentirati se na ono to radi dobro. jako si dobro pospremio igra ke 2. kulture. RAZLIKA IZME U KOMUNIKACIJE I INTERAKCIJE! Dijete u i i razvija se u odnosu (interakciji) ili komunikaciji sa sredinom. INTERAKCIJA djelovanje nekoga na ne to. nacionalne pripadnosti. PROGRAMSKO USMJERENJE KAO DOKUMENT: IDEJA HUMANIZMA! Programsko usmjerenje polazi od: a) ideje humanizma b) spoznaje o specifi nostima i zakonitostima razvoja pred kolskog djeteta Ideja humanizma se utemeljuje na spoznaji da je dijete ovjek i ne smije ga se ugroziti ve ga se mora prihvatiti sa svim individualnim razlikama. me udjelovanje KOMUNIKACIJA priop avanje. stvarati kod djeteta pozitivnu sliku o sebi. netko lo iji). onda se vrednuje in. a ne dijete. ne vrije ati.prioritet je stvarati socio-emocionalnu vezu s djetetom i ne forsirati dijete ni ta dok ne stekne povjerenje u nas 5 . Odrasli bi trebali biti orijentirani na pozitivan djetetov identitet (prihvatiti djetetove osobine). = ako se vrednuje. PROGRAMSKI PRINCIPI/NA ELA KOJIH SE TREBA PRIDR AVATI U IZVANOBITELJSKIM PRED KOLSKIM PROGRAMIMA! na dijete djeluje socijalna i fizi ka sredina dijete u i i razvija se u interakciji i komunikaciji sa sredinom svi aspekti su me usobno ovisni (npr.

a to ko i njegov razvoj . prije primanja djeteta va no je obaviti inicijalni razgovor kako bi lak e prihvatili i razumijeli dijete = bitno je: . obitelj je uvijek trajna = jako je va na suradnja s roditeljima. ALI UZ PRIMJERENO PO TIVANJE INDIVIDUALNOG DJETETOVOG RITMA . TJESKOBU. igra. DOSADU. a sada je partner i partnerski odnos podrazumijeva ravnopravnost (demokratski odnosi) . obitelj ima primarni odgojni faktor i prvi je u itelj djeteta i to iz dva razloga: 1. roditelji. ono stje e nepovjerenje u ljude i sebe.prije nego to krene u vrti .da stekne povjerenje u odgojitelja . igrati se s njima kao da idu u vrti te na taj na in pripremiti dijete na novu okolinu IV PRINCIP PARTNERSKI ODNOS S RODITELJIMA . spavanje.da to roditelj prihvati . POSRAMLJENOST. dijete bi trebalo upoznati tetu i prostor u kojem e boraviti.raspored dnevnih aktivnosti trebao bi se provoditi u isto vrijeme (dolazak. DUGA MIROVANJA ILI PRETJERANI OSJE AJ ODGOVORNOSTI ZA USPJEH AKTIVNOSTI U KOJOJ DIJETE SUDJELUJE .prije je roditelj bio suradnik. bi trebali poticati djecu da je u vrti u lijepo.ovaj zahtjev se odnosi da djetetovu osobnost .) III PRINCIP IMATI U VIDU DA DIJETE IMA OGRANI ENE SPOSOBNOSTI I MOGU NOSTI PRILAGO AVANJA NA PROMJENE U OKOLINI..mijenja se odnos izme u institucije i obitelji.II PRINCIP STALNI ZAJEDNI KI RITAM AKTIVNOSTI I ODMORA DJECE TREBA ZADOVOLJITI.ako se dijete posramljuje ili boji.strah je negativna emocija i ko i razvoj . posebno u adaptacijskom periodu. a ne za vrednovanje .da mo e do i u grupu V PRINCIP SVAKA OSOBA KOJA PROVODI IZVANOBITELJSKI PROGRAM TREBA ZA TITITI DIJETE OD SITUACIJA KOJE BI MOGLE IZAZVATI STRAH. emocionalna veza u obitelji je najja a 2. obroci. A POSEBNO NA NOVU IZVANOBITELJSKU SREDINU .dosada je negativna pojava koja utje e na dijete jer je ono aktivno bi e (va no je imati zanimljive sadr aje) 6 .dijete treba poruku za postojanje.

odnos.imamo orijentir.dijete eli zadovoljiti o ekivanja okoline. neosvje teno uvjerenje o vlastitoj ulozi u odgoju VIII PRINCIP KADA GOD JE MOGU E TREBA OSIGURATI INDIVIDUALNI PRISTUP DJETETU . sredstava. ali je uvijek netko gubitnik.kreativnost se pojavljuje gdje postoji ozra je slobode VII PRINCIP ONI KOJI SE BAVE DJECOM TREBAJU IMATI U VIDU DA JE ODGOJ ME ULJUDSKI STVARALA KI ODNOS ILI ODNOS IZME U ODRASLOG I DJETETA . dati mu mogu nost izbora aktivnosti. dijete samo bira aktivnost.osigurati ih kroz prostor. stavovi o vlastitoj ulozi u odgoju i naobrazbi pred kolske djece .na e neosvje teno uvjerenje. podr ka onome to radi . a ne stroge programe . materijalno putem igre i komunikacije s odraslim . vrijeme i du inu trajanja te aktivnosti . pove ati poticajne sadr aje.na djecu utje emo svim svojim bi em i u nama postoji puno toga ega mi nismo svjesni.dijete se treba kretati vrti em . stoga je potrebno imati ve i uvid u sebe -> potreban nam je drugi par o iju da nas procijeni u radu = naknadna reflekcija = teorija u akciji -> ono to mislimo da radimo. to izaziva osje aj manje vrijednosti VI PRINCIP OSIGURATI I POTICATI DJETETOVA SPONTANA STVARALA KA PONA ANJA ..komunikacija i pribli avanje svakom djetetu jer ono u i dru enju . ova teorija nije vjerna samoj sebi i naknadna refleksija poma e da ova teorija u akciji postane teorija o akciji .uti ono to dijete tra i.individualni rad poti e emocionalni razvoj 7 .pru iti to vi e motivacije.pretjerani osje aj odgovornosti izaziva kod djeteta veliku napetost .tako er nam poma e da pove emo ono u djetetu i ono u nama = IMPLICITNA PEDAGOGIJA = .individualni pristup treba prevladati u odnosu na frontalni rad jer to utje e na razvojnu dob djeteta .pru iti djetetu to vi e ivotnih i prirodnih situacija. stav.na a uvjerenja proizlaze iz na ih iskustava i interakcija sa zna ajnim osobama koje su bile presudne u na em odgoju .

na situacijama koje svjesno planira i poti e.odre eni sklop razvojnih mogu nosti mo e poticati kod djece samo ako su ti poticaji primjereni razvoju (npr. stvarnost 8 .oblikovanje u skladu sa razvojem motorike i spoznaje te za poticanje djetetove inicijative i samostalnosti. mo e li dijete voziti bicikl. sredstva. ne zanemaruju i utjecaj obitelji i u e zajednice = SAMOPROCJENJIVANJE -> va no je biti moralno orijentiran na istinu. sadr aje.odgojitelji bi trebali utvr ivati. u skladu s potrebama za razli itim oblicima izra avanja i stvaranja . vremenskom rasporedu.fleksibilnost odgojitelja vidi se na organizaciji prostora.na in aran iranja sredine u kojoj dijete boravi treba biti takvo da dijete dobiva va ne poruke o sebi i drugima X PRINCIP POTREBNA JE FLEKSIBILNA ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA . korigiranja pozitivne slike o sebi . ali i sposobnosti da odustane od svog plana XI PRINCIP VODITI RA UNA O TOME DA SU POTICAJI USKLA ENI SA SPECIFI NIM ZAKONITOSTIMA RAZVOJA . izboru novih materijala. nastale neplanirane odgojne situacije i sveukupne uvjete odgoja i razvoja djece u ustanovi. ostvarivati i samoprocjenjivati zada e odgoja te odnose izme u odraslih i djece me usobno .oblikovanje sredine u skladu sa zahtjevima sigurnosti djece. ako nije vozilo tricikl i mo emo li to uop e o ekivati od djeteta od 3 godine) XII PRINCIP ODGOJ SE OSTVARUJE INTERAKCIJOM .treba procjenjivati i primjerenost postupaka koje primjenjujemo u odgoju.IX PRINCIP CIJELOKUPNO OBLIKOVANJE PROSTORA U KOJEM DIJETE IVI IMA NA NJEGA VELIKO DJELOVANJE .

dijete te i da do ivljava.otkriva uzro no posljedi ne veze .hrana. stvara. razumijeti i stvarati poruke .odnose se na kontinuitet emocionalnog. izra ava se likovno . zrakom. igrom. glazbenim sredstvima.zainteresirano je za prirodu i proizvedenu okolinu.12. kretanje.stvarala ke osobine koje dijete spontano pokazuje u smislu osobnosti stje e sliku o sebi. radoznalo u samostalno u i povjerenjem . igra. dodirne i upoznaje svijet sa svojim osjetilima = RAZVOJNE POTREBE . spavanje b) SOCIO EMOCIONALNE POTREBE . zrak.prvo ima neverbalne poruke (prvo gleda. ideje.potreba djeteta da spozna.to su potrebe za hranom. izra ava osje aje. nakon toga tra i to . osjeti. radoznalost. uo ava pitanja i problem i tra i odgovor i rje enje . a onda dodirom ispituje). inicijativu c) POTREBA RADOZNALOSTI .potrebno je zadovoljiti dje je potrebe za sigurno u i samopouzdanjem. spoznajnog i govornog razvoja od 1. tra i novo. do 7.dijete treba osje ati da je prihva eno i voljeno od roditelja. OSNOVNE POTREBE DJETETA! a) BIOLO KE TJELESNE POTREBE . Godine . za prostorne i vremenske odnose. zanimaju ga rezultati d) POTREBA ZA KOMUNICIRANJEM .uz verbalnu komunikaciju mo e do i i do u enja drugog jezika e) INTELEKTUALNE POTREBE .dijete komunicira tijelom. odgojitelja i druge djece 9 . boravkom u prirodi .stvarati situacije u kojima e dijete mo i primati.

toleranciju. dobivanje brata/ sestre. arogantnu osobu i te potrebe poslije prelaze u trajne c) TRAJNE . smrt u obitelji) ako se odrasli ne mo e suo iti s tim. oboljelo u intrauterinom periodu. stres) b) PRIVREMENE . socijalnog i emocionalnog razvoja djece b) poticanje razvijanja fizi kog i socijalnog okru enja djece.utvr ena ili ste ena stanja organizma koja zahtjevaju poseban stru ni pristup. strpljenje d) unapre ivanje razvoja i navikavanje djece na isto u e) razmatranje zajedno s roditeljima. socijalizirano pona anje c) razvijanje pozornosti kod djece.imaju ih djeca kod kojih je zbog vanjskih ili unutarnjih potreba do lo do neravnote e a) POTENCIJALNE . polazak u vrti .imaju ih djeca s te ko ama u razvoju. samopouzdanje.13. pra enje i unapre ivanje procesa dje jeg razvoja i postignu a 10 .mo e imati dijete koje je u svom razvoju imalo neke rizi ne faktore (te ak porod. ZADA E ODGOJITELJA! a) unapre enje cjelokupnog umnog. socijalno pona anje.posebne potrebe imaju i darovita djeca 14. POSEBNE POTREBE DJETETA! . dijete mo e izrasti u prkosnu. samoistra ivanje. stimuliranje. ako se mucanje zbog neznanja ili nemara ne lije i. te ke bolesti u obitelji.dijete nije razvilo govorni aparat pa po inje zamuckivati. razvijanje njihovih interesa. darovita djeca kojima je potreban druga iji pristup (izgra ivanje slo enijih potreba da bi dijete i dalje ostalo darovito) = TE KO E .kod djece gdje nisu na vrijeme uo ene potencijalne i privremene potrebe . kako bi se omogu ilo izra avanje i razvoj sa uvanih sposobnosti djeteta .zbog mogu ih razvojno prirodnih raskoraka (negativizam. ono ostaje .tu spadaju djeca kojima je uskra ena maj inska njega i ljubav .

cilj metodike je dijete Prou avamo je da: osiguramo povezivanje metodi kih znanja iz pojedinih podru ja i da bi se student osposobili da ste ena znanja o razvoju i odgoju koriste u praksi da se upoznamo s razli itim aktivnostima odgojno obrazovnog rada da razvijamo svoje sposobnosti za kriti ko sagledavanje i vrednovanje na eg vlastitog odgojno obrazovnog utjecaja na dijete i da se osposobimo za istra ivanje i usavr avanje odgojne prakse . zada e. sadr aj odgojno obrazovne situacije i aktivnosti u pojedinom u em didakti kom podru ju .ima zada u pru iti studentima uvid u postupke kojima se ostvaruju ciljevi odgoja i naobrazbe . s kim.postupke iz metodike treba shvatiti kao mogu nosti koje se u nekoj situaciji mogu birati i mijenjati po potrebi .odvijaju se po volji i elji djeteta (ho e li. Dijete u svakoj aktivnosti realizira samoga sebe Aktivnosti dijelimo na: a) SLOBODNE aktivnosti .odvijaju se kod dolaska.metodika je osnova za tuma enje humanitarnih uspje nih putova odgajanja i otvaranja novih horizonata . iza igrali ta 11 .najbolja je praksa pro eta teorijskim tuma enjem 16.f) odgojitelj stimulira i poti e elju za rje avanjem odre enog problema g) pripremanje raznih vrsta problema i pra enje djece u tijeku njihova rada 15. metode. TO JE METODIKA I ZA TO JE PROU AVAMO? Metodika specijalizirana didaktika koja prou ava ciljeve.metodika je otvoreni sustav spoznaje o radu s djecom se ne mogu prihvatiti kao kona ne i nepromjenive istine . za stolom. VRSTE AKTIVNOSTI U DJE JIM VRTI IMA! Aktivnosti definiramo kao samostalne ili usmjerene voljne radnje za postizanje odre enih ciljeva koji za njih imaju smisla. kada e se igrati) .

uvijek u zajedni tvu s djetetom) 12 .mogu se odvijati u sobi dnevnog boravka. zaklju ivanju. socijalne interakcije. istra ivanja.uvijek predstavljaju izvor novih do ivljaja i spoznaja. organizirani boravak ljetovanje. na ina rje avanja problema.mora biti takva da je dijete maksimalno anga irano. dodaje nove) PROMATRA (mentalno je uklju en u dje ju aktivnost. skretanje djece na novu aktivnost ili mjesto izvo enja samo ako je to iz nekog razloga nu no. prilago ava aktivnost ako je prete ka ili prelagana.) POMAGA (samo na tra enje djece i u mjeri u kojoj je neophodno. eksploraciji. sadr aje i ideje relevantne za dje ja zanimanja.. ULOGE ODGOJITELJA U ODGOJNO OBRAZOVNIM AKTIVNOSTIMA DJECE! OPSKRBLJIVA (priprema materijale.one koje odgojitelj svjesno i namjerno planira. tema dovoljno iroka da se dijete sna e u toj aktivnosti . provodi i analizira u cilju sistematskog djelovanja na odgoj i razvoj djeteta i na naobrazbu . gra enje) perceptivne aktivnosti b) USMJERENE aktivnosti .u aktivnostima se mo e organizirati posjet.. ali i izvan vrti a . izra avanja.) USMJERIVA (fokusira dje ju pa nju na bitne elemente pri promatranju.. poma u djeci da upoznaju u u i iru okolinu .1 odgojitelj na 10 djece = NORMATIV 17. pjevanje. izlet.Tu se mogu ubrojiti: slobodna stvarala ka igra istra iva ka igra izra avala ke igre (crtanje. zimovanje . zainteresiran za kvalitetu dje jeg djelovanja. dodatno poti e nesigurnu djecu.) POTICATELJ MOTIVATOR (nudi izbor razli itih aktivnosti.

nastojati da djeca imaju individualne aktivnosti i u malim neformalnim grupama . vrijeme. vremenske.PROCJENJIVA EVALUATOR (na temelju dje je aktivnosti i pona anja procjenjuje trenutni intelektualni. trajanje.prihva anje vi e od jednog ispravnog odgovora 13 .poticati i uklju ivati djecu u aktivnosti .na initi stimulativno okru je koje e djecu poticati na istra ivanje i interakciju .omogu iti izbor me u raznovrsnim aktivnostima bez obzira poti u li od djeteta ili odgojitelja .. naj e e u ulozi koju mu dodjeljuju djeca) PLANER (prirodno izrasta iz uloge promatra a prostorne.osigurati konkretne aktivnosti za u enje djece konkretnim materijalima i ljudima relevantnima za njihovo iskustvo . 18. ovisno o konkretnom kontekstu zajedni kog ivljenja djece i odgojitelja u pred kolskoj ustanovi.. socijalni i motorni razvojni stupanj djeteta. CILJEVI KURIKULUMA! razvijati samopo tovanje i pozitivne emocije prema u enju kod djece poticati u enje u svim razvojnim podru jima biti osjetljiv na individualne razlike u sposobnostima i interesima djece 19. a ponekad i preklapaju na raznovrsne na ine. dje je interese i potrebe. materijale i sadr aje aktivnosti za djecu) = u slo enoj dinamici odgojno obrazovnog procesa ove se uloge kombiniraju.) VODITELJ (sam organizira mjesto. ODGOJNO OBRAZOVNI POSTUPCI! .) SUIGRA (partner u igri. materijalne organizacije i sadr aja aktivnosti radi daljnjeg unapre ivanja. kao refleksija na postoje e stanje i postavljanje hipoteza to i kako dalje da bude jo bolje. kongruentnost aktivnosti s obzirom na dje je razvojne mogu nosti.

dodirivati i imenovati dijelove tijela (uho. 14 . poznavanje spola 21. TO JE NAJVA NIJE ZA STVARANJE SLIKE O SEBI? Mnogi smatraju da razvoj slike o sebi zavr ava prije kole ili u pubertetu. budu nost) i tijek zbivanja . mapa dragocjenosti = LENTA na koju se mo e objesiti ne to karakteristi no in a taj na in dijete usvaja pojam vremena (pro lost.20. SLIKA O SEBI (KROZ GODINE)! Slika o sebi se rano stvara i nije svejedno kakvu sliku o sebi imamo. Dijete postepeno uo ava sebe: dijete dodirivanjem. a to s drugima. ruku . laktom.prepoznavanje djeteta ispod plahte = IGRA POZDRAVA nosom. javlja se svijest. ku anjem pomalo u i gdje zavr avam ja . govor dijete otkriva da govorom mo e djelovati dijete prvo koristi 3. = IZRADA DJETETOVA PORTRETA dijete legne na pod i nacrta se kontura. dobro je da dijete bude uz nekoga i da se ponekad vr e paralelne radnje. nos. usta ).. godina spoznaja o postojanju ja i drugi . stajanje je veliki doprinos za stvaranje slike o sebi. samopoimanje. lice 3. to je na in da vidi sebe = OBITELJSKI ALBUM albumi koji bi se zvao moj ivot .od dje jih slika radimo grozd ili pu a = ADVENTSKI VIJENAC svaka ku ica je ne to djetetovo = ZAJEDNI KI POSTERI otisci stopala.mo e se raditi svake godine da se vidi koliko je dijete naraslo = AROBNA KUTIJA u kojoj je ogledalo. godine dijete postaje svjesno sebe u 3. i 4. crte i. Vrlo je va no s djecom provoditi igre pomo u kojih se razvija slika o sebi: = IGRE PRED OGLEDALOM staviti dijete pred ogledalo. o i. to je za dijete jako zanimljivo . sada njost. a to zapravo nije do kraja to no jer stvaranje slike o sebi traje cijeli ivot. spoznaja to mogu raditi samo. a po inje ti slika o sebi se formira do kraja 2. godini po inje koristiti ja .

ubrzanog lupanja srca. dom i susjedstvo. bolest.eli da mu netko odre uje to da radi. Lucija sijanje p enice. SVE ANOSTI U PRED KOLSKOJ USTANOVI! blagdani ru e stereotipnost svakodnevnog ivota i u zajedni ki ivot djece i odraslih unose nove vrijedne sadr aje. nasilje 24. te ko kontrolira neke unutarnje impulse (udara.sv.neka djeca puno zami ljaju jer ele biti netko drugi. katastrofe. krevet. rat.jaslice uspavljivanje lutke. Nikoli. nesigurno u sebe. UZROCI STRESA! = STRES posebno psihi ko i tjelesno stanje djeteta u kojima dolazi do poja anog lu enja adrenalina. nesigurno konstantno tra i pohvalu i potvrdu onom to je radilo . rijetko se smije.voli se osamljivati i samo igrati 23.esto pokazuje frustracije. zagrljaj.gleda u pod.sumnja u na u pohvalu . sami pale svije e . prekriva rukom o i. uko enost . Nikola izrada izmica. ekolo ki. smrt. pri e o sv. osobnu uklju enost . kontakti s drugima su kratki . kroz aktivnosti poti u dje je potencijale i pridonose razvoju sposobnosti . te ko prihva a nove situacije . zanemarivanje roditeljske uloge. lako se upla i .imaju zadatak da dijete osjeti radost. to uzrokuje negativnu sliku o sebi: .Advent izrada vijenca. izrada jaslica od ka iranog papira 15 . upoznavanje sa itom.ne mo e dugo zadr ati i uspostaviti kontakt o ima . tap. polomi) . siroma tvo.nema prijatelja. teror.kod male djece odlazak roditelja uzrokuje stress uzroci: ekonomski.daje neprimjerene odgovore u nekoj situaciji . kapa.samodestruktivnost. mijenjaju raspolo enje .22. bude osje aj radosti. pri e o toplini. KARAKTERISTIKE DJETETA KOJE IMA NEGATIVNU SLIKU O SEBI! ako dijete podlije e razli itim zlostavljanjima. PROSLAVE. razvod. zgrabi.esto ka e da ne mo e napraviti ono to se od njega tra i .lako daje igra ke jer se boji da ne e biti prihva eno . BLAGDANI.sv. imendan za Lucije . slike o njemu . oslu kivanje to nam zrno ka e.govore tihim glasom . bliskost.

kako bi djeca mogla svakodnevno promatrati i njegovati biljke i ivotinje.stje e znanja o rastu. dijaslike. glasovi) 26. zvukovi.kuti prirode izvan ustanove .kuti prirode u sobi dnevnog boravka . umovi. Opremiti ga sadr ajima karakteriti nim za djetetovu okolinu (biljke i ivotinje koje se lako prilago avaju ivotu u zatvorenom prostoru).filmovi i tv vrti . drugo zalijeva.dijapozitivi i dijafilmovi . dijete: . dijete gradi plemenit.zadovoljava svoju prirodnu radoznalost . okrenuto prema zapadu ili istoku. samo radi utje e na socijalni razvoj (jedno dijete bri e listove.25.slikovnice . tre e pere tanjuri ) => zajedni ko djelovanje djece ima u sebi klicu ekolo kog odgoja. KUTI PRIRODE! Kuti prirode potreban nam je zbog njegovanja i izgradnje adekvatnog stave prema prirodi. Brinu i se o biljkama. za titni ki odnos prema svemu to je priroda Mnogi ga nazivaju mali laboratorij jer dijete promatra promjene na biljkama i ivotinjama u duljem vremenskom periodu. SREDSTVA ZA UPOZNAVANJE OKOLINE! PRIRODNA : . zbornici.kalendari prirode u dje jem vrti u SOCIJALNA: . Treba ga sjestiti u najsvjetliji dio dnevne sobe. Dijete mo e spoznati ono to u kratkom vremenskom period ne mo e primjetiti. razvoju i na inima zadovoljavanja potreba biljaka i ivotinja odgaja radne navike djeteta ii ma svrhu samo ako dijete aktivno sudjeluje tj.vi eizvorni sklop (priru nici.biljke koje cvjetaju da dijete uo i razliku list cvijet . zbog svijetla. MLA A DOBNA SKUPINA (2-3 godine): .didakti ke igra ke i igre .knji evna djela za djecu pred kolske dobi . aplikacije.lisnato bilje irokih listova da s njega mo e brisati pra inu 16 .

vodeno bilje TERARIJ kupljena ili improvizirana naprava za dr anje ivotinja u sobi. za gu tere treba jedan do dva kamena . ptica mo e kratko biti u vrti u. dijete upoznaje vrstu.razlike izme u biljaka mogu biti manje. na mjestu koje nije na udaru dje jih motornih aktivnosti. razmak me u gredicama 50 60 cm.5 3 m du ina).nakon iskustva sa insektima. gredice druga ije nego za odrasle (70 80 cm irina. edna stavlja se u interakciju 17 .ivotinje se stavljaju unutra samo za promatranje . vrt ograditi kulturama koje brzo rastu. saditi kulture koje se mogu sirove jesti KAVEZ za ptice esti izvor bolesti.upoznavanje razli itih vrsta biljaka koja djeca mogu presa ivati i imati vizualna iskustva Trebao bi imati: AKVARIJ za ribice.SREDNJA DOBNA SKUPINA (4 godine): . koji ne smije biti izlo en jakom osvijetljenju. biljke iz drugog podneblja. razvija interes za druge ptice . u i u kakvim uvjetima ive ivotinje INSEKTARIJ nastamba za kukce.unutra se mo e staviti li a ili cvije a . 2. najbolji je etvrtasti jer ne mijenja oblik i veli inu kad dijete gleda. CVJETNJAK odvojeni niskom gredicom od ostalog prostora za igru. u zemlji se mo e zasaditi masla ak. leptiri. mala djeca ptice jakih boja i krupne. samo da se djeca upoznaju s na inom prehrane. djeca bi mogla i i na iskustvo sa slikama POVRTNJAK. staviti tapi i sliku onoga to smo posadili. sanduk sa staklom. u njemu treba biti pijesak.dijete. kamenje. uz pomo terarija. pauci . po pona anju prepoznaje kad je gladna. ve a djeca parovi ptica i njihovi mladi. ista biljka razli itog roda STARIJA DOBNA SKUPINA (6 godina): . za detaljno upoznavanje sitnih ivotinja (boca ili staklenka i na vrhu gaza) mravi.dijete u i istiti. na in hranjenja. a krov od vrste mre e AKVATERARIJ za kornja e i gu tere. paprat. naziv. br ljan.

cvjetnjak . igra ka treba biti sli nija konkretnim predmetima. uvla enje te igra ke koje e poslu iti za simboli ku reprezentaciju djetetovog iskustva ste enog kroz vlastiti ivot (lutke koje e ono hraniti). ki a. Za djecu mla u od 2 godine treba paralelno davati igra ke i konkretne predmete. mjese ni 28. zima bor) SLIKOVNI KALENDAR: . provla enje. ide u du an kupiti mlijeko i ka e pa-pa . stavlja jedan u drugi.sastoji se od slika. 27. a dijete treba okrenuti onu stranicu koja odgovara vremenu taj dan . a kasnije ih zamjenjuje igra kama.slu i za to da djeca obrate pozornost na to to se oko njih doga a PROSTORNI KALENDAR: .konkretno iz prirode. ono to je karakteristi no za to doba (npr. bilje enja i upoznavanja promjena u prirodi te vremenskih prilika . lupa licom.vanjski prostor s ure enim igrali tem .26. da bi djeca mogla promatrati njihov ivot. kalendar vremenskih pojava sunce. oblaci.nastamba za ivotinje. odgaja ih i navikava na rad. tjedni. KUTI PRIRODE IZVAN ZGRADE DJE JEG VRTI A! Mo e biti: . vjetar. godini. oboga uje ih novim znanjima. KALENDAR PRIRODE I VREMENA! Kalendar prirode didakti ko sredstvo koje priprema odgojitelj u svrhu pra enja. DIDAKTI KE IGRA KE I ZAHTJEVI! Igra ke su tradicionalni supstituti stvarnosti koji okru uju djecu i slu e im za igru i u enje. snijeg. U 2. ukusno raspore eno.ti kalendari mogu biti jednodnevni. navike Kuti prirode pro iruje dje je spoznaje. Potrebno im je omogu iti igra ke za guranje. razvija u njima osje aj odgovornosti i samostalnosti. dijete se spontano igra kuhinjskim posu em. ilustracija kojima su ozna ene vremenske pojave u biljnom i ivotinjskom svijetu . to je dijete mla e. ljuljanje. 18 . Djeci su konkretni predmeti igra ke (u po etku). Rad isklju ivo u pedago ke svrhe.povrtnjak.ima svrhu samo ako s djecom bilje imo i pratimo npr.

18. veli inu. Davali su im maske i kamen i e.na sebi: traje vrlo kratko . produbljivanja znanja djece -> naj e e se provodi kao usmjerena aktivnost 29. a danas igra ke usmjeravaju individualnom. MARIA MONTESSORI ne daje bo anske uloge igra kama. djeca se igraju materijalom i tako u e oblik. spontane dje je igre nego je nastala u metodici sa ciljem uvje bavanja. 19 . Poslije 1920. tata. dijele i na: oblike znanja (ku a. simbol jedinstva. drvo) i oblike ljepote (nacrt). djevoj ice su dobivale lutke. godini dijete prvo reprezentira te igre na sebi pa tek onda na igra ki. . kao i Frobel. Kocka namijenjena djetetu da gradi oblike iz ivota.) DIDAKTI KA IGRA . Kada dijete shvati jednakost i univerzalnost. naj e e na kognitivni razvoj . Ona. igra ke ne daje djetetu bez u itelja. Intelekt se razvija iz osjetila.provodi se u cilju djelovanja.u ulozi: nakon 3. ponavljanja. Individualni razvoj nastaje jedino izra avanjem kroz vanjske objekte i oblike. ritualnom. POVIJEST IGRA KE I TO SU IGRA KE! U plemenskim zajednicama. to nije bilo jako edukativno. Prva Frobelova igra ka LOPTA. Frobelove igra ke usmjeravaju kolektivnom. godine. stolje u. treba shvatiti razli itost (uvodi kocku i cilindri an oblik). boju.. prosvjetni djelatnici priznaju i prou avaju dje ju igru kao ne to to se mo e upotrijebiti u svrhu obrazovanja. i 18.na igra ki: dijete radnju prenese na igra ku i vr i simboli ku radnju . stolje e JOHN LOCK uo ava vrijednost igra ke i shva a da igra ka mo e pridonijeti obrazovanju LOCKOVE KOCKE slu e za opismenjivanje djece. 19.nema osobine prave. godine SIMBOLI KA IGRA dijele se uloge (mama. slo ene. a dje aci luk i strijele.KAO DA igre u 2. pred kolske ustanove otvaraju vrata igra kama i od tada je TEORIJA POBU IVANJA koja govori: Djeca e se radije igrati igra kama ako su nove. stolje e FRIEDRICH FROBEL prve edukativne igra ke u zabavi tima Vidi se povezanost igra ke i individualnog duha. ako reagiraju na dje ji dodir i omogu uju rje avanje problema. U 17.

vrti . a dijete je subjekt koji je potaknut da se igra iz svojih razvojnih potreba.Igra ka je najdjelotvornija u prvih 5 godina samo je sredstvo igre.) po mogu nosti drvene 2. POLUSTRUKTURIRANE IGRA KE one koje imaju cilj iv ode k jednom rje enju. 30. domino. trodimenzionalne. dijele se na sve vi e dijelova. POSTOJE E IGRA KE! 1. oslikana kocka spade u 2.bitno da su: dovoljno velike i da prikazuju ono ime elimo da dijete svlada.. ali koje dijete mo e koristiti i na kreativniji na in 3. ima vi e detalja i ve a je. slagalice. puzzle) slagarice: plo ne. biljni i ivotinjski svijet . vrstu. grad. uma. KATEGORIJE IGRA AKA! 1. zadatak da se dijelovi slo e u cjelinu 7 geometrijskih oblika slo iti u kvadrat = GOROTKI ruska igra vezana za pokret. Igra ka = sredstvo za zadovoljavanje potrebe za igrom. makete (selo. = TANGRAM stara kineska vje ba. razli ite didakti ke igre (lot. igre koje je dijete samo napravilo 3. parne slike. to je manje dijete slika je ve a sa manje detalja. igra ke koje slu e za u enje o stvarnosti i za stvaranje djetetove stvarnosti . vrstu. drvene. 31. NESTRUKTURIRANE IGRA KE one iz kojih dijete samo strukturira igra ku ili reprezentira stvarnost npr. kao sredstva upoznavanja okoline. osnovna namjena je pravilna prostorna orijentacija 20 . ve e dijete slika je manje vjerna konkretnoj situaciji. ku a.didakti ke slike. a obi na drvena kocka spada u 3. STRUKTURIRANE IGRA KE one koje imaju velike mogu nosti odgovora na dje ju akciju 2.

stihovi.istaknuti detalje nu ne za prepoznavanje . bajke. godine prou ava stati ne slike i dje je prepoznavanje. Zaklju ak: dijete od 4 godine prepoznaje objekt s kojim s kojim je ve imalo iskustva. Kroz knji evna djela djetetu se oboga uje iskustvo. DIJA . Slu anje. prirodnim pojavama. ali ih ne e mo i povezivati (nema uzro no posljedi nih veza). dje jim igra kama. 21 . tek nakon 5. do 5. 1939. pri e. ali mu je te ko shvatiti kontinuitet pri e u slikovnici i na stati noj slici.ne smije biti pretrpana detaljima jer dijete ne mo e uo iti bitno 33. ivot se ra a prikazan process ra anja kod ivotinja STERN. godine dijete e mo i povezati radnje (ima uzro no posljedi nu vezu). stvarima. njegov emocionalni ivot ini sadr ajnijim. Elementni filmovi daju nove podatke: 1. spoznaje o ivotu. ULOGA KNJI EVNOG TEKSTA! U dje jem vrti u primjenjuju se: basne. odnosima me u ljudima. rije nik bogatijim te razvija interes za pisanu rije i knjigu. dru tvu. anga iraju intelektualne potencijale. listanje prikazan proces listanja 2. 34.FILMOVI! Dija filmovi nisu u pokretu i zato su dosta te ki za dijete. godine dijete e imenovati radnje. ZAHTJEVI KOJI SE POSTAVLJAJU NA SLIKU KAO NA DIDAKTI KO SREDSTVO! . Umjetni ki tekstovi utje u na emocije i bogate rije nik. ugodnih boja .32.prikazi objekta moraju biti djetetu prepoznatljivi . Znanstvena djela poma u djetetu za dobivanje novih informacija o prirodi. Dijete na pokretnoj slici vidi pokret i mo e razumijeti. pri e o djeci s odraslima.mora odgovarati estetskim zahtjevima.u toj dobi ima dovoljno iskustva i sposobno je i itati sadr aj slike pa i ono s ime nije imalo nikakvog iskustva.primjerena djetetovim razvojnim mogu nostima . biljkama. pri anje i ponavljanje pri e bogati dje je iskustvo. pribli avaju mnoge ivotne istine. doma im i divljim ivotinjama.

recikla a papira 22 .moramo znati to trebamo posti i tim temama. radni odgoj 37. putopisne reporta e.zada a je stvoriti pretpostavke da mladi budu odgovorni. prljav. . razvrstava ga i odnosi u spremi te za preradu . zelenila i prirode. to se zbiva sa sme em 5.ukazati na mogu nost prerade i skupljanja u spremi ta predvi ena za otpad .35.razvijanje emocija za o uvanje prirode aktivnosti koje mo emo napraviti: 1. Tri snjegovi a . upoznati djecu sa Danom planete Zemlje. vode. zraka. zanimanja ljudi. odba enim predmetima sa kojima ne zna to e = ISTKO plave boje. . Vi eizvorni sklop. Osje ajnom usisava u . EKOLO KI ODGOJ U VRTI U! . simbol istog zraka.mogu a dramatizacija izme u Sme ka i istka . prometni razvoj 4.djeca trebaju imati slobodne i vo ene aktivnosti na temu ekologije. zapaljivo. teme iz prometa. Zelenim telefonom = SME KO sme e boje. magnetska plo a na koju se malim magneti ima fiksiraju zidne slike s kojima se djeca trebaju upoznati. okoli a. to podrazumijevamo pod pojmom OTPAD (kako i gdje nastaje). . okru en nepotrebnim. upoznati djecu s opasnim otpadom i znakovima opasnosti (eksploziv. Ozvu eni dija filmovi: pri e o Nezahvalnom mi u . to pod pojmom SME E 3. upoznavanje sa odlagali tem sme a 7. crtani film najvi e 45 minuta dnevno dijete smije gledati TV. ima ko aru u koju skuplja sme e. kreativni. 36. TV EMISIJE! Emisije o ivotinjama. otrov) 4. npr. biljni i ivotinjski svijet. gdje ga odvoze 6. simbol one i ene rijeke. da isprave na e pogre ke. PODRU JA KOJA SE PROVODE KAO PRINCIP IVLJENJA! 1. ekolo ki razvoj 2. prepoznavanje razli itih vrsta otpada (organski neorganski) 2. zdravstveni razvoj 3.

.. govoriti o sidi. isto a... kako se osje am kad nisam naspavan .starija dobna skupina posu e. vatra. po ar.vitamini tvari koje uvaju od bolesti.sa djecom provodimo aktivnost na temu Moje tijelo (pravilno dr anje. formiranje navika i bu enje interesa za zdravo ivljenje u okru ju u kojem ivi . ista i njihova va nost.srednja dobna skupina dijete koristi no za meso . posjekotine. . o tri predmeti. uginule ivotinje 23 .gdje se odla e.u svakodnevnim interakcijama utje emo na: 1. tata se napio). svakodnevno nastojimo da dijete formira zdrave higijenske i kulturne navike PROGRAMSKE CJELINE: 1. neuredna kosa pribor za ure ivanje kose. to se ne smije dirati. u i buhe.oko 3.mla a dobna skupina dijete koristi vilicu .spavanje informacije o tome koliko je spavanje va no. pranje cesta . upotreba wc-a. kognitivne sposobnosti o svrsi te za tite 3. razgovor s djetetom. presavijanje ubrusa.prehrana na in jela.zarazne bolesti.38. DIJETE I OKOLINA . ruke i nokti te odje a i obu a . DIJETE .spremanje prostorija (pra ina tetna za to?) .) .stanovnici na kosi i tijelu. . vrti u. godine su svjesni svog spola.opasnost koja prijeti od lijekova ormari i prve pomo i .. ne lizati no . vakanja. zadovoljno i veselo . razlika izme u dje aka i djevoj ica .ovisnosti i bolesti (npr. sme e .va no je namirivanje tjelesnih i emocionalnih potreba jer bez njih dijete ne mo e biti aktivno.. alcohol uni tava mo dane stanice . o i nao ale. ZDRAVSTVENI ODGOJ! Zdravstveni odgoj proces u kojem pomo u odre enih sadr aja utje emo kod djeteta na zauzimanje stavova. padovi. pranje ruku. 2. oprez od struje. nos mirisi. za titu i o uvanje zdravlja 2.AIDS.upozoriti na nesre e u ku i. opekotina. razgovor kako su do li na svijet.

a i u okviru pojedina nih aktivnosti u cilju djelovanja na djecu kad je u pitanju promet.osposobljavati dijete za aktivno sudjelovanje u prometu kao sudionik = ZADACI PROMETNOG ODGOJA = 1. 40. zubaru na prijatelj.upoznati se sa lije nikom znak hitne pomo i. = poma e postupno razvijati razumijevanje pravila prometa i vje bati primjenu tih pravila radi budu eg samostalnog uklju ivanja u promet kao aktivnog sudionika u njemu. a mo e se provoditi i kao sadr aj odgojno obrazovnog rada. 3. SITUACIJSKO U ENJE njihovi sna no pro ivljeni doga aji. upoznati osnovna pravila koja vladaju u prometu radi djetetovog lak eg snala enja 2.. izleta kad god izlazimo iz dje jeg vrti a 2. kao SADR AJ odgojitelj svjesno cilja razvoju prometnih navika. PROMETNI ODGOJ! Prometni odgoj provodi se kao princip odgojno obrazovnog rada u vrti u. ste i naviku pona anja u prometu 24 . ambulanti. ali i sigurnosti ostalih sudionika u prometu. lijekovi u iti djecu da ih to manje koriste bol prirodna pojava. dijete je to vidjelo i samo po elo govoriti o tome (to je najbolji trenutak jer je sve u djetetu aktivno te je po eljno takve trenutke iskoristiti (npr.3. kao PRINCIP provodimo ga u situaciji zajedni kih etnji. uz pomo odraslog. vje banje navika kretanja u prometu i sl. na TV-u je vidjelo sliku sudara) = prometni odgoj poma e u osposobljavanju djece za aktivne sudionike u prometu radi vlastite sigurnosti. uloga medicinske sestre u vrti u. 1. dijete na temelju svih ovladanih zada a treba. CILJ . do polaska u kolu. Mo e se provoditi kao projekt. DIJETE I ODRASLI . oboga ivanje djetetovog iskustva do ivljajima o onome to se doga a u okolini i postupno snala enje u prometu kao sastavnom dijelu te okoline 4. s djecom uvje bati konkretne prometne situacije kako bi dijete nau ilo pridr avati se pravila i stjecalo navike pona anja u prometu 3.razvijati oprez u prometnim situacijama i postupno u iti dijete da se pravilni kre e kao pje ak . posjeta. posjet bolnici.

polygon .zaklju iti sve radne aktivnosti s djecom koje su primjerene njihovoj dobi (priprema za spavanje.provoditi igre s pjevanjem .srednja dobna skupina regulacija prometa.radni listovi .dija-filmovi i slikovnice . susret s policajcem ili djeca vode policajca do ku e i oni njima pokazuju.kako uvje bati konkretno pona anje i spontane situacije? .prometni tepih stolnjak .semafori na struju ili baterije .upoznati djecu s pomagalima i alatima za svakodnevne aktivnosti (oprezno i spretno rukovanje eki em.dati im volane is l. 41. = OSNOVNA SREDSTVA PROMETNOG ODGOJA = .osigurati djeci razne materijale za aktivnosti i poticati ih na njihovu to samostalniju upotrebu . RADNI ODGOJ! = PRINCIP zajedni ko ivljenje djece i odraslih = SADR AJ intenzivnije.prometni polygon (stalnog karaktera na igrali tu) .kalendar s prometnim znakovima . kristal. ljepilom.mla a dobna skupina susret s policajcem . na inom. alat za vrt. mjestom i spremanjem materijala za dnevnu upotrebu .upoznati djecu sa funkcijom. Policija. u e podru je radnih aktivnosti s djecom (svjesno razvijanje prometnih navika) = ZADACI I SADR AJI RADNOG ODGOJA = .vozila s prvenstvom (Hitna.auti i . Vatrogasci) . samoposlu ivanje.) ...starija dobna skupina konkretne situacije. a ne stvarala kih igara (npr.. vagom. hod u paru .) .upoznati djecu s radom odraslih 25 .) .kuti gra enja grade prometnice . dijete najbolje u i o prometu iz konkretne stvarnosti.poticati djecu na aktivnosti sa raznim materijalima (drvo. put od vrti a do doma Va ne su stimulirane situacije. pove alom. klije ta.

na in na koji djecu animira i kako vrednuje proces i rezultate rada = IZBOR SADR AJA RADNIH AKTIVNOSTI = . vodom. dozvoliti djetetu da usisava) .malo dijete ne razlikuje rad od igre (do 4.u 5.preuzeti brigu o ivotinjama. sa enje drve a 42. = oblici provo enja radnog odgoja: 1.Peteh: Radne aktivnosti -> nudi teme za individualni i kolektivni rad) 26 .upoznati dijete sa prednostima suvremenih sredstava za rad (aparati u obitelji. stalno prikupljanje materijala za zalihe 6. prikupljanje odjevnih predmeta. u zajedni kim aktivnostima neophodan je zajedni ki dogovor i organizacija te vanjska motivacija 2. sudjelovanje u dru tveno korisnom radu. organizirani posjet nekom radnom mjestu 5. na zadatak je da rad pretvorimo u igru . godini dijete razlikuje rad i igru i uklju uje se u radne aktivnosti. UVJETI ZA OBAVLJANJE RADNIH AKTIVNOSTI! 1. biljkama u vrti u = OBLICI PROVO ENJA RADNOG ODGOJA = .isklju ivo radne aktivnosti djeci nisu atraktivne . samoposlu ivanje igra kama.zadovoljiti djetetove potrebe za dogovaranjem i projektiranjem radne aktivnosti .materijal nam sugerira to s njim mo emo raditi (M. toliko koliko vidi svrhu toga VA NO: kad se dijete eli uklju iti u rad. da drugom djetetu ne smeta i da mi mo emo do i do djeteta) 4. npr.nudi materijal koji nudimo (imamo) i svrhu (koju elimo posti i) . treba imati uvjete. godine). dobra materijalna organizacija (sortiran materijal. pripremanje materijala. odvo enje sme a. bogatstvo materijala (kreativno kori tenje istovrsnog materijala) 3. hranom 3. promatranje rada odraslih 4. stav odgojitelja prema radu. da dijete ima pregled) 5. i 6. dostupnost zada e (prilagoditi zahtjeve mogu nostima djece) 2.. dobra prostorna organizacija za smje taj djece (dovoljno prostora za kretanje.

razni ukrasi za sobu) d) izrada poklona (albumi.) c) sredstva namjenjena za ukra avanje prostora ( a e za olovke. osobine predmeta .matematika se treba u iti na konkretnim predmetima .govorno ozna avati koli ine.matematika je stara koliko i ovje anstvo .VA NA JE MANIPULACIJA . trigonometrija (znanost o odnosima me u pravcima i udaljenostima). spremnika za sme e... diferencijalni integralni ra un (prou ava pokretne i promjenjive veli ine) . bojanje oprava na igrali tu. tampanje krumpirom. vjenci. ku ica za igru.uvoditi ga u simboli ko matemati ke medije 27 . bro evi. ukr tava olovke. . INDIVIDUALNI RAD I TEME: a) izrada sredstava za igru (sve vrste lutaka.) e) izrada sredstava za priredbu (zastave. geometrija (gradnja. maketa. robota. mo e negativno djelovati. KOLEKTIVNI RAD I TEME: a) individualne radove povezati u cjelinu b) izrada na neku temu u malim grupama c) zajedni ki plakat d) izrada lutki od neoblikovanog materijala e) kolektivni rad za ure ivanje okoli a f) radne i ekolo ke akcije (npr. arobnih kutija. jedna meni.mi prebrzo idemo na aktivno mi ljenje.dijete ispituje.u prep kolskom periodu nema razvoja matemati kih pojmova tj. vjetrenja e. radi niz. 15. novac).odrasli treba osigurati puno materijala . stolje a na europske narode veliki utjecaj imaju Arapi: pojava trgovine (vaga. origami.) 2. kalendari.. za vanjski prostor zmajevi... zako iti dijete = ULOGA ODRASLOG U MATEMATI KOM ODGOJU = . zapremine. PO ECI MATEMATI KIH POJMOVA POVIJEST! . primjer: ve sa 2 godine dijete ispituje svojstvo predmeta jedna tebi.) b) sredstva za dje ji osobni ukras (ogrlice.. prenosi kocke. navodnjavanje). znanja bez aktivnog djelovanja djeteta na istra ivanje i kreiranje stvarnosti . algebra (znanost o stvaranju pravila i formula u matematici). to nije dobro.1.5. i enje sobe) 43. dijeli balone.

policija.. Snjeguljica i sedam patuljaka 2 igra prstima 3. a na temelju procjene vrednovanje 46.ako dijete sa 6 godina misli konkretno. oblicima. veli inama. mala kuglana. pojavu apstraktnog mi ljenja mo emo o ekivati pred kraj pred kolskog perioda . na i svoj broj 6. MATEMATIKA U INTEGRACIJI SA SVIM OSTALIM AKTIVNOSTIMA! 1. ANALOGIJA = USPORE IVANJE na temelju analogije procjenjuje. gradi cjelinu 2. brojke 4. didakti ke igre domino. koli inama.stje emo uvid . INDUKCIJA od pojedina nog ka op em DEDUKCIJA od op eg ka pojedina nom 3. sa konkretnim predod bama.vrste istra iva kih aktivnosti u kojima se dijete igra s bojama. pri e Tri pra i a.predvi amo . zapreminama = vrste aktivnosti: DIDAKTI KE IGRE igre u kojima dijete ne u i matemati ka pravila samo kroz sliku nego i kroz pokret. ANALIZA dijete rastavlja auti SINTEZA nakon rastavljanja. ono radi sintezu tj.procjenjujemo .mi ljenjem: . VRSTE AKTIVNOSTI KOJE SU USMJERENE NA FORMIRANJE MATEMATI KIH POJMOVA! . dramatizacija razgovaraju brojke 5.otkrivamo .stvaramo sudove 44. NAJVA NIJE MISAONE OPERACIJE! 1.kriti i ocjenjujemo . simboli ka igra 45. hitna. to e biti br e. 28 . elementarne igre poka i svoj par. stvarala ke igre trgovina.

probu ena plasti na a a) .pijesak i voda (konkretan. 47. npr. snala enje na dvodimenzionalnoj plohi (npr.skriva ice vje ba za po etno pisanje koje poti e percepciju. domino. konkretni prakti ni problem . igra dan-no . broji dalje.zagonetne slike (osnovnu sliku prekrijemo sa kvadrati ima. kako bi se dijete poslije moglo skoncentrirati na dvodimenzionalno.igre s pravilima: igre kockom.igre po zadatku (ni i dvije crvene. serije igra aka.stvarala ke igre (igre koje dijete igra): samoposlu ivanje. kutija od boca. trgovina cvije em . gra evni materijal uz iju pomo dijete u i o volumenu. OSNOVNA ZADA A PRED KOLSKOG ODGOJA! = osnovna zada a pred kolskog odgoja .pokretne elementarne igre: na i svoj lik. trokutima i imamo igra e koji govore to treba skinuti) . obojati polja ozna ena to kicama) . a a u a i. crna kraljica. moramo omogu iti djetetu igre s vodom. npr. oblicima) .dopunjaljke . rje avanje problema: 1. slikovni problem . igre u kolu . umjesto da igramo duboko-plitko .radni listovi gotovi predlo ci koje treba to je mogu e vi e izbjegavati jer gu e kreativnost 29 . npr. igra kole.tangram 2. dati mu duboku i plitku posudu i da dijete na prirodan na in ovlada matemati kim pojmovima. pa nju. kol ko kume ima sati .razviti kod djeteta sposobnost za uo avanjem i rje avanjem problema.Tu spadaju: . dvije plave) ovo je arhai an matemati ki postupak i treba ga to vi e izbjegavati! Iz podru ja matemati kih pojmova. igre s obru ima. mo e se vani napraviti labirint po kojem se dijete samo kre e . loto. neke plohe se izre u i dijete treba sti i do auta.umetaljke .parne slike (memory. prakti an problem.slagarice koje se mogu rezati na razli ite na ine .labirint djeca ih vole jer efekt svoje akcije vide odmah ( u srednjoj dobnoj skupini raditi trodimenzionalno.

SOBA DNEVNOG BORAVKA CHECK LISTA! = organizirana po centrima = namje taj primjeren djeci.eksperiment s bojama mije anje boja.eksperiment s vodom to upija. strunja e = dovoljno stolica i stolova da djeca mogu udobno sjediti za konzumiranje obroka = materijali i dje ji radovi izlo eni u visini dje jih o iju = postoji prostor za odlaganje osobnih stvari djece = raspored mora omogu avati pregled cijele sobe. eksperimenti .eksperiment sa svijetlom sjena na zidu.eksperiment sa zrakom vre ice sa zrakom. kao to su linoleum. svih centara (kuti a) = u raspored spadaju materijali za poticanje matemati kog mi ljenja i istra iva ke aktivnosti = namje taj i raspored su raspore eni tako da pru aju sigurnost i omogu uju djeci nesmetano kretanje.bitno je potaknuti dijete da razvija svoje strategije. bez svijetla. u zemlji dijete promatra to se zbiva . to e u initi ili dati mu materijal i neka ka e kako bi napravio od toga ku u . otvaranje prazne boce u vodi. plo ice ili drveni pod.3. glazbe mekani jastu i i.eksperiment s biljkama biljka bez vode. puhanje zraka sa slam icom. to ne privla i . o tome kako bi se rije io neki problem prolio sok. police dostupne djeci.eksperiment s zvukom boce napunjene vodom .dovesti dijete u situaciju da se verbalno izrazi. a to pluta.eksperimentiranje na osnovi matemati kih zadataka izre i kvadrat da dobije dva trokuta 48. s vodom.. npr. a ne da mi rje avamo 4. samopouzdanje. namjenjeni su za slikanje i za aktivnosti pijeskom i vodom 30 . stvaranje nijansi . kroz to prolazi svijetlo .procesi koje provodimo s namjerom da se izazove neka pojava radi opa anja i istra ivanja kako bi se djeci omogu ilo zaklju ivanje . slu anje pri e. ali ne poti u tr anje = vrste podloge. slikovnice stoje okomito = sadr aj svakog kuti a ukazuje na to o kojem se kuti u radi = udobna mjesta za razgledavanje slikovnica. . svije a pod a om . a to ne upija. to tone.eksperiment s magnetom to privla i. verbalni problem .

komunikaciju. ptice selice i stanarice => srednja dobna skupina p ele. leptiri. o na inu zimovanja 51. mjesto spavanja pas. 31 . bubamare.49. krava. ma ka.kreativnost .finu motoriku . umske ivotinje => starija dobna skupina djeca u e koristi pojedinih ivotinja. kornja e. konj.ovladavanje prostorom . ose. kriti ko mi ljenje. prepoznavanje i izra avanje osobnih potreba i po tivanja drugih osoba. toleranciju i ma tu 52. hru t. IVOTINJE KOJE SE KORISTE U RADU SA DJECOM U VRTI U! => mla a dobna skupina djeca su zainteresirana za ono to ivotinje vole jesti. o nastanku njihovih mladunaca. odgovornost za svoja djelovanja. razvijaju i osobine. KUTI GRA ENJA TO RAZVIJA! razvija: . IGRA TO ZNA I DJETETU! Dijete kroz igru u i ivjeti u demokratskom dru tvu. gusjenice. ovce. kao to su neovisnost. piti. KUTI I U SOBI DNEVNOG BORAVKA! = glazbeni kuti = likovni kuti = kuti itanja i pisanja = kuti gra enja = obiteljski kuti = kuti lije nika = kuti higijene = kuti frizera = kuti prirode = stolno manipulativni kuti = kuti kazali nih lutaka = kuti kuhanja 50.razvijanje socijalnih odnosa .

. POKRIVALJKA! .zanimljiva je mla oj djeci . kvadar. lutke 5. memory. . miris. IGRE S VODOM I PIJESKOM! 1. Dan i no .poti e vizualnu percepciju 32 . to se u vodi mijenja.na papiru.dijete treba pokriti sredi nju plo u pokrivaljkama. Lopov i policajac. Toplo i hladno. Istra ivanje svojstva okus. s jedne strane.) 2.53. loto. raskri ja. su obrisi predmeta. stave konkretne predmete koji odgovaraju otvorima na poklopcu kutije . Pje ani sat 55. Lanca probijanca. Led u vodi 4.u pokrivaljke ubrajamo sve vrste lota. TRADICIONALNE IGRE! Igre s pjevanjem Do la majka s kolodvora. slagarice 56. Crni Petar.. puzzle sli ne slagaricama 4. domino 3. ku e. Po to kume lonac. Tone ne tone 2. Otapanje raznih materijala u vodi 5. boja 6.mo e biti vezano uz konkretne ivotne problem. UMETALJKA! .sredstvo koje se sastoji od sredi nje plo e i pokrivaljke . DIDAKTI KE IGRE! 1. makete (npr. a to ne 3. geometrijske likove. 54. Pokvareni telefon. a zadatke treba postupno ote avati 57. a na drugom predmeti crtom treba spojiti istovrsne predmete 58. Crna kraljica. sa odre enim otvorima. valjak ili kuglu . DOPUNJALJKA! . Ide maca oko tebe. namje taja. ali i one koje izra uju sami odgojitelji za svoje potrebe . dvori ta.zadatak je u tome da djeca u kutiju.razlike u elementima mogu biti u boji. koli ini i veli ini .otvori su za kocku.

privla enje metalnih predmeta magneto . Radost.to je vrijedna matemati ka aktivnost jer djeca u nepoznatim situacijama moraju ponuditi rje enja 60.djeca manipuliraju komadima i tako rje avaju zadatke prostorne vje tine . PROJEKT! ETAPE: 1. 62.59. IGRA MAGNETOM! . zapisati sav potreban materijal 4.privla enje magneta preko kartona ili stola (pomicanje stvari) 33 . Zvrk. predlagati. Ciciban. Modra lasta. pomagati im. iznijeti temu i podrijetlo (da li je potekla od djece i u kojoj situaciji) 2. GEOMETRIJSKA SLAGALICA! . Smib.. DJE JI ASOPISI! Tintilini . 61.postojanje magnetnih polova odbijanje istih i privla enje razli itih . voditi djecu.mogu nost magnetiziranja . iznijeti aktivnost za istra ivanje teme (razviti odgovaraju e pojmove koje treba istra iti) 3. po eti aktivnost pitanjima.

zatim voditi ETNOGRAFSKE ZAPISE -> to su na ini pra enja i dokumentiranja aktivnosti djece kamerom. Jedan od oblika integriranog kurikuluma -> RAD NA PROJEKTIMA -> sklop aktivnosti u kojima jedno ili vi e djece dublje prou avaju neku temu ili problem. kroz vlastito neposredno iskustvo koje dopunjuju i razvijaju. foto-aparatom. a ne op a kategorija koja kod djece iste kronolo ke dobi mo e biti vrlo razli ita. a drugi su u ili o ribi. psiholo kih i filozofskih) na kojima se temelji plan i program tj. 34 . Va no je djeci osigurati obilje materijala i pravilno organizirati prostor u kojem borave. raspravljaju i o njemu). izbor sadr aja. Na kraju su napravili ribu sa unutarnjim organima i omotali ih stiroporom. strategije. i to objedinjeno.KURIKULUM op enito = izlaganje teorijskih osnova (pedago kih. kako bi odgovarao prirodi razvoja djeteta. RIBA. metode. projekti primjeri u knjizi: DRVO. Novija teorijska razmatranja smatraju da nije primjereno unaprijed precizno odre ivati to bi u enici trebali usvojiti na primjerenoj razini znanja i umije a jer je ona individualna. ponuda ud benika i drugih materijala te izno enje potrebnih uvjeta tj. a ozna ava sljede e sastavnice: ciljeve. na ine evaluacije. objedinjavanje razli itih podru ja znanja povezanih zajedni kom temom to vodi k boljem razumijevanju i trajnosti stvorenog znanja te mogu no u njegove prakti ne primjenjivosti. INTEGRIRANI KURIKULUM = kvalitetno koncipiran kurikulum treba skrbiti za sva podru ja djetetova razvoja. Pojam kurikulum ozna ava cjeloviti tijek odgojno obrazovnog procesa. va nija je njegova uloga kao oblikovatelja okoline. Odgajatelj djeluje samo kada djeca tra e njihovu pomo . standard za planiranje. nastavne medije. situacije. njihovim radovima. Uloga odgajatelja -> poticati suradni ko (konstruktivno) u enje me u djecom (djeca u e postupno konstruiraju i svoje znanje i to ine i tj. a ostali su bilje ili svoja pitanja na svoje papire i kasnije pitali to ih zanima. Neki su u ili tako pisati. BICIKL -> djeca su kod projekta RIBA radili ne to sli no kao izlaganje seminara. izvo enje i evaluiranje rezultata. zapisivanjem va nih sekvenci razgovora. imali su stalke na kojima su prezentirali svoja pitanja u obliku crte a ili teksta. sadr aje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->