P. 1
1 Ppz Varazdinske Zupanije Osnovni

1 Ppz Varazdinske Zupanije Osnovni

|Views: 500|Likes:
Published by VedranaSabljak

More info:

Published by: VedranaSabljak on Feb 21, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/06/2013

pdf

text

original

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Županijski zavod za prostorno uređenje

PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Varaždin, svibanj 2000. godine

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Klasa: 350-02/99-01/8 Urbroj: 2186/1-01-00-16 Varaždin, 18. svibnja 2000. Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ od 19. siječnja 2000. godine i članka 15. točke 9. Statuta Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 8/99. - pročišćeni tekst i 18/99), Županijska skupština Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja 2000. donosi

ODLUKU o donošenju Prostornog plana Varaždinske županije Članak 1. Donosi se Prostorni plan Varaždinske županije. Članak 2. Prostorni plan Varaždinske županije sastavni je dio ove Odluke i sadrži: Tekstualni dio: Uvod I Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II Odredbe za provođenje Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Grafički prilozi - kartogrami: 1. Teritorijalno-politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav naselja i razvojnih središta 4. Infrastrukturni sustavi 5. Postupanje s otpadom Članak 3. Danom stupanja na snagu Odluke o donošenju Prostornog plana Varaždinske županije, prostorni planovi područja bivših općina Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, ostaju na snazi do donošenja prostornih planova uređenja općina/gradova, osim u dijelovima koji su protivni Prostornom planu Varaždinske županije. Stupanjem na snagu odluke o donošenju prostornog plana uređenja općine/grada prestaje važiti dio Prostornog plana bivše općine za to područje. Članak 4. Tekstualni dio Prostornog plana Varaždinske županije objavit će se u "Službenom vjesniku Varaždinske županije", a kartografski prikazi se čuvaju u Županijskom zavodu za prostorno uređenje Varaždinske županije. Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku Varaždinske županije".

PREDSJEDNIK: Dragutin Gložinić, dipl.ing.

PROSTORNI

PLAN

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Nositelj izrade: Županijski zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije

Stručni tim Zavoda: Ravnatelj i voditelj tima: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prometa Koordinatori, savjetnici i suradnici: Tanja Martinec, dipl. inž. arh. Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh. Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh. Marina Kögl, dipl. inž. arh. Grafička obrada: Biserka Bračić, građ. tehničar Višnja Jakovac, građ. tehničar Obrada teksta: Vera Biljan, upr. ref. Snježana Oreški, steno.dak. Tim vanjskih suradnika: dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol. Ivana Dukši, dipl. inž. biolog. Ksenija Gomaz, dipl. inž. arh. Emil Flajšman, dipl. inž. biolog. Zvonko Kranjc, dipl. inž. šum.

Plan je izrađen na računalima INTERGRAPH i COMPAQ uporabom programskih alata MICROSTATION i MICROSOFT OFFICE, a otisnut je pomoću štampača HP Laserjet 4P, HPDeskJet 1120C i PLOTERA HP 650C.

Obrazac

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo): "Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 2/1998. Javna rasprava (datum objave): "Varaždinske vijesti" 14.04.1999. "Večernji list" 15.04.1999. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): "Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 8/2000. Javni uvid održan od: 30.04.1999. do: 30.06.1999. Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. _________________________________ (ime, prezime i potpis) Suglasnost na plan prema članku 19. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ datum: 19. siječnja 2000.
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA - ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Koordinator plana: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. Stručni tim u izradi plana: 1. Tanja Martinec, dipl. inž. arh. 2. Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. 3. Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh. 4. Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh. 5. Marina Kögl, dipl. inž. arh. Pečat predstavničkog tijela:

6. dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol. 7. Biserka Bračić, građ. teh. 8. Višnja Jakovac, građ. teh. 9. Vera Biljan, upr. ref. 10. Snježana Oreški, steno.dak. Predsjednik predstavničkog tijela: Dragutin Gložinić, dipl. inž. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Pečat nadležnog tijela:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. ______________________________ (ime, prezime i potpis)

Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru 1.1. Položaj.1.1.2. značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države 1.1.1. Osnovne kategorije korištenja zemljišta 1.22 1. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.3.26 1. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo b) Energetika c) Turizam d) Poljoprivreda Županijski zavod za prostorno uređenje I 1.1.24 1.49 11111- 52 52 54 54 57 .43 1111143 43 44 44 46 1.1.1.2. POLAZIŠTA 11 01 1.1.3.1. Područje uz državnu granicu 1.1. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja b) Obilježja reljefa c) Hidrografska obilježja d) Klimatska obilježja 1.2.1. Naselja 1.39 1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1. O b r a z l o ž e nj e 1.4.2.2.41 1.1. Površina.2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN SADRŽAJ: TEKSTUALNI DIO UVOD I.1. stanovništvo i naseljenost a) Površina b) Stanovništvo c) Naseljenost d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema dosad važećim prostornim planovima bivših općina na području Županije e) Novije demografske promjene 111111- 2 5 5 5 8 11 1.1.1.

95 1.1.6.1.92 1.5 2.3.7 .1. Zaštićena graditeljska i prirodna baština a) Graditeljska baština b) Prirodna baština c) Osobite biljne i životinjske zajednice 1.2. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2- 1 2.1.3. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje i odgoj b) Zdravstvo i socijalna skrb c) Uprava i administracija d) Kultura e) Šport i rekreacija 1.2.1.1.98 1.99 1-102 1-104 1-104 1-112 1-114 1.1.1.1.5 2.1.92 1.2. Infrastrukturni sustavi Županijski zavod za prostorno uređenje II 2- 2 2.4.2.1.1.1. državnog i međunarodnog značaja 2. Ocjena postojećih prostornih planova 1-116 1-116 1-120 1. mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1-122 2.1. Komunalna infrastruktura a) Prometni sustav b) Vodoopskrba i odvodnja c) Elektroopskrba d) Plinoopskrba e) Groblja f) Zbrinjavanje otpada 1.4.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države 1.2. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova 1.3.5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN e) Šumarstvo f) Vodni resursi g) Eksploatacija mineralnih sirovina h) Krajolik 11111111111- 58 60 66 69 70 70 76 84 85 87 88 1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog. Ocjena stanja. Razvoj gradova 2.1.

Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.5.3.54 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.64 2. Razvoj prometne i ostale infrastrukture a) Prometni sustav b) Vodnogospodarski sustav c) Energetski sustav d) Zbrinjavanje otpada 2.34 2.17 2.61 2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina a) Vodni resursi b) Šume c) Tla d) Mineralne sirovine e) Graditeljska baština f) Prirodna baština g) Bioraznolikost h) Zrak 2. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.45 2.15 2.2.3.1.2.2.1. prometne i ostale infrastrukture 2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.2.32 2.68 . Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. društvene.63 2.2. Razvoj društvene infrastrukture 2.3.2.28 2.39 2.2.1.50 2.37 2.17 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 2.4.2. Razvoj naselja 2. Razvoj naselja.3. Demografski razvoj 2.40 2.3.12 2.3.30 2. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.2.3.22 2.51 2.3.1.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Županijski zavod za prostorno uređenje III 2.44 2.2.3.32 2.49 2.2.1.28 2.64 2.52 2.

6. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3- 1 3.5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.40 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.33 3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline 3. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Županijski zavod za prostorno uređenje IV .55 3.4.4 3.5.2.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 3- 2 3. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 3.12 3.2. uređenja i zaštite prostora a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša b) Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 3. Postupanje s otpadom 3.6.8. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja 3.12 3. Vodnogospodarski sustav 3.25 3.1. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu 3.47 3.1.1. Gospodarstvo u prostoru 3.3.3.4.21 3.39 3.58 3. Prometni infrastrukturni sustav 3.6.4.25 3.11 3. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države 3. Sustav središnjih naselja 3.2.1. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. Energetski sustav 3. Društvene djelatnosti 3.40 3.2.61 3.1.33 3.36 3.3. Uvjeti korištenja.7.3.1.6.32 3.

3 4. 2. ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Postupanje s otpadom Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Mjere provedbe 4. 11. 8. 7.6 . prostorni. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11. 3. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 4-29 11.1.3.27 4-27 11.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju. ustanova i subjekata Županijski zavod za prostorno uređenje V 5.1 5. korištenju i namjeni Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja Uvjeti (funkcionalni.2 5. 6. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 4-30 Dokumentacija i suradnja a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata b) Suradnja tijela.23 4. Odredbe za provođenje 1. 9. 10. 4.5 4-10 4-11 4-13 4-17 4-19 4-22 4. 5.1 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN II.

Uvjeti korištenja. uređenja i zaštite prostora Grafički prilozi . Infrastrukturni sustavi 4.kartogrami u mjerilu 1:200. Korištenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN GRAFIČKI DIO Kartografski prikazi u mjerilu 1:100. Plinoopskrba Kartogram 5.000 Kartogram 1. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3. Vodovod i odvodnja 4.4. Teritorijalno-politički ustroj Kartogram 2.3. Elektroenergetika i korištenje voda 4. Pošta i telekomunikacije 4.2. Postupanje s otpadom Županijski zavod za prostorno uređenje VI .1.000 Kartografski prikaz 1. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Kartogram 3.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uvod Županijski zavod za prostorno uređenje 0 -1 .

Ludbreg. . te . športu i tehničkoj kulturi.2 . Prostorni plan županije treba sadržavati prostornu i gospodarsku strukturu županije.).o kulturi. . kulturnih. Pripremne radnje na izradi Prostornog plana Županije započele su tijekom 1994.usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sastavu županije i županije kao cjeline. komunalnih i drugih institucija kao i građevina infrastrukture od važnosti za područje županije kao cjeline. .o uređivanju naselja i stanovanja. mjerila i smjernice za gospodarski razvoj. ako zakonom nije drugačije određeno.o zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša.14/94. tjelesnoj kulturi. obradom i analizom svih relevantnih podataka i elemenata od značaja za prostor i aktivnosti u prostoru Županije. koje je Županijski zavod izradio tijekom 1994. socijalnih.o brizi za djecu.).usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. Ludbreg. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti. sustav središnjih naselja regionalnog značenja.o socijalnoj skrbi.određuje uvjete uređenja i zaštite prostora županije. zaštita. godine. U tom globalnom okviru. sustav razvojne regionalne infrastrukture. Prostorni plan Varaždinske županije izradio je Županijski zavod za prostorno uređenje. korištenje i namjena prostora.Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja". a osobito: . ako zakonom nije drugačije određeno. Županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave ima Ustavom Republike Hrvatske zagarantirano pravo na lokalnu samoupravu. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi utvrđuje da županija u okviru samoupravnog djelokruga između ostalog: . . prosvjetnih. .o komunalnim djelatnostima. Novi Marof i Varaždin. postojeća dokumentacija prostora i svi drugi raspoloživi podaci o prostoru i elementima prostora Županije. .o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju. Novi Marof i Varaždin. koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja. zdravstvenih. godine prikupljanjem. Zakon o prostornom uređenju temeljno mjesto daje prostornom planu županije kojim se razrađuju načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja te organizacija.10/95. . Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije varaždinske ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. Županijski zavod za prostorno uređenje 0 . mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju. studijska i projektna dokumentacija izrađena za pojedina tematska područja. kao i Osnove korištenja i zaštite prostora područja bivših općina Ivanec. za očuvanje i unapređenje prirodnih. a kojima su se naknadno pripojila još 3 naselja s područja Koprivničko-križevačke županije: Ljubelj Kalnički. osnove za uređenje i zaštitu prostora. Nakon toga izrađeno je Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. Segovina i Sudovec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uvod Varaždinska županija je jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle novonastale općine i gradovi s područja bivših općina: Ivanec. i 1995. U radu na Prostornom planu Županije korištena su općinska Izvješća i Programi. i ti su podaci sistematizirani. obrađeni i prezentirani u posebnom elaboratu "Županija varaždinska .

2/98.) i Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 1995. Plan je izrađen u skladu s Pravilnikom o sadržaju. 50/1999. 10/95. godine). Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (Državni Hidrometeorološki Zavod. 14/94. godine). .gospodarske analize i projekcije. U tijeku rada na Prostornom planu Županije izrađena je slijedeća dokumentacija: Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Varaždin (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije.) i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 1998.o. siječanj 1997. br. prosinac 1995. br. godine). prognoza i migracija. Izvješće o stanju u prostoru ("Službeni vjesnik Županije varaždinske". godine ("Službeni vjesnik Varaždinske županije". Hum Breznički.o.) Prostorni plan Varaždinske županije temelji se na Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske koju je u lipnju 1997. . Zagreb. Razvojno-istraživački centar. Zagreb. 1996. Varaždinske Toplice i Visoko (bivša Općina Novi Marof) (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. prosinac 1994.Pogranično područje. . Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Ludbreg. Centar za meteorološka istraživanja. godine). godine). mjerilima kartografskih prikaza.). 1994. godine). godine). br.1999. Županijski zavod za prostorno uređenje 0 .analize stanja okoliša i utjecaja na okoliš. Donji Martijanec. godine). .analize demografskih kretanja.2005.). Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske ("Coning" Varaždin.o. godine). godine). Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske (Hidroekoing d. Županija varaždinska . Varaždin. Prostorni plan Varaždinske županije donosi Skupština Županije po prethodno provedenoj javnoj raspravi i po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja. uređenje i zaštita prostora (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. br.3 . Breznica. Mali Bukovec i Sveti Đurđ (bivša Općina Ludbreg) (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. graditeljstva i stanovanja o usklađenosti Prostornog plana sa Strategijom prostornog uređenja i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. i 4/98. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni vjesnik Županije varaždinske". 1995. Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Ivanec (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Vodoopskrbni plan Varaždinske županije ( AT Consult d. te je između ostalog preporučeno pribavljanje: . 2/98. 1994.-1997. godine (City Trust.klimatskih i meteoroloških karakteristika područja.sociološke studije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prilikom izrade Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera Županije ukazano je na poželjnost izrade dodatne dokumentacije koja bi omogućila kvalitetnu pripremu i izradu Prostornog plana. godine donio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i na Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 106/1998. Studija razvitka Županije varaždinske za razdoblje od 1996. 1998. Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Novi Marof. 1996. Ljubešćica. godine).o. . Varaždin. 1995. godine ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".

općina/naselje Hum Breznički mijenja naziv u Breznički Hum. Novi Marof i Varaždinske Toplice dobivaju status Grada.) i kao takvi korišteni u Planu. .novo ime je "Martijanec". .Odluka o određivanju novog imena naselja "Donji Martijanec" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. .novo ime je " Tkalec". . bez dodatnih obrazloženja uz pojedine tablične prikaze. Glede naziva i razdvajanja naselja Županijska skupština Varaždinske županije donijela je slijedeće odluke: .UPU: Urbanistički plan uređenja.Odluka o razdvajanju naselja Petrijanec na naselje Zelendvor i Petrijanec("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br.10/98.Općine Ivanec. . Ludbreg.10/98. Segovina-Grad Ludbreg).) .Naselje Viletinec iz Grada Lepoglava prelazi u sastav Općine Bednja.). .Naselje Donje Vratno cijepa se u dva dijela od kojih jedan ostaje u Općini Vinica a drugi dio prelazi u Općinu Petrijanec. godine. .) .PPUO/G: Prostorni plan uređenja općine ili grada.) regulirane su slijedeće promjene teritorijalnog ustroja odnosno naziva općina/naselja na području Varaždinske županije: .Naselje Vinično iz Općine Breznica prelazi u sastav Općine Visoko. Lepoglava. Županijski zavod za prostorno uređenje 0 . Dubovica i Kapela Podravska i tvore novu Općinu Veliki Bukovec.) formirana je Varaždinska županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle novonastale općine i Grad Varaždin s područja bivših općina: Ivanec.GUP: Generalni urbanistički plan.PPPPO: Prostorni plan područja posebnih obilježja.) izvršena je teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Općine Bednja u Grad Lepoglava. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Napomena: Na osnovi Zakona o područjima županija.4 . .19/97. .Naselja Sudovec i Segovina s područja Koprivničko-križevačke županije ulaze u sastav Varaždinske županije (Sudovec-Grad Novi Marof. te naselje Ljubelj Kalnički s područja Koprivničko-križevačke županije. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97.Odluka o određivanju novog imena naselju "Tkalec Breznički" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. .nova imena su "Trnovec" i "Štefanec".4/99. Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97.) .Odluka o određivanju novog imena naselju "Sveti Petar Ludbreški" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. Svi podaci vezani na broj stanovnika temelje se na Popisu stanovništva iz 1991.godine a ažurirani su te prilagođeni novom teritorijalnom ustrojstvu prema Zakonu o područjima županija.Odluka o izdvajanju dijela naselja Viletinec u novo naselje i određivanju imena novom naselju ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. . Prema gore navedenom izvršeno je ažuriranje podataka u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana sa stanjem srpanj 1999. Novim Zakonom o područjima županija. Novi Marof i Varaždin. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 90/92. 10/99.23/98.Iz Općine Mali Bukovec izdvajaju se naselja Veliki Bukovec.). U ovom se Planu upotrebljavaju slijedeće kratice: .DPU: Detaljni plan uređenja.novo ime je "Sveti Petar".Odluka o određivanju novih imena naselja "Trnovec Bartolovečki" i "Štefanec Bartolovečki" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br.) .PPŽ: Prostorni plan županije. . . Ludbreg. a u sastav Općine Bednja dodano je naselje Sveti Josip. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 128/99. . .

1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Polazišta Županijski zavod za prostorno uređenje 1.

godine iznosi 187. Koprivničkokriževačka. Pripada prostoru središnje Hrvatske. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska. Međusobno su odvojeni gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja. koji pripada dravskom porječju i manjeg koji pripada savskom porječju. 10/97. Za površinu Županije navode se različiti podaci. br. U geografskom pogledu sastoji se od dva dijela: većeg.). Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 1991. Južni dio je manji.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.1. Jedna je od manjih županija površinom.29 km2. a u ovom Planu koristi se podatak od 1. gustoća naseljenosti je 148. usklađen prema teritorijalnoj podjeli temeljem Zakona o područjima županija. te je time Varaždinska županija jedna od najgušće naseljenih županija u Republici Hrvatskoj.9 st/km2.2 . Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski s brežuljcima na jugu i zapadu. Sa zapadne strane graniči s Republikom Slovenijom. Položaj. većinom brežuljkast i izdužen od sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otječe prema rijeci Savi. Susjedne županije su joj: Međimurska. a granični karakter daje joj i blizina susjednih zemalja: Austrije i Mađarske.853.261. značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države Slika 1 Varaždinska županija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. godine. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine". a dobiven je u Zavodu za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997.

3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni integracijski pravci za Hrvatsku Slika 2 Glavni cestovni pravci od važnosti za Varaždinsku županiju Slika 3 Županijski zavod za prostorno uređenje 1.

položajnih. Vrednovanje geostrateških. ističe Hrvatsku u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom. "hrvatskog praga") i longitudinalni sekundarnog značenja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Županija ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna koridora: transverzalni primarnog značenja. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti.4 . koji je najkraća i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana (preko tzv. Mediteranu i izlazu na svjetska mora. Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašenu važnost i prednost daje geoprometnom značenju našeg područja. te u prirodnoj. gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu. geopolitičkih. uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s užim i širim okruženjem. pa iskorištenje te prednosti. predstavlja temeljna polazišta budućeg razvitka. koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima.

10/97. Slika 4 a) Površina Prema teritorijalnom ustrojstvu od siječnja 1997.29 km2 koji je dobiven za potrebe izrade ovog Plana od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. Lepoglava. U sastav Varaždinske županije ušle su bivše općine: Varaždin. Mali Bukovec. Ludbreg. godine.1. Maruševec. Sračinec. Trnovec Bartolovečki. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. godine došlo je do promjene površine i broja stanovnika Županije tako da su raniji podaci o površini i broju stanovnika (dobiveni kao zbroj površina bivših općina i naselja Ljubelj Kalnički) uvećani za površinu i broj stanovnika naselja Segovina i Sudovec. Petrijanec.1. Donji Martijanec. Segovina i Sudovec bila su ranije u bivšoj Općini Koprivnica.261. Klenovnik. br. Vidovec. Donja Voća. Površina. jer nije temeljen na katastarskim površinama. Cestica. Varaždin i Varaždinske Toplice i 22 općine.1. Sveti Ilija. Vinica i Visoko. Veliki Bukovec. Grad Varaždin je sjedište Varaždinske županije. a to su: Bednja. Gornji Kneginec. Beretinec. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine".1. Ivanec. Breznica. odnosno Križevci. a to su: Ivanec. Podatak o površini Županije od oko 1. a naselja Ljubelj Kalnički. Novi Marof. Ljubešćica. Sveti Đurđ. Breznički Hum.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.5 .1.) Varaždinska županija obuhvaća 6 gradova. Jalžabet. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1. Novi Marof i Ludbreg. stanovništvo i naseljenost Prema Zakonu o područjima županija. može se koristiti samo kao orijentacijski.

10 % u RH (kopneni dio) 2.na jugozapadu .s Međimurskom županijom.visovima Ivančice.10 44.na zapadu . Osnovni podaci o teritoriju Županije: Tablica 1 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA površina dužina državne granice opseg granice udaljenost krajnjih točaka zapad . (U Statističkom ljetopisu 1997. g.29* 54.na sjeveru . km 1.2 2.površina Županije iznosi 1260 km2) Županijski zavod za prostorno uređenje 1.s Republikom Slovenijom. .jug (B) *km2.na istoku .20 265.Maceljskim pobrđem i istočnim Halozama.istok (A) udaljenost krajnjih točaka sjever . . .7 - Izvor: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. . .pretežno grebenom Kalničkog gorja.20 69. godine. Geografski gledano granice joj teku: .rijekom Dravom i umjetnim akumulacijama na njoj.na zapadu . .na jugoistoku .6 .s Krapinsko-zagorskom i Zagrebačkom županijom.na jugu .na sjeveru .261.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 5 Varaždinska županija graniči: . .s Koprivničko-križevačkom županijom.

66 35. Visoko Ukupno Izvor: Podaci o površini se temelje na teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.24 17.65 22. Maruševec 14. Vidovec 21.00 Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad Ivanec Grad Vara`din Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Bednja Grad Vara`dinske Toplice Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica Grad Novi Marof Graf 1 Udio površina gradova i općina u ukupnoj površini Županije Županijski zavod za prostorno uređenje 1. Ljubešćica 12.03 2. Lepoglava 4.07 1.74 22.97 3.82 2.06 26. Klenovnik 11.55 2.85 6.60 37. Cestica 6.34 38. Novi Marof 6.15 47.22 38.30 111.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 2 Grad 1. Ludbreg 5.41 45.29 % 4.77 3. Breznički Hum 5. Donja Voća 7.58 68. Donji Martijanec 8.95 31.91 35.99 32.261.10 64.32 6. Petrijanec 15.42 8.58 1.09 100. Breznica 4. Sveti Đurđ 17.07 3.33 1.11 45. Ivanec 3.19 1. Gornji Kneginec 9.90 54. Bednja 2. Sračinec 16. Beretinec 3.14 25.84 4.98 2. Jalžabet 10.71 7.45 96.04 2.85 3.40 34.75 79.61 5. Trnovec Bartolovečki 19.01 12. Prostorna jedinica Općina Površina (km2) 59.7 . Mali Bukovec 13.82 2. Varaždinske Toplice 1.18 0.95 3.75 78.64 2.12 5.43 25. Vinica 22. Veliki Bukovec 20.28 50.36 3.53 2.80 1. Varaždin 2.70 2. Sveti Ilija 18.98 23.

što iznosi 3.408 4.8 . b) Na temelju podatka o površini kao za tablicu 1.992 13. što je vrlo visoka gustoća u odnosu na republički prosjek koji iznosi 84.129 1.815 1.437 4.829 3.934 1.152 3. Varaždinske Toplice 1. Ured za statistiku. Cestica 6. Novi Marof 6. Petrijanec 15.048 4.787 3. Sveti Đurđ 17.834 14.619 4.052 14.9 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.572 3.9 stanovnika po km2.474 1. Sračinec 16.331 14. Donji Martijanec 8.330 5. 39.9 broj domaćinstava (a) 56.853 stanovnika (prema popisu iz 1991.740 2.841 4.706 broj stanova (c) 56.759 186.475 3.uz napomenu da su podaci prilagođeni novoj teritorijalnoj podjeli. 1981.116 2. Maruševec 14.265 stanovnika).303 7.333 2.257 4.495 7. Lepoglava 4.236 5.508 4. c) Varaždinska županija.616 3.653 2. Mali Bukovec 13.125 2.751 2. Ludbreg 5.333 7.724 7. Tablica 4 Prostorna jedinica Grad Općina 1.296 2. a prema izmjeri površine koja se koristi u ovom Planu iznosi 148.395 2. Breznički Hum 4. Klenovnik 11.198 2.570 4.730 8.952 2.784.992 7.910 4. Beretinec 5. Podatak o gustoći naseljenosti može biti različit s obzirom na različite podatke o površini Županije.630 8.416 4. Tablica 3 ukupan broj stanovnika (a) 187./km2) (b) 148. Bednja 2.239 5. Breznica 3.383 45.487 2.801 2.853 Izvor: Statistički ljetopisi .605 5.450 4. 48.426 3.842 2.990 4.868 187. Varaždin 2. Vidovec 21.765 6. Visoko Ukupno Broj stanovnika 1971.". Ivanec 3.848 11.350 7.573 1. Jalžabet 10.880 Izvor: a) "Statistički ljetopis 1997. Vinica 22.171 6.853 gustoća naseljenosti (stan.621 5. Sveti Ilija 18.194 4.154 7. Trnovec Bartolovečki 19.557 9.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Stanovništvo Na području Varaždinske županije živi 187.788 4.974 3.587 6.024 182.977 3.240 5.679 5.6 stanovnika po km2. Donja Voća 7.564 6. Veliki Bukovec 20. Županijski zavod za prostorno uređenje 1.240 8.974 2.790 9.734 5.089 4.410 3. Gornji Kneginec 9.485 14.330 2.927 1991.282 8.048 3.790 3.740 2. godine).041 2.091 4. Ljubešćica 12.

29 30 . od siječnja 1994.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grad Vara`din Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Grad Vara`dinske Toplice Grad Novi Marof Bednja Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg Graf 2 Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu Županije Tablica 5 Dob (godine) Dobna struktura stanovništva (prema popisu 1991.29g 22% Graf 3 Dobna struktura stanovništva (popis 1991.) 0 .14 15 . Dokumentacija 882.9 .000 50 i više 57. a razlika do ukupnog broja odnosi se na nepoznatu starost. 50 i vi{e g 30% 0 -14g 15 .49g 28% 15 .) Županijski zavod za prostorno uređenje 1.49 37.083 39.336 Izvor: Popis stanovništva 1991.29g 30 .959 51.49g 50 i vi{e g 0 -14g 20% 30 .

910 4. Klenovnik 8.517 Izvor: Popis stanovništva 1991. Napomena: Naselja Muričevec. Lepoglava (dio) 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 6 Broj stanovnika u Varaždinu (bez okolnih naselja) 41. Sračinec 7. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Donja Voća 5. uz prilagodbu podataka novoj teritorijalnoj podjeli. Bednja 3.091 4.570 2. Cestica 4. Očura.487 3.653 5. Vinica Ukupno Broj stanovnika 4.007 Broj stanovnika u graničnom području Grad/Općina 1.10 .846 Broj stanovnika u ostalim naseljima Županije 146. Petrijanec 6.815 34.790 3.201 5. Vulišinec i Lepoglava iz sastava Grada Lepoglave nisu u graničnom području.

Slika 6 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .podaci o površini su preuzeti s podloge o teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.podaci o broju stanovnika su iz Statističkog ljetopisa.4 102.6 118.9 Izvor: .6 75. .6 96.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Naseljenost Tablica 7 R.3 167.7 72.11 .6 126.5 222.8 97.2 128.1 141.2 135. br.7 74.1 73. uz prilagodbu novoj teritorijalnoj podjeli.1 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Donji Martijanec Gornji Kneginec Jalžabet Klenovnik Ljubešćica Mali Bukovec Maruševec Petrijanec Sračinec Sveti Đurđ Sveti Ilija Trnovec Bartolovečki Veliki Bukovec Vidovec Vinica Visoko Županija 84. Gustoća naseljenosti st/km2 Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Općina Bednja Beretinec Breznica Breznički Hum Cestica Donja Voća 821.4 73.4 152.5 66.2 148.2 97.2 124.4 90.3 195.5 180.9 59.2 169.5 208.1 86..

40 2.342 305 284 306 317 198 241 956 913 309 319 82 95 347 338 474 515 134 130 386 402 314 261 99 94 660 668 430 438 339 363 142 155 538 500 180 212 367 351 316 292 135 114 369 391 196 165 13.29 8.93 100.9 152.20 2.85 1. 29.8 86.6 270.br.17 1.1 611.78 0.1 104.84 3.00 Gustoća st/ km2 125. 613 613 592 636 508 580 969 1. 27.70 0.7 299.5 63.9 192.73 9.97 1.45 2.23 3.94 3.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 943 159 440 2.65 6.1 105. 1.08 5.9 48. 24.991 345 396 903 257 88 311 457 134 467 333 96 640 442 347 128 558 168 350 336 138 381 184 11.58 2.8 163.4 22.00 Površina km2 % 2.62 6. 19.2 337.76 4. 4.71 0.790 14. 7.992 Broj stanovnika 1981.09 1. 12. 28.4 95.25 5.718 5.29 1.25 3.47 5.87 4.75 1.5 107. 9.78 6.42 1.78 3.07 1. 13.35 2.68 2.52 3.846 444 454 45.78 2. 1.49 0.35 3.37 2.1 160.47 3.0 84.63 3.79 1.06 1.0 384. 18.06 3.06 36.3 49.80 1.064 1.51 4.34 3.13 2.52 1.227 447 441 39.30 1.19 2.22 57. 25.00 2.13 1.86 5.00 Gustoća st/ km2 258. 17.3 251.22 4.6 250.25 1.03 2.23 4.8 76.4 135.3 97.6 200.95 4.) 5. 22.1 104.0 68. 5.8 180. 10.39 2.42 0.5 689.7 1. 1991.31 3.br.545 41. 9. 10. 16.61 1. 933 874 164 175 427 396 148 125 155 4. Naziv naselja Črnec Biškupečki Donji Kućan Gojanec Gornji Kućan Hrašćica Jalkovec Kućan Marof Poljana Biškupečka Varaždin Zbelava Ukupno: 1971. 26.78 2.18 0.312 402 39.95 2. 11.64 4.40 0.383 Broj stanovnika 1981.56 2.21 1.12 . 6.22 59.51 0.16 3.98 4. 3. 1991.24 1.13 100.90 1.20 5.6 253.00 0. 7.16 3.20 5.49 1.277 1.3 97.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tabelarni pregled po gradovima/općinama Tablica 8 GRAD VARAŽDIN R.168 1.95 7.52 0. 23.8 524.81 3.020 779 401 34. 2.00 Površina km2 % 6.31 2.12 2. 583 500 481 905 1.85 7. 6.4 Tablica 9 GRAD IVANEC R. 8.630 % (1991.9 821.57 3.10 2. 3.97 3. 15.32 3. 8.56 1.09 4.94 2.834 % (1991.95 2.848 48. 2.47 34.40 3. Naziv naselja Bedenec Cerje Tužno Gačice Gečkovec Horvatsko Ivanec Ivanečka Željeznica Ivanečki Vrhovec Ivanečko Naselje Jerovec Kaniža Knapić Lančić Lovrečan Lukavec Margečan Osečka Pece Prigorec Punikve Radovan Ribić Breg Salinovec Seljanec Stažnjevec Škriljevec Vitešinec Vuglovec Željeznica Ukupno: 1971.6 108.08 3.0 43.61 2.37 3.5 206. 14.84 4.48 1.4 60.99 2.8 56.25 2.093 498 667 1.67 1. 4.222.83 6.38 3. 21.90 85.90 2. 20.) 1.65 2.78 0.45 100.68 96.89 2.10 100.06 3. 5.43 1.

36 5. 313 404 627 407 106 227 302 791 3.9 246. 3.26 9. 5.2 113. 10.9 83.37 1. 20. 23.71 3.1 126.473 266 310 330 254 624 1.4 76.41 8.41 14.730 % (1991.31 2.30 15. 13.40 5. 22.78 3. 1991. 128/99.91 3.35 5. 4. 7.047 1.86 3. 9. 14.38 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 10 GRAD LEPOGLAVA R.54 4.443 510 562 919 13. 6.07 5. 8.1 135.76 100.17 100.1 260.48 43.57 1.62 3.63 6. 1.06 1.47 3.100 467 1.1 50.73 3.36 10.786 3. 11.00 Gustoća st/ km2 86.3 135.41 2.4 180.2 Napomena: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.13 2.3 115.482 2.8 109.118 749 1.5 117.51 3.69 1.769 Broj stanovnika 1981.07 0.32 3.98 10.) 2.44 4.20 5. 2.64 3.30 11.3 136.054 512 377 940 984 732 698 1.25 3. 79 78 821 627 172 166 372 392 575 566 354 305 388 350 1.8 128.482 1. 9. 1.74 3.4 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 15.09 1. 5.15 1.557 Broj stanovnika 1981.3 69.13 .05 8.86 4.36 0.16 2.83 1.1 70.067 314 585 891 725 898 1. 17.7 65.46 8.18 7.90 7.1 194.br.015 1. 299 216 322 272 684 614 391 353 86 55 193 196 303 276 635 478 3.00 Površina km2 % 2. 11.12 7.12 4.32 0. 7.35 5.51 7.781 230 227 278 248 278 273 228 211 573 503 1.94 2.9 195. 13.09 1.9 113.46 1.) 0.6 170.85 5. 2.5 251.68 6. 19.16 8.75 100.8 73.123 9.34 2.74 1.16 5. 18.51 2.91 7.84 111.350 % (1991.06 23.8 19. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.96 0.02 2. 70 764 168 504 540 413 524 1. 1991.63 2.027 9.96 5.04 4. 21.6 410.8 46.45 3.92 3. 10.57 64.03 4.99 4.6 120.99 3.7 91.43 7.41 2. Naziv naselja Bela Donje Makojišće Filipići Gornje Makojišće Grana Jelenščak Kamena Gorica Ključ Krč Madžarevo Možđenec Novi Marof Orehovec Oštrice Paka Podevčevo Podrute Presečno Remetinec Strmec Remetinečki Sudovec Topličica Završje Podbelsko Ukupno: 1971. 16.70 5.547 535 498 515 441 32 85 891 885 13.0 223.86 14.50 6.017 253 276 555 534 101 899 859 664 598 886 912 1.4 543.333 8.11 7. 6. 12.1 75.58 100. 3.5 264.02 0. 8.9 45.1 69.23 4. Naziv naselja Bednjica Crkovec Donja Višnjica Gornja Višnjica Jazbina Višnjička Kamenica Kamenički Vrhovec Kameničko Podgorje Lepoglava Muričevec Očura Vulišinec Zalužje Zlogonje Žarovnica Ukupno: 1971.76 11.87 1.59 6.89 3.4 142.27 6.72 0.03 4.13 2. 14.639 14.00 Površina km2 % 2.28 5.23 1.69 0.) u sastav Grada Lepoglava ulazi naselje Viletinec Tablica 11 GRAD NOVI MAROF R.35 2. 15.00 Gustoća st/ km2 32.42 5.7 180.84 3.60 2.55 1.80 6.42 1.69 7. 4.br.64 6.70 3.22 7.3 172.17 6.87 4.04 0.61 9. 12.51 6.47 3.

69 5.495 Broj stanovnika 1981.91 1.43 4.82 1. 348 329 498 467 255 319 501 503 792 805 242 237 3.79 39.12 0.81 10.78 4.96 68.15 0.36 2. 18.7 180.71 3.891 340 312 7.2 62.76 5.7 112. 17.6 249. 12.2 133. 5.05 26.45 1.36 2. 7.28 5.27 2.77 12. 4.327 73 69 853 900 701 736 310 313 448 480 7.4 66.72 8.64 2.95 2.7 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .8 217.) 3.) 0. 6.05 0.73 4.12 0.16 7.22 8.78 13.50 6.06 0.13 4. 19.38 4. 46 50 222 190 149 166 527 509 551 487 334 316 218 196 210 237 390 376 103 84 572 565 151 148 64 51 71 66 319 262 95 90 54 36 27 26 393 366 97 85 707 727 1.3 37.91 3.54 2. 7.81 2.20 1. 8.34 1.21 0.95 1.96 1.133 Broj stanovnika 1981.12 3. 2.69 4.238 107 792 605 340 476 7.7 13.1 124.36 5. 5.br. 3.6 25.14 .43 0.00 Površina km2 % 3.05 4.67 3.9 119.50 8.2 Tablica 13 GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE R.22 2.90 1. 3.6 123 124.39 2.1 281.5 53.89 1. 23.28 5.5 473.br.971 8. 1.5 282.50 3.07 19.2 102.49 2.17 10. 22.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 12 GRAD LUDBREG R.236 % (1991.35 1.8 40.11 6. Naziv naselja Boričevec Toplički Črnile Čurilovec Donja Poljana Drenovec Gornja Poljana Grešćevina Hrastovec Toplički Jalševec Svibovečki Jarki Horvatićevi Leskovec Toplički Lovrentovec Lukačevec Toplički Martinkovec Petkovec Toplički Pišćanovec Retkovec Svibovečki Rukljevina Svibovec Škarnik Tuhovec Varaždinske Toplice Vrtlinovec Ukupno: 1971. 9.10 27. 20.6 29.642 1.1 43. 14.72 5.1 37. 1.282 7.86 7.32 1. 6.7 277.2 197. 1991. 4.75 100.26 4.96 0.14 13.48 3.69 2.07 16. Naziv naselja Apatija Bolfan Čukovec Globočec Ludbreški Hrastovsko Kučan Ludbreški Ludbreg Segovina Selnik Sigetec Ludbreški Slokovec Vinogradi Ludbreški Ukupno: 1971.20 4.92 7.03 6.7 118. 9.9 12.85 2.30 100.50 0.66 100.37 2. 2.03 1.39 7.92 79.485 % (1991. 8.55 6.1 68. 11.4 59.0 177.84 1.70 0.05 5. 10.65 2.4 293.42 2. 1991.06 1.93 9.293 332 7.2 165. 10.82 6.02 10.3 77.66 3. 12. 13.63 2.31 100.00 Gustoća st/ km2 149. 21. 11.07 1.1 90.84 4.00 Površina km2 % 2. 62 249 177 570 576 358 255 240 413 118 593 185 97 98 368 129 70 35 465 135 677 1.29 7.13 6.023 3.00 Gustoća st/ km2 16. 385 550 250 456 816 225 2.20 3.4 31. 16.10 16.42 1.62 1.64 8.61 8.78 1.88 5.24 0.10 5. 15.

4 48. Naziv naselja Beretinec Črešnjevo Ledinec Ukupno: 1971.97 2.64 2.70 3. 645 568 244 218 229 195 309 275 614 484 2.68 3. 5.87 0.03 2. 20.14 5.44 20.79 2. 1991.45 2.67 8.1 111.15 6.73 4.1 45.053 745 801 389 385 2.43 35.33 1.4 52.58 4.58 2.54 5.30 2.9 78. 22.00 Površina km2 % 5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 14 OPĆINA BEDNJA R.198 Broj stanovnika 1981. 9.47 3.) 13.3 180. Naziv naselja Breznički Hum Butkovec Krščenovec Radešić Šćepanje Ukupno: 1971.br.65 21.05 6.3 24.7 97.8 52.00 Gustoća st/ km2 104.740 % (1991. 2.84 2.43 4.92 8.395 Broj stanovnika 1981.94 78.63 21. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.5 55. 1.15 . 3.4 7.43 0. 17. 11.87 1.56 9. 1. Naziv naselja Bednja Benkovec Brezova Gora Cvetlin Jamno Jazbina Cvetlinska Ježovec Mali Gorenec Meljan Osonjak Pašnik Pleš Podgorje Bednjansko Prebukovje Purga Bednjanska Rinkovec Šaša Šinkovica Bednjanska Šinkovica Šaška Trakošćan Veliki Gorenec Viletinec* Vranojelje Vrbno Vrhovec Bednjanski Ukupno: 1971.00 Površina km2 % 5.63 2. 8.) 47. 1991.00 Gustoća st/ km2 197.8 44.23 2. 23.73 3.00 Površina km2 % 6.52 3.73 100.73 2.) iz sastava Općine Bednja briše se naselje Viletinec a dodaje naselje Sveti Josip Tablica 15 OPĆINA BERETINEC R.57 4.27 1. 14.53 2.5 * Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.32 42.4 37.6 Tablica 16 OPĆINA BREZNIČKI HUM R.72 6. 714 287 285 356 753 2.8 67.6 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .53 1.68 4.77 17.17 3.42 2. 1.03 7.30 1. 2.85 2.86 4.8 74. 25.) 32.60 2.34 1.58 4.64 0.49 7. 6.82 1.9 180.05 2. 4.01 100.6 59.48 5.39 26.20 100.11 100.6 55.90 4.28 8. 5.26 6.40 100.5 111.82 3.00 Gustoća st/ km2 129. 19. 4. 16.82 100. 2.4 90.171 2.239 % (1991.564 Broj stanovnika 1981. 778 417 348 635 359 613 654 242 420 136 223 535 115 508 180 436 196 195 316 25 82 293 288 473 97 8.61 1.829 5.2 181.4 95.8 18.03 35. 7.40 1.8 175.55 9.38 2.1 103.52 13. 13.653 % (1991. 21.br. 128/99.1 145.85 5.0 56.80 27. 24.4 66.37 12.21 15.84 2. 12.73 0.82 7.br.74 4.072 733 393 2. 3.7 57.97 2.041 1.17 1.037 1. 773 783 351 308 228 141 493 422 223 151 498 461 475 387 188 155 319 241 96 76 145 99 442 374 60 33 341 250 146 116 414 356 209 149 174 146 244 162 24 30 74 66 243 205 225 177 381 324 63 41 6. 15.24 35.13 5. 3.62 0. 10. 1.2 72.7 114.24 5.8 72. 18.73 0.26 1.64 12.9 64.53 11.72 2.47 2.36 4.30 2.75 6.63 3.64 3.92 3. 1991. 1.54 3.74 0.

6 229.25 2.5 Tablica 18 OPĆINA CESTICA R.00 Površina km2 % 1. 196 197 134 115 1.026 32 32 478 453 152 132 228 201 149 131 150 136 161 150 2. 1. 11.22 6.31 5.18 141 65 1.80 34.01 2.5 126.573 % (1991. 16.br.14 3. 14.5 152.27 1.52 1. 13.70 5.85 1.8 61.3 123.790 100. 1991.74 279 236 4.81 8.240 44 548 163 256 163 152 203 3. 5.01 5. 9.35 2.00 Površina km2 % 1.85 1.03 110 99 1.88 2. 6.5 62.86 10. % (1991.37 5.03 7.87 1.12 129 109 1.7 119.79 309 298 5.5 352.12 2.96 4.94 0.) 11.66 1.3 57.28 159 158 2. 5. Naziv naselja Bisag Borenec Breznica Čret Bisaški Drašković Jales Breznički Jarek Bisaški Mirkovec Breznički Podvorec Tkalec Ukupno: 1971.14 17. 8. 19.73 3.31 2.51 7.3 70. 20.27 6. 4. 10.91 100.24 2.73 303 284 4. 7.15 100.3 93.22 2. 7.990 5.65 1.73 304 300 5.06 453 485 8. 10.br.35 5.2 59.8 40.44 5.129 1.70 10.1 31.37 2.4 58.38 287 291 5. Naziv naselja Babinec Brezje Dravsko Cestica Dubrava Križovljanska Falinić Breg Gornje Vratno Jarki Kolarovec Križanče Križovljan Radovečki Mali Lovrečan Malo Gradišće Natkrižovljan Otok Virje Radovec Polje Radovec Selci Križovljanski Veliki Lovrečan Virje Križovljansko Vratno Otok Ukupno: 1971.801 2. 210 146 1. 8.19 170 155 2.125 Broj stanovnika 1981.35 3.87 6.6 232.44 4.53 7.38 30.48 0.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 17 OPĆINA BREZNICA R.16 . 3. 1.64 45.13 4.0 101.) 458 448 7. 2.1 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 15.00 2.6 35.1 98.70 2.68 270 268 4.91 252 218 3.88 0.4 127.4 101.06 100.7 120. 4.84 2.240 Broj stanovnika 1981.88 375 332 5.16 38.11 4.15 57 76 1.52 1.53 3.73 233 248 4. 3. 18.1 118.03 10.63 5.60 7.00 Gustoća st/ km2 228.32 3.66 3.0 109.30 5.85 1.99 5. 6.16 4.169 20.208 189 254 308 383 75 156 414 441 275 491 508 6.71 1.63 241 158 2. 12.33 2.8 75. 9.6 193.68 10.28 21.30 2.2 129.3 40. 2.71 3.10 5.77 331 393 6. 503 285 340 260 150 1. 17.121 1.7 126.00 Gustoća st/ km2 127. 1991.96 1.55 4.55 3.9 48.92 2.

65 100.48 9.75 15. 7.88 5.01 3.89 7. 5.42 3.40 11.82 1.416 Broj stanovnika 1981.191 181 184 644 416 4.8 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 7.9 155.00 Gustoća st/ km2 49.977 % (1991. Naziv naselja Budinščak Donja Voća Fotez Breg Gornja Voća Jelovec Voćanski Plitvica Voćanska Rijeka Voćanska Slivarsko Ukupno: 1971.7 119.841 4.76 19.67 9.95 3. 9. 1.85 53.94 2.544 91 1.8 45.176 4.90 100. 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 19 OPĆINA DONJA VOĆA R.4 127.4 150.47 1.45 33.76 5.99 0. 670 733 1.41 18.362 465 747 1.420 1.475 Broj stanovnika 1981.62 2.83 2.27 9. 3.69 6.45 9.734 3.00 Gustoća st/ km2 89.85 100.03 3.31 14.0 84.) 5. 6. 666 1. 4.90 100.96 4.27 5.44 39. 4.33 20.96 2.8 68.7 257. 312 452 154 546 376 301 788 94 870 373 782 5.61 35.68 1.597 462 436 840 974 1.88 5.6 75. 2. 2.75 2.94 2. 1991.17 . Naziv naselja Donji Kneginec Gornji Kneginec Lužan Biškupečki Turčin Varaždin Breg Ukupno: 1971.43 6.6 558.32 25.) 5.4 222.) 14.br.1 Tablica 20 OPĆINA DONJI MARTIJANEC R.br.00 Površina km2 % 1.76 1.25 3.048 Broj stanovnika 1981.48 7. 3.3 88.34 100.86 12.04 12.091 % (1991.68 1.89 8.576 1.237 4.05 5.24 9. 6. 5. 224 1.84 7.0 91.4 131.619 % (1991.03 15.64 2.5 Tablica 21 OPĆINA GORNJI KNEGINEC R.69 9. 1991.89 12.27 4. 278 263 427 447 113 77 476 457 371 336 269 250 874 853 91 81 783 715 395 417 764 723 4. 1. 3.36 3.7 681.04 5. 2.16 9. 8.82 54. 1991.6 162.59 1.787 4.00 Površina km2 % 2.7 86. Naziv naselja Čičkovina Martijanec Gornji Martijanec Hrastovljan Križovljan Madaraševec Poljanec Rivalno Slanje Sudovčina Vrbanovec Ukupno: 1971.00 Površina km2 % 5.82 8.2 51.231 72 70 961 753 151 93 117 94 492 376 341 306 3.1 90. 180 168 1.5 80.br.2 15.239 1. 10.69 26.1 104. 11. 4.57 24.62 9.66 100. 8.04 22.18 18.74 32.08 8.26 24.0 74.80 3.00 Gustoća st/ km2 253.24 9.19 2.1 38. 5.

46 9.00 Površina km2 % 5.53 3.58 6.20 6.1 76.13 43. 6. 616 500 84 52 1.25 14. 2.184 205 327 960 346 3.330 Broj stanovnika 1981.42 19.57 13.00 Gustoća st/ km2 190.52 9.187 391 403 196 171 255 174 2. 3.1 59.23 4. 4.1 50.90 20. 269 253 1. 3.5 95.21 29.6 143.18 .br.28 100.88 7.69 16.5 89.91 38. 5.35 100.198 1.35 33.6 52.61 1.842 3.252 381 257 305 2. Naziv naselja Lunjkovec Mali Bukovec Martinić Novo Selo Podravsko Sveti Petar Županec Ukupno: 1971.5 77.46 10.60 100.358 1.42 35.88 44.12 2.br.1 105.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 22 OPĆINA JALŽABET R.br.013 508 468 607 576 282 272 555 546 61 51 3.12 5. 6.9 56.96 9.) 9.28 12. 3.58 5.7 73.2 132.152 2. 6.460 154 2.3 158.36 7.04 27. 8. 371 327 134 188 152 91 1.31 5.974 Broj stanovnika 1981.58 6.10 2.00 100. 632 125 1. 7.76 4. 4.91 8.048 942 186 176 318 278 854 816 317 259 2. 5.6 122.93 5.67 4.07 11. 1.11 2. 311 1. 5.992 2.7 96.) 8.17 13.29 34.73 16.00 Površina km2 % 3.66 100.27 2.56 3. 4.5 97.9 77.) 20.6 45.69 14.1 73.1 11.952 Broj stanovnika 1981.6 131.72 4. 1991.br.70 6.54 1.09 47.50 17.369 137 141 2.11 5.00 Gustoća st/ km2 73.32 16. 1.96 25.487 % (1991.4 128.740 2.48 15.116 % (1991. 3.50 100. 354 336 533 489 942 1.6 137. 1991. Naziv naselja Kapela Kalnička Ljubelj Kalnički Ljubelj Ljubešćica Rakovec Ukupno: 1971.22 13. 1. 333 548 945 513 652 320 596 67 3.4 Tablica 25 OPĆINA MALI BUKOVEC R. 5.333 Broj stanovnika 1981.00 Gustoća st/ km2 190.45 1.01 12.45 7.8 54.751 % (1991. 2.88 4.00 Gustoća st/ km2 99. 2.66 100.8 14. Naziv naselja Imbriovec Jalžabetski Jakopovec Jalžabet Kaštelanec Kelemen Leštakovec Novakovec Pihovec Ukupno: 1971.00 Površina km2 % 1.12 1. 1991.24 4.01 19. Naziv naselja Dubravec Goranec Klenovnik Lipovnik Plemenšćina Vukovoj Ukupno: 1971.6 Tablica 23 OPĆINA KLENOVNIK R. 1991. 379 165 172 1.95 13.) 15.724 % (1991.1 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .27 32.98 2.46 8. 1.83 15.56 1.00 Površina km2 % 1.9 Tablica 24 OPĆINA LJUBEŠĆICA R. 4. 2.40 40.16 7.66 37.45 1.83 3.43 100.30 64.

65 1.68 7.0 109.910 % (1991. 3.3 283.29 56. 7.69 5.508 *234 566 820 987 1.76 8.2 92.77 11.40 4. 13. 592 757 1.br. 6.28 7.67 6.12 10.33 1. 7. 1.47 2.00 Gustoća st/ km2 357. 4.194 Broj stanovnika 1981. ** Zelendvor .2 259. 5. 5.570 % (1991.058 1.337 1.98 15.77 2. 6.23 13.3 4.77 3.613 951 957 4.593 710 4.03 50.5 141. 16. Naziv naselja Sračinec Svibovec Podravski Ukupno: 1971.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . godine.46 100. 8.43 7.273 921 4. 14.08 100.303 Broj stanovnika 1981.06 20. 10.54 1.98 2.0 109.70 20.52 3.19 .82 3.249 478 426 604 609 479 483 131 117 142 133 422 428 242 258 523 550 616 598 465 431 7.94 100. 15.0 72.3 103.21 3. 2.47 3. 11.68 6.dio Družbinec Majerje Nova Ves Petrijanečka Petrijanec Zelendvor** Strmec Podravski Ukupno: 551 694 1.6 246.94 100.19 2.8 107.53 16.0 195.04 3.31 1.457 3.) Površina % km2 1.1 106.10 2.35 4.br. 1991.62 6. 2.39 4.97 27.81 1.4 61.1 74.01 8.37 9.49 17.437 Broj stanovnika 1981.58 13.) 79.4 76.73 2.) 3.9 111.41 100.440 648 4.88 6.09 8. 1.74 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 26 OPĆINA MARUŠEVEC R. Naziv naselja 1971. 1. 306 206 244 552 480 1.44 14. 262 246 256 267 218 219 603 615 479 460 1.69 15.408 4. 3. Donje Vratno .59 6.77 23.17 2.12 43. 4. 2.52 13.452 682 4.74 3. 12.85 7.00 Gustoća st/ km2 210.15 100.8 102.00 Površina km2 % 10.257 7. 9.10 32.3 153.4 Tablica 27 OPĆINA PETRIJANEC R. Tablica 28 OPĆINA SRAČINEC R.72 9.28 6.nema službenih podataka o broju stanovnika.35 4.34 15.5 173.36 19.36 7.00 1.16 4. 3. Naziv naselja Bikovec Biljevec Brodarovec Čalinec Cerje Nebojse Donje Ladanje Druškovec Greda Jurketinec Kapelec Korenjak Koretinec Koškovec Maruševec Novaki Selnik Ukupno: 1971.65 47.22 14.071 1.92 5.41 2.0 90.6 210.6 119. 1991. 1991.00 Gustoća st/ km2 163.br. 3.089 % (1991.4 91.00 * Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997.43 6.47 2.4 182.64 7.00 Površina km2 % 1.31 1.348 537 587 468 127 146 402 243 555 660 442 7.

127 345 315 312 429 514 353 221 3. Naziv naselja Hrženica Karlovec Ludbreški Komarnica Ludbreška Luka Ludbreška Obrankovec Priles Sesvete Ludbreške Struga Sveti Đurđ Ukupno: 1971.00 Gustoća st/ km2 139.00 Gustoća st/ km2 46. 7.3 115. 8. 4.34 45.88 1. 1991.74 1.56 15.27 3.3 89.91 100. 1.) 22.br. 3.05 0.00 Gustoća st/ km2 210.5 Tablica 30 OPĆINA SVETI ILIJA R.74 14.br.86 3. 9.87 5.21 2.33 6.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 29 OPĆINA SVETI ĐURĐ R.45 6. 8.34 1.16 6.96 3.58 10.95 100.90 12. 4.28 38. 420 582 932 1.2 142.49 8.20 .) 29. 6. 598 667 915 961 415 393 3. 201 369 574 543 830 767 1. 7.6 97.410 % (1991.0 167.66 5.94 12.24 4.68 100.60 9.45 2.72 13. 5. 1991.8 345.55 1.572 4.93 11.24 100.23 3.39 49.8 128.22 100. 1. 2.074 697 209 297 138 291 666 700 716 4.26 100. 2.51 11.00 Gustoća st/ km2 69.3 Tablica 31 OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI R.07 6.02 16.1 337.587 % (1991.br.29 1.77 14.21 4.1 Tablica 32 OPĆINA VELIKI BUKOVEC R.3 208. 4.8 167.16 6.br.474 % (1991.84 6.63 22.5 80.30 9.00 Površina km2 % 4.74 0.39 7.10 31. 1991.200 515 161 5.2 336.5 79. 1.83 4.34 12.85 16. Naziv naselja Dubovica Kapela Veliki Bukovec Ukupno: 1971. 2. 3.25 11.788 Broj stanovnika 1981.99 15.1 152. 3.679 % (1991. 1.65 12.9 340. 6.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .616 Broj stanovnika 1981.40 0. Naziv naselja Beletinec Doljan Križanec Krušljevec Seketin Sveti Ilija Tomaševec Biškupečki Žigrovec Ukupno: 1971.44 100. 5.605 1.1 71.2 317.) 10.03 6.78 12.2 96.07 59.98 32.00 Površina km2 % 8. 1.72 7.74 100.66 15.004 681 648 196 191 306 307 133 138 278 262 633 561 660 574 660 725 4. 1.14 2.3 73.44 14.845 486 462 164 146 6. 5.88 1.8 190. Naziv naselja Bartolovec Šemovec Štefanec Trnovec Zamlaka Žabnik Ukupno: 1971.00 Površina km2 % 14.92 5.90 2.12 10. 3. 1.69 4. 1991.00 Površina km2 % 5.37 3.061 371 392 312 313 296 260 420 417 508 542 406 390 213 212 3.934 Broj stanovnika 1981.51 32.551 3.65 17.1 168.09 31.025 1. 6.095 1.5 67.50 45.2 80.7 156. 2.129 6.30 14. 550 915 424 3.765 Broj stanovnika 1981.621 3.05 29.00 34.32 1.2 134.93 8.) 21.0 191.62 15.13 5. 1.

00 Površina km2 % 1.19 4.153 98 640 219 484 1.74 7.20 7.0 48.31 7.00 3.09 0. 5.024 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 33 OPĆINA VIDOVEC R.47 1. 424 265 169 250 340 680 168 2.033 824 846 361 377 5.19 100.5 105.62 3.26 31.23 32. godine Tablica 35 OPĆINA VISOKO R.22 0.486 154 193 249 1. 1991.296 Broj stanovnika 1981.330 Broj stanovnika 1981.37 4.3 72.66 9. 6.7 176.7 94.815 % (1991.59 6.0 49.02 12.49 12.92 1.br. 6.7 125.13 7.00 Gustoća st/ km2 69.77 30. 251 203 445 427 249 237 244 243 1. 10.172 1.019 1.96 7. Naziv naselja Donje Vratno . 5.2 73.0 92.00 Površina km2 % 2. 2.40 32.13 2.053 73 103 613 652 213 171 408 308 1.51 10.47 20. 287 457 239 235 1.95 3.2 144. 6.78 11.049 1.048 Broj stanovnika 1981.89 15. 4.95 100.00 Gustoća st/ km2 91.48 27.32 19.974 3. 4.63 2.03 27.499 126 118 167 203 235 240 1.) 14.22 6.426 % (1991.13 31. 1.67 1.66 6. 7.60 2.3 300.450 5.9 169.74 4.14 100.96 15.35 4.3 64.0 105.07 32.99 100.33 100.03 100.2 231.00 Površina km2 % 3.) 8.dio Gornje Ladanje Goruševnjak Marčan Pešćenica Vinička Vinica Breg Vinica Ukupno: 1971.868 % (1991.78 15.1 118.78 24.09 4.82 5.8 185.82 8.21 .29 4.7 135.27 1. 1991. 11. 446 *306 1.4 55.67 2.94 9. 7. 4.99 25.56 11. 5.03 4. 1.05 15. 2.00 Gustoća st/ km2 226.42 19.48 8.br. 8.63 14.222 3.0 208.7 * Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997.59 4.51 5.04 15. 3.17 3.21 1.br.6 Tablica 34 OPĆINA VINICA R.1 290. Naziv naselja Budislavec Cargovec Domitrovec Krkanec Nedeljanec Papinec Prekno Šijanec Tužno Vidovec Zamlača Ukupno: 1971.87 4. 7. 3. 2.529 1.82 3.7 74. 3.92 7. 1.5 90. 316 1.64 5. 1991. Naziv naselja Čanjevo Đurinovec Kračevec Presečno Visočko Vinično Visoko Vrh Visočki Ukupno: 1971.44 8.3 117.013 685 332 5.84 11.70 17.19 1.0 186.138 4. 337 276 234 208 148 140 228 225 289 285 625 597 163 137 2.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .51 2.01 2.70 2. 9.) 3.

3 148.9 86.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 7 Tablica 36 Površina i gustoća naseljenosti U Županiji U graničnom području Površina (km2) Gustoća (st/km2) Grad/Općina Površina (km2) Gustoća (st/km2) 1.1 4. d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema dosad važećim prostornim planovima bivših općina na području Županije Demografska kretanja i procesi uvijek su bili među najvažnijim komponentama u planskim promišljanjima.4 195. Klenovnik 25.9 1.3 Izvor: . Petrijanec 48.0 102. Cestica 45.0 2.7 96. Bednja 78.1 5. Sračinec 23.3 6.0 72.5 3. Donja Voća 35. .0 100.261.podatak o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa.9 126.g.9 8. Vinica 32.2 7. Lepoglava (dio) 42.0 104.podaci o površini su preuzeti s podloge o tetirorijalnoj podjeli kao za tablicu 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .) analizirali demografsku problematiku na promatranom prostoru i davali odgovarajuće projekcije. pa su i dosadašnji prostorni planovi bivših općina (iz 1983.7 Ukupno 331.1 118.22 .

tj.312 90. te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda. pa se razlikuju od izvedenih podataka koji se koriste u ovom Prostornom planu Varaždinske županije.883 187.900 55. i općinama: Bednja. Ludbreg b. zapadnom i jugoistočnom dijelu Grada Novog Marofa. Stanovništvo je ovisno o razvoju gospodarstva i promjeni njegove strukture. godinu za pojedina područja bivših općina i (posebno) za grad Varaždin: Tablica 37 teritorijalna jedinica b. (projekcije) 108.O.23 .729 43.000 46.805 186. Relativno je mali broj naselja koja bilježe porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta različitih funkcija. "pomlađivanje" stanovništva (zbog imigracija uglavnom mlađeg stanovništva).545 94. te istočnom dijelu Grada Varaždinske Toplice. Novi Marof Ukupno: grad Varaždin Broj stanovnika . jer bi mortalitet bio veći od nataliteta. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .371 29. od II svjetskog rata do danas je apsorbirao oko jedne trećine ukupnog prirodnog prirasta svoje regije.Područje bivše Općine Varaždin izrazito je imigracijsko i bilježi stalan porast broja stanovnika (koji je većim dijelom upravo rezultat tih imigracija). Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u Županiji.000 2000. U njima je prisutan stalan pad broja stanovnika (veće emigracije od prirodnog priraštaja) i proces starenja stanovništva (odlazak mlađeg stanovništva).000 22. Također je uočeno da u većini područja postoji višak poljoprivrednog stanovništva. Varaždin b. 1991. Ljubešćica. kreiran je optimističan stav prema demografskim kretanjima za period do kraja stoljeća.400 196. Donja Voća. Ivanec b.765* 39.340 31. Breznički Hum.546* 34. uslijedio bi prirodni pad broja stanovnika. Cestica i Klenovnik.700 31. povećanje broja zaposlenih (osobito u industriji).) .373 41.000 45.853 41.O.680 21.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Temeljne karakteristike su slijedeće: .O.O.500 30. i 2000.860 22.846 99. 1981. Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. (Sam grad Varaždin. (popis) (popis) (popis) (projekcije) 83. uz pretpostavke da će se 80-ih godina zaustaviti tendencija pada broja stanovništva. Uočene negativne trendove pokušalo se u dosadašnjim planovima ublažiti i postupno usmjeriti u pozitivnom pravcu predviđanjem ubrzanog razvitka gospodarstva.Područja bivših općina Ivanec. smanjenje broja poljoprivrednog stanovništva (deagrarizacija). Ludbreg i Novi Marof karakteriziraju emigracijski procesi. u općinama: Visoko. te smanjivanje ukupnog broja stanovnika i bez emigracija.600 22. te je projiciran slijedeći broj stanovnika za 1991.245 183. te u prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj. Breznica. pa se na povoljnije demografske procese. ovakav nastavak demografskih kretanja doveo bi do depopulacije stanovništva.300 70.360 22.popisi i projekcije iz planova 1971. 1991.601 46. Na tom osnovu. Dugoročno.000 208. u Gradu Lepoglavi. kao i povoljniji razmještaj nastanjenosti može utjecati odgovarajućom politikom ravnomjernijeg regionalnog razvoja. koji bilježi najveće imigracije. te značajne dnevne migracije. Demografsku sliku našeg područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju.917 29.000 * Podaci su uzeti iz navedenih planova bez korekcija koje su nastale zbog naknadnih izmjena u teritorijalnom ustrojstvu.

podaci iz prostornih planova.O. Tablica 38 Kretanje udjela poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju stanovnika terit. e) Novije demografske promjene Glavni problem Varaždinske županije je emigracija stanovništva mlađe dobi koja je na ovom području prisutna već duže vremensko razdoblje. godinu. Nije realno očekivati da će projekcije postavljene za 2000.2 92." i "Statistički ljetopis 1995." Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . godinu i podatke iz "Statističkog ljetopisa" prema izvršenom popisu 1991. . a posljedice Domovinskog rata su još više pogoršale zatečeno stanje. g. Ludbreg 5.2% b. Nekada je većinu emigriranog stanovništva predstavljala mlada nekvalificirana i niskokvalificirana radna snaga.4% 8. Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da su već 1991.2 91.3 Izvor: "Statistički ljetopis hrvatskih županija 1993.24 . U svrhu sprečavanja takvih pojava.969 27. 89.O. Varaždin 6. no sa znatno manjim povećanjem od planiranog.9% b.Novi Marof 25.873 8. dok je danas prisutan trend emigriranja visokoobrazovane i stručne mlade populacije. Ovi problemi su prisutni i u Varaždinskoj županiji: Vitalni indeks (broj živorođenih/100 umrlih) u Varaždinskoj županiji: Tablica 39 godina vitalni indeks 90. dok je porast stanovništva u bivšoj Općini Varaždin nastavljen i to uglavnom kao rezultat migracione komponente. razvidno je da je problem starenja i prirodni pad stanovništva (smanjenje nataliteta.500 7. Zagreb. Ludbreg i Novi Marof. jedinica stvarno stanje 1991. Dosadašnjim planovima predviđen pad broja poljoprivrednog stanovništva ostvaruje se čak i nešto bržom dinamikom od predviđene. porast mortaliteta) prisutan u Republici Hrvatskoj. vidljivo je da očekivanja nisu ispunjena u cijelosti. godinu biti ostvarene.620 13. Prema popisu iz 1991. godine. potrebno je posebnu pažnju posvetiti mjerama i aktivnostima kojima bi se smanjio interes mlade populacije za iseljavanjem.700 21. naročito u nekim područjima bivših općina Ivanec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uspoređujući te projekcije za 1991. godine predviđanja za 2000.podaci Državnog zavoda za statistiku RH. Ivanec 5.1% Ukupno: Izvor: .7% 29. godinu iz planova 7. da nije zaustavljen trend pada broja stanovnika. 86.3% 7. 97.771 19.410 14.410 28.City Trust.3% 6. koje se negativno reflektiraju na cjelokupnu kako demografsku tako i gospodarsku sliku kraja.O.0% b."Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. godine" .800 18.O. 87.0 93.6% b. tj. godine gotovo dostignuta predviđanja za 2000. .007 14.2% 6.

118 90. Stopa nataliteta i stopa mortaliteta u Varaždinskoj županiji nešto je viša od prosjeka za cijelu Republiku Hrvatsku. no iz priložene tabele razvidno je da je stopa nataliteta sve niža: Prirodno kretanje stanovništva . 114 Izvor: "Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske". 143 85. 133 86. 148 83.natalitet u Varaždinskoj županiji: Tablica 40 godina stopa nataliteta 81.25 . 130 87. 149 82. 125 89.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U periodu od 1971-91. 145 84. g. Županija bilježi blagi porast broja stanovnika. Razlika između stope nataliteta je nešto veća od razlike u stopi mortaliteta. 132 88. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . što je uvjetovalo da je i stopa prirodnog priraštaja na području Varaždinske županije veća od republičkog prosjeka.

Kaniža 12. Ivanec 7. Donji Kućan 3. Segovina 9. Lukačevec Toplički 14. Mali Gorenec 9. Boričevec Toplički 2. Donje Makojišće 3. Kamenički Vrhovec 8. Apatija 2. 16. Jelenščak Kamena Gorica Ključ Krč Madžarevo Možđenec Novi Marof Orehovec Oštrice Paka Podevčevo Podrute Presečno Remetinec Strmec Remetinečki Sudovec Topličica Završje Podbelsko Grad Varaždin Naziv naselja 1. Ribić Breg 23. Hrastovec Toplički 9. Leskovec Toplički 12. Gojanec 4. Črnec Biškupečki 2. Bednja 2. 22. Brezova Gora 4. Muričevec 11. Kamenica 7. 14. Grešćevina 8. Svibovec 20.1. Retkovec Svibovečki 18. Jarki Horvatićevi 11. 17. Ježovec 8. Ludbreg 8. Gornje Makojišće 5. Pleš Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 23. Gečkovec 5. 15. Seljanec 25. Jamno 6. Lepoglava 10. Rukljevina 19. Varaždinske Toplice 23. Ivanečko Naselje 10. Lovrečan 15.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Slokovec 12. Stažnjevec 26. Kameničko Podgorje 9. Zlogonje 15. Hrastovsko 6. Pišćanovec 17. Jalševec Svibovečki 10. 21.2. Prigorec 20. Hrašćica 6. Punikve 21. Radovan 22. Čurilovec 4. Zalužje 14. Zbelava Grad Varaždinske Toplice Naziv naselja 1. Črnile 3. Drenovec 6. Crkovec 3. 12. Jalkovec 7. 11. Pece 19. Škarnik 21. Donja Višnjica 4. Bedenec 2. Vulišinec 13. Bolfan 3. Jerovec 11. Kučan Ludbreški 7. 19. Knapić 13. Vrtlinovec Općina Bednja Naziv naselja 1. Bednjica 2. Gačice 4. Cvetlin 5. Ivanečka Željeznica 8. Filipići 4.26 . Lukavec 16. Škriljevec 27. Bela 2. Lovrentovec 13. Selnik 10. Meljan 10.1. Očura 12. Donja Poljana 5. Žarovnica Grad Ludbreg Naziv naselja 1. Varaždin 10. Cerje Tužno 3. Poljana Biškupečka 9. Benkovec 3. Jazbina Cvetlinska 7. Margečan 17. Vitešinec 28. Tuhovec 22. 8. Lančić 14. Pašnik 12. Petkovec Toplički 16. Osečka 18. Jazbina Višnjička 6. 9. Željeznica Grad Lepoglava Naziv naselja 1. Horvatsko 6. 10. Ivanečki Vrhovec 9. Gornji Kućan 5. Martinkovec 15. Globočec Ludbreški 5. 18. Osonjak 11. Grana 6. 13. Gornja Višnjica 5. Sigetec Ludbreški 11. 20. Gornja Poljana 7. Vinogradi Ludbreški Grad Novi Marof Naziv naselja 1. Vuglovec 29. Čukovec 4. Kučan Marof 8. Salinovec 24. 7. Naselja Popis gradova i naselja po gradovima i općinama Grad Ivanec Naziv naselja 1.

Kolarovec 9. Drašković 6. Leštakovec 7. Lipovnik 5. Čičkovina 2. Šinkovica Šaška 21. Ljubešćica 5. Radešić 5. Gornji Martijanec 4. Goranec 3. Cerje Nebojse 6. Mali Lovrečan 12. Križanče 10. Vrhovec Bednjanski Općina Breznica Naziv naselja 1. Lužan Biškupečki 4. Slanje 10. Viletinec* 23. Rijeka Voćanska 8. Nova Ves Petrijanečka 4. Ljubelj 4. Natkrižovljan 14. Fotez Breg 4. Križovljan Radovečki 11. Budinščak 2. Vukovoj Općina Ljubešćica Naziv naselja 1. Šaša 19. Korenjak 12. Koškovec 14. Jales Breznički 7. Vrbanovec Općina Gornji Kneginec Naziv naselja 1. Jurketinec 10. Gornje Vratno 7. Breznica 4. Bikovec 2. Vrbno 25. Brodarovec 4. Županec Općina Maruševec Naziv naselja 1. Lunjkovec 2. Dubrava Križovljanska 5. Kaštelanec 5. Jarki 8. Novakovec 8. Martinić 4.27 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 13. Ljubelj Kalnički 3. Zelendvor 7. Črešnjevo 3. Druškovec 8. Rivalno 9. Imbriovec Jalžabetski 2. Falinić Breg 6. Mirkovec Breznički 9. Donji Kneginec 2. Strmec Podravski 6. Babinec 2. Madaraševec 7. Selci Križovljanski 18. Butkovec 3. Poljanec 8. Purga Bednjanska 16. Brezje Dravsko 3. Šćepanje Općina Beretinec Naziv naselja 1. Majerje 3. Družbinec 2. Borenec 3. Otok Virje 15. Vranojelje 24. Križovljan 6. Petrijanec 5. Virje Križovljansko 20. Šinkovica Bednjanska 20. Čalinec 5. Plitvica Voćanska 7. Donje Vratno . Donje Ladanje 7. Turčin 5. Jarek Bisaški 8. Mali Bukovec 3. Maruševec 15. Vratno Otok Općina Donja Voća Naziv naselja 1. Beretinec 2. Kapelec 11. Radovec Polje 16. Radovec 17. Biljevec 3. Trakošćan 18. Novo Selo Podravsko 5. Podgorje Bednjansko 14. Selnik Općina Petrijanec Naziv naselja 1. Kapela Kalnička 2. Veliki Gorenec 22. Podvorec 10. Varaždin Breg Općina Jalžabet Naziv naselja 1. Koretinec 13. Tkalec Općina Breznički Hum Naziv naselja 1. Jalžabet 4. Klenovnik 4. Malo Gradišće 13. Jelovec Voćanski 6. Dubravec 2. Rakovec Općina Mali Bukovec Naziv naselja 1. Kelemen 6. Pihovec Općina Klenovnik Naziv naselja 1. Martijanec 3. Veliki Lovrečan 19. Jakopovec 3. Bisag 2. Sudovčina 11. Cestica 4. Hrastovljan 5. Slivarsko Općina Donji Martijanec Naziv naselja 1.dio Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Gornja Voća 5. Rinkovec 17. Plemenšćina 6. Donja Voća 3. Sveti Petar 6. Ledinec Općina Cestica Naziv naselja 1. Novaki 16. Prebukovje 15. Breznički Hum 2. Čret Bisaški 5. Krščenovec 4. Gornji Kneginec 3. Greda 9.

Cargovec 3. Doljan 3. gradova i općina u Republici Hrvatskoj. 10/1997. Sveti Ilija 7. Gornje Ladanje 2.28 . Domitrovec 4. Sveti Đurđ Općina Sveti Ilija Naziv naselja 1. Prekno 8. Tomaševec Biškupečki 8. Sračinec 2. Žigrovec Općina Trnovec Bartolovečki Naziv naselja 1. (* vidjeti napomenu na strani 0-4) Slika 8 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Sesvete Ludbreške 8. Papinec 7. Zamlača Općina Vinica Naziv naselja 1. Čanjevo 2. Vinično 6. Trnovec 5. Križanec 4. Hrženica 2. Visoko 7. Zamlaka 6. "Narodne novine" br. Kračevec 4. Priles 7. Luka Ludbreška 5. Donje Vratno . Budislavec 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Općina Sračinec Naziv naselja 1. Tužno 10. Žabnik Općina Veliki Bukovec Naziv naselja 1. Svibovec Podravski Općina Sveti Đurđ Naziv naselja 1. Šemovec 3. Komarnica Ludbreška 4. Bartolovec 2. Goruševnjak 3. Nedeljanec 6. Marčan 4. Pešćenica Vinička 5. Kapela 3. Krkanec 5. Obrankovec 6. Vidovec 11. Đurinovec 3. Presečno Visočko 5. Karlovec Ludbreški 3. Štefanec 4. Vrh Visočki Zakon o područjima županija. Krušljevec 5. Struga 9. Beletinec 2. Veliki Bukovec Općina Vidovec Naziv naselja 1. Seketin 6.dio Općina Visoko Naziv naselja 1. Dubovica 2. Vinica Breg 6. Šijanec 9. Vinica 7.

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . godine. neolit). godine. suknara. Ivanec je po broju stanovnika drugo naselje u Varaždinskoj županiji.Krapina. godine Varaždin je bio glavni i brojem žitelja najveći grad u Hrvatskoj. Nakon požara taj primat preuzima Zagreb. duž kojeg se već formirala osovina urbanizacije na kojoj se Ivanec i Lepoglava ističu kao centri urbanizacije. Danas je Varaždin sjedište i najveći grad na području Varaždinske županije. kao i u doba rimske dominacije. koji je stanovnicima Ivanca potvrdio njihove povlastice. što govori u prilog kontinuitetu postojanja i povoljnom položaju naselja u prostoru . preko srednjeg vijeka pa sve do danas.godine) značilo je da je Varaždin imao i šire značenje za cijelu Kraljevinu. pa sve do danas. Za grad Varaždin oduvijek je od presudnog značaja bio izuzetno povoljan strateški i prometni položaj u dolini rijeke Drave.Golubovec 1890.). stoljeću počinje razvoj manufakturne proizvodnje (motavaonica svile. Prema svojoj funkcionalnoj strukturi grad Varaždin je polifunkcionalan. Povijesna urbana cjelina renesanse i baroka. prava i slobode. I u bivšem sistemu Varaždin je imao važnu upravnu funkciju kao sjedište bivše Općine Varaždin i sjedište Zajednice općina Varaždin. kao prvog grada u sjevernoj Hrvatskoj (Zagreb je tu povlasticu dobio tek 1242. stoljeća nov i snažan industrijski razvoj. kao jedan od najstarijih gradova u sjevernoj Hrvatskoj prvi put se spominje u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele III iz 1181. Krajem 19. Dobivanje takvog statusa. stoljeća dolazi do značajnog prodora industrijske proizvodnje u ovaj kraj (otvaranje ugljenokopa 1888. Turska opasnost je istaknula važnost grada Varaždina u širim razmjerima. IVANEC Ivanec se smjestio na kontaktu podgorja Ivančice i južnog ruba doline Bednje. priora belskog. godine."genius loci". Uz upravnu funkciju grad je dobro opremljen društvenom infrastrukturom i danas je centar gravitacije čitave Županije. tiskara i dr. vrijednosti koje je grad uspio sačuvati do danas. Povlastice slobodnog i kraljevskog grada dobiva 1209. na prometnom pravcu Varaždin . srednjeg vijeka. Kulturna prošlost Varaždina ostavila je neprocjenjivu graditeljsku baštinu. a Varaždin postaje provincijski gradić. na sjecištu važnih prometnih i drugih infrastrukturnih pravaca u transverzalnom i longitudinalnom smjeru. godine u povelji Ivana Paližne. U 16. a dolaskom 20. Razvojem obrta i trgovine grad ponovno doživljava svoj kulturni i privredni uspon. izgradnja željezničke pruge Varaždin . danas je nominirana za upis u Listu svjetske baštine. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Varaždin ima status regionalnog središta.povijesni razvoj VARAŽDIN Varaždin.29 . U razdoblju od 1756. a spada u srednje velike gradove na području Republike Hrvatske. a i šireg područja. zatim u rimsko doba. stoljeću grad se utvrđuje i pretvara u ključnu tvrđavu za obranu Carstva. Arheološka nalazišta govore o prisustvu čovjeka na ovom lokalitetu i u doba predpovijesti. i uz Varaždin jedno od važnijih razvojnih žarišta. godine. Ivanec se prvi put spominje 1395. jezgra oko koje se razvio suvremeni urbani i industrijski grad sa svim socio-ekonomskim obilježjima geopolitičkog središta sjeverozapadne Hrvatske. U 19. Arheološka nalazišta u Ivancu i okolnim područjima svjedoče o predpovijesnom prisustvu čovjeka na ovom području (paleolit.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi . pa do velikog požara 1776.

30 . Ludbreg ima važnu upravnu funkciju: bio je sjedište bivše Općine Ludbreg.Svetište Presvete Krvi Isusove.g. zdanje koje je temelj današnjeg naselja Novi Marof. Ranije je bio sjedište bivše Općine Ivanec. na rubu pridravske ravnice.st) sa svim funkcijama i infrastrukturom tadašnjih gradova. godine grade novi dvorac na brežuljku. nastanka prošteništa priznatog od 1513. počeli naseljavati Novi Marof. stoljeće i veže se uz vlastelinstvo Greben. Za Ludbreg je veoma važna tradicija kršćanskih i katoličkih događaja: od koncila kršćanskih općina između Save i Drave održanog 381. sakralna spomenička baština i izgradnja novog Svetišta pridonose sve značajnijem razvoju vjerskog turizma. Doba feudalizma donosi gradu razvoj obrta i trgovine. te dobre opremljenosti društvenom infrastrukturom. Ivanec ima značajnu upravnu i samoupravnu funkciju. grof Rudolf Erdödy prodaje imanje Centralnoj banci za trgovinu. 1925. i prema Podravini na istoku. najveće teritorijalne jedinice nastale podjelom bivše Općine Ludbreg. godine kada ga je uništio požar. I danas mu gravitiraju sva naselja iz sastava bivše Općine zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama. koje treba upotpunjavati s ciljem da još ojača svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ludbrega. godine. Ludbreg je naselje s veoma dugim kontinuitetom naseljenosti koje se može pratiti od kamenog doba. kao kraljevski posjed (Bela IV). obrt i industriju u Zagrebu. što je do danas ostalo najvažnija funkcionalna usmjerenost Ivanca i u znatnoj mjeri utjecalo na njegov izgled. i 14. izuzetno povoljnog strateškog položaja. Od druge polovice 18. st. Srednjovjekovni Ludbreg spominje se u pisanim dokumentima u 13.Koprivnica. stoljeću. godine novomarofski kotar spada u Koprivničkokriževačku županiju.Castra Ioviae Botovia je naseobina starih Rimljana (od 1. Do 1886. pa je sigurno i u ravnici. godine. pa do izgradnje zavjetne kapele 1994. godine . Zbog nepovoljnosti ovog položaja (poplave). bio je centar tog vlastelinstva do 1710.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN godine). najveće od šest teritorijalnih jedinica na koje se podijelila nekadašnja Općina. koji su tijekom 19. s parkom i gospodarskim zgradama (danas bolnica). a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ivanca. u dolini rijeke Bednje. U tom razdoblju tu se formira feudalna uprava i sud. LUDBREG Ludbreg se smjestio u podnožju Kalničkog gorja. godine Novi Marof je sijelo porodice Erdödy. sa starim putem Zagreb Varaždin. 1776. a te godine reorganizacijom uprave prelazi u Varaždinsku županiju. st. Razvoju naselja značajno je pridonio izuzetno povoljan prometni položaj na raskršću puteva prema Zagorju na zapadu. Antički Ludbreg .-5. NOVI MAROF Postanak naselja Novi Marof seže u 18. utemeljenja župe oko 1300. koja je do danas ostala najvažnija funkcionalna usmjerenost Ludbrega. godine. grofovi Erdödy napuštaju stari majur i osnivaju novi u dolini rijeke Bednje. a u doba kapitalizma i socijalizma razvoj industrije. o čemu svjedoče brojne iskopine. stoljeća pa do 1925. Novonastale općine/gradovi (koje su bile u sastavu bivše Općine Ivanec) još uvijek gravitiraju gradu Ivancu zbog njegovih upravnih i drugih centralnih funkcija. Znamenita ludbreška hodočašća (svake prve nedjelje u rujnu). a bivši vlastelinski dvorac kupuje država koja uz postojeću Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . osnovano u 12. Grebengrad (stari majur). Ističe se svojim izrazito povoljnim položajem na važnom prometnom pravcu Varaždin . preko brončanog i željeznog. trgovce i krčmare. kao najveći centar na toj osovini urbanizacije. To je privuklo i prve zanatlije. S obzirom da je tada već minula opasnost od Turaka. tadašnji vlasnici posjeda.

prvo hrvatsko sveučilište. međutim u novije vrijeme sve veći primat preuzima industrija (drvna. Upravna funkcija Novog Marofa kao društveno-političkog i administrativnog centra odigrala je presudnu ulogu u razvoju Novog Marofa i procesu urbanizacije (u posljednjih 20 godina broj stanovnika naselja Novi Marof se udvostručio). 13 g. a osobito od kad je 1854. Primarna funkcionalna usmjerenost Novog Marofa donedavno je bila zdravstvo (bolnica za TBC). LEPOGLAVA Ime Lepoglava (Lepaglawa) prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1399. prema svim ostvarenim vrijednostima. Smatra se da Lepoglava svojim geoprometnim položajem. 1656. odnos koji prema Lepoglavi vlada od kad su iz nje silom istjerani redovnici. komunalnom i društvenom infrastrukturom. u Lepoglavi je osnovan Pavlinski samostan koji postoji sve do 1786. Problem izmještanja kaznionice iz centra Lepoglave načet je već 1876. u Lepoglavi djeluje redovnička i svjetovna gimnazija. kao i Ivanec. Ranije je Novi Marof bio sjedište bivše Općine Novi Marof. višestoljetno žarište hrvatske kulture. lokalnoj samoupravi. godine. naselje ima zaklonjen položaj. udruženjima i fondovima) i na industriju (građevinsku. kad su ukinuti svi kontemplativni redovi i samostani u Monarhiji. na principima moderne penologije pokušalo se humanizirati kazneni postupak. Lepoglava se smjestila. VARAŽDINSKE TOPLICE Naselje Varaždinske Toplice nastalo je na obroncima Topličkog gorja i spušta se u omanju kotlinu rijeke Bednje. Iz tog perioda potiče značajan gotičko-barokni sakralno-samostanski kompleks. te ima nešto blažu klimu nego obližnji Varaždin. g. U velikom je kontrastu. prosvjete.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zgradu gradi još neke građevine i otvara bolnicu pod nazivom "Državno lječilište za plućne bolesti". godine i predmet je rasprava sve do danas (Lepoglavski zbornik 1992. metalnu i drvnu). tzv. g. Zvijezde. tekstilna. st.Krapina. prije početka visokoškolske nastave na Isusovačkom kolegiju u Zagrebu).g. pokrenut je u Lepoglavi studij filozofije. na prometnom pravcu Varaždin . Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Lepoglava ima status sjedišta Grada Lepoglave i time dobiva ponovo upravnu i samoupravnu funkciju.31 . a već 1400. Najveća od njih je Grad Novi Marof sa sjedištem u Novom Marofu kojem gravitiraju još uvijek sva naselja iz sastava bivše Općine. godine. koja se novim teritorijalnim ustrojstvom podijelila na 6 jedinica lokalne samouprave (4 općine i 2 grada). Uz slikovitost položaja na terasama južnih padina. Izgradnjom nove zatvorske zgrade 1914. na obroncima Ivančice i uz dolinu rijeke Bednje.g. a prije svega kulturno-povijesnim nasljeđem predstavlja izrazit turistički potencijal i zajedno s obližnjim Trakošćanom prvorazrednu vizitacijsku atrakciju. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . u bivšem sistemu bila je sjedište bivše Općine Lepoglava do 1963. slikarstva i književnosti (u 16.). duž kojeg se razvio oblik urbanizacije u formi osovine na kojoj su Ivanec i Lepoglava značajne jezgre prostornog razvoja. Značajna funkcionalna usmjerenost Lepoglave je na državno-upravnu funkciju (velik broj zaposlenih u kazneno-popravnom domu. u samostanu osnovana kaznionica i započela devastacija Pavlinskog kompleksa koja je trajala do kraja drugog svjetskog rata. građevinska). no rat i događaji poslije njega ubrzo su takove planove gurnuli u zaborav. godine. slikovitom i zdravom okolicom. g.

Za dijelove Ludbrega izrađeni su provedbeni urbanistički planovi i urbanistička rješenja. a treba ga ublažavati sustavnim integralnim planerskim pristupom. I danas im gravitiraju sva naselja iz sastava bivše općine zbog njihove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama koje treba upotpunjavati s ciljem da još ojačaju svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. Varaždinskim Toplicama i Lepoglavi. godine izrađen je prvi Urbanistički plan mjesta Ivanca . godine. preko ilirsko-panonskih Jasa. U bivšem sistemu bile su sjedište bivše Općine Varaždinske Toplice. pa do danas kad su Varaždinske Toplice značajno turističko središte lječilišnog tipa. uz nekoliko izmjena i dopuna. a nadalje je izrađeno još niz provedbenih urbanističkih planova što dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praćenja razvoja Ivanca kao naselja gradskog karaktera i Ivanca kao razvojnog žarišta mikroregije. "Kriza grada". Izgradnjom autoceste Zagreb .g. 1982. industrijsku Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Bili su sjedišta bivših općina Ivanec. datira prva Odluka o Urbanističkom planu naselja Novi Marof. Grad Varaždin treba planirati kao "grad po mjeri čovjeka" tj. čija trasa prolazi blizu naselja. 1960. prvi GUP mjesta Ludbreg.idejna studija s idejnom skicom centra. godine. godine (uz naknadne izmjene i dopune). a i u najvećim gradovima Republike Hrvatske. Ovaj problem narasta i u gradu Varaždinu. Kontinuirano urbanističko planiranje u razvoju grada Varaždina primjenjuje se od 1958. tj. Nadalje su izrađivani provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone. kada je Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izradio prvi Generalni urbanistički plan grada Varaždina. Primarna funkcionalna usmjerenost Varaždinskih Toplica je lječilišni turizam. Ivancu. Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Varaždinske Toplice imaju status sjedišta Grada Varaždinske Toplice i time dobivaju ponovo upravnu i samoupravnu funkciju. Ludbreg i Novi Marof. Ludbreg i Novi Marof imaju važnu upravnu funkciju. Danas važeći GUP grada Varaždina donesen je 1982. Iz 1962.32 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zahvaljujući položaju uz termalmi izvor ljekovite vode ovaj lokalitet ima neprekinuti kontinuitet naseljenosti od pretpovijesti. ideal kojem je grad Varaždin veoma blizu. prehrambena). a prema novom teritorijalno-političkom ustrojstvu dobili su status sjedišta grada.g. a u međuvremenu je izrađeno još niz provedbenih urbanističkih planova što dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praćenja razvoja grada Varaždina. prometni položaj Varaždinskih Toplica bit će znatno povoljniji. kontroverznog srednjeg vijeka. a i ranije 1886. Smjernice i postava generalnog urbanističkog plana Ludbrega izrađene su 1966. Ivanec. doba kapitalizma u kojem je kupališno lječilište podijeljeno na oazu za malobrojnu elitu i rezervat za brojni puk. Kontinuitet urbanističkog planiranja prisutan je na području Varaždinske županije u gradu Varaždinu. Rimskog doba iz kojeg je poznato naselje Aquae Iasae. a u 20. do 1963. kao mjesto u kojem je ugodno živjeti.. a 1967. značaj dobiva i industrija (metalna. Novi GUP "Ludbreg 2000" donesen je 1977. st.Goričan. Varaždinske Toplice imaju relativno izoliran položaj i prometno su vezane uz čvorište u Varaždinu. proces metropolizacije zbog sve veće složenosti gradova čija najveća boljka je prometni kolaps. g. osigurati što kvalitetniji proces decentralizacije i višestrukog oplemenjivanja suburbanog (periferije) i šireg (regije) područja sa sistemom policentričnog razvoja manjih gradova. već je dugo prisutan problem u civiliziranom svijetu.g. godine. koji je do danas važeći. godine donesen je GUP Ivanca i kontaktnih građevinskih zona (za 12 samostalnih naselja).Varaždin . Detaljni (provedbeni) urbanistički plan centralnog dijela naselja Novi Marof donesen je 1970. osnovana je općina Varaždinske Toplice unutar novomarofskog kotara. Novom Marofu. Ludbregu.

Današnja situacija prostorno-planskog praćenja razvoja gradskog naselja Lepoglava nije zadovoljavajuća.467 1. zonu šireg centra. godine. .g. Bit urbanističke koncepcije ovog plana bio je uskladiti suprotnosti. godina 41. Prva prostorno-planska dokumentacija izrađena za naselje Varaždinske Toplice je Urbanistički plan iz 1969. pa tako i u Varaždinskoj županiji. vikend naselje.1991.781 1. godine.891 58. te se Programom mjera Grada planira izrada novog plana koji bi reafirmirao autentične vrijednosti Lepoglave. "revalorizirati do maksimalno moguće mjere iskonski i originalni prostor dragocjenog Pavlinskog kompleksa.godine. žarišta Urbanizacija.067 3. Ovaj proces je nemoguće zaustaviti.017 3.342 3.312 2. Danas važeći Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona. Trendovi. Ostali gradovi Lepoglava i Varaždinske Toplice.204 Izvor: Popis stanovništva 1971.1981. i to nešto manji u periodu od 1981-91. danas je jednako prisutan u čitavoj Republici Hrvatskoj. povijesnu jezgru i bolničku zonu. osobito što se tiče pokrivenosti naselja PUP-ovima.238 1. industrijsku zonu. godine Tablica 41 Gradovi Varaždinske županije Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Ukupno: 1971. i kaznione u obliku zvijezde.-1981. političkim i drugim mjerama. socijalnim. Značajan porast stanovnika u posljednjih 20 godina dogodio se u Ivancu i Novom Marofu. tj. nego u periodu od 1971. te ga nastojati odgovarajućim aktivnostima: prostorno-planerskim.-1991. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . g.godine. a s njom i razvoj gradova kao opći i ubrzani svjetski proces. funkcionalno su uže usmjereni ka autonomnom razvoju. Ubrzo nakon formiranja novog teritorijalnog ustrojstva izrađen je novi Generalni urbanistički plan naselja Varaždinske Toplice (1995.718 3.642 54.023 1. Odluka o Detaljnom (provedbenom) urbanističkom planu za športsko-rekreacijski centar Varaždinske Toplice donesena je 1970.327 2. 1962.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zonu. Broj stanovnika u gradovima Varaždinske županije 1971. u kojima se broj stanovnika skoro udvostručio. donesen je 1998.196 1991. godine).482 3. koji postaje okvirna programska osnova za sve akcije u Lepoglavi do kraja 80-ih godina. ispravno usmjeriti. u prijašnjem ustrojstvu bivših općina nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu. godina 34. jedinstvenog po svojoj vrijednosti i značenju u Hrvatskoj. izrađena je Idejna studija urbanističkog plana s rješenjem centra Lepoglave.786 1. Nadalje su izrađivani urbanistički planovi i provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone. godine.991 2. Urbanistički institut SR Hrvatske iz Zagreba izradio je 1979. te uskladiti s novim naseljem Lepoglave. Urbanistički plan Lepoglave.33 . izgradnjom koja već postoji ili će tek nastati kao logična posljedica novih funkcija". Kod svih gradova u Varaždinskoj županiji prisutan je kontinuirani porast broja stanovnika. što govori u prilog kontinuiranom prostorno-planskom praćenju razvoja naselja Varaždinske Toplice. godine. funkcije. nepravedno zapostavljene u bivšem sistemu. bez formiranja vlastitih urbanih zona. gospodarskim. . godina 39.-81.846 5. ali ga je potrebno prije svega istražiti i spoznati.545 4.368 Broj stanovnika 1981.293 45.

Varaždin.g. a u Varaždinskoj županiji 7.6 industrija i zdravstvo Značajnu funkciju rada na području Varaždinske županije ima jedino Varaždin. decentralizacija razvoja gradova i sl. uređenje urbanih podsustava.7 0.4%. Ivanec. Odnos funkcije rada i stanovanja u gradovima Varaždinske županije kreće se u rasponu od 0. a znatno niže od prosjeka Hrvatske (1991. dok Ivanec i Ludbreg pokazuju određenu usmjerenost na industriju. dok se taj odnos u Državi kreće od 0.017 3. Dinamika urbanizacije (indeks porasta gradskog stanovništva) u Varaždinskoj županiji sporija je od prosjeka Hrvatske.327 5. godine 29% stanovnika.272 Novi Marof 2.1 industrija 76. što je uz broj zaposlenih važan socioekonomski kriterij razvoja gradova. godine 31% stanovnika.342 4.846 31.000 zaposlenih. U slučaju Ludbrega i Novog Marofa taj odnos u korist funkcije rada je takav da ukupan broj zaposlenih značajnije prelazi ukupan broj stanovnika u naselju.388 52. što je nešto manje od 1/3 ukupnog broja stanovnika Županije. U gradovima Varaždinske županije velik je udio dnevnih migranata u ukupnom broju zaposlenih.34 . godine) .3 stanovnika na jednog zaposlenog. Funkcija rada i funkcionalna usmjerenost (stanje 1991. g. U Strategiji Republike Hrvatske govori se o 117 do 157 gradova.-91.7 1.6 industrija 81.naselja s gradskim obilježjima).1). lokacija novih industrijskih pogona. Ludbreg i Novi Marof još uvijek spadaju u male centre rada s 3-5. 1981.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Iz navedenog tabelarnog prikaza proizlazi da je od ukupnog broja stanovnika u Varaždinskoj županiji 1971. porast gradskog stanovništva u RH bio je 12.3 1. Funkcionalna usmjerenost Novog Marofa na zdravstvo posljednjih godina nije toliko naglašena. Ivanec. Varaždin je polifunkcionalan grad.3 bez 64. ali udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva je neznatan. (osim u razvojnom žarištu uz grad Varaždin) više od pola domaćinstava s gospodarstvima. .prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Tablica 42 GRAD Broj stanovnika Broj zaposlenih (mještani i dnevni migranti) Udio dnevnih migranata u % Broj stanovnika na 1 zaposlenog Usmjerenost na pojedinu djelatnost Varaždin 41.4%. jer se povećava utjecaj industrije i privatnog poduzetništva. U slijedećem tabelarnom prikazu vidljivo je da je u najznačajnijim razvojnim žarištima u našoj Županiji. dok Lepoglava i Varaždinske Toplice zadovoljavaju slične kriterije tek s uključenim kružnim područjem (žarišta potencijalnog okupljanja i forsiranog planskog ulaganja). Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .6-1.9 0. godine cca 25% stanovnika stanovalo u gradskim naseljima.2/3 stanovništva u RH živi u 157 gradova . razvoj prigradskog prometa. U periodu od 1981.796 Ludbreg 3.790 Ivanec 5. koji spada u 12 gradova u Hrvatskoj s više od 20. a 1991.000 zaposlenih. Ovakva situacija nameće pokretanje pojedinih procesa u gradovima i okolici: rješavanje stambenih problema u gradu. Ludbreg i Novi Marof spadaju u 117 gradova koji zadovoljavaju demografske i socioekonomske kriterije grada (prava žarišta).5 (prosjek 2.6-7.

000 st. broj stanovnika u naseljima iznad 2.Čakovec stvorila se značajna osovina urbanizacije u kojoj se kroz bivše planske dokumente nastojalo formirati dvojni grad Varaždin .819.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. st. * Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.5 8 7.).856 (59%) Izvor: .6%) 235 2.9 299* (4.Statistički ljetopis 1995. (% od ukup. S obzirom na veliku koncentraciju stanovništva u ovom dijelu Republike Hrvatske duž državne ceste D3 Varaždin .5 11 8. prema popisu iz 1991.470 806 97 65 1. godina.530 2.291 639 477 2.784. Postoje međutim neke značajne razlike u strukturi naselja i naseljenosti naše Županije u odnosu na Republiku Hrvatsku./naselju) naselja od 0-1.2%) 7 65. U slijedećem tabelarnom prikazu date su komparativne vrijednosti Varaždinska županija . a ta činjenica zahtijeva kompleksan i osjetljiv pristup u uređivanju prostora (organizacija prostora.485 2.Viletinec i Sveti Josip. broj stanovnika gustoća naseljenosti broj naselja (stanovnika/km2) prosječna veličina naselja (br.000 st.Strategija prostornog uređenja RH.321 Lepoglava Var.597 17.5 11 3.000 st. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. godine: Tablica 44 Popis stanovništva 1991.35 .841 1.195 1.000 (30.864 15. godine) Tablica 43 Funkcija upravna funkcija r -radijus kružnog područja (km) broj naselja u kružnom području broj stanovnika u kružnom području broj zaposlenih stanovnika rade i stanuju u naselju poljoprivrednici aktivni poljoprivrednici broj domaćinstava broj gospodarstava Varaždin sjedište Županije 4.841 746 757 662 2.) Općina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na naselja .Čakovec. broja) broj stanovnika u naseljima do 1. .301 2.361 871 Izvor: . iako takvo funkcioniranje nikada nije saživjelo u praksi. I danas se s državnog nivoa Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske potencira takav razvoj.g.619 3. Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da je gustoća naseljenosti u Varaždinskoj županiji znatno (skoro dvostruko) veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 128/99.370 (50. Broj i veličina naselja Hrvatska je zemlja malih naselja i disperzne naseljenosti što je prisutno i u Varaždinskoj županiji.464.Republika Hrvatska za naselja.45% u odnosu na RH) 630 90% 94.000 st.876 Ivanec Novi Ludbreg Marof sjedište teritorijalne jedinice i ispostave županijskih ureda 3. Varaždinska županija 187. broj naselja iznad 2.557 1.662 (34%) Republika Hrvatska 4. opremanje infrastrukturom i sl.428 1.759 8.5 5 45.444 553 350 15.853 (3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi sa svojim kružnim područjima kao najznačajnija razvojna žarišta i područja koncentracije stanovništva Varaždinske županije (stanje 1991. a podaci o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa.5 12 3.888 4. Toplice sjedište teritorijalne jedinice 2.694 715 91% 1.5 4 2.265 85 6. no veličina prosječnog naselja je nešto manja od prosjeka.9% u odnosu na RH) 148.

819.409 stanovnika.000 stanovnika.000 stanovnika) živi 63.2%) nego li u Republici Hrvatskoj (30. Slika 9 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .082 stanovnika. Iako je udio naselja do 1. dolazi se do podataka da je u Republici Hrvatskoj od 6. unutar grupacije naselja do 1. tj.459 manjih naselja živi 1.000 stanovnika. udio stanovnika koji žive u tim naseljima u odnosu na ukupan broj stanovnika veći je u Varaždinskoj županiji (50. dok u preostalim naseljima živi 124. što je upola manje od podataka za cijelu Hrvatsku. a koju treba posebno uvažavati u planiranju budućeg razvitka.771 stanovnik (34%). 27% naselja do 200 stanovnika. da većina stanovništva u Varaždinskoj županiji živi u provincijskim naseljima. stoga je poticanje razvoja gradova u Varaždinskoj županiji strateško pitanje. a u ostalih 6.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vidljivo je također da je u Republici Hrvatskoj od ukupnog broja naselja 91% naselja do 1.6%).000 stanovnika u ukupnom broju naselja u Varaždinskoj županiji i Republici Hrvatskoj gotovo jednak. dok je na razini Republike Hrvatske broj stanovnika koji žive u takvom tipu naselja manji od trećine. U 235 gradova i većih naselja (iznad 2. Iz toga proizlazi da polovica stanovništva naše Županije živi u pretežito seoskim naseljima. dok je u Varaždinskoj županiji od ukupnog broja naselja. Ovaj podatak znakovito ukazuje na strukturu stanovništva naše Županije.856 stanovnika (59%). O različitoj strukturi i razmještaju stanovništva po naseljima u Varaždinskoj županiji u odnosu na Republiku Hrvatsku govore i slijedeći podaci: U Varaždinskoj županiji u sedam najvećih naselja (5 gradova i 2 naselja s više od 2. Iz navedenog proizlazi da je koncentracija stanovništva u gradskim naseljima Varaždinske županije znatno niža od prosjeka u RH.964. Analizirajući pojedine veličine naselja. odnosno strukturu naselja i naseljenosti u našoj Županiji.000 stanovnika) u Republici Hrvatskoj živi 2.000 stanovnika.694 naselja čak 51% naselja do 200 stanovnika. a slična je struktura i u Varaždinskoj županiji gdje je od ukupnog broja naselja 90% naselja do 1.36 .

093 23.249 16. Gornji Kneginec 1. Gornje Ladanje 1.845 4.1 978. Varaždin Breg 1. Remetinec 1. Lepoglava 3.5 672. 2. 10.231 18.350 7. 5.846 5.338.podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.popis stanovništva 1991.327 7.026 30.485 14.37 .2 687.001-2. Nedeljanec 1.6 funkcija naselja sjedište Županije (veće regionalno središte) gradsko sjedište (manje regionalno središte) općinsko sjedište i veće lokalno središte gradsko sjedište (veće lokalno središte) općinsko sjedište i veće lokalno središte gradsko sjedište (manje regionalno središte) gradsko sjedište (manje regionalno središte) gradsko sjedište (veće lokalno središte) malo razvojno središte općinsko sjedište i veće lokalno središte Ukupno 68. Gornje Vratno 1.236 10.613 6.891 9. Dokumentacija 881. Beretinec 1. Varaždinske Toplice 1.613 3. Klenovnik 1. Breznica 1. Petrijanec** 1.7 3. Gornji Kučan 1.027 29. 3. Sračinec 3.834 Ivanec 14. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.) Općina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na dva naselja .5 5.podr. 6.017 8. 7. naziv naselja Varaždin Ivanec Trnovec Lepoglava Sračinec Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Gornji Kneginec Petrijanec** broj stanovnika (a) 41. 4.846 2.222 20. 128/99.373.169 22.342 3.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.001-50.053 26.4 995.4 939.327 2.593 površina građevinskog područja (b) km2 24.547 12. 8.001-5.781 5.000 5.000 61 24 5 1 GRADOVI naziv i br. Hrženica 1.7 1. ** Podaci za naselje Petrijanec iskazani bez izuzimanja novog naselja Zelendvor zbog nepostojanja službenih podataka.852 52.8 5. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .2 2. Dokumentacija 881.7 1. Žarovnica 1. OSNOVNI PODACI ZA 10 NAJVEĆIH NASELJA U ŽUPANIJI redni broj 1. od travnja 1992.053 27. Ivanec 5. Jalžabet 1.845 3. Ludbreg 3. stanovnika za cijelu terit..5 2. b .3 1.Viletinec i Sveti Josip.593 11. 9.3 1.061 24. Kučan Marof 1.033 28.597 10.597 1.000 1.017 1. Trnovec 3.342 3. Vinica 1.5 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 45 do 500 207* UKUPNO NASELJA 299* Veličine naselja (prema broju stanovnika) 501-1.891 1. Tužno 1. od travnja 1992. Ljubešćica 1. Donja Voća 1.4 3. Toplice 8. Novi Marof 2.237 17.6 gustoća naseljenosti st/km2 (građ.027.004 Tablica 47 Izvor: Popis stanovništva 1991.708.013 31.781 3.112.630 Lepoglava Ludbreg Novi Marof Var.000 2.369 14.) 1. Beletinec 1.0 1.054 25.187 21.000 STANOVNIKA redni naziv broj stanovnika broj 1. jedinicu Varaždin 48.277 15. Jalkovec 1.730 8.499 13.001-10.227 19. Ključ 1.000 1 Tablica 46 *Napomena uz tablicu 45 i 46: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.0 Izvor: a . Donje Ladanje 1. Varaždin 41. NASELJA VEĆA OD 1.0 1.

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .za broj stanovnika . .za površine . od travnja 1992.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 48 Površine građevinskih područja naselja (ha) ukupno grad Varaždin (područje naselja) 23.1 Gustoća naseljenosti (st/ha) u građevinskim područjima grad Varaždin (područje naselja) ostala naselja 17.Popis stanovništva 1991. Napomena: Građevinska područja iz tablice 47.250 2.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.450 Izvor: podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.1 7. Dokumentacija 881. Tablica 49 ukupno 8.0 Izvor: . 48 i 49 odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor za širenje naselja utvrđen dosadašnjom planskom dokumentacijom.38 ..

4 2. Jazbina Višnjička. Lepoglava (dio) 2. Donja Višnjica.u Općini Bednja sva naselja. . Crkovec.u Općini Cestica sva naselja.9 118.u Općini Vinica sva naselja. Kamenica. Bednja 3.u Općini Klenovnik sva naselja. Kameničko Podgorje.u Općini Petrijanec sva naselja. Kamenički Vrhovec. Cestica 4.0 18. Klenovnik 8. . Žarovnica.39 . .7 3.1 34.517 331.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. .9 4.910 48.u Općini Donja Voća sva naselja.5 126.7 104. Sračinec 7. Gornja Višnjica.0 4. Petrijanec 6.4 26. . Donja Voća 5.1 86.790 45. .1 102.487 25. Zalužje.0 5.u Gradu Lepoglavi slijedeća naselja: Bednjica. Područje uz državnu granicu Prema Sporazumu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji.3 195.653 78.091 35.570 23.3 Slika 10 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .201 42.0 72. Zlogonje. u pograničnom području Varaždinske županije nalaze se slijedeća naselja: .2 Gustoća naseljenosti (st/km2) 100.3.815 32. Tablica 50 Grad/Općina 1.2 96.9 3.1.0 5.u Općini Sračinec sva naselja.1. Vinica Ukupno: % u Županiji Osnovni podaci o pograničnom području Broj stanovnika Površina (km2) 4.

). Cestica NASELJE uz graničnu crtu Zlogonje Cvetlin Dubrava Križovljanska Otok Virje 4. Donja Voća Gornja Voća KATEGORIJA GRANIČNOG PRIJELAZA međunarodni međudržavni pogranični I kategorija II kategorija Zlogonje Meje Cvetlin Z.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Granični prijelazi po pojedinim kategorijama navedeni su u slijedećoj tablici: Tablica 51 GRAD OPĆINA 1. Bednja 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Leskovec Dubrava Križovljanska Zavrč Otok Virje Ormož Gornja Voća Drenovec Granični prijelazi utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/1996. Lepoglava 2.40 .

55 2.2 1. Mali Bukovec 13.94 % broj % broj % broj % broj % broj broj stan/km2 * Bez dijela naselja Vratno Donje.628 1. Donji Martijanec 8.360 4.6 118.4 78.790 612 728 109.071 1.175 2.3 6.267 3.724 7.060* 486 73.6 2.3 1.790 9.977 3.) kojom prilikom je izvršena teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Općine Bednja u Grad Lepoglavu.4 23.6 96. Ludbreg 5.335 2.085 502 453 1.039 1.1 1.7 3.05 4.1 781.4.116 2.734 1.42 8.706 148. Jalžabet 10.9 2.295 1.0 1.498 1.2 128. Sračinec 16.593 3.089 4.910 4.9 470 1.4 1.2 1.1 0.5 1.4 24.809 590 778 43.5 7.9 32.8 2.8 561 1. Gornji Kneginec 9.6 68.5 85.2 2. Naziv županije VARAŽDINSKA ŽUPANIJA STANOVNICI POVRŠINA Popis 1981.2 97.4 1.1 1.7 479.842 2.1 821.0 32.9 3.410 3.679 5.6 4.075* 521 0.6 28.9 23.9 2.9 7.98 2.32 7.4 25.7 1.578 14.07 3.459 45.8 1.630 8.8 7.70 88.880 100 52.5 96.04 2.264 1.6 4.82 4.36 2.95 6.9 35. a 1991.7 749 1.3 1.998 167.6 1.741 55.210 973 73.2 135. Bednja ** 2.024 0.2 38.1 3.853 100 51.7 7.8 759 2.85 98.740 5.653 2.61 5. 128/99.5 7. Varaždin 2. Lepoglava ** 4. a dijelom Vinici.3 3. Sveti Đurđ 17.2 1.6 1.078 509 0. a u sastav Općine Bednja dodaje se naselje Sveti Josip.572 3.2 1.8 4.275 3.9 2.84 2.33 4.106 4.573 45.3 4.3 111.171 2.1 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.508 4. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru Zbirna tablica 1.2 124.1 45.12 5.1.4 22.698 2.787 3.3 3.1 1.6 2.399 1.868 0.808 529 759 44.9 735 1.9 559 1.575 4.8 440 1.725 2.1 37.4 2. Gustoća naseljenosti (1991.6 1.487 2.480 1.5 72.8 2.9 0.2 1.834 14.6 126.4 152.062 0.261.9 59.258 16.354 2.9 2.3 100 186.974 2.065 213.295 3.426 3.5 3.139 879 1.1 1.149 1.503 1.141 932 724 2. Popis 1991.5 3.801 47.7 35. ** Navedeni podaci ne obuhvaćaju promjene utvrđene Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.6 27.5 208.0 7.1 2.0 2.333 8. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.8 1.408 4.8 2. Trnovec Bartolovečki 19. Donja Voća 7.4 34.2 2.2 2.469 1.9 2.450 3.587 1.362 16.9 2.841 2.6 2.8 2.815 1.117 2.5 7.152 2.154 52.159* 1.288 84.350 54.6 102. Vinica 22.2 1.180* 1.7 38.588 5.8 97.0 432 1.7 24.9 28.5 1.3 22.18 0.0 1. Breznički Hum 5.848 13.257 4.2 2.07 6.129 3.58 1.7 6.474 3.222 986 1.9 2.790 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .463 2.923 1.2 1.5 1. Popis 1991. Klenovnik 11.704 1.621 1.71 7.573 2.239 2.467 993 669 762 2.619 2.1.1 64.1 61.03 2.7 74.041 5.298 948 702 646 2. DOMAĆINSTVA Popis 1981.6 4. Sveti Ilija 18.4 1.927 100 187.5 1.570 4.875 1.) broj km2 Županija Ukupno Gradovi Ukupno 1.1 2.1 86.319 1.519 953 542 1.7 7.3 195.0 1.581 15.084 1.707 4.265 48.2 1.910 1.1 25.698 32.115 1.9 2. Veliki Bukovec 20.0 1.091 0. koje dijelom pripada Petrijancu.282 3. Novi Marof 6.468 6.5 1. Breznica 4.3 1.4 45.829 2.990 3.97 3.4 3.2 4.4 2.95 3.605 5.214 56.6 3.223 1.049 1.485 14.1 3.5 26. Petrijanec 15.346 3.6 2.671 4.8 2.2 1.3 7.4 2. Beretinec 3. Ivanec 3.9 1. Maruševec 14.5 180.6 3.1 1. Visoko 22. godine je imalo ukupno 117 stanova i 120 domaćinstava.796 3. Vidovec 21.2 169.64 2.4 54. Cestica 6.77 3.1 141.2 17.4 29.523 975 1.3 32.4 26.377 4.41 .9 59.0 4.6 1. Varaždinske Toplice Općine Ukupno 1.518 1.85 3.53 2.82 2.1 4.4 1.3 38.992 7.798 564 740 24.143 2.597 2.6 75.163 90.80 1.368 973 711 643 1.7 580 1.8 4.339 1.0 12.730 8.236 3.452 100 56.428 2.4 102.6 1. Popis 1991.610 946 66.1 1.6 4.003 716 671 222.3 50.1 1.09 1.6 2.2 47. Ljubešćica 12. STANOVI Popis 1981.4 5.052 14.751 2.5 79.740 2.845 56.0 1.8 2.

927 100.4 111.261. 983 80.3 73.0 148.6 161. 45.6 104. Naziv županije POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PODRUČJE ŽUPANIJE km2 udio u povr.3 OTOČNO čl.336 81.9 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .517 18. broj % Popis 1991. broj OBALNO čl. žup. broj Popis 1991.8 ŽUPANIJA Ukupno 1.8 149. Zakona o prostornom uređenju 36. % 26. broj % Popis 1981.2 148. Zakona o prostornom uređenju KONTINENTALNO GRANIČNO 331.0 186.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zbirna tablica 2.3 100.0 187. 853 100.2 153.0 OSTALO 930.8 34. 944 19.42 . 45.2 Popis 1981.3 164.

Ivančice i Kalnika.Rogatec . Stijene koje izgrađuju ovo područje zahvaćene su brojnim tektonskim poremećajima koji su se odvijali u završnom dijelu hercinskog orogenetskog ciklusa. godine: Tablica 52 NASELJE IVANEC IVANČICA V. les i dr. koje su maksimalne širine 2-3 km. 1.3.Koprivnica. Konačno strukturno oblikovanje omogućili su tektonski pokreti koji su započeli između oligocena i donjeg miocena. VRIJEME POTRESA SAT MINUTA 03 15 13 52 19 51 SEKUNDA 42 52 09 Izvor: "Statistički ljetopis 1997. Zbog intenzivne tektonske aktivnosti seizmičnost u ovom prostoru iznosi 7 . Nadmorske visine nizinskih područja uglavnom ne prelaze 200 m. Morfološki izraženi dijelovi reljefa pretežno se sastoje od trijaskih.1973.JI. najviša planina sjeverozapadne Hrvatske.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. U litološkom sastavu dominiraju različiti tercijarni ili kvartarni klastiti (lapori. Ivančica .6. b) Podravski sektor obuhvaća uzdužni pojas zemljišta južno od rijeke Drave.Koprivnica.). Potresi jačeg intenziteta od 1946. a) U zagorskom sektoru ističu se planinski masivi Ravne gore. Debljina šljunkovito-pjeskovitih sedimenata raste od zapada (Otok Virje 8 m) prema istoku (Ludbreg. Nizine se nalaze u dolinama Bednje.43 . mezozojskih i u manjoj mjeri tercijarnih stijena.6. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja Prostor Varaždinske županije karakterizira složena geološka građa.Drava. Područje Varaždinske županije nalazi se u graničnom području triju velikih geotektonskih cjelina: Istočnih Alpi. Ispunjene su kvartarnim nevezanim klastičnim sedimentima. Centralno mjesto zauzima Ivančica (1059 m).JZ. Morfološki izraženiji oblici izgrađeni su od gornjobadenskih vapnenačkih stijena. Lonje i Plitvice." Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 16. rjeđe tercijarnih karbonatnih stijena . TOPLICE JAČINE POTRESA STUPANJ MCS VII VII VII DATUM 11.Kuna gora i Brežice . Planine se u obliku uskih i izduženih nizova protežu od istočne Slovenije prema Podravini.8 stupnjeva MCS skale. Topličica). prelazi 120 m). Dominantna su dva sustava rasjeda: prvi čine rasjedi pružanja I .1.2. pripadaju alpskom orogenetskom ciklusu i neotektonskim pokretima.1993.1. Planine su izgrađene od različitih paleozojskih. U prvom se sustavu rasjeda ističu reversni rasjedi Velenje . među kojima je najznačajniji rasjed Maribor Varaždin . pod utjecajem neotektonskih pokreta. Drugom sustavu rasjeda pripadaju transkurentni rasjedi s desnim horizontalnim kretanjem. pijesci.različitih tipova vapnenaca i dolomita.Z do SI . a drugi rasjedi pružanja SZ . Prigorja obuhvaćaju pobrđa navedenih planina. Geološki predstavlja Varaždinsku depresiju zapunjenu šljunkovito-pjeskovitim sedimentima pleistocensko-holocenske starosti. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1983. pješčenjaci.2. do 1995. U prilog tektonske aktivnosti ukazuju i termalno-mineralna vrela (Varaždinske Toplice.1. razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena. Najveći dio predstavljaju brežuljci čija nadmorska visina ne prelazi 400 m. Unutrašnjih Dinarida i Panonskog bazena. Od srednjeg se miocena istraživano područje. Debljina se smanjuje prema brežuljkastom području gdje se pojavljuju deluvijalno-proluvijalne naslage.

Gore Čine najmanju površinu. nastavak Slovenskih gorica.44 . c) Samostalna pobrđa su najrasprostranjenija. a ističu se visinom. Brežuljci Nastali su na podlozi tercijarnih sedimenata oblikovanih egzogenim procesima tijekom kvartara. a) Podgorja na prisojnim padinama gora nisu jače zastupljena u Varaždinskoj županiji. b) Podgorja na osojnim padinama gora znatno je više. 2. Stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekućica alpskih obilježja brzo pritječe iz viših krajeva i prije hidroenergetskih zahvata donosila je mnogo naplavnog materijala osobito šljunka. Naplavne ravni Naplavne ravni i brežuljkasti krajevi najrašireniji su elementi reljefa. Brežuljci. Naplavne ravni. Maceljsko pobrđe i najistočniji obronci Haloza. b) podgorja na osojnim (sjevernim) stranama gora i c) pobrđa koja se ne vežu uz gorske masive. jer se protežu čitavom dužinom Ivančice. Nešto su slabije obrađena. 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 3. To su gorski masivi: Ivančica. Nalazimo ih kod Ravne gore u jugoistočnom dijelu Ivančice i jugozapadnom dijelu Kalničkog gorja. osobito u središnjem dijelu. Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje. Planine i planinski vrhovi viši od 500 m: Tablica 53 PLANINA IVANČICA RAVNA GORA KALNIČKO GORJE Izvor: "Statistički ljetopis 1997. Čine ih Varaždinsko-toplička gora. Podzemne vode S obzirom na hidrogeološke osobine prostora Županije razlikujemo: a) temeljna gorja. Mijenjajući svoj položaj Drava je stvorila naplavnu ravan velike debljine. a čine ih: a) podgorja na prisojnim (južnim) stranama gora. Karakteristika ravni je da ima šljunkovitu podlogu velike debljine. Pretežito su to šumske površine s mjestimičnom eksploatacijom kamena.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Obilježja reljefa Na prostoru Županije tri su osnovne vrste reljefa: 1. 1. Gore." VRH Ivančica Ravna gora Kalnik NADMORSKA VISINA (m) 1. Kalničkog gorja i Ravne gore. Ti su prostori dobro obrađeni i gusto naseljeni. 2.059 686 642 c) Hidrografska obilježja 1. Kalničko gorje i Ravna gora. b) tercijarni sedimentni kompleks i c) zone kvartarnih naslaga.

a minimum u prosincu). Na takvim stijenama su izvorišta Bednje i Plitvice. Šljunkovito-pjeskovite naslage u ravnici Drave predstavljaju vodonosnik pogodan za vodoopskrbu šireg područja. Drava ima nivalni režim (maksimum vode u lipnju. Bednja. Dolinske ravni oko gornje i srednje Bednje i gornjeg toka Lonje nosioci su manje izdašnih vodonosnih slojeva. Tekućice Varaždinska županija ima dobro razvijenu riječnu mrežu i značajnije je hidrografsko čvorište u Hrvatskoj. a i zbog plitke temeljnice skloniji su zagađivanju. već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. neriješene odvodnje i intenzivne poljoprivrede. c) Zone kvartarnih naslaga u dubinskim razmacima akumuliraju najveće količine podzemne vode. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava." i "Hrvatske vode". b) Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima. lijeva pritoka Save. izgrađena su od pretežno mezozojskih karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s podzemnim vodama na različitim dubinama.150 651 144 5944 6. Plitvica i Lonja imaju pluvijalni (kišni) režim. 2.038 651 144 5944 Dunav Dravu Dravu Savu Izvor: "Statistički ljetopis 1997. s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak-travanj) te nemaju tako povoljne hidrološke karakteristike.45 . Kalnik i Ravna gora. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Temeljna gorja Ivančica. S desne strane Dravi pritječu Plitvica i Bednja. koja odvodnjava najveći dio prostora. Ima stijene primarne poroznosti. Veće akumulacije vode ne postoje. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad istok odredio je longitudinalno usmjerenje čitave riječne mreže. Južni dio prostora odvodnjava rijeka Lonja. Zbog visoke urbanizacije. Slika 11 Rijeke: Tablica 54 RIJEKA DUŽINA u km UKUPNO U ŽUPANIJI U RH POVRŠINA PORJEČJA u km2 UKUPNO U RH UTJEČE U DRAVA BEDNJA PLITVICA LONJA 707 106 65 133 71 106 65 25 505 106 65 133 40. vodonosnik je podložan onečišćenju.

Klima čitave Županije je umjerena toplo-kišna klima. a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 10°C. d) Klimatska obilježja Osnovna klimatska obilježja Varaždinske županije obrađena su u studiji "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. dok se u zimskim mjesecima više razlikuju (posebno u veljači). godine. u izvorišnom dijelu rijeke Bednje. grupacija . Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi oko 25 km. 3. a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0°C. Lubenjaka. st. Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Ispitivanje vremena na području Županije je rezultat analize relevantnih meteoroloških veličina za klimatsko razdoblje 1961-1990. a općenite karakteristike te klime (tzv. a sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije. a korišteni podaci su sa meteoroloških postaja od kojih su glavne: Varaždin. Ludbreg i Novi Marof. nastalo polovicom 19.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Rijeka Lonja izvire u istočnoj Ivančici podno V.klasa Cfwbx klima) su topla ljeta (srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22°C). Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kreće se općenito između 3°C i 18°C. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. dok su ostale jezerske površine akumulacijska jezera stvorena za potrebe hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave. Jezerske površine Najmanja i najstarija akumulacija je Trakošćansko jezero (0. za vrijeme jedne od rekonstrukcija dvorca.2 km2). Temperaturne prilike su najstabilnije ljeti. Lepoglava. izrađenoj u Državnom hidrometeorološkom zavodu u prosincu 1995.46 . Tablica 55 postaja Varaždin Lepoglava Ludbreg Novi Marof kategorija postaje glavna obična obična obična nadmorska visina h (u m) 167 227 158 272 geografska širina (ϕ) ϕ 46°18′ 46°13′ 46°15′ 46°10′ geografska dužina (λ) λ 16°23′ 16°05′ 16°37′ 16°20′ Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". Tablica 56 najtopliji mjeseci srpanj u 70% slučajeva kolovoz u 20% slučajeva lipanj u 13% slučajeva najhladniji mjeseci siječanj u 70% slučajeva prosinac u 20% slučajeva veljača u 17% slučajeva Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 19°C. Sušnih razdoblja nema.

162 mm u Klenovniku. Graf 4 Detaljniji podaci i prikazi vjerojatnosti pojavljivanja različitih smjerova vjetrova po sezonama. U toku godine najvjetrovitije je proljeće. U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%). u sva tri klimatološka termina i to za Varaždin. U nastavku se daje prikaz vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja različitih smjerova vjetrova (u%) određene jačine. Strujanje zraka Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog. Veće dnevne količine oborine su rjeđe. a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%). te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. koji se u godišnjem prosjeku javljaju s vjerojatnošću od 20-35%. Ludbreg i Novi Marof. Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborine je 30-40% dana u godini (115-140 dana).47 . Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana. U prosjeku se može očekivati 10 ili više dana sa snježnim pokrivačem visine 1cm i više (od prosinca do veljače s maksimumom u prosincu: 16-17 dana). Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . po klimatološkim terminima i po klasama jačina vjetrova obrađeni su u Meteorološkoj podlozi za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (izrađivač: Državni hidrometeorološki zavod Zagreb. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. Od ukupne godišnje količine oborine 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan). Lepoglavu. Vlaga zraka Područje Varaždinske županije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Oborine Ukupne godišnje količine oborine rastu od nizinskih područja u dolini Drave prema gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja i kreću se od 880 mm u Varaždinu do 1. a maksimum u studenom ili prosincu (85-86%). za cijelu godinu. Od svih oborinskih dana u samo 8-12% dana dnevne količine oborine su 20 mm ili više (11-12 puta godišnje i to u lipnju i srpnju). godine). prosinac 1995.

Vedri su najučestaliji ljeti. Meteorološke pojave Na području Županije godišnje ima oko 40 do 60 dana s maglom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Naoblaka i insolacija Godišnji hod količine naoblake ima maksimum zimi. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje. Učestalija je u nizinama i dolinama rijeka. dok ih u razdoblju od studenog do veljače gotovo i nema. U prosincu i siječnju je polovica dana u mjesecu oblačna.48 . pri čemu se u siječnju javlja oko 10 dana s maglom. kad ih ima oko 8 do 9 mjesečno. Područje Varaždina s 1994 sata sijanja sunca godišnje spada u srednje osunčana područja Hrvatske. Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje. Mraz se javlja od rujna do svibnja. a minimum u srpnju i kolovozu. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno). pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno). Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati da se to dogodi od svibnja do srpnja.

00 vinograd 37.15 28.33 km2 .57* 380.stanje 31.00 oranica i vrt vo}njak vinograd livada i pa{njak Izvor: "Statistički ljetopis 1997. g.2. godine u sastav Županije još su ušla i naselja Segovina i Sudovec.75** Šume 322.49 .39** Vode 40.).60 % 63.katastarski podatak .46 5. .39** Ostalo 14. sukladno novom Zakonu od siječnja 1997. godine u sastav Županije ušlo naselje Ljubelj Kalnički.30 voćnjak 25.04** Željeznice 2.18 livada i pašnjak 203.99** Zgrade i dvorišta 40.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.235.85* 723." Graf 6 Poljoprivredne površine Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Tablica 57 Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km ) Poljoprivredno zemljište 714. gradova i općina u Republici Hrvatskoj imala manju površinu.41** Ceste i putevi 33. tako da su svi katastarski podaci o osnovnim kategorijama zemljišta prvobitno bili evidentirani sukladno toj manjoj površini koja je iznosila oko 1.raspored po kulturama i klasama zemljišta (Ured za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije .".36** 2 Izvor: * . **.prije novog teritorijalnog ustrojstva 1997.11 100.229 km2. Donošenjem navedenog Zakona je prvo 1992.28 3. povećana površina Županije iznosi oko 1.12. pa se u nastavku navode osnovne kategorije korištenja zemljišta prema raspoloživim statističkim i katastarskim podacima (Katastarski podaci su za površinu Županije od 1.1997."Statistički ljetopis 1997.g.1. Osnovne kategorije korištenja zemljišta Varaždinska županija je do teritorijalnog ustroja po Zakonu o područjima županija.29 km2. ali katastarski podaci još se usklađuju prema toj novoj površini. a potom. Nova.261.2.bez naselja Sudovec i Segovina).12 Ukupno: 722. Poljoprivredno zemlji{te Vode Ceste i putevi Ostalo [ume Zgrade i dvori{ta @eljeznice Graf 5 Osnovne kategorije korištenja zemljišta Tablica 58 Obradive površine km2 oranica i vrt 457.

050 posjednika (u prosjeku 8 parcela na jednog posjednika).41% u RH Tablica 60 Šumske površine (ha) 32. Područje Županije podijeljeno je na 108 katastarskih općina.62% u RH Ostale 4.38% u RH Obradive 66. Tablica 59 Poljoprivredne površine (ha) Ukupno 71.257 1.717 3. Slika 12 Napomena: Građevinska područja odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor za širenje naselja utvrđen dosadašnjom planskom dokumentacijom.768 0.50 . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .63 Izvor: "Statistički ljetopis 1997." obradivih površina 2.485 2.880 novih parcela. S 31. posjeduje Županijski zavod za prostorno uređenje.950 sa 100.700 domaćinstava koja posjeduju zemlju (u prosjeku jedno domaćinstvo posjeduje gotovo 10 parcela).830 (podaci Ureda za katastarsko-geodetske poslove). godinu ukupan broj katastarskih parcela u Varaždinskoj županiji iznosio je oko 812.50 km2).82 šuma 5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prema podacima iz Izvješća o radu Ureda za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije za 1995.82 Podatke o površini ukupnog područja za razvoj naselja prema dosadašnjim planskim dokumentima (232. što je povećanje za 17. g.55% u RH Tablica 61 Stanovnika po hektaru poljoprivrednih površina ukupno 2.1997.12. broj parcela iznosio je 830. odnosno 81. a to su područja prikazana na slici 12.

51 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 13 Slika 14 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .

Ivanec. Učešće industrije ovog područja tako se je stalno povećavalo u ukupnoj industriji Hrvatske. U Varaždinu kao glavnom urbanom centru postupno se razvila tekstilna industrija. Tada se. U razdoblju 60-ih i 70-ih godina najviše se povećavalo učešće metaloprerađivačke industrije. godine u industriji ovog područja bilo zastupljeno desetak industrijskih grana. Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na dominantnoj ulozi društvenog vlasništva. Razvitak ove industrije omogućen je kroz stalno osuvremenjivanje postojećih i izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta. Najrazvijenija grupacija je proizvodnja namještaja. Ludbreg. a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi.3. Kapaciteti prehrambene industrije nalaze se uglavnom u većim mjestima (bivšim općinskim središtima). zbog čega se sirovina u obliku proizvoda primarne prerade drveta dopremala s drugih područja.1. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka i najznačajnijih industrijskih kapaciteta u Županiji su gradovi Varaždin. pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i druge djelatnosti. taj je relativno dinamičan razvitak gospodarstva održavan rastućim zaduživanjem u inozemstvu. drvne industrije. koja je zastupljena na svim područjima Županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . kemijska industrija te industrija papira. Takva struktura i razmještaj industrije ostala je gotovo nepromjenjena do neposredno iza II svjetskog rata. te je cijelo desetljeće gospodarskog života u Hrvatskoj obilježeno stagnacijom proizvodnje. npr. elektroindustrija. U značajnije industrije ovog područja ubraja se prehrambena industrija koju sačinjavaju različite grane (proizvodnja kruha i peciva. prerada mlijeka. Među tradicionalne djelatnosti na ovom području spada i drvna industrija. kamen).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. visokim stupnjem specijalizacije proizvodnje. Varaždinske Toplice i Lepoglava. Počeci industrijskog razvoja ovog područja datiraju s kraja prošlog stoljeća. U strukturi kapaciteta i proizvodnje prevladava proizvodnja finalnih proizvoda od drveta.2. Takva razvojna orijentacija rezultat je nedovoljnih količina drvne mase na vlastitom području. obilježenih značajnim promjenama u svjetskom gospodarstvu. pa je krajem 70-ih godina razvijenost industrije ovog područja bila iznad prosjeka ukupne razvijenosti industrije Hrvatske. drvo. prerada voća i povrća. prerada mesa. a glavni kapaciteti koncentrirani su u Varaždinu. glina. prehrambene industrije. Tijekom sedamdesetih godina. prerada biljnih ulja. industrije kože i obuće. pa je oko 1965. drvna galanterija i građevni elementi. Nastajanje industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskorištenju prirodnih resursa područja (ugljen. a dalje slijede: proizvodnja predmeta od pruća. Najzastupljenija industrijska grana na ovom području je tekstilna industrija. metaloprerađivačka industrija. Sadašnje stanje obilježava upravo ovaj naslijeđeni sustav i struktura gospodarstva i intenziviranje promjena u društvenom i gospodarskom opredjeljenju na razvitak tržišnog gospodarstva. proizvodnja stočne hrane i dr). prehrambena industrija. Novi Marof. a na nalazištima ostalih sirovina industrija građevnog materijala. Izbijanje krize dugova početkom osamdesetih godina iznijelo je na vidjelo nemogućnost razvitka zasnovanog na neefikasnom korištenju inozemnog kapitala. Njihov razmještaj u prostoru je povoljan i pruža mogućnost uravnoteženog razvitka cijelog prostora Županije. padom standarda stanovništva i općim zastojem u razvitku. te ostvarenjem značajnih integracija koje su omogućile proširenje tržišta. Na ovom području ovo se razdoblje odrazilo još naglašenije upravo zbog radno intenzivne. rezana građa. Na nalazištima ugljena razvilo se rudarstvo. klanje stoke. dok je smanjen udio tekstilne industrije.52 . niskoakumulativne i pretežito izvozno orijentirane strukture gospodarstva. industrija građevnog materijala i drvna industrija.

U posljednje se vrijeme posebni napori ulažu u oživljavanje malog poduzetništva. godine. veljača 1996. Ključ. U strukturi društvenog proizvoda gospodarstva Županije. sektor industrije. te brže prilagođavanje gospodarstva tržišnim uvjetima poslovanja. Program se razvija u suradnji s Gospodarskom komorom Županije i Ministarstvom gospodarstva. a nije realno da turizam kao dio sektora usluga u Županiji može riješiti gospodarske probleme. 1996. te povezivanja s razvijenim industrijama izvan ovog područja. Industrijska proizvodnja u Županiji bilježi stalan pad od 1990. Činjenica je da je bez razvoja industrije otežan i razvoj poljoprivrede. Uz problem viška radne snage. te je donesen Program poticanja poduzetništva u Varaždinskoj županiji kao temeljni dokument za dugoročno i sustavno poticanje malog gospodarstva. te je krajem 1995. a posebno nepostojanje strateške orijentacije poduzeća. Jalžabet.795 nezaposlenih. Proizvodnim programima obuhvaćena je proizvodnja krupne kože. D. drvoprerađivačka industrija. Petrijanec. godini pokazuju rastući trend u odnosu na 1994. godine oko 25%. te kožne obuće i galanterije. mjerama. u svom najvećem dijelu prilično je jalov. Ladanje. Klenovnik i Žarovnica. godine" (izrađivač: City Trust. Ljubešćica. zastarjeli proizvodni programi i zbog toga nekonkurentnost na tržištu. Grane industrije koje bilježe pad proizvodnje osnovni su nositelji izvoza u Županiji: tekstilna industrija. god. Vinica. Voća. kao metaloprerađivačka. u 1995. a pregled najznačajnijih lokacija za mogući smještaj i razvoj gospodarskih djelatnosti obrađene su u posebnom elaboratu "Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. obrtništva i malog poduzetništva" (Županijski zavod za prostorno uređenje . godina). proizvodnja električnih strojeva i aparata ili strojogradnja. dok je istodobno nezaposlenost porasla za 253%. metalna. Danas u Varaždinskoj županiji. godinu. Zbog toga je strateška pozicija mnogih poduzeća na svjetskom tržištu nedefinirana ili slaba. Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva. Gornji Kneginec. Pojedine grane. industrija kože i obuće i druge. neinventivnost menadžmenta. Za područje Županije izrađena je Studija razvitka Varaždinske županije: "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. D. pravci i okviri razvoja s projekcijom. problem je i tehnološko zaostajanje ključnih industrija.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Industrija kože i obuće razvila se uglavnom iz zanatstva te je dugo vremena stagnirala na niskoj razini razvijenosti.). nema razvojnih funkcija i egzistira preživljavanjem. godine zabilježeno 8. a sada su u tijeku aktivnosti za formiranje takovih zona i u naseljima Trnovec i Maruševec. Za poboljšanje i unapređenje stanja u gospodarstvu poduzima se niz aktivnosti i inicijativa kojima je cilj stvaranje uvjeta za rast materijalne proizvodnje i smanjenja broja nezaposlenih. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . industrija čini više od 45% i u njoj je zaposleno oko 55% radnika od ukupnog broja zaposlenih u privredi. Sveti Ilija. međutim. Sedamdesetih godina ova industrija počinje ubrzaniji razvoj što je rezultat određenih rekonstrukcija i osuvremenjivanja kapaciteta. Naselja u kojima su planirane (dijelom i aktivirane) zone i lokacije za različite gospodarske djelatnosti su osim gradova i: Cestica. drvna. obrtništva i malog poduzetništva osigurane su u gotovo svim većim naseljima naše Županije. Hrženica. kožarska i industrija građevnog materijala. godina) u kojoj je analiziran dosadašnji razvoj gospodarstva. a uzroci takvom stanju bili su nedovoljna i neadekvatna tehnička opremljenost proizvodnih kapaciteta. Zaposlenost u gospodarstvu smanjena je od 1990. aktivnostima i prijedlozima za budući razvoj. Razvojni centar Zagreb.1996.53 . do konca 1995. te date polazne osnove. u strukturi industrijskih djelatnosti prevladavaju slijedeće grane: tekstilna. Navedeni podaci i konstantacije preuzeti su iz "Analize stanja gospodarstva Županije varaždinske s prijedlogom mjera i aktivnosti za brži gospodarski razvoj" (Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije.

povijesni spomenici. ali je prilično razvijena opskrba plinom. a blizina Zagreba kao velikog emitivnog centra trebala bi se maksimalno iskoristiti. Varaždinska županija ne bilježi značajnije pokazatelje u toj djelatnosti i u dosadašnjem razvoju nije predstavljala posebno značajno i atraktivno turističko područje. u svrhu daljnje distribucije i potrošnje. Unatoč tome turizam ima svoje mjesto i ulogu u gospodarskom razvoju i znatno je razvijeniji u odnosu na neka druga kontinentalna područja. JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof. Prirodni uvjeti za razvoj turizma su: termalne ljekovite vode. kao niti sustava naftovoda. Neki najzapadniji rubni dijelovi Županije i dio potrošača u njima za sada još dobivaju električnu energiju od elektroprivrede Slovenije. Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda. Za područje Županije izrađena je posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovništva za priključenje na ovaj ekonomski i ekološki vrlo prihvatljiv energent. Motiv dolaska stranih turista na područje Županije je lovni turizam. Iskorištenje vodnih resursa u energetske svrhe spomenuto je u okviru poglavlja o vodnim resursima. Za distribuciju plina na području Varaždinske županije nadležna su tri distributera KP "Termoplin" Varaždin. Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Županiji je razgranata. ali one za sada nisu našle uporište u ekonomskoj isplativosti. Na području Varaždinske županije nema nalazišta prirodnog plina i nafte. Prostor Županije opskrbljuje prirodnim plinom poduzeće "INA . Prirodni preduvjeti razvoja turizma (i ugostiteljstva) na ovom području. Zagreb. gdje je najznačajniji motiv dolaska turista lječilišno-kupališna. dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti. odnosno zdravstvena ponuda. c) Turizam U odnosu na razvijenost turističke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Polazeći od koncentracije turističke ponude i korištenja pojedinih kapaciteta može se cijeniti da su motivi dolaska i boravka turista za sada dosta usko usmjereni.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Energetika Hidropotencijal rijeke Drave iskorišten je u prostoru Varaždinske županije izgradnjom hidrocentrala: HE "Varaždin" i HE "Čakovec" te akumulacije za HE "Dubrava". dok ostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice.Industrija nafte" d. što ne znači da u Varaždinskoj županiji razvoj turizma u budućnosti ne može preuzeti i značajniju ulogu u gospodarskom razvoju i zapošljavanju od dosadašnje. Najveći dio područja Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektra" iz Varaždina. a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potrošačima na mjerno-redukcijskim stanicama. Postoje ideje o iskorištavanju manjih vodnih potencijala za izgradnju malih hidroelektrana. Najveći broj noćenja se realizira u Gradu Varaždinske Toplice. transport i prodaju plina. Detaljniji podaci o distributivnoj mreži i kapacitetima sadržani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi. a dolazak i boravak domaćih turista uvjetovan je uglavnom poslovnim razlozima. Na području Varaždinske županije osnovne pravce i mogućnosti razvoja turizma (i ugostiteljstva) određivali su i određuju: prirodno-geografski i kulturno-povijesni uvjeti. a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. posebice u razvoju seoskog turizma kao i različitim kombinacijama primorskog i kontinentalnog turizma. pa hidroenergetika ima značajnu ulogu u energetskoj slici Županije. Naftaplin. dostignuta razina turističkog prometa i stanje turističke ponude. Zeline i Križevaca. u cjelini su skromniji od primjerice uvjeta uz jadransku obalu.d. prisutnost voda tekućica pa i akumulacijskih Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .54 . Sektor za dobavu. interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači.

Vinogradarska područja. pa i šumskih predjela Pake. te prometno-geografski odnosno tranzitni položaj Varaždinske županije. lovni i tranzitni turizam temelje se na postojanju lovišta (Zelendvor i druge površine u okolici Varaždina). ribolovnih lokaliteta (prvenstveno dravski meandri. te kulturnopovijesnim sadržajima Lepoglave i drugih okolnih prostora čini jednu interesantnu bogatu i raznovrsnu cjelinu na malom području. za njegovu realizaciju postoje povoljni uvjeti. te kulturno-spomeničkoj i prirodnoj baštini (povijesna jezgra grada Varaždina. autohtone seljačke kuće. pa u kombinaciji s planinarsko-izletničkom zonom Ravne gore i Ivančice. Arboretum Opeka. U dosadašnjem razdoblju ono je imalo uglavnom športskorekreacijski karakter i značaj. a time i aktiviranje ovih područja. Područje Varaždinske županije ima vrlo bogato kulturno-povijesno nasljeđe s većim brojem vrlo značajnih kulturno-povijesnih spomenika. lovnog i športskog turizma. sve naglašenije se razvija vjerski turizam. ali kao potencijal može predstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja. Dobrim gospodarenjem proteklih je godina očuvano bogatstvo niske i visoke plemenite divljači na 75. To nasljeđe nije u turističkom pogledu dovoljno valorizirano što bi u narednom razdoblju trebalo učiniti. te rijeke (npr. U Varaždinskoj županiji registrirano je samo šest kućanstava koja se povremeno ili stalno bave seoskim turizmom. Jedna od mogućnosti za revitalizaciju kritičnih ruralnih područja je seoski turizam kojim bi se populacijski opustjela ili gospodarski nerazvijena i izolirana seoska područja mogla uključiti u suvremeni život. vinske ceste. ali i ribnjaci). lovnog i ribolovnog turizma. brežuljkastim i planinskim područjima. Ivanečko područje obiluje različitim potencijalima turističkih resursa dovoljno interesantnim za razvoj izletničkog. Mogućnosti značajnijeg razvoja turizma na novomarofskom području i području Varaždinskih Toplica prvenstveno leže u unapređenju zdravstvenog i rekreacijskog turizma zahvaljujući termalnim izvorima (Varaždinske Toplice. Iako je taj oblik turističke ponude zahtjevan.55 . osobito od Višnjice do Gornje Voće i ivanečko vinogorje. Sada je u tijeku reguliranje pitanja lovnog gospodarenja na novim osnovama. Bednja . daju pretpostavke za razvitak izletničkog turizma. To su u prvom redu Varaždinske Toplice na podnožju Topličke gore. groblje u Varaždinu. lovačke kuće. a kroz valorizaciju lokalne kuhinje i autohtonog ambijenta (klijeti. seoskog. a brigu o očuvanju i uzgoju fonda divljači vodila su lovačka društva. te uključivanje lokaliteta spilje Vindija i nalazišta kamena ahata Gaveznica. Određene mogućnosti pružaju i lovišta u nizinskim. a čime bi se postupno mogla uravnotežiti i demografska kretanja. a uz dodatna ulaganja još više seoskih kućanstava moglo bi se početi baviti tom vrstom turizma.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN površina prikladnih za ribolov i rekreaciju. Na području Županije postoje i uvjeti za daljnji razvoj lovstva. Po svom značenju naročito se ističu izvori ljekovitih voda. Dravski park). ali uz obogaćivanje lovišta svim vrstama divljači i stvaranje uvjeta za njihov uzgoj i odgovarajuću zaštitu. rukavci i akumulacije. koja u Europi ima sve veći udio u cjelokupnoj turističkoj ponudi. U varaždinskom području pretpostavke za izletnički. Topličica).000 hektara lovnih površina. te prostori u ludbreškom području (izvor sumporne termalne vode koji se za sada ne koristi). Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . polururalna cjelina Vinica. što je sve još prilično slabo iskorišteno. nedavno promoviranog u Lepoglavi). veći broj raznovrsnih i atraktivnih šumskih i brežuljkastih predjela za šport i rekreaciju.mogućnost ribolova) i postojeći bajeri koji sanacijom pružaju mogućnosti formiranja ribnjaka. Okosnicu tih potencijala čini kompleks Trakošćan u kojem su stvorene temeljne pretpostavke za boravišni turizam. ali ne bi trebalo zanemariti ni iskorištenje Grebengrada. Topličica kod Novog Marofa. Na ludbreškom području uz spomenute mogućnosti razvoja rekreacijskog.

Ludbreg Park prirode Hrvatsko zagorje Mačkova špilja Goranec Dvorac Maruševec Dvorac Veliki Bukovec Remetinec .) turistička mjesta u Varaždinskoj županiji razvrstana su u slijedeće razrede: Tablica 62 RAZRED A B D GRAD Varaždin. broj 75/94.arheološko nalazište Pavlinski kompleks u Lepoglavi Dvorac Batthany . Ludbreg. Lepoglava. Maruševec NASELJE Trakošćan. pa je izrađena zasebna studija iskorištenja turističkih mogućnosti cijelog prostora ("Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije" . Varaždinske Toplice OPĆINA G.Institut za turizam. 1997..Rijeka Voćanska Hodočašće predrage krvi Isusove .crkve Dvorac Čalinec Dvorac Jalžabet Dvorac Bisag Lončarstvo Jerovec Planirana park šuma Križančija Dvorac Križovljan Grad Dvorac Bajnski dvori Dvorac Novi Marof Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Varaždinske Toplice Varaždin - Na razini Županije procijenjeno je da turistički potencijal zaslužuje posebnu pažnju.crkva Blažene Djevice Marije Lepoglavski dani Dvorac Klenovnik Zatvorski kompleks u Lepoglavi Dvorac Krkanec Termalno izvorište Ludbreg Dvorac Šaulovec Bednjanska svadba III Regionalna Povijesni kompleks središta Ivanca Dvorac Vinica Donja Dvorac Vidovec Dvorac Jalkovec Dvorac Martijanec Bela . Nedjelje" Ludbreg Ravna gora Čevo na Ivančici Grebengrad na Ivančici Vraždinske Toplice .povijesno središte "Aqua city" Termalno kupalište Topličica Arboretum Opeka Spilja Vindija .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede ("NN". Bednja. Kneginec.g.56 ..dvorci Ivanečka Kamenica .). Vinica. Ivanec. temeljni resursi Županije razvrstani su kao što je navedeno u slijedećoj tablici: Tablica 63 Valorizacija turističkih resursa Varaždinske županije Turistička opremljenost VAŽNOST A (100%) B (66%) C (33%) D (0%) Dvorac Trakošćan Stari grad Varaždin I Međunarodna Varaždinske barokne večeri Trakošćansko jezero i park šuma Lepoglavska čipka Varaždinske Toplice II Nacionalna Varaždinsko groblje Urbana jezgra Varaždina Lovište Zelendvor Ivančica Značajni krajolik Kalnik Varaždinske Toplice .78/99. Prema valorizaciji u toj Studiji. Zagreb.69/97.Ludbreg Lepoglavski Rangerov put Drava s umjetnim jezerima Sajam lova i ribolova Varaždin "Deset dana Sv.

Odnos između grupa kultura u duljem vremenskom razdoblju se bitno ne mijenja. Od ukupnih obradivih površina oranice su zastupljene sa 67.8%).89%.316 3. Osnovno obilježje je rascjepkanost .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Varaždinska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku sudjeluje u turističkoj ponudi s 0. godine. od čega se na individualne proizvođače odnosi 42. ali bi svakako trebalo provesti detaljniju analizu isplativosti takvih zahvata.297 42. d) Poljoprivreda Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 56.15%.šljuncima i pijescima s primjesama gline (holocen). te općina Vinica. odnosno 94. Razvoj i ekspanziju doživjelo je peradarstvo.96%.782 2. Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadašnje površine u društvenom vlasništvu. Za područje Varaždinske županije osnovana je Turistička zajednica Varaždinske županije.Statistički ljetopis 1997. poljoprivredna tla u nizinskom dijelu protežu se na riječnim nanosima .515 2.57 .58% ukupnih poljoprivrednih površina. odnosno broj osnovnog stada u odnosu prema raspoloživim površinama. mada je 80-ih godina bilježen relativno visok broj matičnih grla.898 4. Prema navedenim podacima iz Statističkog ljetopisa za 1997. Prema geološkoj karti šireg područja Varaždina. voćnjaci i vinogradi s 9.717 63. koje je imalo vodeću ulogu u stočarstvu ovog područja.994 ha površina.9%.7%. Varaždinskih Toplica. Ukupna poljoprivredna površina uglavnom se ne mijenja.šljuncima s pijeskom te lećama i proslojcima prašine i gline (pleistocen). Na prijelazu prema pobrđima tla su praporasta s malo pjeskovite gline. a obradive površine oko 52. ilovačom i pijescima (pleistocen) ili s naslagama gline. zaštitom od poplava. ali je već bilježio stagnaciju.587 66.815 504 Prema iskazanim podacima 93.9% obradivih površina je u individualnom vlasništvu.627 94 15.usitnjenost posjeda. odnosno glinovitih i pjeskovitih lapora. 1.401 45. te riječnim terasama . Klimatske prilike i drugi ekološki uvjeti nisu posebno ograničavajući čimbenici za poljoprivrednu proizvodnju. Tablica 64 Poljoprivredne površine Županije prema kategorijama i vlasništvu (ha) Poljoprivredna Obradiva površina površina Ukupno Oranica i vrt Voćnjak Vinograd Livada Ukupno Individualno Poslovni subjekti i državno vlasništvo Izvor: .1%. a na poslovne subjekte 1.821 ha ili 4.359 21 3.502% noćenja turista. a livade s 22.721 3. dok je manje zastupljeno industrijsko i stočno krmno bilje. U porječju rijeke Drave je zbog hidroenergetskih zahvata došlo do određenih promjena. čije su članice Turističke zajednice grada Varaždina. odvodnjom i navodnjavanjem kao i kompleksnim uređenjem zemljišta bilo bi moguće još nešto povećati kapacitete za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. u Županiji je ukupno zasijano 43. Uz stočni fond i razvoj stočarstva vezani su i klaonički i prerađivački kapaciteti prehrambene industrije.380 2. Hidromelioracijom.337% postelja.g. U strukturi sjetve na području Županije veliko učešće imaju žitarice (68.319 14. ali treba daleko više pozornosti posvetiti uporabi gnojiva i pesticida radi zaštite vodonosnika. Ludbrega. Bednja i Gornji Kneginec. 71.9% ukupnog teritorija Županije.085% turista i 0. tako da ih danas nalazimo Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Stočarstvu u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji nisu davani značajniji naglasci.485 66. a od ukupno oko 715 km2 poljoprivrednog zemljišta oko 668 km2 je u privatnom vlasništvu.173 ha ili 95. Lepoglave i Ivanca. pa bi bilo svrhovito izučiti pedološke karakteristike tala i preporučiti mjere za poboljšanje.

068 11.844 pošumljavanje ha 71 71 Velika naseljenost ovog područja i relativno laka pristupačnost šumama imala je za posljedicu osjetno smanjenje šumskih površina. vodeći računa o zaštiti prirodnih potencijala. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . e) Šumarstvo Ukupno gledajući Županija ne obiluje šumskim pokrovom i on se tijekom vremena smanjuje. c) zemljište mješovite namjene . U sadašnjem trenutku.257 21. Brdske šume predstavljaju jedno od osnovnih prirodnih bogatstava Županije. zbog dugogodišnjeg negativnog utjecaja čovjeka: sakuplja se listinac i vrši negativna selekcija među stablima (pogotovo u privatnim šumama). ali je različit ovisno o vertikalnoj rasprostranjenosti šumskih zajednica. i tu su većim dijelom šume prisutne samo pokrovnošću. b) zemljište ograničeno pogodno za poljoprivredu.359 1. U tom cilju bilo bi svrsishodno izraditi posebnu analizu i projekciju razvoja poljodjelstva u Varaždinskoj županiji.515 39.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN razmještene po prostoru cijele Županije. Prema podacima iz statističkog ljetopisa ukupna šumska površina iznosi 32. brežuljkasti i brdski predjeli). presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetništva i konkurentnost poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. Na prostoru Županije šumski se pokrov pojavljuje u svim prostornim cjelinama (nizinski.Statistički ljetopis 1997. a ne i kvalitetom. koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište. ali treba osigurati i prostorne i druge preduvjete za smještaj i razvoj djelatnosti.257 ha. Tablica 65 Šumske površine Županije Ukupno Individualni posjed Poslovni subjekti Izvor: . ali su oni zapravo tek u začetku. O relativnoj očuvanosti šuma može se govoriti samo u brdskom i brežuljkastom dijelu. što je oko 26% površine Županije. S obzirom na konfiguraciju terena i hidrografske karakteristike najčešće su prisutne kombinacije.mozaik poljoprivrednog i degradiranog šumskog zemljišta isprepletenog s područjima za razvoj naselja. U posljednje vrijeme pojavljuju se naznake oživljavanja stočarstva kroz seosko gospodarstvo i poduzetništvo.189 sječa m3 41. Od ukupnog šumskog fonda u vlasništvu države je oko 1/3 šuma (oko 35%). godine.58 . ukupno ha 32. na stranama koje nisu pogodne za podizanje vinograda. Takve bi mogućnosti valjalo temeljitije procijeniti. pa i ovčarstvo). pa se to zemljište može razvrstati u tri osnovne skupine: a) zemljište pogodno za poljoprivredu. Neke od tih kapaciteta koji su na vodonosniku (vodocrpilišna područja) valjalo bi podići na višu ekološku razinu proizvodnje i uporabe prostora u cilju zaštite resursa podzemne pitke vode. tim više što karakter pojedinih prostora pruža dobre polazne mogućnosti za uspješni razvoj seoskog poljoprivrednog gospodarstva. U postupcima izrade dosadašnje prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj mogućnosti korištenja za pojedine namjene. a nizinske imaju zaštitnu ulogu i ne smiju se više smanjivati. No. Tome prehrambena industrija kroz kooperativne odnose daje određene poticaje (kozarstvo.

ali uglavnom na terenima iskrčenih.šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Qerco petrae-Carpinetum illyricum). kao prirodna. Uz tako osmišljenu gospodarsku vrijednost šumskog fonda. purpurea. ali na masivima Ivančice. Ravne gore. odnosno sađena šuma veće pejzažne vrijednosti. Racionalnim gospodarenjem šumski kompleksi gorskih masiva i pobrđa mogu postati relativno značajnim izvorištima drvne mase za zadovoljenje potreba većeg dijela lokalnog stanovništva za drvom. .bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum boreale).šume vrba i topola (Salici-Populetum). . triandra). te šume vrbe i topole. . johom. Konstantno smanjenje šumskih površina. Na području Županije postoje i umjetno podignute šumske sastojine (bez nekog pravila. viminalis. duglazije. Zbog akumulacijskih jezera kao novih namjena u prostoru.šume crne i bijele topole (Populetum nigro-albae).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . U ravničarskom dijelu najvažnija je šuma hrasta lužnjaka. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . klenom i trešnjom. koja se pojavljuje u dvije asocijacije. šume predstavljaju najracionalniji oblik iskorištenja zemljišta i prirodni su resurs o kojem treba voditi računa. U manjim dijelovima su sačuvane kvalitetnije bukove šume. ne pruža mogućnost za ozbiljniju proizvodnju drvne mase. visinske rasprostranjenosti. ne postoje drugi posebno zaštićeni rezervati šumske vegetacije.nizinske šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). topolom i sušoj s grabom. što se nepovoljno odrazilo na nizinske šume hrasta lužnjaka. iako postoje evidentirane površine: prostor Križančije. Kalnika te znatnog dijela pobrđa. posebno značajna i nedovoljno iskorištena je rekreacijska. Izgradnja hidroenergetskog sustava utjecala je na promjenu vodnog režima u tlu. Gospodarska namjena ne znači isključivo namjenu u svrhu proizvodnje i eksploatacije drvne mase (iako je po Zakonu o šumama to osnovna namjena takovih šuma).U brdskom predjelu zastupljene su: . fragilis.zajednice vrba (Salix alba. .brdske bukove šume (Fagetum illyricum boreale montanum). nizinskih šuma u području Zbela i dravskog prostora od Šemovca prema Hrženici. Danas glavni dio šuma uz Dravu čine mješovite šume crne i bijele johe. šumske površine okolice Varaždinskih Toplica.šume crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides-Alnetum glutinosae). te Dravski park sjeverno od Varaždina. a tek fragmentarno ostaci šuma hrasta kitnjaka i kestena. Varaždinska županija ne predstavlja značajnije šumsko područje u Hrvatskoj. došlo je do smanjenja šumskog pojasa i do promjena u razvoju šuma. kao i veliki udio privatnih šuma koje su znatnim dijelom degradirane. . u ovisnosti od obujma sječe. Na području Županije Zakonom o zaštiti prirodezaštićena je park-šuma Trakošćan. lovna i turistička vrijednost. a namijenjena odmoru i rekreaciji.U brežuljkastom predjelu zastupljene su: . te provoditi mjere uzgoja i zaštite. degradiranih prirodnih sastojina ili bivšim nešumskim površinama). Osim ove park-šume i državnih šuma uz rijeku Dravu (Varaždinske podravske šume) koje su proglašene šumom s posebnom namjenom. a postoje inicijative za zaštitu prostora Kalnika.U nizinskom predjelu zastupljene su: . . Zbog toga ukupnom šumskom fondu treba osigurati uz gospodarski naročito ekološki aspekt razvoja. vlažnijoj s jasenom (nekada brijestom).59 . te plantaže euroameričkih topola (brzorastućih klonova). U gospodarenju šumama nužno je. obavljati obnovu šuma. već naznaku da u označenim prostorima postoji mogućnost zadržavanja i daljnjega kontroliranog osmišljavanja ove djelatnosti sa sve većim naglaskom na općekorisne funkcije tih šuma. najbolje prirodnim putem ili pošumljavanjem (kod onih sječa kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma).borova i ariša koje svojom površinom nisu beznačajne (područje Zelendvora i Maruševca). To su kulture crnogoričnih vrsta: smreke. .

a srednje godišnje protoke kreću se od 297 m3/sec kod Maribora do 335 m3/sec kod ušća Mure. površinski manjih šumskih kompleksa. Vodni režim je fluvio-glacijalni s najnižim protokama u siječnju i veljači. a na jugu i jugozapadu područje rijeke Bednje. Rijeka Plitvica Plitvica izvire u sjeveroistočnim brežuljcima Maceljskog gorja. ali i zaštitnu ulogu šuma radi štićenja sadržaja u prostoru. Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu. Energetsko korištenje Drave otpočelo je tek u ovom stoljeću. sprudovi. ali i sa sjeverne strane nekoliko nizinskih potočića kojima hrbat dravske obale sprečava otjecanje u Dravu. Južna granica prema Bednji je uska i ide grebenom Varaždinsko Topličkog gorja sve do Ludbrega. gdje su primarne općekorisne funkcije tih šuma (unapređenje rekreativne. Ova podzemna komunikacija s Dravom nije u takvim Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . turističke i slične namjene). športske. Osim potočića u goricama. Čakovec i Dubrava). Mješovita namjena označava mozaik uglavnom degradiranih šuma isprepletenih enklavama poljoprivrednog zemljišta i područja za razvoj naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zaštitna funkcija šuma u sebi objedinjava zaštićena šumska područja u smislu Zakona o zaštiti prirode. No i vododjelnica Plitvice i Drave je dosta nejasna. ali sa stanovišta općekorisnih funkcija šuma također vrijednih šumskih površina. od planiranih 8. Nakon cca 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave nedaleko Velikog Bukovca. Zbog postojećih karakteristika vodnog režima Drava je povoljan vodotok za hidroenergetsko korištenje. dugim oko 125 km ima relativni pad blizu 0.1%. a tek manjim dijelom su nizinski potoci. u prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. gdje i Plitvica i Bednja teku u ravnici. a kod sela Greda mijenja smjer i protječe ravnicom prema istoku gotovo usporedno sa rijekom Dravom. izgrađene 3 (Varaždin. Zbog promjena riječnog korita nekada je dolazilo do poplava koje su uništavale poljoprivredne kulture i ugrožavale obližnja naselja i pučanstvo. otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave. f) Vodni resursi Rijeka Drava Srednja Drava svojim tokom kroz široku aluvijalnu dolinu od Maribora do ušća Mure. tj. Njegova tromeđa je zapadno od mjesta Vinice na obroncima Maceljskog gorja. s gospodarskog stanovišta manje značajnih. a svi lijevoobalni su izrazito nizinski. Gotovo cijela dolina Plitvice sastavljena je od dravskog nanosa (šljunka i pijeska) koji prekriva razmjerno tanak sloj humusa. Po Zakonu o šumama takove šume po namjeni spadaju u zaštitne šume i šume s posebnom namjenom. koje samo malo prelaze visinu 300 m n. Slivno područje Plitvice iznosi cca 144 km2. mjestimično s vrlo malim uzdužnim padom. a u Hrvatskoj su.60 . pa se i zamočvaruju. U početku Plitvica teče u smjeru jugoistoka između brežuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke. tako da se njeno korito u dužem razdoblju mjestimično značajnije premješta. podno viničkih gorica. lovne.m. Do danas su na čitavom toku Drave izgrađene ukupno 23 vodne stepenice. Desnoobalni pritoci Plitvice su pretežno brdski vodotoci. jer dobro dopunjuje hidroenergetske izvore dinarskog krša. vrlo krivudavim tokom. Plitvica u svom nizinskom toku prima većinom južne pritoke sa sjevernih obronaka Topličke gore (Varaždin breg). te velike protoke. Na sjeveru i sjeverozapadu je neposredno slivno područje Drave. pa je vododjelnicu prilično teško odrediti. Može se reći da je područje Plitvice i neposredni sliv Drave zapravo jedinstveno područje. Erozija obala. a najvišim u svibnju i lipnju.

a prema tome i troškovi. veliko razaranje korita. Visoka i Sudovec su uglavnom uređeni. Dužina toka Plitvice. Rijeka Bednja Bednja je najveći vodotok poslije Drave u Varaždinskoj županiji. Svi ostali potoci nisu Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .500 ha.000 m3 prema Idejnom rješenju vodnog sistema Plitvice . a nisu još mjerene niti računate. još je više zamuljeno i obraslo. Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi cca 18 km. što potvrđuje i pretpostavku.67 je već uređen. Vrlo nepovoljan oblik slivnog područja koje je lepezasto prošireno u gornjem dijelu s nepovoljnom podjelom oborina (najveće su oborine upravo na lepezasto proširenom dijelu sliva) i nepovoljnim uvjetima otjecanja (naglo slijevanje palih oborina u korito s obronaka Ivančice. uzrok je u tome. a krivudavo korito (ne osobito izražajno).67 km. radovi. Obzirom na nagli dolazak palih oborina s gornjeg dijela sliva rijeke Bednje. Površina slivnog područja rijeke Bednje iznosi cca 65. Proteže se do vododjelnice na Kalničkom gorju koju sačinjavaju Lonjica i Grojanska šuma. je uređen i nizvodni dio (cca 1 km kod ceste Varaždin . Dakle evidentiranjem i tretiranjem erozivnih procesa mogu se unaprijed otkloniti mnoge štete. i tek se s vremenom povukla više na sjever u niži i manje otporan teren sadašnje matice. Rijeka Lonja Sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije (novomarofsko područje). a u nižim poplave polja i livada. od čega na poplavno područje otpada 12. Ovi bujični vodotoci imaju slabije ili jače bujično djelovanje. Izvire u zapadnom dijelu Županije ispod Brezove gore.istok i utječe u rijeku Dravu kod sela Mali Bukovec. ukupno iznosi u svom nizinskom dijelu nizvodno od ceste Varaždin .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prilikama veća. za smirenje vodnih valova je predviđeno 37 akumulacija . uzdužnim padovima. godina). kao bi se ispravnim rješenjem interveniralo na vrijeme da se spriječe veće štete. a s time u vezi i prijenos i taloženje krupnog nanosa. poprečnim profilima i građevinama. Mali pad Plitvice dodatno je smanjen mlinskim ustavama. znatno povećavaju. Vodotok na dijelu od odušnog kanala do ušća u Dravu ne presuši. a već više srednje oborine izazivaju poplave. Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje vrlo učestale poplave.100 ha. Uzvodni dio tog poteza od km 26.61 . Priprema se izrada studije koja bi dala rješenje vodotoka s trasom. Na ovom području Lonja ima niz pritoka. da je tim područjem nekad tekla matica Drave.Ludbreg i cca 8 km kod ušća Plitvice u Dravu). Na km 31 Plitvica je spojena pomoću rasteretnog kanala sa Dravom tako. da je nivo Plitvice viši od nivoa niske Drave. ovisno o konfiguraciji terena i geološkim i pedološkim karakteristikama. Bujični potoci trebat će se urediti pregradama i stepenicama.Bednje (Varaždin 1989.retencija ukupne zapremnine cca 8. Pritoke na ovom području relativno su male. Ona je danas kao i njeni pritoci na ovom području bujičnog karaktera. U gornjim tokovima nastaju erozije. Činjenica jest da se u slučaju zakašnjenja. kao i desni pritok Breznica s Manjevcem. a dijelom. a neophodno je da im se uredi i režim namjene i održavanja sliva kako bi se smanjio nagli dotok i stvaranje erozivnih područja. Zato je potrebno svaki sliv detaljno obraditi.Lepoglava 51. te Trstenik. te eventualnim rješavanjem s akumulacijama (retencijama) koje bi služile kao ribnjaci. Ravne gore i Kalničkog gorja) glavne su karakteristike vodnog režima rijeke Bednje. koja je bila predviđena za uređenje. Tek visoka voda Drave na jednom dijelu nadvisuje veliku vodu Plitvice. Dužina vodotoka iznosi oko 106 km. U nizvodni dio toka propušta se protoka od cca 2m3. da se velike vode Plitvice uzvodno od km 31 rasteretnim kanalom odvode direktno u Dravu i s time odterećuje nizvodni dio toka. te nakon proticanja kroz Trakošćansko jezero teče općenitim smjerom zapad . Korito rijeke Lonje na našem području još nije uređivano.7 do km 51.000. Lijevi pritoci Kračevec.

Oni ne protiču direktno kroz naselja. .05. "Beli zdenci". Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta "Belski dol" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. Odlukom o zaštiti izvorišta i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije". Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Bartolovec" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. br. pa ima štete uglavnom samo na poljoprivrednim kulturama. prirodnu i filtriranu vodu. godine).1995.1995.1995.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN još uređeni.03.1998. od 25. 7/95 od 17.izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska". .izvorište "Belski dol". od 06. 4/98. godine). "Žgano vino" i "Šumi". te treba pristupiti njihovom uređenju s obzirom na štete koje prouzrokuju.izvorišta "Bistrica".05. tim više jer se nalaze u području najjače urbanizacije i najveće potrošnje vode. 12/95. "Beli zdenci".vodocrpilište "Bartolovec".05. godine).07. godine). 9/98.1998. Slika 15 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Varaždin" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. Ti horizonti predstavljaju najvažniju vodoopskrbnu zonu Županije. 7/95 od 17. Odlukom o zaštiti izvorišta "Bistrica". Na području Županije postoji nekoliko vodocrpilišta i izvorišta zaštićenih odgovarajućim pravilnicima i odlukama Skupštine Varaždinske županije: . od 26.62 . Podzemne vode Vodonosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdašnosti i daju kvalitetnu. . "Žgano vino" i "Šumi" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije". . godine).vodocrpilište "Varaždin". br.

a šljunčani slojevi kao potencijalni vodonosnici čine ovo područje perspektivnim u smislu osiguranja pitke vode.12 7.Tercijarne naslage ne opravdavaju interes za istraživanja u smislu vodoopskrbe jer njihov pretežno glinovito-laporoviti razvoj s ulošcima pješčenjaka spada u slabo propusne naslage (osim prostorno malog dijela miocena).70 47. Istražne hidrogeološke bušotine tu su registrirale glinovito-prašinasti međusloj koji ovaj vodonosni kompleks naslaga dijeli u gornji i donji vodonosni horizont.3* 0.Tijekom 1971. što je značajno u pogledu kvalitete vode (kvalitetna zaštita vode od površinskih zagađenja). te obroncima Kalničkog gorja. Kompletiranje podataka o ovakvim izvorima dovelo bi do saznanja o mogućnostima lokalne vodoopskrbe mjesta do kojih nije ekonomski opravdana izgradnja javne vodoopskrbne mreže (bilo zbog malih potreba ili visinskog položaja mjesta). godine. gdje se o vodnim resursima hladne podzemne vode navodi slijedeće: . jer je podzemna voda relativno niske temperature pa djeluje negativno na navodnjavanje bilja u ljetnim mjesecima. gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg iz 1991.Značajne mogućnosti u smislu planiranja osiguranja vode za vodoopskrbu nalaze se u kvartarnim holocenskim naslagama. zonu Osim tih štićenih područja treba spomenuti i podatke iz Studije o istraživanju.2 74. . Prema navedenim podacima vidljivo je da je značajniji prostor u smislu vodoopskrbe koji bi valjalo štititi. Pleistocenske naslage na ovom području manjeg su značaja u smislu vodoopskrbe zbog česte izmjene glinovito-prašinastih i šljunkovito-pjeskovitih slojeva. godine pokušala se riješiti vodoopskrba na ludbreškom području iz vlastitog vodocrpilišta lociranog u okolici mjesta Selnik. između mjesta Karlovec Ludbreški (Općina Sveti Đurđ) i Prelog (Međimurska županija). Debljina tih naslaga procjenjena je na cca 140 metara. gdje je registriran vodonosni Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .63 . te su tu izvedeni bunari. učinjeno je relativno malo istražnih radova za definiranje kvartarnog kompleksa naslaga.3 7. veće izdašnosti i značajnih rezervi na prostorima kod Sesveta Ludbreških i Velikog Bukovca. .U sklopu istraživanja poduzeća "Bednja" u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih površina pronađene su relativno kvalitetne vode (bez većih količina željeza).0 7. Ludbreško-legradskom pragu.6 7.2 47. a već su kaptirani izvori za lokalni vodovod na području mjesta Čukovec. Međutim.0 0. danas nisu u upotrebi.6 1. a oplićivanje ovog kompleksa kreće se prema Varaždinu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 66 Varaždin Bartolovec Belski dol Površine nekih zaštićenih vodocrpilišnih područja u km2 ukupno III zona II zona I zona A B 74. a nije poznata ni kvaliteta podzemne vode. eksploataciji. no nakon istraživanja i bušenja bunara ustanovljeno je da kemijski sastav vode ne odgovara sanitarnim uvjetima zbog prekomjerne količine željeza u vodi. .Ludbreško područje obuhvaća dobrim dijelom kvartarne naslage dravske potoline. tako da je najveći broj podataka vezan uz istraživanja provedena u svrhu izgradnje HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (istražni radovi bili su ograničeni na uski pojas uz Dravu i to većim dijelom na lijevu obalu). čiji kapaciteti premašuju potrebe samog mjesta.18 0.10 0. Premda su bunari bili namijenjeni za sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina. prostor između naselja Karlovec Ludbreški i Prelog. Podaci o tim izvorima nisu dokumentirani. a njihov najdeblji sloj smješten je uz sjevernu granicu Županije. Podaci za južni dio lubreškog područja dobiveni su kompilacijom s površinskim geološkim podacima i nisu provjereni istražnim radovima. Na prostorima tih naslaga registriran je manji broj izvora koji bi mogli poslužiti za lokalnu vodoopskrbu mjesta smještenih na višim kotama od postojećih vodoopskrbnih građevina.59 - instalirani kapaciteti 500 l/s 85-90 l/s 70 l/s Izvor: podatak dobiven digitaliziranjem karte M 1 : 100 000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje *Vodocrpilišno područje Belski dol nema podijeljenu III.

a ispitivanja su u tijeku. Prvenstveno je bitna uloga vodoopskrbe (potreba za pitkom i tehnološkom vodom) i hidropotencijala. ali i širi prostor od presudne je važnosti zaštita i korištenje vodonosnika za razvoj vodoopskrbnog sustava."Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Novi Marof". no ograničen im je kapacitet. pa je služba vodoprivrede već istakla prijedlog i potrebu rezervacije i štićenja tog prostora u prostornom planu. te druge oblike gospodarskog korištenja (poljoprivreda.64 . Premda se taj prostor spominje u tekstualnom dijelu spomenute Studije. Prema provedenim ispitivanjima.i . kompilacijske karte prikazuju pojedina područja određenih karakteristika (propusnosti tla."Izvješće o stanju seoskih vodovoda i javnih zdenaca područja bivše Općine Varaždin". na Ivanečkom području postoji nekoliko manjih vodovodnih sistema koncipiranih na izvorištima podno Ivančice i Ravne gore: vodovod Sutinska. Vis. izolinije debljine vodonosnog kompleksa i sl. Prednost Drave u relativno velikom padu. što su izrađeni u Uredu za rad. zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije. a ne treba zanemariti ni posebne vodne resurse kao što su mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla. Postoji i čitav niz lokalnih vodovoda o kojima su izrađeni slijedeći posebni nalazi i elaboracije: . To su vodovodi za Vindiju."Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Ivanec". Naime. a samo u manjoj mjeri temeljne vode. . korištenje šljunka. nije posebno obilježen u grafičkom prikazu uz Studiju.). vodovod Ivanec. Stanje te vodoopskrbne mreže je na granici zadovoljavajućeg."Zapisnik o snimljenom stanju vodoopskrbne građevine seoskog vodovoda Čukovec Općina Ludbreg". Sekundarna vodoopskrbna zona vezana je uz prostor gorja i pobrđa. . sa crpilišta u Bartolovcu i s izvorišta u Belskom dolu. Vodovod Varaždina i regije crpi podzemne vode sa crpilišta lociranog na sjeverozapadnom dijelu grada.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN kompleks u dva horizonta. već će biti potrebno oformiti novo crpilište. Osim Regionalnog vodovoda. Velik dio Županije pokriven je izgrađenom vodovodnom mrežom koja se realizira u sklopu Regionalnog vodovoda Varaždin. smjerovi toka podzemne vode. vrste nanosa. Varteks. Korištenje vode za vodoopskrbu Za stanovništvo Županije. predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta. Korištenje vode u energetske svrhe Rijeka Drava i njezin hidropotencijal je na području Županije iskorišten za proizvodnju električne energije. U Varaždinu postoje i samostalni industrijski vodovodi koji koriste podzemnu vodu. Korištenje vode i vodnih resursa spada u najznačajnije komponente razvitka i perspektive ovog područja. ribnjačarstvo. Kvaliteta voda je uglavnom dobra. Ljevaonicu i Mundus. pretpostavljeni rasjedi. vodovod Ravna gora. te nije moguće točno definirati koje područje bi trebalo štititi. Izrađeni su bušeni zdenci i crpne stanice. uravnoteženosti protoka tijekom Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Vodne resurse na tom području čine prvenstveno izvori. Jedna od mogućih lokacija (prema dosadašnjim ispitivanjima) je prostor između odvodnog kanala HE Varaždin i starog korita Drave. rekreacija i turizam).

1990. unaprijeđena je u posljednjih tridesetpet godina.050 1. voća i cvijeća.). realizirana je izgradnjom tri hidrocentrale: HE "Varaždin". ali ne i HE "Dubrava"). Uz akumulaciju hidroelektrana izvedeni su drenažni kanali. a gdje je to moguće i podzemnih voda. Kod planiranja raspodjele vodnih količina hidroelektrana na Dravi.7 53.65 . no efekti u slivu Bednje su nezadovoljavajući. što zahtjeva natapanje na području sniženih razina. 1982. te na površinama Zbelšćak i Brezje (ukupno 210 ha). te mogućnost visoke proizvodnje u vrijeme smanjenih uvjeta proizvodnje električne energije na tokovima drugih poriječja.660 7.3 2. OOUR "Vodogradnja" Varaždin iz 1989. Detaljno uređenje zemljišta (u dijelu odvodnje) provedeno je do sada samo uz Plitvicu u sklopu provođenja komasacije na kompleksima Šemovca i Kelemena (ukupno 3. Aktivnosti usmjerene na provođenje predviđenih komasacija. do danas još nema površina koje se navodnjavaju a nema ni planiranja u tom smislu u bližoj budućnosti. Navodnjavanje će eventualno doći u obzir u kasnijim etapama uređenja i iskorištenja vodnih resursa. Prema "Studiji uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave" (izrađena od VRO "Drava-Dunav" Osijek. odnosno nizvodno. najvjerojatnije za uzgoj povrća.) Prosječna protoka (m3/s) Instal. ali i u brežuljkastim i brdskim predjelima. (106m3) (106m3) Varaždin Čakovec Dubrava 1975. To se očitovalo posebno u drugoj polovici 1998. Tablica 67 Vodna stepenica U pogonu od (god. VAR2 i ČAK1. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . pa čak i u održavanju. te jezera Dubrava putem kanala DUB1. godine) natapanje se predviđa iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR1. Za rijeku Bednju je prema Studiji predviđena izgradnja niza brdskih retencija koje bi se koristile za natapanje površina ispod retencija.0 3.811 ha). koji kao otvoreni vodotoci prihvaćaju ili mogu prihvatiti sadašnje i buduće melioracijske kanale. Zaštita od štetnog djelovanja voda u nizinskim djelovima Županije koji se pretežito koriste za poljoprivredu.0 Izvor: Hrvatska vodoprivreda. Ispostava Varaždin Navodnjavanje i odvodnja Iako su planirane. prvenstveno zbog nerješene zaštite od erozije. Duž toka rijeke Drave postoje izvedeni obrambeni nasipi hidroelektrana i vodoprivredni nasipi. a u skladu sa specifičnim potrebama pojedinih zemljišta. kad su se izlile rijeke Bednja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN cijele godine. Plitvica i Lonja i izazvale znatne štete u pojedinim dijelovima Županije. a na području uzvodno od Svibovca obrambeni nasip je u izgradnji. koje su nužne u postupku osiguranja potrebnog prostora za izvedbu građevina odvodnje (kanali i dr. sada su u zastoju. godine tijekom nekoliko pojačanih kišnih perioda.0 96. 450 500 500 86 76 75 480 414 408 300 1. Glavni recipijenti ovog područja (Plitvica i Bednja) sistematski se uređuju.8 3. a nizvodno smanjuje. HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (na području Varaždinske županije smješteno je samo dubravsko jezero. snaga (MW) Prosječna proizvodnja (GWh/god) Površina (104m2) Akumulacija Volumen Korisni vol. Regulacijom rijeke Drave i izgradnjom akumulacijskih jezera razina podzemne vode se uzvodno povisuje. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sistema. Potrebne količine osigurat će se iz otvorenih vodotoka ili iz akumulacija građenih za više namjena. ali u zadnjih nekoliko godina nije bilo značajnijih aktivnosti u tom dijelu. osigurano je vodoprivrednim dozvolama cca 30m3/sec vode za potrebe navodnjavanja.

Litotamnijski vapnenci brda Kožljak i Mehuni kod Podruta intenzivno su istraživani 80-tih godina kao sirovinska osnova za tada planiranu tvornicu cementa u Podrutama. mlačna. dok se kao industrijska sirovina upotrebljava u staklarskoj industriji.Ivanovo Polje . vapnenaca i dolomita. regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja na ovom su području dominantne nemetalne mineralne sirovine.6oC. Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralnotermalnih vrela duž rasjednih linija. Trijaski vapnenci eksploatiraju se u Belskom Dolu. a vapnenac u Presečnom i Podrutskom Gupcu za proizvodnju vapna. no to su pojave čije količine ne zadovoljavaju ekonomičnost eksploatacije. a vapnenci i dolomitizirani vapnenci u kamenolomu Špica (Ljubešćica). Također su detaljno istraženi i lapori Kamene gorice i Jelenščaka kod Podruta za potrebe cementare. koji se koriste u građevinarstvu. U prošlosti su se ispirali zlatonosni pijesci rijeke Drave. U prošlosti se eksploatirao ugljen. koji se oplemenjuju i koriste u cestogradnji u proizvodnji habajućeg sloja asfalta za ceste prvog reda i za tamponski materijal. Od metalnih mineralnih sirovina registrirane su pojave ruda cinka. U Belskom Dolu eksploatira se vapnenac i dolomitizirani vapnenac trijaske starosti pogodan za utvrđivanje obala.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Posebni vodni resursi U specifične vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla. te opekarske gline. slana) i temperaturu vode (hladna. a temperatura vode iznosi 57. U kamenolomu “Špica” eksploatiraju se trijaski vapnenci i dolomitizirani vapnenci. tijekom slijedećih godina i ta će eksploatacija prestati. S obzirom na petrografska i mehanička obilježja prisutni su razni varijeteti dolomita. mangana i željeza. Ležišta dolomita vezana su uz trijaske naslage Ivančice i manjim dijelom Ravne gore. Ravne gore i Kalnika za sada se slabo koriste kao industrijska sirovina. Vrelo Varaždinske Toplice koristi se u zdravstvene svrhe. koji ima industrijsku primjenu te se prerađuje za stočnu kredu i za kalcitizaciju tla. šljunka i pijeska. U proizvodnji kamene vune primjenjuje se kao topitelj. Samo manji dio je istražen i predstavlja istražene. Za sada se koristi u poljoprivredi kao magnifert. Trijaski dolomiti Ivančice.66 . a zapisi o postojanju i korištenju datiraju još iz rimskog doba (Aqua Iasae). Drugi specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova podzemlja. Prevladavajući element ovog vrela je sumpor.8% MgO iz kamenoloma Očure postoji mogućnost šire upotrebe. Vapnenac ležišta “Špica” ima industrijsku primjenu kao stočna kreda i za kalcitizaciju teških tala. U kamenolomu Marčan (Vinica) eksploatira se tortonski vapnenac. odnosno eksploatacijske rezerve. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Na njihovo postojanje ukazala su duboka istražna bušenja za naftu i plin (primjer bušotine Lunjkovec kraj Ludbrega). olova. no s obzirom na visoki udio od 29. topla). U prostoru Varaždinske županije najznačajnija je eksploatacija i prerada tehničkog građevinskog kamena. Ležišta tehničkog građevinskog kamena građena su uglavnom od karbonatnih stijena. U visokogradnji se koriste za izradu betona i mortova. Kao sirovina za tvornicu cementa istražen je i masiv andezitskog tufa u blizini Podruta.Drenovec. Najznačajnija je eksploatacija dolomita u kamenolomu Očura (Lepoglava) građenom od trijaskih dolomita. Za lokalne potrebe postoji više manjih kamenoloma. no uslijed iscrpljenja rezervi i neekonomičnosti eksploatacije zatvoreni su ugljenokopi lignita Ivanečko-ladanjskog bazena. cestogradnji i visokogradnji. g) Eksploatacija mineralnih sirovina Prema saznanjima osnovnih. a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna. U prošlosti je vapnenac eksploatiran na području Ravne gore kao građevinski materijal.Varaždinske Toplice i Podrute . mrkog ugljena na potezu Lepoglava . Najpoznatija su Varaždinske Toplice i Topličica. Zbog izvorišta i utvrđenih vodozaštitnih zona. Ležišta vapnenca vezana su uz naslage trijasa i tortona.Beletinec . a prema kemijskim analizama prisutan je i gotovo čisti dolomit.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Magmatskih i metamorfnih stijena nema mnogo. Od eruptivnih su stijena najzastupljeniji dijabazi. Pojave eruptivnih stijena vezane su uz bazični inicijalni magmatizam koji se odvijao početkom krede. Intruzije gabra i tijela dijabaza registrirane su na više mjesta uz sjeverni rub Ivančice i Kalnika. Gabro u blizini Ljubešćice ne eksploatira se zbog tektonski razlomljenog ležišta i malih rezervi. Eksploatacija andezita u kamenolomima Kameni vrh i Vudelja prestala je 80-tih godina uslijed iscrpljenih rezervi. U Možđencu (Novi Marof) nalazi se tijelo dacita izrazito bijele boje koje nije detaljnije istraženo. Najznačajnija je eksploatacija u kamenolomu Hruškovec (Ljubešćica) gdje se kopa dijabaz kao sirovina za proizvodnju kamene vune. Dijabaz se u cestogradnji koristi za habajuće slojeve cesta prvog reda i kao tamponski materijal. U Podevčevu se eksploatira tehnički građevni kamen - dolomit, koji se koristi kao sirovina za zidanje i žbukanje, a zadovoljava potrebe korisnika na području Županije. U Jerovcu kod Ivanca eksploatiraju se kvarcni pijesci plio-kvartarne starosti. Zbog visokog sadržaja SiO2 (preko 90%) i niskog sadržaja svih ostalih mineralnih sastojaka, te povoljnog granulometrijskog sastava, kvarcni pijesci predstavljaju rijetku mineralnu sirovinu. Kemijski sastav odgovara za proizvodnju ambalažnog stakla. Kvarcni pijesci nižeg sadržaja SiO2 upotrebljavaju se u građevinarstvu kao agregat za žbuku. Ležište u Jerovcu je maleno i ograničenih rezervi. Na području Varaždinske županije za sada se eksploatiraju vrlo male količine arhitektonskog građevnog kamena i to samo s lokaliteta “Pećina” kraj Vinice. Sirovina (organogeni vapneni pješčenjak) poznata je pod nazivom “vinicit” i ugrađuje se u sakralne i profane građevine. Pokazuje izrazitu otpornost prema atmosferilijama i klimatskim utjecajima, lako se obrađuje, te se eksploatacijom dobivaju veliki blokovi od kojih se mogu rezati ploče. Opekarska glina eksploatira se za potrebe ciglana u Cerju Tužnom, Čretu, Ludbreškim Vinogradima, i Turčinu. Gornjopleistocenski les, zaglinjeni les i lesna ilovača mineralna su sirovina za opekarske proizvode. Problem ciglana je kvalitetna mineralna sirovina, a isto tako i količine. Danas jedino ciglana u Cerju Tužnom ima dostatne sirovine za dulju eksploataciju. Osim za opekarske proizvode glina je pogodna i za proizvodnju crijepa. Kvalitetan se crijep proizvodi u ciglani Čret (Lepoglava). Jedino je ciglana u Podrutama koristila trošne lapore donjeg ponta. Ležište je bilo premaleno da bi ciglana bila eksploatabilna, zbog čega je i zatvorena. Ciglana Ludbreški Vinogradi eksploatira opekarsku glinu za vlastite potrebe već 40ak godina i posjeduje dokumentaciju o kakvoći i rezervama opekarske gline. Spomenuta dokumentacija nije revidirana od nadležnih državnih organa, te je zbog toga istraživanje u tijeku. Za potrebe ciglane u Turčinu, na eksploatacijskom polju "Cukavec" iscrpljene su rezerve gline pogodne za opekarske proizvode (iz gornjih slojeva ležišta). Glina u donjim slojevima ležišta je, zbog svojih mineraloških karakteristika i visoke plastičnosti, pogodna kao brtveni sloj za odlagališta. Kod Bednje se javljaju montmorilonitne gline, koje su zbog izražene apsorpcije i kationske izmjene klasificirane kao bentonitne gline. Eksploatirale su se u rudniku Šaša. Ležišta šljunka i pijeska vezana su uz aluvij Drave. U dolini rijeke Drave nataložene su velike količine šljunka i pijeska. Debljina šljunkovito-pjeskovitog horizonta povećava se od zapada prema istoku. Kod Otok Virja iznosi 8 m, kod Varaždina 60 m, da bi kod Hrastovljana iznosila preko 100 m. Debljina se smanjuje prema obodu Varaždinsko-topličkog gorja, kao i prema krajnjoj granici Varaždinske županije. Šljunkoviti nanosi nataloženi su u obliku izduženog područja i predstavljaju najveće rezerve nemetalne mineralne sirovine. Šljunci sadrže valutice različitog petrografskog sastava u kojem prevladava kvarc. Postoji veći broj napuštenih šljunčara (Strmec, Sračinec) kao i šljunčara koje je koristilo lokalno stanovništvo. Šljunak se eksploatira u šljunčarama Motičnjak (Varaždin), Hrastovljan i Lešće (Ludbreg). Separacijom se dobivaju različiti granulati šljunka i pijeska, koji se koriste u građevinarstvu. Šljunčara u Motičnjaku danas obuhvaća prostor od 52 ha i koristi se dubinski iskop do 40 m. Kako ova šljunčara ima
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 67

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

ograničene prostorne mogućnosti daljnjeg širenja (djelomično se već sanira uređenjem rekreacijskih prostora), na njoj će se eksploatacija postupno napuštati i zamijeniti korištenjem u športsko-rekreativne svrhe. Na području Varaždinske županije postoje termalni izvori u Varaždinskim Toplicama i Topličici (Madžarevo). Termalna voda eksploatira se u turističko-rekreativne i terapeutske svrhe. U Varaždinskim Toplicama kontinuirano i organizirano se koristi voda u terapeutske svrhe od kraja 18 st., a koristili su je već i Rimljani. Po hidrokemijskim obilježjima voda je CaMg-HCO3SO4 tipa. S ukupnom mineralizacijom može se uvrstiti u termomineralne vode. Visoke temperature utvrđene u dubokim istražnim bušotinama, mjestimično anomalnih vrijednosti, navode na zaključak da je područje potencijalni izvor geotermalne energije.

Slika 16

Područje Varaždinske županije za sada nije detaljnije istraženo na naftu. Bušotinom Varaždin-1 lociranom kod sela Imbriovec utvrđeno je da je područje perspektivno za naftu. Bušotina je obustavljena na 2700 m. Bušotine kod Ludbrega bile su negativne za razliku od Selnice, gdje je utvrđeno postojanje nafte i plina. Tokom slijedeće godine započet će nova istraživanja za naftu i plin snimanjem 2D profila, koja će odgovoriti o perspektivnosti područja. Bilo bi poželjno da se dosadašnja istraživanja sistematiziraju i nastavi sa sistematskim radom na daljnjem istraživanju, što bi dalo realnu sliku mogućnosti razvoja pojedinih grana koje se temelje na tim sirovinama. Za prostor Županije postoje slijedeći studijski materijali koji obrađuju ovu problematiku: - Mineralne sirovine područja (bivše) Zajednice općina Varaždin - Studija izrađena 1985. godine u poduzeću INA Projekt Zagreb - OOUR Kompleksna geološka istraživanja, - Studija o istraživanju, eksploataciji, gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg - izrađena 1991. godine u poduzeću INA - Geološki konzalting d.o.o. Zagreb. Na području Varaždinske županije eksploatiraju se mineralne sirovine s isključivom primjenom u graditeljstvu. Korištenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama tržišta,
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 68

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

a proizvodnja ovisi o prirodnom potencijalu. Rudarska se aktivnost odvijala u uskim lokalnim okvirima, bez postojane gospodarske politike. Značajnija napuštena eksploatacijska polja su: Šaša (bentonitna glina), Kameni Vrh (andezit), Lepoglavska Ves (dolomit), Velika Sutinska (dolomitizirani vapnenac), Presečno (litotamnijski vapnenac), Tiglin Horvatsko, Brodarovec, Ivanovo Polje i Ladanje (ugljen). h) Krajolik U prostorno-planskom kontekstu pojam krajolik ili krajobraz označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. Fizionomija područja Županije rezultat je kombinacije biofizičkih i antropogenih značajki koje čine značajnu, jedinstvenu i osebujnu cjelinu ovog dijela Hrvatske. Krajolik se može podijeliti, odnosno razvrstati s obzirom na postanak, značajke, način korištenja i stupanj antropogenih promjena u tri kategorije: prirodni, kultivirani i izgrađeni krajolik. Prirodni krajolik je pretežito biofizička struktura unutar koje se razvijaju relativno stabilni ekosustavi, a među elementima vlada određeni strukturni red i zakonitosti razvitka. Na području Županije se, s obzirom na lokalne posebnosti, mogu prepoznati prirodni predjeli sa skupnim obilježjima od kojih izdvajamo najznačajnije i najprostranije: veće šumske cjeline Ivančice, Kalnika, Pake, Ravne gore i kod Varaždinskih Toplica, manje šumske cjeline kao Zelendvor, Križančija, Zbel i dr., područje uz rijeku Dravu, vodni ekosustavi Plitvice, Bednje, Lonje, Zbela i ostalih manjih vodotoka i sl. Kultivirani krajolik ili pretežito ruralna struktura sadrži gotovo sve značajke prirodnog krajolika, a raščlanjuje se u manje cjeline s obzirom na vrstu i opseg antropogenih promjena. Kultivirani krajolik određen je poljodjelstvom kao osnovnim načinom korištenja zemljišta, a može se opisati s obzirom na smještaj (nizinski dio - ratarstvo, brežni dio - voćarstvo, vinogradarstvo) i veću ili manju zastupljenost prirodnih elemenata. Prevladavaju manja gustoća naseljenosti i opsegom manja naselja koja se stapaju s prirodnim okružjem. Posebnu značajku kultiviranom krajoliku daje njegova unutarnja strukturiranost i kulturni identitet (tipologija gradnje, oblikovanje naselja, raštrkanost zaselaka, ambijentalna uklopljenost, prepoznatljiva obilježja, tradicija i sl.), ali i naglašeni problemi kao što je neprimjerena vikend izgradnja u vinogradarsko-voćarskim predjelima. Na području Županije prevladava kultivirani (ruralni, poljodjelski) krajolik iz kojeg su izuzeti prirodni predjeli i izgrađene strukture. Izgrađeni krajolik je pretežito urbana struktura u kojoj je čovjek svojim zahvatima (tehničko-tehnološkim) u potpunosti promijenio prirodni ili kultivirani krajolik i stvorio posve novi svijet, gotovo neovisan od izvornog ekosustava. Najznačajnijim izgrađenim strukturama u Županiji mogu se smatrati Varaždin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava i Varaždinske Toplice, a na nižim razinama i ostala naselja ili dijelovi naselja s obilježjima izgrađenog krajolika. Kulturno-povijesni krajolici su kultivirani i/ili izgrađeni krajolici koji su stvarani u dugom vremenskom slijedu s nastojanjem da se životni prostor oplemeni i prilagodi čovjekovim potrebama. Najznačajniji takovi krajolici u Županiji su zakonski zaštićene povijesne graditeljske cjeline i to: zaštićene urbane cjeline Varaždina i Varaždinskih Toplica, te zaštićene urbanoruralne cjeline Ludbrega i Vinice.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 69

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav Područje Varaždinske županije svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U valorizaciji pogodnosti prostora Županije jedna od najznačajnijih prednosti pridaje se prometnoj ulozi područja, pa u tom značaju prelazi okvire same Županije. a1) Ceste Prostorom Varaždinske županije prolaze strateški cestovni pravci Hrvatske i to europski koridori E 65 i E 71 Mađarska-Varaždin-Zagreb-Rijeka i državni koridori koji su sastavni dijelovi "Podravske magistrale". Oni se križaju u Varaždinu i čine okosnicu cestovne mreže Županije. Položaj u prostoru Županije, strateški najznačajnijeg cestovnog pravca, autoceste Rijeka-Zagreb-Varaždin-Čakovec-Goričan, utvrđen je odgovarajućom projektnom dokumentacijom i Studijom utjecaja na okolinu, cesta je u izgradnji, a dionica od Drave do raskrižja "Varaždin" je realizirana. Drugi po važnosti cestovni pravac je pravac "Podravske magistrale", odnosno cestovne veze od granice s Republikom Slovenijom preko Varaždina prema istoku u pravcu Osijeka. Ovaj je pravac svojevremeno istraživan odgovarajućom prostorno-prometnom studijom, za koju su neki parametri i ulazna polazišta danas izmijenjeni činjenicom da je Republika Hrvatska samostalna država. Radi toga je iskazan interes da se određeni elementi u prostornoj dispoziciji planirane trase preispitaju i usklade s novim ili drugačijim saznanjima. Jedno od takvih saznanja je i kategorizacija graničnih prijelaza, jer u graničnom prostoru Otok Virje - Ormož kroz koji je spomenutom Studijom planirana trasa "Podravske magistrale" smješten je samo međunarodni prijelaz II kategorije, dok je međunarodni prijelaz prve kategorije ustanovljen u Dubravi Križovljanskoj pa je potrebno na temelju prethodnog međudržavnog dogovora utvrditi buduće mjesto prijelaza ove prometnice iz jedne države u drugu, što determinira vođenje trase u širem okolnom prostoru. Također je potrebno naglašenije štititi poljoprivredno zemljište. Na ovaj cestovni pravac nastavlja se izuzetno bitan i značajan koridor državne ceste prema Ivancu, Lepoglavi i Krapinsko-zagorskoj županiji sa spojem na autocestu Zagreb Maribor. U strategiji i politici razvoja cestovne mreže Hrvatske ovaj pravac treba također valorizirati s motrišta svekolikih interesa Republike Hrvatske za uravnoteženim razvojem svojih područja, jer se na ovom pravcu ogledaju i interesi susjedne nam Krapinsko-zagorske županije. Cestovna mreža u Županiji je prilično gusta i iznad je prosjeka Republike Hrvatske. To je rezultat visoke gustoće naseljenosti i velikog broja naselja, ali i geoprometnog značenja ovog prostora. Sada su javne ceste razvrstane na državne, županijske i lokalne:
Tablica 68

Razvrstavanje javnih cesta na području Varaždinske županije Asfaltirano (km) Neasfaltirano (km) Ukupno (km) Državne ceste i AC 217,69 6,72 224,41 Županijske ceste 364,70 36,54 401,24 Lokalne ceste 286,16 167,17 453,33 Ukupno 868,55 210,43 1.078,98

Izvor: "Hrvatska uprava za ceste" i "Županijska uprava za ceste" - 1998. g.

Stanje kvalitete cesta dijelom je jedva zadovoljavajuće, a godinama je prisutan nesrazmjer između potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako i za pojačano održavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika, a posebno na cestama nižeg prioriteta (neke županijske i lokalne).
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 70

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Općenito se može konstatirati da je cestovni prometni sustav nizinskog dijela Županije cjelovitiji i u boljem stanju od onog u brežnim područjima. Posebno nezadovoljavajuća situacija je uzduž pograničnog područja s Republikom Slovenijom. Tim prostorom ne prolazi niti jedna prometnica državnog značenja, a pristup do nekih naselja moguć je jedino cestama iz smjera Republike Slovenije. Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture Županije, a posebno pograničnog područja spada u glavne prioritete na razini Županije.

Slika 17

Po broju osobnih vozila na 1.000 stanovnika, Varaždinska županija je nešto iznad prosjeka Republike Hrvatske, a on iznosi 180 osobnih vozila na 1.000 stanovnika (republički prosjek je 175 vozila na 1.000 stanovnika, prema Statističkom ljetopisu 1997. g.).
Tablica 69

Ceste i registrirana cestovna motorna vozila u Varaždinskoj županiji Ceste
Ukupno (km) Suvremeni kolnik (km)** Gustoća cest. mreže (m/km2)

Cestovna motorna vozila *
Ukupno Osobni automobili Osobni auto. na 1000 st.***

1990. god. 1991. god. 1992. god. 31.12.1996.g.

1.202 941 945 945

775 694 696 738

981 768 771 763

56.344 57.725 53.297 46.360

26.682 27.450 22.850 33.599

143 147 122 180

Izvor: Statistički ljetopis 1997. g. * Podaci o registriranim cestovnim vozilima preuzeti su od Ministarstva unutarnjih poslova. ** Ceste izgrađene od asfalta, betona i kocke. *** Broj stanovnika prema procjeni za 1994. godinu.

Cestovni granični prijelazi prema Republici Sloveniji na području Varaždinske županije su: Dubrava Križovljanska (međunarodni I kategorije), Otok Virje i Sveti Florijan u Zlogonju (međunarodni II kategorije), Cvetlin i Gornja Voća (pogranični). Granični prijelazi utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/96.).
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 71

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

a2) Željeznice Željeznički promet u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju tog područja bila vrlo značajna. Osnovu tog prometa čini željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec Kotoriba - granica Mađarske. Tom prugom, kao i u nastavku prugom Zaprešić - Zagreb, ovo područje je povezano s glavnim gradom Hrvatske. Na tu prugu se nadovezuju i čine s njom jedinstvenu prometnu cjelinu željezničke pruge Zabok - Gornja Stubica, Zabok - Krapina Đurmanec - granica Slovenije, Varaždin - Golubovec, Koprivnica - Varaždin, Čakovec Mursko Središće - granica Slovenije i pruga Čakovec - Macinec - granica Slovenije. Varaždin je od 1886. godine povezan željezničkom prugom sa Zagrebom. Kako se radilo o izrazito poljoprivrednom i rudarskom području u prošlosti su se prugama sjeverozapadne Hrvatske u najvećoj mjeri prevozili masovni tereti. Uz ugljen to su bili građevni materijali, drvo, poljoprivredni proizvodi i nafta. Prestankom eksploatacije ugljena dolazi do razvoja prerađivačke industrije i manjih potreba za masovnim prijevozima. Navedene željezničke pruge prolaze kroz najgušće naseljeno područje Hrvatske, te istima gravitira preko 450.000 stanovnika ovog područja. Tradicionalna privrženost stanovništva ovog područja željezničkom prometu u prošlosti je bila vrlo velika, a ona je i danas ostala izražena, tako da je prijevoz putnika na ovom području dominantan. Relativno gusta željeznička mreža kao i ostali kapaciteti željeznice zaostali su u modernizaciji, što rezultira gubljenjem konkurentnosti, odnosno preraspodjelom prometa na druge vidove, suprotno zakonitostima tržišta. Željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec bila je svrstana u glavne pruge II reda, tzv. "Zagorska magistrala". Ta pruga ima veliko značenje za ovaj dio Hrvatskog zagorja u pogledu prijevoza putnika. Željeznička pruga Koprivnica - Varaždin predstavlja zadnju dionicu tzv. "Podravske magistrale" i ulazi u red vrlo značajnih prometnica za ovo područje. Ona povezuje gospodarske i kulturne centre Podravine, od Osijeka do Varaždina. Ima važnu ulogu kao sjeverna paralela pruzi Zagreb - Vinkovci. Ta je pruga također bila svrstana u glavne pruge II reda. Željeznička pruga Varaždin - Golubovec bila je svrstana u sporedne pruge III reda. Čitavom svojom dužinom, izuzev krajnjeg dijela, nalazi se na području Varaždinske županije. Izgrađena je za potrebe zagorskih rudnika ugljena, te je zatvaranjem ugljenokopa promet na ovoj pruzi znatno opao. Ove su pruge prema posljednjoj kategorizaciji postale lokalne i s motrišta i interesa Varaždinske županije do sada nisu dovoljno valorizirane, tako da su dominantni željeznički koridori, onako kako su do sada planirani, a većim dijelom i realizirani, položeni izvan ovog prostora. Željezničko raskrižje Varaždin vrlo je važno prometno križanje u ovom dijelu Republike Hrvatske. U okviru ovog raskrižja nalazi se veliki broj građevina i postrojenja, a industrijskim kolosijecima povezan je veći dio industrije na području grada Varaždina. Željeznička pruga Varaždin - Koprivnica je u tehničko-eksploatacijskom smislu u najboljem stanju, jer je izvršen remont pruge, osovinski pritisak iznosi 225 kN po osovini, a prometna brzina 100 km/h. Najlošije stanje je na pruzi Varaždin - Golubovec. Što se tiče brzine putovanja nepovoljna je situacija i na pruzi koja povezuje Varaždin sa Zagrebom, jer je na toj pruzi brzina od Varaždina do Varaždinskih Toplica 80 km/h, od Varaždinskih Toplica do Budinščine svega 45 km/h, te dalje opet 80 km/h. Ovakve, za suvremenu željeznicu (posebice za prijevoz putnika) premale brzine, te velika dužina i slaba kvaliteta ove pruge u velikoj mjeri negativno utječu na kvalitetno i brzo povezivanje željeznicom dva velika grada - centra regija. Tehničko-eksploatacijske karakteristike te pruge (veliki usponi, mali polumjeri zavoja), nestabilnosti donjeg stroja pruge i nedovoljnog osovinskog pritiska od svega 180 kN/os ne omogućuju podizanje razine prometne usluge na ovoj pruzi.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 72

42220 Ljubešćica. 42255 Donja Višnjica. .723. 42245 Donja Voća. tako da je trenutno ograničenje spušteno čak na 20 .asfaltirana poletno-sletna staza pravca 16 . sa svoje 32 pošte: 42253 Bednja. 42254 Trakošćan. 42242 Radovan.53 m i širine 30. 42208 Cestica.0 m. 42207 Vinica i 42224 Visoko. 42104 Varaždin 4. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. koja je u tehničkom pogledu u izrazito lošem stanju.radi gospodarskog razvoja i povoljnih klimatskih uvjeta. Planskim postavkama bila je predviđena izgradnja zrakoplovnog pristaništa Varaždin kao gospodarske građevine (tercijarno zrakoplovno pristanište) . Prostorne mogućnosti razvoja Aerodroma Varaždin ograničene su: s istoka blizinom uzletno-sletne staze prema naselju Trnovec. tako i u komercijalnom. 42206 Petrijanec. . 42205 Vidovec. Bez dodatne gospodarske i funkcionalne analize izgrađeni su određeni aerodromski sadržaji i to: . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 1987.hangar.34. 42243 Maruševec. 42230 Ludbreg. Svaka općina u Županiji na svom području ima barem jedan poštanski ured. Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga uopće nema. a osovinski pritisak iznosi svega 160 kN/os.prilazna cesta i odgovarajuća infrastruktura. 42233 Sveti Đurđ. To je tradicionalna putnička veza ivanečkog područja s Varaždinom. 42201 Beretinec. 42225 Breznički Hum. Ta je dokumentacija ukazala na prostorna ograničenja postojeće lokacije u odnosu na pojedine moguće kategorije pristaništa. Ova je pruga u tako lošem stanju da se na njoj iz godine u godinu uvode sve veća ograničenja u brzini putovanja.Središte pošta Varaždin.kontrolni toranj i upravna zgrada. 42203 Jalžabet. 42250 Lepoglava. 42232 Martijanec.73 . 42204 Turčin. posebno je nepovoljno stanje na pruzi Varaždin Golubovec. 42226 Bisag. 42240 Ivanec. ali se tom prugom prevozi u većoj mjeri i građevinski materijal (posebno kamen).Koprivnica. a3) Zračni promet Na području Varaždinske županije postoji Aerodrom Varaždin koji danas služi isključivo za športske potrebe. sa sjevera magistralnom cestom br.spojnica sa stajankom i parkiralištem za avione. kako u tehničko-eksploatacijskom pogledu. 42103 Varaždin 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Što se tiče osovinskog pritiska. 42209 Sračinec.30 km/h. 42202 Trnovec. 42231 Mali Bukovec. .Osijek i s juga željezničkom prugom Varaždin . dužine 1. 42244 Klenovnik. godine izrađeno je i "Urbanističko i prometno-tehnološko rješenje aerodroma Varaždin" u tadašnjoj prometnoj organizaciji "Aerodrom Zagreb". 42000 Varaždin 1. te je tako mali osovinski pritisak izrazito nepovoljan. a4) Pošta i telekomunikacije Pošta U okviru hrvatske poštanske mreže za odvijanje poštanskog prometa na području Varaždinske županije nadležno je poduzeće "Hrvatske pošte" . . 42220 Novi Marof. 42214 Sveti Ilija. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (Koprivnica Varaždin). 3 Varaždin . 42223 Varaždinske Toplice. sa zapada lokalnom cestovnom prometnicom iza koje je područje za razvoj grada Varaždina i prostorni rezervat za slobodnu carinsku i gospodarstvenu zonu.

Plan razvitka HP za 1999. Filipići. Jalžabet. Varaždinske Toplice. Hrženica.).866. a gustoća je 60. Sigetec Ludbreški. kao mjesta izvršavanja poštanskih usluga. Kaštelanec.730 5.887 1. povezuju putem Poštanskog centra za preradu poštanskih pošiljaka u jedinstvenu prometno tehnološku cjelinu. Klenovnik. Ključ. Martinkovec. Iskorišteno je 55. Lužan Biškupečki. Sveti Petar. Ukupan broj instaliranih tf. Sveti Đurđ.) je 44. U okviru Središta pošta Varaždin postoji i Poštanski ured .07. Beretinec.74 . Vidovec. godinu. Gornja Voća.g. Petrijanec. Bolfan.42103 Varaždin 3 (pošta carinjenja) putem kojeg se obavlja carinski nadzor nad poštanskim pošiljkama u međunarodnom prometu. Bednja. a do kraja 1998.854 2. g. Podrute. Mali Bukovec. Turčin. Poštanski centar za preradu poštanskih pošiljaka nalazi se u sklopu Središta pošta Varaždin sa zadatkom prikupljanja i raspodjele poštanskih pošiljaka.1998. Središte pošta Varaždin . Do kraja 1998. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .SSS i ARF-102) i TC/PC centralom u Lepoglavi (AXE-10. Maruševec. koja je slijedeća: Tablica 70 Broj poštanskih ureda Broj km2 na jedan poštanski ured Broj stanovnika na jedan poštanski ured Broj stanovnika na jedan šalter Poštanski ormarići Broj stanovnika na jedan poštanski ormarić Središte pošta Varaždin 32 38 5. Slanje. Globočec Ludbreški.2%. šezdesetosam RSS-ova i jedna centrala ETC-960. Razvijenost poštanske mreže u Varaždinskoj županiji prikazuju i podaci o njezinoj pristupačnosti korisnicima. Trnovec. te četiri nova RSS-a.1998. centralama (31. Ustrojen je kao jedna mrežna skupina s TC/PC centralom u Varaždinu (AXE-10. UPS (udaljeni pretplatnički stupanj) u radu (postojeći) su: Brezova Gora.SSS). Koškovec. Remetinec. Stanje s 31. Sesvete Ludbreške. Gustoća telefona (31. Donje Ladanje. Vrbno.500 priključaka ili 72. Radovan. Vinogradi Ludbreški.5 telefona/km2. Veliki Bukovec. Donji Kućan.07.7 godina (31. Ludbreg.ukupno 1. Ljubešćica. Vinica. Visoko.108 HP . godine) iznosio je 74.2%. Prosječna starost telefonskih centrala je 2. Lepoglava.TK centar Varaždin. Novi Marof. Breznički Hum. Nedeljanec. za odvijanje telekomunikacijskog prometa na području Varaždinske županije nadležan je HT . Žarovnica.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Sve se pošte.7. Selnik. Petkovec Toplički. Jalševec Svibovečki.1998.07. Šemovec. dvije centrale ARF-102.1998. Bisag. Cestica. Telekomunikacije Komutacijski kapaciteti U okviru hrvatske telekomunikacijske mreže. godine trebala je biti izgrađena još jedna TC/PC centrala u Varaždinu. g. Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika iznosi 40. Cvetlin. godine bilo je predviđeno korištenje 56. što je od izuzetne važnosti za gospodarstvo Županije. kao i transporta poštanskih pošiljaka u pravcu Glavnog poštanskog centra u Zagrebu.157 49 3.100 882 Izvor: HP. Martijanec. Tuhovec. jedanaest RSM-ova.07. Breznica.500 priključaka ili 74. Donja Višnjica. Sračinec. Hrastovsko. na čitavom području TK centra Varaždin: dvije tranzitne centrale. Svibovec. Donja Voća. Veliki Lovrečan.5 priključaka na km2.178 169 1. Jalžabet. priključaka na lokalnim tf. Vrtlinovec.

b) Digitalni sustavi po nesimetričnim kabelima . Tuhovec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prijenosni kapaciteti U prijenosnoj mreži između ATC-a na području TKC-a Varaždin (a u nekim slučajevima i izvan područja). iznosio je 287. Ukupno u mrežnoj skupini Varaždin. a podzemna TK mreža Varaždin . na kojoj je duljini izgrađeno 357 kabelskih zdenaca i položeno 191. dok je duljina nadzemnih kabela 2. Od spomenute duljine 4. dok manji dio pripada relaciji Varaždin .3 km NF kabela s iskorištenih 48 NF parica. .22.819.1997.46%.256 DPG-a. a njihovo brojčano stanje i kapaciteti s obzirom na prijenosne medije na dan 30. Martinkovec. čemu treba dodati i 34 parice ispune. magistralne kapacitete na relaciji Varaždin . g.30%. Osim pretplatničkih TK mreža koje su završene. kao prijenosni medij koriste se: a) simetrični kabeli b) koaksijalni kabeli c) kabeli sa staklenim (optičkim) nitima. još su bile u izgradnji TK mreže Petkovec.359 km/parica. U odnosu na broj izlaznih parica.Ludbreg i antenski stup "Tonimir" kod Varaždinskih Toplica). Od toga 282. Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 40/50 mm u pretplatničkoj TK mreži TK centra Varaždin iznosi 98. Osim navedenoga u uporabi je: . dok 5. tj.12.501 km. Katalena" na relaciji Varaždin . Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 110 mm u pretplatničkoj TK mreži na području TK centra Varaždin iznosi 29.Zagreb.PS "CENTAR" i TK mreža Varaždinske Toplice rekonstruirale su se. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . ukupne duljine parica 84. ukupna duljina prijenosnih medija za veze unutar mrežne skupine iznosi oko 425 km. godine bili u radu/postojali su: a) Digitalni sustavi po simetričnim kabelima . godine u TK centru Varaždin izgrađene su 64 pretplatničke mreže.Čakovec. ukupne duljine parica 29 km. Vrtlinovec i Selnik.625 kabelskih zdenaca i 213.6 km. na podzemne kabele otpadaju 2.09. u koje je ugrađeno 4. a u odnosu na broj parica na kabelskim izvodima iskorištenost mreža iznosi 53.6 km.08 km cijevi kabelske kanalizacije. od čega veći dio otpada na tzv. godine.24 km kabelske kanalizacije.283 km/parica otpada na nadzemne TK mreže.instalirani kapacitet 480 kanala.4 km kabela s optičkim nitima sa 130 iskorištenih optičkih niti.853 km kabela.352 km.12.kapacitet 749 DPG-a. od čega je u prometu 380 DPG-a i 308 kanala. Svi prijenosni sustavi koji se koriste na području TK centra Varaždin digitalni su.12. U pretplatničkoj mreži broj izlaznih parica iznosi 153. c) RR (radio-relejni) digitalni sustavi .254 km.30 DPG-a (digitalnih primarnih grupa) i 5 kanala. s 1.5 km koaksijalnog kabela sa 6 koaksijalnih parica. a broj parica na kabelskim izvodima iznosi 98.75 .076 km/parica pripada podzemnim mrežama. od kojih najveći broj otpada na prihvat digitalnih pretplatničkih centrala.990.33 km.1997. .853 km kabela na dan 31.42. pretplatnička mreža iskorištena je 34. ukupne duljine 71. od čega je u radu 35 kanala (Od infrastrukture na RR-vezama postoji pasivni reflektor "Sv. ukupne duljine 1.360.1997. Pretplatnička mreža Do 31. Kapacitet pretplatničke mreže na dan 31.43 km. na području TKC-a Varaždin. d) Digitalni sustavi po optičkim kabelima .1998.

76 . odnosno vodoopskrbni plan.076. Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave.29 km. sustava "Ivanec". . Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj mreži ruralnog područja iznosi 2.84 km međumjesnog svjetlovodnog kabela ukupne duljine niti 6. koji će sveobuhvatno prikazati stanje vodoopskrbe i koncipirati budući razvoj.3 km s ukupno 96 niti.666. Regionalni vodovod Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .9 km s ukupno 1. "Ravna gora" i "Sutinska". te većih i manjih lokalnih vodovoda u zapadnom i južnom dijelu Županije. Opskrba vodom na prostoru Županije obavlja se putem regionalnog sustava vodovoda "Varaždin" (na najvećem dijelu prostora). Do 31.48 km. To područje opskrbljuje se vodom iz dva vodoopskrbna sustava. nalazilo se u uporabi: . Obuhvat Regionalnog vodovoda "Varaždin" postavljen je Planom i programom razvitka regionalnog sustava.273.62 km.538 niti. međutim u Varaždinskoj županiji ne obuhvaća Općinu Bednja i dijelom Grad Ivanec.1997. g.12. Slika 18 b) Vodoopskrba i odvodnja b1) Vodoopskrba Varaždinska županija ima značajne vodne resurse i prilično razgranatu vodoopskrbnu mrežu. a u vrijeme izrade ovog Plana izrađena je Studija vodoopskrbe Varaždinske županije. a obuhvaća područje Varaždinske županije i dijelom Općinu Sveti Ivan Zelina.86. dok je maksimalna duljina pretplatničkih parica na takvom području 9.525 km magistralnog svjetlovodnog kabela duljine 2.za višestruko korištenje parica u pretplatničkoj TK mreži na području TKC-a Varaždin u uporabi su uređaji 1+1 FM (201) i četverokanalni PCM uređaji (698). .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj TK mreži u urbanom području je 1.

Sveti Đurđ. dok se planira da vodovod "Ivanec" pokriva vodom ostatak. kulturno-povijesnim i turističkim razvojnim potencijalima nalažu kvalitetno rješenje vodoopskrbe. Breznica. Vrbno i Višnjica. obuhvaća teritorij jugoistočno od Varaždina. Ljubešćica. do sistema Koprivnice. a na temelju nje i prateća tehnička dokumentacija prema kojoj se provodi i realizacija vodoopskrbnih građevina. Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije. uz potencijalnu mogućnost za daljnje proširenje. Vodosprema "Varaždin" Vodosprema "Budim"* Vodosprema "Lužan" Vodosprema "Tonimir" Vodosprema "Vinica" Vodosprema "Barbara" Vodosprema "Lepoglava" Vodosprema "Ludbreg" Vodosprema "Bolfan" Vodosprema "Briška" Vodosprema "Topličica" V = 800 m3 V= 600 m3 V = 500 m3 V = 500 m3 V = 400 m3 V = 100 m3 V = 400 m3 V = 500 m3 V = 100 m3 V = 500 m3 V = 200 m3 Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije. te općina: Jalžabet. Visoko. 11. 2. 7. Nažalost oko 11. . Regionalni vodovod "Varaždin" trenutno ima instalirani kapacitet od 720 l/s.800 stanovnika još nema riješenu vodoopskrbu kvalitetnom i zdravom pitkom vodom. 9. Opskrbljuje vodom oko 91% potencijalnog konzumnog područja. Promatrana su slijedeća područja obuhvata: . Donja Voća i Klenovnik. Općenito se može istaći da je u dosadašnjoj praksi kod rješavanja vodoopskrbne problematike pojedinih područja često bio prisutan slučaj da granice pojedinih društvenopolitičkih zajednica predstavljaju ujedno i granice vodovodnih sustava. Bukovec. Bednje i Trakošćana.god. Trakošćan. Posebnu težinu ima područje Lepoglave. To je posebno izraženo na prostoru sjeverozapadne Hrvatske gdje je praktički za svako bivše općinsko područje.77 . * Vodosprema "Budim" . odnosno građevine: a) vodocrpilišta. Vinica. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U sustavu Regionalnog vodovoda "Varaždin" izgrađene su slijedeće hidrotehničke građevine putem kojih se obavlja kompletna vodoopskrba: Tablica 71 Vodospreme 1. Bednja. b) hidrotehničke građevine. obuhvaća regiju zapadno i sjeverozapadno od grada Varaždina zaključno do granice s Republikom Slovenijom.naknadno uvrštena u popis prema podacima JKP "Varkom" Varaždin.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN "Varaždin" pokriva vodom cca 35% stanovnika tog područja. Regionalni vodovod "Varaždin" u funkciji vodoopskrbe sadrži slijedeće resurse. Varaždinske Toplice. i to naselja na relaciji Lepoglava. koji svojim privrednim. 10. 8. Nepokriveni su još dijelovi područja gradova: Ludbreg. REGIONALNI VODOVOD "VARAŽDIN" Plan i Program razvoja Regionalnog vodovoda Varaždin razmatrao je rješenja za pojedina područja unutar zajedničkog vodoopskrbnog sustava. Breznički Hum. 5. Cestica. Novi Marof. a to znači da u narednom periodu razvoja treba pokriti oko 9% konzumnih potreba.jugoistočno područje. .sjeverozapadno područje. 3. izrađena studija opskrbe vodom. 6. 4.južno područje .do Zeline. kao zasebnu jedinicu. 1995. c) cjevovode.

. volumena V= 500. Punikve.00 lit/sek. cijeni se s minimalnim kapacitetom Q= 61. Vodosprema "Pahinsko" locirana je na koti H=+300. Izvorište "Bistrica" pokriva čitavo istočno područje Ivanca preko lokalne vodospreme "Vitešinec". PS "Melinec" 2. što pruža mogućnost efikasne opskrbe čitavog naselja Ivanec.00 m3. PS "Petrijanec" 3. iskoristivog kapaciteta Q= 12.Kaptaža "Žgano Vino".00 m. Od vodospreme "Vitešinec" izveden je cjevovod do vodospreme "Vrhovec". Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije. PS "Ladanje . Crpna stanica: Seketin Prepumpne stanice: 1. 3.78 ukupno ukupno ukupno 101.. godine. Koškovec i dio Druškovca. zapremnine V= 80. Vodosprema "Pahinsko" volumena je 500. a koja zapravo funkcionira kao prekidna komora na opskrbnom sistemu niže gravitirajućih naselja. Stažnjevec. . Posredstvom vodospreme "Vitešinec" i "Vrhovec" obavlja se vodoopskrba naselja Vitešinec. PS "Bolfan" 8.n. Ivanečki Vrhovec. Lukavec. Vodosprema "Pilana" izgrađena je na istoj koti kao i "Pahinsko".00 lit/sek 12. Gačice.n.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 72 Crpilišta 1. a nalazi se na koti H=+435.Lepoglava" 5. Ta vodosprema funkcionira također kao prekidna komora za krajnje nizvodne potrošače ovog vodoopskrbnog sustava. 10.00 m3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . nalazi se na koti H=+450.v. Crpilište "Varaždin" Crpilište "Bartolovec" Izvorište "Belski dol" Q = 500 l/s Q = 80 l/s Q = 100 l/s Q = 70 l/s Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije. zapremnine V= 80. Cerje.00 m. PS "Topličica" 9. Voda se otprema u vodospremu "Pahinsko".v. Na tom području postoje dvije starije vodospreme izgrađene 1930.00 l/sek.00 m3. i to: . 1995. PS "Poljanec" 7.n. ukupne zapremnine V= 110. PS "Marčan" 6.00 l/sek. PS "Filipić" VODOOPSKRBNI SUSTAV "IVANEC" Ivanečki vodovod čine tri odvojena sustava: A) Sustav "Ivančica" B) Sustav "Ravna gora" C) Sustav "Sutinska" A) Sustav "IVANČICA" Sustav "Ivančica" temelji se na izvorima koji su locirani na sjevernim obroncima gore Ivančice.Vinica" 4.god. 2. PS "Ladanje .00 m3.Kaptaža i izvorište "Bistrica".v.00 lit/sek .00 m3. Salinovec.00 m. Voda iz kaptaže se odvodi u vodospremu "Pilana". što osigurava jedinstvenu funkcionalnost u vodoopskrbnoj mreži.

do koje voda dolazi gravitacijom. Za vodoopskrbu perifernih naselja Ivanec u uporabi su još tri izvorišta: .n.Pahinsko .n.79 12. Izvorišta: . Gečkovec.Ravna gora .00 m. podložno varijacijama izdašnosti i zamućivanju. te značajno varira i po izdašnosti i po kvaliteti vode.Zapadni dio Ivanca (Vuglovec. Kaniža i Lančić) snabdijevaju dva izvorišta. koje je do 1991.v.Bijeli Zdenci . i "Melišće". zapremnine 40.Ivanec . i to "Vuglovec".00 m.Bistrica . a to su naselja: Kamenica.00 m3 500. s minimalnom izdašnošću Q= 3.Pilana . koji za sada još uvijek funkcionira kao lokalni sustav za snabdijevanje Prigorca i kao javni vodovod za naselje Ivanečka Željeznica.00 l/s 2. Postoji i problem zamućivanja vode kod jačih kiša.00 l/sek.00 m3 i time je gravitacijom riješena vodoopskrba naselja Meljan (cca 60 domaćinstava). Žarovnica.Melišće . godine služilo kao lokalni vodovod hotela "Trakošćan".00 l/sek..00 l/s 2.00 l/sek.Melišće .00 m3 20.Vuglovec . Izvorište "Meljan" također je površinskog karaktera.00 l/s 3.0 m3 i "Melišće" V=20.00 l/sek. a isto tako i dalje za područje koje pokriva. Izvorišta: .00 l/sek.Na sjevernim obroncima Ivančice na koti H=+406. Q= 2. obzirom na vremenske prilike. 3 15. ukupnog kapaciteta 9.00 l/s 61. a onda je hotel spojen na sistem "Sutinska".00 l/sek.00 m .Ivanečki Vrhovec .Vitešinec . Q= 3."Bijeli zdenci". Jelena izgrađena je vodosprema V= 200.00 m3 80.00 m3 Na južnim obroncima Ravne gore nalazi se izvorište "Meljan".0 m3.00 l/s 25.Gula . Za to područje građene su dvije vodospreme: "Vuglovec" V=100.Žgano Vino .00 l/s . Kaptaža je zapremnine V= 20. .Ivanec .00 l/s 3. istočno od izvorišta "Žgano Vino" i "Bistrica". na koti H=+425.00 l/s 500.Meljan Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .00 m3.00 l/s 9.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Iz vodovodne mreže Ivanec izveden je cijevni priključak na magistralni cjevovod regionalnog vodovoda kojim se doprema voda prema Lepoglavi. a na brdu Sv. Izvorište "Ravna gora" je površinskog karaktera. postoji izvor "Šumi" s minimalnim iskoristivim kapacitetom Q= 25.v. . Bedenec i dio Klenovnika.00 m3 100.00 m3 100.Šumi Vodospreme: . koja su povezana u cjelinu.Vuglovec B) Sustav "RAVNA GORA" Izvorište "Ravna gora" je kapaciteta Q= 12. Tada je izgrađena vodosprema "Meljan".Ivanec .

Sustav "Sutinska" ima vrlo veliki pogonski rizik.660 m3. Šinkovice i Trakošćana i ima nepovoljne pogonske uvjete za čije unapređenje postoje rješenja. Izgrađena je kaptaža i crpna stanica "Sutinska". Pleš. Izvorište "Sutinska" snabdijeva vodom slijedeća naselja: Vrbno.100 korisnika.00 m3 40.n.00 l/s 100. Izvorište: .00 m3 200. Sustav "Sutinska" za sada u prijelaznoj fazi pokriva vrlo veliko. Šaša.Sutinska Vodosprema: . te vodosprema "Prečni Breg". a dužina cjevovoda je oko 410.Meljan C) Sustav "SUTINSKA" 20. Zlogonje.Sveta Jelena .000 m. Cvetlin. ali su potrebna znatna financijska sredstva. Zalužje i Budinščak.00 m3 Sveukupno za vodoopskrpni sustav "Ivanec" izdašnost izvora je oko 142 l/sek. Sustav "Sutinska" ima preko 1.00 l/sek. zapremnine V= 100.00 m. Trakošćan.v. Šaše. cijelo sjeverozapadno područje bivše Općine Ivanec. tj.Sutinska . jer je veliko područje s puno potrošača koje je potrebno pokriti u raznim visinskim zonama. Slika 19 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a samo je jedna vodosprema od 100. Jamno. Višnjica. te pored crpne stanice postoji još 6 hidroboks uređaja za osiguranje pogonske funkcionalnosti.Prečni Breg 10.00 m3. kapaciteti vodosprema iznose oko 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vodospreme: . a u topografskom smislu zahtjevno područje. Pleša. a još uvijek funkcionira kao privremeno rješenje za područje Vrbna.Ravna gora .80 .00 m3 Izdašnost izvorišta "Sutinska" iznosi Q= 10.00 m3 na koti 355.

8.598 1.692 950 1. U južnom dijelu Županije (područje bivše Općine Novi Marof).148 2. br. Osijek .234 6.559 1.604 4.737 2.9% 2.391 4.675 3.959 2. . "Kapela Kalnička".247 1. Presečno-Sudovec. 22. 13. Hrastovec. osim vodovoda "Bela" postoje slijedeći lokalni vodovodi: . 5.021 2.907 2.105 949 10 36.981 2.852 1. "Ključ . Rinkovec. Prigorec.054 966 668 1.554 381 348 964 1. te dio naselja Lepoglava. 3. a konzumenti se postupno priključuju na javne vodovode.396 13.323 2.565 994 1. Toplice Općina Cestica Gornji Kneginec Jalžabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartolovečki Vinica Sračinec Bednja Maruševec Klenovnik Donja Voća Donji Martijanec Sveti Đurđ Mali Bukovec Veliki Bukovec Breznički Hum Ljubešćica Breznica Visoko 48. 21.Čret. GRAD/ OPĆINA Broj stanovnika Broj domaćinstava Vodovod Varaždi n Vodovod Ivanec Lokalni vodovod Hidrofor Zdenci udaljeni Broj domaćinstava 1. Bednja. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Sestranec i Purga.399 1.971 5. Čanjevo. 7. 5. 16.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN LOKALNI VODOVODI Na području Županije postoji niz manjih lokalnih vodovoda u njenom zapadnom i južnom dijelu.035 3. 18.463 1.ostala izvorišta . 19.584 16. Lepoglavska Ves.403 4.Oštrice".529 7. 17. 12. "Kapelski Ljubelj".161 1. Podrute. 9.015 4.187 5.148 1.350 855 1. načini snabdjevanja R. 11.923 14.568 8. 1.567 5. Slivarsko.908 7.510 850 120 1.686 14. 3. Tablica 73 Vodoopskrba Varaždinske županije.176 969 603 1.vodovodi na području bivše Općine Novi Marof za naselja: Podevčevo. Kod svih lokalnih vodovoda posebni problem predstavljaju ograničeni kapacitet.476 2.284 1.81 . 2. Breznički Hum. 2.065 1. Možđenec.489 100% 65% 7.406 14.294 1.687 2.251 4. 6.Ispostava Varaždin iz travnja 1995. U istočnom dijelu Županije postoje lokalni vodovodi u Čukovcu i Segovini. 4.408 4. 20. Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Vž. godine.J.989 3. 15. 4. Visoko.430 7.213 776 789 513 1. starost. način i kvaliteta održavanja te kvaliteta vode zbog neodgovarajućih zaštitnih zona pojedinih crpilišta. Paka i Makojišće.537 3. "Ljubešćica". 4. za dio "KZ" Lepoglava .736 5.2% Ukupno 186.169 541 648 790 416 56.205 1.1% Izvor: Podaci JVP "Hrvatska vodoprivreda" O. 10.000 420 250 420 750 230 238 143 120 250 320 150 75 400 320 300 150 300 150 50 320 100 220 131 149 330 120 8.510 4. za kazneni zavod Lepoglava i Bolnicu za plućne bolesti i TBC Klenovnik.036 650 931 350 610 129 600 340 270 319 80 250 4. 6.866 8. Madžarevo. Petkovec.173 500 150 45 20 4.745.9% 80 150 80 300 110 410 18 80 30 15 180 432 50 50 250 140 180 370 46 2.682 2.8% 27. U zapadnom dijelu postoje slijedeći lokalni vodovodi: za naselje Seljanec. ali širenjem javnih vodovoda prestaju se koristiti lokalni. 14. Muričevec.624 2. Lokalnih vodovoda u skoroj prošlosti bilo je više.493 993 1. za naselje Očura."Presečno".

Maksimalni računski protok (na koji je dimenzioniran glavni odvodni kolektor) iznosi Q= 13. što je značajan gospodarski čimbenik.glavnog odvodnog kolektora jugozapadne. a odvodnja otpadnih voda provodi se u septičke jame i većinom se direktno infiltrira u podzemlje. dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. bez dna. a i ona u nekim od tih naselja ne zadovoljava. . Cijeli je tok odvodnje gravitacijski. a njime dalje prema uređaju za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda. Preostalo.južni obuhvatni kolektor. godine pušten u početnu funkciju. U većini naselja. južne i jugoistočne zone u dužini od 8. kanalizaciju s uređajem za kondicioniranje otpadnih voda ima manji dio Maruševca s dvorcem i novom izgradnjom. dok je kapacitet uređaja za pročišćavanje Q= 1. Kanalizacija grada Varaždina riješava se na način da se sve otpadne vode (kućanske. godine) koje je riješilo gravitacijsku odvodnju na svim perifernim dijelovima grada uz već izgrađeni sustav i to pomoću: . S obzirom da je za pretežni dio tog područja opskrba vodom uglavnom već riješena. a sva rješenja temeljena su uglavnom na idejnom projektu gradske kanalizacije izrađenom od R. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . . . Grad Varaždin ima izgrađenu kanalizaciju mješovitog tipa koja obuhvaća odvodnju stambenih i industrijskih zona.1990.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b2) Odvodnja Na području Varaždinske županije odvodnja nije zadovoljavajuće riješena.450 m.sjevernog obuhvatnog kolektora (nastavak već izgrađenog do naselja Hrašćica) u dužini od 2.3 m3/s. Radi toga je. .južni gradski kolektor. Odvodnja pročišćenih otpadnih voda danas se vrši drenažnim kanalom akumulacije HE Čakovec u staro korito Drave.centralni gradski kolektor.950 m. . Okolna sela nemaju kanalizaciju. Izgradnja sustava za odvodnju grada Varaždina datira još iz razdoblja prije drugog svjetskog rata kada su izgrađeni otvoreni kolektor od grada do Motičnjaka s ispustom u rijeku Dravu i dijelovi kanalizacijske mreže središnjeg gradskog prostora. To je povoljno jer se cjelokupna odvodnja obavlja gravitacijski bez crpljenja. sela i zaselaka fekalne otpadne vode riješavaju se septičkim taložnicama.centralni gradski kolektor . a predstavlja i sigurniji pogon. u slivu Plitvice. a prepumpavanje se vrši na izlazu iz glavnog gradskog kolektora u uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda. godine. nužno je što hitnije pristupiti rješavanju odvodnje. odnosno nastavno dalje prema biološkom uređaju za pročišćavanje koji je 1996.2 m3/s. Intenzivniji razvoj i izgradnja kanalizacije grada Varaždina započinje nakon 1960.sjeverni gradski kolektor.sjeverni obuhvatni kolektor. Većina septičkih jama je procjedna. industrijske i oborinske) prihvaćaju jedinstvenom mrežom kanala ukupne dužine oko 42 km i usmjeravaju prema glavnom gradskom odvodnom kolektoru profila 300 cm.O.82 . kao i radi valorizacije postojećeg sustava izrađeno Koncepcijsko rješenje kanalizacije Varaždin ("Coning" . . Otpadne vode često se ispuštaju i bez ikakvih zahvata i septičkih jama nekontrolirano u najbliži odvodni jarak i dalje u najbliži vodotok. uglavnom rubno područje grada danas nije kanalizirano.jug. Inženjerski projektni zavod . Samo pojedina veća naselja imaju više ili manje izgrađenu kanalizaciju. Postojeću kanalizaciju grada Varaždina moguće je promatrati kao sustav šest internih slivova i pripadajućih im većih kanala spomenutih kolektora: .Zagreb. pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve. U zapadnom dijelu Županije.

ali i problemi odvodnje otpadnih voda i zaštite voda od zagađenja za sada nisu kritični iako su prisutni. a rijetka naselja koja i imaju neke elemente kanalizacijske odvodnje nemaju nikakvo pročišćavanje tih otpadnih voda. a odvodi sve otpadne vode direktno bez kondicioniranja u rijeku Bednju. dok se oborinske vode odvode cestovnim jarcima. Oba naselja imaju djelomično uspostavljenu odvodnju. Otpadne vode pojedinih građevina disponiraju se u septičkim taložnicama. Ivanec ima specifično izgrađenu kanalizaciju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Rijeka Bednja koja je glavni recipijent na tom području prihvaća otpadne vode iz većine naselja. U slivu rijeke Bednje na tom području smještena su naselja Novi Marof i Varaždinske Toplice. Lepoglava ima staru izgrađenu kanalizaciju koja je nedovoljna i ne funkcionira.83 . U južnom dijelu Županije. Potrebno je izvesti cjelokupan sistem kanalizacije kao i centralni uređaj za kondicioniranje otpadnih voda. Bistrica i Matačina (pritoci Bednje). godine. Bolnica u Klenovniku ima kanalizaciju koja se preko septičke jame odvodi u potok. Postoji i niz rješenja sa septičkim taložnicama. U istočnom dijelu Županije jedino naselja Ludbreg i Selnik imaju odvodnju otpadnih voda uspostavljenu nezadovoljavajućom kanalizacijskom mrežom. a postoje i određeni prijedlozi daljnjeg sustavnog rješavanja. Recipijent je rijeka Bednja. nema posebno uređenih sustava za odvodnju. za što postoji projektna dokumentacija. ali bez pročišćavanja (osim za tvornicu "Levi’s"). Kanalizacija je mješovitog sistema za veći dio naselja. Danas postoje tri kolektora usklađena s konfiguracijom terena. uglavnom u svim ulicama. Hotel Trakošćan ima odvodni sistem sa septičkom jamom s odvodom u Bednju. a efluent se iz njih ispušta u kanalizaciju. Analiza postojećeg stanja i razvoj kanalizacijskog sustava područja naselja Ivanec razrađen je u projektu "Idejno rješenje kanalizacije Ivanca i prigradskih naselja" iz 1988. Recipijenti su potoci Ivanuševec. u slivu rijeke Lonje. Slika 20 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Pošto Varaždinska županija ima relativno dobro razvijenu vodoopskrbu, a ima i vrlo vrijedne vodne resurse nužno je što prije prići sustavnom rješavanju odvodnje naseljenih područja, jer zbog gusto raspoređenog i izgrađenog sustava naselja i upotrebe sve većih količina vode dolazi do sve intenzivnijeg ugrožavanja vodnih resursa. c) Elektroopskrba Područje Varaždinske županije električnom energijom opskrbljuju distributeri: DP "Elektra" Varaždin, DP "Elektra" Koprivnica, DP "Elektra" Bjelovar, DP "Elektra" Zagreb Pogon Zelina, a dio se opskrbljuje iz sustava Elektroprivrede Slovenije. Najveći dio područja Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektre" iz Varaždina, dok preostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice i Zeline, a dio potrošača uz granicu električnu energiju dobiva od elektroprivrede Slovenije. Značajan problem je loša kvaliteta u opskrbi električnom energijom posebno u južnom dijelu Županije u općinama Breznica, Breznički Hum i Visoko, te u pograničnom području sa Slovenijom u općinama Bednja, Donja Voća i Cestica. DP "Elektra" Varaždin najveći je distributer električne energije na području Varaždinske županije. Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice: - TS 110/35/10 kV "Varaždin", inst. snaga 63 MVA - TS 110/35 kV "Nedeljanec", inst. snaga 80 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin I", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin II", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin III", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Kneginec", inst. snaga 12 MVA - TS 35/10 kV "Vinica", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Ivanec", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Lepoglava", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof", inst. snaga 5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof II", inst. snaga 8 MVA - TS 35/10 kV "Varaždinske Toplice", inst. snaga 8 MVA Na tom području izgrađeno je ukupno 666 trafostanica TS 10/0,4 kV. Dužina 35 kV dalekovoda iznosi 74 km, a dužina 35 kV kabela je 10 km. Dužina 10 (20) kV dalekovoda iznosi 480 km, a dužina 10 kV kabela je 151 km. DP "Elektra" Koprivnica distribuira električnu energiju na istočnom dijelu Županije od Novakovca do Bolfana. Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice: - TS 110/35 kV "Selnik", inst. snaga 20 MVA - TS 35/10 kV "Ludbreg", inst. snaga 2 x 8 MVA Izgrađeno je i 97 TS 10/0,4 kV vezanih na n.n. mrežu, inst. snage 50 - 250 kVA. Ukupna dužina 35 kV dalekovoda iznosi 12,87 km, a 10 kV je 99,5 km zračnih dalekovoda i 16,53 km kabela. Osnovna karakteristika ovog područja jesu padovi napona koji se javljaju na nivou 10 KV i 0,4 KV mreže, a postojeće trafostanice 10/0,4 KV traže postupnu zamjenu i rekonstrukciju. DP "Elektra" Zagreb - Pogon Zelina distribuira električnu energiju na južnom dijelu Županije od Pake do Mirkovca. Na tom prostoru izgrađena je TS 35/10 kV "Vinično", inst. snage 4 x 2,5 MVA i 31 TS 10/0,4 kV - vezane na n.n. mrežu, inst. snage 3425 kVA. Ukupna dužina 35 kV dalekovoda iznosi 6 km, a dužina 10 kV zračnog voda iznosi 25,5 km. Elektroenergetska mreža distribucijskog područja iz Zeline, a koja obuhvaća općine Breznica, Breznički Hum i Visoko, građena je u vremenu od 1941. do 1955. godine s tehničkim karakteristikama iz ondašnjeg vremena i u izrazito je lošem stanju. Za kvalitetnu distribuciju
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 84

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

električne energije na tom području bila bi potrebna rekonstrukcija nekih postojećih 10/0,4 kV trafostanica, dijela niskonaponske mreže te kućnih niskonaponskih priključaka. Također bi bila potrebna izgradnja nekih novih elektroenergetskih postrojenja. Na području naselja Sudovec opskrbu električnom energijom obavlja DP "Elektra" Bjelovar, Pogon Križevci preko niskonaponske mreže instalirane snage do 250 kVA. U sjeverozapadnom dijelu Varaždinske županije jedan manji dio prostora uz granicu do sada je bio priključen na elektroprivredni sustav susjedne države Slovenije, pa je potrebno izgraditi odgovarajuća elektroenergetska postrojenja radi preuzimanja potrošača u sustav naših distributera.

Slika 21

d) Plinoopskrba Područje Varaždinske županije prirodnim plinom opskrbljuje "INA - INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb, NAFTAPLIN, SEKTOR ZA DOBAVU, TRANSPORT I PRODAJU PLINA, a distribuciju plina na području Varaždinske županije obavljaju tri distributera: KP "Termoplin" Varaždin, JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof. Postojeći plinski sustav na području Varaždinske županije u vlasništvu "INA INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb sastoji se od slijedećih građevina: 1. Plinovodi Na području Varaždinske županije nalazi se dio plinovodnog sustava Hrvatske slijedećih osnovnih karakteristika (nazivni pritisak ovih plinovoda je 50 bara):

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 85

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN
Tablica 74

VRSTA I NAZIV PLINOVODA Zabok - Ludbreg Ludbreg - Novigrad Ludbreg - Budrovac Ludbreg - Varaždin Varaždin - Čakovec Varaždin - Lepoglava magistralni magistralni magistralni magistralni regionalni regionalni

PROMJER PLINOVODA mm "(incha) 500 20 500 20 300 12 300 12 200 8 150 6

Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina.

2. Mjerno redukcijske stanice Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama gdje se vrši redukcija pritiska i mjerenje količine. U Varaždinskoj županiji to se obavlja na slijedećim mjerno redukcijskim stanicama:
Tablica 75

MJERNO REDUKCIJSKA STANICA Varaždin 1 Varaždin 2 Ludbreg Novi Marof Tuhovec Cerje Tužno Ivanec Lepoglava

KAPACITET (m3/h) 20.000 16.000 6.600 2.600 4.000 4.000 1.000 1.600

Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. * Postoji i MRS Podrute, ali nije u upotrebi-potrebna potpuna rekonstrukcija

Na temelju ovog plinovodnog sustava u Varaždinskoj županiji se prilično intenzivno razvija distributivna plinska mreža, a njezina izgradnja provodi se u skladu sa "Studijom opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske" (Coning - 1995. g.). U vrijeme izrade ovog Plana pokrivenost teritorija Županije plinskom mrežom vidljiva je na priloženoj slici.

Slika 22

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 86

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

e) Groblja Na području Varaždinske županije postoje slijedeća groblja:
Grad Varaždin: Gradska groblja: - Varaždin - Biškupec Židovsko groblje Spomen groblje Varaždin Grad Ivanec - Mjesno groblje Ivanec - Mjesno groblje Margečan - Mjesno groblje Prigorec - Mjesno groblje Radovan Grad Lepoglava - Spomen groblje Lepoglava - Mjesno groblje Lepoglava - Mjesno groblje Kamenica - Mjesno groblje Višnjica Grad Ludbreg - Mjesno groblje Ludbreg - Mjesno groblje Bolfan - Mjesno groblje Čukovec - Mjesno groblje Selnik - Mjesno groblje Segovina Grad Novi Marof - Mjesno groblje Madžarevo - Mjesno groblje Oštrice - Mjesno groblje Presečno - Mjesno groblje Remetinec Grad Varaždinske Toplice - Mjesno groblje Rukljevina - Mjesno groblje Svibovec - Mjesno groblje Varaždinske Toplice Općina Jalžabet - Mjesno groblje Jakopovec - Mjesno groblje Jalžabet Općina Klenovnik - Mjesno groblje Klenovnik Općina Ljubešćica - Mjesno groblje Kapela - Mjesno groblje Ljubešćica Općina Maruševec - Mjesno groblje Druškovec - Mjesno groblje Maruševec Općina Mali Bukovec - Mjesno groblje Mali Bukovec - Mjesno groblje Sveti Petar Općina Gornji Kneginec - Mjesno groblje Gornji Kneginec Općina Breznički Hum - Mjesno groblje Breznički Hum

Općina Petrijanec - Mjesno groblje Nova Ves Petrijanečka - Mjesno groblje Petrijanec Općina Sračinec - Mjesno groblje Sračinec - Mjesno groblje Svibovec Podravski Općina Sveti Đurđ - Mjesno groblje Hrženica - Mjesno groblje Sveti Đurđ - Mjesno groblje Sesvete Ludbreške - Mjesno groblje Struga Općina Sveti Ilija - Mjesno groblje Beletinec - Mjesno groblje Žigrovec Općina Trnovec Bartolovečki - Mjesno groblje Bartolovec - Mjesno groblje Šemovec Općina Veliki Bukovec - Mjesno groblje Veliki Bukovec Općina Vidovec - Mjesno groblje Vidovec Općina Vinica - Mjesno groblje Marčan - Vinica Općina Visoko - Mjesno groblje Visoko

Općina Bednja: - Mjesno groblje Bednja - Mjesno groblje Cvetlin - Mjesno groblje Vrbno Općina Beretinec - Mjesno groblje Črešnjevo Općina Breznica - Mjesno groblje Bisag Općina Cestica - Mjesno groblje Cestica - Mjesno groblje Lovrečan - Mjesno groblje Natkrižovljan Općina Donja Voća - Mjesno groblje Donja Voća Općina Donji Martijanec - Mjesno groblje Martijanec - Mjesno groblje Poljanec - Mjesno groblje Slanje

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 87

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Slika 23

Na području Varaždinske županije postoji niz grobišta žrtava drugog svjetskog rata i poraća. Popis poznatih daje se po gradovima/općinama: - Općina Beretinec - "Sambolov brijeg" (Šinkova savica) , - Općina Cestica - grobište "Križara" i "Pancerica " Otok Virje, - Općina Donji Martijanec - više grobišta, - Općina Gornji Kneginec - "Kolnjak", - Grad Lepoglava - "Belaš" Donja Višnjica, - Grad Ludbreg - "Šoderana", - Općina Maruševec - "Grabušnica" i "Imanje grofa Pongratz", - Grad Novi Marof - "Srednji brijeg", "Kod bajsove vikendice", "Počivale", "Mostišće", "Sokolovac"-Paka, "Tisavec" - Podevčevo, "Vrnešćine" - Paka i "Marof", - Općina Trnovec Bartolovečki - "Plitvički kanal" Zamlaka, - Grad Varaždinske Toplice - "Kruška" Leskovec, - Općina Vidovec - "Drvarićeva šuma" Tužno.
Izvor: Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava - Istraživačko središte Varaždin.

f) Zbrinjavanje otpada Jedan od najvećih problema u Varaždinskoj županiji je zbrinjavanje otpada. Nepostojanje suvremeno organiziranog sustava zbrinjavanja otpada, kao niti uređenih lokacija za odlaganje otpada rezultiralo je pojavom čitavog niza nekontroliranih odlagališta ili privremenih rješenja, bez odgovarajućih dozvola, koja sada opterećuju i ugrožavaju okolni prostor, a za jedinice lokalne samouprave predstavljaju vrlo neugodan problem. Neke općine su započele rješavati prikupljanje i odvoz komunalnog otpada sukladno novim zakonskim odredbama, a postojeća divlja odlagališta na svojem području nastoje zatvoriti, ukloniti, sanirati ili barem staviti pod kontrolu.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 88

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Na razini Županije pokušava se iznaći i koordinirati rješenje cjelovitog i ekološki najprihvatljivijeg procesa i tehnološkog postupka zbrinjavanja otpada. U tom cilju izrađena je i Studija izbora lokacija odlagališta otpada na području Varaždinske županije, kao početni korak u razrješavanju ovog problema, kojom su naznačeni potencijalni prostori za moguće lociranje deponija, kao i mogući etapni pristupi u rješavanju. Kako u svim provedenim raspravama o Studiji nije prihvaćena niti jedna od potencijalnih lokacija, pokušava se u kombinaciji s izborom najsuvremenije tehnologije iznaći prihvatljiv model cjelovitog razrješenja zbrinjavanja otpada, koji bi minimizirao, a po mogućnosti i eliminirao potrebu za odlaganjem odnosno deponiranjem kao trajnim rješenjem u Županiji. Za sada je situacija u pogledu zbrinjavanja otpada u Županiji najkritičnija u području Varaždina zbog velikih količina otpada, a neodgovarajuće rješenog pitanja odlaganja (u Turčinu, Općina Gornji Kneginec), te u području Novog Marofa zbog odlaganja otpada direktno uz rijeku Bednju na otvoreni i često plavljeni prostor. Nešto je povoljnija u ludbreškom području zbog bolje organiziranosti i kontrole, iako se niti tu postojeće stanje ne može smatrati prihvatljivim na duži rok, ali je odlaganje pod određenim nadzorom. Na području Ivanca situacija je povoljnija zbog postojanja odlagališta u Jerovcu koje je u području napuštenog dijela eksploatacijskog polja pješčare i pod nadzorom je komunalnog poduzeća, pa su utjecaji u okolni prostor manje izraženi nego drugdje. Na varaždinskom području organizirano prikupljanje komunalnog otpada do sada je provodilo komunalno poduzeće "Varkom" a novom odlukom Grada Varaždina povjerena je ova djelatnost poduzeću Saubermacher, dok su neke općine organizirale prikupljanje i odvoz otpada putem drugih subjekata. Sav prikupljeni otpad od 1983. godine odvozi se na odlagalište u blizini naselja Turčin, prema kojem je to odlagalište i dobilo naziv. Tim prostorom sada upravlja Općina Gornji Kneginec. Kontrolira odlaganja u zadnje vrijeme je unaprijeđena i poboljšane se zaštitne mjere. Za lokaciju je 11.5.1983. godine izdano Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od tadašnje Općine Varaždin. Udaljena je od centra Varaždina oko 5 km i nalazi se neposredno uz istočni rub državne ceste Varaždin - Zagreb. Površina odlagališta iznosi oko 8 ha. Lokacija se nalazi uz južno rubno područje III B zaštitne zone vodocrpilišta Bartolovec. Na jednom dijelu udaljenost od stambenih zgrada ne prelazi 100 metara. Dio odlagališta omeđen je nasipom i ogradom. Na lokaciji postoje priključci za vodu i elektičnu energiju i instalirana je telefonska veza, a postoji i građevina za zaposlene. Otpaci se po istovaru razastiru, djelomice zbijaju i prekrivaju inertnim materijalom. Otpadne vode s površine i iz tijela odlagališta se ne sakupljaju niti pročišćavaju. Na odlagalištu nije rješeno otplinjavanje. Raspoloživi prostor na odlagalištu "Turčin" trebao bi se prema posljednjim dogovorima koristiti još najduže oko sedam godina u kojem vremenu bi se izvršila i postupna sanacija lokacije. Za lokaciju je u izradi odgovarajuća studijska dokumentacija kojom će se obuhvatiti predviđeno razdoblje korištenja, sanacija i zatvaranje deponije po isteku njenog korištenja. Područje Novog Marofa usprkos nastojanjima nema zadovoljavajuće riješeno pitanje zbrinjavanja komunalnog otpada. Naime, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) Općine Novi Marof iz 1989. godine kao centralno odlagalište za područje bivše Općine Novi Marof predložena je lokacija "Žulinec" kod DP "Kaming" u Ljubešćici. Ova lokacija ocijenjena je sa svih aspekata kao najpovoljnija, pa su na njoj provedena i terenska istraživanja koja su rezultirala "Hidrotehničkim elaboratom" Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - (OOUR Institut za geotehniku Varaždin, 1989. godina). Predloženo rješenje nije prihvaćeno od stanovnika Ljubešćice, koji su definitivno odbili prijedlog. Slično je bilo i s kasnijim pokušajima na području Pake, te na području Možđenca. Kao posljedica toga otpad se i dalje odlaže nekontrolirano, pa je uz 45 naselja registrirano više od 100 divljih smetlišta. Posebno je loša situacija u samom Novom Marofu gdje se smeće odlaže na lokaciju u dolini Bednje istočno od grada bez djelotvornih mjera
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 89

1993. Odlaganje otpada predstavlja dio sanacije eksploatacijskih polja pješčare Jerovec. a posebno onih koji bi vrijedili u novim društveno-političkim i gospodarskim uvjetima još nema. Svim tim uvjetima propisano je da se odlagalište uredi i radi na način sanitarnog deponija (postavljanje ograde. U navedenim elaboratima razlikuju se i procjene dijela stanovništva koje koristi organizirano zbrinjavanje otpadaka u odnosu na ukupni broj stanovnika.8% za 1993.12.d.91 kg/stanovnik/dan. No i postojeći podaci o produkciji otpadaka dosta su različiti.1993. O količinama komunalnog otpada na području Varaždinske županije postoje samo djelomični podaci koji se odnose na područje bivših općina Ivanec i Varaždin.1% za 2000.1993.7 m3/stanovnik/godina što iznosi 1. Pri tome je odabrana produkcija otpadaka od 1 kg/stanovnik/dan i 50%-tni udio stanovništva koje će koristiti organizirano zbrinjavanje otpadaka. Zagreb. godina) navodi se da se na području bivše Općine Varaždin prikuplja 0.9% za 2000.2% za 1990. te Općina Ljubešćica svako na svom području pokušava poboljšati stanje i uvjete zbrinjavanja komunalnog otpada. godina) za područje Grada Ivanca daje količina od 0.12. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . transport i odlaganje otpada provodi JKP "Lukom". Izračunate vrijednosti dane su u priloženoj tablici. Novi Marof je riješen. OOUR Vodogradnja Varaždin 1989. svakodnevno prekrivanje razastrtih i sabijenih otpadaka. Posebni uvjeti građenja od Hrvatskih cesta 16. U Ludbregu se komunalni otpad odlaže na lokaciji "Meka" kod Sigeteca južno od obilaznice Ludbrega i zapadno od rijeke Bednje. godinu. Uz te pretpostavke došlo se do procjene srednje godišnje količine otpadaka po općinama na području Varaždinske županije za slijedećih 15 do 20 godina. Investicijom u tehnološke procese kamena vuna se reciklira i vraća u proces proizvodnje. Za realnu procjenu količine otpadaka u budućnosti trebalo bi raspolagati i pouzdanim podacima o trendovima promjene broja stanovnika. Uvidom na terenu utvrđeno je da se otpaci prekrivaju. dok je staro odlagalište otpada u Svetom Đurđu sanirano primjereno.67 kg/stanovnik/dan komunalnih otpadaka. Sada Grad Novi Marof i Grad Varaždinske Toplice. Tim elaboratom predviđeno je da će se do 2020. te Posebni uvjeti glede zaštite od požara 20. godine. godine prikupiti 620. godinu do 39. migracijskim kretanjima.910 m3. zaštitu površinskih i podzemnih voda i slično).0% za 2020. Prikupljanje. Za tu lokaciju izdani su Vodoprivredni uvjeti od Hrvatske vodoprivede 27.1993. te broj stanovnika prema Popisu iz 1991. a ukupna korisna zapremnina deponija Jerovec II i Jerovec III procijenjena je na 976. Komunalni otpad s ivanečkog područja odlaže se na odlagalište u depresijama nastalim eksploatacijom kvarcnog pijeska na lokaciji Jerovec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zaštite. Sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti od Sanitarne inspekcije 16. 1989.12. Tako za bivšu Općinu Ivanec taj broj varira od 22. odnosno 39. godine. a odvija se u skladu s projektom koji je načinila VRO "Drava-Dunav" Osijek. godinu.1993. Tako se u elaboratu "Sanacija eksploatacionih polja pješčare Jerovec" (Vodogradnja Varaždin. odlaganje isključivo komunalnog otpada. Procjene za bivšu Općinu Varaždin kreću se od 46.500 m3 komunalnog otpada. a prijašnja deponija kod bivše vapnare je sanirana. za što treba načiniti adekvatnu projektnu dokumentaciju i provoditi propisane mjere. ali problemi u svezi s lokacijama odlagališta i dalje nisu razriješeni. Kako takvih podataka. godinu. moguće je načiniti vrlo grubu procjenu količine komunalnog otpada usvajajući neke uobičajene vrijednosti o njihovoj produkciji i množeći ih s brojem stanovnika. te propisana tehnologija odlaganja. S druge strane u elaboratu "Studija utjecaja na okolinu odlagališta otpadaka Turčin" (Hidroexpert. Problem odlaganja industrijskog otpada kamene vune od strane "Termike" d. Osim ove lokacije otpad se u ludbreškom području odlaže stihijski na više mjesta. promjenama životnog standarda itd. Projektom su predviđene sve potrebne mjere zaštite. ali ipak bolje nego u Novom Marofu. Neprimjereno odlagalište otpada je i u Varaždinskim Toplicama uz stari rukavac rijeke Bednje.12. godinu do 53.90 . a ostale mjere zaštite i uređenja odlagališta trebale bi kontrolirati nadležne inspekcijske službe.

676 3.790 4.320 1.557 3.91 .285 2.292 791 93.239 6.505 9.049 4. ali biološki dio nije u funkciji.530 4.583 187.647 1.535 Količina otpada t/god. "Hidroekoing" d. Zbrinjavanje otpadnih voda na području Županije riješeno je na suvremeni način jedino u Gradu Varaždinu u kojem je izgrađen sustav kanalizacije s mehaničkim i biološkim uređajem za pročišćavanje.252 4.237 2. 8. 48.070 Količina otpada kg/dan 24.426 4.713 2.416 13.o.977 3.954 3.619 4.116 2.410 4.060 8.535 2.278 1.751 5.181 738 834 738 1.448 7.201 870 1.056 908 684 990 853 654 408 1.338 1.474 4.488 1.417 7. Varaždin.618 2.859 2.585 1.140 Izvor: "Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske".544 1.510 2.119 3.909 7.089 2.740 2. prosinac 1994.236 5.205 2.875 2.021 4.309 2.724 3.912 2.538 1.570 5.587 2.208 6.024 2.793 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 76 GRAD/OPĆINA Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Općina Cestica Gornji Kneginec Jalžabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartolovečki Vinica Sračinec Bednja Maruševec Klenovnik Donja Voća Donji Martijanec Sveti Đurđ Mali i Veliki Bukovec Breznički Hum Ljubešćica Breznica Visoko Ukupno Broj stanovnika 1991.058 1.834 14. godine.293 466 551 842 804 803 317 386 471 288 34.653 1.o.403 1. Slika 24 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .

Odgojno-obrazovni program provodi se za cca 19. 1997. Najjači obrazovni centar je Grad Varaždin gdje se djelatnost odgoja i osnovnog obrazovanja obavlja u sedam osnovnih škola bez područnih odjela i to: šest osnovnih škola u Varaždinu i jedna u Donjem Kućanu.684 stanovnika. Na ostalom području Županije djelatnost odgoja i obrazovanja obavljaju 33 osnovne škole s 29 područnih razrednih odjela i to: Tablica 77 Naselja u Županiji u kojima se nalazi Osnovna škola ili područni razredni odjeli Osnovna škola Područni razredni Područni razredni Područni odjel I . a1) Osnovno školstvo Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području Varaždinske županije u 6 gradova i 22 općine u 40 osnovnih škola s 29 područnih odjela. kulturu.IV razred odjel I . šport i tehničku kulturu Varaždinske županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Podevčevo Novi Marof i Remetinec Podrute Završje Varaždinske Toplice Petkovec Toplički Svibovec Gornja Poljana i Drenovec Breznički Hum Šćepanje Ljubešćica Bisag Visoko Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje i odgoj Dosadašnji razvoj odgoja i obrazovanja na području Varaždinske županije bio je sukladan ukupnom razvoju obrazovanja na području Republike Hrvatske.5. informiranje. a osobito u srednjoškolskom obrazovanju. godina. Madžarevo.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. U Županiji dolazi jedna osnovna škola na 4.VIII razred razredni odjel I II razred Cestica Veliki Lovrečan Gornji Kneginec Lužan Biškupečki Jalžabet Kelemen Petrijanec Nova Ves Petrijanečka Strmec Sračinec Svibovec Podravski Sveti Ilija Beletinec Trnovec Šemovec Vidovec Nedeljanec Tužno Črešnjevo Vinica Gornje Ladanje i Natkrižovljan Bednja Vrbno Maruševec Jurketinec Druškovec Ivanec Kuljevčica i Prigorec Salinovec Radovan Gačice i Margečan Klenovnik Donja Voća Gornja Voća Lepoglava Kamenica Donja Višnjica Cvetlin Ludbreg Martijanec Sveti Đurđ Veliki Bukovec Ključ. godinu).840 učenika u 831 razrednom odjelu od prvog do osmog razreda (podatak za 1997.2.92 . te nešto više prilagođen potrebama ovdašnje sredine.1.

12501 Old Columbia Pike. Silver Spring. Srednja škola Ivanec u Ivancu 12.93 . Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijska jedinica Varaždin . Adventistički teološki fakultet je visokoškolska ustanova akreditirana od Internacionalne odgojne udruge "The Board of Regents" General Conference of Seventh-day Adventists. strukovne i gospodarske škole. dobre prometne veze i razlozi racionalnosti.VI/I stupanj studija 2. Poljoprivredna i veterinarska škola "Arboretum Opeka" Vinica 11.VI/I stupanj studija . Ivancu i Maruševcu. Uz srednje škole u Varaždinu postoji i Učenički dom Varaždin. Strojarska škola Varaždin 7.VI/I stupanj studija . a3) Više i visoko školstvo Na području Varaždinske županije djeluju slijedeće visoke i više škole: 1. USA . Srednje škole su organizirane kao gimnazije.611 stanovnika Županije.VII/I stupanj studija. Na takvo stanje u mreži srednjih škola utjecala je blizina Varaždina s razvijenim srednjim školstvom.VII/I stupanj studija 3. u okviru Adventističkog teološkog fakulteta djeluje Adventističko učilište. Glazbena škola Varaždin 3. a2) Srednje školstvo U Varaždinskoj županiji djeluje 13 srednjih škola s cca 10. Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu . Medicinska škola Varaždin 4. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Glazbenoj školi Varaždin i njezinim područnim glazbenim odjelima. Privatna gimnazija Varaždin. Gimnazija Varaždin 2. Srednja škola Maruševec 13. Maryland.VII/I stupanj studija U Maruševcu. Srednja strukovna škola Varaždin 10. Rudarska i kemijska škola Varaždin 6. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Srednje škole koncentrirane su u Varaždinu. dok na ludbreškom i novomarofskom području nema ni jedne srednje škole. Elektrostrojarska škola Varaždin 8. Tekstilna škola Varaždin 5. Osnovno obrazovanje odraslih provodi se u V Osnovnoj školi Varaždin i Osnovnoj školi Bisag.500 učenika koji su uključeni u programe trogodišnjeg i četverogodišnjeg obrazovanja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na području Županije osnovno obrazovanje djece i mladeži s većim teškoćama u razvoju provodi se u Centru za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" u Varaždinu. Na području Županije djeluju slijedeće srednje škole: 1. Fakultet organizacije i informatike Varaždin Sveučilišta u Zagrebu . postoje u Vinici.VI/I stupanj studija . tako da postoji jedna srednja škola na 15. Gospodarska škola Varaždin 9.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 25 a4) Predškolski odgoj Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se u predškolskim ustanovama koje pružaju usluge njege.94 . g. U Varaždinskoj županiji ima 7 dječjih vrtića jedinica lokalne samouprave sa ukupno 19 građevina. Zagreb koji djeluje u Ljubešćici. g. Toplice Općina Klenovnik Sračinec i Trnovec 1245 101 134 1111 101 157 13 25 11 17 11 4 96 9 14 6 12 7 2 61 4 11 5 5 4 2 Maruševec i Radovan 206 58 414 83 26 13 7 7 193 51 407 83 3 23 Izvor: Ured za prosvjetu. od 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 1997. odgoja. prehrane i zaštite djece do njihovog polaska u osnovnu školu. kao i nekoliko privatnih. do 6. g. šport i tehničku kulturu Varaždinske županije. kulturu. informiranje. Ukupno Od toga OdgajaOstali telji Grad Varaždin Grad Novi Marof Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad Vž. g. čiji broj se stalno mijenja. Tablica 78 Predškolske ustanove jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji Djeca Zaposleni Osnivač Dječji vrtić "Varaždin" 9 građevina u gradu "Novi Marof" "Ivančice" "Lepoglava" "Radost" "Tratinčica" "Latica" Podružnica Ukupno Prema uzrastu do 2. te jedan Družbe sestara milosrdnica.

Ambulanta .Opća bolnica Varaždin. .Djelatnost za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Bajnski dvori. .Ambulanta Cestica . hitne medicinske pomoći.Banfica .Zagrebačka ulica .Ambulanta Beletinec .Ambulanta .Dom umirovljenika . .Domovi zdravlja . .Ambulanta Sveti Ilija b) U sklopu Doma zdravlja Ivanec .Ambulanta Sračinec .Ambulanta Jalžabet .Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof.Dom zdravlja Novi Marof.Ambulanta Radovan .Zdravstvena stanica Lepoglava sa sektorskom ambulantom Kamenica .Ambulanta Donja Višnjica sa sektorskom ambulantom Trakošćan c) U sklopu Doma zdravlja Novi Marof . . .Zdravstvena stanica Maruševec .95 . te određenih oblika specijalističkokonzilijarne zdravstvene zaštite koje nije moguće organizirati u okviru cjelovite polikliničkokonzilijarne zdravstvene zaštite.obavljaju sekundarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije .Ambulanta .Ulica braće Radić .Ambulanta Turčin .Ambulanta Petrijanec .Dom zdravlja Varaždin.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo Područje Varaždinske županije pokriveno je slijedećim zdravstvenim ustanovama: . Na području Županije djeluju: .Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.Ambulanta Novi Marof Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik.Ambulanta Beretinec . Na području Županije djeluju: .Ambulanta .Ambulanta Donja Voća sa sektorskom ambulantom Gornja Voća . sanitetskog prijevoza.trajno obavljaju zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti iz područja medicinskih znanosti.Dom zdravlja Ludbreg.Dom zdravlja Ivanec. .Zdravstvena stanica Bednja sa sektorskom ambulantom Vrbno .Ambulante a) U sklopu Doma zdravlja Varaždin .Ambulanta Vidovec . . Opća bolnica Varaždin kao županijska bolnica pruža stacionarnu zdravstvenu zaštitu organiziranu po odjelima na ukupno 730 bolničkih kreveta.ustanova od javno-zdravstvenog interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaštitu.Bolnice . .Ambulanta Trnovec .Ambulanta Klenovnik .

Biljna ljekarna.Trg kralja Tomislava 2.Poslovna jedinica Trnovec . Gaj Varaždin s poslovnim jedinicama ."Ljekarna Štruc Srebrenka" Varaždin Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Ambulanta Martijanec .Caritas ljekarna Varaždin .Poslovna jedinica Vinica .Poslovna jedinica Cestica .Poslovna jedinica Vidovec .Ambulanta Završje d) U sklopu Doma zdravlja Ludbreg .Poslovna jedinica Beletinec ."Privatna ljekarna Ivanka Vručina" Turčin .Ambulanta Varaždinske Toplice .Ambulanta Ljubešćica .Poslovna jedinica br.Ljekarna dr. 2 .Poslovna jedinica . Varaždin . Varaždin .Poslovna jedinica Sveti Ilija .Ambulanta Breznica ."Ljekarna Piskač Miroslav" Sračinec .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . 1 .Ambulanta Breznički Hum .Ambulanta Sveti Đurđ Slika 26 .96 .Poslovna jedinica Petrijanec .Ambulanta Mali Bukovec .Braće Radić 6.Centrala Varaždin .Ambulanta Podrute .Poslovna jedinica br.Poslovna jedinica Jalžabet ."Ljekarna Ana Skupnjak" Varaždin . Varaždin .Ljekarne .

"Ljekarna Berkupić Zvonka" Varaždin . .Depo lijekova Mali Bukovec .Depo lijekova Završje . socijalnog rada.97 .Ljekarna Ludbreg s poslovnim jedinicama . odmora i rekreacije te drugih aktivnosti.Depo lijekova Podrute . b2) Socijalna skrb Osnovni pokazatelji i prikaz stanja socijalne skrbi u Županiji temeljeni su na posebno izrađenom materijalu "Socijalni program Županije varaždinske".o.Ustanove i zavodi socijalne skrbi: . a na području Županije postoje četiri podružnice Centra za socijalnu skrb koje su u organizacijskom pogledu osnovane kao podružnice Republičkog fonda socijalne zaštite."Farmakon" d.pruža umirovljenicima i drugim starijim osobama usluge organiziranog stanovanja. koji je izradio Upravni odjel za društvene djelatnosti Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".Dom umirovljenika Varaždin . tj. 10/98.Ljekarna "K Svetom Antunu" Novi Marof s poslovnim jedinicama . U Varaždinskoj županiji prognanici i izbjeglice zbrinjavani su u privatnom (1/3) i organiziranom smještaju u bivšim vojarnama u Varaždinu i u dvorcu Rupčić u Vinici. te utvrđuje prava o posebnoj zaštiti obitelji poginulih.). To su: Podružnica Varaždin. kroz slijedeće ustanove i organizacije: .provodi postupak za ostvarivanje prava određenih kategorija građana.Ljekarnička stanica Varaždinske Toplice . zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije . prehrane. ."Runolist" . Ivanec . Ustrojstvo i mreža socijalne skrbi za sada ne prati županijski ustroj. o njihovom smještaju i prehrani.Depo lijekova Breznica .Ured za rad. godine.Ljekarna Ivanec . vojnih i civilnih invalida rata i obitelji umrlih invalida i sudionika rata.Centrala . .Filijala .Ljekarna Maruševec .Depo lijekova Martijanec Podaci o domovima zdravlja.Depo lijekova Ljubešćica .Ljekarna Lepoglava . Podružnica Ivanec i Podružnica Ludbreg.Regionalni ured za prognanike i izbjeglice koji djeluje samostalno i brine se o prognanim osobama iz Republike Hrvatske i izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine te Srbije .Centri za socijalnu skrb i ustanove socijalne skrbi provode socijalnu skrb.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .Ljekarna Bednja .o. teže ranjenih hrvatskih branitelja. br. reguliranje prava vojnih i civilnih invalida rata. a na području Varaždinske županije socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije. Podružnica Novi Marof.Ljekarna Novi Marof . zdravstvene zaštite. Kapacitet Doma je 362 smještajna mjesta i to stambeni Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . ambulantama i ljekarnama dobiveni su od Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije 1997.Vojvodina i Kosovo.Biljna ljekarna Varaždin . pomoći i njege.

. Ukupni kapacitet Zavoda je 180 smještajnih mjesta i to stambeni dio sa 106 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 74 kreveta.Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin.Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu. . kulturu. U dijelu lokalne samouprave.Zavod za socijalno-zdravstvenu skrb Jalžabet .Poglavarstvo Varaždinske županije.Ured za katastarsko-geodetske poslove. šport i tehničku kulturu. Varaždinska županija je jedinica lokalne uprave i samouprave.Ured za rad. .Skupština Varaždinske županije. . . . zdravstvo i socijalnu skrb. županijski uredi i ispostave: . .Centar za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" Varaždin . ovisnicima o alkoholu i drugim sredstvima. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Odgojni dom za mušku omladinu "Pahinsko" Ivanec . . . Ova društva obavljaju humanitarne djelatnosti distribucije hrane. Kapacitet Odgojnog doma je 70 smještajnih mjesta. . Za obavljanje poslova državne uprave na području Županije ustrojeni su.Ured za gospodarstvo. graditeljstvo i zaštitu okoliša. radnog osposobljavanja i odgovarajuće oblike stručne pomoći maloljetnicima društveno neprihvatljivog ponašanja u dobi od 14 do 18 (i više) godina.Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg. Na razini Županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga. .Ured za prosvjetu.Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec i .Služba za poslove skupštine. informiranje. poglavarstva i lokalnu samoupravu Županije. . stambeno-komunalne poslove.pruža usluge privremenog smještaja i rehabilitacije duševnim bolesnicima.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN dio sa 274 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 88 kreveta.Društvo Crvenog križa Varaždinske županije.pruža usluge zbrinjavanja.Ured župana. a osnovane su ispostave tih ureda (neke funkcije su objedinjene) sa sjedištima u Ivancu. U izgradnji je i Ustanova socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe pri Caritasu Ivanec.Ured za imovinsko-pravne poslove. koji su propisani Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi.Ured za statistiku. prognanicima i izbjeglicama. Na našem području djeluje i Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući sa sjedištem u Varaždinu. u određenim upravnim područjima.98 . U Domu postoji odjel za invalide s 11 kreveta. c) Uprava i administracija Prema ustavnom i zakonskom određenju. te provode socijalne programe. te drugim osobama koje zbog psihofizičkog stanja ne mogu ostati u vlastitoj obitelji ili drugoj organizaciji socijalne zaštite. mentalno-retardiranim osobama. . na području Županije djeluju slijedeća tijela: . . Ludbregu i Novom Marofu. higijenskih proizvoda i odjeće socijalno ugroženom pučanstvu. odgoja.Ured za prostorno uređenje. . Županijski uredi imaju sjedišta u Varaždinu. dobrovoljna davalaštva krvi i aktivnosti prve pomoći. .pruža odgoj i obrazovanje djeci s teškoćama u razvoju (laka i umjerena mentalna retardacija) za 244 učenika.Ured za opću upravu i .Gradsko društvo Crvenog križa Novi Marof. .

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu. Ivancu. . posebice u odnosu na neke druge sredine. . Ludbregu i Novom Marofu.Financijska policija Ministarstva financija . . Na takvim prostorima nema uopće ustanova kulture (osim Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Županijski zavod za prostorno uređenje. Ivancu. odnosno općinskoj razini. Ludbregu i Novom Marofu. Ludbregu i Novom Marofu.Prekršajni sud u Varaždinu.Prekršajni sud u Ivancu.Ministarstvo kulture. . Ivancu. te s uredima obrane u Varaždinu.Uprava za obranu Ministarstva obrane sa sjedištem u Varaždinu. .Prekršajni sud u Novom Marofu.Područni ured u Varaždinu. .Zavod za zapošljavanje Ministarstva rada i socijalne skrbi s područnim službama u Varaždinu.Državno pravobraniteljstvo Županije u Varaždinu. Osim spomenutih tijela državne uprave i samouprave.Trgovački sud u Varaždinu. d) Kultura Dosadašnji razvoj kulture na području Varaždinske županije bio je dosta značajan.Županijski sud u Varaždinu. . .Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu. Ivancu. . Ludbregu i Novom Marofu. Gradovi i općine imaju svoja vijeća. Na području Županije djeluju i slijedeća pravosudna tijela: . Ludbregu i Novom Marofu. Ludbregu i Novom Marofu. Međutim.Prekršajni sud u Ludbregu.Općinsko državno odvjetništvo u Ivancu. . podružnice i zavodi: . na području Županije djeluju i slijedeće područne službe. a smještena su u sjedištima tih teritorijalnopolitičkih jedinica. . . .Općinsko državno odvjetništvo u Ludbregu.Općinski sud u Ivancu. Ivancu. . Ivancu.Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske s područnim službama u Varaždinu.Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova sa sjedištem u Varaždinu. Ludbregu i Novom Marofu. .Općinski sud u Ludbregu. a novim teritorijalno-političkim ustrojstvom data im je određena razina samostalnosti.Državni ured za reviziju u Varaždinu. Ludbregu i Novom Marofu. .99 . .Porezna uprava Ministarstva financija .Konzervatorski odjel u Varaždinu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . te ispostave u Varaždinu.Postaja u Varaždinu.Centar za socijalni rad Republičkog fonda socijalne zaštite s podružnicama u Varaždinu. . poglavarstva i upravna tijela (ili više upravnih tijela) koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj.Općinski sud u Novom Marofu. . Navedena tijela imaju sjedišta u Varaždinu. Ivancu. . . . osobito na prostorima koji su do sada gravitirali centrima bivših općina. . Uprava za zaštitu kulturne baštine . .Općinski sud u Varaždinu. .Upravni odjel za društvene djelatnosti. mreža organizacija i ustanova s područja kulture i umjetnosti ipak nije potpuno zadovoljavajuća. uprave. te s policijskim postajama u Ivancu.Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s područnim uredima u Varaždinu.Zavod za platni promet s podružnicama u Varaždinu.

."Varaždinske vijesti". . Tiskara "Varteks".Knjižnica i čitaonica "M. Na području Varaždinske županije djeluju. .Knjižnica i čitaonica "Novi Marof" u Novom Marofu. Petrijancu. Heda Rušec. Ivancu. Hrženici. Visokom.niz atelliera pojedinih likovnih umjetnika u Varaždinu (Branko Bobić.Stalni postav sakralne umjetnosti u Ludbregu. Određena razina kulturnih djelatnosti postoji u naseljima koja su bila središta razvoja u bivšoj teritorijalno-političkoj podjeli: Ludbregu. "Vall 042" d. kao žarište razvoja cjelokupnog ovog područja.Koncertni ured u Varaždinu. 6. te u naseljima koja posjeduju značajniju kulturnopovijesnu baštinu i potencijal kao što su: Varaždinske Toplice. "Kajda" d. .d.Zavičajni muzej u Varaždinskim Toplicama. "GTP-print".Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu (u sklopu HNK djeluje lutkarsko kazalište). Ivancu i Novom Marofu.o..o. Novom Marofu. Vinici. Živko Toplak. Kerstner" u Ludbregu. .Povijesni arhiv u Varaždinu. . . srednjih te osnovnih škola Knjižnica "Metel Ožegović" Varaždin pokreće inicijativu za formiranje knjižnica u Bednji. .Knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" u Varaždinu (regionalna). ujedno je bio i jest centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova. pa je stanovništvo u zadovoljavanju svojih potreba za kulturom ostalo i dalje orijentirano na mjesta u kojima takve ustanove postoje. . Arhivska djelatnost . U postupku je formiranje Etnografskog muzeja u Ludbregu. . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .o. Grad Varaždin. Književnost i nakladnička djelatnost .Varaždinske barokne večeri. u Varaždinu i "Grafičar" u Ludbregu. Vidovcu i Jalžabetu.). . .Pjevački zbor obrtničko-glazbenog društva u Varaždinu.Dvor Trakošćan u Trakošćanu. Bednji. 3. Lepoglava i Vinica. Trakošćan.Pjevački zbor "Rudolf Rajter" u Ivancu. 5. Muzejsko-galerijska djelatnost . "Tiva" d. Trnovcu.Zbor zdravstva Varaždin u Varaždinu. Varaždinskim Toplicama i Vidovcu.100 ..Puhači orkestar Ludbreg. 4. Likovna umjetnost .Gradski muzej Varaždin u Varaždinu. Lepoglavi. Scenska umjetnost i glazba . 2.Knjižnice u sklopu visokih i viših. . Bibliotečna djelatnost .niz kulturno-umjetničkih društava u Varaždinu. . Vladimir Gašparić . Željko Prstec. Ludbregu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN eventualno društvenih domova). Maruševcu. . Ivan Duić. prema djelatnostima.Muzička omladina Varaždin u Varaždinu. Wanda Tuđa-Strahonja i dr. Nenad Opačić. Radovanu.Knjižnica Narodnog sveučilišta Ivanec u Ivancu. "Eurokids".o.Gapa. . Varaždinskim Toplicama.Limena glazba Lepoglava u Lepoglavi. slijedeće ustanove i organizacije kulture: 1.

a odnose se na likovnu i glazbenu amatersku djelatnost. "Rudolf Rajter". Likovna kolonija "Vinica" u Vinici. Aeroklub "Varaždin". "Vindija". Doraart.101 .Otvoreno sveučilište "D. 7. . Kovačić-Macolić. "Juraj Lončarić" Hrženica. Pjevački zbor "Petrijanec" Petrijanec.Zavod za znanstveni rad u Varaždinu. Prstec. ekologija i slično. "Franjo Sret" Bednja. "Novi Marof" Novi Marof. Novak" u Ludbregu. Zaštita kulturne baštine . 9. Postoje i druga područja koja nisu regulirana posebnim zakonima. Upravna područja koja spadaju u djelokrug kulture. "Varaždinske Toplice" Varaždinske Toplice. Kinematografija . . Lepoglavi. Likovno udruženje Varaždin. informiranje i šport i Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije (1996. fotosekcije "Vis" Varaždin i "Ivančica" Ivanec.Narodno sveučilište Novi Marof u Novom Marofu. . Društvo inovatora Varaždinske županije.Narodno sveučilište Ivanec u Ivancu.. najvećim dijelom uređena su posebnim zakonima. "Vinica" Vinica.kino u Varaždinskim Toplicama. . Osim KUD-ova. HDLU). te Obrtničko glazbeno društvo iz Varaždina. . Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varaždin.Konzervatorski odjel u Varaždinu. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Novom Marofu i Varaždinu. likovna društva u okviru KUD-ova "Sloboda" i "Varteks" u Varaždinu i dr.Restauratorski centar Ludbreg u Ludbregu. Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu. Presečnom (Klopotan). Varaždinskim Toplicama (u sklopu Minerve). inovatorstvo.HAZU . Tu djeluje niz kulturno-umjetničkih društava i to: "Varteks". "Anka Ošpuh" i Mješoviti pjevački zbor "Podravina" iz Ludbrega. Društvo prijatelja glazbe i narodnih običaja "Lampuš" Radovan.Ministarstvo kulture . Lepoglavi (Jamnić) i Ključu (Rabuzin). "Croatia".kino u Novom Marofu. "Vidovec" Vidovec. aktivno je i niz likovnih udruženja (nabrojeni u dijelu Scenska umjetnost i glazba). Zajednica tehničke kulture Ludbreg. promet i dr.niz galerija uglavnom u Varaždinu (Albatros. Novak" u Ludbregu.Otvoreno sveučilište Varaždin u Varaždinu. . .kina "Gaj" i "Dom" u Varaždinu. Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina. Ekološko društvo Ludbreg.Vis". . "Pokret znanost mladima". te u Trakošćanu (u sklopu Dvora Trakošćan).kino "Prosvjeta" u Ivancu. Garestin. a u osnivanju je i KUD u Svetom Iliji. klubovi malih tehničara u Ivancu. Otvoreno sveučilište . HDLU u Varaždinu. računovodstvo. Društvo umjetnika amatera u Ludbregu i u Novom Marofu.kino u Lepoglavi. godina). te Društvo prijatelja narodnih običaja "Maska" iz Ivanca.). Forum mladih. djelatnost pučkih i otvorenih sveučilišta i sl. . Ludbregu (u okviru Otvorenog sveučilišta). Europa Media. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i niz drugih organizacija.. radio i auto klubovi. videoteka i sl. . Heda Rušec. Ludbregu.niz likovnih udruženja (Likovna kolonija "Julijana Drašković" u Varaždinu. . zrakoplovstvo. "Jalžabet" Jalžabet. 8. "Braća Radić" Visoko. elektronika i radiotehnika. kulturu. Na području Županije dosta je razvijena i tehnička kultura (u područjima: foto-video tehnika. "Sloboda .Uprava za zaštitu kulturne baštine . Nosioci tih aktivnosti su: Zajednica tehničke kulture Županije. kajakaštvo.kino "D. "Lepoglava" Lepoglava. tehničku kulturu.) te podvodne i ronilačke aktivnosti. "Hrvatske Željeznice". Galerija slika.

"Draga domača riječ" u Ivancu.Športska dvorana "Graberje" u Varaždinu.Studio Varaždin i "Varaždinske vijesti".102 .742 radio pretplatnika i 13. Sadašnja materijalna osnova športa i rekreacije i mogućnosti za razvoj ovih aktivnosti ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe stanovništva i još je uvijek relativno mali postotak stanovništva obuhvaćen tim aktivnostima.Nogometni stadion "Varteks" u Varaždinu. te u naseljima koja su u dosadašnjem teritorijalno-političkom ustrojstvu bila sjedišta teritorijalnih jedinica (Ivanec. te Smotra folklora u Visokom i Vinici i dr. . a obuhvaćen vannastavnim aktivnostima djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama. Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama. Određeni vid športskih i rekreacijskih aktivnosti obavlja se u pojedinim poduzećima te športskim klubovima i udrugama. izgradnjom određenih športskih i rekreacijskih građevina i organiziranjem značajnih natjecanja. te proširenju i obogaćivanju oblika i sadržaja športskih i rekreacijskih aktivnosti. rukomet. . U prostoru Varaždinske županije postoji niz vrijedne i zaštićene kulturne i prirodne baštine (dvorci. međutim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj športa i rekreacije. Ludbregu. Varaždinska županija imala je 43. teniski tereni. . Od toga je 13. Postoji niz različitih oblika djelovanja uključujući takmičarski šport i šport i rekreaciju u pojedinim športsko rekreacijskim društvima. sakralni kompleksi. atletika. perivoji.ŠRC "Aquacity" sjeveroistočno od Varaždina. a unatoč spomenutih problema postignuti su značajni rezultati u nekim športovima (nogomet. Značajnije športske građevine na području Varaždinske županije su: . ritmičko-športska gimnastika. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Na području Županije. .Tenis centar u Ludbregu. hrvanje i base-ball). šport i rekreacija se odvija u 15 športsko-rekreacijskih centara na cca 200 športskih terena. a u nedostatku osnovnih materijalnih uvjeta (dvorane. pojedinačni spomenici kulture. Mreža športskih ustanova i građevina najrazvijenija je u Gradu Varaždinu kao županijskom centru. tenis. Lepoglavi. zaštićeni prirodni dijelovi).663 televizijskih pretplatnika. . koji se prvenstveno očituje kroz povećanje materijalne osnove športa. HTV .Bazeni. Prema podacima iz Statističkog ljetopisa 1995.Nogometni stadion u Ludbregu. . Velik broj naselja s područja Županije ima također minimalnu razinu športskih terena i građevina (uglavnom nogometno igralište).000 članova.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni lokalni nositelji informiranja Varaždinske županije su: "Županijski radio" u Varaždinu. odbojka. a postoji i više lokalnih glasila. tereni i oprema) i kadrova nisu u mogućnosti svoju funkciju potpuno uspješno obaviti. koja čini dobar potencijal za budući razvoj djelatnosti kulture. e) Šport i rekreacija Na području športa i rekreacije. Na području Varaždinske županije održava se godišnje niz kulturnih priredbi i manifestacija od kojih su najznačajnije: "Varaždinske barokne večeri". godina.Dvorana i tereni "Srednjoškolac" u Varaždinu. streličarstvo.ŠRC "Lepoglava" u Lepoglavi.553 televizijska pretplatnika bilo u Varaždinu. Težište u dosadašnjem razvoju športa i rekreacije bilo je na omasovljenju tih aktivnosti. .581 radio pretplatnika i 40.Atletski stadion "Sloboda" u Varaždinu. . "Varaždinski sejem" i "Ljeto uz tamburu" u Varaždinu. . te u općinama: Maruševec i Trnovec Bartolovečki. rukometni teren i kuglana "Varteks" u Varaždinu. Novi Marof i Ludbreg). Značajan broj pretplatnika bilježen je u gradovima: Ivancu. dok je aktivnost predškolske djece i studenata prilično slabo izražena. "Sveta nedjelja" u Ludbregu. Škole su vrlo često jedini nositelj tjelesnog odgoja djece i mladeži. "Muzička smotra djece i mladeži". proteklo razdoblje bilježi značajan napredak. Športska društva i grupe na ovom području obuhvaćaju cca 60.ŠRC "Drava" sjeverno od Varaždina.

boks. karate nogomet nogomet. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . odbojka. rukomet. na području Županije postoji niz športskih građevina s pratećim sadržajima koje su općine. šah. . ** . streljaštvo nogomet nogomet.nogomet. streljaštvo nogomet. kuglanje. DŠK nogomet. biciklizam. podvodne aktivnosti. *** . športski ribolov. košarka. rukomet. streljaštvo. kuglanje ** *** **** ***** 100 5 6 17 10 6 144 1 2 5 6 3 2 4 6 6 4 6 2 6 5 2 1 61 205 11. karate. DŠK mali nogomet.nogomet.680 15.Športske dvorane u Ivancu i Lepoglavi. To su pretežito nogometna igrališta..103 . godine. streljaštvo nogomet. Izvor: Podaci Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije iz lipnja 1996. **** . gimnastika. atletika. DŠK. DŠK nogomet.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . streljaštvo nogomet nogomet. baseball. te rukometna i košarkaška igrališta i streljane. kuglanje. odbojka nogomet.nogomet. odbojka. rukomet. športski ribolov. športski ribolov. košarka. kuglanje. u skladu sa Zakonom o športu. kajak kanu.nogomet. tenis.ŠRC kod Hrastovljana na ludbreškom području. košarka. košarka nog. šah.178 220 260 840 475 240 13. karate.893 nogomet mali nogomet. rukomet. karate. streljaštvo. stolni tenis. Tablica 79 Športske udruge u Varaždinskoj županiji i aktivni športaši u 1996. tenis. streljaštvo. planinarstvo. stolni tenis. preuzele u vlasništvo.nogomet.213 50 50 230 290 130 100 170 300 280 150 300 100 240 180 80 30 2. body building. planinarstvo. streličarstvo. godini Športske grane Broj športskih Broj športaša udruga Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Ukupno gradovi Općina Bednja Beretinec Breznica Breznički Hum Cestica Donji Martijanec Donja Voća Gornji Kneginec Jalžabet Klenovnik Ljubešćica Maruševec Mali Bukovec Veliki Bukovec Petrijanec Sračinec Sveti Đurđ Sveti Ilija Trnovec Bartolovečki Vidovec Vinica Visoko Ukupno općine Sveukupno * * nogomet. kuglanje. ***** .tenis. DŠK nogomet. karate. streljaštvo . Na području Županije postoji i niz športskih dvorana i terena u sklopu osnovnih i srednjih škola u pojedinim naseljima. rukomet. Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije. stolni tenis. hrvanje. mali nogomet.

Dvorci izgrađeni na posjedima: Klenovnik Bela (dva dvorca) Križovljangrad Novi Marof Vinica (povezano s parkom) Opeka (povezano s parkom) Martijanec Rastaurirani dvorci i kurije: Trakošćan Maruševec Župne kurije: Maruševec Sakralne građevine: Varaždin . god.Bl. Nitzky. Marije .): Varaždin Javne i utilitarne građevine: Varaždin . Juraj . Varaždin Poluurbane cjeline: Vinica Varaždinske Toplice Ludbreg Ruralne cjeline: Donja Voća Ključ Lovrečan Mali Lovrečan Veliki Petrijanec Utvrde.Stari grad Bisag . Oni pripadaju različitim razdobljima kao i različitim vrstama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.Sv. Marko Evanđelista RENESANSA I BAROK Urbane cjeline. Zakmardy. e. građanske predbarokne i barokne kuće. Prašinske-Sermage. a razvijaju se do XVI ili XVII st.2.vijećnica . kašteli.ruševina Javne i utilitarne građevine: Varaždin Sakralne građevine: Gotički: Lepoglava Remetinec Varaždin G.104 . 150 000 do 6 000 god.Sv. palače plemstva (Patačić. burgovi. vrhuncima): Trakošćan Grebengrad (djelomično sačuvan) .Sv. Marija . Drašković. Kneginec Maruševec Vukovoj Lovrečan (Mali) Vinica Mousterien . Zagreb 1978.XIII st.do neolitika..Goranec ANTIČKO DOBA Doba rimske antike: Aquae Iassae (Varaždinske Toplice) STAROHRVATSKO DOBA Prva faza Gradišta i nekropole: Gradište Sv. e.acheuleen. pr.nastale pretežno od XI . zamci (na uzvisinama. Ivana Krstitelja i samostan Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Marija Magdalena . Oršić). gradine (u okvirima naselja): Varaždin .Franjevačka crkva Sv. utvrde. kašteli i gradine (od XI do XVIII st.1.Hrvata) Velika pećina . n. pr.. Lovre . Keglević. gotika) Samotne gradine. "Prilog analizi vrednovanja povijesnih urbanih cjelina i objekata arhitekture u okviru rada na zaštiti spomenika kulture u SR Hrvatskoj". U nastavku se daje pregled prema povijesnom razdoblju (prema: Andrija Mohorovičić.Stari grad (romanika. Petar kod Ludbrega DOBA SREDNJEG VIJEKA Urbane cjeline .Sv.): PRETPOVIJESNO RAZDOBLJE Starije kameno doba (paleolitik): Chellen . Ponikve kod Ivanca Nizinske gradine.kapela sv.Gradska vijećnica i županijska palača. status gradova dobivaju u XIII i XIV st.Sv. 500 000 do 100 000.6. Wolfing . hrptovima.Sv. često opkoljene vodom: Varaždin . Dj. Vindija (s nalazima od chellena do kasne antike i doseljenja Slavena . Zaštićena graditeljska i prirodna baština a) Graditeljska baština Područje Varaždinske županije obiluje spomenicima kulture. n. Nikola .

gotička samostanska crkva Sv. Marka Evanđeliste Križovljan Radovečki .Sv.gotička crkva Sv. Trojstva i samostan i Župna crkva Sv. zgrada željezničkog kolodvora. Nikole s gotičkim zvonikom . Bartol s kapelom Sv. Juraj Barokizirane gotičke građevine: Lepoglava .dvorac Leitner Veliki Bukovec . odnosno čisti klasicizam): Veliki Bukovec . Lovre Donja Voća . (prijelaz iz baroka na barokni klasicizam. trgovačke i obrtničke zgrade. Križa Ludbreg . Trojstva sa cinktorom Kraj baroknog razdoblja i početak XIX st.Isusovačka crkva Uznesenja Marijina i samostan Sakralne građevine: Lovrečan .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .dvorac Drašković . Franjo Asiški DOBA XIX I POČETKA XX STOLJEĆA (DO PRVOG SVJETSKOG RATA) Urbane cjeline: Varaždin Javne i utilitarne građevine: Varaždin .Sv. Jelene Purga kraj Lepoglave . niz objekata ambijentalne vrijednosti u staroj jezgri grada Dvorci i kurije: Jalkovec . Vida .Župna crkva Sv.gotička crkva Sv.Sv. Antun Padovanski Ivanečka Kamenica .Sv. Marije Vinica Slika 27 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .kazalište.Sv.Kapucinska crkva Sv.105 .gotička crkva Sv.Kapela Sv.Uršulinska crkva Rođenja Isusova i samostan . Martin sa cinktorom Cerje Tužno .

ŽAROVNICA 9.mlin obitelji Vidović* .kurija župnog dvora (18.javno drveno raspelo Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .poklonac .arheološki lokaliteti "Krč" i "Goranci" .kapela Sv.ruralna aglomeracija .ruralna aglomeracija . GORNJI KUĆAN 4. JEROVEC 8.kapela Sv.) . brežuljak "Gorica". Ivana na Gorici* (18.kapela Bl.brdo Cukovec ili Gradišće .arheološki lokalitet .ruralna aglomeracija .) . Jurja u Purgi* (18. st. ZBELAVA .arheološki lokalitet 5.samostan* (gotika.kip Majke Božje .ruralna aglomeracija . st. CERJE TUŽNO 3. BEDENEC . Marije Magdalene* (početak 19. Jelene* (18.) . st. Trojstvom .) . Djevice Marije* .kapela Sv.kurija župnog dvora (barok) ./18. Bartola* (17.) .kapela Majke Božje Snježne ili Sv.ruralna aglomeracija .arheološki lokaliteti "Kukelj".drveno raspelo . barokizirana) . VUGLOVEC Grad Lepoglava: 1. st. st.župna crkva Pohođenja Bl. GAČICE 4.dvorac Leitner* i park (20.ruralna aglomeracija 10.kurija župnog dvora* (barok) .arheološki lokalitet u naselju (neolit) i "Biškupečki pašnjak" .arheološki lokalitet .kurija župnog dvora* (19. MARGEČAN . Marije* . IVANEČKI VRHOVEC 7.kapela Sv. ZALUŽJE 7. "Tri žakli".arheološki lokalitet . Florijana* (18.st) . st. st. PRIGOREC Grad Ludbreg: 1.kapela Sv.arheološki lokalitet u naselju (neolit) i korito Plitvice . Antuna Padovanskog* .arheološki lokalitet "Gorička" . RIBIĆ BREG 15.ruralna arhitektura .kapela Srca Isusova (1908) .arheološki lokalitet "Gradišće".poklonac (barok) . "Velika .župna crkva Sv. STAŽNJEVEC 2. "Kameni vrh" ili "Bedenje" .ruralna aglomeracija . st.arheološki lokalitet .stambena arhitektura . VARAŽDIN .arheološki lokalitet "Gradišće" (srednji vijek) .arheološki lokaliteti brežuljak "Budim". Donata .) .kapelica sa Sv. Jakova .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN POPIS SPOMENIKA KULTURE I ARHEOLOŠKIH LOKALITETA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 12.ruralna arhitektura 2.ruralna aglomeracija . DONJA VIŠNJICA Sutinska" .kapela Sv.arheološki lokalitet .crkva Sv. Lovre (gotika.crkva Sv. OČURA 6. KAMENICA 2.ruralna arhitektura . RADOVAN 14. Tome* na groblju (19. PECE 11.župni dvor .kapela Sv.arheološki lokalitet na području sela . "Potok Čunica" i u naselju .drveno raspelo . st.arheološki lokalitet jugoistočno od sela .arheološki lokalitet . JALKOVEC 16.ruralna aglomeracija . IVANEČKA ŽELJEZNICA 6. brdo "Kameni vrh" ili "Gaveznica".kapela Sv.kapela Sv.župni dvor* (barok) . Ćirila i Metoda . LEPOGLAVA 5.arheološki lokalitet "Kuljevčica" .arheološki lokalitet .) . PUNIKVE Grad Varaždin: 1.arheološki lokalitet (neolit i brončano doba) .povijesna jezgra grada° * .zgrada stare osnovne škole . Dj.urbanistička cjelina naselja* . APATIJA 2.arheološki lokalitet "Brezje" . "Pod lipom"*.burg Kamenica .) . barokizirana) .kapela Sv. ZLOGONJE 8. LOVREČAN 5.arheološki lokalitet "Gorička". "Bračkova pećina" .arheološki lokalitet na području sela 13.ruralna aglomeracija .župna crkva Sv. BIŠKUPEC 3.ruralna aglomeracija .zgrada pučke škole .drveno raspelo .) . barokizirana) . BOLFAN .drvena raspela .drveno raspelo Grad Ivanec: 1.kapela Sv. barokizirana) .crkva Sv. Franje Ksaverskog .106 .ruralna aglomeracija . IVANEC 4. GORNJA VIŠNJICA 3.ruralna aglomeracija . Duha* (gotika. Margarete (kasni barok s klasicizmom) .most (rimski)* .ruralna aglomeracija . Marije* (gotika. Marije* (barok) .

crkva Sv. Mihovila . REMETINEC . st.) .) nad 6.ostaci srednjovjekovnog burga Kamenom Goricom (Grebengrad) . st.) . ostaci rimske ceste od Bele do Podruta i burg "Pusta Bela" (14. HRASTOVSKO Grad Varaždinske Toplice: 1. st.kapela Sv.kurija župnog dvora 9.župna crkva Sv. st. Fabijana i Sebastijana .) . st.kurija župnog dvora*(18.) 7.) . VILETINEC .kapelica Sv. SLOKOVEC Grad Novi Marof: 1. Vida i Jurja(19.poklonac .kurija obitelji Erdödy (barok) . Paraskeve (19.) . Fabijana i Sebastijana .) .kurija Fošnar . BENKOVEC . "Marof 1" i "Marof 2" .arheološki lokaliteti: "Gradišće". župni dvor i drugo)* .arheološki lokalitet 10.pil s kipom Madone ./18.antički arheološki lokalitet* 11./18.župna crkva Sv.stambena arhitektura u naselju (kurija. Dj.seljačke klijeti 4. MOŽĐENEC 7. ČURILOVEC .ruralna cjelina (tradicijska arhitektura) 2. st.arheološki lokalitet 6.kapelica obitelji Ožegović (17.kapela Majke Božje (18.arh. Florijana (18.pravoslavno raspelo .) . ZAVRŠJE PODBELSKO 5.drveno raspelo 5. Duha.crkva Sv. Oca Nikolaja (18.pil sveca . st. PRESEČNO Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .arheološki lokalitet 3. st.arheološki lokalitet "Gradište" .brdo Želimor (brončano i staro željezno doba) HUM iznad Bednje . DRENOVEC . župna crkva.kapela Sv.profana arhitektura (kuća Posavec) . BREZOVA GORA . SVIBOVEC .arheološki lokaliteti "Ciglište".povijesna jezgra naselja .kapela Sv. DONJA POLJANA .kurija župnog dvora (ostaci samostana) . Marije* (gotika.arheološki lokalitet "Pilišće" i "Krvavina" 3.pil s kipom Madone*(1672) .ruševine burga Cvetlin .arheološki lokalitet .javno raspelo . GRANA 3. st.pilovi i skulpture.) .pil "Krista Premišljevača" 5.ruralna arhitektura (seljačke klijeti) . KLJUČ 5. BEDNJA 6.ruralna aglomeracija (seoske kuće) .) .pil Sv. Petra i Pavla* (početak 20.arheološki lokalitet "Banjščina" Općina Bednja: .) . TUHOVEC . Florijana (20. Margarete . Tri Kralja* .dvorac Stara Bela* -"Bela 1" (17. GLOBOČEC LUDBREŠKI 12. VRTLINOVEC . Trojstva (19.kapela Sv. JALŠEVEC .arheološki lokalitet 1.dvorac tj. Josipa* (17/18. st. "Pleta" i samo naselje . SELNIK 8.arheološki lokalitet oko kapelice 8. Florijana (19. st.) .arheološki lokalitet 6.kapela Sv.župni dvor 3. kapela Sv. st.107 .arheološki lokalitet . st.župni dvor . građevina stare škole iz 18. stambena prizemnica.arheološki lokalitet "Stražarska kula" (sada zvonik) . KAMENA GORICA 4.arheološki lokalitet .arheološki lokalitet "Grebengrad" . RUKLJEVINA . ČUKOVEC 4.crkva Sv.) . PODRUTE 10.dvorac Batthany .arheološki lokalitet 11.) . MADŽAREVO . gradina "Vučje grlo"* .) . st.župna crkva Sv.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .kapela Krista Kralja (20.drveno raspelo 4.kapela Sv. lok. st. Antuna (18.poklonac i javno raspelo .spilja "Vilenica" . NOVI MAROF 8.dvorac obitelji Erdödy* i park (18.) .) .naselje Ludbreg kao cjelina* . SIGETEC LUDBREŠKI 9.st.kapela Uznesenja Bl. Trojstva .pil Sv. st. BELA 2.st.) . st.) . st. MALI GORENEC .urbanistička cjelina* (unutar nje stari grad.) .pravoslavna crkva Sv.arheološki lokalitet (brončano i staro željezno doba) .ruralna arhitektura .pravoslavna crkva Sv.spomenik Đ.) . LUDBREG 7.kaštel Nova Bela* -"Bela 2" (18. PETKOVEC TOPLIČKI ./20.crkva Bl.gradina "Štuk"* . PIŠĆANOVEC ./19. Utješinoviću (srušen) . kurija (18.arheološki lokalitet 2. Marije* . OŠTRICE 9. st. VARAŽDINSKE TOPLICE . javna plastika .arheološki lokalitet . Marije (16. Marije (19.arheološki lokalitet "Loke Kroglice"./17.arheološki lokaliteti "Lipa Katalena"* i "Gmajna" . CVETLIN . Josipa . barok) . st.kapela Sv. "Kukma".kapelica Sv./19.mlinovi pod Novom Belom* . Dj.

arheološki lokalitet na području sela .19. RINKOVEC 12. RIJEKA VOĆANSKA Općina Donji Martijanec: .dvorac* i park (klasicizam) .javno drveno raspelo . "Poredje". st. Tome* . KRIŽANČE 6. barokizirana) .javno raspelo 3.drveno javno raspelo u naselju .rudina "Gradišće" 4. VRBNO .ruševine grada Bisaga (15.naselje .crkva Uzvišenja Sv. TRAKOŠĆAN 14.kurija .kapelica (Pieta) .dvorac Križovljangrad* i park (17. st.) .ruralna arhitektura .) 7. CESTICA .Mikinova kapela *(19.javno drveno raspelo s kipom Sv.ruralna stambena arhitektura i još cijela skupina u naselju . ČREŠNJEVO . Josipa .arheološki lokalitet na području sela . Tri Kralja (17/18. te tragovi antičke ceste (mlađe željezno doba. MADARAŠEVEC .kapela Sv.arheološki lokalitet* (antika) .arheološki lokalitet spilja Vindija* . PLITVICA VOĆANSKA 4. .kapela Sv.župna crkva Sv.kurija župnog dvora .st.javno raspelo 1. "Gamulica". ŠINKOVICA ŠAŠKA 13.ruralna arhitektura .zaselak Kralji (ruralna arhitektura) .) .kurija župnog dvora 8. KRIŽOVLJAN . st. VELIKI LOVREČAN ..arheološki lokalitet oko župnog dvora (antička stella) . Mihaela 2.ruralna arhitektura* (seoske brvnare) Općina Donja Voća: 1. BABINEC . SLANJE .pil (1658) . BREZNIČKI HUM 2. i kasnije) .arheološki lokalitet "Paka" 2. RADOVEC .kapela Sv.arheološki lokalitet Kuserbanj-breg i Bahunsko selo . st.) i arheološki lokalitet .crkva Sv.19. st. "Žgališće". HRASTOVLJAN .župna crkva Sv.st.kapela Sv. JAREK BISAŠKI Općina Breznički Hum: 1. st. Florijana 5.dvorac Šaulovec* i park (kraj 18.zaselak Jagarinci (ruralna aglomeracija) .ruralna aglomeracija Općina Beretinec: 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .pil Sv. KRŠČENOVEC 3. MALI LOVREČAN .mlin na Plitvici (18./19.javno raspelo s kipom Sv.ruralna arhitektura .kapela Sv. barokizirana) .) .poklonac Sv.st.kapela Sv. Križa* (gotika.20. JAZBINA CVETLINSKA 9. st. JAMNO 8. RADEŠIĆ Općina Cestica: 1.) .arheološki lokalitet "Škarje" i oko crkve.kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije (1875) .ruralna aglomeracija . 19.kapela Presvetog Srca Isusova 2. GORNJE VRATNO .arheološki lokalitet na području sela .župna crkva Sv.majur Babinec .kurija župnog dvora (barok) . Barbare* (18.) . Martina* (18. GORNJA VOĆA Općina Breznica: 1. Barbare (18.drvena raspela 5.arheološki lokalitet . BERETINEC 2. Lovre* .pil Sv. Duha . Marije Magdalene (18. Benedikta* (18. NATKRIŽOVLJAN .zaselak Korparsko (ruralna aglomeracija) .vinograd Ferice .arheološki lokalitet . barokizirana) .poklonac 4. Ivana* (18.javno drveno raspelo . Križa* (gotika. BISAG .) .kurija . "Gradišće". Marije na cesti prema Trakošćanu .javno raspelo .arheološki lokalitet (antika) .) . POLJANEC 7. MARTIJANEC . DUBRAVA KRIŽOVLJANSKA . tragovi antičke ceste i pretpovijesni nalazi 6. "Kozinščak". Martina (18. st. st.arheološki lokalitet oko kapele na gotičkim temeljima (1738) . ČIČKOVINA 2.arheološki lokalitet Šaulovec (neolit.) 3.ruralna arhitektura* 7.st.kapela Sv.arheološki lokalitet na području sela . PLEŠ 11.ostaci kapele Sv.građevina osnovne škole (1928) . antika) (seoske brvnare sa slamom) 9. Martina* (gotika.dvorac obitelji Drašković* i park (14.108 . Duha na Ravnoj gori . Trojstva (nova) Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .ruševine vlastelinskog dvorca (ostaci .kurija (18.st) . mlađe željezno doba) .) .arheološki lokaliteti "Cufta". st.kapela Sv.) .naselje . st.crkva Sv.) .) 3.kapela Sv. DONJA VOĆA .kapelica Sv. MELJAN 10. Valentina (1908) . Marije . .

st.kurija župnog dvora* (18.arheološki lokalitet "Tičji breg" (tumul) .kurija župnog dvora 8.pil (ostatak) izvan naselja . Marije Magdalene* (gotika .arheološki lokalitet oko crkve .crkva Sv. LEŠTAKOVEC 6.antička vila uz Plitvicu (nalazi ville rusticae. Marije Blažene Snježne (18. st.) .kapela Sv.mlin na Plitvici . Klementa . 6./19. LJUBELJ PODSVIJEĆNJAK.arheološki lokalitet 5.kurija (19. st.pil Sv. NOVAKOVEC Općina Klenovnik: 1. JURKETINEC 7.kapela Sv.ruralna stambena građevina .arheološki lokaliteti "Pri Gomili"*.ruralna aglomeracija .drvena vodenica Općina Maruševec: 1.tumul .profana ruralna arhitektura 3. st. "Bistričak"*.ruralna arhitektura u zaselcima Oreški Kolareki .arheološki lokalitet "Čardak" . RAKOVEC .dvorac* (bivši kaštel .crkva Sv.st. JALŽABET . Roka* (17/19./19. Trojstva .kurija župnog dvora i 2.ruralna aglomeracija .st.arheološki lokalitet "Mačkova spilja" ili "Velika pećina" . JAKOPOVEC 2.arheološki lokalitet "Medvedov breg" park (bolnica za TBC) .arheološki lokalitet "Gradišće" .arheološki lokalitet "Funtekov breg" 4. st. KAŠTELANEC ./19.) .kurija župnog dvora (18. Rok" . Ivana Nepomuka .kapela (1940) . st.kameno raspelo u selu .) .stambena zgrada .arheološki lokalitet oko kapele Sv.arheološki lokalitet "Draguševec" . DONJE LADANJE 5. st. Klementa* (gotika.109 . Elizabete* (18.kameni pilovi Općina Ljubešćica: 1. barokizirana) . LJUBEŠĆICA Općina Jalžabet: 1.pil "Krista Premišljevača" (1674) .arheološki lokalitet "Zgoreti breg"(mlađe željezno doba) . SUDOVČINA 9.5. Wolfinga* (gotika) . VUKOVOJ .kurija Oršić .kurija) (17.dvorac obitelji Vragović* i park (17.župna crkva Sv. Barbare . Florijana* . CERJE NOVO 3.dvorac Helene Somogy* (1744) .pil Sv.arheološki lokalitet "Sv. MALI BUKOVEC . "Breški" uz Plitvicu i njeno korito (nekropola pod tumulima starije željezno doba.st.crkva Sv. Jurja Mučenika* (gotika s kasnijim dogradnjama) .st.) .javno drveno raspelo na cesti prema Kamenici . Florijana Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .mlin na Plitvici .) .pil Sv.tumul u selu .15.arheološki lokalitet . ČALINEC 4.) . DRUŠKOVEC 3./18. CERJE NEBOJSE 2.) . Trojstva* (18.kuća Šoštarića (18.) .pil na putu u naselje .pil Sv.arheološki lokalitet 4.) .kapela Sv.) . Ivana Nepomuka* (18.) .stari most . KLENOVNIK Općina Mali Bukovec: 1. VRBANOVEC Općina Gornji Kneginec: 1. KELEMEN 6.arheološka zona na području sela .-4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . tragovi antičke ceste) . Jakova . antika) i "Rimska vila"* (1. s kasnijim prigradnjama) . MARUŠEVEC 5. st. st.arheološki lokalitet (neolit. GORNJI KNEGINEC . st.dvorac obitelji Drašković* i 2.ruralna aglomeracija .kula burga Kene .pil na cesti prema Žarovnici .kapela Sv.poklonac s kipom Krista Premišljevača .kip Sv.kapela Sv. .arheološki lokalitet na području sela .drveni križ ispred sela .javno drveno raspelo u naselju 3. Jakova* (barok s obnovom u 20.pil Sv.) .arheološki lokalitet "Stari Graci" . LIPOVNIK . st.drveno raspelo . KOŠKOVEC 8.) .dvorska kapela u dvorcu . PLEMENŠČINA .) .kurija . GORANEC .župna crkva Sv.arheološki lokalitet "Štuk" (antika) .

gotika i 19.ruralna arhitektura (seoske kuće) .) . st.kapela Sv. st.arheološka zona . Nikole* (19.st. Općina Vidovec: 1. PETRIJANEC . KRKANEC 3.kapela Sv.župna crkva Sv. Jurja (18.tvornica alkohola .) . st.) .kapela Sv.kurija župnog dvora .zgrada stare vijećnice (18.) 4. Barbare .kurija župnog dvora* (19. st. Roka (barok. Benedikta* Općina Sveti Đurđ: 1.) .) 2.župna crkva Svetog Jurja (18. Bartola* (gotika.) .kapela Sv. st.dvorac obitelji Patačić*(1616) .arheološki lokalitet 2.kapela Presvetog Trojstva .) . STRUGA 5. Florijana* (19.19.kapela Svih Svetih*(14.javno raspelo .crkva Sv.) .crkva Sv. Antuna*(17. st. Duha*(18. SVIBOVEC PODRAVSKI Benedikta .mauzolej) . VIDOVEC . Katarine Dj.ostaci vlastelinskog posjeda Zelendvor obitelji Bombelles* (2 gospodarske zgrade i grobna kapela . SVETI ĐURĐ .arheološki lokalitet u naselju i oko kapele . ZAMLAKA 5. SVETI PETAR .kapela Sv.kapela Sv. Trojstva 4.) ..kurija župnog dvora (iza 1800.) . ŠTEFANEC 4.arheološki lokalitet "Šuma Krč" (neolit) 4. Florijana (1857) .arheološki lokalitet (neolit) ./20. NOVA VES PETRIJANEČKA . SESVETE LUDBREŠKE 4.naselje Petrijanec kao cjelina * . st.. "Kolibe" i "Selišće" . SEKETIN . Dj. st.kapela Sv. STRMEC PODRAVSKI 6. "Staro groblje". NOVO SELO PODRAVSKO 3. DRUŽBINEC . Florijana .arheološki lokaliteti "Šarnjak" "Zaves" i "Kupinje"* (pretpovijesno doba. HRŽENICA . st.crkva Sv. ŽABNIK Općina Veliki Bukovec: 1.) . st.kapela Sv.poklonac Sv. st.) .) Općina Trnovec Bartolovečki: 1.pil Krista Premišljevača . SVETI ILIJA .vlastelinski dvorac obitelji Sladović .pil Sv.dvorska kapelica u parku (19. st. MAJERJE .) . 18.pil Sv.arheološki lokalitet u naselju (neolit. st. Petra (1935. Katarine (18.kurija župnog dvora (19. trag antičke ceste) 5.arheološki lokalitet (tumul.) . Florijana .kapela Bl.) .crkva Sv. ŠEMOVEC 3.kapela Sv.pil s kipom Krista* 3. Franje Asiškog (1820) . st. BELETINEC . st.vlastelinski dvorac Jordis Lohausen* i park (19. barokizirana) ./19.crkva Sv.) . KARLOVEC LUDBREŠKI Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .stambena građevina (19. st.zgrada Zadružne trgovine . KRUŠLJEVEC . na starim temeljima) .) 2. izlaz sela) 3.pil .zgrada Poljoprivredne zadruge . st.) .javno raspelo .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .javno raspelo . barok) .arheološki lokalitet "Varošćina" .tragovi antičke arhitekture . Marije grobna kapela obitelji Drašković Općina Sveti Ilija: Općina Petrijanec: 1.arheološki lokalitet "Cirkvena".poklonac* (19. BARTOLOVEC . i Mč.arheološko nalazište "Aqua viva"* (nekropola.pil s kipom "Umornog Krista"* (1722. ŽUPANEC (Križančija) 2. st.javno raspelo . .110 . st. VELIKI BUKOVEC Sv.pil Sv. CARGOVEC 2.) .st.javno raspelo na cesti prema Salinščaku* .arheološki lokalitet "Crkvišće" 2.arheološki lokalitet u naselju 1. st. "Gradišće". antika i srednji vijek) .kapelica Djevice Marije* (barok) 2. KRIŽANEC . SRAČINEC 2.) .dvorac obitelji Patačić* 5.kurija župnog dvora* (barok s kasnijim adaptacijama) . st. Petra i Pavla (18.) .pil* 3. KAPELA PODRAVSKA Općina Sračinec: 1.) .kurija . brončano doba) . st.) . ZELENDVOR . st.kip okrunjenog Isusa .arheološki lokalitet "Gradina". novac.kip Sv. Mihovila Arkanđela* . Elizabete (19. TUŽNO 4. Vida* (19.kurija župnog dvora* (18. Nepomuka (18.kapela Svih Svetih (1909) . oranice uz ist.ruševan (19.) . Ilije* (20.dvorac obitelji Drašković* i park (18.* (gotika.kapela Sv.kapela Sv.kapela Sv.

Nepomuka . 6. godine.arheološki lokalitet "Frateršćina" . Trojstva* (gotika.dvorac Vinica Donja (obitelji Köröskeny i Rupčić 17. ČANJEVO 2.kurija Keglević .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Jurja*(1764) . VISOKO .) . Napomena: Zaštićene cjeline naselja uključuju i sve pojedinačne spomenike.pil 2. građevine na Trgu kralja Tomislava 5 i 6. Benedikta (18.) .kurija* (18./18. GORNJE LADANJE . 19.stup sramote (srednji vijek) .Pranger . Općina Visoko: 1. Ivana Nepomuka . građevine u Bakačevoj 4. Marka Evanđeliste (gotika. Stari grad. VINIČNO 3. godine i rujna 1997.) .pil Sv. Florijana (1946) Općina Vinica: 1. Lisakova kula.zgrada Poljoprivr. Ostali navedeni spomenici kulture vode se kao evidentirani.poklonac s likom "Umornog Krista" (barok) * Zaštićeni i preventivno zaštićeni spomenici graditeljske baštine (rješenja o preventivnoj zaštiti).kurija Dolanski . palače Erdödy. st./19.stara lipa Izvor: Podaci Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine . i 19. barokizirana) .dvorac Vinica Gornja (obitelj Patačić) . brončano doba) 3.dvorac Banjski dvori* i park (historicizam.arheološki lokalitet (Stella antička) ./18.crkva Sv.Jakoba Starijeg .crkva Sv. st. Erdödy* . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .grobna kapela grof.) . Patačić-Putar i Zakmardy. st. 8 i 10.poklonac Sv. st. građevina na Franjevačkom trgu 1 i 3. te Gradskog muzeja Varaždin od studenog 1994. MARČAN .111 . ° Pojedinačni registrirani spomenici kulture unutar povijesne jezgre Grada (crkva Sv.) . barokizirana) .dvorac Opeka* i arboretum (17. st.crkva . zadruge .pil s kipom Sv. Ivana Krstitelja .Povjerenstvo Varaždin od lipnja i studenog 1996. Marije. VINICA . st.st.srednjovjekovni burg (Stari grad Vinica) .arheološki lokalitet u naselju.groblje s nadgrobnim spomenicima . Pavlinski marof).pil Trpećeg Krista* (17.javni zdenac s kipom Sv. zgrada Županije na Franjevačkom trgu.pil Sv. godine. na Starom gradu i Vinicabregu 4.kurija župnog dvora .stari kamenolom Bela pećina (neolit. Patačić. groblje.) .pil sa slikom Umornog Krista* (18./20.urbanistička cjelina naselja* .kurija Nitzky .pil Sv. DONJE VRATNO .) s reljefom Sv.

Za nju je predviđeno proširenje na reprezentativno područje između Strahinčice.park u Vidovcu. .engleski stil.park u Bajnskim dvorima (naselje Gornje Ladanje). . Nastaju početkom 18. Obično je uz dvorac uređen park s elementima po francuskom uzoru.park u Jalkovcu. dok ih je nešto više evidentirano dosadašnjom prostorno-planskom dokumentacijom. . Zaštićeni spomenici prirode su: . Prostor Varaždinske županije obiluje spomenicima parkovne arhitekture.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Prirodna baština Na području Varaždinske županije.područje ušća rijeke Bednje i Plitvice. zajedno s izgradnjom reprezentativnih dvoraca.šumska površina zapadno od Varaždinskih Toplica. . .Gaveznica kao geološki spomenik: nalazište ahata i sačuvani fosilni vulkan (u naselju Lepoglava).geološki: stijena i pećine Kamenac u dolini potoka Ljube. . . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Križančija i dva šumska predjela u Varaždinskim Toplicama (sjeverno od parka i u zapadnom dijelu naselja). .područje šljunčare kod Hrastovljana.park u Novom Marofu . stoljeća u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja i gornjoj Podravini. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Općina Klenovnik). kao prethistorijsko i paleontološko nalazište (naselje Gorenec.park u Velikom Bukovcu.park u Klenovniku. Evidentirani zaštićeni krajolici su: . vrlo često i s jezercem. Zaštićeni spomenici parkovne arhitekture Varaždinske županije su: . Uz spomenutu zaštićenu park-šumu na području Županije postoji i nekoliko evidentiranih: Zelendvor. . . . Na park se nastavlja autohtona šuma. Postoji i jedan evidentirani spomenik prirode .izvorišni dio rijeke Lonje (kod Podruta) i . Macelja i Ravne gore i proglašenje parkomprirode "Hrvatsko zagorje" (park prirode evidentiran dosadašnjom dokumentacijom).pećina Vindija kao arheološko i paleontološko nalazište (naselje Rijeka Voćanska.park u Martijancu.Mačkova spilja ili Velika pećina kod Velike Sutinske.park uz dvorac Križovljangrad (naselje Cestica). Dravski park. a u nizinskim dijelovima i lužnjaka te eventualno johe. .područje između Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava.park u Šaulovcu (naselje Črešnjevo). U kategoriji zaštićenog krajolika (prirodni ili kultivirani predio veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje) zaštićeno je područje Kalnika (uži dio koji se nalazi u naselju Ljubelj Kalnički). zaštićeno je nekoliko dijelova prirode. Općina Donja Voća). uglavnom hrasta kitnjaka. a namijenjena odmoru i rekreaciji).dio gornjeg toka rijeke Bednje (od Salinovca do Krušljevca). . Lasno. .112 . . U kategoriji park-šume zaštićena je park-šuma Trakošćan (prirodna ili sađena šuma veće pejzažne vrijednosti. .park u Maruševcu.šire područje Kalnika.

. čemu je osnovni razlog branje biljaka. longifolia) i dugolisna naglavica (C.dvije lipe pred Župnim dvorom u Bednji. alpski jaglac (Primula auricula).tisa u Varaždinu (Supilova 22).park u Varaždinskim Toplicama . lovorasti likovac (Daphne laureola).dva divlja kestena i jablan pred Župnom crkvom u Martijancu.tisa u Čalincu (Općina Maruševec).113 . . . clorantha).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . tisa (Taxus baccata).Varaždinsko groblje (osnovano 1773. .s prirodnom park-šumom u nastavku. . ljiljan zlatan (Lilium martagon). Na području Županije obitavaju i brojne životinjske vrste od kojih je oko 250 zaštićenih. . . kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i kockavica (Fritillaria meleagris)."Belina lipa" u Visokom.arboretum Opeka. . rubra). se oblikuje u francuskom stilu). a od 1910. planinčica (Trolius europaeus).platana u Jalžabetu. .lipa u Ivancu. Sve su nabrojene vrste ugrožene zbog promjena uvjeta na staništima i zbog pada brojnosti. Prema Zakonu o zaštiti prirode na području Županije zaštićene su slijedeće biljne vrste: bijela naglavica (Cephalanthera damasonium). širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum). ozimnica (Eranthis hyemalis). godine. božikovina (Ilex aquifolium). bijeli vimenjak (Platanthera bifolia) i žućkasti vimenjak (P. Slika 28 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . crvena naglavica (C.skupina stabala kod Varaždinskih Toplica.platana u Varaždinu (Banfica). kranjski bijeli bun (Scopolia carniolica). . .

Najveću botaničku vrijednost ove šume predstavlja skupina od 70 stoljetnih stabala bijele topole. U botaničkom pogledu najzanimljiviji je vršni stjenoviti greben i to osobito njegova sjeverna strana s posebno značajnim vrstama: alpski jaglac. tršćak. preljevnica velika). suručica. dok prikupljeni podaci o fauni govore o prisutnosti 109 vrsta (izuzeta je ihtiofauna i druge vodene životinje). lisica. vodnih i močvarnih. lastavice. Biološka raznolikost Dravske šume je izuzetna: evidentirano je 35 vrsta drveća. divlja svinja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Osobite biljne i životinjske zajednice Varaždinska regija obiluje raznim životinjskim biotopima i to upravo na izvornim i očuvanim staništima biljnih zajednica. livadnih. kuna zlatica). U višem pojasu razvijena je brdska bukova šuma. Osim drveća u ovim šumskim zajednicama postoji i niz bujnog prizemnog bilja (šafran.114 . gatalinka. te zajednice vrba. hrast lužnjak i bijela joha. Na području Županije to su slijedeći značajniji predjeli: • područje starog toka rijeke Drave između Ormoškog i Varaždinskog jezera. te šume kitnjaka i običnog kestena. • područje Trakošćana: Najveći dio područja pokrivaju šumske zajednice i to: hrasta kitnjaka i običnog graba. vuge. održavanje i namjena prostora. • područje Kalnika: U nižim područjima Kalnika razvijene su šumske zajednice kitnjaka i običnog graba. Na tom području je razvijena zajednica vrba i topola koju zastupaju slijedeće vrste: divovska stabla bijele topole. pjegavi daždevnjak. sremza. Ti su predjeli.šuma" u kojoj je obrađeno postojeće stanje biološko-krajobraznih vrijednosti i predložena zaštita. kalnički karanfil i dr. vez. te sisavce (jelen obični. grmolike i uskolisne vrbe. obična šumarica. vjetruša bjelonokta. s obzirom na rasprostranjenost i vrste drveća. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . opisane u poglavlju b) Šumarstvo na stranici 1-39. šuma bukve i jele. brdska šume bukve. poljski jasen. zebe. te velik broj uskolisnih vrba. između Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava i ušće Bednje i Plitvice u Dravu: Na gredama i obalama Drave razvijena je autohtona vegetacija vrba i topola. vodozemce i gmazove (obični vodenjak. Znatne površine zauzimaju livadne zajednice (krestaca i trave pahovke). a posebice šumskih. godine izrađena je elaboracija "Dravski park . ilirskih biljaka koje su u sjevernoj Hrvatskoj prilično rijetke. procjepak. Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune od kojih valja spomenuti: leptire (jedarce. 1997. a na strmim obroncima šume hrasta medunca i crnog graba. ljiljan zlatan. a nešto manje je zastupana vegetacija stijena (čuvarkuća. jaglac. značajni za gniježđenje močvarne ornitofaune. Na jezeru i obalama zastupane su močvarne zajednice (bijeli lopoč i žuti lokvanj. U dolini rijeke Drave i njezinih pritoka razvijene su šumske i livadne zajednice. te šuma jele s rebračom. ševe. paprati i mahovine). 21 vrsta grmolikih biljaka i 129 vrsta zeljastih biljaka. te seobe i zimovanja sjeverne populacije ptica. vodeni orašac i vodeni žabnjak. Floristički je Kalnik veoma zanimljiv zbog nazočnosti nekih mediteranskih biljaka koje u Hrvatskoj dosežu do Kalnika. pasji zub. a u širem području Kalnika zastupljeni su elementi šume hrasta lužnjaka. vrijes). a posebice početni dijelovi akumulacijskih jezera. žednjak. jastreb ptičar). zec. gušterica). častoslavica. muharice. Na livadama i šumarcima uz vodotoke obitava srna. topola i joha. pontskih biljaka kojima je Kalnik jugozapadna granica areala i alpskih biljaka kojima je Kalnik istočna granica rasprostranjenosti. a na nižim. rašeljka. Šumske zajednice su. srna. lastin rep. ptice (vrane. • Dravski park sjeverno od Varaždina: Dravska šuma je najatraktivnije šumsko područje u gornjem dijelu porječja Drave u Hrvatskoj. uređenje. šaš. grozdasta kamenika. vlažnim položajima šuma crne johe s drhtavim šašem. sit i žilj na rubu jezera).

zatim sovulja buljina. zastupljene su oborinske livade sa zajednicama trava pahovka razvijenim na blagim padinama i podno brežuljaka. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Na cijelom području rasprostranjene su zelena i siva gubavica. te visoke divljači (srna. slijepić. rječnih i močvarnih površina. te prorijeđena kuna zlatica. Od gmazova tu obitavaju obična zidna gušterica. smuđ i dr. barska kornjača i dr.115 . vodozemaca. jastreb kokošar i kobac ptičar). pijavica i kopnenih puževa od kojih veliki broj vrsta nalazimo na cjelokupnom području Županije (od svih zaštićenih životinjskih vrsta u Hrvatskoj oko 250 ih obitava na području Županije). U svrhu zaštite flore temeljna je smjernica očuvanje preostalih šumskih. kockasta vodenjača. Livadne zajednice zastupljene su u dva oblika. Od sisavaca tu se nalaze zajednice rovki. gdje se voda trajnije zadržava. Na staništima na kojima voda ne stagnira dugo. ptica. uz potoke i vlažna mjesta smeđa hrženica i zelena žaba. bjelouška. po svijetlim šumama i krčevinama rumena žaba. po vlažnim i sjenovitim mjestima pjegavi daždevnjak.). divlja svinja).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U jezeru obitavaju različite vrste riba (šaran. gmazova. razvijene su močvarne livade sa zajednicama livadnih šaševa i busike. a u potocima i lokvama obični vodenjak i žuti mukač. obični linjak. te u grmlju i krošnjama gatalinka. Od rijetkih ptica ovdje se pojavljuju skupine grabljivica (škanjac mišar. obični zelembač. te sovina jastrebača i niz drugih ptica. Na nižim terenima. Ovdje obitava i najmanja zvijer . sovina šumska. šišmiša. Nadležno državno tijelo donijelo je pravilnike o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca. riječnih rakovica. glodavaca.obična lasica.

.otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava.saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša. Ludbreg. .1.000 stanovnika koji bi trebali prerasti u gradove s 15. a osobito gospodarski razvoj Hrvatske oslanja se na ubrzani razvoj cestovnog prometa. gradova sa 7.116 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.000 .iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze. Cestovni promet .Uspostava optimalnog stupnja urbanizacije uz poboljšanje postojeće urbane mreže i skladan regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veličine gradova. Lepoglava. . .15. U svemu treba odrediti prioritete na lokalnoj razini i prioritete u okviru sektora . Na razini Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se razvoj regionalnih i subregionalnih središta kao što su Ivanec.resora.poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora. Infrastrukturni sustavi Sačuvan prostor je od neprocjenjive važnosti za budućnost. tj. pa je obveza odabirati takove infrastrukturne koridore kojima će se zadržati prednost sačuvanosti prostora.Zagreb .3.1. pa je slijedom toga prioritetna obveza dovršenje izgradnje autoceste Goričan .000 .U duhu nove strategije i politike demografskog razvitka potrebno je spriječiti prevelike koncentracije stanovništva uz korištenje.stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija).30. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske na temelju postavljenih općih i posebnih ciljeva ističu se globalni prioriteti i obveze koje je potrebno ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja na nižim razinama. kvalitetne i višeznačne učinke. Temeljne obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.Rijeka.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova 1. Novi Marof i Varaždinske Toplice čiji će razvoj biti potican uz nužnu potporu Države. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U tu svrhu potrebno je odrediti novi sustav središnjih naselja razvojnih žarišta u koja će ući i naselja iz ruralnih i pograničnih područja uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu sa razvojnim sposobnostima i životnoj ponudi. Potrebno je poticati razvoj gradova srednjih veličina. zaštitu i obnovu specifičnih dijelova državnog teritorija (granična i ruralna područja). Globalni prioriteti predviđeni Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske odnose se na : . .000 stanovnika. obuhvaćaju slijedeća tematska područja: Stanovništvo i naselja . koje treba posebno respektirati na nižim razinama.Ukupni.

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . obilaznice).Do 2005. Energetski sustav .Unutarnja konsolidacija željezničkog prometa višeznačna je obveza kojom će se kroz plan razvoja željezničkog prometa (sa stajališta rentabilnosti i korištenja prostora) izvršiti modernizacija kapaciteta i tehnologije. tj.Potrebno je spriječiti daljnja proširenja naselja uzduž državnih i županijskih cesta kako ne bi došlo do sniženja kategorija cesta. sustava malih elektrana (MAHE) za lokalne potrebe.osiguranje dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo . .Ivanec .Unapređenje kvalitete cestovne mreže zahtijeva uspostavu još nekih važnih cestovnih pravaca (Podravska brza cesta. Željeznički promet . odnosno sva planirana rješenja potrebno je vezati uz vodoistražne radove radi utvrđivanja optimalnih izvorišta. spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potenciranim izvorištima. a tamo gdje nema opravdanja za istima inicirati individualne uređaje. .izgraditi preostalu mrežu odašiljača u svrhu poboljšanja čujnosti na području cijele Države.Obveza je izraditi opći razvojni plan zračnih luka Hrvatske.Mađarska. ali i utvrđivanjem učinkovitosti zaštite.Sustavno je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda.U kontekstu aktivnosti na unapređenju povezivanja s europskim sustavom željeznica potrebno je izučiti i verificirati europske pravce.potrebno je na lokalnim razinama punu pozornost posvetiti zaštitnim zonama izvorišta provođenjem osnovnih mjera i radova na zaštiti voda od zagađenja.U svrhu unapređenja postojeće telekomunikacijske mreže potrebno je raditi na povećanju i modernizaciji postojećih kapaciteta u skladu s novim tehnologijama komuniciranja uz slijedeće smjernice: .Varaždin .U ostvarivanju sustavnog planiranja cjelovite državne mreže potrebno je stvoriti uvjete za korištenje dopunskih (raspoloživih) izvora na županijskoj ili općinskoj razini pri čemu se potencira izgradnja malih postrojenja.pojačati koridor koji Hrvatsku povezuje sa susjednom Mađarskom gdje Varaždin predstavlja čvor u sustavu prijenosa na međunarodnoj razini. Zagorska brza cesta. te težiti centralnim uređajima za zajedničko pročišćavanje gradskih i industrijskih voda. .Čakovec . odnosno dopunu i modernizaciju mreže državnih cesta. Zračni promet . od kojih se kroz područje Županije predviđa brza željeznička pruga: Krapina .Lepoglava .Područje Varaždinske županije predstavlja značajan vodonosnik sjeverozapadne Hrvatske koji se nalazi u slivu Drave i Dunava za koji postoje nove spoznaje o izvorištima koje traže preispitivanje ranije zacrtanih koncepcija.117 .Poštujući glavni cilj Dugoročnog programa vodoopskrbe . a programsko opredjeljenje je da se u sustav mreže tercijarnih zračnih luka na području Države uvrsti izgradnja zračne luke 2C kategorije u Varaždinu. Telekomunikacijski promet .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Vodnogospodarski sustav . . . . godine planira se dovršenje 400 kV dalekovoda prema Mađarskoj koji dijelom prolazi i kroz područje naše Županije. definirati zone sanitarne zaštite.

.Potrebno je dignuti turizam na razinu koja može konkurirati u okvirima kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima: šume. . te prilagoditi uvjete i gospodarsku strukturu grad-a/-ova na glavnim međunarodnim pravcima za snažniji udjel međunarodne razmjene dobara. ekološke i socijalne funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini.Šport i rekreaciju vrednovati kao nove aspekte turizma uz uključivanje poljoprivrede i tradicije. . sposobna .U skladu s tržišnim uvjetima iskoristiti položaj u smislu uređenja i osposobljavanja radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona. tržište.Dati prednost revitalizaciji zapuštenih građevina i čitavih naselja.118 . Turizam . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . termalni izvori. djelotvornog. jezera. već tamo gdje je potrebna sanacija terena. .Svaki plan-projekt eksploatacije mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gospodarske djelatnosti u prostoru Šumarstvo .školovana radna snaga. . . odnosno one za koje postoje prirodni resursi.Gospodarski značaj ima eksploatacija šljunka u porječjima i drugim lokalitetima zbog velike potrošnje radi izgradnje (trend: cestovna infrastruktura). . vodotoci. .U svrhu razvoja poljodjelstva.Turizam integrirati u ukupnu strukturu prostora . .U svrhu zaštite i očuvanja poljodjelskog resursa potrebno je u dokumente prostornog uređenja uključiti racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjenje korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. potrebno je zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava. a osobito uređenje prostora nakon završetka eksploatacije.Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnih tokova voda gdje uslijed eksploatacije može doći do ugrožavanja voda.Potrebno je potencirati one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti.U svrhu očuvanja šuma potrebno je svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem. poticati povećanje zemljišnog posjeda te započeti s iskorištenjem do sada neobrađenih ili zapuštenih poljodjelskih površina.U poljodjelskom sektoru potrebno je izvršiti transformacije u pravcu razvoja suvremenog. Industrija . . kao ni zaštićene šume. a samo iznimno formirati izdvojene komplekse. Rudarstvo . konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva.Gradnju novih građevina ne izvoditi na atraktivnim lokacijama. Poljodjelstvo . kapital i tradicija vezana na ukupnu fizionomiju predmetnog područja. lovna područja. ne prenamjenjivati šume ekološke i socijalne funkcije. graditeljska baština. kao gospodarske komponente. te poticati razvoj urbanog šumarstva.naselja. potencirati zaštitnu ulogu šuma.Šumarsko planiranje dio je općeg planiranja koje ima za cilj korištenje gospodarske.Potrebno je izvršiti izmještanje pogona iz užih jezgri uz prenamjenu u adekvatne ili primjerenije sadržaje. .

Graditeljska baština . općinskoj).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Prirodna baština .Prepoznati i definirati područja koja zaslužuju poseban odnos.) izvore u cilju njihova primjerenog korištenja. te prihvatljive kapacitete prostora. . • propise. te temeljne stručne i znanstvene obrade područja značajnih povijesnih cjelina. prema vrsti i količini). • opremljenost tehničkom infrastrukturom i nedostatke. gradskoj. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . . zaštićeni krajolik.Uspostaviti sustav zaštite koji bi bio povezan s procesima planiranja razvitka pri izradi dokumenata prostornog uređenja. park-šuma. . . na temelju vrednovanja naselja. predvidjeti obveznu izradu generalnih planova uređenja naselja sa značajnim kulturnopovijesnim vrijednostima. • prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi.U okviru prostornog uređenja. .Sprovesti sustavni otkup najosjetljivijih i najugroženijih područja u zaštićenim dijelovima prirode. perivoje i spomenike parkovne arhitekture vrednovati i propisivanjem mjera zaštite zaštititi kao spomenike kulture i prirode. krajobrazno planiranje i planiranje uređenja seoskih područja treba dobiti izjednačeni status s urbanističkim planiranjem. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša Potrebno je utvrditi: • stupanj očuvanosti i kvalitete prostora.Zaštiti pojedine predjele/lokalitete (posebni rezervat. sporazume i konvencije koje vrijede za određeno područje i tip prostora resursa. tj.Potenciranje izgradnje golf igrališta kao segmenta ponude od važnosti za Državu.Definirati područje obuhvata i proglasiti park prirode Hrvatsko zagorje (Trakošćan) te izraditi prostorni plan za to područje. .S realizacijom novih turističkih zona ne započeti prije izrade nove generacije prostornih planova.Zaštititi ljekovite (termalne. spomenik parkovne arhitekture).Parkove. . mineralne i sl. . Krajolik . potrebno je uspostaviti i održavati krajobraznu osnovu uz multidisciplinarnu suradnju svih potrebitih službi.Poticati istraživanja.Potrebno je očuvanje i/ili uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. .Na području Županije potrebno je utvrditi nekoliko lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladištenje opasnog otpada. ustrojiti na lokalnoj razini na načelima teritorijalnog i granskog pristupa (za područje i sustave u kojima nastaje otpad. .Zbrinjavanje komunalnog otpada riješiti. spomenik prirode.U općinskim i gradskim planovima.119 .Pri nadležnim službama prostornog uređenja na županijskoj razini (državnoj. brigu i zaštitu. . osobito arheoloških zona i lokaliteta. .

4/83.U svom uvodnom dijelu te u dijelu geografskih osnova postojeća prostorno-planska dokumentacija daje određene konstatacije i karakteristike područja vezane uz prirodne uvjete koji su relativno nepromjenjive vrijednosti pa se dio te elaboracije može i nadalje koristiti kao jedno od polazišta u daljnjem planiranju razvoja u prostoru. br.120 . Ludbreg. Dio područja južno od Ljubelja Kalničkog obuhvaćen je Prostornim planom Općine Križevci (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenom vjesniku Općine Križevci". . 15/83. br. 11/78. 22/86. br. Definirane granice područja za razvoj naselja temeljene su na demografskim prognozama te na proslijeđenom stanju i iskustvenom osjećaju. pa je rezervirano preveliko područje. Ocjena postojećih prostornih planova Prostor Varaždinske županije do sada nije bio pokriven jedinstvenim prostornim planom. 4/93. .). Novi Marof i Varaždin. i 10/90. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . i "Službenom vjesniku Županije varaždinske".).2.3. br.Prostorni plan Općine Ludbreg (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". i 13/83. i 10/88. i 2/93.1. Ivanec. . br.Predviđen način razvoja prostora usmjeravan je na način da grad Varaždin i preostala tri velika naselja Ivanec. 7/92. 10/89. ali isto tako da su pojedine koncepcijske postavke i danas aktualne. br. a time i potreba za osiguranjem novih površina za izgradnju naselja.Prostorni plan Općine Novi Marof (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". U jednom razdoblju postojala je Zajednica općina Varaždin kao asocijacija bivših općina: Čakovec. . i "Službenom vjesniku Županije varaždinske". 17/86. te je u to doba izrađen Prostorni plan Zajednice općina Varaždin kao osnovni i strateški dokument uređenja i razvoja tog prostora. Novi Marof i Varaždin. 3/83. a na snazi i u upotrebi ostali su slijedeći prostorni planovi: . 12/82. 8/91. Primjenjujući planove u duhu današnjeg vremena i aktualnih trendova. 4/83. br. može se reći da su neki od planskih elemenata podcijenjeni ili precijenjeni. 10/83. 10/95.). s obzirom na novo teritorijalno političko ustrojstvo i okruženje. Ukidanjem Zajednice općina taj Prostorni plan je prestao važiti.Uočen je nesrazmjer između planiranog razvoja sustava naselja. što uzrokuje poteškoće u realizaciji željenog standarda življenja (osobito u realizaciji komunalnog standarda). i u "Službenom vjesniku Županije varaždinske" br. te da takve ne treba zanemariti već im dati jače naglaske u dinamici realizacije.). demografskih kretanja i vezano uz to zaposjednutosti građevnog zemljišta. 14/86. Raskorak između demografskih kretanja i dinamike gradnje. dok su danas.Prostorni plan Općine Varaždin (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenom vjesniku Općine Varaždin". "Službenom vjesniku Ludbrega". Ludbreg i Novi Marof dobe najveći značaj. Dokumentacijom je uglavnom precijenjena dinamika gradnje. Globalno bi se moglo naglasiti: . 18/96. "Službenom vjesniku Općine Novi Marof". jer Varaždinska županija nije postojala kao jedinstvena teritorijalna jedinica u vrijeme važenja ranijih zakonskih propisa o prostornom planiranju.. i neka druga naselja dobila odgovarajući značaj time što su postala sjedišta novih općina i gradova.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. . 18/96. odnosno osiguranog područja za razvoj naselja. 3/85. br.. br. Na temelju njega i paralelno s njim izrađeni su i prostorni planovi bivših općina: Ivanec. godine.Prostorni plan Općine Ivanec (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". Navedena prostorno-planska dokumentacija kao podloga za razvoj i gospodarenje prostorom temelji se na razvojnim planovima i shvaćanjima iz 80-ih godina s vremenskim obuhvatom uglavnom do 2000. odnosno 2010.). očituje se pojavom rahle i razbacane ili izdužene izgradnje na nekim prostorima. Ludbreg. 23/81.

odnosno nije predstavljala kočnicu razvoja ovog prostora. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .Planiranim usmjeravanjem izgradnje i uređenja prostora. .U predmetnoj dokumentaciji nije zadovoljavajuće osmišljena ni provedba zaštite izvorišta pitke vode. . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . budući da tada nisu postojale detaljnije administrativne pretpostavke zaštite vode. ponegdje samo deklarativno. Može se konstatirati da je dosadašnja prostorno-planska dokumentacija u uvjetima planske privrede i društvenog vlasništva uglavnom odgovarala razvojnim potrebama. Posebno treba naglasiti da je spomenuta dokumentacija prostora rađena u sustavu društvenog vlasništva. zaštita spomenika kulture i spomeničke cjeline nije osigurana na zadovoljavajući način. što je uzrokovalo negativan utjecaj na prostor. bez detaljne i učinkovite razrade. Provedba tih planova u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom i sve naglašeniju i strožu potrebu zaštite prostora.Problem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda prostorno-planska dokumentacija slabo je respektirala. stoga su u toj domeni prisutni negativni učinci na prostor u smislu pojave niza ilegalnih.Prostorno-planska dokumentacija nedovoljno. daje smjernice za uspostavu zaštite prirodne i kulturne sredine. pa je tako izostala i realizacija ovakve zaštite. pa kategorija vlasništva kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije odgovarajuće valorizirana i respektirana. tako da je tijekom vremena došlo do napuštanja nekih povijesnih građevina.121 . stoljetnih gospodarstava i imanja koja su prepuštena propadanju i gubitku svoje izvorne funkcije. a niti jednom propisno uređenom deponijom. divljih odlagališta. kao ni zaštite zraka od zagađivanja i buke.

• Prostorni čimbenici do sada nisu bili posebno ograničavajući za razvitak Varaždinske županije. Demografsku sliku područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju. Breznički Hum. već tome da život u svim. izbor zanimanja i zapošljavanja i drugo). sve vrste usluga. Prostorne prepreke nisu se posebno očitovale kako u pogledu širenja gradskih aglomeracija tako ni u razvitku adekvatne proizvodnje. prometni položaj i drugo.1. Ludbreg. Samo takav pristup može dugoročno osigurati optimalan odnos demografskih. To se može postići optimalnim međuodnosom prirodnih. promatrani u cjelini mogu se na sadašnjem stupnju razvijenosti ocijeniti kao zadovoljavajući.4. kadrovski potencijal. gospodarskih. Ocjena stanja. se za Varaždinsku županiju u polaznom momentu ne bi u cjelini mogli ocijeniti kao izrazito povoljni. akumulativnost i proizvodnost. te istočni dio Općine Varaždinske Toplice. Cestica i Klenovnik. u općinama Visoko. stanovanje. obrazovanje. socijalna i prostorna skupina čimbenika: • Ekonomski čimbenici. S obzirom na demografski potencijal. te stupanj razvijenosti komunalne i društvene infrastrukture. ali značajniju pozornost treba posvetiti uravnoteženijem i održivom razvoju koji treba poštivati dostignuća u vrednovanju i zaštiti prostora i okoliša. Donja Voća. Relativno je mali broj naselja koja bilježe porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta različitih funkcija. ekoloških i drugih odnosa u prostoru. Lepoglava. Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u Županiji. gospodarskih i društvenih potencijala. Breznica. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .122 . odnosno mogućnost zadovoljavanja njihovih potreba (kultura. gospodarske i društvene) kojima Hrvatska i naša Županija teže. Novi Marof i Varaždin. Osnovna orijentacija u gospodarskom razvoju je tržišno gospodarstvo na temeljima suvremene međunarodne podjele rada. u općinama Bednja. pod kojima se podrazumijevaju uvjeti života i rada ljudi u najširem smislu. fizička kultura i šport. Razvitak je uvjetovan brojnim čimbenicima. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Varaždinska županija je nova jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle bivše općine: Ivanec. Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. Negativne tendencije prenešene iz ranijeg višegodišnjeg razvitka nije moguće otkloniti u kratkom roku. Promjena negativnih trendova dugoročan je proces i uvjetovan mnogim čimbenicima. Varaždinska županija ima zadovoljavajuće pretpostavke da uz odgovarajuću državnu potporu (pogranična i ruralna područja) i poticajne mjere (mali gradovi) stvori dobru osnovu za budući razvoj. Iznalaženje realnih i provodivih aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno (pa i selektivno) poboljšanje demografske slike zahtjevna je zadaća. a najznačajniji su ekonomska. Ljubešćica. te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda. zdravstvo. pod kojima se podrazumijeva prirodno i društveno bogatstvo. pa i u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. infrastrukturnih. iz čije procjene trebaju proizaći realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha. struktura gospodarstva. ali je nužno angažirati sve potencijale Županije u njihovo dugoročno razrješavanje. zapadni i jugoistočni dio Općine Novi Marof. Pri tome treba uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalne.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. • Socijalni čimbenici. strukturu i razmještaj naselja. te prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj.

inovacije i tehnologija. već i zbog toga što Varaždinska županija ne raspolaže s nekim prednostima koje bi mogle biti snažni nosioci razvitka na dugoročnoj osnovi. c) razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman proizvoda. te hidroenergetskih obilježja. istraživanje i razvitak. upravo na temelju snažnog aktiviranja ljudskog potencijala i pravilnog iskorištenja prirodnih obilježja i zemljopisnih prednosti. kadrovi i sl.). i e) kao rezultanta svega. I to ne samo zato što industrijalizacija omogućava najbrži razvitak i najbržu transformaciju cijele socio-ekonomske strukture na viši stupanj. Ove dvije strategije kao opoziti praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju.123 . U osnovi to obuhvaća: a) aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti postojećeg kadrovskog potencijala. dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. Pri tome se treba uzeti u obzir težinu i složenost takve strategije razvitka i to s dva motrišta: .izbora odgovarajućih programa. kako u razvoju glavnih komunikacijskih i infrastrukturnih pravaca. uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno-tehnički napredak. tako i u očuvanju i razvoju izvornih obilježja ovog kraja.akumulacije i . d) promjena strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta. financijska konsolidacija. ali će biti potrebni dodatni impulsi razvitku Županije integrirajući je u tokove Republike Hrvatske i šire. podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava. snižavanje troškova proizvodnje. krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti. poboljšanje kvalitete proizvoda. turizam i slično. Veća naseljavanja i urbanizacija događala se uz značajne prometne pravce koji su uglavnom spajali središnja spomenuta naselja i centre okolnih područja. polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo. Uz uravnotežen daljnji razvoj već izgrađenih gospodarskih resursa ovo područje ima sve potrebne pretpostavke za brzi i kvalitetan napredak. te akumulativne i reproduktivne sposobnosti ukazuju da ovo područje ima dobre uvjete za razvitak. b) prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim kriterijima i novim propisima. Sve analize i prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija strategija razvitka u kojoj će biti i elemenata kapitalno intenzivnog razvitka. iako i ove djelatnosti imaju značajno mjesto u koncepciji razvitka Varaždinske županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Analiza prirodnih uvjeta razvitka. odnosno sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada. poljoprivreda. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . također se uklapa u strategijska opredjeljenja. kontrola kvaliteta. stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala. U izboru metoda razvitka vidljivo je da se treba opredjeliti za daljnju industrijalizaciju. tj.strategiju radno intenzivnog razvitka. financiranje. povezivanje sa stranim partnerima. stupnja ekonomske razvijenosti Varaždinske županije. promjena i osuvremenjavanje tehnologije. Kod definiranja koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Varaždinske županije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske.strategiju kapitalno intenzivnog razvitka ili . Iskorištenje geoprometnih prednosti. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka treba se odlučiti za: . npr. ali i prirodnih. Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i formiranju područja za razvoj naselja.

područja za razvoj naselja. što se odnosi na nepodesno deponiranje otpada. što je uvjetovano praćenjem ceste uz koje su se ta područja formirala.Gornje Vratno . Varaždinsko-Topličko gorje) koja su rezultat reljefnih mogućnosti i uključivanja vikend izgradnje u područje naselja. Tu se nalazi najplodnije tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura. Brezje Dravsko . U višim zonama koje karakterizira raštrkanost vrlo malih naselja i zaselaka. u jednom razdoblju učestala je pojava izgradnji farmi (peradarskih i stočarskih) na područjima uglavnom izvan naselja. rasipanja otpada i sporadičnog odbacivanja po tlu. tako da su već danas neka naselja spojena u neprekinuto područje dužine čak preko 10 km. postoji ograničavajući faktor za razvoj određenih namjena i vrsta djelatnosti.Majerje (dužine cca 5 km).Vinica Marčan .Selnik. na prostoru vinogorskih pobrđa karakteristična su vrlo razvedena područja za razvoj (Viničko vinogorje i Haloze.Hrastovsko. Može se reći da za područje iznad vodonosnika. Dubovica . kako područja Županije. Takvi oblici naselja prevladavaju na ivanečkom i novomarofskom području. Isto tako. Ovakav način formiranja naselja. te Ivancu i Lepoglavi.Križovljan Radovečki .Cargovec . Jedan od najvećih problema koji se javlja na prostoru u okviru narušavanja okoliša je zagađenje podzemnih voda kao posljedica neizgrađene kanalizacijske mreže. takva neprekinuta područja čine naselja Hrašćica . Na spomenutim osovinama i pravcima su formirane i veće zone za razvoj naselja. Za razliku od spomenutih područja. Primjerice.Cestica .Sigetec i Ludbreg . pa predstavljaju opasnost po zagađenje tla. Novi Marof Madžarevo.Križovljan . te područje intenzivne poljoprivredne obrade. To je iz razloga što je nizinski prostor ujedno i najnaseljenije i najurbaniziranije područje. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Nedeljanec . Novi Marof . Podzemne vode ovog vodonosnika vrlo su slabo zaštićene od prodora zagađivanja s površine.Vidovec .5 km). Petrijanec .Kapela Podravska. prisutna je kombinacija stambene izgradnje i izgradnje za odmor (vikendice i klijeti). Vrbanovec . Na novomarofskom i dijelom varaždinskom području.Papinec . Ograničenja u razvoju vezana su i na vodne resurse. Ravničarski dio Županije građen je od uglavnom kvartarnih šljunkovito-pjeskovitih sedimenata koji akumuliraju veće količine podzemnih pitkih (hladnih) voda. dok je pravih samostalnih vikend zona zapravo vrlo malo. pa u tom smislu u budućnosti valja osigurati maksimalnu zaštitu. a s obzirom na tu činjenicu i lakšu pristupačnost. pa je velik dio naselja na ovom prostoru mješovitog karaktera. uzrokuje poteškoće u realizaciji planiranog ili željenog standarda življenja radi zahtjevne uspostave odgovarajućeg komunalnog sustava.Domitrovec . sukladno spomenutoj karakteristici.5 km). kao naslijeđeno stanje. Infiltracija voda s površine terena u gornji vodonosni sloj ima nepovoljan utjecaj na kvalitetu vode. U urbanim zonama zagađenje tla. postojeća izgradnja ima oblik izduženih vijugavih područja.Družbinec (dužine cca 3. Na ovim prostorima.Zamlača . kao i njegovih utjecajnih zona.124 . Ludbregu i Koprivnici. Količina i kvaliteta tih voda je značajna za opskrbu pitkom vodom.Poljanec. Ludbreg .Ključ.Prekno .Donje Vratno . Tu se radi uglavnom o naseljima u ravničarskom dijelu Županije.Donje Ladanje (dužine cca 10. što je uzrok otežanom komunalnom opremanju ovih prostora (različite potrebe i uvjeti komunalne izgradnje).Kolarovec Babinec .Martijanec .Budislavec (dužine cca 6 km). koje nisu uvijek dovoljno kontrolirane.Oštrice . pa tako i podzemnih voda dolazi od neriješene odvodnje i neriješenog deponiranja raznih vrsta komunalnog i industrijskog otpada. Gojanec . i to u brežnim prostorima.Grana. bio je bolje naseljavan od brežnih područja Županije. odnosno nužnost provedbe odgovarajućih mjera zaštite.Sračinec . tako i šireg kontaktnog područja (prema jugu). Ludbreg . Presečno . Takva kombinacija namjena je vrlo česta.Sudovčina .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Karakteristika prostornog razvoja ovog područja jest izražena u osovinama prostornog razvoja koje se formiraju na prometnim pravcima što se pružaju od Varaždina prema granici sa Slovenijom.Radovec . čini velik broj malih površina koje su raštrkane u prostoru. koji je posljedica postojećeg sustava naseljavanja prostora.Šijanec Krkanec .

Na gotovo svim područjima Županije prisutna je tendencija nestajanja vrednije ruralne arhitekture i specifičnih tipova naselja. nepravilnih geometrijskih formi. izvorišni dio Plitvice. Neodgovarajući zahvati su neprihvatljivi za naselja gdje dovode do postupnog narušavanja ranijeg sklada i vrijedne i tipične sredine u tim mjestima kao primjerice: . To se odnosi i na niz ostalih vrijednijih prirodnih cjelina ekoloških značajki i jedinstvenih vrijednosti za Županiju ili za lokalnu sredinu kao što su: predio Trakošćana. Predjeli starog korita rijeke Drave značajni su radi autohtone močvarne vegetacije i obitavanja močvarnih životinja. Stoga se može smatrati da će svaki dodatni i novi utjecaji na tom prostoru prouzročiti određene posljedice. posebno na području realizacije novih građevina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Problemi vezani uz prostorne transformacije odnose se i na neke dijelove prirode i krajobraza. koji istovremeno utječe na gospodarske i društvene osobitosti ovog područja. osobito ptica. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U takvim mjestima postoji niz primjera narušavanja ranijeg sklada neadekvatnim zahvatima. vodni ekosustavi i dr. Provedba hidroenergetskog projekta na Dravi novi je i vrlo izraženi prostorni element u zemljopisnoj cjelini dravske nizine.).naselja u ravničarskim predjelima i riječnim dolinama koja su zbijenog ili izduženog tipa. promjene u funkcijama naselja. Ivančice i Kalnika.naselja na pobrđima i brdskim predjelima koja su rastresitog tipa (sistem zaselaka) s prirodnim krajolikom. promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja. ekološke promjene u najširem smislu i sl. Izgradnjom hidroenergetskog sustava nastale su bitne prostorne promjene u neposrednom i širem području (promjene u režimu podzemnih voda. te vrijednim i zanimljivim primjerima seoske stambene i gospodarske arhitekture.125 . potok Zbel i dijelovi njegove šire okolice. biološke promjene. kuća za stanovanje i gospodarskih građevina. Ubrzane promjene načina života stanovništva dovele su do preobražaja u načinu gradnje seoskih domova. .

Ciljevi prostornog razvoja i uređenja Županijski zavod za prostorno uređenje 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.1 .

Opći ciljevi predviđeni Strategijom i Programom: • jačanje prostorno-razvojne strukture Države. Alpa i Balkana. povezanih prometnim pravcima na višoj tehničko-tehnološko-sigurnosnoj razini. • razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog. • uvažavati zajednička obilježja ali i osobitosti područja u planiranju razvoja. zaštitu. ali i svoj razvitak u prostoru. Posebni ciljevi predviđeni Strategijom i Programom: • povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih područja Države. • povećanje vrijednosti i kvalitete prostora i okoliša. Županijski zavod za prostorno uređenje 2. raznolikost i osobitosti dijelova prostora. Kao samostalna Država u okruženju europskih prostornih cjelina: Mediterana. • razvijati infrastrukturne sustave. Temeljni dokumenti gospodarenja prostorom. • racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra. prostornog razvoja i planiranja na razini Države su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja. U cilju ostvarenja višeg stupnja razvitka i bolje kvalitete života potrebno je poticati: • uspostavu prostorno-razvojne strukture koja omogućuje uravnotežen razvitak područja.1. • osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja. društvenim i kulturnim razvojem. Podunavlja. korištenje i uređenje prostora. prirodna i kulturna dobra.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Strategija sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja i dugoročne ciljeve tog razvoja u skladu s ukupnim gospodarskim.2 . • uključenje u europske integracijske sustave. državnog i međunarodnog značaja Stjecanjem samostalnosti i suverenosti. stvaranje. mora stvoriti pretpostavke za ustrojstvo.ljudski potencijal. a Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Republika Hrvatska je postala novi međunarodni pravni subjekt. • preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse . prepoznavanje i poticanje okosnica i težišta razvitka s osloncem na mrežu gradova i drugih središta (policentrična mreža).

Policentrični razvoj je koncept razvitka i uređenja prostora koji i u državnim i u lokalnim okvirima ima zadaću da potakne lokalne razvojne osobitosti područja. provođenje mjera revitalizacije i poboljšanja uvjeta života u ruralnom i pograničnom području uz očuvanje izvornih obilježja i prepoznatljivosti prostora. krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti s posebnim naglaskom na zaštitu voda. • poticati povratak hrvatskog stanovništva iz inozemstva i ostalog stanovništva iz dijaspore u njihov zavičaj. nerazvijenosti mreže naselja. • poticati razvoj manjih i srednjih gradova. a time i ostanak stanovništva. uključujući stvarno poboljšanje standarda i kvalitetu života. razvoj i integracija gospodarskih i infrastrukturnih sustava. U okviru općih i strateških ciljeva prostornog razvoja definiranih na razini Države. uz uvažavanje prirodnih značajki (prilagođavanje proizvodnje biološkim ciklusima i bez zagađenja) i strukturnih značajki (očuvanje krajobrazne fizionomije) prostora. • zaštita i očuvanje prirodnih. te racionalnije koristi prirodne i izgrađene resurse. postavljaju se osnovni ciljevi prostornog razvoja Županije koji će se međusobno prožimati s međunarodnim. Postoje područja s ograničenjima u razvoju zbog negativnih demografskih procesa. kojima se teži višem stupnju razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima.3 . Strateški ciljevi demografske politike koji se odnose i na Varaždinsku županiju su slijedeći: • osigurati optimalno opće kretanje stanovništva (prirodne migracijske tokove). te perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN S gledišta korištenja prostora osnovni ciljevi i težište postavljaju se na očuvanje fizičke cjelovitosti područja resursa (racionalno korištenje prostora za gradnju). oskudnih resursa. funkcija i gospodarstva. osigurava egzistenciju. državnim i regionalnim ciljevima: • • • • ravnomjerniji demografski razvoj i rješavanje demografskih problema. razvoj i unapređenje sustava naselja. • poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva. Županijski zavod za prostorno uređenje 2. • zaustaviti emigraciju mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva u inozemstvo. pri čemu administrativna podjela ne mora biti kriterij odabira. Cilj je uspostaviti i osposobiti takvu mrežu naselja koja će predstavljati žarišta razvitka svakog pojedinog područja. • postići ravnomjerni raspored stanovništva u policentričnom sustavu naselja. • obnoviti ruralna naselja (gdje je to objektivno i moguće). • svestrano revitalizirati demografski najugroženija i strateški značajna područja (pogranična područja). ukoliko funkcionalni princip (pa i tradicionalne navike) ukazuju na drugačiji model. Jedan od važnih ciljeva prostornog razvoja je uspostava dobro koncipirane i funkcionalno uravnotežene (optimirane) infrastrukturne mreže koja će osigurati policentrični i uravnoteženi razvoj u prostoru i omogućiti efikasnu povezanost. spriječi pretjeranu koncentraciju industrije i stanovanja. visok komunalni standard i minimalno devastiranje prostora (što ima svoju cijenu izgradnje i održavanja).

Prepoznatljivost područja obilježje je kojem se mora posvetiti posebna pažnja. Zadatak je svake sredine očuvanje vlastitog identiteta i njegovanje tradicije i baštine. krajobraznih vrijednosti i ljudskim radom stvorenih dostignuća. procjene dopustivog i prihvatnog kapaciteta okoliša i strogu kontrolu i ograničenje zagađenja. ali da se očuva karakter sela. jer se ona ne može ograničiti na administrativnoteritorijalnu podjelu. te da se unaprijedi stanovanje i kultura uopće. U tom pogledu treba visoko rangirati ciljeve u očuvanju kulturno-povijesne baštine. Koncept zaštite prostora temelji se na načelu održivog razvitka. tako da se u ruralnom prostoru ostvare optimalni uvjeti za poljodjelsku proizvodnju. socijalne i fiskalne mjere trebaju biti usklađene s mjerama prostornog uređenja na razini Države i nižim razinama. Kriteriji zaštite bitno utječu na odabir djelatnosti u pojedinom prostoru. u čemu Varaždinska županija ima mnogo razloga prednjačiti.4 . a istovremeno određuju namjenu i način korištenja prostora. ali i druge djelatnosti u skladu s karakterom krajolika. Prostor izvan naselja u funkciji gospodarstva. U tom pravcu gospodarske. rekreacijom i drugim općim i specifičnim potrebama. zaštitom okoliša. prirodna i kulturna dobra. Županijski zavod za prostorno uređenje 2. kulturne.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Strategijom Prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđene su problemske prostorne cjeline zajedničkih obilježja od kojih i Varaždinska županija ima dio područja uz državnu granicu. Jedan od ciljeva svekolikog razvitka je uspostava mehanizma koji će omogućiti prioritetno rješavanje nagomilanih problema u ovim područjima. kulturnim potrebama. koja ona sama nisu u mogućnosti riješiti. tj. Strateški cilj je da obnova i razvoj sela omogući prihode stanovništva za standard življenja sukladan gradskom. U tom smislu prioritetan cilj koji je nužno posebno naglasiti odnosi se na zaštitu vodonosnika podzemne pitke vode na koju najdirektnije može utjecati lokalna sredina. a često niti na funkcionalnu. šumarstva. poljoprivrede. Zaštitu prostora potrebno je koncipirati na cjelovito područje vodeći računa o utjecaju susjednih i graničnih područja. turističko-rekreativnih i drugih djelatnosti i aktivnosti treba koristiti obazrivo i u funkciji očuvanja temeljnih prirodnih vrijednosti i obilježja. kao i ruralni i seoski prostor sa svim onim obilježjima koja zahtijevaju poseban planski pristup i mjere.

Gradovi kao najsloženija. Ovakva koncepcija je Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske naglašena kao prioritetna.1. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava 2. optimalno strukturiranih. Razvoj gradova Proces urbanizacije i razvoj gradskih naselja danas je opći i ubrzani svjetski proces. ali i najreprezentativnija tvorevina civilizacije (najbolji oblik organiziranog života ljudi) predstavljaju čvorišne točke prostora koje upravljaju i djeluju na svoja socio-gospodarska gravitacijska područja. Važnija središta rada u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 29 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -5 .1.1.1.1. Stoga proizlazi da je najsvrhovitija prostorna organizacija stvaranje policentrične mreže naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. niti brzo ili bitno (ako je uopće moguće) preusmjeriti. Današnja shvaćanja razvitka suvremenog tehnološkog društva ukazuju na nužnost razvitka urbanih zajednica i te se spoznaje očito ne mogu zanemariti. gdje treba osobito poticati razvoj manjih gradova i gradova srednje veličine.

Grad Varaždin spada u grupu od 18 velikih i većih gradova Hrvatske kao važnije nacionalno središte. Ivanec.imaju dugogodišnji kontinuitet praćenja razvoja naselja prostorno-planskom dokumentacijom (prostorni planovi.predstavljaju važne gospodarske centre sa značajnom funkcijom rada. . . Lepoglavu i Varaždinske Toplice. koja je jedan od bitnih preduvjeta dobre organizacije prostora.nalaze se na značajnim prometnim pravcima. u "sustavu središnjih naselja". Varaždin i pet ostalih gradova na području Varaždinske županije zadovoljavaju osnovne kriterije gradskih naselja: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U koncipiranoj policentričnoj mreži gradova. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -6 . U interesu je Države i u skladu sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske da se intenzivira proces urbanizacije na prostorima većih koncentracija stanovništva i u pograničnim područjima. Ludbreg. ali i s državne razine. .imaju infrastrukturne elemente karakteristične gradskim obilježjima.ranije su bili. Ludbreg i Novi Marof. . razvijati pravilnu mrežu gradova na ovakvim područjima koji će funkcionirati kao razvojna žarišta. a Lepoglava i Varaždinske Toplice spadaju u grupu manjih gradova. tj.bilježe stalni rast broja stanovnika. dok u grupu srednjih gradova ulaze: Ivanec. Proglašavanje novih pet gradova na području Varaždinske županije ide u prilog stvaranju pravilno strukturirane mreže gradova u prostoru. . GUP-ovi. a i prema novom teritorijalnom ustrojstvu spadaju u značajnije upravne centre. što se može primijeniti i na prostoru Varaždinske županije. odnosno "sustavu razvojnih žarišta". . Globalna je ocjena da se sada gradovi nalaze barem na jednom razvojnom stupnju niže nego što to pokazuje i otkriva njihovo formalno mjesto u hijerarhiji centara. s lokalne. Stoga treba osobito poticati razvoj manjih i srednjih gradova.kontinuitet postojanja ("genius loci").imaju veoma dugu povijesnu tradiciju . na području Varaždinske županije u najznačajnija razvojna žarišta Strategija ubraja: Varaždin. Novi Marof. PUP-ovi).

2. odnosno Mediterana i .1. Cestovni promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 30 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -7 . jer je to pretpostavka za iskorištenje komparativnih prednosti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.podravskom prometnom koridoru koji je sjeverna paralelna poveznica Države i osigurava alternativno povezivanje Središnje i Istočne Hrvatske međusobno.prometnom koridoru sjever-jug. Unutar takvih geoprometnih pozicija Varaždinska županija temelji svoje prednosti za kreiranje budućeg razvitka. koji je poveznica srednje Europe i Jadrana. ali i sa susjednim državama. Infrastrukturni sustavi Prometni sustavi Unutar hrvatskog državnog teritorija ističe se nekoliko prometnih koridora europskog i državnog značenja.1. Varaždinska županija leži na dva takva prometna koridora i to: . ali je nužno planske postavke i strategijska opredjeljenja oživotvoriti.

Maribor. u čijem sastavu je Podravska brza cesta od Republike Slovenije preko Varaždina prema Osijeku.Zagreb .cesta nadovezuje se mreža brzih cesta od važnosti za povezivanje područja Države i međunarodno povezivanje. u čijem sastavu je autocesta (Mađarska) . pa je jedan od važnijih ciljeva Županije prihvaćanje ovog pravca u plan dugoročnog razvoja cestovne mreže Hrvatske. koja ima i prioritet u gradnji. Opredjeljenje o nužnosti postupnog rješavanja dionica i građevina na mreži državnih cesta i prilaznicama i obilaznicama većih gradova. što će osigurati značajan poticaj razvitku pograničnih područja prema Republici Sloveniji. Na ovu bi cestu valjalo nadovezati pravac preko Ivanca.cesta.Rijeka. Željeznički promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 31 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -8 . Na mrežu E .Goričan .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U cestovnom prometu okosnicu tvori mreža E . Lepoglave i Krapinskozagorske županije sa spojem na autocestu Zagreb . a naročito Novog Marofa i Varaždinskih Toplica koji do sada nisu rješavani. pretpostavlja daljnje poboljšanje uvjeta za odvijanje prometa na prilazno-obilaznim pravcima i raskrižjima grada Varaždina i drugih gradova koji leže na pravcima najvažnijih cesta. U tom smislu je u interesu Županije osigurati i rezervirati prostor za njenu relizaciju.

Varaždinska županija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava Hrvatske. pa je nužna svekolika reafirmacija željezničkog prometnog sustava i znatno bolje povezivanje na međunarodnu željezničku mrežu.Mađarska u istočnom rubnom području Županije. njene pouzdanosti i sigurnosti. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -9 .Varaždin. ali i osnažuje potencijalne mogućnosti da tu ulogu i značenje iskoristi za vlastiti razvitak. Na području Županije uspostavljen je temeljni sustav opskrbe plinom koji je potrebno dalje razvijati. koji u kombinaciji sa slobodnom carinskom i gospodarskom zonom može predstavljati važnu ulogu u razvitku. Opća je ocjena da Hrvatska nema ni jednan oblik energije čija je proizvodnja u zemlji dovoljna za zadovoljenje sadašnjih potreba.LNG koji prolazi i Varaždinskom županijom od pravca Zaboka preko Ludbrega u smjeru Kotoribe. Uporaba samo ekološki prihvatljivih energenata imperativ je današnjice. a ostale mjere imaju zadatak osigurati prostorne i druge pretpostavke za povećanje i poboljšanje opskrbe. U narednom razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih sustava na razini Države izgraditi dalekovod 400 kV na pravcu Žerjavinec .Beč.zagorska županija) sa spojem na pravac Zagreb . Energetski sustav Zadovoljenje energetskih potreba stanovništva i gospodarstva spada u grupu ciljeva koji se u suvremenom društvu poistovjećuju s pitanjem opstanka.Žutnica (Krapinsko . U tom kontekstu svrhovita je uspostava kvalitetne željezničke veze Mađarska . U pogledu opskrbe plinom jedan od strateških ciljeva je izgradnja međunarodnog plinovoda ADRIA .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U željezničkom prometu prisutna je višegodišnja stagnacija u odnosu na Europu. čime se položaj Varaždinske županije višestruko oplemenjuje i dobiva sasvim nove dimenzije u perspektivi razvitka. Posebno značenje i pozornost potrebno je posvetiti robno-transportnom terminalu. Ako se uzme u obzir vrlo povoljan geoprometni položaj Varaždinske županije. realnom je ocijenjena mogućnost iskorištenja postojećeg zrakoplovnog pristaništa Varaždin i mogućnost prekategorizacije u zračnu luku 2C kategorije. U zračnom prometu. posebice na pravcu Zagreb . a još manje potreba u budućnosti. premda raspolaže skoro sa svim poznatim energentima. a posebice na značenju dobiva varaždinsko prometno i robno-transportno raskrižje. Ubrzani razvoj telekomunikacijskog sustava (sustava veze) upotpunjuje cjelokupni prometni sustav i ističe važnost i ulogu područja Varaždinske županije u prometnim sustavima od važnosti za Državu.Čakovec . Radi toga je potrebno dati odgovarajuću ulogu i funkciju željezničkom raskrižju Varaždin u sustavu željezničke prometne mreže Hrvatske. kako u samom gradu Varaždinu.Varaždin . a manjak energije lakše se može podmiriti uvozom iz susjednih zemalja. pri sagledavanju razvoja zračnih luka Hrvatske. tako i u širem prostoru. što treba dodatno valorizirati u budućoj mreži pruga od državnog interesa. Pri tome ne treba zanemariti značenje prijevoza putnika željeznicom na ovom području. koji se najvećim dijelom može opskrbiti iz vlastitih izvora (tu su u okviru proizvodnih sustava i hidroelektrane na rijeci Dravi). onda ova činjenica predstavlja dodatnu prednost u valorizaciji mogućnosti za razvitak nekih novih djelatnosti.

Slična je situacija i u Varaždinskoj županiji gdje samo grad Varaždin ima razrađen i zadovoljavajuće razvijen koncept izgradnje kanalizacije. Ne postoji razrađeni i organizirani sustav izvedbe odvodnje. aplikativnih sredstava u poljodjelstvu. a usklađeno s principima zaštite okoliša. te povremena i izvanredna zagađenja. Varaždinska županija je najvećim dijelom u slivnom području Drave i Dunava. a manjim dijelom (rijeka Lonja) u slivnom području Save.10 . Zaštita otvorenih vodotoka na području Županije dijelom je (Drava) uvjetovana i stanjem u susjednim državama. pa su nužni hidrotehnički radovi. dravsko zaobalje Strategijom i Programom je predviđeno kao sastavni dio rezervata potencijala podzemne pitke vode u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. ali se ne smiju zanemariti i drugi načini zagađenja kao ispiranje zagađenih površina. a poseban značaj daje potrebi rješavanja odvodnje u naseljima. Dosadašnji sustavi kanalizacije u Hrvatskoj su se prvenstveno gradili u naseljima . tako i radi provedbe potrebne zaštite. Uz to je na ovom području prisutan utjecaj bujica i erozija. Područje Varaždinske županije .nizinski dio. ali unatoč izvedenim i višenamjenskim hidroenergetskim građevinama zaštita od poplava nije u potpunosti provedena. održavaju ih i razvijaju. Izgradnja kanalizacijskih sustava ima višestruko značenje u zaštiti voda. te se mora nastaviti provoditi bržim tempom. pa kad se uzme u obzir činjenica da je potrebno osigurati zaštitu potencijala pitke vode u velikom prostoru Županije. te je nužno prioritetno intervenirati u ta područja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . ali ih je potrebno kompleksno planirati i provoditi u suradnji sa šumarskim i poljodjelskim aktivnostima. na temelju procjene sveukupnih količina voda. Do sada izvedeni radovi zaštitili su neke površine. Gospodarenje vodama nužno je koncipirati na principima "održivog" razvoja. Uređenje režima voda Zaštita od štetnog djelovanja voda planira se i provodi po slivnim područjima. ali su pritoci Drave ugroženi lokalnim zagađivačima. gnojišta. Ta činjenica daje novu dimenziju zaštiti prostora i okoliša ali i upravljanju vodnim resursima u ovom području.gradovima i sjedištima općina. Smatra se. prometnica. Radi toga je nužno otkloniti visoke gubitke u postojećim sustavima i posvetiti punu pozornost izvorištima i zaštitnim zonama radi očuvanja kvalitete vode. a komunalna poduzeća potrebno je osposobiti da upravljaju sustavima vodoopskrbe. da Hrvatska ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode. kako radi uključivanja u sustave vodoopskrbe.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine vode za stanovništvo i gospodarstvo. evidentno je da tom problemu treba dati visoki prioritet. tj. Energetsko korištenje voda na području Županije iskorišteno je izgradnjom hidrocentrala na rijeci Dravi i one su značajan čimbenik energetskog sustava Hrvatske. a parcijalna rješenja vrlo je teško povezati u suvisli kanalizacijski sustav te optimalno postaviti uređaje za konačno pročišćavanje otpadnih voda prije ispusta otpadnih voda u recipijent. ali njihovo korištenje iziskuje značajne zahvate. ili za potrebe industrijskih ili nekih specifičnih pogona. Zaštita voda od zagađivanja Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode i otpadne tvari općenito. S druge strane u brežnim i rubnim (graničnim) područjima Županije vodoopskrba ne zadovoljava.

d) Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno pročišćavanje zagađenih voda i izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih uređaja. f) Ostvariti sukladan i postojan razvoj u kojem neće neracionalno korištenje resursa prostora dovesti do pogoršanja kvalitete voda. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju potrebnih mjera zaštite. a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda. zdravlja ljudi i uslijed toga do teškoća ili čak zastoja samog razvoja. tj.11 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U cilju zaštite voda nužna je realizacija slijedećih ciljeva: a) Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi. c) Očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije provođenjem mjera zaštite. vodotoci u brdskim predjelima. Ciljeve treba realizirati na načelima "održivog" razvoja. razvitka koji zadovoljavanjem potreba sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogućnost slijedećih da to ostvare za sebe. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . b) Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode. e) Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su narušene i postizavanje propisane kvalitete za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite.

. Radi toga su krajobraz i resursi pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajolika. Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta. U tom kontekstu na našem području potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite rezervi pitke vode. ekonomski neopravdanu i neprimjerenu (geometrijsku) regulaciju vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Obilježje tog područja je i porječje rijeke Drave. očuvanja i zaštite krajobraza.spriječiti neprikladnu poljoprivrednu obradu i usitnjavanje posjeda naročito u brežuljkastom dijelu Županije. u kojem je koncentrirano gospodarstvo i kulturne institucije.12 . osobito u rekreativnoj funkciji urbanih područja. Zaštita krajobraza Karakteristike krajolika odnosno krajobraza u prostorno-planskom kontekstu podrazumijevaju cjelovitu prostornu. na području naše Županije evidentirane su potencijalne rezerve podzemnih voda u cijelom dravskom zaobalju i njihova je zaštita od državnog značenja. .2. . pa se planska usmjerenja i na državnoj razini odnose na revitalizaciju i očuvanje vrijednosti prostora.ekološka revitalizacija vodotoka Drave i pritoka. . te pojačanog vrednovanja zaštite Drave i pritoka. te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno-razvojne strukture policentričnog tipa. Racionalno korištenje prirodnih izvora Područje Varaždinske županije ubraja se u sustav županija Središnje Hrvatske za koje se Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske cijeni da je najrazvijenije područje Hrvatske.zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina.spriječiti neprikladnu gradnju stambenih građevina i vikend izgradnje (lokacijom i arhitekturom) i gradnju na pejzažno eksponiranim lokacijama.sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište i . za prostor Varaždinske županije mogu se izdvojiti slijedeći: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. U okviru strateških odrednica Države koje se odnose na zaštitu resursa. te u tom konceptu treba sagledavati vrednovanje Hrvatskog zagorja kroz kompleksni program zaštite i revitalizacije. Razvojnu strukturu područja obilježava koncentracija . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a to je i ključno raskrižje europskih i regionalnih prometnih pravaca. U cilju zaštite krajobraza potrebno je: . . Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa. te prijelaz iz ravničarskog u brežuljkasto područje Hrvatskog zagorja. biofizičku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene (visokourbanizirani ili tehničkotehnološki prostori).spriječiti nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima.spriječiti nepotrebnu.1.prsten gradova srednje veličine oko Zagreba.zaštita rezervi pitke vode. Rezerve pitke vode Jedan od glavnih ciljeva Dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. a temeljem procjene sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Države ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode.

ali i ugroženih europskih riječnih ekosustava čije očuvanje više ne ovisi samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi.13 . . U tom je smislu Hrvatska kao potpisnica "Konvencije o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav" obvezna djelovati u okviru programa zaštite okoliša dunavskog slivnog područja. a posebice staro korito rijeke.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . U cilju zaštite prostora i planske Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Dravski pojas jedan je od rijetkih. ali ne u uskim lokalnim okvirima. Takav pristup "održiva razvoja" iziskuje i postojeća zakonska regulativa. a ne samo kako spriječiti negativne posljedice eksploatacije mineralnih sirovina. U nekoliko posljednjih desetljeća na području rijeke izvršen je cijeli niz aktivnosti koje su negativno utjecale na kvalitetu prostora i okoliša. od osobite su prirodne vrijednosti ne samo u našoj regiji već i u širem prostoru. Potencijalne rezerve podzemnih voda u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 32 Zaštita rijeke Drave Cijeli dravski pojas. značajnih. u koje spada i rijeka Drava.gospodarenje mineralnim sirovinama definirati gospodarskom politikom.spriječiti daljnje smanjenje nizinskih šuma. već usmjeriti djelovanje na rješavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom.

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .14 . racionalno i kontrolirano.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN artikulacije aktivnosti u dravskom pojasu potrebno je izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja rijeke Drave kako bi se riječni prostor počeo koristiti planski.

*Napomena uz sliku 33: Grad Varaždin je od 1998.1. Zaštita prirodne i graditeljske baštine u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 33 Pojašnjenje oznaka za graditeljsku baštinu: . najvrednije su. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti. potrebno je naglasiti da jednom nanesene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive.) Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa. . .crveni kvadratić . stremljenje k razvoju bez uništavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor.plavi kvadratić . Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa. "dobro predloženo za upis" (Strategija prostornog uređenja Hrvatske je donesena 1997.upisana dobra. a ponekad čak neobnovljive i nepovratne.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.priprema dokumentacije za prijedlog dobara.3. daje najpovoljnije uvjete.dobra predložena za upis.zeleni kvadratić .15 . nasljeđu i ljudskim potencijalima. ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. po prirodnom bogatstvu.

učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačenije razine kakvoće života. odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Stoga prostorni razvoj Županije mora uvažavati međunarodne kodekse ponašanja. Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja. Europske unije i drugih razvijenih europskih država. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupak planiranja. a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Varaždinska županija prostorno pripada širim europskim gospodarskim i ekološkim sustavima. koje sadrži i planiranje zaštite prostora.16 . što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. razvojne mogućnosti i prostorne prednosti moći će se potpunije iskoristiti prihvaćanjem razvojnih opredjeljenja većine zemalja Vijeća Europe. postojeća i planirana infrastruktura. danas postaje ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. svekolikom okružju i kulturnom bogatstvu. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja). te je nužno postavljati i primjenjivati kriterije zaštite usklađeno sa susjednim državama i međunarodnom zajednicom. te . očuvana prirodna i spomenička baština.sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. U procesu prostornog planiranja svaku plansku postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša. a posebno je značajno regionalno povezivanje i uključivanje u razvojne trendove srednjeg Podunavlja i sjevernog Mediterana. koji uključuju odnos prema drugima. vodeći računa o vrijednosnim prioritetima. te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija. Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe različitih interesa. kako bi se postigla optimalna namjena prostora. Geografski položaj. Glavni ciljevi zaštite okoliša su: . . .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Stoga prostorno planiranje.usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim/svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja (tamo gdje je potrebno).

time bi se stvorile pretpostavke da se imigracijski tokovi preokrenu u korist manjih gradova Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a za njeno rješavanje potrebno je donijeti programe mjera i akcija. Zakon o obnovi. jer ono izravno poništava postignuća pronatalitetne politike. aktivnosti i mjere iz postojećih dokumenata kao što su "Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske". Demografska problematika prisutna je i na području Varaždinske županije. Problematika vezana uz demografsku obnovu koja proizlazi iz demografske slike Republike Hrvatske spada u prioritetne i dugoročne zadaće na razini Države.2. • Valja težiti ravnomjernijem demografskom. stoga je potrebno kompleksno sagledavanje njegove uloge u korištenju prostora i upravljanju prostorom. a po potrebi i specifično razrađena po gradovima i općinama. kulturno-obrazovnim. djelatna i trajna. Stoga treba što je moguće više smanjivati demografske disproporcije. a koje je izradilo Ministarstvo razvitka i obnove.1. To su prvenstveno pogranični prostori i prostori južnog i jugoistočnog dijela Županije. Polazišta. društvenogospodarskim. zdravstveno-socijalnim.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.17 . a uvjetovani su: biološkim. političkim. ali i koji se uklapa u koncept ravnomjernijeg razvoja Županije. treba je sveobuhvatno sagledati i valorizirati. • Iseljavanje je potrebno svesti na najmanju moguću mjeru. evidentno je da bi trebalo djelovati u dva smjera: • Potrebno je djelovati u cilju zaustavljanja negativnog demografskog procesa u prostorima gdje je demografska slika izrazito nepovoljna i procesi depopulacije kritični. Kao podrška i smjernica za definiranje poticajnih mjera populacijske politike trebaju poslužiti smjernice.2. Stvaranje pozitivnog okruženja za djelovanje i promjenu tih čimbenika omogućuje zaustavljanje negativnih demografskih trendova i postizanje željenih promjena i rezultata. Ciljevi i projekcije na županijskoj razini Uvažavajući demografsku sliku područja Županije koja je ukratko analizirana u poglavlju 1. ne u smislu zaustavljanja njegova razvoja. Naime. psihološkim. ali i općedruštvenom razvitku. već u cilju optimiranja razmještaja urbanih naselja na način koji predviđa Strategija i Program prostornog uređenja Države. To podrazumijeva postupno ublažavanje migracijskih pritisaka na Varaždin. Demografski razvoj Stanovništvo je jedan od temeljnih čimbenika dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora. etničkim i drugim čimbenicima. • Populacijska politika mora biti sustavna. Zakon o stimuliranju aktivnosti u područjima od posebnog državnog interesa. Demografski procesi odvijaju se sporo. • Potrebno je stvoriti/stvarati pretpostavke za uravnoteženiji razvoj naselja u cilju dobivanja što pozitivnije okosnice budućeg policentričnog razvitka. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.

a proces urbanizacije zaostaje za prosjekom u Državi.18 . što je inače trend i nastojanje s razine Države. Potrebne su posebne poticajne mjere na nivou nacionalnog programa obnove i razvitka. ali i globalni svjetski trend urbanizacije. Pogranična područja u Varaždinskoj županiji su uz granicu prema Sloveniji i nemaju tipična pogranična obilježja jer do 1991.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Županije.000 stanovnika. a i cjelokupno lokalno stanovništvo. kao i općenito razvijanje naselja gradskog karaktera. Prijelaz stanovništva iz tih područja u urbana potrebno je poticati i provoditi sa svrhom i ciljem optimalnog rasporeda stanovništva. no taj proces kao i svaki drugi u tim područjima treba biti postupan i nenasilan. što postavlja i dodatne zahtjeve na promišljanje i planiranje ciljeva demografske politike tog prostora. Urbana područja. kad se govori o naseljima osnovni kriterij za njihovu veličinu je broj stanovnika. a ne kvantitetu. Međutim. Treba nastojati (ne samo dokumentima prostornog uređenja. kao prostori s najvećom koncentracijom stanovništva. koje prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske spada u važnija nacionalna središta i u gradove srednje veličine s 30-100. Na području Varaždinske županije nema naselja veličine 10-30 000 stanovnika. trebalo bi omogućiti da pitanje demografije bude prioritetno. uvođenje nepoljodjelskih djelatnosti u seoske obitelji/domaćinstva kao što je seoski turizam. značajan su faktor u definiranju demografske politike. To su također pretežito depopulacijska područja s prisutnom stalnom emigracijom stanovništva. a previše usitnjenim posjedima da su troškovi njihovog opremanja u nesrazmjeru s mogućnostima i potrebama našeg društva. Intervencije u tom prostoru ne smiju biti agresivne i nasilne kako se ne bi poremetio uravnoteženi sustav čovjek-priroda koji je osnovna kvaliteta života na selu. te primjerene planske koncepcije razvoja na županijskom nivou. a u funkciji gospodarskog i svekolikog razvitka.000 stanovnika. godine na tom području nije bilo državne granice. Za ova problemska područja. navikama i tradiciji gdje svaka promjena i uz najbolje mjere i akcije zahtijeva određenu vremensku prilagodbu. Postizanje višeg standarda života na selu i očuvanje zdravog okoliša najznačajnije su mjere za zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima i osnova za poticanje doseljavanja mlađeg stanovništva na selo. Ostala naselja gradskog karaktera su Ivanec. jer su toliko raštrkana (dislocirana) i s prevelikim područjima za razvoj naselja. nego i drugim mjerama) da naselja koja već sadrže naznake urbanih obilježja postupno poprime gradski karakter te da postignu određenu višu kvalitetu življenja. Općenito. Najveće gradsko naselje u Varaždinskoj županiji je Varaždin. Stoga je strateško pitanje poticati razvoj srednjih i manjih gradova. uz aktivno sudjelovanje državne uprave može najviše pridonijeti lokalna samouprava. tradicionalni obrti i sl. primjenu suvremene tehnologije u poljodjelstvu. Stoga će se neminovno dogoditi da će neka naselja odumrijeti. Ludbreg i Novi Marof (manja subregionalna središta) i Varaždinske Toplice i Lepoglava (važnija općinska središta) s 2-10. orijentaciju poljoprivredne proizvodnje na kvalitetu. Većina teritorija spada u ruralna područja brežnih dijelova Županije. Za njihovu obnovu i razvoj. razne kooperacije. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Ruralna područja i selo. kao depopulacijska područja spadaju prema Nacionalnom programu obnove i razvitka u problemska područja na razini Države. oskudnih resursa i perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja. nije realno očekivati da se mogu revitalizirati sva seoska naselja. Obnovu i revitalizaciju sela treba sprovesti prvenstveno kroz osiguravanje komunalne i društvene infrastrukture. u skladu sa strategijskim opredjeljenjem Hrvatske. jer se radi o ljudskim životima. prerada poljoprivrednih proizvoda na tradicionalan način. U značajnom dijelu ovog područja definirat će se i Park prirode "Hrvatsko zagorje".

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Potrebno je valorizirati sve dosadašnje uzroke negativnih kretanja, te predložiti realne i provedive aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno poboljšanje demografske slike pograničnog područja. Osnovni je cilj stvoriti takve pretpostavke razvitka pograničnog područja koje će postupno smanjivati nesrazmjer i zaostajanje u odnosu na ostala područja i stvarati potrebne pretpostavke za daljnji uravnoteženi i ravnomjerni razvitak sukladan ostalim dijelovima Županije i Republike Hrvatske. Uvažavajući suvremene urbane procese, kao i temeljne planske odrednice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je izraditi program populacijske politike, a u okviru toga: - stvoriti sve pretpostavke za demografsko obnavljanje onih naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva, - pomoći izgraditi svu potrebnu suvremenu infrastrukturu, razviti mrežu funkcija za potrebe lokalnog stanovništva unutar sustava središnjih naselja, te integrirati gospodarske aktivnosti u prostoru, uz zaštitu i unapređenje kulturnih vrijednosti, uvažavajući osobine i tradiciju područja, - voditi aktivnu politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda, - za svaki tip naselja odrediti primjeren pravac preobrazbe: za gradska i općinska središta, za naselja iznad 1000 stanovnika, za manja naselja koja su sastavni dijelovi formiranih urbanih osovina prema općinskim središtima, za naselja s graničnim prijelazima, kao i za naselja koja su značajna zbog svojih posebnih prirodnih i povijesnih vrijednosti (Trakošćan). Za revitalizaciju naselja i sela neposredno uz državnu granicu valjalo bi dodatnim analizama procijeniti optimalnu potrebu i mogućnosti interveniranja. Jedan dio naselja i sela za koji ne postoji širi interes ovisit će isključivo o autonomnoj motivaciji lokalnih i privatnih aktera. Kod određivanja demografske politike za depopulacijska područja (ruralna, pogranična) potrebno je uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalni, gospodarski i društveni) kojima Republika Hrvatska i Varaždinska županija teže. To se može postići optimalnim međuodnosom prirodnih, gospodarskih i društvenih potencijala, iz čije procjene proizlaze realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha, već tome da život u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. Samo takav pristup može osigurati i garantirati ostanak, a i vraćanje ljudi na te prostore. Sigurno je da bi poboljšanje komunikacija i komunalnog standarda na depopulacijskim područjima bio prvi korak koji bi otvorio sve daljnje procese, pa Republika Hrvatska i Županija u svojoj strategiji razvoja moraju učiniti maksimum za oživotvorenje tih pretpostavki. Treba konstatirati da je napuštanje ruralnih i pograničnih područja ipak višegodišnja realnost ove Županije, koja se očito neće moći brzo promijeniti pa ni zaustaviti, ali bi je trebalo iskoristiti na način da se na određenim prostorima i prihvati koncept razvitka s manjim brojem stanovništva na istom prostoru, što bi kroz odgovarajući pristup i mjere omogućilo okrupnjavanje posjeda i stvaranje pretpostavki za različite oblike malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva. Time bi se u realnijim okvirima mogao očekivati prosperitet ovih područja. Uvažavajući temeljna promišljanja o mogućem demografskom razmještaju i projekciji bilo bi svrhovito: - izraditi detaljniju demografsku analizu, a po potrebi i sociološku, za cjelokupno područje Županije kao temeljnu podlogu za koncipiranje regionalnog programa demografske obnove, - na temelju demografskih istraživanja i projekcija koja bi se provela prilikom izrade predloženih analiza i programa demografske obnove, detaljnije razraditi procese i
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 19

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

postupke koji će dovesti do zaustavljanja prirodnog pada stanovništva u ciljanim područjima i postizanja pozitivnih procesa u prirodnom priraštaju. Demografska predviđanja Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, konstatirano je i istaknuto da je teško dati određenije i detaljnije projekcije demografskih kretanja stanovništva u Hrvatskoj. Međutim, uz neke poznate čimbenike i podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, te uz neke pretpostavke na temelju planiranih akcija, ipak je moguće ponuditi neka predviđanja. Planirana promišljanja poduprta u određenoj mjeri ocjenama i procjenama "Studije razvitka Varaždinske županije za razdoblje 1996.-2005. godine" sugeriraju da bi bilo poželjno da nove projekcije kretanja u Varaždinskoj županiji za razdoblje do 2005. godine budu kao u slijedećoj tablici.
Tablica 80

Broj stanovnika - nove ocjene i projekcije
teritorijalna jedinica

b.O. Varaždin b.O. Ivanec b.O. Ludbreg b.O.Novi Marof Ukupno:

1991. (popis) 94.373 41.680 21.917 29.883 187.853

1995. (ocjena) 95.597 41.843 21.867 29.323 188.630

2000. (procjena) 96.750 41.950 21.950 29.500 190.150

2005. (procjena) 97.650 42.300 22.200 29.650 191.850

Izvor: "Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. godine" - City Trust - Razvojno-istraživački centar, Zagreb.

Uzevši u obzir aktualnu situaciju i određenu stagnaciju u demografskim kretanjima u ovom trenutku, kao i to da je situacija u Varaždinskoj županiji nešto povoljnija od one u Republici Hrvatskoj, ove projekcije predviđaju u periodu od 1995-2000. godine veoma blagi porast broja stanovnika u regijama bivših općina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a nešto značajniji u regiji bivše Općine Varaždin. U slijedećih pet godina (od 2000-2005.g.) predviđa se nešto manji porast broja stanovnika u varaždinskoj regiji, dok bi srazmjerno tome bio nešto veći porast broja stanovnika u ostalim regijama, što bi značilo smanjenje iseljavanja stanovništva iz tih regija u Varaždin i druge veće centre u Državi. Za ostvarivanje spomenutih predviđanja mogu se primijeniti slijedeće mjere, čijom primjenom se željeni procesi mogu usmjeravati: - provoditi poticajnu, selektivnu i prostorno organiziranu populacijsku politiku, a s njom u skladu i poreznu, stambenu, socijalnu, agrarnu, razvojnu, kulturnu, obrazovnu i drugo, - utvrditi posebne mjere za revitalizaciju gradskih i ruralnih naselja, poticati obiteljski način života (obiteljsko poduzetništvo, farmerski i rančerski način života), - osigurati uvjete za širenje procesa urbanizacije u naseljima koja imaju realnu perspektivu razvitka, te usmjeriti stambenu gradnju u naselja opremljena komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda, - otkupiti neobrađeno plodno zemljište i pašnjake od sadašnjih vlasnika i zajedno sa zemljištem koje je u vlasništvu Države dodijeliti, prodati ili dati u zakup zainteresiranom poljoprivrednom stanovništvu koje će ga kultivirati i koristiti, - potaknuti okrupnjavanje, nužnu parcelaciju i opremanje zemljišta u gospodarskim zonama, tj. osigurati ponudbeni materijal za ulaganje domaćih ili stranih ulagača,

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 20

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

- omogućiti porezne i druge (komunalne) olakšice i povoljnije kredite na duži period i uz državnu pomoć poslodavcima koji će u ovom kraju, a osobito u demografski ugroženim područjima razvijati gospodarske djelatnosti - pretežno manje poduzetništvo koje ima komparativne prednosti, a u posljednje vrijeme je zapostavljeno, uz oslanjanje na lokalne resurse i domaću radnu snagu, - planirati razvoj infrastrukturne mreže na način da se problemska područja (pogranična, ruralna) što bolje povežu s razvojnim središtima, - u skladu sa zakonima iz domene obiteljskog života, materinstva, socijalne i zdravstvene zaštite, odgoja djece i sl. utvrditi specifične stimulativne mjere i poticati organiziranje institucija u tom djelokrugu, - stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko ozračje.

Slika 34

Po izradi demografske analize i projekcije moglo bi se ući u kompetentnija predviđanja, ali tek s novim popisom stanovništva bi se dobili egzaktni podaci za izradu projekcija budućih demografskih promjena. Treba naglasiti da gore iznesena projekcija teško može biti ostvariva bez ranije navedenih strateški postavljenih, koordiniranih i usmjeravanih aktivnosti, kako na razini Države, tako i na razini Županije.

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 21

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Osnovna koncepcija i strategija gospodarskog razvitka Županije razrađena je Studijom "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. godine" ("City Trust", Razvojni centar Zagreb, veljača 1996. g.). Temelji se na razvoju tržišnog gospodarstva i intenzivnom uključivanju u međunarodne gospodarske trendove i podjelu rada uz ubrzano napuštanje bivšeg gospodarskog sustava i politike razvitka na načelima planske privrede i društvenog vlasništva. U definiranju koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Županije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske, odnosno sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada, polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo, uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno tehnički napredak, tj. dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. U osnovi to obuhvaća: - aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti kadrovskog potencijala Županije, - prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim kriterijima i novim propisima, - razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman proizvoda, istraživanje i razvitak, kontrola kvalitete, inovacije i tehnologija, financiranje, kadrovi i sl.), - promjenu strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta, - promjenu i osuvremenjavanje tehnologije, poboljšanje kvalitete proizvoda, stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala, financijska konsolidacija, povezivanje sa stranim partnerima i - kao rezultanta svega, snižavanje troškova proizvodnje, podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava. Kod ciljeva i zadaća dugoročnog razvoja gospodarstva Varaždinske županije valja imati na umu i ograničenja daljnjeg razvoja. Među njima se posebno ističu: - nedostatak vlastite akumulacije i sigurnosti u pokretljivosti akumulacije s drugih područja i inozemstva u smislu optimalne regionalne alokacije, - ograničene mogućnosti uvoza strane tehnologije i strane opreme i teškoće oko izgradnje domaće znanstveno-istraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti, posebno kada je u pitanju supstitucija strane tehnologije i opreme, - nedostatak domaćih sirovina, posebno sirovinske osnove s ovog područja s problemom sekundarnih sirovina, - zahtjevne promjene u strukturi industrijske proizvodnje prema tržišno fleksibilnim proizvodnjama s padom jediničnih troškova i visokom konkurentnosti, - sve naglašeniji zahtjevi na zaštiti i očuvanju zdravog okoliša, te s tim u svezi uravnoteženog gospodarenja prostorom. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka krajnosti su strategija kapitalno intenzivnog razvitka ili pak strategija radno intenzivnog razvitka. Ove dvije strategije praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju. Sve analize i prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija kombinacija. Pri tome se mora imati na umu sva težina i složenost takve strategije razvitka i to sa stajališta akumulacije i izbora odgovarajućih programa. U izboru metoda razvitka još uvijek važno mjesto ima industrijalizacija, i to ne samo zato što industrijalizacija omogućava brži razvitak i transformaciju cijele socio-ekonomske strukture, već i zbog toga što Varaždinska županija ne raspolaže s drugim posebnim prednostima koje bi mogle biti dovoljno snažni nositelji razvitka na dugi rok, npr.
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 22

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

poljoprivreda, turizam i sl., iako i ove djelatnosti imaju nezaobilazno mjesto u koncepciji razvitka Varaždinske županije. Gospodarsku razvojnu politiku Županije sa strategijskog stajališta valja usmjeriti na: - ostvarivanje relativno visokog gospodarskog rasta sa stopom rasta GNP oko 8% i maksimalizacijom profita po jedinici uloženih sredstava, - povećanje stupnja zaposlenosti (porast 3-4% u godišnjem prosjeku) radno sposobnog stanovništva i racionalnije korištenje radnih resursa s porastom proizvodnosti rada oko 4-5%, - optimalno i stabilno korištenje prirodnih, izvedenih, materijalnih i ljudskih resursa, - optimalni, granski i teritorijalni raspored sredstava proizvodnje, - stabilni rast životnog standarda, - zaštitu i očuvanje okoliša. U razdoblju od 1995. do 2005. godine doći će do značajnih promjena kako u strukturi proizvodnih faktora i proizvodnje, tako i u životu i standardu stanovništva. Za to vrijeme izmijenit će se najmanje dva ciklusa tehničko-tehnoloških inovacija, koji će obilježiti napredak proizvodnje i strukturu gospodarstva. U izboru pak pravaca razvoja postoji principijelna razlika kada se on vrši za uže područje ili za Državu kao cjelinu. Što je područje manje, manje su mogućnosti izbora. Definiranje osnovnih pravaca razvoja u prvom redu znači da se planiraju one djelatnosti koje s obzirom na najvažnije čimbenike imaju realne mogućnosti za uspješan razvoj. Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće privredne strukture, prirodnih uvjeta, općih tendencija razvoja gospodarstva u svijetu i u nas, područja od naglašene važnosti za Varaždinsku županiju su: • Kompleks prerade metala i nemetala, • Industrija kemijskih proizvoda, • Građevinarstvo i industrija građevnog materijala, • Poljoprivredno-prehrambeni kompleks, • Tekstil, koža, obuća i galanterija, • Šumarstvo i industrijska prerada drveta, • Usluge i širi sektor tercijarnih djelatnosti, • Razvoj turizma i komplementarnih djelatnosti, • Razvoj komunalne infrastrukture, • Razvoj djelatnosti, ne samo u tercijarnom, već i kvartarnom sektoru. U okviru cjeline razvoja Varaždinska županija postala bi prometno komunikativnija cjelina s povećanjem dnevne pokretljivosti ljudi, posebno radnika, povećanjem prijevoza tereta i prijenosa informacija, jačanjem ekonomske snage i ekonomske integriranosti područja. Razvojem prometa valjalo bi težiti maksimalnoj valorizaciji tranzitno-prometnog položaja područja, stvaranjem uvjeta za privlačenje transportnog tranzitnog supstrata i proširenjem i modernizacijom cestovnih i željezničkih prometnica. U perspektivi će još više jačati potražnja za svim vrstama usluga. Zbog toga primjerenim aktivnostima i mjerama ekonomske politike Županije, gradova i općina, treba stvarati pogodnosti za razvoj tih djelatnosti. To će stvarati uvjete za veće angažiranje radno sposobnog stanovništva i povećanje dohotka. Opći cilj prostorno-ekonomskog razvoja je dugoročno optimalno korištenje prostora u ekonomske i druge korisne svrhe. Taj cilj se ne može odrediti kao neko točno
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 23

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

buduće stanje prostora, već kao razvojni proces u kojem se prostor čuva i unapređuje u skladu s rastom broja i opsega ekonomskih i drugih aktivnosti koje se odvijaju u tom prostoru. U skladu s takvim postavkama osnovna područja dugoročnog razvoja Varaždinske županije u razdoblju do 2005. godine su: - primarni sektor - poljoprivredna proizvodnja, šumarstvo, lovna privreda i slatkovodno ribarstvo, - sekundarni sektor - energetika, metaloprerađivački kompleks, elektroindustrija i elektronika, proizvodnja i prerada tekstila, kemijska industrija, industrija prehrambenih proizvoda, drvoprerađivački kompleks, nemetali, građevinarstvo i industrija građevinskog materijala, - tercijarni sektor - promet i veze, trgovina i ugostiteljstvo, turizam i usluge, - privredna infrastruktura, - obrtništvo i poduzetništvo, - znanstveno-istraživačka i razvojna djelatnost, te - tehničko-konzultantske usluge. Važno područje razvoja u razdoblju do 2005. godine i dalje ostaje industrijalizacija, stvaranje moderne, visokoproduktivne i izvozno orijentirane industrije, koja bi imala i najvišu stopu rasta. Istodobno slijedi i brži i kvalitetniji razvoj onih djelatnosti koje imaju komparativne prednosti, u prvom redu stabilan i intenzivan razvoj poljoprivrede, čijim razvojem valja osigurati racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i osigurati zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te razvoj sektora usluga, koji se temelji na povoljnom geografsko-prometnom položaju i klimatskim uvjetima, kao što su promet, termalna liječilišta, zdravstveni i lovni turizam. Opća koncepcija regionalnog razvoja ovog područja može se definirati kao: • modernizacija i proširenje postojećih gospodarskih kapaciteta s naglaskom na jačanju i proširenju postojećih djelatnosti (ne počinje se uvijek od početka, niti uvijek treba sve mijenjati, zapravo to nije niti moguće), • potpunije i efikasnije korištenje prirodnih uvjeta za proizvodnju (poljoprivreda, šumarstvo, industrija građevinskog materijala, građevinarstvo), • priprema sirovinske, proizvodne i tržišne osnove za novu proizvodnju i nove djelatnosti (kemijska industrija i druge), • povećanje obujma proizvodnje podjelom rada, specijalizacijom i kooperacijom kod postojećih djelatnosti (tekstilna, drvna, metalna, industrija građevnog materijala, prehrambena industrija i građevinarstvo), • dinamičniji i brži razvoj poljoprivredno-prehrambenog kompleksa, jačanjem poljoprivrede, industrijskim načinom proizvodnje, organiziranom proizvodnjom na obiteljskim gospodarstvima, visokim stupnjem finalizacije u proizvodnji hrane i boljim iskorištavanjem poljoprivrednih sirovina, osiguranim plasmanom u zemlji i inozemstvu, posebice proizvodnjom zdrave hrane, • dinamični razvoj građevinarstva kao komplementarne privredne aktivnosti niza drugih djelatnosti, industrije građevinskog materijala za potrebe regije i šire (s visokim multiplikatorom), • razvoj metaloprerađivačkog kompleksa na osnovi viših oblika specijalizacije i kooperacije u skladu s tehničkim napretkom i selektivnim pristupom u definiranju proizvodnih programa prema potrebama regionalne i međunarodne podjele rada i • brži i dinamičniji razvoj tercijarnog sektora u cjelini, a posebno ugostiteljstva i kontinentalnog turizma, vjerskog, zdravstvenog i lovnog, te turizma na seoskim gospodarstvima, prometa i veza s naglaskom na jačanje integralnog transporta, razvoj obrtništva, poduzetništva i kućne radinosti.
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 24

turizma i ugostiteljstva te obrtništva i malog poduzetništva. Do 2000-te godine bilo je potrebno uložiti u obnovu i razvitak 25-30 milijardi US $ (uz pomoć inozemstva). razina obrazovanja stanovništva i otvorenost gospodarstva. Ove su spoznaje uz druge čimbenike (nezagađenost tla. poljoprivrede.) dati su pravci i okviri razvoja s projekcijama razvoja industrije (po područjima i granama). Najvažniji naglasci u Strategiji prostornog uređenja za područje gospodarstva. Potrebno je iskoristiti tradicionalne gospodarske veze i interese za razvitak vlastitih mogućnosti. Nužno je povećati efikasnost i izvoz. te stabilizirati gospodarstvo i tehnološki ga razviti prema mjerilima međunarodne ekonomije. Globalni parametri za postavljanje i operacionalizaciju nove strategije gospodarskog razvitka polaze od pretpostavke gospodarskog rasta u razdoblju obnove u kojem bi se proizvodnja i dohodak povećavali 25% godišnje. To postaje razvojno sve značajnije. turizma. Za područje turizma izrađen je tijekom 1997. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a poslije 2000-te bi Hrvatska vlastitim sredstvima financirala 4/5 programa razvoja. trgovine. Ovim Planom prate se i podupiru postavke iz tih dokumenata. godine" (City Trust Razvojni centar Zagreb. sposobnost za suradnju i partnerstvo i drugo). Neka područja zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša i omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti. starenje i ratni gubici). Varaždinska županija s tih je stajališta u hrvatskim uvjetima iznadprosječno visoko. pa radi toga traže krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju.25 . Demografska situacija u Varaždinskoj županiji i posebno radni potencijali povoljniji su nego prosječno u Republici Hrvatskoj (gdje su dugoročni problemi: niski prirast stanovništva. vodoprivrede. građevinarstva. godine "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije". U predstojećem razdoblju gospodarski razvitak treba temeljiti na korištenju komparativnih prednosti pojedinih područja i disperziji gospodarskih sadržaja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture. Može se očekivati da će u predstojećem razdoblju doći do određene gospodarske specijalizacije pojedinih područja i slijedom toga promjene u regionalnoj strukturi Hrvatske. očuvanu prirodu. Procjenjuje se da će domaći proizvod u 2000-toj biti 20 milijardi US $. veljača 1996. kako bi prvenstveno tehnološki intenzivne grane više od polovice proizvodnje realizirale u izvozu. ljepote. iseljavanje. prometa i druge infrastrukture. jer prema najnovijim fundamentalnim spoznajama teorije razvoja kvalitetan živi ljudski rad i isto takva strategija i politika razvoja postaju najvažniji razvojni čimbenici. dostignuti stupanj društvenog i ekonomskog razvoja i komparativne prednosti Varaždinske županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni sadržaji na kojima će se temeljiti dugoročne promjene gospodarske strukture ovog područja su: zemljopisno-prometni položaj. dok bi u razdoblju poslije 2000-te godine stopa rasta iznosila 4-5% porasta godišnje. temelji projekcije gospodarske orijentacije Županije. osiguravanjem prostornih pretpostavki na načelima održivog razvoja. posebno interesantni za prostor Varaždinske županije: Atraktivnost ulaganja nije jednaka za sva područja i segmente. a procjenjuje se da sve razvojne aspiracije i poduzetničke inicijative neće biti moguće uklopiti u svaki prostor. Prostorni razvitak u funkciji je gospodarskog razvitka pri čemu je presudno iskoristiti elemente europskih integracija za poticaj i konsolidaciju gospodarstva. šumarstva i lovstva. Istodobno izlučuju se tri najvažnija kriterija za rangiranje sposobnosti za rast: politička sigurnost i stabilnost. a preostalu petinu od inozemnih kredita i investitora. ali pri tome voditi računa da se ne prihvaćaju nečiste tehnologije i rješenja koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša. što bi trebalo utjecati na skladniji i ravnomjerniji regionalni razvitak. a petnaest godina kasnije hrvatski proizvod bi mogao narasti na 40 milijardi US$ (resursi Hrvatske omogućuju ostvarivanje bržeg rasta uz oslanjanje na interes i ulaganja inozemnog kapitala). vode. vodeći računa o demografskom potencijalu i o zaštiti i unapređivanju okoliša. Studijom razvitka Županije varaždinske "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005.

voćarstvu. održavanjem i postupnim povećanjem pošumljenih područja. njegovu upotrebu treba visoko valorizirati s pozicije rekreacijskih funkcija i stacionarnog turizma. područja koja treba sanirati ili oplemeniti. Varaždinska županija mora iskoristiti blizinu Zagreba kao jakog emitivnog centra i potencijalnog potrošača turističko-rekreativno-izletničkih ponuda.razvitak turizma i uspostavu višeg stupnja potrošnje. bitno šire uvažavati u profiliranju gospodarskog razvitka Hrvatske. a značajnim kvalitativnim pomacima mogu ostvariti daleko značajniji gospodarski učinci. provođenje svekolike zaštite okoliša i krajolika i brižno upravljanje turističkim resursima može osigurati preduvjete za uspješan razvitak turizma. ribarstvu i ribnjačarstvu. te prednosti koje postoje u ratarstvu. koji uz rješavanje infrastrukturnih problema. pa je nužno mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj gospodarskoj djelatnosti. Turistički sektor raspolaže razmjerno velikom suprastrukturom.visoku vrijednost poljodjelskih površina na pojedinim područjima. Temeljni resurs hrvatskog turizma je izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor u cjelini (od morske obale do ruralnih područja i termalnih izvora). Glavni razvojni potencijali poljodjelstva na razini Države iskazuju se kroz: . a time i ekonomskog oporavka poljodjelstva.26 . tržišne uvjete i mogući tehnički napredak konstatira se da Hrvatska ima odlične uvjete za razvoj turizma.relativno visok stupanj tehničko-tehnološke stručnosti i osposobljenosti. Uvažavajući raspoložive resurse. te građenje građevina provoditi na principima uklapanja u okoliš. pri čemu treba davati prednost reprezentativnim i selektivnim oblicima s naglaskom na visoki (elitni) turizam. u koja se ubrajaju i pogranična područja. gdje osim prirodnih vrijednosti veliku ulogu i značaj imaju kulturno-povijesna obilježja prostora. S te pozicije treba promatrati i ulogu šuma i šumarstva u Varaždinskoj županiji. . Bolje iskorištenje potencijala u poljodjelstvu. povrtlarstvu. ali će je biti nužno temeljito modernizirati. ali i kontinentalnog što omogućuje stvaranje veće i raznovrsnije turističke ponude za koju ne postoje ozbiljnije tržišne zapreke. Cijeni se da je malo zemalja u "srcu" Europe koje mogu dugoročno ponuditi toliko izdašne i kvalitetne turističke potencijale kao Hrvatska. te smanjiti ili onemogućiti korištenje kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. prvenstveno mediteranskog tipa. a u geoprometnom smislu pozicija Hrvatske omogućuje valorizaciju njezinog prostora i kroz bitno intenzivniji razvitak tranzitnog i izletničkog turizma. a gradnju usmjeriti na rubna područja.druge mjere usklađene s međunarodnom politikom u poljodjelstvu. gdje zbog malog šumskog fonda više dolazi do izražaja zaštitna uloga šuma i potreba za očuvanjem postojećeg šumskog fonda pravilnim gospodarenjem.uvođenje novog pristupa u utvrđivanju razreda tala i uvažavanjem parametara plodnosti zemljišta provoditi djelotvorniju zaštitu. jer se s malim kvantitativnim. predlaže se kroz slijedeće: . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Radi toga je nužno čuvati vrijedne i atraktivne prostore.bolje mogućnosti iskorištenja zemljišta putem privatizacije. . .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U ostvarenju tih ciljeva planira se brži rast određenih gospodarskih djelatnosti u većem broju gradskih i radnih središta ravnomjernije raspoređenih u prostoru Hrvatske. . Potrebno je započeti stvaranje novog identiteta turističkog sektora. . te brži i snažniji gospodarski razvitak područja sa specifičnim razvojnim problemima.prirodne i druge uvjete za restrukturiranje proizvodnje (primjerice za uzgoj zdrave hrane). Turizam treba značajnije.

tradiciju i znanje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . . Ocjenjuje se da je do sada industrija bila prekomjerno koncentrirana u većim gradovima. na onu koja koristi komparativne prednosti zemlje: položaj.27 . a mjerama agrarne i porezne politike selektivno stimulirati određene proizvodnje i razvitak poljodjelstva u određenim područjima. tržište. već kako je učiniti proizvodnijom i konkurentnijom. koja zagađuje okoliš. kapital i dr. komasacija i sl. zaustavljanje depopulacije i degradacije malih seoskih gospodarstava na vrednijim agrarnim prostorima i područjima od posebnog interesa za Državu (npr. pa strateško pitanje nije kako pojačati poziciju hrvatske industije u strukturi gospodarstva. s ciljem rasterećenja nekih područja aktiviranjem do sada neiskorištenih.) radi tržišne orijentacije. učinkovitu organizaciju. ljudski potencijal. te proizvodnju zdrave hrane. pogranična područja). Nužno je preorijentirati strukturu industrije iz bazične i teške koja traži puno energije i radne snage. U takvim okolnostima Strategijom prostornog uređenja se ukazuje na dosadašnju poziciju industrije koja osjetno zaostaje u proizvodnosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu i prestaje biti najvažnija i povlaštena grana gospodarstva u Hrvatskoj. rukovođenje. prirodne resurse. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . primjerenije prostornoj strukturi.sprječavanje daljnjeg cjepkanja zemljišnih površina i poticanje povećavanja posjeda. Napredak industrije zahtijeva modernu tehnologiju. osvajanje tržišta. ali i agrotehničkih postupaka (hidro i agromelioracija. za što je neophodno industriju privatizirati i privući inozemne investitore. a nema tržišta.primjenu suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih procesa.jače afirmiranje stočarske proizvodnje orijentacijom prema vanjskom tržištu. . S gledišta korištenja prostora potrebno je ukazati na procese transformacije velikih industrijskih kompleksa i disperziju u manje jedinice.

kao i kraka od Varaždina preko Petrijanca i Cestice do granice s Republikom Slovenijom. prometne i ostale infrastrukture 2. Gradovi sa svojim okolicama čine gradske regije. i nisu doživjela značajne preobrazbe. Seoska .1. Kriterij za definiranje prijelaznih naselja je postotak poljodjelskog stanovništva (manje od 20%) i postotak aktivnog stanovništva koji radi izvan vlastitog posjeda (više od 50%). Značajna povoljnost je i dobra povezanost grada i gradske regije Varaždina s gradom i gradskom regijom Čakovca. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . te postepeno poprimaju gradska obilježja. % radnika u mjestu stanovanja i % domaćinstava bez poljoprivrednog gospodarstva). Pošto se preobrazba naselja najintenzivnije događa u okolici gradova i duž prometnih linija. Policentrični razvitak.ruralna naselja u RH i u Varaždinskoj županiji su još uvijek zastupljena u najvećem broju.000 ljudi). u onom opsegu koji će omogućiti planirani razvitak gradova i ostalih važnih naselja. Zamjetno je formiranje i poprečne osovine od Varaždina prema Ivancu. a u nekima će jačati agrarni karakter. jer "nagomilavanje" prevelikog broja ljudi u nekoliko gradova i "pražnjenje" seoskih područja problem je i drugih zemalja. Oba procesa prati adekvatna modernizacija rada i života. tj. odnosno od Varaždina prema Ludbregu i u pravcu Koprivnice. Radi toga se Strategija prostornog uređenja na razini Države zalaže za sustav policentričnog razvoja i stvaranje policentrične mreže gradova i sustava naselja.2. Varaždin kao gradska regija ima veoma povoljnu socioekonomsku strukturu: polifunkcionalan grad s visoko urbaniziranom okolicom. koja pak dijelimo u prigradska. Međutim. Prijelazna naselja su ona koja su doživjela određeni stupanj socoiekonomske i druge preobrazbe. Sa stanovišta prostornog uređenja promatra se njihov socioekonomski karakter (gradovi određenih funkcija rada i okolice povoljnih socioekonomskih obilježja).3. razvitak središnjih naselja potrebno je poticati investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura. osobito u gospodarski nedovoljno razvijenim područjima. pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta. U takvom sustavu formira se mreža naselja i uspostavlja se struktura gradova i gradskih naselja s funkcijama rada i stanovanja kao temeljnim funkcijama. Prijelazna ili urbanizirana naselja javljaju se najčešće u urbaniziranim područjima. a temeljiti ga.3. Kriterij za definiranje gradskog naselja su četiri međuzavisne varijable: jedna je broj stanovnika (više od 2. prijelazna i seoska. Razvoj naselja Proces urbanizacije treba usmjeriti u održivi smjer. Lepoglavi i u pravcu Krapine. uočava se zvjezdasto formiranje osovina urbanizacije s centrom u Zagrebu.2. što je i najizraženije u Središnjoj Hrvatskoj. Tipovi naselja Prostorno-planskom dokumentacijom naselja se razvrstavaju na gradska. Gradovi kao čvorišne točke prostora sa svojom funkcijom rada upravljaju i djeluju na svoje socio-gospodarske gravitacijske okolice. društvene. realno je očekivati da će se i tu dogoditi određene preobrazbe i to u dva različita pravca: neka će se urbanizirati. međugradska i samostalna. na izgradnji kvalitetnog prometnog. a ostale tri su socioekonomskog karaktera (% poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. vodoopskrbnog i energetskog sustava. s time da se u analizama naselja težište stavlja na gradska naselja i proces urbanizacije. Bez obzira što se radi o području u susjednoj županiji postupno se stvara prostor većih vezanih koncentracija stanovništva koju treba i u planskim dokumentima respektirati. Ovakva kretanja poželjno je planski poticati i usmjeravati.28 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Razvoj naselja. pa ih nazivamo i urbaniziranim naseljima. od kojih jedan krak ide u pravcu Novog Marofa i Varaždina prema Čakovcu.

000 stanovnika i u mreži gradskih naselja upotpunili dobro prostorno pozicioniranu policentričnu strukturu. te njihovom opremljenošću komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda utjecati na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg područja. kao jedinih mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga. • Poticati razvoj većih naselja i središta jedinica lokalne samouprave da poprime urbana obilježja manjih gradova nadopunjujući i stvarajući skladnu polifunkcionalnu strukturu gradova i žarišta razvitka. tj. radnih. tretirati ih kao više prostorne oblike urbanizacije.000 stanovnika zadržavajući sva ključna obilježja povijesnog grada dimenzioniranog "po mjeri čovjeka".000-100. • Usmjeravati i poticati razvoj grada Varaždina koji sa sadašnjih oko 42.000 stanovnika) kojih u Varaždinskoj županiji nema. tj. • Poticati razvoj Lepoglave i Varaždinskih Toplica kako bi postupno prerasli u gradove veličine oko 5. • Gradskim regijama.000 do 70. te njihov razvoj kao cjeline regulirati Prostornim planovima i Generalnim planovima uređenja. Ivanca i Novog Marofa kako bi ojačali obilježja primjerena gradovima srednje veličine (10. a na načelima policentričnog i uravnoteženog razvitka u prostoru. kvartarnih djelatnosti i stanovanja. kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji razvitak područja Županije. • Poticati rješavanje problematike pograničnih područja i naselja u njima. • Razvijati sustav središnjih naselja sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije i uklopljen u sustav naselja Države. osobito u brežnim predjelima s ciljem da se kroz aktivnu politiku uređenja seoskih naselja poveća stambeni i komunalni standard za onaj dio populacije koji će korištenjem prirodnih mogućnosti i svojih radnih potencijala doprinijeti razvitku i prosperitetu tih prostora. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . • Obnoviti povijesna središta gradova i ostalih naselja. primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti.000 stanovnika spada u gradove srednje veličine (20. • Poticati razvoj Ludbrega.000 stanovnika) da unaprijedi i potpuno razvije svoje funkcije za veličinu od oko 60. vodeći računa o njihovu velikom značenju u strateškim interesima Republike Hrvatske. uslužnih i rekreacijskih funkcija u manjim i srednjim gradskim središtima. • Povećati udio u broju i veličini stambenih. kulture. te stvarati uvjete za očuvanje naseljenosti. gradovima i njihovim urbaniziranim okolicama koje tvore socioekonomske gradske regije treba posvetiti veću pažnju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni ciljevi urbanog razvoja • Razvijati optimalni stupanj urbanizacije Varaždinske županije.29 . • Postupno i selektivno revitalizirati problemska ruralna područja.

utvrđivanje upisnih područja i školskih područja. Očekuje se da će se daljnji razvoj ovog stupnja obrazovanja temeljiti na planiranju mreže srednjih škola ovisno o razvoju gospodarstva i industrije (moguća profilacija nekih srednjih škola drugačija od sadašnjih. uglavnom su definirani i uklapaju se u planirani sustav naselja razrađen na razini Prostornog plana Županije. kao i unapređivanju obrtničkog školstva uz posvećivanje dužne pažnje praktičnom osposobljavanju Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . U djelatnosti srednjeg i visokog obrazovanja na području Varaždinske županije evidentna je razvijenost mreža srednjih škola i fakulteta. Općenito se može konstatirati da će se polazne osnove za razvoj društvenih djelatnosti temeljiti na vrijednosnom sustavu slijedećih bitnih obilježja: . ekonomsko-turistička. tehničko-gospodarska škola.2.30 . statutarna obilježja. Procjenjuje se da će posebno važan utjecaj na ukupni razvoj imati znanstveno-istraživački rad. jer materijalni razvoj i životni standard stanovništva sve više ovisi o njihovoj funkcionalnosti i efikasnosti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. a predškolski odgoj ne treba shvaćati kao oblik gole potrošnje. već djelatnost koja je u direktnoj funkciji osiguranja napora za poboljšanje proizvodnosti rada i drugih uvjeta za poboljšanje standarda. ovisno o stupnju razvoja Varaždinske županije. obrazovanje i zdravstvo.3. što daje solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je polazište za socijalni razvoj u cjelini. bilo adaptacijom postojećih prostora.2. U osnovnom obrazovanju razvoj djelatnosti treba nastaviti i permanentno unapređivati uspostavom optimalne mreže osnovnih škola na području Varaždinske županije uz suglasnost Ministarstva prosvjete i športa (utvrđivanje sjedišta osnovnih škola. a time i osposobljavanjem novih kapaciteta bilo izgradnjom. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture vezani su uz naselja. nazivi mjesta u kojima se izvode programi. Razvoj društvene infrastrukture Na području društvenih djelatnosti valja očekivati snažniji razvoj i značajnije strukturne promjene. Treba napomenuti da jedinice lokalne samouprave (općine) mogu utvrditi javne potrebe u osnovnom školstvu više od potreba utvrđenih državnim pedagoškim standardom za koje osiguravaju i financijska sredstva u svom proračunu (izvanškolske aktivnosti. koji će sve više poprimati ulogu aktivnog sudionika u procesu privređivanja. . Moguće je ukazati na neka polazišta i procese koji se mogu očekivati u daljnjem razvitku pojedinih djelatnosti: U predškolskom odgoju treba računati s povećanjem obuhvata djece. kemijska i graditeljska škola). ali uvažavajući da su tu dometi tržišta ograničeni. npr.društvene djelatnosti nisu klasična potrošnja već djelatnosti za promicanje znanja. strani jezici). Varaždinska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene infrastrukture uspostavljenu tako da pokriva svoj teritorij i razmještaj stanovništva i naselja unutar svog područja.društvene djelatnosti treba urediti s više tržišne logike i ponašanja. ovisno o demografskom stanju).društvene djelatnosti trebaju sudjelovati u makroraspodjeli društvenog proizvoda. . sposobnosti i razvoja za osnovno tržišno ponašanje i novu etapu razvitka Hrvatske.

Naročito bi bilo potrebno izgraditi zatvorene građevine (postoji nedostatak prostora za cjelogodišnje korištenje). kadar). te usklađivati interese i poduzimati aktivnosti radi ravnomjernijeg kulturnog razvitka gradova. U širokom spektru djelatnosti kulture na području Županije potrebno je u okviru brige o prostoru i zaštiti prostora naglašenije poticati skrb o zaštiti spomenika kulture i prirode na području Varaždinske županije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i državnim institucijama. klizanje) koje u postojećoj ponudi nisu zastupljene.31 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN za zanimanje putem radionica u suradnji s Ministarstvom i udrugom obrtnika (standardi. posebice za mlađu populaciju. Za razvoj športa kao višestruko značajne društvene aktivnosti. bit će nužno unaprijediti i nadograditi sustav športskih centara i građevina u Županiji. uključujući športske aktivnosti (plivanje. oprema. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . općina i Županije kao cjeline.

cesta D22 je neasfaltirana na području Županije.). s ciljem da se koncepcija razvitka u prostoru konkretno podupre podizanjem kvalitete infrastrukturnog opsluživanja. ali i podizanje kvalitete prometnog sustava unutar Županije. koji se također poklapa sa strateškim ciljevima prometnog sustava Države je realizacija Podravske brze ceste: Slovenija Varaždin . SR.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.Budimpešta) . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . • Treći strateški cilj Županije je postupna (etapna) izgradnja cestovnog koridora Varaždin (autocesta: Zagreb . Marof (D3)-Križevci-Sv.Istočna Europa.Ivanec . Ovaj podravski koridor ima strateški značaj alternativnog i pomoćnog prometnog koridora onom glavnom posavskom koridoru i s razine županijskih interesa i prioriteta odmah je iza koridora autoceste. MarofVaraždinske Toplice-Ludbreg-D2 Varaždin (D2)-Lepoglava-Švaljkovec (D1) Macelj (D1)-Lepoglava (D35) Varaždin (D2)-Gornji Kneginec-Varaždinske Toplice (D24) Izvor: Odluka o razvrstavanju cesta u državne ceste ("Narodne novine". Napomena: Od gore navedenih cesta.32 . R. Slov.3.Rijeka.Osijek . To podrazumijeva što brže oživotvorenje glavnih međunarodnih i državnih prometnih veza i koridora koji prolaze prostorom Županije.) GP Goričan (gr.Beč) kao koridora brze ceste. a to je: Tablica 81 Mreža državnih cesta koje prolaze Varaždinskom županijom Identifikacijska oznaka 2 3 20 22 24 35 508 510 Vrsta i naziv ceste GP Dubrava Križovljanska (gr. br.)-Čakovec-Varaždin-Zagreb-Karlovac-Rijeka-PazinSvetvinčenat-Vodnjan (D21) Varaždin (D2)-Nedelišće-Čakovec-Prelog-D.3.Goričan . R.Lepoglava Krapinsko-zagorska županija (autocesta: Zagreb . a1) Ceste • Osnovni strateški cilj Županije koji je istovjetan infrastrukturnim strateškim ciljevima Republike Hrvatske je ubrzano dovršenje izgradnje i stavljanje u prometnu funkciju autoceste Mađarska .)-Varaždin-Virovitica-Našice-OsijekVukovar-GP Ilok (gr. 79/1999.Dubrava-Đelekovec-Drnje (D41) N.2. M. Konjšćina-Budinšćina-N. Razvoj prometne i ostale infrastrukture a) Prometni sustav Strateški cilj razvoja prometnog sustava Županije temelji se na efikasnom iskorištenju povoljnog geoprometnog položaja područja. Ivan Žabno (D28) Mokrice (D205)-Zabok-Zlatar Bistrica-D. • Do realizacije ovih kapitalnih cestovnih pravaca kroz područje Županije nužno je podizati kvalitetu i unapređivati prometno-tehničke i sigurnosne elemente na uspostavljenoj mreži državnih cesta. • Drugi strateški cilj. a u raskrižju Varaždin je čak jednako prioritetan kao i sam priključak gradskog cestovnog prometnog sustava na autocestu u izgradnji.Varaždin Zagreb .Koprivnica . J.

Ludbreg . • Posebnu pažnju bit će potrebno posvetiti uređenju graničnih prijelaza i njihovom opremanju svim potrebnim pratećim službama (međunarodni).Dubrava Križovljanska (cesta koja stvara pretpostavke za revitalizaciju pograničnog područja prema Republici Sloveniji). To su pravci: Otok Virje . a2) Željeznice Sukladno svjetskim trendovima da se zbog energetskih razloga i ekoloških problema cestovni promet nedomjesti željezničkim gdje god je to tehnički i ekonomski opravdano proizlazi da će u narednom razdoblju jačati procesi supstitucije cestovnog prijevoza željezničkim i na području Republike Hrvatske. Na području Varaždinske županije to se ogleda kroz davanje sasvim nove uloge željezničkom pravcu Krapina .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • Jedan od ciljeva razvitka i unapređenja sustava cestovne mreže Županije je i odgovarajuće povećanje gustoće mreže državnih cesta i na pravce koji trenutno nisu obuhvaćeni Odlukom o razvrstavanju cesta u državne ceste od svibnja 1997.Beč) preko Ivanca.Voća .Trakošćan . procjene razvitka željeznice usmjeravaju se u dvije razine: jedna je povezivanje s europskim željezničkim mrežama.Osijek.Golubovec . 24 do Legrada i državne granice s Republikom Mađarskom).Mađarska. kao i određenom povećanju gustoće te mreže. U skladu s općim strateškim ciljevima na razini Države. da željeznički prijevoz zasniva svoj razvoj na masovnom prijevozu roba i nešto manje putnika. godine. Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ovaj pravac je uvršten u generalnu mrežu brzih pruga.Legrad (nastavak državne ceste br. jer time daje prostoru sjeverozapadne Hrvatske kapitalni željeznički infrastrukturni koridor koji ga je u dosadašnjim koncepcijama razvitka zaobilazio.Vratno Donje (spoj s međudržavnim graničnim prijelazom u Virje Otoku. • U projekciji razvoja cestovne mreže Županije bit će nužno značajnu brigu posvetiti unapređenju stanja na mreži županijskih i lokalnih cesta. Radi toga je prioritetan strateški interes Varaždinske županije u pogledu razvitka željezničke mreže. što bi se trebalo odraziti i na prostoru Varaždinske županije.Varaždin. • U cilju poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa potrebno je izgraditi obilaznice gradova. Varaždina i Čakovca za Mađarsku i važne pruge Varaždin . Prihvaćanjem ovakvog koncepta još više dobiva na vrijednosti značaj i uloga željezničkog koridora Varaždin .Koprivnica .Varaždin .posavskom koridoru) bit će nužno valorizirati ulogu. te ispravno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .Čakovec . U kontekstu detaljnijeg planiranja trase buduće Podravske brze ceste i njene spojne točke s Republikom Slovenijom bit će potrebno definirati i lokaciju graničnog prijelaza na toj trasi. a u cilju efikasnijeg policentričnog razvoja Županije. potrebe i mogućnosti pruge Zagreb . Bednja .Osijek u podravskom koridoru (alternativa glavnom . a druga je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji. koji je u dosadašnjem željezničkom prometnom sustavu kao lokalna pruga bio praktički u odumiranju. da se ovaj koncept povezivanja s europskim pravcima podrži i oživotvori. U predloženom konceptu oživotvorenja značajne međunarodne željezničke veze od Krapine (pruga Zagreb .Klenovnik . a prema Ormožu u Sloveniji).33 .

Od posebnog je značenja dobra uspostava telekomunikacijskih sustava u pograničnom području i ruralnom prostoru zbog sigurnosnih razloga i podizanja kvalitete života stanovništva. a na prostoru Varaždinske županije u velikoj (presudnoj) mjeri diktiraju uvjete pod kojima se prostor koristi ili se namjerava koristiti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prometno-tehnološki i prostorno koncipirati i razvijati željeznički prometni čvor Varaždin. brze. ali i prostore Županije međusobno. ali i određenim prostornim ograničenjima u okruženju. već svojim karakteristikama bitno utječe na sve druge elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom. Činjenica je da su prostorni zahtjevi telekomunikacijske mreže prvenstveno vezani uz mrežu cesta i željezničkih pruga i to najvećim dijelom za urbane prostore tako da ih u Prostornom planu Županije nije nužno posebno izdvajati i naglašavati osim najznačajnijih.34 . Uvođenjem odgovarajućih komercijalnih uz postojeća športska obilježja mogao bi se razvijati zračni promet na području Županije. ali i potrebama suvremenog prometnog opsluživanja gospodarskog i populacijskog okruženja. ne samo iz razloga što direktno i indirektno utječe na opstanak i razvoj živog svijeta. funkcionalnog i efikasnog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najznačajnijim prioritetom u Varaždinskoj županiji. a i u relativno kratkom vremenu okoliš se sanira. U cilju osiguravanja prostornih uvjeta za razvoj moguće je osigurati postojeći slobodni raspoloživi prostor za potrebe budućeg razvitka. a4) Telekomunikacije Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo značenje znatno raste. Na prostoru Županije TK Centar Varaždin. b) Vodnogospodarski sustav Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog. te tu u punom smislu riječi dolazi do izražaja pojam "održivog razvoja". a Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se mogućnost prerastanja postojećeg zrakoplovnog pristaništa u zračnu luku 2C kategorije. kako bi odgovorio novim zahtjevima buduće međunarodne uloge. uređenje režima voda i zaštita voda od zagađivanja sastavni su elementi vodnogospodarskog sustava i međusobno se isprepliću i uvjetuju. a3) Zračni promet Postojanje zrakoplovnog pristaništa za športske namjene s kvalitetnom asfaltiranom poletno sletnom stazom dužine oko 1720 m i nužnim pratećim građevinama. tako da se dopuna postojeće mreže radi pokrivanja područja zasjenjenja (sa slabim signalom ili bez signala) može provoditi bez posebnih prostornih ograničenja. pa ne narušava prostor u značajnijoj mjeri. te procjenu isplativosti budućih zahvata. koji pokriva područje mrežne skupine Varaždin. Korištenje voda. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a pogotovo kad se koriste podzemne mreže i bežične komunikacije. orijentiralo je županijska promišljanja na davanje razvojnih elemenata zračnom prometu. sigurne i suvremene telekomunikacijske mreže koja će efikasno povezati područje Županije s ostalim dijelovima Hrvatske i drugim državama. ali uz prethodno sveobuhvatno valoriziranje ključnih međuutjecaja ovog sadržaja i okolnog prostora. predviđa u narednom razdoblju vrlo značajne zahvate na izgradnji i proširenju postojećih kapaciteta (komutacijski kapaciteti i prijenosni sustavi) u cilju proširenja i poboljšanja pretplatničkih telekomunikacijskih mreža. Telekomunikacijski promet ima relativno male i prihvatljive potrebe za prostorom. pa je razumljiv interes Županije za uspostavom kvalitetne. Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve.

U cilju sustavnog rješavanja problematike vodoopskrbe izrađen je Vodoopskrbni plan Varaždinske županije kojeg je potrebno postupno realizirati.Dunav" Osijek. Strateški je interes Države zaštita rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varaždinske i Međimurske županije. ali nije nađen ekonomski interes. dati im šanse da se oživotvore (uz uvažavanje i usklađivanje međuutjecaja u prostoru). ali na ograničenim i kontroliranim lokacijama za koje je prethodno nužno obaviti odgovarajuće istražne radove i izraditi studije utjecaja na površinske i podzemne vode i okoliš. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Prema provedenim ispitivanjima predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta. VAR 2 i ČAK 1. U tom cilju započelo se s provođenjem mjera zaštite novog vodocrpilišnog područja Vinokovšćak na širem prostoru naselja Svibovec Podravski između kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b1) Korištenje voda Osiguranje dovoljnih količina zdrave pitke vode jedan je od osnovnih uvjeta opstanka. Za područje Varaždinske županije bilo bi svrhovito izučiti u kojoj mjeri postoje potencijalne mogućnosti za značajniji razvoj ribnjačarstva. te uskladiti rješenja koja će osiguravati i održavati odgovarajući vodni režim. a u posljednje vrijeme naročito u cestogradnji. radi toga je glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske. Korištenje ostalog hidropotencijala na razini Županije svojevremeno je načelno sagledavano radi izgradnje malih hidroelektrana. Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno zaštititi prostor i njime promišljeno gospodariti. već će biti potrebno oformiti nova crpilišta. Što se tiče korištenja vode u energetske svrhe već je konstatirano da je rijeka Drava i njezin hidropotencijal na području Županije iskorišten za proizvodnju električne energije. te jezera Dubrava putem kanala DUB 1. što može zahtijevati natapanje. Danas još nema površina koje se navodnjavaju. kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. Generalno je konstatirano da se zbog regulacije Drave i izgradnje akumulacija razina podzemne vode nizvodno snizuje. OOUR "Vodogradnja" Varaždin). Ovim se Planom naglašava potreba zaštite i očuvanja prirodnih dijelova Drave između akumulacijskih jezera i ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na cijeloj dionici rijeke. ističu u prioritetni plan potrebu za osiguranjem dovoljnih izvora ove mineralne sirovine. Pošto se ne može isključiti interes za ovim korištenjem. U tom smislu povoljne su mogućnosti iskorištenja aluvijalnog područja uz rijeku Dravu. Na području Županije u sklopu vodnogospodarskog sustava nužno je razmatrati i prostore za eksploataciju šljunka.35 . a nema ni konkretnih planova u bližoj budućnosti. ali i razvoja ljudskog društva. osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. od tadašnje VRO "Drava . jer današnje i buduće potrebe u graditeljstvu. a natapanje je predviđeno korištenjem voda iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR 1. Korištenje voda za navodnjavanje i odvodnju razmatrano je "Studijom uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave (izrađenom 1989. valjalo bi objektivno sagledati takve mogućnosti. te ukoliko postoje. a za te potrebe predviđena je mogućnost korištenja 30 m3/s vode iz ukupnih vodnih količina hidroelektrana.

). To vrijedi i za brežuljkaste. kao i s uređenjem regulacijskih radova u dijelovima korita. nesumnjivo je da rješavanje vodoopskrbe treba biti u uskoj svezi sa zaštitom voda. I u jednom i u drugom slivu prisutne su pojave poplava i bujično-erozijskih djelovanja. Studijom je obuhvaćena zaštita od štetnog djelovanja voda sliva Lonje s uređenjem glavnih vodotoka. radi smanjenja maksimalnih i povećanja minimalnih protoka. a posebno nizinske dijelove prostora Županije. b3) Zaštita voda Razmatrajući prethodno strateške ciljeve vodnogospodarskog sustava Županije u domeni vodoopskrbe. već postoje samo parcijalni pokušaji uzgoja u manjim ribnjacima. potrebno je strateški osmisliti i koncept kanalizacije i odvodnje otpadnih voda. a u nižim dijelovima poplave. Rijeka Plitvica je većim dijelom uređena. ali bez konkretnih programa budućeg razvitka. tako da je potrebno nastaviti s izgradnjom zaštitnih nasipa. Bujičnog je karaktera i u gornjem toku izaziva erozije. U Savskom slivu vodotok Lonje prisutan je u području Županije od svog izvorišta do Bisaga u dužini od oko 18 km. U sklopu izgradnje autoceste predviđa se u dolini Bednje u široj okolici Novog Marofa urediti tok rijeke Bednje i riješiti pitanje periodičnog plavljenja ovog prostora.36 i vode .000.retencija ukupne zapremnine oko 8. Radi efikasne zaštite područja predviđa se uređenje korita postojećeg vodotoka. Vode s područja Županije pretežito gravitiraju u Dravski sliv.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Za sada ta gospodarska djelatnost nije značajnije zastupljena na ovom području. Smanjenje štetnog djelovanja Bednje i Plitvice razmotreno je "Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje" iz 1989.g.Bjelovar" (RO "Projekt" Zagreb. U Dravskom slivu je štetno djelovanje rijeke Drave znatno smanjeno izgradnjom hidroenergetskog sustava. ali je i nadalje u gornjem toku (uzvodno od Varaždina) prisutno periodično plavljenje površina. b2) Uređenje režima voda Zaštita od štetnog djelovanja voda spada u važne aktivnosti na području Varaždinske županije i u izgradnju i uređenje građevina zaštitnog sustava nužno je permanentno ulagati. od državnog je značenja izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Sve je izraženije i korištenje voda u akumulacijskim jezerima i dijelovima toka Drave uz akumulacije za rekreacijsku i turističku plovidbu. jer imperativno je tu vodu očuvati i zaštititi od zagađivanja. godine. ali u praksi se ovo rijetko postiže. a samo manjim dijelom u južnom području Županije preko Lonje u Savski sliv. Za slivno područje rijeke Lonje izrađena je "Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb . a to uvjetuje uspostavu sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda.000 m3 radi prihvaćanja vodnih valova u gornjem dijelu sliva Bednje. naročito na područjima bogatim podzemnim vodama. 1984. te određeni radovi na sprječavanju erozija i uređenju bujica. dok je športski ribolov i djelomice ribolovni turizam tradicionalno zastupljen. ali uređenje treba nastaviti. Pošto je Županija izradila plan cjelovite vodoopskrbe svog područja. Zbog dispozicije vodonosnika i izvorišta pitke vode. koja za sada nema karakter organiziranog korištenja. Na Bednji je predviđeno 37 akumulacija . Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske. uređenjem retencija i akumulacija u slivu. Iskorištavanje posebnih vodnih resursa (mineralno-termalne vode geotermalnog porijekla) obrađeno je u poglavljima o turizmu i energetskom sustavu. te blizine gusto naseljenih i razvijenih urbanih prostora opravdana su promišljanja da bi bilo svrhovito istovremeno s izgradnjom vodovodne mreže rješavati i problematiku odvodnje otpadnih voda. a štete su uglavnom na poljoprivrednim kulturama. ali bi u budućnosti valjalo razmotriti i u određenom obliku razviti ovu djelatnost u funkciji razvitka rekreativno-turističke ponude potencijala rijeke Drave.

a nalazišta nafte i plina nisu pronađena.III kategoriju. Izgradnja kanalizacije u naseljima. uključivo i kontrolu ispiranja zagađenja s prometnica i drugih građevina i prostora na kojima postoje realne i potencijalne opasnosti od ugrožavanja kvalitete voda. gdje se treba izvršiti mineralizacija i tek nakon toga distribucija na poljoprivredne površine. S obzirom na ciljeve i projekcije razvoja naselja evidentno je da u Županiji sustav kanalizacije prioritetno treba uspostavljati i razvijati u gradovima. infrastrukturnih građevina i drugih pojedinačnih građevina. a od županijskog značenja je izgradnja takvih uređaja i sustava veličine od 10 000 do 50 000 ES. podzemne pitke vode. tada treba naglasiti da je najveći dio kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta upravo iznad potencijalnih ležišta podzemne pitke vode u dravskoj nizini. zaustavljanje trenda pogoršavanja kvalitete voda i stalno poboljšanje kvalitete degradiranih voda. ali i hitne zadaće treba uvrstiti i djelotvorno ustrojstvo. pitanje zaštite vode u zapadnom dijelu varaždinske nizine i dalje ostaje prioritetno. od ostalih (manjih) vodotoka za čiju degradaciju isključivu krivnju snosimo sami.37 . c) Energetski sustav Prirodni resursi na području Varaždinske županije za kapitalne zahvate u proizvodnji električne energije su iskorišteni. promjena metoda i načina poljoprivredne proizvodnje. a to su: očuvanje čistih voda. ali je nužno. a posebno zaštiti resursa. pošto je kvaliteta degradirana u II . pošto su ti vodotoci od izvora do ušća na našem području. pogotovo ne u kraćem vremenskom razdoblju. U strateške. već je realnije očekivati aktiviranje novog vodocrpilišnog područja u prostoru između kanala HE "Varaždin" i starog korita rijeke Drave. Izgradnja kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u recipijent za urbana područja i gospodarstvo imperativ je današnjice. To su i glavni razlozi najnovijih procjena o potrebi iznalaženja novog vodocrpilišnog područja koje bi trebalo riješiti ili smanjiti probleme vodoopskrbe s varaždinskog vodocrpilišta. iako ne treba isključiti mogućnost privatne Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . To dodatno komplicira i potencira problematiku zaštite. zbrinjavanje otpadnih voda s farmi. Uredbama o klasifikaciji i kategorizaciji definirano je kakvi bi vodotoci trebali biti obzirom na svoj značaj i uporabu. odnosno unapređenje sustava stalnog praćenja kvalitete voda i kontrole zagađivanja. a raštrkana ruralna područja i individualna seoska i poljoprivredna domaćinstva moraju provesti maksimalno skupljanje otpadnih voda u spremnicima. jer suvremena poljoprivredna proizvodnja upotrebljava različita sredstva koja negativno utječu na kvalitetu vode. obzirom na potrebe zaštite prostora (poglavito vodonosnika) sustav kanalizacije uspostavljati i u naseljima unutar i na obodu vodocrpilišnih područja. umjesto propisane II kategorije kvalitete. U razmatranju degradacije vodotoka valja razlučiti rijeku Dravu kao veliki vodotok koji na naše područje već stiže zagađen. Na lokalnoj razini treba rješavati izgradnju uređaja do 10 000 ES i individualne zahvate. Kad se govori o zaštiti voda od zagađenja u Županiji. a i oni se na kraju (s izuzetkom Lonje) ulijevaju u Dravu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50 000 ES. Stanje kvalitete voda rijeka Drave. jasno je zašto je nezadovoljavajuća situacija sa stanjem vode na tom vodocrpilištu. Procjena sadašnjih mogućnosti ukazuje da nije realno očekivati bitniju promjenu i poboljšanje stanja u zaštiti prostora vodocrpilišta "Varaždin". dok je situacija na Lonji bolja. mora biti prioritetan zadatak u narednom razdoblju. Bez obzira na ove naznake promjena u koncepciji vodoopskrbe. Doda li se tome i postojanje farmi i njihov disperzivan položaj u prostoru iznad vodonosnika vodocrpilišta "Varaždin". tako da se u tom smislu ne očekuju novi značajniji zahvati u prostoru. U pogledu zaštite vodotoka od zagađivanja sve aktivnosti i mjere nužno je usmjeriti k osnovnim ciljevima. Bednje i Plitvice kao najvažnijih recipijenata na području Županije zahtijeva neodložnu provedbu odnosno intenziviranje provedbe mjera zaštite.

godine u Varaždinskoj županiji na ukupno 127 mil. tako da temeljna dalekovodna mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora.). koja je obrađivala podatke naftno-geoloških i geofizičkih istraživanja početkom osamdesetih godina. koje nisu kompletirane.Geološki konzalting d. o čemu je bilo posebno govora u "Studiji o istraživanju. srpanj 1991. Pošto se na razini Države Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njezino ostvarenje" predviđa povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010. godine prema kojoj je predviđeno energetsko rješenje područja s planiranim zahvatima na trafostaničnim postrojenjima. te korištenje u poljoprivredi kao i za zagrijavanje gospodarskih. ludbreško područje prednjači pred ostalim područjima Republike Hrvatske. mreže.Mađarska koji kroz područje Županije prolazi krajnjim istočnim dijelom i njegov položaj u prostoru već je utvrđen odgovarajućom dokumentacijom. konstatirano je da prema potencijalnim mogućnostima iskorištenja geotermalne energije. U tom pogledu opskrba plinom ima prioritetno značenje. što je bitna pretpostavka za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja u svim prostorima. Varaždin) kojom se daje osnova za daljnje i cjelovito rješenje opskrbe plinom cijelog područja Županije.o. U slučaju razvijanja lječilišnog turizma potrebne su relativno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a jedan dio pograničnog područja bio je u sustavu elektroprivrede Slovenije. te geokemijskim istraživanjima vode bušotina.o. Od strateških građevina na razini Države u narednom razdoblju očekuje se dovršenje dalekovoda 2 x 400 kV Žerjavinec . eksploataciji.38 . za što bi bilo nužno na razini Županije sagledati objektivne mogućnosti izgradnje energetskih postrojenja malih kapaciteta. Studijom se ukazuje da je razložno planirati razvoj i iskorištavanje geotermalnih resursa sukladno realizaciji izgradnje geotermalne elektrane. m3 godišnje. ali i ekološki najprihvatljiviji za njezino gusto naseljeno.. Potaknuta su i razmišljanja o projektiranju prve elektrane koja bi za pogon koristila geotermalnu energiju. S obzirom na različito stanje potrebni su i različiti zahvati. Zagreb. INA-NAFTAPLIN predviđa rekonstrukciju i izgradnju kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina. odnosno stambenih građevina. detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka. Strateški interes Županije je primjenjivati takve energente koji će biti ekonomski. izgradnji 10 i 20 kV mreže i rekonstrukciji n. bilo ugradnjom izmjenjivača topline. javljaju se velike količine otpadnih voda još uvijek visokih temperatura (oko 80°C) koje mogu biti iskorištene bilo direktno. Županija je u osnovi povezana koridorima kapitalnih elektroenergetskih veza. gospodarenju i zaštiti georesursa na području Općine Ludbreg" (INA .n. godine na razini Županije prihvaćena je "Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske". Studijom. Na razini Županije problem je u nepovezanosti sustava tako da distribuciju električne energije obavljaju četri distributera. tako da je Direkcija za distribuciju DP "Elektra" Varaždin koja pokriva to područje izradila posebnu "Energetsku studiju pograničnog područja Županije varaždinske" od svibnja 1997. U tehnološkom procesu proizvodnje električne energije korištenjem termalnih voda. ali prirodnim datostima bogato i vrijedno područje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN inicijative. Tijekom 1996. Rezultati istraživanja ukazuju da u budućnosti treba dio razvoja ovog prostora bazirati na osnovu dobivanja relativno jeftine geotermalne energije. Najlošije stanje je u pograničnom području. Mogući pravci razvoja su osim već planirane izgradnje postrojenja za dobivanje električne na bazi geotermalne energije i razvoj turističko-rekreativnog gospodarstva. ("Coning Inženjering" d. Na istočnom dijelu prostora Županije (ludbreško područje) evidentirano je postojanje geotermalnih resursa.d. U tu svrhu neophodno je nastaviti niz istraživanja za definiranje vodonosnika geotermalne vode u prostoru dodatnim geofizičkim mjerenjima.

Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini. ali i financijski i gospodarski aspekt zbrinjavanja otpada ni u kom slučaju ne mogu argumentirati postojanje 28 odlagališta otpada.39 . pošto će od trenutka donošenja opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg koncepta proći izvjesno vrijeme. odnosno povremenih skladišta pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog otpada i sekundarnih sirovina. da prostori koje uređuju sada ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarne deponije.da gradovi i općine osiguraju (zajednički ili samostalno) provođenje mjera zbrinjavanja komunalnog otpada. U tom cilju predlaže se dopustiti općinama koje su krenule u sređivanje stanja na svom području. zajednički utvrdi strategija zbrinjavanja otpada (komunalnog i bezopasnog tehnološkog) koju bi prihvatili svi gradovi i općine i kao zajednički program je podržale i realizirale. a županije za neopasni otpad. . Ukoliko pak prevlada opredjeljenje o zajedničkom. a Županija provođenje mjera zbrinjavanja tehnološki neopasnog otpada.da se. kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet. uvažavajući načela racionalnog i dobrog gospodarenja i s tim u svezi kvalitetne brige o prostoru i zaštiti neobnovljivih resursa.Nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja. nužno je shvatiti da otpad mora proći određeni predtretman prije završnog zbrinjavanja. . d) Zbrinjavanje otpada S obzirom na zakonske obveze koje govore da su se općine i gradovi dužni pobrinuti za komunalni. jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom. to stanje i nadalje poboljšavati.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN male količine prirodne termomineralne vode koje bi se mogle osigurati iz bušotina predviđenih za potrebe geotermalne elektrane. strateškom. U cilju rješavanja problematike zbrinjavanja otpada na području Županije bilo bi svrhovito: . To mogu biti svojevrsna prikupljališta otpada u prijelaznom razdoblju. Bez obzira na odabrani pristup rješavanju zbrinjavanja otpada. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . odnosno gradskih/općinskih deponija za komunalni otpad. pri čemu treba naglasiti da načela očuvanja i zaštite okoliša. suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja otpada koje podrazumijeva cjelovit predtretman i završnu obradu ostatka otpada. pristup rješavanju problema otpada načelno može biti slijedeći: . ali treba naglasiti. tada će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere. te uvažavajući svekolike prostorne uvjete u Županiji. sortirališta.Što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i bezopasnog tehnološkog otpada. tada se ovo prijelazno rješenje s pojedinim lokalnim odlagalištima može iskoristiti i za svojevrsnu mrežu prikupljališta. U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se za područje Varaždinske županije osigurati jedno skladište i nekoliko prikupljališta posebnog i opasnog otpada pa se u prostoru Županije mora predvidjeti osiguranje prostora i za te namjene. na temelju kojeg će se detaljno razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija.

Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske baštine.2. kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima i obilježjima prostora. Detaljna inventarizacija mora biti jedan od ciljeva prilikom izrade prostornih planova uređenja gradova/općina. ali da ista. Krajobrazna raznolikost se danas u svijetu sve više uzima kao bogatstvo i vrijednost neke zemlje ili regije. što je zadatak prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornih planova uređenja općina/gradova. Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno-planskom kontekstu označava cjelovitu prostornu. Stoga svaki daljnji razvoj u prostoru Županije treba svakako uvažavati osjećaj za zavičajni identitet i raznolikost kao važan element održivog razvoja. S obzirom na unutarnju strukturu područja manje prostorne cjeline mogu se raščlaniti i podijeliti na predjele zajedničkih specifičnih obilježja. ali su pojedini predjeli još uvijek visokog stupnja prirodnosti. Stoga je jedan od ciljeva prostornih planova uređenja općina/gradova da definiraju krajolik predmetnog područja prema njegovim značajkama (prirodni. izgrađeni krajolik). S gledišta očuvanja prostornog identiteta opći cilj se može definirati kao nastojanje da se zadrži i unaprijedi fizička cjelovitost područja Županije. a Varaždinska županija to bogatstvo ima. u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. raznolikost i komplementarnost županijskog prostora i nastojati očuvati krajobraznu fizionomiju i identitet područja. postane osnova za gospodarski razvitak (posebice u turizmu). Opći ciljevi očuvanja prostornog identiteta Povoljne prirodne značajke i relativno niži stupanj industrijalizacije sačuvali su dio nenaseljenog prostora od većih oštećenja.40 . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . kao resurs.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Županijskim prostornim planom nije moguće detaljno strukturno definirati različite oblike krajolika.4. U postupku planiranja moraju se osim prirodnih značajki početi uvažavati i strukturne značajke prostora Županije. U cilju što kvalitetnije zaštite i očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je uspostaviti krajobraznu osnovu Županije u kojoj bi se objedinili odgovarajući podaci o prirodnim. agroekološkim. te se isti trajno dopunjavali sukladno novim stručnim spoznajama. kultivirani. To znači da je potrebno poštivati i vrednovati unutrašnju raščlanjenost. ruralnih i antropogenih (posebice kulturno-povijesnih) krajolika. Za svaku kategoriju krajolika potrebno je definirati ciljeve i smjernice u svrhu zaštite i pravilnog gospodarenja. kako bi se sačuvala krajobrazna fizionomija pojedinog užeg predjela. Sveukupno gledano. koji u praksi napušta ekstremne antropocentrične postupke i načine planiranja. prirodna obilježja na području Županije očuvana su djelomično. Zaštita krajobraznih vrijednosti Prostor Varaždinske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom svojih prirodnih. biofizičku i antropogenu strukturu. rekreacijskim. te ruralne i krajobrazne strukture Županije jest taj da se njezinom zaštitom očuva identitet Županije. Jedan od ciljeva očuvanja prostornog identiteta je da se prirodni predjeli u Županiji sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri.

a iz kojih proizlaze i pojedinačni ciljevi na očuvanju prostornog identiteta: Vode Izgradnjom hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi izmijenjena je slika šireg područja Županije i smanjena vizualna i ekološka raznolikost i bogatstvo prostora. svrhovito je izvršiti sveobuhvatnu i višenamjensku valorizaciju svih prostora uz vodotoke prije značajnih vodoprivrednih zahvata. Poljoprivredno zemljište Vizualna zanimljivost. osobito ptica) i očuvanje svih vodotoka .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati funkcionalnu i ukupnu ekološku cjelovitost i različitost područja Županije. raznolikost. raznolikost i živopisnost nositelj identiteta krajolika. Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas uz rijeku. kao i procjene utjecaja na okoliš s predviđenim mjerama ublažavanja negativnih posljedica. Cilj je očuvati ne samo vodotok već i širi prostor uz njega što uključuje vegetacijski pojas i prirodnu inundaciju odnosno dolinu ili kanjon kroz koji vodotok protiče. kao sastavna i nezaobilazna slika krajolika. a time i ornitoloških rezervata na mikrolokacijama. Za područje Varaždinske županije (a i širi prostor) od prioritetnog je značenja zadržavanje prirodnog stanja na prostoru starog korita rijeke Drave (područje s autohtonom močvarnom vegetacijom i staništem močvarnih životinja. "Čakovec" i "Dubrava". Uvažavajući jedan od strateških ciljeva Države (ekološka revitalizacija Drave i pritoka). Takvim zahvatima obvezno bi trebale prethoditi studije ukupne gospodarske opravdanosti. te primjenjivati posebne (a ne univerzalne) modele razvoja koji će veće težište dati na značajke područja. ali i skladnost prostora umanjuje se kako prekomjernom parcelacijom zemljišta i usitnjavanjem posjeda. Šumske površine znatno su smanjene i nakon izgradnje akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana "Varaždin". Šume Kvalitetne šume u nizinskom dijelu Županije većim su dijelom iskrčene. a ponegdje čak ni to. Za Varaždinsku županiju mogu se definirati slijedeći osnovni problemi s obzirom na namjenu i korištenje zemljišta. u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju na području cijele Županije (brdske šume Ravne gore. te uočenih negativnih posljedica regulacija u zemljama zapadne Europe (vrši se renaturacija vodotoka). fragmentarne šume u nizinskom dijelu. Ako se izvode na neprimjeren način. Upravo je ta različitost. jer i manji regulacijski zahvati mogu degradirati slikovit ili značajan krajolik. Ivančice i Kalnika.rijeka i potoka. Posebno se naglašava cilj da se kroz prostorne planove uređenja gradova/općina nastoji u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati šumske površine. tako i suvremenom i intenzivnom Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . regulacije vodotoka mogu uzrokovati nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. šumarke i živice koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. Stoga je potrebno nastojati da se pod teretom težnje za ubrzanim razvojem ne izgube temeljne osobitosti prostornih struktura po kojima je Županija prepoznatljiva. a manje na glavne razvojne sustave. šume uz rijeku Dravu). a razvoj planirati po načelu pretežitosti i predodređenosti prostora za određene djelatnosti primjerene temeljnim značajkama prostora. Cilj zaštite šuma kao nositelja identiteta područja je da se šume. a stupanj očuvanosti autohtonih šuma izrazito je nizak. gubitak potočnih šumaraka. Na području zaštite šuma potrebno je djelovati na očuvanju autohtonih šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima (rezervati šumske vegetacije). nizinskih riječnih šuma.41 .

Iz tog je razloga prilikom izrade nove prostorno-planske dokumentacije potrebno voditi računa da se naselja ne šire uz prometnice. Županijski ruralni prostor je po svojoj vrijednosti od državnog (nacionalnog) značenja. međusobno su se potpuno spojila i razvila u neprekinuti lanac naselja. a naročito voditi brigu o očuvanju povijesnih jezgri gradova. Potrebno je stimulirati obnavljanje postojećih i etnološki vrijednih građevina graditeljske baštine. naselja brežuljkastog dijela Županije razvila su se na obroncima gorja. a posebice vikend izgradnjom. Za pretežito istočni dio Županije karakteristična su oblikovno pravilna i kompaktna naselja koja u širem prostoru djeluju kao samostalne i izdvojene cjeline. Fizionomiju ruralnog krajolika narušava neprikladna gradnja građevina koje nisu prilagođene prirodnim osobitostima prostora i grade se na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama. te je cilj da se spriječi njegova degradacija i da se planovima nižeg reda propišu uvjeti gradnje s obzirom na konkretnu lokaciju i šire okruženje. jer to utječe na vizualnu degradaciju urbanog prostora. te primjenu autohtonog tradicionalnog korištenja prostora i arhitektonskog oblikovanja. Visoka doživljajna vrijednost i bogatstvo prostora mora se sačuvati njegovanjem značajki tradicionalne obrade tla (nizinski dio.42 . već i vizualnu smetnju u smislu neprekinutog slijeda urbanog tkiva. Većina ostalih naselja nizinskog dijela. a posebice ona koja se protežu uz glavne prometnice. Ne gradi se po uzoru na vlastitu tradiciju. sela i brojni zaselci koja se isprepliću i stapaju s prirodnom pozadinom i uklapaju u krajolik. te su ruralna područja izgubila svoje izvorne vrijednosti. uzorci usklađeni s reljefnim značajkama prostora). pa tako i tradicionalno graditeljstvo. Oblikovanje i izgradnja naselja U nizinskom dijelu Županije naselja su se nesmetano gradila i širila. zadržavanjem livada i pašnjaka. uzvisinama i grebenima ili u dolinama. brežni dio. nekontroliranom (i bespravnom) stambenom. a u širem prostoru predstavljaju poseban i prepoznatljiv identitet pitomog krajolika Hrvatskog zagorja. zadržavanjem izmjeničnih kultura (njive. ali i atraktivnog okoliša. Stoga je potrebno poticati razvoj tradicionalne arhitekture i ekološki održivih građevinskih tehnologija. ambijentalne vrijednosti životnog prostora). već se uzori traže u gradskim ili inozemnim arhitektonskim i oblikovnim primjerima. šume). a u prostoru su razmještena raštrkano. Upravo ta manja naselja. Prepoznatljivost prostornog indentiteta Županije treba njegovati odmjerenim intervencijama u prostoru koje ne odudaraju od prirodnih i ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. Zbog reljefnih prepreka u prostoru. vinogradi. čine sliku tipičnog ruralnog krajolika naše Županije. da se postojeći izgrađeni dio primjereno preoblikuje i da se prvenstveno racionalno iskoristi njegov neizgrađeni dio. travnjaci.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN poljoprivrednom proizvodnjom koja podrazumijeva velike meliorirane poljoprivredne površine s monokulturama i nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima. Specifičan ruralni krajolik izmijenjen je pretjeranim usitnjavanjem posjeda u voćarskovinogradarskim predjelima. Izdužena izgradnja uz postojeće ceste i spajanje naselja ostavlja vrlo male prostorne prekide i slobodne koridore unutar izgrađene strukture. voćnjaci. a ponegdje i velikih visinskih razlika. U ruralnom području Županije gotovo potpuno je nestao tradicijski način života. zajedno s načinom življenja i korištenja zemljišta. Potrebno je spriječiti zapuštanje i napuštanje naslijeđenog građevinskog fonda (kulturno-povijesno naslijeđe. što predstavlja ne samo fizičku prepreku. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . te na kontaktu sa šumom i vodotocima. Oblikovanje naselja i građevina (lokacijom i arhitekturom) nužno je usklađivati s vrijednim tradicijama poznatim u graditeljstvu našeg prostora.

naftovod. glinokopi. te treba spriječiti njeno propadanje. razvoju. uz prethodno sveobuhvatno vrednovanje međuodnosa u prostoru. posebice uz vodotoke. Lokacije takvih zahvata i njihovo okruženje značajno se devastira. a oko kontroliranih odlagališta zasaditi dovoljno širok pojas grmlja i visoke vegetacije. dalekovodi. Neželjeno postojeće stanje poistovjećuje se s negativnim i čini prostor manje vrijednim. a izgled krajolika nastojati vratiti u prvobitno stanje (biološka rekultivacija) ili izvršiti prenamjenu prostora. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . šume i naselja. Odlagališta otpada Nedozvoljenim odlaganjem otpada. održavanju i upravljanju infrastrukturom i infrastrukturnim građevinama. Infrastruktura Posebno osjetljivo pitanje je vođenje i izgradnja infrastrukturnih koridora u prostoru. Svi razvojni programi koji značajnije zauzimaju prostor i utječu na okoliš moraju uz sve ostale troškove sadržavati i troškove sanacije i zaštite okoliša. Površinska eksploatacija Površinski kopovi (kamenolomi. Problem zbrinjavanja otpada potrebno je sustavno riješiti na županijskoj razini. pa je nužno napuštene lokacije sanirati. magistralni vodovod i plinovod. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih gradskih naselja. Nužno je uvažavati spoznaje da često puta nije optimalna ona gradnja infrastrukture koja ima najniže direktne troškove građenja. S obzirom na iskustva razvijenih zemalja činjenica je da je danas važnije nego ikad zaštititi prostor od mogućeg obezvređivanja neracionalnim i neusuglašenim iskorištavanjem za potrebe različitih infrastrukturnih koridora (ceste. prostor se degradira i vizualno. privlačnim i atraktivnim. te nastojati da se koridori objedinjuju. S obzirom na zahtjevne potrebe suvremenog razvitka potrebno je poticati i razvijati integralni pristup planiranju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zaštićena i oplemenjena graditeljska baština sastavni je dio kulturnog naslijeđa i nerazdvojivi dio čovjekovog okoliša. već da indirektni troškovi i možebitne indirektne štete često puta višestruko nadmašuju troškove neracionalne gradnje. Urbana gradska naselja trebaju njegovati svoju fizionomiju uz istovremeno poboljšavanje ekoloških i socijalnih aspekata kvalitete življenja. željeznica. Divlje deponije potrebno je sanirati. šljunčare) nastali uslijed iskorištavanja mineralnih sirovina predstavljaju vizualne "rane" u prostoru. a do tada se nezadovoljavajuće stanje mora poboljšavati kontrolom i mjerama u lokalnoj sredini.43 . telekomunikacijske veze).

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju: . autohtone šume.spomenici graditeljske baštine.). Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.5. s osloncem na prirodna i kulturna dobra. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Očuvan prostor i okoliš najsnažniji su opći i strateški resursi koji Hrvatskoj. . S gledišta zaštite osobito vrijednih resursa Županije i naglaskom na sveobuhvatnom i održivom prostornom razvoju mogu se iznijeti slijedeći opći ciljevi: • Prostorni razvoj Varaždinske županije trebao bi težiti ostvarivanju civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog života.44 .prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma). kako bi učinci njegovog korištenja bili trajni. poštivanje osobitosti i procjene dopustivosti zahvata. . te ostvariti napredak i viša kvaliteta života stanovništva. raznolikost i osobitosti prostora. pa tako i Varaždinskoj županiji daju prednost u odnosu na one resurse koji Europi sve više nedostaju. bila ona razvojna ili zaštitna. . Njegovim učinkovitim očuvanjem može se postići ujednačena razina kakvoće života. . Povećanjem kvalitete prostora Županije i ravnomjernim korištenjem resursa može se postići viši stupanj razvijenosti. • Nužno je razvijati svijest o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom (resursima). Posebni cilj prostornog razvoja Županije može se definirati kao novi pristup iskorištavanju resursa napuštanjem pretežito kvantitativnih i kratkoročnih modela razvoja. te s obzirom na iste odrediti stupanj i oblike iskorištenja prostora Županije. Jedan od glavnih razloga za postizanje tog cilja je činjenica da prostor Varaždinske županije ima djelomično očuvana prirodna obilježja. Značenje posebno vrijednih resursa na razini Županije imaju pitka voda. tolerirala bespravnu izgradnju i sl.rezerve pitke vode. Održivi razvoj podrazumijeva selektivan pristup. već i posebnosti prostora (vrijedni resursi). količini i prostornom obuhvatu. zagadila tla.termalni izvori i . odnosno da je očuvanih prirodnih predjela sve manje.nezagađena tla. poštivajući karakteristike datog prostora. Na području Varaždinske županije zastupljeni su svi nabrojeni resursi. Težište je stavljeno na prijelaz prema kvalitativnom razvoju. a ne kratkoročni. kvalitetna tla i očuvani prirodni i kultivirani predjeli. Prilikom predviđanja budućih razvojnih potreba trebao bi se uvažavati ne samo ljudski potencijal. • Razvoj u prostoru trebao bi biti kompatibilan s njegovim prirodnim karakteristikama i unapređivati ih. To znači da je cjelokupni prostor Županije potrebno vrednovati i selektivno koristiti sukladno njegovim osnovnim značajkama koje ukazuju na najbolju moguću namjenu. ali se razlikuju prema važnosti. Također je potrebno postaviti i dosljedno zastupati jasan stav o neprihvaćanju nečistih i zastarjelih tehnologija i rješenja koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša (ugrozila vode i šume. .2.očuvan prirodni i kultivirani krajobraz. kvaliteti.zaštićena područja prirode.

45 . "Beli zdenci" i "Šumi" na Ivančici. pitanju njihove zaštite od zagađivanja treba posvetiti posebnu pažnju. kao izrazite ekološke vrijednosti (bioraznolikost) i kao turistički potencijal (rekreacijske mogućnosti). odnosno uvjet opstanka uopće. Dio rezervi podzemnih voda ovog područja koristi se putem izvorišta "Belski dol". Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Već degradirana područja potrebno je sustavno sanirati. "Bistrica". koji je najviše ugrožen i čije daljnje zagađivanje može uzrokovati ozbiljne i višestruke probleme. Kako su ti prostori istovremeno naročito privlačni i pogodni za urbanizaciju i poljoprivrednu proizvodnju. Postojeći udio antropogenog prostora može se zadržati. i osnovni preduvjet gospodarskog i drugog razvitka i kvalitete života. Uspostaviti i unapređivati izgradnju informacijskog sustava kao informacijske infrastrukture za gospodarenje i zaštitu prostora i okoliša. navodnjavanje. Šljunkovito-pjeskoviti sedimenti tvore vodonosni sloj velike debljine. Ludbreški vodonosnik također sadrži velike zalihe podzemne vode i predstavlja potencijal za smještaj crpilišta većeg značaja. U novim programima potrebno je smanjiti devastaciju prostora (kontrola rizičnih aktivnosti). te područje dravske doline predstavlja naročito važno područje za vodoopskrbu regije. Podzemne vode Podzemna pitka voda najvažnije je prirodno dobro. te je u svrhu vodoopskrbe rezerviran prostor između starog korita rijeke Drave i derivacijskog kanala hidrocentrale "Varaždin". te je taj resurs nužno zaštititi kao osobito vrijedan. Nužno je odrediti potencijalne zone zaštite u smislu odabira najpovoljnijih zona za formiranje budućih vodocrpilišta. Voda je najznačajniji element čovjekove okoline. Vodoopskrba tog dijela Županije zasniva se na zahvatima podzemnih voda karbonatnih masiva čija je osnovna hidrogeološka značajka sekundarna pukotinska poroznost. Težiti zaštiti županijskog prostora kroz uspostavu i vođenje mehanizama vrednovanja prostora s naglaskom na provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš. te "Sutinska" i "Ravna gora" na Ravnoj gori. Osobito vrijedni resursi a) Vodni resursi Vodne resurse potrebno je prije svega promatrati sa stanovišta iskorištavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguranja kvalitetne vode za piće. Na ljestvici zaštite vodni resursi zauzimaju jedno od najviših mjesta upravo zbog toga što je voda strateška sirovina. odnosno izvršiti kvalitetnu prenamjenu prostora. Mogućnosti za kaptažu pitke vode dobre su i na vodonosnim potencijalima Ivančice i Ravne gore. a održavanju očuvanog prostora dati prednost pred drugim mogućnostima. Brdske potoke treba sačuvati i ne težiti maksimalnom iskorištavanju izvorišta. "Žgano vino". ali svako eventualno povećanje uvjetovati saniranjem dijela postojećeg stanja. U postupku istraživanja je rezervat šireg prostora kod naselja Svibovec Podravski (Vinokovščak) koji je preliminarno zaštićen odgovarajućom županijskom odlukom. a moguće ih je iskorištavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje. uzgoj riba).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • • • • • • Kvaliteta okoliša trebala bi biti jedan od osnovnih kriterija prostornog planiranja. vrlo dobrih hidrauličkih značajki i mogućnosti napajanja. Poticati izradu prostornih planova područja posebnih obilježja. Najveće količine podzemne pitke vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sadržane su u kvartarnim naslagama dravske doline.

Potrebno je nastaviti otkrivati nalazišta i utvrđivati zalihe pitke podzemne i izvorske vode kako za postojeće. U tu je svrhu potrebno provedbeno uspostaviti sustav zaštite voda na nivou gospodarskih subjekata i gospodarstva u cjelini. utvrditi raspoloživi vodni potencijal za vodoopskrbu. te zahtijevaju posebnu zaštitu. mogućnosti korištenja. Cilj izgradnje novih vodoopskrbnih građevina u sustavu regionalnog vodovoda je eksploatacija pitke vode neopterećene nitratima i miješanje s vodom vodocrpilišta "Varaždin". tako i za buduće potrebe. praćenje stanja i dr.U realizaciji bi ovom problemu trebalo dati odgovarajući prioritet zbog činjenice da je vodoopskrbni sustav gotovo u cijelosti uspostavljen i da se nizinsko područje nalazi na vodonosniku. Problem odvodnje otpadnih voda potrebno je započeti rješavati s ciljem da se uspostavi sustav odvodnje za cijelu Županiju koji nudi cjelovita rješenja s mogućnošću postupne izgradnje. istražiti mogućnosti za eventualne veze sa susjednim i neposredno gravitirajućim vodoopskrbnim sustavima. Te je ciljeve moguće postići poštivanjem odredbi pravilnika. Zona koju je potrebno zaštititi je cjelokupni prostor omeđen vododjelnicama i to: sa sjevera brežuljcima Gornjeg Međimurja. na zapadu s Viničkim vinogorjem. a opravdana je i iz financijsko-ekonomskih razloga. Svako zagađenje disponirano na ovom prostoru. a na jugu sa sjevernim obroncima Varaždinsko-topličkog gorja. odnosno priljevnim područjima. Zalihe vode u kvantitativnom smislu mogu zadovoljiti trenutne potrebe. te vršiti daljnja detaljna istraživanja: podaci o hidrogeološkim parametrima. te je stoga potrebno osigurati maksimalnu zaštitu podzemnih voda od zagađivanja. Zbog prekomjernog sadržaja nitrata na centralnom crpilištu "Varaždin" krenulo se u aktivnosti na proširenju i zahvaćanju dubljih horizonata crpilišta "Bartolovec". Studijska obrada nužna je zbog hidrogeoloških osobina vodonosnika koji implicira sustav odvodnje.46 . Stoga je kvalitetnu vodu i zdravu vodoopskrbu potrebno osigurati smanjenjem zagađenja. područje zaštite. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ne samo zaštitnim zonama vodocrpilišta i izvorišta. njihovim uklanjanjem ili provođenjem zaštitnih mjera. ukupne zalihe podzemne vode i kvaliteta. industrijalizacijom i drugim oblicima zagađivanja. Centralno crpilište još uvijek sadrži dovoljne količine vode. način zaštite. no kvaliteta vode nije svugdje jednaka i zadovoljavajuća. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . identifikacijom zagađivača. Podzemne vode u nizinskom dijelu slabo su zaštićene od prodora zagađivanja s površine. te pronalaženju nove lokacije crpilišta (Vinokovščak). jer su ista izrazito ugrožena urbanizacijom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Izrađena je studija kojom su određene vodozaštitne zone izvorišta Ivančice i Ravne gore i donijeti su pravilnici o zonama sanitarne zaštite izvorišta. Kvalitetu pitke vode potrebno je postići uspostavljanjem učinkovitog sustava zaštite voda od zagađivanja i provođenjem mjera zaštite: utvrditi i provoditi mjere za smanjenje unošenja nitrata i pojačati aktivnosti na sprječavanju zagađivanja podzemnih voda rješavanjem problema odvodnje. bilo na tlu ili u vodotocima . a u trenutku donošenja ovog Plana započinje se s izradom studije kanalizacije i odvodnje. već i voda općenito. postepenim smanjenjem eksploatacijskih kapaciteta vodocrpilišta "Varaždin" i otvaranjem novih bunara. Izrađen je Vodoopskrbni plan Varaždinske županije. ali s povećanom koncentracijom nitrata iznad dozvoljene granice. već i širem prostoru. Zbog kakvoće vode i postojanosti stijena sva izvorišta na sjevernim obroncima Ivančice predstavljaju izuzetno značajne resurse.završava u podzemnoj vodi. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jedan je od osnovnih ciljeva u borbi protiv zagađivanja ne samo podzemne pitke vode. Poseban prioritet trebaju imati djelatnosti i naselja koja se nalaze unutar postojećih i potencijalnih budućih vodocrpilišnih zona. te u rubnom području istih.

Upravo prirodne i izvorne vrijednosti tog prostora predstavljaju osnovu za zaštitu. Za razliku od Drave (kontrolirano inundacijsko područje unutar nasipa). premalena da bi opravdala izvođenje hidrotehničkih zahvata. smanjenje protoka vode starim koritom i smanjenje poplavnog područja uz niz ekoloških promjena i poremećaja prirodnog vodnog režima rijeke. Naknadno ozelenjavanje (nakon izvršene regulacije) ne može nadomijestiti autohtonu vegetaciju i ponovo uspostaviti složene i povezane odnose na pojedinim mikrolokacijama. Plitvice. nasipa i jezera. od prioritetnog je značenja zadržavanje prirodnog stanja na području starog korita rijeke Drave. a u svim ostalim slučajevima mogu ići samo do granice opterećenja koju podnosi prirodni okoliš. a prije svega planski osmisliti. Lonje i brojnih potoka regulirana su mjestimično. Problem plavljenja danas. više nije ograničavajući čimbenik razvoja. šikara i šumaraka u kojima obitavaju posebne biljne i životinjske vrste. močvara. Područja i krajolike uz vodu potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati u prirodnom stanju. U planiranju i provođenju aktivnosti na zaštiti od štetnog djelovanja voda potrebno je interdisciplinarno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . te vodotok meandrira i stvara širok pojas vlažnog i periodički plavljenog zemljišta. čija je ukupna površina i materijalna dobit ostvarena na njima. remeti prirodni ekosustav i nepovoljno utječe na vodni režim. Staro korito rijeke Drave i predio ušća Bednje i Plitvice središta su biološke raznolikosti dravskog ekosustava. već da je razvoj u prirodnim strukturama moguće ograničiti i nadzirati. Radi se o vlažnim livadama koje su pretvorene u njive i oranice. te da se na taj način očuvaju preostala vlažna područja. a gospodarska korist prenaglašena.47 . korita Bednje. a zbog veće brzine voda erodira dno i obale korita. Konačni cilj hidrotehničkih zahvata mora biti nastojanje da se gospodarski i razvojni interesi usklade s vrijednostima prirodne sredine (zaštita okoliša). Zahvati u prirodi mogu biti opravdani ukoliko se radi o životnoj ugroženosti. Izgradnjom regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina kao isključivo tehničkih rješenja (kanal s nasipom) mijenja se izgled krajolika. ali i za širi prostor. To je visokovrijedno i istovremeno izrazito ranjivo područje koje je svakako potrebno zaštititi i spriječiti njegovo uništavanje. kanala i starog korita rijeke. Pošto riječni prostor po svojoj prirodnoj opredjeljenosti predstavlja razvojni potencijal za rekreacijske i druge atraktivne sadržaje. Za područje Županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tekućice Cijeli dravski tok i širi pojas rijeke predstavlja prirodni vodni krajolik. a ne parcijalnim razradama. ali i sposobnost biološkog samopročišćavanja. To ukazuje na činjenicu da je tok Drave potrebno sagledati sveobuhvatno kao sustav jezera. te kvalitativno ocijeniti sve novonastale promjene. Tu se nalaze vrijedni biotopi vlažnih livada. u većini slučajeva. kojoj bi osnova bila detaljna inventarizacija šireg područja rijeke Drave. To znači da zaštita ne isključuje prisutnost čovjeka. određene površine moguće je predvidjeti za posebne režime korištenja. U proširenjima dolina nagib korita je manji što utječe na smanjeno otjecanje vode. Presijecanjem meandara smanjuje se duljina vodnog toka. Hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi izgrađen je sustav kanala. U tu se svrhu predlaže izrada posebne prostorno-planske dokumentacije (prostorni plan područja posebnih obilježja). Postoje područja u kojima je takva intervencija nepotrebna. što je imalo utjecaja i na režim podzemnih voda. Stoga je potrebno ispitati potrebu svake regulacije (i u slučaju privatnog posjeda) u smislu da se razmotri mogućnost sezonskih plavljenja u prirodnim retencijama. Različite interese i potrebe moguće je usuglasiti sveobuhvatnom obradom predmetnog prostora kao zasebne cjeline. Postoje područja u kojima je potrebno na uređenju režima voda intervenirati hidrotehničkim zahvatima kako bi se neodgovarajuće stanje poboljšalo (ugroženost ljudi i imovine). nekontrolirano mijenjanje i prisvajanje.

1998. ali je poboljšanje kvalitete vode moguće postići pridržavanjem i bezuvjetnim provođenjem svih normi i uvjeta propisanih zakonom i pravilnicima. Na tom se području neka istraživanja već provode. Za razliku od Drave. a njihovo daljnje iskorištavanje uklopiti u postojeće tokove prostornog razvitka regije. kontrolirana eksploatacija šljunka). povezati i vrednovati. PMF. Varaždinsko i Dubravsko jezero) novi su prostorni elementi u dravskoj nizini. odnosno stvorena hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi. kemijske i biološke analize ukazuju da je Drava zagađena ("Fizičkokemijske. životinjski svijet. i na odgovarajući ga način iskorištavati (lov. Unatoč tome protok rijeke (biološki minimum) nije zadovoljavajući. ribolov. Potrebno je sustavno i detaljno proučiti sve posljedice koje su nastale nakon izgradnje hidroenergetskih građevina. Čakovec i Dubrava u 1997. Za ostvarenje planskih postavki nužno je uspostaviti praćenje stanja i utjecaja na okoliš: prijedlog za vršenje stalnog nadzora nad šumama uz Dravu.umjetna jezera (Ormoško. Jezera su umjetna. Akumulacije i jezera Tri velike akumulacije . godini". Nakon izgradnje hidroenergetskog sustava došlo je do značajnih prostornih promjena u neposrednom i širem području kao što su promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja. tim više što se u susjednoj Sloveniji već primjenjuju mjere zaštite ornitofaune ovog jezera (postojeće Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .48 . kao i njeni pritoci Plitvica i Bednja su vodotoci čija kvaliteta vode ne odgovara propisanoj. biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varaždin. posebna staništa. Tok Drave na području Županije ima relativno veći pad nego nešto nizvodnije. Rijeka Drava. unutar kojih ih je potrebno održavati odnosno njima težiti. Sustav vodnih akumulacija predstavlja potencijal na kojem se može postaviti plan uređenja prostora u smislu njegovog očuvanja (zaštita vrijednosti prostora i okoliša. Ormoško jezero je poželjno tretirati i očuvati kao ornitološki rezervat. Iako akumulacijska jezera djeluju kao taložnice i biološki uređaji za pročišćavanje voda. natapanje poljoprivrednih površina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN rješavati probleme i donositi odluke (suradnja vodnogospodarske. Potrebno je uvažiti saznanja da naknadne intervencije (renaturacija) mogu zahtijevati znatno veća financijska ulaganja u odnosu na ona koja je potrebno izdvojiti na početku. Također se ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na cijeloj dionici rijeke. Zagreb. šumarske. biološke. Sve otpadne vode koje se upuštaju u te rijeke svakako moraju proći predtretman pročišćavanja. prirodni režimi i sl. prirodni rezervati) i višestrukog organiziranog korištenja (turistička. športske aktivnosti). promjene u mikroklimi. ekološke promjene. športsko-rekreacijska.) Jednim dijelom na to ne možemo utjecati zbog uzvodnih zagađivača. a njena autopurifikacijska sposobnost je manja. rekreacija. rijeke Bednja i Plitvica imaju izvor i ušće na području Županije. Drava i njeni pritoci u prirodnom stanju trebali bi biti vodotoci I i II kategorije.). te prijedlog istraživanja prilagodbe pojedinih biljnih i životinjskih vrsta na promjene vodnog režima i protoka Drave. lovnoribolovna namjena. te je tu činjenicu potrebno maksimalno iskoristiti. promjene u režimu podzemnih voda. Na taj je način moguće očuvati izuzetno vrijedan riječni krajolik (vegetacija. te utjecaj na sukcesije biljnih i životinjskih zajednica i vrsta. elektroenergetske i drugih struka). pa je postojeće raznovrsne podatke potrebno integralno analizirati. te promjene režima podzemnih voda.

bajeri sjeverno od Ivanca. Prema navodima šumara na poplavnim lokacijama evidentiran je unos teških metala. a stupanj očuvanosti autohtonih šuma nije zadovoljavajući. ribe) i biljnih (vodna i priobalna vegetacija) zajednica i vrsta.). Veliku količinu vode akumulacijskog jezera moguće je iskoristiti za potrebe industrije i posredno (preko kanala) za natapanje poljoprivrednih površina.). uzgojno-ribolovna. bajer sjeverno od Hrastovljana. tršćaci. Namjena i prateći sadržaji tih vodenih površina vrlo su različiti: športska. što je posebno naglašeno u nizinskom dijelu Županije (te su šume većim dijelom iskrčene). Ostale manje jezerske površine na području Županije nikako nisu zanemarive: Trakošćansko jezero. Na području Varaždinske županije još nije u dovoljnoj mjeri izražen značaj općekorisnih funkcija šuma.49 . već i zbog posebne problematike gospodarenja šumskim površinama uz Dravu. Rubno postavljen kompleks šuma i livada Zelendvora već se koristi kao uzgojno-lovna zona. Niža razina podzemne vode i izostanak poplava uzroci su isušivanja tla. vožnju čamcima i dr. kupališna. Ritske šume uz Dravu zahtijevaju poseban osvrt ne samo zbog posebnih prirodnih značajki vodnog krajolika. ribnjaci kod Ludbrega. Zbog pristupačnosti i blizine grada. rekreacijska. zaštite i razvoja. ribnjak Bis jugoistočno od Ivanca. Stoga bi i početak Varaždinskog i Dubravskog jezera bilo potrebno sačuvati kao područja značajna za ornitofaunu. a uspjeh primanja sadnica je ispod očekivanog. sušenje i propadanje drveća. Posljedica tih utjecaja su promijenjeni stanišni uvjeti što se na šumski pokrov odražava kao usporen rast. Obnova i rekultivacija tako oštećenih šumskih ekosistema izuzetno je složen zahvat. ribnjak Lukavec sjeverozapadno od Brodarevca. migracijski koridori i zimovališta ptica (otočići s vrbicima i šumarcima. plićaci i sl. turističko-ugostiteljska. Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog hidrotehničkih zahvata i širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas. potreba za drvom i intenzivna poljoprivredna proizvodnja uzrok su smanjenju i usitnjavanju šumskih površina. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN stanište ptica i lokacija u selidbenom koridoru). a njegov je zapadni dio (ušće stare Drave i kanala u jezero) područje pogodno za rekreacijsku i ribolovnu namjenu. te se ne može opravdati daljnje provođenje propisa šumsko-uzgojnih radova. Gusta naseljenost. ribnjak na Varaždinbregu i drugi. Dosada provedeno pošumljavanje (prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu Varaždinske podravske šume) nije dalo značajnije rezultate. pa njihovo gospodarsko iskorištavanje može biti bitan čimbenik razvoja lokalne sredine. najznačajnija je njihova uloga u prirodnom okolišu. zaštita i unapređenje šumskog fonda koji se u načinu ostvarivanja razlikuje za nizinske i šume brdsko-brežuljkastog dijela Županije. jezero Aquacity. jedrenje. a veliki dio šumskih površina trajno je izgubljen ispod jezera. a sukcesija vegetacije teče u smjeru razvoja prema zajednicama s većim udjelom mezofilnih vrsta. ribnjak Bitoševlje. kao stanište životinjskih (ptice. što dravske naplavine svrstava u skupinu kontaminiranih muljeva s negativnim posljedicama po obnovu šuma. Osnovni je cilj očuvanje. Jezero Dubrava ima prvenstveno inženjersku namjenu. jer je došlo do poremećaja u protoku Drave i režimu podzemnih voda. b) Šume Šume su specifično prirodno bogatstvo i one danas sve više zahtijevaju posebne uvjete očuvanja. Gospodarenje šumama otežano je nakon izgradnje hidroenergetskog sustava. Početni dijelovi svih triju akumulacijskih jezera izuzetno su značajni kao staništa. pa i korištenje prostora općenito. Međutim. Varaždinsko jezero ima najveće mogućnosti za športsko-rekreacijsko iskorištavanje (postojeći kupališni kompleks Drava i kupalište Aquacity na eksploatiranim dijelovima šljunčare za ribolov.

Cilj pedoekološke obrade prostora je. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti treba se temeljiti na načelu održivog gospodarenja. već i kvalitetom.). uz minimalne intervencije čovjeka. između ostalog. a na njih se nadovezuje nešto povišena starija aluvijalna terasa. a cilj je da se sve šume dravskog pojasa (gospodarske jedinice Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma) proglase šumom s posebnom namjenom. Proizvodnost aluvijalnih tala kreće se u širokim granicama. i taj da se već u postupku planiranja spriječi neracionalno ili neodgovarajuće korištenje najvrednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. Ravna gora). te postići veću kontrolu iskorištavanja u privatnim šumama (sječa za ogrijev i sitnu građu. Također je potrebno nastojati da šuma bude prisutna ne samo pokrovnošću. spriječiti neracionalno korištenje. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na štetu šumskih. Tla su pretežito 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Stoga je gospodarska jedinica Varaždinskih podravskih šuma proglašena šumom s posebnom namjenom. Za pošumljavanje koristiti autohtone vrste i sjeme vlastitih sjemenjača. a ne na proizvodno-sirovinsko iskorištavanje. razreda i pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura. Svrhovito je da sve dravske šume umjesto gospodarske dobiju općekorisnu funkciju. Područje Varaždinske županije je relativno malo šumovito. odnosno obradive poljoprivredne površine također predstavljaju značajan prirodni resurs Županije. gospodariti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke i unaprijediti radi postizanja najvećih koristi koje šume pružaju svojim posrednim i neposrednim utjecajima. c) Tla Kvalitetno plodno tlo. jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtijevaju stalnu i intenzivnu obradu i gnojidbu. Geomorfološke grupe tala. uz prisutne klimatske uvjete bitno utječu i na rasprostiranje vegetacije. Najniži zaravnjeni položaji uz Dravu pripadaju recentnom aluviju. Šume je potrebno postupno vratiti u njihov izvorni oblik i to u pogledu uzgojnog oblika i sastava po vrstama. i 2. a u najužoj je vezi s mehaničkim sastavom i utjecajem čovjeka (hidrotehnički zahvati i gnojidba). pa se u tom pojasu mogu provoditi samo aktivnosti koje su u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom na koju je data suglasnost Hrvatskih voda. Na dolinskim aluvijalnim i postaluvijalnim zamočvarenim ilovačama i glinama odvodnja vode je otežana. Na ta dva područja podzemna voda ima značajan utjecaj na genezu i svojstva tla. Potrebno je naglasiti da je čitav inundacijski pojas vodno dobro koje je u nadležnosti Hrvatskih voda. a strane vrste unositi vrlo obazrivo i na strogo određenom području. te je potrebno očuvati sve postojeće šumske površine. 2. osigurati prijelazne i "tampon" zone (manje fragmentarne površine nastojati međusobno povezati). Ivančica. štete krajem godine na smrekovim i jelovim kulturama i sl. odnosno održavanjem ekološke ravnoteže u prostoru. odnosno lito-geološke. te način iskorištavanja zemljišta. reljefne i hidrološke osobine tla. Posebno treba održavati šume u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima (Kalnik. Terene na kojima se tek formiraju inicijalne šumske zajednice treba prepustiti prirodnom razvoju. zbog prekomjernog vlaženja i nepovoljnih fizikalnih svojstva tih Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . U skladu sa Strategijom prostornog uređenja i s posebnim značajkama županijskog prostora naglasak se stavlja u funkciju uspostavljanja ekološke ravnoteže i turističkorekreacijskog razvoja. Za potrebe ovog Plana korištena je pedoekološka studija iz Prostornog plana područja HE sistema "Drava" koja sadrži procjenu kvalitete tala i prijedlog namjene površina s obzirom na poljoprivrednu proizvodnju.50 . zatim održavati šumske izvore. Od promijenjenih fitocenoza treba učiniti stabilnije zajednice. a pošumljavanje provesti samo na onim terenima koji daju garanciju uspjeha. Šume brežuljkasto-brdskog dijela Županije potrebno je čuvati. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati. odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije za odgovarajuća tla: 1.

Na tim se tlima nalaze oranice. Dio Hrvatskog zagorja (Ivančica. i 7. . razreda. 3. Područje tala brežuljkasto-brdovitog reljefa na vapnenim laporima. a strmije padine pošumljavati. te ispitivanja mogućnosti njihove primjene. infrastruktura i dr. d) Mineralne sirovine Glavna nalazišta nemetalnih sirovina su gorske jezgre Ivančice i Kalnika koje obiluju kvalitetnim kamenom sedimentnog porijekla (vapnenac). Klasifikacija kartografskih jedinica tala Županije osnova je za iskorištavanje zemljišta na najpovoljniji način i utvrđivanje konkretnih mjera za povećanje plodnosti tla. i 4. šume. razreda prelaze u 2. Međutim. Trebalo bi izvršiti regionalna istraživanja mineralnih sirovina s ciljem izdvajanja perspektivnih područja s najkvalitetnijom sirovinom. nepoznata im je količina. Ne smije se dozvoliti pretvaranje kvalitetnog plodnog zemljišta u građevinsko zemljište. kvaliteta i kompletna primjena. 5. voćnjaci. a na povoljnim položajima i vinogradi. 5. Nemetali pripadaju Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Tla su 5. su razreda.. i 4. Kvalitetnim plodnim tlom treba gospodariti racionalno.. parcijalno su istražene. Na tim područjima treba druge interese za korištenje zemljišta svesti na najmanju moguću mjeru (šumarstvo. Tla brežuljkasto-brdovitog reljefa (diluvijalne i neoplicenske ilovače. glinama i polutvrdim vapnencima površinski je najzastupljenije. a ponegdje 3. dolomitima (koluvijalnim i reliktnim).tla pod rednim brojevima 3 i 5 okvirno su označena kao ostalo poljoprivredno tlo. vodopropusna su i dobrih hidropedoloških osobina. te predstavljaju značajnije resurse za intenzivan i svestran način iskorištavanja zemljišta za poljoprivredu. a veći dio su meliorirani travnjaci i šume.. Manje površine nalaze se pod oranicama. iako nisu brojne. Ukoliko se odvodnja izvrši. Eruptivne stijene (dijabaz i andezit) znatno su rijeđe. ponegdje pijesci) 3. S obzirom na sirovinski potencijal i zahtjeve za sve većim količinama mineralnih sirovina Varaždinska županija ima perspektivu razvoja na vlastitim resursima. . Područje tala na lesu zauzima zaravnjene terase dravske nizine (eutrična smeđa ilimerizirana tla). Zone tercijarnih pobrđa obiluju naslagama vapnenaca. Dravska naplavna ravnica obiluje šljunkom i pijeskom. a neobrađeno plodno zemljište potrebno je privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane. gline i pješčenjaka. 6. lapora. Stoga je u svrhu boljeg iskorištavanja zemljišta potrebno provesti intenzivne mjere konzervacije tla. nego što je do sada utvrđeno.).tla pod rednim brojevima 1 i 2 okvirno su označena kao ostala obradiva poljoprivredna tla. 6. Spektar primjene nemetalnih mineralnih sirovina mogao bi biti znatno širi. razred. istočni obronci Strahinčice) spada u područje tala krša na tvrdim vapnencima. tla 4. postojeće mineralne sirovine.. 3. Iz tog je razloga potrebno uvoditi konturnu obradu tla zasijavanjem travnih smjesa i leguminoza. a površinski su vrlo malo zastupljena. Tla su zbog strmih padina obrasla šumama. Gore navedena podjela može se u kartografskom dijelu PPŽ-a načelno iščitati na slijedeći način: .tla pod rednim brojem 4 okvirno su označena kao vrijedna poljoprivredna obradiva tla isključivo osnovne namjene. šume i šumsko zemljište.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN tala. 4. voćnjacima i oranicama koje se otežano obrađuju zbog nepovoljnih reljefnih uvjeta (uglavnom za krmno bilje i kukuruz). flišu i pliocenskim ilovačama. a nalaze se pod vinogradima. Zastupljena tla visokog su razreda. Ravna gora.51 .

već i o taktici očuvanja i zaštite okoliša. kao najvredniji dio kulturne baštine (s naročitim kulturnopovijesnim značenjem). koje su u osobito teškom stanju. Nužno je voditi brigu o zaštiti prostora i okoliša iz razloga što je uz postojeću eksploataciju prisutan niz problema koji se nisu sustavno rješavali. Štetne posljedice (izmjenjen krajolik..VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN uglavnom sedimentnom tipu ležišta pa bi istraživanja trebalo usmjeriti na dijelove bazena sedimentacije. te arheološki lokaliteti bez obzira na njihovo značenje i smještaj. a posebice neke povijesne građevine. rudarski projekti eksploatacije sadrže obvezu izvođenja odgovarajućih sanacijskih radova nakon eksploatacije. uništen biljni i životinjski svijet) mogu se umanjiti ili otkloniti provođenjem biološke rekultivacije. Potrebno je nastojati da ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja. te obvezu da se uz primjenu novih tehnoloških zahvata otklone ili smanje svi negativni utjecaji na okoliš. a osobito kada je riječ o određenim aktivnostima u prostoru (infrastrukturne investicije). Projektom treba točno predvidjeti i odrediti način saniranja kopova ili prenamjenu devastiranih prostora. Ocjenjuje se potrebnim na razini Države definirati jedinstvene kriterije za valorizaciju i kategorizaciju spomenika kulture. a nova polja nastojati otvarati neposredno uz njih. a gdje je to moguće ista bi se trebala provoditi usporedo s rudarskim radovima. a javljaju se i novi. Po kvaliteti. rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološka nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine. potrebno je ispitati gospodarsku i ekološku opravdanost postojećih nalazišta. Pojavni oblici. a od preventivno zaštićenih spomenika pet cjelina i 384 građevine. Zbog iscrpljenih rezervi javlja se potreba za utvrđivanjem novih ležišta opekarskih glina i kvarcnih pijesaka. Degradacija spomeničkog fonda takvih je razmjera da se može govoriti o ugroženosti spomeničkih cjelina i pojedinačnih spomenika kulture: Urbane povijesne cjeline zadržale su svoja obilježja. sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša. brojnosti. sklopovima i grupama. šljunka. Prema zakonu. a eksploatacija je takvog tipa da narušava ekološki sustav rijeke. raznovrsnosti i povezanosti s europskom tradicijom.52 . Graditeljska baština u otvorenom krajoliku i izvan naseljenih prostora zastupana je s pojedinačnim građevinama. e) Graditeljska baština Spomenici kulture. ruševine svih grupa i vrsta. Proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno briše granice kulturnih regija i otežava definiranje cjelina sličnih tradicijskih oblika. U inundacijskom području rijeke Drave eksploatiraju se velike količine šljunka i pijeska (staro korito između Varaždinskog jezera i jezera Dubrava). karakterističnih za formiranje ležišta pojedine sirovine. Za povijesnu urbanu cjelinu baroknog Varaždina trenutno je u postupku procedura za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. kanali). pijeska i dr. te provesti reviziju popisa. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Na području Varaždinske županije provode se istražni radovi s ciljem utvrđivanja količina i kvalitete građevinskog kamena. te je za njih obvezno osigurati financijska sredstva. Varaždinska županija ima od registriranih spomenika dvije cjeline i 30 građevina. Prije novih geoloških istraživanja i pronalaženja novih zaliha sirovina. fond spomenika kulture Varaždinske županije zauzima vrlo značajno mjesto u Hrvatskoj. Za otvaranje svakog novog eksploatacijskog polja zakonska regulativa iziskuje provedbu procjene utjecaja na okoliš. Na taj je način moguće ograničiti vizualnu i ostalu degradaciju prostora na već obezvrijeđena uža područja. Izgrađene energetske i prateće građevine (akumulacijska jezera. Karta mineralnih sirovina biti će osnova ne samo za podatke o sirovinskom potencijalu. te protok uglavnom biološkog minimuma vode ne može osigurati obnavljanje rezervi šljunka i pijeska.

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja).uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine i odnosa kulturne baštine u kulturnom krajoliku. od evidentirane su navedene samo značajnije građevine veće vrijednosti za koje postoji mogućnost da budu proglašene zaštićenima. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Temeljne odrednice zaštite su: .stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava. bez obzira na njihov broj prikazuju jednim simbolom ako se nalaze na području istog naselja.uz zaštitu vrijednih i izuzetnih arhitektonskih djela. Popis odgovara kartografskom prikazu 3 (Uvjeti uređenja. kulturnih i gospodarskih promjena. . osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. . .53 . te definiranje metodologije planiranja u oblasti zaštite kulturne baštine. sklopove i građevine. Petrijanec. povijesne graditeljske cjeline. . radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku. S obzirom na veliki broj spomenika graditeljske baštine prvenstvenu brigu društva treba usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu razvrstanu u graditeljsku i arheološku baštinu.provođenje revitalizacije zapuštene ili zanemarene graditeljske baštine uz ispitivanje mogućih novih ili izmijenjenih starih namjena pojedinačnih građevina ili povijesnih cjelina. . carine. arheoloških zona. turizam. Poljanec i Ludbreg. znanstvenoistraživačku. Arheološka baština Arheološka područja Zaštićena: Varaždinske Toplice. afirmacija male i skromne arhitekture koja gradi ambijente. kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost i u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o nacionalnom identitetu naroda kojem pripadaju.povijesna jezgra sa Starim gradom. korištenja i zaštite prostora). porezi. Ciljevi zaštite graditeljske baštine: . uz napomenu da se građevine graditeljske baštine iste kategorije.uključivanje lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva u procese zaštite. te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja. . ponovno vrednovanje i kategorizaciju dobara. graditeljstvo.uspostavljanje jedinstvenih osnova vrednovanja.poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. financije. kategorizacije i režima zaštite kulturnih dobara.uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje.neprekidno vrednovanje kulturne baštine u kontekstu stalno prisutnih društvenih. kao podloge za inventarizaciju. U popisu značajnije zaštićene i evidentirane graditeljske baštine. Graditeljska baština Međunarodni značaj Varaždin: kulturno dobro predloženo za upis na listu svjetske baštine . .uspostavljanje jedinstvenog informacijsko-dokumentacijskog sustava u djelatnosti zaštite kulturne baštine.

Jalkovec.54 . Vukovoj. uređenje. Seoska naselja Zaštićena: Mali Lovrečan. Stoga je jedan od ciljeva razvoja prostornog uređenja Županije i odgovarajuća zaštita. Martijanec. Maruševec. Remetinec. Cestica. Rijeka Voćanska. Vidovec. D. Svibovec. Civilne građevine Zaštićene: Varaždin.ruralne predjele kultiviranog krajolika. Treba naglasiti da zaštita pojedinih iznimnih dijelova prirode predstavlja samo dio zaštite čitavog županijskog prostora. Bartolovec. Lepoglava. Županec-Križančija i Veliki Bukovec. Hum iznad Bednje (Viletinec). Hrastovljan. a posebice na najugroženiju kategoriju . Majerje. Seketin. Jalžabet i Bartolovec. Hrastovsko. Petrijanec. Biškupec. Povijesni sklop i građevine Graditeljski sklop (samostani. oplemenjivanje. dvorci. Madžarevo. Breznički Hum. Kneginec. Novi Marof. Evidentirane: Bisag. Voća. Martijanec. Martijanec. Jakopovec. Klenovnik. Bela (Bela I i Bela II). Natkrižovljan.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Pojedinačni lokaliteti Zaštićeni: Varaždinske Toplice. D. Veliki Lovrečan i Petrijanec. Bela (Bela I i Bela II). Sigetec Ludbreški. f) Prirodna baština Prirodna baština predstavlja dio resursne osnove Županije i temelj je očuvanja njenog prostornog i kulturnog identiteta. Zlogonje. Maruševec. utvrde) Zaštićeni: Varaždin. gdje se građene strukture stapaju s prirodnom pozadinom. Prirodne predjele izrazite očuvanosti i vrijednosti svakako je potrebno zaštititi. Bela. Kelemen. Evidentirani: Bisag. Sakralne građevine: Zaštićene: Lepoglava. Gornje Ladanje. Mali Lovrečan. Kultivirani krajolici također predstavljaju dio prirodne baštine (to Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Čalinec. Jalkovec. održavanje i promicanje prirodnih vrijednosti prostora. Zbelava. Ivanec. Poljanec. Ludbreg-Iovia. jer imaju veće značenje za očuvanje ekološke ravnoteže na širem području. Križovljan Radovečki. Povijesne graditeljske cjeline Gradska naselja Zaštićena: Varaždin i Varaždinske Toplice. Vinica i Čanjevo. U tom se smislu predlaže pristup sveobuhvatne i međusobno povezane zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora kroz različito stupnjevanu zaštitu ne samo prirodnog već i kultiviranog krajolika. a stupanj očuvanosti prostora još je uvijek relativno visok. Kamenica. Bednja. Sračinec. Marčan i Vinica. Varaždinske Toplice. Petrijanec. Trakošćan. Gradsko seoska naselja Zaštićena: Ludbreg i Vinica. Cvetlin. Žarovnica. Črešnjevo. Ludbreg. Donja Višnjica. Lepoglava. obnova.Višnjica. Svibovec Podravski. Novakovec i Sveti Petar. To znači da je određene oblike zaštite potrebno usmjeriti i na prostore izvan granica zaštićenih dijelova prirode. Križovljan. Zamlaka. G. Križanec. Sveti Ilija. Krkanec. Nova Ves Petrijanečka. Klenovnik. Evidentirani: Punikve. Ludbreg. Jalžabet. Veliki Bukovec. Trakošćan. Gornje Ladanje i Vidovec. Beletinec. Jalžabet.

što je vrlo mnogo.. Prilikom određivanja granica parka prirode i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja potrebno je usuglasiti mišljenja i želje sa susjednom Krapinsko-zagorskom županijom. te je taj prijedlog obavezno potrebno podrobnije stručno analizirati. a ovim se Planom naznačuje šire područje s različitim prirodnim vrijednostima.55 . Krajobrazna osnova je isto tako otvoren dokument za unošenje podataka i rezultata novih istraživanja. Park prirode proglašava Hrvatski državni sabor. • Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske težište zaštite pripalo je parkovima prirode. te čini sastavni dio nacionalnog prostornog identiteta. području obuhvata i načinu zaštite nalazi odmah iza nacionalnog parka. promet) i prilagođavali prirodnim datostima prostora. stanovanje. pošto saznanja o njima omogućuju ne samo ostvarivanje kvalitetnije zaštite već i pronalaženje najprimjernijih razvojnih varijanti. športski sadržaji) ne bude u suprotnosti sa zakonski određenim kriterijima zaštite. a pošto je to područje vrhunske vrijednosti i potencijala. Korisno bi bilo da se objedinjavanjem što većeg broja odgovarajućih podataka o prostoru uspostavi županijska krajobrazna osnova. detaljnije inventarizacije. napominjemo da težište treba staviti prvenstveno na kvalitetu i vrijednosti iz koje će proizaći konačni prijedlog prostornog obuhvata zaštićenog područja. promicanja i gospodarenja. Na taj se način prisutnost pratećih djelatnosti ne izbacuje iz područja parka. a samim time podiže i kvaliteta življenja. Stoga je potrebno voditi računa o tome da korištenje zaštićenih dijelova prirode (turističkougostiteljska djelatnost. Park prirode se prema vrijednosti. jer su za svrhovito planiranje i gospodarenje prostorom neophodni podaci o prirodnom i kulturnom nasljeđu županijskog prostora. unapređenje i korištenje utvrđuje se prostornim planom (obavezno se donosi Prostorni plan područja posebnih obilježja). Površina predlaganog područja u nekim varijantama iznosi približno 150 km2.. • Strategija i Program prostornog uređenja navode potrebu uključivanja svih značajnih šumskih zajednica Hrvatske u mrežu rezervata šumske vegetacije (kategorija posebnih Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Iako Zakon o zaštiti prirode definira park prirode kao "prostrano . već se dovodi u takve opće uvjete koji otklanjaju opasnost da se uništi glavno dobro koje omogućuje razvitak (održivost korištenja). Samom institucijom parka prirode takvo bi područje bilo zaštićeno od svake neprimjerene gospodarske eksploatacije ili izgradnje koja su u prostoru već prisutna. Prijedlog obuhvata parka prirode trebao bi biti i rezultat želja lokalne sredine. a u prioritetnu skupinu ulazi proglašenje parka-prirode Hrvatsko Zagorje (Trakošćan). a zaštita. rekreacija. Granice planiranog parka prirode još nisu detaljnije definirane. Kvalitetu prirodnih i kulturnih dobara moguće je ostvariti ne samo odgovarajućim oblicima zaštite nego i primjerenim načinom njihovog korištenja. Hrvatsko zagorje u cjelini izuzetno je zanimljiv i ambijentalno specifičan dio Hrvatske. ono može biti i kvalitetan izvor prihoda. područje". analize i vrednovanja prostora. Postupak je potrebno provoditi u suradnji s nadležnim tijelom za zaštitu prirode i okoliša (Odjel za zaštićena područja). kojeg također donosi Sabor. u kojem će se prostornim planom područja posebnih obilježja odrediti stroži i blaži režimi zaštite. uređenje. čime se postiže napredak i razvoj (posebice na području turizma i rekreacije). Park prirode je dio prostora kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu. pa će zauzeti bitno mjesto ne samo u međunarodnoj promidžbi Republike Hrvatske već i Varaždinske županije. koji sadrži jednako važne prirodne i kulturno-povijesne elemente za zaštitu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN su resursi višeg reda) iako su se tijekom vremena mijenjali zbog međusobnog djelovanja različitih funkcija (proizvodnja.

dvije su inicijative lokalne sredine (Grad Ivanec). Ti predjeli odražavaju reprezentativnu šumsku zajednicu kojoj se. Populetum nigro-albae. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN rezervata). uništavanjem. ušće Plitvice i Bednje u Dravu) koji su zbog šljunkovitih sprudova. Prema tom programu područja poplavnih šuma uz rijeku Dravu planirana su za stavljanje pod zaštitu. uređenja. unašanjem alohtonih vrsta. seobu i zimovanje ptica (posebno močvarnih).13 km2).18 km2). gospodarskim korištenjem i sl. Ukoliko se ocijeni da određeni lokalitet uđe u postupak zaštite. ne smiju uništiti ili narušiti njena iskonska svojstva (posebice sječom.7 km2) i šuma oko kapelice Sv. odnosno mikrolokacije na kojima su posebno izražene ili zastupljene određene šumske zajednice. moraju se ispuniti sve zakonom propisane obveze i mjere (posebni režimi zaštite.starije reprezentativne sastojine brdske bukove šume (Fagetum croaticum montanum) u višem pojasu Kalnika i šume hrasta medunca i crnog graba (Querco-Ostryietum carpinofoliae) na strmim obroncima stjenovitih grebena Kalnika. zbog izuzetne vrijednosti koju ima.relativno očuvane autohtone šume bukve i jele (Abieti fagetum panonicum) na višim dijelovima i sjevernim stranama Ivančice i Ravne gore. Prijedlog za zaštitu trebao bi biti potkrijepljen stvarnom potrebom. te kitnjaka i bukve na prigorjima i obroncima Ivančice.) i koju kao takvu treba neizmijenjenu prepustiti procesima prema klimaksnom stadiju. svrhom i opravdanošću. Od ostalih predjela značajnih za ornitofaunu treba spomenuti početne dijelove Varaždinskog i Dubravskog jezera. šuma oko jezera Bis u Ivancu (0. U duhu prijedloga očuvanja poplavnih šuma unutar inundacijskog pojasa rijeke Drave je zaštita kroz kategoriju šuma s posebnom namjenom. Duha u Prigorcu (0. održavanja i namjene zaštićenih dijelova prirode). • U kategoriji park šume zaštićena je park šuma Trakošćan koja sa spomenikom graditeljske baštine (dvorac) i očuvanom šumom čini jedinstvenu kulturno-povijesnu i prirodnu cjelinu. U kategoriji posebnog rezervata potrebno je definirati lokacije zoološkog rezervata i to ornitološkog na pojedinim dijelovima dravskog pojasa (Ormoško jezero. Predlaže se zaštita i točno definiranje brdskih šumskih predjela s autohtonom vegetacijom koji odražavaju reprezentativni ekološki sustav u kategoriji rezervata šumske vegetacije: . a po mogućnosti i stručnom studijom ili elaboratom kojim bi se uz prikaz postojećeg stanja dali Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .83 km2.86 km2. Napominjemo da je gore naveden popis otvoren za nove prijedloge s lokalne sredine (prilikom izrade općinskih i gradskih prostornih planova). Zaštićena park šuma zajedno s jezerom obuhvaća površinu od oko 0.56 . Za stavljanje pod zaštitu u toj kategoriji planirana su slijedeća područja: Dravska park šuma (površine približno 0. Radi se o tipičnim zajednicama šumskog drveća koje su danas u više ili manje oštećenom sastavu i pod intenzivnim utjecajem ljudskih aktivnosti: Salici-Populetum. plitke vode. dok za Dravsku parkšumu također postoji inicijativa lokalne sredine da se proglasi zaštićenom. kitnjaka i kestena. Sve spomenute lokacije preuzete su iz postojeće prostorno-planske dokumentacije kao evidentirana područja. park šuma u Varaždinskim Toplicama (0. te na osnovi vrednovanih podataka odrediti područja.relativno očuvane šumske sastojine hrasta kitnjaka i graba. močvarnih predjela i vegetacije vodenjara značajni za obitavanje. te posebice Carpino betuli-Quercetum roboris. gniježđenje. postupak u tijeku). Predlaže se izvršiti inventarizaciju i analizu prirodnih vrijednosti dravskog pojasa. a koje su već predložene Generalnim prostornim planom Kalnika. .

Područje Gaveznice . poljoprivredne površine). Belski dol i dolina rijeke Bednje. a nastale su erozijom ruba brijega koji se strmo spušta u dolinu (visoke oko 30 m.). livade. U Prostornom planu (bivše) Općine Novi Marof evidentirana lokacija stijena i pećine Kamenac u dolini Ljube (Općina Ljubešćica) predlaže se zaštititi kao geomorfološki spomenik prirode.57 . ilirskih biljaka koje su na tom području prilično rijetke. U tijeku je izrada projekta pod nazivom "Zaštita i prezentacija špilje Vindije" kojeg izrađuje Gradski muzej Varaždin. a odnosi se na špilju i područje oko nje. ali izuzetno vrijednih lokaliteta biljnih vrsta koji bi po svojoj iznimnosti i rijetkosti mogli spadati u kategoriju botaničkog spomenika prirode: livade uz potok Zbel i livade kod Vidovca (stanište kockavice .5 km2. južno od sela Strupari. Utjecaj čovjeka nije u suprotnosti s prirodnim okolišem. lužnjakovo-grabove šume kao jedne od rijetkih većih očuvanih šumskih površina izvan dravskog pojasa. Područje ušća nadovezuje se na zaštićeni posebni rezervat Veliki Pažut u Koprivničko-križevačkoj županiji. jer je čovjek s njime usko životno i radno povezan.06 km2). Stijene su izgrađene od vapnenačkog pješčenjaka. Vuka u Vukovoju kao jednog od rijetkih i vrlo vrijednih nalazišta crnkaste sase (Pulsatilla nigricans) u Hrvatskoj. pontskih koje su na jugozapadnoj granici areala. Za proglešenje botaničkim spomenikom prirode predlaže se već evidentirana lokacija na stjenovitim grebenima Kalnika gdje su nazočne neke od mediteranskih biljaka koje u sjevernoj Hrvatskoj dosežu do Ivančice i Kalnika. te je to osnovni razlog da je na njih stavljeno težište zaštite. Postoji lokalna inicijativa za zaštitom geološkog stupa Drenovec u istoj kategoriji (sedimenti egenburške starosti) na južnim obroncima Ravne gore. a duge oko 200 m). Na području Županije još je nekoliko manjih.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prijedlozi za održavanje i uređenje ili program za korištenje (kao što je to učinjeno za Dravsku park šumu). Črnoglavec i Riječki Krči na istoku. Spomenutim projektom špilja Vindija prezentira se ne samo kao arheološko. a za stavljanje pod zaštitu predlaže se širi predio od državne ceste 22 (dionica Sudovec-zaselak Zukci) na zapadu do zaselaka Graci. brdski masiv Ivančice (vršni dio. u značajnoj populaciji od nekoliko stotina primjeraka. a pošto se nalazi uz županijsku granicu biti će potrebno surađivati s Koprivničko-križevačkom županijom. a sjeverni obronci Kalnika su samo djelomično naseljeni i kultivirani (zaselci. oko 5 km2). te alpskih koje su na istočnoj granici rasprostranjenja. Uži dio Kalnika (oko 13 km2) već je zaštićen.Kameni Vrh (u Lepoglavi) nedavno je zaštićeno kao geološkomineraloški spomenik prirode (površine 0. Kao geološko-paleontološki spomenici prirode zaštićeni su: špilja Vindija i Mačkova špilja. prisutnost ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i dr. • U kategoriji zaštićenog krajolika Strategija i Program prostornog uređenja (među brdskim masivima) navode Kalnik. Grebengrad (izvorišni dio Lonje. jedinstvene vrijednosti.Fritilaria meleagris) i nekoliko lokaliteta na Ivančici (Stričec). Čevo. Za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika predlažu se: krajolik potoka Zbel (oko 7. Na osnovi inicijative lokalne sredine (Općina Klenovnik) u istoj se kategoriji predlaže zaštita područja oko kapele Sv. • Analizom županijskog prostora uočeno je da su brdski predjeli i predjeli uz vodotoke sačuvali najviše prirodnih obilježja. Ti su predjeli na karti 3 (Uvjeti korištenja. • U kategoriji spomenika prirode na području Županije zaštićena su tri objekta. Predloženi i na kartografskom prikazu označeni predio u Varaždinskoj županiji površine je oko 78 km2. oko 17 km2). salmonidni vodotok. To je područje jedino poznato nalazište poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj (ahat) i jedini sačuvani fosilni vulkan. geološko i paleontološko nalazište već i kao svjetski značajan lokalitet (predlaže se način zaštite i prezentacije lokaliteta). Na tom se području razvijaju ekosistemi bez direktnog utjecaja čovjeka. Osnovna značajka ovog područja su prostrani predjeli sačuvane izvorne (autohtone) šumske biocenoze. te predio ušća Plitvice i Bednje u staro korito rijeke Drave (oko 12 km2). biološka raznolikost. uređenja i zaštite prostora) označeni kao prirodni Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . livade.

a od najznačajnijih arboretuma spominje arboretum Opeka u Vinici. Izraditi analizu.prirodni krajobraz. šuma Lasno kod Ludbrega (0. Na području Županije u toj je kategoriji zaštićeno 11 parkova (Novi Marof. Jalkovec. Ovim se Planom propisuje obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja za rijeku Dravu. već i od ljudskih aktivnosti na zaštiti tog područja. površinu. Spomenici parkovne arhitekture prikazani su na kartografskom prikazu 3 "Uvjeti korištenja. a po potrebi i s Republikom Slovenijom. prirodne vrijednosti.52 km2.13 km2). odrediti kategoriju zaštite. Provesti reviziju popisa. šumski predio šireg područja Segovine (oko 15 km2). Ukoliko se pristupi zaštiti u kategoriji zaštićenog krajolika. Osnovni ciljevi očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture su razrješavanje vlasničko-korisničkih odnosa. potrebno je usuglasiti mišljenja s Krapinsko-zagorskom županijom. Varaždinske Toplice. te osiguranje i osposobljavanje dovoljno stručnih kadrova za njihovo održavanje i obnovu. • U kategoriji spomenika parkovne arhitekture Strategija i Program kao poznatiji navode lječilišni perivoj u Varaždinskim Toplicama. zaštitu i održavanje. Šire područje Ivančice (oko 48 km2) također je definirano kao osobito vrijedan predio . Cijeli prirodni pojas dravskog toka prirodno je dobro koje na ljestvici izvornih vrijednosti zauzima visoko mjesto. Izvršiti valorizaciju (vrednovanje) i usporedbu postojećeg stanja u odnosu na stanje dijela prirode u vrijeme njegovog proglašenja zaštićenim.uži izvorišni dio rijeke Plitvice (oko 3 km2). Vidovec. ukoliko se nalaze na području istog naselja. Za sve zaštićene i evidentirane dijelove prirode potrebno je: 1.21 km2. Sve prijedloge potrebno je preispitati na način kao što je navedeno za park šumu.3 km2). a prostire se od krajnjih zapadnih obronaka do Belskog dola na istoku i uključuje dolinu rijeke Bednje od Stažnjevca do Bele. uređenja i zaštite prostora" jednim simbolom bez obzira na njihov broj.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN krajobraz .prirodni krajobraz) koje je moguće zaštiti u kategoriji zaštićenog krajolika: Goruševnjak . izvornost. Na međunarodnom nivou već se provode aktivnosti u skladu s Programom zaštite i očuvanja sliva rijeke Dunav. 2.58 . groblje Varaždin površine 0. prirodni tok rijeke Plitvice od Vrbanovca do Komarnice Ludbreške (oko 3. s mogućnošću zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika (u cjelini ili djelomično).87 km2). odnosno točno utvrditi postojeće stanje. Šaulovec. šumski predio šireg područja Pake i dijela Općine Visoko (oko 22 km2). posebice za kategoriju pojedinačnih objekata. Na području Županije još je nekoliko manjih. tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabala. sastojke.6 km2). te nije moguće dopustiti njegovo uništavanje i propadanje. 3. arboretum Opeka površine 0. ali vrijednih prostora (osobito vrijedan predio . vlasništvo. Križovljangrad. Bajnski dvori. Maruševec. upravljanje. Kao osobito vrijedan predio predlaže se analizirati i u najvrednijim dijelovima zaštititi prostor uz rijeku Dravu (oko 100 km2) na području Varaždinske i Međimurske županije. šumski predio zapadno od Varaždinskih Toplica (oko 5.05 km2. način korištenja. Prilikom planiranja i promišljanja o zaštiti dravskog koridora biti će potrebno usuglasiti mišljenja i želje sa susjednom Međimurskom i Koprivničko-križevačkom županijom. Očuvanje dravskog pojasa nije ovisno samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi.predjeli posebnih vrijednosti. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a koji obuhvaća i rijeku Dravu. Klenovnik. Veliki Bukovec i Martijanec) ukupne površine 1. područje Zelendvora (3.

odnosno smanjenju ili povećanju površine koja je stavljena pod zaštitu. poljodjelstvu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 4. To se posebice odnosi na one dijelove prirode za koje prema Zakonu o zaštiti prirode detaljnije mjere zaštite propisuje Županijsko poglavarstvo. Na području Županije evidentiran je lokalitet botaničkog rezervata na Kalniku (šumske vegetacije). a nakon evidencije različitih tipova staništa najvrednije i najugroženije predložiti za stavljanje pod zaštitu. održavanje. Za zaštićene dijelove prirode na području Varaždinske županije osnovana je javna ustanova sa zadatkom da obavlja zaštitu. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . pa je u postojećoj financijskoj situaciji probleme vlasničkih odnosa u zaštićenim dijelovima prirode nužno rješavati postupno. prekategorizaciji zaštite. stočarstvu). Zakonom o zaštiti prirode određen je organizacijski ustroj nad zaštićenim područjem. Sve zaštićene dijelove prirode potrebno je na osnovi utvrđenih kriterija razvrstati u razrede s obzirom na njihovu međunarodnu. Za zaštićene dijelove prirode koji ne obuhvaćaju veće područje predviđa se donošenje mjera zaštite (donosi ih Županijsko poglavarstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu prirode i okoliša). U općinskim i gradskim prostornim planovima potrebno je usvojiti konačnu ocjenu o razini zaštite za objekte prirode. U tu skupinu svakako spadaju šumske biljne zajednice i biljne zajednice voda i močvara. a potom i zaštiti prirodne baštine. Predlaže se također da se kroz zaštitu dravskog pojasa zaštite jedine i još netaknute lokacije dravskih sprudova obraslih kebračom (Myricaria germanica). • Biljni svijet Vegetacijski pokrivač definiran pojedinim biljnim zajednicama najbolji je zbirni pokazatelj stanja i promjena ekoloških prilika. Ako se uzme u obzir da je sada u Varaždinskoj županiji zaštićeno svega oko 15 km2 ili 1. Ukupno je obuhvaćeno oko 320 km2 područja koji se smatraju predjelima od veće vrijednosti ili potencijalnim za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (približno 1/4 županijskog prostora). lokalitet botaničkog spomenika prirode na Kalniku. promicanje i nadzor nad zaštićenim dijelovima prirode. Za područje Županije svakako je potrebno izvršiti inventarizaciju biljnih zajednica i vrsta. 5. pašnjaci) imaju izrazitu gospodarsku vrijednost (iskorištavanje u šumarstvu.59 . Tipološkom analizom vegetacije Županije moguće je definirati ekološko-gospodarske tipove biljnih zajednica koje mogu poslužiti kao pokazatelji za namjenu prostora u gospodarske svrhe. uređenja. državnu ili lokalnu vrijednost i značenje. na način da njime upravlja javna ustanova kao neprofitna organizacija. te nekoliko vrijednih autohtonih šumskih zajednica. Osim toga pojedine biljne zajednice (šume. unapređenja i načina korištenja.2% ukupne površine. U nizinskom dijelu gotovo da su u potpunosti izgubljene šume hrasta lužnjaka. Javnu ustanovu za upravljanje parkom prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. livade. 6. Ukoliko je došlo do promjena zbog kojih su nestale kvalitete i vrijednosti prostora zbog kojih je objekat proglašen zaštićenim moguće je donijeti odluku o prestanku zaštite. njihove dijelove i područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. Ovim se Planom na županijskoj razini načelno naznačuju potrebe i mogućnosti zaštite vrijednih dijelova prirode. a stvarne vrijednosti i potrebe su značajno veće onda je razvidno da predstoje velike zadaće i obveze na detaljnijoj analizi i valorizaciji. Za provedbu zaštite potrebno je osigurati zakonom zajamčena sredstva za isplatu naknada zbog ograničenog korištenja zemljišta. koje su se djelomično zadržale uz Dravu i kod Zbelave (Merišće i Lug). Na temelju prethodnih postupaka moguće je donijeti odluku o poduzimanju mjera zaštite. Ta biljka svakako predstavlja značajni primjerak vrijedan zaštite i to u međunarodnim mjerilima.

unutar inundacije starog korita rijeke Drave. šumarica (Anemone sylvestris) u okolici Varaždinskih Toplica. Programom zaštite okoliša ili zasebnim studijama). tamnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens) na padinama nižih brdskih šuma. šumska sirištara (Gentiana asclepiadea). Osim zakonski zaštićenih biljnih vrsta nabrojenih u dijelu koji obrađuje stanje u prostoru obuhvata Plana predlaže se proširenje zaštite na biljne vrste koje su rasprostranjene na području Varaždinske županije. Plitvice i brojnih potoka ostala je sačuvana autohtona močvarna vegetacija. mačkovo uho (O. kaćun podrimunak (O. cretovima i vrištinama. cretna i obična crvotočina (Lycopodium complanatum. • Životinjski svijet Varaždinska županija obiluje raznolikim biotopima koji su obitavališta brojnih predstavnika srednjeeuropske faune: zbog vrlo velikog broja sitnih i rascjepkanih parcela poljoprivredni posjedi su omeđeni šumarcima i živicama u kojima obitavaju životinje. mali zimzelen (Vinca minor). akumulacijska jezera staništa su za mnogobrojnu ornitofaunu. Čret i Sveti Križ. veliki kaćun (O. pallens). Za veliki dio privatnih šuma još nema programa gospodarenja. drijemovac (Leucojum vernum). L. močvarni kaćun (O. rosika (Drosera rotundifolia) na cretovima uz Žabnik. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . vonjavi kaćun (Orchis coriophora).inundatum. Gorocvijet (Adonis vernalis) je vrsta koja je nastanjivala pokretne pijeske (područje Vinice). vodoljub (Butomus umbellatus) uz stajaće i sporotekuće vode u porječju Drave i kebrač (Myricaria germanica) na šljunčanim sprudovima Drave. obični likovac (Daphne mezereum) i žućkasti naprstak (Digitalis grandiflora) koje su rasprostranjene na različitim staništima brdskih šuma Hrvatskog zagorja (Ivančica). laxiflora). šikarama i šumarcima. militaris). a njihova brojnost pada. Lepoglave i Poljane. biskupska kapica (Epimedium alpinum). Izumiranje prijeti i sitnom rogozu (Typha minima).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Pošto znatan dio evidentiranih i zaštićenih dijelova prirode pokrivaju šume potrebno je čim prije uskladiti odgovarajuće propise (Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode) u smjeru preciznijih formulacija i ovlaštenja. zmijinac (Calla palustris) na močvarnim staništima kod Varaždinskih Toplica. Vrste čija staništa nestaju su: sedmogradska gromotulja (Alyssum transilvanicum) na obroncima Ivančice. fuciflora). ali vjerojatno izumrla zbog pošumljavanja njezinih staništa. Jedina staništa pasjeg trna (Hippophae fhamnoides) u Hrvatskoj bili su pješčani sprudovi Drave između Varaždina i slovenske granice. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje. kaćun (Orchis simia). L. Vrsta je vjerojatno izumrla. a to su obale Drave od Varaždina do Legrada. Od biljnih vrsta koje su rasprostranjene na području Županije zbog promjena uvjeta na staništima i pada brojnosti još su ugrožene slijedeće: kokica pčelica (Ophrys apifera). posebice divljač. te uz neregulirane dijelove Bednje.60 . pasji zub (Erythronium dens-canis). Ivanca. insectifera). mjehurica (Physalis alkekengi) i hrvatska perunika (Iris croatica) koje su rasprostranjene na obroncima Strahinščice i Ivančice. a proces privatizacije ovaj problem zaštite nije razriješio. Za područja proglašena ili predlagana park-šumom treba izraditi cjelovite programe valorizacije i zaštite.clavatum) na kiselim tlima. jer su zbog hidrotehničkih zahvata i eksploatacije pijeska njena staništa nestala. jer zbog provedenih regulacijskih zahvata na rijeci Dravi nestaju njegova jedina poznata staništa u Hrvatskoj. Ovim se Planom daje preporuka da se postojeće stanje i problematika glede zakonski zaštićenih i gore navedenih biljnih vrsta na odgovarajući način obradi zasebnom dokumentacijom (npr. kaćun jelenjak (O. mascula). Svetog Ilije. zatim kokica paučica (Ophrys sphegodes). vladisavka plućnikovka (Gentiana pneumonanthe) na vlažnim i močvarnim travnjacima. kokica mušica (O. Na brdskim livadama Ivančice gotovo je istrijebljen obični božur (Paeonia officinalis). grozdasta kamenika (Saxifraga paniculata) na stijenama Kalnika te plosnata. pa su ti predjeli izvorna obitavališta za ptičji i riblji svijet. crnkasta sasa (Pulsatilla nigricans).

Izvođenjem regulacijskih radova uništava se priobalna vegetacija i mijenja izgled i ekološka uloga prirodnog toka rijeke Drave. presijecanje prirodnih migracijskih puteva. S. raštrkana izgradnja unutar lovišta. prirodne potoke. raspored mikrodepresija. Prilikom gradnje prometnica treba izbjegavati presijecanje ključnih staništa. jer izolirani "otoci" nisu dovoljni. g) Bioraznolikost Zbog negativnog utjecaja čovjeka mijenja se raznolikost složenih bioloških sustava od složenih u jednostavne (npr. uništavanje šumaraka i živica.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Neke od najugroženijih i zakonski zaštićenih životinjskih vrsta koje su rasprostranjene na području Županije su: crna roda (Ciconia nigra). te zagađuju ležišta podzemne pitke vode (upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi).Nedozvoljenim odlaganjem otpada također se onečišćuje tlo i zagađuju ležišta podzemne pitke vode. međusobno povezana staništa. veliki prostor (grabežljive vrste) ili različita. svakako je potrebno usuglasiti želje i potrebe pojedinih gospodarskih subjekata za korištenjem prostora s ostalim korisnicima prostora: npr. Forsiranjem zaštite novonastalih njiva uz vodotoke smanjuje se mogućnost prihvaćanja visokih voda. površine namijenjene za lovni turizam. . nastojati u najvećoj mjeri sačuvati postojeće živice. pašnjaci za stoku i sl. poželjno je da mreža očuvanih biotopa i prirodnih koridora bude što gušća. greda. širenje naselja i komunikacija. šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) u potocima sjenovitih šuma i divlja mačka (Felis silvestris) u brdskim šumama. Prirodni tok neprestano mijenja položaj i izgled obala. konjska pijavica (Haemopis sanguisuga) i vidra (Lutra lutra) čiji se biotopi nalaze uz rijeku Dravu. bregunica (Riparia riparia). bukavac nebogled (Botaurus stellaris). čime se povećava sveukupna opasnost od poplava. sprudova. svaka izumrla vrsta ili izgubljen ekosustav predstavlja nepovratni i trajni gubitak za biološku raznolikost na određenom području. vodomar (Alcedo atthis). riječni rak (Astacus astacus) u čistim tekućicama i jezerima. šumarke. dok kod reguliranih vodotoka takvo bogatstvo prirodnih staništa i biološke raznolikosti izostaje. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . neprimjereni zahvati u okoliš i sl. a od kojih nabrajamo slijedeće: . sječom prirodne šume i sadnjom monokultura). a visokovrijedan prostor uz vodotoke vizualno se degradira. Nestankom različitih vrsta i njihovih habitata smanjuje se raspoloživa "banka" gena (produktivnost vrsta i ekološka stabilnost prirodnih sustava).61 . . U tu je svrhu nužno izvršiti inventarizaciju životinjskih zajednica. U vezi s faunom. a važni su za preživljavanje mnogih vrsta usko prilagođenih isključivo jednom tipu staništa. potrebno je štititi i sve ugrožene biotope od lokalnog značenja (mikrolokaliteti). Pošto za osnovne prirodne resurse (vodne i biološke) nema nadomjestka. živih i mrtvih rukavaca. buka. ribnjaci. Osim područja zaštićenih i planiranih u smislu Zakona o zaštiti prirode. osigurati prijelaze i prolaze za životinje. stare šume. vrsta i njihovih staništa na području Županije.Prenamjenom zemljišta uz rijeku u obradive površine onečišćuje se vodotok i tlo. korištenje umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava. čaplja danguba (Ardea purpurea). Kako bi se očuvala bioliška raznolikost vrsta. kako bi se dobila osnova podataka na temelju koje je moguće štititi pojedine predjele. Na životinjski svijet djeluje niz negativnih čimbenika: zbog guste naseljenosti dio zemljišta pod znatnim je utjecajem čovjeka. pčelarica (Merops apiaster). zaravni. obična i mala čigra (Sterna hirundo. medicinska pijavica (Hirudo medicinalis). vrsta čiji način života zahtijeva veliku pokretljivost (ptice selice). U nekoliko posljednjih desetljeća na području Županije provodi se niz aktivnosti od kojih većina negativno utječe na kvalitetu prostora i okoliša. rascjepkanost i nepovezanost dijelova biološke cjeline Drave nakon izgradnje HE sustava. albifrons). a time i uvjete za razvoj i rasprostranjenost vegetacije. vodna staništa.

prirodne potoke i druga vodna staništa. Zbog održivosti prirodnih sustava negativne posljedice se primjećuju prekasno.ne dozvoliti bespravnu izgradnju. . a posebice životinjskog svijeta (gubitak osjetljivih vrsta.što prije i na što bolji način integrirati očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti u odgovarajuće planove. do 2005. šumarke. .Ispuštanjem štetnih tvari u vodotoke dolazi do izumiranja biljnog.Izgradnjom hidroenergetskih građevina došlo je do velikih promjena u režimu protoka podzemnih voda. nedozvoljen lov). .u šumarstvu očuvati sve preostale vitalne stare šume i stabla. imajući na umu i potrebu ostavljanja .uspostaviti zaštićena područja radi očuvanja biološke raznolikosti. . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .Konvencija o biološkoj raznolikosti. lipnja 1999. osobito riba).u poljoprivredi i vodoprivredi.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .nakon evidencije različitih tipova staništa staviti pod zaštitu veći broj. obično nakon što je prijeđena kritična točka kada stanje okoliša počinje naglo propadati i prijeđe granicu reverzibilnosti procesa. vožnja motociklima i gliserima.Neprihvatljivo gospodarenje nizinskim šumama dovelo je do cijelog niza štetnih posljedica. .uspostavljanja koridora za povezivanje tih staništa. . Republika Hrvatska uključena je u aktivnosti zaštite prostora i okoliša provođenjem i učešćem u međunarodnim programima i dokumentima koje je potrebno uvažavati na regionalnoj i županijskoj razini.62 . Stoga je potrebno: . . .uspostaviti mehanizme ocjene utjecaja i posljedica pojedinih mjera i programa.nekontrolirana upotreba pesticida jedna je od najvećih opasnosti za živi svijet općenito. uvjetovati dodatnu analizu zahvata. . . .identificirati djelatnosti koje imaju nepovoljne učinke na biološku raznolikost.Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske s Pregledom stanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti koju je donio Hrvatski državni sabor 28.prilikom gradnje prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa. . .uspostaviti monitoring prirodnog okoliša. a nalaze se u posebno vrijednim područjima. godine. Napuštene lokacije se ne saniraju. . mikroklimi područja i regresivnih sukcesija biljnih i životinjskih zajednica i vrsta. prilikom izvođenja komasacija i regulacija u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati uništavanje prirodnih sustava i nastojati sačuvati postojeće živice.definirati područja i napraviti program za rehabilitaciju i revitalizaciju degradiranih područja.spriječiti aktivnosti posljedica kojih su degradacija i smanjenje raznovrsnosti (biodiverziteta) biljnog svijeta. te poticati oporavak ugroženih područja.Konvencija o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav: u okviru Programa zaštite okoliša dunavskog slivnog područja (u koje spada i rijeka Drava) izrađen je Strateški plan djelovanja za razdoblje od 1995. biljnih i životinjskih zajednica i vrsta. godine. . te se izgled prostora nikada ne vraća u prvobitno stanje. osobito za područja koja traže hitne mjere zaštite i za područja koja nude najveće mogućnosti za održivo korištenje. . te osigurati prijelaze i prolaze za faunu.Vađenjem šljunka i pijeska bez naknadne sanacije prostor se nepovratno devastira. skloništa šumske faune. a od kojih su najznačajniji slijedeći: . . programe i mjere.Nekontroliranim zauzimanjem prirodnog prostora od strane čovjeka uznemiruju se životinje i istjeruju iz svog prirodnog obitavališta (izgradnja građevina. . odnosno za građevine čija je izgradnja izvan naselja dozvoljena.

Iako se na području Županije još nismo suočili sa znatnijim onečišćenjima zraka može se reći da je utjecaj zagađenja izraženiji samo u većim naseljima. Slovenija i Hrvatska).63 . Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša inicirala je projekt pod nazivom Katastar emisija u okoliš (KEO) kojeg čine podaci o emisijama u tlo. Na osnovi saznanja o subjektima onečišćavanja. prije svega u Varaždinu (promet) i na lokacijama industrijskih zona i postrojenja koje ne primjenjuju suvremenu tehnologiju proizvodnje i mjere za sprječavanje onečišćavanja zraka. vodu i zrak. pa je akcije zaštite potrebno provoditi na međudržavnom. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Mađarska. h) Zrak Atmosfera je jedan od bitnih resursa s obzirom da ima ograničenu sposobnost samopročišćavanja. Jednom uspostavljen katastar bit će informacijski servis koji sadrži podatke o svim onečišćivačima i svim emisijama iz pojedinačnih i kolektivnih izvora u Županiji. . te veličini i stanju emisija na području Županije bit će moguće pratiti kvalitetu okoliša i trendove osnovnih indikatora o okolišu. dok se na buduće stanje može utjecati zakonski propisanom uspostavom i provođenjem sustava upravljanja kakvoćom zraka.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .DUZPO je uključen u Akciju za očuvanje zaštićenih područja u Europi: EECONET (europska ekološka mreža) odobrava planove kojima se štite ne samo pojedinačne biljne i životinjske vrste i njihove lokacije. Također je potrebno napomenuti da kakvoća zraka ovisi i o daljinskom prijenosu onečišćenja na koje na području naše Županije ne možemo utjecati. Na osnovi tih podataka moguće je poduzeti odgovarajuće mjere zaštite okoliša i kontrolirati njihovu uspješnost i donositi odluke na lokalnoj razini. Zrak se zagađuje iz raznih izvora.program EURONATUR-a i DOPPS-a na zaštiti Drave i Mure kao biosfernog rezervata (uključene Austrija. Strateški je cilj da se na području zaštite zraka pokuša postići najbolja moguća kakvoća zraka i to na način da se spriječe ili smanje postojeća onečišćenja. a svaki znatniji poremećaj u fizičkokemijskom i biološkom sastavu zraka može imati višestruki utjecaj na čovjeka i okoliš. već zahtijeva da se štite staništa i ekosustavi koji ne priznaju administrativne granice. odnosno međunarodnom nivou.

dok su ostali gradovi nešto bliže planskim prognozama.prema Prostornom planu bivše Općine 76853 st. . rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža. ali i funkcionalan razvitak može se zaključiti da niti jedno naselje u Županiji nije imalo takvih prostornih ograničenja koja bi usporavala ili ograničavala njihov razvoj. To se prije svega odnosi na: • zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 2. daju se u slijedećoj tabeli: Tablica 82 Grad Varaždin Projekcija broja stanovnika za 2001.1. . te na gradnju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. . 41846 5342 3327 Ivanec Ludbreg Novi Marof 5000 st. jer je planska dokumentacija osigurala više nego dovoljno prostora za smještaj i razvoj naselja. a u slučaju odabira novih potrebno je izbjegavati zauzimanje površina vrijednih resursa.3. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. . Racionalno korištenje i zaštita prostora Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija prostora i štednja resursa. g. g. g.3. Prognoze kretanja broja stanovnika u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji gradova Varaždinske županije u odnosu na broj stanovnika po popisu 1991.prema Prostornom planu bivše Općine 5000 st.prema Prostornom planu bivše Općine 2100 st.prema Generalnom urbanističkom planu Broj stanovnika iz popisa 1991. pa gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (po potrebi uz nužna proširenja) i tamo gdje to infrastruktura omogućava.prema Prostornom planu bivše Općine 3500 st.prema Prostornom planu bivše Općine Iz gornjih pokazatelja je vidljivo da je prema planskim prognozama kretanja broja stanovnika naglašeno precijenjen očekivani demografski rast grada Varaždina. . . Sagledavajući stanje u prostoru Varaždinske županije u segmentu razvoja naselja i osiguranja prostornih (površinskih) uvjeta za njihov nesmetani.prema Prostornom planu bivše Općine 5750 st.prema Generalnom urbanističkom planu 2017 3781 1891 Lepoglava Varaždinske Toplice 6000 st. • stvaranje uvjeta za razvitak gospodarstva na načelima racionalanog odnosa prema prostoru.64 . • planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih. . . U takvim slučajevima ne mogu se planirati ni proširenja postojećih lokacija. • unapređenje postojećih djelatnosti koje po kriterijima zaštite okoliša ne odgovaraju prostoru u kojem su locirane i njihovu uspostavu na razinu prihvatljivosti u prostoru. a u slučaju da to nije moguće treba planirati izmještanje. 70000 st.

uz dodatno pojašnjenje zašto je ta zauzetost veća uzevši u obzir geografski položaj. uz naglašeno smanjenje na dimenzije primjerene potrebama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Jedan od pokazatelja mogućnosti razvitka gradova. g. rujan 1996.30 121.00 152.50 75.32 0.00 71.00 24.70 22.46 1. a broj stanovnika stagnira ili je u padu.08 2. tip i veličinu naselja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .50 5.19 2.50 Izvor: Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva.00 Slobodno (u ha) 154.50 13.65 .00 77.30 61.01 3.14 0.19 3.99 Slobodno* (u km2) 12. gustoću naseljenosti.80 18.70 30.70 99. Vezano na navedeno. osnovna obilježja domaćinstva i sl.31 2. Slični pokazatelji vrijede i za najveći broj ostalih naselja u Županiji. šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja. Smatra se uputnim prilikom izrade prostornih planova uređenja općina/gradova obrazložiti svaku zauzetost veću od one preporučene. Radi toga je u Varaždinskoj županiji nedvojbeno primjenjiva jedna od prioritetnih smjernica iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske koja ukazuje da je potrebno svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskog područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećeg izgrađenog dijela naselja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova).41 3. obrtništva i malog poduzetništva. aproksimativna računalska obrada postojeće izgrađenosti i planiranih građevinskih područja u dosadašnjoj dokumentaciji prostora. što je naročito izraženo u ruralnim naseljima pograničnog i rubnog brežnog područja. odnosno najvećih naselja Varaždinske županije jesu planirana građevinska područja.31 1. s time da je u značajnom broju naselja osigurana površina za njihov razvoj 30 do 50% veća od izgrađene.50 43. odnosno područja za razvoj naselja.88 2. preporuka iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske govori kako treba posebno obrazložiti zauzetost prostora ako ona prelazi 300 m2/stanovniku pri čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i kompaktini dijelovi naselja unutar građevinskog područja (područja za razvoj naselja) bez poljoprivrednih. * brutto površina Orijentacijski pokazatelji raspoloživog prostora za razvitak gospodarskih djelatnosti unutar područja gradova (za najvažnije planirane industrijske i gospodarske zone) daju slijedeću sliku planiranog i zaposjednutog prostora: Tablica 84 Grad Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Površina najvažnijih zona za razvoj gospodarstva (u ha) 198.02 2.50 3.50 11.79 Izgrađeni prostor (u km2) 12.33 1. Aproksimativni odnosi površina su slijedeći: Tablica 83 Grad Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Građevinsko područje (u km2) 24.03 5.80 Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje.50 Zaposjednuto (u ha) 43. Županijski zavod za prostorno uređenje.

a njihova iskoristivost (vremenski i funkcionalno) je slaba. procjenom gospodarskih potencijala i potreba. koje gospodarski nisu isplative. a samo u 12% Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . sufinanciranje iz drugih izvora) kako bi se uravnotežili programi želja i potreba sa stvarnim mogućnostima. Za naselja do 500 stanovnika područja za razvoj naselja nisu planirana objektivno i realno. odvodnja i dr. poljoprivredni prostor i dr.procjenu vlasničkog stanja i realnih mogućnosti imovinsko-pravnog sređenja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Napomena: Provedena analiza područja Županije u postupku izrade PPŽ-a ukazuje da prosječna zauzetost prostora (proračun rađen za naselja veća od 25 ha) iznosi oko 580 m2/stanovniku što znatno odstupa od smjernica iz Programa. stambene građevine). a u praksi bi se trebala (kod definiranja područja za širenje naselja u prostornim planovima gradova i općina) provoditi prvenstveno kroz: . šume. dakako treba se primjenjivati selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj .66 . Ova planska usmjerenja prvenstveno bi trebalo primijeniti kod dimenzioniranja naselja iznad 500 stanovnika.precizno inventariziranje infrastrukturnih datosti (prometnice. Prostorne mogućnosti za širenje naselja prema važećoj prostornoj dokumentaciji (prostorni planovi bivših općina) postoje. Zbog usitnjavanja posjeda u brežnim je predjelima neplanski izgrađen vrlo veliki broj građevina (vikendice. te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za dotično naselje. vodovod. već je to bio pokušaj formalnog zadovoljenja zakonskih normi datog vremena.) i procjenu potrebnih (ili poželjnih) infrastrukturnih zahvata u cilju poboljšanja kvalitete i standarda življenja. u 28% naselja stagnira.objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju. obuhvatiti prostorno-planskom dokumentacijom. . .zaštita prostora .) i njihova prostorna kompozicija u širem i užem okruženju. Analizom podataka ustanovljeno je da broj stanovnika (u naseljima do 500 stanovnika. telekomunikacije. ponegdje su već i vizualno degradirale prostor (neprimjerena gradnja i gradnja na vrijednim lokacijama). Iz navedenog se može zaključiti da se postavljeni kriterij od 300 m2/stanovniku može zadovoljiti samo na području većih gradova. procjenom budućih demografskih procesa. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije treba provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). uvažavanjem postojećih demografskih kretanja.valoriziranje kvalitete prostora i okoliša s ciljem da se zaštite i sačuvaju. dok u manjim naseljima i briježnom ruralnom prostoru taj kriterij iznosi znatno više. . prioritetno treba koristiti dijelove naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. jer je prostora za razvoj naselja u usporedbi s brojem stanovnika i više nego dovoljno. energetska mreža. .troškovi.realnu procjenu financijskih mogućnosti pripreme i uređenja građevinskog zemljišta (lokalni proračun. a poglavito sve već izgrađene građevine. Radi se o velikim površinama (posebice u brežnim područjima) kojima se nastojalo sva sela i zaselke. Ova temeljna smjernica. Naselja do 500 stanovnika čine više od polovice (62%) ukupnog broja naselja u Županiji. klijeti. iako područje Županije karakterizira gustoća naseljenosti iznad prosjeka Republike Hrvatske. odnosno da se ne obezvrijede temeljni resursi (vode. Unutar te skupine čak 1/3 naselja ima manje od 200 stanovnika. za razdoblje od 30 godina) u čak 60% naselja pada. kao i stvaranja pretpostavki za razvitak gospodarskih djelatnosti.

. U tu je svrhu potrebno: . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .izuzeti iz zone namijenjene za razvoj naselja površine neprimjerne za izgradnju (šumsko i poljoprivredno zemljište. 3. Takva gradnja ponegdje nije bila ni dozvoljena. lokacijske i građevinske dozvole i dr.). mjesne odbore) uz poštivanje višeg interesa (npr. Nakon kvalitetne procjene i provjere na terenu.67 . utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora i što je moguće točnije odrediti udio izgrađenog. . a i tamo gdje je legalna planski nije dobro koncipirana.). te postaviti ostvarive i provedive ciljeve.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN naselja raste. a danas predstavlja tipične primjere neracionalnog korištenja prostora koju je gotovo nemoguće riješiti. gospodarsko stanje i infrastrukturnu opremljenost. . a ako je potrebno za proširenje predložiti zamjensko zemljište.u obzir uzeti lokalne prirodne osobitosti.procijeniti demografske mogućnosti za popunjavanje kapaciteta zone za razvoj naselja (postojeći stupanj iskoristivosti je mali u odnosu na mogući kapacitet).) Prilikom rješavanja problematike područja za razvoj naselja u općinskim/gradskim prostornim planovima treba poštivati slijedeće smjernice i mjere: 1. a koja se nalaze na osovinama i pravcima razvitka su slijedeći: . već je potrebno uvažiti slijedeće osnovne preporuke: . Na osnovi ovakvog pristupa izvršiti reviziju područja za razvoj naselja i donijeti odluke o poduzimanju budućih mjera (npr. socijalne i kulturne potrebe stanovništva.što racionalnije iskoristiti sadašnje stanje otvaranjem novih ulica i formiranjem građevinskih parcela u dubinu područja za razvoj.u 33% naselja broj stanovnika stagnira. socio-kulturnih i prostorno-planskih procesa definirati naselja čiji je razvoj uravnotežen. Uspostaviti sustav informacija (demografska kretanja.u rad uključiti sve zainteresirane strukture (domicilno i sezonsko stanovništvo. koja se dobrim dijelom uvukla i u naselja ili tik uz njih.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj naselja. na zemljište slabije poljoprivredne kvalitete i sl. naselja čiji razvojni procesi stagniraju i naselja koja zaostaju u razvoju. Posebno treba napomenuti da je na znatnom dijelu prostora Županije (uglavnom brežna područja) prisutna vikend izgradnja. za prvu susjednu gradnju. klizišta i sl. o ulaganju i poticanju doseljavanja u seoska naselja ili prepuštanje procesu odumiranja i sl.ne proširivati postojeće područje za razvoj. rast. . 4. utvrđeni ciljevi razvoja i zaštite općine i sl. stagnacija) u naseljima veličine do 500 stanovnika.).analizom demografskih. . te izgradnja malih građevina do 25 m2 (klijeti i spremišta za voće) na usitnjenom posjedu. Često je bila inicijatorom nekoncepcijskih i stihijskih zahvata na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi. što prvenstveno važi za naselja u nizinskom dijelu Županije. Uvažavajući lokalne interese i potrebe u odnosu na infrastrukturne i financijske mogućnosti jedinica lokalne samouprave valorizirati stanje u odnosu na željeno.samo 17% tih naselja bilježi pad broja stanovnika. te financijske mogućnosti. . . Stoga se može reći da nije opravdano ni svrhovito (posebice u naseljima sa stagnacijom i padom broja stanovnika) širiti do sada planirano područje za razvoj. s ciljem kompaktnije i racionalnije gradnje (npr.u više od 52% tih naselja broj stanovnika raste. Trendovi kretanja broja stanovnika (pad. 2.

000 i više stanovnika) mogu ojačati i ostvariti svoju lokalnu žarišnu funkciju. da se ne dogodi pretjerano pražnjenje pograničnog i ruralnog prostora. . odnosno djelatnostima u prostoru. ali dobro kontroliranu preraspodjelu stanovništva u Županiji. zdravstvenih i drugih sadržaja društvene infrastrukture. Varaždin kao centralno naselje i sjedište Županije spada u grupu velikih i većih gradova kao važnije nacionalno središte.000 stanovnika prema popisu iz 1991.2.68 . . koji uz prethodno programirani forsirani razvoj uz potporu Države može osigurati njihovu stvarnu razvojnu funkciju. a Lepoglava i Varaždinske Toplice prema 5. Težnja za dobro strukturiranim policentričnim sustavom naselja u sadašnjim demografskim okolnostima nedvojbeno znači postupnu i dugoročnu. a od ostalih naselja jedino Ivanec prelazi 5. godine.000) stanovnika na sada okvirno planiranom području za razvoj grada. odnosno procjenama o optimalnosti demografske slike.3.000 (70. Varaždin je i gospodarsko središte regije. Varaždin je i kulturno i prosvjetno središte i sjedište upravnih.gradska naselja bi dobila demografski potencijal. a ujedno omogućila lakše i jeftinije infrastrukturno opsluživanje. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Nalazi se na značajnom prometnom raskrižju i kao razvojno središte šireg područja opterećen je svim problemima koji iz toga proizlaze. I u takvim bi uvjetima ovaj kompleksan proces trebalo pratiti i kontrolirati sustavom odgovarajućih mjera. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture U Varaždinskoj županiji je samo Varaždin naselje s preko 10. U inače dobro strukturiranoj mreži važnijih naselja Županije uočava se nedostatak gradova srednje veličine (7 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. u suglasju s mjestom i ulogom naselja u policentričnoj mreži. teško je očekivati približavanje navedenom cilju bez forsiranog razvoja uz potporu Države. a s tim u svezi i infrastrukturnog opremanja. Bez obzira što ova naselja bilježe stalnu ekspanziju. ovakav pristup je potrebno prilagoditi posebnostima strateških ciljeva. To je poželjno iz više razloga: .mala bi naselja svela svoje prostorne granice u realne okvire i tako oslobodila dio zemljišta za druge namjene.ostala važnija naselja u policentričnoj strukturi Županije (s 1. Za optimalno koncipiranje policentričnog razvoja bilo bi poželjno da se naselja Ivanec. Ludbreg i Novi Marof dižu na tu razinu.u ruralnom i seoskom prostoru je ionako potrebno provesti cijeli niz kompleksnih mjera u funkciji okrupnjavanja posjeda. Za unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture u pograničnom području.000 stanovnika. te takvu koncepciju direktno poticati mjerama na razini Države.000 stanovnika) koji bi mogli samostalno generirati vlastiti razvoj i razvoj gravitacijskog područja. a s tim u svezi i strukture naselja i djelatnosti u prostoru.povezivanje i opsluživanje prometnom i komunalnom infrastrukturom takve policentrične strukture moguće je realizirati sustavno. što bez preraspodjele stanovništva objektivno nije moguće. . Izuzetna ljepota i očuvanost povijesne jezgre koja je istaknuta za upis na Listu svjetske baštine svrstavaju Varaždin u skupinu povijesnih gradova koji s posebnim senzibilitetom moraju voditi brigu o svojem razvoju. mada se ono realno i dalje treba očekivati. Sve navedeno zahtijeva posebno odgovoran pristup u odabiru koncepta budućeg razvoja i uređenja prostora.15.000 stanovnika. planski i etapno. . Procijenjuje se da bi bilo realno težiti takvoj demografskoj projekciji i kompoziciji funkcija u prostoru koja bi dosegla veličinu od oko 60.

Plan prostornog uređenja Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.

" Prostorno razvojnu strukturu Županije karakterizira: • Prostorni razmještaj gradova i važnijih naselja . Prostorno razvojnu strukturu obilježava koncentracija gradova srednjeeuropskog kruga. Podravine i Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva. Sisak.1. glavni grad Države.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. razvoj i funkcije Grada Zagreba s rješenjem ključnoga prometnog čvorišta transeuropskih. koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija. razvitak kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode. u koje se ubrajaju još i Zagrebačka.nositelja razvitka. sustavne mjere unaprijeđenja okoliša s osobitom pažnjom na uređenje voda. Osnovne karakteristike i usmjerenja prostornog razvoja na globalnoj razini Strategijom su za područje središnje Hrvatske sažeto definirane na slijedeći način: "Najrazvijenije područje Hrvatske. rješenje uravnoteženja urbane koncentracije i nerazvijenih (slabo naseljenih) rubnih zona. i drugi). uređenje područja uz državnu granicu (osobito jugoistočnu). razvitak i ulogu većih gradova u sklopu koncepta urbanizacije područja. je povoljan i daje dobru osnovu za policentrični razvoj. magistralnih i regionalnih pravaca. Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. lov. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske definira osnovne prostornofunkcionalne cjeline. Karlovac. ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca. kulturnu baštinu (dvorci). te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno razvojne strukture policentričnog tipa. Zagreb. Krapinsko-zagorska. Bjelovarsko-bilogorska. Budući da se očekuje još veći pritisak na gradove i pojačavanje ekoloških problema. zatim na eksploataciju plina i nafte (Podravina. odvodnju i otpad. Bilogora) te na prometna čvorišta i gospodarsko . ali u njihovoj strukturi još nedostaju gradovi srednje veličine koji bi mogli generirati vlastiti razvoj i razvoj okolnog područja. s međunarodnim funkcijama i prsten gradova srednje veličine. planska orijentacija je ublažavanje rasta i kvalitativno unapređenje Zagreba.prometne funkcije gradova (Zagreb. a osobito poljodjelstva. Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza. S obzirom na globalna planska opredjeljenja bit će nužne poticajne mjere za osnaživanje mreže srednjih i malih gradova i važnijih naselja . Banovine. Planska usmjerenja se odnose na očuvanje prirodnog okoliša gradova u rekreacijskoj funkciji. Moslavine. Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku državnu i međudržavnu infrastrukturu (osobito prometni pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s pratećim djelatnostima. Koprivničko-križevačka. Drave (srednji tokovi) i Kupe te prijelazom iz ravničarskog u brdsko područje Žumberka. Varaždinska županija pripada prostorno-funkcionalnoj cjelini Središnje Hrvatske. Uređenje prostora određeno je porječjima rijeka Save. Međimurska.nositelja lokalnog razvoja. Korduna.2 . velika infrastruktura). Hrvatskog zagorja. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Varaždin. osnaživanje mreže ostalih gradova s osobitom pažnjom na zaustavljanje izgradnje i sanaciju perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca.

neprimjerenu izgradnju i velike promjene krajobraza. • Prirodna i kulturno-povijesna baština Županije je vrlo vrijedna i raznolika. S obzirom na raspoložive vrijednosti i mogućnosti nije dovoljno iskorištena. predjeli Ivančice. a glede potreba zaštite dijelom se ocijenjuje ugroženom. Zaštita vodonosnika zahtijevat će. . • Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima. Kalnika i arboretuma Opeka.Sustav odvodnje otpadnih voda nije cjelovito definiran i znatno zaostaje u odnosu na sustav vodoopskrbe. a izgradnju brzih cesta treba što prije definirati. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . . a osobito poljodjelstva. Područje rijeke Drave. u tim će predjelima biti vrlo kompleksan i zahtjevan proces koji bi trebao rezultirati boljom zaštitom i očuvanjem prostora i stvaranjem pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu. nisu ograničavajući čimbenik za njegov razvoj. . a prostorni preduvjeti uz uvažavanje ekoloških načela i primjenu suvremene tehnologije. . te provedbu niza operativnih mjera od izgradnje sustava kanalizacije i zbrinjavanja otpada. • Kapitalna infrastruktura nije na onom stupnju razvoja koji je potreban Županiji. posebno u pograničnom i rubnim dijelovima Županije.Od strateških cestovnih koridora autocesta je u izgradnji. • Zaštita nije samo u funkciji očuvanja zdravog okoliša već i u funkciji razvitka. kako bi prostor Županije i nadalje zadržao osobine relativno očuvanog prirodnog i kultiviranog krajobraza. ali i utjecaj urbanizacije koja donosi usitnjavanje posjeda. Revitalizacija naselja i gospodarstva. a treba ga i nadograditi. Bez poticajnih mjera i forsiranog razvoja nije realno očekivati značajnije promjene u kraćem vremenskom razdoblju. obilježavaju višegodišnji depopulacijski procesi. samo su najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno naglašeno štititi. • Gospodarstvo je najvećim dijelom vezano uz gradove i važnija naselja.Elektroenergetski sustav nije u cjelosti povezan.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • Ruralni prostor i selo. uz već donesene administrativne mjere (odluke o zonama sanitarne zaštite) i donošenje novih. Ravne gore. . do ograničenja uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi. te započeti realizaciju. S obzirom na njegov položaj u prostoru Županije nužno je planirati i provoditi kompleksne mjere zaštite.3 .Sustav zbrinjavanja otpada nije ustrojen na načelima suvremenih organizacijskih i tehnoloških dostignuća. • Prirodna i kulturna baština Županije u kombinaciji s očuvanim prostorom predstavljaju potencijal koji bi u visokorazvijenom urbanom okruženju trebalo znatno bolje iskoristiti (kontinentalni turizam i rekracija). posebno u rubnim i pograničnim područjima Županije. • Od prirodnih resursa stratešku važnost ima vodonosnik podzemne pitke vode u dravskom zaobalju.Županija je izvan glavnih željezničkih koridora i razvoj željeznice je u zastoju pa je nužno usvojiti koncept povezivanja ovog prostora novom brzom željezničkom prugom. parka prirode "Hrvatsko zagorje" s Trakošćanom kao središtem.

odnos čovjeka i njegovih aktivnosti prema toj prirodnoj datosti.000). a s druge strane osigurati sve što je potrebno za očekivani i željeni gospodarski i društveni razvoj. dostignuti stupanj našeg razvitka i veliki broj različitih potreba da se razvoj podigne na razinu standarda razvijene Europe (koja je naše prirodno i društveno okruženje). a prema njihovim demografskim i razvojnim karakteristikama razvrstani su u različite kategorije.000 stanovnika (6 gradova i 25 naselja) tvori osnovnu demografsku i razvojnu mrežu Županije.). a posebno ga karakterizira obilje vodotoka i podzemni vodonosni sloj pitke vode.vodoopskrba. brdski predjeli . Plan teži k pomirenju različitih interesa kompromisnim rješenjima. Vodonosnik iziskuje zaštitu i poseban. Međutim. postavljaju izuzetno zahtjevan zadatak u pogledu korištenja prostora. a šest gradova (Varaždin. Suvremene spoznaje na završetku ovog stoljeća ukazuju na potrebu da prirodna osnova u najvećoj mjeri određuje namjenu prostora. djelatnosti i infrastrukturnih sustava. U njemu su razvijena najveća naselja i infrastrukturne građevine. Grupa gradova i naselja iznad 1. S obzirom na karakter Plana i veličinu mjerila kartografskog dijela Plana (1:100. U mozaiku različitih namjena prisutno je nekoliko značajnih naselja različitih obilježja i gospodarskih značajki. rekreaciji i izletništvu. Prostorni plan Županije s jedne strane nastoji sačuvati još uvijek relativno dobar sklad prirodnih datosti i ljudskih intervencija. uz nastojanje da se očuvaju prirodna i kulturno-povijesna obilježja i što manje naruši prirodna ravnoteža. korištenja. vode . naslijeđa.šume.rekreacija i sl. Određeni dijelovi prostora s obzirom na svoje prirodne značajke sadrže u sebi predisponiranost za korištenje. vodonosnik . Planom se evidentiraju i planiraju štititi i čuvati temeljna obilježja i vrijednosti prostora. te područje Županije karakterizira mozaičnost i mješovitost kako namjena tako i površina. Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. gospodarstvo). Novi Marof i Varaždinske Toplice) čine okosnicu te mreže. Ludbreg. usklađujući razvojne potrebe i zaštitu prirodne i kulturno-povijesne osnove.4 .2. infrastruktura. Nizinski dio Županije pretežito je namijenjen za poljoprivredu. rekreaciju i lov. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora Prostornim planom Županije se na temelju spoznaja o prostoru i analize pretežitosti pojava. Brežuljci i prijelazne padine tipičan su mozaik ruralnog prostora za vinogradarskovoćarsku namjenu i stočarstvo. zaposjednutosti i djelatnosti u prostoru utvrđuje osnovna namjena prostora. Gradovi i naselja Analizom su obuhvaćeni svi gradovi i naselja na području Županije. odnosno predodređenost za određenu namjenu (kvalitetno tlopoljoprivreda. To je i područje vikend izgradnje pogodno za izletništvo. osnovna namjena površina ima usmjeravajuće-razvojni karakter globalnog značenja. Lepoglava. Ovi gradovi i naselja relativno su Županijski zavod za prostorno uređenje 3. vrlo zahtjevan i osjetljiv. Ivanec. a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. U većem dijelu područja Varaždinske županije namjena površina raspodijeljena je između mnogo korisnika i na mnogo površina. Osnovnu namjenu prostora određuje i formiranost postojećih struktura (naselja. usuglašavajući potrebe raznih korisnika. Brdski predjeli su najvećim dijelom namijenjeni šumarstvu.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

dobro raspoređeni na području Županije i za njih se predlaže rezerviranje prostora za proširenje. Uvažavajući projekcije i planske postavke prema kojima bi u Županiji trebalo težiti uspostavi mreže gradova srednje veličine, Planom se naznačuje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora za razvoj naselja koja su se već međusobno spojila. Ovaj se koncept predlaže prvenstveno primijeniti za grad Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof (slike 40-43 na str. 3-14 do 3-17). Grupa naselja preko 500, a do 1.000 stanovnika (61 naselje) vrlo dobro nadopunjuje mrežu osnovnih naselja Županije. S obzirom na njihovu ulogu u sadašnjim i budućim demografskim i razvojnim procesima u Županiji, te razmještenosti u prostoru, tim je naseljima potrebno omogućiti daljnji razvitak, te se i za njih (uz prethodnu provjeru) predlaže rezerviranje prostora za proširenje. Prilikom osiguravanja prostora za razvoj i širenje ovih gradova i naselja u prostornim planovima gradova i općina treba uvažavati sve iznesene kriterije, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja prostorom i zaštite prostora. Ostala naselja Županije razvrstana su prema broju stanovnika na osnovi popisa iz 1991. godine u dvije grupe: naselja od 201 do 500 stanovnika i naselja do 200 stanovnika. Naselja s manje od 500 stanovnika, a pogotovo naselja s manje od 200 stanovnika pretežito se nalaze u mozaiku šumskih i poljoprivrednih površina. Već izgrađene i kultivirane površine potrebno je zadržati kao dio opće slike naselja ili predjela, ali u pravilu ne planirati proširenje naselja te ograničiti namjenu (odrediti zone za izgradnju kuća za odmor i sl.). Smatra se da postojeći rezervat više nego zadovoljava buduće potrebe (niski postotak izgrađenosti) pa ga je potrebno kroz općinske i gradske planove objektivno valorizirati i racionalizirati, naročito za mala naselja koja gube stanovništvo. Pojedinačne građevine i manje grupe kuća izvan naselja moguće je samo obnavljati. Unutar površina za razvoj gradova i naselja nalaze se površine, odnosno zone za stanovanje, za društvene, centralne i javne funkcije, zone športa i rekreacije, zone zelenila, industrijske zone, zone malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva, zone groblja i dr., a koje se razrađuju planovima niže razine. Napomena: U kartografskom prikazu 1 ucrtana su sva službena naselja prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH ("Narodne novine", br. 10/97.), ali su u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" ona prikazana simbolom ili plohom, ovisno o veličini naselja: Naselja u svom izgrađenom dijelu ucrtana su plohom za: - kompaktna područja naselja veća od 25 ha, - nekompaktna naselja koja u zbiru pojedinačnih dijelova izgrađenog područja naselja prelazi 25 ha. Simbolom su prikazana: - naselja koja u izgrađenom dijelu područja ne prelaze 25 ha. Infrastrukturni sustavi Infrastrukturni sustavi, a poglavito prometni, veliki su korisnici prostora. Zbog toga je potrebno posvetiti veliku pozornost vođenju prometnih koridora tako da osiguraju dobro povezivanje, ali istodobno da što manje ugrožavaju vrijednosti prostora. Od novih prometnih koridora od državnog značenja kroz područje Županije prolazi autocesta u dužini od oko 45 km (u izgradnji), a za buduće brze ceste (Podravska i Zagorska), te
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 5

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

brzu željezničku prugu od Krapine preko Lepoglave, Ivanca i Varaždina u pravcu Čakovca u Planu se načelno pozicioniraju prostorni rezervati. Za vođenje ovih koridora razmatrano je nekoliko varijanti vođenja u prostoru, uvažavajući prometne potrebe, ali i vrijednosti prostora i postojećih datosti u prostoru. Predlaže se osigurati takve koridore koji će prije svega osigurati dobru prometnu povezanost područja, ali se njihovim grupiranjem (Zagorska brza cesta i željeznica, Podravska brza cesta i kanal HE) nastoji maksimalno izbjeći zauzimanje poljoprivrednih i drugih vrijednih površina, kao i suvišno dijeljenje prostora uvođenjem novih barijera. Buduća Podravska brza cesta kroz područje Županije protezala bi se u dužini od oko 56,5 km (ne računajući 7,5 km trase po autocesti), a buduća Zagorska brza cesta kroz područje Županije imala bi dužinu od oko 30 km. Ostali važniji prometni pravci uglavnom će se razvijati u postojećim koridorima uz manje ispravke i nadopune, a za obilaznice gradova prostor se osigurava u ili uz rub naselja. Ostali infrastrukturni sustavi (vodoopskrba, plinoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije) razvijat će se na temelju zasebnih koncepcijskih rješenja, poštivajući plansku razradu organizacije, namjene i zaštite prostora. Vodne površine i resursi Planom namjene određeni su vodni resursi i vodne površine koje čine rezerve podzemne pitke vode, vodotoci, akumulacije i jezera, koji se mogu koristiti na više načina (vodoopskrba, energetika, ribnjačarstvo, rekreacija, navodnjavanje i dr.). Cijela dravska dolina vodonosnik je podzemne pitke vode, koji je posebno vrednovan u Strategiji i Programu prostornog uređenja RH kao potencijalna rezerva podzemne pitke vode druge razine, a u Županiji se smatra najvrednijim i najvažnijim prirodnim resursom.

Slika 35

Radi maksimalne zaštite podzemne vode sve ostale namjene potrebno je koncipirati tako da način korištenja prostora ne ugrožava ovaj vodni resurs. To pretpostavlja koncipiranje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), osmišljavanje stočarske i peradarske proizvodnje (rješavanje zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama), sustavno rješavanje
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 6

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

problema zbrinjavanja komunalnog otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja koja se nalaze na vodonosniku. Vodonosne potencijale Ivančice, Kalnika i Ravne gore moguće je najučinkovitije zaštititi na način da se zadrži dosadašnja osnovna namjena tog prostora, a to je šumsko zemljište. Za druge načine korištenja, a to je najčešće iskorištavanje nemetalnih mineralnih sirovina, potrebno je u okviru propisanog postupka ocijeniti potrebu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš. Korištenje i namjena površina unutar postojećih zaštitnih zona vodocrpilišta (Varaždin, Bartolovec) i izvorišta (Belski dol, Ivančica, Ravna gora) ograničena je i propisana posebnim pravilnicima. U području budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak između kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave, zadržava se postojeća namjena te se ne može planirati korištenje zemljišta na način koji bi mogao ugroziti vodonosnik. Unutar granica Županije nalaze se akumulacije Ormoškog, Varaždinskog i Dubravskog jezera čija je prvenstvena namjena iskorištavanje u energetske svrhe. Od ostalih vodnih površina posebno je naznačeno Trakošćansko jezero dok su sve ostale vodne površine (ribnjaci, bajeri) bitno manje, a u kartografskom dijelu Plana uglavnom su naznačene kao rekreacijskoizletnički sadržaji. Područje starih korita rijeke Drave do obrambenog nasipa nalazi se unutar inundacijskog pojasa, te je korištenje istog ograničeno i uređeno Zakonom o vodama. Ovim se Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke i tretiranje dijelova područja u kategoriji zaštite - zaštićeni krajolik. Poljoprivredne površine Namjena površina u poljoprivredne svrhe Planom je postavljena tako da se u nizinskom dijelu Županije u osnovi definiraju dva tipa površina: poljoprivredne površine veće vrijednosti (pogodnosti) za poljoprivrednu proizvodnju i ostale poljoprivredne površine.

Slika 36

Poljoprivredne površine u nizinskom dijelu zadržavaju postojeću namjenu, jer je prioritetna njihova funkcija za proizvodnju hrane, pri čemu treba voditi računa o ranije spomenutoj nužnosti zaštite vodonosnika. Prekategorizacija ostalih poljoprivrednih površina u
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 7

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

viši razred moguća je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekološki opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanje, navodnjavanje, zaštita od poplava). U brežnom i brežuljkastom dijelu Županije naznačen je mozaik poljoprivredno-šumskih površina pogodan za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, te za stočarstvo. Upravo ta područja Županije intenzivno su pod utjecajem čovjeka (vikend izgradnja) i karakterizira ih veliki broj vrlo malih parcela. Stoga je za suvislu i gospodarski opravdanu voćarsku i vinogradarsku proizvodnju potrebno okrupnjavati posjede, a proizvodnju za vlastite potrebe nastojati održavati bez daljnje parcelacije zemljišta. Posebnu brigu i skrb zahtjeva pogranično područje, gdje je zamjetan trend napuštanja posjeda i obrade zemljišta (staračka domaćinstva), pa je osim nastojanja za okrupnjavanjem posjeda svrhovito marginalne poljoprivredne površine namijeniti šumarstvu. Podjela tala od rednog broja 1 do 6 navedena na stranicama 2-50 i 2-51 u okviru poglavlja 2.2.5. (točka c) izrađena je na osnovi pedoekološke studije Prostornog plana područja HE sistema "Drava", a u kartografskom dijelu PPŽ-a prikazana je na slijedeći način: - vrijedna poljoprivredna obradiva tla isključivo osnovne namjene (redni broj 4), - ostala obradiva poljoprivredna tla (redni brojevi 1 i 2), - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (redni brojevi 3 i 5). Šumska područja Predjeli gorskih masiva Ivančice, Kalnika i Ravne gore Planom su definirani kao gospodarske (proizvodne) šumske površine, a to su ujedno naše najvažnije autohtone šume. Temeljno je načelo da se te postojeće šumske površine ne bi smjele smanjivati.

Slika 37

Nizinske šume (Varaždinske podravske šume) definirane su kao šume s posebnom namjenom i one se više ne smiju smanjivati. Pošto je dobar dio nizinskih šuma iskrčen ili je izgubljen zbog izgradnje akumulacijskih jezera, bilo bi potrebno šumske površine nizinskih
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 8

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

šuma povećati i zaštitu (u smislu proglašavanja šuma s posebnom namjenom) proširiti i na Ludbreške i Međimurske podravske šume. Mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta u brežuljkastim predjelima ne smije se smanjivati na štetu šuma. U tim je predjelima proizvodna vrijednost šuma zanemariva, ali su sve ostale općekorisne vrijednosti šuma od izuzetne važnosti. U slučaju nužnih intervencija u promjeni namjena potrebno je osigurati zamjenske površine. Ostale namjene Unutar prostora Županije definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za djelatnosti koje se obavljaju izvan naselja: za infrastrukturu, za energetske građevine, za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, za značajnija područja turističke, ugostiteljske, športske, rekreacijske ili zdravstvene namjene, za potrebe obrane, te za zbrinjavanje otpada. Osnovnom organizacijom i namjenom prostora područje Županije raspodjeljuje se na glavne prostorne i namjenske cjeline koje predstavljaju okvir za detaljnije planske i stručne razrade. Na osnovi namjene površina utvrđuju se lokacije za određene djelatnosti i određuju prioriteti. Prilikom lociranja u prostoru obvezno je voditi računa o osnovnoj namjeni prostora i sve djelatnosti i zahvate koncipirati i razvijati tako da se ne dovede u pitanje temeljna namjena, vrijednost i značenje prostora. Lokacija se određuje prema kriterijima zaštite, očuvanju i unapređenju temeljne namjene, utjecaju na razvoj naselja, zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, te specifičnostima lokalnih uvjeta. Time se poštuje objektivna i prihvatljiva mogućnost prostora za razvoj, kojom se zadržavaju temeljna prostorna ravnoteža i osobitosti prostora Županije.

Slika 38

Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 9

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Sve ostale djelatnosti koje u skladu s propisima mogu biti locirane na bilo kojem pogodnom prostoru, podliježu odredbama o općim i posebnim kriterijima za vrstu djelatnosti, kako i kriterijima skladnog uklapanja u prostornu strukturu. Na temelju osnovnih obilježja prostora, postojećih namjena i naslijeđene prostorne strukture izvodi se temeljna integralna planska koncepcija korištenja i zaštite prostora Županije. Korištenje i zaštita prostora je u planskom procesu razrađena i prikazana na tri osnovna kartografska prikaza i to: kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 - 10

357 172 2 170 33.50 5.23 *0. Poljoprivredne površine .46 *0. šume i šumsko zemljište V .51 *0.116 4.gospodarska šuma Š2 .vodne površine N .7.ostala obradiva tla Šumske površine . vodne te površine posebne namjene i ostale površine) Zbirna tablica 3.2.659 35.19 1.eksploatacijsko polje T .02 1.šuma isključivo osnovne namjene Š1 .ostalo > 25 ha Izgrađene strukture ukupno van građ.714 42.17 1.3.1.ostalo poljoprivredno tlo.092.844 95 1.27 4.površine infrastrukturnih sustava Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .vrijedno obradivo tlo . broj Naziv županije/općine/grada VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 1.kontinentalno .zaštitne . izgrađeni dio GP .ugostiteljsko-turistička namjena R . 1.1.87 *9.posebne namjene Ostale poljoprivredne i šumske površine Vodne površine .129 Napomena uz točku 1. U podatku 17.1.20 0.469 1.poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene P2 .659 1. ukupno N IS 1. 1.vrijedno obradivo tlo P3 .gospodarske .športsko-rekreacijska namjena P .32 5. šumske.0.375 7.195 7.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.22 45.218 stanovnika).11 .granično > 25 ha .posebna namjena IS . ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Oznaka Ukupno ha % od površine Županije stan/ha ha/stan* Građevinska područja > 25ha ukupno GP 8.46 101. poljoprivredne. ukupno ukupno 33.ostala obradiva tla Š . 1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture.šuma posebne namjene PŠ .5.536 25.a Red.81 Županija/općina/grad Oznake (prema kartografskom prikazu): ukupno 100.4.vodotoci .39 3. Ukupno građevinsko područje (GP) ne može se iskazati jer će se dio građevinskog područja planiran za izgradnju naselja tek utvrditi u prostornim planovima uređenja općine/grada.18 1.20 stan/ha u obračun je uzet broj stanovnika iz naselja većih od 25 ha (150.749 126.66 *0. ukupno 28.2.00 GP .92 17.zaštitna šuma Š3 .14 1. područja 6.732 1.128 2.150 68 4.građevinsko područje E .jezera i akumulacije Ostale površine ukupno E T+R P P2 P3 Š Š1 Š2 Š3 PŠ V 26.932 31.6.

Gravitacijski odnosi i centralitet naselja Tijekom vremena u županijskom prostoru formirani su centri . tu su i gradovi: Ivanec.Lepoglava Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .Novi Marof . nastali duž prometnih pravaca koji povezuju centre rada (prostorno obilježje urbanizacije).nositelji razvitka i različitih funkcija koji su se međusobno povezivali jačim ili slabijim intenzitetom. ovisno o terenskim. a može se uočiti da opada s udaljenošću od centra rada. teritorijalno-političkim i drugim uvjetima i mogućnostima. Uz grad Varaždin koji je centar regije i središte Županije. a karakterizira je postupna preobrazba naselja iz seoskih . Slika 39 Kroz područje Županije protežu se slijedeće osovine urbanizacije i razvitka: • Državna granica .3.3.1.Ludbreg • Varaždin . Osnovni centri i nositelji razvitka Varaždinske županije su gradovi. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.Varaždin .u pravcu Zagreba • Varaždin .12 .Ivanec . te kao jedan od 18 velikih i većih gradova Hrvatske svrstan u grupu važnijih nacionalnih središta. U osovinama razvoja stupanj urbanizacije nije jednako intenzivan. prometnim. te gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice koji slične kriterije zadovoljavaju sa svojim okolnim područjem.ruralnih oblika u urbanizirana naselja. Ludbreg i Novi Marof koji spadaju u grupu gradova za koju se Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ocjenjuje da zadovoljavaju demografske i socio-ekonomske kriterije grada (prava žarišta). Ova je pojava najjače izražena upravo u Središnjoj Hrvatskoj.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Na poveznicama tih razvojnih središta i nositelja različitih funkcija prepoznaju se karakteristične osovine i pravci naglašenijeg razvitka.

a prije svega realne mogućnosti i potrebe sveukupnog razvoja Županije.Tužno . urbanizaciju. obrazovanje i sl. prepoznaju se i lokalni pravci i potezi urbanizacije i razvitka: . razine centraliteta i njihovog značaja i uloge u prostoru treba usmjeravati prema daljnjem jačanju policentričnog sustava. Sustav središnjih naselja. smanjivanjem razlika u urbaniziranosti područja.Kneginec . kultura.Turčin .Vratno . • veličina.Ivanec. Ludbreg i Novi Marof . struktura i oblik razvoja naselja. Sagledavajući naslijeđe i uvjete koji su prevladavali u pojedinim razdobljima razvoja naselja.Lepoglava.Ljubešćica .Jalžabet.Novi Marof . • unapređivanje i razvitak oblikovnih obilježja i sadržajne strukture naselja sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja i vrijednostima prirodne sredine.Ladanje .Ludbreg . usmjerava se i definira: • uravnotežena prostorna raspodjela stanovništva. graditeljske baštine i okoliša u cjelini.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Između ovih osovina.Veliki i Mali Bukovec. radnih sadržaja i drugih funkcija. .sva sjedišta općina.Vinica . • načine i uvjete gradnje i uređivanja prostora. njihova prostorna dispozicija i funkcionalna optimalnost može se smatrati jednom od najvažnijih odrednica prostornog uređenja i razvitka. društvene i druge razvojne karakteristike (nije nevažan i teritorijalno-administrativni ustroj). Planiranjem sustava . kao uporišta policentrično razvijenoj mreži naselja. uz puno uvažavanje zaštite prostora. • osnivanje lokalnih razvojnih žarišta.Kneginec . unutar kojih je postupno došlo i do potpunog ili djelomičnog spajanja naselja.Sveti Đurđ . ali i današnje prostorne. društvenih funkcija. Koncipiranje daljnjeg razvitka naselja.Varaždin .Varaždinske Toplice .Hrženica. Time se utječe na razvitak gospodarskih djelatnosti. ali i nekoliko naselja ili nositelja specifičnih funkcija (turizam.Varaždinske Toplice.Beretinec . • granice naselja sa svrhom racionalnijeg korištenja prostora. • uravnotežen razvoj središnjih funkcija u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne kvalitete života. gospodarske. naselja Županije mogu se razvrstati u 4 osnovne skupine centraliteta: važnije nacionalno središte (regionalno gradsko središte) II subregionalno gradsko središte III ostala gradska središta IV lokalna središta razvijenih I . Usmjeravanje i kontroliranje prostorne raspodjele stanovništva postiže se razvitkom optimalne mreže naselja. deagrarizaciju i mnoge druge elemente koji se odražavaju na uporabu prostora i gospodarenje prostorom. važeće teritorijalno ustrojstvo. Na spomenutim osovinama intenzivnog razvitka i pravcima naglašenog razvitka uočavamo formiranje urbanih poteza. Varaždinske Toplice . identificiranih u širem prostoru Središnje Hrvatske i prisutnih na području Županije.) Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . .Ludbreg .13 .mreže naselja kao jednim od osnovnih elemenata organizacije prostora. . • ravnomjerniji razvoj u prostoru. poštujući smjernice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

5.846 1.) 41.23 Broj stanovnika (1991. godine ima 46.14 .079 Varaždin i naselja Jalkovec.000 do 70.079 stanovnika. 4.93 29. Tablica 85 Red. br.55 0. dobra prometna povezanost i vrlo dobra polifunkcionalnost osiguravaju daljnju ulogu i značaj središnjeg nositelja gospodarskog.50 2. 1. Gornji Kućan i Kućan Marof postupno formiraju gradsku urbanu zonu koja po popisu iz 1991. Donji Kućan. a njegov centralni položaj u prostoru Županije. društvenog i kulturnog razvitka područja. 2.55 0.093 1.70 0. Grad/Naselje Varaždin Jalkovec Donji Kućan Gornji Kućan Kućan Marof Ukupno: Površina građ.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grad Varaždin središnje je naselje i sjedište Županije i spada u grupu od 18 velikih i većih gradova Hrvatske kao važnije nacionalno središte. Procjenjuje se da bi razvoj Varaždina bilo svrhovito optimirati na veličinu 60. Slika 40 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . 3.000 stanovnika . područja km2 24.227 46.277 636 1.

Tablica 86 Red. 4.15 .38 0.33 0. godine ima 7. 3.51 Broj stanovnika (1991. 5. 6. U planiranoj policentričnoj mreži naselja Županije. 1. a s druge strane o sustavnoj uspostavi gospodarsko-financijskih i pravno-političkih pretpostavki za postupnu preraspodjelu postojećeg stanovništva. središta su bivših općina s određenim polifunkcionalnim karakteristikama nastalim u doba kada su takve teritorijalne jedinice bile zasebne lokalne administrativno-političke cjeline.41 0.) 5. Grad/Naselje Ivanec Kaniža Gečkovec Lančić Vuglovec Vitešinec Punikve Ivanečki Vrhovec Ivanečko Naselje Knapić Ukupno: Površina građ.342 319 125 338 391 114 438 317 241 95 7. 8. područja km2 5.720 Slika 41 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .11 0. To su prije svega željene planske veličine i orijentiri čijim bi se postupnim oživotvorenjem u Varaždinskoj županiji stvorila struktura naselja kakva sada nedostaje.49 0.78 0. a ostvarivost tog planskog modela ovisi s jedne strane o realnom demografskom potencijalu područja. 10. 2.000 stanovnika (u daljnjoj perspektivi i prema 15.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi: Ivanec.19 0. Ludbreg i Novi Marof.720 stanovnika. Ivanec sa svojim okolnim naseljima tvori područje urbaniteta koje po popisu iz 1991. br. 7. 9. ti bi gradovi trebali doživljavati ubrzaniji (forsirani) razvoj i porast prema 10.000).10 8.18 0.54 0.

16 . Selnik. Slokovec.327 736 313 237 805 900 480 503 7. Hrastovsko. 6.301 Slika 42 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .61 Broj stanovnika (1991.53 1. 2.41 2. br.16 0. Kućan Ludbreški. Po popisu iz 1991.85 0.36 1. 5. 4.36 0. Vinogradi Ludbreški i Globočec Ludbreški.53 10.301 stanovnika i postupno se oblikuje u objedinjeno urbano područje.41 0. 8. 3. 7.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN S Ludbregom kao centralnim naseljem postupno srastaju susjedna naselja: Sigetec Ludbreški. Grad/Naselje Ludbreg Sigetec Ludbreški Slokovec Kućan Ludbreški Hrastovsko Selnik Vinogradi Ludbreški Globočec Ludbreški Ukupno: Površina građ. područja km2 3. Tablica 87 Red. godine taj prostor broji 7. 1.) 3.

što također ne ovisi samo o demografskom potencijalu. 3.507 stanovnika po popisu iz 1991.000 stanovnika.03 1.17 .) 2.69 0. 4.40 5. Tablica 88 Red.000 stanovnika.507 Slika 43 Ostali gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice. pa i prema 10. Grad/Naselje Novi Marof Remetinec Krč Grana Ukupno: Površina građ.017 1. godine i tvori zajedničku urbanu zonu. ali i na lokalnoj razini. područja km2 3.86 Broj stanovnika (1991. već i o cijelom nizu sustavnih mjera prvenstveno na razini Države. s ciljem da postupno dosegnu veličinu od 5.74 0.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Novi Marof i naselja Remetinec. funkcionalno su uže usmjereni ka autonomnom razvoju bez formiranja vlastitih urbanih zona. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . 2.547 377 566 4. Krč i Grana danas su zapravo jedinstveno građevinsko područje koje ima 4. br. 1. u prijašnjem ustrojstvu bivših općina nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu. U modelu policentričnog razvoja Županije ove bi gradove također trebalo poticati u bržem razvitku.

18 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 44 Slika 45 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

Marof V. U ovu grupu ulaze i neka druga naselja koja. u funkciji smanjenja populacijskog pritiska na metropolu. Toplice V. Toplice Trakošćan Ludbreg Ivanec Lepoglava N. Marof Lepoglava V. šport. Tablica 89 NEKE ZNAČAJNIJE FUNKCIJE Stanovanje i rad I Varaždin KATEGORIJE CENTRALITETA II Ivanec Ludbreg Novi Marof Ivanec Naselja s osnovnim školama III Lepoglava V.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Razvoj gradova Varaždinske županije treba sagledavati i kroz ulogu u mreži gradskih središta Hrvatske. IV Obrazovanje Varaždin Ivanec Ludbreg Vinica Maruševec Naselja s određenim tradicionalnim (stalnim ili povremenim) i manifestacijskim karakteristikama Kultura Varaždin N. Toplice Naselja iznad 1000 st. Marof Grupa naselja različite veličine s pojedinim atraktivnim sadržajima Sjedišta jedinica lokalne samouprave Naselja s ambulantama i ljekarnama Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a posebice kroz moguću ulogu u prstenu gradova oko Zagreba. bilo svojom veličinom (iznad 1.19 .) ili pak ulogom u prostoru (Trakošćan) predstavljaju određenu vrstu specifičnog centraliteta. U grupu lokalnih središta ulaze sjedišta jedinica lokalne samouprave (22 naselja) koja su nakon novog teritorijalnog ustrojstva na određeni način izbila u prvi plan u odnosu na ostala naselja u novoformiranim općinama. Toplice Zdravstvo i socijalna skrb Uprava i administracija Turizam. rekreacija Varaždin Varaždin Varaždin N. tako da su svojom novom funkcijom automatski dobila i svojevrsnu ulogu centraliteta.000 st. Marof Klenovnik Ivanec Ludbreg Ivanec Ludbreg N.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 46 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .20 .

U žarišta tipa veliki gradovi spadaju: Zagreb (T1) i Split. gravitiranje okolnog stanovništva u središnja naselja zbog korištenja njihovih funkcija i sadržaja i sl. Žarište tipa T3 (u Strategiji RH) je Varaždin i ono u Prostornom planu Varaždinske županije nosi oznaku Z1.000 st.000 st.5km) 3-5. radna snaga) osnovni resurs za razvoj društva u cjelini.smjernice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.000 stanovnika. 22 općinsko središte Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . najvažniji je kriterij za vrednovanje žarišta jer je čovjek (stručnjak. podprostore i međuprostore i sve infrastrukturne i komunikacijske sustave koji povezuju mrežu gradova i naselja.značajna kulturno-povijesna sredina.3.30. tj.opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično).21 . dnevne migracije radne snage.T8).000 stanovnika .Ivanec. Z1 (r=4. U Varaždinskoj županiji definirana su četiri osnovna tipa žarišta (Z1 . tj.000 st. jer on artikulira sve prostore. ali bi u cilju ravnomjernijeg i policentričnog razvoja trebalo poticati da žarišta koja u Prostornom planu Županije nose oznaku Z2 (5 do 10. linije prigradskog prometa. 3 subregionalno središte Z3 (r=2. . Novi Marof. tj.upravna funkcija.).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Tablica 90 Razvojna žarišta u Varaždinskoj županiji tip žarišta broj žarišta napomena: županijsko središte. a uz njih i ostala potencijalna žarišta u problemskim područjima i podžarišta. Broj stanovnika u razvojnom žarištu.5km)5-10. Kružni prostori oko važnijih ili većih naselja predstavljaju postojeća ili potencijalna žarišta razvitka. Z2 (r=3. u gravitacijskom području. Kružna područja. . Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske definirano je 8 tipova žarišta (T1 . područja s većom koncentracijom stanovništva. Ostali kriteriji za određivanje tipa žarišta su: .koncentracija stanovništva.kompaktnost naselja.5km)30-80. radijusi gravitacije određuju se na osnovama praktičnog iskustva i sektorskih istraživanja (npr. . svako žarište i podžarište formira se unutar granica pojedine teritorijalne jedinice (grada/općine). U definiranju žarišta polazi se od teritorijalnog principa.000 stanovnika u Varaždinskoj županiji ne postoje. najvažniji je dio strateškog prostornog planiranja. 2 manje gradsko središte Z4 (r=2.Z4). . broj stanovnika unutar promatranog radijusa ili gravitacijskog područja. Rijeka i Osijek (T2). 1 regionalno središte gradsko središte. tj. Ludbreg) dugoročno gledano prerastu u žarišta s preko 10.2. Sustav središnjih naselja Sustav središnjih naselja ili sustav razvojnih žarišta. Žarišta tipa T4 (u Strategiji RH) od 10 . . .000 st. jer se procjenjuje da ih osim teritorijalno-političkog ustroja na toj osnovi vežu i zajednički gospodarski i drugi interesi.5km)1-5.lokalna promišljanja.

841 1. Hrašćica. jer se radi o novoproglašenim sjedištima teritorijalnih jedinica (gradovima i općinama) koji tek u državi Hrvatskoj dobivaju ovu funkciju i u fazi su vitalnih procesa organizacije i definiranja svojih sadržaja i funkcija.301 4.22 .488 2.615 1. Lančić.888 8. .5 km): Ivanec.794 2.5km) 3-5. Vuglovec.679 1.639 1.893 2.5 km): Varaždin. Jalkovec i Kućan Marof.979 2.691 2.5km) 30-80. Toplice Turčin Sračinec Trnovec Cestica* Maruševec Petrijanec Martijanec Jalžabet Vidovec Vinica* Sveti Đurđ Klenovnik Ljubešćica Donja Voća Veliki Bukovec Bednja Sveti Ilija Mali Bukovec Beretinec Breznica Visoko Breznički Hum 12 11 8 4 11 5 2 1 9 9 4 7 6 8 4 6 5 3 4 3 7 4 3 2 4 5 4 8.570 3.837 1.Varaždin (r=4.271 1.396 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni tipovi razvojnih žarišta Žarišta tipa Z1 i Z2 spadaju u prava razvojna žarišta u Županiji s više od 5.000 stanovnika centralno naselje broj naselja u kružnom području 5 broj stanovnika broj zaposlenih broj poljoprivrednika (aktivnih) 553 (350) Varaždin 45.5km) 1-5.597 17.438 1.841 2. Kaniža i Gečkovec.256 2.864 Ivanec Novi Marof Ludbreg Lepoglava Varažd.977 4.759 4.000 stanovnika Z2 (r=3. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .5km) 5-10. napomena: "-" nema sistematiziranih podataka * naselja koja.Statistički ljetopis.095 909 500 584 542 308 268 757 (662) 639 (477) 97 (65) 249 (155) 82 (59) 636 (545) 704 (551) 135 (112) 91 (66) 204 (189) 516 (402) 456 (359) Izvori: . Knapić.Ivanec (r=3.845 3.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Ivanečko Naselje.544 1.701 1.479 1.000 stanovnika Z4 (r=2.563 1.000 stanovnika Z3 (r=2.557 3. Salinovec.470 1.391 1. dok su žarišta tipa Z3 i Z4 prostori forsiranog planskog razvoja.987 1. .000 stanovnika i više od 2. ovisno o potencijalnim mjerama forsiranog ulaganja mogu (trebaju) prerasti u žarište više razine Popis naselja u kružnom području pojedinog centralnog naselja: .375 1.000 zaposlenih. Gojanec. Tablica 91 Podaci o osnovnim tipovima žarišta u Varaždinskoj županiji tip žarišta Z1 (r=4. Punikve.530 7. Prigorec. Ivanečki Vrhovec.509 3. Vitešinec.

U pograničnom području se uz žarišta obuhvaćena osnovnim tipovima (Z1-Z4) ovim Planom mogu kao ostala potencijalna žarišta naznačiti: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Grana. Vinogradi Ludbreški. Vrtlinovec. Gornje Ladanje. Kućan Ludbreški.žarišta kojima je kriterij određenja broj stanovnika: Žarovnica s gravitacijskim područjem. Cesticu i Maruševec). . s obzirom da se navedeni podaci temelje na popisu stanovništva iz 1991. koja bi se na Županijskoj razini mogla predložiti kao potencijalna žarišta razvoja.5 km): Varaždinske Toplice. . Škarnik. formiralo se nekoliko naselja s oko 1. Globočec Ludbreški. . Podžarišta Unutar pojedinih općina/gradova u Varaždinskoj županiji. Tuhovec i Jarki Horvatićevi. Gornja Voća (pogranični prijelaz) i Jarki s okolnim naseljima. već značajan strateški položaj i interes Države. pogranična područja uz hrvatsko-slovensku granicu.žarišta razvoja uz granične prijelaze koja ne karakterizira velik broj stanovnika. uz žarište razvoja čije centralno naselje je sjedište teritorijalne jedinice. Presečno i Beletinec (s obzirom na strateški stav o revitalizaciji sela i naselja u brežnim područjima). Uglavnom su to samostalna naselja ili manja gravitacijska područja uz značajnija ili veća naselja s oko 1. Martinkovec. kriteriji za definiranje ovakvih podžarišta su: Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . ovim Planom se neće definirati podgrupe unutar tipa Z4.5 km): Ludbreg. . Ostala potencijalna žarišta i podžarišta razvitka Strategijom Republike Hrvatske definirana su problemska područja. Donja i Gornja Višnjica.000 stanovnika: Završje Podbelsko. jer bi za finiju podjelu trebali točniji. U ruralnim brežnim područjima teško je eksplicitno definirati žarišta razvitka. tj. Zlogonje i Otok Virje (međudržavni granični prijelaz).naselje Cestica odnosno Vinica bi uz određene mjere forsiranog ulaganja moglo prerasti u žarišta više razine. godine. ovim Planom definiraju se u njima žarišta razvoja koja predstavljaju smjerove nužnih ulaganja i prostornog uređenja. ruralni prostori i sela. područja s ograničenjima u razvoju. pogranične privrede: Dubrava Križovljanska (značajan međunarodni granični prijelaz). No. Topličica.Novi Marof (r=3. pojavljuju se naznake formiranja i manjih podžarišta.000 ili više stanovnika. tj.000 stanovnika (Gornji Kneginec. Gornje Makojišće.5 km): Novi Marof. Krč. kao važnija općinska središta. Sračinec. Hrastovec Toplički. Ključ. Pišćanovec. Muričevec.Varaždinske Toplice (r=2. Međutim. aktualniji podaci.5 km): Lepoglava. Oštrice i Orehovec. Hrastovsko i Slokovec. u brežnim područjima centralnog dijela Županije. Vulišinec i Kamenički Vrhovec. Uz broj stanovnika u gravitacijskom području koji predstavlja osnovni resurs (radnu snagu) za razvoj gospodarstva. Sigetec Ludbreški. Selnik. jer su tu naselja raštrkana i usitnjena. Boričevec Toplički. tj. S obzirom da su ova područja od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Županije i lokalne sredine za intenzivnijim razvojem gospodarstva. U Varaždinskoj županiji to su: 1. .značajna kulturno-povijesna i prirodna sredina Trakošćan s gravitacijskim područjem. prostore forsiranog planskog razvoja na županijskoj razini. na relativno malom području (potez dužine 5 km). ali i za Varaždinsku županiju. Trnovec.23 . koja su primarno općinska središta. Možđenec. . Madžarevo. trebalo bi izdvojiti 5 najvećih s preko 3.Lepoglava (r=2. Remetinec. Lukačevec Toplički. tj. U analizi žarišta tipa Z4. 2. Podevčevo. Čurilovec.Ludbreg (r=3. osobito u brežnim predjelima Županije.

Nova Ves Petrijanečka. a koja nisu ušla u gravitacijsko područje nijednog razvojnog žarišta. U tim naseljima i selima nije moguće identificirati javni interes.naselja s više od 500 stanovnika (cca 15 naselja).naselja s manje od 200 stanovnika. Šemovec.naselja s 200-500 stanovnika. Jerovec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . . Kategoriju žarišta unutar problemskih područja i kategoriju žarišta unutar samih općina/gradova potrebno je definirati prostornim planovima uređenja općina/gradova. gdje će se uz opće kriterije za definiranje žarišta ugraditi promišljanja na lokalnoj razini.značajna kulturno-povijesna sredina. Nedeljanec. Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima možemo podijeliti u tri grupe: .kompaktnost naselja. Naselja koja dobivaju obilježja karakteristična za manja podžarišta su: Gornji Kućan. Petnaestak naselja iz grupe s više od 500 stanovnika spada u naselja čiji razvoj i revitalizaciju treba poticati s razine grada/općine. Vratno i Babinec. Donje Ladanje.24 . Slika 47 Grupa naselja s manje od 200 stanovnika. težiti tome da postanu manja razvojna žarišta. tj.značajne gospodarske građevine. Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima Žarištima razvoja tipa Z 1-Z 4 (ukupno 28 žarišta) obuhvaćeno je 155 naselja. Tužno. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . te njihov razvoj uglavnom ovisi o autonomnoj motivaciji i interesu lokalnih i privatnih aktera. . broji četrdesetak naselja. . Hrženica. . . Sveti Petar.opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično).

U cilju općeg razvoja i povećanja proizvodnosti rada. te veću industrijsku valorizaciju nemetalnih minerala. U okviru globalno projiciranog razvoja prioritetnih industrijskih djelatnosti postoje relevantni ekonomski argumenti da se njihov razvoj ovako strukturira: a) U preradi metala: proizvodnja strojeva i rezervnih dijelova. uključujući socijalne zahtjeve. te uz aktivnu regionalnu politiku i mobilizaciju vlastitih izvora. crijep i dr.). tradicionalno prisutnim proizvodnjama.4. građevinskih elemenata i dijelova. ekonomičnosti i rentabiliteta postojeću industriju bi trebalo usmjeriti na kvalitativni razvoj proizvoda i ostvarivanje više stope rasta u odnosu na istovrsne djelatnosti.4. godine) proizlaze osnovna planska usmjerenja za razvitak gospodarstva Varaždinske županije: Industrija Planska određenja temelje se na relativnoj razvijenosti i afirmaciji postojeće industrije. elektromotora. Gospodarstvo u prostoru Na temelju razvojnih smjernica naznačenih u "Studiji razvitka Županije varaždinske za razdoblje od 1996. e) Tome valja dodati proizvodnju reprodukcijskih materijala za tekstilnu industriju.25 . neposrednom izgradnjom odgovarajućih novih kapaciteta za koje postoji ekonomsko opravdanje po općim ekonomskim i financijskim kriterijima. Polazeći od sagledavanja mogućnosti regije i suvremenih tendencija industrijskog razvoja proširenje industrijske proizvodnje posebno bi bilo poželjno u metaloprerađivačkoj i elektroindustriji. proizvodnja dijelova vozila (auto dijelova. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu 3. metalnih konstrukcija i armatura i utenzilija. godine" (Razvojno-istraživački centar "City Trust" Zagreb.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. te djelomično farmacijskih proizvoda. Osuvremenjenje sustava industrije valja ostvarivati na dva načina. . Pod visoko kvalitetnim programima podrazumijevaju se oni koji zahtijevaju relativno malo energije. kemijskoj industriji. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . sintetičkih vlakana. d) Korištenje hidroenergetskih potencijala s višenamjenskom proizvodnjom električne energije. građevinske strojeve. proizvodnju odljevaka. opruga). njihovih sklopova. b) U kemijskoj industriji: prerada plastičnih masa. c) U prehrambenoj industriji: daljnje razvijanje specifičnog proizvodnog programa ove industrije sve većom valorizacijom poljoprivrednih proizvoda i orijentacijom na kvalitetnije i visokovrijedne proizvode. komunalnih uređaja i opreme.1.2005. postojećih pogona u kapacitete s naprednom proizvodnjom. Drugo. te s povećanjem proizvodnje električne energije. Takvi programi omogućuju zadržavanje i ekspanziju tržišne pozicije na svjetskom tržištu. neovisno od toga da li su ona sada samostalna ili u okviru drugog poduzeća. prehrambenoj industriji. a ostvaruju veliku dodatnu vrijednost i izvoz po zaposlenom. sirovina i drugih materijalnih inputa. proizvodnju suvremenih građevinskih materijala (opeka. Za ostvarivanje takvog razvoja potrebna je tekuća modernizacija primjenom suvremenih tehničko-tehnoloških dostignuća i odgovarajuće unapređenje organizacije proizvodnje. Prvo. podsklopova i dijelova za poljoprivredne strojeve i opremu. prerastanjem potencijalnih jezgri. 1996.

te proizvodnju i preradu raznovrsnih industrijskih proizvoda. od kojih za ozbiljnije razmatranje dolaze u obzir dvije: Margečan i Željeznica. Dosadašnja istraživanja nafte i zemnog plina potvrdila su pretpostavke da je na ovom području moguće očekivati i ekonomično iskorištavanje zemnog plina.26 . širenje tercijarnog sektora. proizvodnji komadnog i garniturnog namještaja. ali može postati okosnicom razvoja lokalne sredine uz iznalaženje odgovarajućeg programa i sredstava. održanje stabilnosti u rastu. Izvor u Varaždinskim Toplicama koristi se u terapeutske svrhe i osnova je razvoja grada (lječilišnorekreativni turizam). kemijsku industriju. uvođenje određenih stupnjeva specijalizacije i dr. industriju kože i obuće. Izvor u Topličici prirodni je resurs koji se već koristio u rekreacijske svrhe (napušteni bazeni i ugostiteljske građevine). Sagledavajući ove osnovne koncepcijske postavke kroz refleksije na uporabu prostora. preradu drva. a samim time i razvoj drugih gospodarskih grana. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . uklapanje u programe širih industrijskih kompleksa u Hrvatskoj i inozemstvu. drvna industrija. hidroenergetskih i poljoprivrednih potencijala. rekonstrukcija ili zamjena dotrajalih kapaciteta. prehrambena industrija i druge) i kapitalno intenzivnih djelatnosti (proizvodnja elektroenergije. razvoj lječilišno-rekreativnog turizma. kemijska industrija. elektroindustrija. Za neke industrijske grane koje su neposrednije vezane na iskorištenje prirodnih resursa može se projicirati slijedeće: Na području energetike Procjenjuje se da postojeće izgrađene hidroelektrane neće imati potreba za dodatnim korištenjem prostora. Povoljni rezultati istraživanja geotermalne vode na lokaciji Lunjkovec (a i širem području Ludbrega) ukazuju na mogućnost da se dio razvoja tog kraja može zasnivati na tom resursu: proizvodnja električne i toplinske energije. efikasnost kombinacije radno intenzivnih (metaloprerađivačka. što treba i dalje njegovati. formuliranje novih proizvodnih programa. metalnog namještaja i tapeciranih proizvoda. dio kemijske industrije). ali još nema konkretnih elemenata koji bi zahtijevali planska određenja. proizvodnju tekstila i tekstilnih proizvoda. rezervaciju prostora ili posebne uvjete korištenja. prehrambenu industriju. te izvoz. Na području Varaždinske županije postoji nekoliko izvora termalne vode. To prvenstveno vrijedi za proizvodnju i preradu metala. grafičku industriju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN f) Težište u proizvodnji robe za široku potrošnju bit će na industriji trikotaže i konfekcije. kao i zahtjev da pozitivno utječu na korištenje domaćih resursa: radne snage. Sa širokom skupinom takvih proizvodnji ima se na umu poticanje i osiguranje dinamičnog rasta i kvalitativne preobrazbe industrijske proizvodnje. može se konstatirati da će većina industrijskih djelatnosti svoju egzistenciju i razvitak koncipirati na postojećim lokalitetima i unutar područja naselja. na području Županije postoji 15 potencijalnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana. U pogledu izgradnje malih hidroelektrana. ali za sada nije utvrđena njihova ekonomska isplativost. U narednom razdoblju u Županiji se može očekivati reaktiviranje ideja o izgradnji malih hidroelektrana i elektroenergetskih postrojenja u okviru industrijskih kapaciteta (energane i druge energetske građevine). Za te se grane djelatnosti u pravilu predviđa promjena i unapređenje tehnološkog procesa i osuvremenjavanje proizvodnje. prema podacima "Hrvatskih voda".

opekarska i bentonitna glina . kukuruz. moći će se razmotriti modeli gospodarske politike u oblasti gospodarenja mineralnim sirovinama. osnovna geološka svojstva. Valorizacija mineralnih resursa moguća je na temelju cjelovite studije društvenoekonomskog značenja eksploatacije. šećerna repa i uljarice) i to povećanjem i boljim korištenjem zemljišnih površina. ali je nužno uvažavati i neka ograničenja koja su uvjetovana usitnjenošću posjeda i zaštitom vodonosnika podzemne pitke vode. koja je (zasada) dobrim dijelom prepuštena inicijativi poduzetnika. kvaliteti i namjeni. Izrada katastra rudnog blaga trebala bi obuhvatiti slijedeće: a) prikupljanje i interpretacija postojećih podataka i saznanja. a potom provesti valorizaciju resursa. okrupnjavanje poljoprivrednih površina. a sve uz potporu informacijskog sustava. zaustavljanje usitnjavanja posjeda. Stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst društvenoekonomskog razvoja i analizom mogućnosti.27 . a ne samo kako spriječiti negativne posljedice gospodarenja mineralnim sirovinama. Suvremeni svjetonazor pod sintagmom "održivi razvoj" podrazumijeva novi pristup gospodarenju mineralnim sirovinama. potrebno je izraditi katastar rudnog blaga. kvaliteti i mogućnosti uporabe. Apsolutnu prednost pred ostalim prirodnim resursima ima pitka voda. Poljoprivreda Razvoj poljoprivrede na području Varaždinske županije u cjelini ima povoljne uvjete. Potrebno je proučiti odnos između mineralnih sirovina i rudarskih aktivnosti prema ostalim interesima i djelatnostima. Treba se usmjeriti na rješavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom.mineralne sirovine koje se (izuzev bentonitne gline) isključivo koriste u građevinarstvu i graditeljstvu. S obzirom na rasprostranjenost sirovinskog potencijala i zahtjeva za sve većim količinama mineralnih sirovina. d) intenzifikacija proizvodnje i ostvarivanje visokih prinosa boljim korištenjem genetskih svojstava biljaka i svojstava pojedinih vrsta tla. Mineralne sirovine treba prvenstveno inventarizirati po količinama. drenaža. nakon čega bi uslijedila valorizacija. Polazeći od sadašnjeg stupnja razvijenosti i organiziranosti poljoprivredne proizvodnje na ovom području može se očekivati: a) daljnje unapređenje proizvodnje osnovnih ratarskih proizvoda (pšenica. komasacija. šljunak i pijesak. daljim razvojem vlastitog Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . nastavak provođenja komasacije i drugih organizacijskih oblika (zakup. arhitektonski kamen. b) definiranje općih značajki mineralne sirovine. c) osposobljavanje obradivih površina za ostvarivanje visokih prinosa putem hidromelioracijskih zahvata. njihov prostorni raspored. odvodnjavanja i navodnjavanja. otkup i drugo). podaci i procjene o količinama. Inventarizacijom bi se na osnovi dostupnih podataka prezentirale mineralne sirovine. b) poduzimanje mjera za proširenje oraničnih površina. arondacija. c) definiranje potencijalnih područja i d) formiranje zaključnih ocjena.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na području proizvodnje i prerade nemetalnih mineralnih sirovina Na području Varaždinske županije eksploatira se tehnički kamen. ležišta.

Stoga je i za privatne šume potrebno voditi ispravnu šumarsku Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . kao i veliko učešće šuma u privatnom vlasništvu. S obzirom na strateške potrebe zaštite ležišta podzemne pitke vode poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti. Jedini sortiment u kome se u skoroj budućnosti može očekivati povećanje jest ogrjevno drvo. f) proizvodnja mesa i mlijeka. jer se u njima gospodari po principima šumarske znanosti (mogućnost ulaganja u njihovu obnovu. koji su nastali na nizinskom dijelu ovog područja uslijed krčenja pridravskih šuma. koliko ona mogu ili bi mogla omogućiti aktivnim poljoprivrednicima određeni životni standard uz istovremeno unapređenje poljoprivredne proizvodnje. koje su znatnim dijelom degradirane. genetskog inženjeringa i nove tehnike. U narednom periodu ne mogu se očekivati znatnije promjene u ukupnoj površini. Konstantno smanjenje šumskih površina. naročito ne povećanje. Promatrajući regiju kao cjelinu. najčešće kultura crnogorice. prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda. korištenjem biotehnologije. stvaranjem uvjeta za razvoj konjogojstva i slatkovodnog ribarstva i g) razvoj reprodukcijskog materijala za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i razvoj osnovnog stada u stočarstvu i peradarstvu. Šumski fond ove Županije za razliku od nekih susjednih područja. organizirati i stimulirati tako da se spriječe negativni utjecaji. a 10-tak % je u posjedništvu poljoprivrednih poduzeća i bivših zadruga. stvaranjem novih vrsta hibrida. e) intenzifikacija proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava organiziranjem robne proizvodnje od strane poljoprivrednih poduzeća i gospodarskih subjekata prehrambene industrije. radi gradnje akumulacija za hidroelektrane. Važno je napomenuti da su državne šume najbolje kvalitete. predstavlja glavnu zapreku za povećanje proizvodnje drvne mase. Kod takvog stanja postavlja se pitanje kakve mogućnosti za tehnički napredak imaju ova gospodarstva s prosječnom veličinom oko 2 ha i s više od 20 parcela. Gubici. koje osigurava visoku proizvodnju. U razvoju poljoprivredno-prehrambenog kompleksa ovog područja značajne teškoće predstavljaju brojna i sitna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Šumarstvo i lovstvo Šumarstvo na području Varaždinske županije je gospodarska djelatnost koja. tako i po usporedbi šumske površine s brojem stanovnika. a manje sastojina bjelogorice i to jedino u režiji šumarija. Za područje Varaždinske županije koja u poljoprivrednom zemljištu ima velik broj usitnjenih parcela treba planirati zemljišnu politiku kojom će doći do okrupnjavanja posjeda sa svim pretpostavkama za modernu i tehnološki razvijenu poljoprivrednu proizvodnju. ne predstavlja značajniji gospodarski resurs. dobiva se dojam relativno slabe šumovitosti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN znanstveno-istraživačkog potencijala. izgradnjom stočarskih farmi i povezivanjem gospodarskih subjekata poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava. U Varaždinskoj županiji obiteljska gospodarstva gospodare s gotovo 90% poljoprivrednog zemljišta. kako po učešću u ukupnoj površini.28 . biološka reprodukcija šuma). nije u stanju zadovoljavati potrebe postojeće drvne industrije na ovom području. tek djelomično se nadoknađuju otkupljivanjem zemljišta za umjetno podizanje šuma.

te riješiti njezino financiranje. To znači da bi se trebala organizirati služba za stručni rad i nadzor nad privatnim šumama. Razvojem obrtništva i poduzetništva konstituirao se sistem djelatnosti koji često nosi naziv "mala privreda". Razvoj lovstva treba u narednom razdoblju vezati uz razvoj kontinentalnog turizma. ukoliko dođe do zaštite prirodne baštine koja se nalazi pod šumom (u smislu Zakona o zaštiti prirode). silosa. izgradnja i rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta. energetike. predstavlja solidnu osnovu za razvoj građevinarstva i građevinske operative. te izgrađeni kapaciteti industrije građevnog materijala (ciglane. vezano je za investicijsku izgradnju naročito na projekte magistralne infrastrukture. istom i nadalje gospodari kao državnim šumama kako bi zaštićeni objekat imao stručnog gospodara. s naglašenim prisustvom lovaca iz inozemstva. a čine dobru osnovu za razvoj ove djelatnosti. U budućem razvoju lovne privrede. skladišta. raznih javnih građevina.) omogućuju povoljan razvoj građevinarstva. izgradnja većih industrijskih građevina u Županiji i Republici Hrvatskoj. posebno lječilišno-rekreacijskog turizma za koji na ovom području postoje povoljni uvjeti. odnosno uz gradilišta krupnijih investicijskih građevina. te nastavak stambene izgradnje. kamene ploče i agregati). srne. a od niske divljači za šumskog i poljskog zeca. Građevinarstvo. Obrtništvo i malo poduzetništvo U dosadašnjem razvoju gospodarstva Varaždinske županije. smjernica i osnova gospodarenja za privatne šume). Na ovom području postoji tradicionalan lovni turizam. te sa stručnog i nadzornog gledišta. što treba iskoristiti kroz gospodarsko-financijske efekte. kao poticajna grana ukupnog gospodarskog razvoja. divlje svinje. poseban naglasak treba staviti na povećanje jelenske i srneće divljači i zaštiti onih vrsta divljači koje se zbog urbanizacije na ovom području smanjuju. da na području Varaždinske županije ima značajnog prostora za razvoj obrtništva i poduzetništva što će omogućiti brži gospodarski razvoj. fazane i drugu pernatu divljač. metalna. Ovo ujedno znači.29 . odnosno njihov utjecaj je također velik i u zemljama koje su manje razvijene nego što je Republika Hrvatska. ali u tom procesu došlo je do diferencijacije djelatnosti u obliku manjih kapaciteta i viših faza tehnologije. stanogradnje i turizma. pa je realno očekivati i postavljanje dodatnih potreba za prostorom za razvoj građevinske djelatnosti i to prvenstveno uz ležišta resursa. vodoprivrednih zahvata. keramička i dr. veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba u proizvodnoj kooperaciji i potrebama stanovništva. jer postoje kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i niske divljači. Kod visoke divljači postoje dobri uvjeti za jelensku divljač. Razvoj lovstva na području Varaždinske županije ima povoljne uvjete. pa i druga industrija koja radi za građevinarstvo (drvna. izgradnja i rekonstrukcija ugostiteljskih. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . U promatranju potreba razvoja ovog sustava djelatnosti treba istaći da one u ukupnoj privredi imaju veće učešće u zemljama razvijenog svijeta. Započeta i predviđena izgradnja krupnijih investicijskih građevina kao što je prometna i druga infrastruktura. Također se daje preporuka da se. Građevinarstvo i građevinska operativa Raspoloživi resursi građevnog materijala i mineralnih sirovina na području Varaždinske županije. turističkih i rekreacijskih građevina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN politiku kako bi se osigurali uvjeti da se i privatnim šumama stručno gospodari (izrada programa. betonska galanterija. Napori s tim ciljem moraju biti logistički podržani sa zakonodavno-pravnog gledišta (što velikim dijelom već i jest). prioritet je bio na industrijalizaciji kao metodi razvoja.

program razvoja vjerskog turizma. Prirodni i drugi uvjeti za razvoj turizma u osnovi se svode na slijedeće: termalne ljekovite vode. Zagreb.program razvoja zdravstvenog turizma. stanovništva i izvoza. seoskog. kao i stečena iskustva upućuju na zaključak da postoje značajne mogućnosti. gospodarska struktura.program razvoja izletničkog turizma (i eko turizma: promatranje ptica.program razvoja privredne djelatnosti koje su u funkciji turističke ponude i razvoja ugostiteljstva. Dosadašnji razvoj turizma i ugostiteljstva na području Županije. Slijedom toga za očekivati je (već se i iskazuju) pojačane interese za osiguranje prostora za razvoj obrtništva.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Budući razvoj obrtništva i poduzetništva treba znatno ubrzati radi prijeko potrebnog preobražaja gospodarske strukture i boljeg zadovoljavanja raznovrsnih potreba privrede. . . malog i srednjeg poduzetništva. blizina jakih emitivnih turističkih centara. . prostrana lovna područja s raznovrsnom divljači.program razvoja kadrovske osnove. veći broj atraktivnih šumskih predjela i zemljopisno prometni odnosno tranzitni položaj Županije. . u prvom redu Zagreba.program razvoja turizma na seljačkim gospodarstvima. Poglavito neka razvijenija općinska središta pokazuju interes za formiranjem poduzetničkih zona kakve u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji u tim naseljima nisu postojale. dostignuta razina turističkog prometa.program razvoja lovnog turizma. posebno radnika povratnika iz inozemstva. šport i rekreaciju. njenu poziciju u odnosu na neposrednu konkurenciju i trendove te na temelju ograničenja i mogućnosti postavlja ciljeve marketinške strategije Županije. lovnog i vjerskog turizma (i drugih oblika turističke potrošnje) na ovom području. godine) koji na temelju analize relevantnih pokazatelja postojećeg stanja i turističke ponude i potražnje u Županiji integrira turističku tržišnu ponudu Županije. kao i radi većeg uključivanja individualnih radnika s vlastitim sredstvima. stanje turističke ponude. kulturno-povijesnog. Ovaj interes potrebno je realno i objektivno procijeniti i programski valorizirati te odgovarajuće prostorno osmisliti u gradskim/općinskim prostornim planovima.program razvoja tranzitnog turizma. izletničkog. Raspoloživi prirodni i drugi uvjeti. kulturno-povijesno nasljeđe i druge turističke privlačnosti. opća razina društveno-ekonomske razvijenosti. Turizam i ugostiteljstvo U periodu izrade Prostornog plana izrađen je "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije" (Institut za turizam. međusobno povezanih cjelina: .30 . . . povijesne i sakralne spomenike. Razvoj turizma potrebno je usmjeriti na realizaciju posebnih. tranzitni položaj. foto lov). radi racionalne dislokacije nekih djelatnosti velikih organizacija razvijenih centara.program intenzifikacije postojeće ponude. izgrađena infrastruktura. prisutnost voda tekućica prikladnih za ribolov. U sklopu izrađenog Strateškog marketinškog plana i valorizacije kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti središnje Hrvatske predlaže se pokretanje nekoliko mega projekata za Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . . rujan 1997. . a i potreba daljnjeg i dugoročnog intenzivnog razvitka zdravstvenog. prirodno-zemljopisni i kulturno-povijesni uvjeti na području ove Županije u osnovi određuju pravce i mogućnosti dugoročnog razvitka turizma i ugostiteljstva.

osnovna koncepcija razvoja turističke i ugostiteljske djelatnosti na ovom području ima svoje opravdanje i realnu osnovu za realizaciju u narednom razdoblju. korištenja i održavanja pojedinih lokaliteta. Varaždinske Toplice (lječilišni turizam). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Polazeći od osnovnih pretpostavki Strategije razvoja hrvatskog turizma prema kojoj se trebaju aktivirati svi turistički potencijali u našoj Državi. Ludbreg (vjerski turizam) i Lepoglava (Pavlinski kompleks). a prije svega kroz konkretne programe uređenja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN razvitak turizma u Županiji: Trakošćan. turizam grada Varaždina.31 . Očuvanje i revalorizacija prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti Županije jedan je od ciljeva prostornog razvoja u čijem kontekstu treba tražiti mogućnosti za unapređenje turističkog vrednovanja baštine na lokalnoj razini: u prostornim planovima nižeg reda.

ali i suvremeno opremanje školskih građevina.predškolski odgoj: Povećati broj obuhvaćene djece.zdravstvo: Potrebni prostorni uvjeti za funkcioniranje i razvoj zdravstva na razini Županije postoje. Društvene djelatnosti Uvažavajući polazne osnove i načela razvitka društvenih djelatnosti na području Varaždinske županije može se konstatirati da prostorna dispozicija uspostavljene mreže društvenih djelatnosti neće doživljavati bitnije izmjene. Prvenstveno bi trebalo računati sa značajnijim razvitkom sustava obrazovanja i poticanja znanstveno-istraživačkog rada kao nezaobilaznih čimbenika u razvojnom procesu i sustavu privređivanja. jer je to u direktnoj funkciji poboljšanja standarda i proizvodnosti rada. te oživjeti i stimulirati izvanškolske aktivnosti. U tom smislu potrebno je poticati i razvoj restauratorske djelatnosti (dvorac Batthany). Sustav društvenih djelatnosti će se nadograđivati te funkcionalno i strukturno profilirati sukladno potrebama nove etape razvitka Hrvatske. . očuvanja i restauracije te baštine izraditi stručni. vodeći računa pri tome o osiguranju kvalitetnih radnih uvjeta kroz uređenje i održavanje. radi unapređenja kvalitete pružanja zdravstvene usluge. te sukladno tome provesti reviziju programa i uređenje i opremanje školskih ustanova. sveobuhvatni i dugoročni program budućih aktivnosti na planu zaštite i etapno ga razraditi. . U narednom razdoblju trebat će osigurati i poticati procese i mehanizme koji mogu omogućiti nesmetano funkcioniranje i razvitak pojedinih djelatnosti: . već čak ukazuju i na pojedina predimenzioniranja. u ovisnosti o materijalnom razvoju i životnom standardu stanovništva. U narednom razdoblju bit će nužno osigurati uvjete za kvalitetno uređenje i održavanje građevina u funkciji zdravstva te njihovo suvremeno opremanje.4. Činjenica je da Varaždinska županija obiluje vrlo vrijednom kulturno-povijesnom baštinom koja je jedan od temelja njene prepoznatljivosti ne samo u Hrvatskoj. . ali bi u prostorno-planskoj razradi posebno značenje pripalo kulturno-povijesnoj baštini.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. pa je nužno u cilju zaštite. .srednje i visoko obrazovanje: Na temelju potreba gospodarskog i društvenog razvitka planirati mreže srednjih škola i visokoškolskih ustanova na području Županije.osnovno obrazovanje: Nastaviti s optimizacijom mreže osnovnih škola na području Županije (uz suglasnost nadležnog Ministarstva). jer su za tu namjenu potrebna velika sredstva. s više uključivanja tržišne logike i ponašanja.šport: Nadograđivati sustav športskih centara i građevina u Županiji s ciljem uključivanja što većeg broja korisnika (posebno mlađeg uzrasta) uz istovremeni jači razvitak i stimuliranje vrhunskog športa za što po brojnosti i nadarenosti ovo područje ima sve pretpostavke.32 . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . .kultura: U djelatnosti kulture potrebno je računati s velikim brojem aktivnosti podjednako značajnih za različita interesna područja. definirati broj razrednih odjela i razinu pedagoškog standarda (u suradnji s jedinicama lokalne samouprave). a strukturne i funkcionalne promjene koje su u tijeku ne iziskuju potrebu osiguranja novih ili dopunskih prostora. ali se pri tome treba voditi računa o činjenici da u domeni društvenih djelatnosti i društvenog standarda elementi tržišta uvažavaju socijalnu komponentu.2. dok bi u funkcionalnom smislu trebalo očekivati snažniji razvoj i značajnije strukturne promjene. a za to postoje svi prostorni uvjeti bilo kroz adaptaciju i prenamjenu postojećih prostora ili izgradnju novih.

. Programom zaštite okoliša potrebno je utvrditi ciljeve zaštite okoliša u svrhu uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite. te dvije Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . .spriječiti izgradnju na određenim dijelovima prostora (posebno vrijedni prostori i nekontrolirano širenje zona vikend naselja). zaštićeni krajolik Kalnik.zaustaviti neracionalno korištenje prostora (zrakasto širenje naselja duž prometnica i spajanje naselja.omogućavati širenje naselja samo ako to zahtijevaju jasno prepoznatljivi demografski ili gospodarski razlozi. Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama valja poduzimati mjere koje će: . park šume (Dravska.spriječiti neopravdano zauzimanje novih površina za širenje naselja. nekontrolirana gradnja. Uvjeti korištenja. . ograničenja i mjere korištenja prostora). neprimjerena eksploatacija resursa i sl. . te analizira do sada provedene aktivnosti. posebni rezervati (ornitološki na Ormoškom jezeru i ušću Plitvice i Bednje u Dravu. . te posebno vrijedna područja: a) zaštićeni dijelovi prirode: . spomenici prirode (spilja Vindija.park šuma Trakošćan. a uspješan nadzor proističe iz lokalne sredine (zakon omogućuje izradu programa zaštite okoliša za uža područja gradova ili općina). voda.park prirode Hrvatsko zagorje (s brdskim predjelom Ravne gore). odnosno zagađenja. Zbog svojih izvornih značajki ti su predjeli potencijalno izrazitije ugroženi i podložni nepovoljnim utjecajima ljudskih aktivnosti. Na kartografskom prikazu 3: "Uvjeti korištenja.obvezno voditi računa o očuvanju. . Izvješće o stanju okoliša daje pregled postojećeg stanja okoliša (tlo.uvažavati prirodne značajke: prilagoditi proizvodnju biološkim ciklusima i bez zagađivanja. uređenja i zaštite prostora" označena su ne samo zaštićena/planirana područja u kategoriji Zakona o zaštiti prirode. Mačkova spilja i Gaveznica) i spomenici parkovne arhitekture (arboretum Opeka. utvrđuje vrstu i količinu poremećaja. uvjete.).5.racionalno koristiti i upravljati zaštićenim i za zaštitu planiranim dijelovima prirode (utvrditi način. prirodne sredine (biljni i životinjski svijet) i prostora općenito. b) dijelovi prirode predviđeni za zaštitu . usitnjavanje posjeda. U tom pogledu Planom se prvenstveno ukazuje na potrebu svrhovitog gospodarenja prostorom te sprječavanja nepotrebnog i nekontroliranog zauzimanja zemljišta.33 . tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabla).prirodni krajobraz). uređenja i zaštite prostora a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša Racionalno korištenje prostora ostvaruje se uravnoteženjem razvojnih komponenti s jasno definiranim opredjeljenjima zaštite i očuvanja prostora i okoliša. a još neiskorištenog građevinskog zemljišta. zrak).očuvati i postupno obnoviti i revitalizirati kulturno-povijesne cjeline i građevine. Najučinkovitija provedba zaštitnih mjera je ona na razini subjekata. te rezervat šumske vegetacije na Kalniku). Za učinkovitu provedbu zaštite okoliša potrebno je za područje Županije izraditi odgovarajuće dokumente zaštite okoliša. Za Varaždinsku županiju posebno se izdvajaju slijedeća područja značajnih prirodnih i kulturnih vrijednosti. groblje u Varaždinu. Za nove namjene moraju se prvenstveno osigurati uvjeti za razvoj unutar već definiranog. . . Varaždinske Toplice. već i područja od osobite vrijednosti i relativno visokog stupnja očuvanosti (posebno vrijedan predio .uvažavati strukturne značajke: očuvati krajobraznu fizionomiju Županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. 11 parkova. zaštiti i unapređenju kvalitete voda i vodonosnika.

vodni ekosustavi rijeka Plitvice. vodama. crnkasta sasa na Vukovoju. posebice u nizinskom dijelu Županije. . prirodni predjeli ili objekti (ostala šumska područja.područje uz rijeku Dravu. c) osobito vrijedni predjeli . zatim ušće Plitvice i Bednje u Dravu. Gora. . ali istovremeno omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti. šire područje Ivančice. Zelendvor. Bednje. . . kockavica kod Zbela. obrađivanje. krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju.predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik. Čevo. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .arheološka područja Varaždinske Toplice. posebice u onaj koji je u središtu interesa zbog određenih vrijednosti i mogućih brzih ekonomskih učinaka. Gaj. Za područje koje će ući u obuhvat zaštite parka prirode Hrvatsko zagorje izradit će se spomenuti plan na temelju kojega će se u budućnosti gospodariti ovim prostorom. šuma Lasno. predio uz potok Zbel. Plan je s obzirom na veličinu prostora potrebno koncipirati ne samo kao projekt očuvanja već i revitalizacije i razvitka područja i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno opremanje. zaštićeni krajolici (Kalnik.predjeli u kojima su dopustive/poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu. unapređenje poljoprivrede (veličina posjeda. . d) predjeli od značajne kulturno-povijesne vrijednosti: . te brdski potoci na području Ivančice i Kalnika koji su pritoci Bednje i Lonje (ekološki osobito vrijedna. U PPŽ-u se ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti postupak PUO. uređenje i korištenje prostora treba biti koncipirana tako da se jasno i nedvojbeno razluče: .posebno osjetljive i ugrožene cjeline. Duga greda. te vršni dio Ivančice) i spomenici prirode (geološki stup Drenovec. Interes Županije je da se funkcionalna i ukupna ekološka cjelovitost i različitost područja (fizionomsko obilježje područja) očuva. ali osjetljiva i rizična područja). zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša. Postupak procjene utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu PUO) potrebno je provesti u okviru pripreme namjeravanog zahvata u prostoru za one zahvate koji su određeni posebnim propisima. gradsko-seoske ili seoske cjeline. rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl. tradicionalna izgradnja. Zaštita.prirodni krajobraz: . . Kamenjak). šire područje Grebengrada koje uključuje izvorišni dio Lonje. .34 . prenamjena.naselja ili dijelovi naselja zaštićeni kao gradske. Petrijanec. ambijentalne cjeline. šumski predjeli Pake i Segovine. Posebne uvjete korištenja prostora u tim predjelima potrebno je definirati kroz izradu prostornih planova područja posebnih obilježja (park prirode Hrvatsko zagorje i područje Drave).predjeli u kojima su dopustive aktivnosti primarno u funkciji oplemenjivanja i zaštite. pravilno gospodarenje šumama. specifični biotopi. vodotoci.).ostali manji šumski predjeli.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN lokacije kod Ivanca). kontrolirano i smišljeno uređenje naselja. Zbela i svih ostalih manjih vodotoka. izvori. osim onih navedenih u posebnim propisima. okrupnjavanje. stijene i pećina Kamenac. botanički spomenik na Kalniku). Poljanec i Ludbreg. Goruševnjak (izvorišni dio Plitvice). a također i definiranjem posebnih uvjeta korištenja prostora u općinskim i gradskim prostornim planovima.značajniji zaštićeni i evidentirani objekti graditeljske baštine. Lonje. Belski dol i dolinu rijeke Bednje. šumski predio kod Varaždinskih Toplica (Kresovica. Intervencije u prostor. dio toka rijeke Plitvice. turističko vrednovanje. specifičan način obrade tla i druga obilježja). mineralnim sirovinama. plasiranje proizvoda) i dr. .strogo zaštićeni predjeli.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 48 Slika 49 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .35 .

). ruralni prostor) preporučljivo je izrađivati posebnu dokumentaciju i elaboraciju kojom se definira ekološka osobitost i posebnost predjela.). posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti. za izdavanje lokacijske dozvole cijeni se potreba izrade stručne podloge s posebnim osvrtom na način nepovoljnog utjecaja na okoliš.za građevine koje se grade izvan naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na taj je način moguće posebno vrijedne. brdski prostor. odnosno regulirana je Zakonom o vodama. šumarstva i vodnog gospodarstva. Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan naselja utvrdit će se prostornim planovima uređenja općina/gradova na temelju slijedećih smjernica: . već izradom prostorno-planske dokumentacije unaprijediti i usmjeriti im razvoj (zaštita ruralnog područja Hrvatskog zagorja u kategoriji parka prirode). zaštićeno ili posebno vrijedno područje i sl. poljoprivredno zemljište. Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi . ali istovremeno i zapuštene prostore ne samo zaštititi. .za građevine koje se već nalaze izvan naselja potrebno je utvrditi način postupanja s obzirom na njihovu namjenu. te stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. šume. Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora. dok se u poplavnim područjima izgradnja ne može planirati. Izvan naselja na poljoprivrednom zemljištu I i II razreda može se planirati izgradnja samo stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. projektirati. dok je prostor izvan naselja. . Posebna ograničenja gradnje (zadovoljavanje posebnih uvjeta u odnosu na fizičkomehaničke značajke tla) vrijede za inženjersko-geološki nestabilna područja. a nalaze se unutar dijelova prirode predviđenih za zaštitu i osobito vrijednih predjela. te građevina za istraživanje i iskorištavanje energetskih i mineralnih sirovina. kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. te korištenje drugih građevina i sadržaja. kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša.prioritetno je prostor unutar naselja. iskorištavanje i proizvodnju mineralnih sirovina i prerađevina. • Kapitalni prometni koridori u osnovi su definirani ovim Planom i imaju usmjeravajuće-razvojni karakter.građevine koje se mogu graditi izvan naselja trebaju se locirati. načini i mjere korištenja prostora. b) Kriteriji za građenje izvan naselja Izvan naselja se prema Zakonu o prostornom uređenju može planirati izgradnja građevina infrastrukture (prometne. ali isto tako i uvjeti. prioritetno prostor poljodjelstva. građevina za istraživanje. komunalne itd. Za cjeline zajedničkih obilježja (riječni prostor. Kriteriji za građenje izvan naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (vodonosnik i vodne površine. nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor. energetske.36 . Budući će kapitalni prometni koridori zauzeti značajnije nove površine i oni su u pravilu Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a detaljno pozicioniranje i dimenzioniranje treba provoditi na temelju postavljenih odrednica prilikom izrade specijalističke dokumentacije i planova niže razine. prirodne i graditeljske baštine. građevina obrane. a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. zdravstvenih i rekreacijskih građevina. krajolik. građevina infrastrukture. graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju. osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade.

planirati s posebnom pažnjom i odgovornošću da se spriječi negativni utjecaj na okoliš. To podrazumijeva primjenu odredbi Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša i procjenu potrebe provođenja procjene utjecaja na okoliš za namjeravani zahvat izvan naselja. ovim se Planom ukazuje na potrebu strože zaštite i očuvanja temeljnih vrijednosti obuhvaćenog područja i u najvećoj mogućoj mjeri uvažavanje režima zaštite prirode koje Zakon propisuje za već zaštićene predjele. Pošto se za to područje sukladno zakonu izrađuje prostorni plan područja posebnih obilježja. vodotoci i kontaktna područja uz vodotoke). Slijedom toga Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . • Što se tiče drugih prostora u Županiji koji već jesu ili se predlaže da budu u određenoj kategoriji zaštićenih dijelova prirode (lokaliteti označeni na Karti 3). odnosno na objedinjavanje u koridore prometne infrastrukture. To znači da za povećanje kapaciteta u pravilu ne treba tražiti nove prostore. U tom smislu veći se naglasak stavlja na varaždinski vodonosnik (šire utjecajno područje. • U pogledu sustava odvodnje Prostornim se planom ukazuje na potrebu izrade studije odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda naselja i građevina u županijskom prostoru. • Što se tiče izgradnje građevina ostale kapitalne infrastrukture treba konstatirati da su osnovni energetski koridori (temeljna mreža dalekovoda i mreža magistralnih plinovoda) u osnovi uspostavljeni u prostoru Županije. Do trenutka izrade toga plana. . kojom bi se definirala osnovna koncepcijska polazišta. • Prostornim planom Varaždinske županije. već se oni mogu rješavati u okviru postojećih infrastrukturnih koridora. tim će se planom detaljno propisati mogućnosti i kriteriji za građenje izvan naselja. Vinokovščak). a manji na ludbreški (područje sjeverno od Plitvice).na vodonosniku u brežnom području Županije (Ivančica. a nalaze se na vodonosniku i mogući su na temelju Zakona o prostornom uređenju. Turčina i Vidovca. Slična je situacija s telekomunikacijskim vezama i vodoopskrbnom mrežom čiji se razvoj također usmjerava na korištenje postojećih koridora. • Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja RH ovim se Planom u Varaždinskoj županiji definira dio područja koje će činiti cjelinu budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje. također se predlaže uvođenje mjera strože zaštite. prema Karti 3). Kalnik i dr.unutar zaštitnih zona vodocrpilišta i izvorišta ako zahvat nije zabranjen odgovarajućim propisom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN grupirani u zajedničke koridore i vođeni tako da se što manje zauzimaju područja veće vrijednosti i da se prostor Županije što manje dijeli novim barijerama. a posebno: . područje između Varaždina. • Ostala područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana (šume. načela i usmjerenja te ponudila rješenja iz kojih bi bilo razvidno kakve sustave primijeniti u pojedinim prostorima Županije. a na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja RH utvrđuje se obveza zaštite i očuvanja rezervata podzemnih pitkih voda u zaobalnom području rijeke Drave i područjima manjih. potencijalno su ugrožena kategorija prostora. Belski dol. Ukoliko se ti kriteriji primijene i dosljedno provode tada svaka od ponuđenih lokacija u ovom Prostornom planu može biti iskorištena za uspostavu suvremenog načina zbrinjavanja otpada u Županiji. ali značajnih izvorišta kao što su Belski dol. Ivančica i Ravna gora.37 . • Za rješavanje problematike zbrinjavanja otpada na području Županije treba primijeniti kriterije i dostignuća razvijenih zemalja i izbjeći daljnje odlaganje otpada bez prethodne obrade. Slijedom toga potrebno je one zahvate koji će se provoditi izvan naselja.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .. što je detaljnije definirano odredbama za provođenje. uz vodotoke i vodne površine. oblikovno. razredu zemljišta ili namjeni šuma) kao i njihova minimalna udaljenost od naselja i kategoriziranih javnih cesta. te dati osnovne preporuke za primjerenu izgradnju. potrebno je planirati takve uvjete i standarde kojima će se onemogućiti neprikladna izgradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka. na ovoj razini planske dokumentacije nije svrhovito definirati konkretnije uvjete izgradnje i oblikovanja.). Posebnu pažnju potrebno je posvetiti utvrđivanju uvjeta za izgradnju u vinogradarskovoćarskim predjelima koji su pod pritiskom vikend izgradnje (neodgovarajuća lokacija. vizualno izloženim lokacijama. Gospodarskim zgradama u funkciji poljoprivredne proizvodnje smatraju se zgrade namijenjene obavljanju intenzivne poljoprivredne djelatnosti i manje pojedinačne pomoćne zgrade.) kao i u relativno očuvanim ili neizgrađenim.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN bilo bi svrhovito u postupku utvrđivanja lokacijske dozvole. građevina u službi rekreacije i sl. • Moguća i zakonom dopuštena izgradnja u funkciji poljoprivrede trebala bi prije odobrenja biti vrednovana kroz objektivne programe koji će dokazati svrhovitost. Vinica i dr.38 . Na razini gradskog/općinskog prostornog plana trebaju se na temelju osnovnih preporuka definirati ključne odrednice za oblikovanje i ambijentalno uklapanje. veličini posjeda. gospodarsku opravdanost i učinkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklađenost s elementima zaštite i očuvanja prostora i okoliša. pojačanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata. Nadležno tijelo državne uprave s posebnom pažnjom treba razmotriti zahtjeve za izgradnjom lovačkih i ribarskih kuća. namjena. područja kvalitetnog zraka i sl.). Neprimjerenu gradnju potrebno je spriječiti i zaustaviti neracionalno korištenje prostora izvan utvrđenih granica naselja. • Brežuljkasto područje Županije u nekim je dijelovima neprimjereno izgrađeno i pod utjecajima ljudskih aktivnosti. ambijentalno. na osnovi globalnih usmjerenja iz ovog Plana će se u gradskim/općinskim prostornim planovima i njihovim odredbama za provođenje planirati detaljnije smjernice i preciznije odrednice za vrste građevina koje se mogu graditi (ovisno o vrsti izgradnje. odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog zahvata u prostoru. na način da se propišu posebni uvjeti s obzirom na vrstu zahvata i značajke svake pojedine lokacije. Pošto ruralno područje Županije nije detaljnije analizirano i na području cijele Županije nije jednako strukturirano (tipološki. • Zdravstvene građevine mogu se graditi na lokacijama koje pružaju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori. planinarskih domova. oblik i veličina . problemski i sl. Za izgradnju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu. ali potencijalno ugroženim ruralnim predjelima (krajnji zapadni i južni dio Županije). ugostiteljskih građevina uz turističko-rekreacijske lokalitete. U tom smislu. tradicijski. U tim se predjelima postupno gube prepoznatljiva obilježja pitomog ruralnog krajolika Hrvatskog zagorja.Varaždinbreg. u planovima uređenja gradova i općina.

628.363.9 83. ZAŠTIĆENE CJELINE Oznaka Ukupno ha % od površine Županije stan/ha ha/stan* Zaštićena prirodna baština ukupno PŠ ZK 1. broj Naziv županije/općine/grada VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 2.000 m3/24h jed.29 115 *0. km ha.9 1.1.park šuma ZK . More i morska obala Energija Voda Mineralne sirovine Županija/općina/grad obalno područje otočno proizvodnja potrošnja vodozahvat° potrošnja°° ne iskazuje se ukupno Oznake (prema kartografskom prikazu): PŠ .628.1.0.utrošeno 1995. 3. mjere za sirovinu 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.arheološka područja .zaštićeni krajolik Kalnik .000 m3/24h oko 28. oko 100.9 ha.povijesne graditeljske cjeline Županija/općina/grad ukupno KORIŠTENJE RESURSA - 1.3.009 2.39 .1.2. 3.0 182.29 - - 3.2.ostali zaštićeni dijelovi prirode Zaštićena graditeljska baština . 2.0 1. godine Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .park šuma Trakošćan . krajobraz.planirano 2015. . prirodne i kulturnopovijesne cjeline i vrijednosti) Zbirna tablica 3. 3.zaštićeni krajolik ° . 3. km 162 MW 894 GWh/god.b Red.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline (prirodni resursi.5. godine °° .0.

Jadran. Postoje pojedina područja koja je zbog svojih posebnih obilježja potrebno dodatno valorizirati i o njima posebno voditi računa. Na taj se način integralnim prometom povezuje razvitak luka i pomorskog prometa s razvitkom riječnog. te s tim u svezi uloge prometnog sustava u povezivanju zemlje sa svijetom i povezivanju unutarnjeg prostora definirane su i osnovne smjernice razvitka prometnog sustava. Vodeći računa o potrebi uravnoteženog i policentričnog razvitka Hrvatske i boljeg unutarnjeg međusobnog povezivanja. te postaviti prioritete realizacije u funkciji optimalnog doprinosa poticanju gospodarskog razvitka. Prometni infrastrukturni sustav Prednosti prostora Županije neosporno leže u prometnom i geostrateškom položaju. potrebno je posebnu pažnju posvetiti planiranju i izgradnji sustava: . Na temelju strateških ciljeva razvitka u cjelokupnom prostoru Države.1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Nezamislivo je funkcioniranje integralnog prometnog sustava bez razvitka telekomunikacija i informatizacije. odnosno suvremenog sustava veza.županijskih cesta.6. gospodarskog. turističkog i svakog drugog napretka. Bez kvalitetnih prometnih veza nije realno očekivati oživotvorenje demografskog.6. Prometni sustav nužno je razvijati etapno. 4. vrednovanje položaja i smještaja Hrvatske unutar šireg europskog prostora. koja će biti osposobljena za kvalitetnu razinu usluge u javnom. željezničkog. 1. Razvitak prometnog sustava treba promatrati cjelovito i u međusobnoj ovisnosti s funkcijama koje povezuje i opslužuje. ali istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. kao i svekolike prilike u okruženju Hrvatske.40 . Radi toga je razvoj prometnog sustava jedan od najvažnijih prioriteta Varaždinske županije.državnih cesta i . 5. 2. cestovnog i zračnog prometa. ali se prave vrijednosti tog položaja mogu iskoristiti tek kad se razina izgrađenosti prometnica približi onoj u razvijenim zemljama Europe. 6. Uvažavajući političke promjene. Prometni sustav nužno je razvijati u međusobnoj povezanosti. ali je za ispravan razvitak presudno sagledati dugoročna rješenja. evidentna je prioritetna potreba za uspostavom kvalitetnog prometnog koridora na pravcu: Zapadna i Srednja Europa .brzih cesta. Ovo je posebno važno za smanjenje pritiska na središnje dijelove gradskih aglomeracija. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. ali i individualnom prometu na pravcima najintenzivnijeg prometa. koristeći sve prednosti kombiniranog prometa. . društvene prilike. s ciljem da se stanovništvo i gospodarstvo zadrži u područjima bitnim za oživotvorenje planiranog koncepta razvitka u prostoru. S posebnom pažnjom potrebno je razvijati ključnu prigradsku i gradsku prometnu mrežu. 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

Maribor).Ludbreg .Cvetlin (s odvojkom na granični prijelaz) .Nastaviti i maksimalno ubrzati izgradnju autoceste: Goričan (Mađarska) Varaždin . . Brze ceste: . te Novog Marofa i Varaždinskih Toplica. U tu svrhu ovim Planom se predlaže mogućnost rezervacije prostora (koridora) na sjevernom rubnom području grada. a prvenstveno kroz naselja. . za uravnoteženiji razvitak pograničnog područja.Krapina (autocesta: Zagreb .Rijeka) Ivanec.41 . odnosno prostorno definirati i odgovarajuće razvrstati) svojom dokumentacijom prostora. koja prolazi kroz središnji. .Uspostaviti. koju će Grad Varaždin detaljnije razrađivati (odbaciti. način i dinamiku rješavanja prolaznog prometa kroz grad Varaždin na pravcu državne ceste D2. razvijati. te postupno realizirati Podravsku brzu cestu: Hrvatsko-slovenska granica . unapređivati i nadograđivati mrežu županijskih cesta koja će osigurati kvalitetno povezivanje na državnu mrežu cesta i omogućiti funkcionalan policentrični razvoj Županije. prihvatiti.Projektirati i dinamički razraditi.Osigurati kvalitetnu razinu prometne usluge izgradnjom obilaznih pravaca grada Varaždina. . Državne ceste: . s ciljem da se omogući revitalizacija i uravnoteženiji razvitak pograničnih i slabije razvijenih područja Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Ti su pravci važni za kvalitetnije međudržavno i međužupanijsko povezivanje. a ovim se Planom predlaže objedinjavanje u zajednički cestovni koridor s Podravskom brzom cestom.Rijeka.Vratno Donje . te povezivanje regionalnih centara Sjeverozapadne Hrvatske na sustav autocesta. . gusto izgrađeni gradski prostor.Trakošćan .Mali Bukovec .Uključiti u programe realizacije na razini Države projektiranje i postupnu izgradnju Zagorske brze ceste: Varaždin (autocesta: Goričan .Donja Voća Križanče . te za uspostavu funkcionalnih veza u policentričnom sustavu naselja. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . te postupno smanjivanje razlika u razvijenosti.Otok Virje (granični prijelaz). Županijske ceste: .Koprivnica .Proširiti mrežu državnih cesta uključivanjem pravaca: .Legrad (Koprivničko-križevačka županija).Modernizirati državnu cestu D22.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Planska usmjerenja za razvitak i unapređenje prometnog sustava na županijskoj razini i od interesa za Županiju: Ceste Autocesta: .Osijek (Istočna Europa).Zagreb . Također je potrebno valorizirati opravdanost.Varaždin .Stalno unapređivati sigurnost prometa na najfrekventnijim pravcima i dionicama. s ciljem postizanja uravnoteženog razvitka područja.Lepoglava . U tom kontekstu posebno je prioritetno rješavanje jugozapadnog obilaznog pravca grada Varaždina. .Veliki Lovrečan.

ceste koje povezuju prometne. Lokalne ceste: . odnosno ulogu u povezivanju pojedinih područja. Slika 50 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . upotpuniti višim standardom prometne signalizacije (prvenstveno u funkciji sigurnosti. .Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine. prirodne i turističke lokalitete općinskog ili gradskog značenja s lokalnom. povijesne.S obzirom na gustu mrežu županijskih cesta i njihovu različitu kvalitetu. udobnost i pravovremenost javnog prometa. . županijskom ili državnom mrežom cesta i određene ceste unutar naselja i stambenih četvrti. te održavati u takvoj kvaliteti i sigurnosti koja će zadovoljiti zahtjeve gospodarskog razvitka.U okviru nadležnosti Županijske uprave za ceste potrebno je izraditi cjelovit program upravljanja lokalnim cestama s listom prioritetnih zahvata na njima.42 . ali i pravodobne informacije). pa i funkcionalnost. te financijske mogućnosti društva. s listom prioriteta i dinamikom provedbe. a za individualni promet osigurati protok i sigurnost na primjerenoj razini. Sukladno zakonskim propisima u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje povezuju sjedište grada odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika. .Na temelju ovih kriterija provedeno je razvrstavanje cesta u lokalne ceste na području Županije. osigurati pouzdanost. potrebno je izraditi program dugoročnih aktivnosti za unapređenje sustava županijskih cesta.Županijske ceste potrebno je modernizirati suvremenim kolnikom. postupno rekonstruirati kritične dionice.

kako bi mogao odgovoriti novim zahtjevima. potrebno je reafirmirati željeznički prometni sustav kao sredstvo masovnog prijevoza. Slika 51 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . intenzivnije razvijati i osuvremeniti prijevozne kapacitete.Na temelju postavljene koncepcije budućih brzih pruga nužno je definirati značaj željezničke pruge Varaždin . . preko Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj. . sa zadatkom osiguranja podobnih prometnih veza koje iz Europe vode preko Središnje Hrvatske prema Podunavlju. razraditi i definirati u prostoru Županije. a za sada se u Planu zadržava uglavnom u postojećem koridoru. . kojeg treba prometno-tehnološki i prostorno ispravno valorizirati. uvoditi novu tehnologiju prijevoza i prijevoznih sredstava. U tom kontekstu promatra se i uspostava brze željezničke pruge od Krapine (veza Zagreb Beč).Potrebno je nastaviti modernizaciju infrastrukture.Kao prioritetnu mjeru posebno je važno unaprijediti sigurnost prometa.Strateške smjernice razvitka željezničkog prometa kao državnog sustava ukazuju da osim jadranske orijentacije Hrvatske postoji potreba uspostave uzdužnog podravskog koridora kao pomoćnog i alternativnog glavnom posavskom koridoru. osim u krajnjem zapadnom dijelu Županije. a sve u funkciji privlačenja roba i putnika i povećanja opsega prijevoza. poglavito na križanjima željezničkih pruga i cesta.Zagreb.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Željeznice . a druga je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji. . udobnost i brzinu putničkog prijevoza. te Koprivnici i Osijeku. te ulogu i mjesto željezničkog raskrižja Varaždin. poboljšati točnost. U nastupajućem vremenu potrebno je ovaj koridor detaljnije istražiti.43 .Polazeći od strateških ciljeva da se željeznički promet u Državi razvija selektivno na dvije razine: jedna je povezivanje sa željezničkom mrežom Europe.

Lokacija zračne luke ograničena je okolnom izgradnjom naselja i postojećom infrastrukturom."pokrivanje" 3. blizina građevina i prometnica) i zaštitnim (buka) elementima. te na temelju njih usvoje opredjeljenja o budućnosti zračnog prometa u Varaždinskoj županiji. .709 stanovnika jednim poštanskim šalterom.povećanje pristupačnosti poštanske mreže. ali postoji mogućnost njenog proširenja i prema sjeveru ukoliko prometna i gospodarska opravdanost zahtijeva premještanje postojeće državne ceste D2 sjevernije od sadašnje trase.Varaždinsko zrakoplovno pristanište ima osnovne infrastrukturne preduvjete za opstanak i razvitak (pista.Dok se ovi elementi ne istraže i vrednuju. zgrada). jer ih treba upotpuniti prostornim (otkup i ograđivanje zemljišta).44 .1. .otvaranje poštanskog ureda u sjeverozapadnom dijelu Varaždina. U tom smislu se naznačuje mogućnost novog pravca državne ceste uz akumulacije hidrocentrale. potrebe i mogućnosti lokalne sredine.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zračni promet .782 stanovnika jednim poštanskim uredom tj. .U okviru utvrđivanja koncepcije razvitka zračnog prometa u Hrvatskoj potrebno je odrediti mjesto i ulogu zrakoplovne luke Varaždin (kategorija 2C). . . odnosno gospodarska valorizacija. ali oni sami nisu dovoljni. za što ključnu ulogu imaju stvarni interesi. sustav veza i navođenja. sigurnosnim (poletnosletne ravnine i zone. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Slika 52 Pošta Plan razvitka pošte predviđa: . u Prostornom će planu biti rezerviran lokalitet zrakoplovnog pristaništa i kontaktnih zona za razvoj zračnog prometa.

. Velikom i Malom Bukovcu. Slanju. pa je nužno ubrzano uspostavljati i razvijati suvremenu telekomunikacijsku mrežu u cijelom prostoru Republike Hrvatske i povezivati se sa svijetom. imperativ učinkovitog razvitka svake države. Novoj Vesi Petrijanečkoj. Jalkovcu. proširenjem prijenosnih sustava i mreža.Potrebno je omogućiti i poticati svim sredstvima još snažniji razvitak telekomunikacija i informatičkog sustava. njegova izgradnja i osuvremenjavanje ne treba predstavljati značajniji problem u prostoru. . s ciljem osiguranja optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u svim područjima.prijenosni sustavi: zamjena sustava na dvije postojeće relacije. godine): . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 53 Telekomunikacije . Radi očuvanja prostora poželjno je instalacije objedinjavati u zajedničke infrastrukturne koridore. .Planira se (do 2005. a za povezivanje novih komutacijskih kapaciteta izgradnja novih svjetlovodnih prijenosnih sustava na oko 15 relacija.Sustav veza i prijenosa informacija bez sumnje je danas na prijelazu u 21. Remetincu. Svibovcu Podravskom. . Ludbregu.000 novih telefonskih priključaka. Globočecu Ludbreškom i Sigetecu Ludbreškom (oko 100 km). stoljeće.pretplatničke TK mreže: dovršenje mreža u Bolfanu. Majerju.45 . . Donjem Kućanu. a pošto su potrebe tog sustava za korištenjem prostora relativno skromne. nastaviti sa zamjenom tehnološki zastarjelih i uvođenjem suvremenih digitalnih kapaciteta. Hrastovskom. izgradnja 25 telefonskih centrala (u 24 mjesta) i povećanje broja priključaka za gotovo 20.U prostoru Županije potrebno je sukladno postavljenim temeljnim ciljevima razvitka ovog sustava. te izgradnja TK mreža u Možđencu. Rinkovcu.komutacijski kapaciteti: zamjena centrala. Gornjem Knegincu.

. Novom Marofu i Sudovcu (oko 344 km). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Vrbanovcu. Bartolovcu. Selniku. TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve i realizacija je uglavnom moguća bez posebnih prostornih ograničenja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN te dijelovima Varaždina. Salinovcu. Trakošćanu.46 . Jelenšćaku.Razvitak sustava bežičnih veza.

gospodarenja prostorom i izgradnje u prostoru.47 . • Istraživati. a temeljem procjene sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Republike Hrvatske ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode. 90% 81% 48.35 38.72 Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta.70 Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. m3/s 22.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. varijanta razvoja ima cilj dostizanje 90% opskrbljenosti stanovništva javnim vodoopskrbnim sustavima i podmirenje potreba gospodarstva. odnosno Vodoopskrbni plan Županije. • Voditi stalnu brigu o kvaliteti vode i djelovati u smjeru zaštite i poboljšanja njene kvalitete. Varijante programa razvoja Potrebe u m3/s varijanta I. Varaždinska županija dobrim dijelom leži na vodonosniku ali još uvijek nema riješenu opskrbu vodom na cijelom svojem području (a pojavljuju se i problemi s kvalitetom vode). Radi toga je na razini Županije izrađena koncepcija vodoopskrbe. Kako je osiguranje zdrave pitke vode za vodoopskrbu pitanje opstanka. optimalna i realna varijanta za razvoj vodoopskrbe kojoj je cilj dostizanje 81% opskrbljenosti vodom. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a u dugoročnom programu vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske planirane su dvije varijante razvoja vodoopskrbe u Hrvatskoj: 1. kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. osiguravati i štititi ležišta i izvorišta kvalitetne pitke vode za koja se procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu. Upravo zbog zaštite izvorišta u prvi plan strateških promišljanja dolaze pitanja načina korištenja prostora. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Korištenje i osiguranje potrebnih količina zdrave pitke vode ima strateško značenje. Prioritetno je vodom opskrbiti općine i naselja u zapadnom i južnom području Županije koja nemaju riješenu vodoopskrbu. a bilo bi svrhovito izraditi i usvojiti program njegove etapne provedbe.6. u narednom je razdoblju potrebno usmjeriti aktivnosti u tri osnovna pravca: • Razvijati sustav vodoopskrbe s ciljem da što prije sva naselja Županije dobiju vodovodnu mrežu i mogućnost priključivanja domaćinstava na suvremeni vodoopskrbni sustav. varijanta II.2. 2. Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno zaštititi prostor i njime promišljeno gospodariti. Kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske posebno je izdvojen interes Države u zaštiti rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varaždinske i Međimurske županije.g. Tablica 92 Stanje 1991.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .Slanje" te brdovite predjele jugoističnog dijela. te na gospodarskim građevinama (farme) koje su u zaštitnim zonama. smjer podzemne vode u odnosu na grad i drenažni kanal hidrocentrale. a crpljenje iz prvog.Istočna vodoopskrbna zona (zona "B") . na kojem se još moraju provesti odgovarajuća istraživanja i drugi radovi. Granica ove vodoopskrbne zone povezuje se uz područja koja je moguće opskrbiti gravitacijom. Potrebno je također utvrditi debljinu drugog vodonosnog sloja i mogućnost crpljenja vode iz njega.na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta "Vinokovšćak" te na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta istočno od naselja Hrženica (lokacija nije razmatrana Vodoopskrbnim planom) potrebno je provesti detaljna ispitivanja hidrogeoloških obilježja vodonosnih slojeva na širem prostoru te donijeti zaključke i odluke o vodocrpilištima. s ciljem da se zadrži dio skupe infrastrukture. gornjeg sloja smanjivati. temelji se na slijedećem: Cjelokupno područje Varaždinske županije je za potrebe izrade Vodoopskrbnog plana podijeljeno u četiri vodoopskrbna područja odnosno četiri vodoopskrbne zone: . .to je središnja zona koja obuhvaća nizinsko područje Dravske doline i predstavlja osnovicu cjelokupnog Regionalnog vodovoda Varaždin jer se na području ove zone nalaze gotovo sva izvorišta koja se koriste u tom vodovodu. . . pa ako količine i kvaliteta zadovoljavaju izvesti bunare u drugom vodonosnom sloju kao i u Bartolovcu.pokusnim crpljenjem utvrditi hidrogeološka obilježja drugog vodonosnog sloja u Bartolovcu.Ladanje Jurketinec" koja je ujedno granična linija sa zonom "A".Poljanec . U prostoru potencijalnog vodocrpilišta Vinokovšćak treba računati s prioritetnom izgradnjom kanalizacije naselja Svibovec Podravski. U Prostornom planu se uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta štiti i prostor vodocrpilišta Vinokovšćak između kanala HE "Varaždin" i starog korita Drave. Osnovni koncept daljnjeg rješavanja vodoopskrbe Varaždinske županije. te zaštitu onih prostora za koje se istraživanjima utvrdi opravdanost zahvata.Južna vodoopskrbna zona (zona "D") .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Nužno je provoditi sustavna istraživanja i praćenje količina i kvalitete vode. zasnovan na Vodoopskrbnom planu Varaždinske županije.na vodocrpilištu Varaždin utvrditi: vododjelnicu gornjeg vodonosnog sloja.Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") .48 . jer se o drugom vodonosnom sloju malo zna i pitanje je njegova prihranjivanja.Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") . . promatrano s obzirom na položaj glavnog vodospremnika Doljan.Luka . . Na temelju dosadašnjih spoznaja o varaždinskom vodonosniku ocjenjuje se potrebnim: . te naznačuje mogućnost uspostave vodocrpilišta istočno od Hrženice.obuhvaća područje istočno od linije "Hrženica . zapadno od linije "Strmec . Radi pojačane zaštite i poboljšanja kvalitete vode postojećih vodocrpilišta nužno je započeti s rješavanjem odvodnje (kanalizacije) u vodocrpilištima najbližim naseljima (Trnovec i Svibovec Podravski).obuhvaća veći dio područja Ivanec te zapadne dijelove područja Varaždin. jer se procjenjuje da dovoljne količine zdrave pitke vode više nije moguće osigurati bez značajnih ulaganja i zahvata na zaštiti vodonosnika i uključivanja novih ležišta i izvorišta u sustav.obuhvaća cjelokupno područje južno od Varaždinbrega uključujući i sjeverne pribrežne obronke Ivančice. te izraditi kartu hidroizohipsi. a za potrebe svih ostalih zona.

70 3 2015.097. Tablica 93 UKUPNA POTREBA VODE ZONA 3 1995. Logično je da su na području ove zone predviđeni i najznačajniji zahvati te da su ovdje i najznačajnije promjene s obzirom na dosad važeću koncepciju.Vinokovšćak u količini od cca Q = 500 l/s. izvorišta smještenih na sjevernim obroncima Ivančice (Bistrica.50 30.144.04 3 2005.031.60 91.675.g. 1991. godina m /24 h 55.659.70 183.603.00 l/s 540.868.000.176.Zamlake .00 10.00 12. dok bi se preostalih 200 l/s osiguralo iz lokalnih izvorišta: Bela (Q = 80 l/s). odnosno q=1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Potrebe za vodom procijenjene Vodoopskrbnim planom. 1987.10 265.49 .55 83. Na temelju rezultata provedenih hidrogeoloških istraživanja utvrđeno je da je predmetnu količinu moguće osigurati većim dijelom iz vodocrpilišta Varaždin.00 m3/24 h.664.Vodoopskrbni plan Varaždinske županije.00 972. a čije su potrebe za vodom.00 l/s 636.126. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .ukupno 29.830.20 1. godina m /24 h l/s 338.245.20 Izvor: .).00 15. godina m /24 h 46.000 m3/24 h. Posebnu pozornost trebat će posvetiti formiranju zaštitnih zona oko crpilišta.00 84.00 49. Tehnička rješenja predviđena su Vodoopskrbnim planom po pojedinim zonama: a) Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") Na prostoru primarne zone nalaze se najznačajnija vodocrpilišta na kojima se uglavnom i zasniva vodoopskrba područja Varaždinske županije. prvo limitirano postojeće vodocrpilište na kapacitet Q = 450 . Šumi i Beli Zdenci) te izvorišta Ravna gora i Sutinska. Daljnji istražni radovi i praćenje kvalitete vode crpilišta Varaždin.60 "A" "B" "C" "D" Županija .60 140.300 l/s. svih s područja zapadne vodoopskrbne zone "C" (ukupno Q = 130 l/s). odnosno Svibovec .00 9.00 22. odnosno Svibovec odredit će učešće istih u osiguranju zacrtanih potrebnih količina. Žgano Vino.246. odnosno izvorišta s poduzimanjem potrebnih mjera zaštite kako bi se isključila mogućnost zagađivanja istih.00 6.86 576. Ovome je posebno doprinijelo sustavno pogoršanje kvalitete vode postojećeg vodocrpilišta Varaždin i to uglavnom zbog permanentnog povećanja koncentracije nitrata u vodi.10 71. Za konačnu fazu realizacije Vodoopskrbnog plana Županije trebat će osigurati količine vode od oko Q=102. GI Zagreb. te se ukupna potreba vode treba razmatrati uz veličinu od oko Q = 112.Varaždinbrega s ciljem određivanja zaliha i zaštite vode uključujući klasifikaciju i kategorizaciju podzemnih voda".180 l/s.10 123.00 7.000. na temelju izrađene studije. po pojedinim zonama i ukupno. Zbog navedenog je.00 101.00 221. navedene su u slijedećoj tablici. ocijenjene sa Q ≅ 120 l/s. odnosno q = 1.769.20 2. Iz Regionalnog vodovoda Varaždin planira se podmirenje vodnih potreba Grada Sveti Ivan Zelina i Općine Bedenica s područja Zagrebačke županije.961. provedenim istražnim radovima i modeliranjem podzemlja.500 l/s i inicirano da se razlika u potrebnoj količini od Q = 600 l/s osigura iz donjeg vodonosnika vodocrpilišta Bartolovec u kojem su otkrivene značajne zalihe kvalitetne vode s učešćem nitrata ispod 5 mg/l ("Studija strujanja podzemnih voda dijela dravske doline između Vinice . iz vodocrpilišta Bartolovec (donji vodonosnik) u količini od cca Q = 600 l/s.00 19.

Osečka i Margečan). iz crpilišta Bartolovec (gornji i donji vodonosnik) i izvorišta Belski Dol. detaljnije su razrađeni Vodoopskrbnim planom. kao i na području zapadne i južne vodoopskrbne zone.). Izgradnjom tlačnoopskrbnog cjevovoda Varaždin . ukupnog kapaciteta od cca Q = 135 l/s. c) Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") Zapadna vodoopskrbna zona rješavanje vodoopskrbe bazira na značajnijim lokalnim izvorima smještenim na ovom području i na bazi vode iz Regionalnog vodovoda Varaždin. Uzme li se u obzir da se s izvorišta Belski Dol uz potrebitu rekonstrukciju prepumpne stanice Filipići i izgradnju prekidne komore Presečno vrlo brzo može osigurati dodatnih Q = 40 l/s.000 m3. Krajnji jugoistočni dio zone ima riješenu vodoopskrbu iz izvorišta Belski Dol koje je smješteno na području južne vodoopskrbne zone (naselja Pece. Seljanec. Žgano Vino. potrebno je osim formiranja vodocrpilišta Bartolovec za pretpostavljeni kapacitet Q = 600 l/s izgraditi novi transportni cjevovod od vodocrpilišta Bartolovec do naselja Črnec (dužine cca 10 km) gdje je predviđen spoj s glavnim tlačnoopskrbnim cjevovodom Varaždin Doljan DN 600 mm.50 . Isto tako potrebno je izgraditi prvu komoru budućeg centralnog vodospremnika Doljan (V = 3x5. Pojedine međufaze planirane realizacije. b) Istočna vodoopskrbna zona (zona "B") Vodoopskrba istočne zone bazirana je na dobavi vode iz vodocrpilišta Bartolovec.Novakovec i spoj Luka .Seketin DN 400 mm sa spojem na postojeći magistralni vod DN 400 mm kod naselja Lužan.n.Doljan DN 600 mm. kao i mjesto i uloga novog vodocrpilišta Vinokovšćak. moguće je konstatirati da bi se na navedeni način zadovoljile potrebe za vodom ove zone za slijedećih nekoliko godina. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Da bi to bilo moguće potrebno je izgraditi spoj crpilište Bartolovec . uz mogućnost da se i za potrebe Grada Sveti Ivan Zelina osigura količina od cca 20 l/s.Zamlaka . d) Južna vodoopskrbna zona (zona "D") Predmetno područje karakterizira danas najniži stupanj opskrbljenosti vodom u usporedbi s preostale tri vodoopskrbne zone Varaždinske županije. H = 225. izuzev izvora Šumi.Poljanec. privremene precrpne stanice Doljan i tlačnog cjevovoda Doljan .Šemovec .Novakovec .0 m. S obzirom na složenost vodoopskrbnog područja.Poljanec. Za rješavanje vodoopskrbe ove zone predviđeno je da se koristi voda iz crpilišta Varaždin (alternativno Vinokovšćak). Radovan.m. imaju već danas putem izgrađene vodovodne mreže formirano opskrbno područje. Šumi. Beli Zdenci.Luka i spojem DN 250 mm crpilište Bartolovec .Hrastovljan . omogućeno je da se u prvoj fazi na promatrano područje južne zone dopremi interventna količina od Q = 80 l/s. Predviđeno je da se voda na područje zone doprema iz dva osnovna pravca: postojećim cjevovodom DN 300 mm Bartolovec .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Da bi se poboljšala kvaliteta vode centralnog i zapadnog dijela primarne zone. Ravna gora i Višnjica. Svi navedeni izvori. Škriljevec. Vodoopskrbnim planom su posebno i detaljno razrađene pojedine faze izgradnje sustava. Od Poljanca će se navedena dva pravca objediniti u zajednički novopredviđeni transportni cjevovod DN 400 mm kojim će se voda dopremati zapadnim rubom Grada Ludbrega u vodospremnik Ludbreg. Od lokalnih izvorišta za trajno korištenje predviđeni su izvori Bistrica.Sudovčina Martijanec .

pa će u narednom razdoblju trebati analizirati te mogućnosti i postupno ih iskorištavati u onoj mjeri koju dozvoljavaju načela i principi održivog razvoja. te je u cilju javnog interesa potrebno odrediti opseg budućih eksploatacija. za razliku od iskopa na cijeloj dionici rijeke. jer postojeći i predstojeći značajni graditeljski zahvati zahtijevaju velike količine ovog mineralnog resursa. ribnjačarstvo. te financijskim pokazateljima za etapnu realizaciju. pa ukoliko u narednom razdoblju bude interesa za njihovo iskorištavanje te je interese potrebno valorizirati i uskladiti s međuutjecajima u prostoru i zahtjevima zaštite okoliša.51 .I etapa" u ožujku 1995. za iskorištenje geotermalnih izvora u energetske svrhe na ludbreškom području. Vode rijeke Drave na području Varaždinske županije iskorištene su u energetske svrhe. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . od kojih bi eventualno mogle doći u obzir Margečan i Željeznica. Tim se zahvatom mijenja vodni režim i eko-sustav Drave. Stoga se daje preporuka za pristup koji podrazumijeva iznalaženje točkastih lokacija što bi u znatno manjoj mjeri negativno utjecalo na prostor i okoliš.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 54 U svrhu hitnog zadovoljenja najnužnijih potreba za vodoopskrbom pograničnog područja izrađen je u Varaždinskoj županiji i "Program vodoopskrbe pograničnog područja Županije varaždinske s Republikom Slovenijom . koji sadrži plan vodoopskrbe pograničnog područja s centralnim vodoopskrbnim građevinama i razvodnom vodoopskrbnom mrežom. godine. Također postoje. rekreacija i turizam). Mogućnosti korištenja ostalih vodotoka u energetske svrhe svojevremeno su analizirane u "Hrvatskim vodama" (15 potencijalnih lokacija za male hidroelektrane). Posebno je važno izučiti objektivne mogućnosti eksploatacije šljunka iz korita Drave. Planovi na temelju kojih su izvedeni hidroenergetski zahvati na Dravi nisu realizirani u dijelu koji bi u potpunosti omogućio korištenje vodnih resursa Drave i za druge namjene (navodnjavanje. dosadašnjim istraživanjima naznačene mogućnosti.

pa i gospodarske svrhe. Lokalitet Topličice. te geokemijskim istraživanjima vode bušotina. Prisutne su pojave uređenja manjih jezerskih površina za lokalnu rekreaciju i športski ribolov (Varaždinbreg. U Županiji treba unaprijediti sustavno praćenje stanja voda i evidenciju zagađivača. prezentirati i iskoristiti u daleko većoj mjeri nego do sada. Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane uz upotrebu takvih agrotehničkih sredstava koja neće ugrožavati ležišta podzemne pitke vode i vodotoke. . Zaštita voda Sagledavajući hidrogeološku strukturu Varaždinske županije i uvažavajući ciljeve i smjernice svekolikog razvitka u ovom prostoru. dopustivosti ili poželjnosti korištenja interesantnih voda naše Županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Mogućnosti korištenja ostalih voda na području Varaždinske županije u različite rekreativno-turističke ili gospodarske namjene.Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi. velikog broja različitih djelatnosti i razvijenog sustava vodoopskrbe. jer postojeća istraživanja ukazuju na interesantan potencijal termalnih izvora za koji se pretpostavlja mogućnost korištenja i u zdravstveno-rekreativne. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a posebice one koje se odnose na korištenje voda za vodoopskrbu stanovništva i različitih djelatnosti. turističkorekreativne. što bi valjalo poticati i sveobuhvatnije osmisliti i na drugim površinama. Problemu odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda pogotovo nizinskog dijela Županije bit će potrebno u narednom razdoblju posvetiti punu pozornost zbog guste naseljenosti. koje nisu kompletirane. nisu do sada pobliže vrednovane niti izučavane. okolica Ivanca). Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih voda u zdravstvene. posebno vodonosnika pitke vode. vodotoci u brdskim predjelima. a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. Već je ranije navedeno koja bi naselja hitno trebala riješiti odvodnju kanalizacijom.Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode. pa bi u narednom razdoblju bilo svrhovito prići tom izučavanju i uspostaviti svojevrstan katalog mogućnosti. ali bi za sustavni pristup bilo potrebno izraditi studiju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Varaždinske županije. razvidno je da zaštita voda. na što je ukazano i "Strateškim marketinškim planom turizma Varaždinske županije". te razraditi program etapnog rješavanja odvodnje. zaslužuje revitalizaciju. U tu svrhu neophodno je nastaviti istraživanja za detaljnije definiranje vodonosnika geotermalne vode dodatnim geofizičkim mjerenjima. Poznate vrijednosti Varaždinskih Toplica potrebno je osmisliti. Planska usmjerenja su: . kako bi se problematika zagađivanja vodotoka učinkovito rješavala. U nastupajućem vremenu potrebno je detaljnije istražiti i razraditi mogućnosti korištenja geotermalnih voda u ludbreškom području.52 . danas zapušten. ali i u gospodarske (elektrana i zagrijavanje) svrhe. detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka. mora biti u samom središtu pozornosti i brige svih subjekata Županije. Nužno je usvojiti opredjeljenje o načinu gospodarenja otpadom te izraditi dokumentaciju na temelju koje će se što prije započeti sa suvremenim rješavanjem zbrinjavanja otpada. osim Trakošćana.

Slika 55 Mjere zaštite državnog. .Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode i postizavanje propisane kvalitete donošenjem i postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite.Izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati. poboljšati je izgradnjom uređaja za prethodno pročišćavanje i izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih uređaja. županijskog i lokalnog značenja utvrđene Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske su: Na razini Države predlaže se: a) Provođenje mjera zaštite na osnovu međudržavnih dogovora i međunarodno ratificiranih konvencija.000 ES.Inicirati izgradnju individualnih uređaja za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . . odnosno zagađivanje smanjivati na mjestu njegova nastajanja.Očuvati kvalitetu voda u propisanim kriterijima.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . .Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje s otpadom i konačnu dispoziciju otpada. . provođenjem i održavanjem mjera zaštite. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju potrebnih mjera zaštite.Težiti izgradnji centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih i industrijskih) otpadnih voda. .53 .Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda. sprečavati. te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda. .Uspostaviti utvrđene mjere zaštite u definiranim zonama sanitarne zaštite crpilišta. b) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50. .

Bjelovar. Na Bednji i Plitvici je potrebno izvesti niz značajnih zahvata predviđenih "Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje". posebno štetnog i posebno opasnog otpada od značaja za Državu. Uređenje režima voda Na području oba sliva Varaždinske županije prisutne su pojave plavljenja i bujičnoerozijskih djelovanja.Varaždin . b) Uređenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe općine.54 .000 ES. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . kako bi se spriječila periodička plavljenja. vodeći računa o što manjem narušavanju bioloških vrijednosti područja.Rijeka potrebno je urediti tok rijeke u širem kontaktnom području. d) Mjere sanacije i kontrola ispiranja zagađenja s prometnica i tla od državnog značaja. što bi trebalo razriješiti probleme plavljenja novomarofskog područja. b) Zbrinjavanje komunalnog i specifičnog otpada na nivou županija. c) Mjere zaštite voda od ispiranja prometnica. U okviru lokalnog djelovanja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: a) Izgradnja uređaja za pročišćavanje do 10. Na razini županija ukazuje se na nužnost provođenja slijedećih mjera: a) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorom i ispustima u recipijent čija veličina iznosi 10. a regulacijske radove u dijelovima korita provoditi u slučaju kad postoji krajnja nužnost zaštite obala od erozije. pa je zaštita od štetnog djelovanja voda važna djelatnost koju u narednom razdoblju treba usmjeriti na provedbu uglavnom već planiranih aktivnosti. Uz Dravu je potrebno provoditi izgradnju zaštitnih nasipa u gornjem toku radi sprječavanja periodičkog plavljenja izgrađenih i poljoprivrednih površina. Sprječavanje štetnog djelovanja Lonje i voda u njenom slivu treba rješavati uređenjem vodotoka. e) Provođenje planova povećanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađenja II stupnja. erozija i dr. te izvedbom retencija i akumulacija u slivu kako je to planirano Studijom hidrotehničkog uređenja sliva Lonje od ceste Zagreb .000 do 50.000 ES i individualnih mjera zaštite. c) Sanacija izvanrednih zagađenja I stupnja. tla.Zagreb .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Zbrinjavanje specifičnog. a u sklopu izgradnje autoceste Goričan .

za osiguranje kvalitetnog i funkcionalno pouzdanog sustava opskrbe električnom energijom svih naselja i korisnika u narednom razdoblju. a energija se preuzima iz mreže preko dvije TS 110/35/10 kV i to "Nedeljanec" i "Varaždin".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. ali i u pojedinim naseljima naročito brežnog dijela Županije.6.3. za koji je izrađena dokumentacija i poznat položaj koridora u prostoru. Prema plansko-programskim aktivnostima i procjenama na razini distributera električne energije u Županiji bi. Slika 56 DP "Elektra" Varaždin pokriva oko 80% distribucijskog područja Županije. kao i postupno moderniziranje i razvoj niskonaponske mreže. U tehnološko-organizacijskom pogledu ocjenjuje se svrhovitim povezati i objediniti sustav distribucije tako da umjesto tri. Energetski sustav U pogledu opskrbe električnom energijom od državnih strateških građevina planira se dovršenje dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec .n. trafostanična postrojenja i rekonstrukcija i izgradnja n. trebalo izgraditi više od 670 malih trafostaničnih postrojenja (10/0. U rubnim područjima prema susjednim županijama. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . pa je nužna etapna realizacija prema programu prioriteta. Nije realno očekivati da će ostvarenje tih programskih postavki biti brzo. područje Županije pokriva jedan jedinstveni distributer. Prioritetne aktivnosti u Županiji usmjerene su na pogranično područje i druga rubna područja Županije. prioritetnim mjerama treba obuhvatiti izgradnju trafostaničnih postrojenja i odgovarajućih dalekovodnih veza. U pograničnom području prema Republici Sloveniji predstoji postupna realizacija programa elektroopskrbe.Mađarska. utvrđena "Energetskom studijom pograničnog područja Županije varaždinske" (10 i 20 kV mreža.4 kV).55 . preko 670 km niskonaponskih vodova i više od 70 km 10 kV vodova. za što su potrebna vrlo velika novčana sredstva. mreže). u kojima je elektroopskrba nezadovoljavajuća.

Planira se izgradnja i druge TS 35/10 kV u Ludbregu. Na južnom dijelu novomarofskog područja distribuciju obavlja DP "Elektra" Zagreb.Kotoriba prolazit će Varaždinskom županijom i to: .Kotoriba .do Ludbrega zajedničkom trasom s postojećim plinovodom ∅ 500 mm/20" Zabok Ludbreg. Prostorna pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajućom te se u narednom razdoblju planira samo djelomična rekonstrukcija nekih postojećih vodova. planira se postići revitalizacijom n.MRS . te odgovarajuće mreže 10 kV dalekovoda. određeni broj TS 10/0. Promjer ovog plinovoda će biti ∅ 700 mm/28". ali je loše stanje niskonaponskih priključaka na cijelom području pa se u narednom razdoblju planira izgradnja novih TS 10/0. izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2. posebice radi zadovoljenja potreba gospodarstava i poduzetništva.n.Zabok .4 kV i poboljšati n. Najznačajnija građevina plinskog sustava Hrvatske.od Ludbrega do Kotoribe novom trasom. Visoko i Breznički Hum) preko TS 35/10 kV Vinično. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .56 .4 kV (Podvorec. Slijedom utvrđenih potreba predviđa se izgradnja slijedećih kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina: . . mrežu. mreže.Ludbreg / rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za 4. .mađarska granica).Zagreb .n. . čija se izgradnja predviđa dijelom na području Varaždinske županije je dio međunarodnog plinovoda iz projekta ADRIA-LNG (Omišalj . Prostorna pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajućom.4 kV i kvalitetnim povezivanjem 10 kV i n. Nadalje je nužna temeljita rekonstrukcija postojećih vodova i izgradnja nove n. godine u Varaždinskoj županiji na ukupno 127 mil.Bolfan. m3 godišnje. izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2.Delnice . U pogledu opskrbe plinom utvrđeno je Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njeno ostvarenje" povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010. Sva naselja su elektrificirana. mreže.Vodovodna" i 110/20 kV "Lepoglava". Trasa tog plinovoda Zabok . DP "Elektra" Koprivnica pokriva ludbreško područje preko TS 110/35 kV u Selniku i 35/10 kV u Ludbregu. TS 110/10 kV "Varaždin .MRS .Jalžabet. izgradnjom TS 10 /0.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Porast potrošnje i opterećenja predviđeno je pokriti izgradnjom TS 110/20 kV "Ivanec". a nazivni pritisak 100 bara.Ludbreg .Ludbreg . ali bi za kvalitetniju elektrifikaciju i zadovoljenje potreba trebalo rekonstruirati 10 kV dalekovodnu mrežu. Za područje naselja Sudovec distribuciju obavlja DP "Elektra" Bjelovar.MRS .n. Pogon Zelina (Breznica. Procjenjuje se da ostali dijelovi primarnog plinskog sustava zadovoljavaju potrebe na području Varaždinske županije. te interpolacijom određenog broja građevina 35 i 10 kV odgovarajućim povezivanjem. kako je predviđeno "Studijom opskrbe prirodnim plinom Varaždinske županije".000 m3/h. Poboljšanje kvalitete elektrificiranosti domaćinstava.000 m3/h. Pogon Križevci.000 m3/h. Na razini Županije potrebno je nastaviti poticati provedbu plinofikacije općina i naselja kroz lokalne programe. Šafrani i Šćepanje) kao i rekonstrukcija postojećih.n.Karlovac . mreže.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Zadovoljenje tih potreba danas treba sagledavati kroz zaštitu i sprječavanje obezvređivanja prostora neracionalnim i neusuglašenim iskorištavanjem.57 . Potrebno je uvažiti spoznaje da često puta jeftinija izgradnja infrastrukturnih koridora nanosi dugoročne indirektne štete koje mogu nadmašiti troškove izgradnje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 57 Izgradnja infrastrukture za prijenos i distribuciju energije postavlja određene zahtjeve i potrebe za prostorom. Nužno je dosljedno primjenjivati integralni pristup planiranju i razvoju svih infrastrukturnih sustava te nastojati objedinjavati koridore s ciljem da se očuvaju vrijednosti prostora.

već obrađenih posebnim studijama: pješčara Jerovec (Grad Ivanec). .58 . Poljana Biškupečka (Grad Varaždin). "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica). Druga faza podrazumijeva iznalaženje rješenja.opredjeliti se za način zbrinjavanja otpada. . . . ali ne uvjetuje više oblike prerade otpada.osigurati financijska sredstva u svrhu postupanja s otpadom. Sukladno zakonskoj regulativi taj koncept morao bi sadržavati odgovarajuće više oblike obrađivanja otpada i tek nakon toga odlaganje obrađenog dijela otpada koji se ne može iskoristiti. potrebno je: .deponiji.odrediti lokaciju za odlaganje otpada koji se ne može iskoristiti. Postupanje s otpadom Sve je veći broj površina u Županiji koje su onečišćene nekontroliranim ili neodgovarajućim odlaganjem različitih vrsta otpada. Sukladno važećim propisima i do sada poznatim opredjeljenjima Županije da uspostavi koncept zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine s odgovarajućim višim oblicima obrađivanja otpada. godine. "Vražji rid" (Grad Novi Marof). Pošto se kod viših oblika prerade radi o velikim investicijama potrebno je utvrditi opravdanost i isplativost svakog rješenja s obzirom na proizvedene količine otpada i cijenu koštanja. odnosno jasno definiranje opredjeljenja glede trajnog zbrinjavanja otpada u Županiji.odrediti lokaciju/lokacije za prikupljanje i skladištenje otpada na kojima je moguće skladištenje odvojeno po vrstama i predobrađivanje otpada. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .opredijeliti se za način zbrinjavanja. S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih. gospodarsku i ekološku opravdanost opredjeljenja koje teži uspostavi koncepta zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine. . "Malo Polce" (Grad Ludbreg). mora postati neodgodiva zadaća cijele Županije i svake jedinice lokalne samouprave.izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada.01.sukladno opredjeljenju odrediti lokaciju za smještaj građevine za obradu otpada (termička.sanirati neprimjerena odlagališta otpada i otpadom onečišćena tla. . Postrojenja mogu uključivati i energetsko iskorištavanje. S obzirom na postojeće stanje može se reći da je problem zbrinjavanja otpada prema zakonu potrebno riješiti do 01.7. .odvojeno sakupljati otpad zbog iskorištavanja vrijednih osobina otpada. .nadzirati i pratiti mjere postupanja s otpadom. "Stari zdenac" (Općina Jalžabet). glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec). fizikalno-kemijska ili biološka). U prvoj je fazi svakako potrebno djelovati i utjecati na poboljšanje sadašnjeg stanja u smislu organiziranog prikupljanja i zbrinjavanja otpada na klasičan način.uspostaviti svu potrebnu opremu i uređaje za obradu otpada.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. . te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).maksimalno iskoristiti sva vrijedna svojstva otpada (oporaba). moguće ga je rješavati u dvije faze. a ako je ikako moguće samo na jednoj lokaciji .2002. . Temeljni pristup u postupanju s otpadom polazi od slijedećih smjernica i mjera: . Ovim Prostornim planom ukazuje se na svrhovitost. Smanjenje količina otpada i njegovo organizirano i kontrolirano zbrinjavanje. a etapno gledano. U tom smislu bilo bi svrhovito odabrati jednu od postojećih lokacija koja ima najmanje negativnih utjecaja na okolni prostor. Planirano stanje pretpostavlja.

organiziraju i održavaju sukladno propisima. Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja. Lokacija za odlagalište otpada II kategorije (tehnološki otpad ovisno o sastavu eluata) utvrdit će se u daljnjim fazama postupka između predloženih u ovom Planu. zaštite i održavanja od ostalih koje su na manje propusnim podlogama. Uz ove lokacije ponuđena je od Općine Donji Martijanec lokacija na krajnjem južnom dijelu područja te Općine (predio Kalnika). kao i iznalaženje rješenja za dugoročno zbrinjavanje otpada. Ukoliko se prihvate viši oblici obrade (termička obrada) kao način zbrinjavanja otpada. Ukoliko se prihvati sanitarna deponija kao način zbrinjavanja otpada treba imati na umu da postoji zakonska obveza uređenja postojećih kontroliranih deponija i daljnjeg suvremenog i kontroliranog korištenja sukladno zakonskoj regulativi.59 . za prikupljanje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Lokacije kod Poljane Biškupečke i Turčina nalaze se na rubu vodonosnika podzemne pitke vode. Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept gospodarenja otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada. U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim Planom predložene prostore. koja nije istraživana pa se ne može ocijeniti njezina podobnost. skladištenje i predobrađivanje otpada bilo bi moguće iskoristiti i neka postojeća kontrolirana odlagališta otpada pod uvjetom da se ona urede. Slika 58 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini lokacije za odlagalište I kategorije (komunalni otpad i tehnološki otpad ovisno o sastavu eluata) utvrđuju se prostornim planovima gradova i općina uz preporuku da više općina zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi zajedničko odlagalište I kategorije. a lokacija u Turčinu je unutar zaštitnih zona vodocrpilišta "Bartolovec" što zahtijeva poduzimanje strožih i skupljih mjera uređenja. zahtijeva definiranje lokacije.

U tom su smislu općine i gradovi prema zakonu dužni krenuti u sređivanje stanja na svom području u smislu saniranja divljih deponija. Ovim se Prostornim planom ne predviđa osiguranje zasebnih lokacija za te namjene. • Pošto će od trenutka donošenja opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg koncepta proći izvjesno vrijeme. Lokacije za trajno zbrinjavanje opasnog otpada u Republici Hrvatskoj utvrdit će se na državnoj razini. Općine i gradovi moraju riješiti nezadovoljavajuće stanje na svom području. strateškom. • Sukladno dosadašnjim aktivnostima i promišljanjima u ovom Prostornom planu označene su potencijalne lokacije istraživane posebnim studijama. suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja. na temelju kojeg će se detaljno razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija.2002. • Potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Ukoliko prevlada opredjeljenje o zajedničkom. a lokacije za trajno odlaganje ne predivđaju se na području Županije. Na temelju dosadašnjih saznanja i aktivnosti koje su poduzete može se predložiti slijedeće: • Potrebno je posebno naglasiti da postoji zakonska obveza saniranja postojećih deponija do 01. sortirališta. tada se ovo rješenje s lokalnim odlagalištima može iskoristiti za svojevrsnu mrežu prikupljališta. Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini. Do iznalaženja konačnog rješenja to mogu biti prikupljališta isključivo korisnog (oporabivog) otpada. tada će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere. odnosno skladišta pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada i sekundarnih sirovina. jer sadašnje stanje ne trpi daljnje odlaganje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Mjere za zbrinjavanje opasnog otpada na razini Države predviđaju da se u Županiji uspostavi jedno skladište i tri prikupljališta opasnog otpada. jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom. godine. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja. Sadašnje deponije su lokacije koje ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarna odlagališta. već se predviđa ustrojiti skladište i prikupljališta opasnog otpada u okviru predloženih lokacija za zbrinjavanje otpada. kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet.01.60 .

Vodonosniku je nužno osigurati maksimalnu zaštitu pa je u tom cilju potrebito poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti: . vodotoci.radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava. organizacija. Sve značajnije ljudske aktivnosti uglavnom se događaju na onim prostorima koji sadrže najpovoljnije pretpostavke za određene djelatnosti. a zatim na području cijelog vodonosnika). kapitalnu infrastrukturu. a to su često i najranjiviji dijelovi prostora ili su već na takovom stupnju ugroženosti da ih je potrebno sanirati. prsten Sračinec-PetrijanecVinica-Greda-Vidovec-Nedeljanec. odnosno sektorski i detaljno jača svaka pojedina kategorija zaštite: Vode Rezervat podzemne pitke vode od strateškog je interesa za Državu i Županiju.8. Planska usmjerenja nastoje da se na nižim razinama. što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta. razvoj u prostoru. pa je dokument prostornog uređenja u cjelini prožet brigom o okolišu i smanjivanjem (otklanjanjem) postojećih.u izradi).61 . te analizirati do sada poduzete aktivnosti za zaštitu i unapređenje okoliša (Izvješće o stanju okoliša . sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog uređenja. krajobrazu i drugim tematskim cjelinama koje imaju utjecaj na vrijednost okoliša i njegovu zaštitu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. . odnosno sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš. nadzor). Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Korištenje prostora. kvalitetu i kvantitetu poremećaja.) potrebno je usklađivati mjere zaštite prema rezultatima istražnih i drugih radova. te najpodložniji i najizloženiji negativnim utjecajima. šume i kvalitetno poljoprivredno tlo.hitno riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata. Sukladno tome postavljene su temeljne odrednice i usmjerenja za planiranje na nižim razinama i to u odnosu na razvoj naselja. a posebice za crpilište Varaždin kao i područje vodocrpilišta Vinokovšćak). . a posebice farmi na području vodonosnika (identifikacija zagađivača. razvoj poljoprivrede. zbrinjavanje otpada. vjesnik Varaždinske županije" 10/99. U procesu izrade Prostornog plana Županije procijenjeno je da na području Varaždinske županije posebnu brigu i pozornost zahtijevaju područje vodonosnika. 3. odnos prema kulturno-povijesnoj baštini. 4. zaštita i očuvanje prostora. a nalazi se u nizinskom dijelu koji je pod najvećim utjecajem ljudskih aktivnosti. gospodarenje prostorom. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima Plana.započeti s rješavanjem odvodnje naselja za što bi bilo svrhovito izraditi cjelovitu studiju odvodnje (prioritetno za naselja na zaštitnim zonama vodocrpilišta: naselja Svibovec Podravski. Da bi se moglo kontinuirano i kvalitetno pratiti stanje okoliša i poduzimati pravovremene mjere za unapređivanje stanja na županijskom nivou nužno je: 1. Izraditi potrebne dokumente u svrhu zaštite i unapređenja okoliša (Program zaštite okoliša). Nova Ves Petrijanečka. Trnovec. . Utvrditi politiku (potpora) i gospodarske elemente zaštite (financiranje). gospodarenje šumama. 2. njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Inventarizirati i ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine s obzirom na klasifikaciju. Uspostaviti učinkoviti sustav ostvarivanja te zaštite (katastar emisija u okoliš.u području razvoja vodocrpilišta Vinokovšćak koje je u trenutku izrade ovog Plana stavljeno pod zaštitu Odlukom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Vinokovšćak vodovoda "Varaždin" ("Sl. provedba.

Šume Šumski fond na području Varaždinske županije stalno se smanjuje i prioritetna je zadaća njegovo očuvanje i sprječavanje daljnjeg smanjenja. što prije na županijskoj razini usvojiti opredjeljenje o sustavu zbrinjavanja komunalnog i tehnološki neopasnog otpada (izbor načina obrade. Kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine ne smije se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih projekata i programa. a općine i gradovi moraju u potpunosti ispuniti zakonsku obvezu uključivanja u sustav organiziranog prikupljanja. odvoza i deponiranja otpada. vršiti predtretmane otpadnih voda. gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obavezno moraju. Za zaštitu vodotoka potrebno je uspostaviti odnosno unaprijediti sustav praćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima. te da pojačaju službe komunalnih redara. a zaštitu provoditi na svim rijekama i potocima. Planovima nižeg reda potrebno je potencirati izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda. Zbel. tj. Sukladno tome poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama i za okolne privatne šume kako bi se osiguralo očuvanje i unapređenje cjelokupnog šumskog fonda. jer se smatra da je materijalna dobit ostvarena na njima premalena da bi opravdala izvođenje hidrotehničkih zahvata. Značajni naglasak stavlja se na zaštitu vodnih ekosustava. a u brežnim područjima obveznu izgradnju trodjelnih nepropusnih septičkih jama. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .62 . primjereno tehnološkim procesima proizvodnje. Lonja). a sukladno tome potreban broj lokacija). Plitvica. Sve se nizinske šume u Županiji smatraju zaštitnim u smislu zabrane njihovog krčenja.šireg vegetacijskog pojasa uz rijeke i potoke. te započeti s realizacijom. Sa stanovišta zaštite okoliša potrebno je preispitati svaki namjeravani zahvat unutar inundacijskog pojasa.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN - - problema izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese). a posebice na onima čiji se izvori i ušća nalaze na području Županije (Bednja. Ovim se Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke Drave kojim bi se dala usmjerenja kako za zaštitu. odnosno da svoje privremene lokacije-prikupljališta urede i kontroliraju. uključujući prirodni inundacijski pojas. tako i za gospodarenje prostorom uz rijeku Dravu. te se ukazuje na potrebu identifikacije zagađivača na lokalnom nivou kroz službe komunalnih redara. osposobiti postojeći uređaj za obradu otpadne vode (biološki dio) i tehnološki usavršiti mehanički dio. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija potrebno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva. Postojeće stanje na vodotocima I kategorije svakako se mora zadržati (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika). Potrebno je provoditi zajedničku politiku gospodarenja državnim i privatnim šumama po pravilima struke. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice. U tom je smislu potrebno preispitati nužnost izvođenja novih regulacija i razmotriti mogućnost da se dopuste sezonska plavljenja u prirodnim inundacijama. Ukoliko se otpadne vode upuštaju u vodotoke moraju proći predtretman pročišćavanja. Ispust otpadnih voda iz domaćinstava u potoke i kanale za odvodnju oborinskih voda zakonom je zabranjen. ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih. vodnog krajolika .

Ovim se Planom ukazuje na poželjnost pošumljavanja za slijedeće površine čija bi prednosna namjena bila šumska: . ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava to stanje može narušiti (posebno razvojem zračnog prometa u zoni zrakoplovnog pristaništa). Pošto se radi o manjim površinama koje su pretežito u privatnom vlasništvu preporuča se propisivanje konkretnijih mjera u planovima nižeg reda.nekvalitetno poljoprivredno zemljište niskog razreda.područja potencijalnih budućih vodocrpilišta (npr.000 stanovnika. Buka Područje Županije za sada nije značajnije ugroženo bukom. Organiziranjem savjetodavne stručne pomoći moguće je uvesti nadzor nad vrstom i količinom tih sredstava. Za grad Varaždin. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a naročito do IIIA zone zaštite vodocrpilišta. U tom smislu potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program zaštite zraka. . dok ih se u brežnom dijelu preporuča pošumiti. Izvješće o zaštiti zraka i Program mjerenja kakvoće zraka) kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru (zaštitne udaljenosti od stambenih zona). Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. te zaštite zdravlja ljudi.prioritetno najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II). . a kroz to i očuvanje tla od onečišćenja. Bilo bi svrhovito pripremati takve programe poljoprivredne proizvodnje koji bi ukazali na moguće i poželjne pravce daljnjeg poljoprivrednog razvoja u funkciji proizvodnje zdrave hrane. . Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma ne smije se planirati širenje poljoprivrednih površina na štetu šuma u privatnom vlasništvu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U gospodarskim jedinicama Varaždinskih. Zrak Kakvoća zraka na našem području za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s teritorija Županije i takvo stanje treba zadržati.područja uz koridore brzih cesta i autoceste (zaštita od buke. U tu je svrhu potrebno racionalno koristiti zaštitna sredstva u poljoprivredi. jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtjevaju stalnu i intenzivnu gnojidbu. prašine.63 . zakonom je propisana obveza uspostave katastra emisija u okoliš iz kolektivnih izvora. kao naselje s više od 40.predjeli uz vodotoke i sl. Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne. gdje se preporuča proizvodnja zdrave hrane bez upotrebe zaštitnih sredstava. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine u nizinskom dijelu Županije privesti poljoprivrednoj proizvodnji. a posebice u građevinske svrhe. ludbreški dio vodonosnika). Od izuzetne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju šumarci i živice koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. vizualno oplemenjivanje). životinjskog i biljnog svijeta. . Tlo Zaštitu tla od onečišćavanja treba provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane. te u tom smislu važe iste mjere zaštite kao i za vodonosnik. u smislu zabrane krčenja i obaveze zadržavanja istih. Vinokovšćak. Za urbana područja kao i prometne koridore u ili uz područja gdje borave ljudi potrebno je odgovarajućom dokumentacijom utvrditi razine buke koje se ne smiju prekoračiti sukladno posebnim propisima (grafički prikaz predviđenih razina buke u planovima nižeg reda).

To je moguće učiniti propisivanjem. Sustav obnove i revitalizacije kulturno-povijesne baštine treba razraditi i odgovarajuće ga materijalno poduprijeti da bude učinkovit. Prirodna baština Za racionalno korištenje i upravljanje zaštićenim dijelovima prirode uspostavlja se sustav gospodarenja i aktivne zaštite kroz instituciju javne ustanove.Zagreb. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje.planirana brza Podravska cesta vođena je dijelom uz kanal HE "Varaždin". Aktivnosti za rezervat na Ormoškom jezeru već su u tijeku. . od križanja Varaždin do križanja Ludbreg. U tom se smislu za naselja u nizinskom dijelu Županije ne preporuča izgradnja građevina uz prometnice i spajanje naselja. te po zajedničkoj trasi autoceste: Goričan . projekata i programa. Za park prirode Hrvatsko zagorje potrebno je izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja. Planira se izrada projekta "Utvrđivanje rasprostranjenosti i gustoće populacija ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Županije". te pažljivo i odmjereno planirati novu izgradnju (s novim i suvremenim materijalima.64 . To je moguće postići propisivanjem oblikovnih smjernica u planovima nižeg reda. Sukladno rezultatima studije potrebno je odrediti mjere zaštite i očuvanja za biljne i životinjske vrste čija brojnost opada. mjere zaštite.planirana brza Zagorska cesta i brza željeznička pruga. Ovim Planom vođenje kapitalnih prometnih pravaca objedinjeno je u zajedničke koridore: . Izvorni ruralni krajolik (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline) treba tretirati kao nositelja vrijednosti prostora i njegovog identiteta. uvjeti izgradnje i dr. Biljni i životinjski svijet U cilju unapređenja zaštite biljnog i životinjskog svijeta bilo bi svrhovito pokrenuti posebne programe i akcije. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a odvijaju se na međudržavnom nivou. Tim bi se planom detaljnije propisale uže i šire zone zaštite. režimi korištenja prostora. Novu izgradnju treba planirati i provoditi na način da se prvenstveno popuni neizgrađeni dio naselja te da se na taj način naselja zaokruže i kompaktiraju. ne planirati gradnju na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodotocima. ali i učinkovitom kontrolom buduće izgradnje. Ovim se Planom planira uspostavljanje posebnog ornitološkog rezervata na Ormoškom jezeru i predjelu ušća Plitvice i Bednje u Dravu. izradom posebnih studija. a uz financijsku pomoć Države (subvencioniranje.). odnosno standardiziranjem normativa gradnje. Graditeljska baština Za buduće oblikovanje naselja trebalo bi unaprijediti svijest o vrijednosti postojećih lokaliteta. značajkama i idejama) tako da ista bude uravnotežena s već postojećom kvalitetnom izgradnjom i da čini kontinuitet u razvoju i oblikovanju naselja i šireg područja. Za ostale predjele potrebno je propisati uvjete gradnje tako da nove građevine lokacijom i arhitekturom ne naruše fizionomiju krajolika. te revitalizacijom i zaštitom izvornih ruralnih cjelina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Krajobraz Na razini gradova i općina prilikom planiranja korištenja zemljišta prirodni krajobraz treba nastojati očuvati u potpunosti. U brežuljkastom dijelu Županije treba nastojati zadržati izvornu sliku ruralnog krajolika na način da se pojedinačno zaštite tipične seoske cjeline i zaselci i to kroz općinske/gradske programe. Prilikom vođenja infrastukturnih koridora u prostoru potrebno ih je nastojati usuglašeno i şektorski racionalizirati i objedinjavati. revitalizacija i sl.

Zakon o zaštiti zraka. detaljni planovi uređenja). te specifičnost problema i uvjeta za njihovo rješavanje. projekcija. Također se naglašava činjenica da se zaštita okoliša ne provodi samo kroz dokumente prostornog uređenja.65 . Uredba o procjeni utjecaja na okoliš i ostali podzakonski akti. Inventarizirati područja planirana za zaštitu. moguće detaljnije analizirati prostor i okoliš. 3. a uz puno uvažavanje ocjene struke. Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji način koriste prostor kao resurs i svojom djelatnošću vrše utjecaj na okoliš. Zakon o zaštiti spomenika kulture. U cijelom su Planu sadržana nastojanja za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. da se isti dosljedno pridržavaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša: Zakon o prostornom uređenju. Zakon o otpadu. podzakonski akti i planovi kojima jedinice lokalne uprave i samouprave usmjeravaju aktivnosti vezane na zaštitu okoliša. grad ili lokalna sredina može odrediti predjele (mikrolokacije) potencijalne za stavljanje pod zakonsku zaštitu i način raspolaganja takvim prostorima. Županijski prostorni plan je strateško-usmjeravajućeg značenja i njime se normativno ne propisuju mjere za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. uvjete i mjere korištenja prostora (bilo to zaštitna. U svrhu zaštite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrednije dijelove okoliša kao što su: .predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik. Zakon o zaštiti od buke. razvojna ili kombinirana namjena) na osnovi jasnih programa (ciljeva. 2. Zakon o zaštiti prirode. Stoga je u gradskim i općinskim prostornim planovima potrebno: 1. Takve mjere. prirodni predjeli ili objekti (šumska područja. Zakon o vodama. Sa županijske razine potrebno je usuglašavanje i dogovor kako da se problemi uočavaju. a naglašava se načelo lokalnog pristupa koje u obzir uzima posebnost i različitost okoliša dotične sredine. Svrsishodnije je djelovati kroz dokumente kao što su: Program zaštite okoliša. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . generalni urbanistički planovi. pa se može reći da je cijeli Plan u tom smislu orijentiran na zaštitu okoliša. želja i mogućnosti) lokalne sredine.posebno osjetljive i ugrožene cjeline. tradicionalna izgradnja. izvori. ako se sustavno provode i podupiru imaju strategijsko značenje i dugoročne učinke. rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl. vodotoci. Smatra se da je općinskim odnosno gradskim prostornim planovima. Ovaj je Plan samo jedan od koraka u uspostavljanju sustava integralnog planiranja i upravljanja prostorom i okolišem. Mjere racionalnog korištenja prostora. Značajna unapređenja mogu se postići malim zahvatima i pomacima. prate i rješavaju (sustavno i strateški ili lokalno) da bi se izbjegla preklapanja i osigurala djelotvornost. te samim time izreći konkretnije mjere zaštite prostora i sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. ambijentalne cjeline. Prostorni su planovi dokumenti u kojima se integriraju i usuglašavaju različiti interesi. Utvrditi način. Planom se daju osnovne smjernice i mjere za cijelu Županiju s obzirom na značajke njenog područja i najvrednije resurse. . Zakon o šumama.). uočiti probleme i popisati onečišćivače. urbanistički planovi uređenja. zaštite okoliša i zaštite prirodne i graditeljske baštine postižu svoju operativnu učinkovitost dosljednom provedbom prostornih planova jedinica lokalne samouprave (gradski i općinski prostorni planovi. specifični biotopi. uz uvažavanje i poštivanje županijskih planskih načela. Zakon o poljoprivrednom zemljištu. specifičan način obrade tla i druga obilježja). mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih područja nadležnosti i unutar lokalnih zajednica. Zakon o zaštiti okoliša.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Svaka općina.

Odredbe za provođenje Županijski zavod za prostorno uređenje .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN II.

1. 1. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji). odnosno području planiranom za razvoj naselja koje se određuje prostornim planom uređenja općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima.3. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite i očuvanja. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Prostornim planom Varaždinske županije (u daljnjem tekstu PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja. trgovina. kultivirana i prirodna područja. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: . korištenje i namjena prostora Županije. zadovoljavaju se funkcije stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone. .4. 1. vinogradarstvo i stočarstvo. 1. prosvjeta.9.2.građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina. . Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja.u naseljima (izgrađeno područje naselja i područje planirano za razvoj naselja). voćarstvo. . šport. te organizacija.5.izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura).stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti. kultura.vrijednije poljoprivredno tlo i .1 . sanacija i drugo) izvode se: . Izvan naselja mogu se pod određenim uvjetima graditi: . poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda. 1. korištenju i namjeni 1. 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. zdravstvo.10. . Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju. lovstvo.6. vodno gospodarstvo.8. 1. 1. . servisi i slično.1. Izgrađena (i namijenjena gradnji) područja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju.ostala obradiva tla. . 1. Kultivirani predjeli (ruralni. eksploatacija. zaštita.mozaik manjih poljoprivrednih površina isprepletenih šumarcima i dijelovima naselja.7.građevine infrastrukture. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo.zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine.građevine za potrebe obrane. U naselju. uprava. rekreacija i turizam.

I i II zaštitna zona vodocrpilišta i izvorišta (osim priključne infrastrukture. voda. korištenja i zaštite na području Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (akumulacije i kanali). a3 . Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora: a) zaštita prirodnih predjela.III A i B zaštitna zona vodocrpilišta odnosno III zona izvorišta. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ-u kao osobito vrijedan krajobraz. biološka raznolikost i dr.područje planiranog parka prirode Hrvatsko zagorje do izrade prostornog plana područja posebnih obilježja. Osnovna namjena.000) očitavaju se i tumače kao načelne planske kategorije usmjeravajućeg značenja. ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo.11.pojas do 50 m od ruba šume. b) II razina dopustivosti .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Prema namjeni prirodna područja mogu biti: . šume.šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske. otpad i dr.). c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo. planiraju se tri razine dopustivosti: a) I razina dopustivosti .ostalo područje. Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija. odnosno 20 m od nožice nasipa. odnosno prirodnih resursa: vode. a4 .zaštićeni dijelovi prirode: park šuma Trakošćan. zrak. može se planirati gradnja infrastrukture u područjima navedenim pod a3 i a4. b5 . odnosi se na one dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja.13. 1..prostore prirodnih inundacijskih područja. c) III razina dopustivosti . 1. Iznimno.vodne površine koje se u pogledu namjene. ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci. a2 . zaštitne i šume posebne namjene. odnosi se na dijelove prostora u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: b1 . krajobraz. 1.poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu ( u PPŽ-u načelno označeno kao "vrijedno poljoprivredno tlo"). a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100. b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta ruralnog krajolika.područje ograničene gradnje i regulative. b4 . buka.14. njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava. režima korištenja i uređenja određuje se PPUO/G-om. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava.odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne može planirati nova gradnja: a1 . b2 . . biljni i životinjski svijet. U odnosu na osjetljivost prostora.2 .poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao "ostalo obradivo tlo").12. korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ-a. ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite). zaštićeni krajolik Kalnik i spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena (prikazana) na kartografskom prikazu 3. b3 .

Građevine za transport plina . kategorije Otok Virje .1. . A.magistralni plinovod Ludbreg .Ludbreg ∅ 500 mm.Koprivnica .željeznička pruga II.magistralni plinovod Ludbreg .3.2.magistralni plinovod Ludbreg .Zagreb.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.1.9 MW.Koprivnica.HE "Varaždin" instalirane snage 86MW. Željezničke građevine s pripadajućim građevinama . ENERGETSKE GRAĐEVINE B. Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima .zračna luka kategorije 2C.Ivanec .Krapina. A.Varaždin . Županijski zavod za prostorno uređenje 4. .Zagorska brza cesta: Varaždin . PROMETNE GRAĐEVINE A.male HE pod uvjetom da se sukladno točki 6. .Novigrad ∅ 500 mm.Čakovec . kategorije Zlogonje . izdavanje lokacijske dozvole može temeljiti na PPŽ-u uz uvjet da se prethodno izradi stručna podloga za izdavanje lokacijske dozvole: A. s obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza.brza željeznička pruga Krapina . . .željeznička pruga I. .Budrovac ∅ 300 mm.Mađarska 2×400 kV.dalekovod Žerjavinec . do donošenja PPUO/G-a.Ormož. reda Varaždin .Čakovec Mađarska. 2. .međunarodni granični cestovni prijelaz II.Osijek. . kategorije na Podravskoj brzoj cesti uz granicu s Republikom Slovenijom. očitavaju i tumače kao plansko-usmjeravajući načelni uvjeti globalnog značenja. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 2.Zagreb .međunarodni plinovod ADRIA-LNG: dijelom uz koridor plinovoda Zagreb Ludbreg.magistralni plinovod Zabok . . . Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u PPŽ-u.državne ceste.međunarodni granični cestovni prijelaz II.2. reda Varaždin .Varaždin ∅ 300 mm. Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te posebnih propisa određuju se građevine koje su od posebnog interesa za Državu i Županiju za koje se.Podravska brza cesta: Slovenija .Mađarska. . .međunarodni granični cestovni prijelaz I. .Ivanec .Meje.2.Varaždin . . B.dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV.međunarodni granični cestovni prijelaz I.1. B.Varaždin . ovih Odredbi za provođenje provedu svi propisani postupci i mjere.3 .2.Lepoglava . . kategorije Dubrava Križovljanska Zavrč. Zrakoplovne građevine .3. Elektroenergetske građevine .autocesta: Rijeka .HE "Čakovec" instalirane snage 75. . .

proizvodne građevine.građevine za obranu od poplava na Dravi kao graničnom vodotoku.magistralni plinovod Varaždin . ovih Odredbi za provođenje).3. nasipi akumulacija i brana HE "Varaždin".magistralni plinovod Varaždin . C. . Građevine za zaštitu voda .igralište za golf (točka 3. Građevine za korištenje voda . Zaštitne i regulacijske građevine . Hrastovljan. .4 .7. Lešće).druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja (točka 3. C.Lepoglava. te ostali sustavi i uređaji kapaciteta vaćeg od 25. eksploatacija šljunka (Motičnjak. Turčin) i eksploatacija pijeska (Jerovec). usporni nasipi kanala Plitvica. ŠPORTSKE GRAĐEVINE . Lonje i drugim unutarnjim vodotocima (ovisno o površini sliva i zapremnini vodnog vala).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Zamlaka-Hrženica. crpnih stanica.skijalište sa žičarom na Ivančici. turističke i ugostiteljske građevine. športske. vodosprema i važnijih vodoopskrbnih cjevovoda). .3. Ljubešćica. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja (infrastruktura u naselju. eksploatacija opekarske gline (Ludbreški Vinogradi.sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda grada Varaždina. Građevine eksploatacije mineralnih sirovina .3. ovih Provedbenih odredbi).g ovih Odredbi za provođenje). Cerje Tužno. slobodna bescarinska zona i robnotransportno središte. te građevine unutar povijesne urbanističke cjeline grada Varaždina) planiraju se PPUO/G-om.2. izvorišta. Šemovec.vodoopskrbni sustav Županije planiran Vodoopskrbnim planom Županije s kapacitetom od 1300 l/s (sustav vodocrpilišta. .000 ekvivalentnih stanovnika koji će se graditi nakon što se izradi cjelovit plan odvodnje otpadnih voda Županije (točka 6.3.Čakovec. "Čakovec" i "Dubrava" i nasipi dovodnog i odvodnog kanala HE "Varaždin".kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije. B.eksploatacija mineralnih sirovina: eksploatacija kamena (Očura. Čanjevo. te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju.3. brane i kanali).3. Virje Otok-Brezje. C. .2.1. VODNE GRAĐEVINE C. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Plitvice. Vinica). . Svibovec. 2.eksploatacija geotermalne vode u širem ludbreškom području (Lunjkovec).građevine na dijelovima slivnih područja Bednje. D. Varaždin.

Ludbreg i Novi Marof). uvažavajući osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaštiti okoliša i očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora.2. . 3. smještavaju se u naselja. 3. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme. koja kao istražni prostori ispunjavaju propisane zahtjeve) pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja u skladu s propisima o rudarstvu.1. Črljena zemlja-Breznički Hum. osim hidroenergetskih postrojenja. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. 3.5 . 3.3.2. . Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja (ČanjevoSudovec.2. s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti. U tom cilju predlaže se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja.rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina.šumarstvo. zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije. poduzetništva i obrtništva. s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru.3. . 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina. koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa.2. Podevčevo i druga.2. malog gospodarstva. U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja za: . Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom.000 stanovnika. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva.1. . postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti.1.turizam. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 3. a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati.smještaj industrije.3. poduzetništva i obrtništva.2. 3.poljodjelstvo. revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša. posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1. 3. ojačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine (Ivanec.3. Industrijski sadržaji. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima. opremanja i uređenja zemljišta.

na temelju kriterija PPUO/G-a. odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora. moguće je planirati: . a ista se može koristiti isključivo za uzgoj ribe. 3.4. 3. kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. moguća je izgradnja ribnjaka i pratećih građevina i na manjim površinama od navedenih u stavku 2.na posjedu primjerene veličine. pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim ulaganjima. Uvažavajući činjenicu da je značajan dio poljoprivrednog tla u Županiji smješten na vodonosniku podzemne pitke vode. koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu. a ovisno o strukturi tla. gospodarske.5 m.čvrstih građevina. uvažavajući težnju prema okrupnjavanju zemljišta u cilju zaštite prostora i sprječavanja neprimjerene izgradnje izvan naselja. 3. u pravilu. Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.5. a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti (razreda) tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog plodnog zemljišta.5.5.1. 3.polumontažnih građevina i . te detaljniju razradu načina korištenja prostora. Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2.6 . potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak uporabe sredstava koja doprinose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi.5.5. 3. na protočnim vodama ili uz njih. moguća je izgradnja: . Gradovi/općine će svojim planovima detaljnije propisati način postupanja s iskopanim materijalom prilikom formiranja ribnjaka.3. Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je.2. U brdskim predjelima.montažnih i montažno-demontažnih građevina. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha.za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. rekreacijske svrhe). . sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. napuštenim šljunčarama. ove točke. uključujući i farmerski tip gospodarstva. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati povećavanje zemljišnog posjeda. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na razini plansko-usmjeravajućih određenja predviđa se u širem području Ludbrega (Lunjkovcu) eksploatacijsko polje geotermalne vode a mogući su razni oblici korištenja resursa (energetske. 3.5. te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje. 3. a .5. deponirati uz lokaciju ribnjaka.4. Izvan naselja može se planirati izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. Izvan naselja. trstik. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. uz prethodnu procjenu isplativosti zahvata i utjecaj na okoliš. Izgradnja ribnjaka i pratećih građevina za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara.

telad 0.7 .000 .konzumne nesilice 0.broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem.teški konji 1. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.krmača + prasad 0.055 118 .5.00 10 .13 77 .površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje.vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu.25 40 .junad 6-12 mjeseci 0. .00 10 . steona junica 1.7.bik 1.70 14 . ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade. .5. izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje.50 7 . 3. 3.građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 15 ha.10 100 . .rasplodne nesilice 0. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. koze i jarci 0. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke: Koeficijent Broj grla .20 8 .8.tovne svinje do 6 mjeseci 0.janjad i jarad 0.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima iz točke 3.srednje teški konji 1.tovna perad 0.građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 1 ha. .pristup na javne ceste.50 20 .000 .002 5. kunići i sl.građevina/građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 5 ha.75 13 . 3.5.laki konji 0. . Preporuke za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla.80 13 . . ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti.6. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Programom o namjeravanim ulaganjima temeljem kojeg se može planirati izgradnja potrebno je minimalno prikazati: .vol 1.građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha.05 200 .25 40 . ovnovi.mlade svinje 2-6 mjeseci 0.000 .5.0033 3.20 8 .građevina/građevine za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veličine od 4 ha.ovce.8. . Preporuke za primjerenu veličinu posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. su: .00055 18.ždrebad 0.za druge životinjske vrste (krznaši. 0.junad 1-2 god.krava.

ali su izuzetno bitne u svojoj zaštitnoj funkciji i očuvanju ekološke stabilnosti okoliša.6.mjere zaštite okoliša. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih. 3. 3. i 8. pa je njihove površine poželjno povećavati.800 i više Min. 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. 3. ovih Odredbi za provođenje. .5.15 16 . 3. povrtnjake. ali se preporučuje da ne budu manje od: Broj uvjetnih grla 10 . cvijetnjake i slično. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda. 3. 3.6. vinograde.ekonomsku opravdanost ulaganja. . Županijski zavod za prostorno uređenje 4. udaljenost (m) 100 150 300 500 Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti planiraju se na udaljenosti od najmanje 100 m od naselja. .4. te činjenicu da te šume u gospodarskom smislu nemaju veću važnost.6. može se planirati unutar naselja u skladu s odredbama PPUO/G-a. 3.6.1. Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili možebitni negativni utjecaji.10.moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam).8 . Nizinskim šumama potrebno je gospodariti na poseban način uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju.6. ako se predviđa. Minimalne udaljenosti utvrđuju se u PPUO/G-u.9. Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru.2. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.3.100 101 .300 301 . a mogu biti veće ili manje od navedenih (što zahtjeva obrazloženje u planu). Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u točkama 7. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne potrebe te izgradnja na površinama manjim od preporučenih za voćnjake.5.potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .

izletničko-rekreacijski centar s kupalištem na Dravi kod Varaždina. razine dopustivosti planirane gradnje iz točke 1. rekreacijska šetnja crnogoričnom šumom) s lovnim turizmom oko kompleksa dvorca Maruševec. voda tekućica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju: . Županijski zavod za prostorno uređenje 4. a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: a) šire područje Trakošćana s turističko-ugostiteljskom ponudom i izletničkorekreacijsko-športskim sadržajima.športsko-rekreacijski centar "Aquacity" istočno od Varaždina na lokaciji šljunčare s kupalištem. tenis igralištima.izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar na Varaždinbregu s turističkougostiteljskim sadržajima (hotel. izuzev područja I.športsko-rekreacijski centar Topličica. klizalištem. kapela Svetog Križa u dvorcu Batthany. Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju datog područja. mogućnošću izgradnje golf igrališta manjeg opsega (ili vježbališta) i drugo. . . .Ivančica s mogućnošću obnove skijališta i žičare.izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Ivanca . hotelom. golf. Razvoj turizma temeljen je na posebnom dokumentu "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije".športsko-rekreacijska cjelina/područje zapadno od Varaždina s mogućnošću organiziranja konjičkog športa i izgradnje golf igrališta. ugostiteljstvom na otvorenom i drugim sličnim sadržajima. .višenamjenski rekreacijski centar uz geotermalne izvore u blizini Ludbrega (Lunjkovec). tenis igralištima. d) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Ludbregu (zavjetna kapela Hrvatskog državnog sabora.a4. golfom i minigolfom s vježbalištem. kamp). tj. f) seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika. c) kulturno-povijesne lokalitete na području cijele Županije s centralnim sadržajima u Varaždinu (graditeljska i kulturno-povijesna baština.12. b) zdravstveno-lječilišni kompleks u Varaždinskim Toplicama. lokalnog ambijenta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. . .umjetne jezerske površine za rekreacijski i športski ribolov s mogućnošću piknika u prirodi i pratećim ugostiteljskim sadržajima pretežito na otvorenom. športskim ribolovom (u kombinaciji s lokacijom "Lešće") i rekreaciju na otvorenom uz prateće ugostiteljske sadržaje. . hotelom/motelom. programi i hodočašća uz blagdan Svete Nedjelje i dr. .izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Brodarevca.športsko-rekreacijski centar "Hrastovljan" na lokaciji šljunčare u Općini Donji Martijanec s kupalištem. rekreacijom na vodi. brdskih i brežuljkastih predjela. . .rekreacijski centar (tenis igralište.izletničko-rekreacijsko-ribolovni kompleks s mogućnošću kampiranja i pratećom ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Hrženice uz potrebnu ekološku revitalizaciju područja.) e) lovna područja sa središtem u Zelendvoru. . g) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih. glazba).9 . športovima na vodi.7.

Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar naselja u odgovarajućoj zoni namjene. pa je u PPUO/G-u i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 4.1. 4. Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja. 4. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1. 4.1. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 4. u okviru zdravstvenih i rekreacijskih sadržaja.2. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja. osim ukoliko nova sistematizacija pojedinih skupina društvenih djelatnosti utvrđena prema posebnim planovima razvitka i odgovarajućim standardima odredi drugačije. Postojeći sustav i mreža društvenih djelatnosti koji je uspostavljen na razini Županije u skladu je s postavkama PPŽ-a o strukturi naselja i ne planira se mijenjati. a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPŽ-u.1.1.10 .3.

novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja.kod tih naselja.što racionalnije koristiti postojeće izgrađeno (zaposjednuto) područje. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Ovim Planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja). koje treba primijeniti u PPUO/G.kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice izgrađenog (zaposjednutog) prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja. Temeljna polazišta za pojedine grupe naselja u PPŽ-u su slijedeća: a) grupa gradova i naselja preko 1. uz uvažavanje slijedećeg: . u pravilu. procjenu gospodarskih potencijala i potreba.za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za razvoj. potrebno je primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodni predjeli u prostoru predviđenom za razvoj naselja.1.000 stanovnika . . nije opravdano planirati prostore za širenje. te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje naselja. Nužna i opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti.valorizirati kvalitetu prostora i okoliša s ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije u okruženju.000 stanovnika te općinska sjedišta . kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih građevina davati isto značenje kao novim stambenim gradnjama. . c) grupa naselja do 500 stanovnika ..VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 5. . Ludbreg i Novi Marof objedinjavanje susjednih naselja s centralnim naseljima u svrhu planskog oblikovanja jedinstvenog urbanog područja.usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda.zaštita prostora. 5.1. b) grupa naselja od 500 do 1.usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline radi njihove obnove i zaštite. te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost. te izbjeći sukobe s planiranim infrastrukturnim koridorima. ali selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj naselja . .sprječavati svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na pravcima pružanja kapitalne prometne infrastrukture.11 . štititi javni interes. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5. te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje. . Ivanec. .tim naseljima moguće je osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija iz točke 5.2. .kada je nužno omogučiti razvoj proširenjem područja naselja.u procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji. procjenu budućih demografskih procesa.aktivnostima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda. osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti. .predlaže se za gradove Varaždin. uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih kuća s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama. . .

stolarije. izgrađenost parcele max. zanatsku proizvodnju. namjene i režime korištenja prostora uz uvažavanje slijedećih preporuka: a) stambena namjena niska stambena izgradnja* slobodnostojeća građevina max. izgrađenost parcele max. groblja i slično. prodavaonice mješovite robe. izgrađenost parcele max. b) mješovita namjena pretežito stambena* max. oblikovanju i funkcijama naselja. servise. 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 5. d) Ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena. buffet-i i slično. 3. svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije. kovačnice.3. 4 = kat K = potkrovlje 40% Po + P + 1 + K Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine. prodavaonice mješovite robe. fotografske radionice. poslovna. za koja PPUO/G-om nije utvrđena obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja. ugostiteljske građevine s glazbom i slično. površine infrastrukturnih sustava. visina pretežito poslovna** 40% Po + P + 1 + K 40% Po + P + 1 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke. Unutar naselja. bravarije. caffe-i. frizerske. postolarske.12 . c) gospodarska namjena proizvodna. zaštitne zelene površine. površine posebne namjene. vikend i hobi zone. visina dvojna građevina niz višestambena izgradnja* 40% 40% Po + P + 1 + K 50% 30% Po + P + 4 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke. ** mogućnost prisustva bučne djelatnosti: automehaničarske radionice. koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju. fotografske radionice. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . limarije. odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju život u naselju. ugostiteljsko-turistička max. lakirnice. javne zelene površine. visina Po = podrum P = prizemlje 1. skladišta. postolarske. buffe-i i slično. caffe-i. frizerske.

6. Prometni sustavi 6. 6. razmještaj naselja. a moguće su određene promjene u funkcionalnom (promjena Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .Zagreb) .Goričan .1.državne i županijske ceste.1.4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6.Zagreb Mađarska) . .u narednom razdoblju potrebno je detaljnije razraditi trasu. 6.na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planiran je poželjan koridor i načelna dispozicija raskrižja.Krapina (autocesta: Zagreb . 6.Ivanec .6. .Slovenija). .Varaždin .Osijek .2.cestovne granične prijelaze.glavne cestovne prometne pravce.željezničke prometne pravce. Autocesta: Rijeka . optimalan broj i položaj križanja.trasa je utvrđena i unesena u PPŽ temeljem izrađene dokumentacije. .planirana Zagorska brza cesta: Varaždin (autocesta: Rijeka . prostorni.Zagreb .zračnu luku. Zagorska brza cesta: Varaždin (od autoceste Goričan .Varaždin .5.Lepoglava .1. a osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ". željezničkog i zračnog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1: "Korištenje i namjena prostora".obilaznice gradova kao zamjenski pravci za postojeće državne ceste.1. Postojeće državne i županijske ceste planirane su PPŽ-om temeljem propisa o razvrstavanju.13 .1.Ivanec . Podravska brza cesta: hrvatsko-slovenska granica . Uvjeti (funkcionalni.Goričan. .Krapina (do autoceste Zagreb .Maribor) .Varaždin .planirana Podravska brza cesta: Slovenija .3.autocesta: Rijeka . 6. U cilju provedbe potrebno je: . optimalan broj i položaj križanja te definirati dinamiku realizacije.Zagreb .1.Varaždin . vrijednosti i zaštitu prostora za: . . ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6. .Čakovec .detaljnije razraditi položaj koridora u prostoru. Glavni cestovni prometni pravci: Okosnicu cestovne prometne mreže u Županiji čine: .1. Osnove cestovnog. . te izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju koridora (objedinjeno uz kanal HE i vođenje izvan naselja).Koprivnica . .Koprivnica .načelno je planiran poželjan koridor u cilju osiguranja prostora za tu infrastrukturnu namjenu. U PPŽ-u se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planira osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu.poštu i telekomunikacije.Osijek.1.

smješteno istočno od Varaždina moguće je razvijati u ovisnosti o strateškim interesima u zračnu luku kategorije 2C. 6. .izmicanjem postojeće državne ceste DC2 na novu sjeverniju trasu ukoliko prometno-sigurnosni zahtjevi i ekonomska isplativost opravdavaju takav zahtjev. Postojeće športsko zračno pristanište.na trasi Podravske brze ceste moguća je izgradnja novog međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza I kategorije na budućoj spojnoj točki s Republikom Slovenijom u skladu s međudržavnim dogovorom. .8. .1.14 .1. potrebno je u PPUO/G-u planirati prostorne rezervate za prolaz cestovnih prometnih pravaca prema planiranim trasama u PPŽ-u.u PPŽ-u se predviđa izgradnja novih obilaznih pravaca u Varaždinu. U okviru postojeće lokacije športskog zračnog pristaništa postoji mogućnost za širenje: .moguća je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN kategorije) i prostornom (promjena trase) smislu u slučaju izgradnje obilaznica.2. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Do izrade stručne podloge iz točke 2. Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj: . 6. 6.7. .rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase. .9. zamjenskih ili novih pravaca: . te da se na dijelu od Lepoglave do Varaždina zadrži na trasi postojeće pruge. ovih Odredbi za provođenje. Širine koridora državnih.11.1.širina koridora do detaljne razrade određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge. Koridori autoceste i brzih cesta vode se izvan područja naselja i obuhvaćaju prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprečnog presjeka autoceste odnosno brze ceste i križanja u više razina. županijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne povećavaju u odnosu na postojeće a potrebna proširenja kao i prostorni rezervati unutar naselja utvrdit će se u PPUO/G.1.12.10. 6. 6. 6.na razini plansko-usmjeravajućeg značenja rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor. Željeznički prometni pravci zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru osim dijela planirane trase brze željezničke pruge od Varaždina prema Krapini na dionici od Lepoglave do zapadne granice Županije. Brza željeznička pruga od Krapine (veza Zagreb . Cestovni granični prijelazi: . uključujući i zakonom propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima. a na razini plansko-usmjeravajućeg određenja u PPŽ-u su planirane poželjne promjene u razvrstavanju.unutar raspoloživog slobodnog prostora između naselja i postojećih infrastrukturnih koridora. Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama.Beč) preko Lepoglave.1.postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procijenjenim potrebama bez posebnih prostornih ograničenja.1.

Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki PPŽ-a i "Studije opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske". a razrađivat će se PPUO/G-om.4.Ludbreg. . Unapređenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV i više.2.2. zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša. te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G.2.1.2.Kotoriba mađarska granica): .Mađarska.LNG (Omišalj.planiran je područjem Županije dijelom istim koridorom uz već postojeći magistralni plinovod Zabok . Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. 6. 6. predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalna potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora.2. 6. Energetski sustav 6.15 .Zagreb . Unapređenje sustava opskrbe plinom u smislu izgradnje kapitalnih građevina na razini Županije predviđa se ostvariti izgradnjom međunarodnog plinovoda ADRIA .na trasi se planira izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće mjernoredukcijske stanice za koje će se osigurati potreban prostor. Delnice. Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju. Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ-a obuhvaća proizvodna postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV i više.2.Ludbreg .6. 6. te se PPUO/G-om i detaljnim planovima uređenja moraju planirati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. PPŽ-om se ne predviđa osiguranje novih koridora izgradnje kapitalnih vodova. a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. . Karlovac .2.osim propisanih općih i posebnih uvjeta izgradnje ove vrste građevina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6. U PPŽ-u se ne sprječava mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih građevina (male hidrocentrale). Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na područja unutar naselja.1. PPŽ ne zahtijeva ispunjenje drugih uvjeta lociranja i gradnje.13. a dalje u smjeru Kotoribe novom trasom.Zabok . ali njihove potencijalne lokacije nisu određene u grafičkom dijelu (u tekstualnom dijelu navode se lokacije Margečan i Željeznica).5. 6. Kapitalna proizvodna postrojenja (HE Varaždin i HE Čakovec) su izgrađena i u PPŽ-u se ne predviđaju nove potrebe za prostorom.3. Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osiguran je na krajnjem istočnom dijelu Županije (istočno od Malog Bukovca) koridor za prolaz dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec . 6.2. potrebno je provesti odgovarajuće postupke.2.7. U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža. 6.

. Sutinska i Ravna gora. . Šumi.kapitalne građevine za distribuciju .u cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava Županije. Bartolovec. . Bistrica. Beli Zdenci.zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. .3. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . planira se u Doljanu.sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Varaždina u osnovi je prostorno definiran i potrebno ga je etapno izgrađivati.u sklopu izgradnje autoceste planira se regulacijski zahvat na dijelu rijeke Bednje.3. Vodnogospodarski sustav 6. planira se novo vodocrpilišno područje Vinokovšćak (između dovodno-odvodnog kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave .3. Zaštitne i regulacijske građevine: . a u funkcionalnom smislu potrebno ga je u potpunosti osposobiti za rad (biološki uređaj) na način da ne ugrožava druge sadržaje u okolnom prostoru. .16 .sustav postojećih i planiranih vodosprema načelno je označen u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ". . bilo bi svrhovito izučiti i procijeniti prihvatljivost. .mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće infrastrukturne koridore uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora.na dijelovima slivnih područja Bednje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6. Plitvice i Lonje predviđa se mogućnost izvedbe retencija za obranu od poplava. 6.2. Građevine za zaštitu voda: .izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava u osnovi je utvrđena temeljem Vodoopskrbnog plana Županije.na rijeci Dravi predviđa se izgradnja regulacijskih (vodne stepenice) i zaštitnih (nasipi) građevina.šire područje naselja Svibovec) i vodocrpilišno područje istočno od Hrženice (u pravcu naselja Struga). uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta: Varaždin.crpna stanica. .trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u grafičkom dijelu PPŽ-a usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. Građevine za korištenje voda: . Žgano vino. koji je potrebno izvesti u suglasju s principima zaštite okoliša.3. 6.3. .potrebno je definirati cjelovit plan odvodnje otpadnih voda u Županiji prema kojem će se utvrditi područja u kojima je optimalno graditi sustave za odvodnju sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda. opravdanost i svrhovitost rješenja za konkretan prostor tako da se preporuči zahvat koji će zadovoljiti zahtjeve zaštite okoliša i zaštite od štetnog djelovanja voda. Belski Dol. kolektorom i ispustom u recipijent.1.

1. pješčara i glinokopa prvenstveno je potrebno planirati neposredno uz postojeće lokacije u cilju zaštite krajobraznih vrijednosti prostora.1. Šume su kao visoka vegetacija od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik. 7. a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju građevina odnosno širenje naselja. 7.3.17 . te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi uz uvažavanje krajobraznih vrijednosti i obilježja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 7. a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora. pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost.3. pa se u cilju očuvanja izvorne slike krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina.2. šljunčara.1. Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz koji protječu. 7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 7. Nove površinske kopove kamenoloma.4.2. Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik. Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima (voćarsko-vinogradarska područja) potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika.1. 7.2. u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom. Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada.2.4. Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati pa se ne može planirati njihova prenamjena i krčenje. ribolova i sl. 7. 7. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta Županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1.). 7.3. Rudarski projekti moraju sadržavati i projekat sanacije kojim se definira daljnja namjena napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije.2. Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati.1.2. U prirodnim inundacijama ne preporuča se planirati izgradnju radi zaštite ljudi i imovine. te ih je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza. U slučaju planirane izgradnje potrebno je razraditi mjere zaštite ljudi i imovine i mjere za očuvanje sklada i cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. 7. Poželjno je pošumljavati nekvalitetno poljoprivredno zemljište i područja unutar zaštitnih zona vodocrpilišta. 7.2. 7.

7.6. U cilju očuvanja slike naseljenih predjela Županije i postojećeg sklada unutar naselja i u širem prostoru. već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom. 7.5. Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .7.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 7. U PPUO/G-u potrebno je uvažavati. značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom.3. 7. 7. raznolikost. potrebno je poštivati preporuke sadržane u točki 5. vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost. U planovima nižeg reda preporuča se planirati područja za vikend izgradnju i utvrditi mjere za zaustavljanje i sprječavanje daljnje takve nekontrolirane izgradnje. Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje u ruralnim predjelima na vizualno vrijednim. fizionomija.18 . tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti. koje se odnose na katnost izgradnje.1. Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom. identitet. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih građevina infrastrukture.5.8. ambijentalne značajke. komplementarnost.

1. . 8.1.područje ušća Plitvice i Bednje kao zaštićeni krajolik i kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat. 8. 8.Ormoško jezero kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat. . potrebno je djelovati koordinirano na razini međudržavne suradnje i suradnje sa susjednim županijama (zaštita Drave kao biosfernog rezervata). zaštitu. na osnovi inventarizacije i vrednovanja.19 . Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 8.2. Uz naglašenu pažnju prema prirodnim vrijednostima posebnu pažnju treba pridati graditeljskom naslijeđu.1. Planirani park prirode Hrvatsko zagorje prirodna je baština od državnog značaja za koju je zakonom utvrđena obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (u daljnjem tekstu PPPPO). planiraju zaštititi pojedini dijelovi rijeke Drave i to: .2. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja.1. 8.5. tradicijskim oblicima gospodarstva i zaštiti ruralnog krajolika. Ovim se Planom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8.prijelazna područja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapređenja i zaštite. U PPŽ-u se planira potreba izrade PPPPO-a za područje rijeke Drave. jer se planirani park prirode nalazi u pretežito šumskom području.1.2. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Mjere zaštite svrhovito je pobliže uskladiti s programima gospodarenja šumama. Granice područja parka prirode označene u PPŽ-u očitavaju se i tumače kao planskousmjeravajući podatak koji će se utvrditi u skladu s posebnim zakonom. Prostornim planom potrebno je točno definirati prostor obuhvata. Za zaštićenu park šumu Trakošćan koja se nalazi unutar planiranog parka prirode treba propisati mjere zaštite i njome i nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite.2. 8. korištenje i uređenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zaštitnim režimima: . Prilikom određivanja granica i provođenja planskih i ostalih aktivnosti na Ormoškom jezeru i starom koritu rijeke Drave. potrebno je djelovati koordinirano s Krapinsko-zagorskom županijom. 8. .3. a prema Zakonu o zaštiti prirode.2.4.1. utvrditi dijelove dravskog ekosustava koje je potrebno zakonski zaštititi.1.1. 8.područja u kojima su dozvoljene i poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih područja. U PPPPO-u za područje rijeke Drave potrebno je.izdvojena uža područja pod strožom zaštitom. 8.

park šuma u Varaždinskim Toplicama. već se smatra uputnim postupak zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika predložiti i pokrenuti koordinirano s Koprivničkokriževačkom županijom. ušće Plitvice i Bednje u Dravu. spomenici prirode. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na širem području Kalnika.4. košnja i sl. U PPŽ-u su načelno planirane lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: a) u kategoriji park šume: Dravska park šuma.6. Duha u Prigorcu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8. 8. Maruševec.7.3. Vidovec.). Vuka na Vukovoju te livade uz potok Zbel kao stanište kockavice. U PPUO/G-u je potrebno predložiti razinu zaštite tih dijelova prirode. Ivančice. Za zaštićene spomenike prirode: geološko-paleontološke Vindiju i Mačkovu spilju i geološko-mineraloški Gaveznicu. Bajnski dvori. potrebno je djelovati koordinirano s Koprivničko-križevačkom županijom. 8. botanički spomenici na stijenama Kalnika i oko kapelice Sv. održavanje neizmijenjene šumske zajednice.3. c) u kategoriji spomenika prirode: stijena i pećine Kamenac. 8. šumsko-uzgojni zahvati).2. 11 parkova (Novi Marof. Šaulovec. Križovljangrad.20 . Za "Zaštićeni krajolik Kalnik" koji je već utvrđen. potrebno je propisati mjere zaštite i njime nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. 8. a također i za područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. krajolik potoka Zbel i šire područje Grebengrada (izvorišni dio Lonje.5. potrebno je propisati mjere zaštite.3.1. groblje Varaždin.1.4. tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabala i za te dijelove prirode treba propisati mjere zaštite prirode.3.) može imati negativne učinke na spomenik prirode. 8. Planirane predjele posebnog rezervata šumske vegetacije na području Kalnika. 8. Ravne gore i Drave potrebno je uz suradnju šumarske i vodnogospodarske struke detaljnije definirati u PPUO/G-u. Ukoliko se ocijeni svrhovitim provesti postupak zaštite preporuča se da šumama u tim predjelima upravljaju i gospodare "Hrvatske šume" (na vodnom dobru "Hrvatske šume" uz suglasnost "Hrvatskih voda"). 8. Nekontrolirano korištenje tih prostora (rekreacija. razgledavanje. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . kako bi se na polazištima struke planiralo i provodilo korištenje i zaštita šuma (sječa. šuma oko jezera Bis u Ivancu i oko kapelice Sv. b) u kategoriji zaštićenog krajolika: vršni dio Ivančice. 8. Mjere zaštite za dijelove Kalnika planirane za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika potrebno je uskladiti s programima gospodarenja šumama. Veliki Bukovec i Martijanec).3. Klenovnik. geološki stup Drenovec. Za područje Kalnika kao prirodne baštine od državnog značaja ovim se PPŽ-om ne propisuje obveza izrade PPPPO-a. Čevo. Jalkovec. Najvrednije predjele unutar tog prostranog područja treba posebno izdvojiti i propisati strože mjere zaštite (planirani rezervati šumske vegetacije.1. ali se ista ne isključuje. širi predio Kalnika. pa mjere zaštite treba propisati na osnovi ocjene pojedinačnog lokaliteta. Rješenjima o zaštiti zaštićeni su: arboretum Opeka. zabrana unošenja alohtonih vrsta i dr. Varaždinske Toplice.6. 8. Belski dol i dolina rijeke Bednje). kanjoni potoka i sl.

obnovu. te osigurati stručne kadrove za održavanje. revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G-u.za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja.21 . . ovih Odredbi za provođenje. a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora: . Zaštićene biljne i životinjske vrste. . . obnovu i revitalizaciju tih spomenika.9. 8.za dijelove naselja registrirane (zaštićene) kao povijesne urbanističke cjeline (Varaždin i Varaždinske Toplice) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8. nestaju staništa i prijeti odumiranje treba štititi: .8.inventarizacijom takvih vrsta u PPUO/G-u i planiranjem mjera zaštite na lokalnoj razini sukladno točki 10.8.7.za zaštićene gradsko seoske cjeline (Ludbreg i Vinica) i zaštićene seoske cjeline (Mali Lovrečan i Veliki Lovrečan) obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije uz preporuku da se u PPUO/G-u za te dijelove naselja propiše izrada detaljnih planova uređenja.1.unutar zaštićenih predjela. Očuvanje. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . 8. kao i vrste kojima opada brojnost. U svrhu očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture preporuča se razrješiti vlasničko-korisničke odnose.

9. kontrolirano prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju (najvećim dijelom otpadnih ulja) organizira se i provodi na području grada Varaždina. U okviru privremenog odlaganja moguće je organizirati sortiranje i druge djelatnosti (smanjivanje količine i volumena i sl.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 9. Svaka od lokacija postojećih kontroliranih odlagališta može se pod određenim uvjetima upotrijebiti za skladištenje otpada (privremeno odlaganje). Strategiji i Programu prostornog uređenja RH i Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku.) ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni prostor.1. "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica). a ostali opasni otpad za koji nije organizirano prikupljanje i skladištenje skladišti se privremeno na mjestu nastajanja. Skladištenje otpada (privremeno odlaganje) moguće je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno propisano uređenje. 9. Novi Marof. termičke obrade i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. 9. Turčin (Općina Gornji Kneginec).6.4.5. 9. Do uređenja lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada u Županiji. "Malo Polce" (Grad Ludbreg).2. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . U PPŽ-u se utvrđuju slijedeće potencijalne lokacije za zbrinjavanje otpada (izgradnju centra za obradu i odlaganje otpada): Jerovec (Grad Ivanec). 9. uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Za područje cijele Županije potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom. a isplativije ih je organizirati na tim lokacijama nego u centru za obradu i odlaganje otpada.7. "Stari zdenac" (Općina Jalžabet). U PPŽ-u se ocijenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada). Poljana Biškupečka (Grad Varaždin). u PPŽ-u se predviđa organizirati u okviru lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada. Postojeća kontrolirana odlagališta (Turčin. 9. Jerovec). te "Vražji rid" (Grad Novi Marof). Varaždinske Toplice. Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje što podrazumijeva postojanje sortirnice.22 . Postupanje s otpadom 9. kao i sva ostala odlagališta i divlje deponije moraju se sanirati do roka utvrđenog posebnim propisima. Prikupljanje i skladištenje opasnog otpada sukladno odredbama Zakona o otpadu. kompostane. Osnovni uvjet za usvajanje opredjeljenja mora biti količina i sastav proizvedenog otpada koje treba utvrditi na temelju što točnijih podataka.3. Ludbreg.

na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša. Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša 10. smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja).2.2. 10. Za naselja odnosno građevine koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama. jedinica lokalne samouprave i pojedinačnih subjekata koji se nalaze na vodonosniku. 10. 10. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse. tlo i krajolik. dugoročno i strateški gledano. Nova Ves Petrijanečka. uz zakonom propisani sadržaj. Naselja koja imaju prioritet su Svibovec Podravski. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1.2. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. smatra područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda za širu regiju. i prsten naselja Sračinec-Petrijanec-Vinica-Ladanje-Vidovec-Nedeljanec.1.3.1. šume. Na razini Županije.23 .1.6. zabranom odlaganja otpada i sprječavanjem prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi. Cijeli se vodonosnik. 10. 10.2.2.1. 10. s većim naglaskom treba obraditi područje vodonosnika. Lonja) ili smanjiti kvalitetu voda na Plitvici i Bednji. potrebno je riješiti zaštitu ležišta podzemne pitke vode izgradnjom sustava za odvodnju. Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima.5. Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika. kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.2. šume. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete. Trnovec. Otpadne vode obvezno treba tretirati preko pročistača otpadnih voda. kvalitetu i kvantitetu poremećaja. 10. Svaka nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima I kategorije (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika. za koje je PPŽ dao osnovna usmjerenja u pogledu zaštite resursa. a posebice farmi na području vodonosnika. analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju. Vode 10. tlo i krajolik kao osobito vrijedne resurse Županije. U PPUO/G-u potrebno je detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša. 10.2. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja. značajke i posebnosti dotične sredine).3.2. vodotoke.2.4.1.

3. U opravdanom slučaju (gradnja infrastrukture i sl. od novih namjena može se planirati korištenje prostora isključivo u svrhu rekreacije. unutar granica obuhvata plana predviđenih u PPŽ-u. područja uz koridore brzih cesta i autoceste. Ne može se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. U PPUO/G-u preporuča se propisivanje konkretnijih mjera zaštite. 10. odnosno u svrhu zaštite vodnih ekosustava zadržati kao vlažne livade (točka 10. 10. te dati smjernice njihovog daljnjeg korištenja. koji uključuje prirodni inundacijski pojas) potrebno je posebno preispitati svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta unutar inundacijskog pojasa.2.4.3.7. odnosno izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na slijedećim površinama: najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II).2.4. bilo bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je.3.).3. Do izrade i donošenja PPPPO-a za rijeku Dravu.2.širi vegetacijski pojas uz rijeke i potoke. 10.3. u smislu zabrane krčenja i zadržavanja šumaraka i živica koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene.7. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . a posebice u građevinske svrhe osim ako nema zemljišta nižih razreda. 10.9. Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma. u gospodarskim jedinicama Varaždinskih. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje novih regulacija. Ne može se planirati prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama. Poželjno je pošumljavati.2. 10.3. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija poželjno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva.24 .10.2. 10.2. zatvaranja i sl. a vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti.1. 10. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih dokumenata i programa. nekvalitetno poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase.2. područje budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak. Šume 10. Tlo 10.8.11.4. 10.1. U PPUO/G-u je potrebno utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije prikupljališta. U cilju zadržavanja površina pod šumom. 10. U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik .) kada je potrebno iskrčiti nizinsku šumu. predjeli uz vodotoke i sl. sanacije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10.

12.1. 10. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . ovih Odredbi za provođenje. 7. Krajolik 10. Mjere postupanja s otpadom obrađene su i nabrojene u točki 9. 10..25 . Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti obrađene su i nabrojene u točki 8. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obrađene su i nabrojene u točki 7.8. te vrste čija brojnost opada. 10. U PPŽ-u se osim zahvata utvrđenih posebnim propisom ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš (PUO). ovih Odredbi za provođenje.10. ovih Odredbi za provođenje. voditi katastar emisija u okoliš s obzirom na utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim područjima.2.1. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina obrađene su i nabrojene u točki 8.2. a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja.9.3. 10.8.1. Procjena utjecaja na okoliš 10. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona i drugih tihih djelatnosti.1.1.5. te za iste planirati mjere zaštite u skladu s podacima nadležne službe za zaštitu prirode i okoliša.1. Za buduće oblikovanje naselja potrebno je planiranje nove izgradnje uravnotežiti s postojećom izgradnjom zadržavajući i njegujući izvorna obilježja naselja i šireg područja.1.11.5. ovih Odredbi za provođenje. uvažavajući mjere sadržane u točkama 5. odrediti na grafičkom prikazu u planovima nižeg reda. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti 10. Grad Varaždin dužan je. sukladno zakonskim propisima. 10. i 7.7. Zaštita od buke 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. 10. 10.6. 10.6. Prilikom izrade PPUO/G-a svrhovito je utvrditi da li na području obuhvata plana rastu ili žive zaštićene biljne i životinjske vrste.6.7.9.11. Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je.10. Biljne i životinjske vrste 10.6.1. 10. Postupanje s otpadom 10. ovih Odredbi za provođenje.5. u skladu sa zakonskim propisima. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje. Zaštićeni dijelovi prirode 10. Zrak 10.12.9.

Donja Voća.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. Uz zakonom propisane moguće i poželjne ekonomske poticaje u cilju unapređenja zaštite okoliša preporuča se na razini Županije razraditi posebni program poticajnih.26 . to su slijedeće općine odnosno gradovi: Bednja. Ivanec. Ekonomski poticaji 10. PPŽ-om se određuje da se pribavi suglasnost od nadležnog državnog tijela na mjere zaštite okoliša utvrđene PPUO/G-ima onih općina i gradova na čijem je području planiran park prirode Hrvatsko zagorje.1.13. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Klenovnik i Lepoglava.1.14.13. ali i ograničavajućih mjera koje će doprinjeti unapređenju zaštite okoliša (uvažavajući namjenu i zaštitu prostora utvrđenu u PPŽ-u i drugim prostornim planovima).14. Prema kartografskom prikazu 3. Suglasnost na mjere zaštite okoliša 10. 10.

Jalžabet. 11. 11. Ivanec.5.27 . Petrijanec.područje rijeke Drave. ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni PPŽ-u. c) Generalnog urbanističkog plana (GUP) za Varaždin kao sjedište Županije. Na temelju Zakona o prostornom uređenju.1. Ludbreg. u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima). Novi Marof i Varaždinske Toplice.6 gradova: Varaždin. uređenja i zaštite prostora"). Veliki Bukovec. 11. Breznica. Maruševec. Sveti Đurđ. Beretinec. Ljubešćica. utvrđuje se potreba izrade slijedećih prostornih planova: a) Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za: . Ludbreg.1. Ludbreg i Novi Marof. 29/83. Gornji Kneginec.6. 36/85.1. Lepoglava. . Vinica i Visoko. potrebno je primijeniti slijedeće mjere: Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . 11. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11. Klenovnik. Vidovec. Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja u PPŽ-u.1.1.1. u slučaju izgradnje skloništa u skladu s prostornim planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave. koji sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ostaju na snazi do donošenja svih PPUO/G-a s područja bivše općine.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11.1. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" br. 11. Cestica.2. Lepoglavu. Novi Marof i Varaždinske Toplice. Ivanec. Mali Bukovec.. . Obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) ne utvrđuje se u PPŽ-u već će se ona utvrditi prostornim planovima iz točke 11.. Mjere provedbe 11.4. Po donošenju PPUO/G-a prestaje važiti dio prostornog plana bivše općine za to područje. a krajnji istočni dio u VIIIo MCS (što se iščitava i iz kartografskog prikaza 3: "Uvjeti korištenja. Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara.1. Breznički Hum.3. i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. Sračinec.1. d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) za sjedišta gradova: Ivanec. te osobito uvažavati činjenicu da se pretežiti dio prostora Varaždinske županije ubraja u VIIo seizmičnosti (po MCS). Prostorni planovi područja bivših općina Varaždin. Sveti Ilija. b) Prostornog plana uređenja općine/grada (PPUO/G) za: . Trnovec Bartolovečki.park prirode Hrvatsko zagorje. Donja Voća. i 42/86.22 općine: Bednja. Donji Martijanec.1.

osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa). Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).osigurati rezervne izlaze iz skloništa.odrediti seizmičnost.osigurati lokacije za javna skloništa. . računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika. b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa: . .skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže.28 .za porodična skloništa za najmanje tri osobe.osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa. .za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada. .dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika. . Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . . Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite: . . a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada. .

te Ivancem. kao sjedištem Županije i važnijim nacionalnim središtem. gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja. Ivanec. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .revitalizacija naselja.sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku.2. 11. predstavljaju okosnicu policentrične razvojne strukture Županije. Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Breznica. Ludbregom. te naselja Muričevec. Potrebne su poticajne i razvojne mjere s državne razine prvenstveno za jačanje srednjih i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja.provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11.2. kojim treba razraditi ne samo uvjete zaštite već i prihvatljive mogućnosti korištenja prostora koje će stvarati pretpostavke za učinkovitiju zaštitu. Petrijanec.2. Sračinec i Vinica. uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama. Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini. Donja Voća. 11. Pogranično područje obuhvaća Grad Lepoglavu (osim grada Lepoglave.4. 11.3. . Ludbreg i Novi Marof). Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11. Cestica.1. Novim Marofom. Klenovnik. U ovim prostorima potrebna je: . . a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva.29 . a osobito poljodjelstva).2. Lepoglavom i Varaždinskim Toplicama kao planiranim srednjim i manjim gradovima. porezne olakšice i slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i poticanje onih djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život. te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu slijedećih mjera: .osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava). Breznički Hum i Visoko.2. Mreža gradskih naselja s Varaždinom. Dio područja ulazi u sustav budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje za koji će se izraditi PPPPO.2. kreditiranje. Očura i Vulišinec) i općine Bednja. U PPŽ-u se daje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora u zajedničko područje za razvoj naselja koja su se međusobno spojila (koncept se predlaže prvenstveno primijeniti za Varaždin.

napuštena) .3. postojeća. 11. Izvješćima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praćenje pojava. potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja.5.šire područje Kalničkog gorja. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . a programima mjera za unapređenje stanja u prostoru treba predlagati izradu stručnih i znanstvenih podloga te programa. Pogranična. Bednje. Lonje sa svim pritocima te ekosustavi ostalih manjih vodotoka. 11. pojave i procese radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti. Područja značajne prirodne vrijednosti: .područje kompleksa Trakošćan i šire okolice s brdskim predjelom Ravne gore. Demografska kretanja . studija. a u cilju racionalnog dimenzioniranja i korištenja tih područja. 11.potrebno je praćenje kvalitete.3.7. rubna i manje razvijena područja .potrebno je provođenje daljnjih istraživanja i mogućnosti korištenja.3.1. način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje.10. Područja i lokaliteti prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti . . .potrebno je pratiti realizaciju njihove izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja.3. .3. Eksploatacijska polja (planirana. projekata i drugih elaboracija.izvorišni dio Plitvice te vodni ekosustavi rijeka Plitvice.11.treba pratiti korištenje postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora.3.3. . 11.3.30 .treba pratiti stanje. 11.8.treba pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša.potrebno je pratiti stanje.područje uz rijeku Dravu.treba pratiti korištenje i predlagati eventualne promjene. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 11. pojave i procese u cilju praćenja učinaka provedenih mjera.3. 11.3.3.4. Vodonosna područja (vodonosnik) . 11. 11.potrebno je pratiti trendove radi možebitne neravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže. a u cilju njihove zaštite i očuvanja. Poplavna područja . Područja planirana za gradnju .3.šumski predjeli na području cijele Županije.3.6.9.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11.2. Nalazišta (ležišta) geotermalne vode . stanja zaštite. . Za ova područja potrebno je pratiti stanje. Kapitalna infrastruktura i građevine od važnosti za Državu i Županiju . 11. 11.šire područje Ivančice koje obuhvaća gornji tok rijeke Bednje od Stažnjevca do Krušljevca.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Dokumentacija i suradnja Županijski zavod za prostorno uređenje 5.1 .

9. Zavod za prostorno planiranje. 3. Prostorni plan (bivše) Općine Križevci. 1983. 1983. 1998. Zagreb. Generalni prostorni plan Kalnika. 4. 6. Zagreb. "Plan" APZ .Zagreb. 12. Generalni urbanistički plan Ludbrega 2000. 1982. 1997. 7. graditeljstva i stanovanja. Zavod za prostorno planiranje. "Plan" APZ . 1977. 5. Generalni urbanistički plan grada Varaždina. Prostorni plan (bivše) Općine Ivanec. Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona.2 . Zagreb. Zagreb. 13. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prostorni plan područja posebne namjene Ivančica . Zagreb. 1982. (uključivo i sve izmjene i dopune planova) Županijski zavod za prostorno uređenje 5. 11. Zagreb. Prostorni plan (bivše) Općine Novi Marof. Zagreb. 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata: Planovi: 1. Zagreb. graditeljstva i stanovanja. Prostorni plan područja HE sistema "Drava". Prostorni plan (bivše) Općine Ludbreg. "Plan" APZ .Zagreb. 1983. 15. "Plan" APZ . Prostorni plan (bivše) Općine Varaždin. Generalni urbanistički plan Ivanca i kontaktnih građevinskih zona. "Coning" Varaždin. 1998. Ministarstvo prostornog uređenja. 14. 1984. Generalni plan uređenja naselja Varaždinske Toplice. Prostorni plan Zajednice općina Varaždin. 1978.. "Plan" APZ .vršno područje. 1983. Zagreb.Zagreb. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Zagreb.Zagreb. 16. Ministarstvo prostornog uređenja. 1982. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1972. Zagreb. 8. i 1986. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. 2. "Plan" APZ .Zagreb. 1996. 1983.

Zagreb. Osijek i Varaždin. 1. dionica Komin . "City trust". 3. Strateški markentiški plan turizma Varaždinske županije. Vodoprivredna osnova za vodno područje slivova Drave i Dunava. Zagreb. 1985. "Geotehnika" Zagreb . 1989. Studija utjecaja na okoliš dalekovoda 2×400 kV Žerjavinec . Inženjerski projektni zavod. Studija uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave. Institut za turizam. Fakultet građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu. 19. Studija vodoopskrbe (bivše) Općine Ludbreg. 4. OOUR "Vodogradnja" Varaždin. gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg. 1989. Zagreb. Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. godine.Varaždin . 12.. građevinsko-tehnička studija. 6. "Hidroprojekt".regionalna studija. Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske.o. 16. Varaždin. 1995. vodoprivredna interesna zajednica Zagreb. Dalekovod d.Varaždi. "Hidroekoing" d. 1996. 18.o. 5. INA . Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske. 1991.Goričan. Zagreb.o. Prostorno-prometna studija koridora magistralnih cesta br. 20.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Studije: 1. Varaždin. 1994.Inženjerski projektni zavod.regionalni vodovod Varaždin (I faza). Integralna studija . Seizmička mikrorajonizacija Varaždina . Županijski zavod za prostorno uređenje 5. Zagreb. 1984. Zagreb. 1995. Zagreb.-2005. 1995. 1996. Zagreb. Varaždin. 10.Dunav" Osijek. "Hrvatske ceste" . 1994. Građevinski institut. 1989. 14. 1972.d. 1998.3 . Environmental Policy Europe asbi. 1991. OOUR "Vodogradnja" Varaždin.Mađarska..Institut Geoekspert. 7. 2. 17. Strateški plan djelovanja za dunavsko slivno područje 1995. 11. eksploataciji. AT Consult d. 3. Zagreb. Zagreb.Geološki konzalting d. RO "Projekt" Zagreb.. Studija utjecaja na okoliš autoceste Zagreb . Zagreb.Goričan. Coning inženjering d.o. 1997. Centar za meteorološka istraživanja. Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb .Dunav" Osijek. 1995. INA Projekt. VRO "Drava . Državni hidrometeorološki zavod. VRO "Drava .o. Varaždin. Vodoopskrbni plan Varaždinske županije. dionica: Dubrava Križovljanska . 1989. Studija o istraživanju. Mineralne sirovine područja Zajednice općina Varaždin.o. Zagreb.d. 8. Zagreb. Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice. 1985. 13. Republička 15. Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske. Podravska brza cesta. 9. Brussels.Bjelovar.3 i 7 na području Zajednica općina Bjelovar. Urbanistički institut Hrvatske.

br. 7. Izvješća o stanju u prostoru i Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru za gradove i općine na području Varaždinske županije izrađeni u razdoblju od 1995. Breznica. Dokumentacija 888. 1993. 16. 1996. Zagreb. "Službeni vjesnik Varaždinske županije". 1994. Ludbreg. Varaždin. 1994. Dokumentacija 884. Državni zavod za statistiku. Državni zavod za statistiku. 9. 1996. 1993. Popis stanovništva 1991. 8. Varaždin. 1995. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. "Službeni vjesnik Županije varaždinske". 1995. Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. . Varaždinske Toplice i Visoko. Državni zavod za statistiku. Državni zavod za statistiku. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije varaždinske. Statistički ljetopis hrvatskih županija. 10. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Varaždin. 1992. Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Ivanec. 14/94. Županijski zavod za prostorno uređenje 5. 1994. br.prilog za Program zaštite okoliša i Strategije zbrinjavanja otpada u Županiji varaždinskoj. Zagreb. 2. Statistički ljetopis. obrtništva i malog poduzetništva. 13. 2/98. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1998.. Mali Bukovec i Sveti Đurđ. 2/98. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Novi Marof. Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja Županije varaždinske. Popis stanovništva 1991. Zagreb. Varaždin... 3. Zagreb. Popis stanovništva 1991. "Službeni vjesnik Varaždinske županije".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Ostali dokumenti: 1. 4. 14. Zagreb. Dokumentacija 881. Ljubešćica.. "Službeni vjesnik Županije varaždinske". 15. 17. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 11.1997. 6. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Popis stanovništva 1991. Varaždin. Dokumentacija 882. 10/95. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. do 1997. Državni zavod za statistiku. godine. Zagreb. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. br. 18. Državni zavod za statistiku. 1999. Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1995. br. Statistički ljetopis. Varaždin. 5. godine. 19. 12.4 . Varaždin. Hum Breznički. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Donji Martijanec. Državni zavod za statistiku. Varaždin. 1994. i 4/98. 1995. Zagreb. 1995. 1994. "Postupanje s otpadom u Županiji varaždinskoj" .

V. Hrženjak. 1997. 26.R. "Beli zdenci". 28. d. Cetinski.o. Pogranično područje . Flajšman.. 1993. 1995. E. Muzejsko društvo sjeverozapadne Hrvatske. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Bartolovec Regionalnog vodovoda Varaždin. 1997. Varaždin. Zagreb. "Šumi" i Žgano vino".o. Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj. Dravska park šuma. 30. "Bistrica".o.. 23. 21. 24. Zagreb. Zagreb. 33. 1995. "Sutinska".N. 1996. JKP "Varkom" Varaždin. Grad u historiji. 1997. AT Consult d. JKP "Varkom" Varaždin.L. JKP "Varkom" Varaždin. 1995. Hrvatsko društvo za sustave.. 31. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.: Strateške osnove razvoja turizma Grada Ivanca. 29. Mumford. 1997.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 20. Kušen. 1995. J. "Izvješće o postupanju s otpadom u Varaždinskoj županiji" . Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske. Odluka o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Vinokovšćak" vodovoda "Varaždin".prilog za Program zaštite okoliša. Varaždin. Informator. L. 1997. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Varaždin Regionalnog vodovoda Varaždin. Varaždin. 22. 1998. Varaždin. biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varaždin. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 32.. Fizičko-kemijske. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta Belski Dol Regionalnog vodovoda Varaždin.5 . Naprijed Zagreb. 27. 1988.. Bjelovar. E. JKP "Varkom" Varaždin. Elaborat zona sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora". godini. Varaždin. V. 1996. Grad kao složen sustav. PMF. 25.o. Razvojna politika za granična područja Republike Hrvatske.. Zagreb. 34. Čakovec i Dubrava u 1997.uređenje i zaštita prostora. Nakladni zavod Matice Hrvatske. 1999. Zagreb.

Ivanec i Ludbreg.Hrvatske željeznice. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.d.6 .Hrvatske šume. Prijevozno područje Varaždin. Varaždin.Pogon Zelina.Policijska uprava Varaždinska. . .Vodnogospodarska ispostava za slivno područje "Plitvica-Bednja". Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava.Središte pošta Varaždin.Hrvatska gospodarska komora.Županijska uprava za ceste Varaždin. Zagreb. . . Županijska komora Varaždin. .Županijski zavod za prostorno uređenje Međimurske županije. . . . Uprava šuma Koprivnica. Odjel planiranja i pripreme."Cesta" d. Ispostava Varaždin. .Hrvatska pošta d.Hrvatska elektroprivreda d. Uprava za zaštitu kulturne baštine.Vodnogospodarski odsjek Varaždin.Distribucijsko područje "Elektra" Zagreb .Distribucijsko područje "Elektra" Varaždin. .Županijski zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije.Hrvatske telekomunikacije d.d. .d. . . . . . prometa i veza. . .Županijski zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije. projektiranja i građenja.Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Konzervatorski odjel u Varaždinu. .d.TK centar Varaždin.Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.Distribucijsko područje "Elektra" Koprivnica. . Služba planiranja.Ministarstvo unutarnjih poslova . graditeljstva i stanovanja. .Ministarstvo kulture.Hrvatska uprava za ceste. .Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije.Hrvatske vode Zagreb. . . . ustanova i subjekata: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Suradnja tijela. .Hrvatska uprava za ceste.Ministarstvo obrane. Šumarija Varaždin.Ministarstvo pomorstva. . .Ministarstvo prostornog uređenja.

.Ured za prostorno uređenje. . . .Upravni odjel za društvene djelatnosti Varaždinske županije. . .KP "Termoplin" Varaždin."Lukom" Ludbreg.7 . informiranje. . .Ured za gospodarstvo Varaždinske županije. . kulturu. . Ivanec.Ured za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije. .Ured za prosvjetu. stambeno-komunalne poslove."Ivkom" d.INA . šport i tehničku kulturu Varaždinske županije.Ured za rad. .Ured za statistiku Varaždinske županije.Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije."Komunalac" Novi Marof.Ogranak Varaždin. .IGEA Varaždin. . zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije.d. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.JKP "Varkom" Varaždin.Gradski muzej Varaždin. graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . . .Upravni odjel za komunalne djelatnosti i uređenje grada Varaždina.Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" ."Naftaplin" Zagreb. .

.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grafički dio Županijski zavod za prostorno uređenje .

Postupanje s otpadom Županijski zavod za prostorno uređenje . Plinoopskrba Kartogram 5. Vodovod i odvodnja 4. Pošta i telekomunikacije 4. Infrastrukturni sustavi 4. uređenja i zaštite prostora Grafički prilozi . Uvjeti korištenja.000 Kartografski prikaz 1. Teritorijalno-politički ustroj Kartogram 2.4. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Kartogram 3. Elektroenergetika i korištenje voda 4. Korištenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2.2.kartogrami u mjerilu 1:200.3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Sadržaj: Kartografski prikazi u mjerilu 1:100. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4.000 Kartogram 1.1.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->