1 PPZ Varazdinske Zupanije Osnovni

REPUBLIKA HRVATSKA VARADINSKA UPANIJA upanijski zavod za prostorno ureenje
PROSTORNI PLAN VARADINSKE UPANIJE
Varadin, svibanj 2000. godine
REPUBLIKA HRVATSKA VARADINSKA UPANIJA Klasa: 350-02/99-01/8 Urbroj: 2186/1-01-00-16 Varadin, 18. svibnja 2000. Na temelju lanka 19. stavka 1. Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), suglasnosti Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/V od 19. sijenja 2000. godine i lanka 15. toke 9. Statuta Varadinske upanije ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije" br. 8/99. - proieni tekst i 18/99), upanijska skuptina Varadinske upanije na sjednici odranoj 18. svibnja 2000. donosi
ODLUKU o donoenju Prostornog plana Varadinske upanije lanak 1. Donosi se Prostorni plan Varadinske upanije. lanak 2. Prostorni plan Varadinske upanije sastavni je dio ove Odluke i sadri: Tekstualni dio: Uvod I Obrazloenje 1. Polazita 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja 3. Plan prostornog ureenja II Odredbe za provoenje Grafiki dio: Kartografski prikazi: 1. Koritenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora
Grafiki prilozi - kartogrami: 1. Teritorijalno-politiki ustroj 2. Administrativna sjedita i razvrstaj dravnih i upanijskih cesta 3. Sustav naselja i razvojnih sredita 4. Infrastrukturni sustavi 5. Postupanje s otpadom lanak 3. Danom stupanja na snagu Odluke o donoenju Prostornog plana Varadinske upanije, prostorni planovi podruja bivih opina Varadin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, ostaju na snazi do donoenja prostornih planova ureenja opina/gradova, osim u dijelovima koji su protivni Prostornom planu Varadinske upanije. Stupanjem na snagu odluke o donoenju prostornog plana ureenja opine/grada prestaje vaiti dio Prostornog plana bive opine za to podruje. lanak 4. Tekstualni dio Prostornog plana Varadinske upanije objavit e se u "Slubenom vjesniku Varadinske upanije", a kartografski prikazi se uvaju u upanijskom zavodu za prostorno ureenje Varadinske upanije. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenom vjesniku Varadinske upanije".
PREDSJEDNIK: Dragutin Gloini, dipl.ing.
PROSTORNI
PLAN
VARADINSKE UPANIJE
Nositelj izrade: upanijski zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije
Struni tim Zavoda: Ravnatelj i voditelj tima: Davorin Gregurini, dipl. in. prometa Koordinatori, savjetnici i suradnici: Tanja Martinec, dipl. in. arh. Vinja Jalui, dipl. in. arh. Dubravka Komes-Juki, dipl. in. arh. Natalija Jeek, dipl. in. krajob. arh. Marina Kgl, dipl. in. arh. Grafika obrada: Biserka Brai, gra. tehniar Vinja Jakovac, gra. tehniar Obrada teksta: Vera Biljan, upr. ref. Snjeana Oreki, steno.dak. Tim vanjskih suradnika: dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. in. geol. Ivana Duki, dipl. in. biolog. Ksenija Gomaz, dipl. in. arh. Emil Flajman, dipl. in. biolog. Zvonko Kranjc, dipl. in. um.
Plan je izraen na raunalima INTERGRAPH i COMPAQ uporabom programskih alata MICROSTATION i MICROSOFT OFFICE, a otisnut je pomou tampaa HP Laserjet 4P, HPDeskJet 1120C i PLOTERA HP 650C.
Obrazac
VARADINSKA UPANIJA
Naziv prostornog plana:
PROSTORNI PLAN UPANIJE

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru (slubeno glasilo): "Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 2/1998. Javna rasprava (datum objave): "Varadinske vijesti" 14.04.1999. "Veernji list" 15.04.1999. Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave: Odluka predstavnikog tijela o donoenju plana (slubeno glasilo): "Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 8/2000. Javni uvid odran od: 30.04.1999. do: 30.06.1999. Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave:
Davorin Gregurini, dipl. in. prom. _________________________________ (ime, prezime i potpis) Suglasnost na plan prema lanku 19. Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/V datum: 19. sijenja 2000.
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
VARADINSKA UPANIJA - UPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE Peat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: Davorin Gregurini, dipl. in. prom. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Koordinator plana: Davorin Gregurini, dipl. in. prom. Struni tim u izradi plana: 1. Tanja Martinec, dipl. in. arh. 2. Vinja Jalui, dipl. in. arh. 3. Dubravka Komes-Juki, dipl. in. arh. 4. Natalija Jeek, dipl. in. krajob. arh. 5. Marina Kgl, dipl. in. arh. Peat predstavnikog tijela:
6. dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. in. geol. 7. Biserka Brai, gra. teh. 8. Vinja Jakovac, gra. teh. 9. Vera Biljan, upr. ref. 10. Snjeana Oreki, steno.dak. Predsjednik predstavnikog tijela: Dragutin Gloini, dipl. in. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Peat nadlenog tijela:
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Vinja Jalui, dipl. in. arh. ______________________________ (ime, prezime i potpis)
VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN
SADRAJ: TEKSTUALNI DIO UVOD I. O b r a z l o e nj e 1. POLAZITA

11 01
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti upanijskog podruja u odnosu na prostor i sustave Drave
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Povrina, stanovnitvo i naseljenost
a) Povrina b) Stanovnitvo c) Naseljenost d) Osvrt na projekcije kretanja stanovnitva prema dosad vaeim prostornim planovima bivih opina na podruju upanije e) Novije demografske promjene
111111-
2 5 5 5 8 11
1- 22 1- 24 1- 26 1- 39
1.1.1.2. Naselja 1.1.1.3. Podruje uz dravnu granicu 1.1.1.4. Zbirni tablini iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru
1- 41 1- 43 1111143 43 44 44 46
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

1.1.2.1. Zemljopisna obiljeja
a) Geoloka obiljeja b) Obiljeja reljefa c) Hidrografska obiljeja d) Klimatska obiljeja
1.1.2.2. Osnovne kategorije koritenja zemljita 1.1.2.3. Podruja preteitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo b) Energetika c) Turizam d) Poljoprivreda
upanijski zavod za prostorno ureenje I
1- 49
11111-
52 52 54 54 57
e) umarstvo f) Vodni resursi g) Eksploatacija mineralnih sirovina h) Krajolik
11111111111-
58 60 66 69 70 70 76 84 85 87 88
1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

a) Prometni sustav b) Vodoopskrba i odvodnja c) Elektroopskrba d) Plinoopskrba e) Groblja f) Zbrinjavanje otpada
1.1.2.5. Drutvena infrastruktura

a) Obrazovanje i odgoj b) Zdravstvo i socijalna skrb c) Uprava i administracija d) Kultura e) port i rekreacija
1- 92 1- 92 1- 95 1- 98 1- 99 1-102 1-104 1-104 1-112 1-114
1.1.2.6. Zatiena graditeljska i prirodna batina

a) Graditeljska batina b) Prirodna batina c) Osobite biljne i ivotinjske zajednice
1.1.3. Obveze iz Programa prostornog ureenja Drave i ocjena postojeih prostornih planova
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog ureenja Drave 1.1.3.2. Ocjena postojeih prostornih planova
1-116 1-116 1-120
1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1-122
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA
2-
2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, dravnog i meunarodnog znaaja

2.1.1. Razvoj gradova i znaajnih infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj gradova 2.1.1.2. Infrastrukturni sustavi
upanijski zavod za prostorno ureenje II
2-
2- 5 2- 5 2- 7
2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia
2- 12
2- 15 2- 17 2- 17
2.2. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja

2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2- 22
2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i ostale infrastrukture

2.2.3.1. Razvoj naselja 2.2.3.2. Razvoj drutvene infrastrukture 2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture
a) Prometni sustav b) Vodnogospodarski sustav c) Energetski sustav d) Zbrinjavanje otpada
2- 28 2- 28 2- 30 2- 32 2- 32 2- 34 2- 37 2- 39 2- 40
2.2.4. Zatita krajobraznih vrijednosti 2.2.5. Zatita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina
a) Vodni resursi b) ume c) Tla d) Mineralne sirovine e) Graditeljska batina f) Prirodna batina g) Bioraznolikost h) Zrak
2- 44 2- 45 2- 49 2- 50 2- 51 2- 52 2- 54 2- 61 2- 63
2.3. Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju upanije

2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora 2.3.2. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture
upanijski zavod za prostorno ureenje III
2- 64 2- 64
2- 68
3.
PLAN PROSTORNOG UREENJA
3-
3.1. Prikaz prostornih struktura upanije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja upanije i Drave 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koritenje prostora
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
3-
3- 4 3- 11 3- 12 3- 12 3- 21
3.3. Sustav sredinjih naselja i razvojnih sredita

3.3.1. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja 3.3.2. Sustav sredinjih naselja
3.4. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti od znaaja za upaniju i Dravu

3.4.1. Gospodarstvo u prostoru 3.4.2. Drutvene djelatnosti
3- 25 3- 25 3- 32 3- 33 3- 33 3- 36
3.5. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

a) Uvjeti za racionalno koritenje i zatitu prostora i okolia b) Kriteriji za graenje izvan graevinskog podruja
3.5.1. Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i cjeline
3- 39 3- 40 3- 40 3- 47 3- 55 3- 58 3- 61
3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.6.2. Vodnogospodarski sustav 3.6.3. Energetski sustav
3.7. Postupanje s otpadom 3.8. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli

upanijski zavod za prostorno ureenje IV
II. Odredbe za provoenje

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni Uvjeti odreivanja prostora graevina od vanosti za Dravu i upaniju Uvjeti smjetaja gospodarskih sadraja u prostoru Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti u prostoru Uvjeti odreivanja graevinskih podruja i koritenja izgraena i neizgraena dijela podruja Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekoloki) utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru Mjere ouvanja krajobraznih vrijednosti Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Postupanje s otpadom Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli Mjere provedbe
4- 1
4- 3 4- 5 4-10
4-11
4-13 4-17
4-19 4-22 4- 23 4- 27 4-27
11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja 11.2. Podruja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera
4-29
11.3. Podruja i lokaliteti za istraivanje i praenje pojava i procesa u prostoru
4-30
Dokumentacija i suradnja
a) Pregled koritenih relevantnih dokumenata b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata
upanijski zavod za prostorno ureenje V
5- 1 5- 2 5- 6
GRAFIKI DIO Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000

Kartografski prikaz 1. Koritenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora
Grafiki prilozi - kartogrami u mjerilu 1:200.000

Kartogram 1. Teritorijalno-politiki ustroj Kartogram 2. Administrativna sjedita i razvrstaj dravnih i upanijskih cesta Kartogram 3. Sustav sredinjih naselja i razvojnih sredita Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4. Infrastrukturni sustavi 4.1. Pota i telekomunikacije 4.2. Vodovod i odvodnja 4.3. Elektroenergetika i koritenje voda 4.4. Plinoopskrba
Kartogram 5. Postupanje s otpadom
upanijski zavod za prostorno ureenje VI
Uvod
upanijski zavod za prostorno ureenje 0 -1
Uvod
Varadinska upanija je jedinica lokalne uprave i samouprave u iji sastav su ule novonastale opine i gradovi s podruja bivih opina: Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varadin, a kojima su se naknadno pripojila jo 3 naselja s podruja Koprivniko-krievake upanije: Ljubelj Kalniki, Segovina i Sudovec. upanija kao jedinica lokalne uprave i samouprave ima Ustavom Republike Hrvatske zagarantirano pravo na lokalnu samoupravu, koje obuhvaa pravo odluivanja o potrebama i interesima graana lokalnog znaenja, a osobito: - o ureivanju prostora i urbanistikom planiranju, - o ureivanju naselja i stanovanja, - o komunalnim djelatnostima, - o brizi za djecu, - o socijalnoj skrbi, - o kulturi, tjelesnoj kulturi, portu i tehnikoj kulturi, te - o zatiti i unapreenju prirodnog okolia. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi utvruje da upanija u okviru samoupravnog djelokruga izmeu ostalog: - usklauje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i drutvenog razvitka opina i gradova u sastavu upanije i upanije kao cjeline, - odreuje uvjete ureenja i zatite prostora upanije, ako zakonom nije drugaije odreeno, - usklauje razvitak i mreu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija kao i graevina infrastrukture od vanosti za podruje upanije kao cjeline, ako zakonom nije drugaije odreeno. U tom globalnom okviru, Zakon o prostornom ureenju temeljno mjesto daje prostornom planu upanije kojim se razrauju naela prostornog ureenja i utvruju ciljevi prostornog razvoja te organizacija, zatita, koritenje i namjena prostora. Prostorni plan upanije treba sadravati prostornu i gospodarsku strukturu upanije, sustav sredinjih naselja regionalnog znaenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za ureenje i zatitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za ouvanje i unapreenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapreenje i zatitu okolia te druge elemente od vanosti za upaniju. Prostorni plan Varadinske upanije izradio je upanijski zavod za prostorno ureenje. Pripremne radnje na izradi Prostornog plana upanije zapoele su tijekom 1994. godine prikupljanjem, obradom i analizom svih relevantnih podataka i elemenata od znaaja za prostor i aktivnosti u prostoru upanije, i ti su podaci sistematizirani, obraeni i prezentirani u posebnom elaboratu "upanija varadinska - Osnovna obiljeja prostora i prostornog ureenja". Nakon toga izraeno je Izvjee o stanju u prostoru upanije varadinske ("Slubeni vjesnik upanije varadinske" br.14/94.), Program mjera za unapreenje stanja u prostoru upanije varadinske ("Slubeni vjesnik upanije varadinske" br.10/95.), kao i Osnove koritenja i zatite prostora podruja bivih opina Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varadin, koje je upanijski zavod izradio tijekom 1994. i 1995. godine. U radu na Prostornom planu upanije koritena su opinska Izvjea i Programi, studijska i projektna dokumentacija izraena za pojedina tematska podruja, postojea dokumentacija prostora i svi drugi raspoloivi podaci o prostoru i elementima prostora upanije.
upanijski zavod za prostorno ureenje 0 - 2
Prilikom izrade Izvjea o stanju u prostoru i Programa mjera upanije ukazano je na poeljnost izrade dodatne dokumentacije koja bi omoguila kvalitetnu pripremu i izradu Prostornog plana, te je izmeu ostalog preporueno pribavljanje: - analize demografskih kretanja, prognoza i migracija, - klimatskih i meteorolokih karakteristika podruja, - gospodarske analize i projekcije, - analize stanja okolia i utjecaja na okoli, - socioloke studije. U tijeku rada na Prostornom planu upanije izraena je slijedea dokumentacija: Osnova koritenja i zatite prostora (bive) Opine Varadin (Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, 1994. godine); Osnova koritenja i zatite prostora (bive) Opine Ivanec (Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, 1994. godine); Osnova koritenja i zatite prostora za opine: Ludbreg, Donji Martijanec, Mali Bukovec i Sveti ur (biva Opina Ludbreg) (Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, 1995. godine); Osnova koritenja i zatite prostora za opine: Novi Marof, Breznica, Hum Brezniki, Ljubeica, Varadinske Toplice i Visoko (biva Opina Novi Marof) (Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, 1995. godine); Studija izbora lokacije odlagalita otpada na podruju upanije varadinske (Hidroekoing d.o.o, Varadin, prosinac 1994. godine); Meteoroloka podloga za potrebe prostornog planiranja upanije varadinske (Dravni Hidrometeoroloki Zavod, Centar za meteoroloka istraivanja, Zagreb, prosinac 1995. godine); Studija opskrbe prirodnim plinom upanije varadinske ("Coning" Varadin, 1996. godine); Studija razvitka upanije varadinske za razdoblje od 1996. - 2005. godine (City Trust, Zagreb, Razvojno-istraivaki centar, 1996. godine); Vodoopskrbni plan Varadinske upanije ( AT Consult d.o.o. Varadin, 1998. godine); upanija varadinska - Pogranino podruje, ureenje i zatita prostora (Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, sijeanj 1997. godine); Izvjee o stanju u prostoru ("Slubeni vjesnik upanije varadinske", br. 14/94.) i Izvjee o stanju u prostoru za razdoblje 1995.-1997. godine ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 2/98.); Program mjera za unapreenje stanja u prostoru ("Slubeni vjesnik upanije varadinske", br. 10/95.) i Program mjera za unapreenje stanja u prostoru za razdoblje 1998.1999. godine ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 2/98. i 4/98.). Plan je izraen u skladu s Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 106/1998.) Prostorni plan Varadinske upanije temelji se na Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske koju je u lipnju 1997. godine donio Zastupniki dom Hrvatskog dravnog sabora i na Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 50/1999. godine). Prostorni plan Varadinske upanije donosi Skuptina upanije po prethodno provedenoj javnoj raspravi i po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja o usklaenosti Prostornog plana sa Strategijom prostornog ureenja i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske.
Napomena:
Na osnovi Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 90/92.) formirana je Varadinska upanija kao jedinica lokalne uprave i samouprave u iji sastav su ule novonastale opine i Grad Varadin s podruja bivih opina: Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varadin, te naselje Ljubelj Kalniki s podruja Koprivniko-krievake upanije. Novim Zakonom o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97.) regulirane su slijedee promjene teritorijalnog ustroja odnosno naziva opina/naselja na podruju Varadinske upanije: - Opine Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varadinske Toplice dobivaju status Grada, - Naselja Sudovec i Segovina s podruja Koprivniko-krievake upanije ulaze u sastav Varadinske upanije (Sudovec-Grad Novi Marof, Segovina-Grad Ludbreg), - Iz Opine Mali Bukovec izdvajaju se naselja Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela Podravska i tvore novu Opinu Veliki Bukovec, - Naselje Viletinec iz Grada Lepoglava prelazi u sastav Opine Bednja, - Naselje Vinino iz Opine Breznica prelazi u sastav Opine Visoko, - Naselje Donje Vratno cijepa se u dva dijela od kojih jedan ostaje u Opini Vinica a drugi dio prelazi u Opinu Petrijanec, - opina/naselje Hum Brezniki mijenja naziv u Brezniki Hum. Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 128/99.) izvrena je teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Opine Bednja u Grad Lepoglava, a u sastav Opine Bednja dodano je naselje Sveti Josip. Svi podaci vezani na broj stanovnika temelje se na Popisu stanovnitva iz 1991.godine a aurirani su te prilagoeni novom teritorijalnom ustrojstvu prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97.) i kao takvi koriteni u Planu. Glede naziva i razdvajanja naselja upanijska skuptina Varadinske upanije donijela je slijedee odluke: - Odluka o odreivanju novih imena naselja "Trnovec Bartoloveki" i "tefanec Bartoloveki" ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije " br.19/97.) - nova imena su "Trnovec" i "tefanec", - Odluka o odreivanju novog imena naselju "Sveti Petar Ludbreki" ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije " br.10/98.) - novo ime je "Sveti Petar", - Odluka o odreivanju novog imena naselju "Tkalec Brezniki" ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije " br.10/98.) - novo ime je " Tkalec", - Odluka o odreivanju novog imena naselja "Donji Martijanec" ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije " br.23/98.) - novo ime je "Martijanec", - Odluka o razdvajanju naselja Petrijanec na naselje Zelendvor i Petrijanec("Slubeni vjesnik Varadinske upanije " br.4/99.), - Odluka o izdvajanju dijela naselja Viletinec u novo naselje i odreivanju imena novom naselju ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije" br. 10/99.). Prema gore navedenom izvreno je auriranje podataka u tekstualnom i grafikom dijelu Plana sa stanjem srpanj 1999. godine, bez dodatnih obrazloenja uz pojedine tabline prikaze. U ovom se Planu upotrebljavaju slijedee kratice: - PP: Prostorni plan upanije, - PPPPO: Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, - PPUO/G: Prostorni plan ureenja opine ili grada, - GUP: Generalni urbanistiki plan, - UPU: Urbanistiki plan ureenja, - DPU: Detaljni plan ureenja.
1. Polazita
upanijski zavod za prostorno ureenje 1- 1
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti upanijskog podruja u odnosu na prostor i sustave Drave
Slika 1
Varadinska upanija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Sa zapadne strane granii s Republikom Slovenijom, a granini karakter daje joj i blizina susjednih zemalja: Austrije i Maarske. Susjedne upanije su joj: Meimurska, Koprivnikokrievaka, Zagrebaka i Krapinsko-zagorska. Pripada prostoru sredinje Hrvatske. Jedna je od manjih upanija povrinom. Za povrinu upanije navode se razliiti podaci, a u ovom Planu koristi se podatak od 1.261,29 km2, usklaen prema teritorijalnoj podjeli temeljem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 10/97.), a dobiven je u Zavodu za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. godine. Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 1991. godine iznosi 187.853, gustoa naseljenosti je 148,9 st/km2, te je time Varadinska upanija jedna od najgue naseljenih upanija u Republici Hrvatskoj. U geografskom pogledu sastoji se od dva dijela: veeg, koji pripada dravskom porjeju i manjeg koji pripada savskom porjeju. Meusobno su odvojeni gorskim nizom Ivanice i Kalnikog gorja. Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je preteito nizinski s breuljcima na jugu i zapadu. Juni dio je manji, veinom breuljkast i izduen od sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otjee prema rijeci Savi.
VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni integracijski pravci za Hrvatsku
Slika 2
Glavni cestovni pravci od vanosti za Varadinsku upaniju
Slika 3
upanija ima veliko prometno znaenje jer se u ovom prostoru kriaju dva vana prometna koridora: transverzalni primarnog znaenja, koji je najkraa i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana (preko tzv. "hrvatskog praga") i longitudinalni sekundarnog znaenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istonim susjedima. Vrednovanje geostratekih, geopolitikih, poloajnih, prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti, istie Hrvatsku u irem europskom prostoru kroz znaenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistonom Europom i Bliskim Istokom, te u prirodnoj, gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora. Upravo poloaj Varadinske upanije u hrvatskom prostoru naglaenu vanost i prednost daje geoprometnom znaenju naeg podruja, pa iskoritenje te prednosti, uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s uim i irim okruenjem, predstavlja temeljna polazita budueg razvitka.
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Povrina, stanovnitvo i naseljenost
Prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 10/97.) Varadinska upanija obuhvaa 6 gradova, a to su: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varadin i Varadinske Toplice i 22 opine, a to su: Bednja, Breznica, Brezniki Hum, Beretinec, Cestica, Donja Voa, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalabet, Klenovnik, Ljubeica, Mali Bukovec, Maruevec, Petrijanec, Srainec, Sveti ur, Sveti Ilija, Trnovec Bartoloveki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko. Grad Varadin je sjedite Varadinske upanije. U sastav Varadinske upanije ule su bive opine: Varadin, Ivanec, Novi Marof i Ludbreg, a naselja Ljubelj Kalniki, Segovina i Sudovec bila su ranije u bivoj Opini Koprivnica, odnosno Krievci.
Slika 4
a) Povrina Prema teritorijalnom ustrojstvu od sijenja 1997. godine dolo je do promjene povrine i broja stanovnika upanije tako da su raniji podaci o povrini i broju stanovnika (dobiveni kao zbroj povrina bivih opina i naselja Ljubelj Kalniki) uveani za povrinu i broj stanovnika naselja Segovina i Sudovec. Podatak o povrini upanije od oko 1.261,29 km2 koji je dobiven za potrebe izrade ovog Plana od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. godine, moe se koristiti samo kao orijentacijski, jer nije temeljen na katastarskim povrinama.
Slika 5
Varadinska upanija granii: - na sjeveru - s Meimurskom upanijom; - na zapadu - s Republikom Slovenijom; - na jugu - s Krapinsko-zagorskom i Zagrebakom upanijom; - na istoku - s Koprivniko-krievakom upanijom.
Geografski gledano granice joj teku: - na sjeveru - rijekom Dravom i umjetnim akumulacijama na njoj; - na zapadu - Maceljskim pobrem i istonim Halozama; - na jugoistoku - preteno grebenom Kalnikog gorja; - na jugozapadu - visovima Ivanice.
Osnovni podaci o teritoriju upanije:

Tablica 1
VARADINSKA UPANIJA povrina duina dravne granice opseg granice udaljenost krajnjih toaka zapad - istok (A) udaljenost krajnjih toaka sjever - jug (B)
*km2, km 1.261,29* 54,20 265,20 69,10 44,10
% u RH (kopneni dio) 2,2 2,7 -
Izvor: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. godine. (U Statistikom ljetopisu 1997. g. - povrina upanije iznosi 1260 km2)

Tablica 2
Grad 1. Varadin 2. Ivanec 3. Lepoglava 4. Ludbreg 5. Novi Marof 6. Varadinske Toplice 1. Bednja 2. Beretinec 3. Breznica 4. Brezniki Hum 5. Cestica 6. Donja Voa 7. Donji Martijanec 8. Gornji Kneginec 9. Jalabet 10. Klenovnik 11. Ljubeica 12. Mali Bukovec 13. Maruevec 14. Petrijanec 15. Srainec 16. Sveti ur 17. Sveti Ilija 18. Trnovec Bartoloveki 19. Veliki Bukovec 20. Vidovec 21. Vinica 22. Visoko Ukupno
Izvor: Podaci o povrini se temelje na teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.
Prostorna jedinica Opina
Povrina (km2) 59,45 96,10 64,58 68,30 111,75 79,75 78,01 12,40 34,06 26,11 45,91 35,90 54,65 22,34 38,43 25,66 35,60 37,28 50,15 47,98 23,41 45,24 17,22 38,74 22,95 31,99 32,14 25,19 1.261,29
% 4,71 7,61 5,12 5,42 8,85 6,32 6,18 0,98 2,70 2,07 3,64 2,84 4,33 1,77 3,04 2,03 2,82 2,95 3,97 3,80 1,85 3,58 1,36 3,07 1,82 2,53 2,55 2,09 100,00
Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad Ivanec Grad Vara`din Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Bednja Grad Vara`dinske Toplice Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica
Grad Novi Marof
Graf 1
Udio povrina gradova i opina u ukupnoj povrini upanije

b) Stanovnitvo Na podruju Varadinske upanije ivi 187.853 stanovnika (prema popisu iz 1991. godine), to iznosi 3,9 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.784.265 stanovnika). Podatak o gustoi naseljenosti moe biti razliit s obzirom na razliite podatke o povrini upanije, a prema izmjeri povrine koja se koristi u ovom Planu iznosi 148,9 stanovnika po km2, to je vrlo visoka gustoa u odnosu na republiki prosjek koji iznosi 84,6 stanovnika po km2.
Tablica 3
ukupan broj stanovnika (a) 187.853
gustoa naseljenosti (stan./km2) (b) 148,9
broj domainstava (a) 56.706
broj stanova (c) 56.880
Izvor: a) "Statistiki ljetopis 1997.", b) Na temelju podatka o povrini kao za tablicu 1, c) Varadinska upanija, Ured za statistiku. Tablica 4
Prostorna jedinica Grad Opina 1. Varadin 2. Ivanec 3. Lepoglava 4. Ludbreg 5. Novi Marof 6. Varadinske Toplice 1. Bednja 2. Breznica 3. Brezniki Hum 4. Beretinec 5. Cestica 6. Donja Voa 7. Donji Martijanec 8. Gornji Kneginec 9. Jalabet 10. Klenovnik 11. Ljubeica 12. Mali Bukovec 13. Maruevec 14. Petrijanec 15. Srainec 16. Sveti ur 17. Sveti Ilija 18. Trnovec Bartoloveki 19. Veliki Bukovec 20. Vidovec 21. Vinica 22. Visoko Ukupno
Broj stanovnika 1971. 1981. 39.383 45.848 11.992 13.790 9.557 9.333 7.240 8.052 14.331 14.154 7.495 7.282 8.564 6.829 3.125 2.801 2.395 2.041 2.198 2.171 6.240 5.990 4.475 3.734 5.048 4.841 4.416 4.787 3.974 3.842 2.952 2.740 2.330 2.152 3.333 2.992 7.303 7.257 4.437 4.508 4.194 4.408 4.788 4.572 3.616 3.621 5.765 6.129 1.934 1.605 5.330 5.450 4.048 3.974 2.296 2.024 182.759 186.927
1991. 48.834 14.630 8.730 8.485 14.350 7.236 5.653 2.573 1.740 2.239 5.790 3.091 4.619 4.977 3.751 2.487 2.116 2.724 7.089 4.910 4.570 4.410 3.587 6.474 1.679 5.426 3.815 1.868 187.853
Izvor: Statistiki ljetopisi - uz napomenu da su podaci prilagoeni novoj teritorijalnoj podjeli.
Grad Vara`din
Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Grad Vara`dinske Toplice Grad Novi Marof
Bednja Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg
Graf 2
Udio stanovnitva pojedinog grada i opine u ukupnom stanovnitvu upanije

Tablica 5
Dob (godine)
Dobna struktura stanovnitva (prema popisu 1991.) 0 - 14 15 - 29 30 - 49 37.083 39.959 51.000
50 i vie 57.336
Izvor: Popis stanovnitva 1991, Dokumentacija 882. od sijenja 1994, a razlika do ukupnog broja odnosi se na nepoznatu starost.
50 i vi{e g 30%
0 -14g 15 - 29g 30 - 49g 50 i vi{e g
0 -14g 20%
30 - 49g 28% 15 - 29g 22%
Graf 3
Dobna struktura stanovnitva (popis 1991.)

Tablica 6
Broj stanovnika u Varadinu (bez okolnih naselja) 41.846
Broj stanovnika u ostalim naseljima upanije 146.007
Broj stanovnika u graninom podruju Grad/Opina 1. Lepoglava (dio) 2. Bednja 3. Cestica 4. Donja Voa 5. Petrijanec 6. Srainec 7. Klenovnik 8. Vinica Ukupno Broj stanovnika 4.201 5.653 5.790 3.091 4.910 4.570 2.487 3.815 34.517
Izvor: Popis stanovnitva 1991, uz prilagodbu podataka novoj teritorijalnoj podjeli. Napomena: Naselja Murievec, Oura, Vuliinec i Lepoglava iz sastava Grada Lepoglave nisu u graninom podruju.
c) Naseljenost
Tablica 7
R. br.
Gustoa naseljenosti st/km2 Grad Varadin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varadinske Toplice Opina Bednja Beretinec Breznica Brezniki Hum Cestica Donja Voa 821,4 152,2 135,2 124,2 128,4 90,7 72,5 180,6 75,5 66,6 126,1 86,1
1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Donji Martijanec Gornji Kneginec Jalabet Klenovnik Ljubeica Mali Bukovec Maruevec Petrijanec Srainec Sveti ur Sveti Ilija Trnovec Bartoloveki Veliki Bukovec Vidovec Vinica Visoko upanija
84,5 222,8 97,6 96,9 59,4 73,1 141,4 102,3 195,2 97,5 208,3 167,1 73,2 169,6 118,7 74,2 148,9
Izvor: - podaci o povrini su preuzeti s podloge o teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1, - podaci o broju stanovnika su iz Statistikog ljetopisa, uz prilagodbu novoj teritorijalnoj podjeli..
Slika 6
Tabelarni pregled po gradovima/opinama

Tablica 8
GRAD VARADIN
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Naziv naselja rnec Bikupeki Donji Kuan Gojanec Gornji Kuan Hraica Jalkovec Kuan Marof Poljana Bikupeka Varadin Zbelava Ukupno: 1971. 583 500 481 905 1.020 779 401 34.312 402 39.383 Broj stanovnika 1981. 1991. 613 613 592 636 508 580 969 1.093 498 667 1.168 1.277 1.064 1.227 447 441 39.545 41.846 444 454 45.848 48.834 % (1991.) 1,25 1,30 1,19 2,24 1,37 2,61 2,51 0,90 85,70 0,93 100,00 Povrina km2 % 2,37 3,99 2,35 3,95 2,32 3,90 2,84 4,78 3,47 5,84 3,78 6,35 2,34 3,94 3,25 5,47 34,22 57,56 2,51 4,22 59,45 100,00 Gustoa st/ km2 258,6 270,6 250,0 384,9 192,2 337,8 524,4 135,7 1.222,8 180,9 821,4
Tablica 9
GRAD IVANEC
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Naziv naselja Bedenec Cerje Tuno Gaice Gekovec Horvatsko Ivanec Ivaneka eljeznica Ivaneki Vrhovec Ivaneko Naselje Jerovec Kania Knapi Lani Lovrean Lukavec Margean Oseka Pece Prigorec Punikve Radovan Ribi Breg Salinovec Seljanec Stanjevec kriljevec Viteinec Vuglovec eljeznica Ukupno: 1971. 943 159 440 2.991 345 396 903 257 88 311 457 134 467 333 96 640 442 347 128 558 168 350 336 138 381 184 11.992 Broj stanovnika 1981. 1991. 933 874 164 175 427 396 148 125 155 4.718 5.342 305 284 306 317 198 241 956 913 309 319 82 95 347 338 474 515 134 130 386 402 314 261 99 94 660 668 430 438 339 363 142 155 538 500 180 212 367 351 316 292 135 114 369 391 196 165 13.790 14.630 % (1991.) 5,97 1,20 2,71 0,85 1,06 36,52 1,94 2,17 1,65 6,25 2,18 0,65 2,31 3,52 0,89 2,75 1,78 0,64 4,57 3,00 2,48 1,06 3,42 1,45 2,40 2,00 0,78 2,67 1,13 100,00 Povrina km2 % 6,95 7,23 3,08 3,20 5,20 5,42 0,78 0,81 3,16 3,29 8,73 9,08 5,83 6,07 1,06 1,10 2,31 2,40 3,63 3,78 2,97 3,09 4,23 4,40 0,49 0,52 3,16 3,29 1,90 1,98 4,22 4,39 2,68 2,79 1,56 1,62 6,85 7,13 2,12 2,21 1,43 1,49 1,80 1,87 4,76 4,95 4,86 5,06 3,25 3,38 3,47 3,61 1,09 1,13 1,95 2,03 2,58 2,68 96,10 100,00 Gustoa st/ km2 125,8 56,8 76,1 160,3 49,1 611,9 48,7 299,1 104,3 251,5 107,4 22,5 689,8 163,0 68,4 95,3 97,4 60,3 97,5 206,6 253,8 86,1 105,0 43,6 108,0 84,1 104,6 200,5 63,9 152,2
Tablica 10
GRAD LEPOGLAVA
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Naziv naselja Bednjica Crkovec Donja Vinjica Gornja Vinjica Jazbina Vinjika Kamenica Kameniki Vrhovec Kameniko Podgorje Lepoglava Murievec Oura Vuliinec Zaluje Zlogonje arovnica Ukupno: 1971. 313 404 627 407 106 227 302 791 3.473 266 310 330 254 624 1.123 9.557 Broj stanovnika 1981. 1991. 299 216 322 272 684 614 391 353 86 55 193 196 303 276 635 478 3.786 3.781 230 227 278 248 278 273 228 211 573 503 1.047 1.027 9.333 8.730 % (1991.) 2,47 3,12 7,03 4,04 0,63 2,25 3,16 5,48 43,31 2,60 2,84 3,13 2,42 5,76 11,76 100,00 Povrina km2 % 2,51 3,89 3,85 5,96 5,11 7,91 3,12 4,83 1,09 1,69 0,74 1,15 1,41 2,18 7,30 11,30 15,06 23,32 0,87 1,35 5,46 8,46 1,51 2,34 2,87 4,44 4,27 6,61 9,41 14,57 64,58 100,00 Gustoa st/ km2 86,1 70,6 120,2 113,1 50,5 264,9 195,7 65,5 251,1 260,9 45,4 180,8 73,5 117,8 109,1 135,2
Napomena: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 128/99.) u sastav Grada Lepoglava ulazi naselje Viletinec Tablica 11
GRAD NOVI MAROF

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Naziv naselja Bela Donje Makojie Filipii Gornje Makojie Grana Jelenak Kamena Gorica Klju Kr Madarevo Moenec Novi Marof Orehovec Otrice Paka Podevevo Podrute Preseno Remetinec Strmec Remetineki Sudovec Topliica Zavrje Podbelsko Ukupno: 1971. 70 764 168 504 540 413 524 1.100 467 1.118 749 1.067 314 585 891 725 898 1.443 510 562 919 13.769 Broj stanovnika 1981. 1991. 79 78 821 627 172 166 372 392 575 566 354 305 388 350 1.015 1.054 512 377 940 984 732 698 1.482 2.017 253 276 555 534 101 899 859 664 598 886 912 1.482 1.547 535 498 515 441 32 85 891 885 13.639 14.350 % (1991.) 0,54 4,37 1,16 2,73 3,94 2,13 2,43 7,35 2,63 6,86 4,86 14,06 1,92 3,72 0,70 5,99 4,17 6,36 10,78 3,47 3,07 0,59 6,17 100,00 Povrina km2 % 2,41 2,16 8,22 7,36 0,96 0,86 3,45 3,09 1,38 1,23 1,57 1,40 5,03 4,50 6,20 5,55 1,69 1,51 7,80 6,98 10,05 8,99 3,71 3,32 3,02 2,70 3,74 3,35 5,23 4,68 6,36 5,69 7,90 7,07 5,04 4,51 6,28 5,62 3,64 3,26 9,41 8,42 1,02 0,91 7,64 6,84 111,75 100,00 Gustoa st/ km2 32,4 76,3 172,9 113,6 410,1 194,3 69,6 170,0 223,1 126,1 69,4 543,7 91,4 142,8 19,3 135,1 75,7 180,9 246,3 136,8 46,9 83,3 115,8 128,4
Tablica 12
GRAD LUDBREG
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Naziv naselja Apatija Bolfan ukovec Globoec Ludbreki Hrastovsko Kuan Ludbreki Ludbreg Segovina Selnik Sigetec Ludbreki Slokovec Vinogradi Ludbreki Ukupno: 1971. 385 550 250 456 816 225 2.238 107 792 605 340 476 7.133 Broj stanovnika 1981. 1991. 348 329 498 467 255 319 501 503 792 805 242 237 3.023 3.327 73 69 853 900 701 736 310 313 448 480 7.971 8.485 % (1991.) 3,88 5,50 3,76 5,93 9,49 2,79 39,21 0,81 10,61 8,67 3,69 5,66 100,00 Povrina km2 % 2,20 3,22 8,77 12,84 4,13 6,05 4,92 7,20 4,86 7,12 0,95 1,39 7,02 10,28 5,64 8,26 4,55 6,66 3,38 4,95 2,78 4,07 19,10 27,96 68,30 100,00 Gustoa st/ km2 149,5 53,3 77,2 102,2 165,6 249,5 473,9 12,2 197,8 217,7 112,6 25,1 124,2
Tablica 13
GRAD VARADINSKE TOPLICE

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Naziv naselja Borievec Topliki rnile urilovec Donja Poljana Drenovec Gornja Poljana Greevina Hrastovec Topliki Jalevec Sviboveki Jarki Horvatievi Leskovec Topliki Lovrentovec Lukaevec Topliki Martinkovec Petkovec Topliki Pianovec Retkovec Sviboveki Rukljevina Svibovec karnik Tuhovec Varadinske Toplice Vrtlinovec Ukupno: 1971. 62 249 177 570 576 358 255 240 413 118 593 185 97 98 368 129 70 35 465 135 677 1.293 332 7.495 Broj stanovnika 1981. 1991. 46 50 222 190 149 166 527 509 551 487 334 316 218 196 210 237 390 376 103 84 572 565 151 148 64 51 71 66 319 262 95 90 54 36 27 26 393 366 97 85 707 727 1.642 1.891 340 312 7.282 7.236 % (1991.) 0,69 2,63 2,29 7,03 6,73 4,37 2,71 3,28 5,20 1,16 7,81 2,05 0,70 0,91 3,62 1,24 0,50 0,36 5,06 1,17 10,05 26,13 4,31 100,00 Povrina km2 % 3,12 3,91 1,07 1,34 1,35 1,69 4,10 5,14 13,10 16,42 2,36 2,96 1,64 2,06 0,84 1,05 5,50 6,90 1,42 1,78 13,07 16,39 2,36 2,96 0,43 0,54 2,22 2,78 1,45 1,82 6,50 8,15 0,89 1,12 0,82 1,03 1,32 1,65 2,27 2,85 2,48 3,11 6,72 8,43 4,72 5,92 79,75 100,00 Gustoa st/ km2 16,0 177,6 123 124,1 37,2 133,9 119,5 282,1 68,4 59,1 43,2 62,7 118,6 29,7 180,7 13,8 40,4 31,7 277,3 37,4 293,1 281,4 66,1 90,7
Tablica 14
OPINA BEDNJA
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Naziv naselja Bednja Benkovec Brezova Gora Cvetlin Jamno Jazbina Cvetlinska Jeovec Mali Gorenec Meljan Osonjak Panik Ple Podgorje Bednjansko Prebukovje Purga Bednjanska Rinkovec aa inkovica Bednjanska inkovica aka Trakoan Veliki Gorenec Viletinec* Vranojelje Vrbno Vrhovec Bednjanski Ukupno: 1971. 778 417 348 635 359 613 654 242 420 136 223 535 115 508 180 436 196 195 316 25 82 293 288 473 97 8.564 Broj stanovnika 1981. 1991. 773 783 351 308 228 141 493 422 223 151 498 461 475 387 188 155 319 241 96 76 145 99 442 374 60 33 341 250 146 116 414 356 209 149 174 146 244 162 24 30 74 66 243 205 225 177 381 324 63 41 6.829 5.653 % (1991.) 13,85 5,45 2,49 7,47 2,67 8,15 6,85 2,74 4,26 1,34 1,75 6,62 0,58 4,42 2,05 6,30 2,64 2,58 2,87 0,53 1,17 3,63 3,13 5,73 0,73 100,00 Povrina km2 % 6,03 7,73 4,54 5,82 7,55 9,68 3,68 4,72 2,64 3,38 2,54 3,26 6,92 8,87 1,97 2,53 2,47 3,17 1,27 1,63 2,23 2,86 4,14 5,30 1,33 1,70 3,43 4,40 1,79 2,30 2,03 2,60 2,82 3,61 1,97 2,52 3,57 4,58 4,24 5,43 0,64 0,82 1,84 2,36 4,72 6,05 2,92 3,74 0,73 0,94 78,01 100,00 Gustoa st/ km2 129,8 67,8 18,7 114,7 57,2 181,5 55,9 78,7 97,6 59,8 44,4 90,3 24,8 72,9 64,8 175,4 52,8 74,1 45,4 7,1 103,1 111,4 37,5 111,0 56,2 72,5
* Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 128/99.) iz sastava Opine Bednja brie se naselje Viletinec a dodaje naselje Sveti Josip Tablica 15
OPINA BERETINEC
R.br. 1. 2. 3. Naziv naselja Beretinec renjevo Ledinec Ukupno: 1971. 1.072 733 393 2.198 Broj stanovnika 1981. 1991. 1.037 1.053 745 801 389 385 2.171 2.239 % (1991.) 47,03 35,77 17,20 100,00 Povrina km2 % 5,32 42,90 4,43 35,73 2,65 21,37 12,40 100,00 Gustoa st/ km2 197,9 180,1 145,3 180,6
Tablica 16
OPINA BREZNIKI HUM

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. Naziv naselja Brezniki Hum Butkovec Krenovec Radei epanje Ukupno: 1971. 714 287 285 356 753 2.395 Broj stanovnika 1981. 1991. 645 568 244 218 229 195 309 275 614 484 2.041 1.740 % (1991.) 32,64 12,53 11,21 15,80 27,82 100,00 Povrina km2 % 5,44 20,84 2,28 8,73 3,52 13,48 5,63 21,56 9,24 35,39 26,11 100,00 Gustoa st/ km2 104,4 95,6 55,4 48,8 52,4 66,6
Tablica 17
OPINA BREZNICA
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Naziv naselja Bisag Borenec Breznica ret Bisaki Drakovi Jales Brezniki Jarek Bisaki Mirkovec Brezniki Podvorec Tkalec Ukupno: 1971. 210 146 1.240 44 548 163 256 163 152 203 3.125 Broj stanovnika 1981. 1991. 196 197 134 115 1.121 1.026 32 32 478 453 152 132 228 201 149 131 150 136 161 150 2.801 2.573 % (1991.) 11,44 4,16 38,87 1,14 17,10 5,03 7,11 4,99 5,01 5,15 100,00 Povrina km2 % 1,55 4,55 3,70 10,86 10,38 30,48 0,52 1,53 7,28 21,37 2,22 6,52 1,32 3,88 2,27 6,66 1,14 3,35 3,68 10,80 34,06 100,00 Gustoa st/ km2 127,1 31,1 98,8 61,5 62,2 59,5 152,3 57,7 119,3 40,8 75,5
Tablica 18
OPINA CESTICA
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Naziv naselja Babinec Brezje Dravsko Cestica Dubrava Kriovljanska Falini Breg Gornje Vratno Jarki Kolarovec Kriane Kriovljan Radoveki Mali Lovrean Malo Gradie Natkriovljan Otok Virje Radovec Polje Radovec Selci Kriovljanski Veliki Lovrean Virje Kriovljansko Vratno Otok Ukupno: 1971. 503 285 340 260 150 1.208 189 254 308 383 75 156 414 441 275 491 508 6.240 Broj stanovnika 1981. 1991. % (1991.) 458 448 7,74 279 236 4,06 453 485 8,38 287 291 5,03 110 99 1,71 1.129 1.169 20,19 170 155 2,68 270 268 4,63 241 158 2,73 304 300 5,18 141 65 1,12 129 109 1,88 375 332 5,73 233 248 4,28 159 158 2,73 303 284 4,91 252 218 3,77 331 393 6,79 309 298 5,15 57 76 1,37 5.990 5.790 100,00 Povrina km2 % 1,96 4,27 1,22 2,66 3,81 8,30 2,35 5,12 2,44 5,31 5,03 10,96 1,53 3,33 2,87 6,25 2,70 5,88 0,85 1,85 1,35 2,94 0,92 2,00 2,63 5,73 3,51 7,65 1,31 2,85 1,24 2,70 2,16 4,71 3,60 7,84 2,30 5,01 2,13 4,64 45,91 100,00 Gustoa st/ km2 228,6 193,4 127,3 123,8 40,6 232,4 101,3 93,4 58,5 352,9 48,1 118,5 126,3 70,7 120,6 229,0 101,0 109,2 129,6 35,7 126,1
Tablica 19
OPINA DONJA VOA

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Naziv naselja Budinak Donja Voa Fotez Breg Gornja Voa Jelovec Voanski Plitvica Voanska Rijeka Voanska Slivarsko Ukupno: 1971. 224 1.544 91 1.191 181 184 644 416 4.475 Broj stanovnika 1981. 1991. 180 168 1.420 1.231 72 70 961 753 151 93 117 94 492 376 341 306 3.734 3.091 % (1991.) 5,44 39,83 2,26 24,36 3,01 3,04 12,16 9,90 100,00 Povrina km2 % 1,88 5,24 9,69 26,99 0,94 2,62 9,32 25,96 2,04 5,68 1,25 3,48 7,33 20,42 3,45 9,61 35,90 100,00 Gustoa st/ km2 89,4 127,0 74,5 80,8 45,6 75,2 51,3 88,7 86,1
Tablica 20
OPINA DONJI MARTIJANEC

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Naziv naselja ikovina Martijanec Gornji Martijanec Hrastovljan Kriovljan Madaraevec Poljanec Rivalno Slanje Sudovina Vrbanovec Ukupno: 1971. 312 452 154 546 376 301 788 94 870 373 782 5.048 Broj stanovnika 1981. 1991. 278 263 427 447 113 77 476 457 371 336 269 250 874 853 91 81 783 715 395 417 764 723 4.841 4.619 % (1991.) 5,69 9,68 1,67 9,89 7,27 5,41 18,47 1,75 15,48 9,03 15,66 100,00 Povrina km2 % 5,27 9,64 2,88 5,27 4,89 8,95 3,84 7,03 3,69 6,75 2,76 5,05 5,24 9,59 1,19 2,18 18,45 33,76 1,62 2,96 4,82 8,82 54,65 100,00 Gustoa st/ km2 49,9 155,2 15,7 119,0 91,1 90,6 162,8 68,1 38,7 257,4 150,0 84,5
Tablica 21
OPINA GORNJI KNEGINEC

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. Naziv naselja Donji Kneginec Gornji Kneginec Luan Bikupeki Turin Varadin Breg Ukupno: 1971. 666 1.362 465 747 1.176 4.416 Broj stanovnika 1981. 1991. 670 733 1.576 1.597 462 436 840 974 1.239 1.237 4.787 4.977 % (1991.) 14,74 32,08 8,76 19,57 24,85 100,00 Povrina km2 % 2,89 12,94 2,86 12,80 3,31 14,82 1,43 6,40 11,85 53,04 22,34 100,00 Gustoa st/ km2 253,6 558,4 131,7 681,1 104,4 222,8

Tablica 22
OPINA JALABET
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Naziv naselja Imbriovec Jalabetski Jakopovec Jalabet Katelanec Kelemen Letakovec Novakovec Pihovec Ukupno: 1971. 333 548 945 513 652 320 596 67 3.974 Broj stanovnika 1981. 1991. 354 336 533 489 942 1.013 508 468 607 576 282 272 555 546 61 51 3.842 3.751 % (1991.) 8,95 13,04 27,01 12,48 15,36 7,25 14,56 1,35 100,00 Povrina km2 % 1,76 4,58 6,32 16,45 7,90 20,56 3,52 9,16 7,42 19,31 5,22 13,58 5,17 13,45 1,12 2,91 38,43 100,00 Gustoa st/ km2 190,9 77,4 128,2 132,5 77,6 52,1 105,6 45,5 97,6
Tablica 23
OPINA KLENOVNIK
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv naselja Dubravec Goranec Klenovnik Lipovnik Plemenina Vukovoj Ukupno: 1971. 632 125 1.252 381 257 305 2.952 Broj stanovnika 1981. 1991. 616 500 84 52 1.198 1.187 391 403 196 171 255 174 2.740 2.487 % (1991.) 20,10 2,09 47,73 16,20 6,88 7,00 100,00 Povrina km2 % 5,01 19,53 3,57 13,91 8,27 32,23 4,50 17,54 1,24 4,83 3,07 11,96 25,66 100,00 Gustoa st/ km2 99,8 14,6 143,5 89,6 137,9 56,7 96,9
Tablica 24
OPINA LJUBEICA
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. Naziv naselja Kapela Kalnika Ljubelj Kalniki Ljubelj Ljubeica Rakovec Ukupno: 1971. 379 165 172 1.460 154 2.330 Broj stanovnika 1981. 1991. 371 327 134 188 152 91 1.358 1.369 137 141 2.152 2.116 % (1991.) 15,46 8,88 4,30 64,70 6,66 100,00 Povrina km2 % 1,72 4,83 15,88 44,61 1,67 4,69 14,40 40,45 1,93 5,42 35,60 100,00 Gustoa st/ km2 190,1 11,8 54,5 95,1 73,1 59,4
Tablica 25
OPINA MALI BUKOVEC

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv naselja Lunjkovec Mali Bukovec Martini Novo Selo Podravsko Sveti Petar upanec Ukupno: 1971. 311 1.184 205 327 960 346 3.333 Broj stanovnika 1981. 1991. 269 253 1.048 942 186 176 318 278 854 816 317 259 2.992 2.724 % (1991.) 9,29 34,58 6,46 10,21 29,96 9,50 100,00 Povrina km2 % 3,46 9,28 12,35 33,12 1,11 2,98 2,12 5,69 16,13 43,27 2,11 5,66 37,28 100,00 Gustoa st/ km2 73,1 76,3 158,6 131,1 50,6 122,7 73,1
Tablica 26
OPINA MARUEVEC
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Naziv naselja Bikovec Biljevec Brodarovec alinec Cerje Nebojse Donje Ladanje Drukovec Greda Jurketinec Kapelec Korenjak Koretinec Kokovec Maruevec Novaki Selnik Ukupno: 1971. 306 206 244 552 480 1.348 537 587 468 127 146 402 243 555 660 442 7.303 Broj stanovnika 1981. 1991. 262 246 256 267 218 219 603 615 479 460 1.337 1.249 478 426 604 609 479 483 131 117 142 133 422 428 242 258 523 550 616 598 465 431 7.257 7.089 % (1991.) 3,47 3,77 3,09 8,67 6,49 17,62 6,01 8,59 6,81 1,65 1,88 6,04 3,64 7,76 8,43 6,08 100,00 Povrina km2 % 1,17 2,33 1,74 3,47 2,39 4,77 2,92 5,82 3,85 7,68 7,22 14,40 4,72 9,41 2,35 4,68 6,52 13,00 1,10 2,19 2,16 4,31 1,74 3,47 2,35 4,69 5,12 10,21 3,28 6,54 1,52 3,03 50,15 100,00 Gustoa st/ km2 210,3 153,4 91,6 210,6 119,5 173,0 90,2 259,1 74,1 106,4 61,6 246,0 109,8 107,4 182,3 283,5 141,4
Tablica 27
OPINA PETRIJANEC
R.br. Naziv naselja 1971. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Donje Vratno - dio Drubinec Majerje Nova Ves Petrijaneka Petrijanec Zelendvor** Strmec Podravski Ukupno: 551 694 1.058 1.452 682 4.437 Broj stanovnika 1981. 1991. 592 757 1.071 1.440 648 4.508 *234 566 820 987 1.593 710 4.910 %
(1991.)
Povrina % km2 1,43 7,36 7,37 9,58 13,31 1,28 7,65 47,98 2,98 15,34 15,36 19,97 27,73 2,69 15,94 100,00
Gustoa st/ km2 163,4 76,9 111,3 103,0 109,2 92,8 102,3
4,77 11,53 16,70 20,10 32,44 14,46 100,00
* Podjela broja stanovnika izvrena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997. godine. ** Zelendvor - nema slubenih podataka o broju stanovnika.
Tablica 28
OPINA SRAINEC
R.br. 1. 2. Naziv naselja Srainec Svibovec Podravski Ukupno: 1971. 3.273 921 4.194 Broj stanovnika 1981. 1991. 3.457 3.613 951 957 4.408 4.570 % (1991.) 79,06 20,94 100,00 Povrina km2 % 10,12 43,23 13,29 56,77 23,41 100,00 Gustoa st/ km2 357,0 72,0 195,2
Tablica 29
OPINA SVETI UR
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Naziv naselja Hrenica Karlovec Ludbreki
Komarnica Ludbreka
Luka Ludbreka Obrankovec Priles Sesvete Ludbreke Struga Sveti ur Ukupno:
1971. 1.074 697 209 297 138 291 666 700 716 4.788
Broj stanovnika 1981. 1991. 1.025 1.004 681 648 196 191 306 307 133 138 278 262 633 561 660 574 660 725 4.572 4.410
% (1991.) 22,77 14,69 4,33 6,96 3,13 5,94 12,72 13,02 16,44 100,00
Povrina km2 % 14,51 32,07 6,74 14,90 2,66 5,88 1,83 4,05 0,40 0,88 1,37 3,03 6,99 15,45 6,44 14,24 4,30 9,50 45,24 100,00
Gustoa st/ km2 69,2 96,1 71,8 167,8 345,0 191,2 80,3 89,1 168,6 97,5
Tablica 30
OPINA SVETI ILIJA

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Naziv naselja Beletinec Doljan Krianec Kruljevec Seketin Sveti Ilija Tomaevec Bikupeki igrovec Ukupno: 1971. 1.127 345 315 312 429 514 353 221 3.616 Broj stanovnika 1981. 1991. 1.095 1.061 371 392 312 313 296 260 420 417 508 542 406 390 213 212 3.621 3.587 % (1991.) 29,58 10,93 8,72 7,25 11,62 15,12 10,87 5,91 100,00 Povrina km2 % 5,05 29,32 1,16 6,74 0,92 5,34 1,93 11,21 2,66 15,45 2,85 16,55 1,16 6,74 1,49 8,65 17,22 100,00 Gustoa st/ km2 210,1 337,9 340,2 134,7 156,8 190,2 336,2 142,3 208,3
Tablica 31
OPINA TRNOVEC BARTOLOVEKI

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv naselja Bartolovec emovec tefanec Trnovec Zamlaka abnik Ukupno: 1971. 550 915 424 3.200 515 161 5.765 Broj stanovnika 1981. 1991. 598 667 915 961 415 393 3.551 3.845 486 462 164 146 6.129 6.474 % (1991.) 10,30 14,84 6,07 59,39 7,14 2,26 100,00 Povrina km2 % 4,78 12,34 12,09 31,21 4,90 12,65 12,10 31,23 3,60 9,29 1,27 3,28 38,74 100,00 Gustoa st/ km2 139,5 79,5 80,2 317,8 128,3 115,0 167,1
Tablica 32
OPINA VELIKI BUKOVEC

R.br. 1. 2. 3. Naziv naselja Dubovica Kapela Veliki Bukovec Ukupno: 1971. 420 582 932 1.934 Broj stanovnika 1981. 1991. 201 369 574 543 830 767 1.605 1.679 % (1991.) 21,98 32,34 45,68 100,00 Povrina km2 % 8,00 34,86 3,56 15,51 11,39 49,63 22,95 100,00 Gustoa st/ km2 46,1 152,5 67,3 73,2
Tablica 33
OPINA VIDOVEC
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Naziv naselja Budislavec Cargovec Domitrovec Krkanec Nedeljanec Papinec Prekno ijanec Tuno Vidovec Zamlaa Ukupno: 1971. 287 457 239 235 1.486 154 193 249 1.013 685 332 5.330 Broj stanovnika 1981. 1991. 251 203 445 427 249 237 244 243 1.529 1.499 126 118 167 203 235 240 1.019 1.033 824 846 361 377 5.450 5.426 % (1991.) 3,74 7,87 4,37 4,48 27,63 2,17 3,74 4,42 19,04 15,59 6,95 100,00 Povrina km2 % 2,94 9,19 4,63 14,47 1,64 5,13 2,31 7,22 6,47 20,22 0,67 2,09 0,70 2,19 1,29 4,03 4,96 15,51 2,82 8,82 3,56 11,13 31,99 100,00 Gustoa st/ km2 69,0 92,2 144,5 105,2 231,7 176,1 290,0 186,0 208,3 300,0 105,9 169,6
Tablica 34
OPINA VINICA
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naziv naselja Donje Vratno - dio Gornje Ladanje Goruevnjak Maran Peenica Vinika Vinica Breg Vinica Ukupno: 1971. 316 1.153 98 640 219 484 1.138 4.048 Broj stanovnika 1981. 1991. 446 *306 1.049 1.053 73 103 613 652 213 171 408 308 1.172 1.222 3.974 3.815 % (1991.) 8,03 27,60 2,70 17,09 4,48 8,07 32,03 100,00 Povrina km2 % 1,35 4,20 7,78 24,21 1,59 4,95 3,51 10,92 1,82 5,66 6,32 19,66 9,77 30,40 32,14 100,00 Gustoa st/ km2 226,7 135,3 64,8 185,7 94,0 48,7 125,1 118,7
* Podjela broja stanovnika izvrena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997. godine
Tablica 35
OPINA VISOKO
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naziv naselja anjevo urinovec Kraevec Preseno Visoko Vinino Visoko Vrh Visoki Ukupno: 1971. 424 265 169 250 340 680 168 2.296 Broj stanovnika 1981. 1991. 337 276 234 208 148 140 228 225 289 285 625 597 163 137 2.024 1.868 % (1991.) 14,78 11,13 7,49 12,05 15,26 31,96 7,33 100,00 Povrina km2 % 3,02 12,00 3,78 15,01 2,84 11,27 1,92 7,62 3,89 15,44 8,23 32,67 1,51 5,99 25,19 100,00 Gustoa st/ km2 91,4 55,0 49,3 117,2 73,3 72,5 90,7 74,2
Slika 7
Tablica 36
Povrina i gustoa naseljenosti U upaniji U graninom podruju Povrina (km2) Gustoa (st/km2) Grad/Opina Povrina (km2) Gustoa (st/km2) 1.261,3 148,9 1. Lepoglava (dio) 42,0 100,0 2. Bednja 78,0 72,5 3. Cestica 45,9 126,1 4. Donja Voa 35,9 86,1 5. Petrijanec 48,0 102,3 6. Srainec 23,4 195,2 7. Klenovnik 25,7 96,9 8. Vinica 32,1 118,7 Ukupno 331,0 104,3
Izvor: - podaci o povrini su preuzeti s podloge o tetirorijalnoj podjeli kao za tablicu 1, - podatak o broju stanovnika iz Statistikog ljetopisa.
d) Osvrt na projekcije kretanja stanovnitva prema dosad vaeim prostornim planovima bivih opina na podruju upanije Demografska kretanja i procesi uvijek su bili meu najvanijim komponentama u planskim promiljanjima, pa su i dosadanji prostorni planovi bivih opina (iz 1983.g.) analizirali demografsku problematiku na promatranom prostoru i davali odgovarajue projekcije.
Temeljne karakteristike su slijedee: - Podruje bive Opine Varadin izrazito je imigracijsko i biljei stalan porast broja stanovnika (koji je veim dijelom upravo rezultat tih imigracija), "pomlaivanje" stanovnitva (zbog imigracija uglavnom mlaeg stanovnitva), poveanje broja zaposlenih (osobito u industriji), smanjenje broja poljoprivrednog stanovnitva (deagrarizacija), te znaajne dnevne migracije. (Sam grad Varadin, koji biljei najvee imigracije, od II svjetskog rata do danas je apsorbirao oko jedne treine ukupnog prirodnog prirasta svoje regije.) - Podruja bivih opina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof karakteriziraju emigracijski procesi. U njima je prisutan stalan pad broja stanovnika (vee emigracije od prirodnog prirataja) i proces starenja stanovnitva (odlazak mlaeg stanovnitva). Dugorono, ovakav nastavak demografskih kretanja doveo bi do depopulacije stanovnitva, tj. uslijedio bi prirodni pad broja stanovnika, te smanjivanje ukupnog broja stanovnika i bez emigracija, jer bi mortalitet bio vei od nataliteta. Demografsku sliku naeg podruja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglaenija polarizacija u populacijskom razvoju. Relativno je mali broj naselja koja biljee porast unatrag deset godina i to su naselja koja lee uz dobre komunikacije i u blizini sredita razliitih funkcija, te su dobrog ili bar zadovoljavajueg komunalnog standarda. Posebno negativna i zabrinjavajua kretanja kroz dui niz godina oita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. u Gradu Lepoglavi, i opinama: Bednja, Donja Voa, Cestica i Klenovnik, te u prostorima junog i jugoistonog podruja nae upanije tj. u opinama: Visoko, Breznica, Brezniki Hum, Ljubeica, zapadnom i jugoistonom dijelu Grada Novog Marofa, te istonom dijelu Grada Varadinske Toplice. Ta podruja obuhvaaju 148 naselja u upaniji. Takoer je uoeno da u veini podruja postoji viak poljoprivrednog stanovnitva. Stanovnitvo je ovisno o razvoju gospodarstva i promjeni njegove strukture, pa se na povoljnije demografske procese, kao i povoljniji razmjetaj nastanjenosti moe utjecati odgovarajuom politikom ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Uoene negativne trendove pokualo se u dosadanjim planovima ublaiti i postupno usmjeriti u pozitivnom pravcu predvianjem ubrzanog razvitka gospodarstva. Na tom osnovu, uz pretpostavke da e se 80-ih godina zaustaviti tendencija pada broja stanovnitva, kreiran je optimistian stav prema demografskim kretanjima za period do kraja stoljea, te je projiciran slijedei broj stanovnika za 1991. i 2000. godinu za pojedina podruja bivih opina i (posebno) za grad Varadin:
Tablica 37
teritorijalna jedinica b.O. Varadin b.O. Ivanec b.O. Ludbreg b.O. Novi Marof Ukupno: grad Varadin
Broj stanovnika - popisi i projekcije iz planova 1971. 1981. 1991. 1991. (popis) (popis) (popis) (projekcije)
83.601 46.360 22.340 31.245 183.546* 34.312 90.729 43.860 22.371 29.805 186.765* 39.545 94.373 41.680 21.917 29.883 187.853 41.846 99.000 45.000 22.500 30.400 196.900 55.000
2000. (projekcije)
108.000 46.600 22.700 31.000 208.300 70.000
* Podaci su uzeti iz navedenih planova bez korekcija koje su nastale zbog naknadnih izmjena u teritorijalnom ustrojstvu, pa se razlikuju od izvedenih podataka koji se koriste u ovom Prostornom planu Varadinske upanije.
Usporeujui te projekcije za 1991. godinu i podatke iz "Statistikog ljetopisa" prema izvrenom popisu 1991. godine, vidljivo je da oekivanja nisu ispunjena u cijelosti, tj. da nije zaustavljen trend pada broja stanovnika, naroito u nekim podrujima bivih opina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, dok je porast stanovnitva u bivoj Opini Varadin nastavljen i to uglavnom kao rezultat migracione komponente, no sa znatno manjim poveanjem od planiranog. Nije realno oekivati da e projekcije postavljene za 2000. godinu biti ostvarene. Dosadanjim planovima predvien pad broja poljoprivrednog stanovnitva ostvaruje se ak i neto brom dinamikom od predviene.
Tablica 38
Kretanje udjela poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom broju stanovnika terit. jedinica stvarno stanje 1991. godine predvianja za 2000. godinu iz planova 7.873 8,3% 7.500 7,0% b.O. Varadin 6.007 14,4% 8.800 18,9% b.O. Ivanec 5.969 27,2% 6.410 28,2% b.O. Ludbreg 5.771 19,3% 6.700 21,6% b.O.Novi Marof 25.620 13,7% 29.410 14,1% Ukupno:
Izvor: - "Studija razvitka Varadinske upanije za razdoblje od 1996-2005. godine" - City Trust, Zagreb, - podaci Dravnog zavoda za statistiku RH, - podaci iz prostornih planova.
Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da su ve 1991. godine gotovo dostignuta predvianja za 2000. godinu. e) Novije demografske promjene Glavni problem Varadinske upanije je emigracija stanovnitva mlae dobi koja je na ovom podruju prisutna ve due vremensko razdoblje. Nekada je veinu emigriranog stanovnitva predstavljala mlada nekvalificirana i niskokvalificirana radna snaga, dok je danas prisutan trend emigriranja visokoobrazovane i strune mlade populacije. U svrhu spreavanja takvih pojava, koje se negativno reflektiraju na cjelokupnu kako demografsku tako i gospodarsku sliku kraja, potrebno je posebnu panju posvetiti mjerama i aktivnostima kojima bi se smanjio interes mlade populacije za iseljavanjem. Prema popisu iz 1991. g. razvidno je da je problem starenja i prirodni pad stanovnitva (smanjenje nataliteta, porast mortaliteta) prisutan u Republici Hrvatskoj, a posljedice Domovinskog rata su jo vie pogorale zateeno stanje. Ovi problemi su prisutni i u Varadinskoj upaniji: Vitalni indeks (broj ivoroenih/100 umrlih) u Varadinskoj upaniji:
Tablica 39
godina vitalni indeks
90. 97,2
91. 87,2
92. 86,0
93. 89,3
Izvor: "Statistiki ljetopis hrvatskih upanija 1993." i "Statistiki ljetopis 1995."
U periodu od 1971-91. g. upanija biljei blagi porast broja stanovnika, no iz priloene tabele razvidno je da je stopa nataliteta sve nia: Prirodno kretanje stanovnitva - natalitet u Varadinskoj upaniji:
Tablica 40
godina stopa nataliteta
81. 149
82. 148
83. 145
84. 143
85. 133
86. 130
87. 132
88. 125
89. 118
90. 114
Izvor: "Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske".
Stopa nataliteta i stopa mortaliteta u Varadinskoj upaniji neto je via od prosjeka za cijelu Republiku Hrvatsku. Razlika izmeu stope nataliteta je neto vea od razlike u stopi mortaliteta, to je uvjetovalo da je i stopa prirodnog prirataja na podruju Varadinske upanije vea od republikog prosjeka.
1.1.1.2. Naselja
Popis gradova i naselja po gradovima i opinama
Grad Ivanec Naziv naselja 1. Bedenec 2. Cerje Tuno 3. Gaice 4. Gekovec 5. Horvatsko 6. Ivanec 7. Ivaneka eljeznica 8. Ivaneki Vrhovec 9. Ivaneko Naselje 10. Jerovec 11. Kania 12. Knapi 13. Lani 14. Lovrean 15. Lukavec 16. Margean 17. Oseka 18. Pece 19. Prigorec 20. Punikve 21. Radovan 22. Ribi Breg 23. Salinovec 24. Seljanec 25. Stanjevec 26. kriljevec 27. Viteinec 28. Vuglovec 29. eljeznica Grad Lepoglava Naziv naselja 1. Bednjica 2. Crkovec 3. Donja Vinjica 4. Gornja Vinjica 5. Jazbina Vinjika 6. Kamenica 7. Kameniki Vrhovec 8. Kameniko Podgorje 9. Lepoglava 10. Murievec 11. Oura 12. Vuliinec 13. Zaluje 14. Zlogonje 15. arovnica Grad Ludbreg Naziv naselja 1. Apatija 2. Bolfan 3. ukovec 4. Globoec Ludbreki 5. Hrastovsko 6. Kuan Ludbreki 7. Ludbreg 8. Segovina 9. Selnik 10. Sigetec Ludbreki 11. Slokovec 12. Vinogradi Ludbreki Grad Novi Marof Naziv naselja 1. Bela 2. Donje Makojie 3. Filipii 4. Gornje Makojie 5. Grana 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Jelenak Kamena Gorica Klju Kr Madarevo Moenec Novi Marof Orehovec Otrice Paka Podevevo Podrute Preseno Remetinec Strmec Remetineki Sudovec Topliica Zavrje Podbelsko Grad Varadin Naziv naselja 1. rnec Bikupeki 2. Donji Kuan 3. Gojanec 4. Gornji Kuan 5. Hraica 6. Jalkovec 7. Kuan Marof 8. Poljana Bikupeka 9. Varadin 10. Zbelava Grad Varadinske Toplice Naziv naselja 1. Borievec Topliki 2. rnile 3. urilovec 4. Donja Poljana 5. Drenovec 6. Gornja Poljana 7. Greevina 8. Hrastovec Topliki 9. Jalevec Sviboveki 10. Jarki Horvatievi 11. Leskovec Topliki 12. Lovrentovec 13. Lukaevec Topliki 14. Martinkovec 15. Petkovec Topliki 16. Pianovec 17. Retkovec Sviboveki 18. Rukljevina 19. Svibovec 20. karnik 21. Tuhovec 22. Varadinske Toplice 23. Vrtlinovec Opina Bednja Naziv naselja 1. Bednja 2. Benkovec 3. Brezova Gora 4. Cvetlin 5. Jamno 6. Jazbina Cvetlinska 7. Jeovec 8. Mali Gorenec 9. Meljan 10. Osonjak 11. Panik 12. Ple

13. Podgorje Bednjansko 14. Prebukovje 15. Purga Bednjanska 16. Rinkovec 17. Trakoan 18. aa 19. inkovica Bednjanska 20. inkovica aka 21. Veliki Gorenec 22. Viletinec* 23. Vranojelje 24. Vrbno 25. Vrhovec Bednjanski Opina Breznica Naziv naselja 1. Bisag 2. Borenec 3. Breznica 4. ret Bisaki 5. Drakovi 6. Jales Brezniki 7. Jarek Bisaki 8. Mirkovec Brezniki 9. Podvorec 10. Tkalec Opina Brezniki Hum Naziv naselja 1. Brezniki Hum 2. Butkovec 3. Krenovec 4. Radei 5. epanje Opina Beretinec Naziv naselja 1. Beretinec 2. renjevo 3. Ledinec Opina Cestica Naziv naselja 1. Babinec 2. Brezje Dravsko 3. Cestica 4. Dubrava Kriovljanska 5. Falini Breg 6. Gornje Vratno 7. Jarki 8. Kolarovec 9. Kriane 10. Kriovljan Radoveki 11. Mali Lovrean 12. Malo Gradie 13. Natkriovljan 14. Otok Virje 15. Radovec Polje 16. Radovec 17. Selci Kriovljanski 18. Veliki Lovrean 19. Virje Kriovljansko 20. Vratno Otok Opina Donja Voa Naziv naselja 1. Budinak 2. Donja Voa 3. Fotez Breg 4. Gornja Voa 5. Jelovec Voanski 6. Plitvica Voanska 7. Rijeka Voanska 8. Slivarsko Opina Donji Martijanec Naziv naselja 1. ikovina 2. Martijanec 3. Gornji Martijanec 4. Hrastovljan 5. Kriovljan 6. Madaraevec 7. Poljanec 8. Rivalno 9. Slanje 10. Sudovina 11. Vrbanovec Opina Gornji Kneginec Naziv naselja 1. Donji Kneginec 2. Gornji Kneginec 3. Luan Bikupeki 4. Turin 5. Varadin Breg Opina Jalabet Naziv naselja 1. Imbriovec Jalabetski 2. Jakopovec 3. Jalabet 4. Katelanec 5. Kelemen 6. Letakovec 7. Novakovec 8. Pihovec Opina Klenovnik Naziv naselja 1. Dubravec 2. Goranec 3. Klenovnik 4. Lipovnik 5. Plemenina 6. Vukovoj Opina Ljubeica Naziv naselja 1. Kapela Kalnika 2. Ljubelj Kalniki 3. Ljubelj 4. Ljubeica 5. Rakovec Opina Mali Bukovec Naziv naselja 1. Lunjkovec 2. Mali Bukovec 3. Martini 4. Novo Selo Podravsko 5. Sveti Petar 6. upanec Opina Maruevec Naziv naselja 1. Bikovec 2. Biljevec 3. Brodarovec 4. alinec 5. Cerje Nebojse 6. Donje Ladanje 7. Drukovec 8. Greda 9. Jurketinec 10. Kapelec 11. Korenjak 12. Koretinec 13. Kokovec 14. Maruevec 15. Novaki 16. Selnik Opina Petrijanec Naziv naselja 1. Drubinec 2. Majerje 3. Nova Ves Petrijaneka 4. Petrijanec 5. Strmec Podravski 6. Zelendvor 7. Donje Vratno - dio
Opina Srainec Naziv naselja 1. Srainec 2. Svibovec Podravski Opina Sveti ur Naziv naselja 1. Hrenica 2. Karlovec Ludbreki 3. Komarnica Ludbreka 4. Luka Ludbreka 5. Obrankovec 6. Priles 7. Sesvete Ludbreke 8. Struga 9. Sveti ur Opina Sveti Ilija Naziv naselja 1. Beletinec 2. Doljan 3. Krianec 4. Kruljevec 5. Seketin 6. Sveti Ilija 7. Tomaevec Bikupeki 8. igrovec Opina Trnovec Bartoloveki Naziv naselja 1. Bartolovec 2. emovec 3. tefanec 4. Trnovec 5. Zamlaka 6. abnik Opina Veliki Bukovec Naziv naselja 1. Dubovica 2. Kapela 3. Veliki Bukovec
Opina Vidovec Naziv naselja 1. Budislavec 2. Cargovec 3. Domitrovec 4. Krkanec 5. Nedeljanec 6. Papinec 7. Prekno 8. ijanec 9. Tuno 10. Vidovec 11. Zamlaa Opina Vinica Naziv naselja 1. Gornje Ladanje 2. Goruevnjak 3. Maran 4. Peenica Vinika 5. Vinica Breg 6. Vinica 7. Donje Vratno - dio Opina Visoko Naziv naselja 1. anjevo 2. urinovec 3. Kraevec 4. Preseno Visoko 5. Vinino 6. Visoko 7. Vrh Visoki
Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, "Narodne novine" br. 10/1997. (* vidjeti napomenu na strani 0-4)
Slika 8
Gradovi - povijesni razvoj VARADIN Varadin, kao jedan od najstarijih gradova u sjevernoj Hrvatskoj prvi put se spominje u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele III iz 1181. godine. Povlastice slobodnog i kraljevskog grada dobiva 1209. godine. Dobivanje takvog statusa, kao prvog grada u sjevernoj Hrvatskoj (Zagreb je tu povlasticu dobio tek 1242.godine) znailo je da je Varadin imao i ire znaenje za cijelu Kraljevinu. Turska opasnost je istaknula vanost grada Varadina u irim razmjerima. U 16. stoljeu grad se utvruje i pretvara u kljunu tvravu za obranu Carstva. U razdoblju od 1756. godine, pa do velikog poara 1776. godine Varadin je bio glavni i brojem itelja najvei grad u Hrvatskoj. Nakon poara taj primat preuzima Zagreb, a Varadin postaje provincijski gradi. Razvojem obrta i trgovine grad ponovno doivljava svoj kulturni i privredni uspon. U 19. stoljeu poinje razvoj manufakturne proizvodnje (motavaonica svile, suknara, tiskara i dr.), a dolaskom 20. stoljea nov i snaan industrijski razvoj. Arheoloka nalazita govore o prisustvu ovjeka na ovom lokalitetu i u doba predpovijesti, kao i u doba rimske dominacije, srednjeg vijeka, pa sve do danas. Kulturna prolost Varadina ostavila je neprocjenjivu graditeljsku batinu, vrijednosti koje je grad uspio sauvati do danas. Povijesna urbana cjelina renesanse i baroka, jezgra oko koje se razvio suvremeni urbani i industrijski grad sa svim socio-ekonomskim obiljejima geopolitikog sredita sjeverozapadne Hrvatske, danas je nominirana za upis u Listu svjetske batine. Za grad Varadin oduvijek je od presudnog znaaja bio izuzetno povoljan strateki i prometni poloaj u dolini rijeke Drave, na sjecitu vanih prometnih i drugih infrastrukturnih pravaca u transverzalnom i longitudinalnom smjeru. Danas je Varadin sjedite i najvei grad na podruju Varadinske upanije, a spada u srednje velike gradove na podruju Republike Hrvatske. Prema Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske Varadin ima status regionalnog sredita. I u bivem sistemu Varadin je imao vanu upravnu funkciju kao sjedite bive Opine Varadin i sjedite Zajednice opina Varadin. Uz upravnu funkciju grad je dobro opremljen drutvenom infrastrukturom i danas je centar gravitacije itave upanije, a i ireg podruja. Prema svojoj funkcionalnoj strukturi grad Varadin je polifunkcionalan. IVANEC Ivanec se smjestio na kontaktu podgorja Ivanice i junog ruba doline Bednje, na prometnom pravcu Varadin - Krapina, du kojeg se ve formirala osovina urbanizacije na kojoj se Ivanec i Lepoglava istiu kao centri urbanizacije. Ivanec je po broju stanovnika drugo naselje u Varadinskoj upaniji, i uz Varadin jedno od vanijih razvojnih arita. Ivanec se prvi put spominje 1395. godine u povelji Ivana Paline, priora belskog, koji je stanovnicima Ivanca potvrdio njihove povlastice, prava i slobode. Arheoloka nalazita u Ivancu i okolnim podrujima svjedoe o predpovijesnom prisustvu ovjeka na ovom podruju (paleolit, neolit), zatim u rimsko doba, preko srednjeg vijeka pa sve do danas, to govori u prilog kontinuitetu postojanja i povoljnom poloaju naselja u prostoru - "genius loci". Krajem 19. stoljea dolazi do znaajnog prodora industrijske proizvodnje u ovaj kraj (otvaranje ugljenokopa 1888. godine, izgradnja eljeznike pruge Varadin - Golubovec 1890.
godine), to je do danas ostalo najvanija funkcionalna usmjerenost Ivanca i u znatnoj mjeri utjecalo na njegov izgled. Ivanec ima znaajnu upravnu i samoupravnu funkciju. Ranije je bio sjedite bive Opine Ivanec, a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedita Grada Ivanca, najvee od est teritorijalnih jedinica na koje se podijelila nekadanja Opina. Novonastale opine/gradovi (koje su bile u sastavu bive Opine Ivanec) jo uvijek gravitiraju gradu Ivancu zbog njegovih upravnih i drugih centralnih funkcija, te dobre opremljenosti drutvenom infrastrukturom. LUDBREG Ludbreg se smjestio u podnoju Kalnikog gorja, u dolini rijeke Bednje, na rubu pridravske ravnice. Istie se svojim izrazito povoljnim poloajem na vanom prometnom pravcu Varadin - Koprivnica, kao najvei centar na toj osovini urbanizacije. Ludbreg je naselje s veoma dugim kontinuitetom naseljenosti koje se moe pratiti od kamenog doba, preko bronanog i eljeznog, o emu svjedoe brojne iskopine. Antiki Ludbreg - Castra Ioviae Botovia je naseobina starih Rimljana (od 1.-5.st) sa svim funkcijama i infrastrukturom tadanjih gradova. Srednjovjekovni Ludbreg spominje se u pisanim dokumentima u 13. i 14. st. kao kraljevski posjed (Bela IV). Doba feudalizma donosi gradu razvoj obrta i trgovine, a u doba kapitalizma i socijalizma razvoj industrije, koja je do danas ostala najvanija funkcionalna usmjerenost Ludbrega. Za Ludbreg je veoma vana tradicija kranskih i katolikih dogaaja: od koncila kranskih opina izmeu Save i Drave odranog 381. godine, utemeljenja upe oko 1300. godine, nastanka protenita priznatog od 1513. godine - Svetite Presvete Krvi Isusove, pa do izgradnje zavjetne kapele 1994. godine. Znamenita ludbreka hodoaa (svake prve nedjelje u rujnu), sakralna spomenika batina i izgradnja novog Svetita pridonose sve znaajnijem razvoju vjerskog turizma. Ludbreg ima vanu upravnu funkciju: bio je sjedite bive Opine Ludbreg, a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedita Grada Ludbrega, najvee teritorijalne jedinice nastale podjelom bive Opine Ludbreg. I danas mu gravitiraju sva naselja iz sastava bive Opine zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama, koje treba upotpunjavati s ciljem da jo ojaa svoju arinu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. NOVI MAROF Postanak naselja Novi Marof see u 18. stoljee i vee se uz vlastelinstvo Greben, osnovano u 12. stoljeu. Grebengrad (stari majur), izuzetno povoljnog stratekog poloaja, bio je centar tog vlastelinstva do 1710. godine kada ga je unitio poar. S obzirom da je tada ve minula opasnost od Turaka, pa je sigurno i u ravnici, tadanji vlasnici posjeda, grofovi Erddy naputaju stari majur i osnivaju novi u dolini rijeke Bednje. Zbog nepovoljnosti ovog poloaja (poplave), 1776. godine grade novi dvorac na breuljku, s parkom i gospodarskim zgradama (danas bolnica), zdanje koje je temelj dananjeg naselja Novi Marof. Od druge polovice 18. stoljea pa do 1925. godine Novi Marof je sijelo porodice Erddy. U tom razdoblju tu se formira feudalna uprava i sud. Do 1886. godine novomarofski kotar spada u Koprivnikokrievaku upaniju, a te godine reorganizacijom uprave prelazi u Varadinsku upaniju. Razvoju naselja znaajno je pridonio izuzetno povoljan prometni poloaj na raskru puteva prema Zagorju na zapadu, i prema Podravini na istoku, sa starim putem Zagreb Varadin. To je privuklo i prve zanatlije, trgovce i krmare, koji su tijekom 19. st. poeli naseljavati Novi Marof. 1925.g. grof Rudolf Erddy prodaje imanje Centralnoj banci za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu, a bivi vlastelinski dvorac kupuje drava koja uz postojeu
zgradu gradi jo neke graevine i otvara bolnicu pod nazivom "Dravno ljeilite za plune bolesti". Ranije je Novi Marof bio sjedite bive Opine Novi Marof, koja se novim teritorijalnim ustrojstvom podijelila na 6 jedinica lokalne samouprave (4 opine i 2 grada). Najvea od njih je Grad Novi Marof sa sjeditem u Novom Marofu kojem gravitiraju jo uvijek sva naselja iz sastava bive Opine. Primarna funkcionalna usmjerenost Novog Marofa donedavno je bila zdravstvo (bolnica za TBC), meutim u novije vrijeme sve vei primat preuzima industrija (drvna, tekstilna, graevinska). Upravna funkcija Novog Marofa kao drutveno-politikog i administrativnog centra odigrala je presudnu ulogu u razvoju Novog Marofa i procesu urbanizacije (u posljednjih 20 godina broj stanovnika naselja Novi Marof se udvostruio). LEPOGLAVA Ime Lepoglava (Lepaglawa) prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1399. godine, a ve 1400.g. u Lepoglavi je osnovan Pavlinski samostan koji postoji sve do 1786. g. kad su ukinuti svi kontemplativni redovi i samostani u Monarhiji. Iz tog perioda potie znaajan gotiko-barokni sakralno-samostanski kompleks, viestoljetno arite hrvatske kulture, prosvjete, slikarstva i knjievnosti (u 16. st. u Lepoglavi djeluje redovnika i svjetovna gimnazija, 1656. g. pokrenut je u Lepoglavi studij filozofije, prvo hrvatsko sveuilite, 13 g. prije poetka visokokolske nastave na Isusovakom kolegiju u Zagrebu). U velikom je kontrastu, prema svim ostvarenim vrijednostima, odnos koji prema Lepoglavi vlada od kad su iz nje silom istjerani redovnici, a osobito od kad je 1854. g. u samostanu osnovana kaznionica i zapoela devastacija Pavlinskog kompleksa koja je trajala do kraja drugog svjetskog rata. Izgradnjom nove zatvorske zgrade 1914. godine, tzv. Zvijezde, na principima moderne penologije pokualo se humanizirati kazneni postupak, no rat i dogaaji poslije njega ubrzo su takove planove gurnuli u zaborav. Problem izmjetanja kaznionice iz centra Lepoglave naet je ve 1876. godine i predmet je rasprava sve do danas (Lepoglavski zbornik 1992.g.). Lepoglava se smjestila, kao i Ivanec, na obroncima Ivanice i uz dolinu rijeke Bednje, na prometnom pravcu Varadin - Krapina, du kojeg se razvio oblik urbanizacije u formi osovine na kojoj su Ivanec i Lepoglava znaajne jezgre prostornog razvoja. Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Lepoglava ima status sjedita Grada Lepoglave i time dobiva ponovo upravnu i samoupravnu funkciju; u bivem sistemu bila je sjedite bive Opine Lepoglava do 1963. godine. Znaajna funkcionalna usmjerenost Lepoglave je na dravno-upravnu funkciju (velik broj zaposlenih u kazneno-popravnom domu, lokalnoj samoupravi, udruenjima i fondovima) i na industriju (graevinsku, metalnu i drvnu). Smatra se da Lepoglava svojim geoprometnim poloajem, slikovitom i zdravom okolicom, komunalnom i drutvenom infrastrukturom, a prije svega kulturno-povijesnim nasljeem predstavlja izrazit turistiki potencijal i zajedno s oblinjim Trakoanom prvorazrednu vizitacijsku atrakciju. VARADINSKE TOPLICE Naselje Varadinske Toplice nastalo je na obroncima Toplikog gorja i sputa se u omanju kotlinu rijeke Bednje. Uz slikovitost poloaja na terasama junih padina, naselje ima zaklonjen poloaj, te ima neto blau klimu nego oblinji Varadin.
Zahvaljujui poloaju uz termalmi izvor ljekovite vode ovaj lokalitet ima neprekinuti kontinuitet naseljenosti od pretpovijesti, preko ilirsko-panonskih Jasa, Rimskog doba iz kojeg je poznato naselje Aquae Iasae, kontroverznog srednjeg vijeka, doba kapitalizma u kojem je kupalino ljeilite podijeljeno na oazu za malobrojnu elitu i rezervat za brojni puk, pa do danas kad su Varadinske Toplice znaajno turistiko sredite ljeilinog tipa. Varadinske Toplice imaju relativno izoliran poloaj i prometno su vezane uz vorite u Varadinu. Izgradnjom autoceste Zagreb - Varadin - Gorian, ija trasa prolazi blizu naselja, prometni poloaj Varadinskih Toplica bit e znatno povoljniji. Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Varadinske Toplice imaju status sjedita Grada Varadinske Toplice i time dobivaju ponovo upravnu i samoupravnu funkciju. U bivem sistemu bile su sjedite bive Opine Varadinske Toplice, do 1963. godine, a i ranije 1886. g. osnovana je opina Varadinske Toplice unutar novomarofskog kotara. Primarna funkcionalna usmjerenost Varadinskih Toplica je ljeilini turizam, a u 20. st. znaaj dobiva i industrija (metalna, prehrambena). Kontinuitet urbanistikog planiranja prisutan je na podruju Varadinske upanije u gradu Varadinu, Ivancu, Ludbregu, Novom Marofu, Varadinskim Toplicama i Lepoglavi. Kontinuirano urbanistiko planiranje u razvoju grada Varadina primjenjuje se od 1958. godine, kada je Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izradio prvi Generalni urbanistiki plan grada Varadina. Danas vaei GUP grada Varadina donesen je 1982. godine (uz naknadne izmjene i dopune), a u meuvremenu je izraeno jo niz provedbenih urbanistikih planova to dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praenja razvoja grada Varadina. "Kriza grada", tj. proces metropolizacije zbog sve vee sloenosti gradova ija najvea boljka je prometni kolaps, ve je dugo prisutan problem u civiliziranom svijetu, a i u najveim gradovima Republike Hrvatske. Ovaj problem narasta i u gradu Varadinu, a treba ga ublaavati sustavnim integralnim planerskim pristupom, osigurati to kvalitetniji proces decentralizacije i viestrukog oplemenjivanja suburbanog (periferije) i ireg (regije) podruja sa sistemom policentrinog razvoja manjih gradova. Grad Varadin treba planirati kao "grad po mjeri ovjeka" tj. kao mjesto u kojem je ugodno ivjeti, ideal kojem je grad Varadin veoma blizu. Ivanec, Ludbreg i Novi Marof imaju vanu upravnu funkciju. Bili su sjedita bivih opina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a prema novom teritorijalno-politikom ustrojstvu dobili su status sjedita grada. I danas im gravitiraju sva naselja iz sastava bive opine zbog njihove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama koje treba upotpunjavati s ciljem da jo ojaaju svoju arinu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. 1960. godine izraen je prvi Urbanistiki plan mjesta Ivanca - idejna studija s idejnom skicom centra. 1982. godine donesen je GUP Ivanca i kontaktnih graevinskih zona (za 12 samostalnih naselja), a nadalje je izraeno jo niz provedbenih urbanistikih planova to dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praenja razvoja Ivanca kao naselja gradskog karaktera i Ivanca kao razvojnog arita mikroregije. Smjernice i postava generalnog urbanistikog plana Ludbrega izraene su 1966.g., a 1967.g. prvi GUP mjesta Ludbreg. Novi GUP "Ludbreg 2000" donesen je 1977.g. koji je do danas vaei, uz nekoliko izmjena i dopuna. Za dijelove Ludbrega izraeni su provedbeni urbanistiki planovi i urbanistika rjeenja. Iz 1962. datira prva Odluka o Urbanistikom planu naselja Novi Marof. Detaljni (provedbeni) urbanistiki plan centralnog dijela naselja Novi Marof donesen je 1970. godine. Nadalje su izraivani provedbeni urbanistiki planovi za pojedine stambene zone, industrijsku
zonu, zonu ireg centra. Danas vaei Urbanistiki plan ureenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona, donesen je 1998. godine. Ostali gradovi Lepoglava i Varadinske Toplice, u prijanjem ustrojstvu bivih opina nisu imali odluujuu administrativno-politiku ulogu, funkcionalno su ue usmjereni ka autonomnom razvoju, bez formiranja vlastitih urbanih zona. 1962. g. izraena je Idejna studija urbanistikog plana s rjeenjem centra Lepoglave. Urbanistiki institut SR Hrvatske iz Zagreba izradio je 1979.g. Urbanistiki plan Lepoglave, koji postaje okvirna programska osnova za sve akcije u Lepoglavi do kraja 80-ih godina. Bit urbanistike koncepcije ovog plana bio je uskladiti suprotnosti, tj. "revalorizirati do maksimalno mogue mjere iskonski i originalni prostor dragocjenog Pavlinskog kompleksa, jedinstvenog po svojoj vrijednosti i znaenju u Hrvatskoj, i kaznione u obliku zvijezde, te uskladiti s novim naseljem Lepoglave, izgradnjom koja ve postoji ili e tek nastati kao logina posljedica novih funkcija". Dananja situacija prostorno-planskog praenja razvoja gradskog naselja Lepoglava nije zadovoljavajua, te se Programom mjera Grada planira izrada novog plana koji bi reafirmirao autentine vrijednosti Lepoglave, nepravedno zapostavljene u bivem sistemu. Prva prostorno-planska dokumentacija izraena za naselje Varadinske Toplice je Urbanistiki plan iz 1969. godine. Odluka o Detaljnom (provedbenom) urbanistikom planu za portsko-rekreacijski centar Varadinske Toplice donesena je 1970. godine. Nadalje su izraivani urbanistiki planovi i provedbeni urbanistiki planovi za pojedine stambene zone, vikend naselje, industrijsku zonu, povijesnu jezgru i bolniku zonu, to govori u prilog kontinuiranom prostorno-planskom praenju razvoja naselja Varadinske Toplice, osobito to se tie pokrivenosti naselja PUP-ovima. Ubrzo nakon formiranja novog teritorijalnog ustrojstva izraen je novi Generalni urbanistiki plan naselja Varadinske Toplice (1995. godine). Trendovi, funkcije, arita Urbanizacija, a s njom i razvoj gradova kao opi i ubrzani svjetski proces, danas je jednako prisutan u itavoj Republici Hrvatskoj, pa tako i u Varadinskoj upaniji. Ovaj proces je nemogue zaustaviti, ali ga je potrebno prije svega istraiti i spoznati, te ga nastojati odgovarajuim aktivnostima: prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim, politikim i drugim mjerama, ispravno usmjeriti. Kod svih gradova u Varadinskoj upaniji prisutan je kontinuirani porast broja stanovnika, i to neto manji u periodu od 1981-91.godine, nego u periodu od 1971.-81.godine. Znaajan porast stanovnika u posljednjih 20 godina dogodio se u Ivancu i Novom Marofu, u kojima se broj stanovnika skoro udvostruio.
Broj stanovnika u gradovima Varadinske upanije 1971. - 1981. - 1991. godine
Tablica 41
Gradovi Varadinske upanije Varadin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varadinske Toplice Ukupno:
1971. godina 34.312 2.991 2.238 1.067 3.467 1.293 45.368
Broj stanovnika 1981. godina 39.545 4.718 3.023 1.482 3.786 1.642 54.196
1991. godina 41.846 5.342 3.327 2.017 3.781 1.891 58.204
Izvor: Popis stanovnitva 1971.-1981.-1991. godine.
Iz navedenog tabelarnog prikaza proizlazi da je od ukupnog broja stanovnika u Varadinskoj upaniji 1971. godine cca 25% stanovnika stanovalo u gradskim naseljima, 1981. godine 29% stanovnika, a 1991. godine 31% stanovnika, to je neto manje od 1/3 ukupnog broja stanovnika upanije, a znatno nie od prosjeka Hrvatske (1991.g. - 2/3 stanovnitva u RH ivi u 157 gradova - naselja s gradskim obiljejima). Dinamika urbanizacije (indeks porasta gradskog stanovnitva) u Varadinskoj upaniji sporija je od prosjeka Hrvatske. U periodu od 1981.-91. g. porast gradskog stanovnitva u RH bio je 12,4%, a u Varadinskoj upaniji 7,4%.
Funkcija rada i funkcionalna usmjerenost (stanje 1991. godine) - prema Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske
Tablica 42
GRAD Broj stanovnika Broj zaposlenih (mjetani i dnevni migranti) Udio dnevnih migranata u % Broj stanovnika na 1 zaposlenog Usmjerenost na pojedinu djelatnost
Varadin 41.846 31.790
Ivanec 5.342 4.796
Ludbreg 3.327 5.272
Novi Marof 2.017 3.388
52,7 1,3 bez
64,3 1,1 industrija
76,9 0,6 industrija
81,7 0,6 industrija i zdravstvo
Znaajnu funkciju rada na podruju Varadinske upanije ima jedino Varadin, koji spada u 12 gradova u Hrvatskoj s vie od 20.000 zaposlenih. Ivanec, Ludbreg i Novi Marof jo uvijek spadaju u male centre rada s 3-5.000 zaposlenih. Odnos funkcije rada i stanovanja u gradovima Varadinske upanije kree se u rasponu od 0,6-1,3 stanovnika na jednog zaposlenog, dok se taj odnos u Dravi kree od 0,6-7,5 (prosjek 2,1). U gradovima Varadinske upanije velik je udio dnevnih migranata u ukupnom broju zaposlenih. U sluaju Ludbrega i Novog Marofa taj odnos u korist funkcije rada je takav da ukupan broj zaposlenih znaajnije prelazi ukupan broj stanovnika u naselju. Ovakva situacija namee pokretanje pojedinih procesa u gradovima i okolici: rjeavanje stambenih problema u gradu, razvoj prigradskog prometa, ureenje urbanih podsustava, lokacija novih industrijskih pogona, decentralizacija razvoja gradova i sl. Varadin je polifunkcionalan grad, dok Ivanec i Ludbreg pokazuju odreenu usmjerenost na industriju. Funkcionalna usmjerenost Novog Marofa na zdravstvo posljednjih godina nije toliko naglaena, jer se poveava utjecaj industrije i privatnog poduzetnitva. U Strategiji Republike Hrvatske govori se o 117 do 157 gradova. Varadin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof spadaju u 117 gradova koji zadovoljavaju demografske i socioekonomske kriterije grada (prava arita), dok Lepoglava i Varadinske Toplice zadovoljavaju sline kriterije tek s ukljuenim krunim podrujem (arita potencijalnog okupljanja i forsiranog planskog ulaganja). U slijedeem tabelarnom prikazu vidljivo je da je u najznaajnijim razvojnim aritima u naoj upaniji, (osim u razvojnom aritu uz grad Varadin) vie od pola domainstava s gospodarstvima, ali udio aktivnog poljoprivrednog stanovnitva je neznatan, to je uz broj zaposlenih vaan socioekonomski kriterij razvoja gradova.
VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi sa svojim krunim podrujima kao najznaajnija razvojna arita i podruja koncentracije stanovnitva Varadinske upanije (stanje 1991. godine)
Tablica 43
Funkcija upravna funkcija r -radijus krunog podruja (km) broj naselja u krunom podruju broj stanovnika u krunom podruju broj zaposlenih stanovnika rade i stanuju u naselju poljoprivrednici aktivni poljoprivrednici broj domainstava broj gospodarstava
Varadin sjedite upanije 4,5 5 45.597 17.864 15.444 553 350 15.485 2.876
Ivanec
Novi Ludbreg Marof sjedite teritorijalne jedinice i ispostave upanijskih ureda 3,5 12 3,5 11 8.530 2.841 746 757 662 2.428 1.619 3,5 8 7.301 2.841 1.291 639 477 2.195 1.321
Lepoglava
Var. Toplice sjedite teritorijalne jedinice 2,5 4 2,5 11 3.759
8.888
4.557 1.470 806 97 65 1.361 871
Izvor: - Strategija prostornog ureenja RH, a podaci o broju stanovnika iz Statistikog ljetopisa.
S obzirom na veliku koncentraciju stanovnitva u ovom dijelu Republike Hrvatske du dravne ceste D3 Varadin - akovec stvorila se znaajna osovina urbanizacije u kojoj se kroz bive planske dokumente nastojalo formirati dvojni grad Varadin - akovec. I danas se s dravnog nivoa Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske potencira takav razvoj, iako takvo funkcioniranje nikada nije saivjelo u praksi. Broj i veliina naselja Hrvatska je zemlja malih naselja i disperzne naseljenosti to je prisutno i u Varadinskoj upaniji, a ta injenica zahtijeva kompleksan i osjetljiv pristup u ureivanju prostora (organizacija prostora, opremanje infrastrukturom i sl.). Postoje meutim neke znaajne razlike u strukturi naselja i naseljenosti nae upanije u odnosu na Republiku Hrvatsku. U slijedeem tabelarnom prikazu date su komparativne vrijednosti Varadinska upanija - Republika Hrvatska za naselja, prema popisu iz 1991. godine:
Tablica 44
Popis stanovnitva 1991.g. broj stanovnika gustoa naseljenosti broj naselja (stanovnika/km2)
prosjena veliina naselja (br. st./naselju) naselja od 0-1.000 st. (% od ukup. broja) broj stanovnika u naseljima do 1.000 st. broj naselja iznad 2.000 st. broj stanovnika u naseljima iznad 2.000 st.
Varadinska upanija 187.853 (3,9% u odnosu na RH) 148,9 299* (4,45% u odnosu na RH) 630 90% 94.370 (50,2%) 7 65.662 (34%)
Republika Hrvatska 4.784.265 85 6.694 715 91% 1.464.000 (30,6%) 235 2.819.856 (59%)
Izvor: - Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, - Statistiki ljetopis 1995. godina. * Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 128/99.) Opina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na naselja - Viletinec i Sveti Josip.
Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da je gustoa naseljenosti u Varadinskoj upaniji znatno (skoro dvostruko) vea od prosjeka u Republici Hrvatskoj, no veliina prosjenog naselja je neto manja od prosjeka.
Vidljivo je takoer da je u Republici Hrvatskoj od ukupnog broja naselja 91% naselja do 1.000 stanovnika, a slina je struktura i u Varadinskoj upaniji gdje je od ukupnog broja naselja 90% naselja do 1.000 stanovnika. Analizirajui pojedine veliine naselja, unutar grupacije naselja do 1.000 stanovnika, dolazi se do podataka da je u Republici Hrvatskoj od 6.694 naselja ak 51% naselja do 200 stanovnika, dok je u Varadinskoj upaniji od ukupnog broja naselja, 27% naselja do 200 stanovnika, to je upola manje od podataka za cijelu Hrvatsku. Iako je udio naselja do 1.000 stanovnika u ukupnom broju naselja u Varadinskoj upaniji i Republici Hrvatskoj gotovo jednak, udio stanovnika koji ive u tim naseljima u odnosu na ukupan broj stanovnika vei je u Varadinskoj upaniji (50,2%) nego li u Republici Hrvatskoj (30,6%). Iz toga proizlazi da polovica stanovnitva nae upanije ivi u preteito seoskim naseljima, dok je na razini Republike Hrvatske broj stanovnika koji ive u takvom tipu naselja manji od treine. Ovaj podatak znakovito ukazuje na strukturu stanovnitva nae upanije, odnosno strukturu naselja i naseljenosti u naoj upaniji, a koju treba posebno uvaavati u planiranju budueg razvitka. O razliitoj strukturi i razmjetaju stanovnitva po naseljima u Varadinskoj upaniji u odnosu na Republiku Hrvatsku govore i slijedei podaci: U Varadinskoj upaniji u sedam najveih naselja (5 gradova i 2 naselja s vie od 2.000 stanovnika) ivi 63.771 stanovnik (34%), dok u preostalim naseljima ivi 124.082 stanovnika. U 235 gradova i veih naselja (iznad 2.000 stanovnika) u Republici Hrvatskoj ivi 2.819.856 stanovnika (59%), a u ostalih 6.459 manjih naselja ivi 1.964.409 stanovnika. Iz navedenog proizlazi da je koncentracija stanovnitva u gradskim naseljima Varadinske upanije znatno nia od prosjeka u RH, tj. da veina stanovnitva u Varadinskoj upaniji ivi u provincijskim naseljima, stoga je poticanje razvoja gradova u Varadinskoj upaniji strateko pitanje.
Slika 9

Tablica 45
do 500 207* UKUPNO NASELJA 299*
Veliine naselja (prema broju stanovnika) 501-1.000 1.001-2.000 2.001-5.000 5.001-10.000 61 24 5 1 GRADOVI naziv i br. stanovnika za cijelu terit. jedinicu Varadin 48.834 Ivanec 14.630 Lepoglava Ludbreg Novi Marof Var. Toplice 8.730 8.485 14.350 7.236
10.001-50.000 1
Tablica 46
*Napomena uz tablicu 45 i 46: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 128/99.) Opina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na dva naselja - Viletinec i Sveti Josip.
NASELJA VEA OD 1.000 STANOVNIKA redni naziv broj stanovnika broj 1. Varadin 41.846 2. Ivanec 5.342 3. Trnovec 3.845 4. Lepoglava 3.781 5. Srainec 3.613 6. Ludbreg 3.327 7. Novi Marof 2.017 8. Varadinske Toplice 1.891 9. Gornji Kneginec 1.597 10. Petrijanec** 1.593 11. Remetinec 1.547 12. Nedeljanec 1.499 13. Ljubeica 1.369 14. Jalkovec 1.277 15. Donje Ladanje 1.249 16. Varadin Breg 1.237 17. Donja Voa 1.231 18. Kuan Marof 1.227 19. Vinica 1.222 20. Klenovnik 1.187 21. Gornje Vratno 1.169 22. Gornji Kuan 1.093 23. Beletinec 1.061 24. Klju 1.054 25. Beretinec 1.053 26. Gornje Ladanje 1.053 27. Tuno 1.033 28. arovnica 1.027 29. Breznica 1.026 30. Jalabet 1.013 31. Hrenica 1.004
Tablica 47
Izvor: Popis stanovnitva 1991, Dokumentacija 881. od travnja 1992.
OSNOVNI PODACI ZA 10 NAJVEIH NASELJA U UPANIJI

redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. naziv naselja Varadin Ivanec Trnovec Lepoglava Srainec Ludbreg Novi Marof Varadinske Toplice Gornji Kneginec Petrijanec** broj stanovnika (a) 41.846 5.342 3.845 3.781 3.613 3.327 2.017 1.891 1.597 1.593 povrina graevinskog podruja (b) km2 24,5 5,2 2,8 5,5 2,7 3,4 3,0 1,7 1,7 1,6 gustoa naseljenosti st/km2 (gra.podr.) 1.708,0 1.027,3 1.373,2 687,5 1.338,1 978,5 672,3 1.112,4 939,4 995,6 funkcija naselja
sjedite upanije (vee regionalno sredite) gradsko sjedite (manje regionalno sredite) opinsko sjedite i vee lokalno sredite gradsko sjedite (vee lokalno sredite) opinsko sjedite i vee lokalno sredite gradsko sjedite (manje regionalno sredite) gradsko sjedite (manje regionalno sredite) gradsko sjedite (vee lokalno sredite) malo razvojno sredite opinsko sjedite i vee lokalno sredite
Ukupno
68.852
52,0
Izvor: a - popis stanovnitva 1991, Dokumentacija 881. od travnja 1992., b - podaci o povrini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.000 u upanijskom zavodu za prostorno ureenje. ** Podaci za naselje Petrijanec iskazani bez izuzimanja novog naselja Zelendvor zbog nepostojanja slubenih podataka.
Tablica 48
Povrine graevinskih podruja naselja (ha) ukupno grad Varadin (podruje naselja) 23.250 2.450
Izvor: podaci o povrini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.000 u upanijskom zavodu za prostorno ureenje.
Tablica 49
ukupno 8,1
Gustoa naseljenosti (st/ha) u graevinskim podrujima grad Varadin (podruje naselja) ostala naselja 17,1 7,0
Izvor: - za broj stanovnika - Popis stanovnitva 1991, Dokumentacija 881. od travnja 1992., - za povrine - podaci o povrini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.000 u upanijskom zavodu za prostorno ureenje.
Napomena: Graevinska podruja iz tablice 47, 48 i 49 odnose se na izgraeni dio naselja i planirani prostor za irenje naselja utvren dosadanjom planskom dokumentacijom.
1.1.1.3. Podruje uz dravnu granicu

Prema Sporazumu izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograninom prometu i suradnji, u pograninom podruju Varadinske upanije nalaze se slijedea naselja: - u Opini Bednja sva naselja, - u Opini Cestica sva naselja, - u Opini Donja Voa sva naselja, - u Opini Klenovnik sva naselja, - u Opini Petrijanec sva naselja, - u Opini Srainec sva naselja, - u Opini Vinica sva naselja, - u Gradu Lepoglavi slijedea naselja: Bednjica, Crkovec, Donja Vinjica, Gornja Vinjica, Jazbina Vinjika, Kameniki Vrhovec, Kameniko Podgorje, Kamenica, Zaluje, Zlogonje, arovnica.
Tablica 50
Grad/Opina 1. Lepoglava (dio) 2. Bednja 3. Cestica 4. Donja Voa 5. Petrijanec 6. Srainec 7. Klenovnik 8. Vinica Ukupno: % u upaniji
Osnovni podaci o pograninom podruju Broj stanovnika Povrina (km2) 4.201 42,0 5.653 78,0 5.790 45,9 3.091 35,9 4.910 48,0 4.570 23,4 2.487 25,7 3.815 32,1 34.517 331,0 18,4 26,2
Gustoa naseljenosti (st/km2) 100,0 72,5 126,1 86,1 102,3 195,2 96,9 118,7 104,3
Slika 10
Granini prijelazi po pojedinim kategorijama navedeni su u slijedeoj tablici:

Tablica 51
GRAD OPINA 1. Lepoglava 2. Bednja 3. Cestica
NASELJE uz graninu crtu Zlogonje Cvetlin Dubrava Kriovljanska Otok Virje
4. Donja Voa
Gornja Voa
KATEGORIJA GRANINOG PRIJELAZA meunarodni meudravni pogranini I kategorija II kategorija Zlogonje Meje Cvetlin Z. Leskovec Dubrava Kriovljanska Zavr Otok Virje Ormo Gornja Voa Drenovec
Granini prijelazi utvreni su Uredbom o graninim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/1996.).
1.1.1.4. Zbirni tablini iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru

Zbirna tablica 1.
Naziv upanije VARADINSKA UPANIJA STANOVNICI POVRINA Popis 1981. Popis 1991. STANOVI Popis 1981. Popis 1991. DOMAINSTVA Popis 1981. Popis 1991. Gustoa naseljenosti (1991.) broj km2 upanija Ukupno Gradovi Ukupno 1. Varadin 2. Ivanec 3. Lepoglava ** 4. Ludbreg 5. Novi Marof 6. Varadinske Toplice Opine Ukupno 1. Bednja ** 2. Beretinec 3. Breznica 4. Brezniki Hum 5. Cestica 6. Donja Voa 7. Donji Martijanec 8. Gornji Kneginec 9. Jalabet 10. Klenovnik 11. Ljubeica 12. Mali Bukovec 13. Maruevec 14. Petrijanec 15. Srainec 16. Sveti ur 17. Sveti Ilija 18. Trnovec Bartoloveki 19. Veliki Bukovec 20. Vidovec 21. Vinica 22. Visoko 22,9 32,0 32,1 25,2 1,82 2,53 2,55 2,09 1.605 5.450 3.974 2.024 0,9 2,9 2,1 1,1 1.679 5.426 3.815 1.868 0,9 2,9 2,0 1,0 432 1.319 1.078 509 0,8 2,6 2,1 0,9 470 1.480 1.075* 521 0,8 2,6 1,9 0,8 440 1.399 1.085 502 453 1.469 1.060* 486 73,2 169,6 118,7 74,2 38,7 3,07 6.129 3,3 6.474 3,5 1.593 3,2 1.796 3,2 1.704 1.998 167,1 37,3 50,2 47,9 23,4 45,2 17,2 2,95 3,97 3,80 1,85 3,58 1,36 2.992 7.257 4.508 4.408 4.572 3.621 1,6 3,9 2,4 2,4 2,4 1,9 2.724 7.089 4.910 4.570 4.410 3.587 1,5 3,8 2,6 2,4 2,4 1,9 735 1.923 1.049 1.115 1.139 879 1,5 3,8 2,0 2,1 2,2 1,8 759 2.039 1.159* 1.223 1.222 986 1,3 3,6 2,8 2,2 2,1 1,7 749 1.910 1.084 1.149 1.141 932 724 2.071 1.180* 1.295 1.210 973 73,1 141,4 102,3 195,2 97,5 208,3 22,3 38,4 25,7 35,6 1,77 3,04 2,03 2,82 4.787 3.842 2.740 2.152 2,6 2,1 1,5 1,2 4.977 3.751 2.487 2.116 2,6 2,0 1,3 1,1 1.298 948 702 646 2,5 1,8 1,4 1,2 1.467 993 669 762 2,6 1,7 1,2 1,3 1.368 973 711 643 1.503 1.003 716 671 222,8 97,6 96,9 59,4 54,6 4,33 4.841 2,6 4.619 2,5 1.335 2,6 1.354 2,3 1.339 1.288 84,5 26,1 45,9 35,9 2,07 3,64 2,84 2.041 5.990 3.734 1,1 3,2 2,0 1.740 5.790 3.091 0,9 3,1 1,7 580 1.523 975 1,1 2,9 1,9 559 1.628 1.062 0,8 2,8 1,8 561 1.519 953 542 1.610 946 66,6 126,1 86,1 781,4 78,0 12,4 34,1 61,95 6,18 0,98 2,70 88.468 6.829 2.171 2.801 47,3 3,6 1,2 1,5 85.588 5.653 2.239 2.573 45,6 3,0 1,2 1,4 22.875 1.808 529 759 44,4 3,5 1,1 1,4 24.518 1.809 590 778 43,1 3,2 1,0 1,4 23.264 1.798 564 740 24.498 1.790 612 728 109,5 72,5 180,6 75,5 79,7 6,32 7.282 3,9 7.236 3,9 2.106 4,2 2.360 4,1 2.117 2.163 90,7 479,9 59,5 96,1 64,6 68,3 111,7 38,05 4,71 7,61 5,12 5,42 8,85 98.459 45.848 13.790 9.333 8.052 14.154 52,7 24,5 7,4 5,0 4,3 7,6 102.265 48.834 14.630 8.730 8.485 14.350 54,4 26,0 7,8 4,6 4,5 7,6 28.578 14.275 3.698 2.463 2.295 3.741 55,6 27.7 7.1 4,8 4,5 7,3 32.362 16.377 4.143 2.597 2.671 4.214 56,9 28,8 7,3 4,6 4,7 7,4 29.581 15.267 3.725 2.428 2.346 3.698 32.258 16.707 4.175 2.573 2.575 4.065 213,1 821,4 152,2 135,2 124,2 128,4 1.261,3 100 186.927 100 187.853 100 51.452 100 56.880 100 52.845 56.706 148,94 % broj % broj % broj % broj % broj broj stan/km2
* Bez dijela naselja Vratno Donje, koje dijelom pripada Petrijancu, a dijelom Vinici, a 1991. godine je imalo ukupno 117 stanova i 120 domainstava. ** Navedeni podaci ne obuhvaaju promjene utvrene Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 128/99.) kojom prilikom je izvrena teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Opine Bednja u Grad Lepoglavu, a u sastav Opine Bednja dodaje se naselje Sveti Josip.
Zbirna tablica 2.
Naziv upanije
POVRINA
STANOVNICI
GUSTOA NASELJENOSTI
VARADINSKA UPANIJA
PODRUJE UPANIJE
km2
udio u povr. up. % 26,2
Popis 1981.
broj %
Popis 1991.
broj %
Popis 1981.
broj
Popis 1991.
broj
OBALNO l. 45. Zakona o prostornom ureenju
36. 944
19,8
34.517
18,4
111,6
104,3
OTONO l. 45. Zakona o prostornom ureenju
KONTINENTALNO GRANINO
331,0
OSTALO
930,3
73,8
149. 983
80,2
153.336
81,6
161,3
164,8
UPANIJA Ukupno 1.261,3 100,0 186. 927 100,0 187. 853 100,0 148,2 148,9
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

1.1.2.1. Zemljopisna obiljeja
a) Geoloka obiljeja Prostor Varadinske upanije karakterizira sloena geoloka graa. a) U zagorskom sektoru istiu se planinski masivi Ravne gore, Ivanice i Kalnika. Planine se u obliku uskih i izduenih nizova proteu od istone Slovenije prema Podravini. Centralno mjesto zauzima Ivanica (1059 m), najvia planina sjeverozapadne Hrvatske. Planine su izgraene od razliitih paleozojskih, mezozojskih i u manjoj mjeri tercijarnih stijena. Morfoloki izraeni dijelovi reljefa preteno se sastoje od trijaskih, rjee tercijarnih karbonatnih stijena - razliitih tipova vapnenaca i dolomita. Prigorja obuhvaaju pobra navedenih planina. Najvei dio predstavljaju breuljci ija nadmorska visina ne prelazi 400 m. U litolokom sastavu dominiraju razliiti tercijarni ili kvartarni klastiti (lapori, pijesci, pjeenjaci, les i dr.). Morfoloki izraeniji oblici izgraeni su od gornjobadenskih vapnenakih stijena. Nizine se nalaze u dolinama Bednje, Lonje i Plitvice, koje su maksimalne irine 2-3 km. Ispunjene su kvartarnim nevezanim klastinim sedimentima. Nadmorske visine nizinskih podruja uglavnom ne prelaze 200 m. b) Podravski sektor obuhvaa uzduni pojas zemljita juno od rijeke Drave. Geoloki predstavlja Varadinsku depresiju zapunjenu ljunkovito-pjeskovitim sedimentima pleistocensko-holocenske starosti. Debljina ljunkovito-pjeskovitih sedimenata raste od zapada (Otok Virje 8 m) prema istoku (Ludbreg, prelazi 120 m). Debljina se smanjuje prema breuljkastom podruju gdje se pojavljuju deluvijalno-proluvijalne naslage. Podruje Varadinske upanije nalazi se u graninom podruju triju velikih geotektonskih cjelina: Istonih Alpi, Unutranjih Dinarida i Panonskog bazena. Stijene koje izgrauju ovo podruje zahvaene su brojnim tektonskim poremeajima koji su se odvijali u zavrnom dijelu hercinskog orogenetskog ciklusa, pripadaju alpskom orogenetskom ciklusu i neotektonskim pokretima. Konano strukturno oblikovanje omoguili su tektonski pokreti koji su zapoeli izmeu oligocena i donjeg miocena. Od srednjeg se miocena istraivano podruje, pod utjecajem neotektonskih pokreta, razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena. Dominantna su dva sustava rasjeda: prvi ine rasjedi pruanja I - Z do SI - JZ, a drugi rasjedi pruanja SZ - JI. U prvom se sustavu rasjeda istiu reversni rasjedi Velenje - Rogatec - Drava, Ivanica - Kuna gora i Breice - Koprivnica. Drugom sustavu rasjeda pripadaju transkurentni rasjedi s desnim horizontalnim kretanjem, meu kojima je najznaajniji rasjed Maribor Varadin - Koprivnica. Zbog intenzivne tektonske aktivnosti seizminost u ovom prostoru iznosi 7 - 8 stupnjeva MCS skale. U prilog tektonske aktivnosti ukazuju i termalno-mineralna vrela (Varadinske Toplice, Topliica).
Potresi jaeg intenziteta od 1946. do 1995. godine:

Tablica 52
NASELJE IVANEC IVANICA V. TOPLICE
JAINE POTRESA STUPANJ MCS VII VII VII
DATUM 11.6.1973. 16.3.1983. 1.6.1993.
VRIJEME POTRESA SAT MINUTA 03 15 13 52 19 51
SEKUNDA 42 52 09
Izvor: "Statistiki ljetopis 1997."
b) Obiljeja reljefa Na prostoru upanije tri su osnovne vrste reljefa: 1. Naplavne ravni; 2. Breuljci; 3. Gore. 1. Naplavne ravni Naplavne ravni i breuljkasti krajevi najraireniji su elementi reljefa. Najvea naplavna ravan je prostrano varadinsko polje. Stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekuica alpskih obiljeja brzo pritjee iz viih krajeva i prije hidroenergetskih zahvata donosila je mnogo naplavnog materijala osobito ljunka. Karakteristika ravni je da ima ljunkovitu podlogu velike debljine. Mijenjajui svoj poloaj Drava je stvorila naplavnu ravan velike debljine, osobito u sredinjem dijelu. 2. Breuljci Nastali su na podlozi tercijarnih sedimenata oblikovanih egzogenim procesima tijekom kvartara, a ine ih: a) podgorja na prisojnim (junim) stranama gora, b) podgorja na osojnim (sjevernim) stranama gora i c) pobra koja se ne veu uz gorske masive. a) Podgorja na prisojnim padinama gora nisu jae zastupljena u Varadinskoj upaniji. Nalazimo ih kod Ravne gore u jugoistonom dijelu Ivanice i jugozapadnom dijelu Kalnikog gorja. Ti su prostori dobro obraeni i gusto naseljeni. b) Podgorja na osojnim padinama gora znatno je vie, jer se proteu itavom duinom Ivanice, Kalnikog gorja i Ravne gore. Neto su slabije obraena. Preteito su to umske povrine s mjestiminom eksploatacijom kamena. c) Samostalna pobra su najrasprostranjenija. ine ih Varadinsko-toplika gora, Maceljsko pobre i najistoniji obronci Haloza, nastavak Slovenskih gorica. 3. Gore ine najmanju povrinu, a istiu se visinom. To su gorski masivi: Ivanica, Kalniko gorje i Ravna gora. Planine i planinski vrhovi vii od 500 m:
Tablica 53
PLANINA IVANICA RAVNA GORA KALNIKO GORJE

VRH Ivanica Ravna gora Kalnik
NADMORSKA VISINA (m) 1.059 686 642
c) Hidrografska obiljeja 1. Podzemne vode S obzirom na hidrogeoloke osobine prostora upanije razlikujemo: a) temeljna gorja, b) tercijarni sedimentni kompleks i c) zone kvartarnih naslaga.
a) Temeljna gorja Ivanica, Kalnik i Ravna gora, izgraena su od preteno mezozojskih karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s podzemnim vodama na razliitim dubinama. Vee akumulacije vode ne postoje, ve se javlja vei broj izvora manjeg kapaciteta. b) Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u breuljkastim pobrima. Ima stijene primarne poroznosti. Na takvim stijenama su izvorita Bednje i Plitvice. c) Zone kvartarnih naslaga u dubinskim razmacima akumuliraju najvee koliine podzemne vode. ljunkovito-pjeskovite naslage u ravnici Drave predstavljaju vodonosnik pogodan za vodoopskrbu ireg podruja. Zbog visoke urbanizacije, nerijeene odvodnje i intenzivne poljoprivrede, vodonosnik je podloan oneienju. Dolinske ravni oko gornje i srednje Bednje i gornjeg toka Lonje nosioci su manje izdanih vodonosnih slojeva, a i zbog plitke temeljnice skloniji su zagaivanju. 2. Tekuice Varadinska upanija ima dobro razvijenu rijenu mreu i znaajnije je hidrografsko vorite u Hrvatskoj. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najvei dio prostora. S desne strane Dravi pritjeu Plitvica i Bednja. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad istok odredio je longitudinalno usmjerenje itave rijene mree. Juni dio prostora odvodnjava rijeka Lonja, lijeva pritoka Save. Drava ima nivalni reim (maksimum vode u lipnju, a minimum u prosincu). Bednja, Plitvica i Lonja imaju pluvijalni (kini) reim, s maksimalnim protocima u proljee (oujak-travanj) te nemaju tako povoljne hidroloke karakteristike.
Slika 11
Rijeke:
Tablica 54
RIJEKA
DUINA u km UKUPNO U UPANIJI
U RH
POVRINA PORJEJA u km2 UKUPNO U RH
UTJEE U
DRAVA BEDNJA PLITVICA LONJA
707 106 65 133
71 106 65 25
505 106 65 133
40.150 651 144 5944
6.038 651 144 5944
Dunav Dravu Dravu Savu
Izvor: "Statistiki ljetopis 1997." i "Hrvatske vode".
Rijeka Lonja izvire u istonoj Ivanici podno V. Lubenjaka, a sliv rijeke Lonje zahvaa samo juni dio podruja upanije. Duina od izvorita do Bisaga iznosi oko 25 km. 3. Jezerske povrine Najmanja i najstarija akumulacija je Trakoansko jezero (0,2 km2), u izvorinom dijelu rijeke Bednje, nastalo polovicom 19. st. za vrijeme jedne od rekonstrukcija dvorca, dok su ostale jezerske povrine akumulacijska jezera stvorena za potrebe hidroenergetskog iskoritavanja rijeke Drave. d) Klimatska obiljeja Osnovna klimatska obiljeja Varadinske upanije obraena su u studiji "Meteoroloka podloga za potrebe prostornog planiranja upanije varadinske", izraenoj u Dravnom hidrometeorolokom zavodu u prosincu 1995. godine. Klima itave upanije je umjerena toplo-kina klima, a openite karakteristike te klime (tzv. grupacija - klasa Cfwbx klima) su topla ljeta (srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22C). Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kree se openito izmeu 3C i 18C, a vie od etiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu viu od 10C. Sunih razdoblja nema. Godinji hod koliine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Ispitivanje vremena na podruju upanije je rezultat analize relevantnih meteorolokih veliina za klimatsko razdoblje 1961-1990, a koriteni podaci su sa meteorolokih postaja od kojih su glavne: Varadin, Lepoglava, Ludbreg i Novi Marof.
Tablica 55
postaja Varadin Lepoglava Ludbreg Novi Marof
kategorija postaje glavna obina obina obina
nadmorska visina h (u m) 167 227 158 272
geografska irina () 4618 4613 4615 4610
geografska duina () 1623 1605 1637 1620
Izvor: "Meteoroloka podloga za potrebe prostornog planiranja upanije varadinske".
Temperatura zraka Srednja godinja temperatura zraka iznosi oko 10C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura via od godinjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesenom temperaturom oko 19C, a najhladniji sijeanj sa srednjom mjesenom temperaturom od -1C i jedini je mjesec u godini ija je srednja temperatura nia od 0C.
Tablica 56
najtopliji mjeseci srpanj u 70% sluajeva kolovoz u 20% sluajeva lipanj u 13% sluajeva
najhladniji mjeseci sijeanj u 70% sluajeva prosinac u 20% sluajeva veljaa u 17% sluajeva
Izvor: "Meteoroloka podloga za potrebe prostornog planiranja upanije varadinske".
Temperaturne prilike su najstabilnije ljeti, dok se u zimskim mjesecima vie razlikuju (posebno u veljai).
Oborine Ukupne godinje koliine oborine rastu od nizinskih podruja u dolini Drave prema gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja i kreu se od 880 mm u Varadinu do 1.162 mm u Klenovniku. Od ukupne godinje koliine oborine 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan), a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do oujak). Uestalost oborinskih dana s razliitim koliinama oborine je 30-40% dana u godini (115-140 dana). Vee dnevne koliine oborine su rjee. Od svih oborinskih dana u samo 8-12% dana dnevne koliine oborine su 20 mm ili vie (11-12 puta godinje i to u lipnju i srpnju). Tijekom zime snjeni pokriva se javlja izmeu 45 i 50 dana. U prosjeku se moe oekivati 10 ili vie dana sa snjenim pokrivaem visine 1cm i vie (od prosinca do veljae s maksimumom u prosincu: 16-17 dana). Vlaga zraka Podruje Varadinske upanije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosjene mjesene vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. U godinjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%), a maksimum u studenom ili prosincu (85-86%). Strujanje zraka Osnovna karakteristika reima vjetra je dominantnost vjetrova junog i jugozapadnog, te sjevernog i sjeveroistonog kvadranta, koji se u godinjem prosjeku javljaju s vjerojatnou od 20-35%. U toku godine najvjetrovitije je proljee, a ljeto je godinje doba s velikom uestalou slabih vjetrova (oko 80%). U nastavku se daje prikaz vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetrova (u%) odreene jaine, za cijelu godinu, u sva tri klimatoloka termina i to za Varadin, Lepoglavu, Ludbreg i Novi Marof.
Graf 4
Detaljniji podaci i prikazi vjerojatnosti pojavljivanja razliitih smjerova vjetrova po sezonama, po klimatolokim terminima i po klasama jaina vjetrova obraeni su u Meteorolokoj podlozi za potrebe prostornog planiranja upanije varadinske (izraiva: Dravni hidrometeoroloki zavod Zagreb, prosinac 1995. godine).
Naoblaka i insolacija Godinji hod koliine naoblake ima maksimum zimi, a minimum u srpnju i kolovozu. Godinje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko vie oblanih dana. Vedri su najuestaliji ljeti, kad ih ima oko 8 do 9 mjeseno, dok ih u razdoblju od studenog do veljae gotovo i nema. U prosincu i sijenju je polovica dana u mjesecu oblana. Podruje Varadina s 1994 sata sijanja sunca godinje spada u srednje osunana podruja Hrvatske. Najdulje mjeseno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno), a najkrae u prosincu (oko 2 sata dnevno). Meteoroloke pojave Na podruju upanije godinje ima oko 40 do 60 dana s maglom, pri emu se u sijenju javlja oko 10 dana s maglom, dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje. Uestalija je u nizinama i dolinama rijeka. Mraz se javlja od rujna do svibnja, pri emu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Tua se javlja prosjeno jednom godinje, a s najveom se vjerojatnou moe oekivati da se to dogodi od svibnja do srpnja.
1.1.2.2. Osnovne kategorije koritenja zemljita

Varadinska upanija je do teritorijalnog ustroja po Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj imala manju povrinu, tako da su svi katastarski podaci o osnovnim kategorijama zemljita prvobitno bili evidentirani sukladno toj manjoj povrini koja je iznosila oko 1.229 km2. Donoenjem navedenog Zakona je prvo 1992. godine u sastav upanije ulo naselje Ljubelj Kalniki, a potom, sukladno novom Zakonu od sijenja 1997. godine u sastav upanije jo su ula i naselja Segovina i Sudovec. Nova, poveana povrina upanije iznosi oko 1.261,29 km2, ali katastarski podaci jo se usklauju prema toj novoj povrini, pa se u nastavku navode osnovne kategorije koritenja zemljita prema raspoloivim statistikim i katastarskim podacima (Katastarski podaci su za povrinu upanije od 1.235,33 km2 - bez naselja Sudovec i Segovina).
Tablica 57
Osnovne kategorije koritenja zemljita (km )

Poljoprivredno zemljite 714,85* 723,75** ume 322,57* 380,39** Vode 40,99** Zgrade i dvorita 40,41** Ceste i putevi 33,04** eljeznice 2,39** Ostalo 14,36**
Izvor: * - "Statistiki ljetopis 1997.", **- katastarski podatak - raspored po kulturama i klasama zemljita (Ured za katastarsko-geodetske poslove Varadinske upanije - prije novog teritorijalnog ustrojstva 1997.g. - stanje 31.12.1997. g.).
Poljoprivredno zemlji{te Vode Ceste i putevi Ostalo
[ume Zgrade i dvori{ta @eljeznice
Graf 5
Osnovne kategorije koritenja zemljita

Tablica 58
Obradive povrine km2 oranica i vrt 457,30 vonjak 25,00 vinograd 37,18 livada i panjak 203,12 Ukupno: 722,60
% 63,28 3,46 5,15 28,11 100,00
oranica i vrt vo}njak
vinograd
livada i pa{njak
Graf 6
Poljoprivredne povrine
Prema podacima iz Izvjea o radu Ureda za katastarsko-geodetske poslove Varadinske upanije za 1995. godinu ukupan broj katastarskih parcela u Varadinskoj upaniji iznosio je oko 812.950 sa 100.050 posjednika (u prosjeku 8 parcela na jednog posjednika), odnosno 81.700 domainstava koja posjeduju zemlju (u prosjeku jedno domainstvo posjeduje gotovo 10 parcela). Podruje upanije podijeljeno je na 108 katastarskih opina. S 31.12.1997. g. broj parcela iznosio je 830.830 (podaci Ureda za katastarsko-geodetske poslove), to je poveanje za 17.880 novih parcela.
Tablica 59
Poljoprivredne povrine (ha)

Ukupno 71.485 2,38% u RH Obradive 66.717 3,62% u RH Ostale 4.768 0,41% u RH
Tablica 60
umske povrine (ha)

32.257 1,55% u RH
Tablica 61
Stanovnika po hektaru
poljoprivrednih povrina ukupno 2,63
obradivih povrina 2,82
uma 5,82
Podatke o povrini ukupnog podruja za razvoj naselja prema dosadanjim planskim dokumentima (232,50 km2), posjeduje upanijski zavod za prostorno ureenje, a to su podruja prikazana na slici 12.
Slika 12 Napomena: Graevinska podruja odnose se na izgraeni dio naselja i planirani prostor za irenje naselja utvren dosadanjom planskom dokumentacijom.
Slika 13
Slika 14
1.1.2.3. Podruja preteitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

a) Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka i najznaajnijih industrijskih kapaciteta u upaniji su gradovi Varadin, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Varadinske Toplice i Lepoglava. Njihov razmjetaj u prostoru je povoljan i prua mogunost uravnoteenog razvitka cijelog prostora upanije. Poeci industrijskog razvoja ovog podruja datiraju s kraja prolog stoljea. Nastajanje industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskoritenju prirodnih resursa podruja (ugljen, glina, drvo, kamen), a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi. U Varadinu kao glavnom urbanom centru postupno se razvila tekstilna industrija, prehrambena industrija, industrija graevnog materijala i drvna industrija. Na nalazitima ugljena razvilo se rudarstvo, a na nalazitima ostalih sirovina industrija graevnog materijala. Takva struktura i razmjetaj industrije ostala je gotovo nepromjenjena do neposredno iza II svjetskog rata. Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na dominantnoj ulozi drutvenog vlasnitva. Tada se, pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i druge djelatnosti, npr. metalopreraivaka industrija, elektroindustrija, kemijska industrija te industrija papira, pa je oko 1965. godine u industriji ovog podruja bilo zastupljeno desetak industrijskih grana. U razdoblju 60-ih i 70-ih godina najvie se poveavalo uee metalopreraivake industrije, drvne industrije, prehrambene industrije, industrije koe i obue, dok je smanjen udio tekstilne industrije. Uee industrije ovog podruja tako se je stalno poveavalo u ukupnoj industriji Hrvatske, pa je krajem 70-ih godina razvijenost industrije ovog podruja bila iznad prosjeka ukupne razvijenosti industrije Hrvatske. Tijekom sedamdesetih godina, obiljeenih znaajnim promjenama u svjetskom gospodarstvu, taj je relativno dinamian razvitak gospodarstva odravan rastuim zaduivanjem u inozemstvu. Izbijanje krize dugova poetkom osamdesetih godina iznijelo je na vidjelo nemogunost razvitka zasnovanog na neefikasnom koritenju inozemnog kapitala, te je cijelo desetljee gospodarskog ivota u Hrvatskoj obiljeeno stagnacijom proizvodnje, padom standarda stanovnitva i opim zastojem u razvitku. Na ovom podruju ovo se razdoblje odrazilo jo naglaenije upravo zbog radno intenzivne, niskoakumulativne i preteito izvozno orijentirane strukture gospodarstva. Sadanje stanje obiljeava upravo ovaj naslijeeni sustav i struktura gospodarstva i intenziviranje promjena u drutvenom i gospodarskom opredjeljenju na razvitak trinog gospodarstva. Najzastupljenija industrijska grana na ovom podruju je tekstilna industrija, koja je zastupljena na svim podrujima upanije, a glavni kapaciteti koncentrirani su u Varadinu. U znaajnije industrije ovog podruja ubraja se prehrambena industrija koju sainjavaju razliite grane (proizvodnja kruha i peciva, prerada voa i povra, klanje stoke, prerada mesa, prerada mlijeka, prerada biljnih ulja, proizvodnja stone hrane i dr). Razvitak ove industrije omoguen je kroz stalno osuvremenjivanje postojeih i izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta, visokim stupnjem specijalizacije proizvodnje, te ostvarenjem znaajnih integracija koje su omoguile proirenje trita. Kapaciteti prehrambene industrije nalaze se uglavnom u veim mjestima (bivim opinskim sreditima). Meu tradicionalne djelatnosti na ovom podruju spada i drvna industrija. U strukturi kapaciteta i proizvodnje prevladava proizvodnja finalnih proizvoda od drveta. Takva razvojna orijentacija rezultat je nedovoljnih koliina drvne mase na vlastitom podruju, zbog ega se sirovina u obliku proizvoda primarne prerade drveta dopremala s drugih podruja. Najrazvijenija grupacija je proizvodnja namjetaja, a dalje slijede: proizvodnja predmeta od prua, rezana graa, drvna galanterija i graevni elementi.
Industrija koe i obue razvila se uglavnom iz zanatstva te je dugo vremena stagnirala na niskoj razini razvijenosti, a uzroci takvom stanju bili su nedovoljna i neadekvatna tehnika opremljenost proizvodnih kapaciteta, zastarjeli proizvodni programi i zbog toga nekonkurentnost na tritu. Sedamdesetih godina ova industrija poinje ubrzaniji razvoj to je rezultat odreenih rekonstrukcija i osuvremenjivanja kapaciteta, te povezivanja s razvijenim industrijama izvan ovog podruja. Proizvodnim programima obuhvaena je proizvodnja krupne koe, te kone obue i galanterije. Danas u Varadinskoj upaniji, u strukturi industrijskih djelatnosti prevladavaju slijedee grane: tekstilna, metalna, drvna, koarska i industrija graevnog materijala. U strukturi drutvenog proizvoda gospodarstva upanije, industrija ini vie od 45% i u njoj je zaposleno oko 55% radnika od ukupnog broja zaposlenih u privredi. Industrijska proizvodnja u upaniji biljei stalan pad od 1990. godine. Grane industrije koje biljee pad proizvodnje osnovni su nositelji izvoza u upaniji: tekstilna industrija, drvopreraivaka industrija, industrija koe i obue i druge. Pojedine grane, kao metalopreraivaka, proizvodnja elektrinih strojeva i aparata ili strojogradnja, u 1995. godini pokazuju rastui trend u odnosu na 1994. godinu, meutim, sektor industrije, u svom najveem dijelu prilino je jalov, nema razvojnih funkcija i egzistira preivljavanjem. Zaposlenost u gospodarstvu smanjena je od 1990. do konca 1995. godine oko 25%, dok je istodobno nezaposlenost porasla za 253%, te je krajem 1995. godine zabiljeeno 8.795 nezaposlenih. Uz problem vika radne snage, problem je i tehnoloko zaostajanje kljunih industrija, a posebno nepostojanje strateke orijentacije poduzea, neinventivnost menadmenta. Zbog toga je strateka pozicija mnogih poduzea na svjetskom tritu nedefinirana ili slaba. injenica je da je bez razvoja industrije otean i razvoj poljoprivrede, a nije realno da turizam kao dio sektora usluga u upaniji moe rijeiti gospodarske probleme. Navedeni podaci i konstantacije preuzeti su iz "Analize stanja gospodarstva upanije varadinske s prijedlogom mjera i aktivnosti za bri gospodarski razvoj" (Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varadinske upanije, veljaa 1996. god.). Za podruje upanije izraena je Studija razvitka Varadinske upanije: "Osnovne smjernice za utvrivanje strategije i operativnih rjeenja gospodarskog razvoja upanije varadinske do 2005. godine" (izraiva: City Trust, Razvojni centar Zagreb, 1996. godina) u kojoj je analiziran dosadanji razvoj gospodarstva, te date polazne osnove, pravci i okviri razvoja s projekcijom, mjerama, aktivnostima i prijedlozima za budui razvoj. Za poboljanje i unapreenje stanja u gospodarstvu poduzima se niz aktivnosti i inicijativa kojima je cilj stvaranje uvjeta za rast materijalne proizvodnje i smanjenja broja nezaposlenih, te bre prilagoavanje gospodarstva trinim uvjetima poslovanja. U posljednje se vrijeme posebni napori ulau u oivljavanje malog poduzetnitva, te je donesen Program poticanja poduzetnitva u Varadinskoj upaniji kao temeljni dokument za dugorono i sustavno poticanje malog gospodarstva. Program se razvija u suradnji s Gospodarskom komorom upanije i Ministarstvom gospodarstva. Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva, obrtnitva i malog poduzetnitva osigurane su u gotovo svim veim naseljima nae upanije, a pregled najznaajnijih lokacija za mogui smjetaj i razvoj gospodarskih djelatnosti obraene su u posebnom elaboratu "Prostorne mogunosti za razvoj gospodarstva, obrtnitva i malog poduzetnitva" (upanijski zavod za prostorno ureenje - 1996. godina). Naselja u kojima su planirane (dijelom i aktivirane) zone i lokacije za razliite gospodarske djelatnosti su osim gradova i: Cestica, Gornji Kneginec, Sveti Ilija, Jalabet, Hrenica, Ljubeica, Klju, Petrijanec, Vinica, D. Ladanje, D. Voa, Klenovnik i arovnica, a sada su u tijeku aktivnosti za formiranje takovih zona i u naseljima Trnovec i Maruevec.
b) Energetika Hidropotencijal rijeke Drave iskoriten je u prostoru Varadinske upanije izgradnjom hidrocentrala: HE "Varadin" i HE "akovec" te akumulacije za HE "Dubrava", pa hidroenergetika ima znaajnu ulogu u energetskoj slici upanije. Iskoritenje vodnih resursa u energetske svrhe spomenuto je u okviru poglavlja o vodnim resursima. Postoje ideje o iskoritavanju manjih vodnih potencijala za izgradnju malih hidroelektrana, ali one za sada nisu nale uporite u ekonomskoj isplativosti. Prijenosna i distributivna mrea elektrine energije u upaniji je razgranata, a visokonaponska mrea uglavnom omoguuje opsluivanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom podruju. Najvei dio podruja upanije (81%) elektrinu energiju dobiva od distributera "Elektra" iz Varadina, dok ostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice, Zeline i Krievaca. Neki najzapadniji rubni dijelovi upanije i dio potroaa u njima za sada jo dobivaju elektrinu energiju od elektroprivrede Slovenije. Na podruju Varadinske upanije nema nalazita prirodnog plina i nafte, kao niti sustava naftovoda, ali je prilino razvijena opskrba plinom. Za podruje upanije izraena je posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovnitva za prikljuenje na ovaj ekonomski i ekoloki vrlo prihvatljiv energent. Prostor upanije opskrbljuje prirodnim plinom poduzee "INA - Industrija nafte" d.d. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda, a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potroaima na mjerno-redukcijskim stanicama, u svrhu daljnje distribucije i potronje. Za distribuciju plina na podruju Varadinske upanije nadlena su tri distributera KP "Termoplin" Varadin, JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzee "Komunalac" Novi Marof. Detaljniji podaci o distributivnoj mrei i kapacitetima sadrani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi. c) Turizam U odnosu na razvijenost turistike djelatnosti u Republici Hrvatskoj, Varadinska upanija ne biljei znaajnije pokazatelje u toj djelatnosti i u dosadanjem razvoju nije predstavljala posebno znaajno i atraktivno turistiko podruje. Unato tome turizam ima svoje mjesto i ulogu u gospodarskom razvoju i znatno je razvijeniji u odnosu na neka druga kontinentalna podruja, a blizina Zagreba kao velikog emitivnog centra trebala bi se maksimalno iskoristiti. Polazei od koncentracije turistike ponude i koritenja pojedinih kapaciteta moe se cijeniti da su motivi dolaska i boravka turista za sada dosta usko usmjereni. Najvei broj noenja se realizira u Gradu Varadinske Toplice, gdje je najznaajniji motiv dolaska turista ljeilino-kupalina, odnosno zdravstvena ponuda. Motiv dolaska stranih turista na podruje upanije je lovni turizam, a dolazak i boravak domaih turista uvjetovan je uglavnom poslovnim razlozima. Na podruju Varadinske upanije osnovne pravce i mogunosti razvoja turizma (i ugostiteljstva) odreivali su i odreuju: prirodno-geografski i kulturno-povijesni uvjeti, dosadanji razvoj ugostiteljsko-turistike djelatnosti, dostignuta razina turistikog prometa i stanje turistike ponude. Prirodni preduvjeti razvoja turizma (i ugostiteljstva) na ovom podruju, u cjelini su skromniji od primjerice uvjeta uz jadransku obalu, to ne znai da u Varadinskoj upaniji razvoj turizma u budunosti ne moe preuzeti i znaajniju ulogu u gospodarskom razvoju i zapoljavanju od dosadanje, posebice u razvoju seoskog turizma kao i razliitim kombinacijama primorskog i kontinentalnog turizma. Prirodni uvjeti za razvoj turizma su: termalne ljekovite vode, interesantna lovna podruja s raznovrsnom divljai, povijesni spomenici, prisutnost voda tekuica pa i akumulacijskih
povrina prikladnih za ribolov i rekreaciju, vei broj raznovrsnih i atraktivnih umskih i breuljkastih predjela za port i rekreaciju, te prometno-geografski odnosno tranzitni poloaj Varadinske upanije, to je sve jo prilino slabo iskoriteno, ali kao potencijal moe predstavljati respektabilni element u planiranju budueg razvoja. Po svom znaenju naroito se istiu izvori ljekovitih voda. To su u prvom redu Varadinske Toplice na podnoju Toplike gore, Topliica kod Novog Marofa, te prostori u ludbrekom podruju (izvor sumporne termalne vode koji se za sada ne koristi). Na podruju upanije postoje i uvjeti za daljnji razvoj lovstva, ali uz obogaivanje lovita svim vrstama divljai i stvaranje uvjeta za njihov uzgoj i odgovarajuu zatitu. Dobrim gospodarenjem proteklih je godina ouvano bogatstvo niske i visoke plemenite divljai na 75.000 hektara lovnih povrina. U dosadanjem razdoblju ono je imalo uglavnom portskorekreacijski karakter i znaaj, a brigu o ouvanju i uzgoju fonda divljai vodila su lovaka drutva. Sada je u tijeku reguliranje pitanja lovnog gospodarenja na novim osnovama. Podruje Varadinske upanije ima vrlo bogato kulturno-povijesno nasljee s veim brojem vrlo znaajnih kulturno-povijesnih spomenika. To nasljee nije u turistikom pogledu dovoljno valorizirano to bi u narednom razdoblju trebalo uiniti. Na ludbrekom podruju uz spomenute mogunosti razvoja rekreacijskog, lovnog i portskog turizma, sve naglaenije se razvija vjerski turizam. U varadinskom podruju pretpostavke za izletniki, lovni i tranzitni turizam temelje se na postojanju lovita (Zelendvor i druge povrine u okolici Varadina), ribolovnih lokaliteta (prvenstveno dravski meandri, rukavci i akumulacije, ali i ribnjaci), te kulturno-spomenikoj i prirodnoj batini (povijesna jezgra grada Varadina, groblje u Varadinu, Arboretum Opeka, polururalna cjelina Vinica, Dravski park). Mogunosti znaajnijeg razvoja turizma na novomarofskom podruju i podruju Varadinskih Toplica prvenstveno lee u unapreenju zdravstvenog i rekreacijskog turizma zahvaljujui termalnim izvorima (Varadinske Toplice, Topliica), ali ne bi trebalo zanemariti ni iskoritenje Grebengrada, pa i umskih predjela Pake. Ivaneko podruje obiluje razliitim potencijalima turistikih resursa dovoljno interesantnim za razvoj izletnikog, seoskog, lovnog i ribolovnog turizma. Okosnicu tih potencijala ini kompleks Trakoan u kojem su stvorene temeljne pretpostavke za boravini turizam, pa u kombinaciji s planinarsko-izletnikom zonom Ravne gore i Ivanice, te kulturnopovijesnim sadrajima Lepoglave i drugih okolnih prostora ini jednu interesantnu bogatu i raznovrsnu cjelinu na malom podruju. Vinogradarska podruja, osobito od Vinjice do Gornje Voe i ivaneko vinogorje, daju pretpostavke za razvitak izletnikog turizma, a time i aktiviranje ovih podruja, a kroz valorizaciju lokalne kuhinje i autohtonog ambijenta (klijeti, autohtone seljake kue, lovake kue, vinske ceste, te ukljuivanje lokaliteta spilje Vindija i nalazita kamena ahata Gaveznica, nedavno promoviranog u Lepoglavi). Odreene mogunosti pruaju i lovita u nizinskim, breuljkastim i planinskim podrujima, te rijeke (npr. Bednja - mogunost ribolova) i postojei bajeri koji sanacijom pruaju mogunosti formiranja ribnjaka. Jedna od mogunosti za revitalizaciju kritinih ruralnih podruja je seoski turizam kojim bi se populacijski opustjela ili gospodarski nerazvijena i izolirana seoska podruja mogla ukljuiti u suvremeni ivot, a ime bi se postupno mogla uravnoteiti i demografska kretanja. U Varadinskoj upaniji registrirano je samo est kuanstava koja se povremeno ili stalno bave seoskim turizmom. Iako je taj oblik turistike ponude zahtjevan, za njegovu realizaciju postoje povoljni uvjeti, a uz dodatna ulaganja jo vie seoskih kuanstava moglo bi se poeti baviti tom vrstom turizma, koja u Europi ima sve vei udio u cjelokupnoj turistikoj ponudi.
Prema Pravilniku o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede ("NN", broj 75/94.,69/97.,78/99.) turistika mjesta u Varadinskoj upaniji razvrstana su u slijedee razrede:
Tablica 62
RAZRED A B D
GRAD Varadin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Varadinske Toplice
OPINA G. Kneginec, Vinica, Bednja, Maruevec
NASELJE Trakoan, Varadinske Toplice Varadin -
Na razini upanije procijenjeno je da turistiki potencijal zasluuje posebnu panju, pa je izraena zasebna studija iskoritenja turistikih mogunosti cijelog prostora ("Strateki marketinki plan turizma Varadinske upanije" - Institut za turizam, Zagreb, 1997.g.). Prema valorizaciji u toj Studiji, temeljni resursi upanije razvrstani su kao to je navedeno u slijedeoj tablici:
Tablica 63
Valorizacija turistikih resursa Varadinske upanije

Turistika opremljenost
VANOST A (100%) B (66%) C (33%) D (0%)
Dvorac Trakoan Stari grad Varadin I Meunarodna Varadinske barokne veeri Trakoansko jezero i park uma Lepoglavska ipka Varadinske Toplice II Nacionalna
Varadinsko groblje Urbana jezgra Varadina Lovite Zelendvor Ivanica Znaajni krajolik Kalnik Varadinske Toplice - arheoloko nalazite Pavlinski kompleks u Lepoglavi Dvorac Batthany - Ludbreg Lepoglavski Rangerov put Drava s umjetnim jezerima Sajam lova i ribolova Varadin "Deset dana Sv. Nedjelje" Ludbreg Ravna gora evo na Ivanici Grebengrad na Ivanici Vradinske Toplice - povijesno sredite "Aqua city" Termalno kupalite Topliica
Arboretum Opeka Spilja Vindija - Rijeka Voanska Hodoae predrage krvi Isusove - Ludbreg Park prirode Hrvatsko zagorje Makova pilja Goranec Dvorac Maruevec Dvorac Veliki Bukovec Remetinec - crkva Blaene Djevice Marije Lepoglavski dani
Dvorac Klenovnik
Zatvorski kompleks u Lepoglavi Dvorac Krkanec Termalno izvorite Ludbreg
Dvorac aulovec Bednjanska svadba III Regionalna
Povijesni kompleks sredita Ivanca Dvorac Vinica Donja Dvorac Vidovec Dvorac Jalkovec Dvorac Martijanec Bela - dvorci Ivaneka Kamenica - crkve Dvorac alinec Dvorac Jalabet Dvorac Bisag Lonarstvo Jerovec
Planirana park uma Krianija Dvorac Kriovljan Grad Dvorac Bajnski dvori Dvorac Novi Marof
Varadinska upanija u odnosu na Republiku Hrvatsku sudjeluje u turistikoj ponudi s 0,337% postelja, 1,085% turista i 0,502% noenja turista. Za podruje Varadinske upanije osnovana je Turistika zajednica Varadinske upanije, ije su lanice Turistike zajednice grada Varadina, Ludbrega, Varadinskih Toplica, Lepoglave i Ivanca, te opina Vinica, Bednja i Gornji Kneginec. d) Poljoprivreda Poljoprivredne povrine u upaniji obuhvaaju 56,7%, a obradive povrine oko 52,9% ukupnog teritorija upanije. Ukupna poljoprivredna povrina uglavnom se ne mijenja, a od ukupno oko 715 km2 poljoprivrednog zemljita oko 668 km2 je u privatnom vlasnitvu. Hidromelioracijom, zatitom od poplava, odvodnjom i navodnjavanjem kao i kompleksnim ureenjem zemljita bilo bi mogue jo neto poveati kapacitete za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju, ali bi svakako trebalo provesti detaljniju analizu isplativosti takvih zahvata.
Tablica 64
Poljoprivredne povrine upanije prema kategorijama i vlasnitvu (ha) Poljoprivredna Obradiva povrina
povrina Ukupno Oranica i vrt Vonjak Vinograd Livada
Ukupno Individualno Poslovni subjekti i dravno vlasnitvo

Izvor: - Statistiki ljetopis 1997. godine.
71.485 66.898 4.587
66.717 63.316 3.401
45.297 42.515 2.782
2.380 2.359 21
3.721 3.627 94
15.319 14.815 504
Prema iskazanim podacima 93,58% ukupnih poljoprivrednih povrina, odnosno 94,9% obradivih povrina je u individualnom vlasnitvu. Od ukupnih obradivih povrina oranice su zastupljene sa 67,89%, vonjaci i vinogradi s 9,15%, a livade s 22,96%. Osnovno obiljeje je rascjepkanost - usitnjenost posjeda. U porjeju rijeke Drave je zbog hidroenergetskih zahvata dolo do odreenih promjena, pa bi bilo svrhovito izuiti pedoloke karakteristike tala i preporuiti mjere za poboljanje. Prema geolokoj karti ireg podruja Varadina, poljoprivredna tla u nizinskom dijelu proteu se na rijenim nanosima - ljuncima i pijescima s primjesama gline (holocen), te rijenim terasama - ljuncima s pijeskom te leama i proslojcima praine i gline (pleistocen). Na prijelazu prema pobrima tla su praporasta s malo pjeskovite gline, ilovaom i pijescima (pleistocen) ili s naslagama gline, odnosno glinovitih i pjeskovitih lapora. Klimatske prilike i drugi ekoloki uvjeti nisu posebno ograniavajui imbenici za poljoprivrednu proizvodnju, ali treba daleko vie pozornosti posvetiti uporabi gnojiva i pesticida radi zatite vodonosnika. Prema navedenim podacima iz Statistikog ljetopisa za 1997.g. u upaniji je ukupno zasijano 43.994 ha povrina, od ega se na individualne proizvoae odnosi 42.173 ha ili 95,9%, a na poslovne subjekte 1.821 ha ili 4,1%. U strukturi sjetve na podruju upanije veliko uee imaju itarice (68,8%), dok je manje zastupljeno industrijsko i stono krmno bilje. Odnos izmeu grupa kultura u duljem vremenskom razdoblju se bitno ne mijenja. Stoarstvu u dosadanjoj planskoj dokumentaciji nisu davani znaajniji naglasci, mada je 80-ih godina biljeen relativno visok broj matinih grla, odnosno broj osnovnog stada u odnosu prema raspoloivim povrinama, ali je ve biljeio stagnaciju. Uz stoni fond i razvoj stoarstva vezani su i klaoniki i preraivaki kapaciteti prehrambene industrije. Razvoj i ekspanziju doivjelo je peradarstvo, koje je imalo vodeu ulogu u stoarstvu ovog podruja. Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadanje povrine u drutvenom vlasnitvu, tako da ih danas nalazimo
razmjetene po prostoru cijele upanije. Neke od tih kapaciteta koji su na vodonosniku (vodocrpilina podruja) valjalo bi podii na viu ekoloku razinu proizvodnje i uporabe prostora u cilju zatite resursa podzemne pitke vode. U posljednje vrijeme pojavljuju se naznake oivljavanja stoarstva kroz seosko gospodarstvo i poduzetnitvo. Tome prehrambena industrija kroz kooperativne odnose daje odreene poticaje (kozarstvo, pa i ovarstvo), ali su oni zapravo tek u zaetku. Takve bi mogunosti valjalo temeljitije procijeniti, tim vie to karakter pojedinih prostora prua dobre polazne mogunosti za uspjeni razvoj seoskog poljoprivrednog gospodarstva, ali treba osigurati i prostorne i druge preduvjete za smjetaj i razvoj djelatnosti. U postupcima izrade dosadanje prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljitu i njegovoj mogunosti koritenja za pojedine namjene, pa se to zemljite moe razvrstati u tri osnovne skupine: a) zemljite pogodno za poljoprivredu, b) zemljite ogranieno pogodno za poljoprivredu, c) zemljite mjeovite namjene - mozaik poljoprivrednog i degradiranog umskog zemljita isprepletenog s podrujima za razvoj naselja. U sadanjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno trite, presudno je koncipirati strateke proizvodne programe koji e omoguiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetnitva i konkurentnost poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, vodei rauna o zatiti prirodnih potencijala. U tom cilju bilo bi svrsishodno izraditi posebnu analizu i projekciju razvoja poljodjelstva u Varadinskoj upaniji. e) umarstvo Ukupno gledajui upanija ne obiluje umskim pokrovom i on se tijekom vremena smanjuje. Brdske ume predstavljaju jedno od osnovnih prirodnih bogatstava upanije, a nizinske imaju zatitnu ulogu i ne smiju se vie smanjivati. Prema podacima iz statistikog ljetopisa ukupna umska povrina iznosi 32.257 ha, to je oko 26% povrine upanije. Od ukupnog umskog fonda u vlasnitvu drave je oko 1/3 uma (oko 35%).
Tablica 65
umske povrine upanije Ukupno Individualni posjed Poslovni subjekti

Izvor: - Statistiki ljetopis 1997. godine.
ukupno ha 32.257 21.068 11.189
sjea m3 41.359 1.515 39.844
poumljavanje ha 71 71
Velika naseljenost ovog podruja i relativno laka pristupanost umama imala je za posljedicu osjetno smanjenje umskih povrina. O relativnoj ouvanosti uma moe se govoriti samo u brdskom i breuljkastom dijelu, na stranama koje nisu pogodne za podizanje vinograda. No, i tu su veim dijelom ume prisutne samo pokrovnou, a ne i kvalitetom, zbog dugogodinjeg negativnog utjecaja ovjeka: sakuplja se listinac i vri negativna selekcija meu stablima (pogotovo u privatnim umama). Na prostoru upanije umski se pokrov pojavljuje u svim prostornim cjelinama (nizinski, breuljkasti i brdski predjeli), ali je razliit ovisno o vertikalnoj rasprostranjenosti umskih zajednica. S obzirom na konfiguraciju terena i hidrografske karakteristike najee su prisutne kombinacije.
- U nizinskom predjelu zastupljene su: - zajednice vrba (Salix alba, purpurea, viminalis, fragilis, triandra), - ume vrba i topola (Salici-Populetum), - ume crne i bijele topole (Populetum nigro-albae), - nizinske ume hrasta lunjaka i obinog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). - U breuljkastom predjelu zastupljene su: - ume hrasta kitnjaka i obinog graba (Qerco petrae-Carpinetum illyricum), - ume crne johe s drhtavim aem (Carici brizoides-Alnetum glutinosae). - U brdskom predjelu zastupljene su: - brdske bukove ume (Fagetum illyricum boreale montanum), - bukovo-jelove ume (Abieti-Fagetum illyricum boreale). Na podruju upanije postoje i umjetno podignute umske sastojine (bez nekog pravila, visinske rasprostranjenosti, ali uglavnom na terenima iskrenih, degradiranih prirodnih sastojina ili bivim neumskim povrinama). To su kulture crnogorinih vrsta: smreke, duglazije,borova i aria koje svojom povrinom nisu beznaajne (podruje Zelendvora i Maruevca), te plantae euroamerikih topola (brzorastuih klonova). U manjim dijelovima su sauvane kvalitetnije bukove ume, a tek fragmentarno ostaci uma hrasta kitnjaka i kestena. U ravniarskom dijelu najvanija je uma hrasta lunjaka, koja se pojavljuje u dvije asocijacije, vlanijoj s jasenom (nekada brijestom), johom, topolom i suoj s grabom, klenom i trenjom. Izgradnja hidroenergetskog sustava utjecala je na promjenu vodnog reima u tlu, to se nepovoljno odrazilo na nizinske ume hrasta lunjaka. Zbog akumulacijskih jezera kao novih namjena u prostoru, dolo je do smanjenja umskog pojasa i do promjena u razvoju uma. Danas glavni dio uma uz Dravu ine mjeovite ume crne i bijele johe, te ume vrbe i topole. Konstantno smanjenje umskih povrina, kao i veliki udio privatnih uma koje su znatnim dijelom degradirane, ne prua mogunost za ozbiljniju proizvodnju drvne mase. Varadinska upanija ne predstavlja znaajnije umsko podruje u Hrvatskoj, ali na masivima Ivanice, Ravne gore, Kalnika te znatnog dijela pobra, ume predstavljaju najracionalniji oblik iskoritenja zemljita i prirodni su resurs o kojem treba voditi rauna. U gospodarenju umama nuno je, u ovisnosti od obujma sjee, obavljati obnovu uma, najbolje prirodnim putem ili poumljavanjem (kod onih sjea kod kojih nije osigurana prirodna obnova uma), te provoditi mjere uzgoja i zatite. Racionalnim gospodarenjem umski kompleksi gorskih masiva i pobra mogu postati relativno znaajnim izvoritima drvne mase za zadovoljenje potreba veeg dijela lokalnog stanovnitva za drvom. Uz tako osmiljenu gospodarsku vrijednost umskog fonda, posebno znaajna i nedovoljno iskoritena je rekreacijska, lovna i turistika vrijednost. Zbog toga ukupnom umskom fondu treba osigurati uz gospodarski naroito ekoloki aspekt razvoja. Na podruju upanije Zakonom o zatiti prirodezatiena je park-uma Trakoan, kao prirodna, odnosno saena uma vee pejzane vrijednosti, a namijenjena odmoru i rekreaciji. Osim ove park-ume i dravnih uma uz rijeku Dravu (Varadinske podravske ume) koje su proglaene umom s posebnom namjenom, ne postoje drugi posebno zatieni rezervati umske vegetacije, iako postoje evidentirane povrine: prostor Krianije, umske povrine okolice Varadinskih Toplica, te Dravski park sjeverno od Varadina, a postoje inicijative za zatitu prostora Kalnika, nizinskih uma u podruju Zbela i dravskog prostora od emovca prema Hrenici. Gospodarska namjena ne znai iskljuivo namjenu u svrhu proizvodnje i eksploatacije drvne mase (iako je po Zakonu o umama to osnovna namjena takovih uma), ve naznaku da u oznaenim prostorima postoji mogunost zadravanja i daljnjega kontroliranog osmiljavanja ove djelatnosti sa sve veim naglaskom na opekorisne funkcije tih uma.
Zatitna funkcija uma u sebi objedinjava zatiena umska podruja u smislu Zakona o zatiti prirode, ali i zatitnu ulogu uma radi tienja sadraja u prostoru. Po Zakonu o umama takove ume po namjeni spadaju u zatitne ume i ume s posebnom namjenom, gdje su primarne opekorisne funkcije tih uma (unapreenje rekreativne, portske, lovne, turistike i sline namjene). Mjeovita namjena oznaava mozaik uglavnom degradiranih uma isprepletenih enklavama poljoprivrednog zemljita i podruja za razvoj naselja, tj. povrinski manjih umskih kompleksa, s gospodarskog stanovita manje znaajnih, ali sa stanovita opekorisnih funkcija uma takoer vrijednih umskih povrina. f) Vodni resursi Rijeka Drava Srednja Drava svojim tokom kroz iroku aluvijalnu dolinu od Maribora do ua Mure, dugim oko 125 km ima relativni pad blizu 0,1%, a srednje godinje protoke kreu se od 297 m3/sec kod Maribora do 335 m3/sec kod ua Mure. Vodni reim je fluvio-glacijalni s najniim protokama u sijenju i veljai, a najviim u svibnju i lipnju. Energetsko koritenje Drave otpoelo je tek u ovom stoljeu. Do danas su na itavom toku Drave izgraene ukupno 23 vodne stepenice, a u Hrvatskoj su, od planiranih 8, izgraene 3 (Varadin, akovec i Dubrava). Zbog postojeih karakteristika vodnog reima Drava je povoljan vodotok za hidroenergetsko koritenje, jer dobro dopunjuje hidroenergetske izvore dinarskog kra. Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u ljunkovitom terenu, te velike protoke, u prolosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave, tako da se njeno korito u duem razdoblju mjestimino znaajnije premjeta. Zbog promjena rijenog korita nekada je dolazilo do poplava koje su unitavale poljoprivredne kulture i ugroavale oblinja naselja i puanstvo. Rijeka Plitvica Plitvica izvire u sjeveroistonim breuljcima Maceljskog gorja, podno vinikih gorica, koje samo malo prelaze visinu 300 m n.m. U poetku Plitvica tee u smjeru jugoistoka izmeu breuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke, a kod sela Greda mijenja smjer i protjee ravnicom prema istoku gotovo usporedno sa rijekom Dravom, vrlo krivudavim tokom. Nakon cca 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave nedaleko Velikog Bukovca. Osim potoia u goricama, Plitvica u svom nizinskom toku prima veinom june pritoke sa sjevernih obronaka Toplike gore (Varadin breg), ali i sa sjeverne strane nekoliko nizinskih potoia kojima hrbat dravske obale spreava otjecanje u Dravu. Slivno podruje Plitvice iznosi cca 144 km2. Njegova tromea je zapadno od mjesta Vinice na obroncima Maceljskog gorja. Na sjeveru i sjeverozapadu je neposredno slivno podruje Drave, a na jugu i jugozapadu podruje rijeke Bednje. Juna granica prema Bednji je uska i ide grebenom Varadinsko Toplikog gorja sve do Ludbrega, gdje i Plitvica i Bednja teku u ravnici, pa je vododjelnicu prilino teko odrediti. No i vododjelnica Plitvice i Drave je dosta nejasna. Moe se rei da je podruje Plitvice i neposredni sliv Drave zapravo jedinstveno podruje. Desnoobalni pritoci Plitvice su preteno brdski vodotoci, a tek manjim dijelom su nizinski potoci, a svi lijevoobalni su izrazito nizinski, mjestimino s vrlo malim uzdunim padom, pa se i zamovaruju. Gotovo cijela dolina Plitvice sastavljena je od dravskog nanosa (ljunka i pijeska) koji prekriva razmjerno tanak sloj humusa. Ova podzemna komunikacija s Dravom nije u takvim
prilikama vea, uzrok je u tome, da je nivo Plitvice vii od nivoa niske Drave, to potvruje i pretpostavku, da je tim podrujem nekad tekla matica Drave, i tek se s vremenom povukla vie na sjever u nii i manje otporan teren sadanje matice. Tek visoka voda Drave na jednom dijelu nadvisuje veliku vodu Plitvice. Mali pad Plitvice dodatno je smanjen mlinskim ustavama, a krivudavo korito (ne osobito izraajno), jo je vie zamuljeno i obraslo. Vodotok na dijelu od odunog kanala do ua u Dravu ne presui, a ve vie srednje oborine izazivaju poplave. Duina toka Plitvice, koja je bila predviena za ureenje, ukupno iznosi u svom nizinskom dijelu nizvodno od ceste Varadin - Lepoglava 51,67 km. Uzvodni dio tog poteza od km 26,7 do km 51,67 je ve ureen, a dijelom, je ureen i nizvodni dio (cca 1 km kod ceste Varadin - Ludbreg i cca 8 km kod ua Plitvice u Dravu). Na km 31 Plitvica je spojena pomou rasteretnog kanala sa Dravom tako, da se velike vode Plitvice uzvodno od km 31 rasteretnim kanalom odvode direktno u Dravu i s time odtereuje nizvodni dio toka. U nizvodni dio toka proputa se protoka od cca 2m3. Rijeka Bednja Bednja je najvei vodotok poslije Drave u Varadinskoj upaniji. Izvire u zapadnom dijelu upanije ispod Brezove gore, te nakon proticanja kroz Trakoansko jezero tee openitim smjerom zapad - istok i utjee u rijeku Dravu kod sela Mali Bukovec. Povrina slivnog podruja rijeke Bednje iznosi cca 65.100 ha, od ega na poplavno podruje otpada 12.500 ha. Duina vodotoka iznosi oko 106 km. Vrlo nepovoljan oblik slivnog podruja koje je lepezasto proireno u gornjem dijelu s nepovoljnom podjelom oborina (najvee su oborine upravo na lepezasto proirenom dijelu sliva) i nepovoljnim uvjetima otjecanja (naglo slijevanje palih oborina u korito s obronaka Ivanice, Ravne gore i Kalnikog gorja) glavne su karakteristike vodnog reima rijeke Bednje. Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje vrlo uestale poplave, veliko razaranje korita, a s time u vezi i prijenos i taloenje krupnog nanosa. Obzirom na nagli dolazak palih oborina s gornjeg dijela sliva rijeke Bednje, za smirenje vodnih valova je predvieno 37 akumulacija - retencija ukupne zapremnine cca 8.000.000 m3 prema Idejnom rjeenju vodnog sistema Plitvice - Bednje (Varadin 1989. godina). Bujini potoci trebat e se urediti pregradama i stepenicama, a neophodno je da im se uredi i reim namjene i odravanja sliva kako bi se smanjio nagli dotok i stvaranje erozivnih podruja. Ovi bujini vodotoci imaju slabije ili jae bujino djelovanje, ovisno o konfiguraciji terena i geolokim i pedolokim karakteristikama. Zato je potrebno svaki sliv detaljno obraditi, kao bi se ispravnim rjeenjem interveniralo na vrijeme da se sprijee vee tete. injenica jest da se u sluaju zakanjenja, radovi, a prema tome i trokovi, znatno poveavaju. Dakle evidentiranjem i tretiranjem erozivnih procesa mogu se unaprijed otkloniti mnoge tete. Rijeka Lonja Sliv rijeke Lonje zahvaa samo juni dio podruja upanije (novomarofsko podruje). Protee se do vododjelnice na Kalnikom gorju koju sainjavaju Lonjica i Grojanska uma. Korito rijeke Lonje na naem podruju jo nije ureivano. Priprema se izrada studije koja bi dala rjeenje vodotoka s trasom, uzdunim padovima, poprenim profilima i graevinama, te eventualnim rjeavanjem s akumulacijama (retencijama) koje bi sluile kao ribnjaci. Duina od izvorita do Bisaga iznosi cca 18 km. Ona je danas kao i njeni pritoci na ovom podruju bujinog karaktera. U gornjim tokovima nastaju erozije, a u niim poplave polja i livada. Pritoke na ovom podruju relativno su male, a nisu jo mjerene niti raunate. Na ovom podruju Lonja ima niz pritoka. Lijevi pritoci Kraevec, Visoka i Sudovec su uglavnom ureeni, kao i desni pritok Breznica s Manjevcem, te Trstenik. Svi ostali potoci nisu
jo ureeni, te treba pristupiti njihovom ureenju s obzirom na tete koje prouzrokuju. Oni ne protiu direktno kroz naselja, pa ima tete uglavnom samo na poljoprivrednim kulturama. Podzemne vode Vodonosni horizonti u ljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdanosti i daju kvalitetnu, prirodnu i filtriranu vodu. Ti horizonti predstavljaju najvaniju vodoopskrbnu zonu upanije, tim vie jer se nalaze u podruju najjae urbanizacije i najvee potronje vode. Na podruju upanije postoji nekoliko vodocrpilita i izvorita zatienih odgovarajuim pravilnicima i odlukama Skuptine Varadinske upanije: - vodocrpilite "Varadin", Pravilnikom o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite crpilita "Varadin" regionalnog vodovoda "Varadin" ("Slubeni vjesnik upanije varadinske" br. 7/95 od 17.05.1995. godine), - vodocrpilite "Bartolovec", Pravilnikom o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite crpilita "Bartolovec" regionalnog vodovoda "Varadin" ("Slubeni vjesnik upanije varadinske" br. 7/95 od 17.05.1995. godine), - izvorite "Belski dol", Pravilnikom o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite izvorita "Belski dol" regionalnog vodovoda "Varadin" ("Slubeni vjesnik upanije varadinske" br. 12/95. od 06.07.1995. godine), - izvorita "Bistrica", "Beli zdenci", "gano vino" i "umi", Odlukom o zatiti izvorita "Bistrica", "Beli zdenci", "gano vino" i "umi" ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 4/98. od 25.03.1998. godine), - izvorita "Ravna gora" i "Sutinska", Odlukom o zatiti izvorita i odreivanju zona sanitarne zatite izvorita "Ravna gora" i "Sutinska" ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 9/98. od 26.05.1998. godine).
Slika 15

Tablica 66
Varadin Bartolovec Belski dol
Povrine nekih zatienih vodocrpilinih podruja u km2 ukupno III zona II zona I zona A B 74,6 7,2 74,6 1,10 0,70 47,0 7,2 47,0 0,18 0,12 7,3 7,3* 0,59 -
instalirani kapaciteti 500 l/s 85-90 l/s 70 l/s
Izvor: podatak dobiven digitaliziranjem karte M 1 : 100 000 u upanijskom zavodu za prostorno ureenje
*Vodocrpilino podruje Belski dol nema podijeljenu III. zonu Osim tih tienih podruja treba spomenuti i podatke iz Studije o istraivanju, eksploataciji, gospodarenju i zatiti georesursa na podruju (bive) Opine Ludbreg iz 1991. godine, gdje se o vodnim resursima hladne podzemne vode navodi slijedee: - Tijekom 1971. godine pokuala se rijeiti vodoopskrba na ludbrekom podruju iz vlastitog vodocrpilita lociranog u okolici mjesta Selnik, no nakon istraivanja i buenja bunara ustanovljeno je da kemijski sastav vode ne odgovara sanitarnim uvjetima zbog prekomjerne koliine eljeza u vodi. - Ludbreko podruje obuhvaa dobrim dijelom kvartarne naslage dravske potoline, a ljunani slojevi kao potencijalni vodonosnici ine ovo podruje perspektivnim u smislu osiguranja pitke vode. Meutim, uinjeno je relativno malo istranih radova za definiranje kvartarnog kompleksa naslaga, tako da je najvei broj podataka vezan uz istraivanja provedena u svrhu izgradnje HE "akovec" i HE "Dubrava" (istrani radovi bili su ogranieni na uski pojas uz Dravu i to veim dijelom na lijevu obalu). Podaci za juni dio lubrekog podruja dobiveni su kompilacijom s povrinskim geolokim podacima i nisu provjereni istranim radovima. - Znaajne mogunosti u smislu planiranja osiguranja vode za vodoopskrbu nalaze se u kvartarnim holocenskim naslagama, a njihov najdeblji sloj smjeten je uz sjevernu granicu upanije, izmeu mjesta Karlovec Ludbreki (Opina Sveti ur) i Prelog (Meimurska upanija). Debljina tih naslaga procjenjena je na cca 140 metara, a opliivanje ovog kompleksa kree se prema Varadinu, Ludbreko-legradskom pragu, te obroncima Kalnikog gorja. Istrane hidrogeoloke buotine tu su registrirale glinovito-prainasti meusloj koji ovaj vodonosni kompleks naslaga dijeli u gornji i donji vodonosni horizont, to je znaajno u pogledu kvalitete vode (kvalitetna zatita vode od povrinskih zagaenja). Pleistocenske naslage na ovom podruju manjeg su znaaja u smislu vodoopskrbe zbog este izmjene glinovito-prainastih i ljunkovito-pjeskovitih slojeva, a nije poznata ni kvaliteta podzemne vode. - Tercijarne naslage ne opravdavaju interes za istraivanja u smislu vodoopskrbe jer njihov preteno glinovito-laporoviti razvoj s ulocima pjeenjaka spada u slabo propusne naslage (osim prostorno malog dijela miocena). Na prostorima tih naslaga registriran je manji broj izvora koji bi mogli posluiti za lokalnu vodoopskrbu mjesta smjetenih na viim kotama od postojeih vodoopskrbnih graevina. Podaci o tim izvorima nisu dokumentirani, a ve su kaptirani izvori za lokalni vodovod na podruju mjesta ukovec, iji kapaciteti premauju potrebe samog mjesta. Kompletiranje podataka o ovakvim izvorima dovelo bi do saznanja o mogunostima lokalne vodoopskrbe mjesta do kojih nije ekonomski opravdana izgradnja javne vodoopskrbne mree (bilo zbog malih potreba ili visinskog poloaja mjesta). - U sklopu istraivanja poduzea "Bednja" u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih povrina pronaene su relativno kvalitetne vode (bez veih koliina eljeza), vee izdanosti i znaajnih rezervi na prostorima kod Sesveta Ludbrekih i Velikog Bukovca, te su tu izvedeni bunari. Premda su bunari bili namijenjeni za sustav navodnjavanja poljoprivrednih povrina, danas nisu u upotrebi, jer je podzemna voda relativno niske temperature pa djeluje negativno na navodnjavanje bilja u ljetnim mjesecima. Prema navedenim podacima vidljivo je da je znaajniji prostor u smislu vodoopskrbe koji bi valjalo tititi, prostor izmeu naselja Karlovec Ludbreki i Prelog, gdje je registriran vodonosni
kompleks u dva horizonta. Premda se taj prostor spominje u tekstualnom dijelu spomenute Studije, nije posebno obiljeen u grafikom prikazu uz Studiju, te nije mogue tono definirati koje podruje bi trebalo tititi. Naime, kompilacijske karte prikazuju pojedina podruja odreenih karakteristika (propusnosti tla, vrste nanosa, pretpostavljeni rasjedi, smjerovi toka podzemne vode, izolinije debljine vodonosnog kompleksa i sl.). Koritenje vode i vodnih resursa spada u najznaajnije komponente razvitka i perspektive ovog podruja. Prvenstveno je bitna uloga vodoopskrbe (potreba za pitkom i tehnolokom vodom) i hidropotencijala, a ne treba zanemariti ni posebne vodne resurse kao to su mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla, te druge oblike gospodarskog koritenja (poljoprivreda, ribnjaarstvo, koritenje ljunka, rekreacija i turizam). Koritenje vode za vodoopskrbu Za stanovnitvo upanije, ali i iri prostor od presudne je vanosti zatita i koritenje vodonosnika za razvoj vodoopskrbnog sustava. Velik dio upanije pokriven je izgraenom vodovodnom mreom koja se realizira u sklopu Regionalnog vodovoda Varadin. Vodovod Varadina i regije crpi podzemne vode sa crpilita lociranog na sjeverozapadnom dijelu grada, sa crpilita u Bartolovcu i s izvorita u Belskom dolu. Izraeni su bueni zdenci i crpne stanice. Prema provedenim ispitivanjima, predvidivo je da u budunosti nee biti dovoljne sadanje lokacije crpilita, ve e biti potrebno oformiti novo crpilite. Jedna od moguih lokacija (prema dosadanjim ispitivanjima) je prostor izmeu odvodnog kanala HE Varadin i starog korita Drave, pa je sluba vodoprivrede ve istakla prijedlog i potrebu rezervacije i tienja tog prostora u prostornom planu, a ispitivanja su u tijeku. Sekundarna vodoopskrbna zona vezana je uz prostor gorja i pobra. Vodne resurse na tom podruju ine prvenstveno izvori, a samo u manjoj mjeri temeljne vode. Kvaliteta voda je uglavnom dobra, no ogranien im je kapacitet. Osim Regionalnog vodovoda, na Ivanekom podruju postoji nekoliko manjih vodovodnih sistema koncipiranih na izvoritima podno Ivanice i Ravne gore: vodovod Sutinska, vodovod Ivanec, vodovod Ravna gora. Postoji i itav niz lokalnih vodovoda o kojima su izraeni slijedei posebni nalazi i elaboracije: - "Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda podruja bive Opine Novi Marof", - "Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda podruja bive Opine Ivanec", - "Izvjee o stanju seoskih vodovoda i javnih zdenaca podruja bive Opine Varadin",i - "Zapisnik o snimljenom stanju vodoopskrbne graevine seoskog vodovoda ukovec Opina Ludbreg", to su izraeni u Uredu za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Varadinske upanije. Stanje te vodoopskrbne mree je na granici zadovoljavajueg. U Varadinu postoje i samostalni industrijski vodovodi koji koriste podzemnu vodu. To su vodovodi za Vindiju, Varteks, Vis, Ljevaonicu i Mundus. Koritenje vode u energetske svrhe Rijeka Drava i njezin hidropotencijal je na podruju upanije iskoriten za proizvodnju elektrine energije. Prednost Drave u relativno velikom padu, uravnoteenosti protoka tijekom
cijele godine, te mogunost visoke proizvodnje u vrijeme smanjenih uvjeta proizvodnje elektrine energije na tokovima drugih porijeja, realizirana je izgradnjom tri hidrocentrale: HE "Varadin", HE "akovec" i HE "Dubrava" (na podruju Varadinske upanije smjeteno je samo dubravsko jezero, ali ne i HE "Dubrava").
Tablica 67
Vodna stepenica
U pogonu od (god.)
Prosjena protoka (m3/s)
Instal. snaga (MW)
Prosjena proizvodnja (GWh/god)
Povrina (104m2)
Akumulacija Volumen Korisni vol. (106m3) (106m3)
Varadin akovec Dubrava
1975. 1982. 1990.
450 500 500
86 76 75
480 414 408
300 1.050 1.660
7,7 53,0 96,3
2,8 3,0 3,0
Izvor: Hrvatska vodoprivreda, Ispostava Varadin
Navodnjavanje i odvodnja Iako su planirane, do danas jo nema povrina koje se navodnjavaju a nema ni planiranja u tom smislu u blioj budunosti. Navodnjavanje e eventualno doi u obzir u kasnijim etapama ureenja i iskoritenja vodnih resursa, a u skladu sa specifinim potrebama pojedinih zemljita, najvjerojatnije za uzgoj povra, voa i cvijea. Potrebne koliine osigurat e se iz otvorenih vodotoka ili iz akumulacija graenih za vie namjena, a gdje je to mogue i podzemnih voda. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za navodnjavanje je ureenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sistema. Prema "Studiji ureenja zemljita i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog podruja rijeke Drave" (izraena od VRO "Drava-Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varadin iz 1989. godine) natapanje se predvia iz Ormokog i Varadinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR1, VAR2 i AK1, te jezera Dubrava putem kanala DUB1. Regulacijom rijeke Drave i izgradnjom akumulacijskih jezera razina podzemne vode se uzvodno povisuje, a nizvodno smanjuje, to zahtjeva natapanje na podruju snienih razina. Du toka rijeke Drave postoje izvedeni obrambeni nasipi hidroelektrana i vodoprivredni nasipi, a na podruju uzvodno od Svibovca obrambeni nasip je u izgradnji. Uz akumulaciju hidroelektrana izvedeni su drenani kanali, koji kao otvoreni vodotoci prihvaaju ili mogu prihvatiti sadanje i budue melioracijske kanale. Kod planiranja raspodjele vodnih koliina hidroelektrana na Dravi, osigurano je vodoprivrednim dozvolama cca 30m3/sec vode za potrebe navodnjavanja. Za rijeku Bednju je prema Studiji predviena izgradnja niza brdskih retencija koje bi se koristile za natapanje povrina ispod retencija, odnosno nizvodno. Glavni recipijenti ovog podruja (Plitvica i Bednja) sistematski se ureuju, no efekti u slivu Bednje su nezadovoljavajui, prvenstveno zbog nerjeene zatite od erozije. Detaljno ureenje zemljita (u dijelu odvodnje) provedeno je do sada samo uz Plitvicu u sklopu provoenja komasacije na kompleksima emovca i Kelemena (ukupno 3.811 ha), te na povrinama Zbelak i Brezje (ukupno 210 ha). Aktivnosti usmjerene na provoenje predvienih komasacija, koje su nune u postupku osiguranja potrebnog prostora za izvedbu graevina odvodnje (kanali i dr.), sada su u zastoju. Zatita od tetnog djelovanja voda u nizinskim djelovima upanije koji se preteito koriste za poljoprivredu, ali i u breuljkastim i brdskim predjelima, unaprijeena je u posljednjih tridesetpet godina, ali u zadnjih nekoliko godina nije bilo znaajnijih aktivnosti u tom dijelu, pa ak i u odravanju. To se oitovalo posebno u drugoj polovici 1998. godine tijekom nekoliko pojaanih kinih perioda, kad su se izlile rijeke Bednja, Plitvica i Lonja i izazvale znatne tete u pojedinim dijelovima upanije.
Posebni vodni resursi U specifine vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla. Sloena geoloka graa s naglaenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralnotermalnih vrela du rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna, slana) i temperaturu vode (hladna, mlana, topla). Najpoznatija su Varadinske Toplice i Topliica. Vrelo Varadinske Toplice koristi se u zdravstvene svrhe, a zapisi o postojanju i koritenju datiraju jo iz rimskog doba (Aqua Iasae). Prevladavajui element ovog vrela je sumpor, a temperatura vode iznosi 57,6oC. Drugi specifini vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova podzemlja. Na njihovo postojanje ukazala su duboka istrana buenja za naftu i plin (primjer buotine Lunjkovec kraj Ludbrega). g) Eksploatacija mineralnih sirovina Prema saznanjima osnovnih, regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja na ovom su podruju dominantne nemetalne mineralne sirovine. Samo manji dio je istraen i predstavlja istraene, odnosno eksploatacijske rezerve. Od metalnih mineralnih sirovina registrirane su pojave ruda cinka, olova, mangana i eljeza, no to su pojave ije koliine ne zadovoljavaju ekonominost eksploatacije. U prolosti se eksploatirao ugljen, no uslijed iscrpljenja rezervi i neekonominosti eksploatacije zatvoreni su ugljenokopi lignita Ivaneko-ladanjskog bazena, mrkog ugljena na potezu Lepoglava - Beletinec - Varadinske Toplice i Podrute - Ivanovo Polje - Drenovec. U prolosti su se ispirali zlatonosni pijesci rijeke Drave. U prostoru Varadinske upanije najznaajnija je eksploatacija i prerada tehnikog graevinskog kamena, ljunka i pijeska, te opekarske gline. Leita tehnikog graevinskog kamena graena su uglavnom od karbonatnih stijena, vapnenaca i dolomita. Leita dolomita vezana su uz trijaske naslage Ivanice i manjim dijelom Ravne gore. S obzirom na petrografska i mehanika obiljeja prisutni su razni varijeteti dolomita, a prema kemijskim analizama prisutan je i gotovo isti dolomit. Najznaajnija je eksploatacija dolomita u kamenolomu Oura (Lepoglava) graenom od trijaskih dolomita, koji se oplemenjuju i koriste u cestogradnji u proizvodnji habajueg sloja asfalta za ceste prvog reda i za tamponski materijal. U visokogradnji se koriste za izradu betona i mortova, dok se kao industrijska sirovina upotrebljava u staklarskoj industriji. U proizvodnji kamene vune primjenjuje se kao topitelj. Trijaski dolomiti Ivanice, Ravne gore i Kalnika za sada se slabo koriste kao industrijska sirovina, no s obzirom na visoki udio od 29,8% MgO iz kamenoloma Oure postoji mogunost ire upotrebe. Za sada se koristi u poljoprivredi kao magnifert. Za lokalne potrebe postoji vie manjih kamenoloma. Leita vapnenca vezana su uz naslage trijasa i tortona. Trijaski vapnenci eksploatiraju se u Belskom Dolu, a vapnenci i dolomitizirani vapnenci u kamenolomu pica (Ljubeica). U Belskom Dolu eksploatira se vapnenac i dolomitizirani vapnenac trijaske starosti pogodan za utvrivanje obala. Zbog izvorita i utvrenih vodozatitnih zona, tijekom slijedeih godina i ta e eksploatacija prestati. U kamenolomu pica eksploatiraju se trijaski vapnenci i dolomitizirani vapnenci, koji se koriste u graevinarstvu, cestogradnji i visokogradnji. Vapnenac leita pica ima industrijsku primjenu kao stona kreda i za kalcitizaciju tekih tala. U prolosti je vapnenac eksploatiran na podruju Ravne gore kao graevinski materijal, a vapnenac u Presenom i Podrutskom Gupcu za proizvodnju vapna. U kamenolomu Maran (Vinica) eksploatira se tortonski vapnenac, koji ima industrijsku primjenu te se prerauje za stonu kredu i za kalcitizaciju tla. Litotamnijski vapnenci brda Koljak i Mehuni kod Podruta intenzivno su istraivani 80-tih godina kao sirovinska osnova za tada planiranu tvornicu cementa u Podrutama. Takoer su detaljno istraeni i lapori Kamene gorice i Jelenaka kod Podruta za potrebe cementare. Kao sirovina za tvornicu cementa istraen je i masiv andezitskog tufa u blizini Podruta.
Magmatskih i metamorfnih stijena nema mnogo. Od eruptivnih su stijena najzastupljeniji dijabazi. Pojave eruptivnih stijena vezane su uz bazini inicijalni magmatizam koji se odvijao poetkom krede. Intruzije gabra i tijela dijabaza registrirane su na vie mjesta uz sjeverni rub Ivanice i Kalnika. Gabro u blizini Ljubeice ne eksploatira se zbog tektonski razlomljenog leita i malih rezervi. Eksploatacija andezita u kamenolomima Kameni vrh i Vudelja prestala je 80-tih godina uslijed iscrpljenih rezervi. U Moencu (Novi Marof) nalazi se tijelo dacita izrazito bijele boje koje nije detaljnije istraeno. Najznaajnija je eksploatacija u kamenolomu Hrukovec (Ljubeica) gdje se kopa dijabaz kao sirovina za proizvodnju kamene vune. Dijabaz se u cestogradnji koristi za habajue slojeve cesta prvog reda i kao tamponski materijal. U Podevevu se eksploatira tehniki graevni kamen - dolomit, koji se koristi kao sirovina za zidanje i bukanje, a zadovoljava potrebe korisnika na podruju upanije. U Jerovcu kod Ivanca eksploatiraju se kvarcni pijesci plio-kvartarne starosti. Zbog visokog sadraja SiO2 (preko 90%) i niskog sadraja svih ostalih mineralnih sastojaka, te povoljnog granulometrijskog sastava, kvarcni pijesci predstavljaju rijetku mineralnu sirovinu. Kemijski sastav odgovara za proizvodnju ambalanog stakla. Kvarcni pijesci nieg sadraja SiO2 upotrebljavaju se u graevinarstvu kao agregat za buku. Leite u Jerovcu je maleno i ogranienih rezervi. Na podruju Varadinske upanije za sada se eksploatiraju vrlo male koliine arhitektonskog graevnog kamena i to samo s lokaliteta Peina kraj Vinice. Sirovina (organogeni vapneni pjeenjak) poznata je pod nazivom vinicit i ugrauje se u sakralne i profane graevine. Pokazuje izrazitu otpornost prema atmosferilijama i klimatskim utjecajima, lako se obrauje, te se eksploatacijom dobivaju veliki blokovi od kojih se mogu rezati ploe. Opekarska glina eksploatira se za potrebe ciglana u Cerju Tunom, retu, Ludbrekim Vinogradima, i Turinu. Gornjopleistocenski les, zaglinjeni les i lesna ilovaa mineralna su sirovina za opekarske proizvode. Problem ciglana je kvalitetna mineralna sirovina, a isto tako i koliine. Danas jedino ciglana u Cerju Tunom ima dostatne sirovine za dulju eksploataciju. Osim za opekarske proizvode glina je pogodna i za proizvodnju crijepa. Kvalitetan se crijep proizvodi u ciglani ret (Lepoglava). Jedino je ciglana u Podrutama koristila trone lapore donjeg ponta. Leite je bilo premaleno da bi ciglana bila eksploatabilna, zbog ega je i zatvorena. Ciglana Ludbreki Vinogradi eksploatira opekarsku glinu za vlastite potrebe ve 40ak godina i posjeduje dokumentaciju o kakvoi i rezervama opekarske gline. Spomenuta dokumentacija nije revidirana od nadlenih dravnih organa, te je zbog toga istraivanje u tijeku. Za potrebe ciglane u Turinu, na eksploatacijskom polju "Cukavec" iscrpljene su rezerve gline pogodne za opekarske proizvode (iz gornjih slojeva leita). Glina u donjim slojevima leita je, zbog svojih mineralokih karakteristika i visoke plastinosti, pogodna kao brtveni sloj za odlagalita. Kod Bednje se javljaju montmorilonitne gline, koje su zbog izraene apsorpcije i kationske izmjene klasificirane kao bentonitne gline. Eksploatirale su se u rudniku aa. Leita ljunka i pijeska vezana su uz aluvij Drave. U dolini rijeke Drave nataloene su velike koliine ljunka i pijeska. Debljina ljunkovito-pjeskovitog horizonta poveava se od zapada prema istoku. Kod Otok Virja iznosi 8 m, kod Varadina 60 m, da bi kod Hrastovljana iznosila preko 100 m. Debljina se smanjuje prema obodu Varadinsko-toplikog gorja, kao i prema krajnjoj granici Varadinske upanije. ljunkoviti nanosi nataloeni su u obliku izduenog podruja i predstavljaju najvee rezerve nemetalne mineralne sirovine. ljunci sadre valutice razliitog petrografskog sastava u kojem prevladava kvarc. Postoji vei broj naputenih ljunara (Strmec, Srainec) kao i ljunara koje je koristilo lokalno stanovnitvo. ljunak se eksploatira u ljunarama Motinjak (Varadin), Hrastovljan i Lee (Ludbreg). Separacijom se dobivaju razliiti granulati ljunka i pijeska, koji se koriste u graevinarstvu. ljunara u Motinjaku danas obuhvaa prostor od 52 ha i koristi se dubinski iskop do 40 m. Kako ova ljunara ima
ograniene prostorne mogunosti daljnjeg irenja (djelomino se ve sanira ureenjem rekreacijskih prostora), na njoj e se eksploatacija postupno naputati i zamijeniti koritenjem u portsko-rekreativne svrhe. Na podruju Varadinske upanije postoje termalni izvori u Varadinskim Toplicama i Topliici (Madarevo). Termalna voda eksploatira se u turistiko-rekreativne i terapeutske svrhe. U Varadinskim Toplicama kontinuirano i organizirano se koristi voda u terapeutske svrhe od kraja 18 st., a koristili su je ve i Rimljani. Po hidrokemijskim obiljejima voda je CaMg-HCO3SO4 tipa. S ukupnom mineralizacijom moe se uvrstiti u termomineralne vode. Visoke temperature utvrene u dubokim istranim buotinama, mjestimino anomalnih vrijednosti, navode na zakljuak da je podruje potencijalni izvor geotermalne energije.
Slika 16
Podruje Varadinske upanije za sada nije detaljnije istraeno na naftu. Buotinom Varadin-1 lociranom kod sela Imbriovec utvreno je da je podruje perspektivno za naftu. Buotina je obustavljena na 2700 m. Buotine kod Ludbrega bile su negativne za razliku od Selnice, gdje je utvreno postojanje nafte i plina. Tokom slijedee godine zapoet e nova istraivanja za naftu i plin snimanjem 2D profila, koja e odgovoriti o perspektivnosti podruja. Bilo bi poeljno da se dosadanja istraivanja sistematiziraju i nastavi sa sistematskim radom na daljnjem istraivanju, to bi dalo realnu sliku mogunosti razvoja pojedinih grana koje se temelje na tim sirovinama. Za prostor upanije postoje slijedei studijski materijali koji obrauju ovu problematiku: - Mineralne sirovine podruja (bive) Zajednice opina Varadin - Studija izraena 1985. godine u poduzeu INA Projekt Zagreb - OOUR Kompleksna geoloka istraivanja, - Studija o istraivanju, eksploataciji, gospodarenju i zatiti georesursa na podruju (bive) Opine Ludbreg - izraena 1991. godine u poduzeu INA - Geoloki konzalting d.o.o. Zagreb. Na podruju Varadinske upanije eksploatiraju se mineralne sirovine s iskljuivom primjenom u graditeljstvu. Koritenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama trita,
a proizvodnja ovisi o prirodnom potencijalu. Rudarska se aktivnost odvijala u uskim lokalnim okvirima, bez postojane gospodarske politike. Znaajnija naputena eksploatacijska polja su: aa (bentonitna glina), Kameni Vrh (andezit), Lepoglavska Ves (dolomit), Velika Sutinska (dolomitizirani vapnenac), Preseno (litotamnijski vapnenac), Tiglin Horvatsko, Brodarovec, Ivanovo Polje i Ladanje (ugljen). h) Krajolik U prostorno-planskom kontekstu pojam krajolik ili krajobraz oznaava cjelovitu prostornu, biofiziku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do preteito ili gotovo potpuno antropogene. Fizionomija podruja upanije rezultat je kombinacije biofizikih i antropogenih znaajki koje ine znaajnu, jedinstvenu i osebujnu cjelinu ovog dijela Hrvatske. Krajolik se moe podijeliti, odnosno razvrstati s obzirom na postanak, znaajke, nain koritenja i stupanj antropogenih promjena u tri kategorije: prirodni, kultivirani i izgraeni krajolik. Prirodni krajolik je preteito biofizika struktura unutar koje se razvijaju relativno stabilni ekosustavi, a meu elementima vlada odreeni strukturni red i zakonitosti razvitka. Na podruju upanije se, s obzirom na lokalne posebnosti, mogu prepoznati prirodni predjeli sa skupnim obiljejima od kojih izdvajamo najznaajnije i najprostranije: vee umske cjeline Ivanice, Kalnika, Pake, Ravne gore i kod Varadinskih Toplica, manje umske cjeline kao Zelendvor, Krianija, Zbel i dr., podruje uz rijeku Dravu, vodni ekosustavi Plitvice, Bednje, Lonje, Zbela i ostalih manjih vodotoka i sl. Kultivirani krajolik ili preteito ruralna struktura sadri gotovo sve znaajke prirodnog krajolika, a ralanjuje se u manje cjeline s obzirom na vrstu i opseg antropogenih promjena. Kultivirani krajolik odreen je poljodjelstvom kao osnovnim nainom koritenja zemljita, a moe se opisati s obzirom na smjetaj (nizinski dio - ratarstvo, breni dio - voarstvo, vinogradarstvo) i veu ili manju zastupljenost prirodnih elemenata. Prevladavaju manja gustoa naseljenosti i opsegom manja naselja koja se stapaju s prirodnim okrujem. Posebnu znaajku kultiviranom krajoliku daje njegova unutarnja strukturiranost i kulturni identitet (tipologija gradnje, oblikovanje naselja, ratrkanost zaselaka, ambijentalna uklopljenost, prepoznatljiva obiljeja, tradicija i sl.), ali i naglaeni problemi kao to je neprimjerena vikend izgradnja u vinogradarsko-voarskim predjelima. Na podruju upanije prevladava kultivirani (ruralni, poljodjelski) krajolik iz kojeg su izuzeti prirodni predjeli i izgraene strukture. Izgraeni krajolik je preteito urbana struktura u kojoj je ovjek svojim zahvatima (tehniko-tehnolokim) u potpunosti promijenio prirodni ili kultivirani krajolik i stvorio posve novi svijet, gotovo neovisan od izvornog ekosustava. Najznaajnijim izgraenim strukturama u upaniji mogu se smatrati Varadin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava i Varadinske Toplice, a na niim razinama i ostala naselja ili dijelovi naselja s obiljejima izgraenog krajolika. Kulturno-povijesni krajolici su kultivirani i/ili izgraeni krajolici koji su stvarani u dugom vremenskom slijedu s nastojanjem da se ivotni prostor oplemeni i prilagodi ovjekovim potrebama. Najznaajniji takovi krajolici u upaniji su zakonski zatiene povijesne graditeljske cjeline i to: zatiene urbane cjeline Varadina i Varadinskih Toplica, te zatiene urbanoruralne cjeline Ludbrega i Vinice.
1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

a) Prometni sustav Podruje Varadinske upanije svojim prometno-zemljopisnim poloajem predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U valorizaciji pogodnosti prostora upanije jedna od najznaajnijih prednosti pridaje se prometnoj ulozi podruja, pa u tom znaaju prelazi okvire same upanije. a1) Ceste Prostorom Varadinske upanije prolaze strateki cestovni pravci Hrvatske i to europski koridori E 65 i E 71 Maarska-Varadin-Zagreb-Rijeka i dravni koridori koji su sastavni dijelovi "Podravske magistrale". Oni se kriaju u Varadinu i ine okosnicu cestovne mree upanije. Poloaj u prostoru upanije, strateki najznaajnijeg cestovnog pravca, autoceste Rijeka-Zagreb-Varadin-akovec-Gorian, utvren je odgovarajuom projektnom dokumentacijom i Studijom utjecaja na okolinu, cesta je u izgradnji, a dionica od Drave do raskrija "Varadin" je realizirana. Drugi po vanosti cestovni pravac je pravac "Podravske magistrale", odnosno cestovne veze od granice s Republikom Slovenijom preko Varadina prema istoku u pravcu Osijeka. Ovaj je pravac svojevremeno istraivan odgovarajuom prostorno-prometnom studijom, za koju su neki parametri i ulazna polazita danas izmijenjeni injenicom da je Republika Hrvatska samostalna drava. Radi toga je iskazan interes da se odreeni elementi u prostornoj dispoziciji planirane trase preispitaju i usklade s novim ili drugaijim saznanjima. Jedno od takvih saznanja je i kategorizacija graninih prijelaza, jer u graninom prostoru Otok Virje - Ormo kroz koji je spomenutom Studijom planirana trasa "Podravske magistrale" smjeten je samo meunarodni prijelaz II kategorije, dok je meunarodni prijelaz prve kategorije ustanovljen u Dubravi Kriovljanskoj pa je potrebno na temelju prethodnog meudravnog dogovora utvrditi budue mjesto prijelaza ove prometnice iz jedne drave u drugu, to determinira voenje trase u irem okolnom prostoru. Takoer je potrebno naglaenije tititi poljoprivredno zemljite. Na ovaj cestovni pravac nastavlja se izuzetno bitan i znaajan koridor dravne ceste prema Ivancu, Lepoglavi i Krapinsko-zagorskoj upaniji sa spojem na autocestu Zagreb Maribor. U strategiji i politici razvoja cestovne mree Hrvatske ovaj pravac treba takoer valorizirati s motrita svekolikih interesa Republike Hrvatske za uravnoteenim razvojem svojih podruja, jer se na ovom pravcu ogledaju i interesi susjedne nam Krapinsko-zagorske upanije. Cestovna mrea u upaniji je prilino gusta i iznad je prosjeka Republike Hrvatske. To je rezultat visoke gustoe naseljenosti i velikog broja naselja, ali i geoprometnog znaenja ovog prostora. Sada su javne ceste razvrstane na dravne, upanijske i lokalne:
Tablica 68
Razvrstavanje javnih cesta na podruju Varadinske upanije Asfaltirano (km) Neasfaltirano (km) Ukupno (km) Dravne ceste i AC 217,69 6,72 224,41 upanijske ceste 364,70 36,54 401,24 Lokalne ceste 286,16 167,17 453,33 Ukupno 868,55 210,43 1.078,98
Izvor: "Hrvatska uprava za ceste" i "upanijska uprava za ceste" - 1998. g.
Stanje kvalitete cesta dijelom je jedva zadovoljavajue, a godinama je prisutan nesrazmjer izmeu potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako i za pojaano odravanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika, a posebno na cestama nieg prioriteta (neke upanijske i lokalne).
Openito se moe konstatirati da je cestovni prometni sustav nizinskog dijela upanije cjelovitiji i u boljem stanju od onog u brenim podrujima. Posebno nezadovoljavajua situacija je uzdu pograninog podruja s Republikom Slovenijom. Tim prostorom ne prolazi niti jedna prometnica dravnog znaenja, a pristup do nekih naselja mogu je jedino cestama iz smjera Republike Slovenije. Poboljanje stanja cestovne prometne infrastrukture upanije, a posebno pograninog podruja spada u glavne prioritete na razini upanije.
Slika 17
Po broju osobnih vozila na 1.000 stanovnika, Varadinska upanija je neto iznad prosjeka Republike Hrvatske, a on iznosi 180 osobnih vozila na 1.000 stanovnika (republiki prosjek je 175 vozila na 1.000 stanovnika, prema Statistikom ljetopisu 1997. g.).
Tablica 69
Ceste i registrirana cestovna motorna vozila u Varadinskoj upaniji Ceste

Ukupno (km) Suvremeni kolnik (km)** Gustoa cest. mree (m/km2)
Cestovna motorna vozila *

Ukupno Osobni automobili Osobni auto. na 1000 st.***
1990. god. 1991. god. 1992. god. 31.12.1996.g.
1.202 941 945 945
775 694 696 738
981 768 771 763
56.344 57.725 53.297 46.360
26.682 27.450 22.850 33.599
143 147 122 180
Izvor: Statistiki ljetopis 1997. g. * Podaci o registriranim cestovnim vozilima preuzeti su od Ministarstva unutarnjih poslova. ** Ceste izgraene od asfalta, betona i kocke. *** Broj stanovnika prema procjeni za 1994. godinu.
Cestovni granini prijelazi prema Republici Sloveniji na podruju Varadinske upanije su: Dubrava Kriovljanska (meunarodni I kategorije), Otok Virje i Sveti Florijan u Zlogonju (meunarodni II kategorije), Cvetlin i Gornja Voa (pogranini). Granini prijelazi utvreni su Uredbom o graninim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/96.).
a2) eljeznice eljezniki promet u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju tog podruja bila vrlo znaajna. Osnovu tog prometa ini eljeznika pruga Zaprei - Zabok - Varadin - akovec Kotoriba - granica Maarske. Tom prugom, kao i u nastavku prugom Zaprei - Zagreb, ovo podruje je povezano s glavnim gradom Hrvatske. Na tu prugu se nadovezuju i ine s njom jedinstvenu prometnu cjelinu eljeznike pruge Zabok - Gornja Stubica, Zabok - Krapina urmanec - granica Slovenije, Varadin - Golubovec, Koprivnica - Varadin, akovec Mursko Sredie - granica Slovenije i pruga akovec - Macinec - granica Slovenije. Varadin je od 1886. godine povezan eljeznikom prugom sa Zagrebom. Kako se radilo o izrazito poljoprivrednom i rudarskom podruju u prolosti su se prugama sjeverozapadne Hrvatske u najveoj mjeri prevozili masovni tereti. Uz ugljen to su bili graevni materijali, drvo, poljoprivredni proizvodi i nafta. Prestankom eksploatacije ugljena dolazi do razvoja preraivake industrije i manjih potreba za masovnim prijevozima. Navedene eljeznike pruge prolaze kroz najgue naseljeno podruje Hrvatske, te istima gravitira preko 450.000 stanovnika ovog podruja. Tradicionalna privrenost stanovnitva ovog podruja eljeznikom prometu u prolosti je bila vrlo velika, a ona je i danas ostala izraena, tako da je prijevoz putnika na ovom podruju dominantan. Relativno gusta eljeznika mrea kao i ostali kapaciteti eljeznice zaostali su u modernizaciji, to rezultira gubljenjem konkurentnosti, odnosno preraspodjelom prometa na druge vidove, suprotno zakonitostima trita. eljeznika pruga Zaprei - Zabok - Varadin - akovec bila je svrstana u glavne pruge II reda, tzv. "Zagorska magistrala". Ta pruga ima veliko znaenje za ovaj dio Hrvatskog zagorja u pogledu prijevoza putnika. eljeznika pruga Koprivnica - Varadin predstavlja zadnju dionicu tzv. "Podravske magistrale" i ulazi u red vrlo znaajnih prometnica za ovo podruje. Ona povezuje gospodarske i kulturne centre Podravine, od Osijeka do Varadina. Ima vanu ulogu kao sjeverna paralela pruzi Zagreb - Vinkovci. Ta je pruga takoer bila svrstana u glavne pruge II reda. eljeznika pruga Varadin - Golubovec bila je svrstana u sporedne pruge III reda. itavom svojom duinom, izuzev krajnjeg dijela, nalazi se na podruju Varadinske upanije. Izgraena je za potrebe zagorskih rudnika ugljena, te je zatvaranjem ugljenokopa promet na ovoj pruzi znatno opao. Ove su pruge prema posljednjoj kategorizaciji postale lokalne i s motrita i interesa Varadinske upanije do sada nisu dovoljno valorizirane, tako da su dominantni eljezniki koridori, onako kako su do sada planirani, a veim dijelom i realizirani, poloeni izvan ovog prostora. eljezniko raskrije Varadin vrlo je vano prometno krianje u ovom dijelu Republike Hrvatske. U okviru ovog raskrija nalazi se veliki broj graevina i postrojenja, a industrijskim kolosijecima povezan je vei dio industrije na podruju grada Varadina. eljeznika pruga Varadin - Koprivnica je u tehniko-eksploatacijskom smislu u najboljem stanju, jer je izvren remont pruge, osovinski pritisak iznosi 225 kN po osovini, a prometna brzina 100 km/h. Najloije stanje je na pruzi Varadin - Golubovec. to se tie brzine putovanja nepovoljna je situacija i na pruzi koja povezuje Varadin sa Zagrebom, jer je na toj pruzi brzina od Varadina do Varadinskih Toplica 80 km/h, od Varadinskih Toplica do Budinine svega 45 km/h, te dalje opet 80 km/h. Ovakve, za suvremenu eljeznicu (posebice za prijevoz putnika) premale brzine, te velika duina i slaba kvaliteta ove pruge u velikoj mjeri negativno utjeu na kvalitetno i brzo povezivanje eljeznicom dva velika grada - centra regija. Tehniko-eksploatacijske karakteristike te pruge (veliki usponi, mali polumjeri zavoja), nestabilnosti donjeg stroja pruge i nedovoljnog osovinskog pritiska od svega 180 kN/os ne omoguuju podizanje razine prometne usluge na ovoj pruzi.
to se tie osovinskog pritiska, posebno je nepovoljno stanje na pruzi Varadin Golubovec, koja je u tehnikom pogledu u izrazito loem stanju, a osovinski pritisak iznosi svega 160 kN/os. To je tradicionalna putnika veza ivanekog podruja s Varadinom, ali se tom prugom prevozi u veoj mjeri i graevinski materijal (posebno kamen), te je tako mali osovinski pritisak izrazito nepovoljan, kako u tehniko-eksploatacijskom pogledu, tako i u komercijalnom. Ova je pruga u tako loem stanju da se na njoj iz godine u godinu uvode sve vea ogranienja u brzini putovanja, tako da je trenutno ogranienje sputeno ak na 20 - 30 km/h. Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim ureajima je ili tehnoloki zastarjelo ili ga uope nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (Koprivnica Varadin). a3) Zrani promet Na podruju Varadinske upanije postoji Aerodrom Varadin koji danas slui iskljuivo za portske potrebe. Planskim postavkama bila je predviena izgradnja zrakoplovnog pristanita Varadin kao gospodarske graevine (tercijarno zrakoplovno pristanite) - radi gospodarskog razvoja i povoljnih klimatskih uvjeta. 1987. godine izraeno je i "Urbanistiko i prometno-tehnoloko rjeenje aerodroma Varadin" u tadanjoj prometnoj organizaciji "Aerodrom Zagreb". Ta je dokumentacija ukazala na prostorna ogranienja postojee lokacije u odnosu na pojedine mogue kategorije pristanita. Bez dodatne gospodarske i funkcionalne analize izgraeni su odreeni aerodromski sadraji i to: - asfaltirana poletno-sletna staza pravca 16 - 34, duine 1.723,53 m i irine 30,0 m, - spojnica sa stajankom i parkiralitem za avione, - hangar, - kontrolni toranj i upravna zgrada, - prilazna cesta i odgovarajua infrastruktura. Prostorne mogunosti razvoja Aerodroma Varadin ograniene su: s istoka blizinom uzletno-sletne staze prema naselju Trnovec, sa zapada lokalnom cestovnom prometnicom iza koje je podruje za razvoj grada Varadina i prostorni rezervat za slobodnu carinsku i gospodarstvenu zonu, sa sjevera magistralnom cestom br. 3 Varadin - Osijek i s juga eljeznikom prugom Varadin - Koprivnica. a4) Pota i telekomunikacije Pota U okviru hrvatske potanske mree za odvijanje potanskog prometa na podruju Varadinske upanije nadleno je poduzee "Hrvatske pote" - Sredite pota Varadin, sa svoje 32 pote: 42253 Bednja, 42201 Beretinec, 42226 Bisag, 42208 Cestica, 42255 Donja Vinjica, 42245 Donja Voa, 42232 Martijanec, 42225 Brezniki Hum, 42240 Ivanec, 42203 Jalabet, 42244 Klenovnik, 42250 Lepoglava, 42230 Ludbreg, 42220 Ljubeica, 42231 Mali Bukovec, 42243 Maruevec, 42220 Novi Marof, 42206 Petrijanec, 42242 Radovan, 42209 Srainec, 42233 Sveti ur, 42214 Sveti Ilija, 42254 Trakoan, 42202 Trnovec, 42204 Turin, 42000 Varadin 1, 42103 Varadin 3, 42104 Varadin 4, 42223 Varadinske Toplice, 42205 Vidovec, 42207 Vinica i 42224 Visoko. Svaka opina u upaniji na svom podruju ima barem jedan potanski ured.
Sve se pote, kao mjesta izvravanja potanskih usluga, povezuju putem Potanskog centra za preradu potanskih poiljaka u jedinstvenu prometno tehnoloku cjelinu. Potanski centar za preradu potanskih poiljaka nalazi se u sklopu Sredita pota Varadin sa zadatkom prikupljanja i raspodjele potanskih poiljaka, kao i transporta potanskih poiljaka u pravcu Glavnog potanskog centra u Zagrebu. U okviru Sredita pota Varadin postoji i Potanski ured - 42103 Varadin 3 (pota carinjenja) putem kojeg se obavlja carinski nadzor nad potanskim poiljkama u meunarodnom prometu, to je od izuzetne vanosti za gospodarstvo upanije. Razvijenost potanske mree u Varadinskoj upaniji prikazuju i podaci o njezinoj pristupanosti korisnicima, koja je slijedea:
Tablica 70
Broj potanskih ureda Broj km2 na jedan potanski ured Broj stanovnika na jedan potanski ured Broj stanovnika na jedan alter Potanski ormarii Broj stanovnika na jedan potanski ormari
Sredite pota Varadin 32 38 5.854 2.178 169 1.108
HP - ukupno 1.157 49 3.887 1.730 5.100 882
Izvor: HP, Sredite pota Varadin - Plan razvitka HP za 1999. godinu.
Telekomunikacije Komutacijski kapaciteti U okviru hrvatske telekomunikacijske mree, za odvijanje telekomunikacijskog prometa na podruju Varadinske upanije nadlean je HT - TK centar Varadin. Ustrojen je kao jedna mrena skupina s TC/PC centralom u Varadinu (AXE-10,SSS i ARF-102) i TC/PC centralom u Lepoglavi (AXE-10,SSS). Stanje s 31.07.1998. g. na itavom podruju TK centra Varadin: dvije tranzitne centrale, dvije centrale ARF-102, jedanaest RSM-ova, ezdesetosam RSS-ova i jedna centrala ETC-960. Do kraja 1998. godine trebala je biti izgraena jo jedna TC/PC centrala u Varadinu, te etiri nova RSS-a. Prosjena starost telefonskih centrala je 2,7 godina (31.07.1998.g.). Ukupan broj instaliranih tf. prikljuaka na lokalnim tf. centralama (31.07.1998. godine) iznosio je 74.866. Iskoriteno je 55.500 prikljuaka ili 72,2%, a do kraja 1998. godine bilo je predvieno koritenje 56.500 prikljuaka ili 74,2%. Broj instaliranih prikljuaka na 100 stanovnika iznosi 40,7, a gustoa je 60,5 prikljuaka na km2. Gustoa telefona (31.07.1998. g.) je 44,5 telefona/km2. UPS (udaljeni pretplatniki stupanj) u radu (postojei) su: Brezova Gora, Vrbno, Cvetlin, Bednja, arovnica, Donja Vinjica, Klenovnik, Donja Voa, Gornja Voa, Lepoglava, Kokovec, Maruevec, Donje Ladanje, Vinica, Cestica, Veliki Lovrean, Bisag, Breznica, Visoko, Brezniki Hum, Novi Marof, Podrute, Remetinec, Ljubeica, Klju, Varadinske Toplice, Petkovec Topliki, Tuhovec, Jalevec Sviboveki, Svibovec, Martinkovec, Vrtlinovec, Luan Bikupeki, Filipii, Radovan, Beretinec, Turin, Katelanec, Jalabet, Slanje, Hrastovsko, Vinogradi Ludbreki, Ludbreg, Globoec Ludbreki, Bolfan, Sveti Petar, Sigetec Ludbreki, Selnik, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sesvete Ludbreke, Sveti ur, Hrenica, Martijanec, emovec, Trnovec, Jalabet, Donji Kuan, Nedeljanec, Vidovec, Srainec, Petrijanec.
Prijenosni kapaciteti U prijenosnoj mrei izmeu ATC-a na podruju TKC-a Varadin (a u nekim sluajevima i izvan podruja), kao prijenosni medij koriste se: a) simetrini kabeli b) koaksijalni kabeli c) kabeli sa staklenim (optikim) nitima. Svi prijenosni sustavi koji se koriste na podruju TK centra Varadin digitalni su, a njihovo brojano stanje i kapaciteti s obzirom na prijenosne medije na dan 30.09.1998. godine bili u radu/postojali su: a) Digitalni sustavi po simetrinim kabelima - 30 DPG-a (digitalnih primarnih grupa) i 5 kanala, od kojih najvei broj otpada na prihvat digitalnih pretplatnikih centrala, b) Digitalni sustavi po nesimetrinim kabelima - 256 DPG-a, od ega vei dio otpada na tzv. magistralne kapacitete na relaciji Varadin - Zagreb, dok manji dio pripada relaciji Varadin - akovec, c) RR (radio-relejni) digitalni sustavi - instalirani kapacitet 480 kanala, od ega je u radu 35 kanala (Od infrastrukture na RR-vezama postoji pasivni reflektor "Sv. Katalena" na relaciji Varadin - Ludbreg i antenski stup "Tonimir" kod Varadinskih Toplica), d) Digitalni sustavi po optikim kabelima - kapacitet 749 DPG-a, od ega je u prometu 380 DPG-a i 308 kanala. Osim navedenoga u uporabi je: - 42,3 km NF kabela s iskoritenih 48 NF parica, ukupne duljine parica 84,6 km, - 22,5 km koaksijalnog kabela sa 6 koaksijalnih parica, ukupne duljine parica 29 km, emu treba dodati i 34 parice ispune, ukupne duljine 71,6 km, - 360,4 km kabela s optikim nitima sa 130 iskoritenih optikih niti, ukupne duljine 1.254 km. Ukupno u mrenoj skupini Varadin, tj. na podruju TKC-a Varadin, ukupna duljina prijenosnih medija za veze unutar mrene skupine iznosi oko 425 km. Pretplatnika mrea Do 31.12.1997. godine u TK centru Varadin izgraene su 64 pretplatnike mree, u koje je ugraeno 4.853 km kabela. Osim pretplatnikih TK mrea koje su zavrene, jo su bile u izgradnji TK mree Petkovec, Martinkovec, Tuhovec, Vrtlinovec i Selnik, a podzemna TK mrea Varadin - PS "CENTAR" i TK mrea Varadinske Toplice rekonstruirale su se. Od spomenute duljine 4.853 km kabela na dan 31.12.1997. godine, na podzemne kabele otpadaju 2.352 km, dok je duljina nadzemnih kabela 2.501 km. Kapacitet pretplatnike mree na dan 31.12.1997. g. iznosio je 287.359 km/parica. Od toga 282.076 km/parica pripada podzemnim mreama, dok 5.283 km/parica otpada na nadzemne TK mree. U pretplatnikoj mrei broj izlaznih parica iznosi 153.990, a broj parica na kabelskim izvodima iznosi 98.819. U odnosu na broj izlaznih parica, pretplatnika mrea iskoritena je 34,30%, a u odnosu na broj parica na kabelskim izvodima iskoritenost mrea iznosi 53,46%. Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 110 mm u pretplatnikoj TK mrei na podruju TK centra Varadin iznosi 29,33 km, na kojoj je duljini izgraeno 357 kabelskih zdenaca i poloeno 191,24 km kabelske kanalizacije. Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 40/50 mm u pretplatnikoj TK mrei TK centra Varadin iznosi 98,43 km, s 1.625 kabelskih zdenaca i 213,08 km cijevi kabelske kanalizacije.
Prosjena duljina pretplatnikih parica u mjesnoj TK mrei u urbanom podruju je 1,62 km. Prosjena duljina pretplatnikih parica u mjesnoj mrei ruralnog podruja iznosi 2,48 km, dok je maksimalna duljina pretplatnikih parica na takvom podruju 9,29 km. Do 31.12.1997. g. nalazilo se u uporabi: - 273,84 km meumjesnog svjetlovodnog kabela ukupne duljine niti 6.666,9 km s ukupno 1.538 niti, - 86,525 km magistralnog svjetlovodnog kabela duljine 2.076,3 km s ukupno 96 niti, - za viestruko koritenje parica u pretplatnikoj TK mrei na podruju TKC-a Varadin u uporabi su ureaji 1+1 FM (201) i etverokanalni PCM ureaji (698).
Slika 18
b) Vodoopskrba i odvodnja b1) Vodoopskrba Varadinska upanija ima znaajne vodne resurse i prilino razgranatu vodoopskrbnu mreu. Razvitak vodoopskrbnog sustava i proirenje vodovodne mree jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave, a u vrijeme izrade ovog Plana izraena je Studija vodoopskrbe Varadinske upanije, odnosno vodoopskrbni plan, koji e sveobuhvatno prikazati stanje vodoopskrbe i koncipirati budui razvoj. Opskrba vodom na prostoru upanije obavlja se putem regionalnog sustava vodovoda "Varadin" (na najveem dijelu prostora), sustava "Ivanec", "Ravna gora" i "Sutinska", te veih i manjih lokalnih vodovoda u zapadnom i junom dijelu upanije. Obuhvat Regionalnog vodovoda "Varadin" postavljen je Planom i programom razvitka regionalnog sustava, a obuhvaa podruje Varadinske upanije i dijelom Opinu Sveti Ivan Zelina, meutim u Varadinskoj upaniji ne obuhvaa Opinu Bednja i dijelom Grad Ivanec. To podruje opskrbljuje se vodom iz dva vodoopskrbna sustava. Regionalni vodovod
"Varadin" pokriva vodom cca 35% stanovnika tog podruja, dok se planira da vodovod "Ivanec" pokriva vodom ostatak. Naalost oko 11.800 stanovnika jo nema rijeenu vodoopskrbu kvalitetnom i zdravom pitkom vodom, i to naselja na relaciji Lepoglava, Bednja, Trakoan, Vrbno i Vinjica. Posebnu teinu ima podruje Lepoglave, Bednje i Trakoana, koji svojim privrednim, kulturno-povijesnim i turistikim razvojnim potencijalima nalau kvalitetno rjeenje vodoopskrbe. Openito se moe istai da je u dosadanjoj praksi kod rjeavanja vodoopskrbne problematike pojedinih podruja esto bio prisutan sluaj da granice pojedinih drutvenopolitikih zajednica predstavljaju ujedno i granice vodovodnih sustava. To je posebno izraeno na prostoru sjeverozapadne Hrvatske gdje je praktiki za svako bive opinsko podruje, kao zasebnu jedinicu, izraena studija opskrbe vodom, a na temelju nje i pratea tehnika dokumentacija prema kojoj se provodi i realizacija vodoopskrbnih graevina. REGIONALNI VODOVOD "VARADIN" Plan i Program razvoja Regionalnog vodovoda Varadin razmatrao je rjeenja za pojedina podruja unutar zajednikog vodoopskrbnog sustava. Promatrana su slijedea podruja obuhvata: - sjeverozapadno podruje, obuhvaa regiju zapadno i sjeverozapadno od grada Varadina zakljuno do granice s Republikom Slovenijom, - jugoistono podruje, obuhvaa teritorij jugoistono od Varadina, do sistema Koprivnice, - juno podruje - do Zeline. Regionalni vodovod "Varadin" trenutno ima instalirani kapacitet od 720 l/s, uz potencijalnu mogunost za daljnje proirenje. Opskrbljuje vodom oko 91% potencijalnog konzumnog podruja, a to znai da u narednom periodu razvoja treba pokriti oko 9% konzumnih potreba. Nepokriveni su jo dijelovi podruja gradova: Ludbreg, Novi Marof, Varadinske Toplice, te opina: Jalabet, Vinica, Cestica, Bukovec, Sveti ur, Ljubeica, Brezniki Hum, Visoko, Breznica, Donja Voa i Klenovnik. Regionalni vodovod "Varadin" u funkciji vodoopskrbe sadri slijedee resurse, odnosno graevine: a) vodocrpilita, b) hidrotehnike graevine, c) cjevovode. U sustavu Regionalnog vodovoda "Varadin" izgraene su slijedee hidrotehnike graevine putem kojih se obavlja kompletna vodoopskrba:
Tablica 71
Vodospreme 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Vodosprema "Varadin" Vodosprema "Budim"* Vodosprema "Luan" Vodosprema "Tonimir" Vodosprema "Vinica" Vodosprema "Barbara" Vodosprema "Lepoglava" Vodosprema "Ludbreg" Vodosprema "Bolfan" Vodosprema "Brika" Vodosprema "Topliica" V = 800 m3 V= 600 m3 V = 500 m3 V = 500 m3 V = 400 m3 V = 100 m3 V = 400 m3 V = 500 m3 V = 100 m3 V = 500 m3 V = 200 m3
Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zatitu vodocrpilita na podruju Varadinske upanije, Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varadinske upanije, 1995.god. * Vodosprema "Budim" - naknadno uvrtena u popis prema podacima JKP "Varkom" Varadin.

Tablica 72
Crpilita 1. 2. 3. Crpilite "Varadin" Crpilite "Bartolovec" Izvorite "Belski dol" Q = 500 l/s Q = 80 l/s Q = 100 l/s Q = 70 l/s
Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zatitu vodocrpilita na podruju Varadinske upanije, Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varadinske upanije, 1995.god.
Crpna stanica: Seketin Prepumpne stanice: 1. PS "Melinec" 2. PS "Petrijanec" 3. PS "Ladanje - Vinica" 4. PS "Ladanje - Lepoglava" 5. PS "Maran" 6. PS "Poljanec" 7. PS "Bolfan" 8. PS "Topliica" 9. PS "Filipi" VODOOPSKRBNI SUSTAV "IVANEC" Ivaneki vodovod ine tri odvojena sustava: A) Sustav "Ivanica" B) Sustav "Ravna gora" C) Sustav "Sutinska" A) Sustav "IVANICA" Sustav "Ivanica" temelji se na izvorima koji su locirani na sjevernim obroncima gore Ivanice, i to: - Kaptaa "gano Vino", iskoristivog kapaciteta Q= 12,00 l/sek., nalazi se na koti H=+450,00 m.n.v. Voda se otprema u vodospremu "Pahinsko", volumena V= 500,00 m3. Vodosprema "Pahinsko" locirana je na koti H=+300,00 m.n.v. to prua mogunost efikasne opskrbe itavog naselja Ivanec. - Kaptaa i izvorite "Bistrica", cijeni se s minimalnim kapacitetom Q= 61,00 l/sek., a nalazi se na koti H=+435,00 m.n.v. Voda iz kaptae se odvodi u vodospremu "Pilana". Vodosprema "Pilana" izgraena je na istoj koti kao i "Pahinsko", to osigurava jedinstvenu funkcionalnost u vodoopskrbnoj mrei. Vodosprema "Pahinsko" volumena je 500,00 m3. Na tom podruju postoje dvije starije vodospreme izgraene 1930. godine, ukupne zapremnine V= 110,00 m3. Izvorite "Bistrica" pokriva itavo istono podruje Ivanca preko lokalne vodospreme "Viteinec", zapremnine V= 80,00 m3, a koja zapravo funkcionira kao prekidna komora na opskrbnom sistemu nie gravitirajuih naselja. Od vodospreme "Viteinec" izveden je cjevovod do vodospreme "Vrhovec", zapremnine V= 80,00 m3. Ta vodosprema funkcionira takoer kao prekidna komora za krajnje nizvodne potroae ovog vodoopskrbnog sustava. Posredstvom vodospreme "Viteinec" i "Vrhovec" obavlja se vodoopskrba naselja Viteinec, Punikve, Ivaneki Vrhovec, Salinovec, Stanjevec, Gaice, Lukavec, Cerje, Kokovec i dio Drukovca.
ukupno ukupno ukupno
101,00 lit/sek. 10,00 lit/sek 12,00 lit/sek
Iz vodovodne mree Ivanec izveden je cijevni prikljuak na magistralni cjevovod regionalnog vodovoda kojim se doprema voda prema Lepoglavi. Za vodoopskrbu perifernih naselja Ivanec u uporabi su jo tri izvorita: - "Bijeli zdenci", na koti H=+425,00 m.n.v. ukupnog kapaciteta 9,00 l/sek, koji za sada jo uvijek funkcionira kao lokalni sustav za snabdijevanje Prigorca i kao javni vodovod za naselje Ivaneka eljeznica. - Zapadni dio Ivanca (Vuglovec, Gekovec, Kania i Lani) snabdijevaju dva izvorita, i to "Vuglovec", Q= 3,00 l/sek. i "Melie", Q= 2,00 l/sek, koja su povezana u cjelinu. Za to podruje graene su dvije vodospreme: "Vuglovec" V=100,0 m3 i "Melie" V=20,0 m3. - Na sjevernim obroncima Ivanice na koti H=+406,00 m.n.v., istono od izvorita "gano Vino" i "Bistrica", postoji izvor "umi" s minimalnim iskoristivim kapacitetom Q= 25,00 l/sek. Izvorita: - gano Vino - Bistrica - Melie - Vuglovec - Bijeli Zdenci - Gula - umi Vodospreme: - Ivanec - Pilana - Ivanec - Pahinsko - Ivanec - Melie - Ivaneki Vrhovec - Viteinec - Vuglovec B) Sustav "RAVNA GORA" Izvorite "Ravna gora" je kapaciteta Q= 12,00 l/sek. Kaptaa je zapremnine V= 20,00 m , a na brdu Sv. Jelena izgraena je vodosprema V= 200,00 m3, do koje voda dolazi gravitacijom, a isto tako i dalje za podruje koje pokriva, a to su naselja: Kamenica, arovnica, Bedenec i dio Klenovnika. Izvorite "Ravna gora" je povrinskog karaktera, te znaajno varira i po izdanosti i po kvaliteti vode, obzirom na vremenske prilike. Postoji i problem zamuivanja vode kod jaih kia.
3
15,00 l/s 61,00 l/s 2,00 l/s 3,00 l/s 9,00 l/s 2,00 l/s 25,00 l/s 500,00 m3 500,00 m3 20,00 m3 80,00 m3 100,00 m3 100,00 m3
Na junim obroncima Ravne gore nalazi se izvorite "Meljan", s minimalnom izdanou Q= 3,00 l/sek. koje je do 1991. godine sluilo kao lokalni vodovod hotela "Trakoan", a onda je hotel spojen na sistem "Sutinska". Tada je izgraena vodosprema "Meljan", zapremnine 40,00 m3 i time je gravitacijom rijeena vodoopskrba naselja Meljan (cca 60 domainstava). Izvorite "Meljan" takoer je povrinskog karaktera, podlono varijacijama izdanosti i zamuivanju. Izvorita: - Ravna gora - Meljan
12,00 l/s 3,00 l/s
Vodospreme: - Ravna gora - Sveta Jelena - Meljan C) Sustav "SUTINSKA"
20,00 m3 200,00 m3 40,00 m3
Izdanost izvorita "Sutinska" iznosi Q= 10,00 l/sek. Izgraena je kaptaa i crpna stanica "Sutinska", te vodosprema "Preni Breg", zapremnine V= 100,00 m3 na koti 355,00 m.n.v. Sustav "Sutinska" za sada u prijelaznoj fazi pokriva vrlo veliko, a u topografskom smislu zahtjevno podruje, te pored crpne stanice postoji jo 6 hidroboks ureaja za osiguranje pogonske funkcionalnosti. Izvorite "Sutinska" snabdijeva vodom slijedea naselja: Vrbno, aa, Ple, Trakoan, Cvetlin, Jamno, Vinjica, Zlogonje, Zaluje i Budinak, tj. cijelo sjeverozapadno podruje bive Opine Ivanec. Sustav "Sutinska" ima vrlo veliki pogonski rizik, jer je veliko podruje s puno potroaa koje je potrebno pokriti u raznim visinskim zonama, a samo je jedna vodosprema od 100,00 m3. Sustav "Sutinska" ima preko 1.100 korisnika, a jo uvijek funkcionira kao privremeno rjeenje za podruje Vrbna, ae, Plea, inkovice i Trakoana i ima nepovoljne pogonske uvjete za ije unapreenje postoje rjeenja, ali su potrebna znatna financijska sredstva. Izvorite: - Sutinska Vodosprema: - Sutinska - Preni Breg 10,00 l/s 100,00 m3
Sveukupno za vodoopskrpni sustav "Ivanec" izdanost izvora je oko 142 l/sek, kapaciteti vodosprema iznose oko 1.660 m3, a duina cjevovoda je oko 410.000 m.
Slika 19
LOKALNI VODOVODI Na podruju upanije postoji niz manjih lokalnih vodovoda u njenom zapadnom i junom dijelu. U zapadnom dijelu postoje slijedei lokalni vodovodi: za naselje Seljanec, Prigorec, Lepoglavska Ves, Bednja; za naselje Oura, Murievec, Rinkovec, Slivarsko, te dio naselja Lepoglava, Sestranec i Purga; za dio "KZ" Lepoglava - ret; za kazneni zavod Lepoglava i Bolnicu za plune bolesti i TBC Klenovnik. U junom dijelu upanije (podruje bive Opine Novi Marof), osim vodovoda "Bela" postoje slijedei lokalni vodovodi: - "Preseno", "Klju - Otrice", "Ljubeica", "Kapelski Ljubelj", "Kapela Kalnika", - ostala izvorita - vodovodi na podruju bive Opine Novi Marof za naselja: Podevevo, Moenec, Petkovec, Hrastovec, Madarevo, Podrute, Brezniki Hum, anjevo, Visoko, Preseno-Sudovec, Paka i Makojie. U istonom dijelu upanije postoje lokalni vodovodi u ukovcu i Segovini. Lokalnih vodovoda u skoroj prolosti bilo je vie, ali irenjem javnih vodovoda prestaju se koristiti lokalni, a konzumenti se postupno prikljuuju na javne vodovode. Kod svih lokalnih vodovoda posebni problem predstavljaju ogranieni kapacitet, starost, nain i kvaliteta odravanja te kvaliteta vode zbog neodgovarajuih zatitnih zona pojedinih crpilita.
Tablica 73
Vodoopskrba Varadinske upanije, naini snabdjevanja

R. br. GRAD/ OPINA Broj stanovnika Broj domainstava Vodovod Varadi n Vodovod Ivanec Lokalni vodovod Hidrofor Zdenci udaljeni
Broj domainstava 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Grad Varadin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof V. Toplice Opina Cestica Gornji Kneginec Jalabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartoloveki Vinica Srainec Bednja Maruevec Klenovnik Donja Voa Donji Martijanec Sveti ur Mali Bukovec Veliki Bukovec Brezniki Hum Ljubeica Breznica Visoko 48.686 14.568 8.866 8.396 13.908 7.187 5.745. 4.989 3.736 5.403 4.675 3.476 2.234 6.391 4.015 4.567 5.430 7.035 3.323 2.251 4.604 4.408 4.399 1.737 2.021 2.852 1.584 16.510 4.148 2.624 2.537 3.907 2.161 1.598 1.493 993 1.463 1.176 969 603 1.959 2.065 1.294 1.682 2.054 966 668 1.284 1.205 1.169 541 648 790 416 56.923 14.510 850 120 1.687 2.247 1.692 950 1.350 855 1.213 776 789 513 1.559 1.565 994 1.554 381 348 964 1.105 949 10 36.981 2.148 1.173 500 150 45 20 4.036 650 931 350 610 129 600 340 270 319 80 250 4.529 7,9% 2.000 420 250 420 750 230 238 143 120 250 320 150 75 400 320 300 150 300 150 50 320 100 220 131 149 330 120 8.406 14,8% 27,9% 80 150 80 300 110 410 18 80 30 15 180 432 50 50 250 140 180 370 46 2.971 5,2%
Ukupno
186.489 100% 65% 7,1% Izvor: Podaci JVP "Hrvatska vodoprivreda" O.J. Osijek - Ispostava Varadin iz travnja 1995. godine.
b2) Odvodnja Na podruju Varadinske upanije odvodnja nije zadovoljavajue rijeena. Samo pojedina vea naselja imaju vie ili manje izgraenu kanalizaciju, a i ona u nekim od tih naselja ne zadovoljava. U veini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rijeavaju se septikim talonicama, dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najblie vodotoke. Otpadne vode esto se isputaju i bez ikakvih zahvata i septikih jama nekontrolirano u najblii odvodni jarak i dalje u najblii vodotok. Veina septikih jama je procjedna, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve. Grad Varadin ima izgraenu kanalizaciju mjeovitog tipa koja obuhvaa odvodnju stambenih i industrijskih zona. Izgradnja sustava za odvodnju grada Varadina datira jo iz razdoblja prije drugog svjetskog rata kada su izgraeni otvoreni kolektor od grada do Motinjaka s ispustom u rijeku Dravu i dijelovi kanalizacijske mree sredinjeg gradskog prostora. Intenzivniji razvoj i izgradnja kanalizacije grada Varadina zapoinje nakon 1960. godine, a sva rjeenja temeljena su uglavnom na idejnom projektu gradske kanalizacije izraenom od R.O. Inenjerski projektni zavod - Zagreb. Kanalizacija grada Varadina rijeava se na nain da se sve otpadne vode (kuanske, industrijske i oborinske) prihvaaju jedinstvenom mreom kanala ukupne duine oko 42 km i usmjeravaju prema glavnom gradskom odvodnom kolektoru profila 300 cm, a njime dalje prema ureaju za mehaniko proiavanje otpadnih voda, odnosno nastavno dalje prema biolokom ureaju za proiavanje koji je 1996. godine puten u poetnu funkciju. Cijeli je tok odvodnje gravitacijski, a prepumpavanje se vri na izlazu iz glavnog gradskog kolektora u ureaj za mehaniko proiavanje otpadnih voda. Maksimalni raunski protok (na koji je dimenzioniran glavni odvodni kolektor) iznosi Q= 13,2 m3/s, dok je kapacitet ureaja za proiavanje Q= 1,3 m3/s. Postojeu kanalizaciju grada Varadina mogue je promatrati kao sustav est internih slivova i pripadajuih im veih kanala spomenutih kolektora: - sjeverni obuhvatni kolektor, - sjeverni gradski kolektor, - centralni gradski kolektor, - centralni gradski kolektor - jug, - juni gradski kolektor, - juni obuhvatni kolektor. Preostalo, uglavnom rubno podruje grada danas nije kanalizirano, a odvodnja otpadnih voda provodi se u septike jame i veinom se direktno infiltrira u podzemlje. S obzirom da je za preteni dio tog podruja opskrba vodom uglavnom ve rijeena, nuno je to hitnije pristupiti rjeavanju odvodnje. Radi toga je, kao i radi valorizacije postojeeg sustava izraeno Koncepcijsko rjeenje kanalizacije Varadin ("Coning" - 1990. godine) koje je rijeilo gravitacijsku odvodnju na svim perifernim dijelovima grada uz ve izgraeni sustav i to pomou: - sjevernog obuhvatnog kolektora (nastavak ve izgraenog do naselja Hraica) u duini od 2.950 m, - glavnog odvodnog kolektora jugozapadne, june i jugoistone zone u duini od 8.450 m. Odvodnja proienih otpadnih voda danas se vri drenanim kanalom akumulacije HE akovec u staro korito Drave. To je povoljno jer se cjelokupna odvodnja obavlja gravitacijski bez crpljenja, to je znaajan gospodarski imbenik, a predstavlja i sigurniji pogon. U zapadnom dijelu upanije, u slivu Plitvice, kanalizaciju s ureajem za kondicioniranje otpadnih voda ima manji dio Maruevca s dvorcem i novom izgradnjom. Okolna sela nemaju kanalizaciju.
Rijeka Bednja koja je glavni recipijent na tom podruju prihvaa otpadne vode iz veine naselja, a rijetka naselja koja i imaju neke elemente kanalizacijske odvodnje nemaju nikakvo proiavanje tih otpadnih voda. Hotel Trakoan ima odvodni sistem sa septikom jamom s odvodom u Bednju. Lepoglava ima staru izgraenu kanalizaciju koja je nedovoljna i ne funkcionira, a odvodi sve otpadne vode direktno bez kondicioniranja u rijeku Bednju. Ivanec ima specifino izgraenu kanalizaciju, uglavnom u svim ulicama. Otpadne vode pojedinih graevina disponiraju se u septikim talonicama, a efluent se iz njih isputa u kanalizaciju. Danas postoje tri kolektora usklaena s konfiguracijom terena. Recipijenti su potoci Ivanuevec, Bistrica i Mataina (pritoci Bednje). Potrebno je izvesti cjelokupan sistem kanalizacije kao i centralni ureaj za kondicioniranje otpadnih voda, za to postoji projektna dokumentacija. Analiza postojeeg stanja i razvoj kanalizacijskog sustava podruja naselja Ivanec razraen je u projektu "Idejno rjeenje kanalizacije Ivanca i prigradskih naselja" iz 1988. godine. Bolnica u Klenovniku ima kanalizaciju koja se preko septike jame odvodi u potok. U junom dijelu upanije, u slivu rijeke Lonje, nema posebno ureenih sustava za odvodnju, ali i problemi odvodnje otpadnih voda i zatite voda od zagaenja za sada nisu kritini iako su prisutni. U slivu rijeke Bednje na tom podruju smjetena su naselja Novi Marof i Varadinske Toplice. Oba naselja imaju djelomino uspostavljenu odvodnju, ali bez proiavanja (osim za tvornicu "Levis"), a postoje i odreeni prijedlozi daljnjeg sustavnog rjeavanja. U istonom dijelu upanije jedino naselja Ludbreg i Selnik imaju odvodnju otpadnih voda uspostavljenu nezadovoljavajuom kanalizacijskom mreom. Kanalizacija je mjeovitog sistema za vei dio naselja. Recipijent je rijeka Bednja. Postoji i niz rjeenja sa septikim talonicama, dok se oborinske vode odvode cestovnim jarcima.
Slika 20
Poto Varadinska upanija ima relativno dobro razvijenu vodoopskrbu, a ima i vrlo vrijedne vodne resurse nuno je to prije prii sustavnom rjeavanju odvodnje naseljenih podruja, jer zbog gusto rasporeenog i izgraenog sustava naselja i upotrebe sve veih koliina vode dolazi do sve intenzivnijeg ugroavanja vodnih resursa. c) Elektroopskrba Podruje Varadinske upanije elektrinom energijom opskrbljuju distributeri: DP "Elektra" Varadin, DP "Elektra" Koprivnica, DP "Elektra" Bjelovar, DP "Elektra" Zagreb Pogon Zelina, a dio se opskrbljuje iz sustava Elektroprivrede Slovenije. Najvei dio podruja upanije (81%) elektrinu energiju dobiva od distributera "Elektre" iz Varadina, dok preostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice i Zeline, a dio potroaa uz granicu elektrinu energiju dobiva od elektroprivrede Slovenije. Znaajan problem je loa kvaliteta u opskrbi elektrinom energijom posebno u junom dijelu upanije u opinama Breznica, Brezniki Hum i Visoko, te u pograninom podruju sa Slovenijom u opinama Bednja, Donja Voa i Cestica. DP "Elektra" Varadin najvei je distributer elektrine energije na podruju Varadinske upanije. Na tom prostoru izgraene su slijedee trafostanice: - TS 110/35/10 kV "Varadin", inst. snaga 63 MVA - TS 110/35 kV "Nedeljanec", inst. snaga 80 MVA - TS 35/10 kV "Varadin I", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varadin II", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varadin III", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Kneginec", inst. snaga 12 MVA - TS 35/10 kV "Vinica", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Ivanec", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Lepoglava", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof", inst. snaga 5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof II", inst. snaga 8 MVA - TS 35/10 kV "Varadinske Toplice", inst. snaga 8 MVA Na tom podruju izgraeno je ukupno 666 trafostanica TS 10/0,4 kV. Duina 35 kV dalekovoda iznosi 74 km, a duina 35 kV kabela je 10 km. Duina 10 (20) kV dalekovoda iznosi 480 km, a duina 10 kV kabela je 151 km. DP "Elektra" Koprivnica distribuira elektrinu energiju na istonom dijelu upanije od Novakovca do Bolfana. Na tom prostoru izgraene su slijedee trafostanice: - TS 110/35 kV "Selnik", inst. snaga 20 MVA - TS 35/10 kV "Ludbreg", inst. snaga 2 x 8 MVA Izgraeno je i 97 TS 10/0,4 kV vezanih na n.n. mreu, inst. snage 50 - 250 kVA. Ukupna duina 35 kV dalekovoda iznosi 12,87 km, a 10 kV je 99,5 km zranih dalekovoda i 16,53 km kabela. Osnovna karakteristika ovog podruja jesu padovi napona koji se javljaju na nivou 10 KV i 0,4 KV mree, a postojee trafostanice 10/0,4 KV trae postupnu zamjenu i rekonstrukciju. DP "Elektra" Zagreb - Pogon Zelina distribuira elektrinu energiju na junom dijelu upanije od Pake do Mirkovca. Na tom prostoru izgraena je TS 35/10 kV "Vinino", inst. snage 4 x 2,5 MVA i 31 TS 10/0,4 kV - vezane na n.n. mreu, inst. snage 3425 kVA. Ukupna duina 35 kV dalekovoda iznosi 6 km, a duina 10 kV zranog voda iznosi 25,5 km. Elektroenergetska mrea distribucijskog podruja iz Zeline, a koja obuhvaa opine Breznica, Brezniki Hum i Visoko, graena je u vremenu od 1941. do 1955. godine s tehnikim karakteristikama iz ondanjeg vremena i u izrazito je loem stanju. Za kvalitetnu distribuciju
elektrine energije na tom podruju bila bi potrebna rekonstrukcija nekih postojeih 10/0,4 kV trafostanica, dijela niskonaponske mree te kunih niskonaponskih prikljuaka. Takoer bi bila potrebna izgradnja nekih novih elektroenergetskih postrojenja. Na podruju naselja Sudovec opskrbu elektrinom energijom obavlja DP "Elektra" Bjelovar, Pogon Krievci preko niskonaponske mree instalirane snage do 250 kVA. U sjeverozapadnom dijelu Varadinske upanije jedan manji dio prostora uz granicu do sada je bio prikljuen na elektroprivredni sustav susjedne drave Slovenije, pa je potrebno izgraditi odgovarajua elektroenergetska postrojenja radi preuzimanja potroaa u sustav naih distributera.
Slika 21
d) Plinoopskrba Podruje Varadinske upanije prirodnim plinom opskrbljuje "INA - INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb, NAFTAPLIN, SEKTOR ZA DOBAVU, TRANSPORT I PRODAJU PLINA, a distribuciju plina na podruju Varadinske upanije obavljaju tri distributera: KP "Termoplin" Varadin, JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzee "Komunalac" Novi Marof. Postojei plinski sustav na podruju Varadinske upanije u vlasnitvu "INA INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb sastoji se od slijedeih graevina: 1. Plinovodi Na podruju Varadinske upanije nalazi se dio plinovodnog sustava Hrvatske slijedeih osnovnih karakteristika (nazivni pritisak ovih plinovoda je 50 bara):

Tablica 74
VRSTA I NAZIV PLINOVODA Zabok - Ludbreg Ludbreg - Novigrad Ludbreg - Budrovac Ludbreg - Varadin Varadin - akovec Varadin - Lepoglava magistralni magistralni magistralni magistralni regionalni regionalni
PROMJER PLINOVODA mm "(incha) 500 20 500 20 300 12 300 12 200 8 150 6
Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina.
2. Mjerno redukcijske stanice Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama gdje se vri redukcija pritiska i mjerenje koliine. U Varadinskoj upaniji to se obavlja na slijedeim mjerno redukcijskim stanicama:
Tablica 75
MJERNO REDUKCIJSKA STANICA Varadin 1 Varadin 2 Ludbreg Novi Marof Tuhovec Cerje Tuno Ivanec Lepoglava
KAPACITET (m3/h) 20.000 16.000 6.600 2.600 4.000 4.000 1.000 1.600
Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. * Postoji i MRS Podrute, ali nije u upotrebi-potrebna potpuna rekonstrukcija
Na temelju ovog plinovodnog sustava u Varadinskoj upaniji se prilino intenzivno razvija distributivna plinska mrea, a njezina izgradnja provodi se u skladu sa "Studijom opskrbe prirodnim plinom upanije varadinske" (Coning - 1995. g.). U vrijeme izrade ovog Plana pokrivenost teritorija upanije plinskom mreom vidljiva je na priloenoj slici.
Slika 22
e) Groblja Na podruju Varadinske upanije postoje slijedea groblja:

Grad Varadin: Gradska groblja: - Varadin - Bikupec idovsko groblje Spomen groblje Varadin Grad Ivanec - Mjesno groblje Ivanec - Mjesno groblje Margean - Mjesno groblje Prigorec - Mjesno groblje Radovan Grad Lepoglava - Spomen groblje Lepoglava - Mjesno groblje Lepoglava - Mjesno groblje Kamenica - Mjesno groblje Vinjica Grad Ludbreg - Mjesno groblje Ludbreg - Mjesno groblje Bolfan - Mjesno groblje ukovec - Mjesno groblje Selnik - Mjesno groblje Segovina Grad Novi Marof - Mjesno groblje Madarevo - Mjesno groblje Otrice - Mjesno groblje Preseno - Mjesno groblje Remetinec Grad Varadinske Toplice - Mjesno groblje Rukljevina - Mjesno groblje Svibovec - Mjesno groblje Varadinske Toplice Opina Jalabet - Mjesno groblje Jakopovec - Mjesno groblje Jalabet Opina Klenovnik - Mjesno groblje Klenovnik Opina Ljubeica - Mjesno groblje Kapela - Mjesno groblje Ljubeica Opina Maruevec - Mjesno groblje Drukovec - Mjesno groblje Maruevec Opina Mali Bukovec - Mjesno groblje Mali Bukovec - Mjesno groblje Sveti Petar Opina Gornji Kneginec - Mjesno groblje Gornji Kneginec Opina Brezniki Hum - Mjesno groblje Brezniki Hum
Opina Petrijanec - Mjesno groblje Nova Ves Petrijaneka - Mjesno groblje Petrijanec Opina Srainec - Mjesno groblje Srainec - Mjesno groblje Svibovec Podravski Opina Sveti ur - Mjesno groblje Hrenica - Mjesno groblje Sveti ur - Mjesno groblje Sesvete Ludbreke - Mjesno groblje Struga Opina Sveti Ilija - Mjesno groblje Beletinec - Mjesno groblje igrovec Opina Trnovec Bartoloveki - Mjesno groblje Bartolovec - Mjesno groblje emovec Opina Veliki Bukovec - Mjesno groblje Veliki Bukovec Opina Vidovec - Mjesno groblje Vidovec Opina Vinica - Mjesno groblje Maran - Vinica Opina Visoko - Mjesno groblje Visoko
Opina Bednja: - Mjesno groblje Bednja - Mjesno groblje Cvetlin - Mjesno groblje Vrbno Opina Beretinec - Mjesno groblje renjevo Opina Breznica - Mjesno groblje Bisag Opina Cestica - Mjesno groblje Cestica - Mjesno groblje Lovrean - Mjesno groblje Natkriovljan Opina Donja Voa - Mjesno groblje Donja Voa Opina Donji Martijanec - Mjesno groblje Martijanec - Mjesno groblje Poljanec - Mjesno groblje Slanje
Slika 23
Na podruju Varadinske upanije postoji niz grobita rtava drugog svjetskog rata i poraa. Popis poznatih daje se po gradovima/opinama: - Opina Beretinec - "Sambolov brijeg" (inkova savica) , - Opina Cestica - grobite "Kriara" i "Pancerica " Otok Virje, - Opina Donji Martijanec - vie grobita, - Opina Gornji Kneginec - "Kolnjak", - Grad Lepoglava - "Bela" Donja Vinjica, - Grad Ludbreg - "oderana", - Opina Maruevec - "Grabunica" i "Imanje grofa Pongratz", - Grad Novi Marof - "Srednji brijeg", "Kod bajsove vikendice", "Poivale", "Mostie", "Sokolovac"-Paka, "Tisavec" - Podevevo, "Vrneine" - Paka i "Marof", - Opina Trnovec Bartoloveki - "Plitviki kanal" Zamlaka, - Grad Varadinske Toplice - "Kruka" Leskovec, - Opina Vidovec - "Drvarieva uma" Tuno.
Izvor: Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava - Istraivako sredite Varadin.
f) Zbrinjavanje otpada Jedan od najveih problema u Varadinskoj upaniji je zbrinjavanje otpada. Nepostojanje suvremeno organiziranog sustava zbrinjavanja otpada, kao niti ureenih lokacija za odlaganje otpada rezultiralo je pojavom itavog niza nekontroliranih odlagalita ili privremenih rjeenja, bez odgovarajuih dozvola, koja sada optereuju i ugroavaju okolni prostor, a za jedinice lokalne samouprave predstavljaju vrlo neugodan problem. Neke opine su zapoele rjeavati prikupljanje i odvoz komunalnog otpada sukladno novim zakonskim odredbama, a postojea divlja odlagalita na svojem podruju nastoje zatvoriti, ukloniti, sanirati ili barem staviti pod kontrolu.
Na razini upanije pokuava se iznai i koordinirati rjeenje cjelovitog i ekoloki najprihvatljivijeg procesa i tehnolokog postupka zbrinjavanja otpada. U tom cilju izraena je i Studija izbora lokacija odlagalita otpada na podruju Varadinske upanije, kao poetni korak u razrjeavanju ovog problema, kojom su naznaeni potencijalni prostori za mogue lociranje deponija, kao i mogui etapni pristupi u rjeavanju. Kako u svim provedenim raspravama o Studiji nije prihvaena niti jedna od potencijalnih lokacija, pokuava se u kombinaciji s izborom najsuvremenije tehnologije iznai prihvatljiv model cjelovitog razrjeenja zbrinjavanja otpada, koji bi minimizirao, a po mogunosti i eliminirao potrebu za odlaganjem odnosno deponiranjem kao trajnim rjeenjem u upaniji. Za sada je situacija u pogledu zbrinjavanja otpada u upaniji najkritinija u podruju Varadina zbog velikih koliina otpada, a neodgovarajue rjeenog pitanja odlaganja (u Turinu, Opina Gornji Kneginec), te u podruju Novog Marofa zbog odlaganja otpada direktno uz rijeku Bednju na otvoreni i esto plavljeni prostor. Neto je povoljnija u ludbrekom podruju zbog bolje organiziranosti i kontrole, iako se niti tu postojee stanje ne moe smatrati prihvatljivim na dui rok, ali je odlaganje pod odreenim nadzorom. Na podruju Ivanca situacija je povoljnija zbog postojanja odlagalita u Jerovcu koje je u podruju naputenog dijela eksploatacijskog polja pjeare i pod nadzorom je komunalnog poduzea, pa su utjecaji u okolni prostor manje izraeni nego drugdje. Na varadinskom podruju organizirano prikupljanje komunalnog otpada do sada je provodilo komunalno poduzee "Varkom" a novom odlukom Grada Varadina povjerena je ova djelatnost poduzeu Saubermacher, dok su neke opine organizirale prikupljanje i odvoz otpada putem drugih subjekata. Sav prikupljeni otpad od 1983. godine odvozi se na odlagalite u blizini naselja Turin, prema kojem je to odlagalite i dobilo naziv. Tim prostorom sada upravlja Opina Gornji Kneginec. Kontrolira odlaganja u zadnje vrijeme je unaprijeena i poboljane se zatitne mjere. Za lokaciju je 11.5.1983. godine izdano Uvjerenje o uvjetima ureenja prostora od tadanje Opine Varadin. Udaljena je od centra Varadina oko 5 km i nalazi se neposredno uz istoni rub dravne ceste Varadin - Zagreb. Povrina odlagalita iznosi oko 8 ha. Lokacija se nalazi uz juno rubno podruje III B zatitne zone vodocrpilita Bartolovec. Na jednom dijelu udaljenost od stambenih zgrada ne prelazi 100 metara. Dio odlagalita omeen je nasipom i ogradom. Na lokaciji postoje prikljuci za vodu i elektinu energiju i instalirana je telefonska veza, a postoji i graevina za zaposlene. Otpaci se po istovaru razastiru, djelomice zbijaju i prekrivaju inertnim materijalom. Otpadne vode s povrine i iz tijela odlagalita se ne sakupljaju niti proiavaju. Na odlagalitu nije rjeeno otplinjavanje. Raspoloivi prostor na odlagalitu "Turin" trebao bi se prema posljednjim dogovorima koristiti jo najdue oko sedam godina u kojem vremenu bi se izvrila i postupna sanacija lokacije. Za lokaciju je u izradi odgovarajua studijska dokumentacija kojom e se obuhvatiti predvieno razdoblje koritenja, sanacija i zatvaranje deponije po isteku njenog koritenja. Podruje Novog Marofa usprkos nastojanjima nema zadovoljavajue rijeeno pitanje zbrinjavanja komunalnog otpada. Naime, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bive) Opine Novi Marof iz 1989. godine kao centralno odlagalite za podruje bive Opine Novi Marof predloena je lokacija "ulinec" kod DP "Kaming" u Ljubeici. Ova lokacija ocijenjena je sa svih aspekata kao najpovoljnija, pa su na njoj provedena i terenska istraivanja koja su rezultirala "Hidrotehnikim elaboratom" Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu - (OOUR Institut za geotehniku Varadin, 1989. godina). Predloeno rjeenje nije prihvaeno od stanovnika Ljubeice, koji su definitivno odbili prijedlog. Slino je bilo i s kasnijim pokuajima na podruju Pake, te na podruju Moenca. Kao posljedica toga otpad se i dalje odlae nekontrolirano, pa je uz 45 naselja registrirano vie od 100 divljih smetlita. Posebno je loa situacija u samom Novom Marofu gdje se smee odlae na lokaciju u dolini Bednje istono od grada bez djelotvornih mjera
zatite. Problem odlaganja industrijskog otpada kamene vune od strane "Termike" d.d. Novi Marof je rijeen. Investicijom u tehnoloke procese kamena vuna se reciklira i vraa u proces proizvodnje, a prijanja deponija kod bive vapnare je sanirana. Neprimjereno odlagalite otpada je i u Varadinskim Toplicama uz stari rukavac rijeke Bednje, ali ipak bolje nego u Novom Marofu. Sada Grad Novi Marof i Grad Varadinske Toplice, te Opina Ljubeica svako na svom podruju pokuava poboljati stanje i uvjete zbrinjavanja komunalnog otpada, ali problemi u svezi s lokacijama odlagalita i dalje nisu razrijeeni. U Ludbregu se komunalni otpad odlae na lokaciji "Meka" kod Sigeteca juno od obilaznice Ludbrega i zapadno od rijeke Bednje. Prikupljanje, transport i odlaganje otpada provodi JKP "Lukom". Za tu lokaciju izdani su Vodoprivredni uvjeti od Hrvatske vodoprivede 27.12.1993, Sanitarno-tehniki i higijenski uvjeti od Sanitarne inspekcije 16.12.1993, Posebni uvjeti graenja od Hrvatskih cesta 16.12.1993, te Posebni uvjeti glede zatite od poara 20.12.1993. Svim tim uvjetima propisano je da se odlagalite uredi i radi na nain sanitarnog deponija (postavljanje ograde, odlaganje iskljuivo komunalnog otpada, svakodnevno prekrivanje razastrtih i sabijenih otpadaka, zatitu povrinskih i podzemnih voda i slino), za to treba nainiti adekvatnu projektnu dokumentaciju i provoditi propisane mjere. Osim ove lokacije otpad se u ludbrekom podruju odlae stihijski na vie mjesta, dok je staro odlagalite otpada u Svetom uru sanirano primjereno. Komunalni otpad s ivanekog podruja odlae se na odlagalite u depresijama nastalim eksploatacijom kvarcnog pijeska na lokaciji Jerovec. Odlaganje otpada predstavlja dio sanacije eksploatacijskih polja pjeare Jerovec, a odvija se u skladu s projektom koji je nainila VRO "Drava-Dunav" Osijek, OOUR Vodogradnja Varadin 1989. godine. Tim elaboratom predvieno je da e se do 2020. godine prikupiti 620.500 m3 komunalnog otpada, a ukupna korisna zapremnina deponija Jerovec II i Jerovec III procijenjena je na 976.910 m3. Projektom su predviene sve potrebne mjere zatite, te propisana tehnologija odlaganja. Uvidom na terenu utvreno je da se otpaci prekrivaju, a ostale mjere zatite i ureenja odlagalita trebale bi kontrolirati nadlene inspekcijske slube. O koliinama komunalnog otpada na podruju Varadinske upanije postoje samo djelomini podaci koji se odnose na podruje bivih opina Ivanec i Varadin. No i postojei podaci o produkciji otpadaka dosta su razliiti. Tako se u elaboratu "Sanacija eksploatacionih polja pjeare Jerovec" (Vodogradnja Varadin, 1989. godina) za podruje Grada Ivanca daje koliina od 0,7 m3/stanovnik/godina to iznosi 1,91 kg/stanovnik/dan. S druge strane u elaboratu "Studija utjecaja na okolinu odlagalita otpadaka Turin" (Hidroexpert, Zagreb, 1993. godina) navodi se da se na podruju bive Opine Varadin prikuplja 0,67 kg/stanovnik/dan komunalnih otpadaka. U navedenim elaboratima razlikuju se i procjene dijela stanovnitva koje koristi organizirano zbrinjavanje otpadaka u odnosu na ukupni broj stanovnika. Tako za bivu Opinu Ivanec taj broj varira od 22,2% za 1990. godinu do 39,1% za 2000. godinu, odnosno 39,0% za 2020. godinu. Procjene za bivu Opinu Varadin kreu se od 46,8% za 1993. godinu do 53,9% za 2000. godinu. Za realnu procjenu koliine otpadaka u budunosti trebalo bi raspolagati i pouzdanim podacima o trendovima promjene broja stanovnika, migracijskim kretanjima, promjenama ivotnog standarda itd. Kako takvih podataka, a posebno onih koji bi vrijedili u novim drutveno-politikim i gospodarskim uvjetima jo nema, mogue je nainiti vrlo grubu procjenu koliine komunalnog otpada usvajajui neke uobiajene vrijednosti o njihovoj produkciji i mnoei ih s brojem stanovnika. Pri tome je odabrana produkcija otpadaka od 1 kg/stanovnik/dan i 50%-tni udio stanovnitva koje e koristiti organizirano zbrinjavanje otpadaka, te broj stanovnika prema Popisu iz 1991. godine. Uz te pretpostavke dolo se do procjene srednje godinje koliine otpadaka po opinama na podruju Varadinske upanije za slijedeih 15 do 20 godina. Izraunate vrijednosti dane su u priloenoj tablici.

Tablica 76
GRAD/OPINA Grad Varadin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varadinske Toplice Opina Cestica Gornji Kneginec Jalabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartoloveki Vinica Srainec Bednja Maruevec Klenovnik Donja Voa Donji Martijanec Sveti ur Mali i Veliki Bukovec Brezniki Hum Ljubeica Breznica Visoko Ukupno
Broj stanovnika 1991. 48.834 14.505 9.060 8.416 13.909 7.236 5.790 4.977 3.751 5.426 4.676 3.587 2.239 6.474 4.049 4.570 5.448 7.089 2.557 3.021 4.619 4.410 4.403 1.740 2.116 2.585 1.583 187.070
Koliina otpada kg/dan 24.417 7.252 4.530 4.208 6.954 3.618 2.859 2.488 1.875 2.713 2.338 1.793 1.119 3.237 2.024 2.285 2.724 3.544 1.278 1.510 2.309 2.205 2.201 870 1.058 1.292 791 93.535
Koliina otpada t/god. 8.912 2.647 1.653 1.535 2.538 1.320 1.056 908 684 990 853 654 408 1.181 738 834 738 1.293 466 551 842 804 803 317 386 471 288 34.140
Izvor: "Studija izbora lokacije odlagalita otpada na podruju upanije varadinske", "Hidroekoing" d.o.o. Varadin, prosinac 1994. godine.
Zbrinjavanje otpadnih voda na podruju upanije rijeeno je na suvremeni nain jedino u Gradu Varadinu u kojem je izgraen sustav kanalizacije s mehanikim i biolokim ureajem za proiavanje, ali bioloki dio nije u funkciji.
Slika 24
1.1.2.5. Drutvena infrastruktura

a) Obrazovanje i odgoj Dosadanji razvoj odgoja i obrazovanja na podruju Varadinske upanije bio je sukladan ukupnom razvoju obrazovanja na podruju Republike Hrvatske, te neto vie prilagoen potrebama ovdanje sredine, a osobito u srednjokolskom obrazovanju. a1) Osnovno kolstvo Djelatnost osnovnog kolstva provodi se na podruju Varadinske upanije u 6 gradova i 22 opine u 40 osnovnih kola s 29 podrunih odjela. Odgojno-obrazovni program provodi se za cca 19.840 uenika u 831 razrednom odjelu od prvog do osmog razreda (podatak za 1997. godinu). U upaniji dolazi jedna osnovna kola na 4.684 stanovnika. Najjai obrazovni centar je Grad Varadin gdje se djelatnost odgoja i osnovnog obrazovanja obavlja u sedam osnovnih kola bez podrunih odjela i to: est osnovnih kola u Varadinu i jedna u Donjem Kuanu. Na ostalom podruju upanije djelatnost odgoja i obrazovanja obavljaju 33 osnovne kole s 29 podrunih razrednih odjela i to:
Tablica 77
Naselja u upaniji u kojima se nalazi Osnovna kola ili podruni razredni odjeli Osnovna kola Podruni razredni Podruni razredni Podruni odjel I - IV razred odjel I - VIII razred razredni odjel I II razred Cestica Veliki Lovrean Gornji Kneginec Luan Bikupeki Jalabet Kelemen Petrijanec Nova Ves Petrijaneka Strmec Srainec Svibovec Podravski Sveti Ilija Beletinec Trnovec emovec Vidovec Nedeljanec Tuno renjevo Vinica Gornje Ladanje i Natkriovljan Bednja Vrbno Maruevec Jurketinec Drukovec Ivanec Kuljevica i Prigorec Salinovec Radovan Gaice i Margean Klenovnik Donja Voa Gornja Voa Lepoglava Kamenica Donja Vinjica Cvetlin Ludbreg Martijanec Sveti ur Veliki Bukovec Klju, Madarevo, Podevevo Novi Marof i Remetinec Podrute Zavrje Varadinske Toplice Petkovec Topliki Svibovec Gornja Poljana i Drenovec Brezniki Hum epanje Ljubeica Bisag Visoko Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu Varadinske upanije, 1997. godina.
Na podruju upanije osnovno obrazovanje djece i mladei s veim tekoama u razvoju provodi se u Centru za odgoj i obrazovanje "Tomislav poljar" u Varadinu. Osnovno obrazovanje odraslih provodi se u V Osnovnoj koli Varadin i Osnovnoj koli Bisag. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Glazbenoj koli Varadin i njezinim podrunim glazbenim odjelima. a2) Srednje kolstvo U Varadinskoj upaniji djeluje 13 srednjih kola s cca 10.500 uenika koji su ukljueni u programe trogodinjeg i etverogodinjeg obrazovanja, tako da postoji jedna srednja kola na 15.611 stanovnika upanije. Srednje kole koncentrirane su u Varadinu, postoje u Vinici, Ivancu i Maruevcu, dok na ludbrekom i novomarofskom podruju nema ni jedne srednje kole. Na takvo stanje u mrei srednjih kola utjecala je blizina Varadina s razvijenim srednjim kolstvom, dobre prometne veze i razlozi racionalnosti. Srednje kole su organizirane kao gimnazije, strukovne i gospodarske kole. Na podruju upanije djeluju slijedee srednje kole: 1. Gimnazija Varadin 2. Glazbena kola Varadin 3. Medicinska kola Varadin 4. Tekstilna kola Varadin 5. Rudarska i kemijska kola Varadin 6. Strojarska kola Varadin 7. Elektrostrojarska kola Varadin 8. Gospodarska kola Varadin 9. Srednja strukovna kola Varadin 10. Poljoprivredna i veterinarska kola "Arboretum Opeka" Vinica 11. Srednja kola Ivanec u Ivancu 12. Srednja kola Maruevec 13. Privatna gimnazija Varadin. Uz srednje kole u Varadinu postoji i Ueniki dom Varadin. a3) Vie i visoko kolstvo Na podruju Varadinske upanije djeluju slijedee visoke i vie kole: 1. Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu Studijska jedinica Varadin - VI/I stupanj studija 2. Fakultet organizacije i informatike Varadin Sveuilita u Zagrebu - VI/I stupanj studija - VII/I stupanj studija 3. Geotehniki fakultet Varadin Sveuilita u Zagrebu - VI/I stupanj studija - VII/I stupanj studija U Maruevcu, u okviru Adventistikog teolokog fakulteta djeluje Adventistiko uilite. Adventistiki teoloki fakultet je visokokolska ustanova akreditirana od Internacionalne odgojne udruge "The Board of Regents" General Conference of Seventh-day Adventists, 12501 Old Columbia Pike, Silver Spring, Maryland, USA - VI/I stupanj studija - VII/I stupanj studija.
Slika 25
a4) Predkolski odgoj Drutvena briga o djeci predkolske dobi ostvaruje se u predkolskim ustanovama koje pruaju usluge njege, odgoja, prehrane i zatite djece do njihovog polaska u osnovnu kolu. U Varadinskoj upaniji ima 7 djejih vrtia jedinica lokalne samouprave sa ukupno 19 graevina, te jedan Drube sestara milosrdnica, Zagreb koji djeluje u Ljubeici, kao i nekoliko privatnih, iji broj se stalno mijenja.
Tablica 78
Predkolske ustanove jedinica lokalne samouprave u Varadinskoj upaniji Djeca Zaposleni

Osniva Djeji vrti "Varadin" 9 graevina u gradu "Novi Marof" "Ivanice" "Lepoglava" "Radost" "Tratinica" "Latica" Podrunica Ukupno Prema uzrastu do 2. od 2. g. g. do 6. g. Ukupno Od toga OdgajaOstali telji
Grad Varadin Grad Novi Marof Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad V. Toplice Opina Klenovnik
Srainec i Trnovec
1245 101
134
1111 101
157 13 25 11 17 11 4
96 9 14 6 12 7 2
61 4 11 5 5 4 2
Maruevec i Radovan
206 58 414 83 26
13 7 7
193 51 407 83
23
Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu Varadinske upanije, 1997. g.
b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo Podruje Varadinske upanije pokriveno je slijedeim zdravstvenim ustanovama: - Zavod za javno zdravstvo Varadinske upanije - ustanova od javno-zdravstvenog interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zatitu. - Bolnice - obavljaju sekundarnu razinu zdravstvene zatite u okviru bolnike i specijalistiko-konzilijarne zdravstvene zatite, znanstveno-istraivake i nastavne djelatnosti iz podruja medicinskih znanosti. Na podruju upanije djeluju: - Opa bolnica Varadin, - Specijalna bolnica za plune bolesti i TBC Klenovnik, - Specijalna bolnica za kronine bolesti Novi Marof, - Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice, - Djelatnost za sveobuhvatnu psihijatrijsku zatitu Bajnski dvori. Opa bolnica Varadin kao upanijska bolnica prua stacionarnu zdravstvenu zatitu organiziranu po odjelima na ukupno 730 bolnikih kreveta. - Domovi zdravlja - trajno obavljaju zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zatite, hitne medicinske pomoi, sanitetskog prijevoza, te odreenih oblika specijalistikokonzilijarne zdravstvene zatite koje nije mogue organizirati u okviru cjelovite poliklinikokonzilijarne zdravstvene zatite. Na podruju upanije djeluju: - Dom zdravlja Varadin, - Dom zdravlja Ivanec, - Dom zdravlja Novi Marof, - Dom zdravlja Ludbreg. - Ambulante a) U sklopu Doma zdravlja Varadin - Ambulanta - Banfica - Ambulanta - Ulica brae Radi - Ambulanta - Zagrebaka ulica - Ambulanta - Dom umirovljenika - Ambulanta Vidovec - Ambulanta Cestica - Ambulanta Petrijanec - Ambulanta Srainec - Ambulanta Trnovec - Ambulanta Jalabet - Ambulanta Beretinec - Ambulanta Beletinec - Ambulanta Turin - Ambulanta Sveti Ilija b) U sklopu Doma zdravlja Ivanec - Zdravstvena stanica Bednja sa sektorskom ambulantom Vrbno - Zdravstvena stanica Lepoglava sa sektorskom ambulantom Kamenica - Zdravstvena stanica Maruevec - Ambulanta Klenovnik - Ambulanta Donja Voa sa sektorskom ambulantom Gornja Voa - Ambulanta Radovan - Ambulanta Donja Vinjica sa sektorskom ambulantom Trakoan c) U sklopu Doma zdravlja Novi Marof - Ambulanta Novi Marof
- Ambulanta Varadinske Toplice - Ambulanta Ljubeica - Ambulanta Breznica - Ambulanta Brezniki Hum - Ambulanta Podrute - Ambulanta Zavrje d) U sklopu Doma zdravlja Ludbreg - Ambulanta Mali Bukovec - Ambulanta Martijanec - Ambulanta Sveti ur
Slika 26
- Ljekarne - Ljekarna dr. Gaj Varadin s poslovnim jedinicama - Centrala Varadin - Poslovna jedinica br. 1 - Trg kralja Tomislava 2, Varadin - Poslovna jedinica br. 2 - Brae Radi 6, Varadin - Poslovna jedinica - Biljna ljekarna, Varadin - Poslovna jedinica Cestica - Poslovna jedinica Petrijanec - Poslovna jedinica Trnovec - Poslovna jedinica Vidovec - Poslovna jedinica Vinica - Poslovna jedinica Jalabet - Poslovna jedinica Beletinec - Poslovna jedinica Sveti Ilija - Caritas ljekarna Varadin - "Privatna ljekarna Ivanka Vruina" Turin - "Ljekarna Ana Skupnjak" Varadin - "Ljekarna Piska Miroslav" Srainec - "Ljekarna truc Srebrenka" Varadin
- "Ljekarna Berkupi Zvonka" Varadin - "Runolist" - Biljna ljekarna Varadin - Ljekarna Ivanec - Ljekarna Maruevec - Ljekarna Bednja - Ljekarna Lepoglava - "Farmakon" d.o.o. Ivanec - Ljekarna "K Svetom Antunu" Novi Marof s poslovnim jedinicama - Ljekarna Novi Marof - Ljekarnika stanica Varadinske Toplice - Depo lijekova Ljubeica - Depo lijekova Breznica - Depo lijekova Podrute - Depo lijekova Zavrje - Ljekarna Ludbreg s poslovnim jedinicama - Centrala - Filijala - Depo lijekova Mali Bukovec - Depo lijekova Martijanec
Podaci o domovima zdravlja, ambulantama i ljekarnama dobiveni su od Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Varadinske upanije 1997. godine.
b2) Socijalna skrb Osnovni pokazatelji i prikaz stanja socijalne skrbi u upaniji temeljeni su na posebno izraenom materijalu "Socijalni program upanije varadinske", koji je izradio Upravni odjel za drutvene djelatnosti Varadinske upanije ("Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 10/98.). Ustrojstvo i mrea socijalne skrbi za sada ne prati upanijski ustroj, a na podruju Varadinske upanije socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Varadinske upanije, kroz slijedee ustanove i organizacije: - Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Varadinske upanije - provodi postupak za ostvarivanje prava odreenih kategorija graana, reguliranje prava vojnih i civilnih invalida rata, te utvruje prava o posebnoj zatiti obitelji poginulih, tee ranjenih hrvatskih branitelja, vojnih i civilnih invalida rata i obitelji umrlih invalida i sudionika rata. - Centri za socijalnu skrb i ustanove socijalne skrbi provode socijalnu skrb, a na podruju upanije postoje etiri podrunice Centra za socijalnu skrb koje su u organizacijskom pogledu osnovane kao podrunice Republikog fonda socijalne zatite. To su: Podrunica Varadin, Podrunica Novi Marof, Podrunica Ivanec i Podrunica Ludbreg. - Regionalni ured za prognanike i izbjeglice koji djeluje samostalno i brine se o prognanim osobama iz Republike Hrvatske i izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine te Srbije - Vojvodina i Kosovo, tj. o njihovom smjetaju i prehrani. U Varadinskoj upaniji prognanici i izbjeglice zbrinjavani su u privatnom (1/3) i organiziranom smjetaju u bivim vojarnama u Varadinu i u dvorcu Rupi u Vinici. - Ustanove i zavodi socijalne skrbi: - Dom umirovljenika Varadin - prua umirovljenicima i drugim starijim osobama usluge organiziranog stanovanja, prehrane, pomoi i njege, socijalnog rada, zdravstvene zatite, odmora i rekreacije te drugih aktivnosti. Kapacitet Doma je 362 smjetajna mjesta i to stambeni
dio sa 274 kreveta i jedinice za pojaanu njegu sa 88 kreveta. U Domu postoji odjel za invalide s 11 kreveta. - Zavod za socijalno-zdravstvenu skrb Jalabet - prua usluge privremenog smjetaja i rehabilitacije duevnim bolesnicima, mentalno-retardiranim osobama, ovisnicima o alkoholu i drugim sredstvima, te drugim osobama koje zbog psihofizikog stanja ne mogu ostati u vlastitoj obitelji ili drugoj organizaciji socijalne zatite. Ukupni kapacitet Zavoda je 180 smjetajnih mjesta i to stambeni dio sa 106 kreveta i jedinice za pojaanu njegu sa 74 kreveta. - Odgojni dom za muku omladinu "Pahinsko" Ivanec - prua usluge zbrinjavanja, odgoja, radnog osposobljavanja i odgovarajue oblike strune pomoi maloljetnicima drutveno neprihvatljivog ponaanja u dobi od 14 do 18 (i vie) godina. Kapacitet Odgojnog doma je 70 smjetajnih mjesta. - Centar za odgoj i obrazovanje "Tomislav poljar" Varadin - prua odgoj i obrazovanje djeci s tekoama u razvoju (laka i umjerena mentalna retardacija) za 244 uenika. U izgradnji je i Ustanova socijalne skrbi za stare i nemone osobe pri Caritasu Ivanec. Na naem podruju djeluje i Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kui sa sjeditem u Varadinu. - Drutvo Crvenog kria Varadinske upanije, - Gradsko drutvo Crvenog kria Varadin, - Gradsko drutvo Crvenog kria Novi Marof, - Gradsko drutvo Crvenog kria Ivanec i - Gradsko drutvo Crvenog kria Ludbreg. Ova drutva obavljaju humanitarne djelatnosti distribucije hrane, higijenskih proizvoda i odjee socijalno ugroenom puanstvu, prognanicima i izbjeglicama, te provode socijalne programe, dobrovoljna davalatva krvi i aktivnosti prve pomoi. c) Uprava i administracija Prema ustavnom i zakonskom odreenju, Varadinska upanija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Na razini upanije obavljaju se poslovi dravne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga, koji su propisani Zakonom o sustavu dravne uprave i Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi. Za obavljanje poslova dravne uprave na podruju upanije ustrojeni su, u odreenim upravnim podrujima, upanijski uredi i ispostave: - Ured za gospodarstvo, - Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu, - Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, - Ured za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zatitu okolia, - Ured za katastarsko-geodetske poslove, - Ured za imovinsko-pravne poslove, - Ured za statistiku, - Ured za opu upravu i - Ured upana. upanijski uredi imaju sjedita u Varadinu, a osnovane su ispostave tih ureda (neke funkcije su objedinjene) sa sjeditima u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu. U dijelu lokalne samouprave, na podruju upanije djeluju slijedea tijela: - Skuptina Varadinske upanije, - Poglavarstvo Varadinske upanije, - Sluba za poslove skuptine, poglavarstva i lokalnu samoupravu upanije, - Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu,
- Upravni odjel za drutvene djelatnosti, - upanijski zavod za prostorno ureenje. Navedena tijela imaju sjedita u Varadinu. Gradovi i opine imaju svoja vijea, poglavarstva i upravna tijela (ili vie upravnih tijela) koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj, odnosno opinskoj razini, a smjetena su u sjeditima tih teritorijalnopolitikih jedinica. Osim spomenutih tijela dravne uprave i samouprave, na podruju upanije djeluju i slijedee podrune slube, uprave, podrunice i zavodi: - Uprava za obranu Ministarstva obrane sa sjeditem u Varadinu, te s uredima obrane u Varadinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova sa sjeditem u Varadinu, te s policijskim postajama u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Porezna uprava Ministarstva financija - Podruni ured u Varadinu, te ispostave u Varadinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Zavod za platni promet s podrunicama u Varadinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Financijska policija Ministarstva financija - Postaja u Varadinu, - Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske s podrunim slubama u Varadinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Zavod za zapoljavanje Ministarstva rada i socijalne skrbi s podrunim slubama u Varadinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Centar za socijalni rad Republikog fonda socijalne zatite s podrunicama u Varadinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s podrunim uredima u Varadinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, - Dravni ured za reviziju u Varadinu, - Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine - Konzervatorski odjel u Varadinu. Na podruju upanije djeluju i slijedea pravosudna tijela: - upanijski sud u Varadinu, - Opinski sud u Varadinu, - Trgovaki sud u Varadinu, - Prekrajni sud u Varadinu, - upanijsko dravno odvjetnitvo u Varadinu, - Opinsko dravno odvjetnitvo u Varadinu, - Dravno pravobraniteljstvo upanije u Varadinu, - Opinski sud u Novom Marofu, - Prekrajni sud u Novom Marofu, - Opinski sud u Ludbregu, - Prekrajni sud u Ludbregu, - Opinsko dravno odvjetnitvo u Ludbregu, - Opinski sud u Ivancu, - Prekrajni sud u Ivancu, - Opinsko dravno odvjetnitvo u Ivancu. d) Kultura Dosadanji razvoj kulture na podruju Varadinske upanije bio je dosta znaajan, posebice u odnosu na neke druge sredine. Meutim, mrea organizacija i ustanova s podruja kulture i umjetnosti ipak nije potpuno zadovoljavajua, osobito na prostorima koji su do sada gravitirali centrima bivih opina, a novim teritorijalno-politikim ustrojstvom data im je odreena razina samostalnosti. Na takvim prostorima nema uope ustanova kulture (osim
eventualno drutvenih domova), pa je stanovnitvo u zadovoljavanju svojih potreba za kulturom ostalo i dalje orijentirano na mjesta u kojima takve ustanove postoje. Grad Varadin, kao arite razvoja cjelokupnog ovog podruja, ujedno je bio i jest centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova. Odreena razina kulturnih djelatnosti postoji u naseljima koja su bila sredita razvoja u bivoj teritorijalno-politikoj podjeli: Ludbregu, Ivancu i Novom Marofu, te u naseljima koja posjeduju znaajniju kulturnopovijesnu batinu i potencijal kao to su: Varadinske Toplice, Trakoan, Lepoglava i Vinica. Na podruju Varadinske upanije djeluju, prema djelatnostima, slijedee ustanove i organizacije kulture: 1. Scenska umjetnost i glazba - Hrvatsko narodno kazalite u Varadinu (u sklopu HNK djeluje lutkarsko kazalite), - Varadinske barokne veeri, - Koncertni ured u Varadinu, - Zbor zdravstva Varadin u Varadinu, - Pjevaki zbor obrtniko-glazbenog drutva u Varadinu, - Muzika omladina Varadin u Varadinu, - Pjevaki zbor "Rudolf Rajter" u Ivancu, - Limena glazba Lepoglava u Lepoglavi, - Puhai orkestar Ludbreg, - niz kulturno-umjetnikih drutava u Varadinu, Novom Marofu, Ivancu, Ludbregu, Varadinskim Toplicama, Radovanu, Bednji, Visokom, Hrenici, Lepoglavi, Petrijancu, Vinici, Vidovcu i Jalabetu. 2. Muzejsko-galerijska djelatnost - Gradski muzej Varadin u Varadinu, - Zaviajni muzej u Varadinskim Toplicama, - Dvor Trakoan u Trakoanu, - Stalni postav sakralne umjetnosti u Ludbregu, U postupku je formiranje Etnografskog muzeja u Ludbregu. 3. Arhivska djelatnost - Povijesni arhiv u Varadinu, 4. Bibliotena djelatnost - Knjinica i itaonica "Metel Oegovi" u Varadinu (regionalna), - Knjinica i itaonica "Novi Marof" u Novom Marofu, - Knjinica i itaonica "M. Kerstner" u Ludbregu, - Knjinica Narodnog sveuilita Ivanec u Ivancu, - Knjinice u sklopu visokih i viih, srednjih te osnovnih kola Knjinica "Metel Oegovi" Varadin pokree inicijativu za formiranje knjinica u Bednji, Maruevcu, Trnovcu, Varadinskim Toplicama i Vidovcu. 5. Knjievnost i nakladnika djelatnost - "Varadinske vijesti", "GTP-print", "Eurokids", "Vall 042" d.o.o., "Tiva" d.d., Tiskara "Varteks", "Kajda" d.o.o. u Varadinu i "Grafiar" u Ludbregu. 6. Likovna umjetnost - niz atelliera pojedinih likovnih umjetnika u Varadinu (Branko Bobi, Ivan Dui, Vladimir Gapari - Gapa, Nenad Opai, eljko Prstec, Heda Ruec, ivko Toplak, Wanda Tua-Strahonja i dr.),
- niz galerija uglavnom u Varadinu (Albatros, Doraart, Europa Media, Forum mladih, Garestin, Kovai-Macoli, Prstec, Heda Ruec, Galerija slika, HDLU), te u Trakoanu (u sklopu Dvora Trakoan), Ludbregu (u okviru Otvorenog sveuilita), Presenom (Klopotan), Varadinskim Toplicama (u sklopu Minerve), Lepoglavi (Jamni) i Kljuu (Rabuzin), - niz likovnih udruenja (Likovna kolonija "Julijana Drakovi" u Varadinu, Likovna kolonija "Vinica" u Vinici, Likovno udruenje Varadin, Drutvo umjetnika amatera u Ludbregu i u Novom Marofu, HDLU u Varadinu, likovna drutva u okviru KUD-ova "Sloboda" i "Varteks" u Varadinu i dr.), 7. Otvoreno sveuilite - Otvoreno sveuilite Varadin u Varadinu, - Otvoreno sveuilite "D. Novak" u Ludbregu, - Narodno sveuilite Ivanec u Ivancu, - Narodno sveuilite Novi Marof u Novom Marofu, - HAZU - Zavod za znanstveni rad u Varadinu, 8. Kinematografija - kina "Gaj" i "Dom" u Varadinu, - kino "Prosvjeta" u Ivancu, - kino "D. Novak" u Ludbregu, - kino u Varadinskim Toplicama, - kino u Lepoglavi, - kino u Novom Marofu. 9. Zatita kulturne batine - Ministarstvo kulture - Uprava za zatitu kulturne batine - Konzervatorski odjel u Varadinu, - Restauratorski centar Ludbreg u Ludbregu.
Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu, kulturu, tehniku kulturu, informiranje i port i Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Varadinske upanije (1996. godina).
Upravna podruja koja spadaju u djelokrug kulture, najveim dijelom ureena su posebnim zakonima. Postoje i druga podruja koja nisu regulirana posebnim zakonima, a odnose se na likovnu i glazbenu amatersku djelatnost, djelatnost pukih i otvorenih sveuilita i sl.. Tu djeluje niz kulturno-umjetnikih drutava i to: "Varteks", "Sloboda - Vis", "Hrvatske eljeznice", "Vindija", te Obrtniko glazbeno drutvo iz Varadina, "Franjo Sret" Bednja, "Juraj Lonari" Hrenica, "Rudolf Rajter", "Croatia", te Drutvo prijatelja narodnih obiaja "Maska" iz Ivanca, Drutvo prijatelja glazbe i narodnih obiaja "Lampu" Radovan, "Anka Opuh" i Mjeoviti pjevaki zbor "Podravina" iz Ludbrega, "Novi Marof" Novi Marof, "Lepoglava" Lepoglava, Pjevaki zbor "Petrijanec" Petrijanec, "Varadinske Toplice" Varadinske Toplice, "Vinica" Vinica, "Vidovec" Vidovec, "Jalabet" Jalabet, "Braa Radi" Visoko, a u osnivanju je i KUD u Svetom Iliji. Osim KUD-ova, aktivno je i niz likovnih udruenja (nabrojeni u dijelu Scenska umjetnost i glazba), videoteka i sl.. Na podruju upanije dosta je razvijena i tehnika kultura (u podrujima: foto-video tehnika, elektronika i radiotehnika, zrakoplovstvo, inovatorstvo, raunovodstvo, promet i dr.) te podvodne i ronilake aktivnosti, kajakatvo, ekologija i slino. Nosioci tih aktivnosti su: Zajednica tehnike kulture upanije, Zajednica tehnike kulture Grada Varadina, Zajednica tehnike kulture Ludbreg, radio i auto klubovi, fotosekcije "Vis" Varadin i "Ivanica" Ivanec, Aeroklub "Varadin", Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varadin, Drutvo inovatora Varadinske upanije, klubovi malih tehniara u Ivancu, Lepoglavi, Ludbregu, Novom Marofu i Varadinu, "Pokret znanost mladima", Ekoloko drutvo Ludbreg, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" i niz drugih organizacija.
Osnovni lokalni nositelji informiranja Varadinske upanije su: "upanijski radio" u Varadinu, HTV - Studio Varadin i "Varadinske vijesti", a postoji i vie lokalnih glasila. Prema podacima iz Statistikog ljetopisa 1995. godina, Varadinska upanija imala je 43.581 radio pretplatnika i 40.663 televizijskih pretplatnika. Od toga je 13.742 radio pretplatnika i 13.553 televizijska pretplatnika bilo u Varadinu. Znaajan broj pretplatnika biljeen je u gradovima: Ivancu, Lepoglavi, Ludbregu, Novom Marofu i Varadinskim Toplicama, te u opinama: Maruevec i Trnovec Bartoloveki. Na podruju Varadinske upanije odrava se godinje niz kulturnih priredbi i manifestacija od kojih su najznaajnije: "Varadinske barokne veeri", "Muzika smotra djece i mladei", "Varadinski sejem" i "Ljeto uz tamburu" u Varadinu, "Draga domaa rije" u Ivancu, "Sveta nedjelja" u Ludbregu, te Smotra folklora u Visokom i Vinici i dr. U prostoru Varadinske upanije postoji niz vrijedne i zatiene kulturne i prirodne batine (dvorci, perivoji, sakralni kompleksi, pojedinani spomenici kulture, zatieni prirodni dijelovi), koja ini dobar potencijal za budui razvoj djelatnosti kulture. e) port i rekreacija Na podruju porta i rekreacije, proteklo razdoblje biljei znaajan napredak, koji se prvenstveno oituje kroz poveanje materijalne osnove porta, izgradnjom odreenih portskih i rekreacijskih graevina i organiziranjem znaajnih natjecanja. Sadanja materijalna osnova porta i rekreacije i mogunosti za razvoj ovih aktivnosti ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe stanovnitva i jo je uvijek relativno mali postotak stanovnitva obuhvaen tim aktivnostima. kole su vrlo esto jedini nositelj tjelesnog odgoja djece i mladei, a u nedostatku osnovnih materijalnih uvjeta (dvorane, tereni i oprema) i kadrova nisu u mogunosti svoju funkciju potpuno uspjeno obaviti. Odreeni vid portskih i rekreacijskih aktivnosti obavlja se u pojedinim poduzeima te portskim klubovima i udrugama. Teite u dosadanjem razvoju porta i rekreacije bilo je na omasovljenju tih aktivnosti, te proirenju i obogaivanju oblika i sadraja portskih i rekreacijskih aktivnosti. Postoji niz razliitih oblika djelovanja ukljuujui takmiarski port i port i rekreaciju u pojedinim portsko rekreacijskim drutvima, a obuhvaen vannastavnim aktivnostima djece i mladei u osnovnim i srednjim kolama, dok je aktivnost predkolske djece i studenata prilino slabo izraena. Mrea portskih ustanova i graevina najrazvijenija je u Gradu Varadinu kao upanijskom centru, te u naseljima koja su u dosadanjem teritorijalno-politikom ustrojstvu bila sjedita teritorijalnih jedinica (Ivanec, Novi Marof i Ludbreg). Velik broj naselja s podruja upanije ima takoer minimalnu razinu portskih terena i graevina (uglavnom nogometno igralite), meutim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj porta i rekreacije. Na podruju upanije, port i rekreacija se odvija u 15 portsko-rekreacijskih centara na cca 200 portskih terena, a unato spomenutih problema postignuti su znaajni rezultati u nekim portovima (nogomet, rukomet, atletika, ritmiko-portska gimnastika, tenis, odbojka, streliarstvo, hrvanje i base-ball). portska drutva i grupe na ovom podruju obuhvaaju cca 60.000 lanova. Znaajnije portske graevine na podruju Varadinske upanije su: - portska dvorana "Graberje" u Varadinu, - Nogometni stadion "Varteks" u Varadinu, - Nogometni stadion u Ludbregu, - Atletski stadion "Sloboda" u Varadinu, - Dvorana i tereni "Srednjokolac" u Varadinu, - Bazeni, teniski tereni, rukometni teren i kuglana "Varteks" u Varadinu, - RC "Aquacity" sjeveroistono od Varadina, - RC "Drava" sjeverno od Varadina, - RC "Lepoglava" u Lepoglavi, - Tenis centar u Ludbregu,
- RC kod Hrastovljana na ludbrekom podruju, - portske dvorane u Ivancu i Lepoglavi. Na podruju upanije postoji i niz portskih dvorana i terena u sklopu osnovnih i srednjih kola u pojedinim naseljima. Prema podacima Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Varadinske upanije, na podruju upanije postoji niz portskih graevina s prateim sadrajima koje su opine, u skladu sa Zakonom o portu, preuzele u vlasnitvo. To su preteito nogometna igralita, te rukometna i koarkaka igralita i streljane.
Tablica 79
portske udruge u Varadinskoj upaniji i aktivni portai u 1996. godini portske grane Broj portskih Broj portaa udruga Grad Varadin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varadinske Toplice Ukupno gradovi Opina Bednja Beretinec Breznica Brezniki Hum Cestica Donji Martijanec Donja Voa Gornji Kneginec Jalabet Klenovnik Ljubeica Maruevec Mali Bukovec Veliki Bukovec Petrijanec Srainec Sveti ur Sveti Ilija Trnovec Bartoloveki Vidovec Vinica Visoko Ukupno opine Sveukupno
*
* nogomet, rukomet, kuglanje ** *** **** *****
100 5 6 17 10 6 144 1 2 5 6 3 2 4 6 6 4 6 2 6 5 2 1 61 205
11.178 220 260 840 475 240 13.213 50 50 230 290 130 100 170 300 280 150 300 100 240 180 80 30 2.680 15.893
nogomet mali nogomet, streljatvo nogomet, DK nogomet, odbojka nogomet, karate nogomet nogomet, streljatvo nogomet nogomet, koarka nog., stolni tenis, streljatvo nogomet nogomet, streljatvo nogomet, koarka, DK nogomet, stolni tenis, DK nogomet, DK mali nogomet, streljatvo
- nogomet, rukomet, koarka, odbojka, stolni tenis, tenis, kuglanje, atletika, gimnastika, ah, biciklizam, streljatvo, streliarstvo, hrvanje, boks, karate, portski ribolov, planinarstvo, podvodne aktivnosti, kajak kanu, baseball, body building, ** - nogomet, rukomet, karate, tenis, kuglanje, planinarstvo, *** - nogomet, rukomet, kuglanje, portski ribolov, karate, streljatvo, DK,tenis, **** - nogomet, rukomet, portski ribolov, karate, streljatvo, ah, mali nogomet, ***** - nogomet, kuglanje, koarka, odbojka. Izvor: Podaci Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Varadinske upanije iz lipnja 1996. godine.
1.1.2.6. Zatiena graditeljska i prirodna batina

a) Graditeljska batina Podruje Varadinske upanije obiluje spomenicima kulture. Oni pripadaju razliitim razdobljima kao i razliitim vrstama. U nastavku se daje pregled prema povijesnom razdoblju (prema: Andrija Mohorovii, "Prilog analizi vrednovanja povijesnih urbanih cjelina i objekata arhitekture u okviru rada na zatiti spomenika kulture u SR Hrvatskoj", Zagreb 1978.):
PRETPOVIJESNO RAZDOBLJE Starije kameno doba (paleolitik): Chellen - acheuleen, 500 000 do 100 000. god. pr. n. e. Ponikve kod Ivanca Nizinske gradine, esto opkoljene vodom: Varadin - Stari grad Bisag - ruevina Javne i utilitarne graevine: Varadin Sakralne graevine: Gotiki: Lepoglava Remetinec Varadin G. Kneginec Maruevec Vukovoj Lovrean (Mali) Vinica
Mousterien - do neolitika, 150 000 do 6 000 god. pr. n. e. Vindija (s nalazima od chellena do kasne antike i doseljenja Slavena - Hrvata) Velika peina - Goranec ANTIKO DOBA Doba rimske antike: Aquae Iassae (Varadinske Toplice) STAROHRVATSKO DOBA Prva faza Gradita i nekropole: Gradite Sv. Petar kod Ludbrega DOBA SREDNJEG VIJEKA Urbane cjeline - nastale preteno od XI - XIII st., status gradova dobivaju u XIII i XIV st., a razvijaju se do XVI ili XVII st. Varadin Poluurbane cjeline: Vinica Varadinske Toplice Ludbreg Ruralne cjeline: Donja Voa Klju Lovrean Mali Lovrean Veliki Petrijanec Utvrde, kateli, gradine (u okvirima naselja): Varadin - Stari grad (romanika, gotika) Samotne gradine, burgovi, zamci (na uzvisinama, hrptovima, vrhuncima): Trakoan Grebengrad (djelomino sauvan)
- vijenica
- Sv. Marija - Bl. Dj. Marije - Sv. Nikola - Sv. Marija Magdalena - Sv. Juraj - Sv. Wolfing - kapela sv. Lovre - Sv. Marko Evanelista
RENESANSA I BAROK Urbane cjeline, utvrde, kateli i gradine (od XI do XVIII st.): Varadin Javne i utilitarne graevine: Varadin - Gradska vijenica i upanijska palaa; palae plemstva (Patai, Zakmardy, Keglevi, Nitzky, Prainske-Sermage, Drakovi, Ori); graanske predbarokne i barokne kue. Dvorci izgraeni na posjedima: Klenovnik Bela (dva dvorca) Kriovljangrad Novi Marof Vinica (povezano s parkom) Opeka (povezano s parkom) Martijanec
Rastaurirani dvorci i kurije: Trakoan Maruevec upne kurije: Maruevec Sakralne graevine: Varadin - Franjevaka crkva Sv. Ivana Krstitelja i samostan

- gotika crkva Sv. Marka Evaneliste Kriovljan Radoveki - gotika crkva Sv. Kria Ludbreg - gotika crkva Sv. Trojstva sa cinktorom Kraj baroknog razdoblja i poetak XIX st. (prijelaz iz baroka na barokni klasicizam, odnosno isti klasicizam): Veliki Bukovec - Sv. Franjo Asiki DOBA XIX I POETKA XX STOLJEA (DO PRVOG SVJETSKOG RATA) Urbane cjeline: Varadin Javne i utilitarne graevine: Varadin - kazalite; zgrada eljeznikog kolodvora, trgovake i obrtnike zgrade; niz objekata ambijentalne vrijednosti u staroj jezgri grada Dvorci i kurije: Jalkovec - dvorac Leitner Veliki Bukovec - dvorac Drakovi
- upna crkva Sv. Nikole s gotikim zvonikom - Kapucinska crkva Sv. Trojstva i samostan i upna crkva Sv. Vida - Urulinska crkva Roenja Isusova i samostan - Isusovaka crkva Uznesenja Marijina i samostan Sakralne graevine: Lovrean - Kapela Sv. Lovre Donja Voa - Sv. Martin sa cinktorom Cerje Tuno - Sv. Antun Padovanski Ivaneka Kamenica - Sv. Bartol s kapelom Sv. Jelene Purga kraj Lepoglave - Sv. Juraj Barokizirane gotike graevine: Lepoglava - gotika samostanska crkva Sv. Marije Vinica
Slika 27

POPIS SPOMENIKA KULTURE I ARHEOLOKIH LOKALITETA VARADINSKE UPANIJE 12. PUNIKVE Grad Varadin: 1. VARADIN - urbanistika cjelina naselja* - povijesna jezgra grada * - arheoloki lokalitet - arheoloki lokalitet "Brezje" - arheoloki lokalitet u naselju (neolit) i "Bikupeki panjak" - crkva Sv. Marije* (gotika, barokizirana) - kurija upnog dvora (barok) - arheoloki lokalitet "Gorika" - mlin obitelji Vidovi* - arheoloki lokalitet u naselju (neolit) i korito Plitvice - dvorac Leitner* i park (20.st) - most (rimski)* - kapelica sa Sv. Trojstvom - arheoloki lokalitet "Gorika", "Pod lipom"*, "Potok unica" i u naselju - arheoloki lokalitet na podruju sela
13. RADOVAN 14. RIBI BREG 15. STANJEVEC
2. BIKUPEC
3. GORNJI KUAN 4. JALKOVEC
16. VUGLOVEC Grad Lepoglava: 1. DONJA VINJICA Sutinska"
- ruralna aglomeracija - kapela Bl. Dj. Marije* (barok) - drveno raspelo - arheoloki lokalitet - arheoloki lokalitet "Gradie", "Kameni vrh" ili "Bedenje" - ruralna arhitektura - drveno raspelo - arheoloki lokalitet
5. ZBELAVA
- arheoloki lokaliteti "Kukelj", "Tri akli", "Velika - ruralna aglomeracija - upna crkva Pohoenja Bl. Djevice Marije* - upni dvor - poklonac - kapela Sv. Franje Ksaverskog - drveno raspelo
Grad Ivanec: 1. BEDENEC - arheoloki lokalitet (neolit i bronano doba) - ruralna aglomeracija - drveno raspelo - arheoloki lokaliteti "Kr" i "Goranci" - ruralna aglomeracija - kapela Sv. Antuna Padovanskog* - ruralna aglomeracija - upna crkva Sv. Marije Magdalene* (poetak 19. st.) - kurija upnog dvora* (barok) - kapela Sv. Donata - arheoloki lokalitet - ruralna aglomeracija - arheoloki lokalitet - ruralna aglomeracija - poklonac (barok) - ruralna aglomeracija - drvena raspela - arheoloki lokalitet "Kuljevica" - stambena arhitektura - ruralna aglomeracija - kapela Sv. Lovre (gotika, barokizirana) - ruralna aglomeracija - kurija upnog dvora* (19. st.) - zgrada puke kole - crkva Sv. Margarete (kasni barok s klasicizmom) - brdo Cukovec ili Gradie - arheoloki lokalitet jugoistono od sela - kip Majke Boje - kapela Sv. Duha* (gotika, barokizirana) - ruralna arhitektura
2. GORNJA VINJICA 3. KAMENICA
2. CERJE TUNO
3. GAICE 4. IVANEC
4. LEPOGLAVA
5. IVANEKA ELJEZNICA 6. IVANEKI VRHOVEC 7. JEROVEC
8. LOVREAN
5. OURA 6. ZALUJE 7. ZLOGONJE 8. AROVNICA
9. MARGEAN
- arheoloki lokalitet - ruralna aglomeracija - kapela Sv. Tome* na groblju (19. st.) - kurija upnog dvora (18. st.) - upna crkva Sv. Bartola* (17./18. st.) - arheoloki lokalitet "Gradie" (srednji vijek) - burg Kamenica - ruralna aglomeracija - zgrada stare osnovne kole - crkva Sv. Marije* - samostan* (gotika, barokizirana) - upni dvor* (barok) - kapela Sv. Ivana na Gorici* (18. st.) - kapela Sv. Jurja u Purgi* (18. st.) - arheoloki lokaliteti breuljak "Budim", breuljak "Gorica", brdo "Kameni vrh" ili "Gaveznica", "Brakova peina" - ruralna aglomeracija - arheoloki lokalitet - kapela Sv. Jakova - arheoloki lokalitet na podruju sela - kapela Sv. Florijana* (18. st.) - ruralna arhitektura - kapela Majke Boje Snjene ili Sv. Jelene* (18. st.) - arheoloki lokalitet - ruralna aglomeracija
10. PECE 11. PRIGOREC
Grad Ludbreg: 1. APATIJA 2. BOLFAN - kapela Srca Isusova (1908) - kapela Sv. irila i Metoda - javno drveno raspelo

- pravoslavna crkva Sv. Paraskeve (19./20. st.) - arheoloki lokalitet - pravoslavno raspelo - kapela Sv. Josipa - pravoslavna crkva Sv. Oca Nikolaja (18. st.) - kapela Sv. Fabijana i Sebastijana - arheoloki lokalitet - kapela Krista Kralja (20. st.) - poklonac - pil Sv. Florijana (18. st.) - arh. lok. gradina "Vuje grlo"* - naselje Ludbreg kao cjelina* - povijesna jezgra naselja - dvorac Batthany - arheoloki lokaliteti "Lipa Katalena"* i "Gmajna" - upna crkva Sv. Trojstva - upni dvor - kapela Majke Boje (18. st.) - pil Sv. Trojstva (19. st.) - kapela Sv. Antuna (18. st.) - poklonac i javno raspelo - javno raspelo - kapelica Sv. Margarete - gradina "tuk"* - arheoloki lokalitet "Loke Kroglice", "Marof 1" i "Marof 2" - kapela Sv. Florijana (19. st.) - arheoloki lokalitet 11. REMETINEC - crkva Bl. Dj. Marije* (gotika, barok) - pil s kipom Madone - kurija upnog dvora (ostaci samostana) - arheoloki lokalitet
3. UKOVEC
4. GLOBOEC LUDBREKI
12. ZAVRJE PODBELSKO
5. HRASTOVSKO
Grad Varadinske Toplice: 1. URILOVEC - arheoloki lokalitet 2. DONJA POLJANA - arheoloki lokalitet "Pilie" i "Krvavina" 3. DRENOVEC - arheoloki lokalitet - seljake klijeti 4. JALEVEC - pil "Krista Premiljevaa" 5. PETKOVEC TOPLIKI - arheoloki lokalitet 6. PIANOVEC - dvorac tj. kurija (18./19. st.) 7. RUKLJEVINA - kapelica Sv. Marije (16./17./18. st.) - arheoloki lokalitet oko kapelice 8. SVIBOVEC - crkva Sv. Tri Kralja* - kurija Fonar - kurija upnog dvora 9. TUHOVEC - kapela Sv. Mihovila - profana arhitektura (kua Posavec) - arheoloki lokalitet 10. VARADINSKE TOPLICE - urbanistika cjelina* (unutar nje stari grad, upna crkva, javna plastika - pilovi i skulpture, kapela Sv. Duha, upni dvor i drugo)* - antiki arheoloki lokalitet* 11. VRTLINOVEC - arheoloki lokalitet "Banjina" Opina Bednja: - pil s kipom Madone*(1672) - stambena arhitektura u naselju (kurija, stambena prizemnica, graevina stare kole iz 18. st.) - kurija upnog dvora*(18. st.) - upna crkva Sv. Marije (19. st.) - arheoloki lokalitet (bronano i staro eljezno doba) - brdo elimor (bronano i staro eljezno doba) HUM iznad Bednje - ruralna cjelina (tradicijska arhitektura) 2. VILETINEC - kapela Sv. Josipa* (17/18.st.) - upni dvor 3. MALI GORENEC - ruralna arhitektura - drveno raspelo 4. BENKOVEC - ruralna aglomeracija (seoske kue) - drveno raspelo 5. BREZOVA GORA - arheoloki lokalitet 6. CVETLIN - upna crkva Sv. Petra i Pavla* (poetak 20. st.) - spomenik . Utjeinoviu (sruen) - ruevine burga Cvetlin - arheoloki lokalitet 1. BEDNJA
6. LUDBREG
7. SELNIK 8. SIGETEC LUDBREKI
9. SLOKOVEC Grad Novi Marof: 1. BELA
2. GRANA 3. KAMENA GORICA 4. KLJU 5. MADAREVO
- arheoloki lokaliteti: "Gradie", ostaci rimske ceste od Bele do Podruta i burg "Pusta Bela" (14. st.) - dvorac Stara Bela* -"Bela 1" (17./18. st.) - katel Nova Bela* -"Bela 2" (18. st.) - kapela Uznesenja Bl. Dj. Marije* - kapelica obitelji Oegovi (17. st.) - pil sveca - mlinovi pod Novom Belom* - kurija obitelji Erddy (barok) - arheoloki lokalitet "Straarska kula" (sada zvonik) - ruralna arhitektura (seljake klijeti) - arheoloki lokalitet "Grebengrad" - ostaci srednjovjekovnog burga Kamenom Goricom (Grebengrad) - crkva Sv. Vida i Jurja(19.st.) - arheoloki lokalitet - spilja "Vilenica" - dvorac obitelji Erddy* i park (18./19. st.) - arheoloki lokaliteti "Ciglite", "Kukma", "Pleta" i samo naselje - crkva Sv. Fabijana i Sebastijana - arheoloki lokalitet "Gradite" - kapela Sv. Florijana (20. st.)
nad
6. MOENEC 7. NOVI MAROF
8. OTRICE 9. PODRUTE 10. PRESENO

- javno drveno raspelo s kipom Sv. Marije - javno drveno raspelo - arheoloki lokalitet na podruju sela - zaselak Jagarinci (ruralna aglomeracija) - arheoloki lokalitet na podruju sela - ostaci kapele Sv. Duha na Ravnoj gori - kapela Sv. Tri Kralja (17/18. st.) - graevina osnovne kole (1928) - javno raspelo s kipom Sv. Marije na cesti prema Trakoanu - drveno javno raspelo u naselju - ruralna arhitektura - ruralna arhitektura - zaselak Kralji (ruralna arhitektura) - dvorac obitelji Drakovi* i park (14. - 19. st.) - kapela Sv. Ivana* (18. st.) - ruralna arhitektura - kapela Sv. Valentina (1908) - drvena raspela 5. KRIANE 6. MALI LOVREAN - Mikinova kapela *(19. st.)
7. JAMNO
8. JAZBINA CVETLINSKA 9. MELJAN
10. PLE
11. RINKOVEC 12. INKOVICA AKA 13. TRAKOAN 14. VRBNO
- kapela Sv. Lovre* - arheoloki lokalitet oko kapele na gotikim temeljima (1738) - naselje - ruralna arhitektura* 7. NATKRIOVLJAN - crkva Sv. Barbare* (18.st.) - arheoloki lokalitet oko upnog dvora (antika stella) - kurija upnog dvora 8. RADOVEC - crkva Uzvienja Sv. Kria* (gotika, barokizirana) - arheoloki lokalitet "karje" i oko crkve, te tragovi antike ceste (mlae eljezno doba, antika) (seoske brvnare sa slamom) 9. VELIKI LOVREAN - naselje - ruralna arhitektura* (seoske brvnare) Opina Donja Voa: 1. DONJA VOA - kapela Sv. Tome* - upna crkva Sv. Martina* (18. st.) - ruralna stambena arhitektura i jo cijela skupina u naselju - kurija - javno drveno raspelo - arheoloki lokalitet Kuserbanj-breg i Bahunsko selo - vinograd Ferice - zaselak Korparsko (ruralna aglomeracija) - arheoloki lokalitet na podruju sela - ruralna aglomeracija - arheoloki lokalitet na podruju sela - arheoloki lokalitet spilja Vindija* - ruralna aglomeracija
Opina Beretinec: 1. BERETINEC 2. RENJEVO - ruevine vlastelinskog dvorca (ostaci - 19. st.) - arheoloki lokalitet aulovec (neolit, mlae eljezno doba) - dvorac aulovec* i park (kraj 18., 19. - 20. st.) - kapela Sv. Mihaela
2. GORNJA VOA
Opina Breznica: 1. BISAG - ruevine grada Bisaga (15. st.) i arheoloki lokalitet - kapelica (Pieta) - crkva Sv. Marije Magdalene (18. st. i kasnije) - kurija upnog dvora - kapelica Sv. Duha - pil Sv. Josipa - javno raspelo
3. PLITVICA VOANSKA 4. RIJEKA VOANSKA
Opina Donji Martijanec: - kapela Presvetog Srca Isusova 2. HRASTOVLJAN - kapela Sv. Benedikta* (18.st) - mlin na Plitvici (18.st.) 3. KRIOVLJAN - kapela Sv. Kria* (gotika, barokizirana) - javno raspelo - rudina "Gradie" 4. MADARAEVEC - poklonac Sv. Florijana 5. MARTIJANEC - upna crkva Sv. Martina (18.st.) - kurija upnog dvora (barok) - dvorac* i park (klasicizam) - arheoloki lokaliteti "Cufta", "Poredje", "galie", "Gamulica", "Gradie", "Kozinak", tragovi antike ceste i pretpovijesni nalazi 6. POLJANEC 7. SLANJE - pil Sv. Barbare (18.st.) - arheoloki lokalitet* (antika) - kapela Uznesenja Blaene Djevice Marije (1875) - kurija - javno raspelo 1. IKOVINA
2. JAREK BISAKI
Opina Brezniki Hum: 1. BREZNIKI HUM
2. KRENOVEC 3. RADEI Opina Cestica: 1. BABINEC
- arheoloki lokalitet - upna crkva Sv. Martina* (gotika, barokizirana) - kurija (18./19. st.) - arheoloki lokalitet - arheoloki lokalitet "Paka"
2. CESTICA
- arheoloki lokalitet (antika) - majur Babinec - pil (1658) - dvorac Kriovljangrad* i park (17. st.)
3. DUBRAVA KRIOVLJANSKA - poklonac 4. GORNJE VRATNO - kapela Sv. Trojstva (nova)

- arheoloki lokalitet "Stari Graci" - poklonac s kipom Krista Premiljevaa - tumul u selu - arheoloki lokalitet "Medvedov breg" park (bolnica za TBC) - dvorska kapela u dvorcu - javno drveno raspelo na cesti prema Kamenici - pil na cesti prema arovnici - pil (ostatak) izvan naselja - javno drveno raspelo u naselju 3. LIPOVNIK - arheoloki lokalitet 4. PLEMENINA - arheoloki lokalitet 5. VUKOVOJ - kapela Sv. Wolfinga* (gotika) - arheoloki lokalitet - ruralna arhitektura u zaselcima Oreki Kolareki - kameni pilovi Opina Ljubeica: 1. LJUBEICA Opina Jalabet: 1. JALABET - crkva Sv. Elizabete* (18.st.) - kurija upnog dvora (18.st.) - dvorac Helene Somogy* (1744) - pil na putu u naselje - stari most - mlin na Plitvici - arheoloki lokaliteti "Pri Gomili"*, "Bistriak"*, "Breki" uz Plitvicu i njeno korito (nekropola pod tumulima starije eljezno doba, 6. - 5. st.) - antika vila uz Plitvicu (nalazi ville rusticae, tragovi antike ceste) - kapela Sv. Jakova* (barok s obnovom u 20. st.) - pil Sv. Jakova - arheoloki lokalitet "tuk" (antika) - pil "Krista Premiljevaa" (1674) - arheoloki lokalitet oko kapele Sv. Klementa - mlin na Plitvici - kapela Sv. Klementa* (gotika, barokizirana) - pil Sv. Florijana* - drveni kri ispred sela - kameno raspelo u selu - arheoloki lokalitet (neolit, antika) i "Rimska vila"* (1.-4. st.) - arheoloki lokalitet "Zgoreti breg"(mlae eljezno doba) - arheoloki lokalitet "Tiji breg" (tumul) - crkva Sv. Marije Blaene Snjene (18. st.) - stambena zgrada - kua otaria (18./19. st.) - kurija upnog dvora
8. SUDOVINA 9. VRBANOVEC
Opina Gornji Kneginec: 1. GORNJI KNEGINEC
- arheoloki lokalitet oko crkve - kip Sv. Ivana Nepomuka - kula burga Kene - crkva Sv. Marije Magdalene* (gotika - 15. st. s kasnijim prigradnjama) - kurija upnog dvora
2. LJUBELJ PODSVIJENJAK- kapela Sv. Barbare - profana ruralna arhitektura 3. RAKOVEC - drvena vodenica Opina Maruevec: 1. CERJE NEBOJSE
2. JAKOPOVEC
2. CERJE NOVO 3. ALINEC 4. DONJE LADANJE 5. DRUKOVEC
3. KATELANEC
- arheoloki lokalitet "Gradie" - tumul - ruralna aglomeracija - kurija (19. st.) - drveno raspelo - arheoloki lokalitet "Draguevec" - dvorac* (bivi katel - kurija) (17./18./19. st.) - kurija - kapela Sv. Roka* (17/19.st.) - ruralna aglomeracija - arheoloka zona na podruju sela - kapela (1940) - kurija Ori - arheoloki lokalitet na podruju sela - arheoloki lokalitet "Sv. Rok" - ruralna aglomeracija - dvorac obitelji Vragovi* i park (17./19. st.) - kurija upnog dvora* (18.st.) - upna crkva Sv. Jurja Muenika* (gotika s kasnijim dogradnjama) - ruralna stambena graevina - arheoloki lokalitet "Funtekov breg"
4. KELEMEN
6. JURKETINEC 7. KOKOVEC
8. MARUEVEC
5. LETAKOVEC 6. NOVAKOVEC
Opina Klenovnik: 1. GORANEC - arheoloki lokalitet "Makova spilja" ili "Velika peina" - arheoloki lokalitet "ardak" - pil Sv. Ivana Nepomuka* (18. st.) - upna crkva Sv. Trojstva* (18. st.) - dvorac obitelji Drakovi* i
2. KLENOVNIK
Opina Mali Bukovec: 1. MALI BUKOVEC
- pil Sv. Trojstva - pil Sv. Florijana

- kapela Sv. Katarine (18. st.) 2. NOVO SELO PODRAVSKO 3. SVETI PETAR - kapela Sv. Elizabete (19./20. st.) - javno raspelo - kapela Sv. Petra (1935., na starim temeljima) - arheoloki lokalitet "Gradina", "Gradie", "Staro groblje", "Kolibe" i "Selie" - kapela Bl. Dj. Marije grobna kapela obitelji Drakovi Opina Sveti Ilija: Opina Petrijanec: 1. DRUBINEC - kapelica Djevice Marije* (barok) 2. MAJERJE - pil s kipom Krista* 3. NOVA VES PETRIJANEKA - kapela Sv. Katarine Dj. i M.* (gotika, barokizirana) - pil s kipom "Umornog Krista"* (1722.) - pil Sv. Florijana* (19. st.) 4. PETRIJANEC - naselje Petrijanec kao cjelina * - crkva Sv. Petra i Pavla (18. st.) - kurija upnog dvora (iza 1800.) - zgrada stare vijenice (18. st.) - pil Sv. Florijana - kip Sv. Jurja (18. st.) - kip okrunjenog Isusa - ruralna arhitektura (seoske kue) - tvornica alkohola - zgrada Poljoprivredne zadruge - zgrada Zadrune trgovine - arheoloko nalazite "Aqua viva"* (nekropola, novac, trag antike ceste) 5. STRMEC PODRAVSKI 6. ZELENDVOR - kapela Sv. Nikole* (19. st.) - ostaci vlastelinskog posjeda Zelendvor obitelji Bombelles* (2 gospodarske zgrade i grobna kapela - mauzolej) - kapela Svih Svetih*(14. st. gotika i 19. st.) - arheoloki lokalitet "Crkvie" 2. KRIANEC - javno raspelo na cesti prema Salinaku* - pil* 3. KRULJEVEC - arheoloki lokalitet "uma Kr" (neolit) 4. SEKETIN - dvorac obitelji Patai* 5. SVETI ILIJA - arheoloki lokalitet (neolit) - upna crkva Sv. Ilije* (20.st.) - kurija upnog dvora* (barok s kasnijim adaptacijama) - vlastelinski dvorac obitelji Sladovi - ruevan (19. st.) - dvorska kapelica u parku (19. st.) Opina Trnovec Bartoloveki: 1. BARTOLOVEC - crkva Sv. Bartola* (gotika, barok) - kurija upnog dvora* (19. st.) - arheoloki lokaliteti "arnjak" "Zaves" i "Kupinje"* (pretpovijesno doba, antika i srednji vijek) - kapela Sv. Duha*(18. st.) - poklonac* (19. st.) - arheoloki lokalitet u naselju (neolit, bronano doba) - arheoloki lokalitet "Cirkvena", - arheoloki lokalitet u naselju 1. BELETINEC - kapela Sv. Roka (barok, 18. st.) - arheoloki lokalitet (tumul, oranice uz ist. izlaz sela) 3. SESVETE LUDBREKE 4. STRUGA 5. SVETI UR - kapela Svih Svetih (1909) - pil Krista Premiljevaa - kapela Sv. Barbare - arheoloka zona - upna crkva Svetog Jurja (18. st.) - kurija upnog dvora - poklonac Sv. Trojstva
4. UPANEC (Krianija)
2. EMOVEC
3. TEFANEC 4. ZAMLAKA 5. ABNIK
Opina Veliki Bukovec: 1. KAPELA PODRAVSKA
Opina Srainec: 1. SRAINEC 2. SVIBOVEC PODRAVSKI Benedikta - kapela Sv. Benedikta* Opina Sveti ur: 1. HRENICA - javno raspelo - pil - kurija - stambena graevina (19. st.) - kapela Sv. Florijana (1857) - arheoloki lokalitet "Varoina" - javno raspelo - crkva Sv. Mihovila Arkanela* - arheoloki lokalitet u naselju i oko kapele
- javno raspelo - kapela Presvetog Trojstva - tragovi antike arhitekture - pil Sv. Nepomuka (18. st.) - kurija upnog dvora (19. st.) - crkva Sv. Franje Asikog (1820) - dvorac obitelji Drakovi* i park (18./19. st.) - arheoloki lokalitet
2. VELIKI BUKOVEC Sv.
Opina Vidovec: 1. CARGOVEC 2. KRKANEC 3. TUNO 4. VIDOVEC - kapela Sv. Florijana - dvorac obitelji Patai*(1616) - kapela Sv. Antuna*(17.,19.st.) - vlastelinski dvorac Jordis Lohausen* i park (19. st.) - kurija upnog dvora* (18. st.) - crkva Sv. Vida* (19. st.)
2. KARLOVEC LUDBREKI

- pil Trpeeg Krista* (17.st.) s reljefom Sv. Florijana (1946) Opina Vinica: 1. GORNJE LADANJE - pil Sv. Benedikta (18. st.) - groblje s nadgrobnim spomenicima - crkva Sv. Marka Evaneliste (gotika, barokizirana) - kurija upnog dvora - arheoloki lokalitet u naselju, na Starom gradu i Vinicabregu 4. DONJE VRATNO - pil Sv. Jurja*(1764) - pil sa slikom Umornog Krista* (18. st.)
- dvorac Banjski dvori* i park (historicizam, 19. st.) - grobna kapela grof. Erddy* - pil 2. MARAN - dvorac Opeka* i arboretum (17./18./19. st.) - arheoloki lokalitet (Stella antika) - stari kamenolom Bela peina (neolit, bronano doba) 3. VINICA - urbanistika cjelina naselja* - dvorac Vinica Donja (obitelji Krskeny i Rupi 17./18. i 19./20. st.) - dvorac Vinica Gornja (obitelj Patai) - srednjovjekovni burg (Stari grad Vinica) - Pranger - stup sramote (srednji vijek) - kurija Dolanski - kurija Nitzky - kurija Keglevi - javni zdenac s kipom Sv. Ivana Nepomuka - pil s kipom Sv. Nepomuka - zgrada Poljoprivr. zadruge - poklonac Sv.Jakoba Starijeg - poklonac s likom "Umornog Krista" (barok) * Zatieni i preventivno zatieni spomenici graditeljske batine (rjeenja o preventivnoj zatiti). Napomena: Zatiene cjeline naselja ukljuuju i sve pojedinane spomenike. Pojedinani registrirani spomenici kulture unutar povijesne jezgre Grada (crkva Sv. Marije, Lisakova kula, graevine na Trgu kralja Tomislava 5 i 6, graevine u Bakaevoj 4, 6, 8 i 10, palae Erddy, Patai, Patai-Putar i Zakmardy, Stari grad, groblje, graevina na Franjevakom trgu 1 i 3, zgrada upanije na Franjevakom trgu, Pavlinski marof).
Opina Visoko: 1. ANJEVO 2. VININO 3. VISOKO - kurija* (18. st.) - crkva - arheoloki lokalitet "Fraterina" - crkva Sv. Trojstva* (gotika, barokizirana) - pil Sv. Ivana Krstitelja - stara lipa
Izvor: Podaci Uprave za zatitu kulturne i prirodne batine - Povjerenstvo Varadin od lipnja i studenog 1996. godine i rujna 1997. godine, te Gradskog muzeja Varadin od studenog 1994. godine.
Ostali navedeni spomenici kulture vode se kao evidentirani.
b) Prirodna batina Na podruju Varadinske upanije, u skladu sa Zakonom o zatiti prirode, zatieno je nekoliko dijelova prirode, dok ih je neto vie evidentirano dosadanjom prostorno-planskom dokumentacijom. U kategoriji park-ume zatiena je park-uma Trakoan (prirodna ili saena uma vee pejzane vrijednosti, a namijenjena odmoru i rekreaciji). Za nju je predvieno proirenje na reprezentativno podruje izmeu Strahinice, Macelja i Ravne gore i proglaenje parkomprirode "Hrvatsko zagorje" (park prirode evidentiran dosadanjom dokumentacijom). Uz spomenutu zatienu park-umu na podruju upanije postoji i nekoliko evidentiranih: Zelendvor, Dravski park, Lasno, Krianija i dva umska predjela u Varadinskim Toplicama (sjeverno od parka i u zapadnom dijelu naselja). U kategoriji zatienog krajolika (prirodni ili kultivirani predio vee estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakteristian za pojedino podruje) zatieno je podruje Kalnika (ui dio koji se nalazi u naselju Ljubelj Kalniki). Evidentirani zatieni krajolici su: - ire podruje Kalnika, - podruje izmeu Varadinskog jezera i Jezera Dubrava, - podruje ljunare kod Hrastovljana, - podruje ua rijeke Bednje i Plitvice, - umska povrina zapadno od Varadinskih Toplica, - izvorini dio rijeke Lonje (kod Podruta) i - dio gornjeg toka rijeke Bednje (od Salinovca do Kruljevca). Zatieni spomenici prirode su: - peina Vindija kao arheoloko i paleontoloko nalazite (naselje Rijeka Voanska, Opina Donja Voa), - Makova spilja ili Velika peina kod Velike Sutinske, kao prethistorijsko i paleontoloko nalazite (naselje Gorenec, Opina Klenovnik), - Gaveznica kao geoloki spomenik: nalazite ahata i sauvani fosilni vulkan (u naselju Lepoglava). Postoji i jedan evidentirani spomenik prirode - geoloki: stijena i peine Kamenac u dolini potoka Ljube. Prostor Varadinske upanije obiluje spomenicima parkovne arhitekture. Nastaju poetkom 18. stoljea u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja i gornjoj Podravini, zajedno s izgradnjom reprezentativnih dvoraca. Obino je uz dvorac ureen park s elementima po francuskom uzoru, vrlo esto i s jezercem. Na park se nastavlja autohtona uma, uglavnom hrasta kitnjaka, a u nizinskim dijelovima i lunjaka te eventualno johe. Zatieni spomenici parkovne arhitekture Varadinske upanije su: - park u Maruevcu, - park uz dvorac Kriovljangrad (naselje Cestica), - park u Bajnskim dvorima (naselje Gornje Ladanje), - park u Velikom Bukovcu, - park u Vidovcu, - park u Jalkovcu, - park u aulovcu (naselje renjevo), - park u Martijancu, - park u Klenovniku, - park u Novom Marofu - engleski stil,
- park u Varadinskim Toplicama - s prirodnom park-umom u nastavku, - arboretum Opeka, - Varadinsko groblje (osnovano 1773. godine, a od 1910. se oblikuje u francuskom stilu), - skupina stabala kod Varadinskih Toplica, - dvije lipe pred upnim dvorom u Bednji, - dva divlja kestena i jablan pred upnom crkvom u Martijancu, - "Belina lipa" u Visokom, - platana u Jalabetu, - platana u Varadinu (Banfica), - tisa u Varadinu (Supilova 22), - lipa u Ivancu, - tisa u alincu (Opina Maruevec). Prema Zakonu o zatiti prirode na podruju upanije zatiene su slijedee biljne vrste: bijela naglavica (Cephalanthera damasonium), crvena naglavica (C. longifolia) i dugolisna naglavica (C. rubra), bijeli vimenjak (Platanthera bifolia) i ukasti vimenjak (P. clorantha), alpski jaglac (Primula auricula), irokolisna veprina (Ruscus hypoglossum), kranjski bijeli bun (Scopolia carniolica), tisa (Taxus baccata), planinica (Trolius europaeus), lovorasti likovac (Daphne laureola), ozimnica (Eranthis hyemalis), boikovina (Ilex aquifolium), ljiljan zlatan (Lilium martagon), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i kockavica (Fritillaria meleagris). Sve su nabrojene vrste ugroene zbog promjena uvjeta na stanitima i zbog pada brojnosti, emu je osnovni razlog branje biljaka. Na podruju upanije obitavaju i brojne ivotinjske vrste od kojih je oko 250 zatienih.
Slika 28
c) Osobite biljne i ivotinjske zajednice Varadinska regija obiluje raznim ivotinjskim biotopima i to upravo na izvornim i ouvanim stanitima biljnih zajednica, a posebice umskih, livadnih, vodnih i movarnih. Na podruju upanije to su slijedei znaajniji predjeli: podruje starog toka rijeke Drave izmeu Ormokog i Varadinskog jezera, izmeu Varadinskog jezera i Jezera Dubrava i ue Bednje i Plitvice u Dravu: Na gredama i obalama Drave razvijena je autohtona vegetacija vrba i topola, te velik broj uskolisnih vrba. Ti su predjeli, a posebice poetni dijelovi akumulacijskih jezera, znaajni za gnijeenje movarne ornitofaune, te seobe i zimovanja sjeverne populacije ptica. Na livadama i umarcima uz vodotoke obitava srna. U dolini rijeke Drave i njezinih pritoka razvijene su umske i livadne zajednice. umske zajednice su, s obzirom na rasprostranjenost i vrste drvea, opisane u poglavlju b) umarstvo na stranici 1-39. Dravski park sjeverno od Varadina: Dravska uma je najatraktivnije umsko podruje u gornjem dijelu porjeja Drave u Hrvatskoj. Na tom podruju je razvijena zajednica vrba i topola koju zastupaju slijedee vrste: divovska stabla bijele topole, grmolike i uskolisne vrbe, poljski jasen, vez, sremza, hrast lunjak i bijela joha. 1997. godine izraena je elaboracija "Dravski park - uma" u kojoj je obraeno postojee stanje bioloko-krajobraznih vrijednosti i predloena zatita, ureenje, odravanje i namjena prostora. Bioloka raznolikost Dravske ume je izuzetna: evidentirano je 35 vrsta drvea, 21 vrsta grmolikih biljaka i 129 vrsta zeljastih biljaka, dok prikupljeni podaci o fauni govore o prisutnosti 109 vrsta (izuzeta je ihtiofauna i druge vodene ivotinje). Najveu botaniku vrijednost ove ume predstavlja skupina od 70 stoljetnih stabala bijele topole. podruje Kalnika: U niim podrujima Kalnika razvijene su umske zajednice kitnjaka i obinog graba, te ume kitnjaka i obinog kestena, a na strmim obroncima ume hrasta medunca i crnog graba. U viem pojasu razvijena je brdska bukova uma, a u irem podruju Kalnika zastupljeni su elementi ume hrasta lunjaka. Floristiki je Kalnik veoma zanimljiv zbog nazonosti nekih mediteranskih biljaka koje u Hrvatskoj doseu do Kalnika, ilirskih biljaka koje su u sjevernoj Hrvatskoj prilino rijetke, pontskih biljaka kojima je Kalnik jugozapadna granica areala i alpskih biljaka kojima je Kalnik istona granica rasprostranjenosti. U botanikom pogledu najzanimljiviji je vrni stjenoviti greben i to osobito njegova sjeverna strana s posebno znaajnim vrstama: alpski jaglac, grozdasta kamenika, ljiljan zlatan, suruica, raeljka, kalniki karanfil i dr. Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune od kojih valja spomenuti: leptire (jedarce, lastin rep, preljevnica velika), vodozemce i gmazove (obini vodenjak, pjegavi dadevnjak, gatalinka, guterica), ptice (vrane, vuge, zebe, eve, muharice, lastavice, vjetrua bjelonokta, jastreb ptiar), te sisavce (jelen obini, srna, divlja svinja, zec, lisica, kuna zlatica). podruje Trakoana: Najvei dio podruja pokrivaju umske zajednice i to: hrasta kitnjaka i obinog graba, brdska ume bukve, uma bukve i jele, te uma jele s rebraom, a na niim, vlanim poloajima uma crne johe s drhtavim aem. Osim drvea u ovim umskim zajednicama postoji i niz bujnog prizemnog bilja (afran, obina umarica, pasji zub, jaglac, procjepak, astoslavica, vrijes). Na jezeru i obalama zastupane su movarne zajednice (bijeli lopo i uti lokvanj, vodeni oraac i vodeni abnjak, trak, a, sit i ilj na rubu jezera), te zajednice vrba, topola i joha. Znatne povrine zauzimaju livadne zajednice (krestaca i trave pahovke), a neto manje je zastupana vegetacija stijena (uvarkua, ednjak, paprati i mahovine).
U jezeru obitavaju razliite vrste riba (aran, obini linjak, smu i dr.), po vlanim i sjenovitim mjestima pjegavi dadevnjak, a u potocima i lokvama obini vodenjak i uti muka. Na cijelom podruju rasprostranjene su zelena i siva gubavica, po svijetlim umama i krevinama rumena aba, uz potoke i vlana mjesta smea hrenica i zelena aba, te u grmlju i kronjama gatalinka. Od gmazova tu obitavaju obina zidna guterica, obini zelemba, slijepi, bjelouka, kockasta vodenjaa, barska kornjaa i dr. Od rijetkih ptica ovdje se pojavljuju skupine grabljivica (kanjac miar, jastreb kokoar i kobac ptiar), zatim sovulja buljina, sovina umska, te sovina jastrebaa i niz drugih ptica. Od sisavaca tu se nalaze zajednice rovki, imia, glodavaca, te visoke divljai (srna, divlja svinja). Ovdje obitava i najmanja zvijer - obina lasica, te prorijeena kuna zlatica. Livadne zajednice zastupljene su u dva oblika. Na stanitima na kojima voda ne stagnira dugo, zastupljene su oborinske livade sa zajednicama trava pahovka razvijenim na blagim padinama i podno breuljaka. Na niim terenima, gdje se voda trajnije zadrava, razvijene su movarne livade sa zajednicama livadnih aeva i busike. U svrhu zatite flore temeljna je smjernica ouvanje preostalih umskih, rjenih i movarnih povrina. Nadleno dravno tijelo donijelo je pravilnike o zatiti pojedinih vrsta sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova, rijenih rakovica, pijavica i kopnenih pueva od kojih veliki broj vrsta nalazimo na cjelokupnom podruju upanije (od svih zatienih ivotinjskih vrsta u Hrvatskoj oko 250 ih obitava na podruju upanije).
1.1.3. Obveze iz Programa prostornog ureenja Drave i ocjena postojeih prostornih planova
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog ureenja Drave
Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske na temelju postavljenih opih i posebnih ciljeva istiu se globalni prioriteti i obveze koje je potrebno ugraivati u planove i programe prostornog razvoja na niim razinama. Globalni prioriteti predvieni Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske odnose se na : - poboljanje uinkovitosti koritenja ve angairanog prostora, - iskoritenje raspoloivih i nedovoljno uinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez veih ulaganja dati brze, kvalitetne i vieznane uinke, - stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljanje uvjeta ivota posebno u depopulacijskim podrujima (pokretanje i unapreenje gospodarstva uz osnaivanje prometnih funkcija), - saniranje kritinih mjesta ugroavanja prostora i okolia, - otklanjanje nedostataka i poboljavanje postojeih infrastrukturnih sustava. U svemu treba odrediti prioritete na lokalnoj razini i prioritete u okviru sektora - resora. Temeljne obveze iz Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske, koje treba posebno respektirati na niim razinama, obuhvaaju slijedea tematska podruja: Stanovnitvo i naselja - U duhu nove strategije i politike demografskog razvitka potrebno je sprijeiti prevelike koncentracije stanovnitva uz koritenje, zatitu i obnovu specifinih dijelova dravnog teritorija (granina i ruralna podruja). - Uspostava optimalnog stupnja urbanizacije uz poboljanje postojee urbane mree i skladan regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veliine gradova. U tu svrhu potrebno je odrediti novi sustav sredinjih naselja razvojnih arita u koja e ui i naselja iz ruralnih i pograninih podruja uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu sa razvojnim sposobnostima i ivotnoj ponudi. Potrebno je poticati razvoj gradova srednjih veliina, tj. gradova sa 7.000 - 15.000 stanovnika koji bi trebali prerasti u gradove s 15.000 - 30.000 stanovnika. Na razini Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske predvia se razvoj regionalnih i subregionalnih sredita kao to su Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varadinske Toplice iji e razvoj biti potican uz nunu potporu Drave. Infrastrukturni sustavi Sauvan prostor je od neprocjenjive vanosti za budunost, pa je obveza odabirati takove infrastrukturne koridore kojima e se zadrati prednost sauvanosti prostora. Cestovni promet - Ukupni, a osobito gospodarski razvoj Hrvatske oslanja se na ubrzani razvoj cestovnog prometa, pa je slijedom toga prioritetna obveza dovrenje izgradnje autoceste Gorian - Zagreb - Rijeka.
- Unapreenje kvalitete cestovne mree zahtijeva uspostavu jo nekih vanih cestovnih pravaca (Podravska brza cesta, Zagorska brza cesta, obilaznice), odnosno dopunu i modernizaciju mree dravnih cesta. - Potrebno je sprijeiti daljnja proirenja naselja uzdu dravnih i upanijskih cesta kako ne bi dolo do snienja kategorija cesta. eljezniki promet - U kontekstu aktivnosti na unapreenju povezivanja s europskim sustavom eljeznica potrebno je izuiti i verificirati europske pravce, od kojih se kroz podruje upanije predvia brza eljeznika pruga: Krapina - Lepoglava - Ivanec - Varadin - akovec - Maarska. - Unutarnja konsolidacija eljeznikog prometa vieznana je obveza kojom e se kroz plan razvoja eljeznikog prometa (sa stajalita rentabilnosti i koritenja prostora) izvriti modernizacija kapaciteta i tehnologije. Zrani promet - Obveza je izraditi opi razvojni plan zranih luka Hrvatske, a programsko opredjeljenje je da se u sustav mree tercijarnih zranih luka na podruju Drave uvrsti izgradnja zrane luke 2C kategorije u Varadinu. Telekomunikacijski promet - U svrhu unapreenja postojee telekomunikacijske mree potrebno je raditi na poveanju i modernizaciji postojeih kapaciteta u skladu s novim tehnologijama komuniciranja uz slijedee smjernice: - pojaati koridor koji Hrvatsku povezuje sa susjednom Maarskom gdje Varadin predstavlja vor u sustavu prijenosa na meunarodnoj razini, - izgraditi preostalu mreu odailjaa u svrhu poboljanja ujnosti na podruju cijele Drave. Energetski sustav - U ostvarivanju sustavnog planiranja cjelovite dravne mree potrebno je stvoriti uvjete za koritenje dopunskih (raspoloivih) izvora na upanijskoj ili opinskoj razini pri emu se potencira izgradnja malih postrojenja, tj. sustava malih elektrana (MAHE) za lokalne potrebe. - Do 2005. godine planira se dovrenje 400 kV dalekovoda prema Maarskoj koji dijelom prolazi i kroz podruje nae upanije. Vodnogospodarski sustav - Potujui glavni cilj Dugoronog programa vodoopskrbe - osiguranje dovoljne koliine kvalitetne vode za stanovnitvo i gospodarstvo - potrebno je na lokalnim razinama punu pozornost posvetiti zatitnim zonama izvorita provoenjem osnovnih mjera i radova na zatiti voda od zagaenja, ali i utvrivanjem uinkovitosti zatite. - Podruje Varadinske upanije predstavlja znaajan vodonosnik sjeverozapadne Hrvatske koji se nalazi u slivu Drave i Dunava za koji postoje nove spoznaje o izvoritima koje trae preispitivanje ranije zacrtanih koncepcija, odnosno sva planirana rjeenja potrebno je vezati uz vodoistrane radove radi utvrivanja optimalnih izvorita. - Sustavno je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zagaivanja voda, sprijeiti nastajanje zagaenja na postojeim i potenciranim izvoritima, definirati zone sanitarne zatite, te teiti centralnim ureajima za zajedniko proiavanje gradskih i industrijskih voda, a tamo gdje nema opravdanja za istima inicirati individualne ureaje.
Gospodarske djelatnosti u prostoru umarstvo - umarsko planiranje dio je opeg planiranja koje ima za cilj koritenje gospodarske, ekoloke i socijalne funkcije uma na lokalnoj i globalnoj razini. - U svrhu ouvanja uma potrebno je svaku unitenu umsku povrinu obnoviti poumljavanjem, potencirati zatitnu ulogu uma, ne prenamjenjivati ume ekoloke i socijalne funkcije, kao ni zatiene ume, te poticati razvoj urbanog umarstva. Poljodjelstvo - U poljodjelskom sektoru potrebno je izvriti transformacije u pravcu razvoja suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekoloki istog poljodjelstva. - U svrhu zatite i ouvanja poljodjelskog resursa potrebno je u dokumente prostornog ureenja ukljuiti racionalno koritenje poljoprivrednog zemljita te smanjenje koritenja kvalitetnog zemljita za nepoljodjelske svrhe. - U svrhu razvoja poljodjelstva, kao gospodarske komponente, potrebno je zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava, poticati poveanje zemljinog posjeda te zapoeti s iskoritenjem do sada neobraenih ili zaputenih poljodjelskih povrina. Industrija - Potrebno je potencirati one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti, odnosno one za koje postoje prirodni resursi, sposobna - kolovana radna snaga, trite, kapital i tradicija vezana na ukupnu fizionomiju predmetnog podruja. - U skladu s trinim uvjetima iskoristiti poloaj u smislu ureenja i osposobljavanja radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona, te prilagoditi uvjete i gospodarsku strukturu grad-a/-ova na glavnim meunarodnim pravcima za snaniji udjel meunarodne razmjene dobara. - Potrebno je izvriti izmjetanje pogona iz uih jezgri uz prenamjenu u adekvatne ili primjerenije sadraje. Rudarstvo - Gospodarski znaaj ima eksploatacija ljunka u porjejima i drugim lokalitetima zbog velike potronje radi izgradnje (trend: cestovna infrastruktura). - Posebno su osjetljiva podruja pod utjecajem vodnih reima i podzemnih tokova voda gdje uslijed eksploatacije moe doi do ugroavanja voda. - Svaki plan-projekt eksploatacije mora sadravati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito ureenje prostora nakon zavretka eksploatacije. Turizam - Potrebno je dignuti turizam na razinu koja moe konkurirati u okvirima kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima: ume, jezera, vodotoci, termalni izvori, graditeljska batina, lovna podruja. - Turizam integrirati u ukupnu strukturu prostora - naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse. - port i rekreaciju vrednovati kao nove aspekte turizma uz ukljuivanje poljoprivrede i tradicije. - Dati prednost revitalizaciji zaputenih graevina i itavih naselja. - Gradnju novih graevina ne izvoditi na atraktivnim lokacijama, ve tamo gdje je potrebna sanacija terena.
- Potenciranje izgradnje golf igralita kao segmenta ponude od vanosti za Dravu. - S realizacijom novih turistikih zona ne zapoeti prije izrade nove generacije prostornih planova. Zatita posebnih vrijednosti prostora i okolia Potrebno je utvrditi: stupanj ouvanosti i kvalitete prostora, te prihvatljive kapacitete prostora, opremljenost tehnikom infrastrukturom i nedostatke, prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zatititi, propise, sporazume i konvencije koje vrijede za odreeno podruje i tip prostora resursa. - Zbrinjavanje komunalnog otpada rijeiti, tj. ustrojiti na lokalnoj razini na naelima teritorijalnog i granskog pristupa (za podruje i sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i koliini). - Na podruju upanije potrebno je utvrditi nekoliko lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladitenje opasnog otpada. Prirodna batina - Prepoznati i definirati podruja koja zasluuju poseban odnos, brigu i zatitu. - Definirati podruje obuhvata i proglasiti park prirode Hrvatsko zagorje (Trakoan) te izraditi prostorni plan za to podruje. - Zatiti pojedine predjele/lokalitete (posebni rezervat, park-uma, zatieni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture). - Parkove, perivoje i spomenike parkovne arhitekture vrednovati i propisivanjem mjera zatite zatititi kao spomenike kulture i prirode. - Zatititi ljekovite (termalne, mineralne i sl.) izvore u cilju njihova primjerenog koritenja. - Sprovesti sustavni otkup najosjetljivijih i najugroenijih podruja u zatienim dijelovima prirode. Graditeljska batina - Potrebno je ouvanje i/ili uspostavljanje uravnoteenog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske batine i suvremenih graditeljskih pojava na podruju povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. - Poticati istraivanja, osobito arheolokih zona i lokaliteta, te temeljne strune i znanstvene obrade podruja znaajnih povijesnih cjelina. - U opinskim i gradskim planovima, na temelju vrednovanja naselja, predvidjeti obveznu izradu generalnih planova ureenja naselja sa znaajnim kulturnopovijesnim vrijednostima. Krajolik - U okviru prostornog ureenja, krajobrazno planiranje i planiranje ureenja seoskih podruja treba dobiti izjednaeni status s urbanistikim planiranjem. - Pri nadlenim slubama prostornog ureenja na upanijskoj razini (dravnoj, gradskoj, opinskoj), potrebno je uspostaviti i odravati krajobraznu osnovu uz multidisciplinarnu suradnju svih potrebitih slubi. - Uspostaviti sustav zatite koji bi bio povezan s procesima planiranja razvitka pri izradi dokumenata prostornog ureenja.
1.1.3.2. Ocjena postojeih prostornih planova

Prostor Varadinske upanije do sada nije bio pokriven jedinstvenim prostornim planom, jer Varadinska upanija nije postojala kao jedinstvena teritorijalna jedinica u vrijeme vaenja ranijih zakonskih propisa o prostornom planiranju. U jednom razdoblju postojala je Zajednica opina Varadin kao asocijacija bivih opina: akovec, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varadin, te je u to doba izraen Prostorni plan Zajednice opina Varadin kao osnovni i strateki dokument ureenja i razvoja tog prostora. Na temelju njega i paralelno s njim izraeni su i prostorni planovi bivih opina: Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varadin. Ukidanjem Zajednice opina taj Prostorni plan je prestao vaiti, a na snazi i u upotrebi ostali su slijedei prostorni planovi: - Prostorni plan Opine Ivanec (Odluka o donoenju te izmjene i dopune objavljene su u "Slubenim novinama Varadin", br. 4/83, 15/83, 22/86. i 10/88.), - Prostorni plan Opine Ludbreg (Odluka o donoenju te izmjene i dopune objavljene su u "Slubenim novinama Varadin", br. 23/81. i 13/83, "Slubenom vjesniku Ludbrega", br. 4/93. i "Slubenom vjesniku upanije varadinske", br. 18/96.), - Prostorni plan Opine Novi Marof (Odluka o donoenju te izmjene i dopune objavljene su u "Slubenim novinama Varadin", br. 3/85., "Slubenom vjesniku Opine Novi Marof", br. 10/89. i 2/93. i "Slubenom vjesniku upanije varadinske", br. 18/96.), - Prostorni plan Opine Varadin (Odluka o donoenju te izmjene i dopune objavljene su u "Slubenom vjesniku Opine Varadin", br. 4/83, 10/83, 14/86, 8/91, 7/92. i u "Slubenom vjesniku upanije varadinske" br. 10/95.). Dio podruja juno od Ljubelja Kalnikog obuhvaen je Prostornim planom Opine Krievci (Odluka o donoenju te izmjene i dopune objavljene su u "Slubenom vjesniku Opine Krievci", br. 11/78, 12/82, 3/83, 17/86. i 10/90.). Navedena prostorno-planska dokumentacija kao podloga za razvoj i gospodarenje prostorom temelji se na razvojnim planovima i shvaanjima iz 80-ih godina s vremenskim obuhvatom uglavnom do 2000., odnosno 2010. godine. Primjenjujui planove u duhu dananjeg vremena i aktualnih trendova, moe se rei da su neki od planskih elemenata podcijenjeni ili precijenjeni, ali isto tako da su pojedine koncepcijske postavke i danas aktualne, te da takve ne treba zanemariti ve im dati jae naglaske u dinamici realizacije. Globalno bi se moglo naglasiti: - U svom uvodnom dijelu te u dijelu geografskih osnova postojea prostorno-planska dokumentacija daje odreene konstatacije i karakteristike podruja vezane uz prirodne uvjete koji su relativno nepromjenjive vrijednosti pa se dio te elaboracije moe i nadalje koristiti kao jedno od polazita u daljnjem planiranju razvoja u prostoru. - Uoen je nesrazmjer izmeu planiranog razvoja sustava naselja, demografskih kretanja i vezano uz to zaposjednutosti graevnog zemljita. Definirane granice podruja za razvoj naselja temeljene su na demografskim prognozama te na proslijeenom stanju i iskustvenom osjeaju. Dokumentacijom je uglavnom precijenjena dinamika gradnje, a time i potreba za osiguranjem novih povrina za izgradnju naselja, pa je rezervirano preveliko podruje. Raskorak izmeu demografskih kretanja i dinamike gradnje, odnosno osiguranog podruja za razvoj naselja, oituje se pojavom rahle i razbacane ili izduene izgradnje na nekim prostorima, to uzrokuje potekoe u realizaciji eljenog standarda ivljenja (osobito u realizaciji komunalnog standarda). - Predvien nain razvoja prostora usmjeravan je na nain da grad Varadin i preostala tri velika naselja Ivanec, Ludbreg i Novi Marof dobe najvei znaaj, dok su danas, s obzirom na novo teritorijalno politiko ustrojstvo i okruenje, i neka druga naselja dobila odgovarajui znaaj time to su postala sjedita novih opina i gradova.
- Prostorno-planska dokumentacija nedovoljno, ponegdje samo deklarativno, daje smjernice za uspostavu zatite prirodne i kulturne sredine, bez detaljne i uinkovite razrade, pa je tako izostala i realizacija ovakve zatite, to je uzrokovalo negativan utjecaj na prostor. - Planiranim usmjeravanjem izgradnje i ureenja prostora, zatita spomenika kulture i spomenike cjeline nije osigurana na zadovoljavajui nain, tako da je tijekom vremena dolo do naputanja nekih povijesnih graevina, stoljetnih gospodarstava i imanja koja su preputena propadanju i gubitku svoje izvorne funkcije. - Problem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda prostorno-planska dokumentacija slabo je respektirala, stoga su u toj domeni prisutni negativni uinci na prostor u smislu pojave niza ilegalnih, divljih odlagalita, a niti jednom propisno ureenom deponijom. - U predmetnoj dokumentaciji nije zadovoljavajue osmiljena ni provedba zatite izvorita pitke vode, budui da tada nisu postojale detaljnije administrativne pretpostavke zatite vode, kao ni zatite zraka od zagaivanja i buke.
Moe se konstatirati da je dosadanja prostorno-planska dokumentacija u uvjetima planske privrede i drutvenog vlasnitva uglavnom odgovarala razvojnim potrebama, odnosno nije predstavljala konicu razvoja ovog prostora. Posebno treba naglasiti da je spomenuta dokumentacija prostora raena u sustavu drutvenog vlasnitva, pa kategorija vlasnitva kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije odgovarajue valorizirana i respektirana. Provedba tih planova u dananjim uvjetima nije u mogunosti optimalno odgovoriti na zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom i sve naglaeniju i strou potrebu zatite prostora.
1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Varadinska upanija je nova jedinica lokalne uprave i samouprave u iji sastav su ule bive opine: Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varadin. Demografsku sliku podruja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglaenija polarizacija u populacijskom razvoju. Relativno je mali broj naselja koja biljee porast unatrag deset godina i to su naselja koja lee uz dobre komunikacije i u blizini sredita razliitih funkcija, te su dobrog ili bar zadovoljavajueg komunalnog standarda. Posebno negativna i zabrinjavajua kretanja kroz dui niz godina oita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. u opinama Bednja, Lepoglava, Donja Voa, Cestica i Klenovnik, te prostorima junog i jugoistonog podruja nae upanije tj. u opinama Visoko, Breznica, Brezniki Hum, Ljubeica, zapadni i jugoistoni dio Opine Novi Marof, te istoni dio Opine Varadinske Toplice. Ta podruja obuhvaaju 148 naselja u upaniji. Promjena negativnih trendova dugoroan je proces i uvjetovan mnogim imbenicima. Iznalaenje realnih i provodivih aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno (pa i selektivno) poboljanje demografske slike zahtjevna je zadaa. Pri tome treba uvaavati civilizacijske dosege i standarde (komunalne, gospodarske i drutvene) kojima Hrvatska i naa upanija tee. To se moe postii optimalnim meuodnosom prirodnih, gospodarskih i drutvenih potencijala, iz ije procjene trebaju proizai realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha, ve tome da ivot u svim, pa i u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri ovjeka. Samo takav pristup moe dugorono osigurati optimalan odnos demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, ekolokih i drugih odnosa u prostoru. S obzirom na demografski potencijal, strukturu i razmjetaj naselja, te stupanj razvijenosti komunalne i drutvene infrastrukture, Varadinska upanija ima zadovoljavajue pretpostavke da uz odgovarajuu dravnu potporu (pogranina i ruralna podruja) i poticajne mjere (mali gradovi) stvori dobru osnovu za budui razvoj. Osnovna orijentacija u gospodarskom razvoju je trino gospodarstvo na temeljima suvremene meunarodne podjele rada. Negativne tendencije preneene iz ranijeg viegodinjeg razvitka nije mogue otkloniti u kratkom roku, ali je nuno angairati sve potencijale upanije u njihovo dugorono razrjeavanje. Razvitak je uvjetovan brojnim imbenicima, a najznaajniji su ekonomska, socijalna i prostorna skupina imbenika: Ekonomski imbenici, pod kojima se podrazumijeva prirodno i drutveno bogatstvo, struktura gospodarstva, akumulativnost i proizvodnost, kadrovski potencijal, prometni poloaj i drugo, se za Varadinsku upaniju u polaznom momentu ne bi u cjelini mogli ocijeniti kao izrazito povoljni. Socijalni imbenici, pod kojima se podrazumijevaju uvjeti ivota i rada ljudi u najirem smislu, odnosno mogunost zadovoljavanja njihovih potreba (kultura, fizika kultura i port, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, sve vrste usluga, izbor zanimanja i zapoljavanja i drugo), promatrani u cjelini mogu se na sadanjem stupnju razvijenosti ocijeniti kao zadovoljavajui. Prostorni imbenici do sada nisu bili posebno ograniavajui za razvitak Varadinske upanije. Prostorne prepreke nisu se posebno oitovale kako u pogledu irenja gradskih aglomeracija tako ni u razvitku adekvatne proizvodnje, ali znaajniju pozornost treba posvetiti uravnoteenijem i odrivom razvoju koji treba potivati dostignua u vrednovanju i zatiti prostora i okolia.
Analiza prirodnih uvjeta razvitka, stupnja ekonomske razvijenosti Varadinske upanije, te akumulativne i reproduktivne sposobnosti ukazuju da ovo podruje ima dobre uvjete za razvitak, ali e biti potrebni dodatni impulsi razvitku upanije integrirajui je u tokove Republike Hrvatske i ire. Kod definiranja koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Varadinske upanije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u irem prostoru Republike Hrvatske, odnosno sadanje i budue mjesto u drutvenoj podjeli rada, polazei od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo, uklapanje upanije u sve transformacijske procese to ih donosi sadanji i budui znanstveno-tehniki napredak, tj. dopunjujui sadanju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. U osnovi to obuhvaa: a) aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti postojeeg kadrovskog potencijala, b) prilagoavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja trino-ekonomskim kriterijima i novim propisima, c) razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvoaima (marketing i plasman proizvoda, istraivanje i razvitak, kontrola kvaliteta, inovacije i tehnologija, financiranje, kadrovi i sl.), d) promjena strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaeg i stranog trita, promjena i osuvremenjavanje tehnologije, poboljanje kvalitete proizvoda, stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala, financijska konsolidacija, povezivanje sa stranim partnerima, i e) kao rezultanta svega, sniavanje trokova proizvodnje, podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti koritenja sredstava. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka treba se odluiti za: - strategiju kapitalno intenzivnog razvitka ili - strategiju radno intenzivnog razvitka. Ove dvije strategije kao opoziti praktino se u istim oblicima nigdje ne javljaju. Sve analize i prognoze upuuju na to da je za Varadinsku upaniju najprihvatljivija strategija razvitka u kojoj e biti i elemenata kapitalno intenzivnog razvitka. Pri tome se treba uzeti u obzir teinu i sloenost takve strategije razvitka i to s dva motrita: - akumulacije i - izbora odgovarajuih programa. U izboru metoda razvitka vidljivo je da se treba opredjeliti za daljnju industrijalizaciju. I to ne samo zato to industrijalizacija omoguava najbri razvitak i najbru transformaciju cijele socio-ekonomske strukture na vii stupanj, ve i zbog toga to Varadinska upanija ne raspolae s nekim prednostima koje bi mogle biti snani nosioci razvitka na dugoronoj osnovi, npr. poljoprivreda, turizam i slino, iako i ove djelatnosti imaju znaajno mjesto u koncepciji razvitka Varadinske upanije. Iskoritenje geoprometnih prednosti, ali i prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, takoer se uklapa u strategijska opredjeljenja, kako u razvoju glavnih komunikacijskih i infrastrukturnih pravaca, te hidroenergetskih obiljeja, tako i u ouvanju i razvoju izvornih obiljeja ovog kraja. Uz uravnoteen daljnji razvoj ve izgraenih gospodarskih resursa ovo podruje ima sve potrebne pretpostavke za brzi i kvalitetan napredak, upravo na temelju snanog aktiviranja ljudskog potencijala i pravilnog iskoritenja prirodnih obiljeja i zemljopisnih prednosti. Odreena neravnotea u prostornom razvoju oituje se u urbaniziranju prostora i formiranju podruja za razvoj naselja. Vea naseljavanja i urbanizacija dogaala se uz znaajne prometne pravce koji su uglavnom spajali sredinja spomenuta naselja i centre okolnih podruja.
Karakteristika prostornog razvoja ovog podruja jest izraena u osovinama prostornog razvoja koje se formiraju na prometnim pravcima to se pruaju od Varadina prema granici sa Slovenijom, Ludbregu i Koprivnici, te Ivancu i Lepoglavi. Na spomenutim osovinama i pravcima su formirane i vee zone za razvoj naselja, tako da su ve danas neka naselja spojena u neprekinuto podruje duine ak preko 10 km. Tu se radi uglavnom o naseljima u ravniarskom dijelu upanije. Primjerice, takva neprekinuta podruja ine naselja Hraica - Srainec - Majerje (duine cca 5 km), Petrijanec - Drubinec (duine cca 3,5 km), Gojanec - Nedeljanec - Prekno - Cargovec - Zamlaa - Papinec - ijanec Krkanec - Vidovec - Domitrovec - Budislavec (duine cca 6 km), Brezje Dravsko - Kolarovec Babinec - Cestica - Kriovljan Radoveki - Radovec - Gornje Vratno - Donje Vratno - Vinica Maran - Donje Ladanje (duine cca 10,5 km), Preseno - Otrice - Klju, Novi Marof Madarevo, Novi Marof - Grana, Vrbanovec - Sudovina - Martijanec - Kriovljan - Poljanec, Dubovica - Kapela Podravska, Ludbreg - Hrastovsko, Ludbreg - Sigetec i Ludbreg - Selnik. Za razliku od spomenutih podruja, na prostoru vinogorskih pobra karakteristina su vrlo razvedena podruja za razvoj (Viniko vinogorje i Haloze, Varadinsko-Topliko gorje) koja su rezultat reljefnih mogunosti i ukljuivanja vikend izgradnje u podruje naselja. Na ovim prostorima, kao naslijeeno stanje, prisutna je kombinacija stambene izgradnje i izgradnje za odmor (vikendice i klijeti), to je uzrok oteanom komunalnom opremanju ovih prostora (razliite potrebe i uvjeti komunalne izgradnje). Takva kombinacija namjena je vrlo esta, pa je velik dio naselja na ovom prostoru mjeovitog karaktera, dok je pravih samostalnih vikend zona zapravo vrlo malo. U viim zonama koje karakterizira ratrkanost vrlo malih naselja i zaselaka, podruja za razvoj naselja, sukladno spomenutoj karakteristici, ini velik broj malih povrina koje su ratrkane u prostoru. Takvi oblici naselja prevladavaju na ivanekom i novomarofskom podruju. Ovakav nain formiranja naselja, koji je posljedica postojeeg sustava naseljavanja prostora, uzrokuje potekoe u realizaciji planiranog ili eljenog standarda ivljenja radi zahtjevne uspostave odgovarajueg komunalnog sustava. Na novomarofskom i dijelom varadinskom podruju, i to u brenim prostorima, postojea izgradnja ima oblik izduenih vijugavih podruja, to je uvjetovano praenjem ceste uz koje su se ta podruja formirala. Ogranienja u razvoju vezana su i na vodne resurse. Ravniarski dio upanije graen je od uglavnom kvartarnih ljunkovito-pjeskovitih sedimenata koji akumuliraju vee koliine podzemnih pitkih (hladnih) voda. Koliina i kvaliteta tih voda je znaajna za opskrbu pitkom vodom, kako podruja upanije, tako i ireg kontaktnog podruja (prema jugu). Podzemne vode ovog vodonosnika vrlo su slabo zatiene od prodora zagaivanja s povrine, pa u tom smislu u budunosti valja osigurati maksimalnu zatitu. Moe se rei da za podruje iznad vodonosnika, kao i njegovih utjecajnih zona, postoji ograniavajui faktor za razvoj odreenih namjena i vrsta djelatnosti, odnosno nunost provedbe odgovarajuih mjera zatite. Infiltracija voda s povrine terena u gornji vodonosni sloj ima nepovoljan utjecaj na kvalitetu vode. To je iz razloga to je nizinski prostor ujedno i najnaseljenije i najurbaniziranije podruje, te podruje intenzivne poljoprivredne obrade. Tu se nalazi najplodnije tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura, a s obzirom na tu injenicu i laku pristupanost, bio je bolje naseljavan od brenih podruja upanije. U urbanim zonama zagaenje tla, pa tako i podzemnih voda dolazi od nerijeene odvodnje i nerijeenog deponiranja raznih vrsta komunalnog i industrijskog otpada, to se odnosi na nepodesno deponiranje otpada, rasipanja otpada i sporadinog odbacivanja po tlu. Isto tako, u jednom razdoblju uestala je pojava izgradnji farmi (peradarskih i stoarskih) na podrujima uglavnom izvan naselja, koje nisu uvijek dovoljno kontrolirane, pa predstavljaju opasnost po zagaenje tla. Jedan od najveih problema koji se javlja na prostoru u okviru naruavanja okolia je zagaenje podzemnih voda kao posljedica neizgraene kanalizacijske mree.
Problemi vezani uz prostorne transformacije odnose se i na neke dijelove prirode i krajobraza. Provedba hidroenergetskog projekta na Dravi novi je i vrlo izraeni prostorni element u zemljopisnoj cjelini dravske nizine, koji istovremeno utjee na gospodarske i drutvene osobitosti ovog podruja. Predjeli starog korita rijeke Drave znaajni su radi autohtone movarne vegetacije i obitavanja movarnih ivotinja, osobito ptica. Izgradnjom hidroenergetskog sustava nastale su bitne prostorne promjene u neposrednom i irem podruju (promjene u reimu podzemnih voda, bioloke promjene, promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja, promjene u funkcijama naselja, ekoloke promjene u najirem smislu i sl.). Stoga se moe smatrati da e svaki dodatni i novi utjecaji na tom prostoru prouzroiti odreene posljedice. To se odnosi i na niz ostalih vrijednijih prirodnih cjelina ekolokih znaajki i jedinstvenih vrijednosti za upaniju ili za lokalnu sredinu kao to su: predio Trakoana, Ivanice i Kalnika, izvorini dio Plitvice, potok Zbel i dijelovi njegove ire okolice, vodni ekosustavi i dr. Na gotovo svim podrujima upanije prisutna je tendencija nestajanja vrednije ruralne arhitekture i specifinih tipova naselja. U takvim mjestima postoji niz primjera naruavanja ranijeg sklada neadekvatnim zahvatima, posebno na podruju realizacije novih graevina. Ubrzane promjene naina ivota stanovnitva dovele su do preobraaja u nainu gradnje seoskih domova, kua za stanovanje i gospodarskih graevina. Neodgovarajui zahvati su neprihvatljivi za naselja gdje dovode do postupnog naruavanja ranijeg sklada i vrijedne i tipine sredine u tim mjestima kao primjerice: - naselja na pobrima i brdskim predjelima koja su rastresitog tipa (sistem zaselaka) s prirodnim krajolikom, te vrijednim i zanimljivim primjerima seoske stambene i gospodarske arhitekture, - naselja u ravniarskim predjelima i rijenim dolinama koja su zbijenog ili izduenog tipa, nepravilnih geometrijskih formi.
2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja
2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, dravnog i meunarodnog znaaja

Stjecanjem samostalnosti i suverenosti, Republika Hrvatska je postala novi meunarodni pravni subjekt. Kao samostalna Drava u okruenju europskih prostornih cjelina: Mediterana, Podunavlja, Alpa i Balkana, mora stvoriti pretpostavke za ustrojstvo, zatitu, koritenje i ureenje prostora, ali i svoj razvitak u prostoru. Temeljni dokumenti gospodarenja prostorom, prostornog razvoja i planiranja na razini Drave su Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske i Program prostornog ureenja. Strategija sadri osnove za usklaivanje i usmjeravanje prostornog razvoja i dugorone ciljeve tog razvoja u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, a Programom se utvruju mjere i aktivnosti za provoenje Strategije.
Opi ciljevi predvieni Strategijom i Programom:

jaanje prostorno-razvojne strukture Drave, poveanje vrijednosti i kvalitete prostora i okolia, ukljuenje u europske integracijske sustave.
Posebni ciljevi predvieni Strategijom i Programom:

poveati kvalitetu ivljenja i uravnoteiti razvoj svih podruja Drave, razvojne ciljeve prilagoditi znaajkama prostora, razvijati infrastrukturne sustave, racionalno koristiti i zatititi nacionalna dobra, uvaavati zajednika obiljeja ali i osobitosti podruja u planiranju razvoja, osigurati uinkovitost sustava prostornog ureenja.
U cilju ostvarenja vieg stupnja razvitka i bolje kvalitete ivota potrebno je poticati:
uspostavu prostorno-razvojne strukture koja omoguuje uravnoteen razvitak podruja, stvaranje, prepoznavanje i poticanje okosnica i teita razvitka s osloncem na mreu gradova i drugih sredita (policentrina mrea), povezanih prometnim pravcima na vioj tehniko-tehnoloko-sigurnosnoj razini, preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse - ljudski potencijal, prirodna i kulturna dobra, raznolikost i osobitosti dijelova prostora.
S gledita koritenja prostora osnovni ciljevi i teite postavljaju se na ouvanje fizike cjelovitosti podruja resursa (racionalno koritenje prostora za gradnju), uz uvaavanje prirodnih znaajki (prilagoavanje proizvodnje biolokim ciklusima i bez zagaenja) i strukturnih znaajki (ouvanje krajobrazne fizionomije) prostora. U okviru opih i stratekih ciljeva prostornog razvoja definiranih na razini Drave, kojima se tei viem stupnju razvitka i kvalitete ivota stanovnitva na svim podrujima, postavljaju se osnovni ciljevi prostornog razvoja upanije koji e se meusobno proimati s meunarodnim, dravnim i regionalnim ciljevima: ravnomjerniji demografski razvoj i rjeavanje demografskih problema, razvoj i unapreenje sustava naselja, razvoj i integracija gospodarskih i infrastrukturnih sustava, provoenje mjera revitalizacije i poboljanja uvjeta ivota u ruralnom i pograninom podruju uz ouvanje izvornih obiljeja i prepoznatljivosti prostora, zatita i ouvanje prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti s posebnim naglaskom na zatitu voda.
Strateki ciljevi demografske politike koji se odnose i na Varadinsku upaniju su slijedei: osigurati optimalno ope kretanje stanovnitva (prirodne migracijske tokove), postii ravnomjerni raspored stanovnitva u policentrinom sustavu naselja, poticati razvoj manjih i srednjih gradova, obnoviti ruralna naselja (gdje je to objektivno i mogue), ukljuujui stvarno poboljanje standarda i kvalitetu ivota, svestrano revitalizirati demografski najugroenija i strateki znaajna podruja (pogranina podruja), poticati povratak hrvatskog stanovnitva iz inozemstva i ostalog stanovnitva iz dijaspore u njihov zaviaj, zaustaviti emigraciju mlaeg i visokoobrazovanog stanovnitva u inozemstvo, poboljavati strukturna i ostala obiljeja stanovnitva. Policentrini razvoj je koncept razvitka i ureenja prostora koji i u dravnim i u lokalnim okvirima ima zadau da potakne lokalne razvojne osobitosti podruja, osigurava egzistenciju, a time i ostanak stanovnitva, sprijei pretjeranu koncentraciju industrije i stanovanja, te racionalnije koristi prirodne i izgraene resurse. Cilj je uspostaviti i osposobiti takvu mreu naselja koja e predstavljati arita razvitka svakog pojedinog podruja, pri emu administrativna podjela ne mora biti kriterij odabira, ukoliko funkcionalni princip (pa i tradicionalne navike) ukazuju na drugaiji model. Jedan od vanih ciljeva prostornog razvoja je uspostava dobro koncipirane i funkcionalno uravnoteene (optimirane) infrastrukturne mree koja e osigurati policentrini i uravnoteeni razvoj u prostoru i omoguiti efikasnu povezanost, visok komunalni standard i minimalno devastiranje prostora (to ima svoju cijenu izgradnje i odravanja). Postoje podruja s ogranienjima u razvoju zbog negativnih demografskih procesa, nerazvijenosti mree naselja, funkcija i gospodarstva, oskudnih resursa, te perifernog poloaja u odnosu na glavne pravce razvoja.
Strategijom Prostornog ureenja Republike Hrvatske utvrene su problemske prostorne cjeline zajednikih obiljeja od kojih i Varadinska upanija ima dio podruja uz dravnu granicu, kao i ruralni i seoski prostor sa svim onim obiljejima koja zahtijevaju poseban planski pristup i mjere. Jedan od ciljeva svekolikog razvitka je uspostava mehanizma koji e omoguiti prioritetno rjeavanje nagomilanih problema u ovim podrujima, koja ona sama nisu u mogunosti rijeiti. Strateki cilj je da obnova i razvoj sela omogui prihode stanovnitva za standard ivljenja sukladan gradskom, ali da se ouva karakter sela, prirodna i kulturna dobra, te da se unaprijedi stanovanje i kultura uope. U tom pravcu gospodarske, kulturne, socijalne i fiskalne mjere trebaju biti usklaene s mjerama prostornog ureenja na razini Drave i niim razinama, tako da se u ruralnom prostoru ostvare optimalni uvjeti za poljodjelsku proizvodnju, ali i druge djelatnosti u skladu s karakterom krajolika, zatitom okolia, kulturnim potrebama, rekreacijom i drugim opim i specifinim potrebama. Zatitu prostora potrebno je koncipirati na cjelovito podruje vodei rauna o utjecaju susjednih i graninih podruja, jer se ona ne moe ograniiti na administrativnoteritorijalnu podjelu, a esto niti na funkcionalnu. Koncept zatite prostora temelji se na naelu odrivog razvitka, tj. procjene dopustivog i prihvatnog kapaciteta okolia i strogu kontrolu i ogranienje zagaenja. U tom smislu prioritetan cilj koji je nuno posebno naglasiti odnosi se na zatitu vodonosnika podzemne pitke vode na koju najdirektnije moe utjecati lokalna sredina. Prostor izvan naselja u funkciji gospodarstva, poljoprivrede, umarstva, turistiko-rekreativnih i drugih djelatnosti i aktivnosti treba koristiti obazrivo i u funkciji ouvanja temeljnih prirodnih vrijednosti i obiljeja. Kriteriji zatite bitno utjeu na odabir djelatnosti u pojedinom prostoru, a istovremeno odreuju namjenu i nain koritenja prostora. Prepoznatljivost podruja obiljeje je kojem se mora posvetiti posebna panja. Zadatak je svake sredine ouvanje vlastitog identiteta i njegovanje tradicije i batine. U tom pogledu treba visoko rangirati ciljeve u ouvanju kulturno-povijesne batine, krajobraznih vrijednosti i ljudskim radom stvorenih dostignua, u emu Varadinska upanija ima mnogo razloga prednjaiti.
2.1.1. Razvoj gradova i znaajnih infrastrukturnih sustava

2.1.1.1. Razvoj gradova
Proces urbanizacije i razvoj gradskih naselja danas je opi i ubrzani svjetski proces. Dananja shvaanja razvitka suvremenog tehnolokog drutva ukazuju na nunost razvitka urbanih zajednica i te se spoznaje oito ne mogu zanemariti, niti brzo ili bitno (ako je uope mogue) preusmjeriti. Gradovi kao najsloenija, ali i najreprezentativnija tvorevina civilizacije (najbolji oblik organiziranog ivota ljudi) predstavljaju vorine toke prostora koje upravljaju i djeluju na svoja socio-gospodarska gravitacijska podruja. Stoga proizlazi da je najsvrhovitija prostorna organizacija stvaranje policentrine mree naselja, optimalno strukturiranih, gdje treba osobito poticati razvoj manjih gradova i gradova srednje veliine. Ovakva koncepcija je Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske naglaena kao prioritetna.
Vanija sredita rada u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske
Slika 29
U koncipiranoj policentrinoj mrei gradova, u "sustavu sredinjih naselja", odnosno "sustavu razvojnih arita", na podruju Varadinske upanije u najznaajnija razvojna arita Strategija ubraja: Varadin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglavu i Varadinske Toplice. Grad Varadin spada u grupu od 18 velikih i veih gradova Hrvatske kao vanije nacionalno sredite, dok u grupu srednjih gradova ulaze: Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a Lepoglava i Varadinske Toplice spadaju u grupu manjih gradova. Varadin i pet ostalih gradova na podruju Varadinske upanije zadovoljavaju osnovne kriterije gradskih naselja: - imaju veoma dugu povijesnu tradiciju - kontinuitet postojanja ("genius loci"), - biljee stalni rast broja stanovnika, - nalaze se na znaajnim prometnim pravcima, - ranije su bili, a i prema novom teritorijalnom ustrojstvu spadaju u znaajnije upravne centre, - predstavljaju vane gospodarske centre sa znaajnom funkcijom rada, - imaju infrastrukturne elemente karakteristine gradskim obiljejima, - imaju dugogodinji kontinuitet praenja razvoja naselja prostorno-planskom dokumentacijom (prostorni planovi, GUP-ovi, PUP-ovi). Proglaavanje novih pet gradova na podruju Varadinske upanije ide u prilog stvaranju pravilno strukturirane mree gradova u prostoru, koja je jedan od bitnih preduvjeta dobre organizacije prostora. Globalna je ocjena da se sada gradovi nalaze barem na jednom razvojnom stupnju nie nego to to pokazuje i otkriva njihovo formalno mjesto u hijerarhiji centara. U interesu je Drave i u skladu sa Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske da se intenzivira proces urbanizacije na prostorima veih koncentracija stanovnitva i u pograninim podrujima, to se moe primijeniti i na prostoru Varadinske upanije. Stoga treba osobito poticati razvoj manjih i srednjih gradova, s lokalne, ali i s dravne razine, tj. razvijati pravilnu mreu gradova na ovakvim podrujima koji e funkcionirati kao razvojna arita.
2.1.1.2. Infrastrukturni sustavi

Prometni sustavi Unutar hrvatskog dravnog teritorija istie se nekoliko prometnih koridora europskog i dravnog znaenja. Varadinska upanija lei na dva takva prometna koridora i to: - prometnom koridoru sjever-jug, koji je poveznica srednje Europe i Jadrana, odnosno Mediterana i - podravskom prometnom koridoru koji je sjeverna paralelna poveznica Drave i osigurava alternativno povezivanje Sredinje i Istone Hrvatske meusobno, ali i sa susjednim dravama. Unutar takvih geoprometnih pozicija Varadinska upanija temelji svoje prednosti za kreiranje budueg razvitka, ali je nuno planske postavke i strategijska opredjeljenja oivotvoriti, jer je to pretpostavka za iskoritenje komparativnih prednosti.
Cestovni promet u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske
Slika 30
U cestovnom prometu okosnicu tvori mrea E - cesta, u ijem sastavu je autocesta (Maarska) - Gorian - Zagreb - Rijeka, koja ima i prioritet u gradnji. Na mreu E - cesta nadovezuje se mrea brzih cesta od vanosti za povezivanje podruja Drave i meunarodno povezivanje, u ijem sastavu je Podravska brza cesta od Republike Slovenije preko Varadina prema Osijeku. Na ovu bi cestu valjalo nadovezati pravac preko Ivanca, Lepoglave i Krapinskozagorske upanije sa spojem na autocestu Zagreb - Maribor, to e osigurati znaajan poticaj razvitku pograninih podruja prema Republici Sloveniji, pa je jedan od vanijih ciljeva upanije prihvaanje ovog pravca u plan dugoronog razvoja cestovne mree Hrvatske. U tom smislu je u interesu upanije osigurati i rezervirati prostor za njenu relizaciju. Opredjeljenje o nunosti postupnog rjeavanja dionica i graevina na mrei dravnih cesta i prilaznicama i obilaznicama veih gradova, pretpostavlja daljnje poboljanje uvjeta za odvijanje prometa na prilazno-obilaznim pravcima i raskrijima grada Varadina i drugih gradova koji lee na pravcima najvanijih cesta, a naroito Novog Marofa i Varadinskih Toplica koji do sada nisu rjeavani.
eljezniki promet u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske
Slika 31
U eljeznikom prometu prisutna je viegodinja stagnacija u odnosu na Europu, pa je nuna svekolika reafirmacija eljeznikog prometnog sustava i znatno bolje povezivanje na meunarodnu eljezniku mreu. U tom kontekstu svrhovita je uspostava kvalitetne eljeznike veze Maarska - akovec - Varadin - utnica (Krapinsko - zagorska upanija) sa spojem na pravac Zagreb - Be, ime se poloaj Varadinske upanije viestruko oplemenjuje i dobiva sasvim nove dimenzije u perspektivi razvitka, a posebice na znaenju dobiva varadinsko prometno i robno-transportno raskrije. Pri tome ne treba zanemariti znaenje prijevoza putnika eljeznicom na ovom podruju, posebice na pravcu Zagreb - Varadin, to treba dodatno valorizirati u buduoj mrei pruga od dravnog interesa. Posebno znaenje i pozornost potrebno je posvetiti robno-transportnom terminalu, koji u kombinaciji sa slobodnom carinskom i gospodarskom zonom moe predstavljati vanu ulogu u razvitku. Ako se uzme u obzir vrlo povoljan geoprometni poloaj Varadinske upanije, onda ova injenica predstavlja dodatnu prednost u valorizaciji mogunosti za razvitak nekih novih djelatnosti, kako u samom gradu Varadinu, tako i u irem prostoru. Radi toga je potrebno dati odgovarajuu ulogu i funkciju eljeznikom raskriju Varadin u sustavu eljeznike prometne mree Hrvatske. U zranom prometu, pri sagledavanju razvoja zranih luka Hrvatske, realnom je ocijenjena mogunost iskoritenja postojeeg zrakoplovnog pristanita Varadin i mogunost prekategorizacije u zranu luku 2C kategorije. Ubrzani razvoj telekomunikacijskog sustava (sustava veze) upotpunjuje cjelokupni prometni sustav i istie vanost i ulogu podruja Varadinske upanije u prometnim sustavima od vanosti za Dravu, ali i osnauje potencijalne mogunosti da tu ulogu i znaenje iskoristi za vlastiti razvitak. Energetski sustav Zadovoljenje energetskih potreba stanovnitva i gospodarstva spada u grupu ciljeva koji se u suvremenom drutvu poistovjeuju s pitanjem opstanka. Opa je ocjena da Hrvatska nema ni jednan oblik energije ija je proizvodnja u zemlji dovoljna za zadovoljenje sadanjih potreba, a jo manje potreba u budunosti, premda raspolae skoro sa svim poznatim energentima. Varadinska upanija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava Hrvatske, koji se najveim dijelom moe opskrbiti iz vlastitih izvora (tu su u okviru proizvodnih sustava i hidroelektrane na rijeci Dravi), a manjak energije lake se moe podmiriti uvozom iz susjednih zemalja. U narednom razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih sustava na razini Drave izgraditi dalekovod 400 kV na pravcu erjavinec - Maarska u istonom rubnom podruju upanije. U pogledu opskrbe plinom jedan od stratekih ciljeva je izgradnja meunarodnog plinovoda ADRIA - LNG koji prolazi i Varadinskom upanijom od pravca Zaboka preko Ludbrega u smjeru Kotoribe. Na podruju upanije uspostavljen je temeljni sustav opskrbe plinom koji je potrebno dalje razvijati, a ostale mjere imaju zadatak osigurati prostorne i druge pretpostavke za poveanje i poboljanje opskrbe, njene pouzdanosti i sigurnosti. Uporaba samo ekoloki prihvatljivih energenata imperativ je dananjice.
Vodnogospodarski sustav Koritenje voda Glavni cilj dugoronog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne koliine vode za stanovnitvo i gospodarstvo. Radi toga je nuno otkloniti visoke gubitke u postojeim sustavima i posvetiti punu pozornost izvoritima i zatitnim zonama radi ouvanja kvalitete vode. Gospodarenje vodama nuno je koncipirati na principima "odrivog" razvoja, a komunalna poduzea potrebno je osposobiti da upravljaju sustavima vodoopskrbe, odravaju ih i razvijaju. Smatra se, na temelju procjene sveukupnih koliina voda, da Hrvatska ima dovoljne koliine potencijalnih izvora pitke vode, ali njihovo koritenje iziskuje znaajne zahvate, kako radi ukljuivanja u sustave vodoopskrbe, tako i radi provedbe potrebne zatite. Podruje Varadinske upanije - nizinski dio, tj. dravsko zaobalje Strategijom i Programom je predvieno kao sastavni dio rezervata potencijala podzemne pitke vode u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Ta injenica daje novu dimenziju zatiti prostora i okolia ali i upravljanju vodnim resursima u ovom podruju, a poseban znaaj daje potrebi rjeavanja odvodnje u naseljima. S druge strane u brenim i rubnim (graninim) podrujima upanije vodoopskrba ne zadovoljava, te je nuno prioritetno intervenirati u ta podruja. Energetsko koritenje voda na podruju upanije iskoriteno je izgradnjom hidrocentrala na rijeci Dravi i one su znaajan imbenik energetskog sustava Hrvatske. Ureenje reima voda Zatita od tetnog djelovanja voda planira se i provodi po slivnim podrujima. Varadinska upanija je najveim dijelom u slivnom podruju Drave i Dunava, a manjim dijelom (rijeka Lonja) u slivnom podruju Save. Do sada izvedeni radovi zatitili su neke povrine, ali unato izvedenim i vienamjenskim hidroenergetskim graevinama zatita od poplava nije u potpunosti provedena, te se mora nastaviti provoditi brim tempom. Uz to je na ovom podruju prisutan utjecaj bujica i erozija, pa su nuni hidrotehniki radovi, ali ih je potrebno kompleksno planirati i provoditi u suradnji sa umarskim i poljodjelskim aktivnostima, a usklaeno s principima zatite okolia. Zatita voda od zagaivanja Dominantan izvor zagaenja su otpadne vode i otpadne tvari openito, ali se ne smiju zanemariti i drugi naini zagaenja kao ispiranje zagaenih povrina, prometnica, aplikativnih sredstava u poljodjelstvu, gnojita, te povremena i izvanredna zagaenja. Izgradnja kanalizacijskih sustava ima viestruko znaenje u zatiti voda. Dosadanji sustavi kanalizacije u Hrvatskoj su se prvenstveno gradili u naseljima - gradovima i sjeditima opina, ili za potrebe industrijskih ili nekih specifinih pogona. Ne postoji razraeni i organizirani sustav izvedbe odvodnje, a parcijalna rjeenja vrlo je teko povezati u suvisli kanalizacijski sustav te optimalno postaviti ureaje za konano proiavanje otpadnih voda prije ispusta otpadnih voda u recipijent. Slina je situacija i u Varadinskoj upaniji gdje samo grad Varadin ima razraen i zadovoljavajue razvijen koncept izgradnje kanalizacije, pa kad se uzme u obzir injenica da je potrebno osigurati zatitu potencijala pitke vode u velikom prostoru upanije, evidentno je da tom problemu treba dati visoki prioritet. Zatita otvorenih vodotoka na podruju upanije dijelom je (Drava) uvjetovana i stanjem u susjednim dravama, ali su pritoci Drave ugroeni lokalnim zagaivaima.
U cilju zatite voda nuna je realizacija slijedeih ciljeva: a) Sauvati vode koje su jo iste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. b) Sanirati ili ukloniti zagaenja uslijed kojih dolazi do ugroavanja ili zagaivanja vode za pie na postojeim ili planiranim izvoritima vode. c) Ouvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije provoenjem mjera zatite, te kontrolom rada izgraenih graevina i ureaja za proiavanje zagaenih voda. d) Zaustaviti trend pogoravanja kvalitete podzemnih i povrinskih voda tamo gdje je ona naruena i poboljati je izgradnjom potrebnih ureaja za prethodno proiavanje zagaenih voda i izgradnjom barem mehanikog dijela centralnih ureaja. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provoenju potrebnih mjera zatite. e) Osigurati poboljavanje ekolokih funkcija vode tamo gdje su naruene i postizavanje propisane kvalitete za odreene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zatite. f) Ostvariti sukladan i postojan razvoj u kojem nee neracionalno koritenje resursa prostora dovesti do pogoranja kvalitete voda, zdravlja ljudi i uslijed toga do tekoa ili ak zastoja samog razvoja. Ciljeve treba realizirati na naelima "odrivog" razvoja, tj. razvitka koji zadovoljavanjem potreba sadanje generacije ne ugroava pravo i mogunost slijedeih da to ostvare za sebe.
2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora

Podruje Varadinske upanije ubraja se u sustav upanija Sredinje Hrvatske za koje se Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske cijeni da je najrazvijenije podruje Hrvatske, u kojem je koncentrirano gospodarstvo i kulturne institucije, a to je i kljuno raskrije europskih i regionalnih prometnih pravaca. Razvojnu strukturu podruja obiljeava koncentracija - prsten gradova srednje veliine oko Zagreba, te mrea malih gradova kao osnova za unapreenje prostorno-razvojne strukture policentrinog tipa. Obiljeje tog podruja je i porjeje rijeke Drave, te prijelaz iz ravniarskog u breuljkasto podruje Hrvatskog zagorja. Radi toga su krajobraz i resursi pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajolika, pa se planska usmjerenja i na dravnoj razini odnose na revitalizaciju i ouvanje vrijednosti prostora, osobito u rekreativnoj funkciji urbanih podruja, te u tom konceptu treba sagledavati vrednovanje Hrvatskog zagorja kroz kompleksni program zatite i revitalizacije. Od stratekih ciljeva Drave koji se odnose na zatitu resursa, za prostor Varadinske upanije mogu se izdvojiti slijedei: - zatita rezervi pitke vode, - zaustavljanje procesa smanjivanja umskih povrina, - sprjeavanje (ograniavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u graevinsko zemljite i - ekoloka revitalizacija vodotoka Drave i pritoka. U tom kontekstu na naem podruju potrebno je naglasiti nunost vee zatite rezervi pitke vode, ouvanja i zatite krajobraza, te pojaanog vrednovanja zatite Drave i pritoka. Rezerve pitke vode Jedan od glavnih ciljeva Dugoronog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne koliine kvalitetne vode za stanovnitvo i gospodarstvo. Opskrba vodom rjeavat e se iz podzemnih i nadzemnih izvorita, a temeljem procjene sveukupnih koliina voda moe se zakljuiti da podruje Drave ima dovoljne koliine potencijalnih izvora pitke vode. U okviru stratekih odrednica Drave koje se odnose na zatitu resursa, na podruju nae upanije evidentirane su potencijalne rezerve podzemnih voda u cijelom dravskom zaobalju i njihova je zatita od dravnog znaenja. Zatita krajobraza Karakteristike krajolika odnosno krajobraza u prostorno-planskom kontekstu podrazumijevaju cjelovitu prostornu, biofiziku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno prirodne do preteito ili gotovo potpuno antropogene (visokourbanizirani ili tehnikotehnoloki prostori). U cilju zatite krajobraza potrebno je: - sprijeiti neprikladnu gradnju stambenih graevina i vikend izgradnje (lokacijom i arhitekturom) i gradnju na pejzano eksponiranim lokacijama, - sprijeiti neprikladnu poljoprivrednu obradu i usitnjavanje posjeda naroito u breuljkastom dijelu upanije, - sprijeiti nepotrebnu, ekonomski neopravdanu i neprimjerenu (geometrijsku) regulaciju vodotoka i nestanak tipinih i doivljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta, - sprijeiti nestanak umaraka i ivica u agromeliorativnim zahvatima,
- sprijeiti daljnje smanjenje nizinskih uma, - gospodarenje mineralnim sirovinama definirati gospodarskom politikom, ali ne u uskim lokalnim okvirima, ve usmjeriti djelovanje na rjeavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom, a ne samo kako sprijeiti negativne posljedice eksploatacije mineralnih sirovina. Takav pristup "odriva razvoja" iziskuje i postojea zakonska regulativa.
Potencijalne rezerve podzemnih voda u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske
Slika 32
Zatita rijeke Drave Cijeli dravski pojas, a posebice staro korito rijeke, od osobite su prirodne vrijednosti ne samo u naoj regiji ve i u irem prostoru. Dravski pojas jedan je od rijetkih, znaajnih, ali i ugroenih europskih rijenih ekosustava ije ouvanje vie ne ovisi samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi. U tom je smislu Hrvatska kao potpisnica "Konvencije o suradnji na zatiti i odrivom koritenju rijeke Dunav" obvezna djelovati u okviru programa zatite okolia dunavskog slivnog podruja, u koje spada i rijeka Drava. U nekoliko posljednjih desetljea na podruju rijeke izvren je cijeli niz aktivnosti koje su negativno utjecale na kvalitetu prostora i okolia. U cilju zatite prostora i planske
artikulacije aktivnosti u dravskom pojasu potrebno je izraditi Prostorni plan podruja posebnih obiljeja rijeke Drave kako bi se rijeni prostor poeo koristiti planski, racionalno i kontrolirano.
2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia

Prostor i okoli dva su nerazdruiva dobra od opeg interesa; najvrednije su, ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti uz stalno i nadzirano odravanje i uvanje. Zatita prostora i okolia podrazumijeva racionalno iskoritavanje resursa, stremljenje k razvoju bez unitavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje odreeni prostor, po prirodnom bogatstvu, nasljeu i ljudskim potencijalima, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadri znaajke odrivosti, potrebno je naglasiti da jednom nanesene tete u prostoru u velikom broju sluajeva postaju teko obnovljive, a ponekad ak neobnovljive i nepovratne.
Zatita prirodne i graditeljske batine u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske
Slika 33 Pojanjenje oznaka za graditeljsku batinu: - crveni kvadrati - upisana dobra, - zeleni kvadrati - dobra predloena za upis, - plavi kvadrati - priprema dokumentacije za prijedlog dobara. *Napomena uz sliku 33: Grad Varadin je od 1998. "dobro predloeno za upis" (Strategija prostornog ureenja Hrvatske je donesena 1997.)
Stoga prostorno planiranje, koje sadri i planiranje zatite prostora, danas postaje kljuni imbenik preventivne zatite okolia. U procesu prostornog planiranja svaku plansku postavku treba preispitati sa stanovita svih sastavnih dijelova okolia, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno koritenje njegovih vrijednosti. Glavni ciljevi zatite okolia su: - uinkovito ouvanje prostora i postizanje ujednaenije razine kakvoe ivota, - razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali uinci njegovog koritenja, - usuglaavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim/svjetskim ekolokim kriterijima uz saniranje postojeeg stanja (tamo gdje je potrebno), te - sveobuhvatno i trajno ukljuivanje trokova zatite okolia u trokove proizvodnje. Za pojedine kategorije prostora nuno je postupno i kontinuirano ublaavati sukobe razliitih interesa, vodei rauna o vrijednosnim prioritetima. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno ukljuivanje svih slobodnih povrina u postupak planiranja, to znai da je status planiranja krajolika izjednaen s planiranjem izgraenih povrina (npr. obveza izrade prostornih planova podruja posebnih obiljeja). Procjenjuje se da e daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve vie jaati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruenja, te se moe iz te razine oekivati postavljanje stroih kriterija, a time i obveza zatite vrijednosti prostora u cilju njegovog ouvanja za budunost. Varadinska upanija prostorno pripada irim europskim gospodarskim i ekolokim sustavima, te je nuno postavljati i primjenjivati kriterije zatite usklaeno sa susjednim dravama i meunarodnom zajednicom. Geografski poloaj, ouvana prirodna i spomenika batina, postojea i planirana infrastruktura, razvojne mogunosti i prostorne prednosti moi e se potpunije iskoristiti prihvaanjem razvojnih opredjeljenja veine zemalja Vijea Europe, Europske unije i drugih razvijenih europskih drava. Stoga prostorni razvoj upanije mora uvaavati meunarodne kodekse ponaanja, koji ukljuuju odnos prema drugima, svekolikom okruju i kulturnom bogatstvu, a posebno je znaajno regionalno povezivanje i ukljuivanje u razvojne trendove srednjeg Podunavlja i sjevernog Mediterana.
2.2. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja

2.2.1. Demografski razvoj
Stanovnitvo je jedan od temeljnih imbenika dugoronog drutveno-gospodarskog razvitka i koritenja prostora, stoga je potrebno kompleksno sagledavanje njegove uloge u koritenju prostora i upravljanju prostorom. Problematika vezana uz demografsku obnovu koja proizlazi iz demografske slike Republike Hrvatske spada u prioritetne i dugorone zadae na razini Drave. Demografska problematika prisutna je i na podruju Varadinske upanije, treba je sveobuhvatno sagledati i valorizirati, a za njeno rjeavanje potrebno je donijeti programe mjera i akcija. Iseljavanje je potrebno svesti na najmanju moguu mjeru, jer ono izravno ponitava postignua pronatalitetne politike. Valja teiti ravnomjernijem demografskom, ali i opedrutvenom razvitku. Stoga treba to je mogue vie smanjivati demografske disproporcije. Populacijska politika mora biti sustavna, djelatna i trajna, a po potrebi i specifino razraena po gradovima i opinama. Kao podrka i smjernica za definiranje poticajnih mjera populacijske politike trebaju posluiti smjernice, aktivnosti i mjere iz postojeih dokumenata kao to su "Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske", Zakon o obnovi, Zakon o stimuliranju aktivnosti u podrujima od posebnog dravnog interesa, a koje je izradilo Ministarstvo razvitka i obnove. Demografski procesi odvijaju se sporo, a uvjetovani su: biolokim, drutvenogospodarskim, kulturno-obrazovnim, zdravstveno-socijalnim, psiholokim, politikim, etnikim i drugim imbenicima. Stvaranje pozitivnog okruenja za djelovanje i promjenu tih imbenika omoguuje zaustavljanje negativnih demografskih trendova i postizanje eljenih promjena i rezultata. Ciljevi i projekcije na upanijskoj razini Uvaavajui demografsku sliku podruja upanije koja je ukratko analizirana u poglavlju 1. Polazita, evidentno je da bi trebalo djelovati u dva smjera: Potrebno je djelovati u cilju zaustavljanja negativnog demografskog procesa u prostorima gdje je demografska slika izrazito nepovoljna i procesi depopulacije kritini. To su prvenstveno pogranini prostori i prostori junog i jugoistonog dijela upanije. Potrebno je stvoriti/stvarati pretpostavke za uravnoteeniji razvoj naselja u cilju dobivanja to pozitivnije okosnice budueg policentrinog razvitka. To podrazumijeva postupno ublaavanje migracijskih pritisaka na Varadin, ne u smislu zaustavljanja njegova razvoja, ve u cilju optimiranja razmjetaja urbanih naselja na nain koji predvia Strategija i Program prostornog ureenja Drave, ali i koji se uklapa u koncept ravnomjernijeg razvoja upanije. Naime, time bi se stvorile pretpostavke da se imigracijski tokovi preokrenu u korist manjih gradova
upanije, to je inae trend i nastojanje s razine Drave, ali i globalni svjetski trend urbanizacije. Urbana podruja, kao prostori s najveom koncentracijom stanovnitva, znaajan su faktor u definiranju demografske politike. Openito, kad se govori o naseljima osnovni kriterij za njihovu veliinu je broj stanovnika. Najvee gradsko naselje u Varadinskoj upaniji je Varadin, koje prema Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske spada u vanija nacionalna sredita i u gradove srednje veliine s 30-100.000 stanovnika. Ostala naselja gradskog karaktera su Ivanec, Ludbreg i Novi Marof (manja subregionalna sredita) i Varadinske Toplice i Lepoglava (vanija opinska sredita) s 2-10.000 stanovnika. Na podruju Varadinske upanije nema naselja veliine 10-30 000 stanovnika, a proces urbanizacije zaostaje za prosjekom u Dravi. Stoga je strateko pitanje poticati razvoj srednjih i manjih gradova, kao i openito razvijanje naselja gradskog karaktera. Treba nastojati (ne samo dokumentima prostornog ureenja, nego i drugim mjerama) da naselja koja ve sadre naznake urbanih obiljeja postupno poprime gradski karakter te da postignu odreenu viu kvalitetu ivljenja. Ruralna podruja i selo, kao depopulacijska podruja spadaju prema Nacionalnom programu obnove i razvitka u problemska podruja na razini Drave. Za njihovu obnovu i razvoj, uz aktivno sudjelovanje dravne uprave moe najvie pridonijeti lokalna samouprava, a i cjelokupno lokalno stanovnitvo. Intervencije u tom prostoru ne smiju biti agresivne i nasilne kako se ne bi poremetio uravnoteeni sustav ovjek-priroda koji je osnovna kvaliteta ivota na selu. Obnovu i revitalizaciju sela treba sprovesti prvenstveno kroz osiguravanje komunalne i drutvene infrastrukture, primjenu suvremene tehnologije u poljodjelstvu, orijentaciju poljoprivredne proizvodnje na kvalitetu, a ne kvantitetu, uvoenje nepoljodjelskih djelatnosti u seoske obitelji/domainstva kao to je seoski turizam, razne kooperacije, prerada poljoprivrednih proizvoda na tradicionalan nain, tradicionalni obrti i sl. Postizanje vieg standarda ivota na selu i ouvanje zdravog okolia najznaajnije su mjere za zadravanje stanovnitva u ruralnim podrujima i osnova za poticanje doseljavanja mlaeg stanovnitva na selo. Meutim, nije realno oekivati da se mogu revitalizirati sva seoska naselja, jer su toliko ratrkana (dislocirana) i s prevelikim podrujima za razvoj naselja, a previe usitnjenim posjedima da su trokovi njihovog opremanja u nesrazmjeru s mogunostima i potrebama naeg drutva. Stoga e se neminovno dogoditi da e neka naselja odumrijeti, no taj proces kao i svaki drugi u tim podrujima treba biti postupan i nenasilan, jer se radi o ljudskim ivotima, navikama i tradiciji gdje svaka promjena i uz najbolje mjere i akcije zahtijeva odreenu vremensku prilagodbu. Prijelaz stanovnitva iz tih podruja u urbana potrebno je poticati i provoditi sa svrhom i ciljem optimalnog rasporeda stanovnitva, a u funkciji gospodarskog i svekolikog razvitka. Pogranina podruja u Varadinskoj upaniji su uz granicu prema Sloveniji i nemaju tipina pogranina obiljeja jer do 1991. godine na tom podruju nije bilo dravne granice. To su takoer preteito depopulacijska podruja s prisutnom stalnom emigracijom stanovnitva, oskudnih resursa i perifernog poloaja u odnosu na glavne pravce razvoja. Veina teritorija spada u ruralna podruja brenih dijelova upanije. U znaajnom dijelu ovog podruja definirat e se i Park prirode "Hrvatsko zagorje", to postavlja i dodatne zahtjeve na promiljanje i planiranje ciljeva demografske politike tog prostora. Za ova problemska podruja, u skladu sa strategijskim opredjeljenjem Hrvatske, trebalo bi omoguiti da pitanje demografije bude prioritetno. Potrebne su posebne poticajne mjere na nivou nacionalnog programa obnove i razvitka, te primjerene planske koncepcije razvoja na upanijskom nivou.
Potrebno je valorizirati sve dosadanje uzroke negativnih kretanja, te predloiti realne i provedive aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno poboljanje demografske slike pograninog podruja. Osnovni je cilj stvoriti takve pretpostavke razvitka pograninog podruja koje e postupno smanjivati nesrazmjer i zaostajanje u odnosu na ostala podruja i stvarati potrebne pretpostavke za daljnji uravnoteeni i ravnomjerni razvitak sukladan ostalim dijelovima upanije i Republike Hrvatske. Uvaavajui suvremene urbane procese, kao i temeljne planske odrednice iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske potrebno je izraditi program populacijske politike, a u okviru toga: - stvoriti sve pretpostavke za demografsko obnavljanje onih naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogunosti, ukljuujui u to stvarno poboljanje standarda i kvalitete ivljenja stanovnitva, - pomoi izgraditi svu potrebnu suvremenu infrastrukturu, razviti mreu funkcija za potrebe lokalnog stanovnitva unutar sustava sredinjih naselja, te integrirati gospodarske aktivnosti u prostoru, uz zatitu i unapreenje kulturnih vrijednosti, uvaavajui osobine i tradiciju podruja, - voditi aktivnu politiku ureenja seoskih naselja s poveanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda, - za svaki tip naselja odrediti primjeren pravac preobrazbe: za gradska i opinska sredita, za naselja iznad 1000 stanovnika, za manja naselja koja su sastavni dijelovi formiranih urbanih osovina prema opinskim sreditima, za naselja s graninim prijelazima, kao i za naselja koja su znaajna zbog svojih posebnih prirodnih i povijesnih vrijednosti (Trakoan). Za revitalizaciju naselja i sela neposredno uz dravnu granicu valjalo bi dodatnim analizama procijeniti optimalnu potrebu i mogunosti interveniranja. Jedan dio naselja i sela za koji ne postoji iri interes ovisit e iskljuivo o autonomnoj motivaciji lokalnih i privatnih aktera. Kod odreivanja demografske politike za depopulacijska podruja (ruralna, pogranina) potrebno je uvaavati civilizacijske dosege i standarde (komunalni, gospodarski i drutveni) kojima Republika Hrvatska i Varadinska upanija tee. To se moe postii optimalnim meuodnosom prirodnih, gospodarskih i drutvenih potencijala, iz ije procjene proizlaze realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha, ve tome da ivot u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri ovjeka. Samo takav pristup moe osigurati i garantirati ostanak, a i vraanje ljudi na te prostore. Sigurno je da bi poboljanje komunikacija i komunalnog standarda na depopulacijskim podrujima bio prvi korak koji bi otvorio sve daljnje procese, pa Republika Hrvatska i upanija u svojoj strategiji razvoja moraju uiniti maksimum za oivotvorenje tih pretpostavki. Treba konstatirati da je naputanje ruralnih i pograninih podruja ipak viegodinja realnost ove upanije, koja se oito nee moi brzo promijeniti pa ni zaustaviti, ali bi je trebalo iskoristiti na nain da se na odreenim prostorima i prihvati koncept razvitka s manjim brojem stanovnitva na istom prostoru, to bi kroz odgovarajui pristup i mjere omoguilo okrupnjavanje posjeda i stvaranje pretpostavki za razliite oblike malog i srednjeg gospodarstva i poduzetnitva. Time bi se u realnijim okvirima mogao oekivati prosperitet ovih podruja. Uvaavajui temeljna promiljanja o moguem demografskom razmjetaju i projekciji bilo bi svrhovito: - izraditi detaljniju demografsku analizu, a po potrebi i socioloku, za cjelokupno podruje upanije kao temeljnu podlogu za koncipiranje regionalnog programa demografske obnove, - na temelju demografskih istraivanja i projekcija koja bi se provela prilikom izrade predloenih analiza i programa demografske obnove, detaljnije razraditi procese i
postupke koji e dovesti do zaustavljanja prirodnog pada stanovnitva u ciljanim podrujima i postizanja pozitivnih procesa u prirodnom prirataju. Demografska predvianja Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske, konstatirano je i istaknuto da je teko dati odreenije i detaljnije projekcije demografskih kretanja stanovnitva u Hrvatskoj. Meutim, uz neke poznate imbenike i podatke Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, te uz neke pretpostavke na temelju planiranih akcija, ipak je mogue ponuditi neka predvianja. Planirana promiljanja poduprta u odreenoj mjeri ocjenama i procjenama "Studije razvitka Varadinske upanije za razdoblje 1996.-2005. godine" sugeriraju da bi bilo poeljno da nove projekcije kretanja u Varadinskoj upaniji za razdoblje do 2005. godine budu kao u slijedeoj tablici.
Tablica 80
Broj stanovnika - nove ocjene i projekcije

teritorijalna jedinica
b.O. Varadin b.O. Ivanec b.O. Ludbreg b.O.Novi Marof Ukupno:
1991. (popis) 94.373 41.680 21.917 29.883 187.853
1995. (ocjena) 95.597 41.843 21.867 29.323 188.630
2000. (procjena) 96.750 41.950 21.950 29.500 190.150
2005. (procjena) 97.650 42.300 22.200 29.650 191.850
Izvor: "Studija razvitka Varadinske upanije za razdoblje od 1996-2005. godine" - City Trust - Razvojno-istraivaki centar, Zagreb.
Uzevi u obzir aktualnu situaciju i odreenu stagnaciju u demografskim kretanjima u ovom trenutku, kao i to da je situacija u Varadinskoj upaniji neto povoljnija od one u Republici Hrvatskoj, ove projekcije predviaju u periodu od 1995-2000. godine veoma blagi porast broja stanovnika u regijama bivih opina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a neto znaajniji u regiji bive Opine Varadin. U slijedeih pet godina (od 2000-2005.g.) predvia se neto manji porast broja stanovnika u varadinskoj regiji, dok bi srazmjerno tome bio neto vei porast broja stanovnika u ostalim regijama, to bi znailo smanjenje iseljavanja stanovnitva iz tih regija u Varadin i druge vee centre u Dravi. Za ostvarivanje spomenutih predvianja mogu se primijeniti slijedee mjere, ijom primjenom se eljeni procesi mogu usmjeravati: - provoditi poticajnu, selektivnu i prostorno organiziranu populacijsku politiku, a s njom u skladu i poreznu, stambenu, socijalnu, agrarnu, razvojnu, kulturnu, obrazovnu i drugo, - utvrditi posebne mjere za revitalizaciju gradskih i ruralnih naselja, poticati obiteljski nain ivota (obiteljsko poduzetnitvo, farmerski i ranerski nain ivota), - osigurati uvjete za irenje procesa urbanizacije u naseljima koja imaju realnu perspektivu razvitka, te usmjeriti stambenu gradnju u naselja opremljena komunalnom infrastrukturom i graevinama drutvenog standarda, - otkupiti neobraeno plodno zemljite i panjake od sadanjih vlasnika i zajedno sa zemljitem koje je u vlasnitvu Drave dodijeliti, prodati ili dati u zakup zainteresiranom poljoprivrednom stanovnitvu koje e ga kultivirati i koristiti, - potaknuti okrupnjavanje, nunu parcelaciju i opremanje zemljita u gospodarskim zonama, tj. osigurati ponudbeni materijal za ulaganje domaih ili stranih ulagaa,
- omoguiti porezne i druge (komunalne) olakice i povoljnije kredite na dui period i uz dravnu pomo poslodavcima koji e u ovom kraju, a osobito u demografski ugroenim podrujima razvijati gospodarske djelatnosti - preteno manje poduzetnitvo koje ima komparativne prednosti, a u posljednje vrijeme je zapostavljeno, uz oslanjanje na lokalne resurse i domau radnu snagu, - planirati razvoj infrastrukturne mree na nain da se problemska podruja (pogranina, ruralna) to bolje poveu s razvojnim sreditima, - u skladu sa zakonima iz domene obiteljskog ivota, materinstva, socijalne i zdravstvene zatite, odgoja djece i sl. utvrditi specifine stimulativne mjere i poticati organiziranje institucija u tom djelokrugu, - stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko ozraje.
Slika 34
Po izradi demografske analize i projekcije moglo bi se ui u kompetentnija predvianja, ali tek s novim popisom stanovnitva bi se dobili egzaktni podaci za izradu projekcija buduih demografskih promjena. Treba naglasiti da gore iznesena projekcija teko moe biti ostvariva bez ranije navedenih strateki postavljenih, koordiniranih i usmjeravanih aktivnosti, kako na razini Drave, tako i na razini upanije.
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Osnovna koncepcija i strategija gospodarskog razvitka upanije razraena je Studijom "Osnovne smjernice za utvrivanje strategije i operativnih rjeenja gospodarskog razvoja upanije varadinske do 2005. godine" ("City Trust", Razvojni centar Zagreb, veljaa 1996. g.). Temelji se na razvoju trinog gospodarstva i intenzivnom ukljuivanju u meunarodne gospodarske trendove i podjelu rada uz ubrzano naputanje biveg gospodarskog sustava i politike razvitka na naelima planske privrede i drutvenog vlasnitva. U definiranju koncepcije i strategije gospodarskog razvitka upanije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u irem prostoru Republike Hrvatske, odnosno sadanje i budue mjesto u drutvenoj podjeli rada, polazei od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo, uklapanje upanije u sve transformacijske procese to ih donosi sadanji i budui znanstveno tehniki napredak, tj. dopunjujui sadanju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. U osnovi to obuhvaa: - aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti kadrovskog potencijala upanije, - prilagoavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja trino-ekonomskim kriterijima i novim propisima, - razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvoaima (marketing i plasman proizvoda, istraivanje i razvitak, kontrola kvalitete, inovacije i tehnologija, financiranje, kadrovi i sl.), - promjenu strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaeg i stranog trita, - promjenu i osuvremenjavanje tehnologije, poboljanje kvalitete proizvoda, stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala, financijska konsolidacija, povezivanje sa stranim partnerima i - kao rezultanta svega, sniavanje trokova proizvodnje, podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti koritenja sredstava. Kod ciljeva i zadaa dugoronog razvoja gospodarstva Varadinske upanije valja imati na umu i ogranienja daljnjeg razvoja. Meu njima se posebno istiu: - nedostatak vlastite akumulacije i sigurnosti u pokretljivosti akumulacije s drugih podruja i inozemstva u smislu optimalne regionalne alokacije, - ograniene mogunosti uvoza strane tehnologije i strane opreme i tekoe oko izgradnje domae znanstveno-istraivake i tehnoloko-razvojne djelatnosti, posebno kada je u pitanju supstitucija strane tehnologije i opreme, - nedostatak domaih sirovina, posebno sirovinske osnove s ovog podruja s problemom sekundarnih sirovina, - zahtjevne promjene u strukturi industrijske proizvodnje prema trino fleksibilnim proizvodnjama s padom jedininih trokova i visokom konkurentnosti, - sve naglaeniji zahtjevi na zatiti i ouvanju zdravog okolia, te s tim u svezi uravnoteenog gospodarenja prostorom. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka krajnosti su strategija kapitalno intenzivnog razvitka ili pak strategija radno intenzivnog razvitka. Ove dvije strategije praktino se u istim oblicima nigdje ne javljaju. Sve analize i prognoze upuuju na to da je za Varadinsku upaniju najprihvatljivija kombinacija. Pri tome se mora imati na umu sva teina i sloenost takve strategije razvitka i to sa stajalita akumulacije i izbora odgovarajuih programa. U izboru metoda razvitka jo uvijek vano mjesto ima industrijalizacija, i to ne samo zato to industrijalizacija omoguava bri razvitak i transformaciju cijele socio-ekonomske strukture, ve i zbog toga to Varadinska upanija ne raspolae s drugim posebnim prednostima koje bi mogle biti dovoljno snani nositelji razvitka na dugi rok, npr.
poljoprivreda, turizam i sl., iako i ove djelatnosti imaju nezaobilazno mjesto u koncepciji razvitka Varadinske upanije. Gospodarsku razvojnu politiku upanije sa strategijskog stajalita valja usmjeriti na: - ostvarivanje relativno visokog gospodarskog rasta sa stopom rasta GNP oko 8% i maksimalizacijom profita po jedinici uloenih sredstava, - poveanje stupnja zaposlenosti (porast 3-4% u godinjem prosjeku) radno sposobnog stanovnitva i racionalnije koritenje radnih resursa s porastom proizvodnosti rada oko 4-5%, - optimalno i stabilno koritenje prirodnih, izvedenih, materijalnih i ljudskih resursa, - optimalni, granski i teritorijalni raspored sredstava proizvodnje, - stabilni rast ivotnog standarda, - zatitu i ouvanje okolia. U razdoblju od 1995. do 2005. godine doi e do znaajnih promjena kako u strukturi proizvodnih faktora i proizvodnje, tako i u ivotu i standardu stanovnitva. Za to vrijeme izmijenit e se najmanje dva ciklusa tehniko-tehnolokih inovacija, koji e obiljeiti napredak proizvodnje i strukturu gospodarstva. U izboru pak pravaca razvoja postoji principijelna razlika kada se on vri za ue podruje ili za Dravu kao cjelinu. to je podruje manje, manje su mogunosti izbora. Definiranje osnovnih pravaca razvoja u prvom redu znai da se planiraju one djelatnosti koje s obzirom na najvanije imbenike imaju realne mogunosti za uspjean razvoj. Polazei od dostignutog stupnja razvoja, postojee privredne strukture, prirodnih uvjeta, opih tendencija razvoja gospodarstva u svijetu i u nas, podruja od naglaene vanosti za Varadinsku upaniju su: Kompleks prerade metala i nemetala, Industrija kemijskih proizvoda, Graevinarstvo i industrija graevnog materijala, Poljoprivredno-prehrambeni kompleks, Tekstil, koa, obua i galanterija, umarstvo i industrijska prerada drveta, Usluge i iri sektor tercijarnih djelatnosti, Razvoj turizma i komplementarnih djelatnosti, Razvoj komunalne infrastrukture, Razvoj djelatnosti, ne samo u tercijarnom, ve i kvartarnom sektoru. U okviru cjeline razvoja Varadinska upanija postala bi prometno komunikativnija cjelina s poveanjem dnevne pokretljivosti ljudi, posebno radnika, poveanjem prijevoza tereta i prijenosa informacija, jaanjem ekonomske snage i ekonomske integriranosti podruja. Razvojem prometa valjalo bi teiti maksimalnoj valorizaciji tranzitno-prometnog poloaja podruja, stvaranjem uvjeta za privlaenje transportnog tranzitnog supstrata i proirenjem i modernizacijom cestovnih i eljeznikih prometnica. U perspektivi e jo vie jaati potranja za svim vrstama usluga. Zbog toga primjerenim aktivnostima i mjerama ekonomske politike upanije, gradova i opina, treba stvarati pogodnosti za razvoj tih djelatnosti. To e stvarati uvjete za vee angairanje radno sposobnog stanovnitva i poveanje dohotka. Opi cilj prostorno-ekonomskog razvoja je dugorono optimalno koritenje prostora u ekonomske i druge korisne svrhe. Taj cilj se ne moe odrediti kao neko tono
budue stanje prostora, ve kao razvojni proces u kojem se prostor uva i unapreuje u skladu s rastom broja i opsega ekonomskih i drugih aktivnosti koje se odvijaju u tom prostoru. U skladu s takvim postavkama osnovna podruja dugoronog razvoja Varadinske upanije u razdoblju do 2005. godine su: - primarni sektor - poljoprivredna proizvodnja, umarstvo, lovna privreda i slatkovodno ribarstvo, - sekundarni sektor - energetika, metalopreraivaki kompleks, elektroindustrija i elektronika, proizvodnja i prerada tekstila, kemijska industrija, industrija prehrambenih proizvoda, drvopreraivaki kompleks, nemetali, graevinarstvo i industrija graevinskog materijala, - tercijarni sektor - promet i veze, trgovina i ugostiteljstvo, turizam i usluge, - privredna infrastruktura, - obrtnitvo i poduzetnitvo, - znanstveno-istraivaka i razvojna djelatnost, te - tehniko-konzultantske usluge. Vano podruje razvoja u razdoblju do 2005. godine i dalje ostaje industrijalizacija, stvaranje moderne, visokoproduktivne i izvozno orijentirane industrije, koja bi imala i najviu stopu rasta. Istodobno slijedi i bri i kvalitetniji razvoj onih djelatnosti koje imaju komparativne prednosti, u prvom redu stabilan i intenzivan razvoj poljoprivrede, ijim razvojem valja osigurati racionalno koritenje poljoprivrednog zemljita i osigurati zadovoljavanje potreba domaeg trita i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te razvoj sektora usluga, koji se temelji na povoljnom geografsko-prometnom poloaju i klimatskim uvjetima, kao to su promet, termalna lijeilita, zdravstveni i lovni turizam. Opa koncepcija regionalnog razvoja ovog podruja moe se definirati kao: modernizacija i proirenje postojeih gospodarskih kapaciteta s naglaskom na jaanju i proirenju postojeih djelatnosti (ne poinje se uvijek od poetka, niti uvijek treba sve mijenjati, zapravo to nije niti mogue), potpunije i efikasnije koritenje prirodnih uvjeta za proizvodnju (poljoprivreda, umarstvo, industrija graevinskog materijala, graevinarstvo), priprema sirovinske, proizvodne i trine osnove za novu proizvodnju i nove djelatnosti (kemijska industrija i druge), poveanje obujma proizvodnje podjelom rada, specijalizacijom i kooperacijom kod postojeih djelatnosti (tekstilna, drvna, metalna, industrija graevnog materijala, prehrambena industrija i graevinarstvo), dinaminiji i bri razvoj poljoprivredno-prehrambenog kompleksa, jaanjem poljoprivrede, industrijskim nainom proizvodnje, organiziranom proizvodnjom na obiteljskim gospodarstvima, visokim stupnjem finalizacije u proizvodnji hrane i boljim iskoritavanjem poljoprivrednih sirovina, osiguranim plasmanom u zemlji i inozemstvu, posebice proizvodnjom zdrave hrane, dinamini razvoj graevinarstva kao komplementarne privredne aktivnosti niza drugih djelatnosti, industrije graevinskog materijala za potrebe regije i ire (s visokim multiplikatorom), razvoj metalopreraivakog kompleksa na osnovi viih oblika specijalizacije i kooperacije u skladu s tehnikim napretkom i selektivnim pristupom u definiranju proizvodnih programa prema potrebama regionalne i meunarodne podjele rada i bri i dinaminiji razvoj tercijarnog sektora u cjelini, a posebno ugostiteljstva i kontinentalnog turizma, vjerskog, zdravstvenog i lovnog, te turizma na seoskim gospodarstvima, prometa i veza s naglaskom na jaanje integralnog transporta, razvoj obrtnitva, poduzetnitva i kune radinosti.
Glavni sadraji na kojima e se temeljiti dugorone promjene gospodarske strukture ovog podruja su: zemljopisno-prometni poloaj, dostignuti stupanj drutvenog i ekonomskog razvoja i komparativne prednosti Varadinske upanije. Nuno je poveati efikasnost i izvoz, te stabilizirati gospodarstvo i tehnoloki ga razviti prema mjerilima meunarodne ekonomije, kako bi prvenstveno tehnoloki intenzivne grane vie od polovice proizvodnje realizirale u izvozu. Demografska situacija u Varadinskoj upaniji i posebno radni potencijali povoljniji su nego prosjeno u Republici Hrvatskoj (gdje su dugoroni problemi: niski prirast stanovnitva, iseljavanje, starenje i ratni gubici). To postaje razvojno sve znaajnije, jer prema najnovijim fundamentalnim spoznajama teorije razvoja kvalitetan ivi ljudski rad i isto takva strategija i politika razvoja postaju najvaniji razvojni imbenici. Istodobno izluuju se tri najvanija kriterija za rangiranje sposobnosti za rast: politika sigurnost i stabilnost, razina obrazovanja stanovnitva i otvorenost gospodarstva. Varadinska upanija s tih je stajalita u hrvatskim uvjetima iznadprosjeno visoko. Ove su spoznaje uz druge imbenike (nezagaenost tla, vode, ouvanu prirodu, ljepote, sposobnost za suradnju i partnerstvo i drugo), temelji projekcije gospodarske orijentacije upanije. Studijom razvitka upanije varadinske "Osnovne smjernice za utvrivanje strategije i operativnih rjeenja gospodarskog razvoja upanije varadinske do 2005. godine" (City Trust Razvojni centar Zagreb, veljaa 1996.) dati su pravci i okviri razvoja s projekcijama razvoja industrije (po podrujima i granama), poljoprivrede, umarstva i lovstva, vodoprivrede, graevinarstva, trgovine, turizma i ugostiteljstva te obrtnitva i malog poduzetnitva. Za podruje turizma izraen je tijekom 1997. godine "Strateki marketinki plan turizma Varadinske upanije". Ovim Planom prate se i podupiru postavke iz tih dokumenata, osiguravanjem prostornih pretpostavki na naelima odrivog razvoja. Prostorni razvitak u funkciji je gospodarskog razvitka pri emu je presudno iskoristiti elemente europskih integracija za poticaj i konsolidaciju gospodarstva, turizma, prometa i druge infrastrukture. Potrebno je iskoristiti tradicionalne gospodarske veze i interese za razvitak vlastitih mogunosti, ali pri tome voditi rauna da se ne prihvaaju neiste tehnologije i rjeenja koja bi mijenjala kvalitativna obiljeja prostora i okolia. U predstojeem razdoblju gospodarski razvitak treba temeljiti na koritenju komparativnih prednosti pojedinih podruja i disperziji gospodarskih sadraja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture, vodei rauna o demografskom potencijalu i o zatiti i unapreivanju okolia. Najvaniji naglasci u Strategiji prostornog ureenja za podruje gospodarstva, posebno interesantni za prostor Varadinske upanije: Atraktivnost ulaganja nije jednaka za sva podruja i segmente, a procjenjuje se da sve razvojne aspiracije i poduzetnike inicijative nee biti mogue uklopiti u svaki prostor. Neka podruja zahtijevaju primjenu visokih kriterija zatite prostora i okolia i omoguavanje javnog koritenja posebnih vrijednosti, pa radi toga trae krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. Moe se oekivati da e u predstojeem razdoblju doi do odreene gospodarske specijalizacije pojedinih podruja i slijedom toga promjene u regionalnoj strukturi Hrvatske, to bi trebalo utjecati na skladniji i ravnomjerniji regionalni razvitak. Globalni parametri za postavljanje i operacionalizaciju nove strategije gospodarskog razvitka polaze od pretpostavke gospodarskog rasta u razdoblju obnove u kojem bi se proizvodnja i dohodak poveavali 25% godinje, dok bi u razdoblju poslije 2000-te godine stopa rasta iznosila 4-5% porasta godinje. Procjenjuje se da e domai proizvod u 2000-toj biti 20 milijardi US $, a petnaest godina kasnije hrvatski proizvod bi mogao narasti na 40 milijardi US$ (resursi Hrvatske omoguuju ostvarivanje breg rasta uz oslanjanje na interes i ulaganja inozemnog kapitala). Do 2000-te godine bilo je potrebno uloiti u obnovu i razvitak 25-30 milijardi US $ (uz pomo inozemstva), a poslije 2000-te bi Hrvatska vlastitim sredstvima financirala 4/5 programa razvoja, a preostalu petinu od inozemnih kredita i investitora.
U ostvarenju tih ciljeva planira se bri rast odreenih gospodarskih djelatnosti u veem broju gradskih i radnih sredita ravnomjernije rasporeenih u prostoru Hrvatske, te bri i snaniji gospodarski razvitak podruja sa specifinim razvojnim problemima, u koja se ubrajaju i pogranina podruja. Uvaavajui raspoloive resurse, trine uvjete i mogui tehniki napredak konstatira se da Hrvatska ima odline uvjete za razvoj turizma, prvenstveno mediteranskog tipa, ali i kontinentalnog to omoguuje stvaranje vee i raznovrsnije turistike ponude za koju ne postoje ozbiljnije trine zapreke. Turistiki sektor raspolae razmjerno velikom suprastrukturom, ali e je biti nuno temeljito modernizirati. Potrebno je zapoeti stvaranje novog identiteta turistikog sektora, koji uz rjeavanje infrastrukturnih problema, provoenje svekolike zatite okolia i krajolika i brino upravljanje turistikim resursima moe osigurati preduvjete za uspjean razvitak turizma. Turizam treba znaajnije, bitno ire uvaavati u profiliranju gospodarskog razvitka Hrvatske, jer se s malim kvantitativnim, a znaajnim kvalitativnim pomacima mogu ostvariti daleko znaajniji gospodarski uinci. Cijeni se da je malo zemalja u "srcu" Europe koje mogu dugorono ponuditi toliko izdane i kvalitetne turistike potencijale kao Hrvatska, pa je nuno mijenjati stereotipnu predodbu o turizmu kao usko shvaenoj gospodarskoj djelatnosti. Temeljni resurs hrvatskog turizma je izdaan i ekoloki visoko vrijedan prostor u cjelini (od morske obale do ruralnih podruja i termalnih izvora), njegovu upotrebu treba visoko valorizirati s pozicije rekreacijskih funkcija i stacionarnog turizma, a u geoprometnom smislu pozicija Hrvatske omoguuje valorizaciju njezinog prostora i kroz bitno intenzivniji razvitak tranzitnog i izletnikog turizma, gdje osim prirodnih vrijednosti veliku ulogu i znaaj imaju kulturno-povijesna obiljeja prostora. Radi toga je nuno uvati vrijedne i atraktivne prostore, a gradnju usmjeriti na rubna podruja, podruja koja treba sanirati ili oplemeniti, te graenje graevina provoditi na principima uklapanja u okoli, pri emu treba davati prednost reprezentativnim i selektivnim oblicima s naglaskom na visoki (elitni) turizam. Varadinska upanija mora iskoristiti blizinu Zagreba kao jakog emitivnog centra i potencijalnog potroaa turistiko-rekreativno-izletnikih ponuda. S te pozicije treba promatrati i ulogu uma i umarstva u Varadinskoj upaniji, gdje zbog malog umskog fonda vie dolazi do izraaja zatitna uloga uma i potreba za ouvanjem postojeeg umskog fonda pravilnim gospodarenjem, odravanjem i postupnim poveanjem poumljenih podruja. Glavni razvojni potencijali poljodjelstva na razini Drave iskazuju se kroz: - visoku vrijednost poljodjelskih povrina na pojedinim podrujima, - prirodne i druge uvjete za restrukturiranje proizvodnje (primjerice za uzgoj zdrave hrane), te prednosti koje postoje u ratarstvu, povrtlarstvu, voarstvu, ribarstvu i ribnjaarstvu, - relativno visok stupanj tehniko-tehnoloke strunosti i osposobljenosti, - bolje mogunosti iskoritenja zemljita putem privatizacije, - razvitak turizma i uspostavu vieg stupnja potronje, a time i ekonomskog oporavka poljodjelstva, - druge mjere usklaene s meunarodnom politikom u poljodjelstvu. Bolje iskoritenje potencijala u poljodjelstvu, predlae se kroz slijedee: - uvoenje novog pristupa u utvrivanju razreda tala i uvaavanjem parametara plodnosti zemljita provoditi djelotvorniju zatitu, te smanjiti ili onemoguiti koritenje kvalitetnog plodnog zemljita za nepoljodjelske svrhe,
- sprjeavanje daljnjeg cjepkanja zemljinih povrina i poticanje poveavanja posjeda, zaustavljanje depopulacije i degradacije malih seoskih gospodarstava na vrednijim agrarnim prostorima i podrujima od posebnog interesa za Dravu (npr. pogranina podruja), - jae afirmiranje stoarske proizvodnje orijentacijom prema vanjskom tritu, - primjenu suvremenih dostignua biotehnologije i novih proizvodnih procesa, ali i agrotehnikih postupaka (hidro i agromelioracija, komasacija i sl.) radi trine orijentacije, a mjerama agrarne i porezne politike selektivno stimulirati odreene proizvodnje i razvitak poljodjelstva u odreenim podrujima, te proizvodnju zdrave hrane. U takvim okolnostima Strategijom prostornog ureenja se ukazuje na dosadanju poziciju industrije koja osjetno zaostaje u proizvodnosti i konkurentnosti na svjetskom tritu i prestaje biti najvanija i povlatena grana gospodarstva u Hrvatskoj. Ocjenjuje se da je do sada industrija bila prekomjerno koncentrirana u veim gradovima, pa strateko pitanje nije kako pojaati poziciju hrvatske industije u strukturi gospodarstva, ve kako je uiniti proizvodnijom i konkurentnijom. Napredak industrije zahtijeva modernu tehnologiju, uinkovitu organizaciju, rukovoenje, osvajanje trita, za to je neophodno industriju privatizirati i privui inozemne investitore. Nuno je preorijentirati strukturu industrije iz bazine i teke koja trai puno energije i radne snage, koja zagauje okoli, a nema trita, na onu koja koristi komparativne prednosti zemlje: poloaj, prirodne resurse, ljudski potencijal, tradiciju i znanje, trite, kapital i dr. S gledita koritenja prostora potrebno je ukazati na procese transformacije velikih industrijskih kompleksa i disperziju u manje jedinice, primjerenije prostornoj strukturi, s ciljem rastereenja nekih podruja aktiviranjem do sada neiskoritenih.
2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i ostale infrastrukture

2.2.3.1. Razvoj naselja
Proces urbanizacije treba usmjeriti u odrivi smjer, jer "nagomilavanje" prevelikog broja ljudi u nekoliko gradova i "pranjenje" seoskih podruja problem je i drugih zemalja. Radi toga se Strategija prostornog ureenja na razini Drave zalae za sustav policentrinog razvoja i stvaranje policentrine mree gradova i sustava naselja. Poto se preobrazba naselja najintenzivnije dogaa u okolici gradova i du prometnih linija, to je i najizraenije u Sredinjoj Hrvatskoj, uoava se zvjezdasto formiranje osovina urbanizacije s centrom u Zagrebu, od kojih jedan krak ide u pravcu Novog Marofa i Varadina prema akovcu. Zamjetno je formiranje i poprene osovine od Varadina prema Ivancu, Lepoglavi i u pravcu Krapine, odnosno od Varadina prema Ludbregu i u pravcu Koprivnice, kao i kraka od Varadina preko Petrijanca i Cestice do granice s Republikom Slovenijom. U takvom sustavu formira se mrea naselja i uspostavlja se struktura gradova i gradskih naselja s funkcijama rada i stanovanja kao temeljnim funkcijama. Policentrini razvitak, tj. razvitak sredinjih naselja potrebno je poticati investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura, a temeljiti ga, pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta, na izgradnji kvalitetnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog sustava, u onom opsegu koji e omoguiti planirani razvitak gradova i ostalih vanih naselja, osobito u gospodarski nedovoljno razvijenim podrujima. Tipovi naselja Prostorno-planskom dokumentacijom naselja se razvrstavaju na gradska, prijelazna i seoska, s time da se u analizama naselja teite stavlja na gradska naselja i proces urbanizacije. Gradovi kao vorine toke prostora sa svojom funkcijom rada upravljaju i djeluju na svoje socio-gospodarske gravitacijske okolice. Kriterij za definiranje gradskog naselja su etiri meuzavisne varijable: jedna je broj stanovnika (vie od 2.000 ljudi), a ostale tri su socioekonomskog karaktera (% poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika, % radnika u mjestu stanovanja i % domainstava bez poljoprivrednog gospodarstva). Prijelazna naselja su ona koja su doivjela odreeni stupanj socoiekonomske i druge preobrazbe, te postepeno poprimaju gradska obiljeja, pa ih nazivamo i urbaniziranim naseljima. Kriterij za definiranje prijelaznih naselja je postotak poljodjelskog stanovnitva (manje od 20%) i postotak aktivnog stanovnitva koji radi izvan vlastitog posjeda (vie od 50%). Prijelazna ili urbanizirana naselja javljaju se najee u urbaniziranim podrujima, koja pak dijelimo u prigradska, meugradska i samostalna. Seoska - ruralna naselja u RH i u Varadinskoj upaniji su jo uvijek zastupljena u najveem broju, i nisu doivjela znaajne preobrazbe. Meutim, realno je oekivati da e se i tu dogoditi odreene preobrazbe i to u dva razliita pravca: neka e se urbanizirati, a u nekima e jaati agrarni karakter. Oba procesa prati adekvatna modernizacija rada i ivota. Ovakva kretanja poeljno je planski poticati i usmjeravati. Gradovi sa svojim okolicama ine gradske regije. Sa stanovita prostornog ureenja promatra se njihov socioekonomski karakter (gradovi odreenih funkcija rada i okolice povoljnih socioekonomskih obiljeja). Varadin kao gradska regija ima veoma povoljnu socioekonomsku strukturu: polifunkcionalan grad s visoko urbaniziranom okolicom. Znaajna povoljnost je i dobra povezanost grada i gradske regije Varadina s gradom i gradskom regijom akovca. Bez obzira to se radi o podruju u susjednoj upaniji postupno se stvara prostor veih vezanih koncentracija stanovnitva koju treba i u planskim dokumentima respektirati.
Osnovni ciljevi urbanog razvoja Razvijati optimalni stupanj urbanizacije Varadinske upanije, primjeren drutvenoj i gospodarskoj razvijenosti. Razvijati sustav sredinjih naselja sukladan teritorijalnom ustrojstvu upanije i uklopljen u sustav naselja Drave, a na naelima policentrinog i uravnoteenog razvitka u prostoru. Usmjeravati i poticati razvoj grada Varadina koji sa sadanjih oko 42.000 stanovnika spada u gradove srednje veliine (20.000-100.000 stanovnika) da unaprijedi i potpuno razvije svoje funkcije za veliinu od oko 60.000 do 70.000 stanovnika zadravajui sva kljuna obiljeja povijesnog grada dimenzioniranog "po mjeri ovjeka". Poticati razvoj Ludbrega, Ivanca i Novog Marofa kako bi ojaali obiljeja primjerena gradovima srednje veliine (10.000 stanovnika) kojih u Varadinskoj upaniji nema. Poticati razvoj Lepoglave i Varadinskih Toplica kako bi postupno prerasli u gradove veliine oko 5.000 stanovnika i u mrei gradskih naselja upotpunili dobro prostorno pozicioniranu policentrinu strukturu. Gradskim regijama, tj. gradovima i njihovim urbaniziranim okolicama koje tvore socioekonomske gradske regije treba posvetiti veu panju, tj. tretirati ih kao vie prostorne oblike urbanizacije, te njihov razvoj kao cjeline regulirati Prostornim planovima i Generalnim planovima ureenja. Poticati razvoj veih naselja i sredita jedinica lokalne samouprave da poprime urbana obiljeja manjih gradova nadopunjujui i stvarajui skladnu polifunkcionalnu strukturu gradova i arita razvitka, kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji razvitak podruja upanije. Obnoviti povijesna sredita gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja. Poveati udio u broju i veliini stambenih, radnih, uslunih i rekreacijskih funkcija u manjim i srednjim gradskim sreditima, te njihovom opremljenou komunalnom infrastrukturom i graevinama drutvenog standarda utjecati na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg podruja. Postupno i selektivno revitalizirati problemska ruralna podruja, osobito u brenim predjelima s ciljem da se kroz aktivnu politiku ureenja seoskih naselja povea stambeni i komunalni standard za onaj dio populacije koji e koritenjem prirodnih mogunosti i svojih radnih potencijala doprinijeti razvitku i prosperitetu tih prostora. Poticati rjeavanje problematike pograninih podruja i naselja u njima, te stvarati uvjete za ouvanje naseljenosti, vodei rauna o njihovu velikom znaenju u stratekim interesima Republike Hrvatske.
2.2.3.2. Razvoj drutvene infrastrukture

Na podruju drutvenih djelatnosti valja oekivati snaniji razvoj i znaajnije strukturne promjene, jer materijalni razvoj i ivotni standard stanovnitva sve vie ovisi o njihovoj funkcionalnosti i efikasnosti. Procjenjuje se da e posebno vaan utjecaj na ukupni razvoj imati znanstveno-istraivaki rad, obrazovanje i zdravstvo, koji e sve vie poprimati ulogu aktivnog sudionika u procesu privreivanja. Openito se moe konstatirati da e se polazne osnove za razvoj drutvenih djelatnosti temeljiti na vrijednosnom sustavu slijedeih bitnih obiljeja: - drutvene djelatnosti nisu klasina potronja ve djelatnosti za promicanje znanja, sposobnosti i razvoja za osnovno trino ponaanje i novu etapu razvitka Hrvatske, - drutvene djelatnosti treba urediti s vie trine logike i ponaanja, ali uvaavajui da su tu dometi trita ogranieni, - drutvene djelatnosti trebaju sudjelovati u makroraspodjeli drutvenog proizvoda, ovisno o stupnju razvoja Varadinske upanije. Varadinska upanija ima osnovni sustav drutvenih djelatnosti i mreu drutvene infrastrukture uspostavljenu tako da pokriva svoj teritorij i razmjetaj stanovnitva i naselja unutar svog podruja, to daje solidnu osnovu za daljnji razvoj drutvenih djelatnosti i dobro je polazite za socijalni razvoj u cjelini. Prostori za razvitak sustava drutvene infrastrukture vezani su uz naselja; uglavnom su definirani i uklapaju se u planirani sustav naselja razraen na razini Prostornog plana upanije. Mogue je ukazati na neka polazita i procese koji se mogu oekivati u daljnjem razvitku pojedinih djelatnosti: U predkolskom odgoju treba raunati s poveanjem obuhvata djece, a time i osposobljavanjem novih kapaciteta bilo izgradnjom, bilo adaptacijom postojeih prostora, a predkolski odgoj ne treba shvaati kao oblik gole potronje, ve djelatnost koja je u direktnoj funkciji osiguranja napora za poboljanje proizvodnosti rada i drugih uvjeta za poboljanje standarda. U osnovnom obrazovanju razvoj djelatnosti treba nastaviti i permanentno unapreivati uspostavom optimalne mree osnovnih kola na podruju Varadinske upanije uz suglasnost Ministarstva prosvjete i porta (utvrivanje sjedita osnovnih kola, statutarna obiljeja, nazivi mjesta u kojima se izvode programi, utvrivanje upisnih podruja i kolskih podruja, ovisno o demografskom stanju). Treba napomenuti da jedinice lokalne samouprave (opine) mogu utvrditi javne potrebe u osnovnom kolstvu vie od potreba utvrenih dravnim pedagokim standardom za koje osiguravaju i financijska sredstva u svom proraunu (izvankolske aktivnosti, strani jezici). U djelatnosti srednjeg i visokog obrazovanja na podruju Varadinske upanije evidentna je razvijenost mrea srednjih kola i fakulteta. Oekuje se da e se daljnji razvoj ovog stupnja obrazovanja temeljiti na planiranju mree srednjih kola ovisno o razvoju gospodarstva i industrije (mogua profilacija nekih srednjih kola drugaija od sadanjih, npr. ekonomsko-turistika, tehniko-gospodarska kola, kemijska i graditeljska kola), kao i unapreivanju obrtnikog kolstva uz posveivanje dune panje praktinom osposobljavanju
za zanimanje putem radionica u suradnji s Ministarstvom i udrugom obrtnika (standardi, oprema, kadar). U irokom spektru djelatnosti kulture na podruju upanije potrebno je u okviru brige o prostoru i zatiti prostora naglaenije poticati skrb o zatiti spomenika kulture i prirode na podruju Varadinske upanije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i dravnim institucijama, te usklaivati interese i poduzimati aktivnosti radi ravnomjernijeg kulturnog razvitka gradova, opina i upanije kao cjeline. Za razvoj porta kao viestruko znaajne drutvene aktivnosti, posebice za mlau populaciju, bit e nuno unaprijediti i nadograditi sustav portskih centara i graevina u upaniji. Naroito bi bilo potrebno izgraditi zatvorene graevine (postoji nedostatak prostora za cjelogodinje koritenje), ukljuujui portske aktivnosti (plivanje, klizanje) koje u postojeoj ponudi nisu zastupljene.
2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture

a) Prometni sustav Strateki cilj razvoja prometnog sustava upanije temelji se na efikasnom iskoritenju povoljnog geoprometnog poloaja podruja. To podrazumijeva to bre oivotvorenje glavnih meunarodnih i dravnih prometnih veza i koridora koji prolaze prostorom upanije, ali i podizanje kvalitete prometnog sustava unutar upanije, s ciljem da se koncepcija razvitka u prostoru konkretno podupre podizanjem kvalitete infrastrukturnog opsluivanja. a1) Ceste Osnovni strateki cilj upanije koji je istovjetan infrastrukturnim stratekim ciljevima Republike Hrvatske je ubrzano dovrenje izgradnje i stavljanje u prometnu funkciju autoceste Maarska - Gorian - Varadin Zagreb - Rijeka.
Drugi strateki cilj, koji se takoer poklapa sa stratekim ciljevima prometnog sustava Drave je realizacija Podravske brze ceste: Slovenija Varadin - Koprivnica - Osijek - Istona Europa. Ovaj podravski koridor ima strateki znaaj alternativnog i pomonog prometnog koridora onom glavnom posavskom koridoru i s razine upanijskih interesa i prioriteta odmah je iza koridora autoceste, a u raskriju Varadin je ak jednako prioritetan kao i sam prikljuak gradskog cestovnog prometnog sustava na autocestu u izgradnji. Trei strateki cilj upanije je postupna (etapna) izgradnja cestovnog koridora Varadin (autocesta: Zagreb - Budimpeta) - Ivanec - Lepoglava Krapinsko-zagorska upanija (autocesta: Zagreb - Be) kao koridora brze ceste.
Do realizacije ovih kapitalnih cestovnih pravaca kroz podruje upanije nuno je podizati kvalitetu i unapreivati prometno-tehnike i sigurnosne elemente na uspostavljenoj mrei dravnih cesta, a to je:
Tablica 81
Mrea dravnih cesta koje prolaze Varadinskom upanijom

Identifikacijska oznaka 2 3 20 22 24 35 508 510
Vrsta i naziv ceste

GP Dubrava Kriovljanska (gr. R. Slov.)-Varadin-Virovitica-Naice-OsijekVukovar-GP Ilok (gr. SR. J.) GP Gorian (gr. R. M.)-akovec-Varadin-Zagreb-Karlovac-Rijeka-PazinSvetvinenat-Vodnjan (D21) Varadin (D2)-Nedelie-akovec-Prelog-D.Dubrava-elekovec-Drnje (D41) N. Marof (D3)-Krievci-Sv. Ivan abno (D28) Mokrice (D205)-Zabok-Zlatar Bistrica-D. Konjina-Budinina-N. MarofVaradinske Toplice-Ludbreg-D2 Varadin (D2)-Lepoglava-valjkovec (D1) Macelj (D1)-Lepoglava (D35) Varadin (D2)-Gornji Kneginec-Varadinske Toplice (D24)
Izvor: Odluka o razvrstavanju cesta u dravne ceste ("Narodne novine", br. 79/1999.). Napomena: Od gore navedenih cesta, cesta D22 je neasfaltirana na podruju upanije.
Jedan od ciljeva razvitka i unapreenja sustava cestovne mree upanije je i odgovarajue poveanje gustoe mree dravnih cesta i na pravce koji trenutno nisu obuhvaeni Odlukom o razvrstavanju cesta u dravne ceste od svibnja 1997. godine. To su pravci: Otok Virje - Vratno Donje (spoj s meudravnim graninim prijelazom u Virje Otoku, a prema Ormou u Sloveniji), Ludbreg - Legrad (nastavak dravne ceste br. 24 do Legrada i dravne granice s Republikom Maarskom), Bednja - Trakoan - Voa - Klenovnik - Dubrava Kriovljanska (cesta koja stvara pretpostavke za revitalizaciju pograninog podruja prema Republici Sloveniji), U cilju poboljanja sigurnosti i protonosti prometa potrebno je izgraditi obilaznice gradova. U projekciji razvoja cestovne mree upanije bit e nuno znaajnu brigu posvetiti unapreenju stanja na mrei upanijskih i lokalnih cesta, kao i odreenom poveanju gustoe te mree, a u cilju efikasnijeg policentrinog razvoja upanije.
Posebnu panju bit e potrebno posvetiti ureenju graninih prijelaza i njihovom opremanju svim potrebnim prateim slubama (meunarodni). U kontekstu detaljnijeg planiranja trase budue Podravske brze ceste i njene spojne toke s Republikom Slovenijom bit e potrebno definirati i lokaciju graninog prijelaza na toj trasi. a2) eljeznice Sukladno svjetskim trendovima da se zbog energetskih razloga i ekolokih problema cestovni promet nedomjesti eljeznikim gdje god je to tehniki i ekonomski opravdano proizlazi da e u narednom razdoblju jaati procesi supstitucije cestovnog prijevoza eljeznikim i na podruju Republike Hrvatske, to bi se trebalo odraziti i na prostoru Varadinske upanije. U skladu s opim stratekim ciljevima na razini Drave, da eljezniki prijevoz zasniva svoj razvoj na masovnom prijevozu roba i neto manje putnika, procjene razvitka eljeznice usmjeravaju se u dvije razine: jedna je povezivanje s europskim eljeznikim mreama, a druga je konsolidacija preostale eljeznike mree u zemlji. Na podruju Varadinske upanije to se ogleda kroz davanje sasvim nove uloge eljeznikom pravcu Krapina - Golubovec - Varadin - akovec - Maarska, koji je u dosadanjem eljeznikom prometnom sustavu kao lokalna pruga bio praktiki u odumiranju. Prema Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske ovaj pravac je uvrten u generalnu mreu brzih pruga. Radi toga je prioritetan strateki interes Varadinske upanije u pogledu razvitka eljeznike mree, da se ovaj koncept povezivanja s europskim pravcima podri i oivotvori, jer time daje prostoru sjeverozapadne Hrvatske kapitalni eljezniki infrastrukturni koridor koji ga je u dosadanjim koncepcijama razvitka zaobilazio. Prihvaanjem ovakvog koncepta jo vie dobiva na vrijednosti znaaj i uloga eljeznikog koridora Varadin - Koprivnica - Osijek. U predloenom konceptu oivotvorenja znaajne meunarodne eljeznike veze od Krapine (pruga Zagreb - Be) preko Ivanca, Varadina i akovca za Maarsku i vane pruge Varadin - Osijek u podravskom koridoru (alternativa glavnom - posavskom koridoru) bit e nuno valorizirati ulogu, potrebe i mogunosti pruge Zagreb - Varadin, te ispravno
prometno-tehnoloki i prostorno koncipirati i razvijati eljezniki prometni vor Varadin, kako bi odgovorio novim zahtjevima budue meunarodne uloge, ali i potrebama suvremenog prometnog opsluivanja gospodarskog i populacijskog okruenja. a3) Zrani promet Postojanje zrakoplovnog pristanita za portske namjene s kvalitetnom asfaltiranom poletno sletnom stazom duine oko 1720 m i nunim prateim graevinama, ali i odreenim prostornim ogranienjima u okruenju, orijentiralo je upanijska promiljanja na davanje razvojnih elemenata zranom prometu. Uvoenjem odgovarajuih komercijalnih uz postojea portska obiljeja mogao bi se razvijati zrani promet na podruju upanije, a Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske predvia se mogunost prerastanja postojeeg zrakoplovnog pristanita u zranu luku 2C kategorije. U cilju osiguravanja prostornih uvjeta za razvoj mogue je osigurati postojei slobodni raspoloivi prostor za potrebe budueg razvitka, ali uz prethodno sveobuhvatno valoriziranje kljunih meuutjecaja ovog sadraja i okolnog prostora, te procjenu isplativosti buduih zahvata. a4) Telekomunikacije Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo znaenje znatno raste, pa je razumljiv interes upanije za uspostavom kvalitetne, brze, sigurne i suvremene telekomunikacijske mree koja e efikasno povezati podruje upanije s ostalim dijelovima Hrvatske i drugim dravama, ali i prostore upanije meusobno. Od posebnog je znaenja dobra uspostava telekomunikacijskih sustava u pograninom podruju i ruralnom prostoru zbog sigurnosnih razloga i podizanja kvalitete ivota stanovnitva. Telekomunikacijski promet ima relativno male i prihvatljive potrebe za prostorom, a pogotovo kad se koriste podzemne mree i beine komunikacije, pa ne naruava prostor u znaajnijoj mjeri, a i u relativno kratkom vremenu okoli se sanira. Na prostoru upanije TK Centar Varadin, koji pokriva podruje mrene skupine Varadin, predvia u narednom razdoblju vrlo znaajne zahvate na izgradnji i proirenju postojeih kapaciteta (komutacijski kapaciteti i prijenosni sustavi) u cilju proirenja i poboljanja pretplatnikih telekomunikacijskih mrea. injenica je da su prostorni zahtjevi telekomunikacijske mree prvenstveno vezani uz mreu cesta i eljeznikih pruga i to najveim dijelom za urbane prostore tako da ih u Prostornom planu upanije nije nuno posebno izdvajati i naglaavati osim najznaajnijih. Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve, tako da se dopuna postojee mree radi pokrivanja podruja zasjenjenja (sa slabim signalom ili bez signala) moe provoditi bez posebnih prostornih ogranienja. b) Vodnogospodarski sustav Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog, funkcionalnog i efikasnog vodnogospodarskog sustava moe se smatrati strateki najznaajnijim prioritetom u Varadinskoj upaniji, ne samo iz razloga to direktno i indirektno utjee na opstanak i razvoj ivog svijeta, ve svojim karakteristikama bitno utjee na sve druge elemente koritenja prostora i gospodarenja prostorom. Koritenje voda, ureenje reima voda i zatita voda od zagaivanja sastavni su elementi vodnogospodarskog sustava i meusobno se isprepliu i uvjetuju, a na prostoru Varadinske upanije u velikoj (presudnoj) mjeri diktiraju uvjete pod kojima se prostor koristi ili se namjerava koristiti, te tu u punom smislu rijei dolazi do izraaja pojam "odrivog razvoja".
b1) Koritenje voda Osiguranje dovoljnih koliina zdrave pitke vode jedan je od osnovnih uvjeta opstanka, ali i razvoja ljudskog drutva, radi toga je glavni cilj dugoronog programa vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske, osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne vode za stanovnitvo i gospodarstvo. Strateki je interes Drave zatita rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varadinske i Meimurske upanije. Istovjetan je i interes Varadinske upanije pa je radi toga nuno i potrebno zatititi prostor i njime promiljeno gospodariti, kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se podruje upanije (i ire) moe dugorono snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. Prema provedenim ispitivanjima predvidivo je da u budunosti nee biti dovoljne sadanje lokacije crpilita, ve e biti potrebno oformiti nova crpilita. U tom cilju zapoelo se s provoenjem mjera zatite novog vodocrpilinog podruja Vinokovak na irem prostoru naselja Svibovec Podravski izmeu kanala HE Varadin i starog korita rijeke Drave. U cilju sustavnog rjeavanja problematike vodoopskrbe izraen je Vodoopskrbni plan Varadinske upanije kojeg je potrebno postupno realizirati. to se tie koritenja vode u energetske svrhe ve je konstatirano da je rijeka Drava i njezin hidropotencijal na podruju upanije iskoriten za proizvodnju elektrine energije. Koritenje ostalog hidropotencijala na razini upanije svojevremeno je naelno sagledavano radi izgradnje malih hidroelektrana, ali nije naen ekonomski interes. Poto se ne moe iskljuiti interes za ovim koritenjem, valjalo bi objektivno sagledati takve mogunosti, te ukoliko postoje, dati im anse da se oivotvore (uz uvaavanje i usklaivanje meuutjecaja u prostoru). Koritenje voda za navodnjavanje i odvodnju razmatrano je "Studijom ureenja zemljita i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog podruja rijeke Drave (izraenom 1989. od tadanje VRO "Drava - Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varadin), a natapanje je predvieno koritenjem voda iz Ormokog i Varadinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR 1, VAR 2 i AK 1, te jezera Dubrava putem kanala DUB 1. Danas jo nema povrina koje se navodnjavaju, a nema ni konkretnih planova u blioj budunosti. Generalno je konstatirano da se zbog regulacije Drave i izgradnje akumulacija razina podzemne vode nizvodno snizuje, to moe zahtijevati natapanje, a za te potrebe predviena je mogunost koritenja 30 m3/s vode iz ukupnih vodnih koliina hidroelektrana. Na podruju upanije u sklopu vodnogospodarskog sustava nuno je razmatrati i prostore za eksploataciju ljunka, jer dananje i budue potrebe u graditeljstvu, a u posljednje vrijeme naroito u cestogradnji, istiu u prioritetni plan potrebu za osiguranjem dovoljnih izvora ove mineralne sirovine. U tom smislu povoljne su mogunosti iskoritenja aluvijalnog podruja uz rijeku Dravu, ali na ogranienim i kontroliranim lokacijama za koje je prethodno nuno obaviti odgovarajue istrane radove i izraditi studije utjecaja na povrinske i podzemne vode i okoli, te uskladiti rjeenja koja e osiguravati i odravati odgovarajui vodni reim. Ovim se Planom naglaava potreba zatite i ouvanja prirodnih dijelova Drave izmeu akumulacijskih jezera i ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije ljunka na cijeloj dionici rijeke. Za podruje Varadinske upanije bilo bi svrhovito izuiti u kojoj mjeri postoje potencijalne mogunosti za znaajniji razvoj ribnjaarstva.
Za sada ta gospodarska djelatnost nije znaajnije zastupljena na ovom podruju, ve postoje samo parcijalni pokuaji uzgoja u manjim ribnjacima, dok je portski ribolov i djelomice ribolovni turizam tradicionalno zastupljen, ali bez konkretnih programa budueg razvitka. Sve je izraenije i koritenje voda u akumulacijskim jezerima i dijelovima toka Drave uz akumulacije za rekreacijsku i turistiku plovidbu, koja za sada nema karakter organiziranog koritenja, ali bi u budunosti valjalo razmotriti i u odreenom obliku razviti ovu djelatnost u funkciji razvitka rekreativno-turistike ponude potencijala rijeke Drave. Iskoritavanje posebnih vodnih resursa (mineralno-termalne vode geotermalnog porijekla) obraeno je u poglavljima o turizmu i energetskom sustavu. b2) Ureenje reima voda Zatita od tetnog djelovanja voda spada u vane aktivnosti na podruju Varadinske upanije i u izgradnju i ureenje graevina zatitnog sustava nuno je permanentno ulagati. Vode s podruja upanije preteito gravitiraju u Dravski sliv, a samo manjim dijelom u junom podruju upanije preko Lonje u Savski sliv. I u jednom i u drugom slivu prisutne su pojave poplava i bujino-erozijskih djelovanja. U Dravskom slivu je tetno djelovanje rijeke Drave znatno smanjeno izgradnjom hidroenergetskog sustava, ali je i nadalje u gornjem toku (uzvodno od Varadina) prisutno periodino plavljenje povrina, tako da je potrebno nastaviti s izgradnjom zatitnih nasipa, kao i s ureenjem regulacijskih radova u dijelovima korita. Smanjenje tetnog djelovanja Bednje i Plitvice razmotreno je "Idejnim rjeenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje" iz 1989. godine. Na Bednji je predvieno 37 akumulacija - retencija ukupne zapremnine oko 8.000.000 m3 radi prihvaanja vodnih valova u gornjem dijelu sliva Bednje. U sklopu izgradnje autoceste predvia se u dolini Bednje u iroj okolici Novog Marofa urediti tok rijeke Bednje i rijeiti pitanje periodinog plavljenja ovog prostora. Rijeka Plitvica je veim dijelom ureena, ali ureenje treba nastaviti. U Savskom slivu vodotok Lonje prisutan je u podruju upanije od svog izvorita do Bisaga u duini od oko 18 km. Bujinog je karaktera i u gornjem toku izaziva erozije, a u niim dijelovima poplave, a tete su uglavnom na poljoprivrednim kulturama. Za slivno podruje rijeke Lonje izraena je "Studija hidrotehnikog ureenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb - Bjelovar" (RO "Projekt" Zagreb, 1984.g.). Studijom je obuhvaena zatita od tetnog djelovanja voda sliva Lonje s ureenjem glavnih vodotoka, ureenjem retencija i akumulacija u slivu, radi smanjenja maksimalnih i poveanja minimalnih protoka. Radi efikasne zatite podruja predvia se ureenje korita postojeeg vodotoka, te odreeni radovi na sprjeavanju erozija i ureenju bujica. b3) Zatita voda Razmatrajui prethodno strateke ciljeve vodnogospodarskog sustava upanije u domeni vodoopskrbe, nesumnjivo je da rjeavanje vodoopskrbe treba biti u uskoj svezi sa zatitom voda, a to uvjetuje uspostavu sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. To vrijedi i za breuljkaste, a posebno nizinske dijelove prostora upanije, naroito na podrujima bogatim podzemnim vodama, jer imperativno je tu vodu ouvati i zatititi od zagaivanja. Zbog dispozicije vodonosnika i izvorita pitke vode, te blizine gusto naseljenih i razvijenih urbanih prostora opravdana su promiljanja da bi bilo svrhovito istovremeno s izgradnjom vodovodne mree rjeavati i problematiku odvodnje otpadnih voda, ali u praksi se ovo rijetko postie. Poto je upanija izradila plan cjelovite vodoopskrbe svog podruja, potrebno je strateki osmisliti i koncept kanalizacije i odvodnje otpadnih voda. Prema Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske, od dravnog je znaenja izgradnja zajednikih ureaja za proiavanje zagaenih voda s dovodnim kolektorima i
vode
ispustima u recipijent ija veliina prelazi 50 000 ES, a od upanijskog znaenja je izgradnja takvih ureaja i sustava veliine od 10 000 do 50 000 ES. Na lokalnoj razini treba rjeavati izgradnju ureaja do 10 000 ES i individualne zahvate. S obzirom na ciljeve i projekcije razvoja naselja evidentno je da u upaniji sustav kanalizacije prioritetno treba uspostavljati i razvijati u gradovima, ali je nuno, obzirom na potrebe zatite prostora (poglavito vodonosnika) sustav kanalizacije uspostavljati i u naseljima unutar i na obodu vodocrpilinih podruja. Kad se govori o zatiti voda od zagaenja u upaniji, a posebno zatiti resursa, podzemne pitke vode, tada treba naglasiti da je najvei dio kvalitetnog poljoprivrednog zemljita upravo iznad potencijalnih leita podzemne pitke vode u dravskoj nizini. To dodatno komplicira i potencira problematiku zatite, jer suvremena poljoprivredna proizvodnja upotrebljava razliita sredstva koja negativno utjeu na kvalitetu vode. Doda li se tome i postojanje farmi i njihov disperzivan poloaj u prostoru iznad vodonosnika vodocrpilita "Varadin", jasno je zato je nezadovoljavajua situacija sa stanjem vode na tom vodocrpilitu. To su i glavni razlozi najnovijih procjena o potrebi iznalaenja novog vodocrpilinog podruja koje bi trebalo rijeiti ili smanjiti probleme vodoopskrbe s varadinskog vodocrpilita. Procjena sadanjih mogunosti ukazuje da nije realno oekivati bitniju promjenu i poboljanje stanja u zatiti prostora vodocrpilita "Varadin", pogotovo ne u kraem vremenskom razdoblju, ve je realnije oekivati aktiviranje novog vodocrpilinog podruja u prostoru izmeu kanala HE "Varadin" i starog korita rijeke Drave. Bez obzira na ove naznake promjena u koncepciji vodoopskrbe, pitanje zatite vode u zapadnom dijelu varadinske nizine i dalje ostaje prioritetno. Izgradnja kanalizacije u naseljima, promjena metoda i naina poljoprivredne proizvodnje, zbrinjavanje otpadnih voda s farmi, infrastrukturnih graevina i drugih pojedinanih graevina, mora biti prioritetan zadatak u narednom razdoblju. U pogledu zatite vodotoka od zagaivanja sve aktivnosti i mjere nuno je usmjeriti k osnovnim ciljevima, a to su: ouvanje istih voda, zaustavljanje trenda pogoravanja kvalitete voda i stalno poboljanje kvalitete degradiranih voda. Uredbama o klasifikaciji i kategorizaciji definirano je kakvi bi vodotoci trebali biti obzirom na svoj znaaj i uporabu. Stanje kvalitete voda rijeka Drave, Bednje i Plitvice kao najvanijih recipijenata na podruju upanije zahtijeva neodlonu provedbu odnosno intenziviranje provedbe mjera zatite, poto je kvaliteta degradirana u II - III kategoriju, umjesto propisane II kategorije kvalitete, dok je situacija na Lonji bolja. U razmatranju degradacije vodotoka valja razluiti rijeku Dravu kao veliki vodotok koji na nae podruje ve stie zagaen, od ostalih (manjih) vodotoka za iju degradaciju iskljuivu krivnju snosimo sami, poto su ti vodotoci od izvora do ua na naem podruju, a i oni se na kraju (s izuzetkom Lonje) ulijevaju u Dravu. Izgradnja kanalizacije i ureaja za proiavanje otpadnih voda prije uputanja u recipijent za urbana podruja i gospodarstvo imperativ je dananjice, a ratrkana ruralna podruja i individualna seoska i poljoprivredna domainstva moraju provesti maksimalno skupljanje otpadnih voda u spremnicima, gdje se treba izvriti mineralizacija i tek nakon toga distribucija na poljoprivredne povrine. U strateke, ali i hitne zadae treba uvrstiti i djelotvorno ustrojstvo, odnosno unapreenje sustava stalnog praenja kvalitete voda i kontrole zagaivanja, ukljuivo i kontrolu ispiranja zagaenja s prometnica i drugih graevina i prostora na kojima postoje realne i potencijalne opasnosti od ugroavanja kvalitete voda. c) Energetski sustav Prirodni resursi na podruju Varadinske upanije za kapitalne zahvate u proizvodnji elektrine energije su iskoriteni, a nalazita nafte i plina nisu pronaena, tako da se u tom smislu ne oekuju novi znaajniji zahvati u prostoru, iako ne treba iskljuiti mogunost privatne
inicijative, za to bi bilo nuno na razini upanije sagledati objektivne mogunosti izgradnje energetskih postrojenja malih kapaciteta. upanija je u osnovi povezana koridorima kapitalnih elektroenergetskih veza, tako da temeljna dalekovodna mrea uglavnom omoguuje opsluivanje cijelog prostora, to je bitna pretpostavka za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja u svim prostorima. Od stratekih graevina na razini Drave u narednom razdoblju oekuje se dovrenje dalekovoda 2 x 400 kV erjavinec - Maarska koji kroz podruje upanije prolazi krajnjim istonim dijelom i njegov poloaj u prostoru ve je utvren odgovarajuom dokumentacijom. Na razini upanije problem je u nepovezanosti sustava tako da distribuciju elektrine energije obavljaju etri distributera, a jedan dio pograninog podruja bio je u sustavu elektroprivrede Slovenije. S obzirom na razliito stanje potrebni su i razliiti zahvati. Najloije stanje je u pograninom podruju, tako da je Direkcija za distribuciju DP "Elektra" Varadin koja pokriva to podruje izradila posebnu "Energetsku studiju pograninog podruja upanije varadinske" od svibnja 1997. godine prema kojoj je predvieno energetsko rjeenje podruja s planiranim zahvatima na trafostaninim postrojenjima, izgradnji 10 i 20 kV mree i rekonstrukciji n.n. mree. Strateki interes upanije je primjenjivati takve energente koji e biti ekonomski, ali i ekoloki najprihvatljiviji za njezino gusto naseljeno, ali prirodnim datostima bogato i vrijedno podruje. U tom pogledu opskrba plinom ima prioritetno znaenje. Tijekom 1996. godine na razini upanije prihvaena je "Studija opskrbe prirodnim plinom upanije varadinske", ("Coning Inenjering" d.d. Varadin) kojom se daje osnova za daljnje i cjelovito rjeenje opskrbe plinom cijelog podruja upanije. Poto se na razini Drave Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njezino ostvarenje" predvia poveanje potronje prirodnog plina do 2010. godine u Varadinskoj upaniji na ukupno 127 mil. m3 godinje, INA-NAFTAPLIN predvia rekonstrukciju i izgradnju kapitalnih graevina iz sustava za dobavu i transport plina. Na istonom dijelu prostora upanije (ludbreko podruje) evidentirano je postojanje geotermalnih resursa, o emu je bilo posebno govora u "Studiji o istraivanju, eksploataciji, gospodarenju i zatiti georesursa na podruju Opine Ludbreg" (INA - Geoloki konzalting d.o.o., Zagreb, srpanj 1991.). Studijom, koja je obraivala podatke naftno-geolokih i geofizikih istraivanja poetkom osamdesetih godina, konstatirano je da prema potencijalnim mogunostima iskoritenja geotermalne energije, ludbreko podruje prednjai pred ostalim podrujima Republike Hrvatske. Potaknuta su i razmiljanja o projektiranju prve elektrane koja bi za pogon koristila geotermalnu energiju. Rezultati istraivanja ukazuju da u budunosti treba dio razvoja ovog prostora bazirati na osnovu dobivanja relativno jeftine geotermalne energije. Mogui pravci razvoja su osim ve planirane izgradnje postrojenja za dobivanje elektrine na bazi geotermalne energije i razvoj turistiko-rekreativnog gospodarstva, te koritenje u poljoprivredi kao i za zagrijavanje gospodarskih, odnosno stambenih graevina. U tu svrhu neophodno je nastaviti niz istraivanja za definiranje vodonosnika geotermalne vode u prostoru dodatnim geofizikim mjerenjima, detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka, te geokemijskim istraivanjima vode buotina, koje nisu kompletirane. Studijom se ukazuje da je razlono planirati razvoj i iskoritavanje geotermalnih resursa sukladno realizaciji izgradnje geotermalne elektrane. U tehnolokom procesu proizvodnje elektrine energije koritenjem termalnih voda, javljaju se velike koliine otpadnih voda jo uvijek visokih temperatura (oko 80C) koje mogu biti iskoritene bilo direktno, bilo ugradnjom izmjenjivaa topline. U sluaju razvijanja ljeilinog turizma potrebne su relativno
male koliine prirodne termomineralne vode koje bi se mogle osigurati iz buotina predvienih za potrebe geotermalne elektrane. d) Zbrinjavanje otpada S obzirom na zakonske obveze koje govore da su se opine i gradovi duni pobrinuti za komunalni, a upanije za neopasni otpad, te uvaavajui svekolike prostorne uvjete u upaniji, pristup rjeavanju problema otpada naelno moe biti slijedei: - da gradovi i opine osiguraju (zajedniki ili samostalno) provoenje mjera zbrinjavanja komunalnog otpada, a upanija provoenje mjera zbrinjavanja tehnoloki neopasnog otpada, pri emu treba naglasiti da naela ouvanja i zatite okolia, ali i financijski i gospodarski aspekt zbrinjavanja otpada ni u kom sluaju ne mogu argumentirati postojanje 28 odlagalita otpada, odnosno gradskih/opinskih deponija za komunalni otpad, - da se, uvaavajui naela racionalnog i dobrog gospodarenja i s tim u svezi kvalitetne brige o prostoru i zatiti neobnovljivih resursa, zajedniki utvrdi strategija zbrinjavanja otpada (komunalnog i bezopasnog tehnolokog) koju bi prihvatili svi gradovi i opine i kao zajedniki program je podrale i realizirale. Bez obzira na odabrani pristup rjeavanju zbrinjavanja otpada, nuno je shvatiti da otpad mora proi odreeni predtretman prije zavrnog zbrinjavanja. U Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske predvia se za podruje Varadinske upanije osigurati jedno skladite i nekoliko prikupljalita posebnog i opasnog otpada pa se u prostoru upanije mora predvidjeti osiguranje prostora i za te namjene. U cilju rjeavanja problematike zbrinjavanja otpada na podruju upanije bilo bi svrhovito: - to prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rjeavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i bezopasnog tehnolokog otpada, na temelju kojeg e se detaljno razraivati koncept i njegova budua etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rjeavaju vlastite probleme ne uvaavajui dugorone principe zatite okolia i suvremenog gospodarenja otpadom; - Nuno je koristiti (iznai) prijelazna rjeenja, poto e od trenutka donoenja opredjeljenja pa do prvih faza oivotvorenja budueg koncepta proi izvjesno vrijeme. U tom cilju predlae se dopustiti opinama koje su krenule u sreivanje stanja na svom podruju, to stanje i nadalje poboljavati, ali treba naglasiti, da prostori koje ureuju sada ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarne deponije. To mogu biti svojevrsna prikupljalita otpada u prijelaznom razdoblju. Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini, tada e te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere, kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet. Ukoliko pak prevlada opredjeljenje o zajednikom, stratekom, suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja otpada koje podrazumijeva cjelovit predtretman i zavrnu obradu ostatka otpada, tada se ovo prijelazno rjeenje s pojedinim lokalnim odlagalitima moe iskoristiti i za svojevrsnu mreu prikupljalita, sortiralita, odnosno povremenih skladita pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog otpada i sekundarnih sirovina.
2.2.4. Zatita krajobraznih vrijednosti

Prostor Varadinske upanije istie se raznolikou i bogatstvom svojih prirodnih, ruralnih i antropogenih (posebice kulturno-povijesnih) krajolika. Osnovni cilj ouvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske batine, te ruralne i krajobrazne strukture upanije jest taj da se njezinom zatitom ouva identitet upanije, ali da ista, kao resurs, postane osnova za gospodarski razvitak (posebice u turizmu). Krajobrazna raznolikost se danas u svijetu sve vie uzima kao bogatstvo i vrijednost neke zemlje ili regije, a Varadinska upanija to bogatstvo ima. Stoga svaki daljnji razvoj u prostoru upanije treba svakako uvaavati osjeaj za zaviajni identitet i raznolikost kao vaan element odrivog razvoja, koji u praksi naputa ekstremne antropocentrine postupke i naine planiranja. Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno-planskom kontekstu oznaava cjelovitu prostornu, biofiziku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do preteito ili gotovo potpuno antropogene. upanijskim prostornim planom nije mogue detaljno strukturno definirati razliite oblike krajolika. Stoga je jedan od ciljeva prostornih planova ureenja opina/gradova da definiraju krajolik predmetnog podruja prema njegovim znaajkama (prirodni, kultivirani, izgraeni krajolik). Za svaku kategoriju krajolika potrebno je definirati ciljeve i smjernice u svrhu zatite i pravilnog gospodarenja, kako bi se sauvala krajobrazna fizionomija pojedinog ueg predjela. U cilju to kvalitetnije zatite i ouvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je uspostaviti krajobraznu osnovu upanije u kojoj bi se objedinili odgovarajui podaci o prirodnim, agroekolokim, rekreacijskim, kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima i obiljejima prostora, te se isti trajno dopunjavali sukladno novim strunim spoznajama. Detaljna inventarizacija mora biti jedan od ciljeva prilikom izrade prostornih planova ureenja gradova/opina. S obzirom na unutarnju strukturu podruja manje prostorne cjeline mogu se ralaniti i podijeliti na predjele zajednikih specifinih obiljeja, to je zadatak prostornih planova podruja posebnih obiljeja i prostornih planova ureenja opina/gradova.
Opi ciljevi ouvanja prostornog identiteta Povoljne prirodne znaajke i relativno nii stupanj industrijalizacije sauvali su dio nenaseljenog prostora od veih oteenja. Sveukupno gledano, prirodna obiljeja na podruju upanije ouvana su djelomino, ali su pojedini predjeli jo uvijek visokog stupnja prirodnosti. Jedan od ciljeva ouvanja prostornog identiteta je da se prirodni predjeli u upaniji sauvaju u najveoj moguoj mjeri. S gledita ouvanja prostornog identiteta opi cilj se moe definirati kao nastojanje da se zadri i unaprijedi fizika cjelovitost podruja upanije. U postupku planiranja moraju se osim prirodnih znaajki poeti uvaavati i strukturne znaajke prostora upanije. To znai da je potrebno potivati i vrednovati unutranju ralanjenost, raznolikost i komplementarnost upanijskog prostora i nastojati ouvati krajobraznu fizionomiju i identitet podruja.
U najveoj moguoj mjeri treba ouvati funkcionalnu i ukupnu ekoloku cjelovitost i razliitost podruja upanije, a razvoj planirati po naelu preteitosti i predodreenosti prostora za odreene djelatnosti primjerene temeljnim znaajkama prostora. Stoga je potrebno nastojati da se pod teretom tenje za ubrzanim razvojem ne izgube temeljne osobitosti prostornih struktura po kojima je upanija prepoznatljiva, te primjenjivati posebne (a ne univerzalne) modele razvoja koji e vee teite dati na znaajke podruja, a manje na glavne razvojne sustave. Za Varadinsku upaniju mogu se definirati slijedei osnovni problemi s obzirom na namjenu i koritenje zemljita, a iz kojih proizlaze i pojedinani ciljevi na ouvanju prostornog identiteta: Vode Izgradnjom hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi izmijenjena je slika ireg podruja upanije i smanjena vizualna i ekoloka raznolikost i bogatstvo prostora. Ako se izvode na neprimjeren nain, regulacije vodotoka mogu uzrokovati nestanak tipinih i doivljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta, gubitak potonih umaraka, nizinskih rijenih uma, a time i ornitolokih rezervata na mikrolokacijama. Uvaavajui jedan od stratekih ciljeva Drave (ekoloka revitalizacija Drave i pritoka), te uoenih negativnih posljedica regulacija u zemljama zapadne Europe (vri se renaturacija vodotoka), svrhovito je izvriti sveobuhvatnu i vienamjensku valorizaciju svih prostora uz vodotoke prije znaajnih vodoprivrednih zahvata. Takvim zahvatima obvezno bi trebale prethoditi studije ukupne gospodarske opravdanosti, kao i procjene utjecaja na okoli s predvienim mjerama ublaavanja negativnih posljedica, jer i manji regulacijski zahvati mogu degradirati slikovit ili znaajan krajolik. Za podruje Varadinske upanije (a i iri prostor) od prioritetnog je znaenja zadravanje prirodnog stanja na prostoru starog korita rijeke Drave (podruje s autohtonom movarnom vegetacijom i stanitem movarnih ivotinja, osobito ptica) i ouvanje svih vodotoka - rijeka i potoka. Cilj je ouvati ne samo vodotok ve i iri prostor uz njega to ukljuuje vegetacijski pojas i prirodnu inundaciju odnosno dolinu ili kanjon kroz koji vodotok protie. ume Kvalitetne ume u nizinskom dijelu upanije veim su dijelom iskrene, a stupanj ouvanosti autohtonih uma izrazito je nizak. Nekada iroki umski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog irenja poljoprivrednih povrina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas uz rijeku, a ponegdje ak ni to. umske povrine znatno su smanjene i nakon izgradnje akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana "Varadin", "akovec" i "Dubrava". Na podruju zatite uma potrebno je djelovati na ouvanju autohtonih uma u reprezentativnim ekolokim sustavima (rezervati umske vegetacije). Cilj zatite uma kao nositelja identiteta podruja je da se ume, kao sastavna i nezaobilazna slika krajolika, u najveoj moguoj mjeri ouvaju na podruju cijele upanije (brdske ume Ravne gore, Ivanice i Kalnika, fragmentarne ume u nizinskom dijelu, ume uz rijeku Dravu). Posebno se naglaava cilj da se kroz prostorne planove ureenja gradova/opina nastoji u najveoj moguoj mjeri sauvati umske povrine, umarke i ivice koji se sporadino prepliu s povrinama druge namjene. Upravo je ta razliitost, raznolikost i ivopisnost nositelj identiteta krajolika. Poljoprivredno zemljite Vizualna zanimljivost, raznolikost, ali i skladnost prostora umanjuje se kako prekomjernom parcelacijom zemljita i usitnjavanjem posjeda, tako i suvremenom i intenzivnom
poljoprivrednom proizvodnjom koja podrazumijeva velike meliorirane poljoprivredne povrine s monokulturama i nestanak umaraka i ivica u agromeliorativnim zahvatima. Visoka doivljajna vrijednost i bogatstvo prostora mora se sauvati njegovanjem znaajki tradicionalne obrade tla (nizinski dio, breni dio, uzorci usklaeni s reljefnim znaajkama prostora), zadravanjem izmjeninih kultura (njive, travnjaci, vonjaci, vinogradi, ume), zadravanjem livada i panjaka. Oblikovanje i izgradnja naselja U nizinskom dijelu upanije naselja su se nesmetano gradila i irila. Za preteito istoni dio upanije karakteristina su oblikovno pravilna i kompaktna naselja koja u irem prostoru djeluju kao samostalne i izdvojene cjeline. Veina ostalih naselja nizinskog dijela, a posebice ona koja se proteu uz glavne prometnice, meusobno su se potpuno spojila i razvila u neprekinuti lanac naselja. Izduena izgradnja uz postojee ceste i spajanje naselja ostavlja vrlo male prostorne prekide i slobodne koridore unutar izgraene strukture, to predstavlja ne samo fiziku prepreku, ve i vizualnu smetnju u smislu neprekinutog slijeda urbanog tkiva. Iz tog je razloga prilikom izrade nove prostorno-planske dokumentacije potrebno voditi rauna da se naselja ne ire uz prometnice, da se postojei izgraeni dio primjereno preoblikuje i da se prvenstveno racionalno iskoristi njegov neizgraeni dio. Zbog reljefnih prepreka u prostoru, a ponegdje i velikih visinskih razlika, naselja breuljkastog dijela upanije razvila su se na obroncima gorja, uzvisinama i grebenima ili u dolinama, a u prostoru su razmjetena ratrkano. Upravo ta manja naselja, sela i brojni zaselci koja se isprepliu i stapaju s prirodnom pozadinom i uklapaju u krajolik, zajedno s nainom ivljenja i koritenja zemljita, ine sliku tipinog ruralnog krajolika nae upanije, a u irem prostoru predstavljaju poseban i prepoznatljiv identitet pitomog krajolika Hrvatskog zagorja. Specifian ruralni krajolik izmijenjen je pretjeranim usitnjavanjem posjeda u voarskovinogradarskim predjelima, nekontroliranom (i bespravnom) stambenom, a posebice vikend izgradnjom, te su ruralna podruja izgubila svoje izvorne vrijednosti. Fizionomiju ruralnog krajolika naruava neprikladna gradnja graevina koje nisu prilagoene prirodnim osobitostima prostora i grade se na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama, te na kontaktu sa umom i vodotocima. upanijski ruralni prostor je po svojoj vrijednosti od dravnog (nacionalnog) znaenja, te je cilj da se sprijei njegova degradacija i da se planovima nieg reda propiu uvjeti gradnje s obzirom na konkretnu lokaciju i ire okruenje. U ruralnom podruju upanije gotovo potpuno je nestao tradicijski nain ivota, pa tako i tradicionalno graditeljstvo. Ne gradi se po uzoru na vlastitu tradiciju, ve se uzori trae u gradskim ili inozemnim arhitektonskim i oblikovnim primjerima. Oblikovanje naselja i graevina (lokacijom i arhitekturom) nuno je usklaivati s vrijednim tradicijama poznatim u graditeljstvu naeg prostora. Stoga je potrebno poticati razvoj tradicionalne arhitekture i ekoloki odrivih graevinskih tehnologija, te primjenu autohtonog tradicionalnog koritenja prostora i arhitektonskog oblikovanja. Prepoznatljivost prostornog indentiteta upanije treba njegovati odmjerenim intervencijama u prostoru koje ne odudaraju od prirodnih i ambijentalnih obiljeja u kojima nastaju. Potrebno je sprijeiti zaputanje i naputanje naslijeenog graevinskog fonda (kulturno-povijesno naslijee, ambijentalne vrijednosti ivotnog prostora), jer to utjee na vizualnu degradaciju urbanog prostora. Potrebno je stimulirati obnavljanje postojeih i etnoloki vrijednih graevina graditeljske batine, a naroito voditi brigu o ouvanju povijesnih jezgri gradova, ali i atraktivnog okolia.
Zatiena i oplemenjena graditeljska batina sastavni je dio kulturnog naslijea i nerazdvojivi dio ovjekovog okolia, te treba sprijeiti njeno propadanje. Urbana gradska naselja trebaju njegovati svoju fizionomiju uz istovremeno poboljavanje ekolokih i socijalnih aspekata kvalitete ivljenja. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih gradskih naselja. Infrastruktura Posebno osjetljivo pitanje je voenje i izgradnja infrastrukturnih koridora u prostoru. S obzirom na iskustva razvijenih zemalja injenica je da je danas vanije nego ikad zatititi prostor od mogueg obezvreivanja neracionalnim i neusuglaenim iskoritavanjem za potrebe razliitih infrastrukturnih koridora (ceste, eljeznica, dalekovodi, magistralni vodovod i plinovod, naftovod, telekomunikacijske veze). S obzirom na zahtjevne potrebe suvremenog razvitka potrebno je poticati i razvijati integralni pristup planiranju, razvoju, odravanju i upravljanju infrastrukturom i infrastrukturnim graevinama, te nastojati da se koridori objedinjuju, uz prethodno sveobuhvatno vrednovanje meuodnosa u prostoru. Nuno je uvaavati spoznaje da esto puta nije optimalna ona gradnja infrastrukture koja ima najnie direktne trokove graenja, ve da indirektni trokovi i moebitne indirektne tete esto puta viestruko nadmauju trokove neracionalne gradnje. Povrinska eksploatacija Povrinski kopovi (kamenolomi, glinokopi, ljunare) nastali uslijed iskoritavanja mineralnih sirovina predstavljaju vizualne "rane" u prostoru. Lokacije takvih zahvata i njihovo okruenje znaajno se devastira, pa je nuno naputene lokacije sanirati, a izgled krajolika nastojati vratiti u prvobitno stanje (bioloka rekultivacija) ili izvriti prenamjenu prostora. Svi razvojni programi koji znaajnije zauzimaju prostor i utjeu na okoli moraju uz sve ostale trokove sadravati i trokove sanacije i zatite okolia. Odlagalita otpada Nedozvoljenim odlaganjem otpada, posebice uz vodotoke, ume i naselja, prostor se degradira i vizualno. Neeljeno postojee stanje poistovjeuje se s negativnim i ini prostor manje vrijednim, privlanim i atraktivnim. Problem zbrinjavanja otpada potrebno je sustavno rijeiti na upanijskoj razini, a do tada se nezadovoljavajue stanje mora poboljavati kontrolom i mjerama u lokalnoj sredini. Divlje deponije potrebno je sanirati, a oko kontroliranih odlagalita zasaditi dovoljno irok pojas grmlja i visoke vegetacije.
2.2.5. Zatita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Ouvan prostor i okoli najsnaniji su opi i strateki resursi koji Hrvatskoj, pa tako i Varadinskoj upaniji daju prednost u odnosu na one resurse koji Europi sve vie nedostaju. Prema Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zatitu posebno vrijednih resursa imaju: - rezerve pitke vode, - prirodne ume (biljne i ivotinjske zajednice uma), - zatiena podruja prirode, - spomenici graditeljske batine, - nezagaena tla, - termalni izvori i - ouvan prirodni i kultivirani krajobraz. Na podruju Varadinske upanije zastupljeni su svi nabrojeni resursi, ali se razlikuju prema vanosti, kvaliteti, koliini i prostornom obuhvatu. Znaenje posebno vrijednih resursa na razini upanije imaju pitka voda, autohtone ume, kvalitetna tla i ouvani prirodni i kultivirani predjeli. Posebni cilj prostornog razvoja upanije moe se definirati kao novi pristup iskoritavanju resursa naputanjem preteito kvantitativnih i kratkoronih modela razvoja. Prilikom predvianja buduih razvojnih potreba trebao bi se uvaavati ne samo ljudski potencijal, ve i posebnosti prostora (vrijedni resursi), te s obzirom na iste odrediti stupanj i oblike iskoritenja prostora upanije. Teite je stavljeno na prijelaz prema kvalitativnom razvoju, s osloncem na prirodna i kulturna dobra, raznolikost i osobitosti prostora. Jedan od glavnih razloga za postizanje tog cilja je injenica da prostor Varadinske upanije ima djelomino ouvana prirodna obiljeja, odnosno da je ouvanih prirodnih predjela sve manje. To znai da je cjelokupni prostor upanije potrebno vrednovati i selektivno koristiti sukladno njegovim osnovnim znaajkama koje ukazuju na najbolju moguu namjenu, bila ona razvojna ili zatitna. Poveanjem kvalitete prostora upanije i ravnomjernim koritenjem resursa moe se postii vii stupanj razvijenosti, te ostvariti napredak i via kvaliteta ivota stanovnitva. Takoer je potrebno postaviti i dosljedno zastupati jasan stav o neprihvaanju neistih i zastarjelih tehnologija i rjeenja koja bi mijenjala kvalitativna obiljeja prostora i okolia (ugrozila vode i ume, zagadila tla, tolerirala bespravnu izgradnju i sl.). S gledita zatite osobito vrijednih resursa upanije i naglaskom na sveobuhvatnom i odrivom prostornom razvoju mogu se iznijeti slijedei opi ciljevi: Prostorni razvoj Varadinske upanije trebao bi teiti ostvarivanju civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog ivota, potivajui karakteristike datog prostora. Njegovim uinkovitim ouvanjem moe se postii ujednaena razina kakvoe ivota. Nuno je razvijati svijest o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom (resursima), kako bi uinci njegovog koritenja bili trajni, a ne kratkoroni. Razvoj u prostoru trebao bi biti kompatibilan s njegovim prirodnim karakteristikama i unapreivati ih. Odrivi razvoj podrazumijeva selektivan pristup, potivanje osobitosti i procjene dopustivosti zahvata.
Kvaliteta okolia trebala bi biti jedan od osnovnih kriterija prostornog planiranja. Ve degradirana podruja potrebno je sustavno sanirati, odnosno izvriti kvalitetnu prenamjenu prostora. Postojei udio antropogenog prostora moe se zadrati, ali svako eventualno poveanje uvjetovati saniranjem dijela postojeeg stanja. U novim programima potrebno je smanjiti devastaciju prostora (kontrola rizinih aktivnosti), a odravanju ouvanog prostora dati prednost pred drugim mogunostima. Uspostaviti i unapreivati izgradnju informacijskog sustava kao informacijske infrastrukture za gospodarenje i zatitu prostora i okolia. Poticati izradu prostornih planova podruja posebnih obiljeja. Teiti zatiti upanijskog prostora kroz uspostavu i voenje mehanizama vrednovanja prostora s naglaskom na provoenje postupka procjene utjecaja na okoli.
Osobito vrijedni resursi a) Vodni resursi Vodne resurse potrebno je prije svega promatrati sa stanovita iskoritavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguranja kvalitetne vode za pie, a mogue ih je iskoritavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskoritavanje, navodnjavanje, uzgoj riba), kao izrazite ekoloke vrijednosti (bioraznolikost) i kao turistiki potencijal (rekreacijske mogunosti). Podzemne vode Podzemna pitka voda najvanije je prirodno dobro, te je taj resurs nuno zatititi kao osobito vrijedan. Na ljestvici zatite vodni resursi zauzimaju jedno od najviih mjesta upravo zbog toga to je voda strateka sirovina, odnosno uvjet opstanka uope, i osnovni preduvjet gospodarskog i drugog razvitka i kvalitete ivota. Voda je najznaajniji element ovjekove okoline, koji je najvie ugroen i ije daljnje zagaivanje moe uzrokovati ozbiljne i viestruke probleme. Najvee koliine podzemne pitke vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sadrane su u kvartarnim naslagama dravske doline. ljunkovito-pjeskoviti sedimenti tvore vodonosni sloj velike debljine, vrlo dobrih hidraulikih znaajki i mogunosti napajanja, te podruje dravske doline predstavlja naroito vano podruje za vodoopskrbu regije. Kako su ti prostori istovremeno naroito privlani i pogodni za urbanizaciju i poljoprivrednu proizvodnju, pitanju njihove zatite od zagaivanja treba posvetiti posebnu panju. Nuno je odrediti potencijalne zone zatite u smislu odabira najpovoljnijih zona za formiranje buduih vodocrpilita. U postupku istraivanja je rezervat ireg prostora kod naselja Svibovec Podravski (Vinokovak) koji je preliminarno zatien odgovarajuom upanijskom odlukom, te je u svrhu vodoopskrbe rezerviran prostor izmeu starog korita rijeke Drave i derivacijskog kanala hidrocentrale "Varadin". Ludbreki vodonosnik takoer sadri velike zalihe podzemne vode i predstavlja potencijal za smjetaj crpilita veeg znaaja. Mogunosti za kaptau pitke vode dobre su i na vodonosnim potencijalima Ivanice i Ravne gore. Vodoopskrba tog dijela upanije zasniva se na zahvatima podzemnih voda karbonatnih masiva ija je osnovna hidrogeoloka znaajka sekundarna pukotinska poroznost. Dio rezervi podzemnih voda ovog podruja koristi se putem izvorita "Belski dol", "gano vino", "Bistrica", "Beli zdenci" i "umi" na Ivanici, te "Sutinska" i "Ravna gora" na Ravnoj gori. Brdske potoke treba sauvati i ne teiti maksimalnom iskoritavanju izvorita.
Izraena je studija kojom su odreene vodozatitne zone izvorita Ivanice i Ravne gore i donijeti su pravilnici o zonama sanitarne zatite izvorita. Zbog kakvoe vode i postojanosti stijena sva izvorita na sjevernim obroncima Ivanice predstavljaju izuzetno znaajne resurse, te zahtijevaju posebnu zatitu. Izraen je Vodoopskrbni plan Varadinske upanije, a u trenutku donoenja ovog Plana zapoinje se s izradom studije kanalizacije i odvodnje. Potrebno je nastaviti otkrivati nalazita i utvrivati zalihe pitke podzemne i izvorske vode kako za postojee, tako i za budue potrebe, te vriti daljnja detaljna istraivanja: podaci o hidrogeolokim parametrima, ukupne zalihe podzemne vode i kvaliteta, utvrditi raspoloivi vodni potencijal za vodoopskrbu, mogunosti koritenja, istraiti mogunosti za eventualne veze sa susjednim i neposredno gravitirajuim vodoopskrbnim sustavima, podruje zatite, nain zatite, praenje stanja i dr. Zalihe vode u kvantitativnom smislu mogu zadovoljiti trenutne potrebe, no kvaliteta vode nije svugdje jednaka i zadovoljavajua. Podzemne vode u nizinskom dijelu slabo su zatiene od prodora zagaivanja s povrine, te je stoga potrebno osigurati maksimalnu zatitu podzemnih voda od zagaivanja. Zona koju je potrebno zatititi je cjelokupni prostor omeen vododjelnicama i to: sa sjevera breuljcima Gornjeg Meimurja, na zapadu s Vinikim vinogorjem, a na jugu sa sjevernim obroncima Varadinsko-toplikog gorja. Svako zagaenje disponirano na ovom prostoru, bilo na tlu ili u vodotocima - zavrava u podzemnoj vodi. Kvalitetu pitke vode potrebno je postii uspostavljanjem uinkovitog sustava zatite voda od zagaivanja i provoenjem mjera zatite: utvrditi i provoditi mjere za smanjenje unoenja nitrata i pojaati aktivnosti na sprjeavanju zagaivanja podzemnih voda rjeavanjem problema odvodnje. Te je ciljeve mogue postii potivanjem odredbi pravilnika, identifikacijom zagaivaa, njihovim uklanjanjem ili provoenjem zatitnih mjera. Posebnu panju potrebno je posvetiti ne samo zatitnim zonama vodocrpilita i izvorita, ve i irem prostoru, odnosno priljevnim podrujima, jer su ista izrazito ugroena urbanizacijom, industrijalizacijom i drugim oblicima zagaivanja. Zbog prekomjernog sadraja nitrata na centralnom crpilitu "Varadin" krenulo se u aktivnosti na proirenju i zahvaanju dubljih horizonata crpilita "Bartolovec", te pronalaenju nove lokacije crpilita (Vinokovak). Cilj izgradnje novih vodoopskrbnih graevina u sustavu regionalnog vodovoda je eksploatacija pitke vode neoptereene nitratima i mijeanje s vodom vodocrpilita "Varadin". Centralno crpilite jo uvijek sadri dovoljne koliine vode, ali s poveanom koncentracijom nitrata iznad dozvoljene granice. Stoga je kvalitetnu vodu i zdravu vodoopskrbu potrebno osigurati smanjenjem zagaenja, postepenim smanjenjem eksploatacijskih kapaciteta vodocrpilita "Varadin" i otvaranjem novih bunara. Problem odvodnje otpadnih voda potrebno je zapoeti rjeavati s ciljem da se uspostavi sustav odvodnje za cijelu upaniju koji nudi cjelovita rjeenja s mogunou postupne izgradnje. Studijska obrada nuna je zbog hidrogeolokih osobina vodonosnika koji implicira sustav odvodnje, a opravdana je i iz financijsko-ekonomskih razloga.U realizaciji bi ovom problemu trebalo dati odgovarajui prioritet zbog injenice da je vodoopskrbni sustav gotovo u cijelosti uspostavljen i da se nizinsko podruje nalazi na vodonosniku. Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda jedan je od osnovnih ciljeva u borbi protiv zagaivanja ne samo podzemne pitke vode, ve i voda openito. U tu je svrhu potrebno provedbeno uspostaviti sustav zatite voda na nivou gospodarskih subjekata i gospodarstva u cjelini. Poseban prioritet trebaju imati djelatnosti i naselja koja se nalaze unutar postojeih i potencijalnih buduih vodocrpilinih zona, te u rubnom podruju istih.
Tekuice Cijeli dravski tok i iri pojas rijeke predstavlja prirodni vodni krajolik. To je visokovrijedno i istovremeno izrazito ranjivo podruje koje je svakako potrebno zatititi i sprijeiti njegovo unitavanje, nekontrolirano mijenjanje i prisvajanje. Za podruje upanije, ali i za iri prostor, od prioritetnog je znaenja zadravanje prirodnog stanja na podruju starog korita rijeke Drave. Upravo prirodne i izvorne vrijednosti tog prostora predstavljaju osnovu za zatitu. Poto rijeni prostor po svojoj prirodnoj opredjeljenosti predstavlja razvojni potencijal za rekreacijske i druge atraktivne sadraje, odreene povrine mogue je predvidjeti za posebne reime koritenja. To znai da zatita ne iskljuuje prisutnost ovjeka, ve da je razvoj u prirodnim strukturama mogue ograniiti i nadzirati, a prije svega planski osmisliti. Razliite interese i potrebe mogue je usuglasiti sveobuhvatnom obradom predmetnog prostora kao zasebne cjeline, a ne parcijalnim razradama. U tu se svrhu predlae izrada posebne prostorno-planske dokumentacije (prostorni plan podruja posebnih obiljeja), kojoj bi osnova bila detaljna inventarizacija ireg podruja rijeke Drave. Hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi izgraen je sustav kanala, nasipa i jezera, to je imalo utjecaja i na reim podzemnih voda, smanjenje protoka vode starim koritom i smanjenje poplavnog podruja uz niz ekolokih promjena i poremeaja prirodnog vodnog reima rijeke. To ukazuje na injenicu da je tok Drave potrebno sagledati sveobuhvatno kao sustav jezera, kanala i starog korita rijeke, te kvalitativno ocijeniti sve novonastale promjene. Staro korito rijeke Drave i predio ua Bednje i Plitvice sredita su bioloke raznolikosti dravskog ekosustava. Za razliku od Drave (kontrolirano inundacijsko podruje unutar nasipa), korita Bednje, Plitvice, Lonje i brojnih potoka regulirana su mjestimino. U proirenjima dolina nagib korita je manji to utjee na smanjeno otjecanje vode, te vodotok meandrira i stvara irok pojas vlanog i periodiki plavljenog zemljita. Tu se nalaze vrijedni biotopi vlanih livada, movara, ikara i umaraka u kojima obitavaju posebne biljne i ivotinjske vrste. Podruja i krajolike uz vodu potrebno je u najveoj moguoj mjeri zadrati u prirodnom stanju. Izgradnjom regulacijskih i zatitnih vodnih graevina kao iskljuivo tehnikih rjeenja (kanal s nasipom) mijenja se izgled krajolika, remeti prirodni ekosustav i nepovoljno utjee na vodni reim. Presijecanjem meandara smanjuje se duljina vodnog toka, ali i sposobnost biolokog samoproiavanja, a zbog vee brzine voda erodira dno i obale korita. Naknadno ozelenjavanje (nakon izvrene regulacije) ne moe nadomijestiti autohtonu vegetaciju i ponovo uspostaviti sloene i povezane odnose na pojedinim mikrolokacijama. Postoje podruja u kojima je potrebno na ureenju reima voda intervenirati hidrotehnikim zahvatima kako bi se neodgovarajue stanje poboljalo (ugroenost ljudi i imovine). Problem plavljenja danas, u veini sluajeva, vie nije ograniavajui imbenik razvoja. Postoje podruja u kojima je takva intervencija nepotrebna, a gospodarska korist prenaglaena. Radi se o vlanim livadama koje su pretvorene u njive i oranice, ija je ukupna povrina i materijalna dobit ostvarena na njima, premalena da bi opravdala izvoenje hidrotehnikih zahvata. Stoga je potrebno ispitati potrebu svake regulacije (i u sluaju privatnog posjeda) u smislu da se razmotri mogunost sezonskih plavljenja u prirodnim retencijama, te da se na taj nain ouvaju preostala vlana podruja. Zahvati u prirodi mogu biti opravdani ukoliko se radi o ivotnoj ugroenosti, a u svim ostalim sluajevima mogu ii samo do granice optereenja koju podnosi prirodni okoli. Konani cilj hidrotehnikih zahvata mora biti nastojanje da se gospodarski i razvojni interesi usklade s vrijednostima prirodne sredine (zatita okolia). U planiranju i provoenju aktivnosti na zatiti od tetnog djelovanja voda potrebno je interdisciplinarno
rjeavati probleme i donositi odluke (suradnja vodnogospodarske, umarske, bioloke, elektroenergetske i drugih struka). Potrebno je uvaiti saznanja da naknadne intervencije (renaturacija) mogu zahtijevati znatno vea financijska ulaganja u odnosu na ona koja je potrebno izdvojiti na poetku. Takoer se ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije ljunka na cijeloj dionici rijeke. Rijeka Drava, kao i njeni pritoci Plitvica i Bednja su vodotoci ija kvaliteta vode ne odgovara propisanoj. Drava i njeni pritoci u prirodnom stanju trebali bi biti vodotoci I i II kategorije, unutar kojih ih je potrebno odravati odnosno njima teiti. Tok Drave na podruju upanije ima relativno vei pad nego neto nizvodnije. Unato tome protok rijeke (bioloki minimum) nije zadovoljavajui, a njena autopurifikacijska sposobnost je manja. Iako akumulacijska jezera djeluju kao talonice i bioloki ureaji za proiavanje voda, kemijske i bioloke analize ukazuju da je Drava zagaena ("Fizikokemijske, bioloke i ihtioloke znaajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varadin, akovec i Dubrava u 1997. godini", PMF, Zagreb, 1998.) Jednim dijelom na to ne moemo utjecati zbog uzvodnih zagaivaa, ali je poboljanje kvalitete vode mogue postii pridravanjem i bezuvjetnim provoenjem svih normi i uvjeta propisanih zakonom i pravilnicima. Za razliku od Drave, rijeke Bednja i Plitvica imaju izvor i ue na podruju upanije, te je tu injenicu potrebno maksimalno iskoristiti. Sve otpadne vode koje se uputaju u te rijeke svakako moraju proi predtretman proiavanja. Na taj je nain mogue ouvati izuzetno vrijedan rijeni krajolik (vegetacija, ivotinjski svijet, posebna stanita, prirodni reimi i sl.), i na odgovarajui ga nain iskoritavati (lov, ribolov, rekreacija, portske aktivnosti). Akumulacije i jezera Tri velike akumulacije - umjetna jezera (Ormoko, Varadinsko i Dubravsko jezero) novi su prostorni elementi u dravskoj nizini. Jezera su umjetna, odnosno stvorena hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi. Nakon izgradnje hidroenergetskog sustava dolo je do znaajnih prostornih promjena u neposrednom i irem podruju kao to su promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja, promjene u reimu podzemnih voda, ekoloke promjene, promjene u mikroklimi, te utjecaj na sukcesije biljnih i ivotinjskih zajednica i vrsta. Sustav vodnih akumulacija predstavlja potencijal na kojem se moe postaviti plan ureenja prostora u smislu njegovog ouvanja (zatita vrijednosti prostora i okolia, prirodni rezervati) i viestrukog organiziranog koritenja (turistika, portsko-rekreacijska, lovnoribolovna namjena, natapanje poljoprivrednih povrina, kontrolirana eksploatacija ljunka). Za ostvarenje planskih postavki nuno je uspostaviti praenje stanja i utjecaja na okoli: prijedlog za vrenje stalnog nadzora nad umama uz Dravu, te prijedlog istraivanja prilagodbe pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta na promjene vodnog reima i protoka Drave, te promjene reima podzemnih voda. Na tom se podruju neka istraivanja ve provode, pa je postojee raznovrsne podatke potrebno integralno analizirati, povezati i vrednovati. Potrebno je sustavno i detaljno prouiti sve posljedice koje su nastale nakon izgradnje hidroenergetskih graevina, a njihovo daljnje iskoritavanje uklopiti u postojee tokove prostornog razvitka regije. Ormoko jezero je poeljno tretirati i ouvati kao ornitoloki rezervat, tim vie to se u susjednoj Sloveniji ve primjenjuju mjere zatite ornitofaune ovog jezera (postojee
stanite ptica i lokacija u selidbenom koridoru). Rubno postavljen kompleks uma i livada Zelendvora ve se koristi kao uzgojno-lovna zona. Zbog pristupanosti i blizine grada, Varadinsko jezero ima najvee mogunosti za portsko-rekreacijsko iskoritavanje (postojei kupalini kompleks Drava i kupalite Aquacity na eksploatiranim dijelovima ljunare za ribolov, jedrenje, vonju amcima i dr.). Jezero Dubrava ima prvenstveno inenjersku namjenu. Veliku koliinu vode akumulacijskog jezera mogue je iskoristiti za potrebe industrije i posredno (preko kanala) za natapanje poljoprivrednih povrina, a njegov je zapadni dio (ue stare Drave i kanala u jezero) podruje pogodno za rekreacijsku i ribolovnu namjenu. Poetni dijelovi svih triju akumulacijskih jezera izuzetno su znaajni kao stanita, migracijski koridori i zimovalita ptica (otoii s vrbicima i umarcima, traci, pliaci i sl.). Stoga bi i poetak Varadinskog i Dubravskog jezera bilo potrebno sauvati kao podruja znaajna za ornitofaunu. Ostale manje jezerske povrine na podruju upanije nikako nisu zanemarive: Trakoansko jezero, jezero Aquacity, ribnjak Bis jugoistono od Ivanca, ribnjak Bitoevlje, ribnjak Lukavec sjeverozapadno od Brodarevca, bajeri sjeverno od Ivanca, ribnjaci kod Ludbrega, bajer sjeverno od Hrastovljana, ribnjak na Varadinbregu i drugi. Namjena i pratei sadraji tih vodenih povrina vrlo su razliiti: portska, rekreacijska, kupalina, turistiko-ugostiteljska, uzgojno-ribolovna, pa njihovo gospodarsko iskoritavanje moe biti bitan imbenik razvoja lokalne sredine. Meutim, najznaajnija je njihova uloga u prirodnom okoliu, kao stanite ivotinjskih (ptice, ribe) i biljnih (vodna i priobalna vegetacija) zajednica i vrsta. b) ume ume su specifino prirodno bogatstvo i one danas sve vie zahtijevaju posebne uvjete ouvanja, zatite i razvoja. Na podruju Varadinske upanije jo nije u dovoljnoj mjeri izraen znaaj opekorisnih funkcija uma, a stupanj ouvanosti autohtonih uma nije zadovoljavajui. Gusta naseljenost, potreba za drvom i intenzivna poljoprivredna proizvodnja uzrok su smanjenju i usitnjavanju umskih povrina, to je posebno naglaeno u nizinskom dijelu upanije (te su ume veim dijelom iskrene). Osnovni je cilj ouvanje, zatita i unapreenje umskog fonda koji se u nainu ostvarivanja razlikuje za nizinske i ume brdsko-breuljkastog dijela upanije. Ritske ume uz Dravu zahtijevaju poseban osvrt ne samo zbog posebnih prirodnih znaajki vodnog krajolika, ve i zbog posebne problematike gospodarenja umskim povrinama uz Dravu. Nekada iroki umski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog hidrotehnikih zahvata i irenja poljoprivrednih povrina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas, a veliki dio umskih povrina trajno je izgubljen ispod jezera. Gospodarenje umama oteano je nakon izgradnje hidroenergetskog sustava, jer je dolo do poremeaja u protoku Drave i reimu podzemnih voda. Posljedica tih utjecaja su promijenjeni stanini uvjeti to se na umski pokrov odraava kao usporen rast, suenje i propadanje drvea. Nia razina podzemne vode i izostanak poplava uzroci su isuivanja tla, a sukcesija vegetacije tee u smjeru razvoja prema zajednicama s veim udjelom mezofilnih vrsta. Prema navodima umara na poplavnim lokacijama evidentiran je unos tekih metala, to dravske naplavine svrstava u skupinu kontaminiranih muljeva s negativnim posljedicama po obnovu uma, pa i koritenje prostora openito. Obnova i rekultivacija tako oteenih umskih ekosistema izuzetno je sloen zahvat. Dosada provedeno poumljavanje (prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu Varadinske podravske ume) nije dalo znaajnije rezultate, a uspjeh primanja sadnica je ispod oekivanog, te se ne moe opravdati daljnje provoenje propisa umsko-uzgojnih radova.
Stoga je gospodarska jedinica Varadinskih podravskih uma proglaena umom s posebnom namjenom, a cilj je da se sve ume dravskog pojasa (gospodarske jedinice Ludbrekih i Meimurskih podravskih uma) proglase umom s posebnom namjenom. Svrhovito je da sve dravske ume umjesto gospodarske dobiju opekorisnu funkciju, uz minimalne intervencije ovjeka. Od promijenjenih fitocenoza treba uiniti stabilnije zajednice, a poumljavanje provesti samo na onim terenima koji daju garanciju uspjeha. Terene na kojima se tek formiraju inicijalne umske zajednice treba prepustiti prirodnom razvoju. Ne smije se dozvoliti irenje poljoprivrednih povrina na tetu umskih, jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadrati na ispranim tlima koja zahtijevaju stalnu i intenzivnu obradu i gnojidbu. Potrebno je naglasiti da je itav inundacijski pojas vodno dobro koje je u nadlenosti Hrvatskih voda, pa se u tom pojasu mogu provoditi samo aktivnosti koje su u skladu sa umsko-gospodarskom osnovom na koju je data suglasnost Hrvatskih voda. ume breuljkasto-brdskog dijela upanije potrebno je uvati, sprijeiti neracionalno koritenje, gospodariti prema strunim kriterijima i principima umarske struke i unaprijediti radi postizanja najveih koristi koje ume pruaju svojim posrednim i neposrednim utjecajima, odnosno odravanjem ekoloke ravnotee u prostoru. Posebno treba odravati ume u reprezentativnim ekolokim sustavima i krajolicima (Kalnik, Ivanica, Ravna gora), zatim odravati umske izvore, osigurati prijelazne i "tampon" zone (manje fragmentarne povrine nastojati meusobno povezati). ume je potrebno postupno vratiti u njihov izvorni oblik i to u pogledu uzgojnog oblika i sastava po vrstama. Za poumljavanje koristiti autohtone vrste i sjeme vlastitih sjemenjaa, a strane vrste unositi vrlo obazrivo i na strogo odreenom podruju. Razvoj umarstva kao gospodarske djelatnosti treba se temeljiti na naelu odrivog gospodarenja. Podruje Varadinske upanije je relativno malo umovito, te je potrebno ouvati sve postojee umske povrine. U skladu sa Strategijom prostornog ureenja i s posebnim znaajkama upanijskog prostora naglasak se stavlja u funkciju uspostavljanja ekoloke ravnotee i turistikorekreacijskog razvoja, a ne na proizvodno-sirovinsko iskoritavanje. Takoer je potrebno nastojati da uma bude prisutna ne samo pokrovnou, ve i kvalitetom, te postii veu kontrolu iskoritavanja u privatnim umama (sjea za ogrijev i sitnu grau, tete krajem godine na smrekovim i jelovim kulturama i sl.). c) Tla Kvalitetno plodno tlo, odnosno obradive poljoprivredne povrine takoer predstavljaju znaajan prirodni resurs upanije. Cilj pedoekoloke obrade prostora je, izmeu ostalog, i taj da se ve u postupku planiranja sprijei neracionalno ili neodgovarajue koritenje najvrednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. Za potrebe ovog Plana koritena je pedoekoloka studija iz Prostornog plana podruja HE sistema "Drava" koja sadri procjenu kvalitete tala i prijedlog namjene povrina s obzirom na poljoprivrednu proizvodnju. Geomorfoloke grupe tala, odnosno lito-geoloke, reljefne i hidroloke osobine tla, uz prisutne klimatske uvjete bitno utjeu i na rasprostiranje vegetacije, te nain iskoritavanja zemljita. Stoga je pojedine povrine potrebno iskoritavati, odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije za odgovarajua tla: 1. Najnii zaravnjeni poloaji uz Dravu pripadaju recentnom aluviju, a na njih se nadovezuje neto poviena starija aluvijalna terasa. Na ta dva podruja podzemna voda ima znaajan utjecaj na genezu i svojstva tla. Proizvodnost aluvijalnih tala kree se u irokim granicama, a u najuoj je vezi s mehanikim sastavom i utjecajem ovjeka (hidrotehniki zahvati i gnojidba). Tla su preteito 1. i 2. razreda i pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura. 2. Na dolinskim aluvijalnim i postaluvijalnim zamovarenim ilovaama i glinama odvodnja vode je oteana. zbog prekomjernog vlaenja i nepovoljnih fizikalnih svojstva tih
tala. Ukoliko se odvodnja izvri, tla 4., 5., 6. i 7. razreda prelaze u 2., 3. i 4. razred. Manje povrine nalaze se pod oranicama, a vei dio su meliorirani travnjaci i ume. 3. Tla breuljkasto-brdovitog reljefa (diluvijalne i neoplicenske ilovae, ponegdje pijesci) 3. su razreda, a povrinski su vrlo malo zastupljena. Na tim se tlima nalaze oranice, ume, vonjaci, a na povoljnim poloajima i vinogradi. 4. Podruje tala na lesu zauzima zaravnjene terase dravske nizine (eutrina smea ilimerizirana tla). Zastupljena tla visokog su razreda, vodopropusna su i dobrih hidropedolokih osobina, te predstavljaju znaajnije resurse za intenzivan i svestran nain iskoritavanja zemljita za poljoprivredu. Na tim podrujima treba druge interese za koritenje zemljita svesti na najmanju moguu mjeru (umarstvo, infrastruktura i dr.). 5. Podruje tala breuljkasto-brdovitog reljefa na vapnenim laporima, fliu i pliocenskim ilovaama, glinama i polutvrdim vapnencima povrinski je najzastupljenije. Tla su 5., a ponegdje 3. i 4. razreda, a nalaze se pod vinogradima, vonjacima i oranicama koje se oteano obrauju zbog nepovoljnih reljefnih uvjeta (uglavnom za krmno bilje i kukuruz). Iz tog je razloga potrebno uvoditi konturnu obradu tla zasijavanjem travnih smjesa i leguminoza, a strmije padine poumljavati. Stoga je u svrhu boljeg iskoritavanja zemljita potrebno provesti intenzivne mjere konzervacije tla. 6. Dio Hrvatskog zagorja (Ivanica, Ravna gora, istoni obronci Strahinice) spada u podruje tala kra na tvrdim vapnencima, dolomitima (koluvijalnim i reliktnim). Tla su zbog strmih padina obrasla umama. Gore navedena podjela moe se u kartografskom dijelu PP-a naelno iitati na slijedei nain: - tla pod rednim brojem 4 okvirno su oznaena kao vrijedna poljoprivredna obradiva tla iskljuivo osnovne namjene, - tla pod rednim brojevima 1 i 2 okvirno su oznaena kao ostala obradiva poljoprivredna tla, - tla pod rednim brojevima 3 i 5 okvirno su oznaena kao ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite. Klasifikacija kartografskih jedinica tala upanije osnova je za iskoritavanje zemljita na najpovoljniji nain i utvrivanje konkretnih mjera za poveanje plodnosti tla. Kvalitetnim plodnim tlom treba gospodariti racionalno, a neobraeno plodno zemljite potrebno je privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane. Ne smije se dozvoliti pretvaranje kvalitetnog plodnog zemljita u graevinsko zemljite. d) Mineralne sirovine Glavna nalazita nemetalnih sirovina su gorske jezgre Ivanice i Kalnika koje obiluju kvalitetnim kamenom sedimentnog porijekla (vapnenac). Eruptivne stijene (dijabaz i andezit) znatno su rijee. Zone tercijarnih pobra obiluju naslagama vapnenaca, lapora, gline i pjeenjaka. Dravska naplavna ravnica obiluje ljunkom i pijeskom. S obzirom na sirovinski potencijal i zahtjeve za sve veim koliinama mineralnih sirovina Varadinska upanija ima perspektivu razvoja na vlastitim resursima. Meutim, postojee mineralne sirovine, iako nisu brojne, parcijalno su istraene, nepoznata im je koliina, kvaliteta i kompletna primjena. Spektar primjene nemetalnih mineralnih sirovina mogao bi biti znatno iri, nego to je do sada utvreno. Trebalo bi izvriti regionalna istraivanja mineralnih sirovina s ciljem izdvajanja perspektivnih podruja s najkvalitetnijom sirovinom, te ispitivanja mogunosti njihove primjene. Nemetali pripadaju
uglavnom sedimentnom tipu leita pa bi istraivanja trebalo usmjeriti na dijelove bazena sedimentacije, karakteristinih za formiranje leita pojedine sirovine. Karta mineralnih sirovina biti e osnova ne samo za podatke o sirovinskom potencijalu, ve i o taktici ouvanja i zatite okolia. Prije novih geolokih istraivanja i pronalaenja novih zaliha sirovina, potrebno je ispitati gospodarsku i ekoloku opravdanost postojeih nalazita, a nova polja nastojati otvarati neposredno uz njih. Na taj je nain mogue ograniiti vizualnu i ostalu degradaciju prostora na ve obezvrijeena ua podruja. Na podruju Varadinske upanije provode se istrani radovi s ciljem utvrivanja koliina i kvalitete graevinskog kamena, ljunka, pijeska i dr.. Zbog iscrpljenih rezervi javlja se potreba za utvrivanjem novih leita opekarskih glina i kvarcnih pijesaka. Za otvaranje svakog novog eksploatacijskog polja zakonska regulativa iziskuje provedbu procjene utjecaja na okoli, te obvezu da se uz primjenu novih tehnolokih zahvata otklone ili smanje svi negativni utjecaji na okoli. Prema zakonu, rudarski projekti eksploatacije sadre obvezu izvoenja odgovarajuih sanacijskih radova nakon eksploatacije, te je za njih obvezno osigurati financijska sredstva. Projektom treba tono predvidjeti i odrediti nain saniranja kopova ili prenamjenu devastiranih prostora. tetne posljedice (izmjenjen krajolik, uniten biljni i ivotinjski svijet) mogu se umanjiti ili otkloniti provoenjem bioloke rekultivacije, a gdje je to mogue ista bi se trebala provoditi usporedo s rudarskim radovima. Nuno je voditi brigu o zatiti prostora i okolia iz razloga to je uz postojeu eksploataciju prisutan niz problema koji se nisu sustavno rjeavali, a javljaju se i novi. U inundacijskom podruju rijeke Drave eksploatiraju se velike koliine ljunka i pijeska (staro korito izmeu Varadinskog jezera i jezera Dubrava), a eksploatacija je takvog tipa da naruava ekoloki sustav rijeke. Izgraene energetske i pratee graevine (akumulacijska jezera, kanali), te protok uglavnom biolokog minimuma vode ne moe osigurati obnavljanje rezervi ljunka i pijeska. e) Graditeljska batina Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne batine (s naroitim kulturnopovijesnim znaenjem), sastavni su i nerazdvojivi dio okolia. Po kvaliteti, brojnosti, raznovrsnosti i povezanosti s europskom tradicijom, fond spomenika kulture Varadinske upanije zauzima vrlo znaajno mjesto u Hrvatskoj. Varadinska upanija ima od registriranih spomenika dvije cjeline i 30 graevina, a od preventivno zatienih spomenika pet cjelina i 384 graevine. Ocjenjuje se potrebnim na razini Drave definirati jedinstvene kriterije za valorizaciju i kategorizaciju spomenika kulture, te provesti reviziju popisa. Degradacija spomenikog fonda takvih je razmjera da se moe govoriti o ugroenosti spomenikih cjelina i pojedinanih spomenika kulture: Urbane povijesne cjeline zadrale su svoja obiljeja. Za povijesnu urbanu cjelinu baroknog Varadina trenutno je u postupku procedura za upis na Listu svjetske batine UNESCO-a. Proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno brie granice kulturnih regija i oteava definiranje cjelina slinih tradicijskih oblika. Potrebno je nastojati da ruralne cjeline i predjeli zadre svoj identitet i izvorna obiljeja. Graditeljska batina u otvorenom krajoliku i izvan naseljenih prostora zastupana je s pojedinanim graevinama, sklopovima i grupama, koje su u osobito tekom stanju, a posebice neke povijesne graevine, ruevine svih grupa i vrsta, te arheoloki lokaliteti bez obzira na njihovo znaenje i smjetaj. Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraenosti svrstava arheoloka nalazita u najugroeniju kategoriju kulturne batine, a osobito kada je rije o odreenim aktivnostima u prostoru (infrastrukturne investicije).
Temeljne odrednice zatite su: - neprekidno vrednovanje kulturne batine u kontekstu stalno prisutnih drutvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, - uspostavljanje vrijednosnih odnosa izmeu kulturne i prirodne batine i odnosa kulturne batine u kulturnom krajoliku, - uz zatitu vrijednih i izuzetnih arhitektonskih djela, afirmacija male i skromne arhitekture koja gradi ambijente, - provoenje revitalizacije zaputene ili zanemarene graditeljske batine uz ispitivanje moguih novih ili izmijenjenih starih namjena pojedinanih graevina ili povijesnih cjelina, - ukljuivanje lokalnih vlasti i lokalnog stanovnitva u procese zatite. Ciljevi zatite graditeljske batine: - uspostavljanje i provoenje takvog sustava zatite koji bi s raznih gledita (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam, financije, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos drutva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj batini (integracija zatite u strategiju drutvenog razvitka i prostornog ureenja), - uspostavljanje jedinstvenih osnova vrednovanja, kategorizacije i reima zatite kulturnih dobara, kao podloge za inventarizaciju, ponovno vrednovanje i kategorizaciju dobara, te definiranje metodologije planiranja u oblasti zatite kulturne batine, - stalnim praenjem i znanstvenim istraivanjem odgovarajuih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteenog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske batine i suvremenih pojava, osobito na podruju povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog koritenja za stambenu i turistiko-rekreacijsku, znanstvenoistraivaku, kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost i u cilju ouvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti koje svjedoe o nacionalnom identitetu naroda kojem pripadaju, - poticanje izrade studija podruja znaajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, arheolokih zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti radi iznalaenja naina njihova optimalnog ukljuivanja u programe razvoja, - uspostavljanje jedinstvenog informacijsko-dokumentacijskog sustava u djelatnosti zatite kulturne batine. S obzirom na veliki broj spomenika graditeljske batine prvenstvenu brigu drutva treba usmjeriti na zatienu i evidentiranu graditeljsku batinu razvrstanu u graditeljsku i arheoloku batinu, povijesne graditeljske cjeline, sklopove i graevine. U popisu znaajnije zatiene i evidentirane graditeljske batine, od evidentirane su navedene samo znaajnije graevine vee vrijednosti za koje postoji mogunost da budu proglaene zatienima. Popis odgovara kartografskom prikazu 3 (Uvjeti ureenja, koritenja i zatite prostora), uz napomenu da se graevine graditeljske batine iste kategorije, bez obzira na njihov broj prikazuju jednim simbolom ako se nalaze na podruju istog naselja. Graditeljska batina Meunarodni znaaj Varadin: kulturno dobro predloeno za upis na listu svjetske batine - povijesna jezgra sa Starim gradom. Arheoloka batina Arheoloka podruja Zatiena: Varadinske Toplice, Petrijanec, Poljanec i Ludbreg.
Pojedinani lokaliteti Zatieni: Varadinske Toplice, Petrijanec, Ludbreg-Iovia, Poljanec, Sigetec Ludbreki, Hrastovsko, Zbelava, Zamlaka, Rijeka Voanska, Jalabet i Bartolovec. Evidentirani: Punikve, Donja Vinjica, Lepoglava, Bela (Bela I i Bela II), Madarevo, Martijanec, Novakovec i Sveti Petar. Povijesne graditeljske cjeline Gradska naselja Zatiena: Varadin i Varadinske Toplice. Gradsko seoska naselja Zatiena: Ludbreg i Vinica. Seoska naselja Zatiena: Mali Lovrean, Veliki Lovrean i Petrijanec. Povijesni sklop i graevine Graditeljski sklop (samostani, dvorci, utvrde) Zatieni: Varadin, Ludbreg, Bela (Bela I i Bela II), Novi Marof, Jalkovec, Lepoglava, Trakoan, renjevo, Cestica, Martijanec, Jalabet, alinec, Maruevec, Seketin, Klenovnik, Veliki Bukovec, Krkanec, Vidovec, Gornje Ladanje, Maran i Vinica. Evidentirani: Bisag. Civilne graevine Zatiene: Varadin, Varadinske Toplice, Jalkovec, Ludbreg, Bednja, Majerje, Petrijanec, Krianec, Vinica i anjevo. Sakralne graevine: Zatiene: Lepoglava, Maruevec, Bikupec, Ivanec, D.Vinjica, Kamenica, Zlogonje, arovnica, Bela, Remetinec, Svibovec, Hum iznad Bednje (Viletinec), Cvetlin, Trakoan, Brezniki Hum, Kriovljan Radoveki, Mali Lovrean, Natkriovljan, D. Voa, Hrastovljan, Kriovljan, G. Kneginec, Jalabet, Jakopovec, Kelemen, Klenovnik, Vukovoj, Nova Ves Petrijaneka, Srainec, Svibovec Podravski, Sveti Ilija, Bartolovec, Beletinec, Gornje Ladanje i Vidovec. Evidentirane: Bisag, Martijanec, upanec-Krianija i Veliki Bukovec. f) Prirodna batina Prirodna batina predstavlja dio resursne osnove upanije i temelj je ouvanja njenog prostornog i kulturnog identiteta. Prirodne predjele izrazite ouvanosti i vrijednosti svakako je potrebno zatititi, jer imaju vee znaenje za ouvanje ekoloke ravnotee na irem podruju. Stoga je jedan od ciljeva razvoja prostornog ureenja upanije i odgovarajua zatita, obnova, oplemenjivanje, ureenje, odravanje i promicanje prirodnih vrijednosti prostora. Treba naglasiti da zatita pojedinih iznimnih dijelova prirode predstavlja samo dio zatite itavog upanijskog prostora. To znai da je odreene oblike zatite potrebno usmjeriti i na prostore izvan granica zatienih dijelova prirode, a posebice na najugroeniju kategoriju - ruralne predjele kultiviranog krajolika, gdje se graene strukture stapaju s prirodnom pozadinom, a stupanj ouvanosti prostora jo je uvijek relativno visok. U tom se smislu predlae pristup sveobuhvatne i meusobno povezane zatite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora kroz razliito stupnjevanu zatitu ne samo prirodnog ve i kultiviranog krajolika. Kultivirani krajolici takoer predstavljaju dio prirodne batine (to
su resursi vieg reda) iako su se tijekom vremena mijenjali zbog meusobnog djelovanja razliitih funkcija (proizvodnja, stanovanje, promet) i prilagoavali prirodnim datostima prostora. Kvalitetu prirodnih i kulturnih dobara mogue je ostvariti ne samo odgovarajuim oblicima zatite nego i primjerenim nainom njihovog koritenja, promicanja i gospodarenja, ime se postie napredak i razvoj (posebice na podruju turizma i rekreacije), a samim time podie i kvaliteta ivljenja. Korisno bi bilo da se objedinjavanjem to veeg broja odgovarajuih podataka o prostoru uspostavi upanijska krajobrazna osnova, jer su za svrhovito planiranje i gospodarenje prostorom neophodni podaci o prirodnom i kulturnom nasljeu upanijskog prostora, poto saznanja o njima omoguuju ne samo ostvarivanje kvalitetnije zatite ve i pronalaenje najprimjernijih razvojnih varijanti. Krajobrazna osnova je isto tako otvoren dokument za unoenje podataka i rezultata novih istraivanja, detaljnije inventarizacije, analize i vrednovanja prostora. Prema Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske teite zatite pripalo je parkovima prirode, a u prioritetnu skupinu ulazi proglaenje parka-prirode Hrvatsko Zagorje (Trakoan), koji sadri jednako vane prirodne i kulturno-povijesne elemente za zatitu. Hrvatsko zagorje u cjelini izuzetno je zanimljiv i ambijentalno specifian dio Hrvatske, te ini sastavni dio nacionalnog prostornog identiteta. Park prirode se prema vrijednosti, podruju obuhvata i nainu zatite nalazi odmah iza nacionalnog parka, pa e zauzeti bitno mjesto ne samo u meunarodnoj promidbi Republike Hrvatske ve i Varadinske upanije. Park prirode je dio prostora kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zatitu, a poto je to podruje vrhunske vrijednosti i potencijala, ono moe biti i kvalitetan izvor prihoda. Samom institucijom parka prirode takvo bi podruje bilo zatieno od svake neprimjerene gospodarske eksploatacije ili izgradnje koja su u prostoru ve prisutna. Stoga je potrebno voditi rauna o tome da koritenje zatienih dijelova prirode (turistikougostiteljska djelatnost, rekreacija, portski sadraji) ne bude u suprotnosti sa zakonski odreenim kriterijima zatite. Na taj se nain prisutnost prateih djelatnosti ne izbacuje iz podruja parka, ve se dovodi u takve ope uvjete koji otklanjaju opasnost da se uniti glavno dobro koje omoguuje razvitak (odrivost koritenja). Granice planiranog parka prirode jo nisu detaljnije definirane, a ovim se Planom naznauje ire podruje s razliitim prirodnim vrijednostima, u kojem e se prostornim planom podruja posebnih obiljeja odrediti stroi i blai reimi zatite. Postupak je potrebno provoditi u suradnji s nadlenim tijelom za zatitu prirode i okolia (Odjel za zatiena podruja). Prijedlog obuhvata parka prirode trebao bi biti i rezultat elja lokalne sredine. Povrina predlaganog podruja u nekim varijantama iznosi priblino 150 km2, to je vrlo mnogo, te je taj prijedlog obavezno potrebno podrobnije struno analizirati. Iako Zakon o zatiti prirode definira park prirode kao "prostrano ... podruje", napominjemo da teite treba staviti prvenstveno na kvalitetu i vrijednosti iz koje e proizai konani prijedlog prostornog obuhvata zatienog podruja. Park prirode proglaava Hrvatski dravni sabor, a zatita, ureenje, unapreenje i koritenje utvruje se prostornim planom (obavezno se donosi Prostorni plan podruja posebnih obiljeja), kojeg takoer donosi Sabor. Prilikom odreivanja granica parka prirode i provoenja ostalih aktivnosti na zatiti tog podruja potrebno je usuglasiti miljenja i elje sa susjednom Krapinsko-zagorskom upanijom. Strategija i Program prostornog ureenja navode potrebu ukljuivanja svih znaajnih umskih zajednica Hrvatske u mreu rezervata umske vegetacije (kategorija posebnih
rezervata). Prema tom programu podruja poplavnih uma uz rijeku Dravu planirana su za stavljanje pod zatitu. Radi se o tipinim zajednicama umskog drvea koje su danas u vie ili manje oteenom sastavu i pod intenzivnim utjecajem ljudskih aktivnosti: Salici-Populetum, Populetum nigro-albae, te posebice Carpino betuli-Quercetum roboris. Predlae se izvriti inventarizaciju i analizu prirodnih vrijednosti dravskog pojasa, te na osnovi vrednovanih podataka odrediti podruja, odnosno mikrolokacije na kojima su posebno izraene ili zastupljene odreene umske zajednice. U duhu prijedloga ouvanja poplavnih uma unutar inundacijskog pojasa rijeke Drave je zatita kroz kategoriju uma s posebnom namjenom. Predlae se zatita i tono definiranje brdskih umskih predjela s autohtonom vegetacijom koji odraavaju reprezentativni ekoloki sustav u kategoriji rezervata umske vegetacije: - relativno ouvane umske sastojine hrasta kitnjaka i graba, kitnjaka i kestena, te kitnjaka i bukve na prigorjima i obroncima Ivanice, - relativno ouvane autohtone ume bukve i jele (Abieti fagetum panonicum) na viim dijelovima i sjevernim stranama Ivanice i Ravne gore, - starije reprezentativne sastojine brdske bukove ume (Fagetum croaticum montanum) u viem pojasu Kalnika i ume hrasta medunca i crnog graba (Querco-Ostryietum carpinofoliae) na strmim obroncima stjenovitih grebena Kalnika, a koje su ve predloene Generalnim prostornim planom Kalnika. Ti predjeli odraavaju reprezentativnu umsku zajednicu kojoj se, zbog izuzetne vrijednosti koju ima, ne smiju unititi ili naruiti njena iskonska svojstva (posebice sjeom, unitavanjem, unaanjem alohtonih vrsta, gospodarskim koritenjem i sl.) i koju kao takvu treba neizmijenjenu prepustiti procesima prema klimaksnom stadiju. U kategoriji posebnog rezervata potrebno je definirati lokacije zoolokog rezervata i to ornitolokog na pojedinim dijelovima dravskog pojasa (Ormoko jezero, ue Plitvice i Bednje u Dravu) koji su zbog ljunkovitih sprudova, plitke vode, movarnih predjela i vegetacije vodenjara znaajni za obitavanje, gnijeenje, seobu i zimovanje ptica (posebno movarnih). Od ostalih predjela znaajnih za ornitofaunu treba spomenuti poetne dijelove Varadinskog i Dubravskog jezera. U kategoriji park ume zatiena je park uma Trakoan koja sa spomenikom graditeljske batine (dvorac) i ouvanom umom ini jedinstvenu kulturno-povijesnu i prirodnu cjelinu. Zatiena park uma zajedno s jezerom obuhvaa povrinu od oko 0,83 km2. Za stavljanje pod zatitu u toj kategoriji planirana su slijedea podruja: Dravska park uma (povrine priblino 0,86 km2; postupak u tijeku), park uma u Varadinskim Toplicama (0,18 km2), uma oko jezera Bis u Ivancu (0,7 km2) i uma oko kapelice Sv. Duha u Prigorcu (0,13 km2). Sve spomenute lokacije preuzete su iz postojee prostorno-planske dokumentacije kao evidentirana podruja, dvije su inicijative lokalne sredine (Grad Ivanec), dok za Dravsku parkumu takoer postoji inicijativa lokalne sredine da se proglasi zatienom. Napominjemo da je gore naveden popis otvoren za nove prijedloge s lokalne sredine (prilikom izrade opinskih i gradskih prostornih planova). Ukoliko se ocijeni da odreeni lokalitet ue u postupak zatite, moraju se ispuniti sve zakonom propisane obveze i mjere (posebni reimi zatite, ureenja, odravanja i namjene zatienih dijelova prirode). Prijedlog za zatitu trebao bi biti potkrijepljen stvarnom potrebom, svrhom i opravdanou, a po mogunosti i strunom studijom ili elaboratom kojim bi se uz prikaz postojeeg stanja dali
prijedlozi za odravanje i ureenje ili program za koritenje (kao to je to uinjeno za Dravsku park umu). U kategoriji zatienog krajolika Strategija i Program prostornog ureenja (meu brdskim masivima) navode Kalnik. Ui dio Kalnika (oko 13 km2) ve je zatien, a za stavljanje pod zatitu predlae se iri predio od dravne ceste 22 (dionica Sudovec-zaselak Zukci) na zapadu do zaselaka Graci, rnoglavec i Rijeki Kri na istoku. Osnovna znaajka ovog podruja su prostrani predjeli sauvane izvorne (autohtone) umske biocenoze, a sjeverni obronci Kalnika su samo djelomino naseljeni i kultivirani (zaselci, livade, poljoprivredne povrine). Utjecaj ovjeka nije u suprotnosti s prirodnim okoliem, jer je ovjek s njime usko ivotno i radno povezan. Predloeni i na kartografskom prikazu oznaeni predio u Varadinskoj upaniji povrine je oko 78 km2, a poto se nalazi uz upanijsku granicu biti e potrebno suraivati s Koprivniko-krievakom upanijom. Za zatitu u kategoriji zatienog krajolika predlau se: krajolik potoka Zbel (oko 7,5 km2, jedinstvene vrijednosti, bioloka raznolikost, lunjakovo-grabove ume kao jedne od rijetkih veih ouvanih umskih povrina izvan dravskog pojasa, livade, salmonidni vodotok, prisutnost ugroenih i zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta i dr.), brdski masiv Ivanice (vrni dio, oko 5 km2), Grebengrad (izvorini dio Lonje, evo, Belski dol i dolina rijeke Bednje, oko 17 km2), te predio ua Plitvice i Bednje u staro korito rijeke Drave (oko 12 km2). Podruje ua nadovezuje se na zatieni posebni rezervat Veliki Paut u Koprivniko-krievakoj upaniji. Na tom se podruju razvijaju ekosistemi bez direktnog utjecaja ovjeka. U kategoriji spomenika prirode na podruju upanije zatiena su tri objekta. Kao geoloko-paleontoloki spomenici prirode zatieni su: pilja Vindija i Makova pilja. U tijeku je izrada projekta pod nazivom "Zatita i prezentacija pilje Vindije" kojeg izrauje Gradski muzej Varadin, a odnosi se na pilju i podruje oko nje. Spomenutim projektom pilja Vindija prezentira se ne samo kao arheoloko, geoloko i paleontoloko nalazite ve i kao svjetski znaajan lokalitet (predlae se nain zatite i prezentacije lokaliteta). Podruje Gaveznice - Kameni Vrh (u Lepoglavi) nedavno je zatieno kao geolokomineraloki spomenik prirode (povrine 0,06 km2). To je podruje jedino poznato nalazite poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj (ahat) i jedini sauvani fosilni vulkan. U Prostornom planu (bive) Opine Novi Marof evidentirana lokacija stijena i peine Kamenac u dolini Ljube (Opina Ljubeica) predlae se zatititi kao geomorfoloki spomenik prirode. Stijene su izgraene od vapnenakog pjeenjaka, a nastale su erozijom ruba brijega koji se strmo sputa u dolinu (visoke oko 30 m, a duge oko 200 m). Postoji lokalna inicijativa za zatitom geolokog stupa Drenovec u istoj kategoriji (sedimenti egenburke starosti) na junim obroncima Ravne gore, juno od sela Strupari. Za progleenje botanikim spomenikom prirode predlae se ve evidentirana lokacija na stjenovitim grebenima Kalnika gdje su nazone neke od mediteranskih biljaka koje u sjevernoj Hrvatskoj doseu do Ivanice i Kalnika, ilirskih biljaka koje su na tom podruju prilino rijetke, pontskih koje su na jugozapadnoj granici areala, te alpskih koje su na istonoj granici rasprostranjenja. Na osnovi inicijative lokalne sredine (Opina Klenovnik) u istoj se kategoriji predlae zatita podruja oko kapele Sv. Vuka u Vukovoju kao jednog od rijetkih i vrlo vrijednih nalazita crnkaste sase (Pulsatilla nigricans) u Hrvatskoj, u znaajnoj populaciji od nekoliko stotina primjeraka. Na podruju upanije jo je nekoliko manjih, ali izuzetno vrijednih lokaliteta biljnih vrsta koji bi po svojoj iznimnosti i rijetkosti mogli spadati u kategoriju botanikog spomenika prirode: livade uz potok Zbel i livade kod Vidovca (stanite kockavice - Fritilaria meleagris) i nekoliko lokaliteta na Ivanici (Striec). Analizom upanijskog prostora uoeno je da su brdski predjeli i predjeli uz vodotoke sauvali najvie prirodnih obiljeja, te je to osnovni razlog da je na njih stavljeno teite zatite. Ti su predjeli na karti 3 (Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora) oznaeni kao prirodni
krajobraz - predjeli posebnih vrijednosti, s mogunou zatite u kategoriji zatienog krajolika (u cjelini ili djelomino). Kao osobito vrijedan predio predlae se analizirati i u najvrednijim dijelovima zatititi prostor uz rijeku Dravu (oko 100 km2) na podruju Varadinske i Meimurske upanije. Ouvanje dravskog pojasa nije ovisno samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi, ve i od ljudskih aktivnosti na zatiti tog podruja. Cijeli prirodni pojas dravskog toka prirodno je dobro koje na ljestvici izvornih vrijednosti zauzima visoko mjesto, te nije mogue dopustiti njegovo unitavanje i propadanje. Na meunarodnom nivou ve se provode aktivnosti u skladu s Programom zatite i ouvanja sliva rijeke Dunav, a koji obuhvaa i rijeku Dravu. Ovim se Planom propisuje obveza izrade prostornog plana podruja posebnih obiljeja za rijeku Dravu. Prilikom planiranja i promiljanja o zatiti dravskog koridora biti e potrebno usuglasiti miljenja i elje sa susjednom Meimurskom i Koprivniko-krievakom upanijom, a po potrebi i s Republikom Slovenijom. ire podruje Ivanice (oko 48 km2) takoer je definirano kao osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz, a prostire se od krajnjih zapadnih obronaka do Belskog dola na istoku i ukljuuje dolinu rijeke Bednje od Stanjevca do Bele. Ukoliko se pristupi zatiti u kategoriji zatienog krajolika, potrebno je usuglasiti miljenja s Krapinsko-zagorskom upanijom. Na podruju upanije jo je nekoliko manjih, ali vrijednih prostora (osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz) koje je mogue zatiti u kategoriji zatienog krajolika: Goruevnjak - ui izvorini dio rijeke Plitvice (oko 3 km2), umski predio zapadno od Varadinskih Toplica (oko 5,6 km2), umski predio ireg podruja Pake i dijela Opine Visoko (oko 22 km2), umski predio ireg podruja Segovine (oko 15 km2), podruje Zelendvora (3,13 km2), uma Lasno kod Ludbrega (0,87 km2), prirodni tok rijeke Plitvice od Vrbanovca do Komarnice Ludbreke (oko 3,3 km2). Sve prijedloge potrebno je preispitati na nain kao to je navedeno za park umu. U kategoriji spomenika parkovne arhitekture Strategija i Program kao poznatiji navode ljeilini perivoj u Varadinskim Toplicama, a od najznaajnijih arboretuma spominje arboretum Opeka u Vinici. Na podruju upanije u toj je kategoriji zatieno 11 parkova (Novi Marof, Varadinske Toplice, Kriovljangrad, Bajnski dvori, Vidovec, Jalkovec, aulovec, Maruevec, Klenovnik, Veliki Bukovec i Martijanec) ukupne povrine 1,21 km2, arboretum Opeka povrine 0,52 km2, groblje Varadin povrine 0,05 km2, tri skupine stabala i est pojedinanih stabala. Spomenici parkovne arhitekture prikazani su na kartografskom prikazu 3 "Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora" jednim simbolom bez obzira na njihov broj, ukoliko se nalaze na podruju istog naselja. Osnovni ciljevi ouvanja i obnove zatienih spomenika parkovne arhitekture su razrjeavanje vlasniko-korisnikih odnosa, te osiguranje i osposobljavanje dovoljno strunih kadrova za njihovo odravanje i obnovu. Za sve zatiene i evidentirane dijelove prirode potrebno je: 1. Provesti reviziju popisa, posebice za kategoriju pojedinanih objekata. 2. Izraditi analizu, odnosno tono utvrditi postojee stanje, odrediti kategoriju zatite, povrinu, prirodne vrijednosti, izvornost, sastojke, nain koritenja, vlasnitvo, upravljanje, zatitu i odravanje. 3. Izvriti valorizaciju (vrednovanje) i usporedbu postojeeg stanja u odnosu na stanje dijela prirode u vrijeme njegovog proglaenja zatienim.
4. Na temelju prethodnih postupaka mogue je donijeti odluku o poduzimanju mjera zatite, ureenja, unapreenja i naina koritenja. To se posebice odnosi na one dijelove prirode za koje prema Zakonu o zatiti prirode detaljnije mjere zatite propisuje upanijsko poglavarstvo. 5. Ukoliko je dolo do promjena zbog kojih su nestale kvalitete i vrijednosti prostora zbog kojih je objekat proglaen zatienim mogue je donijeti odluku o prestanku zatite, prekategorizaciji zatite, odnosno smanjenju ili poveanju povrine koja je stavljena pod zatitu. 6. Sve zatiene dijelove prirode potrebno je na osnovi utvrenih kriterija razvrstati u razrede s obzirom na njihovu meunarodnu, dravnu ili lokalnu vrijednost i znaenje. Zakonom o zatiti prirode odreen je organizacijski ustroj nad zatienim podrujem, na nain da njime upravlja javna ustanova kao neprofitna organizacija. Javnu ustanovu za upravljanje parkom prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. Za zatiene dijelove prirode na podruju Varadinske upanije osnovana je javna ustanova sa zadatkom da obavlja zatitu, odravanje, promicanje i nadzor nad zatienim dijelovima prirode. Za zatiene dijelove prirode koji ne obuhvaaju vee podruje predvia se donoenje mjera zatite (donosi ih upanijsko poglavarstvo uz suglasnost nadlenog tijela za zatitu prirode i okolia). Za provedbu zatite potrebno je osigurati zakonom zajamena sredstva za isplatu naknada zbog ogranienog koritenja zemljita, pa je u postojeoj financijskoj situaciji probleme vlasnikih odnosa u zatienim dijelovima prirode nuno rjeavati postupno. Ovim se Planom na upanijskoj razini naelno naznauju potrebe i mogunosti zatite vrijednih dijelova prirode. U opinskim i gradskim prostornim planovima potrebno je usvojiti konanu ocjenu o razini zatite za objekte prirode, njihove dijelove i podruja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. Ukupno je obuhvaeno oko 320 km2 podruja koji se smatraju predjelima od vee vrijednosti ili potencijalnim za zatitu prema Zakonu o zatiti prirode (priblino 1/4 upanijskog prostora). Ako se uzme u obzir da je sada u Varadinskoj upaniji zatieno svega oko 15 km2 ili 1,2% ukupne povrine, a stvarne vrijednosti i potrebe su znaajno vee onda je razvidno da predstoje velike zadae i obveze na detaljnijoj analizi i valorizaciji, a potom i zatiti prirodne batine. Biljni svijet Vegetacijski pokriva definiran pojedinim biljnim zajednicama najbolji je zbirni pokazatelj stanja i promjena ekolokih prilika. Osim toga pojedine biljne zajednice (ume, livade, panjaci) imaju izrazitu gospodarsku vrijednost (iskoritavanje u umarstvu, poljodjelstvu, stoarstvu). Tipolokom analizom vegetacije upanije mogue je definirati ekoloko-gospodarske tipove biljnih zajednica koje mogu posluiti kao pokazatelji za namjenu prostora u gospodarske svrhe. Za podruje upanije svakako je potrebno izvriti inventarizaciju biljnih zajednica i vrsta, a nakon evidencije razliitih tipova stanita najvrednije i najugroenije predloiti za stavljanje pod zatitu. U tu skupinu svakako spadaju umske biljne zajednice i biljne zajednice voda i movara. Na podruju upanije evidentiran je lokalitet botanikog rezervata na Kalniku (umske vegetacije), lokalitet botanikog spomenika prirode na Kalniku, te nekoliko vrijednih autohtonih umskih zajednica. U nizinskom dijelu gotovo da su u potpunosti izgubljene ume hrasta lunjaka, koje su se djelomino zadrale uz Dravu i kod Zbelave (Merie i Lug). Predlae se takoer da se kroz zatitu dravskog pojasa zatite jedine i jo netaknute lokacije dravskih sprudova obraslih kebraom (Myricaria germanica). Ta biljka svakako predstavlja znaajni primjerak vrijedan zatite i to u meunarodnim mjerilima.
Poto znatan dio evidentiranih i zatienih dijelova prirode pokrivaju ume potrebno je im prije uskladiti odgovarajue propise (Zakon o umama i Zakon o zatiti prirode) u smjeru preciznijih formulacija i ovlatenja. Za podruja proglaena ili predlagana park-umom treba izraditi cjelovite programe valorizacije i zatite. Za veliki dio privatnih uma jo nema programa gospodarenja, a proces privatizacije ovaj problem zatite nije razrijeio. Osim zakonski zatienih biljnih vrsta nabrojenih u dijelu koji obrauje stanje u prostoru obuhvata Plana predlae se proirenje zatite na biljne vrste koje su rasprostranjene na podruju Varadinske upanije, a njihova brojnost pada, stanita nestaju ili im prijeti izumiranje. Na brdskim livadama Ivanice gotovo je istrijebljen obini bour (Paeonia officinalis). Izumiranje prijeti i sitnom rogozu (Typha minima), jer zbog provedenih regulacijskih zahvata na rijeci Dravi nestaju njegova jedina poznata stanita u Hrvatskoj, a to su obale Drave od Varadina do Legrada. Jedina stanita pasjeg trna (Hippophae fhamnoides) u Hrvatskoj bili su pjeani sprudovi Drave izmeu Varadina i slovenske granice. Vrsta je vjerojatno izumrla, jer su zbog hidrotehnikih zahvata i eksploatacije pijeska njena stanita nestala. Gorocvijet (Adonis vernalis) je vrsta koja je nastanjivala pokretne pijeske (podruje Vinice), ali vjerojatno izumrla zbog poumljavanja njezinih stanita. Vrste ija stanita nestaju su: sedmogradska gromotulja (Alyssum transilvanicum) na obroncima Ivanice, umarica (Anemone sylvestris) u okolici Varadinskih Toplica, tamnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens) na padinama niih brdskih uma, vladisavka plunikovka (Gentiana pneumonanthe) na vlanim i movarnim travnjacima, ikarama i umarcima, zmijinac (Calla palustris) na movarnim stanitima kod Varadinskih Toplica, Svetog Ilije, Ivanca, Lepoglave i Poljane, rosika (Drosera rotundifolia) na cretovima uz abnik, ret i Sveti Kri, vodoljub (Butomus umbellatus) uz stajae i sporotekue vode u porjeju Drave i kebra (Myricaria germanica) na ljunanim sprudovima Drave. Od biljnih vrsta koje su rasprostranjene na podruju upanije zbog promjena uvjeta na stanitima i pada brojnosti jo su ugroene slijedee: kokica pelica (Ophrys apifera), makovo uho (O. fuciflora), kokica muica (O. insectifera), vonjavi kaun (Orchis coriophora), movarni kaun (O. laxiflora), veliki kaun (O. mascula), kaun podrimunak (O. militaris), kaun jelenjak (O. pallens), mjehurica (Physalis alkekengi) i hrvatska perunika (Iris croatica) koje su rasprostranjene na obroncima Strahinice i Ivanice, zatim kokica pauica (Ophrys sphegodes), kaun (Orchis simia), mali zimzelen (Vinca minor), crnkasta sasa (Pulsatilla nigricans), biskupska kapica (Epimedium alpinum), pasji zub (Erythronium dens-canis), umska siritara (Gentiana asclepiadea), drijemovac (Leucojum vernum), obini likovac (Daphne mezereum) i ukasti naprstak (Digitalis grandiflora) koje su rasprostranjene na razliitim stanitima brdskih uma Hrvatskog zagorja (Ivanica), grozdasta kamenika (Saxifraga paniculata) na stijenama Kalnika te plosnata, cretna i obina crvotoina (Lycopodium complanatum, L.inundatum, L.clavatum) na kiselim tlima, cretovima i vritinama. Ovim se Planom daje preporuka da se postojee stanje i problematika glede zakonski zatienih i gore navedenih biljnih vrsta na odgovarajui nain obradi zasebnom dokumentacijom (npr. Programom zatite okolia ili zasebnim studijama). ivotinjski svijet Varadinska upanija obiluje raznolikim biotopima koji su obitavalita brojnih predstavnika srednjeeuropske faune: zbog vrlo velikog broja sitnih i rascjepkanih parcela poljoprivredni posjedi su omeeni umarcima i ivicama u kojima obitavaju ivotinje, posebice divlja; unutar inundacije starog korita rijeke Drave, te uz neregulirane dijelove Bednje, Plitvice i brojnih potoka ostala je sauvana autohtona movarna vegetacija, pa su ti predjeli izvorna obitavalita za ptiji i riblji svijet; akumulacijska jezera stanita su za mnogobrojnu ornitofaunu.
Neke od najugroenijih i zakonski zatienih ivotinjskih vrsta koje su rasprostranjene na podruju upanije su: crna roda (Ciconia nigra), bregunica (Riparia riparia), pelarica (Merops apiaster), vodomar (Alcedo atthis), obina i mala igra (Sterna hirundo, S. albifrons), bukavac nebogled (Botaurus stellaris), aplja danguba (Ardea purpurea), medicinska pijavica (Hirudo medicinalis), konjska pijavica (Haemopis sanguisuga) i vidra (Lutra lutra) iji se biotopi nalaze uz rijeku Dravu, rijeni rak (Astacus astacus) u istim tekuicama i jezerima, areni dadevnjak (Salamandra salamandra) u potocima sjenovitih uma i divlja maka (Felis silvestris) u brdskim umama. Osim podruja zatienih i planiranih u smislu Zakona o zatiti prirode, potrebno je tititi i sve ugroene biotope od lokalnog znaenja (mikrolokaliteti), a vani su za preivljavanje mnogih vrsta usko prilagoenih iskljuivo jednom tipu stanita, vrsta iji nain ivota zahtijeva veliku pokretljivost (ptice selice), veliki prostor (grabeljive vrste) ili razliita, meusobno povezana stanita. Na ivotinjski svijet djeluje niz negativnih imbenika: zbog guste naseljenosti dio zemljita pod znatnim je utjecajem ovjeka; irenje naselja i komunikacija; ratrkana izgradnja unutar lovita; koritenje umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava; presijecanje prirodnih migracijskih puteva; rascjepkanost i nepovezanost dijelova bioloke cjeline Drave nakon izgradnje HE sustava; unitavanje umaraka i ivica; buka; neprimjereni zahvati u okoli i sl. Kako bi se ouvala biolika raznolikost vrsta, poeljno je da mrea ouvanih biotopa i prirodnih koridora bude to gua, jer izolirani "otoci" nisu dovoljni. Prilikom gradnje prometnica treba izbjegavati presijecanje kljunih stanita, osigurati prijelaze i prolaze za ivotinje, nastojati u najveoj mjeri sauvati postojee ivice, umarke, prirodne potoke, vodna stanita, stare ume. U tu je svrhu nuno izvriti inventarizaciju ivotinjskih zajednica, vrsta i njihovih stanita na podruju upanije, kako bi se dobila osnova podataka na temelju koje je mogue tititi pojedine predjele. U vezi s faunom, svakako je potrebno usuglasiti elje i potrebe pojedinih gospodarskih subjekata za koritenjem prostora s ostalim korisnicima prostora: npr. povrine namijenjene za lovni turizam, ribnjaci, panjaci za stoku i sl. g) Bioraznolikost Zbog negativnog utjecaja ovjeka mijenja se raznolikost sloenih biolokih sustava od sloenih u jednostavne (npr. sjeom prirodne ume i sadnjom monokultura). Nestankom razliitih vrsta i njihovih habitata smanjuje se raspoloiva "banka" gena (produktivnost vrsta i ekoloka stabilnost prirodnih sustava). Poto za osnovne prirodne resurse (vodne i bioloke) nema nadomjestka, svaka izumrla vrsta ili izgubljen ekosustav predstavlja nepovratni i trajni gubitak za bioloku raznolikost na odreenom podruju. U nekoliko posljednjih desetljea na podruju upanije provodi se niz aktivnosti od kojih veina negativno utjee na kvalitetu prostora i okolia, a od kojih nabrajamo slijedee: - Izvoenjem regulacijskih radova unitava se priobalna vegetacija i mijenja izgled i ekoloka uloga prirodnog toka rijeke Drave. Prirodni tok neprestano mijenja poloaj i izgled obala, raspored mikrodepresija, zaravni, greda, sprudova, ivih i mrtvih rukavaca, a time i uvjete za razvoj i rasprostranjenost vegetacije, dok kod reguliranih vodotoka takvo bogatstvo prirodnih stanita i bioloke raznolikosti izostaje. - Prenamjenom zemljita uz rijeku u obradive povrine oneiuje se vodotok i tlo, te zagauju leita podzemne pitke vode (upotreba zatitnih sredstava u poljoprivredi). Forsiranjem zatite novonastalih njiva uz vodotoke smanjuje se mogunost prihvaanja visokih voda, ime se poveava sveukupna opasnost od poplava. - Nedozvoljenim odlaganjem otpada takoer se oneiuje tlo i zagauju leita podzemne pitke vode, a visokovrijedan prostor uz vodotoke vizualno se degradira.
- Vaenjem ljunka i pijeska bez naknadne sanacije prostor se nepovratno devastira. Naputene lokacije se ne saniraju, te se izgled prostora nikada ne vraa u prvobitno stanje. - Isputanjem tetnih tvari u vodotoke dolazi do izumiranja biljnog, a posebice ivotinjskog svijeta (gubitak osjetljivih vrsta, osobito riba). - Izgradnjom hidroenergetskih graevina dolo je do velikih promjena u reimu protoka podzemnih voda, mikroklimi podruja i regresivnih sukcesija biljnih i ivotinjskih zajednica i vrsta. - Nekontroliranim zauzimanjem prirodnog prostora od strane ovjeka uznemiruju se ivotinje i istjeruju iz svog prirodnog obitavalita (izgradnja graevina, vonja motociklima i gliserima, nedozvoljen lov). - Neprihvatljivo gospodarenje nizinskim umama dovelo je do cijelog niza tetnih posljedica. Zbog odrivosti prirodnih sustava negativne posljedice se primjeuju prekasno, obino nakon to je prijeena kritina toka kada stanje okolia poinje naglo propadati i prijee granicu reverzibilnosti procesa. Stoga je potrebno: - to prije i na to bolji nain integrirati ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti u odgovarajue planove, programe i mjere, - uspostaviti monitoring prirodnog okolia, osobito za podruja koja trae hitne mjere zatite i za podruja koja nude najvee mogunosti za odrivo koritenje, - identificirati djelatnosti koje imaju nepovoljne uinke na bioloku raznolikost, - uspostaviti zatiena podruja radi ouvanja bioloke raznolikosti, - definirati podruja i napraviti program za rehabilitaciju i revitalizaciju degradiranih podruja, te poticati oporavak ugroenih podruja, biljnih i ivotinjskih zajednica i vrsta, - uspostaviti mehanizme ocjene utjecaja i posljedica pojedinih mjera i programa, - sprijeiti aktivnosti posljedica kojih su degradacija i smanjenje raznovrsnosti (biodiverziteta) biljnog svijeta, - nakon evidencije razliitih tipova stanita staviti pod zatitu vei broj, imajui na umu i potrebu ostavljanja - uspostavljanja koridora za povezivanje tih stanita, - nekontrolirana upotreba pesticida jedna je od najveih opasnosti za ivi svijet openito, - prilikom gradnje prometnica izbjegavati presijecanje kljunih stanita, te osigurati prijelaze i prolaze za faunu, - u poljoprivredi i vodoprivredi, prilikom izvoenja komasacija i regulacija u najveoj moguoj mjeri izbjegavati unitavanje prirodnih sustava i nastojati sauvati postojee ivice, umarke, prirodne potoke i druga vodna stanita, - u umarstvu ouvati sve preostale vitalne stare ume i stabla, sklonita umske faune, - ne dozvoliti bespravnu izgradnju, odnosno za graevine ija je izgradnja izvan naselja dozvoljena, a nalaze se u posebno vrijednim podrujima, uvjetovati dodatnu analizu zahvata. Republika Hrvatska ukljuena je u aktivnosti zatite prostora i okolia provoenjem i ueem u meunarodnim programima i dokumentima koje je potrebno uvaavati na regionalnoj i upanijskoj razini, a od kojih su najznaajniji slijedei: - Konvencija o biolokoj raznolikosti, - Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske s Pregledom stanja i zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti koju je donio Hrvatski dravni sabor 28. lipnja 1999. godine, - Konvencija o suradnji na zatiti i odrivom koritenju rijeke Dunav: u okviru Programa zatite okolia dunavskog slivnog podruja (u koje spada i rijeka Drava) izraen je Strateki plan djelovanja za razdoblje od 1995. do 2005. godine,
- program EURONATUR-a i DOPPS-a na zatiti Drave i Mure kao biosfernog rezervata (ukljuene Austrija, Maarska, Slovenija i Hrvatska), - DUZPO je ukljuen u Akciju za ouvanje zatienih podruja u Europi: EECONET (europska ekoloka mrea) odobrava planove kojima se tite ne samo pojedinane biljne i ivotinjske vrste i njihove lokacije, ve zahtijeva da se tite stanita i ekosustavi koji ne priznaju administrativne granice, pa je akcije zatite potrebno provoditi na meudravnom, odnosno meunarodnom nivou. h) Zrak Atmosfera je jedan od bitnih resursa s obzirom da ima ogranienu sposobnost samoproiavanja. Zrak se zagauje iz raznih izvora, a svaki znatniji poremeaj u fizikokemijskom i biolokom sastavu zraka moe imati viestruki utjecaj na ovjeka i okoli. Iako se na podruju upanije jo nismo suoili sa znatnijim oneienjima zraka moe se rei da je utjecaj zagaenja izraeniji samo u veim naseljima, prije svega u Varadinu (promet) i na lokacijama industrijskih zona i postrojenja koje ne primjenjuju suvremenu tehnologiju proizvodnje i mjere za sprjeavanje oneiavanja zraka. Takoer je potrebno napomenuti da kakvoa zraka ovisi i o daljinskom prijenosu oneienja na koje na podruju nae upanije ne moemo utjecati. Strateki je cilj da se na podruju zatite zraka pokua postii najbolja mogua kakvoa zraka i to na nain da se sprijee ili smanje postojea oneienja, dok se na budue stanje moe utjecati zakonski propisanom uspostavom i provoenjem sustava upravljanja kakvoom zraka. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia inicirala je projekt pod nazivom Katastar emisija u okoli (KEO) kojeg ine podaci o emisijama u tlo, vodu i zrak. Jednom uspostavljen katastar bit e informacijski servis koji sadri podatke o svim oneiivaima i svim emisijama iz pojedinanih i kolektivnih izvora u upaniji. Na osnovi saznanja o subjektima oneiavanja, te veliini i stanju emisija na podruju upanije bit e mogue pratiti kvalitetu okolia i trendove osnovnih indikatora o okoliu. Na osnovi tih podataka mogue je poduzeti odgovarajue mjere zatite okolia i kontrolirati njihovu uspjenost i donositi odluke na lokalnoj razini.
2.3. Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju upanije

2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora
Racionalnim koritenjem prostora mora se postii uinkovitija funkcionalna organizacija prostora i tednja resursa. To se prije svega odnosi na: zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, te na gradnju, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mrea, stvaranje uvjeta za razvitak gospodarstva na naelima racionalanog odnosa prema prostoru, pa gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u ve formiranim zonama tih djelatnosti (po potrebi uz nuna proirenja) i tamo gdje to infrastruktura omoguava, unapreenje postojeih djelatnosti koje po kriterijima zatite okolia ne odgovaraju prostoru u kojem su locirane i njihovu uspostavu na razinu prihvatljivosti u prostoru, a u sluaju da to nije mogue treba planirati izmjetanje. U takvim sluajevima ne mogu se planirati ni proirenja postojeih lokacija, planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojeih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljaju, a u sluaju odabira novih potrebno je izbjegavati zauzimanje povrina vrijednih resursa. Sagledavajui stanje u prostoru Varadinske upanije u segmentu razvoja naselja i osiguranja prostornih (povrinskih) uvjeta za njihov nesmetani, ali i funkcionalan razvitak moe se zakljuiti da niti jedno naselje u upaniji nije imalo takvih prostornih ogranienja koja bi usporavala ili ograniavala njihov razvoj, jer je planska dokumentacija osigurala vie nego dovoljno prostora za smjetaj i razvoj naselja. Prognoze kretanja broja stanovnika u dosadanjoj planskoj dokumentaciji gradova Varadinske upanije u odnosu na broj stanovnika po popisu 1991. g. daju se u slijedeoj tabeli:
Tablica 82
Grad Varadin
Projekcija broja stanovnika za 2001. g. 70000 st. - prema Prostornom planu bive Opine 76853 st. - prema Generalnom urbanistikom planu
Broj stanovnika iz popisa 1991. g.
41846 5342 3327
Ivanec Ludbreg Novi Marof
5000 st. - prema Prostornom planu bive Opine 5000 st. - prema Prostornom planu bive Opine 3500 st. - prema Prostornom planu bive Opine 5750 st. - prema Generalnom urbanistikom planu
2017 3781 1891
Lepoglava Varadinske Toplice
6000 st. - prema Prostornom planu bive Opine 2100 st. - prema Prostornom planu bive Opine
Iz gornjih pokazatelja je vidljivo da je prema planskim prognozama kretanja broja stanovnika naglaeno precijenjen oekivani demografski rast grada Varadina, dok su ostali gradovi neto blie planskim prognozama.
Jedan od pokazatelja mogunosti razvitka gradova, odnosno najveih naselja Varadinske upanije jesu planirana graevinska podruja, odnosno podruja za razvoj naselja. Aproksimativni odnosi povrina su slijedei:
Tablica 83
Grad Varadin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varadinske Toplice
Graevinsko podruje (u km2) 24,50 5,19 3,41 3,03 5,46 1,79
Izgraeni prostor (u km2) 12,19 2,31 1,33 1,02 2,14 0,99
Slobodno* (u km2) 12,31 2,88 2,08 2,01 3,32 0,80
Izvor: upanijski zavod za prostorno ureenje, aproksimativna raunalska obrada postojee izgraenosti i planiranih graevinskih podruja u dosadanjoj dokumentaciji prostora. * brutto povrina
Orijentacijski pokazatelji raspoloivog prostora za razvitak gospodarskih djelatnosti unutar podruja gradova (za najvanije planirane industrijske i gospodarske zone) daju slijedeu sliku planiranog i zaposjednutog prostora:
Tablica 84
Grad Varadin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varadinske Toplice
Povrina najvanijih zona za razvoj gospodarstva (u ha) 198,00 152,30 61,70 99,50 75,00 24,50
Zaposjednuto (u ha) 43,70 30,80 18,70 22,50 3,50 13,00
Slobodno (u ha) 154,30 121,50 43,00 77,00 71,50 11,50
Izvor: Prostorne mogunosti za razvoj gospodarstva, obrtnitva i malog poduzetnitva, upanijski zavod za prostorno ureenje, rujan 1996. g.
Slini pokazatelji vrijede i za najvei broj ostalih naselja u upaniji, s time da je u znaajnom broju naselja osigurana povrina za njihov razvoj 30 do 50% vea od izgraene, a broj stanovnika stagnira ili je u padu, to je naroito izraeno u ruralnim naseljima pograninog i rubnog brenog podruja. Radi toga je u Varadinskoj upaniji nedvojbeno primjenjiva jedna od prioritetnih smjernica iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske koja ukazuje da je potrebno svim instrumentima politike ureenja prostora sprijeiti svako daljnje neopravdano irenje graevinskog podruja naselja i stimulirati optimalno koritenje postojeeg izgraenog dijela naselja (kroz prostorne planove ureenja prostora opina i gradova), uz naglaeno smanjenje na dimenzije primjerene potrebama. Vezano na navedeno, preporuka iz Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske govori kako treba posebno obrazloiti zauzetost prostora ako ona prelazi 300 m2/stanovniku pri emu se uzima u obzir izgraena cjelina i kompaktini dijelovi naselja unutar graevinskog podruja (podruja za razvoj naselja) bez poljoprivrednih, umskih i vodnih povrina koje nisu u funkciji naselja. Smatra se uputnim prilikom izrade prostornih planova ureenja opina/gradova obrazloiti svaku zauzetost veu od one preporuene, uz dodatno pojanjenje zato je ta zauzetost vea uzevi u obzir geografski poloaj, tip i veliinu naselja, gustou naseljenosti, osnovna obiljeja domainstva i sl.
Napomena: Provedena analiza podruja upanije u postupku izrade PP-a ukazuje da prosjena zauzetost prostora (proraun raen za naselja vea od 25 ha) iznosi oko 580 m2/stanovniku to znatno odstupa od smjernica iz Programa, iako podruje upanije karakterizira gustoa naseljenosti iznad prosjeka Republike Hrvatske. Iz navedenog se moe zakljuiti da se postavljeni kriterij od 300 m2/stanovniku moe zadovoljiti samo na podruju veih gradova, dok u manjim naseljima i brijenom ruralnom prostoru taj kriterij iznosi znatno vie. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno treba koristiti dijelove naselja koja su ve opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije treba provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgraenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). Ova temeljna smjernica, dakako treba se primjenjivati selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj - zatita prostora - trokovi, a u praksi bi se trebala (kod definiranja podruja za irenje naselja u prostornim planovima gradova i opina) provoditi prvenstveno kroz: - objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvaavanjem postojeih demografskih kretanja, procjenom buduih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obiljeja ili posebnosti znaajnih za dotino naselje, - precizno inventariziranje infrastrukturnih datosti (prometnice, vodovod, energetska mrea, telekomunikacije, odvodnja i dr.) i procjenu potrebnih (ili poeljnih) infrastrukturnih zahvata u cilju poboljanja kvalitete i standarda ivljenja, kao i stvaranja pretpostavki za razvitak gospodarskih djelatnosti, - valoriziranje kvalitete prostora i okolia s ciljem da se zatite i sauvaju, odnosno da se ne obezvrijede temeljni resursi (vode, ume, poljoprivredni prostor i dr.) i njihova prostorna kompozicija u irem i uem okruenju, - procjenu vlasnikog stanja i realnih mogunosti imovinsko-pravnog sreenja, - realnu procjenu financijskih mogunosti pripreme i ureenja graevinskog zemljita (lokalni proraun, sufinanciranje iz drugih izvora) kako bi se uravnoteili programi elja i potreba sa stvarnim mogunostima. Ova planska usmjerenja prvenstveno bi trebalo primijeniti kod dimenzioniranja naselja iznad 500 stanovnika. Za naselja do 500 stanovnika podruja za razvoj naselja nisu planirana objektivno i realno, ve je to bio pokuaj formalnog zadovoljenja zakonskih normi datog vremena. Radi se o velikim povrinama (posebice u brenim podrujima) kojima se nastojalo sva sela i zaselke, a poglavito sve ve izgraene graevine, obuhvatiti prostorno-planskom dokumentacijom. Zbog usitnjavanja posjeda u brenim je predjelima neplanski izgraen vrlo veliki broj graevina (vikendice, klijeti, stambene graevine), koje gospodarski nisu isplative, ponegdje su ve i vizualno degradirale prostor (neprimjerena gradnja i gradnja na vrijednim lokacijama), a njihova iskoristivost (vremenski i funkcionalno) je slaba. Naselja do 500 stanovnika ine vie od polovice (62%) ukupnog broja naselja u upaniji. Unutar te skupine ak 1/3 naselja ima manje od 200 stanovnika. Prostorne mogunosti za irenje naselja prema vaeoj prostornoj dokumentaciji (prostorni planovi bivih opina) postoje, jer je prostora za razvoj naselja u usporedbi s brojem stanovnika i vie nego dovoljno. Analizom podataka ustanovljeno je da broj stanovnika (u naseljima do 500 stanovnika, za razdoblje od 30 godina) u ak 60% naselja pada, u 28% naselja stagnira, a samo u 12%
naselja raste. Trendovi kretanja broja stanovnika (pad, rast, stagnacija) u naseljima veliine do 500 stanovnika, a koja se nalaze na osovinama i pravcima razvitka su slijedei: - samo 17% tih naselja biljei pad broja stanovnika, - u 33% naselja broj stanovnika stagnira, - u vie od 52% tih naselja broj stanovnika raste. Stoga se moe rei da nije opravdano ni svrhovito (posebice u naseljima sa stagnacijom i padom broja stanovnika) iriti do sada planirano podruje za razvoj, ve je potrebno uvaiti slijedee osnovne preporuke: - ne proirivati postojee podruje za razvoj, - to racionalnije iskoristiti sadanje stanje otvaranjem novih ulica i formiranjem graevinskih parcela u dubinu podruja za razvoj, to prvenstveno vai za naselja u nizinskom dijelu upanije, - izuzeti iz zone namijenjene za razvoj naselja povrine neprimjerne za izgradnju (umsko i poljoprivredno zemljite, klizita i sl.), a ako je potrebno za proirenje predloiti zamjensko zemljite, s ciljem kompaktnije i racionalnije gradnje (npr. za prvu susjednu gradnju, na zemljite slabije poljoprivredne kvalitete i sl.) Prilikom rjeavanja problematike podruja za razvoj naselja u opinskim/gradskim prostornim planovima treba potivati slijedee smjernice i mjere: 1. Nakon kvalitetne procjene i provjere na terenu, utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora i to je mogue tonije odrediti udio izgraenog. 2. Uspostaviti sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i graevinske dozvole i dr.) u svrhu osiguranja koritenja i planiranja podruja za razvoj naselja. 3. Uvaavajui lokalne interese i potrebe u odnosu na infrastrukturne i financijske mogunosti jedinica lokalne samouprave valorizirati stanje u odnosu na eljeno, te postaviti ostvarive i provedive ciljeve. 4. Na osnovi ovakvog pristupa izvriti reviziju podruja za razvoj naselja i donijeti odluke o poduzimanju buduih mjera (npr. o ulaganju i poticanju doseljavanja u seoska naselja ili preputanje procesu odumiranja i sl.). U tu je svrhu potrebno: - analizom demografskih, socio-kulturnih i prostorno-planskih procesa definirati naselja iji je razvoj uravnoteen, naselja iji razvojni procesi stagniraju i naselja koja zaostaju u razvoju, - procijeniti demografske mogunosti za popunjavanje kapaciteta zone za razvoj naselja (postojei stupanj iskoristivosti je mali u odnosu na mogui kapacitet), - u obzir uzeti lokalne prirodne osobitosti, socijalne i kulturne potrebe stanovnitva, gospodarsko stanje i infrastrukturnu opremljenost, te financijske mogunosti, - u rad ukljuiti sve zainteresirane strukture (domicilno i sezonsko stanovnitvo, mjesne odbore) uz potivanje vieg interesa (npr. utvreni ciljevi razvoja i zatite opine i sl.), Posebno treba napomenuti da je na znatnom dijelu prostora upanije (uglavnom brena podruja) prisutna vikend izgradnja, koja se dobrim dijelom uvukla i u naselja ili tik uz njih, te izgradnja malih graevina do 25 m2 (klijeti i spremita za voe) na usitnjenom posjedu. Takva gradnja ponegdje nije bila ni dozvoljena, a i tamo gdje je legalna planski nije dobro koncipirana. esto je bila inicijatorom nekoncepcijskih i stihijskih zahvata na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi, a danas predstavlja tipine primjere neracionalnog koritenja prostora koju je gotovo nemogue rijeiti.
2.3.2. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture

U Varadinskoj upaniji je samo Varadin naselje s preko 10.000 stanovnika, a od ostalih naselja jedino Ivanec prelazi 5.000 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Varadin kao centralno naselje i sjedite upanije spada u grupu velikih i veih gradova kao vanije nacionalno sredite. Nalazi se na znaajnom prometnom raskriju i kao razvojno sredite ireg podruja optereen je svim problemima koji iz toga proizlaze. Varadin je i kulturno i prosvjetno sredite i sjedite upravnih, zdravstvenih i drugih sadraja drutvene infrastrukture. Varadin je i gospodarsko sredite regije. Izuzetna ljepota i ouvanost povijesne jezgre koja je istaknuta za upis na Listu svjetske batine svrstavaju Varadin u skupinu povijesnih gradova koji s posebnim senzibilitetom moraju voditi brigu o svojem razvoju. Sve navedeno zahtijeva posebno odgovoran pristup u odabiru koncepta budueg razvoja i ureenja prostora, a s tim u svezi i infrastrukturnog opremanja. Procijenjuje se da bi bilo realno teiti takvoj demografskoj projekciji i kompoziciji funkcija u prostoru koja bi dosegla veliinu od oko 60.000 (70.000) stanovnika na sada okvirno planiranom podruju za razvoj grada. U inae dobro strukturiranoj mrei vanijih naselja upanije uoava se nedostatak gradova srednje veliine (7 - 15.000 stanovnika) koji bi mogli samostalno generirati vlastiti razvoj i razvoj gravitacijskog podruja. Za optimalno koncipiranje policentrinog razvoja bilo bi poeljno da se naselja Ivanec, Ludbreg i Novi Marof diu na tu razinu, a Lepoglava i Varadinske Toplice prema 5.000 stanovnika. Bez obzira to ova naselja biljee stalnu ekspanziju, teko je oekivati pribliavanje navedenom cilju bez forsiranog razvoja uz potporu Drave. I u takvim bi uvjetima ovaj kompleksan proces trebalo pratiti i kontrolirati sustavom odgovarajuih mjera, da se ne dogodi pretjerano pranjenje pograninog i ruralnog prostora, mada se ono realno i dalje treba oekivati. Tenja za dobro strukturiranim policentrinim sustavom naselja u sadanjim demografskim okolnostima nedvojbeno znai postupnu i dugoronu, ali dobro kontroliranu preraspodjelu stanovnitva u upaniji. To je poeljno iz vie razloga: - gradska naselja bi dobila demografski potencijal, koji uz prethodno programirani forsirani razvoj uz potporu Drave moe osigurati njihovu stvarnu razvojnu funkciju, - ostala vanija naselja u policentrinoj strukturi upanije (s 1.000 i vie stanovnika) mogu ojaati i ostvariti svoju lokalnu arinu funkciju, - mala bi naselja svela svoje prostorne granice u realne okvire i tako oslobodila dio zemljita za druge namjene, a ujedno omoguila lake i jeftinije infrastrukturno opsluivanje, - u ruralnom i seoskom prostoru je ionako potrebno provesti cijeli niz kompleksnih mjera u funkciji okrupnjavanja posjeda, to bez preraspodjele stanovnitva objektivno nije mogue, - povezivanje i opsluivanje prometnom i komunalnom infrastrukturom takve policentrine strukture mogue je realizirati sustavno, planski i etapno, u suglasju s mjestom i ulogom naselja u policentrinoj mrei, odnosno djelatnostima u prostoru. Za unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture u pograninom podruju, ovakav pristup je potrebno prilagoditi posebnostima stratekih ciljeva, odnosno procjenama o optimalnosti demografske slike, a s tim u svezi i strukture naselja i djelatnosti u prostoru, te takvu koncepciju direktno poticati mjerama na razini Drave.
3. Plan prostornog ureenja
3.1. Prikaz prostornih struktura upanije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja upanije i Drave
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske definira osnovne prostornofunkcionalne cjeline. Varadinska upanija pripada prostorno-funkcionalnoj cjelini Sredinje Hrvatske, u koje se ubrajaju jo i Zagrebaka, Krapinsko-zagorska, Meimurska, Koprivniko-krievaka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisako-moslavaka i Karlovaka upanija. Osnovne karakteristike i usmjerenja prostornog razvoja na globalnoj razini Strategijom su za podruje sredinje Hrvatske saeto definirane na slijedei nain: "Najrazvijenije podruje Hrvatske, koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija, kljuno vorite europskih i regionalnih prometnih pravaca. Prostorno razvojnu strukturu obiljeava koncentracija gradova srednjeeuropskog kruga. Zagreb, glavni grad Drave, s meunarodnim funkcijama i prsten gradova srednje veliine, te mrea malih gradova kao osnova za unapreenje prostorno razvojne strukture policentrinog tipa. Budui da se oekuje jo vei pritisak na gradove i pojaavanje ekolokih problema, planska orijentacija je ublaavanje rasta i kvalitativno unapreenje Zagreba, osnaivanje mree ostalih gradova s osobitom panjom na zaustavljanje izgradnje i sanaciju perifernih zona (izmjetanje magistralnih pravaca, velika infrastruktura). Ureenje prostora odreeno je porjejima rijeka Save, Drave (srednji tokovi) i Kupe te prijelazom iz ravniarskog u brdsko podruje umberka, Hrvatskog zagorja, Banovine, Korduna, Moslavine, Podravine i Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva. Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza. Planska usmjerenja se odnose na ouvanje prirodnog okolia gradova u rekreacijskoj funkciji, razvitak kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode, lov, kulturnu batinu (dvorci), zatim na eksploataciju plina i nafte (Podravina, Bilogora) te na prometna vorita i gospodarsko - prometne funkcije gradova (Zagreb, Karlovac, Sisak, Varadin, i drugi). Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku dravnu i meudravnu infrastrukturu (osobito prometni pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s prateim djelatnostima, razvoj i funkcije Grada Zagreba s rjeenjem kljunoga prometnog vorita transeuropskih, magistralnih i regionalnih pravaca, ureenje podruja uz dravnu granicu (osobito jugoistonu), razvitak i ulogu veih gradova u sklopu koncepta urbanizacije podruja, rjeenje uravnoteenja urbane koncentracije i nerazvijenih (slabo naseljenih) rubnih zona, sustavne mjere unaprijeenja okolia s osobitom panjom na ureenje voda, odvodnju i otpad." Prostorno razvojnu strukturu upanije karakterizira: Prostorni razmjetaj gradova i vanijih naselja - nositelja razvitka, je povoljan i daje dobru osnovu za policentrini razvoj, ali u njihovoj strukturi jo nedostaju gradovi srednje veliine koji bi mogli generirati vlastiti razvoj i razvoj okolnog podruja. S obzirom na globalna planska opredjeljenja bit e nune poticajne mjere za osnaivanje mree srednjih i malih gradova i vanijih naselja - nositelja lokalnog razvoja.
Ruralni prostor i selo, posebno u rubnim i pograninim podrujima upanije, obiljeavaju viegodinji depopulacijski procesi, ali i utjecaj urbanizacije koja donosi usitnjavanje posjeda, neprimjerenu izgradnju i velike promjene krajobraza. Revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva, u tim e predjelima biti vrlo kompleksan i zahtjevan proces koji bi trebao rezultirati boljom zatitom i ouvanjem prostora i stvaranjem pretpostavki za standard ivljenja primjeren vremenu. Bez poticajnih mjera i forsiranog razvoja nije realno oekivati znaajnije promjene u kraem vremenskom razdoblju. Gospodarstvo je najveim dijelom vezano uz gradove i vanija naselja, a prostorni preduvjeti uz uvaavanje ekolokih naela i primjenu suvremene tehnologije, nisu ograniavajui imbenik za njegov razvoj. Kapitalna infrastruktura nije na onom stupnju razvoja koji je potreban upaniji. - Od stratekih cestovnih koridora autocesta je u izgradnji, a izgradnju brzih cesta treba to prije definirati, te zapoeti realizaciju. - upanija je izvan glavnih eljeznikih koridora i razvoj eljeznice je u zastoju pa je nuno usvojiti koncept povezivanja ovog prostora novom brzom eljeznikom prugom. - Elektroenergetski sustav nije u cjelosti povezan, a treba ga i nadograditi, posebno u pograninom i rubnim dijelovima upanije. - Sustav odvodnje otpadnih voda nije cjelovito definiran i znatno zaostaje u odnosu na sustav vodoopskrbe. - Sustav zbrinjavanja otpada nije ustrojen na naelima suvremenih organizacijskih i tehnolokih dostignua. Od prirodnih resursa strateku vanost ima vodonosnik podzemne pitke vode u dravskom zaobalju. S obzirom na njegov poloaj u prostoru upanije nuno je planirati i provoditi kompleksne mjere zatite. Zatita vodonosnika zahtijevat e, uz ve donesene administrativne mjere (odluke o zonama sanitarne zatite) i donoenje novih, te provedbu niza operativnih mjera od izgradnje sustava kanalizacije i zbrinjavanja otpada, do ogranienja uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi. Prirodna i kulturno-povijesna batina upanije je vrlo vrijedna i raznolika. S obzirom na raspoloive vrijednosti i mogunosti nije dovoljno iskoritena, a glede potreba zatite dijelom se ocijenjuje ugroenom. Zatita prostora i okolia mora se proimati s razvojnim odreenjima, kako bi prostor upanije i nadalje zadrao osobine relativno ouvanog prirodnog i kultiviranog krajobraza. Podruje rijeke Drave, parka prirode "Hrvatsko zagorje" s Trakoanom kao sreditem, predjeli Ivanice, Ravne gore, Kalnika i arboretuma Opeka, samo su najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno naglaeno tititi. Zatita nije samo u funkciji ouvanja zdravog okolia ve i u funkciji razvitka. Prirodna i kulturna batina upanije u kombinaciji s ouvanim prostorom predstavljaju potencijal koji bi u visokorazvijenom urbanom okruenju trebalo znatno bolje iskoristiti (kontinentalni turizam i rekracija).
3.2. Organizacija i osnovna namjena i koritenje prostora

Prostornim planom upanije se na temelju spoznaja o prostoru i analize preteitosti pojava, naslijea, koritenja, zaposjednutosti i djelatnosti u prostoru utvruje osnovna namjena prostora. S obzirom na karakter Plana i veliinu mjerila kartografskog dijela Plana (1:100.000), osnovna namjena povrina ima usmjeravajue-razvojni karakter globalnog znaenja. Suvremene spoznaje na zavretku ovog stoljea ukazuju na potrebu da prirodna osnova u najveoj mjeri odreuje namjenu prostora. Meutim, dostignuti stupanj naeg razvitka i veliki broj razliitih potreba da se razvoj podigne na razinu standarda razvijene Europe (koja je nae prirodno i drutveno okruenje), postavljaju izuzetno zahtjevan zadatak u pogledu koritenja prostora. Prostorni plan upanije s jedne strane nastoji sauvati jo uvijek relativno dobar sklad prirodnih datosti i ljudskih intervencija, a s druge strane osigurati sve to je potrebno za oekivani i eljeni gospodarski i drutveni razvoj. Plan tei k pomirenju razliitih interesa kompromisnim rjeenjima, usklaujui razvojne potrebe i zatitu prirodne i kulturno-povijesne osnove. Osnovnom namjenom prostora odreuju se i osiguravaju povrine za daljnji razvoj naselja, djelatnosti i infrastrukturnih sustava, usuglaavajui potrebe raznih korisnika, uz nastojanje da se ouvaju prirodna i kulturno-povijesna obiljeja i to manje narui prirodna ravnotea. Odreeni dijelovi prostora s obzirom na svoje prirodne znaajke sadre u sebi predisponiranost za koritenje, odnosno predodreenost za odreenu namjenu (kvalitetno tlopoljoprivreda, brdski predjeli - ume, vodonosnik - vodoopskrba, vode - rekreacija i sl.). Osnovnu namjenu prostora odreuje i formiranost postojeih struktura (naselja, infrastruktura, gospodarstvo). U veem dijelu podruja Varadinske upanije namjena povrina raspodijeljena je izmeu mnogo korisnika i na mnogo povrina, te podruje upanije karakterizira mozainost i mjeovitost kako namjena tako i povrina. Nizinski dio upanije preteito je namijenjen za poljoprivredu. U njemu su razvijena najvea naselja i infrastrukturne graevine, a posebno ga karakterizira obilje vodotoka i podzemni vodonosni sloj pitke vode. Vodonosnik iziskuje zatitu i poseban, vrlo zahtjevan i osjetljiv, odnos ovjeka i njegovih aktivnosti prema toj prirodnoj datosti. Breuljci i prijelazne padine tipian su mozaik ruralnog prostora za vinogradarskovoarsku namjenu i stoarstvo. To je i podruje vikend izgradnje pogodno za izletnitvo, rekreaciju i lov. U mozaiku razliitih namjena prisutno je nekoliko znaajnih naselja razliitih obiljeja i gospodarskih znaajki. Brdski predjeli su najveim dijelom namijenjeni umarstvu, rekreaciji i izletnitvu. Planom se evidentiraju i planiraju tititi i uvati temeljna obiljeja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnoteen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom povrina za pojedine kategorije koritenja prostora. Gradovi i naselja Analizom su obuhvaeni svi gradovi i naselja na podruju upanije, a prema njihovim demografskim i razvojnim karakteristikama razvrstani su u razliite kategorije. Grupa gradova i naselja iznad 1.000 stanovnika (6 gradova i 25 naselja) tvori osnovnu demografsku i razvojnu mreu upanije, a est gradova (Varadin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varadinske Toplice) ine okosnicu te mree. Ovi gradovi i naselja relativno su
dobro rasporeeni na podruju upanije i za njih se predlae rezerviranje prostora za proirenje. Uvaavajui projekcije i planske postavke prema kojima bi u upaniji trebalo teiti uspostavi mree gradova srednje veliine, Planom se naznauje mogunost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora za razvoj naselja koja su se ve meusobno spojila. Ovaj se koncept predlae prvenstveno primijeniti za grad Varadin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof (slike 40-43 na str. 3-14 do 3-17). Grupa naselja preko 500, a do 1.000 stanovnika (61 naselje) vrlo dobro nadopunjuje mreu osnovnih naselja upanije. S obzirom na njihovu ulogu u sadanjim i buduim demografskim i razvojnim procesima u upaniji, te razmjetenosti u prostoru, tim je naseljima potrebno omoguiti daljnji razvitak, te se i za njih (uz prethodnu provjeru) predlae rezerviranje prostora za proirenje. Prilikom osiguravanja prostora za razvoj i irenje ovih gradova i naselja u prostornim planovima gradova i opina treba uvaavati sve iznesene kriterije, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja prostorom i zatite prostora. Ostala naselja upanije razvrstana su prema broju stanovnika na osnovi popisa iz 1991. godine u dvije grupe: naselja od 201 do 500 stanovnika i naselja do 200 stanovnika. Naselja s manje od 500 stanovnika, a pogotovo naselja s manje od 200 stanovnika preteito se nalaze u mozaiku umskih i poljoprivrednih povrina. Ve izgraene i kultivirane povrine potrebno je zadrati kao dio ope slike naselja ili predjela, ali u pravilu ne planirati proirenje naselja te ograniiti namjenu (odrediti zone za izgradnju kua za odmor i sl.). Smatra se da postojei rezervat vie nego zadovoljava budue potrebe (niski postotak izgraenosti) pa ga je potrebno kroz opinske i gradske planove objektivno valorizirati i racionalizirati, naroito za mala naselja koja gube stanovnitvo. Pojedinane graevine i manje grupe kua izvan naselja mogue je samo obnavljati. Unutar povrina za razvoj gradova i naselja nalaze se povrine, odnosno zone za stanovanje, za drutvene, centralne i javne funkcije, zone porta i rekreacije, zone zelenila, industrijske zone, zone malog i srednjeg gospodarstva i poduzetnitva, zone groblja i dr., a koje se razrauju planovima nie razine. Napomena: U kartografskom prikazu 1 ucrtana su sva slubena naselja prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u RH ("Narodne novine", br. 10/97.), ali su u skladu s "Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" ona prikazana simbolom ili plohom, ovisno o veliini naselja: Naselja u svom izgraenom dijelu ucrtana su plohom za: - kompaktna podruja naselja vea od 25 ha, - nekompaktna naselja koja u zbiru pojedinanih dijelova izgraenog podruja naselja prelazi 25 ha. Simbolom su prikazana: - naselja koja u izgraenom dijelu podruja ne prelaze 25 ha. Infrastrukturni sustavi Infrastrukturni sustavi, a poglavito prometni, veliki su korisnici prostora. Zbog toga je potrebno posvetiti veliku pozornost voenju prometnih koridora tako da osiguraju dobro povezivanje, ali istodobno da to manje ugroavaju vrijednosti prostora. Od novih prometnih koridora od dravnog znaenja kroz podruje upanije prolazi autocesta u duini od oko 45 km (u izgradnji), a za budue brze ceste (Podravska i Zagorska), te
brzu eljezniku prugu od Krapine preko Lepoglave, Ivanca i Varadina u pravcu akovca u Planu se naelno pozicioniraju prostorni rezervati. Za voenje ovih koridora razmatrano je nekoliko varijanti voenja u prostoru, uvaavajui prometne potrebe, ali i vrijednosti prostora i postojeih datosti u prostoru. Predlae se osigurati takve koridore koji e prije svega osigurati dobru prometnu povezanost podruja, ali se njihovim grupiranjem (Zagorska brza cesta i eljeznica, Podravska brza cesta i kanal HE) nastoji maksimalno izbjei zauzimanje poljoprivrednih i drugih vrijednih povrina, kao i suvino dijeljenje prostora uvoenjem novih barijera. Budua Podravska brza cesta kroz podruje upanije protezala bi se u duini od oko 56,5 km (ne raunajui 7,5 km trase po autocesti), a budua Zagorska brza cesta kroz podruje upanije imala bi duinu od oko 30 km. Ostali vaniji prometni pravci uglavnom e se razvijati u postojeim koridorima uz manje ispravke i nadopune, a za obilaznice gradova prostor se osigurava u ili uz rub naselja. Ostali infrastrukturni sustavi (vodoopskrba, plinoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije) razvijat e se na temelju zasebnih koncepcijskih rjeenja, potivajui plansku razradu organizacije, namjene i zatite prostora. Vodne povrine i resursi Planom namjene odreeni su vodni resursi i vodne povrine koje ine rezerve podzemne pitke vode, vodotoci, akumulacije i jezera, koji se mogu koristiti na vie naina (vodoopskrba, energetika, ribnjaarstvo, rekreacija, navodnjavanje i dr.). Cijela dravska dolina vodonosnik je podzemne pitke vode, koji je posebno vrednovan u Strategiji i Programu prostornog ureenja RH kao potencijalna rezerva podzemne pitke vode druge razine, a u upaniji se smatra najvrednijim i najvanijim prirodnim resursom.
Slika 35
Radi maksimalne zatite podzemne vode sve ostale namjene potrebno je koncipirati tako da nain koritenja prostora ne ugroava ovaj vodni resurs. To pretpostavlja koncipiranje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na nain primjeren zatiti vodonosnika i tla (ograniena i kontrolirana upotreba zatitnih sredstava), osmiljavanje stoarske i peradarske proizvodnje (rjeavanje zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama), sustavno rjeavanje
problema zbrinjavanja komunalnog otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja koja se nalaze na vodonosniku. Vodonosne potencijale Ivanice, Kalnika i Ravne gore mogue je najuinkovitije zatititi na nain da se zadri dosadanja osnovna namjena tog prostora, a to je umsko zemljite. Za druge naine koritenja, a to je najee iskoritavanje nemetalnih mineralnih sirovina, potrebno je u okviru propisanog postupka ocijeniti potrebu provoenja postupka procjene utjecaja na okoli. Koritenje i namjena povrina unutar postojeih zatitnih zona vodocrpilita (Varadin, Bartolovec) i izvorita (Belski dol, Ivanica, Ravna gora) ograniena je i propisana posebnim pravilnicima. U podruju budueg vodocrpilita Vinokovak izmeu kanala HE Varadin i starog korita rijeke Drave, zadrava se postojea namjena te se ne moe planirati koritenje zemljita na nain koji bi mogao ugroziti vodonosnik. Unutar granica upanije nalaze se akumulacije Ormokog, Varadinskog i Dubravskog jezera ija je prvenstvena namjena iskoritavanje u energetske svrhe. Od ostalih vodnih povrina posebno je naznaeno Trakoansko jezero dok su sve ostale vodne povrine (ribnjaci, bajeri) bitno manje, a u kartografskom dijelu Plana uglavnom su naznaene kao rekreacijskoizletniki sadraji. Podruje starih korita rijeke Drave do obrambenog nasipa nalazi se unutar inundacijskog pojasa, te je koritenje istog ogranieno i ureeno Zakonom o vodama. Ovim se Planom predlae izrada Prostornog plana podruja posebnih obiljeja rijeke i tretiranje dijelova podruja u kategoriji zatite - zatieni krajolik. Poljoprivredne povrine Namjena povrina u poljoprivredne svrhe Planom je postavljena tako da se u nizinskom dijelu upanije u osnovi definiraju dva tipa povrina: poljoprivredne povrine vee vrijednosti (pogodnosti) za poljoprivrednu proizvodnju i ostale poljoprivredne povrine.
Slika 36
Poljoprivredne povrine u nizinskom dijelu zadravaju postojeu namjenu, jer je prioritetna njihova funkcija za proizvodnju hrane, pri emu treba voditi rauna o ranije spomenutoj nunosti zatite vodonosnika. Prekategorizacija ostalih poljoprivrednih povrina u
vii razred mogua je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekoloki opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanje, navodnjavanje, zatita od poplava). U brenom i breuljkastom dijelu upanije naznaen je mozaik poljoprivredno-umskih povrina pogodan za voarsku i vinogradarsku proizvodnju, te za stoarstvo. Upravo ta podruja upanije intenzivno su pod utjecajem ovjeka (vikend izgradnja) i karakterizira ih veliki broj vrlo malih parcela. Stoga je za suvislu i gospodarski opravdanu voarsku i vinogradarsku proizvodnju potrebno okrupnjavati posjede, a proizvodnju za vlastite potrebe nastojati odravati bez daljnje parcelacije zemljita. Posebnu brigu i skrb zahtjeva pogranino podruje, gdje je zamjetan trend naputanja posjeda i obrade zemljita (staraka domainstva), pa je osim nastojanja za okrupnjavanjem posjeda svrhovito marginalne poljoprivredne povrine namijeniti umarstvu. Podjela tala od rednog broja 1 do 6 navedena na stranicama 2-50 i 2-51 u okviru poglavlja 2.2.5. (toka c) izraena je na osnovi pedoekoloke studije Prostornog plana podruja HE sistema "Drava", a u kartografskom dijelu PP-a prikazana je na slijedei nain: - vrijedna poljoprivredna obradiva tla iskljuivo osnovne namjene (redni broj 4), - ostala obradiva poljoprivredna tla (redni brojevi 1 i 2), - ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (redni brojevi 3 i 5). umska podruja Predjeli gorskih masiva Ivanice, Kalnika i Ravne gore Planom su definirani kao gospodarske (proizvodne) umske povrine, a to su ujedno nae najvanije autohtone ume. Temeljno je naelo da se te postojee umske povrine ne bi smjele smanjivati.
Slika 37
Nizinske ume (Varadinske podravske ume) definirane su kao ume s posebnom namjenom i one se vie ne smiju smanjivati. Poto je dobar dio nizinskih uma iskren ili je izgubljen zbog izgradnje akumulacijskih jezera, bilo bi potrebno umske povrine nizinskih
uma poveati i zatitu (u smislu proglaavanja uma s posebnom namjenom) proiriti i na Ludbreke i Meimurske podravske ume. Mozaik umskog i poljoprivrednog zemljita u breuljkastim predjelima ne smije se smanjivati na tetu uma. U tim je predjelima proizvodna vrijednost uma zanemariva, ali su sve ostale opekorisne vrijednosti uma od izuzetne vanosti. U sluaju nunih intervencija u promjeni namjena potrebno je osigurati zamjenske povrine. Ostale namjene Unutar prostora upanije definirane su ili rezervirane povrine, koridori i lokacije za djelatnosti koje se obavljaju izvan naselja: za infrastrukturu, za energetske graevine, za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, za znaajnija podruja turistike, ugostiteljske, portske, rekreacijske ili zdravstvene namjene, za potrebe obrane, te za zbrinjavanje otpada. Osnovnom organizacijom i namjenom prostora podruje upanije raspodjeljuje se na glavne prostorne i namjenske cjeline koje predstavljaju okvir za detaljnije planske i strune razrade. Na osnovi namjene povrina utvruju se lokacije za odreene djelatnosti i odreuju prioriteti. Prilikom lociranja u prostoru obvezno je voditi rauna o osnovnoj namjeni prostora i sve djelatnosti i zahvate koncipirati i razvijati tako da se ne dovede u pitanje temeljna namjena, vrijednost i znaenje prostora. Lokacija se odreuje prema kriterijima zatite, ouvanju i unapreenju temeljne namjene, utjecaju na razvoj naselja, zatiti okolia i ouvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, te specifinostima lokalnih uvjeta. Time se potuje objektivna i prihvatljiva mogunost prostora za razvoj, kojom se zadravaju temeljna prostorna ravnotea i osobitosti prostora upanije.
Slika 38
Sve ostale djelatnosti koje u skladu s propisima mogu biti locirane na bilo kojem pogodnom prostoru, podlijeu odredbama o opim i posebnim kriterijima za vrstu djelatnosti, kako i kriterijima skladnog uklapanja u prostornu strukturu. Na temelju osnovnih obiljeja prostora, postojeih namjena i naslijeene prostorne strukture izvodi se temeljna integralna planska koncepcija koritenja i zatite prostora upanije. Koritenje i zatita prostora je u planskom procesu razraena i prikazana na tri osnovna kartografska prikaza i to: kartografski prikaz 1. Koritenje i namjena prostora kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi kartografski prikaz 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture, poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine)
Zbirna tablica 3.a
Red. broj Naziv upanije/opine/grada
VARADINSKA UPANIJA 1.0. 1.1.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA
Oznaka
Ukupno ha
% od povrine upanije
stan/ha ha/stan*
Graevinska podruja > 25ha
ukupno GP 8.732 1.375 7.357 172 2 170 33.195 7.536 25.659 35.932 31.150 68 4.714 42.116 4.128 2.469 1.659 1.844 95 1.749 126.129
Napomena uz toku 1.1. Ukupno graevinsko podruje (GP) ne moe se iskazati jer e se dio graevinskog podruja planiran za izgradnju naselja tek utvrditi u prostornim planovima ureenja opine/grada. U podatku 17,20 stan/ha u obraun je uzet broj stanovnika iz naselja veih od 25 ha (150.218 stanovnika).
1.2.
izgraeni dio GP - kontinentalno - granino > 25 ha - ostalo > 25 ha Izgraene strukture ukupno van gra. podruja
6,92
17,20
0,14
1.092,17
1.3.
Poljoprivredne povrine - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla umske povrine - gospodarske - zatitne - posebne namjene Ostale poljoprivredne i umske povrine Vodne povrine - vodotoci - jezera i akumulacije Ostale povrine
ukupno
E T+R P P2 P3 1 2 3 P V
26,32
5,66 *0,18
1.4.
ukupno
28,50
5,23 *0,19
1.5. 1.6.
ukupno ukupno
33,39 3,27
4,46 *0,22 45,51 *0,02
1.7.
ukupno N IS
1,46
101,87 *9,81
upanija/opina/grad
Oznake (prema kartografskom prikazu):
ukupno
100,00
GP - graevinsko podruje E - eksploatacijsko polje T - ugostiteljsko-turistika namjena R - portsko-rekreacijska namjena P - poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene P2 - vrijedno obradivo tlo P3 - ostala obradiva tla - uma iskljuivo osnovne namjene 1 - gospodarska uma 2 - zatitna uma 3 - uma posebne namjene P - ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite V - vodne povrine N - posebna namjena IS - povrine infrastrukturnih sustava
3.3. Sustav sredinjih naselja i razvojnih sredita

3.3.1. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja
Tijekom vremena u upanijskom prostoru formirani su centri - nositelji razvitka i razliitih funkcija koji su se meusobno povezivali jaim ili slabijim intenzitetom, ovisno o terenskim, prometnim, teritorijalno-politikim i drugim uvjetima i mogunostima. Osnovni centri i nositelji razvitka Varadinske upanije su gradovi. Uz grad Varadin koji je centar regije i sredite upanije, te kao jedan od 18 velikih i veih gradova Hrvatske svrstan u grupu vanijih nacionalnih sredita, tu su i gradovi: Ivanec, Ludbreg i Novi Marof koji spadaju u grupu gradova za koju se Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske ocjenjuje da zadovoljavaju demografske i socio-ekonomske kriterije grada (prava arita), te gradovi: Lepoglava i Varadinske Toplice koji sline kriterije zadovoljavaju sa svojim okolnim podrujem. Na poveznicama tih razvojnih sredita i nositelja razliitih funkcija prepoznaju se karakteristine osovine i pravci naglaenijeg razvitka, nastali du prometnih pravaca koji povezuju centre rada (prostorno obiljeje urbanizacije). Ova je pojava najjae izraena upravo u Sredinjoj Hrvatskoj, a karakterizira je postupna preobrazba naselja iz seoskih - ruralnih oblika u urbanizirana naselja. U osovinama razvoja stupanj urbanizacije nije jednako intenzivan, a moe se uoiti da opada s udaljenou od centra rada.
Slika 39
Kroz podruje upanije proteu se slijedee osovine urbanizacije i razvitka: Dravna granica - Varadin - Ludbreg Varadin - Novi Marof - u pravcu Zagreba Varadin - Ivanec - Lepoglava
Izmeu ovih osovina, identificiranih u irem prostoru Sredinje Hrvatske i prisutnih na podruju upanije, prepoznaju se i lokalni pravci i potezi urbanizacije i razvitka: - Vratno - Vinica - Ladanje - Tuno - Beretinec - Kneginec - Jalabet, - Novi Marof - Ljubeica - Varadinske Toplice - Ludbreg - Veliki i Mali Bukovec, - Turin - Kneginec - Varadinske Toplice, - Ludbreg - Sveti ur - Hrenica. Na spomenutim osovinama intenzivnog razvitka i pravcima naglaenog razvitka uoavamo formiranje urbanih poteza, unutar kojih je postupno dolo i do potpunog ili djelominog spajanja naselja. Koncipiranje daljnjeg razvitka naselja, razine centraliteta i njihovog znaaja i uloge u prostoru treba usmjeravati prema daljnjem jaanju policentrinog sustava, potujui smjernice iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske, vaee teritorijalno ustrojstvo, a prije svega realne mogunosti i potrebe sveukupnog razvoja upanije, uz puno uvaavanje zatite prostora. Sustav sredinjih naselja, njihova prostorna dispozicija i funkcionalna optimalnost moe se smatrati jednom od najvanijih odrednica prostornog ureenja i razvitka. Usmjeravanje i kontroliranje prostorne raspodjele stanovnitva postie se razvitkom optimalne mree naselja. Time se utjee na razvitak gospodarskih djelatnosti, drutvenih funkcija, urbanizaciju, deagrarizaciju i mnoge druge elemente koji se odraavaju na uporabu prostora i gospodarenje prostorom. Planiranjem sustava - mree naselja kao jednim od osnovnih elemenata organizacije prostora, usmjerava se i definira: uravnoteena prostorna raspodjela stanovnitva, radnih sadraja i drugih funkcija, veliina, struktura i oblik razvoja naselja, uravnoteen razvoj sredinjih funkcija u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovnitva i poboljavanja svakodnevne kvalitete ivota, ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjivanjem razlika u urbaniziranosti podruja, osnivanje lokalnih razvojnih arita, kao uporita policentrino razvijenoj mrei naselja, unapreivanje i razvitak oblikovnih obiljeja i sadrajne strukture naselja sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja i vrijednostima prirodne sredine, graditeljske batine i okolia u cjelini, granice naselja sa svrhom racionalnijeg koritenja prostora, naine i uvjete gradnje i ureivanja prostora. Sagledavajui naslijee i uvjete koji su prevladavali u pojedinim razdobljima razvoja naselja, ali i dananje prostorne, gospodarske, drutvene i druge razvojne karakteristike (nije nevaan i teritorijalno-administrativni ustroj), naselja upanije mogu se razvrstati u 4 osnovne skupine centraliteta: vanije nacionalno sredite (regionalno gradsko sredite) II subregionalno gradsko sredite III ostala gradska sredita IV lokalna sredita razvijenih I - Varadin - Ivanec, Ludbreg i Novi Marof - Lepoglava, Varadinske Toplice - sva sjedita opina, ali i
nekoliko
naselja ili nositelja specifinih funkcija (turizam, kultura, obrazovanje i sl.)

Grad Varadin sredinje je naselje i sjedite upanije i spada u grupu od 18 velikih i veih gradova Hrvatske kao vanije nacionalno sredite, a njegov centralni poloaj u prostoru upanije, dobra prometna povezanost i vrlo dobra polifunkcionalnost osiguravaju daljnju ulogu i znaaj sredinjeg nositelja gospodarskog, drutvenog i kulturnog razvitka podruja. Procjenjuje se da bi razvoj Varadina bilo svrhovito optimirati na veliinu 60.000 do 70.000 stanovnika .
Tablica 85
Red. br. 1. 2. 3. 4. 5.
Grad/Naselje Varadin Jalkovec Donji Kuan Gornji Kuan Kuan Marof Ukupno:
Povrina gra. podruja km2 24,50 2,55 0,70 0,55 0,93 29,23
Broj stanovnika (1991.) 41.846 1.277 636 1.093 1.227 46.079
Varadin i naselja Jalkovec, Donji Kuan, Gornji Kuan i Kuan Marof postupno formiraju gradsku urbanu zonu koja po popisu iz 1991. godine ima 46.079 stanovnika.
Slika 40
Gradovi: Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, sredita su bivih opina s odreenim polifunkcionalnim karakteristikama nastalim u doba kada su takve teritorijalne jedinice bile zasebne lokalne administrativno-politike cjeline. U planiranoj policentrinoj mrei naselja upanije, ti bi gradovi trebali doivljavati ubrzaniji (forsirani) razvoj i porast prema 10.000 stanovnika (u daljnjoj perspektivi i prema 15.000). To su prije svega eljene planske veliine i orijentiri ijim bi se postupnim oivotvorenjem u Varadinskoj upaniji stvorila struktura naselja kakva sada nedostaje, a ostvarivost tog planskog modela ovisi s jedne strane o realnom demografskom potencijalu podruja, a s druge strane o sustavnoj uspostavi gospodarsko-financijskih i pravno-politikih pretpostavki za postupnu preraspodjelu postojeeg stanovnitva. Ivanec sa svojim okolnim naseljima tvori podruje urbaniteta koje po popisu iz 1991. godine ima 7.720 stanovnika.
Tablica 86
Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Grad/Naselje Ivanec Kania Gekovec Lani Vuglovec Viteinec Punikve Ivaneki Vrhovec Ivaneko Naselje Knapi Ukupno:
Povrina gra. podruja km2 5,19 0,33 0,18 0,54 0,49 0,11 0,78 0,38 0,41 0,10 8,51
Broj stanovnika (1991.) 5.342 319 125 338 391 114 438 317 241 95 7.720
Slika 41
S Ludbregom kao centralnim naseljem postupno srastaju susjedna naselja: Sigetec Ludbreki, Slokovec, Kuan Ludbreki, Hrastovsko, Selnik, Vinogradi Ludbreki i Globoec Ludbreki. Po popisu iz 1991. godine taj prostor broji 7.301 stanovnika i postupno se oblikuje u objedinjeno urbano podruje.
Tablica 87
Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Grad/Naselje Ludbreg Sigetec Ludbreki Slokovec Kuan Ludbreki Hrastovsko Selnik Vinogradi Ludbreki Globoec Ludbreki Ukupno:
Povrina gra. podruja km2 3,41 0,85 0,36 0,36 1,53 1,41 2,16 0,53 10,61
Broj stanovnika (1991.) 3.327 736 313 237 805 900 480 503 7.301
Slika 42
Novi Marof i naselja Remetinec, Kr i Grana danas su zapravo jedinstveno graevinsko podruje koje ima 4.507 stanovnika po popisu iz 1991. godine i tvori zajedniku urbanu zonu.
Tablica 88
Red. br. 1. 2. 3. 4.
Grad/Naselje Novi Marof Remetinec Kr Grana Ukupno:
Povrina gra. podruja km2 3,03 1,69 0,74 0,40 5,86
Broj stanovnika (1991.) 2.017 1.547 377 566 4.507
Slika 43
Ostali gradovi: Lepoglava i Varadinske Toplice, u prijanjem ustrojstvu bivih opina nisu imali odluujuu administrativno-politiku ulogu, funkcionalno su ue usmjereni ka autonomnom razvoju bez formiranja vlastitih urbanih zona. U modelu policentrinog razvoja upanije ove bi gradove takoer trebalo poticati u brem razvitku, s ciljem da postupno dosegnu veliinu od 5.000 stanovnika, pa i prema 10.000 stanovnika, to takoer ne ovisi samo o demografskom potencijalu, ve i o cijelom nizu sustavnih mjera prvenstveno na razini Drave, ali i na lokalnoj razini.
Slika 44
Slika 45
Razvoj gradova Varadinske upanije treba sagledavati i kroz ulogu u mrei gradskih sredita Hrvatske, a posebice kroz moguu ulogu u prstenu gradova oko Zagreba, u funkciji smanjenja populacijskog pritiska na metropolu. U grupu lokalnih sredita ulaze sjedita jedinica lokalne samouprave (22 naselja) koja su nakon novog teritorijalnog ustrojstva na odreeni nain izbila u prvi plan u odnosu na ostala naselja u novoformiranim opinama, tako da su svojom novom funkcijom automatski dobila i svojevrsnu ulogu centraliteta. U ovu grupu ulaze i neka druga naselja koja, bilo svojom veliinom (iznad 1.000 st.) ili pak ulogom u prostoru (Trakoan) predstavljaju odreenu vrstu specifinog centraliteta.
Tablica 89
NEKE ZNAAJNIJE FUNKCIJE Stanovanje i rad I Varadin
KATEGORIJE CENTRALITETA II Ivanec Ludbreg Novi Marof Ivanec Naselja s osnovnim kolama III Lepoglava V. Toplice Naselja iznad 1000 st. IV
Obrazovanje
Varadin
Ivanec Ludbreg
Vinica Maruevec
Naselja s odreenim tradicionalnim (stalnim ili povremenim) i manifestacijskim karakteristikama
Kultura
Varadin
N. Marof Lepoglava V. Toplice V. Toplice
Zdravstvo i socijalna skrb Uprava i administracija Turizam, port, rekreacija Varadin Varadin Varadin
N. Marof Klenovnik Ivanec Ludbreg Ivanec Ludbreg N. Marof V. Toplice Trakoan Ludbreg Ivanec Lepoglava N. Marof Grupa naselja razliite veliine s pojedinim atraktivnim sadrajima Sjedita jedinica lokalne samouprave Naselja s ambulantama i ljekarnama
Slika 46
3.3.2. Sustav sredinjih naselja

Sustav sredinjih naselja ili sustav razvojnih arita, podruja s veom koncentracijom stanovnitva, najvaniji je dio stratekog prostornog planiranja, jer on artikulira sve prostore, podprostore i meuprostore i sve infrastrukturne i komunikacijske sustave koji povezuju mreu gradova i naselja. Kruni prostori oko vanijih ili veih naselja predstavljaju postojea ili potencijalna arita razvitka. Kruna podruja, tj. radijusi gravitacije odreuju se na osnovama praktinog iskustva i sektorskih istraivanja (npr. dnevne migracije radne snage, linije prigradskog prometa, gravitiranje okolnog stanovnitva u sredinja naselja zbog koritenja njihovih funkcija i sadraja i sl.). U Varadinskoj upaniji definirana su etiri osnovna tipa arita (Z1 - Z4), a uz njih i ostala potencijalna arita u problemskim podrujima i podarita. U definiranju arita polazi se od teritorijalnog principa, tj. svako arite i podarite formira se unutar granica pojedine teritorijalne jedinice (grada/opine), jer se procjenjuje da ih osim teritorijalno-politikog ustroja na toj osnovi veu i zajedniki gospodarski i drugi interesi. Ostali kriteriji za odreivanje tipa arita su: - koncentracija stanovnitva, tj. broj stanovnika unutar promatranog radijusa ili gravitacijskog podruja, - kompaktnost naselja, - upravna funkcija, - opremljenost graevinama drutvenog standarda (kole i slino), - znaajna kulturno-povijesna sredina, - smjernice iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske, - lokalna promiljanja. Broj stanovnika u razvojnom aritu, tj. u gravitacijskom podruju, najvaniji je kriterij za vrednovanje arita jer je ovjek (strunjak, radna snaga) osnovni resurs za razvoj drutva u cjelini. Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske definirano je 8 tipova arita (T1 - T8). U arita tipa veliki gradovi spadaju: Zagreb (T1) i Split, Rijeka i Osijek (T2). arite tipa T3 (u Strategiji RH) je Varadin i ono u Prostornom planu Varadinske upanije nosi oznaku Z1. arita tipa T4 (u Strategiji RH) od 10 - 30.000 stanovnika u Varadinskoj upaniji ne postoje, ali bi u cilju ravnomjernijeg i policentrinog razvoja trebalo poticati da arita koja u Prostornom planu upanije nose oznaku Z2 (5 do 10.000 stanovnika - Ivanec, Novi Marof, Ludbreg) dugorono gledano prerastu u arita s preko 10.000 stanovnika.
Tablica 90
Razvojna arita u Varadinskoj upaniji tip arita broj arita napomena: upanijsko sredite, Z1 (r=4,5km)30-80.000 st. 1 regionalno sredite gradsko sredite, Z2 (r=3,5km)5-10.000 st. 3 subregionalno sredite Z3 (r=2,5km) 3-5.000 st. 2 manje gradsko sredite Z4 (r=2,5km)1-5.000 st. 22 opinsko sredite
Osnovni tipovi razvojnih arita arita tipa Z1 i Z2 spadaju u prava razvojna arita u upaniji s vie od 5.000 stanovnika i vie od 2.000 zaposlenih, dok su arita tipa Z3 i Z4 prostori forsiranog planskog razvoja, jer se radi o novoproglaenim sjeditima teritorijalnih jedinica (gradovima i opinama) koji tek u dravi Hrvatskoj dobivaju ovu funkciju i u fazi su vitalnih procesa organizacije i definiranja svojih sadraja i funkcija.
Tablica 91
Podaci o osnovnim tipovima arita u Varadinskoj upaniji

tip arita Z1 (r=4,5km) 30-80.000 stanovnika Z2 (r=3,5km) 5-10.000 stanovnika Z3 (r=2,5km) 3-5.000 stanovnika Z4 (r=2,5km) 1-5.000 stanovnika centralno naselje broj naselja u krunom podruju 5 broj stanovnika broj zaposlenih broj poljoprivrednika (aktivnih) 553 (350)
Varadin
45.597
17.864
Ivanec Novi Marof Ludbreg Lepoglava Varad. Toplice Turin Srainec Trnovec Cestica* Maruevec Petrijanec Martijanec Jalabet Vidovec Vinica* Sveti ur Klenovnik Ljubeica Donja Voa Veliki Bukovec Bednja Sveti Ilija Mali Bukovec Beretinec Breznica Visoko Brezniki Hum
12 11 8 4 11 5 2 1 9 9 4 7 6 8 4 6 5 3 4 3 7 4 3 2 4 5 4
8.888 8.530 7.301 4.557 3.759 4.977 4.570 3.845 3.509 3.396 2.979 2.893 2.794 2.691 2.488 2.271 1.987 1.837 1.701 1.679 1.615 1.563 1.479 1.438 1.391 1.375 1.256
2.841 2.841 1.470 1.639 1.544 1.095 909 500 584 542 308 268
757 (662) 639 (477) 97 (65) 249 (155) 82 (59) 636 (545) 704 (551) 135 (112) 91 (66) 204 (189) 516 (402) 456 (359)
Izvori: - Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, - Statistiki ljetopis.
napomena: "-" nema sistematiziranih podataka * naselja koja, ovisno o potencijalnim mjerama forsiranog ulaganja mogu (trebaju) prerasti u arite vie razine
Popis naselja u krunom podruju pojedinog centralnog naselja: - Varadin (r=4,5 km): Varadin, Gojanec, Hraica, Jalkovec i Kuan Marof, - Ivanec (r=3,5 km): Ivanec, Ivaneko Naselje, Punikve, Viteinec, Prigorec, Knapi, Lani, Ivaneki Vrhovec, Vuglovec, Salinovec, Kania i Gekovec,
- Novi Marof (r=3,5 km): Novi Marof, Kr, Madarevo, Grana, Remetinec, Topliica, Gornje Makojie, Moenec, Klju, Otrice i Orehovec, - Ludbreg (r=3,5 km): Ludbreg, Kuan Ludbreki, Sigetec Ludbreki, Vinogradi Ludbreki, Globoec Ludbreki, Selnik, Hrastovsko i Slokovec, - Lepoglava (r=2,5 km): Lepoglava, Murievec, Vuliinec i Kameniki Vrhovec, - Varadinske Toplice (r=2,5 km): Varadinske Toplice, Hrastovec Topliki, Borievec Topliki, Martinkovec, Vrtlinovec, Lukaevec Topliki, karnik, urilovec, Pianovec, Tuhovec i Jarki Horvatievi. U analizi arita tipa Z4, koja su primarno opinska sredita, trebalo bi izdvojiti 5 najveih s preko 3.000 stanovnika (Gornji Kneginec, Srainec, Trnovec, Cesticu i Maruevec), kao vanija opinska sredita. Meutim, s obzirom da se navedeni podaci temelje na popisu stanovnitva iz 1991. godine, ovim Planom se nee definirati podgrupe unutar tipa Z4, jer bi za finiju podjelu trebali toniji, tj. aktualniji podaci. Ostala potencijalna arita i podarita razvitka Strategijom Republike Hrvatske definirana su problemska podruja, tj. podruja s ogranienjima u razvoju. U Varadinskoj upaniji to su: 1. pogranina podruja uz hrvatsko-slovensku granicu, 2. ruralni prostori i sela, osobito u brenim predjelima upanije. S obzirom da su ova podruja od stratekog znaaja za Republiku Hrvatsku, ali i za Varadinsku upaniju, ovim Planom definiraju se u njima arita razvoja koja predstavljaju smjerove nunih ulaganja i prostornog ureenja, tj. prostore forsiranog planskog razvoja na upanijskoj razini. U pograninom podruju se uz arita obuhvaena osnovnim tipovima (Z1-Z4) ovim Planom mogu kao ostala potencijalna arita naznaiti: - arita kojima je kriterij odreenja broj stanovnika: arovnica s gravitacijskim podrujem; Gornje Ladanje; Donja i Gornja Vinjica; Gornja Voa (pogranini prijelaz) i Jarki s okolnim naseljima, - znaajna kulturno-povijesna i prirodna sredina Trakoan s gravitacijskim podrujem, - arita razvoja uz granine prijelaze koja ne karakterizira velik broj stanovnika, ve znaajan strateki poloaj i interes Drave, upanije i lokalne sredine za intenzivnijim razvojem gospodarstva, tj, pogranine privrede: Dubrava Kriovljanska (znaajan meunarodni granini prijelaz), Zlogonje i Otok Virje (meudravni granini prijelaz), - naselje Cestica odnosno Vinica bi uz odreene mjere forsiranog ulaganja moglo prerasti u arita vie razine. U ruralnim brenim podrujima teko je eksplicitno definirati arita razvitka, jer su tu naselja ratrkana i usitnjena. No, u brenim podrujima centralnog dijela upanije, na relativno malom podruju (potez duine 5 km), formiralo se nekoliko naselja s oko 1.000 stanovnika: Zavrje Podbelsko, Podevevo, Preseno i Beletinec (s obzirom na strateki stav o revitalizaciji sela i naselja u brenim podrujima), koja bi se na upanijskoj razini mogla predloiti kao potencijalna arita razvoja. Podarita Unutar pojedinih opina/gradova u Varadinskoj upaniji, uz arite razvoja ije centralno naselje je sjedite teritorijalne jedinice, pojavljuju se naznake formiranja i manjih podarita. Uglavnom su to samostalna naselja ili manja gravitacijska podruja uz znaajnija ili vea naselja s oko 1.000 ili vie stanovnika. Uz broj stanovnika u gravitacijskom podruju koji predstavlja osnovni resurs (radnu snagu) za razvoj gospodarstva, kriteriji za definiranje ovakvih podarita su:
- kompaktnost naselja, - opremljenost graevinama drutvenog standarda (kole i slino), - znaajna kulturno-povijesna sredina, - znaajne gospodarske graevine. Naselja koja dobivaju obiljeja karakteristina za manja podarita su: Gornji Kuan, emovec, Nedeljanec, Tuno, Nova Ves Petrijaneka, Donje Ladanje, Jerovec, Hrenica, Sveti Petar, Vratno i Babinec. Kategoriju arita unutar problemskih podruja i kategoriju arita unutar samih opina/gradova potrebno je definirati prostornim planovima ureenja opina/gradova, gdje e se uz ope kriterije za definiranje arita ugraditi promiljanja na lokalnoj razini. Naselja koja nisu obuhvaena aritima aritima razvoja tipa Z 1-Z 4 (ukupno 28 arita) obuhvaeno je 155 naselja. Naselja koja nisu obuhvaena aritima moemo podijeliti u tri grupe: - naselja s vie od 500 stanovnika (cca 15 naselja), - naselja s 200-500 stanovnika, - naselja s manje od 200 stanovnika.
Slika 47
Grupa naselja s manje od 200 stanovnika, a koja nisu ula u gravitacijsko podruje nijednog razvojnog arita, broji etrdesetak naselja. U tim naseljima i selima nije mogue identificirati javni interes, te njihov razvoj uglavnom ovisi o autonomnoj motivaciji i interesu lokalnih i privatnih aktera. Petnaestak naselja iz grupe s vie od 500 stanovnika spada u naselja iji razvoj i revitalizaciju treba poticati s razine grada/opine, tj. teiti tome da postanu manja razvojna arita.
3.4. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti od znaaja za upaniju i Dravu

3.4.1. Gospodarstvo u prostoru
Na temelju razvojnih smjernica naznaenih u "Studiji razvitka upanije varadinske za razdoblje od 1996. - 2005. godine" (Razvojno-istraivaki centar "City Trust" Zagreb, 1996. godine) proizlaze osnovna planska usmjerenja za razvitak gospodarstva Varadinske upanije: Industrija Planska odreenja temelje se na relativnoj razvijenosti i afirmaciji postojee industrije. U cilju opeg razvoja i poveanja proizvodnosti rada, ekonominosti i rentabiliteta postojeu industriju bi trebalo usmjeriti na kvalitativni razvoj proizvoda i ostvarivanje vie stope rasta u odnosu na istovrsne djelatnosti. Za ostvarivanje takvog razvoja potrebna je tekua modernizacija primjenom suvremenih tehniko-tehnolokih dostignua i odgovarajue unapreenje organizacije proizvodnje. Osuvremenjenje sustava industrije valja ostvarivati na dva naina. Prvo, neposrednom izgradnjom odgovarajuih novih kapaciteta za koje postoji ekonomsko opravdanje po opim ekonomskim i financijskim kriterijima, ukljuujui socijalne zahtjeve, te uz aktivnu regionalnu politiku i mobilizaciju vlastitih izvora. Drugo, prerastanjem potencijalnih jezgri, postojeih pogona u kapacitete s naprednom proizvodnjom, neovisno od toga da li su ona sada samostalna ili u okviru drugog poduzea. Pod visoko kvalitetnim programima podrazumijevaju se oni koji zahtijevaju relativno malo energije, sirovina i drugih materijalnih inputa, a ostvaruju veliku dodatnu vrijednost i izvoz po zaposlenom. Takvi programi omoguuju zadravanje i ekspanziju trine pozicije na svjetskom tritu. Polazei od sagledavanja mogunosti regije i suvremenih tendencija industrijskog razvoja proirenje industrijske proizvodnje posebno bi bilo poeljno u metalopreraivakoj i elektroindustriji, prehrambenoj industriji, kemijskoj industriji, tradicionalno prisutnim proizvodnjama, te s poveanjem proizvodnje elektrine energije. U okviru globalno projiciranog razvoja prioritetnih industrijskih djelatnosti postoje relevantni ekonomski argumenti da se njihov razvoj ovako strukturira: a) U preradi metala: proizvodnja strojeva i rezervnih dijelova, njihovih sklopova, podsklopova i dijelova za poljoprivredne strojeve i opremu, graevinske strojeve, proizvodnja dijelova vozila (auto dijelova, opruga), komunalnih ureaja i opreme, elektromotora, proizvodnju odljevaka, metalnih konstrukcija i armatura i utenzilija. b) U kemijskoj industriji: prerada plastinih masa, sintetikih vlakana, te djelomino farmacijskih proizvoda. c) U prehrambenoj industriji: daljnje razvijanje specifinog proizvodnog programa ove industrije sve veom valorizacijom poljoprivrednih proizvoda i orijentacijom na kvalitetnije i visokovrijedne proizvode. d) Koritenje hidroenergetskih potencijala s vienamjenskom proizvodnjom elektrine energije. e) Tome valja dodati proizvodnju reprodukcijskih materijala za tekstilnu industriju, proizvodnju suvremenih graevinskih materijala (opeka, crijep i dr.), graevinskih elemenata i dijelova, te veu industrijsku valorizaciju nemetalnih minerala.
f) Teite u proizvodnji robe za iroku potronju bit e na industriji trikotae i konfekcije, proizvodnji komadnog i garniturnog namjetaja, metalnog namjetaja i tapeciranih proizvoda. Sa irokom skupinom takvih proizvodnji ima se na umu poticanje i osiguranje dinaminog rasta i kvalitativne preobrazbe industrijske proizvodnje, odranje stabilnosti u rastu, uklapanje u programe irih industrijskih kompleksa u Hrvatskoj i inozemstvu, te izvoz, efikasnost kombinacije radno intenzivnih (metalopreraivaka, elektroindustrija, drvna industrija, kemijska industrija, prehrambena industrija i druge) i kapitalno intenzivnih djelatnosti (proizvodnja elektroenergije, dio kemijske industrije), kao i zahtjev da pozitivno utjeu na koritenje domaih resursa: radne snage, hidroenergetskih i poljoprivrednih potencijala. Sagledavajui ove osnovne koncepcijske postavke kroz refleksije na uporabu prostora, moe se konstatirati da e veina industrijskih djelatnosti svoju egzistenciju i razvitak koncipirati na postojeim lokalitetima i unutar podruja naselja. To prvenstveno vrijedi za proizvodnju i preradu metala, kemijsku industriju, preradu drva, proizvodnju tekstila i tekstilnih proizvoda, industriju koe i obue, prehrambenu industriju, grafiku industriju, te proizvodnju i preradu raznovrsnih industrijskih proizvoda. Za te se grane djelatnosti u pravilu predvia promjena i unapreenje tehnolokog procesa i osuvremenjavanje proizvodnje, rekonstrukcija ili zamjena dotrajalih kapaciteta, formuliranje novih proizvodnih programa, uvoenje odreenih stupnjeva specijalizacije i dr. Za neke industrijske grane koje su neposrednije vezane na iskoritenje prirodnih resursa moe se projicirati slijedee: Na podruju energetike Procjenjuje se da postojee izgraene hidroelektrane nee imati potreba za dodatnim koritenjem prostora. U narednom razdoblju u upaniji se moe oekivati reaktiviranje ideja o izgradnji malih hidroelektrana i elektroenergetskih postrojenja u okviru industrijskih kapaciteta (energane i druge energetske graevine). U pogledu izgradnje malih hidroelektrana, prema podacima "Hrvatskih voda", na podruju upanije postoji 15 potencijalnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana, od kojih za ozbiljnije razmatranje dolaze u obzir dvije: Margean i eljeznica, ali za sada nije utvrena njihova ekonomska isplativost. Dosadanja istraivanja nafte i zemnog plina potvrdila su pretpostavke da je na ovom podruju mogue oekivati i ekonomino iskoritavanje zemnog plina, ali jo nema konkretnih elemenata koji bi zahtijevali planska odreenja, rezervaciju prostora ili posebne uvjete koritenja. Na podruju Varadinske upanije postoji nekoliko izvora termalne vode. Izvor u Varadinskim Toplicama koristi se u terapeutske svrhe i osnova je razvoja grada (ljeilinorekreativni turizam), to treba i dalje njegovati. Izvor u Topliici prirodni je resurs koji se ve koristio u rekreacijske svrhe (naputeni bazeni i ugostiteljske graevine), ali moe postati okosnicom razvoja lokalne sredine uz iznalaenje odgovarajueg programa i sredstava. Povoljni rezultati istraivanja geotermalne vode na lokaciji Lunjkovec (a i irem podruju Ludbrega) ukazuju na mogunost da se dio razvoja tog kraja moe zasnivati na tom resursu: proizvodnja elektrine i toplinske energije, razvoj ljeilino-rekreativnog turizma, irenje tercijarnog sektora, a samim time i razvoj drugih gospodarskih grana.
Na podruju proizvodnje i prerade nemetalnih mineralnih sirovina Na podruju Varadinske upanije eksploatira se tehniki kamen, ljunak i pijesak, arhitektonski kamen, opekarska i bentonitna glina - mineralne sirovine koje se (izuzev bentonitne gline) iskljuivo koriste u graevinarstvu i graditeljstvu. S obzirom na rasprostranjenost sirovinskog potencijala i zahtjeva za sve veim koliinama mineralnih sirovina, potrebno je izraditi katastar rudnog blaga, nakon ega bi uslijedila valorizacija. Izrada katastra rudnog blaga trebala bi obuhvatiti slijedee: a) prikupljanje i interpretacija postojeih podataka i saznanja, b) definiranje opih znaajki mineralne sirovine, c) definiranje potencijalnih podruja i d) formiranje zakljunih ocjena, a sve uz potporu informacijskog sustava. Suvremeni svjetonazor pod sintagmom "odrivi razvoj" podrazumijeva novi pristup gospodarenju mineralnim sirovinama. Treba se usmjeriti na rjeavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom, a ne samo kako sprijeiti negativne posljedice gospodarenja mineralnim sirovinama. Mineralne sirovine treba prvenstveno inventarizirati po koliinama, kvaliteti i namjeni, a potom provesti valorizaciju resursa. Inventarizacijom bi se na osnovi dostupnih podataka prezentirale mineralne sirovine, njihov prostorni raspored, osnovna geoloka svojstva, leita, podaci i procjene o koliinama, kvaliteti i mogunosti uporabe. Potrebno je prouiti odnos izmeu mineralnih sirovina i rudarskih aktivnosti prema ostalim interesima i djelatnostima. Apsolutnu prednost pred ostalim prirodnim resursima ima pitka voda. Valorizacija mineralnih resursa mogua je na temelju cjelovite studije drutvenoekonomskog znaenja eksploatacije. Stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst drutvenoekonomskog razvoja i analizom mogunosti, moi e se razmotriti modeli gospodarske politike u oblasti gospodarenja mineralnim sirovinama, koja je (zasada) dobrim dijelom preputena inicijativi poduzetnika. Poljoprivreda Razvoj poljoprivrede na podruju Varadinske upanije u cjelini ima povoljne uvjete, ali je nuno uvaavati i neka ogranienja koja su uvjetovana usitnjenou posjeda i zatitom vodonosnika podzemne pitke vode. Polazei od sadanjeg stupnja razvijenosti i organiziranosti poljoprivredne proizvodnje na ovom podruju moe se oekivati: a) daljnje unapreenje proizvodnje osnovnih ratarskih proizvoda (penica, kukuruz, eerna repa i uljarice) i to poveanjem i boljim koritenjem zemljinih povrina, b) poduzimanje mjera za proirenje oraninih povrina, zaustavljanje usitnjavanja posjeda, okrupnjavanje poljoprivrednih povrina, nastavak provoenja komasacije i drugih organizacijskih oblika (zakup, arondacija, otkup i drugo), c) osposobljavanje obradivih povrina za ostvarivanje visokih prinosa putem hidromelioracijskih zahvata, drenaa, komasacija, odvodnjavanja i navodnjavanja, d) intenzifikacija proizvodnje i ostvarivanje visokih prinosa boljim koritenjem genetskih svojstava biljaka i svojstava pojedinih vrsta tla, daljim razvojem vlastitog
znanstveno-istraivakog potencijala, stvaranjem novih vrsta hibrida, koritenjem biotehnologije, genetskog inenjeringa i nove tehnike, e) intenzifikacija proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava organiziranjem robne proizvodnje od strane poljoprivrednih poduzea i gospodarskih subjekata prehrambene industrije, f) proizvodnja mesa i mlijeka, izgradnjom stoarskih farmi i povezivanjem gospodarskih subjekata poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava, stvaranjem uvjeta za razvoj konjogojstva i slatkovodnog ribarstva i g) razvoj reprodukcijskog materijala za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i razvoj osnovnog stada u stoarstvu i peradarstvu, koje osigurava visoku proizvodnju. U Varadinskoj upaniji obiteljska gospodarstva gospodare s gotovo 90% poljoprivrednog zemljita, a 10-tak % je u posjednitvu poljoprivrednih poduzea i bivih zadruga. U razvoju poljoprivredno-prehrambenog kompleksa ovog podruja znaajne tekoe predstavljaju brojna i sitna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Kod takvog stanja postavlja se pitanje kakve mogunosti za tehniki napredak imaju ova gospodarstva s prosjenom veliinom oko 2 ha i s vie od 20 parcela, koliko ona mogu ili bi mogla omoguiti aktivnim poljoprivrednicima odreeni ivotni standard uz istovremeno unapreenje poljoprivredne proizvodnje. Za podruje Varadinske upanije koja u poljoprivrednom zemljitu ima velik broj usitnjenih parcela treba planirati zemljinu politiku kojom e doi do okrupnjavanja posjeda sa svim pretpostavkama za modernu i tehnoloki razvijenu poljoprivrednu proizvodnju. S obzirom na strateke potrebe zatite leita podzemne pitke vode poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti, organizirati i stimulirati tako da se sprijee negativni utjecaji. umarstvo i lovstvo umarstvo na podruju Varadinske upanije je gospodarska djelatnost koja, prema obujmu i kvaliteti umskog fonda, nije u stanju zadovoljavati potrebe postojee drvne industrije na ovom podruju. umski fond ove upanije za razliku od nekih susjednih podruja, ne predstavlja znaajniji gospodarski resurs. Promatrajui regiju kao cjelinu, dobiva se dojam relativno slabe umovitosti, kako po ueu u ukupnoj povrini, tako i po usporedbi umske povrine s brojem stanovnika. U narednom periodu ne mogu se oekivati znatnije promjene u ukupnoj povrini, naroito ne poveanje. Gubici, koji su nastali na nizinskom dijelu ovog podruja uslijed krenja pridravskih uma, radi gradnje akumulacija za hidroelektrane, tek djelomino se nadoknauju otkupljivanjem zemljita za umjetno podizanje uma, najee kultura crnogorice, a manje sastojina bjelogorice i to jedino u reiji umarija. Konstantno smanjenje umskih povrina, kao i veliko uee uma u privatnom vlasnitvu, koje su znatnim dijelom degradirane, predstavlja glavnu zapreku za poveanje proizvodnje drvne mase. Jedini sortiment u kome se u skoroj budunosti moe oekivati poveanje jest ogrjevno drvo. Vano je napomenuti da su dravne ume najbolje kvalitete, jer se u njima gospodari po principima umarske znanosti (mogunost ulaganja u njihovu obnovu, bioloka reprodukcija uma). Stoga je i za privatne ume potrebno voditi ispravnu umarsku
politiku kako bi se osigurali uvjeti da se i privatnim umama struno gospodari (izrada programa, smjernica i osnova gospodarenja za privatne ume). Napori s tim ciljem moraju biti logistiki podrani sa zakonodavno-pravnog gledita (to velikim dijelom ve i jest), te sa strunog i nadzornog gledita. To znai da bi se trebala organizirati sluba za struni rad i nadzor nad privatnim umama, te rijeiti njezino financiranje. Takoer se daje preporuka da se, ukoliko doe do zatite prirodne batine koja se nalazi pod umom (u smislu Zakona o zatiti prirode), istom i nadalje gospodari kao dravnim umama kako bi zatieni objekat imao strunog gospodara. Razvoj lovstva na podruju Varadinske upanije ima povoljne uvjete, jer postoje kvalitetna prirodna stanita za uzgoj visoke i niske divljai. Kod visoke divljai postoje dobri uvjeti za jelensku divlja, srne, divlje svinje, a od niske divljai za umskog i poljskog zeca, fazane i drugu pernatu divlja. U buduem razvoju lovne privrede, poseban naglasak treba staviti na poveanje jelenske i srnee divljai i zatiti onih vrsta divljai koje se zbog urbanizacije na ovom podruju smanjuju, a ine dobru osnovu za razvoj ove djelatnosti. Na ovom podruju postoji tradicionalan lovni turizam, s naglaenim prisustvom lovaca iz inozemstva, to treba iskoristiti kroz gospodarsko-financijske efekte. Razvoj lovstva treba u narednom razdoblju vezati uz razvoj kontinentalnog turizma, posebno ljeilino-rekreacijskog turizma za koji na ovom podruju postoje povoljni uvjeti. Graevinarstvo i graevinska operativa Raspoloivi resursi graevnog materijala i mineralnih sirovina na podruju Varadinske upanije, te izgraeni kapaciteti industrije graevnog materijala (ciglane, betonska galanterija, kamene ploe i agregati), pa i druga industrija koja radi za graevinarstvo (drvna, metalna, keramika i dr.) omoguuju povoljan razvoj graevinarstva. Graevinarstvo, kao poticajna grana ukupnog gospodarskog razvoja, vezano je za investicijsku izgradnju naroito na projekte magistralne infrastrukture, energetike, stanogradnje i turizma. Zapoeta i predviena izgradnja krupnijih investicijskih graevina kao to je prometna i druga infrastruktura, izgradnja veih industrijskih graevina u upaniji i Republici Hrvatskoj, izgradnja i rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta, izgradnja i rekonstrukcija ugostiteljskih, turistikih i rekreacijskih graevina, skladita, silosa, raznih javnih graevina, vodoprivrednih zahvata, te nastavak stambene izgradnje, predstavlja solidnu osnovu za razvoj graevinarstva i graevinske operative, pa je realno oekivati i postavljanje dodatnih potreba za prostorom za razvoj graevinske djelatnosti i to prvenstveno uz leita resursa, odnosno uz gradilita krupnijih investicijskih graevina. Obrtnitvo i malo poduzetnitvo U dosadanjem razvoju gospodarstva Varadinske upanije, prioritet je bio na industrijalizaciji kao metodi razvoja, ali u tom procesu dolo je do diferencijacije djelatnosti u obliku manjih kapaciteta i viih faza tehnologije. Razvojem obrtnitva i poduzetnitva konstituirao se sistem djelatnosti koji esto nosi naziv "mala privreda". U promatranju potreba razvoja ovog sustava djelatnosti treba istai da one u ukupnoj privredi imaju vee uee u zemljama razvijenog svijeta, odnosno njihov utjecaj je takoer velik i u zemljama koje su manje razvijene nego to je Republika Hrvatska. Ovo ujedno znai, da na podruju Varadinske upanije ima znaajnog prostora za razvoj obrtnitva i poduzetnitva to e omoguiti bri gospodarski razvoj, vee zapoljavanje i vii oblik zadovoljenja potreba u proizvodnoj kooperaciji i potrebama stanovnitva.
Budui razvoj obrtnitva i poduzetnitva treba znatno ubrzati radi prijeko potrebnog preobraaja gospodarske strukture i boljeg zadovoljavanja raznovrsnih potreba privrede, stanovnitva i izvoza, radi racionalne dislokacije nekih djelatnosti velikih organizacija razvijenih centara, kao i radi veeg ukljuivanja individualnih radnika s vlastitim sredstvima, posebno radnika povratnika iz inozemstva. Slijedom toga za oekivati je (ve se i iskazuju) pojaane interese za osiguranje prostora za razvoj obrtnitva, malog i srednjeg poduzetnitva. Poglavito neka razvijenija opinska sredita pokazuju interes za formiranjem poduzetnikih zona kakve u dosadanjoj planskoj dokumentaciji u tim naseljima nisu postojale. Ovaj interes potrebno je realno i objektivno procijeniti i programski valorizirati te odgovarajue prostorno osmisliti u gradskim/opinskim prostornim planovima. Turizam i ugostiteljstvo U periodu izrade Prostornog plana izraen je "Strateki marketinki plan turizma Varadinske upanije" (Institut za turizam, Zagreb, rujan 1997. godine) koji na temelju analize relevantnih pokazatelja postojeeg stanja i turistike ponude i potranje u upaniji integrira turistiku trinu ponudu upanije, njenu poziciju u odnosu na neposrednu konkurenciju i trendove te na temelju ogranienja i mogunosti postavlja ciljeve marketinke strategije upanije. Dosadanji razvoj turizma i ugostiteljstva na podruju upanije, dostignuta razina turistikog prometa, stanje turistike ponude, prirodno-zemljopisni i kulturno-povijesni uvjeti na podruju ove upanije u osnovi odreuju pravce i mogunosti dugoronog razvitka turizma i ugostiteljstva. Prirodni i drugi uvjeti za razvoj turizma u osnovi se svode na slijedee: termalne ljekovite vode, prostrana lovna podruja s raznovrsnom divljai, povijesne i sakralne spomenike, prisutnost voda tekuica prikladnih za ribolov, port i rekreaciju, vei broj atraktivnih umskih predjela i zemljopisno prometni odnosno tranzitni poloaj upanije. Raspoloivi prirodni i drugi uvjeti, kulturno-povijesno nasljee i druge turistike privlanosti, blizina jakih emitivnih turistikih centara, u prvom redu Zagreba, tranzitni poloaj, izgraena infrastruktura, opa razina drutveno-ekonomske razvijenosti, gospodarska struktura, kao i steena iskustva upuuju na zakljuak da postoje znaajne mogunosti, a i potreba daljnjeg i dugoronog intenzivnog razvitka zdravstvenog, kulturno-povijesnog, seoskog, izletnikog, lovnog i vjerskog turizma (i drugih oblika turistike potronje) na ovom podruju. Razvoj turizma potrebno je usmjeriti na realizaciju posebnih, meusobno povezanih cjelina: - program intenzifikacije postojee ponude, - program razvoja vjerskog turizma, - program razvoja zdravstvenog turizma, - program razvoja tranzitnog turizma, - program razvoja lovnog turizma, - program razvoja turizma na seljakim gospodarstvima, - program razvoja izletnikog turizma (i eko turizma: promatranje ptica, foto lov), - program razvoja kadrovske osnove, - program razvoja privredne djelatnosti koje su u funkciji turistike ponude i razvoja ugostiteljstva. U sklopu izraenog Stratekog marketinkog plana i valorizacije kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti sredinje Hrvatske predlae se pokretanje nekoliko mega projekata za
razvitak turizma u upaniji: Trakoan, Varadinske Toplice (ljeilini turizam), turizam grada Varadina, Ludbreg (vjerski turizam) i Lepoglava (Pavlinski kompleks). Ouvanje i revalorizacija prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti upanije jedan je od ciljeva prostornog razvoja u ijem kontekstu treba traiti mogunosti za unapreenje turistikog vrednovanja batine na lokalnoj razini: u prostornim planovima nieg reda, a prije svega kroz konkretne programe ureenja, koritenja i odravanja pojedinih lokaliteta. Polazei od osnovnih pretpostavki Strategije razvoja hrvatskog turizma prema kojoj se trebaju aktivirati svi turistiki potencijali u naoj Dravi, osnovna koncepcija razvoja turistike i ugostiteljske djelatnosti na ovom podruju ima svoje opravdanje i realnu osnovu za realizaciju u narednom razdoblju.
3.4.2. Drutvene djelatnosti

Uvaavajui polazne osnove i naela razvitka drutvenih djelatnosti na podruju Varadinske upanije moe se konstatirati da prostorna dispozicija uspostavljene mree drutvenih djelatnosti nee doivljavati bitnije izmjene, dok bi u funkcionalnom smislu trebalo oekivati snaniji razvoj i znaajnije strukturne promjene, u ovisnosti o materijalnom razvoju i ivotnom standardu stanovnitva. Prvenstveno bi trebalo raunati sa znaajnijim razvitkom sustava obrazovanja i poticanja znanstveno-istraivakog rada kao nezaobilaznih imbenika u razvojnom procesu i sustavu privreivanja. Sustav drutvenih djelatnosti e se nadograivati te funkcionalno i strukturno profilirati sukladno potrebama nove etape razvitka Hrvatske, s vie ukljuivanja trine logike i ponaanja, ali se pri tome treba voditi rauna o injenici da u domeni drutvenih djelatnosti i drutvenog standarda elementi trita uvaavaju socijalnu komponentu. U narednom razdoblju trebat e osigurati i poticati procese i mehanizme koji mogu omoguiti nesmetano funkcioniranje i razvitak pojedinih djelatnosti: - predkolski odgoj: Poveati broj obuhvaene djece, jer je to u direktnoj funkciji poboljanja standarda i proizvodnosti rada, a za to postoje svi prostorni uvjeti bilo kroz adaptaciju i prenamjenu postojeih prostora ili izgradnju novih; - osnovno obrazovanje: Nastaviti s optimizacijom mree osnovnih kola na podruju upanije (uz suglasnost nadlenog Ministarstva), definirati broj razrednih odjela i razinu pedagokog standarda (u suradnji s jedinicama lokalne samouprave), te oivjeti i stimulirati izvankolske aktivnosti, vodei rauna pri tome o osiguranju kvalitetnih radnih uvjeta kroz ureenje i odravanje, ali i suvremeno opremanje kolskih graevina; - srednje i visoko obrazovanje: Na temelju potreba gospodarskog i drutvenog razvitka planirati mree srednjih kola i visokokolskih ustanova na podruju upanije, te sukladno tome provesti reviziju programa i ureenje i opremanje kolskih ustanova; - kultura: U djelatnosti kulture potrebno je raunati s velikim brojem aktivnosti podjednako znaajnih za razliita interesna podruja, ali bi u prostorno-planskoj razradi posebno znaenje pripalo kulturno-povijesnoj batini. injenica je da Varadinska upanija obiluje vrlo vrijednom kulturno-povijesnom batinom koja je jedan od temelja njene prepoznatljivosti ne samo u Hrvatskoj, pa je nuno u cilju zatite, ouvanja i restauracije te batine izraditi struni, sveobuhvatni i dugoroni program buduih aktivnosti na planu zatite i etapno ga razraditi, jer su za tu namjenu potrebna velika sredstva. U tom smislu potrebno je poticati i razvoj restauratorske djelatnosti (dvorac Batthany); - zdravstvo: Potrebni prostorni uvjeti za funkcioniranje i razvoj zdravstva na razini upanije postoje, a strukturne i funkcionalne promjene koje su u tijeku ne iziskuju potrebu osiguranja novih ili dopunskih prostora, ve ak ukazuju i na pojedina predimenzioniranja. U narednom razdoblju bit e nuno osigurati uvjete za kvalitetno ureenje i odravanje graevina u funkciji zdravstva te njihovo suvremeno opremanje, radi unapreenja kvalitete pruanja zdravstvene usluge; - port: Nadograivati sustav portskih centara i graevina u upaniji s ciljem ukljuivanja to veeg broja korisnika (posebno mlaeg uzrasta) uz istovremeni jai razvitak i stimuliranje vrhunskog porta za to po brojnosti i nadarenosti ovo podruje ima sve pretpostavke.
3.5. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

a) Uvjeti za racionalno koritenje i zatitu prostora i okolia Racionalno koritenje prostora ostvaruje se uravnoteenjem razvojnih komponenti s jasno definiranim opredjeljenjima zatite i ouvanja prostora i okolia. U tom pogledu Planom se prvenstveno ukazuje na potrebu svrhovitog gospodarenja prostorom te sprjeavanja nepotrebnog i nekontroliranog zauzimanja zemljita. Za nove namjene moraju se prvenstveno osigurati uvjeti za razvoj unutar ve definiranog, a jo neiskoritenog graevinskog zemljita. Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama valja poduzimati mjere koje e: - obvezno voditi rauna o ouvanju, zatiti i unapreenju kvalitete voda i vodonosnika, - sprijeiti neopravdano zauzimanje novih povrina za irenje naselja, - omoguavati irenje naselja samo ako to zahtijevaju jasno prepoznatljivi demografski ili gospodarski razlozi, - zaustaviti neracionalno koritenje prostora (zrakasto irenje naselja du prometnica i spajanje naselja, usitnjavanje posjeda, nekontrolirana gradnja, neprimjerena eksploatacija resursa i sl.), - sprijeiti izgradnju na odreenim dijelovima prostora (posebno vrijedni prostori i nekontrolirano irenje zona vikend naselja), - uvaavati prirodne znaajke: prilagoditi proizvodnju biolokim ciklusima i bez zagaivanja, - uvaavati strukturne znaajke: ouvati krajobraznu fizionomiju upanije, - racionalno koristiti i upravljati zatienim i za zatitu planiranim dijelovima prirode (utvrditi nain, uvjete, ogranienja i mjere koritenja prostora), - ouvati i postupno obnoviti i revitalizirati kulturno-povijesne cjeline i graevine. Za uinkovitu provedbu zatite okolia potrebno je za podruje upanije izraditi odgovarajue dokumente zatite okolia. Izvjee o stanju okolia daje pregled postojeeg stanja okolia (tlo, voda, zrak), prirodne sredine (biljni i ivotinjski svijet) i prostora openito, utvruje vrstu i koliinu poremeaja, odnosno zagaenja, te analizira do sada provedene aktivnosti. Programom zatite okolia potrebno je utvrditi ciljeve zatite okolia u svrhu uspostavljanja uinkovitog sustava zatite. Najuinkovitija provedba zatitnih mjera je ona na razini subjekata, a uspjean nadzor proistie iz lokalne sredine (zakon omoguuje izradu programa zatite okolia za ua podruja gradova ili opina). Na kartografskom prikazu 3: "Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora" oznaena su ne samo zatiena/planirana podruja u kategoriji Zakona o zatiti prirode, ve i podruja od osobite vrijednosti i relativno visokog stupnja ouvanosti (posebno vrijedan predio - prirodni krajobraz). Zbog svojih izvornih znaajki ti su predjeli potencijalno izrazitije ugroeni i podloni nepovoljnim utjecajima ljudskih aktivnosti. Za Varadinsku upaniju posebno se izdvajaju slijedea podruja znaajnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te posebno vrijedna podruja: a) zatieni dijelovi prirode: - park uma Trakoan, zatieni krajolik Kalnik, spomenici prirode (spilja Vindija, Makova spilja i Gaveznica) i spomenici parkovne arhitekture (arboretum Opeka, groblje u Varadinu, 11 parkova, tri skupine stabala i est pojedinanih stabla); b) dijelovi prirode predvieni za zatitu - park prirode Hrvatsko zagorje (s brdskim predjelom Ravne gore), posebni rezervati (ornitoloki na Ormokom jezeru i uu Plitvice i Bednje u Dravu, te rezervat umske vegetacije na Kalniku), park ume (Dravska, Varadinske Toplice, te dvije
lokacije kod Ivanca), zatieni krajolici (Kalnik, ire podruje Grebengrada koje ukljuuje izvorini dio Lonje, evo, Belski dol i dolinu rijeke Bednje, zatim ue Plitvice i Bednje u Dravu, predio uz potok Zbel, te vrni dio Ivanice) i spomenici prirode (geoloki stup Drenovec, stijene i peina Kamenac, crnkasta sasa na Vukovoju, kockavica kod Zbela, botaniki spomenik na Kalniku); c) osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobraz: - podruje uz rijeku Dravu, ire podruje Ivanice, umski predjeli Pake i Segovine, Zelendvor, Goruevnjak (izvorini dio Plitvice), uma Lasno, dio toka rijeke Plitvice, umski predio kod Varadinskih Toplica (Kresovica, Gaj, Gora, Duga greda, Kamenjak), - posebno osjetljive i ugroene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (ostala umska podruja, vodotoci, izvori, specifini biotopi, rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl.), - predjeli ili objekti koji u sebi sadre znaajke identiteta dotine sredine (ruralni krajolik, ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifian nain obrade tla i druga obiljeja), - vodni ekosustavi rijeka Plitvice, Bednje, Lonje, Zbela i svih ostalih manjih vodotoka, te brdski potoci na podruju Ivanice i Kalnika koji su pritoci Bednje i Lonje (ekoloki osobito vrijedna, ali osjetljiva i rizina podruja), - ostali manji umski predjeli, posebice u nizinskom dijelu upanije; d) predjeli od znaajne kulturno-povijesne vrijednosti: - naselja ili dijelovi naselja zatieni kao gradske, gradsko-seoske ili seoske cjeline, - arheoloka podruja Varadinske Toplice, Petrijanec, Poljanec i Ludbreg, - znaajniji zatieni i evidentirani objekti graditeljske batine. Posebne uvjete koritenja prostora u tim predjelima potrebno je definirati kroz izradu prostornih planova podruja posebnih obiljeja (park prirode Hrvatsko zagorje i podruje Drave), a takoer i definiranjem posebnih uvjeta koritenja prostora u opinskim i gradskim prostornim planovima. Za podruje koje e ui u obuhvat zatite parka prirode Hrvatsko zagorje izradit e se spomenuti plan na temelju kojega e se u budunosti gospodariti ovim prostorom. Zatita, ureenje i koritenje prostora treba biti koncipirana tako da se jasno i nedvojbeno razlue: - strogo zatieni predjeli, - predjeli u kojima su dopustive aktivnosti primarno u funkciji oplemenjivanja i zatite, - predjeli u kojima su dopustive/poeljne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za jo kvalitetniju zatitu. Plan je s obzirom na veliinu prostora potrebno koncipirati ne samo kao projekt ouvanja ve i revitalizacije i razvitka podruja i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno opremanje, turistiko vrednovanje, kontrolirano i smiljeno ureenje naselja, pravilno gospodarenje umama, vodama, mineralnim sirovinama, unapreenje poljoprivrede (veliina posjeda, okrupnjavanje, obraivanje, prenamjena, plasiranje proizvoda) i dr. Postupak procjene utjecaja na okoli (u daljnjem tekstu PUO) potrebno je provesti u okviru pripreme namjeravanog zahvata u prostoru za one zahvate koji su odreeni posebnim propisima. U PP-u se ne utvruju drugi zahvati za koje je potrebno provesti postupak PUO, osim onih navedenih u posebnim propisima. Interes upanije je da se funkcionalna i ukupna ekoloka cjelovitost i razliitost podruja (fizionomsko obiljeje podruja) ouva. Intervencije u prostor, posebice u onaj koji je u sreditu interesa zbog odreenih vrijednosti i moguih brzih ekonomskih uinaka, zahtijevaju primjenu visokih kriterija zatite prostora i okolia, krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju, ali istovremeno omoguavanje javnog koritenja posebnih vrijednosti.
Slika 48
Slika 49
Na taj je nain mogue posebno vrijedne, ali istovremeno i zaputene prostore ne samo zatititi, ve izradom prostorno-planske dokumentacije unaprijediti i usmjeriti im razvoj (zatita ruralnog podruja Hrvatskog zagorja u kategoriji parka prirode). Za cjeline zajednikih obiljeja (rijeni prostor, brdski prostor, ruralni prostor) preporuljivo je izraivati posebnu dokumentaciju i elaboraciju kojom se definira ekoloka osobitost i posebnost predjela, ali isto tako i uvjeti, naini i mjere koritenja prostora. Posebna ogranienja gradnje (zadovoljavanje posebnih uvjeta u odnosu na fizikomehanike znaajke tla) vrijede za inenjersko-geoloki nestabilna podruja, dok se u poplavnim podrujima izgradnja ne moe planirati, odnosno regulirana je Zakonom o vodama, kako ne bi dolazilo do ugroavanja ljudi i imovine. b) Kriteriji za graenje izvan naselja Izvan naselja se prema Zakonu o prostornom ureenju moe planirati izgradnja graevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), zdravstvenih i rekreacijskih graevina, graevina obrane, graevina za istraivanje, iskoritavanje i proizvodnju mineralnih sirovina i preraevina, te stambenih i gospodarskih graevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Izvan naselja na poljoprivrednom zemljitu I i II razreda moe se planirati izgradnja samo stambenih i gospodarskih graevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, graevina infrastrukture, te graevina za istraivanje i iskoritavanje energetskih i mineralnih sirovina. Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana upanije je da se znaajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija koritenja prostora, posebno ne na tetu prirodnih resursa od osobitog znaenja i vrijednosti, nego da se poboljavaju kvalitativne znaajke i racionalno koristi ve angairani prostor. Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi - prioritetno je prostor unutar naselja, dok je prostor izvan naselja, prioritetno prostor poljodjelstva, umarstva i vodnog gospodarstva. Kriteriji za graenje izvan naselja odreuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zatitu prostora (vodonosnik i vodne povrine, ume, poljoprivredno zemljite, krajolik, zatieno ili posebno vrijedno podruje i sl.). Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta graevina izvan naselja utvrdit e se prostornim planovima ureenja opina/gradova na temelju slijedeih smjernica: - graevine koje se mogu graditi izvan naselja trebaju se locirati, projektirati, graditi i koristiti na nain da ne ometaju poljoprivrednu i umarsku proizvodnju, te koritenje drugih graevina i sadraja, kao i da ne ugroavaju vrijednosti okolia, prirodne i graditeljske batine, - za graevine koje se ve nalaze izvan naselja potrebno je utvrditi nain postupanja s obzirom na njihovu namjenu, - za graevine koje se grade izvan naselja, a nalaze se unutar dijelova prirode predvienih za zatitu i osobito vrijednih predjela, za izdavanje lokacijske dozvole cijeni se potreba izrade strune podloge s posebnim osvrtom na nain nepovoljnog utjecaja na okoli, osim za manje pojedinane pomone zgrade. Kapitalni prometni koridori u osnovi su definirani ovim Planom i imaju usmjeravajue-razvojni karakter, a detaljno pozicioniranje i dimenzioniranje treba provoditi na temelju postavljenih odrednica prilikom izrade specijalistike dokumentacije i planova nie razine. Budui e kapitalni prometni koridori zauzeti znaajnije nove povrine i oni su u pravilu
grupirani u zajednike koridore i voeni tako da se to manje zauzimaju podruja vee vrijednosti i da se prostor upanije to manje dijeli novim barijerama. to se tie izgradnje graevina ostale kapitalne infrastrukture treba konstatirati da su osnovni energetski koridori (temeljna mrea dalekovoda i mrea magistralnih plinovoda) u osnovi uspostavljeni u prostoru upanije. To znai da za poveanje kapaciteta u pravilu ne treba traiti nove prostore, ve se oni mogu rjeavati u okviru postojeih infrastrukturnih koridora. Slina je situacija s telekomunikacijskim vezama i vodoopskrbnom mreom iji se razvoj takoer usmjerava na koritenje postojeih koridora, odnosno na objedinjavanje u koridore prometne infrastrukture. U pogledu sustava odvodnje Prostornim se planom ukazuje na potrebu izrade studije odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda naselja i graevina u upanijskom prostoru, kojom bi se definirala osnovna koncepcijska polazita, naela i usmjerenja te ponudila rjeenja iz kojih bi bilo razvidno kakve sustave primijeniti u pojedinim prostorima upanije. Za rjeavanje problematike zbrinjavanja otpada na podruju upanije treba primijeniti kriterije i dostignua razvijenih zemalja i izbjei daljnje odlaganje otpada bez prethodne obrade. Ukoliko se ti kriteriji primijene i dosljedno provode tada svaka od ponuenih lokacija u ovom Prostornom planu moe biti iskoritena za uspostavu suvremenog naina zbrinjavanja otpada u upaniji. Prostornim planom Varadinske upanije, a na temelju Strategije i Programa prostornog ureenja RH utvruje se obveza zatite i ouvanja rezervata podzemnih pitkih voda u zaobalnom podruju rijeke Drave i podrujima manjih, ali znaajnih izvorita kao to su Belski dol, Ivanica i Ravna gora. Slijedom toga potrebno je one zahvate koji e se provoditi izvan naselja, a nalaze se na vodonosniku i mogui su na temelju Zakona o prostornom ureenju, planirati s posebnom panjom i odgovornou da se sprijei negativni utjecaj na okoli, a posebno: - unutar zatitnih zona vodocrpilita i izvorita ako zahvat nije zabranjen odgovarajuim propisom, - na vodonosniku u brenom podruju upanije (Ivanica, Belski dol, Kalnik i dr. prema Karti 3). U tom smislu vei se naglasak stavlja na varadinski vodonosnik (ire utjecajno podruje, podruje izmeu Varadina, Turina i Vidovca, Vinokovak), a manji na ludbreki (podruje sjeverno od Plitvice). Na temelju Strategije i Programa prostornog ureenja RH ovim se Planom u Varadinskoj upaniji definira dio podruja koje e initi cjelinu budueg parka prirode Hrvatsko zagorje. Poto se za to podruje sukladno zakonu izrauje prostorni plan podruja posebnih obiljeja, tim e se planom detaljno propisati mogunosti i kriteriji za graenje izvan naselja. Do trenutka izrade toga plana, ovim se Planom ukazuje na potrebu stroe zatite i ouvanja temeljnih vrijednosti obuhvaenog podruja i u najveoj moguoj mjeri uvaavanje reima zatite prirode koje Zakon propisuje za ve zatiene predjele. to se tie drugih prostora u upaniji koji ve jesu ili se predlae da budu u odreenoj kategoriji zatienih dijelova prirode (lokaliteti oznaeni na Karti 3), takoer se predlae uvoenje mjera stroe zatite. To podrazumijeva primjenu odredbi Zakona o zatiti prirode i Zakona o zatiti okolia i procjenu potrebe provoenja procjene utjecaja na okoli za namjeravani zahvat izvan naselja. Ostala podruja koja su ovim Planom naglaenije vrednovana (ume, vodotoci i kontaktna podruja uz vodotoke), potencijalno su ugroena kategorija prostora. Slijedom toga
bilo bi svrhovito u postupku utvrivanja lokacijske dozvole, odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog zahvata u prostoru, pojaanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata. Breuljkasto podruje upanije u nekim je dijelovima neprimjereno izgraeno i pod utjecajima ljudskih aktivnosti. U tim se predjelima postupno gube prepoznatljiva obiljeja pitomog ruralnog krajolika Hrvatskog zagorja. Neprimjerenu gradnju potrebno je sprijeiti i zaustaviti neracionalno koritenje prostora izvan utvrenih granica naselja. U tom smislu, u planovima ureenja gradova i opina, potrebno je planirati takve uvjete i standarde kojima e se onemoguiti neprikladna izgradnja na kontaktu ume i niih breuljaka, vizualno izloenim lokacijama, uz vodotoke i vodne povrine, te dati osnovne preporuke za primjerenu izgradnju. Posebnu panju potrebno je posvetiti utvrivanju uvjeta za izgradnju u vinogradarskovoarskim predjelima koji su pod pritiskom vikend izgradnje (neodgovarajua lokacija, namjena, oblik i veliina - Varadinbreg, Vinica i dr.) kao i u relativno ouvanim ili neizgraenim, ali potencijalno ugroenim ruralnim predjelima (krajnji zapadni i juni dio upanije). Poto ruralno podruje upanije nije detaljnije analizirano i na podruju cijele upanije nije jednako strukturirano (tipoloki, oblikovno, ambijentalno, tradicijski, problemski i sl.), na ovoj razini planske dokumentacije nije svrhovito definirati konkretnije uvjete izgradnje i oblikovanja. Na razini gradskog/opinskog prostornog plana trebaju se na temelju osnovnih preporuka definirati kljune odrednice za oblikovanje i ambijentalno uklapanje. Mogua i zakonom doputena izgradnja u funkciji poljoprivrede trebala bi prije odobrenja biti vrednovana kroz objektivne programe koji e dokazati svrhovitost, gospodarsku opravdanost i uinkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklaenost s elementima zatite i ouvanja prostora i okolia. Za izgradnju na poljoprivrednom ili umskom zemljitu, na osnovi globalnih usmjerenja iz ovog Plana e se u gradskim/opinskim prostornim planovima i njihovim odredbama za provoenje planirati detaljnije smjernice i preciznije odrednice za vrste graevina koje se mogu graditi (ovisno o vrsti izgradnje, veliini posjeda, razredu zemljita ili namjeni uma) kao i njihova minimalna udaljenost od naselja i kategoriziranih javnih cesta. Gospodarskim zgradama u funkciji poljoprivredne proizvodnje smatraju se zgrade namijenjene obavljanju intenzivne poljoprivredne djelatnosti i manje pojedinane pomone zgrade, to je detaljnije definirano odredbama za provoenje. Zdravstvene graevine mogu se graditi na lokacijama koje pruaju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori, podruja kvalitetnog zraka i sl.). Nadleno tijelo dravne uprave s posebnom panjom treba razmotriti zahtjeve za izgradnjom lovakih i ribarskih kua, planinarskih domova, ugostiteljskih graevina uz turistiko-rekreacijske lokalitete, graevina u slubi rekreacije i sl., na nain da se propiu posebni uvjeti s obzirom na vrstu zahvata i znaajke svake pojedine lokacije.
3.5.1. Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturnopovijesne cjeline i vrijednosti)
Zbirna tablica 3.b
Red. broj Naziv upanije/opine/grada
VARADINSKA UPANIJA 2.0. 2.1.

ZATIENE CJELINE
Oznaka
Ukupno ha
% od povrine upanije
stan/ha ha/stan*
Zatiena prirodna batina
ukupno P ZK
1.628,9 83,9 1.363,0 182,0
1,29
115
*0,009
2.2.
- park uma Trakoan - zatieni krajolik Kalnik - ostali zatieni dijelovi prirode Zatiena graditeljska batina - arheoloka podruja - povijesne graditeljske cjeline upanija/opina/grad ukupno
KORITENJE RESURSA
1.628,9 ha, km ha, km 162 MW 894 GWh/god. oko 100.000 m3/24h oko 28.000 m3/24h jed. mjere za sirovinu
1,29 -
3.0. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4.
More i morska obala Energija Voda Mineralne sirovine upanija/opina/grad
obalno podruje otono proizvodnja potronja vodozahvat potronja
ne iskazuje se
ukupno
Oznake (prema kartografskom prikazu): P - park uma ZK - zatieni krajolik
- planirano 2015. godine - utroeno 1995. godine
3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav
Prednosti prostora upanije neosporno lee u prometnom i geostratekom poloaju, ali se prave vrijednosti tog poloaja mogu iskoristiti tek kad se razina izgraenosti prometnica priblii onoj u razvijenim zemljama Europe. Bez kvalitetnih prometnih veza nije realno oekivati oivotvorenje demografskog, gospodarskog, turistikog i svakog drugog napretka. Radi toga je razvoj prometnog sustava jedan od najvanijih prioriteta Varadinske upanije. Na temelju stratekih ciljeva razvitka u cjelokupnom prostoru Drave, te s tim u svezi uloge prometnog sustava u povezivanju zemlje sa svijetom i povezivanju unutarnjeg prostora definirane su i osnovne smjernice razvitka prometnog sustava. 1. Prometni sustav nuno je razvijati u meusobnoj povezanosti, koristei sve prednosti kombiniranog prometa. Na taj se nain integralnim prometom povezuje razvitak luka i pomorskog prometa s razvitkom rijenog, eljeznikog, cestovnog i zranog prometa. Nezamislivo je funkcioniranje integralnog prometnog sustava bez razvitka telekomunikacija i informatizacije, odnosno suvremenog sustava veza. 2. Razvitak prometnog sustava treba promatrati cjelovito i u meusobnoj ovisnosti s funkcijama koje povezuje i opsluuje, ali istovremeno vodei brigu o zatiti okolia i kvaliteti ivljenja. 3. Prometni sustav nuno je razvijati etapno, ali je za ispravan razvitak presudno sagledati dugorona rjeenja, te postaviti prioritete realizacije u funkciji optimalnog doprinosa poticanju gospodarskog razvitka. Postoje pojedina podruja koja je zbog svojih posebnih obiljeja potrebno dodatno valorizirati i o njima posebno voditi rauna. 4. Uvaavajui politike promjene, drutvene prilike, vrednovanje poloaja i smjetaja Hrvatske unutar ireg europskog prostora, kao i svekolike prilike u okruenju Hrvatske, evidentna je prioritetna potreba za uspostavom kvalitetnog prometnog koridora na pravcu: Zapadna i Srednja Europa - Jadran. 5. Vodei rauna o potrebi uravnoteenog i policentrinog razvitka Hrvatske i boljeg unutarnjeg meusobnog povezivanja, potrebno je posebnu panju posvetiti planiranju i izgradnji sustava: - brzih cesta, - dravnih cesta i - upanijskih cesta, s ciljem da se stanovnitvo i gospodarstvo zadri u podrujima bitnim za oivotvorenje planiranog koncepta razvitka u prostoru. 6. S posebnom panjom potrebno je razvijati kljunu prigradsku i gradsku prometnu mreu, koja e biti osposobljena za kvalitetnu razinu usluge u javnom, ali i individualnom prometu na pravcima najintenzivnijeg prometa. Ovo je posebno vano za smanjenje pritiska na sredinje dijelove gradskih aglomeracija.
Planska usmjerenja za razvitak i unapreenje prometnog sustava na upanijskoj razini i od interesa za upaniju: Ceste Autocesta: - Nastaviti i maksimalno ubrzati izgradnju autoceste: Gorian (Maarska) Varadin - Zagreb - Rijeka. Brze ceste: - Projektirati i dinamiki razraditi, te postupno realizirati Podravsku brzu cestu: Hrvatsko-slovenska granica - Varadin - Koprivnica - Osijek (Istona Europa). - Ukljuiti u programe realizacije na razini Drave projektiranje i postupnu izgradnju Zagorske brze ceste: Varadin (autocesta: Gorian - Rijeka) Ivanec- Lepoglava - Krapina (autocesta: Zagreb - Maribor), s ciljem da se omogui revitalizacija i uravnoteeniji razvitak pograninih i slabije razvijenih podruja Varadinske i Krapinsko-zagorske upanije, te povezivanje regionalnih centara Sjeverozapadne Hrvatske na sustav autocesta. Dravne ceste: - Proiriti mreu dravnih cesta ukljuivanjem pravaca: - Ludbreg - Mali Bukovec - Legrad (Koprivniko-krievaka upanija), - Trakoan - Cvetlin (s odvojkom na granini prijelaz) - Donja Voa Kriane - Veliki Lovrean, - Vratno Donje - Otok Virje (granini prijelaz). Ti su pravci vani za kvalitetnije meudravno i meuupanijsko povezivanje, za uravnoteeniji razvitak pograninog podruja, te za uspostavu funkcionalnih veza u policentrinom sustavu naselja. - Osigurati kvalitetnu razinu prometne usluge izgradnjom obilaznih pravaca grada Varadina, te Novog Marofa i Varadinskih Toplica. U tom kontekstu posebno je prioritetno rjeavanje jugozapadnog obilaznog pravca grada Varadina, a ovim se Planom predlae objedinjavanje u zajedniki cestovni koridor s Podravskom brzom cestom. Takoer je potrebno valorizirati opravdanost, nain i dinamiku rjeavanja prolaznog prometa kroz grad Varadin na pravcu dravne ceste D2, koja prolazi kroz sredinji, gusto izgraeni gradski prostor. U tu svrhu ovim Planom se predlae mogunost rezervacije prostora (koridora) na sjevernom rubnom podruju grada, koju e Grad Varadin detaljnije razraivati (odbaciti, prihvatiti, odnosno prostorno definirati i odgovarajue razvrstati) svojom dokumentacijom prostora. - Modernizirati dravnu cestu D22. - Stalno unapreivati sigurnost prometa na najfrekventnijim pravcima i dionicama, a prvenstveno kroz naselja. upanijske ceste: - Uspostaviti, razvijati, unapreivati i nadograivati mreu upanijskih cesta koja e osigurati kvalitetno povezivanje na dravnu mreu cesta i omoguiti funkcionalan policentrini razvoj upanije, te postupno smanjivanje razlika u razvijenosti, s ciljem postizanja uravnoteenog razvitka podruja.
- upanijske ceste potrebno je modernizirati suvremenim kolnikom, postupno rekonstruirati kritine dionice, upotpuniti viim standardom prometne signalizacije (prvenstveno u funkciji sigurnosti, ali i pravodobne informacije), te odravati u takvoj kvaliteti i sigurnosti koja e zadovoljiti zahtjeve gospodarskog razvitka, osigurati pouzdanost, udobnost i pravovremenost javnog prometa, a za individualni promet osigurati protok i sigurnost na primjerenoj razini. - S obzirom na gustu mreu upanijskih cesta i njihovu razliitu kvalitetu, pa i funkcionalnost, odnosno ulogu u povezivanju pojedinih podruja, te financijske mogunosti drutva, potrebno je izraditi program dugoronih aktivnosti za unapreenje sustava upanijskih cesta, s listom prioriteta i dinamikom provedbe. Lokalne ceste: - Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju podruje grada i/ili opine. Sukladno zakonskim propisima u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje povezuju sjedite grada odnosno opine s naseljima s vie od 50 stanovnika, ceste koje povezuju prometne, povijesne, prirodne i turistike lokalitete opinskog ili gradskog znaenja s lokalnom, upanijskom ili dravnom mreom cesta i odreene ceste unutar naselja i stambenih etvrti. - Na temelju ovih kriterija provedeno je razvrstavanje cesta u lokalne ceste na podruju upanije. - U okviru nadlenosti upanijske uprave za ceste potrebno je izraditi cjelovit program upravljanja lokalnim cestama s listom prioritetnih zahvata na njima.
Slika 50
eljeznice - Polazei od stratekih ciljeva da se eljezniki promet u Dravi razvija selektivno na dvije razine: jedna je povezivanje sa eljeznikom mreom Europe, a druga je konsolidacija preostale eljeznike mree u zemlji, potrebno je reafirmirati eljezniki prometni sustav kao sredstvo masovnog prijevoza. - Strateke smjernice razvitka eljeznikog prometa kao dravnog sustava ukazuju da osim jadranske orijentacije Hrvatske postoji potreba uspostave uzdunog podravskog koridora kao pomonog i alternativnog glavnom posavskom koridoru, sa zadatkom osiguranja podobnih prometnih veza koje iz Europe vode preko Sredinje Hrvatske prema Podunavlju. U tom kontekstu promatra se i uspostava brze eljeznike pruge od Krapine (veza Zagreb Be), preko Ivanca i Varadina prema akovcu i Maarskoj, te Koprivnici i Osijeku. U nastupajuem vremenu potrebno je ovaj koridor detaljnije istraiti, razraditi i definirati u prostoru upanije, a za sada se u Planu zadrava uglavnom u postojeem koridoru, osim u krajnjem zapadnom dijelu upanije. - Na temelju postavljene koncepcije buduih brzih pruga nuno je definirati znaaj eljeznike pruge Varadin - Zagreb, te ulogu i mjesto eljeznikog raskrija Varadin, kojeg treba prometno-tehnoloki i prostorno ispravno valorizirati, kako bi mogao odgovoriti novim zahtjevima. - Potrebno je nastaviti modernizaciju infrastrukture, uvoditi novu tehnologiju prijevoza i prijevoznih sredstava, intenzivnije razvijati i osuvremeniti prijevozne kapacitete, poboljati tonost, udobnost i brzinu putnikog prijevoza, a sve u funkciji privlaenja roba i putnika i poveanja opsega prijevoza. - Kao prioritetnu mjeru posebno je vano unaprijediti sigurnost prometa, poglavito na krianjima eljeznikih pruga i cesta.
Slika 51
Zrani promet - U okviru utvrivanja koncepcije razvitka zranog prometa u Hrvatskoj potrebno je odrediti mjesto i ulogu zrakoplovne luke Varadin (kategorija 2C), za to kljunu ulogu imaju stvarni interesi, potrebe i mogunosti lokalne sredine, odnosno gospodarska valorizacija. - Varadinsko zrakoplovno pristanite ima osnovne infrastrukturne preduvjete za opstanak i razvitak (pista, zgrada), ali oni sami nisu dovoljni, jer ih treba upotpuniti prostornim (otkup i ograivanje zemljita), sigurnosnim (poletnosletne ravnine i zone, sustav veza i navoenja, blizina graevina i prometnica) i zatitnim (buka) elementima. - Dok se ovi elementi ne istrae i vrednuju, te na temelju njih usvoje opredjeljenja o budunosti zranog prometa u Varadinskoj upaniji, u Prostornom e planu biti rezerviran lokalitet zrakoplovnog pristanita i kontaktnih zona za razvoj zranog prometa. - Lokacija zrane luke ograniena je okolnom izgradnjom naselja i postojeom infrastrukturom, ali postoji mogunost njenog proirenja i prema sjeveru ukoliko prometna i gospodarska opravdanost zahtijeva premjetanje postojee dravne ceste D2 sjevernije od sadanje trase. U tom smislu se naznauje mogunost novog pravca dravne ceste uz akumulacije hidrocentrale.
Slika 52
Pota Plan razvitka pote predvia: - poveanje pristupanosti potanske mree, - "pokrivanje" 3.782 stanovnika jednim potanskim uredom tj.1.709 stanovnika jednim potanskim alterom, - otvaranje potanskog ureda u sjeverozapadnom dijelu Varadina.
Slika 53
Telekomunikacije - Sustav veza i prijenosa informacija bez sumnje je danas na prijelazu u 21. stoljee, imperativ uinkovitog razvitka svake drave, pa je nuno ubrzano uspostavljati i razvijati suvremenu telekomunikacijsku mreu u cijelom prostoru Republike Hrvatske i povezivati se sa svijetom. - Potrebno je omoguiti i poticati svim sredstvima jo snaniji razvitak telekomunikacija i informatikog sustava, a poto su potrebe tog sustava za koritenjem prostora relativno skromne, njegova izgradnja i osuvremenjavanje ne treba predstavljati znaajniji problem u prostoru. Radi ouvanja prostora poeljno je instalacije objedinjavati u zajednike infrastrukturne koridore. - U prostoru upanije potrebno je sukladno postavljenim temeljnim ciljevima razvitka ovog sustava, nastaviti sa zamjenom tehnoloki zastarjelih i uvoenjem suvremenih digitalnih kapaciteta, proirenjem prijenosnih sustava i mrea, s ciljem osiguranja optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja prikljuaka u svim podrujima. - Planira se (do 2005. godine): - komutacijski kapaciteti: zamjena centrala, izgradnja 25 telefonskih centrala (u 24 mjesta) i poveanje broja prikljuaka za gotovo 20.000 novih telefonskih prikljuaka, - prijenosni sustavi: zamjena sustava na dvije postojee relacije, a za povezivanje novih komutacijskih kapaciteta izgradnja novih svjetlovodnih prijenosnih sustava na oko 15 relacija, - pretplatnike TK mree: dovrenje mrea u Bolfanu, Velikom i Malom Bukovcu, Slanju, Donjem Kuanu, Ludbregu, Remetincu, Hrastovskom, Globoecu Ludbrekom i Sigetecu Ludbrekom (oko 100 km), te izgradnja TK mrea u Moencu, Gornjem Knegincu, Jalkovcu, Svibovcu Podravskom, Novoj Vesi Petrijanekoj, Rinkovcu, Majerju,
te dijelovima Varadina, Selniku, Vrbanovcu, Trakoanu, Bartolovcu, Jelenaku, Salinovcu, Novom Marofu i Sudovcu (oko 344 km). - Razvitak sustava beinih veza, TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve i realizacija je uglavnom mogua bez posebnih prostornih ogranienja.
3.6.2. Vodnogospodarski sustav

Koritenje voda Koritenje i osiguranje potrebnih koliina zdrave pitke vode ima strateko znaenje, a u dugoronom programu vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske planirane su dvije varijante razvoja vodoopskrbe u Hrvatskoj: 1. varijanta razvoja ima cilj dostizanje 90% opskrbljenosti stanovnitva javnim vodoopskrbnim sustavima i podmirenje potreba gospodarstva; 2. optimalna i realna varijanta za razvoj vodoopskrbe kojoj je cilj dostizanje 81% opskrbljenosti vodom.
Tablica 92
Stanje 1991.g. m3/s 22,70

Izvor: Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske.
Varijante programa razvoja Potrebe u m3/s varijanta I. varijanta II. 90% 81% 48,35 38,72
Opskrba vodom rjeavat e se iz podzemnih i nadzemnih izvorita, a temeljem procjene sveukupnih koliina voda moe se zakljuiti da podruje Republike Hrvatske ima dovoljne koliine potencijalnih izvora pitke vode. Upravo zbog zatite izvorita u prvi plan stratekih promiljanja dolaze pitanja naina koritenja prostora, gospodarenja prostorom i izgradnje u prostoru. Kroz Strategiju i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske posebno je izdvojen interes Drave u zatiti rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varadinske i Meimurske upanije. Istovjetan je i interes Varadinske upanije pa je radi toga nuno i potrebno zatititi prostor i njime promiljeno gospodariti, kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se podruje upanije (i ire) moe dugorono snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. Varadinska upanija dobrim dijelom lei na vodonosniku ali jo uvijek nema rijeenu opskrbu vodom na cijelom svojem podruju (a pojavljuju se i problemi s kvalitetom vode). Kako je osiguranje zdrave pitke vode za vodoopskrbu pitanje opstanka, u narednom je razdoblju potrebno usmjeriti aktivnosti u tri osnovna pravca: Razvijati sustav vodoopskrbe s ciljem da to prije sva naselja upanije dobiju vodovodnu mreu i mogunost prikljuivanja domainstava na suvremeni vodoopskrbni sustav. Voditi stalnu brigu o kvaliteti vode i djelovati u smjeru zatite i poboljanja njene kvalitete. Istraivati, osiguravati i tititi leita i izvorita kvalitetne pitke vode za koja se procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu. Radi toga je na razini upanije izraena koncepcija vodoopskrbe, odnosno Vodoopskrbni plan upanije, a bilo bi svrhovito izraditi i usvojiti program njegove etapne provedbe. Prioritetno je vodom opskrbiti opine i naselja u zapadnom i junom podruju upanije koja nemaju rijeenu vodoopskrbu.
Nuno je provoditi sustavna istraivanja i praenje koliina i kvalitete vode, te zatitu onih prostora za koje se istraivanjima utvrdi opravdanost zahvata, jer se procjenjuje da dovoljne koliine zdrave pitke vode vie nije mogue osigurati bez znaajnih ulaganja i zahvata na zatiti vodonosnika i ukljuivanja novih leita i izvorita u sustav. Na temelju dosadanjih spoznaja o varadinskom vodonosniku ocjenjuje se potrebnim: - pokusnim crpljenjem utvrditi hidrogeoloka obiljeja drugog vodonosnog sloja u Bartolovcu, jer se o drugom vodonosnom sloju malo zna i pitanje je njegova prihranjivanja, - na vodocrpilitu Varadin utvrditi: vododjelnicu gornjeg vodonosnog sloja, smjer podzemne vode u odnosu na grad i drenani kanal hidrocentrale, te izraditi kartu hidroizohipsi. Potrebno je takoer utvrditi debljinu drugog vodonosnog sloja i mogunost crpljenja vode iz njega, pa ako koliine i kvaliteta zadovoljavaju izvesti bunare u drugom vodonosnom sloju kao i u Bartolovcu, s ciljem da se zadri dio skupe infrastrukture, a crpljenje iz prvog, gornjeg sloja smanjivati, - na lokaciji potencijalnog vodocrpilita "Vinokovak" te na lokaciji potencijalnog vodocrpilita istono od naselja Hrenica (lokacija nije razmatrana Vodoopskrbnim planom) potrebno je provesti detaljna ispitivanja hidrogeolokih obiljeja vodonosnih slojeva na irem prostoru te donijeti zakljuke i odluke o vodocrpilitima. Radi pojaane zatite i poboljanja kvalitete vode postojeih vodocrpilita nuno je zapoeti s rjeavanjem odvodnje (kanalizacije) u vodocrpilitima najbliim naseljima (Trnovec i Svibovec Podravski), te na gospodarskim graevinama (farme) koje su u zatitnim zonama. U Prostornom planu se uz postojea vodocrpilita i izvorita titi i prostor vodocrpilita Vinokovak izmeu kanala HE "Varadin" i starog korita Drave, na kojem se jo moraju provesti odgovarajua istraivanja i drugi radovi, te naznauje mogunost uspostave vodocrpilita istono od Hrenice. U prostoru potencijalnog vodocrpilita Vinokovak treba raunati s prioritetnom izgradnjom kanalizacije naselja Svibovec Podravski. Osnovni koncept daljnjeg rjeavanja vodoopskrbe Varadinske upanije, zasnovan na Vodoopskrbnom planu Varadinske upanije, temelji se na slijedeem: Cjelokupno podruje Varadinske upanije je za potrebe izrade Vodoopskrbnog plana podijeljeno u etiri vodoopskrbna podruja odnosno etiri vodoopskrbne zone: - Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") - to je sredinja zona koja obuhvaa nizinsko podruje Dravske doline i predstavlja osnovicu cjelokupnog Regionalnog vodovoda Varadin jer se na podruju ove zone nalaze gotovo sva izvorita koja se koriste u tom vodovodu, a za potrebe svih ostalih zona. Granica ove vodoopskrbne zone povezuje se uz podruja koja je mogue opskrbiti gravitacijom, promatrano s obzirom na poloaj glavnog vodospremnika Doljan. - Istona vodoopskrbna zona (zona "B") - obuhvaa podruje istono od linije "Hrenica - Luka - Poljanec - Slanje" te brdovite predjele jugoistinog dijela. - Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") - obuhvaa vei dio podruja Ivanec te zapadne dijelove podruja Varadin, zapadno od linije "Strmec - Ladanje Jurketinec" koja je ujedno granina linija sa zonom "A". - Juna vodoopskrbna zona (zona "D") - obuhvaa cjelokupno podruje juno od Varadinbrega ukljuujui i sjeverne pribrene obronke Ivanice.
Potrebe za vodom procijenjene Vodoopskrbnim planom, po pojedinim zonama i ukupno, navedene su u slijedeoj tablici.
Tablica 93
UKUPNA POTREBA VODE ZONA

3
1995. godina m /24 h l/s 338,50 30,10 123,55 83,86 576,04

3
2005. godina m /24 h 46.664,00 6.126,00 19.144,00 12.097,00 84.031,00 l/s 540,10 71,00 221,60 140,00 972,70
3
2015. godina m /24 h 55.000,00 7.868,00 22.961,00 15.830,00 101.659,00 l/s 636,60 91,10 265,70 183,20 1.176,60
"A" "B" "C" "D" upanija - ukupno
29.246,20 2.603,00 10.675,00 9.245,00 49.769,20
Izvor: - Vodoopskrbni plan Varadinske upanije.
Za konanu fazu realizacije Vodoopskrbnog plana upanije trebat e osigurati koliine vode od oko Q=102.000,00 m3/24 h, odnosno q=1.180 l/s. Iz Regionalnog vodovoda Varadin planira se podmirenje vodnih potreba Grada Sveti Ivan Zelina i Opine Bedenica s podruja Zagrebake upanije, a ije su potrebe za vodom, na temelju izraene studije, ocijenjene sa Q 120 l/s, te se ukupna potreba vode treba razmatrati uz veliinu od oko Q = 112.000 m3/24 h, odnosno q = 1.300 l/s. Na temelju rezultata provedenih hidrogeolokih istraivanja utvreno je da je predmetnu koliinu mogue osigurati veim dijelom iz vodocrpilita Varadin, odnosno Svibovec - Vinokovak u koliini od cca Q = 500 l/s, iz vodocrpilita Bartolovec (donji vodonosnik) u koliini od cca Q = 600 l/s, dok bi se preostalih 200 l/s osiguralo iz lokalnih izvorita: Bela (Q = 80 l/s), izvorita smjetenih na sjevernim obroncima Ivanice (Bistrica, gano Vino, umi i Beli Zdenci) te izvorita Ravna gora i Sutinska, svih s podruja zapadne vodoopskrbne zone "C" (ukupno Q = 130 l/s). Daljnji istrani radovi i praenje kvalitete vode crpilita Varadin, odnosno Svibovec odredit e uee istih u osiguranju zacrtanih potrebnih koliina. Posebnu pozornost trebat e posvetiti formiranju zatitnih zona oko crpilita, odnosno izvorita s poduzimanjem potrebnih mjera zatite kako bi se iskljuila mogunost zagaivanja istih. Tehnika rjeenja predviena su Vodoopskrbnim planom po pojedinim zonama: a) Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") Na prostoru primarne zone nalaze se najznaajnija vodocrpilita na kojima se uglavnom i zasniva vodoopskrba podruja Varadinske upanije. Logino je da su na podruju ove zone predvieni i najznaajniji zahvati te da su ovdje i najznaajnije promjene s obzirom na dosad vaeu koncepciju. Ovome je posebno doprinijelo sustavno pogoranje kvalitete vode postojeeg vodocrpilita Varadin i to uglavnom zbog permanentnog poveanja koncentracije nitrata u vodi. Zbog navedenog je, provedenim istranim radovima i modeliranjem podzemlja, prvo limitirano postojee vodocrpilite na kapacitet Q = 450 - 500 l/s i inicirano da se razlika u potrebnoj koliini od Q = 600 l/s osigura iz donjeg vodonosnika vodocrpilita Bartolovec u kojem su otkrivene znaajne zalihe kvalitetne vode s ueem nitrata ispod 5 mg/l ("Studija strujanja podzemnih voda dijela dravske doline izmeu Vinice - Zamlake - Varadinbrega s ciljem odreivanja zaliha i zatite vode ukljuujui klasifikaciju i kategorizaciju podzemnih voda", GI Zagreb, 1987. 1991.g.).
Da bi se poboljala kvaliteta vode centralnog i zapadnog dijela primarne zone, kao i na podruju zapadne i june vodoopskrbne zone, potrebno je osim formiranja vodocrpilita Bartolovec za pretpostavljeni kapacitet Q = 600 l/s izgraditi novi transportni cjevovod od vodocrpilita Bartolovec do naselja rnec (duine cca 10 km) gdje je predvien spoj s glavnim tlanoopskrbnim cjevovodom Varadin Doljan DN 600 mm. Isto tako potrebno je izgraditi prvu komoru budueg centralnog vodospremnika Doljan (V = 3x5.000 m3, H = 225,0 m.n.m.). Pojedine meufaze planirane realizacije, kao i mjesto i uloga novog vodocrpilita Vinokovak, detaljnije su razraeni Vodoopskrbnim planom. b) Istona vodoopskrbna zona (zona "B") Vodoopskrba istone zone bazirana je na dobavi vode iz vodocrpilita Bartolovec. Predvieno je da se voda na podruje zone doprema iz dva osnovna pravca: postojeim cjevovodom DN 300 mm Bartolovec - emovec - Zamlaka - Hrastovljan - Luka i spojem DN 250 mm crpilite Bartolovec - Novakovec - Sudovina Martijanec - Poljanec. Da bi to bilo mogue potrebno je izgraditi spoj crpilite Bartolovec - Novakovec i spoj Luka - Poljanec. Od Poljanca e se navedena dva pravca objediniti u zajedniki novopredvieni transportni cjevovod DN 400 mm kojim e se voda dopremati zapadnim rubom Grada Ludbrega u vodospremnik Ludbreg. c) Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") Zapadna vodoopskrbna zona rjeavanje vodoopskrbe bazira na znaajnijim lokalnim izvorima smjetenim na ovom podruju i na bazi vode iz Regionalnog vodovoda Varadin. Od lokalnih izvorita za trajno koritenje predvieni su izvori Bistrica, gano Vino, Beli Zdenci, umi, Ravna gora i Vinjica, ukupnog kapaciteta od cca Q = 135 l/s. Krajnji jugoistoni dio zone ima rijeenu vodoopskrbu iz izvorita Belski Dol koje je smjeteno na podruju june vodoopskrbne zone (naselja Pece, kriljevec, Radovan, Seljanec, Oseka i Margean). Svi navedeni izvori, izuzev izvora umi, imaju ve danas putem izgraene vodovodne mree formirano opskrbno podruje. S obzirom na sloenost vodoopskrbnog podruja, Vodoopskrbnim planom su posebno i detaljno razraene pojedine faze izgradnje sustava. d) Juna vodoopskrbna zona (zona "D") Predmetno podruje karakterizira danas najnii stupanj opskrbljenosti vodom u usporedbi s preostale tri vodoopskrbne zone Varadinske upanije. Za rjeavanje vodoopskrbe ove zone predvieno je da se koristi voda iz crpilita Varadin (alternativno Vinokovak), iz crpilita Bartolovec (gornji i donji vodonosnik) i izvorita Belski Dol. Izgradnjom tlanoopskrbnog cjevovoda Varadin - Doljan DN 600 mm, privremene precrpne stanice Doljan i tlanog cjevovoda Doljan - Seketin DN 400 mm sa spojem na postojei magistralni vod DN 400 mm kod naselja Luan, omogueno je da se u prvoj fazi na promatrano podruje june zone dopremi interventna koliina od Q = 80 l/s. Uzme li se u obzir da se s izvorita Belski Dol uz potrebitu rekonstrukciju prepumpne stanice Filipii i izgradnju prekidne komore Preseno vrlo brzo moe osigurati dodatnih Q = 40 l/s, mogue je konstatirati da bi se na navedeni nain zadovoljile potrebe za vodom ove zone za slijedeih nekoliko godina, uz mogunost da se i za potrebe Grada Sveti Ivan Zelina osigura koliina od cca 20 l/s.
Slika 54
U svrhu hitnog zadovoljenja najnunijih potreba za vodoopskrbom pograninog podruja izraen je u Varadinskoj upaniji i "Program vodoopskrbe pograninog podruja upanije varadinske s Republikom Slovenijom - I etapa" u oujku 1995. godine, koji sadri plan vodoopskrbe pograninog podruja s centralnim vodoopskrbnim graevinama i razvodnom vodoopskrbnom mreom, te financijskim pokazateljima za etapnu realizaciju. Vode rijeke Drave na podruju Varadinske upanije iskoritene su u energetske svrhe. Mogunosti koritenja ostalih vodotoka u energetske svrhe svojevremeno su analizirane u "Hrvatskim vodama" (15 potencijalnih lokacija za male hidroelektrane), od kojih bi eventualno mogle doi u obzir Margean i eljeznica, pa ukoliko u narednom razdoblju bude interesa za njihovo iskoritavanje te je interese potrebno valorizirati i uskladiti s meuutjecajima u prostoru i zahtjevima zatite okolia. Takoer postoje, dosadanjim istraivanjima naznaene mogunosti, za iskoritenje geotermalnih izvora u energetske svrhe na ludbrekom podruju. Posebno je vano izuiti objektivne mogunosti eksploatacije ljunka iz korita Drave, jer postojei i predstojei znaajni graditeljski zahvati zahtijevaju velike koliine ovog mineralnog resursa. Tim se zahvatom mijenja vodni reim i eko-sustav Drave, te je u cilju javnog interesa potrebno odrediti opseg buduih eksploatacija. Stoga se daje preporuka za pristup koji podrazumijeva iznalaenje tokastih lokacija to bi u znatno manjoj mjeri negativno utjecalo na prostor i okoli, za razliku od iskopa na cijeloj dionici rijeke. Planovi na temelju kojih su izvedeni hidroenergetski zahvati na Dravi nisu realizirani u dijelu koji bi u potpunosti omoguio koritenje vodnih resursa Drave i za druge namjene (navodnjavanje, ribnjaarstvo, rekreacija i turizam), pa e u narednom razdoblju trebati analizirati te mogunosti i postupno ih iskoritavati u onoj mjeri koju dozvoljavaju naela i principi odrivog razvoja.
Mogunosti koritenja ostalih voda na podruju Varadinske upanije u razliite rekreativno-turistike ili gospodarske namjene, osim Trakoana, nisu do sada poblie vrednovane niti izuavane, pa bi u narednom razdoblju bilo svrhovito prii tom izuavanju i uspostaviti svojevrstan katalog mogunosti, dopustivosti ili poeljnosti koritenja interesantnih voda nae upanije. Prisutne su pojave ureenja manjih jezerskih povrina za lokalnu rekreaciju i portski ribolov (Varadinbreg, okolica Ivanca), to bi valjalo poticati i sveobuhvatnije osmisliti i na drugim povrinama. Posebnu pozornost zasluuje koritenje termalnih voda u zdravstvene, turistikorekreativne, pa i gospodarske svrhe. Poznate vrijednosti Varadinskih Toplica potrebno je osmisliti, prezentirati i iskoristiti u daleko veoj mjeri nego do sada, na to je ukazano i "Stratekim marketinkim planom turizma Varadinske upanije". Lokalitet Topliice, danas zaputen, zasluuje revitalizaciju. U nastupajuem vremenu potrebno je detaljnije istraiti i razraditi mogunosti koritenja geotermalnih voda u ludbrekom podruju, jer postojea istraivanja ukazuju na interesantan potencijal termalnih izvora za koji se pretpostavlja mogunost koritenja i u zdravstveno-rekreativne, ali i u gospodarske (elektrana i zagrijavanje) svrhe. U tu svrhu neophodno je nastaviti istraivanja za detaljnije definiranje vodonosnika geotermalne vode dodatnim geofizikim mjerenjima, detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka, te geokemijskim istraivanjima vode buotina, koje nisu kompletirane. Zatita voda Sagledavajui hidrogeoloku strukturu Varadinske upanije i uvaavajui ciljeve i smjernice svekolikog razvitka u ovom prostoru, a posebice one koje se odnose na koritenje voda za vodoopskrbu stanovnitva i razliitih djelatnosti, razvidno je da zatita voda, posebno vodonosnika pitke vode, mora biti u samom sreditu pozornosti i brige svih subjekata upanije. U upaniji treba unaprijediti sustavno praenje stanja voda i evidenciju zagaivaa, kako bi se problematika zagaivanja vodotoka uinkovito rjeavala. Nuno je usvojiti opredjeljenje o nainu gospodarenja otpadom te izraditi dokumentaciju na temelju koje e se to prije zapoeti sa suvremenim rjeavanjem zbrinjavanja otpada. Problemu odvodnje i proiavanju otpadnih voda pogotovo nizinskog dijela upanije bit e potrebno u narednom razdoblju posvetiti punu pozornost zbog guste naseljenosti, velikog broja razliitih djelatnosti i razvijenog sustava vodoopskrbe. Ve je ranije navedeno koja bi naselja hitno trebala rijeiti odvodnju kanalizacijom, ali bi za sustavni pristup bilo potrebno izraditi studiju odvodnje i proiavanja otpadnih voda naselja Varadinske upanije, te razraditi program etapnog rjeavanja odvodnje. Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane uz upotrebu takvih agrotehnikih sredstava koja nee ugroavati leita podzemne pitke vode i vodotoke. Planska usmjerenja su: - Sauvati vode koje su jo iste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. - Sanirati ili ukloniti zagaenja uslijed kojih dolazi do ugroavanja ili zagaivanja vode za pie na postojeim ili planiranim izvoritima vode.
- Ouvati kvalitetu voda u propisanim kriterijima, provoenjem i odravanjem mjera zatite, te kontrolom rada izgraenih graevina i ureaja za proiavanje zagaenih voda. - Zaustaviti trend pogoravanja kvalitete podzemnih i povrinskih voda, poboljati je izgradnjom ureaja za prethodno proiavanje i izgradnjom barem mehanikog dijela centralnih ureaja. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provoenju potrebnih mjera zatite. - Osigurati poboljavanje ekolokih funkcija vode i postizavanje propisane kvalitete donoenjem i postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zatite. - Izvore ili uzroke zagaivanja treba uklanjati, spreavati, odnosno zagaivanje smanjivati na mjestu njegova nastajanja. - Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje s otpadom i konanu dispoziciju otpada. - Uspostaviti utvrene mjere zatite u definiranim zonama sanitarne zatite crpilita. - Teiti izgradnji centralnih ureaja za zajedniko proiavanje gradskih (komunalnih i industrijskih) otpadnih voda. - Inicirati izgradnju individualnih ureaja za zatitu tamo gdje nema tehnikog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajednikog sustava odvodnje s centralnim ureajima za proiavanje.
Slika 55
Mjere zatite dravnog, upanijskog i lokalnog znaenja utvrene Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske su: Na razini Drave predlae se: a) Provoenje mjera zatite na osnovu meudravnih dogovora i meunarodno ratificiranih konvencija. b) Izgradnja zajednikih ureaja za proiavanje zagaenih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent ija veliina prelazi 50.000 ES.
c) Zbrinjavanje specifinog, posebno tetnog i posebno opasnog otpada od znaaja za Dravu. d) Mjere sanacije i kontrola ispiranja zagaenja s prometnica i tla od dravnog znaaja. e) Provoenje planova poveanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagaenja II stupnja. Na razini upanija ukazuje se na nunost provoenja slijedeih mjera: a) Izgradnja zajednikih ureaja za proiavanje zagaenih voda s dovodnim kolektorom i ispustima u recipijent ija veliina iznosi 10.000 do 50.000 ES. b) Zbrinjavanje komunalnog i specifinog otpada na nivou upanija. c) Mjere zatite voda od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr. U okviru lokalnog djelovanja potrebno je provoditi slijedee mjere zatite: a) Izgradnja ureaja za proiavanje do 10.000 ES i individualnih mjera zatite. b) Ureenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe opine. c) Sanacija izvanrednih zagaenja I stupnja. Ureenje reima voda Na podruju oba sliva Varadinske upanije prisutne su pojave plavljenja i bujinoerozijskih djelovanja, pa je zatita od tetnog djelovanja voda vana djelatnost koju u narednom razdoblju treba usmjeriti na provedbu uglavnom ve planiranih aktivnosti. Uz Dravu je potrebno provoditi izgradnju zatitnih nasipa u gornjem toku radi sprjeavanja periodikog plavljenja izgraenih i poljoprivrednih povrina, a regulacijske radove u dijelovima korita provoditi u sluaju kad postoji krajnja nunost zatite obala od erozije, vodei rauna o to manjem naruavanju biolokih vrijednosti podruja. Na Bednji i Plitvici je potrebno izvesti niz znaajnih zahvata predvienih "Idejnim rjeenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje", kako bi se sprijeila periodika plavljenja, a u sklopu izgradnje autoceste Gorian - Varadin - Zagreb - Rijeka potrebno je urediti tok rijeke u irem kontaktnom podruju, to bi trebalo razrijeiti probleme plavljenja novomarofskog podruja. Sprjeavanje tetnog djelovanja Lonje i voda u njenom slivu treba rjeavati ureenjem vodotoka, te izvedbom retencija i akumulacija u slivu kako je to planirano Studijom hidrotehnikog ureenja sliva Lonje od ceste Zagreb - Bjelovar.
3.6.3. Energetski sustav

U pogledu opskrbe elektrinom energijom od dravnih stratekih graevina planira se dovrenje dalekovoda 2x400 kV erjavinec - Maarska, za koji je izraena dokumentacija i poznat poloaj koridora u prostoru. Prioritetne aktivnosti u upaniji usmjerene su na pogranino podruje i druga rubna podruja upanije, u kojima je elektroopskrba nezadovoljavajua. U pograninom podruju prema Republici Sloveniji predstoji postupna realizacija programa elektroopskrbe, utvrena "Energetskom studijom pograninog podruja upanije varadinske" (10 i 20 kV mrea, trafostanina postrojenja i rekonstrukcija i izgradnja n.n. mree). U rubnim podrujima prema susjednim upanijama, ali i u pojedinim naseljima naroito brenog dijela upanije, prioritetnim mjerama treba obuhvatiti izgradnju trafostaninih postrojenja i odgovarajuih dalekovodnih veza, kao i postupno moderniziranje i razvoj niskonaponske mree. Prema plansko-programskim aktivnostima i procjenama na razini distributera elektrine energije u upaniji bi, za osiguranje kvalitetnog i funkcionalno pouzdanog sustava opskrbe elektrinom energijom svih naselja i korisnika u narednom razdoblju, trebalo izgraditi vie od 670 malih trafostaninih postrojenja (10/0,4 kV), preko 670 km niskonaponskih vodova i vie od 70 km 10 kV vodova, za to su potrebna vrlo velika novana sredstva. Nije realno oekivati da e ostvarenje tih programskih postavki biti brzo, pa je nuna etapna realizacija prema programu prioriteta. U tehnoloko-organizacijskom pogledu ocjenjuje se svrhovitim povezati i objediniti sustav distribucije tako da umjesto tri, podruje upanije pokriva jedan jedinstveni distributer.
Slika 56
DP "Elektra" Varadin pokriva oko 80% distribucijskog podruja upanije, a energija se preuzima iz mree preko dvije TS 110/35/10 kV i to "Nedeljanec" i "Varadin".
Porast potronje i optereenja predvieno je pokriti izgradnjom TS 110/20 kV "Ivanec", TS 110/10 kV "Varadin - Vodovodna" i 110/20 kV "Lepoglava", te interpolacijom odreenog broja graevina 35 i 10 kV odgovarajuim povezivanjem. Poboljanje kvalitete elektrificiranosti domainstava, posebice radi zadovoljenja potreba gospodarstava i poduzetnitva, planira se postii revitalizacijom n.n. mree, izgradnjom TS 10 /0,4 kV i kvalitetnim povezivanjem 10 kV i n.n. mree. DP "Elektra" Koprivnica pokriva ludbreko podruje preko TS 110/35 kV u Selniku i 35/10 kV u Ludbregu, te odgovarajue mree 10 kV dalekovoda. Planira se izgradnja i druge TS 35/10 kV u Ludbregu. Sva naselja su elektrificirana, ali bi za kvalitetniju elektrifikaciju i zadovoljenje potreba trebalo rekonstruirati 10 kV dalekovodnu mreu, odreeni broj TS 10/0,4 kV i poboljati n.n. mreu. Na junom dijelu novomarofskog podruja distribuciju obavlja DP "Elektra" Zagreb, Pogon Zelina (Breznica, Visoko i Brezniki Hum) preko TS 35/10 kV Vinino. Prostorna pokrivenost podruja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajuom, ali je loe stanje niskonaponskih prikljuaka na cijelom podruju pa se u narednom razdoblju planira izgradnja novih TS 10/0,4 kV (Podvorec, afrani i epanje) kao i rekonstrukcija postojeih. Nadalje je nuna temeljita rekonstrukcija postojeih vodova i izgradnja nove n.n. mree. Za podruje naselja Sudovec distribuciju obavlja DP "Elektra" Bjelovar, Pogon Krievci. Prostorna pokrivenost podruja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajuom te se u narednom razdoblju planira samo djelomina rekonstrukcija nekih postojeih vodova.
U pogledu opskrbe plinom utvreno je Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njeno ostvarenje" poveanje potronje prirodnog plina do 2010. godine u Varadinskoj upaniji na ukupno 127 mil. m3 godinje. Slijedom utvrenih potreba predvia se izgradnja slijedeih kapitalnih graevina iz sustava za dobavu i transport plina: - MRS - Ludbreg / rekonstrukcija i poveanje kapaciteta za 4.000 m3/h, - MRS - Jalabet, izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2.000 m3/h, - MRS - Bolfan, izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2.000 m3/h. Procjenjuje se da ostali dijelovi primarnog plinskog sustava zadovoljavaju potrebe na podruju Varadinske upanije. Najznaajnija graevina plinskog sustava Hrvatske, ija se izgradnja predvia dijelom na podruju Varadinske upanije je dio meunarodnog plinovoda iz projekta ADRIA-LNG (Omialj - Delnice - Karlovac - Zagreb - Zabok - Ludbreg - Kotoriba - maarska granica). Trasa tog plinovoda Zabok - Ludbreg - Kotoriba prolazit e Varadinskom upanijom i to: - do Ludbrega zajednikom trasom s postojeim plinovodom 500 mm/20" Zabok Ludbreg, - od Ludbrega do Kotoribe novom trasom. Promjer ovog plinovoda e biti 700 mm/28", a nazivni pritisak 100 bara. Na razini upanije potrebno je nastaviti poticati provedbu plinofikacije opina i naselja kroz lokalne programe, kako je predvieno "Studijom opskrbe prirodnim plinom Varadinske upanije".
Slika 57
Izgradnja infrastrukture za prijenos i distribuciju energije postavlja odreene zahtjeve i potrebe za prostorom. Zadovoljenje tih potreba danas treba sagledavati kroz zatitu i sprjeavanje obezvreivanja prostora neracionalnim i neusuglaenim iskoritavanjem. Nuno je dosljedno primjenjivati integralni pristup planiranju i razvoju svih infrastrukturnih sustava te nastojati objedinjavati koridore s ciljem da se ouvaju vrijednosti prostora. Potrebno je uvaiti spoznaje da esto puta jeftinija izgradnja infrastrukturnih koridora nanosi dugorone indirektne tete koje mogu nadmaiti trokove izgradnje.
3.7. Postupanje s otpadom

Sve je vei broj povrina u upaniji koje su oneiene nekontroliranim ili neodgovarajuim odlaganjem razliitih vrsta otpada. Smanjenje koliina otpada i njegovo organizirano i kontrolirano zbrinjavanje, mora postati neodgodiva zadaa cijele upanije i svake jedinice lokalne samouprave. Temeljni pristup u postupanju s otpadom polazi od slijedeih smjernica i mjera: - izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada, - odvojeno sakupljati otpad zbog iskoritavanja vrijednih osobina otpada, - sanirati neprimjerena odlagalita otpada i otpadom oneiena tla, - nadzirati i pratiti mjere postupanja s otpadom, - osigurati financijska sredstva u svrhu postupanja s otpadom, - maksimalno iskoristiti sva vrijedna svojstva otpada (oporaba), - opredijeliti se za nain zbrinjavanja. S obzirom na postojee stanje moe se rei da je problem zbrinjavanja otpada prema zakonu potrebno rijeiti do 01.01.2002. godine, a etapno gledano, mogue ga je rjeavati u dvije faze. U prvoj je fazi svakako potrebno djelovati i utjecati na poboljanje sadanjeg stanja u smislu organiziranog prikupljanja i zbrinjavanja otpada na klasian nain, a ako je ikako mogue samo na jednoj lokaciji - deponiji. U tom smislu bilo bi svrhovito odabrati jednu od postojeih lokacija koja ima najmanje negativnih utjecaja na okolni prostor. Druga faza podrazumijeva iznalaenje rjeenja, odnosno jasno definiranje opredjeljenja glede trajnog zbrinjavanja otpada u upaniji. Planirano stanje pretpostavlja, ali ne uvjetuje vie oblike prerade otpada. Postrojenja mogu ukljuivati i energetsko iskoritavanje. Poto se kod viih oblika prerade radi o velikim investicijama potrebno je utvrditi opravdanost i isplativost svakog rjeenja s obzirom na proizvedene koliine otpada i cijenu kotanja. Sukladno vaeim propisima i do sada poznatim opredjeljenjima upanije da uspostavi koncept zajednikog zbrinjavanja otpada za sve gradove i opine s odgovarajuim viim oblicima obraivanja otpada, potrebno je: - opredjeliti se za nain zbrinjavanja otpada, - sukladno opredjeljenju odrediti lokaciju za smjetaj graevine za obradu otpada (termika, fizikalno-kemijska ili bioloka), - uspostaviti svu potrebnu opremu i ureaje za obradu otpada, - odrediti lokaciju/lokacije za prikupljanje i skladitenje otpada na kojima je mogue skladitenje odvojeno po vrstama i predobraivanje otpada, - odrediti lokaciju za odlaganje otpada koji se ne moe iskoristiti. Ovim Prostornim planom ukazuje se na svrhovitost, gospodarsku i ekoloku opravdanost opredjeljenja koje tei uspostavi koncepta zajednikog zbrinjavanja otpada za sve gradove i opine. Sukladno zakonskoj regulativi taj koncept morao bi sadravati odgovarajue vie oblike obraivanja otpada i tek nakon toga odlaganje obraenog dijela otpada koji se ne moe iskoristiti. S obzirom na opredjeljenje prema izboru naina zbrinjavanja otpada najpovoljniju lokaciju mogue je odabrati izmeu slijedeih, ve obraenih posebnim studijama: pjeara Jerovec (Grad Ivanec), "Malo Polce" (Grad Ludbreg), "Vraji rid" (Grad Novi Marof), "Pod ulincem" (Opina Ljubeica), glinite ciglane Turin (Opina Gornji Kneginec), "Stari zdenac" (Opina Jalabet), Poljana Bikupeka (Grad Varadin), te postojea u Turinu (Opina Gornji Kneginec).
Lokacije kod Poljane Bikupeke i Turina nalaze se na rubu vodonosnika podzemne pitke vode, a lokacija u Turinu je unutar zatitnih zona vodocrpilita "Bartolovec" to zahtijeva poduzimanje stroih i skupljih mjera ureenja, zatite i odravanja od ostalih koje su na manje propusnim podlogama. Uz ove lokacije ponuena je od Opine Donji Martijanec lokacija na krajnjem junom dijelu podruja te Opine (predio Kalnika), koja nije istraivana pa se ne moe ocijeniti njezina podobnost. Rjeavanje i poboljavanje postojeeg stanja, kao i iznalaenje rjeenja za dugorono zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije. Ukoliko se prihvati sanitarna deponija kao nain zbrinjavanja otpada treba imati na umu da postoji zakonska obveza ureenja postojeih kontroliranih deponija i daljnjeg suvremenog i kontroliranog koritenja sukladno zakonskoj regulativi. Ukoliko se prihvate vii oblici obrade (termika obrada) kao nain zbrinjavanja otpada, za prikupljanje, skladitenje i predobraivanje otpada bilo bi mogue iskoristiti i neka postojea kontrolirana odlagalita otpada pod uvjetom da se ona urede, organiziraju i odravaju sukladno propisima. Na podruju upanije potrebno je uspostaviti zajedniki koncept gospodarenja otpadom s odgovarajuim oblicima obraivanja otpada. Ukoliko e se zbrinjavanje otpada rjeavati na lokalnoj razini lokacije za odlagalite I kategorije (komunalni otpad i tehnoloki otpad ovisno o sastavu eluata) utvruju se prostornim planovima gradova i opina uz preporuku da vie opina zajedniki rijei zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi zajedniko odlagalite I kategorije. U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim Planom predloene prostore. Lokacija za odlagalite otpada II kategorije (tehnoloki otpad ovisno o sastavu eluata) utvrdit e se u daljnjim fazama postupka izmeu predloenih u ovom Planu.
Slika 58
Mjere za zbrinjavanje opasnog otpada na razini Drave predviaju da se u upaniji uspostavi jedno skladite i tri prikupljalita opasnog otpada, a lokacije za trajno odlaganje ne predivaju se na podruju upanije. Lokacije za trajno zbrinjavanje opasnog otpada u Republici Hrvatskoj utvrdit e se na dravnoj razini. Ovim se Prostornim planom ne predvia osiguranje zasebnih lokacija za te namjene, ve se predvia ustrojiti skladite i prikupljalita opasnog otpada u okviru predloenih lokacija za zbrinjavanje otpada. Na temelju dosadanjih saznanja i aktivnosti koje su poduzete moe se predloiti slijedee: Potrebno je posebno naglasiti da postoji zakonska obveza saniranja postojeih deponija do 01.01.2002. godine. U tom su smislu opine i gradovi prema zakonu duni krenuti u sreivanje stanja na svom podruju u smislu saniranja divljih deponija. Potrebno je to prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rjeavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnolokog otpada, na temelju kojeg e se detaljno razraivati koncept i njegova budua etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rjeavaju vlastite probleme ne uvaavajui dugorone principe zatite okolia i suvremenog gospodarenja otpadom. Poto e od trenutka donoenja opredjeljenja pa do prvih faza oivotvorenja budueg koncepta proi izvjesno vrijeme, nuno je koristiti (iznai) prijelazna rjeenja, jer sadanje stanje ne trpi daljnje odlaganje. Opine i gradovi moraju rijeiti nezadovoljavajue stanje na svom podruju. Sadanje deponije su lokacije koje ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarna odlagalita. Do iznalaenja konanog rjeenja to mogu biti prikupljalita iskljuivo korisnog (oporabivog) otpada. Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini, tada e te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere, kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet. Ukoliko prevlada opredjeljenje o zajednikom, stratekom, suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja, tada se ovo rjeenje s lokalnim odlagalitima moe iskoristiti za svojevrsnu mreu prikupljalita, sortiralita, odnosno skladita pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog tehnolokog otpada i sekundarnih sirovina. Sukladno dosadanjim aktivnostima i promiljanjima u ovom Prostornom planu oznaene su potencijalne lokacije istraivane posebnim studijama.
3.8. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli

Koritenje prostora, gospodarenje prostorom, razvoj u prostoru, zatita i ouvanje prostora, sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog ureenja. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli sadrano je u svim dijelovima Plana, pa je dokument prostornog ureenja u cjelini proet brigom o okoliu i smanjivanjem (otklanjanjem) postojeih, odnosno sprjeavanjem buduih nepovoljnih utjecaja na okoli. Sve znaajnije ljudske aktivnosti uglavnom se dogaaju na onim prostorima koji sadre najpovoljnije pretpostavke za odreene djelatnosti, a to su esto i najranjiviji dijelovi prostora ili su ve na takovom stupnju ugroenosti da ih je potrebno sanirati. Da bi se moglo kontinuirano i kvalitetno pratiti stanje okolia i poduzimati pravovremene mjere za unapreivanje stanja na upanijskom nivou nuno je: 1. Inventarizirati i ustanoviti postojee stanje okolia i prirodne batine s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremeaja, te analizirati do sada poduzete aktivnosti za zatitu i unapreenje okolia (Izvjee o stanju okolia - u izradi), 2. Izraditi potrebne dokumente u svrhu zatite i unapreenja okolia (Program zatite okolia), 3. Uspostaviti uinkoviti sustav ostvarivanja te zatite (katastar emisija u okoli, organizacija, provedba, nadzor), 4. Utvrditi politiku (potpora) i gospodarske elemente zatite (financiranje). U procesu izrade Prostornog plana upanije procijenjeno je da na podruju Varadinske upanije posebnu brigu i pozornost zahtijevaju podruje vodonosnika, vodotoci, ume i kvalitetno poljoprivredno tlo. Sukladno tome postavljene su temeljne odrednice i usmjerenja za planiranje na niim razinama i to u odnosu na razvoj naselja, kapitalnu infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, razvoj poljoprivrede, gospodarenje umama, odnos prema kulturno-povijesnoj batini, krajobrazu i drugim tematskim cjelinama koje imaju utjecaj na vrijednost okolia i njegovu zatitu. Planska usmjerenja nastoje da se na niim razinama, odnosno sektorski i detaljno jaa svaka pojedina kategorija zatite: Vode Rezervat podzemne pitke vode od stratekog je interesa za Dravu i upaniju, a nalazi se u nizinskom dijelu koji je pod najveim utjecajem ljudskih aktivnosti, te najpodloniji i najizloeniji negativnim utjecajima. Vodonosniku je nuno osigurati maksimalnu zatitu pa je u tom cilju potrebito poduzimati slijedee mjere i aktivnosti: - radi smanjenja prevelike koliine nitrata u pitkoj vodi poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zatite i to na nain da se uvede kontrola upotrebe koliine i vrsta zatitnih sredstava, to je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zatitnih zona vodocrpilita, a posebice za crpilite Varadin kao i podruje vodocrpilita Vinokovak), - zapoeti s rjeavanjem odvodnje naselja za to bi bilo svrhovito izraditi cjelovitu studiju odvodnje (prioritetno za naselja na zatitnim zonama vodocrpilita: naselja Svibovec Podravski, Nova Ves Petrijaneka, Trnovec, prsten Srainec-PetrijanecVinica-Greda-Vidovec-Nedeljanec, a zatim na podruju cijelog vodonosnika), - u podruju razvoja vodocrpilita Vinokovak koje je u trenutku izrade ovog Plana stavljeno pod zatitu Odlukom o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite crpilita Vinokovak vodovoda "Varadin" ("Sl. vjesnik Varadinske upanije" 10/99.) potrebno je usklaivati mjere zatite prema rezultatima istranih i drugih radova, - hitno rijeiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata, a posebice farmi na podruju vodonosnika (identifikacija zagaivaa, njihovo uklanjanje ili provoenje zatitnih mjera s naglaskom na dugorono rjeavanje
problema izgradnjom ureaja za proiavanje otpadnih voda i/ili uvoenjem "iste" tehnologije u proizvodne procese), gospodarski subjekti prikljueni na sustav javne odvodnje obavezno moraju, primjereno tehnolokim procesima proizvodnje, vriti predtretmane otpadnih voda, osposobiti postojei ureaj za obradu otpadne vode (bioloki dio) i tehnoloki usavriti mehaniki dio, ukloniti postojea divlja odlagalita otpada i sprijeiti nastajanje novih, a opine i gradovi moraju u potpunosti ispuniti zakonsku obvezu ukljuivanja u sustav organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada, odnosno da svoje privremene lokacije-prikupljalita urede i kontroliraju, te da pojaaju slube komunalnih redara, to prije na upanijskoj razini usvojiti opredjeljenje o sustavu zbrinjavanja komunalnog i tehnoloki neopasnog otpada (izbor naina obrade, a sukladno tome potreban broj lokacija), te zapoeti s realizacijom.
Za zatitu vodotoka potrebno je uspostaviti odnosno unaprijediti sustav praenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad oneiivaima. Postojee stanje na vodotocima I kategorije svakako se mora zadrati (brdski pritoci Bednje na podruju Ivanice i Kalnika), a zatitu provoditi na svim rijekama i potocima, a posebice na onima iji se izvori i ua nalaze na podruju upanije (Bednja, Plitvica, Zbel, Lonja). Ukoliko se otpadne vode uputaju u vodotoke moraju proi predtretman proiavanja. Ispust otpadnih voda iz domainstava u potoke i kanale za odvodnju oborinskih voda zakonom je zabranjen, te se ukazuje na potrebu identifikacije zagaivaa na lokalnom nivou kroz slube komunalnih redara. Planovima nieg reda potrebno je potencirati izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda, a u brenim podrujima obveznu izgradnju trodjelnih nepropusnih septikih jama. Znaajni naglasak stavlja se na zatitu vodnih ekosustava, tj. vodnog krajolika - ireg vegetacijskog pojasa uz rijeke i potoke, ukljuujui prirodni inundacijski pojas. Sa stanovita zatite okolia potrebno je preispitati svaki namjeravani zahvat unutar inundacijskog pojasa. Ne preporuuje se pretvaranje vlanih livada u njive i oranice, jer se smatra da je materijalna dobit ostvarena na njima premalena da bi opravdala izvoenje hidrotehnikih zahvata. U tom je smislu potrebno preispitati nunost izvoenja novih regulacija i razmotriti mogunost da se dopuste sezonska plavljenja u prirodnim inundacijama. Kako ne bi dolazilo do ugroavanja ljudi i imovine ne smije se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim podrujima. Zbog ouvanja prirodne ravnotee vodnih ekosustava na podrujima na kojima se planira izgradnja retencija potrebno je preispitati mogunost izgradnje istih u smislu kinih preljeva. Ovim se Planom predlae izrada Prostornog plana podruja posebnih obiljeja rijeke Drave kojim bi se dala usmjerenja kako za zatitu, tako i za gospodarenje prostorom uz rijeku Dravu. Budue aktivnosti na tom podruju potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz meunarodnih projekata i programa. ume umski fond na podruju Varadinske upanije stalno se smanjuje i prioritetna je zadaa njegovo ouvanje i sprjeavanje daljnjeg smanjenja. Sve se nizinske ume u upaniji smatraju zatitnim u smislu zabrane njihovog krenja. Potrebno je provoditi zajedniku politiku gospodarenja dravnim i privatnim umama po pravilima struke. Sukladno tome poeljno je koritenje postojeih osnova gospodarenja dravnim umama i za okolne privatne ume kako bi se osiguralo ouvanje i unapreenje cjelokupnog umskog fonda.
U gospodarskim jedinicama Varadinskih, Ludbrekih i Meimurskih podravskih uma ne smije se planirati irenje poljoprivrednih povrina na tetu uma u privatnom vlasnitvu, jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadrati na ispranim tlima koja zahtjevaju stalnu i intenzivnu gnojidbu. Od izuzetne je vanosti da se u najveoj moguoj mjeri ouvaju umarci i ivice koji se sporadino prepliu s povrinama druge namjene. Poto se radi o manjim povrinama koje su preteito u privatnom vlasnitvu preporua se propisivanje konkretnijih mjera u planovima nieg reda, u smislu zabrane krenja i obaveze zadravanja istih. Ovim se Planom ukazuje na poeljnost poumljavanja za slijedee povrine ija bi prednosna namjena bila umska: - prioritetno najue zatitne vodocrpiline zone (I i II), - podruja potencijalnih buduih vodocrpilita (npr. Vinokovak, ludbreki dio vodonosnika), - podruja uz koridore brzih cesta i autoceste (zatita od buke, praine, vizualno oplemenjivanje), - nekvalitetno poljoprivredno zemljite niskog razreda, - predjeli uz vodotoke i sl. Tlo Zatitu tla od oneiavanja treba provoditi u funkciji zatite poljoprivrednog zemljita i proizvodnje zdrave hrane, te zatite zdravlja ljudi, ivotinjskog i biljnog svijeta. U tu je svrhu potrebno racionalno koristiti zatitna sredstva u poljoprivredi, a naroito do IIIA zone zatite vodocrpilita, gdje se preporua proizvodnja zdrave hrane bez upotrebe zatitnih sredstava. Organiziranjem savjetodavne strune pomoi mogue je uvesti nadzor nad vrstom i koliinom tih sredstava. Tlo se oneiuje i nerijeenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te u tom smislu vae iste mjere zatite kao i za vodonosnik. Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljita u nepoljoprivredne, a posebice u graevinske svrhe. Preporua se zaputene poljoprivredne povrine u nizinskom dijelu upanije privesti poljoprivrednoj proizvodnji, dok ih se u brenom dijelu preporua poumiti. Bilo bi svrhovito pripremati takve programe poljoprivredne proizvodnje koji bi ukazali na mogue i poeljne pravce daljnjeg poljoprivrednog razvoja u funkciji proizvodnje zdrave hrane, a kroz to i ouvanje tla od oneienja. Zrak Kakvoa zraka na naem podruju za sada nije znaajnije ugroena oneiivaima s teritorija upanije i takvo stanje treba zadrati. U tom smislu potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zatite i poboljanja kakvoe zraka (Program zatite zraka, Izvjee o zatiti zraka i Program mjerenja kakvoe zraka) kako bi se pravodobno i na utemeljen nain mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim podrujima i izgradnja u prostoru (zatitne udaljenosti od stambenih zona). Za grad Varadin, kao naselje s vie od 40.000 stanovnika, zakonom je propisana obveza uspostave katastra emisija u okoli iz kolektivnih izvora. Buka Podruje upanije za sada nije znaajnije ugroeno bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava to stanje moe naruiti (posebno razvojem zranog prometa u zoni zrakoplovnog pristanita). Za urbana podruja kao i prometne koridore u ili uz podruja gdje borave ljudi potrebno je odgovarajuom dokumentacijom utvrditi razine buke koje se ne smiju prekoraiti sukladno posebnim propisima (grafiki prikaz predvienih razina buke u planovima nieg reda).
Krajobraz Na razini gradova i opina prilikom planiranja koritenja zemljita prirodni krajobraz treba nastojati ouvati u potpunosti. Izvorni ruralni krajolik (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline) treba tretirati kao nositelja vrijednosti prostora i njegovog identiteta. To je mogue uiniti propisivanjem, odnosno standardiziranjem normativa gradnje, te revitalizacijom i zatitom izvornih ruralnih cjelina. U tom se smislu za naselja u nizinskom dijelu upanije ne preporua izgradnja graevina uz prometnice i spajanje naselja. Novu izgradnju treba planirati i provoditi na nain da se prvenstveno popuni neizgraeni dio naselja te da se na taj nain naselja zaokrue i kompaktiraju. U breuljkastom dijelu upanije treba nastojati zadrati izvornu sliku ruralnog krajolika na nain da se pojedinano zatite tipine seoske cjeline i zaselci i to kroz opinske/gradske programe, a uz financijsku pomo Drave (subvencioniranje, revitalizacija i sl.). Za ostale predjele potrebno je propisati uvjete gradnje tako da nove graevine lokacijom i arhitekturom ne narue fizionomiju krajolika, ne planirati gradnju na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa umom i vodotocima. Prilikom voenja infrastukturnih koridora u prostoru potrebno ih je nastojati usuglaeno i ektorski racionalizirati i objedinjavati. Ovim Planom voenje kapitalnih prometnih pravaca objedinjeno je u zajednike koridore: - planirana brza Podravska cesta voena je dijelom uz kanal HE "Varadin", te po zajednikoj trasi autoceste: Gorian - Zagreb, od krianja Varadin do krianja Ludbreg, - planirana brza Zagorska cesta i brza eljeznika pruga. Za park prirode Hrvatsko zagorje potrebno je izraditi prostorni plan podruja posebnih obiljeja. Tim bi se planom detaljnije propisale ue i ire zone zatite, reimi koritenja prostora, mjere zatite, uvjeti izgradnje i dr. Biljni i ivotinjski svijet U cilju unapreenja zatite biljnog i ivotinjskog svijeta bilo bi svrhovito pokrenuti posebne programe i akcije. Planira se izrada projekta "Utvrivanje rasprostranjenosti i gustoe populacija ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta upanije". Sukladno rezultatima studije potrebno je odrediti mjere zatite i ouvanja za biljne i ivotinjske vrste ija brojnost opada, stanita nestaju ili im prijeti izumiranje. Ovim se Planom planira uspostavljanje posebnog ornitolokog rezervata na Ormokom jezeru i predjelu ua Plitvice i Bednje u Dravu. Aktivnosti za rezervat na Ormokom jezeru ve su u tijeku, a odvijaju se na meudravnom nivou. Graditeljska batina Za budue oblikovanje naselja trebalo bi unaprijediti svijest o vrijednosti postojeih lokaliteta, te paljivo i odmjereno planirati novu izgradnju (s novim i suvremenim materijalima, znaajkama i idejama) tako da ista bude uravnoteena s ve postojeom kvalitetnom izgradnjom i da ini kontinuitet u razvoju i oblikovanju naselja i ireg podruja. To je mogue postii propisivanjem oblikovnih smjernica u planovima nieg reda, izradom posebnih studija, projekata i programa, ali i uinkovitom kontrolom budue izgradnje. Sustav obnove i revitalizacije kulturno-povijesne batine treba razraditi i odgovarajue ga materijalno poduprijeti da bude uinkovit. Prirodna batina Za racionalno koritenje i upravljanje zatienim dijelovima prirode uspostavlja se sustav gospodarenja i aktivne zatite kroz instituciju javne ustanove.
Svaka opina, grad ili lokalna sredina moe odrediti predjele (mikrolokacije) potencijalne za stavljanje pod zakonsku zatitu i nain raspolaganja takvim prostorima. Stoga je u gradskim i opinskim prostornim planovima potrebno: 1. Inventarizirati podruja planirana za zatitu, 2. U svrhu zatite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrednije dijelove okolia kao to su: - posebno osjetljive i ugroene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (umska podruja, vodotoci, izvori, specifini biotopi, rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl.), - predjeli ili objekti koji u sebi sadre znaajke identiteta dotine sredine (ruralni krajolik, ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifian nain obrade tla i druga obiljeja), 3. Utvrditi nain, uvjete i mjere koritenja prostora (bilo to zatitna, razvojna ili kombinirana namjena) na osnovi jasnih programa (ciljeva, projekcija, elja i mogunosti) lokalne sredine, a uz puno uvaavanje ocjene struke. Mjere racionalnog koritenja prostora, zatite okolia i zatite prirodne i graditeljske batine postiu svoju operativnu uinkovitost dosljednom provedbom prostornih planova jedinica lokalne samouprave (gradski i opinski prostorni planovi, generalni urbanistiki planovi, urbanistiki planovi ureenja, detaljni planovi ureenja). Znaajna unapreenja mogu se postii malim zahvatima i pomacima, mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih podruja nadlenosti i unutar lokalnih zajednica. Takve mjere, ako se sustavno provode i podupiru imaju strategijsko znaenje i dugorone uinke. upanijski prostorni plan je strateko-usmjeravajueg znaenja i njime se normativno ne propisuju mjere za sprjeavanje tetnog utjecaja na okoli. U cijelom su Planu sadrana nastojanja za sprjeavanje tetnog utjecaja na okoli, pa se moe rei da je cijeli Plan u tom smislu orijentiran na zatitu okolia. Ovaj je Plan samo jedan od koraka u uspostavljanju sustava integralnog planiranja i upravljanja prostorom i okoliem. Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji nain koriste prostor kao resurs i svojom djelatnou vre utjecaj na okoli, da se isti dosljedno pridravaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zatita prostora i okolia: Zakon o prostornom ureenju, Zakon o zatiti okolia, Zakon o otpadu, Zakon o zatiti zraka, Zakon o zatiti od buke, Zakon o vodama, Zakon o umama, Zakon o poljoprivrednom zemljitu, Zakon o zatiti prirode, Zakon o zatiti spomenika kulture, Uredba o procjeni utjecaja na okoli i ostali podzakonski akti. Planom se daju osnovne smjernice i mjere za cijelu upaniju s obzirom na znaajke njenog podruja i najvrednije resurse, a naglaava se naelo lokalnog pristupa koje u obzir uzima posebnost i razliitost okolia dotine sredine, te specifinost problema i uvjeta za njihovo rjeavanje. Smatra se da je opinskim odnosno gradskim prostornim planovima, uz uvaavanje i potivanje upanijskih planskih naela, mogue detaljnije analizirati prostor i okoli, uoiti probleme i popisati oneiivae, te samim time izrei konkretnije mjere zatite prostora i sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli. Takoer se naglaava injenica da se zatita okolia ne provodi samo kroz dokumente prostornog ureenja. Prostorni su planovi dokumenti u kojima se integriraju i usuglaavaju razliiti interesi. Svrsishodnije je djelovati kroz dokumente kao to su: Program zatite okolia, podzakonski akti i planovi kojima jedinice lokalne uprave i samouprave usmjeravaju aktivnosti vezane na zatitu okolia. Sa upanijske razine potrebno je usuglaavanje i dogovor kako da se problemi uoavaju, prate i rjeavaju (sustavno i strateki ili lokalno) da bi se izbjegla preklapanja i osigurala djelotvornost.
II. Odredbe za provoenje
upanijski zavod za prostorno ureenje
1. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni

1.1. Prostornim planom Varadinske upanije (u daljnjem tekstu PP) razrauju se naela prostornog ureenja i utvruju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zatita, koritenje i namjena prostora upanije.
1.2. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na naelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zatite i ouvanja. 1.3. Koritenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obiljejima prostora i podjelom na izgraena (i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna podruja. 1.4. Izgraena (i namijenjena gradnji) podruja obuhvaaju ona podruja u upaniji na kojima su izvreni ili se planiraju izvriti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruenju. 1.5. Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja, eksploatacija, sanacija i drugo) izvode se: - u naseljima (izgraeno podruje naselja i podruje planirano za razvoj naselja), - izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura). 1.6. U naselju, odnosno podruju planiranom za razvoj naselja koje se odreuje prostornim planom ureenja opine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima, zadovoljavaju se funkcije stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih vanosti i znaenju naselja kao to su radne zone, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, port, uprava, servisi i slino. 1.7. Izvan naselja mogu se pod odreenim uvjetima graditi: - graevine infrastrukture, - stambene i gospodarske graevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, - graevine za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina, - zdravstvene i portsko-rekreacijske graevine, - graevine za potrebe obrane. 1.8. Kultivirani predjeli (ruralni, poljodjelski) su ona podruja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez znaajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruenja kroz djelatnosti kao to su poljoprivreda, voarstvo, vinogradarstvo i stoarstvo. 1.9. Prema osnovnim namjenama kultivirana podruja u upaniji dijele se na: - mozaik manjih poljoprivrednih povrina isprepletenih umarcima i dijelovima naselja, - vrijednije poljoprivredno tlo i - ostala obradiva tla. 1.10. Prirodni predjeli su podruja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju iskljuivo u funkciji zatite i ouvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ogranienog i kontroliranog gospodarskog iskoritavanja prirodnih resursa kao to je umarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam.
1.11. Prema namjeni prirodna podruja mogu biti: - umske povrine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske, zatitne i ume posebne namjene, - vodne povrine koje se u pogledu namjene, koritenja i zatite na podruju upanije dijele na tekuice i umjetna jezera (akumulacije i kanali). 1.12. U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatnost za odreene aktivnosti glede prirodnih obiljeja i sustava, planiraju se tri razine dopustivosti: a) I razina dopustivosti - odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne moe planirati nova gradnja: a1 - I i II zatitna zona vodocrpilita i izvorita (osim prikljune infrastrukture, ali uz izvoenje posebnih mjera zatite), a2 - poljoprivredno zemljite u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljitu ( u PP-u naelno oznaeno kao "vrijedno poljoprivredno tlo"), a3 - prostore prirodnih inundacijskih podruja, odnosno 20 m od noice nasipa, a4 - zatieni dijelovi prirode: park uma Trakoan, zatieni krajolik Kalnik i spomenici parkovne arhitekture kao postojea zatiena podruja utvrena (prikazana) na kartografskom prikazu 3., ukoliko se propisanim mjerama zatite ne dozvoljavaju izuzeci. Iznimno, moe se planirati gradnja infrastrukture u podrujima navedenim pod a3 i a4, ali uz izvoenje posebnih mjera zatite i to samo u sluaju ako je zamjensko rjeenje neopravdano skupo. b) II razina dopustivosti - podruje ograniene gradnje i regulative, odnosi se na dijelove prostora u kojima se moe planirati gradnja uvaavajui posebne zatitne mjere i uvjete ureenja prostora: b1 - podruje planiranog parka prirode Hrvatsko zagorje do izrade prostornog plana podruja posebnih obiljeja, b2 - III A i B zatitna zona vodocrpilita odnosno III zona izvorita, b3 - poljoprivredno zemljite u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljitu (u PP-u naelno oznaeno kao "ostalo obradivo tlo"), b4 - predjeli planirani za stavljanje pod zatitu prema Zakonu o zatiti prirode i predjeli definirani u PP-u kao osobito vrijedan krajobraz, b5 - pojas do 50 m od ruba ume. c) III razina dopustivosti - ostalo podruje, odnosi se na one dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ogranienja. 1.13. Nain koritenja prostora za odreenu namjenu utvruje se prema vrsti i opsegu propisane zatite i ouvanja prostora: a) zatita prirodnih predjela, odnosno prirodnih resursa: vode, ume, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, bioloka raznolikost i dr. u cilju zadravanja prevladavajue biofizike strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava, b) zatita kultiviranih predjela u cilju racionalnog koritenja i zauzimanja prostora i ouvanja identiteta ruralnog krajolika, c) zatita okolia unutar izgraenih (urbanih) podruja u cilju zatite zdravlja i unapreenja ivota ljudi (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.). 1.14. Osnovna namjena, koritenje i zatita prostora prikazani su u grafikom dijelu PP-a, a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100.000) oitavaju se i tumae kao naelne planske kategorije usmjeravajueg znaenja. Detaljnije razgranienje pojedinih namjena i kategorija, reima koritenja i ureenja odreuje se PPUO/G-om.
2. Uvjeti odreivanja prostora graevina od vanosti za Dravu i upaniju

2.1. Uvjeti odreivanja prostora za graevine od vanosti za Dravu i upaniju se u PP-u, s obzirom na znaenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza, oitavaju i tumae kao plansko-usmjeravajui naelni uvjeti globalnog znaenja. 2.2. Na temelju Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske te posebnih propisa odreuju se graevine koje su od posebnog interesa za Dravu i upaniju za koje se, do donoenja PPUO/G-a, izdavanje lokacijske dozvole moe temeljiti na PP-u uz uvjet da se prethodno izradi struna podloga za izdavanje lokacijske dozvole: A. PROMETNE GRAEVINE A.1. Cestovne graevine s pripadajuim graevinama i ureajima - autocesta: Rijeka - Zagreb - Varadin - akovec - Maarska, - Podravska brza cesta: Slovenija - Varadin - Koprivnica - Osijek, - Zagorska brza cesta: Varadin - Ivanec - Krapina, - dravne ceste, - meunarodni granini cestovni prijelaz I. kategorije Dubrava Kriovljanska Zavr, - meunarodni granini cestovni prijelaz II. kategorije Zlogonje - Meje, - meunarodni granini cestovni prijelaz II. kategorije Otok Virje - Ormo, - meunarodni granini cestovni prijelaz I. kategorije na Podravskoj brzoj cesti uz granicu s Republikom Slovenijom. A.2. eljeznike graevine s pripadajuim graevinama - brza eljeznika pruga Krapina - Lepoglava - Ivanec - Varadin - akovec Maarska, - eljeznika pruga I. reda Varadin - Koprivnica, - eljeznika pruga II. reda Varadin - Zagreb. A.3. Zrakoplovne graevine - zrana luka kategorije 2C. B. ENERGETSKE GRAEVINE B.1. Elektroenergetske graevine - HE "Varadin" instalirane snage 86MW, - HE "akovec" instalirane snage 75,9 MW, - male HE pod uvjetom da se sukladno toki 6.2.3. ovih Odredbi za provoenje provedu svi propisani postupci i mjere, - dalekovod erjavinec - Maarska 2400 kV, - dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV. B.2. Graevine za transport plina - meunarodni plinovod ADRIA-LNG: dijelom uz koridor plinovoda Zagreb Ludbreg, - magistralni plinovod Zabok - Ludbreg 500 mm, - magistralni plinovod Ludbreg - Novigrad 500 mm, - magistralni plinovod Ludbreg - Budrovac 300 mm, - magistralni plinovod Ludbreg - Varadin 300 mm,
- magistralni plinovod Varadin - akovec, - magistralni plinovod Varadin - Lepoglava. B.3. Graevine eksploatacije mineralnih sirovina - eksploatacija geotermalne vode u irem ludbrekom podruju (Lunjkovec), - eksploatacija mineralnih sirovina: eksploatacija kamena (Oura, Ljubeica, anjevo, Vinica), eksploatacija ljunka (Motinjak, Hrastovljan, Lee), eksploatacija opekarske gline (Ludbreki Vinogradi, Cerje Tuno, Turin) i eksploatacija pijeska (Jerovec), - druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja (toka 3.3.2. ovih Provedbenih odredbi). C. VODNE GRAEVINE C.1. Zatitne i regulacijske graevine - graevine za obranu od poplava na Dravi kao graninom vodotoku, a prema Dravnom planu obrane od poplava i to: nasipi Zamlaka-Hrenica, emovec, Varadin, Svibovec, Virje Otok-Brezje, usporni nasipi kanala Plitvica, nasipi akumulacija i brana HE "Varadin", "akovec" i "Dubrava" i nasipi dovodnog i odvodnog kanala HE "Varadin", - kompleks graevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije, brane i kanali), - graevine na dijelovima slivnih podruja Bednje, Plitvice, Lonje i drugim unutarnjim vodotocima (ovisno o povrini sliva i zapremnini vodnog vala). C.2. Graevine za koritenje voda - vodoopskrbni sustav upanije planiran Vodoopskrbnim planom upanije s kapacitetom od 1300 l/s (sustav vodocrpilita, izvorita, crpnih stanica, vodosprema i vanijih vodoopskrbnih cjevovoda). C.3. Graevine za zatitu voda - sustav i ureaji za proiavanje otpadnih voda grada Varadina, te ostali sustavi i ureaji kapaciteta vaeg od 25.000 ekvivalentnih stanovnika koji e se graditi nakon to se izradi cjelovit plan odvodnje otpadnih voda upanije (toka 6.3.3. ovih Odredbi za provoenje). D. PORTSKE GRAEVINE - skijalite sa iarom na Ivanici, - igralite za golf (toka 3.7.g ovih Odredbi za provoenje). 2.3. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja (infrastruktura u naselju, proizvodne graevine, slobodna bescarinska zona i robnotransportno sredite, portske, turistike i ugostiteljske graevine, te graevine unutar povijesne urbanistike cjeline grada Varadina) planiraju se PPUO/G-om, te drugim dokumentima prostornog ureenja ukoliko se takvi dokumenti izrauju.
3. Uvjeti smjetaja gospodarskih sadraja u prostoru

3.1. U okviru prostornog razmjetaja gospodarskih sadraja PP utvruje osnovna usmjerenja za: - smjetaj industrije, malog gospodarstva, poduzetnitva i obrtnitva, - rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina, - poljodjelstvo, - umarstvo, - turizam. 3.2. Industrijski sadraji, zone malog gospodarstva i poduzetnitva te obrtnike djelatnosti, smjetavaju se u naselja, osim hidroenergetskih postrojenja, postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskoritenje prirodnih resursa. 3.2.1. Potrebno je prvenstveno teiti boljem iskoritenju i popunjavanju postojeih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i sprijei neopravdano zauzimanje novih povrina. 3.2.2. Poeljno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskoritenih potencijala i jaanja policentrine strukture gradova i naselja. U tom cilju predlae se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi, ojaanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obiljeja gradova srednje veliine (Ivanec, Ludbreg i Novi Marof), zauzeli svoje vano mjesto i ulogu arita i nositelja razvitka okolnog prostora u policentrinoj mrei gradova upanije. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetnitva i obrtnitva, posebice u opinskim sreditima i naseljima s vie od 1.000 stanovnika, s ciljem da ta naselja unapreuju svoja razvojna i urbana obiljeja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mrei naselja i mrei arita i podarita razvitka u prostoru. 3.2.3. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na trokove pripreme, opremanja i ureenja zemljita. 3.3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskoritenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smjetavaju uz leita sirovina. 3.3.1. Postojea eksploatacijska polja mogue je koristiti (proirivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se naputaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izraenom dokumentacijom na naelima zatite okolia. 3.3.2. Na podruju upanije mogue je formirati nova eksploatacijska polja (anjevoSudovec, rljena zemlja-Brezniki Hum, Podevevo i druga, koja kao istrani prostori ispunjavaju propisane zahtjeve) pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja u skladu s propisima o rudarstvu, uvaavajui osnovne smjernice i preporuke iz PP-a o zatiti okolia i ouvanja krajobraznih vrijednosti prostora.
Na razini plansko-usmjeravajuih odreenja predvia se u irem podruju Ludbrega (Lunjkovcu) eksploatacijsko polje geotermalne vode a mogui su razni oblici koritenja resursa (energetske, gospodarske, rekreacijske svrhe), uz prethodnu procjenu isplativosti zahvata i utjecaj na okoli, te detaljniju razradu naina koritenja prostora. 3.4. Izgradnja ribnjaka i prateih graevina za uzgoj ribe mogua je iskljuivo na poljoprivrednom zemljitu katastarskih kultura movara, trstik, naputenim ljunarama, koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu. Minimalna povrina ribnjaka za uzgoj mlai je 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, a ista se moe koristiti iskljuivo za uzgoj ribe. Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2,5 m. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utjee na vodni reim susjednog obradivog zemljita, a ovisno o strukturi tla. U brdskim predjelima, na protonim vodama ili uz njih, mogua je izgradnja ribnjaka i prateih graevina i na manjim povrinama od navedenih u stavku 2. ove toke, pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajuim programom o namjeravanim ulaganjima. Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je, u pravilu, deponirati uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti za ureenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog koritenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. Gradovi/opine e svojim planovima detaljnije propisati nain postupanja s iskopanim materijalom prilikom formiranja ribnjaka. 3.5. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na trinim naelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ukljuujui i farmerski tip gospodarstva. 3.5.1. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati poveavanje zemljinog posjeda, a poeljno je pristupiti novom utvrivanju vrijednosti (razreda) tla i djelotvornijoj zatiti kvalitetnog plodnog zemljita. 3.5.2. Uvaavajui injenicu da je znaajan dio poljoprivrednog tla u upaniji smjeten na vodonosniku podzemne pitke vode, potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak uporabe sredstava koja doprinose poveanju koncentracije tetnih tvari u tlu i vodi. 3.5.3. Izvan naselja moe se planirati izgradnja stambenih i gospodarskih graevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, na temelju kriterija PPUO/G-a, uvaavajui tenju prema okrupnjavanju zemljita u cilju zatite prostora i sprjeavanja neprimjerene izgradnje izvan naselja, te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provoenje. 3.5.4. Izvan naselja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, mogua je izgradnja: - montanih i montano-demontanih graevina, - polumontanih graevina i - vrstih graevina. 3.5.5. Dopustivu izgradnju graevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, mogue je planirati: - na posjedu primjerene veliine, a - za stoarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.
U sluaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veliini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla, izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti mogue je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zatite okolia i ouvanja krajobraza. 3.5.6. Preporuke za primjerenu veliinu posjeda na kojem se planira izgradnja graevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, su: - graevina/graevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veliine od 15 ha, - graevina/graevine za uzgoj voa ili voa i povra na posjedu minimalne veliine od 5 ha, - graevina/graevine za uzgoj povra na posjedu minimalne veliine od 3 ha, - graevina/graevine za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veliine od 4 ha, - graevina/graevine za uzgoj cvijea na posjedu minimalne veliine od 1 ha. 3.5.7. Preporuke za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se moe planirati izgradnja graevina (farme) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo teine 500 kg i obiljeava koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedeih koeficijenata: Vrsta stoke: Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1,00 10 - bik 1,50 7 - vol 1,20 8 - junad 1-2 god. 0,70 14 - junad 6-12 mjeseci 0,50 20 - telad 0,25 40 - krmaa + prasad 0,055 118 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77 - teki konji 1,20 8 - srednje teki konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - drebad 0,75 13 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad 0,00055 18.000 - konzumne nesilice 0,002 5.000 - rasplodne nesilice 0,0033 3.000 - za druge ivotinjske vrste (krznai, kunii i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvruje se Programom o namjeravanim ulaganjima iz toke 3.5.8. 3.5.8. Programom o namjeravanim ulaganjima temeljem kojeg se moe planirati izgradnja potrebno je minimalno prikazati: - povrinu poljoprivrednog zemljita predvienu za koritenje, - vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja e se organizirati na zemljitu, - broj i okvirnu veliinu potrebne graevine/graevina s predvienim razmjetajem, ovisno o vrsti i koliini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade, - pristup na javne ceste,
- potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom, - moguu turistiku ponudu seljakog domainstva (seoski turizam), ako se predvia, - mjere zatite okolia, - ekonomsku opravdanost ulaganja. 3.5.9. Graevine (farme) za intenzivnu stoarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajuoj udaljenosti od ruba podruja predvienog za razvoj naselja kako bi se sprijeili moebitni negativni utjecaji. Minimalne udaljenosti utvruju se u PPUO/G-u, a mogu biti vee ili manje od navedenih (to zahtjeva obrazloenje u planu), ali se preporuuje da ne budu manje od: Broj uvjetnih grla 10 - 15 16 - 100 101 - 300 301 - 800 i vie Min. udaljenost (m) 100 150 300 500
Gospodarske graevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti planiraju se na udaljenosti od najmanje 100 m od naselja. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od dravnih, 50 m od upanijskih i 30 m od lokalnih cesta. 3.5.10. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domainstvu za individualne potrebe te izgradnja na povrinama manjim od preporuenih za vonjake, vinograde, povrtnjake, cvijetnjake i slino, moe se planirati unutar naselja u skladu s odredbama PPUO/G-a. 3.6. umarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru upanije ima posebno znaenje radi ouvanja i pojaane zatite umskog fonda. 3.6.1. Razvoj umarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na naelu odrivog gospodarenja. 3.6.2. Gospodarenje umama (naroito privatnim) s gledita koritenja i zatite prostora treba unaprijediti prema strunim kriterijima i principima umarske struke u cilju naglaavanja opekorisnih funkcija uma i odranja ekoloke ravnotee u prostoru. 3.6.3. Nizinskim umama potrebno je gospodariti na poseban nain uvaavajui osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju, te injenicu da te ume u gospodarskom smislu nemaju veu vanost, ali su izuzetno bitne u svojoj zatitnoj funkciji i ouvanju ekoloke stabilnosti okolia, pa je njihove povrine poeljno poveavati. 3.6.4. Gospodarenje umama unutar zatienih i posebno vrijednih podruja potrebno je uskladiti s mjerama zatite i drugim smjernicama koje su naelno propisane u tokama 7. i 8. ovih Odredbi za provoenje.
3.7. Razvoj turizma temeljen je na posebnom dokumentu "Strateki marketinki plan turizma Varadinske upanije", a s gledita koritenja prostora i planiranja sadraja u prostoru vezan je uz: a) ire podruje Trakoana s turistiko-ugostiteljskom ponudom i izletnikorekreacijsko-portskim sadrajima, hotelom, tenis igralitima, mogunou izgradnje golf igralita manjeg opsega (ili vjebalita) i drugo, izuzev podruja I. razine dopustivosti planirane gradnje iz toke 1.12.a4, b) zdravstveno-ljeilini kompleks u Varadinskim Toplicama, c) kulturno-povijesne lokalitete na podruju cijele upanije s centralnim sadrajima u Varadinu (graditeljska i kulturno-povijesna batina, glazba), d) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Ludbregu (zavjetna kapela Hrvatskog dravnog sabora, kapela Svetog Kria u dvorcu Batthany, programi i hodoaa uz blagdan Svete Nedjelje i dr.) e) lovna podruja sa sreditem u Zelendvoru, f) seoski turizam: ruralna podruja prema interesu privatnih poduzetnika, g) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih umskih, brdskih i breuljkastih predjela, voda tekuica i akumulacija pogodnih za port i rekreaciju: - Ivanica s mogunou obnove skijalita i iare, - portsko-rekreacijski centar "Aquacity" istono od Varadina na lokaciji ljunare s kupalitem, rekreacijom na vodi, tenis igralitima, golfom i minigolfom s vjebalitem, klizalitem, hotelom/motelom, ugostiteljstvom na otvorenom i drugim slinim sadrajima, - portsko-rekreacijska cjelina/podruje zapadno od Varadina s mogunou organiziranja konjikog porta i izgradnje golf igralita, - portsko-rekreacijski centar "Hrastovljan" na lokaciji ljunare u Opini Donji Martijanec s kupalitem, portovima na vodi, portskim ribolovom (u kombinaciji s lokacijom "Lee") i rekreaciju na otvorenom uz pratee ugostiteljske sadraje, - izletniko-rekreacijsko-ribolovni kompleks s mogunou kampiranja i prateom ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Hrenice uz potrebnu ekoloku revitalizaciju podruja, - izletniko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Ivanca - umjetne jezerske povrine za rekreacijski i portski ribolov s mogunou piknika u prirodi i prateim ugostiteljskim sadrajima preteito na otvorenom, - rekreacijski centar (tenis igralite, golf, rekreacijska etnja crnogorinom umom) s lovnim turizmom oko kompleksa dvorca Maruevec, - izletniko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Brodarevca, - izletniko-rekreacijsko-ribolovni centar na Varadinbregu s turistikougostiteljskim sadrajima (hotel, kamp), - vienamjenski rekreacijski centar uz geotermalne izvore u blizini Ludbrega (Lunjkovec), - izletniko-rekreacijski centar s kupalitem na Dravi kod Varadina, - portsko-rekreacijski centar Topliica. Ureenje i izgradnju odgovarajuih sadraja potrebno je planirati i provoditi tako da se maksimalno ouva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruenja potivajui gradnju datog podruja, tj. lokalnog ambijenta.
4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti u prostoru

4.1. Sustav i mrea drutvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava sredinjih naselja planiranim u PP-u. 4.1.1. Postojei sustav i mrea drutvenih djelatnosti koji je uspostavljen na razini upanije u skladu je s postavkama PP-a o strukturi naselja i ne planira se mijenjati, osim ukoliko nova sistematizacija pojedinih skupina drutvenih djelatnosti utvrena prema posebnim planovima razvitka i odgovarajuim standardima odredi drugaije. 4.1.2. Prostori za razvitak sustava drutvene infrastrukture i graevine u kojima su smjeteni pojedini sadraji nalaze se unutar naselja u odgovarajuoj zoni namjene, pa je u PPUO/G-u i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogunostima odgovarajue dimenzionirati. 4.1.3. Prostori za portske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja, u okviru zdravstvenih i rekreacijskih sadraja.
5. Uvjeti odreivanja graevinskih podruja i koritenja izgraena i neizgraena dijela podruja

5.1. Ovim Planom daju se osnovne preporuke za odreivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja), koje treba primijeniti u PPUO/G, ali selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj naselja - zatita prostora, uz uvaavanje slijedeeg: - kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice izgraenog (zaposjednutog) prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvaavanje postojeih demografskih kretanja, procjenu buduih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obiljeja ili posebnosti znaajnih za svako naselje, - valorizirati kvalitetu prostora i okolia s ciljem ouvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije u okruenju, - to racionalnije koristiti postojee izgraeno (zaposjednuto) podruje, osigurati vienamjensko i optimalno koritenje njegovog najvrijednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti, te sprijeiti svako daljnje neopravdano irenje naselja, - sprjeavati svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na pravcima pruanja kapitalne prometne infrastrukture, - kada je nuno omoguiti razvoj proirenjem podruja naselja, potrebno je primijeniti takav planski pristup kojim e se maksimalno uvati prirodni predjeli u prostoru predvienom za razvoj naselja, tititi javni interes, te izbjei sukobe s planiranim infrastrukturnim koridorima, - u procesu planiranja sagledati realne trokove ureivanja graevinskog zemljita i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji, - novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgraene dijelove gradova i naselja, - aktivnostima ouvanja i obnove postojeeg stambenog fonda, kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojeih graevina davati isto znaenje kao novim stambenim gradnjama, te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost, - usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje su ve opremljene komunalnom infrastrukturom i graevinama drutvenog standarda, uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju preteito obiteljskih kua s racionalnim gustoama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim znaajkama, - usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline radi njihove obnove i zatite. 5.2. Temeljna polazita za pojedine grupe naselja u PP-u su slijedea: a) grupa gradova i naselja preko 1.000 stanovnika - za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za razvoj, - predlae se za gradove Varadin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof objedinjavanje susjednih naselja s centralnim naseljima u svrhu planskog oblikovanja jedinstvenog urbanog podruja, b) grupa naselja od 500 do 1.000 stanovnika te opinska sjedita - tim naseljima mogue je osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija iz toke 5.1., c) grupa naselja do 500 stanovnika - kod tih naselja, u pravilu, nije opravdano planirati prostore za irenje. Nuna i opravdana proirenja potrebno je posebno obrazloiti.
5.3. Unutar naselja, za koja PPUO/G-om nije utvrena obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog ureenja, svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije, namjene i reime koritenja prostora uz uvaavanje slijedeih preporuka: a) stambena namjena
niska stambena izgradnja* slobodnostojea graevina max. izgraenost parcele max. visina dvojna graevina niz viestambena izgradnja*
40%
40% Po + P + 1 + K
50%
30% Po + P + 4 + K
* mogunost prisustva tihe i sline djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije: krojake, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mjeovite robe, caffe-i, buffet-i i slino.
b) mjeovita namjena
preteito stambena* max. izgraenost parcele max. visina preteito poslovna**
40% Po + P + 1 + K
40% Po + P + 1 + K
* mogunost prisustva tihe i sline djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije: krojake, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mjeovite robe, caffe-i, buffe-i i slino, ** mogunost prisustva bune djelatnosti: automehaniarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovanice, stolarije, ugostiteljske graevine s glazbom i slino.
c) gospodarska namjena
proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistika max. izgraenost parcele max. visina
Po = podrum P = prizemlje 1, 2, 3, 4 = kat K = potkrovlje
40% Po + P + 1 + K
Zona gospodarske namjene sadri industrijske graevine, skladita, servise, zanatsku proizvodnju, odnosno graevine iste industrije i druge proizvodnje te skladita i servise koji svojim postojanjem i radom ne oteavaju i ne ugroavaju ivot u naselju. d) Ostale osnovne namjene prostora: portsko-rekreacijska namjena, javne zelene povrine, zatitne zelene povrine, vikend i hobi zone, povrine posebne namjene, povrine infrastrukturnih sustava, groblja i slino, koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju, oblikovanju i funkcijama naselja.
6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekoloki) utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru
6.1. Prometni sustavi 6.1.1. U PP-u se na razini plansko-usmjeravajueg znaenja planira osnovni poloaj prometnih sustava u prostoru upanije u odnosu na prometnu ulogu, razmjetaj naselja, vrijednosti i zatitu prostora za: - glavne cestovne prometne pravce, - cestovne granine prijelaze, - eljeznike prometne pravce, - zranu luku, - potu i telekomunikacije. Osnove cestovnog, eljeznikog i zranog prometnog sustava oznaene su u kartografskom prikazu 1: "Koritenje i namjena prostora", a osnove razmjetaja potanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ". 6.1.2. Glavni cestovni prometni pravci: Okosnicu cestovne prometne mree u upaniji ine: - autocesta: Rijeka - Zagreb - Varadin - akovec - Gorian, - planirana Podravska brza cesta: Slovenija - Varadin - Koprivnica - Osijek, - planirana Zagorska brza cesta: Varadin (autocesta: Rijeka - Zagreb Maarska) - Ivanec - Krapina (autocesta: Zagreb - Slovenija), - dravne i upanijske ceste, - obilaznice gradova kao zamjenski pravci za postojee dravne ceste. 6.1.3. Autocesta: Rijeka - Zagreb - Varadin - Gorian - trasa je utvrena i unesena u PP temeljem izraene dokumentacije. 6.1.4. Podravska brza cesta: hrvatsko-slovenska granica - Varadin - Koprivnica - Osijek - na razini plansko-usmjeravajueg znaenja planiran je poeljan koridor i naelna dispozicija raskrija. U cilju provedbe potrebno je: - detaljnije razraditi poloaj koridora u prostoru, optimalan broj i poloaj krianja, te izraditi potrebnu dokumentaciju uvaavajui temeljna planska usmjerenja o poloaju koridora (objedinjeno uz kanal HE i voenje izvan naselja). 6.1.5. Zagorska brza cesta: Varadin (od autoceste Gorian - Zagreb) - Ivanec - Lepoglava - Krapina (do autoceste Zagreb - Maribor) - naelno je planiran poeljan koridor u cilju osiguranja prostora za tu infrastrukturnu namjenu, - u narednom razdoblju potrebno je detaljnije razraditi trasu, optimalan broj i poloaj krianja te definirati dinamiku realizacije. 6.1.6. Postojee dravne i upanijske ceste planirane su PP-om temeljem propisa o razvrstavanju, a mogue su odreene promjene u funkcionalnom (promjena
kategorije) i prostornom (promjena trase) smislu u sluaju izgradnje obilaznica, zamjenskih ili novih pravaca: - u PP-u se predvia izgradnja novih obilaznih pravaca u Varadinu, Novom Marofu i Varadinskim Toplicama, - rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublaavanjem loih tehnikih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase, - mogua je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama, a na razini plansko-usmjeravajueg odreenja u PP-u su planirane poeljne promjene u razvrstavanju. 6.1.7. Cestovni granini prijelazi: - postojei granini prijelazi mogu se razvijati prema procijenjenim potrebama bez posebnih prostornih ogranienja, - na trasi Podravske brze ceste mogua je izgradnja novog meunarodnog cestovnog graninog prijelaza I kategorije na buduoj spojnoj toki s Republikom Slovenijom u skladu s meudravnim dogovorom. 6.1.8. Do izrade strune podloge iz toke 2.2. ovih Odredbi za provoenje, potrebno je u PPUO/G-u planirati prostorne rezervate za prolaz cestovnih prometnih pravaca prema planiranim trasama u PP-u. Koridori autoceste i brzih cesta vode se izvan podruja naselja i obuhvaaju prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprenog presjeka autoceste odnosno brze ceste i krianja u vie razina, ukljuujui i zakonom propisan zatitni pojas unutar kojeg se moe planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima. irine koridora dravnih, upanijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne poveavaju u odnosu na postojee a potrebna proirenja kao i prostorni rezervati unutar naselja utvrdit e se u PPUO/G. 6.1.9. eljezniki prometni pravci zadravaju svoj postojei poloaj u prostoru osim dijela planirane trase brze eljeznike pruge od Varadina prema Krapini na dionici od Lepoglave do zapadne granice upanije. 6.1.10. Brza eljeznika pruga od Krapine (veza Zagreb - Be) preko Lepoglave, Ivanca i Varadina prema akovcu i Maarskoj: - na razini plansko-usmjeravajueg znaenja rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uvaavajui opredjeljenje da se to manje zauzima novi prostor, te da se na dijelu od Lepoglave do Varadina zadri na trasi postojee pruge, - irina koridora do detaljne razrade odreuje se prema propisima o zatitnom pojasu eljeznike pruge. 6.1.11. Postojee portsko zrano pristanite, smjeteno istono od Varadina mogue je razvijati u ovisnosti o stratekim interesima u zranu luku kategorije 2C. 6.1.12. U okviru postojee lokacije portskog zranog pristanita postoji mogunost za irenje: - unutar raspoloivog slobodnog prostora izmeu naselja i postojeih infrastrukturnih koridora, - izmicanjem postojee dravne ceste DC2 na novu sjeverniju trasu ukoliko prometno-sigurnosni zahtjevi i ekonomska isplativost opravdavaju takav zahtjev.
6.1.13. Razvoj potanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih graevina usmjeren je na podruja unutar naselja, te se PPUO/G-om i detaljnim planovima ureenja moraju planirati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mrea, PP-om se ne predvia osiguranje novih koridora izgradnje kapitalnih vodova, a za proirenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojee infrastrukturne koridore i teiti njihovom objedinjavanju u cilju zatite i ouvanja prostora i sprjeavanja nepotrebnog zauzimanja novih povrina. 6.2. Energetski sustav 6.2.1. Sustav opskrbe elektrinom energijom na razini PP-a obuhvaa proizvodna postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV i vie. 6.2.2. Kapitalna proizvodna postrojenja (HE Varadin i HE akovec) su izgraena i u PP-u se ne predviaju nove potrebe za prostorom. 6.2.3. U PP-u se ne sprjeava mogunost izgradnje malih hidroenergetskih graevina (male hidrocentrale), ali njihove potencijalne lokacije nisu odreene u grafikom dijelu (u tekstualnom dijelu navode se lokacije Margean i eljeznica). Ukoliko se iskae interes za takvu izgradnju, potrebno je provesti odgovarajue postupke, zadovoljiti kriterije zatite prostora i okolia, te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G. 6.2.4. Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osiguran je na krajnjem istonom dijelu upanije (istono od Malog Bukovca) koridor za prolaz dalekovoda 2x400 kV erjavinec - Maarska. 6.2.5. Unapreenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV i vie, predvia se u okviru postojeih koridora i prostora (uz minimalna potrebna proirenja) radi zatite i racionalnog koritenja prostora. 6.2.6. Unapreenje sustava opskrbe plinom u smislu izgradnje kapitalnih graevina na razini upanije predvia se ostvariti izgradnjom meunarodnog plinovoda ADRIA - LNG (Omialj, Delnice, Karlovac - Zagreb - Zabok - Ludbreg - Kotoriba maarska granica): - planiran je podrujem upanije dijelom istim koridorom uz ve postojei magistralni plinovod Zabok - Ludbreg, a dalje u smjeru Kotoribe novom trasom, - na trasi se planira izgradnja nove i rekonstrukcija postojee mjernoredukcijske stanice za koje e se osigurati potreban prostor, - osim propisanih opih i posebnih uvjeta izgradnje ove vrste graevina, PP ne zahtijeva ispunjenje drugih uvjeta lociranja i gradnje. 6.2.7. Plinofikacija naselja na podruju opina i gradova razvijat e se temeljem osnovnih postavki PP-a i "Studije opskrbe prirodnim plinom upanije varadinske", a razraivat e se PPUO/G-om, te odgovarajuom strunom dokumentacijom.
6.3. Vodnogospodarski sustav 6.3.1. Zatitne i regulacijske graevine: - na rijeci Dravi predvia se izgradnja regulacijskih (vodne stepenice) i zatitnih (nasipi) graevina; bilo bi svrhovito izuiti i procijeniti prihvatljivost, opravdanost i svrhovitost rjeenja za konkretan prostor tako da se preporui zahvat koji e zadovoljiti zahtjeve zatite okolia i zatite od tetnog djelovanja voda, - u sklopu izgradnje autoceste planira se regulacijski zahvat na dijelu rijeke Bednje, koji je potrebno izvesti u suglasju s principima zatite okolia, - na dijelovima slivnih podruja Bednje, Plitvice i Lonje predvia se mogunost izvedbe retencija za obranu od poplava, - zahvate treba provoditi uz maksimalno uvaavanje prirodnih i krajobraznih obiljeja. 6.3.2. Graevine za koritenje voda: - izgradnja i proirenje vodoopskrbnog sustava u osnovi je utvrena temeljem Vodoopskrbnog plana upanije, - u cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovnitva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava upanije, uz postojea vodocrpilita i izvorita: Varadin, Bartolovec, Belski Dol, gano vino, Bistrica, Beli Zdenci, umi, Sutinska i Ravna gora, planira se novo vodocrpilino podruje Vinokovak (izmeu dovodno-odvodnog kanala HE Varadin i starog korita rijeke Drave - ire podruje naselja Svibovec) i vodocrpilino podruje istono od Hrenice (u pravcu naselja Struga), - kapitalne graevine za distribuciju - crpna stanica, planira se u Doljanu, - sustav postojeih i planiranih vodosprema naelno je oznaen u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ", - mreu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojee infrastrukturne koridore uvaavajui naela racionalnog koritenja prostora, - trase vodova i lokacije graevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u grafikom dijelu PP-a usmjeravajueg su znaenja i dozvoljene su odgovarajue prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rjeenja. 6.3.3. Graevine za zatitu voda: - sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Varadina u osnovi je prostorno definiran i potrebno ga je etapno izgraivati, a u funkcionalnom smislu potrebno ga je u potpunosti osposobiti za rad (bioloki ureaj) na nain da ne ugroava druge sadraje u okolnom prostoru, - potrebno je definirati cjelovit plan odvodnje otpadnih voda u upaniji prema kojem e se utvrditi podruja u kojima je optimalno graditi sustave za odvodnju sa zajednikim ureajima za proiavanje zagaenih voda, kolektorom i ispustom u recipijent.
7. Mjere ouvanja krajobraznih vrijednosti

7.1. Vodotoci s pripadajuim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz koji protjeu, u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom, te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklaivati i provoditi uz uvaavanje krajobraznih vrijednosti i obiljeja. 7.1.1. U prirodnim inundacijama ne preporua se planirati izgradnju radi zatite ljudi i imovine. U sluaju planirane izgradnje potrebno je razraditi mjere zatite ljudi i imovine i mjere za ouvanje sklada i cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. 7.1.2. Prije izvoenja hidrotehnikih radova i prenamjene zemljita (isuivanje vlanih livada, pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na naruavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost, a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno ouvanje izvornih obiljeja prostora. 7.1.3. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sauvati u najveoj moguoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta upanije. 7.2. ume su kao visoka vegetacija od posebnog znaaja i vrijednosti za krajolik, te ih je u najveoj moguoj mjeri potrebno sauvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza. 7.2.1. Brdske ume predstavljaju prirodni krajolik, pa se u cilju ouvanja izvorne slike krajobraza ne preporua krenje velikih umskih povrina. 7.2.2. Postojee nizinske ume treba maksimalno zatititi i ouvati pa se ne moe planirati njihova prenamjena i krenje. 7.2.3. umarke i ivice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brenim predjelima (voarsko-vinogradarska podruja) potrebno je sauvati u najveoj moguoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika. 7.2.4. Poeljno je poumljavati nekvalitetno poljoprivredno zemljite i podruja unutar zatitnih zona vodocrpilita. 7.3. Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglaeno objedinjavati, a posebice prometne koridore koji za sobom nuno povlae izgradnju graevina odnosno irenje naselja. 7.4. Nove povrinske kopove kamenoloma, ljunara, pjeara i glinokopa prvenstveno je potrebno planirati neposredno uz postojee lokacije u cilju zatite krajobraznih vrijednosti prostora. Rudarski projekti moraju sadravati i projekat sanacije kojim se definira daljnja namjena naputenih eksploatacijskih polja (bioloka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije, ribolova i sl.).
7.5. Identitet ruralnog krajolika potrebno je ouvati na nain da se zadri prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepliu i stapaju s prirodnom pozadinom. 7.5.1. Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje u ruralnim predjelima na vizualno vrijednim, znaajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa umom i vodom. Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obiljeja u kojima nastaju. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i graevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom. 7.6. U cilju ouvanja slike naseljenih predjela upanije i postojeeg sklada unutar naselja i u irem prostoru, potrebno je potivati preporuke sadrane u toki 5.3. koje se odnose na katnost izgradnje. 7.7. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih graevina infrastrukture. 7.8. U PPUO/G-u potrebno je uvaavati, vrednovati i sauvati strukturne znaajke prostora (unutranja ralanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet, ambijentalne znaajke, tradicijski imbenici) na nain da se za svaku konkretnu opinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji nee naruiti, ve naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti podruja. U planovima nieg reda preporua se planirati podruja za vikend izgradnju i utvrditi mjere za zaustavljanje i sprjeavanje daljnje takve nekontrolirane izgradnje.
8. Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

8.1. Planirani park prirode Hrvatsko zagorje prirodna je batina od dravnog znaaja za koju je zakonom utvrena obveza izrade prostornog plana podruja posebnih obiljeja (u daljnjem tekstu PPPPO). Granice podruja parka prirode oznaene u PP-u oitavaju se i tumae kao planskousmjeravajui podatak koji e se utvrditi u skladu s posebnim zakonom. 8.1.1. Prostornim planom potrebno je tono definirati prostor obuhvata, zatitu, koritenje i ureenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zatitnim reimima: - izdvojena ua podruja pod stroom zatitom, - prijelazna podruja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapreenja i zatite, - podruja u kojima su dozvoljene i poeljne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za jo kvalitetniju zatitu najvrednijih podruja. 8.1.2. Mjere zatite svrhovito je poblie uskladiti s programima gospodarenja umama, jer se planirani park prirode nalazi u preteito umskom podruju. 8.1.3. Uz naglaenu panju prema prirodnim vrijednostima posebnu panju treba pridati graditeljskom naslijeu, tradicijskim oblicima gospodarstva i zatiti ruralnog krajolika. 8.1.4. Za zatienu park umu Trakoan koja se nalazi unutar planiranog parka prirode treba propisati mjere zatite i njome i nadalje gospodariti prema pravilima umarske struke i propisanim mjerama zatite. 8.1.5. Prilikom odreivanja granica i provoenja ostalih aktivnosti na zatiti tog podruja, potrebno je djelovati koordinirano s Krapinsko-zagorskom upanijom. 8.2. U PP-u se planira potreba izrade PPPPO-a za podruje rijeke Drave. 8.2.1. U PPPPO-u za podruje rijeke Drave potrebno je, na osnovi inventarizacije i vrednovanja, utvrditi dijelove dravskog ekosustava koje je potrebno zakonski zatititi. Ovim se Planom, a prema Zakonu o zatiti prirode, planiraju zatititi pojedini dijelovi rijeke Drave i to: - Ormoko jezero kao posebni zooloki (ornitoloki) rezervat, - podruje ua Plitvice i Bednje kao zatieni krajolik i kao posebni zooloki (ornitoloki) rezervat. 8.2.2. Prilikom odreivanja granica i provoenja planskih i ostalih aktivnosti na Ormokom jezeru i starom koritu rijeke Drave, potrebno je djelovati koordinirano na razini meudravne suradnje i suradnje sa susjednim upanijama (zatita Drave kao biosfernog rezervata).
8.3. Za podruje Kalnika kao prirodne batine od dravnog znaaja ovim se PP-om ne propisuje obveza izrade PPPPO-a, ali se ista ne iskljuuje, ve se smatra uputnim postupak zatite u kategoriji zatienog krajolika predloiti i pokrenuti koordinirano s Koprivnikokrievakom upanijom. 8.3.1. Mjere zatite za dijelove Kalnika planirane za zatitu u kategoriji zatienog krajolika potrebno je uskladiti s programima gospodarenja umama. Najvrednije predjele unutar tog prostranog podruja treba posebno izdvojiti i propisati stroe mjere zatite (planirani rezervati umske vegetacije, spomenici prirode, kanjoni potoka i sl.). 8.3.2. Za "Zatieni krajolik Kalnik" koji je ve utvren, potrebno je propisati mjere zatite i njime nadalje gospodariti prema pravilima umarske struke i propisanim mjerama zatite. 8.3.3. Prilikom odreivanja granica i provoenja ostalih aktivnosti na irem podruju Kalnika, potrebno je djelovati koordinirano s Koprivniko-krievakom upanijom. 8.4. Planirane predjele posebnog rezervata umske vegetacije na podruju Kalnika, Ivanice, Ravne gore i Drave potrebno je uz suradnju umarske i vodnogospodarske struke detaljnije definirati u PPUO/G-u. 8.4.1. Ukoliko se ocijeni svrhovitim provesti postupak zatite preporua se da umama u tim predjelima upravljaju i gospodare "Hrvatske ume" (na vodnom dobru "Hrvatske ume" uz suglasnost "Hrvatskih voda"), kako bi se na polazitima struke planiralo i provodilo koritenje i zatita uma (sjea, odravanje neizmijenjene umske zajednice, zabrana unoenja alohtonih vrsta i dr. umsko-uzgojni zahvati). 8.5. U PP-u su naelno planirane lokacije za zatitu prema Zakonu o zatiti prirode: a) u kategoriji park ume: Dravska park uma, park uma u Varadinskim Toplicama, uma oko jezera Bis u Ivancu i oko kapelice Sv. Duha u Prigorcu, b) u kategoriji zatienog krajolika: vrni dio Ivanice, ue Plitvice i Bednje u Dravu, iri predio Kalnika, krajolik potoka Zbel i ire podruje Grebengrada (izvorini dio Lonje, evo, Belski dol i dolina rijeke Bednje), c) u kategoriji spomenika prirode: stijena i peine Kamenac, geoloki stup Drenovec, botaniki spomenici na stijenama Kalnika i oko kapelice Sv. Vuka na Vukovoju te livade uz potok Zbel kao stanite kockavice. U PPUO/G-u je potrebno predloiti razinu zatite tih dijelova prirode, a takoer i za podruja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. 8.6. Za zatiene spomenike prirode: geoloko-paleontoloke Vindiju i Makovu spilju i geoloko-mineraloki Gaveznicu, potrebno je propisati mjere zatite. 8.6.1. Nekontrolirano koritenje tih prostora (rekreacija, razgledavanje, konja i sl.) moe imati negativne uinke na spomenik prirode, pa mjere zatite treba propisati na osnovi ocjene pojedinanog lokaliteta. 8.7. Rjeenjima o zatiti zatieni su: arboretum Opeka, groblje Varadin, 11 parkova (Novi Marof, Varadinske Toplice, Kriovljangrad, Bajnski dvori, Vidovec, Jalkovec, aulovec, Maruevec, Klenovnik, Veliki Bukovec i Martijanec), tri skupine stabala i est pojedinanih stabala i za te dijelove prirode treba propisati mjere zatite prirode.
8.7.1. U svrhu ouvanja i obnove zatienih spomenika parkovne arhitekture preporua se razrjeiti vlasniko-korisnike odnose, te osigurati strune kadrove za odravanje, obnovu i revitalizaciju tih spomenika. 8.8. Zatiene biljne i ivotinjske vrste, kao i vrste kojima opada brojnost, nestaju stanita i prijeti odumiranje treba tititi: - unutar zatienih predjela, - inventarizacijom takvih vrsta u PPUO/G-u i planiranjem mjera zatite na lokalnoj razini sukladno toki 10.8. ovih Odredbi za provoenje. 8.9. Ouvanje, obnovu, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijea treba definirati u PPUO/G-u, a razraditi u slijedeoj dokumentaciji prostora: - za dijelove naselja registrirane (zatiene) kao povijesne urbanistike cjeline (Varadin i Varadinske Toplice) obvezna je izrada urbanistikog plana ureenja na temelju prethodno izraene konzervatorske dokumentacije, - za zatiene gradsko seoske cjeline (Ludbreg i Vinica) i zatiene seoske cjeline (Mali Lovrean i Veliki Lovrean) obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije uz preporuku da se u PPUO/G-u za te dijelove naselja propie izrada detaljnih planova ureenja, - za ostalu zatienu i znaajniju evidentiranu graditeljsku batinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u sluaju kad za ire podruje postoji detaljni plan ureenja.
9. Postupanje s otpadom
9.1. Za podruje cijele upanije potrebno je to prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu gospodarenja komunalnim i tehnoloki neopasnim otpadom. 9.2. Osnovni uvjet za usvajanje opredjeljenja mora biti koliina i sastav proizvedenog otpada koje treba utvrditi na temelju to tonijih podataka. 9.3. U PP-u se ocijenjuje svrhovitim na razini upanije ustrojiti cjeloviti i zajedniki sustav gospodarenja komunalnim i tehnoloki neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje graevine za obraivanje i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada). Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje to podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane, termike obrade i odlagalita za neiskoriteni ostatak otpada. 9.4. Skladitenje otpada (privremeno odlaganje) mogue je organizirati na vie lokacija u upaniji koristei prostore postojeih odlagalita uz prethodno propisano ureenje. U okviru privremenog odlaganja mogue je organizirati sortiranje i druge djelatnosti (smanjivanje koliine i volumena i sl.) ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni prostor, a isplativije ih je organizirati na tim lokacijama nego u centru za obradu i odlaganje otpada. 9.5. Prikupljanje i skladitenje opasnog otpada sukladno odredbama Zakona o otpadu, Strategiji i Programu prostornog ureenja RH i Uredbe o odreivanju graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku, u PP-u se predvia organizirati u okviru lokacije budueg centra za obradu i odlaganje otpada. Do ureenja lokacije budueg centra za obradu i odlaganje otpada u upaniji, kontrolirano prikupljanje i skladitenje opasnog otpada za cijelu upaniju (najveim dijelom otpadnih ulja) organizira se i provodi na podruju grada Varadina, a ostali opasni otpad za koji nije organizirano prikupljanje i skladitenje skladiti se privremeno na mjestu nastajanja, uz provedbu zakonom propisanih mjera zatite. 9.6. Postojea kontrolirana odlagalita (Turin, Ludbreg, Novi Marof, Varadinske Toplice, Jerovec), kao i sva ostala odlagalita i divlje deponije moraju se sanirati do roka utvrenog posebnim propisima. Svaka od lokacija postojeih kontroliranih odlagalita moe se pod odreenim uvjetima upotrijebiti za skladitenje otpada (privremeno odlaganje). 9.7. U PP-u se utvruju slijedee potencijalne lokacije za zbrinjavanje otpada (izgradnju centra za obradu i odlaganje otpada): Jerovec (Grad Ivanec), "Malo Polce" (Grad Ludbreg), "Pod ulincem" (Opina Ljubeica), Poljana Bikupeka (Grad Varadin), "Stari zdenac" (Opina Jalabet), Turin (Opina Gornji Kneginec), te "Vraji rid" (Grad Novi Marof).
10. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli

10.1. Izvjee o stanju okolia i Program zatite okolia 10.1.1. Izvjee o stanju okolia Varadinske upanije, uz zakonom propisani sadraj, s veim naglaskom treba obraditi podruje vodonosnika, vodotoke, ume, tlo i krajolik kao osobito vrijedne resurse upanije, za koje je PP dao osnovna usmjerenja u pogledu zatite resursa. 10.1.2. Programom zatite okolia potrebno je za podruje upanije detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zatite okolia za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), ume, tlo i krajolik. 10.1.3. Posebno se sugerira opinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogunost izrade programa zatite okolia za pojedina ua podruja (s obzirom na resurse, znaajke i posebnosti dotine sredine). U PPUO/G-u potrebno je detaljnije inventarizirati osnovne elemente okolia, analizirati i vrednovati postojee stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremeaja, na osnovi ega e se propisati mjere zatite okolia. 10.2. Vode 10.2.1. Na razini upanije, jedinica lokalne samouprave i pojedinanih subjekata koji se nalaze na vodonosniku, potrebno je rijeiti zatitu leita podzemne pitke vode izgradnjom sustava za odvodnju, zabranom odlaganja otpada i sprjeavanjem prekomjerne upotrebe zatitnih sredstava u poljoprivredi. 10.2.2. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski rijeiti odvodnju naselja koja se nalaze na zatitnim zonama vodocrpilita i na podruju cijelog vodonosnika. Naselja koja imaju prioritet su Svibovec Podravski, Trnovec, Nova Ves Petrijaneka, i prsten naselja Srainec-Petrijanec-Vinica-Ladanje-Vidovec-Nedeljanec. Potrebno je rijeiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja, a posebice farmi na podruju vodonosnika. 10.2.3. Otpadne vode obvezno treba tretirati preko proistaa otpadnih voda. Za naselja odnosno graevine koji nee moi biti ukljueni u sustav odvodnje ili do njihovog ukljuivanja u sustav obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septikih jama. 10.2.4. Cijeli se vodonosnik, dugorono i strateki gledano, smatra podrujem potencijalnih rezervi podzemnih voda za iru regiju, pa je nove namjene i sadraje na tom podruju potrebno uvoditi s posebnom pozornou i uz mjere zatite okolia. 10.2.5. Potrebno je to prije uvesti kontrolu nad upotrebom koliine i vrste zatitnih sredstava u poljoprivredi na podruju vodonosnika, kako bi se prilo smanjivanju koliine tetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. 10.2.6. Potrebno je inventarizirati sve znaajnije zagaivae na vodotocima. Svaka nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojee stanje kvalitete voda na vodotocima I kategorije (brdski pritoci Bednje na podruju Ivanice i Kalnika, Lonja) ili smanjiti kvalitetu voda na Plitvici i Bednji.
10.2.7. U svrhu zatite vodnih ekosustava (vodni krajolik - iri vegetacijski pojas uz rijeke i potoke, koji ukljuuje prirodni inundacijski pojas) potrebno je posebno preispitati svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljita unutar inundacijskog pojasa. Ne preporuuje se pretvaranje vlanih livada u njive i oranice i izvoenje novih regulacija. 10.2.8. Ne moe se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim podrujima kako ne bi dolazilo do ugroavanja ljudi i imovine. 10.2.9. Zbog ouvanja prirodne ravnotee vodnih ekosustava na podrujima na kojima se planira izgradnja retencija poeljno je preispitati mogunost izgradnje istih u smislu kinih preljeva. 10.2.10. U PPUO/G-u je potrebno utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije prikupljalita, te dati smjernice njihovog daljnjeg koritenja, sanacije, zatvaranja i sl. 10.2.11. Do izrade i donoenja PPPPO-a za rijeku Dravu, unutar granica obuhvata plana predvienih u PP-u, od novih namjena moe se planirati koritenje prostora iskljuivo u svrhu rekreacije. Budue aktivnosti na tom podruju potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz meunarodnih dokumenata i programa. 10.3. ume 10.3.1. ume i umska zemljita mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o umama. U cilju zadravanja povrina pod umom, u gospodarskim jedinicama Varadinskih, Ludbrekih i Meimurskih podravskih uma potrebno je sprijeiti irenje poljoprivrednih i drugih povrina na tetu nizinskih uma. U opravdanom sluaju (gradnja infrastrukture i sl.) kada je potrebno iskriti nizinsku umu, bilo bi svrhovito osigurati zamjensku povrinu i poumiti je. 10.3.2. U svrhu ouvanja i unapreenja umskog fonda u privatnim umama poeljno je koritenje postojeih osnova gospodarenja dravnim umama za okolne privatne ume. 10.3.3. U PPUO/G-u preporua se propisivanje konkretnijih mjera zatite, u smislu zabrane krenja i zadravanja umaraka i ivica koji se sporadino prepliu s povrinama druge namjene. 10.3.4. Poeljno je poumljavati, odnosno izvriti prenamjenu zemljita u umska na slijedeim povrinama: najue zatitne vodocrpiline zone (I i II), podruje budueg vodocrpilita Vinokovak, podruja uz koridore brzih cesta i autoceste, nekvalitetno poljoprivredno zemljite niske bonitetne klase, predjeli uz vodotoke i sl. 10.4. Tlo 10.4.1. Ne moe se planirati prenamjena vrijednog obradivog zemljita u nepoljoprivredne, a posebice u graevinske svrhe osim ako nema zemljita niih razreda, a vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obraena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih poumiti, odnosno u svrhu zatite vodnih ekosustava zadrati kao vlane livade (toka 10.2.7.).
10.5. Zrak 10.5.1. Grad Varadin duan je, sukladno zakonskim propisima, voditi katastar emisija u okoli s obzirom na utvrene djelatnosti koje oneiuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim podrujima. 10.6. Zatita od buke 10.6.1. Graevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na odgovarajuoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona i drugih tihih djelatnosti, a u izuzetnim sluajevima i izvan naselja. 10.6.2. Predviene razine buke u urbanim podrujima potrebno je, u skladu sa zakonskim propisima, odrediti na grafikom prikazu u planovima nieg reda. 10.7. Krajolik 10.7.1. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti obraene su i nabrojene u toki 7. ovih Odredbi za provoenje. 10.8. Biljne i ivotinjske vrste 10.8.1. Prilikom izrade PPUO/G-a svrhovito je utvrditi da li na podruju obuhvata plana rastu ili ive zatiene biljne i ivotinjske vrste, te vrste ija brojnost opada, stanita nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste planirati mjere zatite u skladu s podacima nadlene slube za zatitu prirode i okolia. 10.9. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti 10.9.1. Za budue oblikovanje naselja potrebno je planiranje nove izgradnje uravnoteiti s postojeom izgradnjom zadravajui i njegujui izvorna obiljeja naselja i ireg podruja, uvaavajui mjere sadrane u tokama 5.3., 7.5. i 7.6. ovih Odredbi za provoenje. 10.9.2. Mjere zatite kulturno-povijesnih cjelina obraene su i nabrojene u toki 8. ovih Odredbi za provoenje. 10.10. Zatieni dijelovi prirode 10.10.1. Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti obraene su i nabrojene u toki 8. ovih Odredbi za provoenje. 10.11. Postupanje s otpadom 10.11.1. Mjere postupanja s otpadom obraene su i nabrojene u toki 9. ovih Odredbi za provoenje. 10.12. Procjena utjecaja na okoli 10.12.1. U PP-u se osim zahvata utvrenih posebnim propisom ne utvruju drugi zahvati za koje je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoli (PUO).
10.13. Ekonomski poticaji 10.13.1. Uz zakonom propisane mogue i poeljne ekonomske poticaje u cilju unapreenja zatite okolia preporua se na razini upanije razraditi posebni program poticajnih, ali i ograniavajuih mjera koje e doprinjeti unapreenju zatite okolia (uvaavajui namjenu i zatitu prostora utvrenu u PP-u i drugim prostornim planovima). 10.14. Suglasnost na mjere zatite okolia 10.14.1. PP-om se odreuje da se pribavi suglasnost od nadlenog dravnog tijela na mjere zatite okolia utvrene PPUO/G-ima onih opina i gradova na ijem je podruju planiran park prirode Hrvatsko zagorje. Prema kartografskom prikazu 3, to su slijedee opine odnosno gradovi: Bednja, Donja Voa, Ivanec, Klenovnik i Lepoglava.
11. Mjere provedbe

11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja
11.1.1. Na temelju Zakona o prostornom ureenju, Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i odreenja u PP-u, utvruje se potreba izrade slijedeih prostornih planova: a) Prostornog plana podruja posebnih obiljeja (PPPPO) za: - park prirode Hrvatsko zagorje, - podruje rijeke Drave, b) Prostornog plana ureenja opine/grada (PPUO/G) za: - 6 gradova: Varadin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varadinske Toplice, - 22 opine: Bednja, Beretinec, Breznica, Brezniki Hum, Cestica, Donja Voa, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalabet, Klenovnik, Ljubeica, Mali Bukovec, Maruevec, Petrijanec, Srainec, Sveti ur, Sveti Ilija, Trnovec Bartoloveki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko. c) Generalnog urbanistikog plana (GUP) za Varadin kao sjedite upanije. d) Urbanistikog plana ureenja (UPU) za sjedita gradova: Ivanec, Lepoglavu, Ludbreg, Novi Marof i Varadinske Toplice. 11.1.2. Obveza izrade detaljnog plana ureenja (DPU) ne utvruje se u PP-u ve e se ona utvrditi prostornim planovima iz toke 11.1.1. i programima mjera za unapreenje stanja u prostoru. 11.1.3. Prostorni planovi podruja bivih opina Varadin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, koji sukladno odredbama Zakona o prostornom ureenju ostaju na snazi do donoenja svih PPUO/G-a s podruja bive opine, ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni PP-u. 11.1.4. Po donoenju PPUO/G-a prestaje vaiti dio prostornog plana bive opine za to podruje. 11.1.5. Do donoenja novih propisa o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nieg reda u suradnji s nadlenim dravnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83., 36/85. i 42/86., u dijelu koji nije u suprotnosti sa vaeim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima), te osobito uvaavati injenicu da se preteiti dio prostora Varadinske upanije ubraja u VIIo seizminosti (po MCS), a krajnji istoni dio u VIIIo MCS (to se iitava i iz kartografskog prikaza 3: "Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora"). 11.1.6. Do donoenja Zakona o civilnoj zatiti kojim e se detaljnije rijeiti problematika zatite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, u sluaju izgradnje sklonita u skladu s prostornim planovima zatite i spaavanja jedinica lokalne samouprave i uprave, potrebno je primijeniti slijedee mjere:
a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati sklonita po opsegu zatite: - dopunske zatite otpornosti 50 kPa, - osnovne zatite otpornosti 100 do 300 kPa. b) Sva sklonita moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehnikim normativima za sklonita: - sklonita planirati ispod graevina kao najnie etae, - osigurati potreban opseg zatite (50 do 300 kPa), - osigurati rezervne izlaze iz sklonita, - osigurati lokacije za javna sklonita, - odrediti seizminost. Sva sklonita osnovne zatite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova a u sluaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Broj skloninih mjesta u sklonitima treba odrediti prema vrsti: - za porodina sklonita za najmanje tri osobe, - za kuna sklonita i sklonita za stambeni blok prema veliini zgrade odnosno skupine zgrada, raunajui da se na 50 m2 razvijene graevinske (bruto) povrine zgrade osigura sklonini prostor najmanje za jednog stanovnika, - za sklonita pravnih osoba za dvije treine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u vie smjena za dvije treine broja djelatnika u najveoj smjeni u vrijeme rada, - za javna sklonita prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zatei na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kuno sklonite za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog sklonita (250 m).
11.2. Podruja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

11.2.1. Pogranino podruje obuhvaa Grad Lepoglavu (osim grada Lepoglave, te naselja Murievec, Oura i Vuliinec) i opine Bednja, Cestica, Donja Voa, Klenovnik, Petrijanec, Srainec i Vinica. Za ovo podruje predviaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razraenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na upanijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga podruja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za standard ivljenja primjeren vremenu. Dio podruja ulazi u sustav budueg parka prirode Hrvatsko zagorje za koji e se izraditi PPPPO, kojim treba razraditi ne samo uvjete zatite ve i prihvatljive mogunosti koritenja prostora koje e stvarati pretpostavke za uinkovitiju zatitu. 11.2.2. Rubna i manje razvijena podruja obuhvaaju opine Breznica, Brezniki Hum i Visoko. U ovim prostorima potrebna je: - revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga podruja, - provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakice i slino) za ostanak stanovnitva u podrujima u kojima je mogue stvoriti realne perspektive za razvoj i poticanje onih djelatnosti koje e osigurati primjerene uvjete za ivot. 11.2.3. Mrea gradskih naselja s Varadinom, kao sjeditem upanije i vanijim nacionalnim sreditem, te Ivancem, Ludbregom, Novim Marofom, Lepoglavom i Varadinskim Toplicama kao planiranim srednjim i manjim gradovima, predstavljaju okosnicu policentrine razvojne strukture upanije. U PP-u se daje mogunost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora u zajedniko podruje za razvoj naselja koja su se meusobno spojila (koncept se predlae prvenstveno primijeniti za Varadin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof). Potrebne su poticajne i razvojne mjere s dravne razine prvenstveno za jaanje srednjih i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna arita vlastitog razvitka i razvitka okolnog podruja. 11.2.4. Zatita vodonosnika kao najvanijeg prirodnog resursa na podruju upanije zahtijeva primjenu slijedeih mjera: - osmiljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na nain primjeren zatiti vodonosnika i tla (ograniena i kontrolirana upotreba zatitnih sredstava), uz obavezno unapreenje stoarske i peradarske proizvodnje rjeavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama, - sustavno rjeavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku.
11.3. Podruja i lokaliteti za istraivanje i praenje pojava i procesa u prostoru

11.3.1. Vodonosna podruja (vodonosnik) - potrebno je praenje kvalitete, stanja zatite, potencijalnog ugroavanja i oneienja.
11.3.2. Nalazita (leita) geotermalne vode - potrebno je provoenje daljnjih istraivanja i mogunosti koritenja. 11.3.3. Podruja znaajne prirodne vrijednosti: - podruje kompleksa Trakoan i ire okolice s brdskim predjelom Ravne gore, - podruje uz rijeku Dravu, - ire podruje Kalnikog gorja, - ire podruje Ivanice koje obuhvaa gornji tok rijeke Bednje od Stanjevca do Kruljevca, - izvorini dio Plitvice te vodni ekosustavi rijeka Plitvice, Bednje, Lonje sa svim pritocima te ekosustavi ostalih manjih vodotoka, - umski predjeli na podruju cijele upanije. Za ova podruja potrebno je pratiti stanje, nain koritenja te potencijalno ugroavanje i oneienje. 11.3.4. Eksploatacijska polja (planirana, postojea, naputena) - treba pratiti koritenje postojeih i sanaciju naputenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u sluaju naruavanja vrijednosti prostora. Poplavna podruja - treba pratiti promjene s ciljem zatite prostora u sluaju potencijalnog ugroavanja ljudi i okolia.
11.3.5.
11.3.6. Demografska kretanja - potrebno je pratiti trendove radi moebitne neravnotee i predlaganja mjera za uspostavu ravnotee. 11.3.7. Pogranina, rubna i manje razvijena podruja - treba pratiti stanje, pojave i procese u cilju praenja uinaka provedenih mjera. 11.3.8. Podruja planirana za gradnju - treba pratiti koritenje i predlagati eventualne promjene, a u cilju racionalnog dimenzioniranja i koritenja tih podruja. Kapitalna infrastruktura i graevine od vanosti za Dravu i upaniju - potrebno je pratiti realizaciju njihove izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja podruja.
11.3.9.
11.3.10. Podruja i lokaliteti prirodnih i kulturno-povijesnih obiljeja i vrijednosti - potrebno je pratiti stanje, pojave i procese radi pravodobnog interveniranja u sluaju naruavanja tih vrijednosti, a u cilju njihove zatite i ouvanja. 11.3.11. Izvjeima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praenje pojava, a programima mjera za unapreenje stanja u prostoru treba predlagati izradu strunih i znanstvenih podloga te programa, studija, projekata i drugih elaboracija.
Dokumentacija i suradnja
a) Pregled koritenih relevantnih dokumenata:

Planovi:
1. Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1997. 2. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1998. 3. Prostorni plan Zajednice opina Varadin, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983. 4. Prostorni plan (bive) Opine Varadin, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983. 5. Prostorni plan (bive) Opine Ludbreg, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983. 6. Prostorni plan (bive) Opine Novi Marof, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983. 7. Prostorni plan (bive) Opine Ivanec, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983. 8. Prostorni plan (bive) Opine Krievci, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1978. 9. Prostorni plan podruja HE sistema "Drava", Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1982. 10. Generalni prostorni plan Kalnika, Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1972. 11. Prostorni plan podruja posebne namjene Ivanica - vrno podruje, "Coning" Varadin, 1984. 12. Generalni urbanistiki plan grada Varadina, 1982. 13. Generalni urbanistiki plan Ivanca i kontaktnih graevinskih zona, 1982. 14. Generalni urbanistiki plan Ludbrega 2000., 1977. i 1986. 15. Generalni plan ureenja naselja Varadinske Toplice, 1996. 16. Urbanistiki plan ureenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona, 1998. (ukljuivo i sve izmjene i dopune planova)
Studije:
1. Osnovne smjernice za utvrivanje strategije i operativnih rjeenja gospodarskog razvoja upanije varadinske do 2005. godine, "City trust", Zagreb, 1996. 2. Strateki markentiki plan turizma Varadinske upanije, Institut za turizam, Zagreb, 1997. 3. Meteoroloka podloga za potrebe prostornog planiranja upanije varadinske, Dravni hidrometeoroloki zavod, Centar za meteoroloka istraivanja, Zagreb, 1995. 4. Seizmika mikrorajonizacija Varadina - regionalna studija, "Geotehnika" Zagreb - Institut Geoekspert, Zagreb, 1972. 5. Studija izbora lokacije odlagalita otpada na podruju upanije varadinske, "Hidroekoing" d.o.o., Varadin, 1994. 6. Studija utjecaja na okoli dalekovoda 2400 kV erjavinec - Maarska, Dalekovod d.d. Zagreb, Zagreb, 1995. 7. Studija utjecaja na okoli autoceste Zagreb - Varadin - Gorian, dionica Komin - Gorian, "Hrvatske ceste" - Inenjerski projektni zavod, Zagreb, 1991. 8. Prostorno-prometna studija koridora magistralnih cesta br. 3, 1.3 i 7 na podruju Zajednica opina Bjelovar, Osijek i Varadin, Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, 1989. 9. Podravska brza cesta, dionica: Dubrava Kriovljanska - Varadi; graevinsko-tehnika studija, Inenjerski projektni zavod, Zagreb, 1995. 10. Studija o istraivanju, eksploataciji, gospodarenju i zatiti georesursa na podruju (bive) Opine Ludbreg, INA - Geoloki konzalting d.o.o., Zagreb, 1991. 11. Mineralne sirovine podruja Zajednice opina Varadin, INA Projekt, Zagreb, 1985. 12. Studija opskrbe prirodnim plinom upanije varadinske, Coning inenjering d.d. Varadin, Varadin, 1995. 13. Strateki plan djelovanja za dunavsko slivno podruje 1995.-2005., Environmental Policy Europe asbi, Brussels, 1994. 14. Vodoprivredna osnova za vodno podruje slivova Drave i Dunava, vodoprivredna interesna zajednica Zagreb, Zagreb, 1996. Republika
15. Idejno rjeenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice, VRO "Drava - Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varadin, 1989. 16. Studija ureenja zemljita i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog podruja rijeke Drave, VRO "Drava - Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varadin, 1989. 17. Studija hidrotehnikog ureenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb - Bjelovar, RO "Projekt" Zagreb, 1984. 18. Integralna studija - regionalni vodovod Varadin (I faza), Graevinski institut, Fakultet graevinskih znanosti sveuilita u Zagrebu, 1989. 19. Vodoopskrbni plan Varadinske upanije, AT Consult d.o.o. Varadin, 1998. 20. Studija vodoopskrbe (bive) Opine Ludbreg, "Hidroprojekt", Zagreb, 1985.
Ostali dokumenti:
1. Izvjee o stanju u prostoru upanije varadinske, "Slubeni vjesnik upanije varadinske", br. 14/94. 2. Izvjee o stanju u prostoru Varadinske upanije za razdoblje 1995. - 1997. godine, "Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 2/98. 3. Program mjera za unapreenje stanja u prostoru upanije varadinske, "Slubeni vjesnik upanije varadinske", br. 10/95. 4. Program mjera za unapreenje stanja u prostoru Varadinske upanije za razdoblje 1998. 1999. godine, "Slubeni vjesnik Varadinske upanije", br. 2/98. i 4/98. 5. Osnovna obiljeja prostora i prostornog ureenja upanije varadinske, Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, Varadin, 1994. 6. Osnove koritenja i zatite prostora za podruje (bive) Opine Varadin, Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, Varadin, 1994. 7. Osnove koritenja i zatite prostora za podruje (bive) Opine Ivanec, Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, Varadin, 1994. 8. Osnove koritenja i zatite prostora za podruje opina: Donji Martijanec, Ludbreg, Mali Bukovec i Sveti ur, Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, Varadin, 1995. 9. Osnove koritenja i zatite prostora za podruje opina: Novi Marof, Breznica, Ljubeica, Hum Brezniki, Varadinske Toplice i Visoko, Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, Varadin, 1995. 10. Izvjea o stanju u prostoru i Programi mjera za unapreenje stanja u prostoru za gradove i opine na podruju Varadinske upanije izraeni u razdoblju od 1995. do 1997. 11. Prostorne mogunosti za razvoj gospodarstva, obrtnitva i malog poduzetnitva, Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, Varadin, 1996. 12. "Postupanje s otpadom u upaniji varadinskoj" - prilog za Program zatite okolia i Strategije zbrinjavanja otpada u upaniji varadinskoj, Varadin, 1996. 13. Statistiki ljetopis, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1993. 14. Statistiki ljetopis hrvatskih upanija, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1993. 15. Statistiki ljetopis, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1995. 16. Popis stanovnitva 1991., Dokumentacija 881, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1992. 17. Popis stanovnitva 1991., Dokumentacija 882, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1994. 18. Popis stanovnitva 1991., Dokumentacija 884, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1994. 19. Popis stanovnitva 1991., Dokumentacija 888, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1995.
20. Razvojna politika za granina podruja Republike Hrvatske, V.R.L.N. d.o.o., Zagreb, 1995. 21. Pogranino podruje - ureenje i zatita prostora, Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije, Varadin, 1997. 22. Elaborat zona sanitarne zatite izvorita "Ravna gora", "Sutinska", "Bistrica", "Beli zdenci", "umi" i gano vino", AT Consult d.o.o. Varadin, Varadin, 1997. 23. Pravilnik o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite crpilita Varadin Regionalnog vodovoda Varadin, JKP "Varkom" Varadin, 1995. 24. Pravilnik o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite crpilita Bartolovec Regionalnog vodovoda Varadin, JKP "Varkom" Varadin, 1995. 25. Pravilnik o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite izvorita Belski Dol Regionalnog vodovoda Varadin, JKP "Varkom" Varadin, 1995. 26. Odluka o zatitnim mjerama i odreivanju zona sanitarne zatite crpilita "Vinokovak" vodovoda "Varadin", JKP "Varkom" Varadin, 1999. 27. "Izvjee o postupanju s otpadom u Varadinskoj upaniji" - prilog za Program zatite okolia, Varadin, 1997. 28. Flajman, E., Dravska park uma, Varadin, 1996. 29. Grad kao sloen sustav, Hrvatsko drutvo za sustave, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1996. 30. Mumford, L., Grad u historiji, Naprijed Zagreb, Zagreb, 1988. 31. Hrenjak, J., Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj, Informator, Zagreb, 1993. 32. Registar arheolokih nalaza i nalazita sjeverozapadne Hrvatske, Muzejsko drutvo sjeverozapadne Hrvatske, Bjelovar, 1997. 33. Kuen, E., Cetinski, V.,: Strateke osnove razvoja turizma Grada Ivanca, 1997. 34. Fiziko-kemijske, bioloke i ihtioloke znaajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varadin, akovec i Dubrava u 1997. godini, PMF, Zagreb, 1998.
b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata:

- Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, - Ministarstvo obrane, - Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava Varadinska, - Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, - Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Varadinu, - Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, - upanijski zavod za prostorno ureenje Krapinsko-zagorske upanije, - upanijski zavod za prostorno ureenje Meimurske upanije, - upanijski zavod za prostorno ureenje Koprivniko-krievake upanije, - upanijski zavod za prostorno ureenje Zagrebake upanije, - Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno podruje slivova Drave i Dunava, - Vodnogospodarski odsjek Varadin, - Vodnogospodarska ispostava za slivno podruje "Plitvica-Bednja", - Hrvatske ume, Uprava uma Koprivnica, umarija Varadin, Ivanec i Ludbreg, - Hrvatska uprava za ceste, Sluba planiranja, projektiranja i graenja, Odjel planiranja i pripreme, - Hrvatska uprava za ceste, Ispostava Varadin, - upanijska uprava za ceste Varadin, - "Cesta" d.d. Varadin, - Hrvatske eljeznice, Prijevozno podruje Varadin, - Hrvatska gospodarska komora, upanijska komora Varadin, - Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb, - Distribucijsko podruje "Elektra" Varadin, - Distribucijsko podruje "Elektra" Koprivnica, - Distribucijsko podruje "Elektra" Zagreb - Pogon Zelina, - Hrvatska pota d.d. - Sredite pota Varadin, - Hrvatske telekomunikacije d.d. - TK centar Varadin,
- INA - "Naftaplin" Zagreb, - KP "Termoplin" Varadin, - "Ivkom" d.d. Ivanec, - "Komunalac" Novi Marof, - "Lukom" Ludbreg, - JKP "Varkom" Varadin, - Ured za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zatitu okolia Varadinske upanije, - Ured za katastarsko-geodetske poslove Varadinske upanije, - Ured za statistiku Varadinske upanije, - Ured za gospodarstvo Varadinske upanije, - Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu Varadinske upanije, - Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Varadinske upanije, - Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varadinske upanije, - Upravni odjel za drutvene djelatnosti Varadinske upanije, - Upravni odjel za komunalne djelatnosti i ureenje grada Varadina, - Gradski muzej Varadin, - IGEA Varadin, - Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" - Ogranak Varadin,
Grafiki dio
Sadraj:
Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000

Kartografski prikaz 1. Koritenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora
Grafiki prilozi - kartogrami u mjerilu 1:200.000

Kartogram 1. Teritorijalno-politiki ustroj Kartogram 2. Administrativna sjedita i razvrstaj dravnih i upanijskih cesta Kartogram 3. Sustav sredinjih naselja i razvojnih sredita Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4. Infrastrukturni sustavi 4.1. Pota i telekomunikacije 4.2. Vodovod i odvodnja 4.3. Elektroenergetika i koritenje voda 4.4. Plinoopskrba
Kartogram 5. Postupanje s otpadom

1 PPZ Varazdinske Zupanije Osnovni

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 PPZ Varazdinske Zupanije Osnovni

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REPUBLIKA HRVATSKA VARADINSKA UPANIJA upanijski zavod za prostorno ureenje

PROSTORNI PLAN VARADINSKE UPANIJE

Varadin, svibanj 2000. godine

PREDSJEDNIK: Dragutin Gloini, dipl.ing.

Nositelj izrade: upanijski zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije

PROSTORNI PLAN UPANIJE

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

SADRAJ: TEKSTUALNI DIO UVOD I. O b r a z l o e nj e 1. POLAZITA

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

e) umarstvo f) Vodni resursi g) Eksploatacija mineralnih sirovina h) Krajolik

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

1.1.2.5. Drutvena infrastruktura

1- 92 1- 92 1- 95 1- 98 1- 99 1-102 1-104 1-104 1-112 1-114

1.1.2.6. Zatiena graditeljska i prirodna batina

1-116 1-116 1-120

CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, dravnog i meunarodnog znaaja

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

2.2. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja

2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i ostale infrastrukture

2.3. Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju upanije

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

PLAN PROSTORNOG UREENJA

3.3. Sustav sredinjih naselja i razvojnih sredita

3.4. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti od znaaja za upaniju i Dravu

3.5. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

3.5.1. Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i cjeline

3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.7. Postupanje s otpadom 3.8. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

II. Odredbe za provoenje

4-19 4-22 4- 23 4- 27 4-27

11.3. Podruja i lokaliteti za istraivanje i praenje pojava i procesa u prostoru

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

GRAFIKI DIO Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000

Grafiki prilozi - kartogrami u mjerilu 1:200.000

Kartogram 5. Postupanje s otpadom

upanijski zavod za prostorno ureenje VI

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

upanijski zavod za prostorno ureenje 0 -1

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

upanijski zavod za prostorno ureenje 0 - 3

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

upanijski zavod za prostorno ureenje 0 - 4

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

upanijski zavod za prostorno ureenje 1- 1

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

upanijski zavod za prostorno ureenje 1- 2

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni integracijski pravci za Hrvatsku

Glavni cestovni pravci od vanosti za Varadinsku upaniju

upanijski zavod za prostorno ureenje 1- 3

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

upanijski zavod za prostorno ureenje 1- 4

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

Osnovni podaci o teritoriju upanije:

*km2, km 1.261,29* 54,20 265,20 69,10 44,10

% u RH (kopneni dio) 2,2 2,7 -

upanijski zavod za prostorno ureenje 1- 6

VARADINSKA UPANIJA PROSTORNI PLAN

km2, km 1.261,29 54,20 265,20 69,10 44,10