Professional Documents
Culture Documents
SEVERI
Tabela 1. Broj 01. 02. 03. 04. 05. Ime Lucije Septimije Sever Marko Aurelije Antonin, Karakala Makrin Elegabal Aleksandar Sever Godina 193 211 211 217 217 218 218 222 222 235
Godina 170/171.
Slu
e a
kvestor
Rim Betika Sardinija Rim Rim Tarakonska Xpanija Sirija Atina Galija Lugdunesis Gor a Panonija
slede e godine vrxio je zva e kvestora u provinciji Betici. Poxto mu je umro otac, on se vra a ku i kako bi sredio porodiqne stvari. U me uvremenu Betika postaje carska provincija, a Senat zauzvrat dobija Sardiniju, gde je Sever odu io ostatak kvesture. Godine 174. bio je narodni tribun, a 176. pretor. 177. naxao se u Tarakonskoj Xpaniji. Nekoliko godina potom (180) dobija na upravu skitsku legiju u Siriji. Po smrti Marka Aurelija posve uje se studijama u Atini. Za vreme Komoda, 185. postaje namesnik Galije Lugdunensis. Tada e se o eniti po drugi put. Izabranica egovog srca bila je Julija Domna, erka svextenika semitskog boga Elagabala. Ona e mu podariti dva sina Basijanusa i Septimija Geta. Godine 191. prefekt pretorija Emilije Let interesantno, poreklom iz Afrike izradio je za Severa polo aj namesnika Gor e Panonije, dok za egovog brata polo aj Do e Mezije. Nije poznato da li je Sever uzeo uqex a u zaveri 192. godine, kada je ubijen rimski car.
Unutrax a politika
Unutrax a politika Septimija Severa za ci je imala uqvrx iva e carske vlasti. Poznate su Severove reqi svojim sinovima da se me usobno ne sva aju, da dobro pla aju vojnike i da preziru sve ostale. Naime, Sever je dobro znao da za svoju vlast treba da zahvali pre svega podrxci koju mu je pru ila vojska. U skladu sa tim, Sever je dodelio niz privilegija vojsci, dok je vodio izrazitu anti-senatorsku politiku. Car i vojska Godine 193. poxto je uxao u Rim, Sever je raspustio pretorijnaske kohorte, navodno odgovorne za Pertinaksovu smrt, i nove regrutovao iz redova sebi odanih vojnika. Do Severova vremena me u pretorijancima u glavnom su slu ili vojnici iz Italije, Galije i Xpanije, dok su centurioni birani iz redova pretorijanaca. Sever je polo aj pretorijanske garde izjednaqio sa polo ajem bilo koje legije. Tako u redove pretorijanaca uvodi vojnike iz siriskih i podunavskih trupa, a time se i obiqni vojnik mogao nadati napredova u u slu bi, na primer do mesta centuriona. Sever vojnicima daje pravo da stupe u zakoniti brak, a jedinicama dode uje zem ixta. Svojom politikom Sever je za sebe vezao vojsku, ali ju je ujedno provincijalizovao i varvarizovao, a budu i vezana za svoje porodice i zem ixta, uqinio ju je i te e pokret ivijom.
Car i Senat U predstoje em ratu izme u Severa i Klodija Albina, Senat je podrxku pru io ovome posled em. Poxto je nadvladao u borbi protiv namesnika Britanije, Sever e voditi izrazito anti-senatorsku politiku. Stoga mu izvori, pre svega Dion Kasije, nisu posebno naklo eni. Dion Kasije pixe da je Sever bio sujeveran qovek, koji je dosta polagao na predskaza a i snove. Vrativxi se u Rim (196/197) Sever je optu io qak 64 senatora navodno zbog ihovog neprijate stva prema egovom pobratimu Komodu. Pola od ovih je dao da se pogube. Anti-senatorsku politiku nastavi e i egov sin Antonin. Honestiores. Humiliores U Maxkinu stoji da su pravnici do Severova vremena stanovnixtvo delili na ono koje ima i ono koje nema rimsko gra ansko pravo. Od Severova vremena pravnici razlikuju honestiores ili ugledne ude i humiliores ili sitne ude. Prvoj grupi pripadaju senatori, vitezovi, visoki oficirski qinovi, dok drugoj svi ostali. Polo aj prvih u svakom pogledu bio je privilegovaniji nego ovih drugih. Na primer, prilikom odre iva a kazni, izuzev sluqajeva izdaje, honestiores su bili oslobo eni muqe a i imali su pravo apela na cara. Humiliores pak mogli su biti muqeni, pa qak i dopasti ropstva. Finansijska politika Erarij, blagajna koju nadzire Senat, postaje rimska gradska blagajna, a fisk stiqe opxte dr avni znaqaj. U Egiptu su metropole noma, koje su se nalazile na polo aju sela, pretvorene u gradove, da bi se uk uqile u opxti poreski sistem. Inaqe, porez su ubirali predstavnici gradske samouprave, decemprimi. O carevoj liqnoj imovini staralo se posebno nadlextvo.
Spo na politika
Osrhoene U vreme kada je Sever potukao Nigera (195) Nisibis u Mesopotamiji opsedaju dva vladara ma ih kra evstva Osrhoene i Adiabene, kao i Senitski Arab ani. Sever se uspexno obraqunao sa ovima i tri puta bio pozdrav en kao imperator. Osorhoene postaje rimska provincija, a Sever uzima titule ,,Arabikus i ,,Adiabenikus. Partija Dion Kasije tvrdi da Sever organizuje jedan vojni pohod na Partiju radi presti a; uqvrx iva a uticaja me u svojim vojnicima. U Maxkinu stoji da je partski kra Vologaz IV, pritisnut od strane svojih vazala, prodro na prostor Jermenije i zapretio Siriji. Sever organizuje pohod na Istok, a u Italiji je ostavio pretorijance i prvi put u istoriji rimske dr ave jednu legiju (Drugu partsku). Oqito, Sever je eleo osigurati svoj polo aj u prestonici sve dok je odsutan. 197. godine zauzima partsku prestonicu Ktesifon. Kao i egovi prethodnici, uzima titulu ,,Partikus maksimus. Slede e godine na prostoru severnog Me ureqja osnova e provinciju Mesopotamiju. Pokuxao je zauzeti i grad Hatru, ali kada su stanovnici grada preko no i obnovili tek sruxeni bedem i odbili da se predaju Rim anima, Severove trupe nisu bile zainteresovane za da e zadr ava e. Uticaj Severa na legije je slabio. 4
Godine 199/200. posetio je Egipat, a do 202. vratio se u Rim. Britanija Posle nekoliko godina provedenih u Italiji, 208. Sever organizuje vojni pohod na Britaniju s ci em umiriva a lokanih plemena i uqvrx iva a Hadrijanovog bedema. Tamo je oboleo i umro 211. godine.
Literatura
http://www.ualberta.ca/csmackay * Christopher S. Mackay, End of Antonines; Civil War N.A. Maxkin, Istorija starog Rima, Beograd V. Buhvald, A. Holveg, O. Princ, Reqnik grqkih i latinskih pisaca antike i sred eg veka, Tuskulum leksikon, preveo Albin Vilhar, Beograd 1984.
Karakalina liqnost
Karakala je platu vojnicima pove ao za qak 50 procenata, ali je s druge strane vodio izrazito anti-senatorsku politiku. Kao i egov otac bio je veoma sujeveran. Imao je obiqaj uqestvovati u borbama sa zverima, ali se nikad nije borio kao gladijator. Bio je obo avaoc Aleksandra Makedonskog, a jedan svoj odred vojnika opremio je kao makedonsku falangu. Prilikom ratova a u Germaniji poqeo je nositi jednu vrstu kelcke kape, tzv. karakalu, pa otuda mu i nadimak.
vatao jednu grupu slobodnog stanovnixtva, tzv. dediticije. U modernoj istoriografiji rasprav a se o poreklu dediticija. U vreme Republike dediticiji su bili neprijate i koji su se na milost i nemilost predavali pobediocu. Jedni smatraju da su dediticiji u vreme Carstva oslobo enici, drugi smatraju stanovnici provincija koji pla aju liqni porez, dok tre i su mix e a da je Karakalin edikt obuhvatao sve grupe stanovnika. Treba imati na umu da u II i III veku pravo rimskog gra anstva izgubilo je svoj raniji znaqaj. Naime, vixe nije bilo va no da li pojedinac u iva rimsko gra ansko pravo ili ne da bi dobio odre ene pravne privilegije. Sada je bilo va no da li pripada grupi honestiores ili humiliores.
Spo na politika
Godine 213. Karakala je organizovao jedan vojni pohod na sever protiv Alemana. Alemani, koji su nase avali prostor izme u gor eg toka Dunava i gor eg toka Rajne, bili su jedno germansko pleme nastalo ujedi ava em vixe ma ih plemena. Poxto ih je uspexno potisnuo Karakala uzima titulu ,,Germanikus maksimus. Godine 214. vodi operacije u Podunav u protiv sarmatskog plemena Jaziga. Slede e godine odlazi u Antiohiju i organizuje pohod protiv Parta. Me utim, ekspedicija je bila neuspexna, a Karakala iz Antiohije odlazi u Egipat. Pod sum om da stanovnici grada ismevaju carevu liqnost, Karakala opseda i zauzima Aleksandriju. Godine 216. organizovao je nov pohod na Partiju, ali kako egovoj vojsci niko nije izlazio na megdan, ekspedicija je izvrgnuta ruglu. Ve tada nezadovo ni vojnici organizuju zaveru i ubijaju svog cara.
Literatura
http://www.ualberta.ca/csmackay * Christopher S. Mackay, Caracalla, Macrinus, Elagabalus, Severus Alexander N.A. Maxkin, Istorija starog Rima, Beograd
Literatura
http://www.ualberta.ca/csmackay * Christopher S. Mackay, Caracalla, Macrinus, Elagabalus, Severus Alexander
Siriska dinastija
U zapadnoj Maloj Aziji i u Siriji svaka oblast imala je svoje bo anstvo, kao i svextenike tih bo anstava. Interesantno, svextenici su u glavnom bili birani iz jedne porodice i vremenom predstavnici tih porodica se name u i kao svetovni vladari. U Emesi u Siriji poxtovan je semitski bog El Gabal. El Gabal je bio bog planine i predstav ao se u vidu crne stene3 . Otac Julije Domne, Basijanus, bio je svextenik El Gabala i svetovni kra u Emesi. egova porodica u jednom trenutku je romanizovana. Basijanus je latinski oblik od semitske reqi basus za svextenika, a Domna mo e biti latinska req za damu, ali i semitska koja oznaqava crnu boju. Ova porodica da e qak dva rimska cara.
Antonin/Elagabal
Godine 219. Antonin dolazi u Rim. Ubrzo dobija nadimak Elagabal, budu i da se ponaxao u skladu sa siriskim obiqajima. Nosio je svilenu svexteniqku ode du, a u qast boga Elagabala prire ivao je razne javne sveqanosti i igre. Qak je naterao i istaknute senatore da uzmu uqex a u ovome. Svome bogu prvo je sagradio hram blizu palate, a potom van Rima. Kada je crni kamen prenosio u novi hram, plesao je ispred koqije i to unatraxke da bo anstvu ne bi okrenuo le a. Sam se o enio vestalkom, a koje su bile zaklete na deviqanstvo. Na visoke dr avne polo aje dovodio je svoje siriske prijate e. Julija Meza pokuxala je da opameti svog unuka, ali je ovaj ve bio odlepio. Godine 222. dojadio je svima, organizovana je zavera u kojoj su ubijeni i on i egova majka, a ihova telesa baqena su u Tibar.
Literatura
http://www.ualberta.ca/csmackay * Christopher S. Mackay, Caracalla, Macrinus, Elagabalus, Severus Alexander
Poreklo
Aleksandar Sever bio je sin Julije Mamee, erke Julije Meze. Otac Julije Meze bio je svextenik semitskog boga Elagabala u Siriji, a ena sestra bila je Julija Domna, ena rimskog cara Lucija Septimija Severa. Julija Meza bila je ambiciozna ena i qak dva svoja unuka uqinila rimskim carevima.
Spo na politika
Par ansko-persijski problem U vreme Aleksandra Severa ponovo postaje aktuelno istoqno pita e. Naime, Parti predstav aju jedan od iranskih naroda, a nase avali su nekadax i prostor Ahemenidskog carstva. Kamen spotica a izme u Rim ana i Parta bila je kra evina Jermenija. Me utim, Parti nikada nisu predstav ali stvarno ozbi nu pret u po rimsku dr avu, budu i da im je dr ava bila dezorganizovana i da su ih potresali brojni unutrax i nemiri. Situacija e se promeniti osniva em tzv. dr ave Sasanida. Godine 200. unuk Sasana, Ardaxir nametnuo se kao kra Persije. Potom, organizuje pobunu protiv Par ana, osvaja zapadni deo kra evstva i uzima tradicionalnu persijsku titulu ,,car nad carevima. Do tridesetih godina III veka porazio je Artabana V, posled eg predstavnika partske dinastije, i zauzeo kra evstvo. Ardaxir se smatra osnivaqem dinastije Sasanida. Za razliku od Partske nova dr ava bila je jako centralizovana i vojno efikasna. Poxtovan je kult boga Ahuramazde, kao i uqe e Zaratustre. Slu e e Ahuramazdi smatrano je za slu e e istini. Svako drugo bo anstvo bilo je la no, 10
te su Sasanidi bili netrpe ivi prema drugim religijama. Predstavnici su svoje poreklo izvodili od Ahemenida i te ili obnav a u nekadax eg svetskog carstva. Ovim se istoqni deo Rimskog carstva naxao u opasnosti. Rat na Istoku Godine 230/231. Ardaxir prodire na prostor rimske provincije Mesopotamije, opseda Nizibis i preti Siriji. Iste godine Aleksandar sti e u Siriju i godinu dana provodi u pripremama za rat. Rimski car je vojsku podelio na tri dela: jedan deo je poslat preko Jermenije u Mediju, drugi na qelu sa Aleksandrom na prostor severnog Me ureqja, a tre i niz Eufrat s ci em zauzima a Ktesifona. Ardaxir poxto je opseo vojsku u Mediji, brzim marxem stigao je neprijate sku vojsku na jugu i razbio je. Aleksandar svojima nije priskoqio u pomo , ve se s delom vojske povukao u Siriju. Ardaxir teritorijalno nije proxirio svoju dr avu, ali ni Aleksandar u svom pohodu nije bio uspexan. Vojnici su se sve vixe okretali protiv cara. Rat protiv Alemana Godinu 233. Aleksandar je proveo u Antiohiji, a slede e se vratio u Rim. Poxto je severnu granicu Carstva uznemiravalo pleme Alemana4 , Aleksandar organizuje jedan pohod na Germaniju. Rimske trupe su bile okup ane u Gor oj Germaniji, a obuka regruta poverena Maksiminu Veru. Kada je pontonski most preko Rajne bio zavrxen, Aleksandar najednom odluquje da kupi mir. Se aju i se Istoka i sada ovakva politika, razgnevila je vojnike. Organizovana je zavera u kojoj su Aleksandar i egova majka ubijeni. Aleksandar je posled i predstavnik dinastije Severa. Godine 235. panonski regruti pozdravili su Maksimina kao cara.
Literatura
http://www.ualberta.ca/csmackay * Christopher S. Mackay, Caracalla, Macrinus, Elagabalus, Severus Alexander
Ispit
U tekstu koji sledi dat je pregled pita a iz predmeta Starog veka; pita a koja je postav ala ispitna komisija Duxani , Ferjanqi u januarskom ispitnom roku 2004. godine. Pita a su sakup ena zahva uju i naporima koleginice Simi Mirjane. Dinastija Severa Predstavnici dinastije? Period vladavine? Uloga ena? Budu i da su mladi, pod velikim su uticajem ena orijentalni element. Izvori? Herodijan, pisac Istorije Carstva posle Marka Aurelija, i Dion Kasije. Spo na politika? Rat protiv Par ana i rat protiv Britanije. Unutrax a politika? Poqetak militarizacije dr ave.
Alemani su nase avali prostor izme u gor eg toka Dunava i gor eg toka Rajne, a nastali su spaja em vixe germanskih plemena.
11